You are on page 1of 180

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

(Radni materijal)

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE | 2013.

NA IZRADI STRATEGIJE SUDJELOVALI SU:

NACIONALNO KOORDINACIJSKO TIJELO


Zoran Milanovi, predsjednik Vlade RH, predsjednik doc. dr. sc. eljko Jovanovi, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, zamjenik predsjednika prof. dr. sc. Vesna Pusi, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova prof. dr. sc. Branko Gri, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Milanka Opai, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih prof. dr. sc. Neven Budak, posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanost Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjokolskih ravnatelja akademik Zvonko Kusi, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Slavko Lini, ministar financija Gordan Maras, ministar poduzetnitva i obrta prof. dr. sc. Mirando Mrsi, ministar rada i mirovinskog sustava prof. dr. sc. Rajko Ostoji, ministar zdravlja prof. dr. sc. Anelka Peko, dekanica Uiteljskog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Krunoslav Pisk, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja mr. pharm. spec. Ivo Usmiani, Jadran galenski laboratorij Ivan Vrdoljak , ministar gospodarstva prof. dr. sc. Vesna Vrtiprah, predsjednica Rektorskog zbora prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violi, ministrica kulture

NACIONALNO OPERATIVNO TIJELO


prof. dr. sc. Neven Budak, posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanost, predsjednik Marija Lugari, zastupnica u Hrvatskom saboru, zamjenica predsjednika dr. sc. Anto Bajo, Institut za javne financije mr. sc. Mislav Balkovi, Hrvatska udruga poslodavaca prof. dr. sc. Ruica Beljo Lui, pomonica ministra znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Petar Bezinovi, Institut za drutvena istraivanja prof. dr. sc. Valter Boljuni, predsjednik Saborskog odbora za znanost, obrazovanje i kulturu akademik Leo Budin, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dr. sc. Boris Joki, Institut za drutvena istraivanja mr. sc. Gordana Kovaevi, Ericsson Nikola Tesla prof. dr. sc. Melita Kovaevi, prorektorica Sveuilita u Zagrebu prof. dr. sc. Gordana Kralik, rektorica Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Pero Luin, rektor Sveuilita u Rijeci Biserka Mati Roko, ravnateljica o. k. Horvati, Zagreb Ankica Njei, pomonica ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Ivan Pavi, rektor Sveuilita u Splitu Tomislav Rekovac, Privatna klasina gimnazija, Zagreb Radovan oljaga , Srednja medicinska kola, Rijeka prof. dr. sc. Saa Zelenika, pomonik ministra znanosti, obrazovanja i sporta
Koordinatori rada na Strategiji:

mr. sc. Ana Gori, MZOS Bojan Grla, MZOS

RADNE SKUPINE
Radna skupina za rani i predkolski, osnovnokolski i srednjokolski odgoj i obrazovanje:

dr. sc. Petar Bezinovi, Institut za drutvena istraivanja, voditelj prof. dr. sc. Neven Budak, posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanost akademik Leo Budin, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dr. sc. Boris Joki, Institut za drutvena istraivanja Biserka Mati Roko, ravnateljica o. k. Horvati, Zagreb Tomislav Rekovac, Privatna klasina gimnazija, Zagreb Radovan oljaga , Srednja medicinska kola, Rijeka
Radna skupina za visoko obrazovanje

prof. dr. sc. Vladimir Mra, Sveuilite u Zagrebu, voditelj prof. dr. sc. Karmela Barii, Sveuilite u Zagrebu prof. dr. sc. Neven Budak, posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanost prof. dr. sc. Melita Kovaevi, prorektorica Sveuilita u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Markui, Sveuilite u Zagrebu prof. dr. sc. Leonardo Marui, Sveuilite u Zadru prof. dr. sc. Branko Rafajac, Sveuilite u Rijeci prof. dr. sc. Vesna Tomai, Sveuilite u Zagrebu
Radna skupina za cjeloivotno uenje i obrazovanje odraslih

prof. dr. sc. Tomislav Filetin, Sveuilite u Zagrebu, voditelj mr. sc. Mislav Balkovi, Hrvatska udruga poslodavaca dr. sc. Predrag Bejakovi, Institut za javne financije prof. dr. sc. Neven Budak, posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanost mr. sc. Sanja Crnkovi Pozai, MRiMS mr. sc. Ana Gori, MZOS dr. sc. Boris Joki, Institut za drutvena istraivanja
Radna skupina za znanost i tehnologiju

prof. dr. sc. Ignac Lovrek, Sveuilite u Zagrebu, voditelj prof. dr. sc. Roko Andrievi, Sveuilite u Splitu dr. sc. Anto Bajo, Institut za javne financije prof. dr. sc. Neven Budak, posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanost mr. sc. Gordana Kovaevi, Ericsson Nikola Tesla prof. dr. sc. Melita Kovaevi, Sveuilite u Zagrebu dr. sc. Petar Pervan, Institut za fiziku prof. dr. sc. Sinia Volarevi, Sveuilite u Rijeci prof. dr. sc. Drago agar, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku U radu na Strategiji sudjelovao je i velik broj lanova tematskih radnih grupa.
Grafiko oblikovanje:

Tvrtko Greguri

SADRAJ

UVOD...........................................................................................................................................7 CJELOIVOTNO UENJE................................................................................................... 11


1. cilj: Integrirati politike cjeloivotnog uenja i obrazovanja s ciljevima drutvenog, gospodarskog, regionalnog i kulturnog razvoja, te s politikama zapoljavanja i socijalne skrbi..................................................................... 12 2. cilj: Izgraditi i razvijati sustav za cjeloivotno osobno i profesionalno usmjeravanje uvaavajui specifinosti pojedinih dijelova sustava................................... 13 3. cilj: Razviti procese i sustav priznavanja neformalno i informalno steenih znanja i vjetina...................................................................................................... 14 4. cilj: Poticati primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanju................. 14

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE....................................................... 16


1. cilj: Provesti cjelovitu kurikularnu reformu............................................................................... 19 2. cilj: Izmijeniti strukturu osnovnog obrazovanja........................................................................ 41 3. cilj: Podii kvalitetu rada i drutvenog ugleda uitelja............................................................... 45 4. cilj: Unaprijediti kvalitetu rukovoenja odgojno-obrazovnim ustanovama ........................... 52 5. cilj: Razviti cjelovit sustav podrke uenicima........................................................................... 56 6. cilj: Osigurati optimalne uvjete rada svih odgojno-obrazovnih ustanova............................... 67 7. cilj: Osigurati kvalitetu odgoja i obrazovanja............................................................................. 81

VISOKO OBRAZOVANJE ................................................................................................ 92


1. cilj: Unaprijediti studijske programe dosljednom provedbom postavki bolonjske reforme i redefinirati kompetencije koje se njima stjeu................................... 93 2. cilj: Ustrojiti kvalitetan binarni sustav visokog obrazovanja usklaen s nacionalnim potrebama i principom uinkovitog upravljanja visokim uilitima................................. 97 3. cilj: Osigurati kvalitetnu kadrovsku strukturu visokih uilita kao osnovu za unaprjeenje kvalitete visokog obrazovanja............................................. 105 4. cilj: Osigurati uinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih uilita................ 110 5. cilj: Osigurati zadovoljavajue prostorne i informacijsko-komunikacijske resurse visokih uilita........................................................................................................113 6. cilj: Unaprijediti studentski standard uz posebnu brigu za socijalnu dimenziju studiranja.......................................................................................115

7. cilj: Internacionalizirati visoko obrazovanje i jae ga integrirati u europski i svjetski visokoobrazovni prostor ..................................................................121 8. cilj: Osigurati primjerenu vanost kulture kvalitete i principa odgovornosti u visokom obrazovanju .........................................................................................................................126

OBRAZOVANJE ODRASLIH...........................................................................................129
1. cilj: Osigurati preduvjete za poveanje ukljuenosti odraslih graana u procese cjeloivotnog uenja i obrazovanja.....................................................................130 2. cilj: Unaprijediti i proiriti uenje, obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje na radnome mjestu i s radnog mjesta........................................................135 3. cilj: Uspostaviti sustav osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih .................................137 4. cilj: Poboljati organiziranost, financiranje i upravljanje procesima obrazovanja odraslih ..........................................................................................................139

ZNANOST I TEHNOLOGIJA............................................................................................143
1. cilj: Brzo pokretanje promjena u sustavu visokog obrazovanja i znanosti............................. 144 2. cilj: Meunarodno kompetitivna javna sveuilita i javni znanstveni instituti u hrvatskom visokoobrazovnom i istraivakom prostoru koji stvaraju novu znanstvenu, drutvenu, kulturnu i gospodarsku vrijednost.................................. 147 3. cilj: Okruje koje omoguuje i potie interakcijske i transferne mehanizme suradnje istraivake zajednice s inovativnim gospodarstvom i drutvenim djelatnostima................................................................................................155 4. cilj: Sveuilita, veleuilita i znanstveni instituti ukljueni u procese pametne specijalizacije i s njima povezane smjernice tehnolokog razvoja.................... 161 5. cilj: Nacionalne istraivake i inovacijske infrastrukture s javnim pristupom, uz ukljuivanje u europske infrastrukture i povezivanje s njima..................................... 163 6. cilj: Rast ulaganja u istraivanje i razvoj unaprjeenjem sustava javnog financiranja te poticanjem ulaganja poslovnog i drutvenog sektora u istraivanje i razvoj.............. 167

SMJERNICE ZA PROVEDBU STRATEGIJE................................................................171


Cilj: Poboljati organiziranost, financiranje i upravljanje procesima cjeloivotnog uenja............................................................................................................. 172

Koritene kratice....................................................................................................... 173

UVOD

Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete koji joj jedini mogu donijeti dugoronu drutvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta jer je suoena s dinaminim promjenama u drutvu, gospodarstvu i kulturi, u globaliziranom svijetu u kojem nijedna drava ne postoji kao izolirana zajednica jer je suoena s izazovima poput primjena novih tehnologija, zatite okolia i starenja stanovnitva, a koje s uspjehom moe rjeavati samo uz pomo znanosti jer ima ograniene ljudske, materijalne i prirodne resurse koje mora koristiti na najbolji nain jer je suoena s ogranienim mogunostima predvianja dugoronog razvoja te mora biti spremna na prilagodbe. Za postizanje razine visokorazvijenih zemalja Hrvatska mora biti otvoreno, mobilno i inovativno drutvo. Hrvatska e obrazovni sustav graditi kroz koncept cjeloivotnog uenja koji omoguuje svakom pojedincu iz bilo koje dobne skupine stalni pristup obrazovanju i priznavanje razliitih oblika uenja. Cjeloivotno uenje, znanost i inovacije ine trokut znanja kojemu drava prua uvjete za djelotvorno funkcioniranje. Obrazovanje i znanost od posebnog su javnog interesa. Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu sa sposobnostima. Drava preuzima odgovornost za razvoj i upravljanje obrazovnim sustavom. Nunost izrade hrvatske Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije proizlazi iz dubokih promjena u kojima se nalazi hrvatsko drutvo, a koje su posljedica promijenjenog globalizirajueg okruja, ali i unutarnjih drutvenih, ekonomskih, kulturnih i demografskih promjena. Takve okolnosti zahtijevaju dugorono promiljanje o mjestu obrazovanja i znanosti u drutvu, a napose u stvaranju inovativnog drutva i gospodarstva, prilagodljivog buduim izazovima koje je danas teko ili nemogue predvidjeti. U modernim drutvima kapital stvaralakog ljudskog znanja ima za razvoj zemlje prednost u odnosu na kapitale prirodnih dobara i rutinskog rada, pa ak i u odnosu na financijski kapital. Stoga se u takvim drutvima znatno poveavaju ulaganja u znanje ija se vanost stavlja na prvo mjesto u projekcijama stratekog razvoja. Time se kao temelj obrazovanja namee koncept cjeloivotnog uenja.

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Dok se s jedne strane Hrvatska mora ukljuiti u strateko planiranje Europske unije iskazano nizom dokumenata poput: Obzor 2020., Inovacijska unija, Digitalna europska agenda, Mladost u pokretu, Europa s uinkovitim utrokom dobara, Industrijska politika za zeleni rast, Agenda za nove vjetine i poslove i Europska platforma protiv siromatva, s druge strane mora voditi rauna o svojim specifinim potrebama za realizaciju kojih je nuan i dulji rok. Zbog toga je ova Strategija zamiljena tako da predlae mjere koje su usklaene s predvienim strategijama Europske unije, ali i ciljeve ije se postizanje oekuje do 2025. godine. Osmiljavanje ovakve strategije mogue je samo, kako to pokazuju pozitivna iskustva nekih zemalja, ako se slijedi vizija dugoronog razvoja. Depopulacija i starenje stanovnitva dva su bitna procesa koja obiljeavaju demografsku sliku Hrvatske od 1990. do danas. Projekcije do 2050. ukazuju na demografsku tendenciju porasta starenja ukupnog stanovnitva, ali i starenja stanovnitva u radnoj dobi, kao i na znatno smanjenje broja djece uenike dobi. Takve promjene u prirodnoj dinamici, migracijskoj bilanci i u dobnoj strukturi stanovnitva znatno utjeu na reprodukciju radne snage, to djeluje ograniavajue na ukupan radni potencijal i produktivnost rada, odnosno na ukupan gospodarski razvoj Hrvatske. Te promjene ujedno stvaraju nunost preispitivanja mree svih odgojno-obrazovnih ustanova, od vrtia i osnovnih kola do ustanova obrazovanja odraslih. S obzirom na to da su promjene u globaliziranom svijetu zahvaljujui i razvoju novih tehnologija brze i teko predvidive, Strategija mora omoguivati fleksibilnost i prilagodljivost sustava obrazovanja i istraivanja, ali jednako tako mora i sama biti podlona stalnom preispitivanju i periodinim revizijama. Zbog toga je potrebno da bude prihvaena suglasjem svih zainteresiranih dionika, to zapravo znai od strane cjelokupnog hrvatskog drutva i svih vodeih politikih stranaka. Samo tako se moe osigurati njezino kontinuirano i dosljedno provoenje u dugoronom razdoblju. Ljudski i materijalni resursi kojima Hrvatska raspolae ogranieni su i to se stanje nee moi brzo promijeniti. Zbog toga je nuno osmisliti postupne promjene na nain da se iskoristi sve ono to je u sustavu obrazovanja i znanosti prepoznato kao dobro, a da se strateki potezi izvode tako da ne ugroze tu kvalitetnu osnovu i da se uloenim sredstvima i naporima postignu najbolji mogui rezultati. Strategija se zbog toga temelji na sljedeim naelima: donoenju odluka na temelju analize podataka; uinkovitosti sustava i poboljanom financiranju; postupnosti i loginom slijedu uvoenja promjena; sustavnom praenju rezultata provedenih mjera. Osnovno naelo na kojem se zasniva Strategija jest autonomija svih institucija u podruju obrazovanja i znanosti, kao i autonomija svih djelatnika. Da bi se to ostvarilo, potrebno je stvoriti preduvjete. Prvo, treba jasno dogovoriti ishode svakog pojedinog segmenta obrazovanja, kao i istraivakog rada. Hrvatski kvalifikacijski okvir u tom je smislu vaan alat. Drugi je preduvjet postojanje sustava osiguranja kvalitete, kojim e se provjeravati uspjenost obrazovnih procesa i istraivakog rada. Takav sustav sada postoji samo u dijelovima (AZVO) ili ne ispunjava svoje zadae u potpunosti (NCVVO), dok dijelovi obrazovnog sustava nisu praeni nikakvim osiguranjem kvalitete (predkolski odgoj, osnovnokolsko obrazovanje, obrazovanje odraslih). Vaan preduvjet autonomije djelatnika je podizanje razine njihovih kompetencija kroz unaprjeivanje sustava inicijalnog obrazovanja i stalnog strunog usavravanja. Autonomija predkolskih ustanova, osnovnih i srednjih kola, ustanova za obrazovanje odraslih, visokih uilita i istraivakih institucija potie inicijativu i kreativnost zaposlenih u sustavu, osigurava dignitet odgajatelja, nastavnika, strunih suradnika i istraivaa, omoguuje laku prilagodbu obrazovnih i istraivakih procesa te time omoguuje njihovu bolju kvalitetu. Autonomija je i dosad postojala u visokokolskim i istraivakim ustanovama, ali je u primarnom i sekundarnom

UVOD

obrazovanju bila gotovo u potpunosti sputana. Uspostavom autonomije kola i vrtia nastavnici i odgajatelji postaju kreatori aktivnosti u procesu uenja i odgajanja u ijem se sreditu nalazi uenik. Autonomija pretpostavlja preuzimanje odgovornosti za uspjean ishod obrazovnog procesa, to se provjerava sustavom samovrednovanja i vanjskog vrednovanja. Uspjenost mora ustanovama i zaposlenicima donositi dodatne poticaje, a neuspjenost pomo, odnosno sankcije. U provedbi mjera za postizanje ciljeva Strategije posebnu vanost imaju sveuilita kao mjesta na kojima se stvaraju nova znanja i prenose studentima i drugim korisnicima; kao mjesta koja aktivno sudjeluju u osmiljavanju i ostvarivanju procesa obrazovanja i istraivanja; napokon, kao mjesta na kojima se obrazuju oni koji e biti nositelji sustava obrazovanja i istraivanja. Istraivaka sveuilita u kojima se obrazovanje zasniva na istraivanju temelj su drutva i gospodarstva zasnovanih na znanju. Takva sveuilita obiljeava meusobna razliitost umjesto uniformnosti i slinosti te interdisciplinarnost, multidisciplinarnost i transdisciplinarnost u obrazovnom i istraivakom djelovanju. Na takvim sveuilitima obrazovna je paradigma uenje kroz istraivanje. U stratekom planiranju cjelovitog obrazovnog i istraivakog prostora mora zaivjeti trokut znanja koji se sastoji od obrazovanja, istraivanja i inovacija. Obrazovanje na svim razinama ispunjavat e trajnije svoju ulogu u trokutu znanja ako rezultati istraivanja i inovacija budu adekvatno utjecali na obrazovne procese. Obrazovna okruja moraju biti unaprijeena poticanjem stvaralakog razmiljanja i inovativnog djelovanja. Uspjeno gospodarstvo ne moe se postii samo uspostavljanjem marketinkih i trinih mehanizama ako ne postoje novi inovativni proizvodi koji se na to trite mogu plasirati. Svako se gospodarstvo upravo sastoji od tehnologija, a pravi napredak privrede postie se samo inoviranjem postojeih ili uvoenjem novih tehnologija. Prema tome, uspjena inovativna sredina mora njegovati sve tri komponente inovacijskog procesa: izumiteljstvo, razvoj i marketing. Proces provedbe strategije razvoja obrazovnog i istraivakog prostora, to ukljuuje odgovarajue zakonodavstvo te konkretne mjere i odluke, mora biti popraen potporom svih ministarstava, pripadnih agencija i ostalih dravnih institucija. Provedbu strategije koordinirat e i pratiti struno tijelo koje e imenovati Vlada Republike Hrvatske. Misija hrvatskog obrazovnog sustava jest osigurati kvalitetno obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima, u skladu s mogunostima svakoga korisnika sustava. Misija hrvatskog znanstvenog sustava jest istraivanjima unaprjeivati ukupni svjetski fond znanja te pridonositi boljitku hrvatskog drutva, a napose gospodarstva. Vizija na kojoj poiva ova Strategija jest hrvatsko drutvo u kojem kvalitetno obrazovanje bitno utjee na ivot svakog pojedinca, na odnose u drutvu i na razvoj gospodarstva. Hrvatsko e drutvo biti demokratsko i tolerantno, a osobnost svakog pojedinca moi e doi do punog izraaja. Gospodarstvo e se velikim dijelom zasnivati na naprednim tehnologijama koje omoguuju stvaranje visoke dodatne vrijednosti, a kvalitetno obrazovani pojedinci moi e pronai odgovarajui posao. Obrazovanje e biti zasnovano na sljedeim principima: ope obrazovanje bit e obvezno, bit e osigurana horizontalna i vertikalna prohodnost sustava, sve osobe a napose one izloene marginalizaciji i iskljuenosti bit e ukljuene u sustav obrazovanja koje e biti utemeljeno na znanstvenim spoznajama, potivat e se ljudska prava i prava djece, svi djelatnici u sustavu bit e kompetentni i potivat e profesionalnu etiku, odluke e se donositi na demokratski nain uz sudjelovanje svih bitnih imbenika, kole i nastavnici e biti samostalni u osmiljavanju svojeg rada, potivat e se interkulturalizam i europska dimenzija obrazovanja.
9

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Ovaj strateki pristup, zasnovan na Smjernicama za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije (HAZU MZOS 2012.), tei cjelovitom, fleksibilnom i uinkovitom sustavu odgoja i obrazovanja koji povezuje sve razine i vrste obrazovanja u harmoninu i transparentnu cjelinu temeljenu na zajednikim pozitivnim vrijednostima, naelima i ciljevima.

10

CJELOIVOTNO UENJE

Cjeloivotno uenje odnosi se na sve aktivnosti stjecanja znanja i vjetina tijekom ivota s ciljem njihovog unaprjeenja ili proirenja, i to u okviru osobnog, graanskog, drutvenog ili profesionalnog razvoja i djelovanja pojedinca. Takav sveobuhvatni koncept obuhvaa uenje u svim ivotnim razdobljima i u svim izvedbenim oblicima, tj. ukljuuje programe formalnog obrazovanja ali i nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja i vjetina, te se moe provoditi i na neformalan i informalan nain. Ono predstavlja osnovnu pretpostavku za snalaenje i neprestanu prilagodbu pojedinca promjenjivim okolnostima u osobnom ivotu, na radnom mjestu i u drutvenoj zajednici te na radnome mjestu. Cjeloivotno uenje preduvjet je zapoljivosti pojedinca, poveanja njegove konkurentnosti na tritu rada, ali i temelj ostvarivanja osobnih potencijala te vaan element aktivnoga graanstva. Dinaminost, prilagodljivost i kompetitivnost najrazvijenijih zajednica utemeljenih na znanju u jakoj je pozitivnoj korelaciji sa stupnjem ukljuenosti graana u raznolike oblike cjeloivotnog uenja. Usko povezano s konceptom cjeloivotnog uenja je usvajanje kljunih suvremenih kompetencija koje predstavljaju prijenosni, viefunkcionalni skup znanja, vjetina i stavova potrebnih svakom pojedincu za njegovo osobno ispunjenje i razvoj, drutvenu ukljuenost i zapoljavanje. Kljune kompetencije za cjeloivotno uenje i funkcioniranje u drutvu, prema preporukama Vijea EU i Europskog parlamenta iz 2006.1, nuno je stjecati tijekom inicijalnog obrazovanja, a one obuhvaaju: jezine, matematike i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnici, digitalne, metodike (uiti kako uiti), socijalne i graanske kompetencije, kompetencije inicijativnosti i poduzetnosti, kulturnu svijest i izraavanje. S obzirom na to da je u nas preobrazba osnovnog i srednjeg obrazovanja proces koji e se jo dugo odvijati, te da jo odreen broj generacija uenika nee tijekom obveznog obrazovanja stei kljune kompetencije za cjeloivotno uenje, bit e potrebno svim tim generacijama, ukljuujui i one koje su ve prije zavrile obrazovanje, omoguiti njihovo stjecanje kroz programe cjeloivotnog uenja.

Recommendation 2006/962/EC of the European Parliament and of the Council of 18December2006 on key competences for lifelong learning, Official Journal L 394 of 30.12.2006; http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_394/ l_39420061230en00100018.pdf

11

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mladi su vaan dio populacije koji treba biti to vie ukljuen u raznolike procese formalnog, neformalnog i informalnog cjeloivotnog uenja, usporedo s pohaanjem redovitih oblika formalnog odgoja i obrazovanja (predkolski odgoj, osnovno i srednje te visoko obrazovanje). Dio ciljeva, smjernica i mjera navedenih unutar ovog stratekog dokumenta, vezanih na obrazovanje odraslih, odnosi se na programe cjeloivotnog uenja za osobe mlae od 15 godina. Za upravljanje ljudskim resursima i potencijalima bitno je ojaavati postojee, te razvijati nove i efikasnije procese i sustav za prepoznavanje sposobnosti pojedinaca, poticanje razvoja potencijala te cjeloivotno profesionalno usmjeravanje i savjetovanje. Kvalitetni i motivirani odgajatelji, uitelji, nastavnici, i andragoki djelatnici, ukljuujui i strune suradnike te rukovoditelje, temelj su cijelog sustava cjeloivotnog uenja. Za njih treba uspostaviti strukturne preduvjete kako bi postali svjesni i suoili se s potrebom za neprestanim pedagokim, psiholokim, andragokim i strukovnim usavravanjem. Visoka uilita i ustanove za obrazovanje odraslih moraju uspostaviti nove i kvalitetne programe za njihovo inicijalno ili dodatno obrazovanje. Sve najnovije rezolucije i smjernice tijela EU2 naglaavaju potrebu implementacije naela i koncepta cjeloivotnog uenja u svim oblicima stjecanja znanja i vjetina, ukljuujui to vei broj graana, bez obzira na dob, socijalni status i prethodno obrazovanje. U nas su razvoj i primjena koncepta cjeloivotnog uenja u samom zaetku, pa se ovom Strategijom definiraju ciljevi, aktivnosti i mjere za njegovo potpunije oivotvorenje. Stoga dio njih ima i motivacijsku dimenziju.

Integrirati politike cjeloivotnog uenja i obrazovanja s ciljevima drutvenog, gospodarskog, regionalnog i kulturnog razvoja, te s politikama zapoljavanja i socijalne skrbi
1. cilj:

Nuno je razvijati integrirane i usklaene procese provoenja politika cjeloivotnog uenja unutar kojih su u sreditu stremljenja, otkrivanje i razvoj sposobnosti pojedinaca, ciljevi i kulturne i druge vrednote drutva te gospodarski razvoj.
Mjera 1.1. Projektirati i uspostaviti baze podataka te razviti sustav evidencije i analize
ljudskih potencijala.
Nadlenost: Tijela dravne i javne uprave. Provedba: Nadlena ministarstva i Zavodi za zapoljavanje. Rok: Razvoj do 2016., a potpuna uspostava do 2018. Pokazatelji ostvarivanja: Broj obuhvaenih graana u bazama podataka.

Making a European Area of Lifelong Learning a Reality (2001); - Council Resolution on lifelong learning (2002); - Adult learning it is never too late to learn (2006); - It is always a good time to learn (2007); - European Platform against Poverty and social exclusion (2010); - Youth on the Move (2010)

12

CJELOIVOTNO UENJE

Mjera 1.2. Razviti modele i instrumente za prognoziranje buduih potreba za znanjima i kvalifikacijama u skladu s razvojnim ciljevima predvidivim demografskim te imigracijskim promjenama Nadlenost: tijela dravne i javne uprave. Provedba: Nadlena ministarstva i Zavodi za zapoljavanje. Rok: Razvoj do 2017. i uspostava do 2018. Pokazatelji ostvarivanja: Metodologija, podloge i baze podataka za prognoziranje potreba za znanjima i kvalifikacijama.

Izgraditi i razvijati sustav za cjeloivotno osobno i profesionalno usmjeravanje uvaavajui specifinosti pojedinih dijelova sustava
2. cilj:

Od predkole pa do visokog obrazovanja nuno je neprestano otkrivati, poticati i usmjeravati sposobnosti i potencijale pojedinaca. Pri tome je vano uravnoteivati osobne elje i sklonosti s ciljevima drutvenog i gospodarskog razvoja.
Mjera 2.1. Definirati kriterije, pokazatelje i procese za prepoznavanje, praenje, poticanje i usmjeravanje ljudskih potencijala, naroito posebno nadarenih pojedinaca. Nadlenost: Nacionalno vijee za razvoj ljudskih potencijala. Provedba: Projekt (visoka uilita, Hrvatska psiholoka komora i Hrvatsko psiholoko drutvo. Zaklade za stipendiranje). Projekt za mogue financiranje iz ESF-a. Rok: Pilot projekt 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Broj identificiranih nadarenih pojedinaca. Uloena sredstva u njihovo obrazovanje. Mjera 2.2. Definirati potrebne kompetencije savjetnika, mentora i trenera na svim
razinama odgoja i obrazovanja od predkole, inicijalnog obrazovanja, visokog obrazovanja, obrazovanja odraslih te unutar slubi za zapoljavanje i dravnih (javnih) i gospodarskih sektora. Nadlenost: Nacionalno vijee za razvoj ljudskih potencijala. Provedba: Visoka uilita. Rok: 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Definirana matrica kompetencija savjetnika, mentora i trenera.

Mjera 2.3. Razviti nove i specifine procese savjetovanja na svim razinama odgoja
i obrazovanja te zapoljavanja: e-savjetovanje i e-testiranje sposobnosti, sklonosti i stremljenja, mrene stranice, vodii i aplikacije za mobilne ureaje sa savjetima za upravljanje osobnim obrazovanjem i karijerom. Nadlenost: Zavodi za zapoljavanje, dravne agencije, nadlena ministarstva, visoka uilita. Provedba: Projekti (Zavodi za zapoljavanje, agencije, visoka uilita, Hrvatska psiholoka komora i Hrvatsko psiholoko drutvo i softverska poduzea). Mogue financiranje iz ESF-a. Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Broj novo razvijenih i primijenjenih vodia, testova za procjenu sposobnosti i potencijala, web stranica za savjetovanje i usmjeravanje.

13

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 2.4. Proiriti mjesta i slube za savjetovanje i profesionalno usmjeravanje


i umreiti ih.
Nadlenost: Zavodi za zapoljavanje, nadlena ministarstva, dravne agencije, visoka

uilita.
Provedba: Projekt. Implementacija i odravanje: dravne agencije, ustanove i institucije

za obrazovanje odraslih, Zavodi za zapoljavanje, nadlena ministarstva, visoka uilita. Mogue financiranje projekta iz ESF-a ili/i iz dravnog prorauna. Rok: 2018. Pokazatelji ostvarivanja: Broj novo otvorenih mjesta za informiranje, savjetovanje i usmjeravanje. Broj zaposlenih savjetnika, mentora i trenera. Broj novih vodia za informiranje, savjetovanje i profesionalno usmjeravanje.

Razviti procese i sustav priznavanja neformalno i informalno steenih znanja i vjetina


3. cilj:

Uspostava procesa i sustava priznavanja steenih znanja i vjetina, naroito onih proizalih iz neformalnih oblika uenja, dugoroni je izazov. Time bi se omoguila bolja vertikalna prohodnost i fleksibilnost, primjenom naela cjeloivotnog uenja, a to predviaju HKO i strateki EU dokumenti. Uvoenje sustava uslijedit e tek nakon paljive analize pozitivnih i negativnih iskustava iz drugih zemalja.
Mjera 3.1. Definirati procese i sustav za vrednovanje prethodno steenih znanja i vjetina
na svim razinama obrazovanja. Poticati primjenu vrednovanja prethodno steenih znanja i vjetina na svim razinama obrazovanja. Nadlenost: Dravne agencije i Ministarstvo. Provedba: Projekt (akreditirane ustanove za vrednovanje neformalnog i informalnog uenja). Mogue financiranje iz ESF. Rok: Projekt - definiranje procesa i sustava do 2018. Uvoenje: trajno. Pokazatelji ostvarivanja: Pravilnik o vrednovanju neformalnog i informalnog uenja. Broj akreditiranih ustanova za vrednovanje neformalnog i informalnog uenja. Broj graana s formalno potvrenim steenim znanjima i vjetinama neformalnim i informalnim putem.

Poticati primjenu informacijskokomunikacijskih tehnologija u obrazovanju


4. cilj:

Dinamian razvoj informacijskih tehnologija i komunikacijskih mogunosti korjenito mijenjaju paradigme uenja i obrazovanja, s teko predvidivim utjecajima i posljedicama na budue naine stjecanja i primjene znanja, vjetina i stavova. Stoga je nuno razvijati i iriti primjenu e-uenja, uvoditi ekspertne sustave za pouavanje, te druge suvremene metode pouavanja temeljene na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Formirat e se digitalni otvoreni obrazovni sadraji i pomagala sa slobodnim pristupom.

14

CJELOIVOTNO UENJE

Mjera 4.1. Razvijati raunalne i ekspertne sustave i digitalne sadraje za pouavanje


podrane informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Nadlenost: MZOS. CARNET, SRCE, ustanove za obrazovanje odraslih, visoka uilita. Provedba: Projekti (CARNET, SRCE, ustanove obrazovanja odraslih, visoka uilita i poslodavci). Mogue financiranje iz ESF-a i iz dravnog prorauna. Rok: Trajno Pokazatelji ostvarivanja: Broj projekata i novo razvijenih e-sustava. Broj korisnika sustava.

Mjera 4.2. Organizirati digitalne otvorene obrazovne sadraje i pomagala sa slobodnim


pristupom.
Nadlenost: CARNET, visoka uilita. Provedba: Projekti (CARNET, ustanove obrazovanja odraslih, visoka uilita i poslodavci).

Mogue financiranje iz ESF-a i iz dravnog prorauna.


Rok: Uspostava sustava do 2020. Razvoj: trajno. Pokazatelji ostvarivanja: Broj sadraja instaliranih u baze znanja. Broj korisnika

sustava.

15

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Strategija ranog i predkolskog, osnovnog i srednjokolskog odgoja i obrazovanja sadri smjernice za preobrazbu i trajno unaprjeivanje odgoja i obrazovanja kao nositelja razvoja ljudskih potencijala. Polazite za razradu strategije je analiza postojeeg stanja u sustavu na osnovi koje su definirana prioritetna podruja razvoja, specifini strateki ciljevi i mjere za njihovo ostvarenje. Strategija se vee uz Strateki okvir za europsku suradnjuu obrazovanju i osposobljavanju3. U skladu s tim stratekim okvirom posebno se nastoji osnaiti usvajanje i podravanje koncepta cjeloivotnog uenja, unaprjeivanje kvalitete i djelotvornosti obrazovanja i osposobljavanja, promicanje jednakosti, socijalne kohezije i aktivnog graanstva te osnaivanje kreativnosti i inovativnosti na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja. Strategija uvaava i novi strateki okvir Europske komisije za obrazovanje (Rethinking Education, 2012.4 ,5) kojim se i u oteanim ekonomskim okolnostima snano naglaava vanost ulaganja u obrazovanje i razvoj vjetina nunih za uinkovitu prilagodbu promjenjivim ivotnim okolnostima, za zapoljavanje i bolje socioekonomske ishode. Naglasak je napose stavljen na unaprjeivanje kvalitete ranog i predkolskog te kolskog odgoja i obrazovanja, prevenciju ranog naputanja kolovanja, bolje povezivanje obrazovanja i osposobljavanja s tritem rada, unaprjeivanje odgojno-obrazovnih ishoda i vjetina vanih za snalaenje u ivotu te osnaivanje strukovnog obrazovanja s fokusom na povezivanje sa svijetom rada.

3 4 5

Council conclusions of 12 May 2009 on a strategic framework for European cooperation in education and training (ET 2020) European Commission: Rethinking education: investing in skills for better socio-economic outcomes Council conclusions of 26 November 2012 on education and training in Europe 2020 the contribution of education and training to economic recovery, growth and jobs

16

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Predloena vizija odgoja i obrazovanja u sredite procesa stavlja dijete/uenika kojemu sustav odgoja i obrazovanja osigurava najbolje mogue uvjete i podrku za uspjeno uenje i cjelovit osobni razvoj. Promovira se odgoj i obrazovanje koje aktivno potie cjelovit individualni razvoj svakog djeteta i mlade osobe, promie drutvenu jednakost i demokratske vrijednosti te snano pridonosi drutvenom i gospodarskom razvitku zemlje. Tei se uspostavi odgojno-obrazovnog sustava koji svakoj osobi omoguuje stjecanje znanja, vjetina i stavova potrebnih za uspjean ivot u suvremenom drutvu. Predloenim izmjenama gradi se sustav koji bi svakoj osobi trebao omoguiti: razvoj sposobnosti za aktivno sudjelovanje u drutvenim i kulturnim zbivanjima te osposobljenost za prihvaanje i sudjelovanje u izgradnji sustava vrijednosti primjerenog naelima suvremene demokracije; osposobljenost za komunikaciju u multikulturnoj i mnogojezinoj meunarodnoj zajednici; sposobnost djelovanja u suvremenom, tehniki razvijenom drutvu u kojemu se njeguje aktivan pokret odrivog razvoja, to pretpostavlja stjecanje vanih znanja i vjetina, posebice iz podruja matematike, prirodnih znanosti, tehnike i informatike te drutvenih i humanistikih disciplina; osposobljenost za cjeloivotno uenje i trajno stjecanje novih znanja i vjetina potrebnih za uspjeno prilagoavanje promjenljivim uvjetima ivota i rada; razvoj osobnih kreativnih potencijala i njihovo koritenje za vlastitu dobrobit i dobrobit drutva u cjelini. Polazi se od injenice da e mladi u budunosti raditi poslove koji danas jo i ne postoje. Tehnoloke e promjene nastaviti mijenjati svijet na naine koje danas ne moemo dokuiti, a mnogi izazovi zahtijevat e korjenite prilagodbe gospodarstva i drutva. U tom sve sloenijem svijetu vano je da svako dijete/uenik u sustavu odgoja i obrazovanja stekne navike uenja i stjecanja novih vjetina kako bi se cijeloga ivota moglo prilagoavati novim izazovima. Isto tako sve je izraenija potreba da ljudi budu dobro informirani i obrazovani kako bi mogli uspjeno djelovati u drutvu, a demokratsko ponaanje i tolerancija moraju se uiti ve u najranijim godinama odgoja i obrazovanja. Svaka osoba mora stei znanja, vjetine i stavove koji e joj omoguiti zadovoljenje kulturnih potreba u globaliziranom meukulturnom okruju uz potovanje i njegovanje vlastite kulturne i povijesne batine. Konceptualni okvir Sustav odgoja i obrazovanja vidi se kao koherentna cjelina u kojoj svi sudionici i ustanove djeji vrtii, osnovne kole, gimnazije, strukovne i umjetnike kole i ueniki domovi dobivaju odgovarajuu podrku, imaju visok stupanj autonomije, ali i preuzimaju veliku odgovornost za kvalitetu i ishode svog rada. Strategija je specifino fokusirana na unaprjeivanje rada odgojno-obrazovnih ustanova kao nositelja obrazovnih procesa i pokretaa razvoja ljudskih potencijala. Ovaj konceptualni model ukljuuje imbenike koji najvie odreuju kvalitetu odgoja i obrazovanja i jednake mogunosti za svu djecu/ uenike:

17

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

OSIGURANJE KVALITETE OBRAZOVANJA


unutarnje i vansko vrednovanje ustanova i sudionika

NADLENE USTANOVE I TIJELA


MZOS, osnivai kola, sveuilita, agencije...

POUAVANJE I UENJE

CILJEVI
RUKOVOENJE

PODRKA UENICIMA

ODGOJNOOBRAZOVNE USTANOVE

KVALITETNO OBRZAOVANJE JEDNAKE MOGUNOSTI

UVIJETI RADA

KURIKULUM

STRUKTURA SUSTAVA

MREA USTANOVA

Da bi kola mogla uinkovitije ostvarivati svoju misiju, strategija se usmjerava na jaanje ljudskih, materijalnih i organizacijskih kapaciteta te na kurikularne i strukturne promjene, koje uz ustroj sustava za kvalitetu, potencijalno mogu utjecati na ostvarivanje boljih rezultata, razinu pravednosti i veeg zadovoljstva svih sudionika u sustavu odgoja i obrazovanja. Ovaj strateki pristup tei cjelovitom, fleksibilnom i uinkovitom sustavu odgoja i obrazovanja koji povezuje sve razine i vrste obrazovanja u koherentnu cjelinu temeljenu na zajednikim pozitivnim vrijednostima, naelima i ciljevima preuzetim iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma (str. 22-24). Obiljeja sustava odgoja i obrazovanja koja se ele postii jesu: Kultura kvalitete kao tenja trajnom razvoju i unaprjeivanju vlastitoga rada i uspjenosti svih sudionika procesa odgoja i obrazovanja; Jednake mogunosti u skladu s kojima svako dijete i mlada osoba u sustavu odgoja i obrazovanja moe ostvariti svoj puni individualni potencijal, bez obzira na spol, porijeklo, socijalni okoli, spolnu i religijsku orijentaciju ili akademske sposobnosti. Kreativnost i inovativnost kao preduvjeti razvoja kreativnog miljenja i izraavanja na svim razinama, kao hrabro traganje za novim i originalnim idejama, objanjenjima i rjeenjima problema. Poticanje inovativnosti svih sudionika u vrtiu, koli i svakodnevnom ivotu. Autonomija i odgovornost kao omoguivanje svima odgojno-obrazovnim ustanovama, uiteljima, djeci/uenicima da ostvaruju najbolje rezultate na svoj nain, uz otvorenost i spremnost na vanjsko vrednovanje vlastitog rada. Strategija se usmjerava na sedam razvojnih podruja: 1. Cjelovitu kurikularnu reformu koja ukljuuje sve razine i vrste odgoja i obrazovanja 2. Promjenu strukture odgoja i obrazovanja 3. Podizanje drutvenog ugleda i kvalitete rada uitelja 4. Unaprjeivanje kvalitete rukovoenja odgojno-obrazovnim ustanovama 5. Osiguranje cjelovitog sustava podrke djeci i uenicima
18

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

6. Osiguranje optimalnih uvjeta rada svih odgojno-obrazovnih ustanova 7. Sustavno osiguranje kvalitete odgoja i obrazovanja. Oekuje se da bi ostvarenje stratekih ciljeva u navedenim podrujima moglo imati snaan sinergijski uinak koji bi mogao znatno unaprijediti postojee stanje u naim vrtiima, kolama i cijelom odgojno-obrazovnom sustavu. Strateki e se ciljevi ostvarivati provedbom planiranih mjera u sklopu koordiniranih projekata u prioritetnim razvojnim podrujima.

1. cilj:

Provesti cjelovitu kurikularnu reformu

Do sredine 2000-ih godina osnovnokolski i srednjokolski sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj karakterizira iskljuiva usmjerenost na sadraje propisane nastavnim planovima i programima. Od poetka prolog desetljea obrazovna politika postupno pokuava osmisliti i uvesti odreene promjene s ciljem osuvremenjivanja sustava u vidu pomaka od usmjerenosti sadrajima k usmjerenosti odgojno-obrazovnim ishodima (ishodima uenja)6 te od prijenosa sadraja k razvoju kompetencija. U stratekom dokumentu Hrvatska u 21. stoljeu (2001.) navodi se potreba provedbe kurikularne reforme koja ukljuuje promjene sadraja obrazovanja i naina pouavanja i uenja. Slini ciljevi navode se i u dokumentu Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010. godine (2005.). Projektom Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) te donoenjem novog Nastavnog plana i programa za osnovnu kolu (NPiP) 2006. zapoele su kvalitativne promjene na osnovnokolskoj razini u dijelu koji se odnosi na programske sadraje. NPiP-om se, izmeu ostaloga, pokualo odrediti odgojno-obrazovna postignua uenika te utjecati na naine izvedbe nastave. Na srednjokolskoj razini, osobito u sluaju gimnazijskih programa, nije bilo veih programskih promjena od sredine 1990-ih. Donoenjem Strategije za izradbu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje (2007.) otvoren je prostor veim zahvatima u odgojno-obrazovnom sustavu. Nacionalni okvirni kurikulum (NOK) dokument je kojim se pokualo ostvariti usklaivanje razliitih razina i vrsta odgoja i obrazovanja. NOK, izmeu ostalog, preuzima Europski okvir kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje. Takoer u NOK-u se na razini odgojno-obrazovnih podruja definiraju oekivana uenika postignua za svaki odgojno-obrazovni ciklus. Nakon intenzivnih i dugotrajnih rasprava, ovaj je dokument donesen Odlukom Ministra u drugoj polovici 2011. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) u Strategiji razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008.-2013. navodi kao prvi strateki cilj usmjerenje razvoju kvalifikacija temeljenih na kompetencijama i ishodima uenja. U skladu sa Strategijom, ali i usporedno s izradom NOK-a i neovisno o njoj, ASOO je uz potporu niza IPA projekata pokrenula proces utvrivanja metodologije i izrade standarda zanimanja, kvalifikacija te kurikuluma za stjecanje pojedinih kvalifikacija u strukovnom obrazovanju, ija je eksperimentalna provedba zapoela u kolskoj godini 2013./2014.

Pojam odgojno-obrazovni ishodi odnosi se na ire odreene ishode koje treba postii formalnim sustavom odgoja i obrazovanja. Navedeno je osobito vano za odgojnu komponentu na svim razinama odgoja i obrazovanja te obrazovne ishode koji nisu izravno vezani uz pouavanje poput kreativnosti, metakognicije, inicijativnosti, poduzetnosti Pojam ishodi uenja izravnije je vezan uz proces pouavanja i uenja te je ue povezan s dominantnim oblicima vrednovanja i provjeravanja poput pisanih i usmenih provjera.

19

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

U istom se razdoblju intenzivno radilo na izradi Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) kao reformskog instrumenta kojim se ureuje cjelokupan sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama kroz standarde zanimanja i standarde kvalifikacija temeljene na ishodima uenja i usklaene s potrebama trita rada, pojedinca i drutva u cjelini. HKO naglaava usmjerenost na razvoj kompetencija temeljen na provjerljivim ishodima uenja. Planiranje i izrada tih dokumenata nije bila meusobno koordinirana to za posljedicu ima: a) nepostojanje zajednikih odgojno-obrazovnih vrijednosti, naela i ciljeva razliitih odgojno-obrazovnih razina i vrsta; b) neujednaenost u konceptualnom odreenju pojmova kurikulum, kompetencije i posebice odgojno-obrazovni ishodi/ishodi uenja/uenika postignua; c) nedostatak koordiniranja u metodolokom pristupu izradi kurikuluma i odreivanju odgojno-obrazovnih ishoda/ishoda uenja/ uenikih postignua; d) nepostojanje koherentnog sustava praenja, vrednovanja i (pro)ocjenjivanja razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda/ishoda uenja/uenikih postignua. Navedeno ukazuje na nedovoljnu razinu povezanosti razliitih sastavnica sustava predtercijarnog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, to moe negativno utjecati na razinu kvalitete i pravednosti u sustavu. Iz pregleda je navedenih dokumenata vidljivo da je u prethodnih 15 godina obrazovna politika, bez obzira na politiku pripadnost, pokuala usmjeriti strateki razvoj ranog i predkolskog, osnovnokolskog i srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja k razvoju kompetencija, promjeni naina pouavanja i uenja te jasnom usmjerenju na potrebu definiranja odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda uenja). U razdoblju na koje se odnosi Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije osigurat e se kontinuitet odrednica ovakvog stratekog razvoja. Stoga je cilj ovog dijela Strategije provedba cjelovite kurikularne reforme i povezivanje sastavnica odgojno-obrazovnog sustava u koherentnu, povezanu, fleksibilnu i uinkovitu cjelinu temeljenu na zajednikim odgojno-obrazovnim vrijednostima, naelima i ciljevima. Cjelovita kurikularna reforma bit e usmjerena: a) razvoju temeljnih kompetencija za cjeloivotno uenje; b) jasno definiranim odgojno-obrazovnim ishodima koji nisu iskljuivo kognitivne prirode (znanja) nego, u skladu s odreenjem temeljnih kompetencija za cjeloivotno uenje, ukljuuju i razvoj vjetina, stavova, kreativnosti, inovativnosti, kritikog miljenja, inicijativnosti, poduzetnosti, estetskog vrednovanja, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanja i brojne druge; c) otvorenim didaktiko-metodikim sustavima koji omoguuju djelatnicima u odgoju i obrazovanju, djeci i uenicima slobodu u izboru sadraja, metoda i oblika rada; d) jasno odreenim standardima/kriterijima razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, ime e se osigurati osnova za objektivniju, valjaniju i pouzdaniju procjenu razliitim oblicima i vrstama unutarnjeg i vanjskog vrednovanja. Na svim razinama i u svim vrsta odgoja i obrazovanja potrebno je razviti kurikularna rjeenja koja su: znanstveno utemeljena; suvremena; djetetu i ueniku usmjerena; primjerena razvojnoj dobi djeteta/uenika; relevantna za sadanji i budui ivot djeteta/uenika; otvorena promjenama i stalnom inoviranju u skladu s razvojem drutva, gospodarstva, znanosti i tehnologije te odgoja i obrazovanja; koja omoguuju primjerenu razinu autonomije rada odgojno-obrazovnih ustanova, uitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika. NOK predstavlja dokument koji moe posluiti kao osnova povezivanja pojedinih sastavnica predtercijarnog sustava odgoja i obrazovanja u meusobno povezanu cjelinu. Iz NOK-a se preuzimaju odreenja vrijednosti, ciljeva i naela. Odgojno-obrazovne vrijednosti su:

20

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Znanje

Republika Hrvatska opredijelila se za razvoj drutva znanja jer je znanje temeljna proizvodna i razvojna snaga u drutvu. Znanje, obrazovanje i cjeloivotno uenje temeljni su pokretai razvoja hrvatskoga drutva i svakoga pojedinca. Omoguuju mu bolje razumijevanje i kritiko promiljanje samoga sebe i svega to ga okruuje, snalaenje u novim situacijama te uspjeh u ivotu i radu.
Solidarnost

Solidarnost pretpostavlja sustavno osposobljavanje djece i mladih da budu osjetljivi za druge, za obitelj, za slabe, siromane i obespravljene, za meugeneracijsku skrb, za svoju okolinu i za cjelokupno ivotno okruje.
Identitet

Odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnoga identiteta pojedinca. Danas, u doba globalizacije u kojemu je na djelu snano mijeanje razliitih kultura, svjetonazora i religija ovjek treba postati graaninom svijeta, a pritom sauvati svoj nacionalni identitet, svoju kulturu, drutvenu, moralnu i duhovnu batinu. Pritom osobito valja uvati i razvijati hrvatski jezik te paziti na njegovu pravilnu primjenu. Odgoj i obrazovanje trebaju buditi, poticati i razvijati osobni identitet. Odlika osobnoga identiteta pretpostavlja potivanje razliitosti.
Odgovornost

Odgoj i obrazovanje potiu aktivno sudjelovanje djece i mladih u drutvenom ivotu i promiu njihovu odgovornost prema opem drutvenom dobru, prirodi i radu te prema sebi samima i drugima. Odgovorno djelovanje i odgovorno ponaanje pretpostavlja smislen i savjestan odnos izmeu osobne slobode i osobne odgovornosti. Odgojno-obrazovni ciljevi su: osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima razvijati svijest uenika o ouvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne batine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu imbeniku hrvatskoga identiteta, sustavno njegovati hrvatski standardni (knjievni) jezik u svim podrujima, ciklusima i na svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima te pravima djece, osposobiti ih za ivljenje u multikulturnom svijetu, za potivanje razliitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju drutva osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strukovnih kompetencija, osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivu drutveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima trinoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, znanstvenih spoznaja i dostignua poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost uenika osposobiti uenike za cjeloivotno uenje.

21

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Naela odreena NOK-om, koja predstavljaju uporite izrade daljnjih kurikularnih dokumenata i koja se preuzimaju u ovoj Strategiji jesu:
Visoka kvaliteta odgoja i obrazovanje za sve

osiguravanje materijalnih, tehnikih, informacijsko-tehnologijskih, higijenskih i drugih uvjeta za ostvarenje najviih obrazovnih standarda, kao i visokih strunih standarda nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti
Jednakost obrazovnih mogunosti za sve

svako dijete i svaki uenik ima pravo na svoj najvii obrazovni razvoj; jednakost obrazovnih mogunosti temelji se na drutvenoj pravednosti; obrazovanje i kolovanje ne moe biti povlastica manjine niti se moe umanjiti prema razlikama etnikima, spolnima, rodnima ili drugim drutveno uvjetovanima
Obveznost opeg obrazovanja

stjecanje temeljnih kompetencija pravo je i obveza svakoga ovjeka, daje svakomu temeljna znanja za ivot i osnova je za daljnje uenje
Horizontalna i vertikalna prohodnost

osiguravanje mogunosti uenicima da tijekom obrazovanja promijene vrstu kole (horizontalna prohodnost) te mogunost daljnjega obrazovanja i stjecanja vie razine obrazovanja (vertikalna prohodnost)
Ukljuenost svih uenika u odgojno-obrazovni sustav

uvaavanje odgojno-obrazovnih potreba svakoga djeteta, uenika i odrasle osobe, napose onih koji su izloeni marginalizaciji i iskljuenosti
Znanstvena utemeljenost

cjeloviti se sustav odgoja i obrazovanja mijenja, poboljava i unaprjeuje u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama
Potivanje ljudskih prava i prava djece

istinsko potivanje svakoga djeteta i svakoga ovjeka; ljudsko dostojanstvo


Kompetentnost i profesionalna etika

odgojno-obrazovna djelatnost podrazumijeva visoku strunost svih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti i njihovu visoku odgovornost
Demokratinost

pluralizam, donoenje odluka na demokratski nain; ukljuenost svih bitnih imbenika u stvaranju odgojno-obrazovne politike i njezino provoenje
Samostalnost kole

stupanj slobode i neovisnosti kole u osmiljavanju aktivnosti, programa te projekata za uenike, roditelje, uitelje i ostale kolske djelatnike kao dio kolskoga kurikuluma i stvaranja identiteta kole;

22

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

sloboda izbora sadraja, primjene metoda i organizacije odgojno-obrazovnoga rada u ostvarivanju nacionalnoga kurikuluma
Pedagoki i kolski pluralizam

stupanj slobode i neovisnosti u stvaranju razliitosti u pedagokomu i kolskomu radu


Europska dimenzija obrazovanja

osposobljavanje za suivot u europskomu kontekstu


Interkulturalizam

razumijevanje i prihvaanje kulturalnih razlika kako bi se smanjili neravnopravnost i predrasude prema pripadnicima drugih kultura.

Inoviranje i osuvremenjivanje NOK-a te usklaivanje razliitih dokumenata obrazovne politike poetni su korak cjelovite kurikularne reforme. Na nacionalnoj razini izradit e se kurikulumi za razliite razine i vrste odgoja i obrazovanja, koji e uvaiti njihove posebitosti i potrebe te potom razviti predmetne/modularne kurikulume i kurikulume za stjecanje strukovnih kvalifikacija u redovnom sustavu obrazovanja. Ove dokumente e odgojno-obrazovne ustanove implementirati u skladu s posebitostima vlastitog rada i okolia. Uitelji, nastavnici, odgajatelji i ostali djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova ukljuit e se u izradu kurikularnih dokumenata na svim razinama kako bi se iskoristili njihova strunost i iskustvo. Na donjoj slici prikazan je grafiki prikaz predloene strukture kurikularnih dokumenata:

nacionalni okvirni kurikulum

NACIONALNI KURIKULUM ZA RANI I PREDKOLSKI ODGOJ

NACIONALNI KURIKULUM ZA OPE OBVEZNO OBRAZOVANJE

NACIONALNI KURIKULUM ZA GIMNAZIJSKO OBRAZOVANJE

NACIONALNI KURIKULUM ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE

NACIONALNI KURIKULUM ZA UMJETNIKO OBRAZOVANJE

PREDMETNI I MODULARNI KURIKULUM

PREDMETNI I MODULARNI KURIKULUM

KURIKULUM ZA STJECANJE KVALIFIKACIJA U REDOVNOM SUSTAVU OBRAZOVANJA

Istodobno s izradom kurikularnih dokumenata osigurat e se uvjeti za njihovo uvoenje u sustav odgoja i obrazovanja te razviti cjelovit sustav unutarnjeg i vanjskog praenja, vrednovanja i ocjenjivanja odgojno-obrazovnih ishoda. Meu uvjetima za uspjeno uvoenje potrebno je naglasiti osposobljavanje odgajatelja, uitelja i nastavnika te aktivan rad na objanjenju cilja i svrhe predloenih promjena. Izrazito je vano osigurati i sustave podrke te praenja procesa razvoja i uvoenja kurikuluma u odgojno-obrazovni sustav.

23

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

1.1. Inovirati i osuvremeniti Nacionalni okvirni kurikulum i uskladiti razliite dokumente obrazovne politike Inoviranje i osuvremenjivanje NOK-a, to on svojim razvojnim odreenjem i omoguuje, te usklaivanje razliitih dokumenata obrazovne politike poetni su koraci cjelovite kurikularne reforme. NOK je potrebno inovirati zbog sljedeeg: a) Strategijom predloena promjena strukture sustava odgoja i obrazovanja podrazumijeva znatne promjene NOK-a; b) zbog dominantnog usmjerenja na ope obrazovanje, u NOK-u nije dovoljno pozornosti posveeno ranom i predkolskom odgoju i obrazovanju te razliitim vrstama srednjokolskoga obrazovanja, pa je pod vidom glavnog stratekog cilja vano osigurati jednaku zastupljenost svih sastavnica sustava predtercijarnog odgoja i obrazovanja; c) uenika postignua za odgojno-obrazovna podruja, koja ine sredinji dio dokumenta, nisu meusobno usklaena i na istoj razini specifinosti te ih je potrebno nadopuniti, uskladiti i prilagoditi predloenoj shemi kurikularnih dokumenata. Donoenje Zakona o HKO -u te izrada strukovnih kurikuluma za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu obrazovanja nuno zahtijeva usklaivanje razliitih dokumenata obrazovne politike kako bi se osigurali preduvjeti za povezivanje sastavnica odgojno-obrazovnog sustava u povezanu i koherentnu cjelinu. Za ispunjenje ovog specifinog cilja potrebno je ustrojiti i pokrenuti rad Ekspertne radne skupine za inoviranje i osuvremenjivanje Nacionalnog okvirnog kurikuluma i usklaivanje razliitih dokumenata obrazovne politike (ERS). Temeljna je zadaa ove skupine izrada novog prijedloga NOK-a koji treba uputiti na javnu raspravu i meunarodnu strunu recenziju te voenje cjelokupnog procesa kurikularne reforme. Jedna od najvanijih mjera unutar ovog specifinog cilja jest definiranje koordiniranog metodolokog pristupa izradi kurikularnih dokumenata.
Mjera 1.1.1. Ustroj Ekspertne radne skupine za inoviranje i osuvremenjivanje Nacionalnog okvirnog kurikuluma i usklaivanje razliitih dokumenata obrazovne politike (ERS). Nadlenost: Posebno struno povjerenstvo Vlade RH za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na podruju obrazovanja, znanosti i inovacija. Provedba: Posebno struno povjerenstvo Vlade RH za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na podruju obrazovanja, znanosti i inovacija. Rok: 2014. Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni kriteriji i naela formiranja ERS; Raspisan natjeaj za izbor lanova ERS; Poetak rada ERS. Mjera 1.1.2. Definiranje koordiniranog metodolokog pristupa izradi kurikularnih
dokumenata (nacionalni kurikulumi za pojedine vrste i razine odgoja i obrazovanja, predmetni/modularni kurikulumi i kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu odgoja i obrazovanja). Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, ERS Rok: 2014. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen koordinirani metodoloki pristup izradi kurikularnih dokumenata.

Mjera 1.1.3. Izrada novog prijedloga Nacionalnog okvirnog kurikuluma.


Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, ERS Rok: 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Pozitivna meunarodna recenzija Nacionalnog okvirnog

kurikuluma. Odrana javna rasprava. Usvojen Nacionalni okvirni kurikulum.


24

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

1.2. Razviti sustav podrke izradi i uvoenju Nacionalnih i predmetnih/modularnih kurikuluma Razvoj sustava podrke esto je bio zanemaren dio planiranja znatnijih promjena u sustavu odgoja i obrazovanja. Iskustva Hrvatske i drugih zemalja ukazuju da i dobro osmiljene promjene, ako nisu potpomognute sustavnom podrkom izradi i posebice uvoenju, mogu biti neuspjene. Razvoj uinkovitog sustava podrke izradi kurikularnih dokumenata i njihovom uvoenju predstavlja jedan od kljunih imbenika uspjenosti cjelokupnog procesa. Osnovu sustava podrke ine dva tijela. Tijekom izrade kurikularnih dokumenata potrebno je ustrojiti Jedinicu za strunu i administrativnu podrku izradi i uvoenju kurikularnih dokumenata (JRS), iji bi lanovi bili ve zaposleni slubenici ministarstva i agencija. Kod eksperimentalnog i ireg uvoenja kurikularnih dokumenata potrebno je ustrojiti Mreu za podrku uvoenju kurikuluma. Zadaci regionalno razgranate mree ukljuivat e operativnu podrku uvoenju kurikuluma te intenzivnu komunikaciju s djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova. Mreu je mogue temeljiti na postojeoj mrei Agencije za odgoj i obrazovanje i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. U svrhu ukljuivanja roditelja i senzibiliziranja ire javnosti, potrebno je tijekom cjelokupnog procesa aktivno promovirati i argumentirano objanjavati prednosti i izazove kurikularnog pristupa i promjena koje se predlau.
Mjera 1.2.1. Ustroj Jedinice za strunu i administrativnu podrku izradi kurikularnih
dokumenata (JSAP).
Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, AZOO, ASOO Rok: 2014. Pokazatelji ostvarivanja: Poetak rada jedinice za strunu i administrativnu podrku

izradi kurikularnih dokumenata.

Mjera 1.2.2. Ustroj Mree za podrku uvoenju kurikularnih dokumenata u sustav odgoja
i obrazovanja (MPU).
Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, AZOO, ASOO Rok: 2016. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Organizirana Mrea za podrku uvoenja nacionalnih

i predmetnih kurikuluma u sustav odgoja i obrazovanja. Zapoljavanje djelatnika na odreeno vrijeme u svrhu podrke uvoenju kurikuluma.

Mjera 1.2.3. Promotivna aktivnost s ciljem objanjavanja roditeljima i iroj zainteresiranoj javnosti prednosti kurikularnog pristupa i promjena koje se predlau. Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS Rok: 2014. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Izraen program i plan promotivnih aktivnosti na godinjoj razini. Prema predvienom planu izveden program promotivnih aktivnosti.

1.3. Osigurati preduvjete za razvoj i uvoenje kurikularnih dokumenata Mjere kojima e se ostvariti ovaj specifini cilj ukljuuju ustroj strunih radnih skupina za izradu nacionalnih kurikuluma za razliite razine i vrste odgoja i obrazovanja (SRS) te njihovo osposobljavanje za izradu razliitih kurikularnih dokumenata. Izrazito vana mjera unutar ovog specifinog cilja

25

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

jest definiranje precizne podrune i predmetne/modularne strukture nacionalnih kurikuluma za devetogodinje ope obvezno, gimnazijsko, umjetniko i strukovno obrazovanje.7
Mjera 1.3.1. Ustroj strunih radnih skupina za izradu nacionalnih kurikularnih dokumenata
(SRS).
Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, ERS, JSAP Rok: 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni kriteriji i naela formiranja SRS-a za izradu

kurikularnih dokumenata. Raspisan natjeaj za izbor lanova SRS-a. Odabrani i imenovani lanovi SRS-a.

Mjera 1.3.2. Osposobljavanje Strunih radnih skupina za izradu kurikularnih dokumenata.


Nadlenost: ERS, JSAP Provedba: ERS, JSAP Rok: 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen plan i program osposobljavanja SRS-a za izradu

kurikularnih dokumenata. Odrana osposobljavanja za svaki SRS. Izraene smjernice strunim radnim skupinama za pisanje prirunika za odgajatelje i uitelje za primjenu kurikularnih dokumenata.

Mjera 1.3.3. Izrada prijedloga podrune i predmetne/modularne strukture Nacionalnih kurikuluma za devetogodinje ope obvezno, gimnazijsko, umjetniko i strukovno obrazovanje. Nadlenost: MZOS Provedba: ERS Rok: 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen prijedlog podrune i predmetne/modularne strukture nacionalnih kurikuluma te njihova satnica. Odrana javna rasprava. Usvojena podruna i predmetna/modularna struktura.

1.4. Izraditi i uvesti Nacionalni kurikulum za rani i predkolski odgoj Rad u ustanovama ranog i predkolskog odgoja odreen je Programskim usmjerenjem odgoja i obrazovanja djece predkolske dobi iz 1991. injenica da obrazovna politika svojim dokumentima vie od dva desetljea nije pokuala regulirati i osuvremeniti rad u ovom dijelu sustava ne znai da do kvalitativnih promjena nije dolo, jer je velik broj ustanova ranog odgoja i obrazovanja aktivno radio na praenju novih spoznaja i uvoenju inovativnih oblika rada. Kako bi se sustavno utjecalo na podizanje kvalitete i harmoniziranje sustava ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja, izradit e se i uvesti Nacionalni kurikulum za rani i predkolski odgoj i obrazovanje (NKRPOO). Ovaj dokument e sadravati ope ciljeve, naela i smjernice razvoja institucijskog ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja, ostavljajui prostor za pluralizam pedagokih ideja i koncepcija temeljenih na razvojno-primjerenoj praksi te promicanju autonomije i odgovornosti svake ustanove ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja za unaprjeenje kvalitete. Od iznimne je vanosti da se pri izradi NKRPOO-a uvae sljedea naela: a) potreba poticanja cjelovitog razvoja, odgoja i obrazovanja djece

Vano je naglasiti da se ovom Strategijom ne odreuju podruna i predmetna struktura i satnica na pojedinim razinama i vrstama odgoja i obrazovanja.

26

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

rane i predkolske dobi kroz primjerene oblike podrke razvoju razliitih kompetencija djece, usklaenih s njihovim individualnim posebnostima i razliitim razvojnim karakteristikama; b) individualiziran i fleksibilan odgojno-obrazovni pristup ime e se omoguiti zadovoljenje razliitih potreba djece (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.); c) u skladu s trenutnim znanstvenim spoznajama vano je naglasiti vanost igre kao modela uenja i cjelovitog razvoja djece rane i predkolske dobi; d) kurikularnim rjeenjima potrebno je izbjei kolifikaciju ranog i predkolskoga odgoja i obrazovanja. Usporedo s izradom i donoenjem NKRPOO-a zapoet e se s osiguranjem kadrovskih, infrastrukturnih i materijalnih preduvjeta nunih za uspjenost procesa uvoenja. Izradit e se prirunici za odgajatelje, ravnatelje i strune suradnike za primjenu NKRPOO te provesti sustavno osposobljavanje djelatnika ustanova ranog i predkolskog odgoja. Formirat e se timovi u ustanovama ranog i predkolskog odgoja koji e na institucionalnoj razini koordinirati uvoenje i primjenu NKRPOO-a. Usporedno s izradom kurikularnih dokumenata razvit e se i uvesti sustav kontinuiranog praenja uvoenja NKRPOO-a.
Mjera 1.4.1. Izrada Nacionalnog kurikuluma za rani i predkolski odgoj i obrazovanje
(NKRPOO).
Nadlenost: MZOS Provedba: SRS za izradu NKRPOO, ERS, JSAP Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Pozitivno recenziran prijedlog NKRPOO-a. Odrana javna

rasprava. Usvojen NKRPOO.

Mjera 1.4.2. Informiranje i osposobljavanje odgajatelja, ravnatelja i strunih suradnika za


primjenu NKRPOO-a. Nadlenost: MZOS, AZOO Provedba: SRS za izradu NKRPOO-a, strunjaci za podruje kurikuluma ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja, MPU, JSAP Rok: 2016. - 2017. Pokazatelji ostvarivanja: Pozitivno recenzirani prirunici za odgajatelje, ravnatelje i strune suradnike za primjenu NKRPOO-a. Izraen program i plan informiranja i osposobljavanja. Izveden program osposobljavanja.

Mjera 1.4.3. Eksperimentalno uvoenje NKRPOO-a


Nadlenost: MZOS Provedba: SRS za izradu NKRPOO-a, JSAP, MPU, timovi ustanova ranog i predkolskog

odgoja i obrazovanja, jedinice lokalne i podrune samouprave, sveuilita i javni znanstveni instituti Rok: 2017.-2018. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen detaljni plan i program eksperimentalnog uvoenja NKRPOO-a u odgojno-obrazovni sustav. Formirani vrtiki timovi za uvoenje NKRPOO-a. Eksperimentalna provedba NKRPOO-a. Znanstvena i struna evaluacija eksperimentalnog uvoenja.

27

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 1.4.4. Prilagodba ustanova ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja za primjenu NKRPOO-a u vidu ispunjenja kadrovskih, infrastrukturnih i materijalnih preduvjeta. Nadlenost: MZOS; jedinice lokalne i podrune samouprave Provedba: MZOS; jedinice lokalne i podrune samouprave Rok: 2016. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Analitika procjena kadrovskih, infrastrukturnih i materijalnih preduvjeta. Ustanove ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja prilagoene i s odgovarajuim uvjetima za uvoenje NKRPOO-a. Mjera 1.4.5. Primjena NKRPOO
Nadlenost: MZOS; jedinice lokalne i podrune samouprave Provedba: jedinice lokalne i podrune samouprave (gradski i upanijski uredi za odgoj

i obrazovanje); AZOO; SRS za izradu NKRPOO-a, JSAP, MPU, timovi ustanova ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja, Rok: 2018. - kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Ustanove ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja rade prema NKRPOO-u.

Mjera 1.4.6. Evaluacija primjene NKRPOO-a


Nadlenost: MZOS Provedba: SRS za izradu NKRPOO-a; JSAP, MPU, timovi ustanova ranog i predkolskog

odgoja i obrazovanja, sveuilita i javni znanstveni instituti


Rok: 2018. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Razvijen sustav vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda u

ranom i predkolskom odgoju i obrazovanju. Znanstvena evaluacija uvoenja NKRPOO-a.

1.5. Izraditi i uvesti Nacionalni kurikulum za devetogodinje ope obvezno obrazovanje i predmetne/modularne kurikulume U usporedbi s obrazovnim sustavima zemalja lanica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), iji uenici postiu iznadprosjene rezultate na meunarodnim ispitivanjima znanja i vjetina, sustav osnovnokolskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj bi se mogao opisati kao visoko centraliziran, tradicionalan te krute predmetne strukture i satnice. Nedostaci ovog dijela sustava su i relativno niska razina horizontalne i vertikalne predmetne povezanosti, sadrajna preopirnost te nedovoljna suvremenost i relevantnost za uenika. Hrvatsko osnovnokolsko obrazovanje takoer opisuje neuravnoteena zastupljenost odgojno-obrazovnih podruja, ime se ne omoguuje cjelovit razvoj uenikove osobnosti, tj. njegov kognitivni, emocionalni, socijalni, estetski, etiki i tjelesno-motoriki razvoj. Konano, centraliziranost sustava ne omoguuje primjerenu razinu autonomije kola koja bi pozitivno utjecala na razvoj uenikovih individualnih sposobnosti i interesa. Promjene navijetene vaeim Nastavnim planom i programom za osnovnu kolu (2006.) bile su usmjerene na ispravljanje nekih od navedenih nedostataka. Strateko usmjerenje k razvoju temeljnih kompetencija i odreenju odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda uenja), uz predloenu promjenu strukture sustava odgoja i obrazovanja kojom se predvia devetogodinje ope obvezno obrazovanje, omoguit e znatnija poboljanja u ovom dijelu sustava. Pri izradi kurikularnih dokumenata vano je osigurati; a) visoku razinu koherentnosti, otvorenosti i fleksibilnosti; b) suvremenost, relevantnost za sadanji i budui ivot uenika te primjerenost njegovoj razvojnoj dobi; c) uravnoteenost odgojno-obrazovnih podruja: jezino-komunikacijskog, matematikog, prirodoslovnog, tehnikog i informatikog, drutveno-humanistikog, umjetnikog
28

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

te tjelesnog i zdravstvenog; d) veu autonomiju uitelja i nastavnika u radu, ali i poticanje primjena metoda pouavanja i uenja koje omoguuju aktivnu ulogu uenika u izgradnji svog znanja uz podrku uitelja i u interakciji s drugim uenicima, odnosno u socijalnom okruju uenja; e) usvajanje temeljnih znanja iz bazinih disciplina prije svega iz hrvatskog jezika, matematike, stranog jezika i prirodnih znanosti. Produljenje opeg obveznog obrazovanja omoguit e fleksibilniju predmetnu strukturu i satnicu te znatno veu razinu autonomije kola u programskom odreenju vlastitog rada, ime e se osigurati vea individualizacija. Kako je promjena strukture sustava odgoja i obrazovanja sloen i dugotrajan proces koji moe trajati vie od desetljea, uz rad na kurikularnim dokumentima za devetogodinje ope obvezno obrazovanje inovirat e se i osuvremeniti postojei nastavni planovi i programi sukladno stratekom odreenju temeljnim kompetencijama, odgojno-obrazovnim ishodima (ishodima uenja) te novim oblicima praenja, vrednovanja i ocjenjivanja. Mjere kojima e se osigurati ostvarenje ovog specifinog cilja ukljuuju izradu i donoenje Nacionalnog kurikuluma za devetogodinje ope obrazovanje te izradu i donoenje predmetnih kurikuluma i kurikuluma odgojno-obrazovnih modula za ope obvezno obrazovanje u osmogodinjem i devetogodinjem obrazovanju. U izradu tih dokumenata nuno i u znatnom broju bit e ukljueni sami uitelji. Jedna od najvanijih mjera za ostvarenje ovog cilja osmiljeno je i uinkovito osposobljavanje uitelja, nastavnika, ravnatelja i strunih suradnika za primjenu kurikularnih dokumenata te promjene u inicijalnom obrazovanju uitelja i nastavnika. Usporedo s izradom i donoenjem kurikularnih dokumenata treba zapoeti i s osiguranjem materijalnih, infrastrukturnih i kadrovskih uvjeta nunih za uspjenost procesa uvoenja kurikuluma.
Mjera 1.5.1. Izrada Nacionalnog kurikuluma za devetogodinje ope obvezno
obrazovanje (NKOOO).
Nadlenost: MZOS Provedba: SRS za izradu NKOOO-a, ERS, JSAP Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen i pozitivno recenziran prijedlog NKOOO-a. Odrana

javna rasprava. Usvojen NKOOO.

Mjera 1.5.2. Ustroj Strunih radnih skupina za izradu predmetnih/modularnih kurikuluma


(PK) u osmogodinjem i devetogodinjem opem obveznom obrazovanju (SRS-OO). Nadlenost: MZOS Provedba: SRS za izradu NKOOO, ERS, JSAP Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni kriteriji i naela formiranja SRS-OO-a. Raspisan natjeaj za izbor lanova SRS-OO-a. Odabrani i imenovani lanovi SRS-OO-a.

Mjera 1.5.3. Osposobljavanje SRS-OO-a za izradu predmetnih/modularnih kurikuluma


(PK)
Nadlenost: MZOS Provedba: ERS, Strunjaci za izradu kurikuluma, JSAP Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen plan i program osposobljavanja SRS-OO-a. Odrana

osposobljavanja za svaki SRS-OO.

29

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 1.5.4. Izrada predmetnih/modularnih kurikuluma (PK) u osmogodinjem i


devetogodinjem opem obveznom obrazovanju. Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, SRS-OO, SRS za izradu NKOOO, ERS, JSAP Rok: 2017. Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni i pozitivno recenzirani predmetni/modularni kurikulumi (PK) u osmogodinjem i devetogodinjem opem obveznom obrazovanju. Odrana javna rasprava. Usvojeni predmetni/modularni kurikulumi.

Mjera 1.5.5. Informiranje i osposobljavanje uitelja, nastavnika, ravnatelja i strunih


suradnika za primjenu NKOOO-a i PK-a. Nadlenost: MZOS, AZOO Provedba: SRS za izradu NKOOO-a, SRS-OO-a, AZOO, strunjaci iz podruja kurikuluma, JSAP Rok: 2015. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni i recenzirani prirunici za uitelje, nastavnike, ravnatelje i strune suradnike za primjenu NKOOO-a i PK-a. Izraen program i plan osposobljavanja. Izveden program osposobljavanja.

Mjera 1.5.6. Izrada i vrednovanje udbenika i pomonih nastavnih sredstava u skladu s


NKOOO-om i PK-om. Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, SRS za izradu NKOOO-a, ERS, SRS-OO, JSAP Rok: 2017. 2018. Pokazatelji ostvarivanja: Izraene i usvojene smjernice za pisanje i vrednovanje udbenika i ostalog nastavnog materijala u skladu s NKOOO-om i PK-om. Raspisan i proveden natjeaj za udbenike i ostale nastavne materijale.

Mjera 1.5.7. Primjena inoviranih predmetnih/modularnih kurikuluma za osmogodinje


obrazovanje.
Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, SRS za izradu NKOOO-a, ERS, SRS-OO, JSAP, MPU Rok: 2018. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen detaljni plan i program uvoenja predmetnih/

modularnih kurikuluma. Formirani kolski timovi za uvoenje PK. Uvedeni predmetni/ modularni kurikulumi.

Mjera 1.5.8. Eksperimentalno uvoenje NKOOO-a i PK-a za devetogodinje ope obvezno obrazovanje. Nadlenost: MZOS Provedba: SRS za izradu NKOOO-a, JSAP, MPU, kolski timovi Rok: 2018. 2022. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen detaljni plan i program eksperimentalnog uvoenja NKOOO-a u odgojno-obrazovni sustav. Formirani kolski timovi za uvoenje NKOOO-a. Eksperimentalna provedba NKOOO-a. Znanstvena i struna evaluacija eksperimentalne provedbe.

30

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mjera 1.5.9. Prilagodba kola za primjenu NKOOO-a i PK-a u vidu ispunjenja kadrovskih,
infrastrukturnih i materijalnih preduvjeta. Nadlenost: MZOS; JL i PS Provedba: MZOS; JL i PS Rok: 2014. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Analitika procjena kadrovskih, infrastrukturnih i materijalnih potreba. kole s odgovarajuim uvjetima za uvoenje NKOOO-a.

Mjera 1.5.10. Primjena NKOOO-a i PK-a za devetogodinje ope obvezno obrazovanje.


Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS; AZOO; SRS za izradu NKOOO-a, JSAP, MPU, kolski timovi Rok: 2023. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Sve kole poeli raditi u skladu s NKOOO-om i PK-om za

devetogodinje ope obvezno obrazovanje.

Mjera 1.5.11. Evaluacija primjene NKOOO i PK.


Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, NCVVO, kole, Sveuilita i javni znanstveni instituti, JSAP, MPU Rok: 2018. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Razvoj sustava evaluacije primjene NKOOO-a i PK-a.

Praenje i znanstvena evaluacija uvoenja NKOOO-a.

1.6. Razviti i uvesti Nacionalni kurikulum za gimnazijsko obrazovanje i predmetne/modularne kurikulume Za razliku od osnovnokolskog i strukovnog, gimnazijsko obrazovanje svojom se organizacijskom strukturom i kurikulumom nije znatnije mijenjalo od poetka 1990-ih. U veini gimnazija jo se uvijek primjenjuje tradicionalni predmetno-fragmentirani kurikulum s velikim brojem predmeta, fiksnom predmetnom strukturom i satnicom te nedostatnom izbornou. Nastavni programi orijentirani su na sadraj i njime prezasieni, to uvelike oteava planiranje i izvoenje nastave orijentirane ueniku. Takvi nastavni programi nisu u skladu ni s Dravnom maturom, uvedenom k. godine 2009./2010., koja podrazumijeva vrednovanje uenikih postignua na temelju nacionalnim kurikulumom definiranih ishoda uenja. Uz navedeno, injenica da nastavni programi nisu osuvremenjeni dva desetljea jasno ukazuje na potrebu za korjenitim programskim promjenama. Stoga promjene u gimnazijskom obrazovanju trebaju biti usmjerene na razvoj Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje i predmetnih/modularnih kurikuluma zasnovanih na odgojno-obrazovnim ishodima koji omoguuju uspjean nastavak obrazovanja na tercijarnoj razini. Karakteristike kurikuluma kao i mjere kojima e se ostvariti ovaj cilj sline su onima za izradu i uvoenje kurikularnih dokumenata na osnovnokolskoj razini. Optimalno ostvarenje kurikuluma navedenih karakteristika u sluaju gimnazijskog obrazovanja pretpostavlja definiranje zajednike kurikularne jezgre za sve gimnazijske programe te modula koji omoguuju profiliranje gimnazijskog obrazovanja i poveanje izbornosti. Vano je naglasiti da je potrebno precizno projektno isplanirati mogue modele poveanja izbornosti te utvrditi njihov utjecaj na uvjete rada i broj zaposlenih nastavnika. Kao i u sluaju ostalih razina i vrsta obrazovanja kljuno je u izradu kurikularnih dokumenata ukljuiti nastavnike i posvetiti posebnu pozornost njihovom pravodobnom i kvalitetnom osposobljavanju.

31

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 1.6.1. Izrada Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje (NKGO).


Nadlenost: MZOS Provedba: SRS za izradu NKGO-a, ERS, JSAP Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen i pozitivno recenziran prijedlog NKGO-a. Odrana

javna rasprava. Usvojen NKGO.

Mjera 1.6.2. Ustroj Strunih radnih skupina za izradu predmetnih/modularnih kurikuluma


(PKGO) u gimnazijskom obrazovanju (SRS-GO).
Nadlenost: MZOS Provedba: SRS za izradu NKGO-a, ERS, JSAP Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni kriteriji i naela formiranja SRS-GO-a. Raspisan

natjeaj za izbor lanova SRS-GO-a. Odabrani i imenovani lanovi SRS-GO-a.

Mjera 1.6.3. Osposobljavanje SRS-GO-a za izradu predmetnih/modularnih kurikuluma.


Nadlenost: MZOS Provedba: ERS, Strunjaci za izradu kurikuluma, JSAP Rok: 2015. 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen plan i program osposobljavanja SRS-GO-a. Odrana

osposobljavanja za svaki SRS-GO.

Mjera 1.6.4. Izrada predmetnih/modularnih kurikuluma (PKGO) u gimnazijskom


obrazovanju.
Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, SRS za izradu NKGO-a, ERS, SRS-GO, JSAP Rok: 2017. Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni i pozitivno recenzirani predmetni/modularni

kurikulumi (PKGO) u gimnazijskom obrazovanju. Odrana javna rasprava. Usvojeni predmetni/modularni kurikulumi.

Mjera 1.6.5. Informiranje i osposobljavanje uitelja, ravnatelja, strunih suradnika za


primjenu NKGO-a i PKGO-a.
Nadlenost: MZOS, AZOO Provedba: SRS za izradu NKGO-a, SRS-GO, AZOO, strunjaci iz podruja kurikuluma,

JSAP
Rok: 2015. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni i recenzirani prirunici za uitelje, ravnatelje i

strune suradnike za primjenu NKGO-a. Izraen program i plan osposobljavanja. Izveden program osposobljavanja.

Mjera 1.6.6. Izrada i vrednovanje udbenika i pomonih nastavnih sredstava u skladu s


NKGO-om i PKGO-om.
Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, SRS za izradu NKOOO-a, ERS, SRS-OO, JSAP Rok: 2017. - 2018. Pokazatelji ostvarivanja: Izraene i usvojene smjernice za pisanje i vrednovanje

udbenika i ostalog nastavnog materijala u skladu s NKGO-om i PKGO-om. Raspisan i proveden natjeaj za udbenike i ostale nastavne materijale.

32

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mjera 1.6.7. Eksperimentalno uvoenje NKGO-a i PKGO-a.


Nadlenost: MZOS Provedba: SRS za izradu NKGO-a, JSAP, MPU, kolski timovi, JL i PS Rok: 2018. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen detaljan plan i program eksperimentalnog uvoenja

NKGO-a u odgojno-obrazovni sustav. Formirani kolski timovi za uvoenje NKGO-a. Eksperimentalna provedba NKGO-a. Znanstvena i struna evaluacija eksperimentalne provedbe.

Mjera 1.6.8. Prilagodba kola za primjenu NKGO-a i PKGO-a u ispunjenju kadrovskih,


infrastrukturnih i materijalnih preduvjeta.
Nadlenost: MZOS; JL i PS Provedba: MZOS; JL i PS Rok: 2014. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Analitika procjena infrastrukturnih i materijalnih potreba te

potreba za zapoljavanjem. kole s odgovarajuim uvjetima za uvoenje NKGO-a.

Mjera 1.6.9. Primjena NKGO-a i PK-a.


Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, JL i PS; AZOO; SRS za izradu NKGO-a, JSAP, MPU, kolski timovi Rok: 2019. Pokazatelji ostvarivanja: Sve kole poeli raditi u skladu s NKGO-om.

Mjera 1.6.10. Evaluacija primjene NKGO-a i PKGO-a.


Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, NCVVO, kole, Sveuilita i javni znanstveni instituti, JSAP, MPU Rok: 2019. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Razvijen sustav evaluacije. Znanstvena evaluacija uvoenja

NKGO-a.

Mjera 1.6.11. Izrada modela poveanja izbornosti u gimnazijskom obrazovanju i utjecaja


na uvjete rada i broj zaposlenih nastavnika. Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, Sveuilita i javni znanstveni instituti, JSAP Rok: 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Provedeni analitiki postupci. Izraen model poveanja izbornosti u gimnazijskom obrazovanju i utjecaja na uvjete rada i broj zaposlenih nastavnika.

1.7. Razviti i uvesti Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje i kurikulume za stjecanje strukovnih kvalifikacija u redovnom sustavu obrazovanja Strukovno obrazovanje predstavlja vrlo vanu sastavnicu sustava odgoja i obrazovanja u koju je ukljuena veina uenika na srednjokolskoj razini. U odnosu na gimnazijsko i umjetniko obrazovanje, strukovno obrazovanje karakterizira njegova prirodna i uska povezanost s tritem rada, ali i funkcija drutvene ukljuenosti. Veina programa strukovnog obrazovanja tijekom posljednja dva desetljea nije doivjela znatnije promjene te trenutno vaei programi ne odraavaju razvoj tehnologija i trendova u struci i nisu nuno odraz potreba trita rada i gospodarstva. Hrvatsko strukovno obrazovanje karakterizira i velik broj razliitih programa te njihova uska specijaliziranost. Vano je

33

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

naglasiti i prerano usmjeravanje uenika za odabir zanimanja, to je posebno izraeno kod odabira ue profiliranih zanimanja kojima se stjee vrlo uzak skup znanja i vjetina. Dok je dio strukovnog obrazovanja u skladu s preporukama EU-a oslonjen na uenje na radnom mjestu (prije svega kroz strukovno obrazovanje za obrtnitvo), u veem dijelu sustava obrazovanje uenika odvija se iskljuivo u odgojno-obrazovnim ustanova bez znatnijeg dodira sa svijetom rada. Usvajanjem HKO-a i razvojem novih kurikuluma za stjecanje pojedinih kvalifikacija u strukovnom obrazovanju (ASOO) temeljenih na ishodima uenja, uinjeni su prvi koraci u kvalitativnoj promjeni ovog dijela sustava. Kako bi se utvrdile zajednike vrijednosti, naela i ciljevi svih oblika strukovnog obrazovanja, razvit e se i uvesti Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje. Ovim dokumentom definirat e se i omjeri opeobrazovnih, strunih i kljunih kompetencija, osigurati okvir za izbornost i modularnost strukovnog obrazovanja te dati osnovu razvoju i uvoenju kurikuluma za stjecanje strukovnih kurikuluma kroz redovni obrazovni sustav. Naela kojima se treba voditi pri izradi Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje su: a) fleksibilnost strukovnog obrazovanja kroz izbornost i modularnost; b) usvajanje temeljnih znanja i vjetina te irih strunih kompetencija tijekom prvih razreda obrazovanja u etverogodinjim strukovnim programima te odgaanje strukovne diferencijacije u zavrne razrede ime se osigurava prerano usmjeravanje uenika i poveava fleksibilnost budue radne snage; c) osiguravanje relevantnosti strukovnog obrazovanja potivanjem standardiziranog postupka kojeg predvia HKO kroz istraivanja potreba trita rada i tripartitno socijalno partnerstvo u postupcima izrade standarda zanimanja i standarda kvalifikacije; d) osiguravanje opeobrazovnih i temeljnih kompetencija kao osnove za daljnje obrazovanje te cjeloivotno uenje u svim oblicima strukovnog obrazovanja; e) postupno uvoenje modela uenja na radnome mjestu u svim oblicima strukovnog obrazovanja, u razliitom omjeru ovisno o strukovnoj kvalifikaciji, ime bi se utjecalo na poveanje relevantnosti strukovnog obrazovanja i olakanje prelaska iz obrazovanja na trite rada; f) izrada i uvoenje modela predikcije na temelju analiza potreba, planova i trendova strukovnih sektora na upanijskoj, regionalnoj i dravnoj razini kojima bi se predviala potreba za profilom radnika ime bi se utjecalo na upisne kvote i obrazovne programe koje kole nude; g) osiguravanje prelaska iz strukovnog obrazovanja u razliite oblike visokokolskog obrazovanja dodatnim obrazovnim programima i uklanjanjem prepreka i slijepih ulica u obrazovanju. Mjere kojima e se ostvariti ovaj specifian cilj sline su onima za ostale vrste i razine obrazovanja. Ipak, vano je naglasiti potrebu potivanja metodologije izrade kurikuluma koja se zasniva na odreivanju standarda zanimanja i standarda kvalifikacija iz kojih slijedi izrada kurikuluma za strukovne kvalifikacije u redovnom sustavu obrazovanja te vanu ulogu gospodarstva i drugih dionika u cjelokupnom procesu.
Mjera 1.7.1. Izrada Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje (NKSO).
Nadlenost: MZOS Provedba: SRS za izradu NKSO-a, MZOS, ASOO, HOK, HKO, ERS, JSAP Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen i pozitivno recenziran prijedlog NKSO-a. Odrana

javna rasprava. Usvojen NKSO.

34

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mjera 1.7.2. Ustroj Strunih radnih skupina za izradu kurikuluma za stjecanje kvalifikacija redovnim obrazovanjem (SRS-SO). Nadlenost: MZOS Provedba: SRS za izradu NKSO-a, ASOO, HOK, ERS, JSAP Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni kriteriji i naela formiranja SRS-SO-a za izradu kurikularnih dokumenata. Raspisan natjeaj za izbor lanova SRS-SO-a. Odabrani i imenovani lanovi SRS-SO-a. Mjera 1.7.3. Osposobljavanje SRS-SO-a za izradu kurikularnih dokumenata.
Nadlenost: MZOS Provedba: ERS, Strunjaci za izradu kurikuluma, JSAP Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen plan i program osposobljavanja SRS-SO-a za izradu

kurikularnih dokumenata. Odrana osposobljavanja za svaku SRS-SO-a.

Mjera 1.7.4. Izrada i recenzija kurikuluma za stjecanje strukovnih kvalifikacija u redovnom


obrazovanju (KSKRO) Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, SRS za izradu NKSO-a, ASOO, HOK, ERS, SRS-SO, JSAP Rok: 2016. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni i pozitivno recenzirani kurikulumi za stjecanje strukovnih kvalifikacija u redovnom obrazovanju (KSKRO).

Mjera 1.7.5. Informiranje i osposobljavanje nastavnika, ravnatelja, strunih suradnika za primjenu NKSO-a i KSKRO-a. Nadlenost: MZOS, ASOO Provedba: SRS za izradu NKSO-a, SRS-SO, ASOO, HOK, AZOO, strunjaci iz podruja kurikuluma, JSAP Rok: 2016. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni i recenzirani prirunici za uitelje, ravnatelje i strune suradnike za primjenu NKSO-a. Izraen program i plan osposobljavanja. Izveden program osposobljavanja u svim upanijama i Zagrebu. Mjera 1.7.6. Izrada i vrednovanje udbenika i ostalog nastavnog materijala za potrebe primjene NKSO-a i KSKRO-a. Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS Rok: 2016. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Izrada smjernica za pisanje i vrednovanje udbenika i ostalog nastavnog materijala. Raspisan i proveden natjeaj za udbenike i ostale nastavne materijale. Mjera 1.7.7. Eksperimentalno uvoenje NKSO-a i KSKRO-a u odgojno-obrazovni sustav.
Nadlenost: MZOS Provedba: SRS za izradu NKSO-a, ASOO, HKO, JSAP, MPU, kolski timovi, JL i PS Rok: 2016. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Izraen detaljni plan i program eksperimentalnog uvoenja

NKSO-a u odgojno-obrazovni sustav; Formirani kolski timovi za uvoenje NKSO-a. Eksperimentalna provedba NKSO-a. Znanstvena i struna evaluacija eksperimentalne provedbe.
35

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 1.7.8. Prilagodba kola za primjenu NKSO-a i KSKRO-a u vidu ispunjenja kadrovskih, infrastrukturnih i materijalnih preduvjeta. Nadlenost: MZOS; JL i PS Provedba: MZOS; JL i PS Rok: 2015. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Analitika procjena infrastrukturnih i materijalnih potreba te potreba za zapoljavanjem. Strukovne kole s odgovarajuim uvjetima za uvoenje NKSO-a. Mjera 1.7.9. Primjena NKSO-a i KSKRO-a.
Nadlenost: MZOS, ASOO, HOK Provedba: MZOS, JL i PS, ASOO, HOK, AZOO, SRS za izradu NKSO-a, JSAP, MPU, kolski

timovi Rok: 2017. kontinuirano


Pokazatelji ostvarivanja: Strukovne kole poele raditi u skladu s NKSO-om.

Mjera 1.7.10. Evaluacija primjene NKSO-a i KSKRO-a.


Nadlenost: MZOS, ASOO, HOK Provedba: MZOS, NCVVO, kole, Sveuilita i javni znanstveni instituti, JSAP, MPU Rok: 2017. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Razvijen sustav evaluacije. Znanstvena evaluacija uvoenja

NKSO-a i KSKRO-a.

Mjera 1.7.11. Izrada optimalnog modela izvedbe uenja na radnom mjestu (work based
learning) u etverogodinjim strukovnim kolama.
Nadlenost: MZOS, ASOO, HOK Provedba: Sveuilita i javni znanstveni instituti, JSAP Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Analize mogunosti gospodarstva za organiziranjem uenja

na radnom mjestu. Odreen optimalan model izvedbe.

1.8. Razviti i uvesti Nacionalni kurikulum za umjetniko obrazovanje Umjetniko obrazovanje koje se u Hrvatskoj odvija na osnovnokolskoj i srednjokolskoj razini vrijedan je dio sustava odgoja i obrazovanja koji postie dobre rezultate. Umjetniko izraavanje i obrazovanje imbenici su koje treba aktivno promovirati i poticati u svim vrstama i razinama sustava. U skladu s cjelovitom kurikularnom reformom i u ovom dijelu sustava potrebno je izraditi i uvesti Nacionalni kurikulum za umjetniko obrazovanje. Mjere za ostvarivanje ovog cilja istovjetne su mjerama za razvoj i uvoenje nacionalnih kurikuluma za ostale razine i vrste sustava odgoja i obrazovanja. 1.9. Razviti i uvesti cjelovit sustav vrednovanja, ocjenjivanja i izvjetavanja o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda uenja) Vrednovanje, ocjenjivanje i izvjetavanje o uenikim postignuima na osnovnokolskoj i srednjokolskoj razini esto je predmet brojnih polemika i nesporazuma u strunoj i iroj javnosti. Nepostojanje jasnih kriterija i eljene razine objektivnosti u vrednovanju i ocjenjivanju te poticanje negativnih obrazaca motivacije i uenja kod uenika istiu se kao nedostaci ovog dijela sustava. U usporedbi s razvijenim obrazovnim sustavima nedostaje formativnih oblika vrednovanja i sustavnog praenja
36

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

uenika razliitim oblicima vrednovanja te se vrednovanje u hrvatskom sustavu predtercijarnog odgoja i obrazovanja u najveoj mjeri svodi na sumativno (vrednovanje nauenoga). Ocjenjivanje se gotovo iskljuivo svodi na brojano, a izvjetavanje je gotovo u pravilu svedeno na komunikaciju o razini postignua iskazanog pukom ocjenom. Navedeno ukazuje da su dominantni postupci vrednovanja, ocjenjivanja i izvjetavanja u hrvatskom obrazovanju neadekvatni te da nisu jasno usmjereni dijagnosticiranju i ispravljanju nedostataka u uenju kod uenika. Vano je naglasiti i da se u inicijalnom obrazovanju uitelja i nastavnika nedovoljno pozornosti posveuje ovom vrlo osjetljivom i vanom dijelu sustava odgoja i obrazovanja. Kako bi se ispravili navedeni nedostaci i ostvario glavni strateki cilj, razvit e se cjelovit sustav praenja, vrednovanja, ocjenjivanja i izvjetavanja o razini usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda (ishoda uenja). Cjelovit sustav treba izgraditi na sljedeim naelima: a) osnovna svrha svih oblika praenja, vrednovanja, ocjenjivanja i izvjetavanja jest unaprjeivanje uenja uenika; b) transparentnost i jasno odreenje kriterija usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikularnim dokumentima omoguit e objektivnije, valjano i pouzdano praenje, vrednovanje i ocjenjivanje; c) koritenje postupaka koji ne stavljaju odreene uenike ili skupine u privilegiran poloaj; d) koritenje postupaka koji koriste svim uenicima bez obzira na njihove posebne potrebe i druge posebitosti; e) pomno planirani postupci koji su usklaeni s kurikulumima odreenim odgojno-obrazovnim ishodima; f) jasno i pravodobno komuniciranje uenicima i roditeljima prije poetka i tijekom kolske godine vezanim uz vrednovanje, ocjenjivanje i izvjetavanje; g) esta vrednovanja, razliita po svojoj prirodi i rasporeena tijekom cijele kolske godine kako bi omoguila uenicima da pokau svoje sposobnosti i usvojena znanja i vjetine; h) opisne povratne informacije koje su jasne, specifine, pravodobne i ueniku usmjerene kako bi mogle utjecati na njegovo/njezino uenje; i) razvoj vjetina samoprocjene koja slui procjeni vlastitog uenja, postavljanja ciljeva uenja i planiranju koraka u uenju; j) izbjegavanje vanjskih ispita visokog rizika, osim postojeih ispita Dravne mature na kraju srednjokolskog obrazovanja. Mjere kojima e ostvariti cilj ukljuuju odreivanje kriterija (standarda) u svim sastavnicama predtercijarnog sustava odgoja i obrazovanja. Snano usmjerenje izrade kurikularnih dokumenata k definiranju odgojno-obrazovnih ishoda omoguit e odreivanje kriterija/standarda koji bi trebali osigurati osnovu za kriterijsko vrednovanje usvojenosti, a posljedino i objektivnije i pouzdanije ocjenjivanje. Jednako vano je razviti razliite modele formativnog praenja i vrednovanja na svim razinama i u svim vrstama sustava odgoja i obrazovanja. Jedna od specifinih mjera jest i izrada hibridnih modela vrednovanja i ocjenjivanja u kojem se kombiniraju vanjsko i unutarnje vrednovanje. U ovom inovativnom modelu Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje na osnovi ishoda uenja u pojedinom predmetu izrauje standardizirane zadatke kontroliranih karakteristika kvalitete. Uitelji i nastavnici mogu koristiti navedene zadatke za pisane provjere znanja u trenutku i na nain na koji im odgovara. Vraajui informacije o uspjenosti vlastitih uenika, dobivaju podatke o uspjehu uenika s obzirom na razliite osobine zadataka te usporedbu s rezultatima na odreenoj lokacijskoj razini. Na ovaj se nain utjee na objektivizaciju ocjenjivanja, poveanje kvalitete koritenih ispitnih materijala, kvalitetu povratne informacije te se uitelji i nastavnici obrazuju u podruju vrednovanja i ocjenjivanja. Na ovaj nain nastavnik i dalje ostaje kljuna osoba u praenju, vrednovanju i ocjenjivanju uenikih postignua, a obrazovni sustav ima precizan pregled usvojenosti ishoda uenja na nacionalnoj razini. Ovaj oblik vrednovanja ogranien je na pisane provjere znanja koje se koriste u samo odreenom broju predmeta te u skladu s opim naelima ovog stratekog cilja treba aktivno poticati koritenje vrlo razliitih oblika vrednovanja. Izradit e se novi modeli, naini i obrasci izvjetavanja o razvoju djece u sustavu ranog i predkolskog odgoja te ostvarenju odgojno-obrazovnih ishoda u sustavu osnovnokolskog i

37

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

srednjokolskog odgoja i obrazovanja. Jedna od kljunih mjera jest osposobljavanje uitelja za nove oblike vrednovanja, ocjenjivanja i izvjetavanja te uvoenje kolegija u svim studijskim programima inicijalnog obrazovanja uitelja, nastavnika i odgajatelja o vrednovanju, ocjenjivanju i izvjetavanju.
Mjera 1.9.1. Ustroj jedinice za izradu cjelovitog sustava praenja, vrednovanja, ocjenjivanja i izvjetavanja kao dijela cjelovite kurikularne reforme (VOI). Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, NCVVO, JSAP Rok: 2014. Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni kriteriji i naela formiranja VOI-ja. Raspisan natjeaj za izbor lanova VOI-ja. Odabrani i imenovani lanovi VOI. Mjera 1.9.2. Odreivanje kriterija (standarda, razina postignua) na osnovi kurikularnih
dokumenata.
Nadlenost: MZOS, NCVVO Provedba: VOI, SRS-OO, SRS-GO, SRS-SO, NCVVO, JSAP Rok: 2017. Pokazatelji ostvarivanja: Odreeni kriteriji (standardi, razine postignua) za sve razine

i vrste odgoja i obrazovanja.

Mjera 1.9.3. Izrada prirunika za praenje, vrednovanje, ocjenjivanje i izvjetavanje za


pojedine sastavnice sustava. Nadlenost: MZOS, NCVVO Provedba: VOI, NCVVO, strunjaci u podruju vrednovanja i ocjenjivanja, JSAP Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni prirunici za vrednovanje, ocjenjivanje i izvjetavanje za pojedine sastavnice sustava.

Mjera 1.9.4. Izrada ispitnih materijala na osnovu kurikulumom definiranih odgojno obrazovnih ishoda. Nadlenost: MZOS Provedba: VOI, NCVVO, strunjaci u podruju vrednovanja i ocjenjivanja, JSAP Rok: 2017. Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni ispitni materijali. Mjera 1.9.5. Razvoj razliitih modela formativnog vrednovanja.
Nadlenost: MZOS, NCVVO Provedba: VOI, NCVVO, Sveuilita i javni znanstveni instituti, JSAP Rok: 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni modeli formativnog vrednovanja.

Mjera 1.9.6. Razvoj hibridnih modela vrednovanja i ocjenjivanja.


Nadlenost: MZOS, NCVVO Provedba: VOI, NCVVO, Sveuilita, Javni znanstveni instituti, JSAP Rok: 2017. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen model hibridnih modela vrednovanja i ocjenjivanja.

38

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mjera 1.9.7. Izrada novog modela izvjetavanja o razvoju djece i usvojenosti odgojno
obrazovnih ishoda (ishoda uenja). Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, VOI, Sveuilita, Javni znanstveni instituti, JSAP Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni pravilnika i prirunika o izvjetavanju o razvoju djece i usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda (ishoda uenja). Usvojen model izvjetavanja o razvoju djece i usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda (ishoda uenja).

Mjera 1.9.8. Osposobljavanje uitelja, nastavnika, ravnatelja i strunih suradnika za nove


modele vrednovanja, ocjenjivanja i izvjetavanja. Nadlenost: MZOS Provedba: VOI, AZOO, ASOO, NCVVO, MZOS, JSAP Rok: 2014. - kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Izraen program i plan osposobljavanja. Izveden program osposobljavanja.

Mjera 1.9.9. Izrada i uvoenje kolegija Vrednovanje i ocjenjivanje na sve studijske


programe koji obrazuju budue uitelje i nastavnike.
Nadlenost: MZOS, Sveuilita Provedba: Sveuilita Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni i uvedeni kolegiji.

Mjera 1.9.10. Eksperimentalno uvoenje hibridnog modela vrednovanja i ocjenjivanja.


Nadlenost: Provedba: VOI, NCVVO, AZOO, ASOO, kolski timovi, JSAP, CARNet Rok: 2018. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen detaljan plan i program eksperimentalnog uvoenja

hibridnog modela u odgojno-obrazovni sustav. Formirani kolski timovi. Eksperimentalna provedba. Znanstvena i struna evaluacija eksperimentalne provedbe.

1.10. Razviti digitalne obrazovne sadraje, alate i metode koritenja IKT-a u uenju i pouavanju Koritenje tehnologije u obrazovanju u smislu unaprjeenja procesa uenja i pouavanja neizostavno je u dananjem obrazovnom sustavu i kao takvo slijedi tendencije edukacije 21. stoljea. Kroz programe EU-a (Sokrates, Minerva, eContent, Lifelong Learning Program - LLP) zemlje EU-a ve vie od jednog desetljea ulau u razvoj digitalnih obrazovnih sadraja na svim stupnjevima obrazovanja. RH je tu priliku dobila tek 2009. ulaskom u Program za cjeloivotno uenje, odnosno 2010. kada se hrvatskim obrazovnim ustanovama otvaraju i mogunosti ravnopravnog ukljuivanja u centralizirane programe LLP-a. Iako hrvatska iskustva nisu proizvela cjelovite elektronike sadraje za cijeli osnovni i srednjokolski kurikulum, ona ipak nisu zanemariva. Obrazovne ustanove i pojedinci samostalno su proizvodili potreban im sadraj, a na nacionalnoj je razini inicijativom MZOS-a pokrenut Nacionalni portal za uenje na daljinu Nikola Tesla na kojem su pohranjeni digitalni obrazovni sadraji. Na portalu se nalaze sadraji iz matematike i fizike. Meutim, ti sadraji pokrivaju samo dio kurikuluma osnovnokolskog i srednjokolskog obrazovanja. Takoer, navedeni materijali nisu prilagoeni za uenike s posebnim

39

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

potrebama. Stoga treba razviti digitalne obrazovne sadraje, alate i metode za koritenja IKT-a u uenju i pouavanju te obrazovati uitelje, posebno u dijelu digitalnih kompetencija. Kao preduvjet potrebno je definirati standarde za digitalne obrazovne sadraje, to ukljuuje pedagoke modele primjene IKT-a u uenju i pouavanju te modele izrade digitalnih obrazovnih sadraja i posebno otvorenih obrazovnih resursa. Slijedom definiranih modela potrebno je investirati u razvoj digitalnih obrazovnih sadraja na svim razinama obrazovanja, od osnovnog, srednjokolskog, strukovnog, visokokolskog do obrazovanja odraslih i cjeloivotnog uenja kako bi do 2020. godine 50% obrazovnog sadraja bilo dostupno u digitalnoj formi u skladu s usvojenim standardima. Kako bi se na jednom mjestu okupili postojei digitalni obrazovni materijali i kako bi se omoguila izrada, razvijanje, koritenje i dijeljenje digitalnih obrazovnih resursa, razvit e se i uspostaviti nacionalni repozitorij digitalnih multimedijalnih obrazovnih sadraja. Korisnici nacionalnog repozitorija su svi sudionici obrazovnog procesa, od obveznog osnovnokolskog obrazovanja, srednjokolskog obrazovanja, preko visokokolskih ustanova do istraivakih zajednica. Nacionalni repozitorij digitalnih nastavnih sadraja trebao bi biti sredinje mjesto za pohranu, izradu, dijeljenje i vrednovanje obrazovnih sadraja uz mogunost povezivanja s europskim i svjetskim nacionalnim repozitorijima. Neizostavno je investiranje i u obrazovanje uitelja za koritenje IKT-a u pouavanju, odnosno razvoj njihovih digitalnih kompetencija te investiranje u informatiku opremu na razini pojedinih kola, a za primjenu IKT-a u nastavnom procesu.
Mjera 1.10.1. Razviti modele za izradu digitalnih obrazovnih sadraja i koritenje IKT-a u uenju i pouavanju. Nadlenost: MZOS Provedba: NCVOO, AZOO, ASOO, CARNet Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Prijedlog modela za koritenje IKT-a u uenju i pouavanju u RH. Mjera 1.10.2. Razviti razliite modele izrade digitalnih obrazovnih sadraja,
ukljuujui otvorene obrazovne resurse.
Nadlenost: Provedba: NCVVO, AZOO, ASOO, CARNet Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Usvojeni modeli izrade DOS-a.

Mjera 1.10.3. Uspostaviti repozitorij digitalnih obrazovnih sadraja povezan


sa sustavima za uenje na daljinu.
Nadlenost: CARNet Provedba: CARNet Rok: 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Uspostavljen repozitorij digitalnih obrazovnih sadraja

povezan sa sustavima za uenje na daljinu.

Mjera 1.10.4. Izraditi programe i obrazovati uitelje za koritenje IKT-a u uenju i


pouavanju, ukljuujui i za izradu digitalnih obrazovnih sadraja. Nadlenost: MZOS Provedba: 2014. 2020. kontinuirano Rok: Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Izraen program i broj certificiranih uitelja.
40

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mjera 1.10.5. Izraditi digitalne sadraje za repozitorij usklaene s kurikularnim


dokumentima.
Nadlenost: Provedba: AZOO, ASOO, VOI, NCVVO, strunjaci u podruju vrednovanja i ocjenjivanja,

JSAP Rok: 2015. 2020. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni digitalni sadraji koje uitelji mogu koristiti u radu.

Mjera 1.10.6. Uspostaviti sustav recenziranja digitalnih obrazovnih sadraja.


Nadlenost: MZOS Provedba: AZOO, ASOO, VOI, NCVVO, strunjaci u podruju vrednovanja i ocjenjivanja,

JSAP
Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Uspostavljen sustav recenziranja DOS-a.

Mjera 1.10.7. Primijeniti razliite modele koritenja IKT-a u uenju i pouavanju na


kontroliranom uzorku, sustavno pratiti rezultate i predlagati rjeenja na nacionalnoj razini.
Nadlenost: CARNet Provedba: AZOO, ASOO, Sveuilita, Javni znanstveni instituti Rok: 2014. 2020. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Studija o modelima koritenja IKT-a u uenju i pouavanju u

RH s prijedlogom nacionalnih rjeenja.

Mjera 1.10.8. Osigurati opremu za kole za koritenje IKT-a u uenju i pouavanju.


Nadlenost: CARNet Provedba: CARNet, kole, osnivai kola Rok: 2014. 2020. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Broj kola opremljen opremom za koritenje IKT-a u uenju i

pouavanju.

2. cilj:

Izmijeniti strukturu osnovnog obrazovanja

Promjene strukture sustava odgoja i obrazovanja, obino odreene izmjenama broja pojedinih razina obrazovanja i njihova trajanja te vremena i naina provoenja usmjeravanja u pojedine vrste programa (u Hrvatskoj u gimnazijsko i strukovno obrazovanje) zbog svoje se sloenosti rijetko uvode. Hrvatsko obrazovanje je od 19. stoljea prolo tek nekoliko veih strukturnih promjena koje su gotovo uvijek bile zasnovane na produljenju trajanja nadograivanjem na postojee razine obrazovanja. Ovom strategijom predvia se produljenje cjelovitog opeg obveznog odgoja i obrazovanja s 8 na 9 godina, to uz zadravanje trajanja srednjokolskog odgoja i obrazovanja ujedno znai i produljenje trajanja cjelokupnog predtercijarnog odgoja i obrazovanja. Sveobuhvatnost i sloenost predloenih promjena zahtijeva politiki, struni i javni konsenzus te mobiliziranje svih reformskih potencijala. U usporedbi s ostalim zemljama lanicama EU-a, Hrvatska trenutno ima najkrae obvezno obrazovanje (Tablica 1.8). Trajanje opeg obrazovanja cjelokupne populacije uenika takoer je meu najkraima (osam godina u usporedbi s dominantnih devet). Primarno obrazovanje (veinom izvoeno kroz razrednu nastavu), ija je osnovna karakteristika vea individualizacija nastave i vea razina
8

Eurydice (2013). Compulsory Education in Europe 2012/13

41

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

usmjerenosti na uenike, krae je te traje etiri u odnosu na pet i prevladavajuih est godina. Ulazak djece u formalni sustav obrazovanja u prosjenoj dobi od sedam godina meu najkasnijima je u EUu. Posljedica svega navedenog jest da nai uenici provode najkrae vrijeme u nastavi u obveznom obrazovanju9.
Tablica 1. Prosjena dob ulaska u formalno obvezno obrazovanje i trajanje obveznog obrazovanje u zemljama lanicama EU-a (Eurydice, 2013).

Zemlja

Dob ulaska u obvezno obrazovanje 5 5 4 6 5 5 5 5 5 6 6 6 5 6 6

Trajanje obveznog obrazovanja 11(13) 13 12 12 11 11 11 11 11 10 10 10 10 10 10

Zemlja

Dob ulaska u obvezno obrazovanje 6 5 6 6 6 7 6 6 7 7 6 6 7 7 7

Trajanje obveznog obrazovanja 10 10 10 10 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 8

Maarska Nizozemska Luksemburg Portugal Latvija Malta Poljska VB - Engleska VB - kotska Danska Njemaka (5 drava) Irska Grka panjolska Francuska

Italija Cipar Rumunjska Slovaka Belgija Bugarska eka R. Austrija Estonija Litva Njemaka (12 drava) Slovenija Finska vedska Hrvatska

Osnovni razlozi za promjenu strukture su: a) osiguranje boljih uvjeta pojedincima za stjecanje temeljnih kompetencija za cjeloivotno uenje, jaanje drutvene kohezije i prevenciju drutvene iskljuenosti b) poveanje kvalitete odgojno-obrazovnih ishoda na nacionalnoj razini. Hrvatski petnaestogodinjaci u meunarodnim procjenama znanja (PISA) ostvaruju (ispod)prosjene rezultate. Rezultati uenika na ispitima dravne mature na kraju srednjokolskog obrazovanja takoer ukazuju na niu razinu usvojenosti znanja i vjetina iz pojedinih predmeta c) smanjivanje nejednakosti u formalnom sustavu odgoja i obrazovanja. Pravednost obrazovnog sustava oituje se, izmeu ostalog, u smanjivanju djelovanja socioekonomskog i kulturnog statusa obitelji na razlike u obrazovnim postignuima uenika. Znanstvena istraivanja na populacijama uenika i u meunarodnoj perspektivi ukazuju da hrvatski sustav odgoja i obrazovanja ne odlikuje visoka razina pravednosti d) poveanje konkurentnosti hrvatskog drutva i gospodarstva u globaliziranom gospodarstvu

Eurydice (2013). Recommended Annual Taught Time in Full-time Compulsory Education in Europe 2012/13

42

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

e) omoguivanje ozbiljnijih promjena u sustavu predtercijarnog odgoja i obrazovanja, prije svega u podruju kurikuluma, i to kroz poveanje individualizacije, izbornosti i autonomije rada odgojno-obrazovnih ustanova, odgajatelja, uitelja i nastavnika. Pri izradi prijedloga promjene strukture posebna pozornost posveena je: a) utjecaju na dobrobit djece i uenika b) prilagoenosti hrvatskom kontekstu c) izvodivosti u terminima demografije, postojee infrastrukture i kadrova te ireg potencijala za promjene d) pozitivnom utjecaju na razinu konkurentnosti drutva i gospodarstva. Na osnovi navedenog predlae se: sputanje prosjene dobi ulaska u ope obvezno obrazovanje s postojeih 7 na 6 godina i 6 mjeseci produljenje cjelovitog opeg obveznog obrazovanja s osam na devet godina produljenje razredne nastave s etiri na pet godina, pri emu predmetna nastava u cjelovitom opem obveznom obrazovanju traje etiri godine zadravanje postojeeg trajanja srednjokolskog obrazovanja posljedino se produljuje predtercijarno obrazovanje za godinu dana. Posljedice predloenih promjena su: Dob ulaska u osnovnokolsko obrazovanje sputa se te se u 1. razred osnovne kole upisuju djeca koja su na dan poetka kolske godine (1. rujna) napunila estu godinu ivota, ime upisnu generaciju ine uenici u dobi izmeu 6. i 7. godine ivota. Ranijim ukljuivanjem djece u formalni sustav obrazovanja utjee se na smanjivanje utjecaja socioekonomskih razlika te se osigurava mogunost ranijeg stjecanja temeljnih kompetencija, to moe pozitivno utjecati na kvalitetu odgojno-obrazovnih ishoda te razinu konkurentnosti drutva i gospodarstva. Produljuje se razredna nastava s dosadanje etiri na pet godina, ime se poveava razina individualizacije u sustavu i osigurava cjelovit razvoj uenika, to za posljedicu ima i kasniji ulazak u predmetnu nastavu (izmeu 11. i 12. godine ivota). Trajanje predmetne nastave na osnovnokolskoj razini te srednjokolskog obrazovanja ostaje nepromijenjeno, ime se osigurava specijalistiko pouavanje, kontinuitet i tradicija te se pozitivno utjee na razinu odgojno-obrazovnih ishoda na nacionalnoj razini. Dob se horizontalne diferencijacije odgaa te se sada s obzirom na 1. rujna kao poetak kolske godine odvija izmeu 15. i 16. godine ivota. Ta promjena moe imati pozitivne uinke na razinu pravednosti u sustavu te pozitivno utjee na dobrobit uenika, jer zreliji odluuju o vlastitim obrazovnim i karijernim putovima. Slijedom toga oekuje se pozitivan utjecaj na razinu konkurentnosti drutva i gospodarstva. Dob se ulaska u visokokolsko obrazovanje odgaa te uenici gimnazija i etverogodinjih strukovnih kola postaju studenti izmeu 19. i 20. godine ivota, ime se osigurava via razina zrelosti buduih studenata te se ujedno snano djeluje na poveanje konkurentnosti drutva i gospodarstva. Dob se izlaska na trite rada uenika etverogodinjih strukovnih programa s obzirom na 1. lipnja kao datum zavretka kolske godine odgaa te uenici izlaze na trite rada izmeu 18

43

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

godina i 9 mjeseci i 19 godina i 9 mjeseci starosti. Time se osiguravaju via razina kompetentnosti pojedinaca koji izlaze na trite rada i via razina konkurentnosti gospodarstva. Dob se izlaska na trite rada uenika trogodinjih strukovnih programa s obzirom na 1. lipnja kao datum zavretka kolske godine odgaa te uenici izlaze na trite rada izmeu 17 godina i 9 mjeseci i 18 godina i 9 mjeseci, ime se osigurava via razina kompetentnosti pojedinaca, a time i via razina konkurentnosti gospodarstva. Ujedno veina uenika koja zavrava ove programe dosee dob punoljetnosti, to pozitivno utjee na mogunost njihova jednakopravnog ukljuivanja u trite rada.
Prilagoenost prijedloga promjena hrvatskom kontekstu

Prijedlog promjena strukture obrazovanja prilagoen je kulturolokim posebitostima hrvatskog drutva i znaajkama naeg sustava odgoja i obrazovanja. Ukljuivanje djece u formalno obrazovanje est mjeseci ranije pomak je koji se smatra prihvatljivim. Procijenjeno je da bi ranija dob ukljuivanja djece mogla izazvati otpore roditelja. Produljenje razredne nastave na pet godina i zadravanje predmetne nastave u etverogodinjem trajanju prilagoeno je hrvatskom sustavu odgoja i obrazovanja te posebice inicijalnom obrazovanju uitelja i nastavnika.
Izvedivost promjena

Demografski pokazatelji ukazuju na znatan pad broja djece. Posljedice su takvog demografskog trenda za obrazovanje i strukturu sustava izrazito vane. U razdoblju od k. godine 1977./78. do danas najvie je uenika ukljuenih u osnovnokolsko obrazovanje bilo na poetku k. godine 1986./87. (522 413 uenika). Nasuprot tome, najmanji je broj uenika bio u k. godini 2012./13.: 338 191, to predstavlja 64,74% broja uenika u k. godini 1986./87. Na osnovi demografskih predvianja broj uenika u k. godini 2017./2018. bit e izmeu 328 000 i 332 000 uenika. Ovaj je podatak vaan za prijedlog promjene strukture, jer ukazuje na to da bi ukljuivanje nove generacije uenika u toj k. godini (9 generacija) odgovaralo ukupnom broju uenika u k. 2008./09. (8 generacija). Negativan trend broja uenika suprotan je broju zaposlenih uitelja i nastavnika, koji je u prethodnih 20 godina blago rastao. U istom se razdoblju broj osnovnih kola i razrednih odjela nije mijenjao. Svi navedeni pokazatelji upuuju na izvedivost predloenih promjena. Promjena strukture dugotrajan je proces koji e uz punu posveenost svih dionika trajati vie od jednog desetljea. Promjena zahtijeva i razliita prijelazna rjeenja koja e zahtijevati razumijevanje i strpljivost svih ukljuenih u proces odgoja i obrazovanja. Radi se o izazovu s kakvim se sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj do sada nije imao prilike suoiti. Premda organizacijski i financijski intenzivne, zbog prikazanih pozitivnih uinaka predloene promjene su nune. Za ostvarenje ovog stratekog cilja potrebno je postii irok politiki, struni i javni konsenzus. Nakon toga potrebno je isplanirati i projektirati model promjena te analizirati potrebe pojedinih odgojno-obrazovnih ustanova i jedinica samouprave za infrastrukturnim, materijalnim i ljudskim preduvjetima za uvoenje predloenih promjena. Daljnje mjere ukljuuju osiguranje infrastrukturnih i materijalnih uvjeta te osiguranje preraspodjele i dodatnog zapoljavanja uitelja i ostalih odgojno-obrazovnih djelatnika. Preduvjet eksperimentalnog uvoenja strukturnih promjena je izrada kurikularnih dokumenata.

44

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mjera 2.1. Projektiranje modela promjene strukture sustava odgoja i obrazovanja.


Nadlenost: Vlada RH, MZOS Provedba: Struna skupina Rok: 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen model promjene strukture sustava odgoja i

obrazovanja. Odrana javna rasprava. Usvojen model promjena strukture sustava odgoja i obrazovanja.

Mjera 2.2. Analiza potreba pojedinih odgojno-obrazovnih ustanova i jedinica


samouprave za infrastrukturnim, materijalnim i ljudskim resursima. Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, sveuilita, javni znanstveni instituti Rok: 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Utvrene potrebe za infrastrukturnim, materijalnim i ljudskim resursima.

Mjera 2.3. Osiguravanje infrastrukturnih i materijalnih uvjeta te osiguranje uvjeta za


preraspodjelu i/ili dodatno zapoljavanje uitelja, nastavnika i ostalih odgojno-obrazovnih djelatnika. Nadlenost: Vlada RH, MZOS Provedba: Vlada RH, MZOS Rok: 2015. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Osigurani infrastrukturni, materijalni i ljudski resursi.

Podii kvalitetu rada i drutvenog ugleda uitelja10


3. cilj:

Ubrzanje drutvenih i tehnolokih promjena u suvremenom svijetu postavlja pred obrazovne sustave i uiteljsku profesiju velike izazove koji zahtijevaju duboke promjene u pristupu pouavanju i uenju. Kako bi kola mogla adekvatno odgovoriti novim i sloenim drutvenim okolnostima, suvremeni uitelj treba znatno proiriti repertoar svojih profesionalnih kompetencija, biti u stanju kritiki razmotriti svoju praksu s obzirom na uenika postignua i prilagoavati ju u skladu s uenikim potrebama. Kvalitetan uitelj prepoznaje se kao osoba koja ostvaruje poticajno okruje za uenje, prepoznaje i uvaava potrebe i interese uenika te prilagoava pouavanje individualnim mogunostima uenika. Uitelj posjeduje kompetencije kojima potie svako dijete da dostigne visoka obrazovna postignua kao temelj ostvarenja ivotnih i profesionalnih potencijala. Jaanje kapaciteta uiteljske profesije u smislu privlaenja i zadravanja najboljih pojedinaca u obrazovnom sustavu te sustavno poticanje razvoja uiteljskih potencijala postaju iznimno vana pitanja u svim drutvima koja prepoznaju kvalitetno obrazovanje kao kljuan imbenik cjelokupnog drutvenog razvoja. Najnoviji komparativni podaci o odnosu broja uitelja prema broju uenika pokazuju da je slika za Hrvatsku razmjerno povoljna u usporedbi s ostalim europskim zemljama, budui da se taj omjer od

10 U ovom dijelu teksta se za sve osobe odgovorne za pouavanje i uenje do zavretka srednjega obrazovanja, bez obzira na to je li rije o ranom i predkolskom odgoju, osnovnom ili srednjem obrazovanju, ukljuujui i tehniko, struno i umjetniko obrazovanje koristi zajedniki termin uitelj (prema Preporuci o statusu uitelja - Recommendation Concerning the Status of Teachers, UNESCO, Pariz, 1966.)

45

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

1:13 nalazi u europskom prosjeku (Eurydice, 201211.). Uz to, u Hrvatskoj se u zadnjem desetljeu opaa blagi trend porasta broja uitelja na svim razinama, dok se broj uenika smanjuje (Statistiki ljetopis RH, 2012.). Valja takoer napomenuti da je Hrvatska meu rjeim zemljama u Europi koja sustavno ne prati potrebe trita rada u tom podruju (Eurydice, 2012.). Analiza postojeeg stanja ukazuje na razmjerno visoku nestrunu zastupljenost nastave u nekim regijama Hrvatske za razliku od drugih podruja u kojima je kvalifikacijska struktura uitelja vrlo zadovoljavajua. Poseban problem je i u tome to je nestruna zastupljenost nastave najvia u slabo razvijenim regijama uz koje se vee openito loija obrazovna struktura stanovnitva, to dodatno umanjuje anse za kvalitetno obrazovanje djece u tim regijama. Deficit kvalificiranih uitelja opaa se i u pojedinim skupinama predmeta matematici, informatici, prirodoslovnim predmetima i stranim jezicima, to se odraava i u slabijim postignuima uenika u tim regijama na nacionalnim ispitima.12 Analize prijavljenih kandidata u procesu odabira i upisa studijskih programa na visokokolskim institucijama pokazuju da kandidati za uiteljske i odgajateljske studije ne dolaze u pravilu iz prestinih srednjih kola ili nemaju najvia postignue u srednjokolskom obrazovanju i na maturi. Rezultati koje nai uenici postiu u postupcima vanjskog vrednovanja ishoda uenja, kao i u meunarodnim komparativnim istraivanjima mogu posluiti i kao posredna mjera kvalitete nastavnog rada u kolama (npr. OECD, 2010.13). Slabija postignua naih uenika na zadacima kojima se ispituju vie razine znanja, kao to su primjena znanja, povezivanje znanja, konceptualno razumijevanje i zakljuivanje, upuuju na to da posebnu pozornost treba posvetiti unaprjeenju kvalitete nastavnog rada na svim razinama predtercijarnog obrazovanja. To je pak mogue ostvariti sustavnim unaprjeivanjem inicijalnog i kontinuiranog obrazovanja i usavravanja te osiguravanjem boljih uvjeta rada i punom profesionalizacijom uiteljskog zanimanja kako bi se u profesiji zadrali najbolji pojedinci spremni na cjeloivotno uenje i profesionalan razvoj. Glavni izazov za inicijalno obrazovanje predstavlja uvoenje kurikuluma usmjerenih na kompetencije i ishode uenja u kombinaciji s potrebom za promjenom tradicionalnih pristupa pouavanju i uenju. To opet otvara pitanja vezana uz ulogu i profil edukatora uitelja na svim razinama. U vie prigoda izraena je zabrinutost na razini Europske unije, ali i kod nas oko sposobnosti edukatora uitelja da koriste pristup usmjeren na studente u pouavanju na sveuilinoj razini, o njihovoj sposobnosti za superviziju odgojno-obrazovne prakse u partnerstvu s mentorima i sposobnosti odgajatelja/uitelja/ nastavnika zaposlenih u odgojno-obrazovnim ustanovama da osiguraju mentorstvo visoke kvalitete. Nepostojanje dugorone strategije trajnog profesionalnog razvoja i neusklaenost sustava inicijalnog obrazovanja uitelja, pripravnitva i strunog usavravanja, kao i nedostatna ukljuenost sveuilita u programe strunog usavravanja prepreka su poboljanju kvalitete i uinkovitosti neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Izostanak uinkovite koordinacije izmeu agencija odgovornih za struno usavravanje i nedostatak sustavnog praenja i prikupljanja podataka na nacionalnoj razini o strunom usavravanju uitelja onemoguuju sustavnu provedbu analiza potreba i dugorono planiranje profesionalnog razvoja na individualnoj razini i razini ustanova. Poboljanje kvalitete sustava mentorstva u razdoblju pripravnitva, povezivanje trajnog profesionalnog razvoja uitelja i kompetencijskog standarda te sustava licenciranja uitelja preduvjeti su za usmjeravanje strunog usavravanja uitelja

11

Eurydice (2012). Key data on education in Europe 2012. Podaci NCVVO, http://www.ncvvo.hr/drzavnamatura/c/portal/layout?p_l_id=PUB.1001.21. 13 OECD Programme for International Student Assessment (PISA) - http: //www.oecd.org/pisa/
12

46

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

prema njihovom trajnom profesionalnom razvoju te poboljanju kvalitete i uinkovitosti njihovog neposrednog odgojno-obrazovnog rada. S ciljem jaanja uiteljskih resursa, podizanja kvalitete rada i drutvenog statusa uitelja strategija tei uspostavi pune profesionalizacije uiteljskog zanimanja te osiguravanju kvalitetnih uvjeta za profesionalan rast i razvoj svih uitelja tijekom svih faza profesionalne karijere. Podizanje kvalitete rada uitelja rezultirat e uspjenijim uenjem i viim uenikim postignuima. Kvalitetno inicijalno obrazovanje uitelja, primjerena podrka profesionalnom razvoju te osiguravanje povoljnih radnih uvjeta i poticanje izvrsnosti, glavni su imbenici koji jame kvalitetu nastavnog rada, ali i podizanje drutvenog ugleda uiteljske profesije. Visok drutveni ugled zanimanja poveat e interes za uiteljski poziv, omoguiti kvalitetniju selekciju kandidata za uiteljske studije te pridonositi uiteljskom samopotovanju, motivaciji za rad, zadovoljstvu i predanosti pozivu. Kompetentni i motivirani uitelji glavni su nositelji uspjene provedbe obrazovnih promjena. Na temelju uvida u svjetske, posebno europske trendove i preporuke u podruju obrazovanja i profesionalnog razvoja uitelja na svim razinama, od predkolske do srednjokolske, kao i na temelju uvida u dinamiku hrvatskog sustava obrazovanja i podrke uiteljima u posljednjem desetljeu, kao glavni strateki cilj postavlja se podizanje kvalitete rada i drutvenog ugleda uitelja. 3.1. Profesionalizacija uiteljskog zanimanja Shvaanje i tretiranje uiteljskog zanimanja kao profesije ima dalekosene posljedice na status i prakticiranje uiteljskog poziva. Profesionalizacija uiteljskog zanimanja ukljuuje vie uvjeta koji ine okosnicu uiteljstva kao profesije14: Svijest o uiteljskom poslu kao drutveno vrijednom, vanom za promicanje kljunih socijalnih i ljudskih vrijednosti, pri emu lanovi profesije uivaju visok ugled u drutvu. Ovladanost visokom razinom specifinih znanja i vjetina koje omoguuju uitelju autonomno djelovanje u sloenim problemskim situacijama. Stjecanje profesionalnih kompetencija koje zahtijeva dugo razdoblje inicijalnog sveuilinog obrazovanja te formalno uvoenje u posao koje u pravilu zavrava stjecanjem prve licence. Cjeloivotni razvoj kompetencija koji se temelji na formalnom trajnom profesionalnom razvoju, neformalnom samostalnom uenju i periodinoj provjeri steenih kompetencija (relicenciranju) Programi inicijalnog formalnog obrazovanja s uravnoteenom teorijskom i praktinom komponentom, koji uz stjecanje profesionalnih znanja i vjetina, omoguuju i stjecanje profesionalnih vrijednosti i normi te graenje profesionalnog identiteta uitelja. Postojanje profesionalnih udruenja koji svojim etikim kodeksom i drugim aktima definiraju profesionalne vrijednosti, reguliraju kriterije ulaska u profesiju i profesionalnu praksu, predviaju naine nagraivanja izvrsnosti kao i sankcije za neprofesionalno ponaanje.

14

Domovi, V. (2011). Uiteljska profesija i profesionalni identitet uitelja. U Vizek Vidovi, V. (Ur).: Uitelji i njihovi mentori. Zagreb: Institut za drutvena istraivanja, str. 12-37.

47

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 3.1.1. Izrada dokumenata kljunih za profesionalizaciju uiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za uiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) i Etiki kodeks za uitelje. Nadlenost: Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanje i podruna povjerenstva za HKO Provedba: Ekspertni timovi i HKO Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Usvajanje Nacionalnog kompetencijskog standarda za uitelje i Etikog kodeksa uitelja. Mjera 3.1.2. Uvoenje sustava (re)licenciranja za stjecanje i zadravanje dopusnice za
rad u odgojno- obrazovnoj ustanovi. Nadlenost: MZOS Provedba: AZOO, ASOO i NCVOO Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Prihvaen model licenciranja, usvojeni pravni akti (Pravilnik o licenciranju) i razvijeni mehanizmi za provedbu licenciranja.

Mjera 3.1.3. Razvoj sustava napredovanja uz mogunost fleksibilnog kretanja u karijeri


temeljenog na nacionalnom kompetencijskom standardu za uiteljsku profesiju.
Nadlenost: Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanje i MZOS Provedba: Ekspertni tim Nacionalnog vijea za odgoj i obrazovanje Rok: 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Razvijeni model kriterija za napredovanje, usvojeni pravni

akt (Pravilnik o napredovanju uitelja).

Mjera 3.1.4. Uvoenje poticajnih mjera za privlaenje kao i visokih kriterija za odabir
najboljih kandidata za studij i zapoljavanje Nadlenost: MZOS i visokokolske ustanove Provedba: Uiteljski i nastavniki fakulteti, MZOS, eksperti za visoko obrazovanje Rok: Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Opseg struno zastupljene nastave. Kvaliteta kandidata na ulasku u studij.

3.2. Funkcionalno i strukturno unaprjeenje sustava inicijalnog obrazovanja uitelja Analiza europskih i svjetskih dokumenata i istraivanja pokazuje da je unaprjeivanje sustava inicijalnog obrazovanja uitelja jedan od najvanijih europskih i globalnih obrazovnih stratekih ciljeva. Inicijalno obrazovanje uitelja usmjereno je na uenje pouavanja i na ovladavanje irim uiteljskim kompetencijama koje su operacionalizirane kroz europske/meunarodne preporuke i nacionalne kompetencijske standarde. Ti standardi slue kao orijentacija u kreiranju inicijalnog i poslijediplomskog obrazovanja uitelja, pri emu se teite u razvoju kurikuluma pomie sa sadraja disciplina na kompetencijske profile i ishode uenja. Uvoenje kurikuluma usmjerenih na kompetencije, u kombinaciji s potrebom za promjenom tradicionalnih pristupa pouavanju i uenju, predstavlja jo jedan izazov za podruje inicijalnog obrazovanja uitelja u vezi s ulogom i profilom edukatora uitelja na svim razinama. Inicijalno obrazovanje uitelja u Hrvatskoj ne slijedi u potpunosti navedene trendove, ni s obzirom na brzinu promjena, niti s obzirom na njihovu adekvatnost. Stoga je u svrhu daljnjeg unaprjeivanja inicijalnog obrazovanja uitelja vano njegovo harmoniziranje s globalnim i europskim razvojnim trendovima. Ostvarenjem
48

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

ovog cilja ujednait e se temeljne profesionalne kompetencije i podii e se kvaliteta osposobljenosti svih kategorija buduih uitelja. To e izravno utjecati na podizanje kvalitete pouavanja u odgojno-obrazovnim ustanovama.
Mjera 3.2.1. Redefiniranje programa inicijalnog i poslijediplomskog obrazovanja uitelja temeljeno na nacionalnom kompetencijskom standardu za uiteljsku profesiju. Nadlenost: Sveuiline institucije odgovorne za inicijalno obrazovanje uitelja; Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanje Provedba: Sveuilina i fakultetska tijela zaduena za razvoj programa Rok: 2014. 2019. uz uvjet postojanja nacionalnog kompetencijskog standarda Pokazatelji ostvarivanja: Izvedena snimka stanja (tematska evaluacija institucija i programa u podruju obrazovanja svih kategorija uitelja). Usvojeni novi programi temeljeni na nacionalnom kompetencijskom standardu. Mjera 3.2.2. Razvoj novih institucijskih jedinica za stjecanje uiteljskih kompetencija na
sveuilinoj razini (centri za obrazovanje predmetnih uitelja za osnovne i srednje kole).
Nadlenost: Sveuiline uprave Provedba: Upravna tijela sveuilita u koordinaciji s uiteljskim i nastavnikim fakultetima Rok: 2014. 2018. uz uvjet postojanja odluke o osnivanju centara Pokazatelji ostvarivanja: Uspostava centara za obrazovanje uitelja.

Mjera 3.2.3. Razvoj programa usavravanja i podrke edukatorima uitelja.


Nadlenost: Sveuiline institucije odgovorne za inicijalno obrazovanje uitelja; AZOO,

ASOO
Provedba: Centri za obrazovanje uitelja pri sveuilitima i djelatnici agencija i kola Rok: 2014. 2017. uz pretpostavku formiranja centara za obrazovanje uitelja Pokazatelji ostvarivanja: Broj usvojenih programa za edukatore uitelja.

Mjera 3.2.4. Ukljuivanje u meunarodne istraivake projekte i poticanje mobilnosti u


podruju inicijalnog obrazovanja uitelja. Nadlenost: Uiteljski/nastavniki fakulteti; ASOO Provedba: Centri za obrazovanje uitelja pri sveuilitima, djelatnici agencija i kola Rok: Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Broj istraivakih projekata. Broj studenata i sveuilinog osoblja u razmjeni.

Mjera 3.2.5. Razvoj programa za stjecanje uiteljskih kompetencija za sve kategorije


uitelja u srednjem strukovnom obrazovanju. Nadlenost: Uiteljski/nastavniki fakulteti; ASOO Provedba: Centri za obrazovanje uitelja pri sveuilitima, djelatnici agencija i kola Rok: 2014. 2019. uz pretpostavku postojanja kompetencijskih profila Pokazatelji ostvarivanja: Broj usvojenih programa za stjecanje uiteljskih kompetencija za sve kategorije strukovnih uitelja.

3.3. Povezivanje i unaprjeenje sustava trajnog profesionalnog razvoja uitelja Realizacija ovog cilja pretpostavlja promjenu paradigme od strunog usavravanja (kao samo jednog od elemenata profesionalnog razvoja) prema trajnom profesionalnom razvoju uitelja koji podrazumijeva produbljivanje njihova razumijevanja procesa uenja i pouavanja te je usmjereno prema

49

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

podizanju kvalitete nastave i veim odgojno-obrazovnim postignuima uenika. Neusklaenost ili nedostatak podzakonskih akata te nedoreenost zakonskih odredbi koje reguliraju ovo podruje prepreka su razumijevanju odgovornosti pojedinaca i ustanova. Razdoblje pripravnitva kljuno je za uspjeno povezivanje teorije i odgojno-obrazovne prakse, zadravanje mladih uitelja u profesiji te njihovu profesionalnu posveenost buduem radu. Pripravnicima svih profila u opem i strukovnom obrazovanju potrebna je sustavna i primjerena osobna i profesionalna podrka u odgojno-obrazovnoj ustanovi, u skladu s njihovim specifinim potrebama, za to je preduvjet kvalitetan odabir i priprema mentora. Nova vrijednost koja e se osigurati uinkovitim i kontinuiranim strunim usavravanjem jesu proaktivnost i odgovornost uitelja za osobni i profesionalni napredak u podruju uiteljskih i opih generikih kompetencija, aktivna uloga u organiziranju primjerenih uvjeta za uenje uenika, definiranje ishoda uenja i stvaranje kurikuluma ili nekih njegovih dijelova te poticanje uenika kako bi dostigli najbolje mogue rezultate s obzirom na vlastite mogunosti. Postii e se razumijevanje profesionalnog razvoja uitelja kao procesa koji se temelji na refleksiji vlastite odgojno-obrazovne prakse i stvarno prepoznatoj potrebi za poboljanjem.
Mjera 3.3.1. Uspostava uinkovitog sustava podrke, praenja i mentorstva u razdoblju
pripravnitva.
Nadlenost: MZOS, AZOO ASOO, NCVVO, fakulteti koji provode programe inicijalnog

obrazovanja uitelja
Provedba: Povjerenstvo za izradu modela uinkovitog sustava mentorstva pripravnicima

(predstavnici AZOO-a, ASOO-a, i fakulteta koji provode programe inicijalnog obrazovanja uitelja. Rok: 2014. 2015.; vrednovanje modela kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Razvijen model sustava mentorstva pripravnicima. Edukacijski programi za mentore.

Mjera 3.3.2. Uspostava modela trajnog profesionalnog razvoja temeljenog na


kompetencijskom standardu, definiranim prioritetnim podrujima na razini sustava i iskazanim potrebama dionika. Nadlenost: MZOS, AZOO, ASOO, NCVVO, fakulteti koji provode programe inicijalnog obrazovanja uitelja, profesionalne udruge, znanstvene institucije u podruju obrazovanja Provedba: Radna skupine za izradu dugorone nacionalne strategije trajnog profesionalnog razvoja usklaene s nacionalnim standardom uiteljskih kompetencija (MZOS-a, AZOO-a, ASOO-a, NCVVO-a i fakulteta koji provode programe inicijalnog obrazovanja uitelja). Istraivaki timovi za praenje uinaka strunog usavravanja na kvalitetu neposrednog odgojno-obrazovnog rada uitelja (Centar za istraivanje i razvoj obrazovanja, uiteljski i nastavniki fakulteti, AZOO-a, ASOO-a, NCVVO-a). Rok: 2014. 2015. uz preduvjet da je usvojen nacionalni standard uiteljskih kompetencija Pokazatelji ostvarivanja: Sustav praenja sudjelovanja u strunom usavravanju uitelja te potrebama pojedinaca i ustanova za strunim usavravanjem. Rezultati godinje analize potreba za strunim usavravanjem. Nacionalna strategija trajnog profesionalnog razvoja usklaena s nacionalnim standardom uiteljskih kompetencija.

50

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mjera 3.3.3. Uspostava modela provedbe i praenja profesionalnog razvoja pojedinaca na razini sustava i na razini odgojno-obrazovne ustanove. Nadlenost: Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanje, AZOO, ASOO Provedba: Struna i timovi za kvalitetu odgojno-obrazovnih ustanova, savjetnici AZOO-a i ASOO-a Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Mehanizmi i instrumenti praenja kvalitete strunih usavravanja. Broj odgojno-obrazovnih ustanova s razvijenim planovima trajnog profesionalnog usavravanja. Mjera 3.3.4. Poticanje meunarodne suradnje i mobilnosti u podruju trajnog
profesionalnog razvoja uitelja.
Nadlenost: MZOS, AZOO, ASOO, NCVVO, AMPEU Provedba: AMPEU, struna vijea odgojno-obrazovnih ustanova Rok: Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Broj institucija i pojedinaca ukljuen u meunarodne

programe i projekte.

3.4. Uspostava cjelovitog sustava osiguravanja kvalitete inicijalnog obrazovanja i trajnog profesionalnog razvoja Referentni europski dokumenti daju jasne smjernice za osiguravanje kvalitete u inicijalnom obrazovanju uitelja i njihovom kasnijem profesionalnom razvoju15. Ova strategija prepoznaje potrebu za uvoenjem cjelovitog sustava osiguranja kvalitete u profesionalnom razvoju uitelja koji bi njihovo inicijalno obrazovanje, pripravnitvo te trajno profesionalno usavravanje povezao u koherentnu cjelinu. Takav bi sustav omoguio odrivo i trajno unaprjeivanje profesionalnih kapaciteta uitelja kao dio ireg sustava osiguravanja kvalitete u hrvatskom obrazovanju. Sustav osiguravanja kvalitete u podruju profesionalnog razvoja uitelja kao vana komponenta cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom u odgoju i obrazovanju pridonijet e unaprjeenju odgojno-obrazovnog procesa i njegovih ishoda. Prepoznavanje i nagraivanje izvrsnosti doprinijet e podizanju ugleda uiteljske profesije u drutvu.
Mjera 3.4.1. Uvoenje usklaenog sustava vanjskog i unutarnjeg osiguravanja kvalitete u inicijalnom obrazovanju i sustavu trajnog profesionalnog razvoja uitelja. Nadlenost: MZOS, NCVVO, AZVO; Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanje Provedba: NCVVO, AZVO, kolski timovi za kvalitetu Rok: 2014. 2019. Pokazatelji ostvarivanja: Uspostavljeni mehanizmi osiguravanja kvalitete programa inicijalnog i cjeloivotnog obrazovanja uz jasnu raspodjelu ovlasti i odgovornosti dionika.

15

EC Communication (2012) Supporting the Teaching Professions for Better Learning Outcomes, http://ec.europa.eu/ education/news/rethinking/sw374_en.pdf

51

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 3.4.2. Razvoj sustava prepoznavanja i nagraivanja izvrsnosti studenata i


zaposlenih uitelja. Nadlenost: Uiteljski/nastavniki fakulteti, AZOO Provedba: Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanje; uiteljski i nastavniki fakulteti Rok: 2014. 2017. Pokazatelji ostvarivanja: Uspostavljeni jasni kriteriji i postupci vrednovanja kvalitete izvrsnih pojedinaca sukladno kompetencijskom okviru za uitelje.

Mjera 3.4.3. Poticanje razvoja uiteljskih kapaciteta u podruju samorefleksije,


stratekog planiranja i liderstva za uvoenje poboljanja i inovacija u nastavnu praksu. Nadlenost: Uiteljski i nastavniki fakulteti, AZOO Provedba: Koordinacijsko tijelo na razini svih sveuilita koja se bave inicijalnim obrazovanjem uitelja Rok: Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Broj kolegija/modula u inicijalnom obrazovanju i programima trajnog profesionalnog razvoja uitelja koji razvijaju samorefleksiju, liderstvo i strateko razmiljanje.

Mjera 3.4.4. Jaanje institucijskih i individualnih kapaciteta za provedbu istraivanja u podruju obrazovanja i profesionalnog razvoja uitelja u svrhu kreiranja i unaprjeivanja obrazovnih politika i obrazovne prakse. Nadlenost: Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanje; Akademija odgojno-obrazovnih znanosti; znanstvene organizacije u podruju obrazovanja Provedba: Obrazovni eksperti u znanosti i visokom obrazovanju Rok: Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Broj projekata u podruju obrazovnih znanosti; broj publikacija u podruju obrazovnih znanosti.

4. cilj:

Unaprijediti kvalitetu rukovoenja odgojno-obrazovnim ustanovama

Uz ulogu uitelja, uloga ravnatelja najsnanije odreuje kvalitetu funkcioniranja kole i ostalih odgojno-obrazovnih ustanova. Podruju profesionalizacije uloge ravnatelja stoga je nuno posvetiti posebnu pozornost kako bi se ostvario maksimalni potencijal odgojno-obrazovnih ustanova, kao i sustava obrazovanja openito16. Suvremeni pristupi razmatranju uloge rukovoenja odgojno-obrazovnim ustanovama snano naglaavaju vanost pedagokog rukovoenja, tj. rukovoenja usredotoenog na unaprjeivanje sredinjih i najvanijih kolskih procesa pouavanja i uenja17. Ova je vizija tijesno vezana uz shvaanje kole kao zajednice uenja. No, i u sklopu ove paradigme i nadalje ostaje vanom uloga rukovoditelja u graenju postupaka i mehanizama, koji osnauju organizacijsko-administrativno upravljanje kolom i njeno nesmetano svakodnevno djelovanje. Velik raspon zadaa i odgovornosti rukovoditelja, kao i visoka oekivanja ine poloaj ravnatelja iznimno zahtjevnim.
16

EC communication (2012). Supporting the Teaching Professions for Better Learning Outcomes, http://ec.europa.eu/ education/news/rethinking/sw374_en.pdf 17 OECD (2013). Synergies for Better Learning - An International Perspective On Evaluation And Assessment. Chapter 7: The appraisal of school leaders: Fostering pedagogical leadership in schools.

52

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Uobiajene zadae i poslovi koje bi rukovoditelji u odgojno-obrazovnim ustanovama (ravnatelji) trebali obavljati su: skrb o kvaliteti nastave i rada s uenicima, planiranje razvoja, razvoj zaposlenika i osiguravanje svakodnevnog funkcioniranja ustanove. Istraivanja i kolska praksa pokazuju da uspjeni rukovoditelji ine sljedee18: imaju jasnu razvojnu viziju, usmjeravaju razvoj kole grade meusobno povjerenje u kolektivu osiguravaju uvjete za kvalitetno pouavanje i uenje obogauju kolski kurikulum osnauju ulogu uitelja i potiu njihov profesionalni razvoj potiu izvrsnu nastavu grade suradnike odnose u kolektivu i razmjenu dobrih iskustava grade suradnju kole s dionicima izvan kolske zajednice. Istodobno sve je jasnija spoznaja da uspjenost rukovoenja kolom uvijek ovisi o specifinosti konteksta u kojemu kola djeluje, socioekonomskom okruju uenika i razini roditeljskog ukljuivanja. Neosporna vanost rukovoenja za uspjenost odgojno-obrazovnih ishoda potaknula je sve razvijene zemlje na aktivnosti koje bi trebale doprinijeti osiguravanju kvalitete rada ravnatelja. Sukladno svjetskim trendovima teorije i prakse rukovoenja, u Hrvatskoj je zadnjih dvadesetak godina povean interes obrazovne struke za ulogu ravnatelja. Ona je osobito vidljiva u potpunijoj normativnoj regulativi, svrhovitijim aktivnostima udruga, bogatijoj produkciji literature i konceptualizaciji relevantnih dokumenata. Izostale su, meutim, konkretne aktivnosti potpore prosvjetne politike. Tako smo danas jedna od rijetkih europskih drava koja jo uvijek neosposobljenim rukovoditeljima povjerava voenje odgojno-obrazovnih ustanova. Ravnatelji se ne osposobljavaju za preuzimanje rukovodee uloge, a nema ni primjerenog sustava privlaenja zainteresiranih koji bi omoguio kvalitetniju selekciju. Licenca u predkolskim ustanovama nije propisana, a u osnovnim i srednjim kolama te uenikim domovima jest propisana, ali nain pribavljanja jo uvijek nije reguliran. Nema odgovarajuih kriterija kojima bi se utvrdila pedagoka i poslovodna kompetentnost kandidata. Niti jedna vana odrednica vezana uz ravnateljev dolazak na poloaj, ostvarivanje funkcije i odlazak s nje nije odgovarajue rijeena pa ravnatelji nespremni preuzimaju voenje odgojno-obrazovnih ustanova. Iz te injenice slijedi potreba promjena u interesu ravnatelja i odgojno-obrazovnih ustanova, a posebno odgojnih i obrazovnih postignua djece i uenika. Promjene su ostvarive ako se rukovoenje u odgojno-obrazovnim ustanovama vidi kao profesija s jasno formuliranim kompetencijskim standardima. U funkciji profesionalizacije rada ravnatelja kao temeljnog cilja jest priprema kandidata za ravnateljsku ulogu, potpora u optimalnom ostvarivanju uloge, jaanje njegova statusa i koritenja njegovih kvaliteta nakon odlaska s poloaja te trajna potpora razvoju profesije.

18

Day, C., P. Sammons, D. Hopkins, A. Harris, K. Leithwood, Q. Gu and E. Brown (2010), 10 Strong Claims about Successful School Leadership, National College for School Leadership, Nottingham.

53

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

4.1. Redefinirati ulogu ravnatelja Uloga ravnatelja u ustanovama predtercijarnog odgoja i obrazovanja nije primjereno definirana. Obveze i odgovornosti ravnatelja treba definirati u skladu s iskustvima dobre prakse i promjenama u odgoju i obrazovanju koje se oekuju u budunosti. Posebno se to odnosi na odgovornosti vezane za kvalitetu odgoja, uenja i pouavanja, oblikovanje vizije, praenje i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa, uenika postignua, upravljanje ljudskim potencijalom i suradnju s okrujem. Redefiniranje uloge ravnatelja omoguit e jasnije sagledavanje njegovih obveza i odgovornosti, racionalniju podjelu rada u odnosu na suradnike, izradu kompetencijskih standarda, pokretanje odgovarajuih obrazovnih programa za budue ravnatelje, definiranje indikatora kvalitete i programe licenciranja te veu autonomiju ravnatelja.
Mjera 4.1.1. Definirati ulogu ravnatelja. Izraditi dokumente koji reguliraju uloge ravnatelja
u pojedinim dijelovima sustava (djeji vrtii, osnovne kole, srednje kole, ueniki domovi). Nadlenost: MZOS, AZOO Provedba: Ekspertni tim u podruju rukovoenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni i prihvaeni dokumenti.

4.2. Izraditi kompetencijske standarde za ravnatelje Kompetencijski standardi definiraju obvezujua znanja, vjetine i vrednote buduih ravnatelja, na kojima se temelji njihovo obrazovanje, osposobljavanje, licenciranje, (re)izbor, uvoenje, usavravanje i vrednovanje. Definiranjem opsega i granica podruja to ih pokriva standard suava se prostor za manipulacije u izboru ravnatelja, to doprinosi profesionalizaciji uloge ravnatelja.
Mjera 4.2.1. Izraditi kompetencijske standarde za ravnatelje.
Nadlenost: MZOS, Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanje Provedba: Ekspertni tim u podruju rukovoenja/upravljanja odgojno-obrazovnim

ustanovama
Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni relevantni, jasni, realni i mjerljivi standardi koji su u

skladu s definiranom ulogom ravnatelja te strategijom i vizijom razvoja hrvatskog odgojnoobrazovnog sustava.

4.3. Institucionalizirati obrazovanje buduih ravnatelja Obrazovanje i osposobljavanje kandidata za ravnatelje treba institucionalizirati u okviru specijaliziranih ustanova. Cjelokupnu tematiku obrazovanja i osposobljavanja buduih ravnatelja treba urediti zakonom i provedbenim propisima.
Mjera 4.3.1. Stvoriti zakonske pretpostavke za institucionalno obrazovanje i
osposobljavanje ravnatelja.
Nadlenost: MZOS Provedba: Ekspertni tim u podruju rukovoenja/upravljanja odgojno-obrazovnim

ustanovama
Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Zakonske odluke.

54

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mjera 4.3.2. Akreditirati ustanove koje bi provodile specijalistiko obrazovanje.


Nadlenost: AZVO Provedba: AZVO Rok: 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Akreditirane ustanove.

Mjera 4.3.3. Prihvatiti izvedbeni plan i program obrazovanja i osposobljavanja ravnatelja.


Nadlenost: MZOS, AZVO Provedba: Zainteresirane visokokolske ustanove Rok: 2015. 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Prihvaeni specijalistiki programi.

4.4. Izraditi program i postupak licenciranja Licenca predstavlja dokaz kvalificiranosti za preuzimanje ravnateljskog poloaja, a treba se temeljiti na objektivnoj provjeri osposobljenosti prema kompetencijskim standardima. Prva (temeljna) licenca stjecala bi se prije preuzimanja poloaja, a mogue je utvrditi i obvezu licenciranja tijekom obavljanja ravnateljskog poloaja. Licencu treba promatrati u kontekstu profesionalizacije poloaja ravnatelja. Periodinim licenciranjem i moguim oduzimanjem licence znatno bi se naglasila odgovornost ravnateljske funkcije. Program, postupak, izdavanje i obnavljanje licence treba kvalitetno osmisliti i regulirati odgovarajuim pravnim propisom.
Mjera 4.4.1. Razvoj sustava vrednovanja rada ravnatelja. Donoenje kriterija i instrumenata za provedbu vrednovanja. Nadlenost: MZOS Provedba: AZOO, Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanje Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Uspostavljeni jasni kriteriji i postupci vrednovanja rada sukladno kompetencijskom okviru za ravnatelje; izraeni instrumenti. Mjera 4.4.2. Izraditi Pravilnik o programu i postupku licenciranja.
Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanje Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Prihvaen model licenciranja, usvojeni pravni akti (Pravilnik o

licenciranju) i razvijeni mehanizmi za provedbu licenciranja.

Mjera 4.4.3. Pokretanje sustava (re)licenciranja za stjecanje i zadravanje dopusnice za


rad u odgojno- obrazovnoj ustanovi.
Nadlenost: MZOS Provedba: NCVVO Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Izdane licence.

55

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

5. cilj:

Razviti cjelovit sustav podrke uenicima

Jedan od najdjelotvornijih naina unaprjeivanja kvalitete obrazovnih sustava jesu intervencije na kolskoj razini koje su usmjerene na uenika. Tim se intervencijama uspostavljaju mehanizmi identificiranja potekoa u uenju i mehanizmi pruanja dodatne podrke uenicima pomou kojih se unaprjeuju njihova postignua. Stoga uspjeni obrazovni sustavi, jednako kao i uspjene kole (na mikrorazini), osobitu pozornost posveuju individualnoj podrci uenicima19, i to ne samo uenicima s tekoama i darovitima nego svima. U obrazovnom sustavu postoji odreen broj pojedinanih oblika podrke uenicima koji su usmjereni na poboljanje njihovih obrazovnih postignua, razvoj njihovih osobnih potencijala i njihove sveukupne dobrobiti, no oni nemaju sustavan karakter. Stoga je glavni cilj u ovom tematskom podruju osiguranje cjelovitog sustava podrke djeci i uenicima koji ujedinjuje razliite mehanizme podrke unutar odgojno-obrazovnih institucija i izvan njih, a ukljuuje podrku u uenju, psiholoku podrku i karijerno savjetovanje, kao i dodatne specifine oblike podrke djeci i uenicima s tekoama i darovitoj djeci i uenicima. 5.1 Uspostaviti standardizirane mehanizme rane identifikacije razvojnih potreba i moguih tekoa djece Obrazovni sustav utemeljen na jednakim obrazovnim mogunostima podrazumijeva sustav podrke djeci koji je usmjeren na zadovoljavanje specifinih potreba svakog djeteta. Zato je nuno sustavno provoditi ranu identifikaciju razvojnih potreba i moguih tekoa kod djece. Rana identifikacija razvojnih i okolinskih rizika od kljune je vanosti za pravodobnu i uinkovitu ranu intervenciju, prevenciju problema, unaprjeenje mentalnog zdravlja i stvaranje uvjeta za kvalitetan odgoj i obrazovanje svakog djeteta. U sustav rane identifikacije trebaju biti ukljuena sva djeca do polaska u kolu, neovisno o tome jesu li ukljuena u programe ranog i predkolskog odgoja. Da bi se ovaj cilj ostvario, osigurat e se: obvezno redovito provoenje postupaka rane identifikacije moguih tekoa kod djece do polaska u kolu koritenjem prikladnog standardiziranog postupka i dijagnostikog instrumentarija (u ustanovama ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja) obvezno provoenje identifikacije moguih tekoa kod djece u procesu utvrivanja psihofizike zrelosti djece za kolu koritenjem prikladnog standardiziranog postupka i dijagnostikog instrumentarija (u osnovnim kolama).
Mjera 5.1.1. Osigurati kadrovske (psiholozi, edukacijski rehabilitatori i logopedi, mobilni
struni timovi), financijske i prostorne uvjete u vrtiima i osnovnim kolama za provoenje standardiziranih postupaka rane identifikacije tekoa kod djece. Nadlenost: MZOS, osnivai ustanova za rani i predkolski odgoj, osnivai osnovnih kola Provedba: Ravnatelji, struni suradnici i strunjaci lanovi MST Rok: 2014. - 2020. Pokazatelji ostvarivanja: Broj predkolskih i osnovnokolskih ustanova koje provode postupak rane identifikacije

19 Barber, M. and Mourshed, M. (2007), How the Worlds Best-performing School Systems Come Out On Top

56

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mjera 5.1.2. Promijeniti propis (Pravilnik o upisu djece u osnovnu kolu) koji regulira
sastav strunog povjerenstva za utvrivanja spremnosti djece za osnovnu kolu, tako da u sastavu strunog povjerenstva obavezno budu ukljueni psiholozi, edukacijski rehabilitatori i logopedi koji su osposobljeni za koritenje standardiziranih postupaka za ranu identifikaciju posebnih odgojno obrazovnih potreba djece Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS Rok: 2014. Pokazatelji ostvarivanja: Izmijenjen Pravilnik o upisu djece u osnovnu kolu

5.2 Uspostaviti cjelovit sustav podrke djeci i uenicima u odgojno-obrazovnim ustanovama


Mehanizmi rane intervencije, praenja i savjetovanja u vrtiima

Rano i predkolsko razdoblje izrazito je vano razdoblje u razvoju djeteta i zato je predmetom posebne drutvene brige i zatite. U ranom i predkolskom razdoblju stvaraju se temelji za cjelokupan kasniji razvoj pojedinca, pa tako i za kvalitetu njegovog odgoja i obrazovanja. Posebno je vana sustavna podrka djeci s tekoama i njihovim roditeljima kao i djeci iz socijalno osjetljivijih skupina i njihovim roditeljima. Kako bi se osigurala sustavna podrka djeci i roditeljima u vrtiima i udovoljilo njihovim specifinim potrebama, uspostavit e se pravodobna, struna i kontinuirana podrka koja ukljuuje ranu intervenciju, praenje psihofizikog razvoja djeteta i savjetovanje roditelja. Mehanizmi identifikacije, intervencije, savjetovanja i praenja moraju biti planski voeni i evaluirani. Sustavna skrb o potrebama djece i njihovih roditelja ukljuuje sve sudionike u ranom i predkolskom odgoju i obrazovanju kao i druge sustave koji skrbe o djeci i njihovim pravima (socijalna skrb, zdravstvena skrb i pravosue). Stoga je od posebne vanosti suradnja svih institucija unutar sustava odgoja i obrazovanja kao i meusektorska suradnja. Nuno je, koliko god je to mogue, da se pomo i podrka pruaju u prirodnoj i inkluzivnoj okolini. Kljunu ulogu u koordiniranju i provoenju svih aktivnosti trebaju imati struni timovi u vrtiima, jer su oni u svakodnevnom i neposrednom kontaktu s djecom i njihovim roditeljima. Pomo i podrka djeci ukljuuju sustavnu, pravodobnu, strunu i interdisciplinarnu pomo i podrku roditeljima kako bi se podigla kvaliteta roditeljstva i kvaliteta ivljenja djece u obitelji, a posebno pomo i podrka roditeljima djece s potekoama i roditeljima iz socijalno osjetljivijih skupina. Da bi sustav podrke bio cjelovit, nuno je da postoji podrka i kod prelaska djece u druge institucije (iz vrtia u kolu) i obvezna suradnja s institucijama u koje dijete prelazi.
Mjera 5.2.1. Unijeti izmjene u Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju kako bi se
lanovima strunog tima omoguilo izdavanje strunih miljenja i pisana suradnja sa sustrunjacima iz ostalih strunih ustanova. Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS Rok: 2014. Pokazatelji ostvarivanja: Promijenjen Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju

57

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mehanizmi identifikacije, savjetovanja i praenja u kolama i uenikim domovima

Uenici koji nemaju razvijene naine uinkovitog suoavanja s potekoama u pravilu postiu osjetno slabiji uspjeh nego to bi to njihove sposobnosti omoguivale, a nerijetko se i sukobljavaju s okolinom. Stoga je suoavanje s tim izazovima na prikladan nain vrlo vano ne samo za kolski uspjeh uenika nego i za njihovu osobnu dobrobit u cjelini. Uenici pred kraj osnovnokolskog, odnosno srednjokolskog obrazovanja moraju donijeti odluku o nastavku kolovanja. Odabir srednjokolskog i visokokolskog obrazovanja u velikoj mjeri utjee ne samo na njihov budui akademski uspjeh nego i na realizaciju njihovih ivotnih ciljeva. U isto vrijeme donoenje pravilne odluke zahtijeva dobru informiranost, no jednako tako i utvrivanje vlastite motivacije i realnu procjenu vlastitih sposobnosti. Zbog toga velik broj djece i mladih, osobito onih koji ne mogu dobiti pomo u svojim obiteljima, za donoenje odluke treba primjerenu podrku u obliku organiziranog i dobro strukturiranog karijernog savjetovanja. Da bi kole i ueniki domovi mogle pruiti uenicima takvu vrstu podrke, uspostavit e se mehanizam identifikacije, praenja i savjetovanja uenika koji ukljuuje: rad kolskog (domskog) psihologa s uenicima kroz individualno savjetovanje, razvoj metakognitivnih, socijalnih i emocionalnih vjetina i profesionalno usmjeravanje (karijerno savjetovanje) rad razrednika (odgajatelja) s uenicima kroz praenje i individualno savjetovanje uenika u vezi sa kolskim uspjehom i drugim aspektima ivota u koli te kroz profesionalno informiranje rad uitelja i nastavnika s uenicima kroz individualno savjetovanje uenika u vezi s uenjem pojedinog predmeta.
Mjera 5.2.2. Organizirati sustav individualnog savjetovanja uenika sa kolskim psihologom, razrednikom, uiteljima i odgajateljima. Nadlenost: kole Provedba: Educirani kolski psiholozi, odgajatelji, uitelji i nastavnici Rok: Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Broj uenika koji su koristili mogunost individualnog savjetovanja. Broj sati individualnog savjetovanja. Mjera 5.2.3. Ukljuiti savjetodavni rad s uenicima u uiteljsku normu neposrednog odgojno-obrazovnog rada s uenicima. Ukljuiti savjetodavni rad s uenicima u normu razrednika. Nadlenost: MZOS Provedba: Eksperti MZOS-a, sindikati Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Promijenjen Pravilnik o normi rada uitelja u srednjokolskoj ustanovi i novi Pravilnik o normi rada uitelja u osnovnoj koli. Dodatni mehanizmi identifikacije, savjetovanja i praenja u kolama i uenikim domovima za uenike s tekoama

Uenici s tekoama predstavljaju posebno ranjivu skupinu djece i mladih ljudi, a njihovo osnaivanje i izjednaavanje u mogunostima, uz ope mehanizme podrke namijenjene svim uenicima, zahtijeva i dodatne, specifine mehanizme. Zbog toga uenicima s tekoama uz savjetovanje namijenjeno svim uenicima, treba omoguiti i dodatno savjetovanje sa socijalnim pedagogom, logopedom
58

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

i/ili edukacijskim rehabilitatorom, ponajprije zbog zadovoljavanja specifinih potreba koje su vezane uz tekoe uenika i adekvatnog profesionalnog usmjeravanja. Potrebno je uspostaviti i/ili usustaviti dodatne oblike akademske, emocionalne i socijalne podrke uenicima s tekoama te usustaviti suradnju svih sudionika u procesu identifikacije, praenja i podrke uenika s tekoama. To podrazumijeva osnaivanje mehanizama suradnje unutar kole, odnosno uenikog doma (izmeu uitelja, odgajatelja, roditelja i strunog tima) i izmeu kola i uenikih domova i drugih ustanova (izmeu osnovnih i srednjih kola, kola i uenikih domova, izmeu kola, domova i centara za socijalnu skrb, domova zdravlja, MUP-a itd.).
Mjera 5.2.4. Organizirati sustav individualnog savjetovanja uenika s tekoama s
logopedom, socijalnim pedagogom i/ili edukacijskim rehabilitatorom.
Nadlenost: kole Provedba: Logopedi, socijalni pedagozi, edukacijski rehabilitatori u kolama; mobilni

struni timovi
Rok: Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Broj uenika s tekoama koji su koristili individualno

savjetovanje. Broj sati individualnog savjetovanja.

Mjera 5.2.5. Uvesti uinkovite, jednostavne i fleksibilne kolske (domske) procedure koje pospjeuju kontinuiranu suradnju izmeu nastavnika, odgajatelja, roditelja i strunog tima. Nadlenost: kole, ueniki domovi Provedba: Ravnatelji, struni suradnici, nastavnici i odgajatelji Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: kole imaju usvojene protokole o unutarkolskoj suradnji. Mjera 5.2.6. Uvesti uinkovite, jednostavne i fleksibilne procedure koje pospjeuju kontinuiranu suradnju izmeu kole (uenikog doma) i drugih ustanova Nadlenost: kole, ueniki domovi, centri za socijalnu skrb, domovi zdravlja Provedba: Ravnatelji i zaposlenici relevantnih ustanova Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: kole imaju usvojene protokole o suradnji s drugim ustanovama. Mjera 5.2.7. Osigurati ljudske, financijske i prostorne resurse za poludnevni boravak
tijekom kojega se provodi produeni struni postupak.
Nadlenost: MZOS, kole, centri za odgoj i obrazovanje uenika s tekoama, osnivai

kola
Provedba: Struni suradnici u kolama i/ili u suradnikim ustanovama Rok: Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Broj kola u kojima se provodi poludnevni boravak tijekom

kojega se provodi produeni struni postupak. Broj uenika ukljuen u poludnevni boravak tijekom kojega se provodi produeni struni postupak.

Mjera 5.2.8. Uspostaviti pravedan i uinkovit sustav odobravanja, angairanja,


financiranja, edukacije i licenciranja obrazovnih asistenata. Nadlenost: MZOS, AZOO, jedinice lokalne i regionalne samouprave Provedba: Struni tim sainjen od strunjaka iz MZOS-a, AZOO-a, kola, domova i relevantnih slubi jedinica lokalne i regionalne samouprave Rok: 2014. 2017. Pokazatelji ostvarivanja: Usvojen pravilnik koji regulira sve relevantne aspekte rada obrazovnih asistenata. Broj angairanih educiranih i licenciranih obrazovnih asistenata.

59

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 5.2.9. Osmisliti grupe vrnjake potpore i ugraditi ih u kolski (domski) kurikulum
Nadlenost: kole, ueniki domovi Provedba: Struni suradnici u kolama i domovima, nastavnici, odgajatelji Rok: Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Broj kola koje u kolskim kurikulumima ima ugraene grupe

vrnjake potpore za uenike s tekoama.

Mehanizmi podrke u uenju u kolama i uenikim domovima

Iako Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli izrijekom obvezuje kole da organiziraju dopunsku nastavu za uenike kojima je potrebna pomo u uenju, odnosno dodatnu nastavu za uenike koji pokazuju poseban interes za odreeni nastavni predmet, mali broj kola, osobito srednjih, provodi dopunsku i dodatnu nastavu na sustavan nain i u skladu s realnim potrebama uenika. Zbog toga e se osigurati da sve kole sustavno i kontinuirano organiziraju: a) dopunsku nastavu za uenike kojima treba pomo u rjeavanju povremenih ili kontinuiranih problema u svladavanju gradiva, u skladu s realnim potrebama uenika; b) dodatnu nastavu i izvannastavne aktivnosti za uenike koji pokazuju interes za odreene predmete, teme ili aktivnosti, u skladu s realnim potrebama uenika; c) podrku uenicima u stjecanju metakognitivnih (uiti kako uiti), socijalnih i emocionalnih vjetina.
Mjera 5.2.10. Ugraditi dopunsku, dodatnu nastavu i izvannastavne aktivnosti
u kolski kurikulum. Nadlenost: kole Provedba: Ravnatelji, struni suradnici, uitelji Rok: Odmah po donoenju strategije Pokazatelji ostvarivanja: Sve su kole u svoje kolske kurikulume ugradile dopunsku, dodatnu nastavu i izvannastavne aktivnosti.

Mjera 5.2.11. Individualizirano planirati dopunsku nastavu unutar u suradnji s uenicima kojima je takva podrka potrebna. Nadlenost: kole Provedba: Ravnatelji, struni suradnici, uitelji Rok: Odmah po donoenju strategije; Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: kole individualizirano planiraju dopunsku nastavu u suradnji s uenicima. Mjera 5.2.12. Osigurati potreban broj sati radnog vremena uitelja za provoenje
dopunske i dodatne nastave. Nadlenost: MZOS, kole Provedba: Ravnatelji, strune slube MZOS-a Rok: Odmah po donoenju strategije. U sluaju dodatnog zapoljavanja 5 godina od donoenja strategije. Pokazatelji ostvarivanja: Broj odranih sati dopunske i dodatne nastave odgovara potrebama uenika.

Mjera 5.2.13. Ugraditi elemente razvoja metakognitivnih, emocionalnih i socijalnih


vjetina u kolski kurikulum. Nadlenost: kole Provedba: Ravnatelji, struni suradnici, uitelji Rok: Odmah po donoenju strategije Pokazatelji ostvarivanja: U kolske kurikulume svih kola ugraeni su elementi razvoja metakognitivnih, emocionalnih i socijalnih vjetina.
60

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mjera 5.2.14. Kreirati programe razvoja metakognitivnih, emocionalnih i socijalnih vjetina koji se provode unutar satova razrednog odjela. Nadlenost: kole, ueniki domovi Provedba: Struni timovi u kolama, strunjaci AZOO-a Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Broj kola koje su razvile program razvoja metakognitivnih, emocionalnih i socijalnih vjetina unutar satova razrednog odjela.

Kako bi se omoguio razvoj potencijala uenika s tekoama, u kolama i uenikim domovima uspostavit e se sustavan oblik kvalitetne dodatne podrke koji ukljuuje: a) individualizirano pouavanje i uenje; b) uenje po prilagoenom programu; c) uenje po posebnom programu.
Odgojno-obrazovne ustanove kao prijateljsko okruenje za djecu i uenike s tekoama

Najvea prepreka punoj integraciji/inkluziji djece i uenika s tekoama jo uvijek su prisutne predrasude, i to od strane djece, uenika, odgajatelja, uitelja, nastavnika i ravnatelja, ali i od strane roditelja djece i uenika bez tekoa u razvoju. Povrh toga, odgojno-obrazovne ustanove jo uvijek nisu dovoljno prostorno prilagoene djeci i uenicima s tekoama, a i rijetko koja ima potrebnu specifinu opremu. Zbog toga e se transformirati vrtii, kole i ueniki domovi u prijateljsko okruje za djecu i uenike s tekoama, okruje u kojem e se oni osjeati njegovim jednako vrijednim sastavnim dijelom i koje e kontinuirano raditi na eliminiranju zapreka za njihovu potpunu integraciju.
Mjera 5.2.15. Eliminirati prostorne prepreke u vrtiima, kolama i uenikim domovima i
prilagoditi prostor djeci i uenicima s motorikim i senzorikim tekoama. Nadlenost: MZOS, osnivai odgojno-obrazovnih ustanova, vrtii, kole, ueniki domovi Provedba: Osnivai odgojno-obrazovnih ustanova, vrtii, kole, ueniki domovi Rok: 2014. 2021. Pokazatelji ostvarivanja: Prostorna pristupanost svih objekata predtercijarnog obrazovanja potpuno prilagoena standardima definiranim pravilnikom o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN, 151/05).

Mjera 5.2.16. Kroz satove redovne nastave i satove razredne zajednice, predavanja i
radionice senzibilizirati svu djecu, uenike, njihove roditelje i zaposlenike vrtia, kola i uenikih domova za specifine potrebe djece i uenika s tekoama i za ulogu vrtia, kole i uenikog doma u njihovom zadovoljavanju. Nadlenost: AZOO, vrtii, kole, ueniki domovi Provedba: Struni timovi sastavljeni od strunjaka iz AZOO-a, fakulteta i iskusnih praktiara Rok: Odmah; kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Sva djeca i uenici predkole, 3. i 7. razreda osnovne te 2. razreda srednje kole, kao i njihovi roditelji, odgajatelji, uitelji, struni suradnici i ravnatelji proli su programe senzibilizacije za prihvaanje djece i uenika s tekoama.

Sustavna skrb o darovitima

Sustavna skrb o darovitima od strateke je vanosti za razvoj drutva znanja koje e omoguiti gospodarski i tehnoloki razvoj i poveati meunarodnu konkurentnost Hrvatske. U skrbi za darovite
61

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

kljunu ulogu ima upravo obrazovni sustav, budui da jedino on omoguuje sustavnu ranu identifikaciju i podrku razvoju darovitih. Da bi se omoguio razvoj potencijala darovitih uenika, individualizirat e se njihovo pouavanje i uenje tako da ono korespondira s njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima. To je mogue jedino uvoenjem diversificiranih i fleksibilnih metoda i oblika rada koji se daju prilagoditi darovitim uenicima.
Mjera 5.2.17. Razviti i/ili standardizirati instrumentarij za identifikaciju potencijalno darovitih uenika Nadlenost: MZOS, AZOO Provedba: AZOO, Struni tim sastavljen od strunjaka za obrazovanje darovitih i iskusnih praktiara Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Standardizirani instrumentarij za identifikaciju potencijalno darovitih uenika Mjera 5.2.18. Izraditi kolske planove rada s darovitim uenicima
Nadlenost: kole Provedba: kolski struni tim Rok: od 2014. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Broj kola koje imaju godinje planove rada s darovitim

uenicima.

Mjera 5.2.19. Omoguiti individualizaciju u redovnoj nastavi, akceleraciju i obogaivanje sadraja u pojedinom predmetu, mentorski rad nastavnika s uenicima, rad uenika sa studentima i druge prikladne oblike rada s darovitima. Nadlenost: MZOS Provedba: kole, kolski struni timovi, struni tim AZOO-a Rok: 2017. Pokazatelji ostvarivanja: 2% uenika u svakoj koli obuhvaeno programima i oblicima rada s darovitima. Broj kola u kojima se provode programi rada s darovitim uenicima. Mjera 5.2.20. Revidirati pravilnike koji reguliraju odgoj i obrazovanje darovitih uenika
tako da se omogue razliiti adekvatni naini rada s darovitim uenicima.
Nadlenost: MZOS Provedba: AZOO, Struni tim sastavljen od strunjaka za obrazovanje darovitih i iskusnih

praktiara
Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Revidirani pravilnici koji reguliraju odgoj i obrazovanje

darovitih uenika.

5.3 Izgradnja kapaciteta cjelovitog sustava podrke djeci i uenicima Uinkovit sustav podrke djeci i uenicima zahtijeva ekipirane timove u odgojno-obrazovnim ustanovama koji su sastavljeni od adekvatno osposobljenih strunih suradnika (psihologa, pedagoga, strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila). Ti e struni timovi, uz pruanje izravne podrke djeci i uenicima, ujedno koordinirati sve oblike podrke i nune mehanizme suradnje unutar

62

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

odgojno-obrazovnih ustanova i izmeu odgojno-obrazovnih ustanova i drugih ustanova, strunjaka i organizacija koje skrbe o djeci i mladima. Jednako tako, cjelovit sustav podrke zahtijeva i adekvatno osposobljene odgajatelje, uitelje i ravnatelje. To je osobito vano kada je rije o ukljuivanju djece i uenika s tekoama u redovan odgojno-obrazovni proces. Strateka izgradnja kapaciteta odgojno-obrazovnih ustanova za pruanje podrke djeci i uenicima treba ukljuiti izradu (ili reviziju) kompetencijskih okvira za sve strune suradnike, odgajatelje, uitelje i ravnatelje te promjene u njihovom inicijalnom obrazovanju i/ili kontinuiranom profesionalnom razvoju.
Mjera 5.3.1. Zaposliti potreban broj strunih suradnika tako da u svakom vrtiu, osnovnoj i srednjoj koli i uenikom domu postoji struni tim koji se obvezno sastoji od najmanje dva struna suradnika, od kojih je jedan obvezno psiholog, a drugi strunjak edukacijskorehabilitacijskog profila ili pedagog, ovisno o specifinim potrebama ustanova Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, osnivai odgojno-obrazovnih ustanova Rok: 2023. Pokazatelji ostvarivanja: Svi vrtii, osnovne i srednje kole, ueniki domovi imaju ekipirane strune timove u skladu s brojem djece i uenika (do 2020. ekipirati vrtie i osnovne kole, do 2023. srednje kole i uenike domove) Mjera 5.3.2. Izraditi/revidirati kompetencijske okvire za strune suradnike (pedagoge, psihologe, strunjake edukacijsko-rehabilitacijskog profila) tako da oni sadravaju kompetencije potrebne za pruanje razliitih oblika podrke djeci i uenicima, ukljuujui i oblike podrke djeci i uenicima s tekoama i darovitima. Nadlenost: MZOS, AZOO Provedba: Ekspertni timovi sa sveuilita i AZOO-a, strukovna udruenja/komore Rok: 2014. Pokazatelji ostvarivanja: Usvojeni kompetencijski okviri za strune suradnike. Mjera 5.3.3. Uskladiti (redefinirati) programe inicijalnog i specijalistikog obrazovanja
strunih suradnika s novim kompetencijskim okvirom tako da se u njih ugradi razvoj profesionalnih kompetencija za pruanje razliitih oblika podrke djeci i uenicima, ukljuujui i oblike podrke djeci i uenicima s tekoama i darovitima. Nadlenost: Sveuiline ustanove koje provode inicijalno i specijalistiko obrazovanje strunih suradnika; Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanje Provedba: Ekspertni timovi visokokolskih ustanova Rok: 2014. 2018. Pokazatelji ostvarivanja: Broj usvojenih novih programa usklaenih s kompetencijskim okvirima za strune suradnike.

Mjera 5.3.4. Unaprijediti sustav strunog usavravanja strunih suradnika tako da se u nj ukljue programi za razvoj profesionalnih kompetencija za pruanje razliitih oblika podrke djeci i uenicima, ukljuujui i oblike podrke djeci i uenicima s tekoama i darovitima. Nadlenost: AZOO Provedba: AZOO, eksperti sa sveuilita i iz kola Rok: 2015. 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Broj novih programa strunog usavravanja strunih suradnika.
63

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 5.3.5. Izraditi kompetencijske okvire za odgajatelje, uitelje i nastavnike tako da


oni sadravaju kompetencije potrebne za pruanje razliitih oblika podrke svoj djeci i uenicima, ukljuujui i oblike podrke djeci i uenicima s tekoama i darovitima. Nadlenost: MZOS, AZOO Provedba: Ekspertni timovi sa sveuilita i AZOO-a, strukovna udruenja/komore Rok: 2014. Pokazatelji ostvarivanja: Usvojeni kompetencijski okviri za strune suradnike.

Mjera 5.3.6. Uskladiti (redefinirati) programe inicijalnog obrazovanja odgajatelja, uitelja i nastavnika s novim kompetencijskim okvirom tako da se u njih ugradi razvoj profesionalnih kompetencija za pruanje razliitih oblika podrke djeci i uenicima, ukljuujui i oblike podrke djeci i uenicima s tekoama i darovitima. Nadlenost: Sveuiline ustanove koje provode inicijalno obrazovanje odgajatelja i nastavnika; Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanje Provedba: Ekspertni timovi visokokolskih ustanova Rok: 2014. 2018. Pokazatelji ostvarivanja: Broj usvojenih novih programa usklaenih s kompetencijskim okvirima za strune suradnike. Mjera 5.3.7. Unaprijediti sustav strunog usavravanja odgajatelja, uitelja i nastavnika
tako da se u nj ukljue programi za razvoj profesionalnih kompetencija za pruanje razliitih oblika podrke djeci i uenicima, ukljuujui i oblike podrke djeci i uenicima s tekoama i darovitima. Nadlenost: AZOO Provedba: AZOO, eksperti sa sveuilita i iz kola Rok: 2015. 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Broj novih programa strunog usavravanja strunih suradnika.

Uz izgradnju kapaciteta u samim odgojno-obrazovnim ustanovama formirat e se dvije nacionalne mree potpore kolama, jednu za potporu inkluzivnom obrazovanju i drugu za potporu obrazovanju darovitih. Mrea potpore inkluzivnom obrazovanju ukljuuje uspostavljanje mree ustanova koje se bave inkluzivnim odgojem i obrazovanjem, transformiranje odreenog broja odgojno-obrazovnih ustanova u veim mjestima u centre kompetentnosti na podruju inkluzivnog obrazovanja i uspostavljanje funkcionalne mree mobilnih strunih timova (MST). Takva mrea ujedno funkcionira i kao sustav potpore kolama i uiteljima.
Mjera 5.3.8. Uspostaviti koordinacijski centar mree potpore inkluzivnom obrazovanju u
AZOO-u koji e organizirati i koordinirati aktivnosti (kreiranje i odravanje baze podataka, edukacija, organizacija razmjene iskustava). Imenovati u AZOO-u osobu s punim radnim vremenom koja e biti zaduena za koordinaciju rada nacionalne mree. Nadlenost: AZOO Provedba: Struni tim u AZOO-u Rok: 2014. 2017. Pokazatelji ostvarivanja: Funkcionalni koordinacijski centar u AZOO-u s jednom osobom s punim radnim vremenom zaduenom za koordinaciju rada nacionalne mree.

64

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mjera 5.3.9. Uspostaviti mehanizme pruanja i i/ili organiziranja strune podrke


vrtiima, kolama i uenikim domovima Nadlenost: MZOS, AZOO Provedba: Struni timovi sainjeni od strunjaka iz AZOO-a, fakulteta, strunih nevladinih udruga i iskusnih praktiara; relevantni uredi u upanijama Rok: 2014. 2017. Pokazatelji ostvarivanja: Edukacija strunih suradnika, ravnatelja, odgajatelja, uitelja i nastavnika, savjetovanje, supervizija.

Mjera 5.3.10. Uspostaviti mreu vrtia/kola/uenikih domova za uzajamnu podrku


(uinkovit sustav razmjene iskustava, uinkoviti kanali za suradnju s ustanovama izvan obrazovnog sustava). Nadlenost: MZOS, AZOO Provedba: Strunjaci iz vrtia, kola i uenikih domova Rok: 2014.-2017. Pokazatelji ostvarivanja: U svakoj upaniji definirana mrea institucija koje se bave inkluzivnim obrazovanjem i definirani naini njihove suradnje, izraeni godinji planovi edukacija u podruju inkluzivnog obrazovanja, imenovane osobe za savjetovanje i superviziju u podruju inkluzivnog obrazovanja, izraeni godinji planovi financiranja vrtia kola i uenikih domova za razvoj i realizaciju inkluzivnog obrazovanja.

Mjera 5.3.11. Uspostaviti u svakoj upaniji koordinacijski centar za organizaciju rada mobilnih strunih timova Nadlenost: upanije Provedba: Relevantni uredi u upanijama, AZOO Rok: 2014. 2017. Pokazatelji ostvarivanja: Uspostavljen koordinacijski centar za rad MST-a na razini svake upanije

Mrea potpore obrazovanju darovitih sastoji se od programa za obrazovanje darovitih (u suradnji kola, sveuilita, znanstvenih instituta, udruga...) i odgojno-obrazovnih ustanova koje su se razvile u centre kompetentnosti na podruju obrazovanja darovitih i drugih relevantnih ustanova (fakulteta, instituta, udruga). Takva mrea ujedno funkcionira i kao sustav potpore kolama i uiteljima.
Mjera 5.3.12. Sustav natjecanja postupno nadopuniti ili zamijeniti mreom ljetnih i zimskih kola, teajeva i programa naprednog uenja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Nadlenost: MZOS, AZOO, AZVO, ASOO, znanstveni instituti, sveuilita, NVOO Provedba: Strunjaci za obrazovanje darovitih (sa sveuilita i znanstvenih instituta), praktiari (odgajatelji, uitelji i nastavnici, struni suradnici, ravnatelji) i lanovi relevantnih nevladinih udruga Rok: 2014. 2019. Pokazatelji ostvarivanja: 75 izvankolskih programa (modula) za darovite uenike, 7500 uenika osnovnih i srednjih kola ukljueno u kolske i izvankolske programe rada s darovitima.

65

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 5.3.13. Uspostaviti koordinacijski centar mree u AZOO-u koji e organizirati


i koordinirati aktivnosti (kreiranje i odravanje baze podataka, edukacija, organizacija razmjene iskustava). Nadlenost: AZOO Provedba: Struna osoba u AZOO-u Rok: 2014. 2019. Pokazatelji ostvarivanja: Funkcionalan koordinacijski centar u AZOO-u.

Mjera 5.3.14. Pruiti strunu podrku kolama za razvoj u centre kompetentnosti u


obrazovanju darovitih kroz jaanje kapaciteta za obrazovanja darovitih (dodatna specifina edukacija strunih suradnika, ravnatelja, uitelja, savjetovanje, supervizija). Nadlenost: MZOS, AZOO, ASOO Provedba: Strunjaci za obrazovanje darovitih (sa sveuilita i znanstvenih instituta), praktiari (odgajatelji, uitelji i nastavnici, struni suradnici, ravnatelji) i lanovi relevantnih nevladinih udruga Rok: 2014. 2019. Pokazatelji ostvarivanja: Najmanje 10 % osnovnih i 10 % srednjih kola u svakoj upaniji transformirano u centre kompetentnosti u obrazovanju darovitih.

5.4 Osiguravanje dvogodinjeg besplatnog integriranog predkolskog odgoja i obrazovanja za svu romsku djecu Usprkos oitim uincima aktivnosti Nacionalnog plana za Rome i Akcijskog plana Desetljea za ukljuenje Roma koji se odnose na odgoj i obrazovanje, pristup Roma kvalitetnom odgoju i obrazovanju jo je uvijek daleko od ravnopravnoga. Da bi se unaprijedio odgoj i obrazovanje Roma, nuno je kompenzirati negativne uinke izrazite socijalne i kulturne deprivacije romske djece dodatnim mehanizmima podrke. Jedan dio te podrke ova Strategija osigurava kroz unutarinstitucionalne mehanizme podrke uenicima. Drugi dio te podrke nuno je organizirati kroz ranu intervenciju, i to potpunim obuhvatom romske djece kvalitetnim dvogodinjim predkolskim odgojem i obrazovanjem, budui da korelacija izmeu pohaanja programa predkolskog odgoja i obrazovanja te kolskog uspjeha raste s trajanjem i kvalitetom tih programa.
Mjera 5.4.1. Potpuno financiranje dvogodinjih kvalitetnih programa integriranog
predkolskog odgoja i obrazovanja za Rome u postojeim ustanovama za predkolski odgoj i obrazovanje. Nadlenost: MZOS, jedinice lokalne i podrune samouprave Provedba: Kapaciteti ustanova predkolskog odgoja i obrazovanja Rok: 2014. 2019. Pokazatelji ostvarivanja: Potpun obuhvat romske djece u dobi od 4 godine do polaska u kolu dvogodinjim kvalitetnim programima integriranog predkolskog odgoja i obrazovanja.

66

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mjera 5.4.2. Uspostavljanje i potpuno financiranje dvogodinjih kvalitetnih alternativnih


programa predkolskog odgoja i obrazovanja za Rome na podrujima gdje ustanove za predkolski odgoj i obrazovanje nisu dostupne (u suradnji s romskim udrugama, osnovnim kolama itd.). Nadlenost: MZOS, jedinice lokalne i podrune samouprave Provedba: Strunjaci s podruja ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja, romske udruge, jedinice lokalne samouprave Rok: 2014. 2019. Pokazatelji ostvarivanja: Potpuni obuhvat romske djece u dobi od 4 godine do polaska u kolu dvogodinjim kvalitetnim programima integriranog predkolskog odgoja i obrazovanja.

6. cilj:

Osigurati optimalne uvjete rada svih odgojno-obrazovnih ustanova

Vani preduvjeti za kvalitetan odgoj i obrazovanje su dostupnost, mrea i opremljenost odgojno-obrazovnih ustanova. Dravnim pedagokim standardima utvreni su optimalni prostorni, kadrovski, zdravstveni, tehniki, informatiki i drugi normativi osiguravanja ujednaenih uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama. Svrha je pedagokih standarda unaprjeenje djelatnosti na jedinstvenim osnovama uz ravnomjerne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10). Da bi se svrha ostvarila, potrebna je optimizacija mree predkolskih i kolskih ustanova, tj. usklaivanje odgojno-obrazovnih ustanova s demografskim, geografskim, ekonomskim i obrazovnim varijablama. Godine 2011. usvojena je Mrea osnovnih i srednjih kola, uenikih domova i programa obrazovanja (Narodne novine, broj 70/11.). Mreom se utvruju uvjeti koji trebaju pridonijeti razvoju kvalitetnijeg, dostupnijeg, prilagodljivijeg i uinkovitijeg sustava odgoja i obrazovanja. Mrea podrazumijeva stvaranje optimalnih uvjeta s obzirom na veliinu kole, broj razrednih odjela, ulaganje u opremljenost kolskih ustanova, zapoljavanje nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti i upravljanje kolskim ustanovama. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta donijelo je Odluku o utvrivanju normativa prostora i opreme graevina kola, graevina kolskih sportskih dvorana i kolskih vanjskih igralita (2013.) koji se primjenjuju na projekte izgradnje novih graevina i rekonstrukcije postojeih, a omoguuju ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada u jednoj ili dvije smjene, pri emu pri izradi projekta treba zadovoljiti uvjete za potpuno ukljuivanje uenika s tjelesnim invaliditetom. U iduem razdoblju trebalo bi nastaviti s optimizacijom mree kola i programa s obzirom na demografska kretanja, geografske specifinosti i potrebe gospodarstva, u suradnji i uz uvaavanje potreba lokalne zajednice. Takoer je potrebno izraditi mreu predkolskih ustanova koja podrazumijeva trajno praenje demografskoga stanja te demografsku projekciju na lokalnoj razini. Mreom predkolskih ustanova postii e se racionalno planiranje i realizacija prostornih, materijalnih, kadrovskih, tehnikih i drugih uvjeta. Uz izradu mree vanim se ini omoguiti pretvaranje kola u lokalnoj zajednici u sredita cjeloivotnog uenja, kulture i sporta te poticati provedbu razliitih programa javnih potreba (za djecu s

67

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

tekoama, darovitu djecu, djecu pripadnike nacionalnih manjina i djecu u programu predkole ukljuenu u predkolski odgoj i naobrazbu) i drugih aktivnosti kako bi se udovoljilo potrebama i interesima djece i mladih. Planirane mjere potrebno je prilagoditi demografskim kretanjima. Broj djece u Republici Hrvatskoj sustavno se smanjuje, a time i broj djece ukljuene u predtercijarni odgoj i obrazovanje20 . Prema projekcijama stanovnitva21, zbog smanjivanja broja ivoroenih iz narataja u narataj oekuje se sve manji priljev djece u sustav predtercijarnog odgoja i obrazovanja. Broj djece u osnovnokolskoj dobi drastino e se smanjiti do 2031., a isto e se dogoditi i srednjokolskom kontingentu. Temeljem navedenoga moe se oekivati potreba za manjim brojem uitelja i nastavnika, spontani prelazak na jednosmjenski rad, pa i mogue zatvaranje kola. Iz analize postojeih uvjeta rada odgojno-obrazovnih ustanova jasno proizlazi da postojea mrea, a ni uvjeti rada nisu optimalni (stanje zgrada, opremljenost i sl.). Poseban je problem neujednaenost uvjeta koja ugroava ostvarivanje jednakih mogunosti za svu djecu. Postoje vrtii i kole s iznimno visokim standardom, ali i oni koji u postojeim uvjetima jedva mogu funkcionirati. U sustavu financiranja nije vidljiva jasna strategija kapitalnih ulaganja i investicijskog odravanja, a kriteriji su nedovoljno jasni i odreeni. Ne postoje jasne i vrste smjernice za funkcionalnu i racionalnu izgradnju predkolskih i kolskih objekata. Uoeno je da osnivai grade neracionalno skupe objekte ije odravanje predstavlja velik teret za lokalni, ali i dravni proraun. U strategiji se tei uspostavljanju sustava s optimalnom mreom predkolskih i kolskih ustanova (vrtia, kola i uenikih domova) u kojem e se uz veu autonomiju racionalno raspolagati dostatnim sredstvima iz dravnog prorauna. Tei se funkcionalno i ravnomjerno opremljenim kolama u cjelodnevnoj nastavi iji programi zadovoljavaju specifine razvojne potrebe uenika, kao i potrebe trita rada. Izjednaavanjem uvjeta kolovanja djeci/uenicima e se osigurati jednake mogunosti kolovanja i stjecanje temeljnih kompetencija za nastavak obrazovanja ili pristup tritu rada. 6.1. Uspostaviti optimalnu mreu odgojno-obrazovnih ustanova a) Predkolske ustanove iri obuhvat djece predkolske dobi u predkolske ustanove podrazumijeva uspostavu mree ustanova koja e djeci u svim dijelovima Hrvatske omoguiti ukljuivanje u ovaj podsustav odgoja i obrazovanja.

20

U ped. god. 2005./2006. u predkolski odgoj i naobrazbu bilo je ukljueno 106 111 djece, a u ped. god. 2012./2013. broj je porastao na 128 046 djece (DSZ, 2006 i 2013). U k. god. 2004./2005. u osnovnim je kolama bilo 391 112 uenika, a u k. god. 2012./2013. broj se smanjio na 334 070 (DSZ, 2006. i 2013). U k. god. 2004./2005. u srednjim je kolama bilo 188 677 uenika, a u k. god. 2012./2013. broj se smanjio na 184 793 (DSZ, 2006. i 2013.). 21 Prema projekciji stanovnitva 2021. godine u odnosu na 2011. godinu broj djece i mladih u dobi od 0 do 19 godina smanjit e se za 86 840. Od toga je 21 752 djece dobi od 0 do 4 godine, 1915 u dobi od 5 do 9 godina, 22 990 u dobi od 10 do 14 godina i 40 183 u dobi od 15 do 19 godina (Akrap i ipin, 2013.).

68

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mjera 6.1.1. Provesti analizu organizacije i strukture predkolskog odgoja i obrazovanja


po upanijama-regijama. Analizirati materijalne i kadrovske uvjete rada predkolskih ustanova po upanijama-regijama. Procijeniti potrebe u sustavu predkolskog odgoja i obrazovanja za izradu Mree izrada smjernica za optimizaciju mree predkolskih ustanova. Nadlenost: MZOS, jedinice lokalne i podrune samouprave (JL i PS) Provedba: MZOS, AZOO, uredi dravne uprave, JL i PS, neovisni strunjaci Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Izraena analiza s procjenom stanja i smjernicama za izgradnju kapaciteta.

Mjera 6.1.2. Izrada i donoenje Mree predkolskih ustanova.


Nadlenost: Vlada RH, osnivai predkolskih odgojno-obrazovnih ustanova Provedba: MZOS, AZOO, uredi dravne uprave Rok: 2015. 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Usvojena Mrea predkolskih ustanova na nacionalnoj razini.

b) Osnovnokolske i srednjokolske ustanove s gimnazijskim programima Za kvalitetniji sustav osnovnokolskog i srednjokolskog odgoja i obrazovanja potrebna je optimizacija mree kolskih ustanova u skladu s odredbama dravnih pedagokih standarda. Zbog smanjenja razlika u sustavu potrebno je izraditi i jednake kriterije za izdvajanje osnovnih i srednjih kola s posebnim statusom te omoguiti novu namjenu kolskim prostorima ili uz postojee uvesti i druge programe u kolske ustanove (npr. programe za predkolsku djecu). Pri izradi Mree potrebno je voditi rauna o demografskim, geografskim i gospodarskim potrebama, ali i mogunostima smanjenja nestruno zastupljene nastave u manjim kolama i u podrujima od posebne dravne skrbi. Takoer je potrebno voditi rauna o mogunostima racionalizacije sustava smanjenjem broja nepotrebnih administrativnih radnih mjesta i njihove zamjene zapoljavanjem strunih suradnika.
Mjera 6.1.3. Provesti analizu Mree osnovnokolskih i srednjokolskih ustanova s
gimnazijskim programima po upanijama/regijama. Analizirati materijalne i kadrovske uvjete rada u kolama po upanijama/regijama. Procijeniti potrebe u sustavu kolskog odgoja i obrazovanja izraditi kriterije za optimizaciju mree kola Nadlenost: MZOS, JL i PS Provedba: MZOS, AZOO, uredi dravne uprave, JL i PS, neovisni strunjaci Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Izraena analize mree po upanijama/regijama sa smjernicama za optimizaciju. Doneseni kriteriji za optimizaciju Mree kola.

Mjera 6.1.4. Izraditi projekt optimalne Mree kola.


Nadlenost: Vlada RH, JL i PS Provedba: MZOS, AZOO, uredi dravne uprave Rok: 2015. 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen projekt optimalne Mree kola.

69

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 6.1.5. Uspostaviti optimalnu mreu osnovnokolskih ustanova i srednjih kola s gimnazijskim programima Nadlenost: Vlada RH, JL i PS Provedba: MZOS, uredi dravne uprave Rok: 2016. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Broj osnovnih kola i gimnazija optimalne veliine. Broj kola koje zadovoljavaju standarde materijalnih i kadrovskih uvjeta rada.

c) Srednjokolske ustanove sa strukovnim programima Sadanji sustav mree strukovnih kola nije u skladu s potrebama gospodarstva i trita rada. Isti ili slini programi izvode se na vie lokacija pri emu se ne vodi rauna o stvarnim potrebama temeljem demografske i geografske razliitosti. Takav sustav je preskup i ne moe osigurati podjednaku kvalitetu na cijelom podruju Hrvatske. Programe treba objediniti, odnosno postojee programe za vie srodnih zanimanja svesti na jedan program za odgovarajuu kvalifikaciju. Treba osnovati regionalne (upanijske/meuupanijske) centre strukovnog obrazovanja koji e svojom opremljenou i strunim kadrovima biti nositelji kvalitetnog strukovnog obrazovanja.
Mjera 6.1.6. Provesti analizu usklaenosti strukovnih programa s razvojnim potrebama
upanija/regija. Provesti analizu potrebnih zanimanja vezanih uz razvojne potrebe upanija/regija i predloiti razvoj novih standarda kvalifikacija i korespondirajuih kurikuluma. Nadlenost: MZOS, Ministarstvo rada, JL i PS Provedba: MZOS, sektorska vijea i Nacionalno vijee za razvoj ljudskih potencijala (HKO), ASOO, uredi dravne uprave, JL i PS, neovisni strunjaci Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Provedena analiza s preporukama.

Mjera 6.1.7. Analizirati materijalne i kadrovske uvjete rada i razvojne kapacitete u


strukovnim kolama po upanijama/regijama. Procijeniti regionalne kapacitete za provoenje praktine nastave i povezivanje strukovnog obrazovanja sa svijetom rada. Nadlenost: MZOS, JL i PS Provedba: ASOO; neovisni strunjaci Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Provedena analiza kapaciteta kola. Provedena analiza usklaenosti programa s razvojnim potrebama regije. Izraene smjernice za racionalizaciju/optimizaciju mree strukovnih kola.

Mjera 6.1.8. Izraditi plan potrebnih promjena u regionalnim mreama strukovnih kola i
programa
Nadlenost: MZOS, JL i PS Provedba: MZOS, Nacionalno vijee za razvoj ljudskih potencijala (HKO), ASOO, uredi

dravne uprave, JL i PS, neovisni strunjaci


Rok: 2015. 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Izraene smjernice za optimiziranje mree strukovnih kola.

70

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mjera 6.1.9. Izraditi projekt Mree strukovnih kola i programa.


Nadlenost: Vlada RH Provedba: MZOS, Nacionalno vijee za razvoj ljudskih potencijala (HKO), ASOO, uredi

dravne uprave, JL i PS, neovisni strunjaci


Rok: 2015. 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Izvodljiv projekt mree strukovnih kola i programa.

Mjera 6.1.10. Uspostaviti optimalnu (racionalnu i uinkovitu) Mreu strukovnih kola i


programa
Nadlenost: Vlada RH Provedba: MZOS, JL i PS Rok: 2016. kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Ustrojena racionalna mrea ustanova za strukovno

obrazovanje i osposobljavanje. Smanjen broja kola s istovrsnim programima. Povezanost sa svijetom rada. Smanjenje broja nezaposlenih u strukovnim zanimanjima. Kvalitetno opremljene kole s tendencijom specijalizacije za odreeno podruje rada. Doneseni jasni kriteriji upisa i provoenja strukovnih programa u skladu s drutvenim potrebama.

d) Uspostaviti regionalne centre kompetentnosti za strukovno obrazovanje i osposobljavanje Uspostavit e se regionalni centri kompetentnosti za strukovno obrazovanje povezani sa svijetom rada, koji e svojom opremljenou i strunim kadrovima biti nositelji kvalitetnog strukovnog obrazovanja.
Mjera 6.1.11. Odrediti lokacije centara kompetentnosti strukovnog obrazovanja i
osposobljavanja prema stvarnim potrebama regionalnog razvoja. Nadlenost: Vlada RH i Nacionalno vijee za razvoj ljudskih potencijala Provedba: Struno strateko tijelo. Regionalni odbori (RO gospodarski imbenici i lokalna samouprava) ili Lokalna partnerstava za zapoljavanje Rok: 2014. 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Odreene lokacije regionalnih centara kompetentnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Mjera 6.1.12. Izraditi plan razvoja regionalnih centara kompetentnosti strukovnog


obrazovanja i osposobljavanja
Nadlenost: MZOS, Nacionalno vijee za razvoj ljudskih potencijala Provedba: ASOO; Odjeli za obrazovanje ostalih ministarstava; HGK; HOK; HZZ Rok: 2015. 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Usvojen plan razvoja nacionalne mree regionalnih centara

kompetentnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

71

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 6.1.13. Imenovati centre kompetentnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za pojedine kvalifikacije Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Ustrojeni centri kompetentnosti za pojedine kvalifikacije. Mjera 6.1.14. Zakonski regulirati odgovornost lokalne zajednice za aktivno sudjelovanje
u lokalnoj politici obrazovanja i unaprjeivanja kvalitete strukovnog obrazovanja. Osnovati regionalne kooperacijske odbore koji skrbe o razvoju strukovnog obrazovanja u upaniji/ regiji. Nadlenost: Vlada RH, JL i PS Provedba: upanijski odjeli za drutvene djelatnosti. Regionalni kooperacijski odbori (gospodarski imbenici, HGK, HOK, HZZ, centri kompetentnosti, kole). Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Odgovornost za kvalitetu rada centara/kola prenesena na lokalnu zajednicu.

Mjera 6.1.15. Kadrovski ekipirati i materijalno opremiti centre u skladu s razvojem tehnologija i potreba trita rada. Izgraditi/opremiti uenike domove u skladu s potrebama. Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, JL i PS Rok: 2016. 2018. Pokazatelji ostvarivanja: Kadrovski ekipirani i materijalno opremljeni centri s uenikim domovima koji uenicima osiguravaju adekvatan smjetaj i podrku osobnom i socijalnom razvoju.

e) kolske ustanove s oteanim uvjetima rada kole s oteanim uvjetima rada su kole na otocima, u brdsko-planinskim i slabo prometno povezanim podrujima te kole na podrujima od posebne dravne skrbi prve skupine. Te su kole od posebne vanosti za lokalnu drutvenu sredinu i kao takve ne moraju zadovoljavati minimumstandardautvrenih Dravnim pedagokim standardom22 koji utvruju broj uenika ili razrednih odjela. Zbog posebnih okolnosti kola s oteanim uvjetima rada moe imati manji broj razreda, odnosno moe ustrojiti kombinirane razredne odjele. Status kola s oteanim uvjetima rada utvruje se posebnim propisima. S obzirom na promjene u demografskim kretanjima i neujednaenost kriterija izdvajanja, potrebno je izraditi jedinstvene kriterije za dobivanje/zadravanje statusa kola s oteanim uvjetima rada i ukljuiti ih u mreu svih kola.

22

Dravni pedagoki standard Osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja (2008.), lanak 28.

72

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mjera 6.1.16. Provesti analizu kolskih ustanova s oteanim uvjetima rada.


Nadlenost: MZOS, JL i PS Provedba: MZOS, AZOO, uredi dravne uprave, JL i PS, druga ministarstva, neovisni

strunjaci
Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Provedena analiza s preporukama.

Mjera 6.1.17. Izraditi jedinstvene kriterije izdvajanja kola s oteanim uvjetima rada.
Nainiti izmjene propisa u sustavu kolskog obrazovanja temeljem jedinstvenih kriterija izdvajanja kolskih ustanova s oteanim uvjetima rada Nadlenost: Vlada RH, osnivai Provedba: MZOS, neovisni strunjaci Rok: 2014. 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Doneseni novi jedinstveni kriteriji za izdvajanje kola s oteanim uvjetima rada. Doneseni novi usklaeni propisi.

f) Ueniki domovi Ueniki domovi su odgojno-obrazovne ustanove u djelatnosti srednjeg kolstva, gdje u sklopu odgojno-obrazovnog programa za uenike osiguravaju i primjeren boravak (smjetaj i prehranu) tijekom pohaanja srednjokolskog obrazovanja. Odgojno-obrazovni program u uenikom domu potpora je i pomo ueniku i roditeljima u postizanju to kvalitetnijeg obrazovanja i ukupnog razvoja uenika. U Hrvatskoj djeluje 56 uenikih domova, 23 u sklopu srednjih kola, a 33 kao samostalne ustanove. Domovi uglavnom djeluju u prilagoenim zgradama, svega 7 domova izgraeno je u svrhu uenikog doma, dio (5) ih je cjelovito i kvalitetno adaptirano, a ostali su djelomino adaptirani i prilagoeni potrebama. Broj uenika u spavaonicama kree se od 2 10 uenika. Domovi imaju nedostatno ureen prostor za izborne i posebne programe, za dnevne boravke uenika, staru i zastarjelu opremu, nemaju vanjskih prostora ni sportskih dvorana. Kapacitet postojeih uenikih domova je 8.702 uenika, popunjenost s oko 6.740 uenika i oko 1.377 studenata. Uz optimalnu mreu strukovnih kola potrebno je definirati i mreu infrastrukturno, materijalno i kadrovski dobro opremljenih uenikih domova. Potrebno je definirati programske osnove odgojno-obrazovnog rada u uenikim domovima i postaviti primjereno visoke pedagoke standarde (viu kvalitetu usluge, bolju kadrovsku ekipiranost, kvalitetnije programe odgojno-obrazovnog rada, manji broj uenika po spavaonicama, kvalitetniju i zdraviju prehranu, veu sigurnost...). Uloga uenikih domova vana je i zbog osiguranja podjednakih uvjeta i mogunosti za sve uenike, kao odraz brige za mlade i kao podrka uenicima roditeljima i kolama.
Mjera 6.1.18. Provesti analizu statusa uenikih domova po upanijama/regijama.
Analizirati materijalne i kadrovske uvjete rada uenikih domova.
Nadlenost: MZOS, JL i PS Provedba: MZOS, AZOO, uredi dravne uprave, JL i PS, Udruga uenikih domova Rok: 2014. Pokazatelji ostvarivanja: Provedena analiza s preporukama; Izraeni i doneseni novi

jedinstveni standardi rada uenikih domova

73

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 6.1.19. Izrada programa mree uenikih domova u kontekstu izrade optimalne
mree strukovnih kola Nadlenost: MZOS, JL i PS Provedba: MZOS, nadlena ministarstva, AZOO, uredi dravne uprave, JL i PS, Udruga uenikih domova Rok: 2014.-2016. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen program mree uenikih domova

Mjera 6.1.20. Uspostaviti optimalnu mreu uenikih domova


Nadlenost: Vlada RH Provedba: MZOS, JL i PS Rok: Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Broj dobro opremljenih i ekipiranih uenikih domova

6.2. Izjednaavanje uvjeta rada u odgojnoobrazovnim ustanovama U sustavu postoje velike razlike u prostornim uvjetima, opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova i kadrovskoj ekipiranosti. Izjednaavanje uvjeta rada vano je za ujednaeni razvoj obrazovnog sustava i pruanje jednakim mogunosti sudjelovanja u kvalitetnom odgojno-obrazovnom procesu za svu djecu/uenike.
Mjera 6.2.1. Provesti analizu uvjeta rada u predkolskim i kolskim ustanovama u
upanijama/regijama s ciljem izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije postojeih ili novih objekata Nadlenost: MZOS, JL i PS Provedba: MZOS, AZOO, ASOO, uredi dravne uprave, jedinice lokalne i podrune samouprave, druga ministarstva, neovisni strunjaci Rok: 2014.-2015. Pokazatelji ostvarivanja: Izraena Analiza uvjeta rada odgojno-obrazovnih ustanova u upanijama/regijama

Mjera 6.2.2. Izraditi prijedlog mjera za smanjenje postojeih razlika. Izraditi jasne smjernice za funkcionalnu i racionalnu izgradnju i opremanje vrtia i kola. Osigurati materijalna sredstva za uinkovito provoenje pedagokih standarda u svim odgojnoobrazovnim ustanovama Nadlenost: Vlada RH, JL i PS Provedba: MZOS, AZOO, ASOO, uredi dravne uprave, jedinice lokalne i podrune samouprave, druga ministarstva, neovisni strunjaci Rok: 2015.- kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Izraena Analiza; Osigurana sredstva u Dravnom proraunu i proraunu JL i PS; Broj predkolskih i kolskih ustanova ukljuenih u financiranje iz EU fondova

74

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mjera 6.2.3. Graditi i opremati predkolske i kolske ustanove s ciljem ujednaavanja


uvjeta rada
Nadlenost: Vlada RH, JL i PS Provedba: MZOS, AZOO, ASOO, uredi dravne uprave, jedinice lokalne i podrune

samouprave, druga ministarstva, neovisni strunjaci Rok: Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Broj opremanih odgojno-obrazovnih ustanova u jednoj godini; Broj izgraenih, dograenih i rekonstruiranih postojeih ili novih objekata; Broj osnovnokolskih ustanova sa kolskim kuhinjama i blagovaonicama; Broj kolskih ustanova sa sportskim dvoranama i igralitima; Broj informatiki opremljenih uionica

6.3. Uvoenje cjelodnevne nastave U sustavu osnovnokolskog odgoja i obrazovanja poveava se broj ustanova koje rade u jednoj smjeni. U osnovnim kolama koje rade u jednoj smjeni potrebno je uvesti cjelodnevnu nastavu kako bi se omoguilo provoenje novih programa u skladu s interesima i potrebama uenika i roditelja. Za uenike mlae dobi mogua je organizacija u vidu produenoga boravka ili cjelodnevne nastave. U sufinanciranju i utvrivanju potreba i mogunosti uvoenja produenoga boravka i cjelodnevne nastave potrebna je suradnja s lokalnom zajednicom, tj. osnivaima kolskih ustanova, a predlae se i razmatranje mogunosti organizacije rada i tijekom kolskih praznika.
Mjera 6.3.1. Provesti analizu mogunosti organizacije cjelodnevne nastave i produenog boravka u kolskim ustanovama po upanijama/regijama Nadlenost: MZOS, JL i PS Provedba: MZOS, jedinice lokalne i podrune samouprave Rok: 2014.-2015. Pokazatelji ostvarivanja: Izraena analiza Mjera 6.3.2. Izraditi prijedlog mjera organizacije cjelodnevne nastave ili produenog
boravka. Osigurati materijalna sredstva za uinkovito provoenje. Rijeiti pitanje financiranja i edukacije provoditelja cjelodnevne nastave. Predloiti kole u kojima bi se poela provoditi cjelodnevna nastava Nadlenost: MZOS, JL i PS Provedba: MZOS, jedinice lokalne i podrune samouprave, neovisni strunjaci Rok: 2014.-2015. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen prijedlog mjera; Osigurana sredstva u Dravnom proraunu i proraunu JL i PS; Izraen prijedlog mree kola po gradovima, opinama i upanijama u kojima e se provoditi cjelodnevna nastava

Mjera 6.3.3. Izraditi nove propise vezano uz rad uitelja u cjelodnevnoj nastavi i
produenom boravku i uz nova zaduenja odgojno-obrazovnih i pomono-tehnikih radnika Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, AZOO, Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanje - strunjaci s podruja pedagokih znanosti Rok: 2014.-2015. Pokazatelji ostvarivanja: Doneseni novi propisi

75

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 6.3.4. Osposobiti uitelje i strune suradnike za rad u cjelodnevnoj nastavi


Nadlenost: MZOS Provedba: AZOO, Uiteljski fakulteti Rok: 2015.-2017. Pokazatelji ostvarivanja: Broj organiziranih edukacija i ukljuenih sudionika

Mjera 6.3.5. Postupno uvoditi programe cjelodnevne nastave i/ili produenog boravka
u kolske ustanove. Osigurati potrebne prostorne kapacitete za uvoenje cjelodnevne nastave Nadlenost: MZOS, JL i PS Provedba: MZOS, AZOO, uitelji Rok: Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Povean broj ustanova u kojima se provodi cjelodnevna nastava i/ili produeni boravak

6.4. Unaprjeivanje rada odgojno-obrazovnih ustanova u kojima se ostvaruje posebni programi odgoja i obrazovanja za uenike s tekoama Usprkos poticanju inkluzivnog obrazovanja, ostaje potreba za odreenim brojem posebnih odgojno-obrazovnih ustanova za djecu s tekoama. One su pod ingerencijom nekoliko ministarstava (Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva zdravlja i Ministarstva socijalne politike i mladih). Zato je potrebno razgraniiti poslove, ovlasti i financiranje to e rezultirati boljom unutarnjom organizacijom i kvalitetnijim radom. Uvoenjem novih, suvremenijih nastavnih programa, posebnih strunih postupaka i rehabilitacijskih programa znatno e se unaprijediti odgoj i obrazovanje djece s tekoama. Uvoenjem novih zanimanja i razina osposobljavanja olakat e se pristup tritu rada. Strune kapacitete postojeih ustanova potrebno je osnaiti, a struno usavravanje unaprijediti kako bi se praksa uskladila sa suvremenim spoznajama i dostignuima edukacijsko-rehabilitacijskog znanstvenog podruja. Potrebno je proiriti djelatnost posebnih odgojno-obrazovnih ustanova pruanjem edukacijsko-rehabilitacijske potpore redovnom sustavu odgoja i obrazovanja, ali i strune podrke roditeljima. Treba omoguiti osmiljeno djelovanje ustanova s posebnim programima kao centara podrke za ranu intervenciju, edukaciju, rehabilitaciju i dijagnostiku. Navedene ustanove trebale bi postati mjesta gdje e uenici s tekoama iz posebnih, ali i redovnih ustanova dobiti besplatnu pomo i rehabilitacijske postupke, a roditelji i uitelji struni savjet i pomo. Formiranje mobilnih strunih timova znatno e pridonijeti kvaliteti inkluzivnog obrazovanja. Osnivanje zatitnih radionica za osposobljavanje uenika za zanimanja usklaena s potrebama ivota i trita rada omoguit e veu vjerojatnost za inkluzivno zapoljavanje.
Mjera 6.4.1. Donijeti jedinstveni zakon o pravima osoba s invaliditetom u podrujima
obrazovanja, socijalne skrbi i zdravlja
Nadlenost: Vlada RH Provedba: MZOS, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo zdravlja Rok: 2014.-2015. Pokazatelji ostvarivanja: Donoenje zakona

76

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mjera 6.4.2. Analizirati mreu odgojno-obrazovnih ustanova u kojima se ostvaruje odgoj i obrazovanje uenika s tekoama Nadlenost: MZOS, JL i PS Provedba: MZOS, Ministarstvo socijalne politike i mladih, AZOO, ASOO, uredi dravne uprave, udruge, druga ministarstva, neovisni strunjaci Rok: 2014.-2015. Pokazatelji ostvarivanja: Izraena Analiza Mjera 6.4.3. Donoenje odluke o obvezama i financiranju ustanova s posebnim programima za djecu s tekoama. Razgraniiti poslove, ovlasti i financiranje u ustanovama za djecu s tekoama Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS, Ministarstvo socijalne politike i mladih Rok: 2014.-2015. Pokazatelji ostvarivanja: Odluka Vlade RH Mjera 6.4.4. Izraditi i implementirati nove nastavne programe i obrazovanje za nove
kvalifikacije za uenike s tekoama
Nadlenost: Vlada RH, MZOS Provedba: MZOS, Ministarstvo socijalne politike i mladih AZOO, ASOO, uredi dravne

uprave, udruge, neovisni strunjaci


Rok: 2015.-2017. Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni programi i potrebna pratea nastavna sredstva i

pomagala

Mjera 6.4.5. Graditi i opremati odgojno-obrazovne ustanove u kojima se ostvaruje odgoj i obrazovanje uenika s tekoama u skladu s potrebama Nadlenost: MZOS, JL i PS Provedba: MZOS, AZOO, JL i PS Rok: Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Broj opremljenih ustanova u jednoj godini; Broj izgraenih, dograenih i rekonstruiranih postojeih ili novih objekata; Broj ustanova sa kolskim kuhinjama i blagovaonicama; Broj kolskih ustanova sa sportskim dvoranama i igralitima; Broj informatiki opremljenih uionica Mjera 6.4.6. Izraditi kriterije za dobivanje statusa struno-razvojnog centra. Imenovati
struno razvojne centre (centre kompetentnosti) u podruju inkluzivnog obrazovanja
Nadlenost: MZOS, AZOO Provedba: MZOS, AZOO, mentori i savjetnici, JL i PS Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Izraeni kriteriji za dobivanje statusa struno-razvojnog

centra; Broj osnovanih struno razvojnih centara

6.5. E-kola: cjelovita informatizacija odgojnoobrazovnog procesa i procesa poslovanja kola Kako se u Programu e-Hrvatska iz 2007. istie: u podruju e-obrazovanja, koje ini skup servisa koji sainjava temeljnu informacijsku infrastrukturu za obrazovni sustav od osnovnokolskog do visokokolskog obrazovanja i znanosti, potrebno je poduzeti koordiniranu, sveobuhvatnu i dinaminu akciju radi breg iskoraka u informacijsko drutvo. Osim ulaganja u razvoj e-infrastrukture i pristupa irokopojasnom Internetu za graanstvo, tijela dravne uprave te obrazovne i znanstvene ustanove, potrebno je strateki planirati i investirati u razvoj elektronikih sadraja i usluga.
77

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Strategija MZOS-a 2012.-2014. posebno istie koritenje visoke tehnologije, dok se Digitalna agenda posebno posveuje razvoju e-vjetina i razvoju irokopojasnog pristupa Internetu. Prijedlog projekta e-kole temelji se na spomenutim strategijama a njegova realizacija znatno e unaprijediti poslovne i obrazovne procese unutar odgojno obrazovnih ustanova. Spajanje kola na ultrabrzi Internet, izgradnja lokalnih mrea, digitalizacija obrazovnih sadraja i njihova opa dostupnost, podrka i obrazovanje uitelja za primjenu tehnologija u nastavi i koritenje e-usluga, aktivnosti su koje e omoguiti da kole postanu digitalno zrele i spremne za suvremeno pouavanje. Prema europskim mjerilima kole se dijele na etiri razine zrelosti digitalne poetnice, digitalno osnaene, digitalno sposobne i digitalno zrele. Prema trenutno dostupnim podacima iz CARNetove baze korisnika, 83% kola spada u dvije najnie kategorije, s obzirom da je svega 17% hrvatskih kola spojeno na irokopojasni Internet, a i veina njih ne koristi ni izbliza sve mogunosti koje im pristup irokopojasnom Internetu prua (primjerice suradnja izmeu kola u stvarnom vremenu, uz koritenje videokonferencija prilikom izvoenja nastave za potrebe nastave na daljinu ili pokusa na daljinu, te za suradnju izmeu kola izvan nacionalnih granica, s drugih europskim kolama, primjerice na e-twinning ili projektima financiranim iz Programa za cjeloivotno uenje). 6.5.1. Osiguravanje irokopojasnog Interneta za odgojno-obrazovne ustanove Osiguravanje pristupa irokopojasnom internetu od kljune je vanosti za razvoj i omoguavanje stvaranja drutva znanja u Republici Hrvatskoj. irokopojasni Internet, osim omoguavanja dostupnosti sadraja i usluga iz oblaka, prua i mogunost komunikacije izmeu vie kola u realnom vremenu, kao i za asinkrone aktivnosti. Time se omoguava suradnja izmeu kola u stvarnom vremenu, uz koritenje videokonferencija prilikom izvoenja nastave za potrebe nastave na daljinu ili pokusa na daljinu, te za suradnju izmeu kola izvan nacionalnih granica. Neophodno je osigurati da zakljuno s 2020. godinom 100% kolskih lokacija bude povezano na ultra-brzi, irokopojasni pristup internetu, ili alternativni s jednakom razinom funkcionalnosti.
Mjera 6.5.1.1. Izrada Idejnog rjeenja ultra-brze mree odgojno-obrazovnih ustanova s
modelima izgradnje, odravanja i financiranja Nadlenost: CARNet Provedba: CARNet Rok: 2014. Pokazatelji ostvarivanja: Usvojeno Idejno rjeenje ultra-brze mree odgojnoobrazovnih ustanova s prihvaenim modelima izgradnje, odravanja i financiranja

Mjera 6.5.1.2. Izrada vlastite optike mree (jezgra, agregacija i pristup) kroz: iskoritavanje ve postojeih optikih niti u dravnom vlasnitvu; stjecanjem vlasnitva kroz neosporivo pravo koritenja optikih niti kroz dui period (20 ili vie godina); partnerstvom s javnim ili privatnim partnerima u izgradnji elektronike komunikacijske infrastrukture i polaganju optikih kabela na trasama od interesa Nadlenost: CARNet, lokalna i regionalna samouprava, OiV Provedba: CARNet Rok: 2014.-2020. - Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Postotak spojenih odgojno-obrazovnih ustanova na ultrabrzu mreu
78

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mjera 6.5.1.3. Izrada mrenih vorita potrebnih za izgradnju vlastite optike mree odgojno-obrazovnih ustanova Nadlenost: CARNet, osnivai odgojno-obrazovnih ustanova (osiguravanje prostora), MZOS Provedba: CARNet Rok: 2014.-2020. - Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Postotak izgraenih vorita potrebnih za spajanje odgojnoobrazovnih ustanova definiran Idejnim rjeenjem Mjera 6.5.1.4. Izgradnja sustava nadzora i odravanja mree uz implementaciju sustava
prevencije od napada na mreu
Nadlenost: CARNet Provedba: CARNet Rok: 2015.-2017. Pokazatelji ostvarivanja: Uspostava centra za nadzor i odravanje mree te prevencije

napada na mreu

6.5.2. Izgradnja lokalnih mrea u suradnji s odgojnoobrazovnim ustanovama i njihovim osnivaima U svim odgojno-obrazovnim ustanovama potrebno je osigurati jednake infrastrukturne preduvjete visoke kvalitete za implementaciju i koritenje informacijskih tehnologija i servisa. Da bi pruile jednake mogunosti koritenja uspostavljenih usluga nije dovoljno kole povezati ultra brzom infrastrukturom ve se mora osigurati jednakovrijedan nain pristupa uslugama i servisima unutar samih kola. Do 2020. godine potrebno je osigurati da 100% kolskih lokacija ima razvijenu lokalnu mreu, ili alternativu ista razine funkcionalnosti.
Mjera 6.5.2.1. Izrada standarda i pravilnika za izgradnju lokalnih mrea odgojnoobrazovnih ustanova Nadlenost: MZOS, CARNet Provedba: CARNet, FER Rok: 2014. Pokazatelji ostvarivanja: Prihvaen standard izgradnje lokalnih mrea odgojnoobrazovnih ustanova Mjera 6.5.2.2. Izrada sustava projektiranja i dokumentiranja lokalnih mrea odgojnoobrazovnih ustanova Nadlenost: CARNet Provedba: CARNet, FER Rok: 2014.-2015. Pokazatelji ostvarivanja: Uspostava sustava projektiranja i dokumentiranja lokalnih mrea odgojno-obrazovnih ustanova Mjera 6.5.2.3. Izgradnja novih lokalnih mrea odgojno-obrazovnih ustanova
Nadlenost: CARNet, MZOS Provedba: CARNet, MZOS, FER Rok: 2014.-2020. - Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Postotak uspostavljenih i dokumentiranih lokalnih mrea

odgojno-obrazovnih ustanova s definiranim modelima odravanja

79

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 6.5.2.4. Nadogradnja postojeih lokalnih mrea odgojno-obrazovnih ustanova na prihvaeni standard Nadlenost: CARNet, MZOS Provedba: CARNet, MZOS, FER Rok: 2014.-2020. - Kontinuirano. Pokazatelji ostvarivanja: Postotak nadograenih i dokumentiranih lokalnih mrea odgojno-obrazovnih ustanova Mjera 6.5.2.5. Uspostava sustava odravanja i nadzora lokalnih mrea odgojnoobrazovnih ustanova Nadlenost: CARNet, osnivai kola, MZOS Provedba: CARNet, osnivai kola, MZOS Rok: 2015.-2017. Pokazatelji ostvarivanja: Postotak odgojno-obrazovnih ustanova s uspostavljenim sustavom odravanja i nadzora lokalnih mrea

6.5.3. Informatizacija poslovnih i obrazovnih procesa unutar odgojno-obrazovnih ustanova Unutar odgojno-obrazovnih ustanova odvijaju se poslovni i obrazovni procesi koji su neophodni za funkcioniranje ustanova u cijelosti. Informatizacija poslovnih i obrazovnih procesa odnosi se na uspostavu usluga baziranih na informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji (IKT) za unaprjeenje poslovanja, a u skladu s potrebama kola, kolskog osoblja, uenika te odgojno-obrazovnog sustava openito. Slijedom navedenog potrebno je razviti usluge koje e omoguiti primjenu IKT-a u procesima koji se odvijaju unutar kole kao to su samo poslovanje kole, obrazovni procesi te komunikacija unutar kole i prema javnosti to bi rezultiralo uinkovitim i transparentnim upravljanjem kole, jednostavnim praenjem kadrovske politike, smanjenim ukupnim sredstvima za objedinjenu javnu nabavu te brzom i jednostavnijom komunikacijom i razmjenom e-dokumenata izmeu kola njenih dionika i osnivaa.
Mjera 6.5.3.1. Uspostava podatkovnih centara za pruanje usluga u oblaku odgojnoobrazovnim ustanova Nadlenost: CARNet, Srce Provedba: CARNet, Srce Rok: 2014.-2018.
Pokazatelji ostvarivanja: Uspostavljeni podatkovni centri za potrebe odgojno-

obrazovnih ustanova

Mjera 6.5.3.2. Razvoj usluga za informatizaciju poslovanja odgojno-obrazovnih


ustanova
Nadlenost: CARNet, MZOS, osnivai kola Provedba: CARNet, MZOS, osnivai kola Rok: 2014.-2020. - Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Broj uspostavljenih usluga kao potpora poslovanju kola

Mjera 6.5.3.3. Razvoj usluga potpore obrazovnim procesima odgojno-obrazovnih


ustanova
Nadlenost: CARNet, MZOS Provedba: CARNet Rok: 2014.-2020. - Kontinuirano Pokazatelji ostvarivanja: Broj uspostavljenih usluga potpore obrazovnim procesima

odgojno-obrazovnih ustanova

80

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

7. cilj:

Osigurati kvalitetu odgoja i obrazovanja

Osiguranje kvalitete je sveobuhvatni pojam koji se odnosi na postupke i praksu ostvarivanja, odravanja i unaprjeivanja kvalitete u specifinim podrujima odgoja i obrazovanja. Temelji se na trajnom i kontinuiranom vrednovanju obrazovnog sustava, njegovih ustanova i programa. U sklopu osiguranja kvalitete provode se sustavne analize s ciljem donoenja valjanih prosudbi i odluka za unaprjeivanja obrazovne prakse i za ostvarivanje pozitivnih ciljeva odgoja i obrazovanja. Ovakvim se pristupom promie obrazovna politika koja svoje odluke i smjer razvoja temelji na relevantnim i dobro argumentiranim pokazateljima. U Hrvatskoj ne postoji jasno strukturiran i koherentan sustav za osiguravanje kvalitete odgoja i obrazovanja. Uvedeni su razliiti oblici vanjskog vrednovanja obrazovnih postignua uenika na nacionalnoj razini (nacionalni ispiti i ispiti dravne mature) te su isprobani odreeni modeli samovrednovanja kola. Procjenjuje se meutim da su ovi postupci meusobno nedostatno povezani i ne koriste se u dovoljnoj mjeri za unaprjeivanje kolske prakse. S ciljem ostvarivanja sustavnog pristupa vrednovanju i unaprjeivanju odgoja i obrazovanja vanim se ini povezivati postojee i razvijati nove oblike vanjskog i unutarnjeg vrednovanja te efikasnije koristiti njihov sinergijski potencijal. Predlae se ustroj cjelovitog sustava za osiguranje kvalitete odgoja i obrazovanja koji bi (1) omoguio integraciju razliitih postupaka vrednovanja u funkciji ostvarivanje visoke kvalitete rada i boljih obrazovnih ishoda, i koji bi (2) osigurao viu razinu odgovornosti u sustavu odgoja i obrazovanja. U tom se kontekstu prihvaaju sljedea naela za organizaciju i djelovanje sustava23: 1. Postupci osiguranja kvalitete odnose se na sve ustanove i sve dionike u sustavu odgoja i obrazovanja 2. Sve ustanove moraju graditi svoju unutarnju kulturu kvalitete, ustrojiti svoj sustav kvalitete koji ukljuuje postavljenje internih standarda, kao i planova i projekata za ostvarivanje dogovorenih standarda. Nuno je jaanje unutarnjih kapaciteta obrazovnih ustanova za samoanalizu, samovrednovanje, strateko i projektno planiranje. 3. Sve ustanove su podlone periodinoj provjeri od strane ovlatenih vanjskih prosudbenih tijela. 4. Kvaliteta ukljuuje niz imbenika, od specifinosti okolia i materijalnih uvjeta u kojemu ustanova djeluje, preko ljudskih i organizacijskih kapaciteta, programa i metoda rada, do ishoda uenja. 5. Sustav za osiguranje kvalitete koristi se razliitim metodama vrednovanja. Pri tome se uvaavaju specifinosti konteksta kao i miljenja i iskustva svih dionika sustava. 6. Rezultati vrednovanja moraju se koristiti kao korektivni mehanizmi i smjernice za unaprjeivanje kvalitete rada i ostvarivanje boljih rezultata i ishoda uenja. 7. Osiguranje kvalitete ne shvaa se kao kontrola ili bilo kakav oblik represije nad sustavom i njegovim dionicima. Ono koristi svoje mehanizme i oblike vrednovanja i praenja kvalitete kao oblik pozitivnog utjecaja koji nije ugroavajui, ve potie pozitivnu motivaciju, umreavanje i suradnju meu obrazovnim ustanovama i ukljuenim dionicima.
23

Prilagoeno prema - The European Qualifications Framework For Lifelong Learning (EQF). Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities - Annex III - Common Principles for Quality Assurance in Higher Education and Vocational Education and Training in the context of the European Qualifications Framework.

81

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Kao glavni strateki cilj u ovom podruju postavlja se ustroj sustavnog pristupa osiguranju i unaprjeivanju kvalitete odgoja i obrazovanja. Predlau se tri pristupa koji ine okosnicu sustava: 1. Unaprjeenje pristupa samovrednovanju odgojno-obrazovnih ustanova, 2. Vanjsko vrednovanje odgojno-obrazovnih ustanova, 3. Unaprjeenje sustava vanjskog vrednovanja ishoda uenja. Meusobno povezivanje i koordiniranje ovih pristupa i postupaka moe imati snaan transformacijski potencijal za daljnji razvoj ustanova u sustava odgoja i obrazovanja i za ostvarivanje boljih ishoda njihovog rada. Da bi se odgovarajue koordiniranje i ostvarilo nuno je (1) ustrojiti efikasno upravljanje sustavom za osiguravanje kvalitete i (2) funkcionalno transformirati i izgraditi unutarnje kapacitete nacionalnih agencija koje su dune osiguravati podrku odgojno-obrazovnim ustanovama i ostalim akterima u procesu razvoja i osiguravanje visoke kvalitete i uspjenosti u radu. 7.1. Upravljanje sustavom za osiguranje kvalitete odgoja i obrazovanja Upravljanje sustavom za kvalitetu mora osiguravati koherentnost i sinergijski uinak razliitih pristupa i postupaka koji u sustavu ve postoje ili se tek trebaju razvijati. Da bi upravljanje bilo uspjeno, ono mora ukljuivati sljedee aktivnosti: Planiranje i provoenje politike osiguravanja kvalitete u predkolskim i kolskim ustanovama, Koordiniranje svih programa i aktivnosti u podruju osiguravanja i unaprjeivanja kvalitete na nacionalnoj razini, Jaanje organizacijskih i ljudskih kapaciteta za primjenu i koritenje postupaka osiguravanja kvalitete na svim razinama, Pripremanje metodologije i materijala koji se mogu koristiti u procesu osiguravanja kvalitete, Analiziranje uinkovitosti provedenih postupaka, izvjetavanje i diseminacija rezultata. Upravljanje ovako sloenim sustavom trai jasno definiranje uloga i razina nadlenosti u sustavu aktera koji provode postupke unaprjeivanja i osiguravanja kvalitete. Predlae se formiranje jedinice za upravljanje i razvoj sustava za osiguranje kvalitete odgoja i obrazovanja pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.
Mjera 7.1.1. Zakonsko reguliranje ustrojbene jedinice nadlene za osiguranje kvalitete odgoja i obrazovanja Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS Rok: 2014. Pokazatelji ostvarivanja: Usvojeno zakonsko rjeenje Mjera 7.1.2. Ustroj jedinice za osiguranje kvalitete obrazovanja (OKO) - Upravljanje sustavom osiguranja kvalitete predkolskog i kolskog odgoja i obrazovanja Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS Rok: 2014. Pokazatelji ostvarivanja: Ustrojena jedinica

82

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

7.2: Funkcionalna transformacija i izgradnja kapaciteta nacionalnih agencija Jedna od osnovnih intencija Strategije na podruju predkolskog, osnovnokolskog i srednjokolskog odgoja i obrazovanja je inicirati i osigurati transformaciju odgojno-obrazovnih ustanova (vrtia, kola i uenikih domova) u organizacije koje kontinuirano rade na unaprjeivanju svoje kvalitete, odnosno na vlastitom razvoju. Odgojno-obrazovne ustanove preuzimaju odgovornost (accountability) za kvalitetu svoga rada. Strategija zastupa osjetno poveanje njihove autonomije, osobito na podruju realizacije nacionalnog kurikuluma, koja se prvenstveno oituje u mogunosti odgojno-obrazovnih ustanova i uitelja da slobodno biraju sadraje, metode i oblike rada te da organiziraju kolski rad i ivot u skladu sa specifinim ciljevima i uvjetima. Budui su odgojno-obrazovne ustanove mahom razmjerno male organizacije koje teko mogu same osigurati sve potrebne strune resurse potrebne za unaprjeivanje kvalitete i razvoj, nuno je za to osigurati kontinuiranu sistemsku podrku. Podrka koju odgojno-obrazovnim ustanovama trenutno pruaju nacionalne agencije (ASOO, AZOO i NCVVO) jednim je dijelom nedostatna, a drugim ne odgovara ak niti trenutnim potrebama ustanova. Poveanjem autonomije vrtia, kola i uenikih domova, njihove potrebe za razliitim oblicima strune podrke (razvoj kurikuluma, unaprjeivanje kvalitete, kontinuirani profesionalni razvoj, upravljanje ustanovom, strateko planiranje, samovrednovanje, razvojni projekti, EU projekti...) dodatno e se poveati. Zbog toga je potrebno provesti funkcionalnu transformaciju nacionalnih agencija i izgradnju njihovih kapaciteta, pri emu funkcionalna transformacija ima za cilj proiriti portfolia tih agencija novim oblicima podrke kolama i uspostaviti adekvatnu organizaciju rada, dok izgradnja kapaciteta podrazumijeva njihovo struno ekipiranje (poveanje broja kompetentnih savjetnika, kontinuirane edukacije osoblja, organiziranje mree stalnih vanjskih suradnika i suradnikih ustanova...).
Mjera 7.2.1. Samovrednovanje i vanjsko vrednovanje nacionalnih agencija
Nadlenost: MZOS Provedba: AZOO, ASOO, NCVVO; Struna radna skupina sastavljena od vanjskih

eksperata
Rok: 2014. Pokazatelji ostvarivanja: Zavreno samovrednovanje i vanjsko vrednovanje

nacionalnih agencija

Mjera 7.2.2. Izrada stratekog plana funkcionalne transformacije i izgradnje kapaciteta


agencija
Nadlenost: MZOS Provedba: OKO, Struna radna skupina sastavljena od vanjskih eksperata, AZOO, ASOO,

NCVVO. Rok: 2015.


Pokazatelji ostvarivanja: Izraen i prihvaen strateki plan

Mjera 7.2.3. Funkcionalna i organizacijska transformacija agencija


Nadlenost: MZOS Provedba: AZOO, ASOO, NCVVO Rok: 2014. 2018. Pokazatelji ostvarivanja: Razvijeni novi oblici podrke odgojno-obrazovnim

ustanovama usklaeni s njihovim potrebama; Organizacijska transformacija agencija s obzirom na nove funkcije.

83

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 7.2.4. Izgradnja unutarnjih kapaciteta agencija (poveanje broja savjetnika,


struna edukacija) Nadlenost: MZOS Provedba: AZOO, ASOO, NCVVO, Fakulteti, instituti, strune udruge Rok: 2014. 2018. Pokazatelji ostvarivanja: Dovoljan broj struno osposobljenih savjetnika

7.3. Unaprjeivanje sustava samovrednovanja odgojno-obrazovnih ustanova Samovrednovanje odgojno-obrazovnih ustanova je sustavan i transparentan proces refleksije o vlastitoj praksi koji ima za cilj unaprjeivanje odgojno-obrazovnih procesa i promicanje profesionalnog i organizacijskog uenja. Osnovni je smisao uvoenja samovrednovanja omoguavanje vrtiima, kolama i uenikim domovima da putem realistine i metodoloki jasno definirane samoanalize vlastitoga rada bolje prepoznaju svoje razvojne potrebe i poduzimaju mjere za unaprjeivanje vlastite prakse te djelotvornije i uinkovitije ostvarivanje eljenih odgojnih i obrazovnih ciljeva. Samovrednovanje sadri analitiku procjenu o relevantnim podrujima rada ustanova o upravljanju ljudskim i materijalnim resursima (inputi), o kljunim procesima - o kvaliteti nastave i podrci uenicima, kao i o rezultatima i ishodima - postignuima uenika i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva.
Stanje u Hrvatskoj

Samovrednovanje vrtia i kola je zakonska obveza (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, NN 87/08.; Zakon o strukovnom obrazovanju, NN30/09; Dravni pedagoki standard, 2008.). Razraena je metodologija samovrednovanja u vrtiima (NCVVO, 2012), osnovnim i srednjim kolama (AZOO i IDIZ, 2010; NCVVO, 2010). Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih je u sklopu svojih programa za osiguranje kvalitete takoer razradila metodologiju samovrednovanja strukovnih kola (2011). Iako je oito da je pristup samovrednovanja zaivio u naim vrtiima i kolama, u praksi se zamjeuju sljedei problemi koji reduciraju mogunost ostvarivanja punog razvojnog potencijala ovog pristupa: Nedostatni unutarnji kapaciteti ustanova za provedbu samovrednovanja i izradu razvojnih planova Nedostatna vanjska podrka ustanovama u procesu samoanalize i samovrednovanja Nepostajanje suradnje meu ustanovama i razmjene iskustava o samovrednovanju i razvojnim programima Nepostojanje komplementarnog vanjskog vrednovanja ustanova.
Potreba za sustavnim pristupom

Za ostvarivanje uinkovitijeg samovrednovanja predlau se sljedee mjere: 1. Jaanje unutarnjih kapaciteta ustanova (vrtia, kola, uenikih domova) za samovrednovanje Samovrednovanje je sloeni razvojni pristup. Od ustanova se oekuje: Osposobljavanje djelatnika za provoenje samovrednovanja Detaljna samoanaliza na osnovi realnih pokazatelja vlastitog djelovanja

84

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Utvrivanje prioritetnih podruja razvoja Definiranje razvojnih ciljeva, planiranje njihovog ostvarenja i naina praenja Izrada strukturiranog razvojnog plana Provedba projekata za ostvarivanje eljenih ciljeva Praenje ostvarivanja postavljenih razvojnih ciljeva. Pristup je zahtjevan i veina ustanova ne posjeduju unutarnje kapacitete za njegovo izvravanje. Primarnim se ciljem stoga postavlja jaanje unutarnjih kapaciteta ustanova za samovrednovanje, koje podrazumijeva osposobljavanje djelatnika i oslobaanje vremenskih kapaciteta za rad na samovrednovanju. U tom se procesu kljunom vidi uloga ravnatelja koji svojim vizionarskim angamanom promie kulturu kvalitete, vrednovanja i samorefleksije. Uz ravnatelja najvanija je uloga kolskog tima za kvalitetu. U svakoj bi se ustanovi lanovi tima za kvalitetu trebali osposobiti za koritenje metodoloko-analitikih postupaka i supervizijskih tehnika koje e koristiti u svojoj ustanovi, ali i kao kritiki prijatelji u drugim ustanovama. 2. Osiguravanje vanjske podrke samovrednovanju kola Za jaanje unutarnjih kapaciteta kola, kao i za poticanje uinkovitijeg samovrednovanja potrebna je vanjska podrka. Ovakvu podrku najbolje mogu pruiti kvalificirani savjetnici iz nadlenih agencija koji imaju iskustava sa supervizijom ili edukacijskim coachingom. ili neovisni vanjski suradnici koji mogu biti i kolege iz drugih kola koji imaju iskustva s unaprjeivanjem rada kola. 3. Regionalno umreavanje i suradnja meu kolama Kako u Hrvatskoj ne postoji dovoljan broj kvalificiranih strunjaka koji bi mogli zadovoljiti potrebe svih kola, predlae se irenje dobrog iskustva mree podrke kolama, odnosno umreavanje takozvanih kritikih prijatelja kola. Mrea kritikih prijatelja se treba organizirati regionalno i osim podrke kolama, dodatna joj je funkcija uvrivanje suradnje meu kolama. Ovakva suradnja ima za cilj meusobno uenje, ukljuivanje ostalih suradnika, razmjenu dobrih iskustava, alata i mjerila za vrednovanje, razmjenu ideja i metodikih postupaka za unaprjeivanje rada s djecom, uenja i pouavanja, pokretanje zajednikih inicijativa, kreativnih programa i slino. 4. Povezivanje samovrednovanja i vanjskog vrednovanja rada ustanove Samovrednovanje mora rezultirati periodinim izvjetajem koje opisuje razvojnu politiku ustanove i sadri dobro strukturiran razvojni plan. Ovakav izvjetaj predstavlja polazite za vanjsku provjeru koju periodino provodi vanjsko struno povjerenstvo. Ustroj pristupa vanjskog vrednovanja je obrazloen u nastavku.
Mjera 7.3.1. Jaanje unutarnjih kapaciteta ustanova za samovrednovanje bolje
organiziranom podrkom savjetnika kompetentnih u podruju samovrednovanja
Nadlenost: AZOO, ASOO Provedba: AZOO, ASOO, savjetnici/kritiki prijatelji, udruge, fakulteti Rok: 2014.-2018. Pokazatelji ostvarivanja: Strukturirani sustav kontinuirane podrke kolama

85

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 7.3.2. Ustroj i koordiniranje regionalnih mrea savjetnika/kritikih prijatelja,


pokretanje rada mrea Nadlenost: AZOO podrunice, osnivai, odgojno-obrazovne ustanove Provedba: MZOS Rok: 2014.-2018. Pokazatelji ostvarivanja: Ustrojene mree, broj zajednikih programa

7.4. Vanjsko vrednovanje odgojno-obrazovnih ustanova Sustav za osiguravanje kvalitete povezuje i usklauje samovrednovanje i vanjsko vrednovanje odgojno-obrazovnih ustanova, pri emu vanjsko vrednovanje koristi samovrednovanje i razvojne planove ustanova kao polazite za procjenu. Sustavno vanjsko vrednovanje kola24 koje kolama omoguuje dobivanje valjanih povratnih informacije i procjena njihovog djelovanja, smatra se kljunim za kontinuirano unaprjeivanje kvalitete uenja i poeljnih ishoda odgoja i obrazovanja u kolama (OECD, 201325). Smisao pristupa je preispitivanje postojeeg djelovanja ustanove s ciljem zadovoljavanja dviju primarnih funkcija: (1.) Unaprjeivanje kvalitete i (2.) Osiguravanje odgovornosti za rad ustanove. Sustav vanjskog vrednovanja omoguuje neovisno vanjsko identificiranje prednosti i dobrih strana, kao i onih podruja rada koja se moraju mijenjati kako bi se unaprijedilo funkcioniranje ustanove. Cilj pristupa je pomoi odgojno-obrazovnim ustanovama u procesu njihove transformacije u zajednice uenja u kojima je unaprjeivanje kvalitete, prvenstveno unaprjeivanje uenja i pouavanja, kontinuirani proces. Od vanjskih evaluatora ustanove dobivaju povratne informacije koje im pomau u daljnjem razvoju i unaprjeivanju kvalitete rada kole. Ovaj pristup indirektno doprinosi poveanju odgovornosti, jer osigurava transparentne uvide u rad odgojno-obrazovnih ustanova pruanjem objektivnih informacija o njihovoj uinkovitosti ustanovama nadlenim za osiguravanje kvalitete odgoja i obrazovanja i zainteresiranoj javnosti. Vanjsko vrednovanje sadri strunu procjenu o relevantnim podrujima rada kola - upravljanju kolom, ljudskim i materijalnim resursima (inputi), o kljunim procesima - kvaliteti samovrednovanja i planiranja razvoja, o kvaliteti nastave i podrci uenicima, kao i o rezultatima i ishodima - postignuima uenika i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva. Procjena je temeljena na jasnim i dogovorenim kriterijima kvalitete kola. U procesu longitudinalnog praenja rada kole, vanjsko vrednovanje prua i podatke o napredovanju kole u razliitim aspektima rada i ishodima uenja.
Mjera 7.4.1. Razvoj modela i procedura za vanjsko vrednovanje i praenje rada ustanova Izrada Prirunika za vanjsko vrednovanje odgojno-obrazovnih ustanova Nadlenost: OKO Provedba: Struni tim za vanjsko vrednovanje Rok: 2014.-2015. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen Prirunik za vanjsko vrednovanje i praenje rada ustanova

24

Naela i pristupi koji se koriste za vanjsko vrednovanje kola mogu se isto tako koristiti i za vanjsko vrednovanje predkolskih ustanova i uenikih domova. 25 OECD (2013). Synergies for Better Learning - An International Perspective On Evaluation And Assessment. Chapter 6: School evaluation: From compliancy to quality.

86

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mjera 7.4.2. Izrada programa provoenja vanjskog vrednovanja odgojno-obrazovnih


ustanova
Nadlenost: OKO; NCVVO Provedba: Struni tim za vanjsko vrednovanje Rok: 2014.-2015. Pokazatelji ostvarivanja: Izraen program provoenja vanjske provjere rada ustanova

Mjera 7.4.3. Edukacija vanjskih procjenitelja (evaluatora, auditora)


Nadlenost: NCVVO Provedba: Struni tim za vanjsko vrednovanje Rok: 2014.-2015. Pokazatelji ostvarivanja: Mrea licenciranih evaluatora (auditora)

Mjera 7.4.4. Provedba pilot-programa vanjskog vrednovanja odgojno-obrazovnih


ustanova
Nadlenost: NCVVO Provedba: Struni tim za vanjsko vrednovanje; Mrea evaluatora Rok: 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Proveden pilot-projekt vanjskog vrednovanja ustanova;

Provedene analize iskustava.

Mjera 7.4.5. Pokrenut sustavni program vanjskog vrednovanja odgojno-obrazovnih


ustanova
Nadlenost: NCVVO Provedba: Mrea evaluatora Rok: 2015.- nadalje Pokazatelji ostvarivanja: Sustavno izvjetavanje o provedbi i rezultatima vanjskog

vrednovanja ustanova

7.5. Vanjsko vrednovanje ishoda uenja Vanjsko vrednovanje ishoda uenja je standardizirano vrednovanje koje se planira i ocjenjuje izvan kola. Ono ima unaprijed pripremljene ispitne materijale, propisane postupke provedbe, ocjenjivanja i interpretiranja rezultata. Koristi se kao metoda za vrednovanje i praenje kvalitete obrazovanja26: Na razini obrazovnog sustava, vrednovanje ishoda uenja moe sluiti za meunarodne usporedbe, za postavljanje i provjeravanje nacionalnih standarda, za informiranje o javnosti o rezultatima uenika, za prepoznavanje problema i provjeravanje uinkovitosti nacionalnog obrazovanja; Na razini kolskih ustanova, vanjsko vrednovanje ishoda uenja moe posluiti za usporedbe rezultata uenika u kolama s nacionalnim standardima, za unutarnje osiguranje kvalitete, za razradu institucijskih intervencija i uinkovitijih pristupa, za planiranje promjena u pristupima pouavanju. Na razini uenika, vanjsko vrednovanje omoguuje praenje individualnih postignua u odnosu na nacionalne standarde i kurikularne ciljeve, za dijagnosticiranje snaga i slabosti, za praenje napredovanja uenika.
26

OECD (2013). Synergies for Better Learning - An International Perspective On Evaluation And Assessment. Chapter 4: Student assessment: Putting the learner at the centre.

87

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Ovaj se pristup od strane Europske komisije snano preporuuje za procjenjivanje i vrednovanje razvijenosti kljunih kompetencija u nacionalnom obrazovanju27. U meunarodnom kontekstu vanjski ispiti omoguuju usporedbe koje se u svijetu prihvaaju kao pokazatelji kvalitete nacionalnog obrazovanja. U organizaciji Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Hrvatska ve nekoliko godina sudjeluje u vanim meunarodnim ispitivanjima: PIRLS (Progress in Reading Literacy Skills Survey, 201128 .), TIMSS (Trends in Mathematics and Science Skills Survey, 201129), ESLC (European Survey on Language Competences, 201130) i PISA (OECD Programme for International Student Assessment31, 2006.; 2009.; 2012.). S primjenom meunarodnih ispitivanja bi svakako valjalo nastaviti, jer nam omoguuju usporedbe s rezultatima ostvarenim u drugim zemljama. Rezultati naih uenika na ovim ispitima otvorili su vane rasprave o kvaliteti obrazovanja koja se nudi u naim osnovnim kolama i upuuju na potrebu ozbiljnijih zahvata koji bi mogli utjecati na bolja postignua naih uenika u budunosti. Nacionalni ispiti i ispiti dravne mature koji se provode u naim osnovnim i srednjim kolama pruaju sliku znanja uenika iz ispitivanih kolskih predmeta. Iako rezultati ispita omoguuju zanimljive analize, upitno je to tako prikupljeni podaci, bez jasnih standarda postignua, govore o kvaliteti naeg obrazovanja. Manjkavost ovakvog pristupa oituje se i u tome da se prikupljeni podaci ne koriste za usporedbe, razradu intervencijskih programa ili unaprjeivanje nastave. Ispiti takoer odraavaju i podravaju postojee pristupe pouavanja i uenja i postoje indicije da dolazi do nepoeljne pojave uenja za test. Smjer i razmjere promjena do kojih je dovelo uvoenje dravne mature i kakav povratni uinak ona ima ne uenje i iru kvalitetu obrazovanja bi svakako valjalo detaljno ispitati.
Novi pristup vanjskom vrednovanju ishoda uenja

Nuno je uspostaviti nov pristup vanjskom vrednovanju ishoda uenja koji omoguuje (1) sustavno praenje ostvarivanja oekivanih ishoda uenja, (2) pruanje kolama korisnih podataka o rezultatima njihovih uenika koji se mogu koristiti za unaprjeivanje rada s uenicima i (3) provjeravanje uinkovitosti nacionalnog obrazovanja. Da bi se ovaj pristup uinkovito koristio za poticanje kvalitetnijeg uenja i pouavanja, vano je razraditi cjelovit koherentni model vanjskog vrednovanja ishoda uenja koji uvaava sljedea naela: Vanjsko vrednovanje mora biti usklaeno sa sustavom vrednovanja, ocjenjivanja i izvjetavanja kao dijela kurikularnog sustava; Mora postaviti jasne standarde uenikih postignua u skladu s kurikularnim dokumentima. Usmjeravanjem na specifine ishode uenja, mora pruati jasne informacije o tome to je vano uiti, koje su kompetencije prioritetne. Vanjsko vrednovanje ne smije dominirati nad obrazovnom praksom. Vanjsko vrednovanje mora promicati provjeravanje i vrednovanje temeljnih kompetencija32.
27

EU Commission (2012). Assessment of Key Competences in Initial Education and Training: Policy Guidance. Progress in International Reading Literacy Study (PIRLS)- http: //nces.ed.gov/surveys/pirls/pirls2006.asp 29 Trends in International Mathematics and Science Study- http: //timss.bc.edu/timss2011/ 30 First European Survey on Language Competences - http: //ec.europa.eu/languages/eslc/ 31 OECD Programme for International Student Assessment (PISA) - http: //www.oecd.org/pisa/ 32 European Communities (2007). Key Competences for Lifelong Learning A European Reference Framework.
28

88

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Mora biti tijesno povezano s formativnim vrednovanjem koje je sastavni dio rada uitelja u kolama; Mora integrirati formativnu i sumativnu svrhu vrednovanja i osigurati njihov uravnoteeni suodnos33. Mora osigurati konzistentnost vrednovanja i ocjenjivanja u svim kolama. Osiguravajui informacije kolama, vanjsko vrednovanje mora znatno utjecati na bolje prilagoavanje pouavanja potrebama uenika. Mora osigurati inkluzivno vrednovanje prilagoeno potrebama razliitih uenika. U sklopu razvoja pristupa moraju se razvijati inovativni postupci vrednovanja u razliitim sektorima obrazovanja. Za razvoj sofisticiranih instrumenta za vrednovanje moraju se koristiti potencijali informacijsko-komunikacijske tehnologije. U sklopu pristupa mora se osnaivati uitelje kao najvanije aktere za praenje i vrednovanje uenja, promicati njihovu kompetentnost i profesionalizam. Poticati ih i pomagati im da razvijaju svoja znanja i vjetine u podruju vrednovanja uenja. Redovito koristiti vrednovanje za unaprjeivanje kolske prakse i ostvarivanje boljih rezultata uenika. Izvjetavanje o rezultatima vanjskog vrednovanja mora biti transparentno i korektno. Rezultati vrednovanja se moraju koristiti za samoanalizu i samovrednovanje kola. Vaan su element procjene prilikom vanjskog vrednovanja kole. Rezultati vanjskog vrednovanja se moraju koristiti za donoenje vanih odluka u funkciji unaprjeivanja kvalitete sustava odgoja i obrazovanja. Novi pristup pretpostavlja vee koritenje IKT-a u ispitnim postupcima, usklaenost vanjskih ispita s novim kurikulumima i postupcima kolskog ocjenjivanja i vrednovanja, postavljanje standarda temeljenih na jasno definiranim ishodima uenja, vei naglasak na formativnu funkciju vanjskog vrednovanja, neposredno informiranje uitelja i kola o postignuima njihovih uenika. Strategija planira uvoenje periodinih ispita u osnovnim i u srednjim kolama. Ovi ispiti e se definirati u sklopu razvoja cjelovitog modela vanjskog vrednovanja ishoda uenja. Slijedom promjena u kurikulumu srednjih kola u sklopu cjelovitog okvira za vanjsko vrednovanje ishoda uenja, rekonceptualizirat e se pristup dravnoj maturi u gimnazijskim programima. Posebno se mora razraditi i sustav zavrnih ispita u strukovnom obrazovanju koji mora sluiti certificiranju, odnosno kao potvrda o uspjenom stjecanju kvalifikacija definiranih Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom.
Mjera 7.5.1. Uspostaviti cjelovit koherentan okvir za vanjsko vrednovanje ishoda uenja u
razliitim vrstama obrazovanja i na razliitim obrazovnim razinama.
Nadlenost: MZOS Provedba: OKO, NCVVO, VOI Rok: 2014.-2015. Pokazatelji ostvarivanja: Definiran konceptualni i provedbeni okvir za vanjsko

vrednovanje ishoda uenja; Integrirane formativna i sumativna funkcija vanjskog vrednovanja


33

Looney, J.W. (2011). Integrating Formative and Summative Assessment: Progress Toward a Seamless System?. OECD Education Working Papers, No. 58, OECD Publishing.

89

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 7.5.2. Definirati nadlenosti za upravljanje i primjenu okvira vanjskog vrednovanja


Nadlenost: MZOS Provedba: OKO, NCVVO, CARNet, VOI Rok: 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Jasno definirane i koordinirane nadlenosti

Mjera 7.5.3. Postaviti standarde uenikih postignua za sve razine i vrste obrazovanja
Nadlenost: MZOS Provedba: VOI, NCVVO Rok: 2015.-2016. Pokazatelji ostvarivanja: Postavljeni standardi za sve razine i vrste obrazovanja koji se

mogu koristiti za vanjsko vrednovanje ishoda uenja

Mjera 7.5.4. Uvesti sustav periodinih vanjskih ispita u osnovnoj i srednjim kolama
Nadlenost: MZOS Provedba: OKO; NCVVO, VOI, strune skupine za izradu zadataka i testova Rok: 2015.- nadalje Pokazatelji ostvarivanja: Uveden sustav periodinih vanjskih ispita u osnovnim i

srednjim kolama

Mjera 7.5.5. Uspostaviti model koritenja standarda izlaznih kompetencija (ishoda uenja iz standarda kvalifikacija) za stjecanje kvalifikacija u strukovnom obrazovanju. Rekonceptualizirati zavrne ispite u strukovnim kolama (Strukovna matura) Nadlenost: MZOS Provedba: HKO, NCVVO, ASOO Rok: 2015.- 2018. Pokazatelji ostvarivanja: Postavljeni standardi kvalifikacija u strukovnom obrazovanju usklaeni s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom; Postavljena podloga za uvoenje strukovne mature Mjera 7.5.6. Uskladiti standarde izlaznih kompetencija ishoda uenja u gimnazijskim
programima s kurikularnim dokumentima; Rekonceptualirati Dravnu maturu Nadlenost: MZOS Provedba: OKO; NCVVO, VOI, strune skupine za izradu zadataka i testova Rok: 2015.- nadalje Pokazatelji ostvarivanja: Dravna matura kao kvalitetan standardizirani zavrni ispit srednjokolskog obrazovanja

7.6. Uspostava digitalnog sustava za vrednovanje i praenje ostvarivanja ishoda uenja Koritenje suvremene tehnologije omoguuje znatno kvalitetniju i ekonominiju provedbu razliitih oblika vanjskog vrednovanja ishoda uenja (ispita, testova, upitnika, problemskih zadataka i sl.). Razvojem sustava za e-procjenu omoguila bi se fleksibilnija i uinkovitija provedba i praenje ostvarivanja ishoda uenja kao jednog od vanijih pokazatelja kvalitete obrazovanja. Na taj se nain moe pratiti uspjenost obrazovnog procesa na razliitim razinama sustava odgoja i obrazovanja. Sustav za e-procjenu primjenjivao bi se pomou naprednih tehnologija, bio bi usklaen s kurikularnim standardima, omoguio bi kontinuirano, sustavno praenje razine usvajanja znanja i kompetencija uenika. Zahvaljujui sustavnom praenju, kao i boljem i cjelovitijem informiranju, stekao bi se dobar uvid u prednosti i slabosti procesa uenja te obrazovnog sustava u cijelosti. Usklaivanje s kurikularnim okvirom i u sklopu toga razvijenih postupaka procjene i vrednovanja napredovanja uenika koji
90

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

su striktno formativne naravi, omoguilo bi razvoj integriranog pristupa formativnog i sumativnog vrednovanja koje bi u konanici omoguilo uiteljima i kolama da na relativno jednostavan nain prate razvoj i napredak uenika te na osnovi rezultata prilagoavaju nastavne aktivnosti potrebama, sposobnostima, znanju, interesu i motivaciji svojih uenika.
Mjera 7.6.1. Razviti i uspostaviti IKT sustav za digitalno vrednovanje ishoda uenja
Nadlenost: MZOS Provedba: CARNet, NCVVO Rok: 2015. - Kontinuirano. Pokazatelji ostvarivanja: Uspostavljen sustav za digitalno vrednovanje ishoda uenja

91

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

VISOKO OBRAZOVANJE

Sposobnost sagledavanja, analize, pristupa i rjeavanja najsloenijih zadaa zahtijeva kompetencije koje se stjeu tercijarnim obrazovanjem pa to stavlja visoko obrazovanje u poziciju glavne pokretake snage svih drutvenih promjena. Stoga se ovom Strategijom eli postii poveanje ukupne kvalitete visokog obrazovanja u cilju postizanja kompetencija studenata za kreativan profesionalan rad i aktivno djelovanje u demokratskom drutvu, pozitivnog utjecaja na drutvo u cjelini, poticanja razvoja gospodarstva i osobnih potreba. Nuno je studiranje uiniti dostupnim svima, u skladu s individualnim sposobnostima kandidata. Javna visoka uilita u RH institucije su od posebnog drutvenog interesa. Ciljevi definirani u Strategiji u skladu su s ciljevima koje je EU definirao u stratekom dokumentu Europa 2020 34 , kao i ostalim stratekim inicijativama koje iz njega proizlaze, izmeu ostalih, Obrazovanje i usavravanje 202035, Promiljanje obrazovanja36 , Modernizacija visokog obrazovanja37, Internacionalizacija visokog obrazovanja38 .U namjeri da jaanjem visokog obrazovanja postavi temelje breg razvoja prema drutvu znanja, tolerancije i jednakih mogunosti implementiran je i Bolonjski proces reforme visokog obrazovanja kao temelj daljnjeg razvoja europskih visokih uilita. Europski razvojni trendovi u koje se nuno mora uklopiti i hrvatski sustav visokog obrazovanja odraz su svijesti da se jedino sinergijom visokog obrazovanja, znanosti, inovacija i tehnologije moe postii konkurentnost Europe u globalnim okvirima. Ukupan razvoj hrvatskog sustava visokog obrazovanja treba voditi kompetentnosti studenata za budua zanimanja, ali i za kreativni i inovativni rad i razvoj u svrhu samozapoljavanja te pokretanja novih gospodarskih i drutvenih entiteta. Obrazovni proces treba biti bolje prilagoen stjecanju potrebnih kompetencija u svrhu zadovoljavanja drutvenih potreba i organiziran na nain da osigurava motivirajue okruje za uenje i pouavanje. Kako bi se postigao taj cilj, potrebne su supstancijalne promjene u sustavu mree visokih uilita, njenoj organizaciji, visokoobrazovnom procesu i resursima kojima raspolau visoka uilita. Daljnjim razvojem mehanizama osiguranja kvalitete potrebno je
34 35

EUROPE 2020 , A strategy for smart, sustainable and inclusive growth Education and training within europe 2020 strategy 36 Education and Training Monitor 2012, Rethinking education: investing in skills for better socio-economic outcomes 37 Summaries in European legislation, Modernising universities 38 Internationalisation in European higher education: European policies, institutional strategies and EUA support

92

VISOKO OBRAZOVANJE

osigurati uinkovitost sustava i optimalno koritenje postojeih i osiguravanje novih resursa u skladu s ciljevima dokumenta Europa 2020. Postizanje stratekih ciljeva dovest e do poveanja kompetitivnosti hrvatskih strunjaka u europskom i irem okruju, a temeljem toga i poveanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva u europskim i globalnim okvirima. U tom smislu, potrebno je posebno poticati studije koji obrazuju kadrove za zanimanja koja su u postojeem sustavu nedovoljno zastupljena, a od kojih se neposredno oekuje poveanje zapoljivosti i pozitivan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i drutvo. Meutim, samo zadovoljenje postojeih potreba nije dovoljno, ve se temeljem nacionalnih razvojnih projekcija trebaju pokrenuti studijski programi u obliku redovitih studija, ali i u formi cjeloivotnog obrazovanja, koji e biti podloga za diversificirani gospodarski razvoj. U tom kontekstu posebno treba istaknuti i ulogu visokog obrazovanja u razvoju kvalitetnih kadrova za itav znanstveni i obrazovni sustav. Funkcija pouavanja pouavatelja temeljna je zadaa o kojoj ovisi kvaliteta ukupnog obrazovanja pa time i svi segmenti funkcioniranja jednog drutva. Ciljevima definiranima u ovoj Strategiji postie se i opa dostupnost visokog obrazovanja, ime se osigurava socijalno pravedniji sustav, ira baza iz koje se regrutiraju budui strunjaci, ali i vei ukupan broj visokoobrazovanih pojedinaca, to izravno utjee na ukupnu kvalitetu drutvenih odnosa. Hrvatska treba, u skladu s trendovima drugih zemalja EU-a, do 2020. dosei udio od 35 % osoba u dobi od 30 do 34 godine sa zavrenim nekim oblikom tercijarnog obrazovanja39. Osjetno poveanje broja studenata u posljednjih desetak godina ini ovaj cilj dostinim, no ujednaavanje kvalitete sustava visokog obrazovanja s europskim standardima zahtjevna je zadaa koja mora ujediniti sve institucije i pojedince, ne samo one koji su sastavni dio sustava, nego i sve one o kojima razvoj visokog obrazovanja na bilo koji nain ovisi. Proirenje kapaciteta dijela visokog obrazovanja u STEM podruju predstavlja razvojni prioritet. Uz to, nuno je i poveanje uinkovitosti sustava koje vodi skraivanju vremena studiranja i poveanju zavrnosti. Sve to moe se postii samo povezivanjem napora i inicijativa na svim razinama koje vode pozitivnim pomacima u sustavu visokog obrazovanja, a time i pozitivnim trendovima u hrvatskom drutvu.

Unaprijediti studijske programe dosljednom provedbom postavki bolonjske reforme i redefinirati kompetencije koje se njima stjeu
1. cilj:

Uvoenjem odrednica bolonjskog procesa40 u visokoobrazovni prostor dolo je do vane promjene u broju i vrstama programa koje visokoobrazovne institucije nude. Visoka su uilita pokuala identificirati nove, moderne programe koji bi udovoljili zahtjevima za novim vrstama poslova, ali je dolo i do multipliciranja programa, pa i do obnavljanja dijela starih programa za koje vie ne postoje drutvene potrebe. Visoka uilita razliito su pristupila reformi studijskih programa, od onih koja su u primjeni bolonjske reforme vidjeli priliku za pozitivan pomak u kvaliteti i sadraju studija, do onih koji su zadrali stare programe ukalupljene u novu studijsku formu. Veina visokih uilita nije nakon uvoenja novih programa provela ozbiljniju analizu rezultata provedenih promjena, pa na temelju njih niti daljnje modifikacije u njihovom izvoenju Bolonjska je reforma uglavnom shvaena kao jednokratna promjena, a ne kao dugoroan proces preobrazbe studija. Stoga je potrebno redovito provoditi praenje procesa kako bi se mogle provesti potrebne promjene. Studijske programe treba stalno prilagoavati potrebama kvalitetnog obrazovanja u skladu s promjenama u irem drutvenom kontekstu.
39 40

EC, The Higher Education Modernisation Agenda EC, The Bologna Process - Towards the European Higher Education Area

93

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

1.1. Uskladiti broj i profil studijskih programa s drutvenim i gospodarskim potrebama Trenutno se prema podacima AZVO izvodi ukupno 1350 studijskih programa od ega 1133 sveuilinih, a 217 strunih. Meu studijima koje izvode sveuilita dominiraju programi iz podruja drutvenih (302) i humanistikih znanosti (239), a slijede tehnike znanosti (178), umjetniko podruje (139), biomedicina i zdravstvo (108), biotehniko podruje (91) te prirodne znanosti (89). Uz to, izvodi se jo 39 programa interdisciplinarnog karaktera. Na veleuilitima i visokim kolama dominiraju programi iz podruja drutvenih (67) i tehnikih znanosti (51), a slijede biomedicina i zdravstvo (15), biotehnike znanosti (13), umjetniko podruje (3) i jedan program interdisciplinarnog karaktera41. Analiza stanja pokazuje dominaciju programa iz podruja drutvenih i humanistikih znanosti (ovih drugih samo na sveuilitima), kao i dominaciju sveuilinih (89 %) u odnosu na programe veleuilita i visokih kola. Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku u zimski semestar prole akademske godine bilo je upisano 152.857 studenata od ega 118.976 (78%) na sveuilitima, a 33889 (22%) na veleuilitima i visokim kolama42. Prosjean broj studenata po studijskom programu je 113. Prosjean broj studenata na sveuilinim programima je 100, a na veleuilitima i visokim kolama 217. Kako je na sveuilitima u punom radnom vremenu zaposleno 7640 nastavnika, a na veleuilitima i visokim kolama 860, proizlazi da je prosjean broj stalno zaposlenih nastavnika po studijskom programu 6,4 na sveuilitima, odnosno 5,5 na veleuilitima i visokim kolama. Iz ovih podataka jasno slijedi da je broj studijskih programa prevelik, to nuno dovodi do neracionalnog troenja resursa, posebno na sveuilitima. Postoji niz slinih ili gotovo identinih programa, za to u velikom broju sluajeva nema stvarnog opravdanja. Stoga e se provesti racionalizacija broja studijskih programa, pri emu e glavni alat biti programski ugovori, kao i pregovori visokih uilita o suradnji i izvoenju zajednikih studija.
Mjera 1.1.1. Provesti analizu studijskih programa prema sadrajima i usklaenosti ishoda uenja i kompetencija koje se njima stjeu s realnim potrebama drutva. Na toj osnovi racionalizirati broj studijskih programa. Pri tome koristiti instrumente HKO. Poticati visoka uillita na izradu standarda kvalifikacija. Na temelju analize usvojiti i provesti plan racionalizacije broja studijskih programa. Nadlenost: MZOS, NVZVO, NVRLJR Provedba: radna grupa za analizu studijskih programa, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Rok provedbe: analizu provesti do kraja 2014., a racionalizaciju do kraja 2020. Pokazatelji provedbe: Provedena analiza prema kvalifikacijama, postupcima i standardima HKO. Broj studijskih programa s akreditacijom.

1.2. Prilagoditi sadraje studijskih programa jasno definiranim ishodima uenja Prilikom uvoenja novih programa usklaenih s bolonjskom reformom nisu se definirali izlazni parametri kao to su ishodi uenja i kompetencije studenata, a rad na HKO-u jo nije bio niti poeo. Uz rijetke iznimke, novi studijski programi izraeni su u okviru visokih uilita bez posebnih konzultacija s drugim dionicima kao to su poslodavci, odgovarajua dravna tijela i drugi. Rezultat je bila
41

MOZVAG, Preglednik studijskih programa

42 http://www.dzs.hr

94

VISOKO OBRAZOVANJE

izraena neujednaenost u kvaliteti razliitih programa, u njihovom prihvaanju od strane trita rada i u njihovom opem doprinosu drutvu. U meuvremenu je uspostavljen zakonski okvir osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju, a na snagu je stupio i Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru43, ime su definirani i glavni alati za ujednaavanje kvalitete studijskih programa te se stoga namee potreba revizije njihovih struktura i ishoda uenja, kao i naina njihova izvoenja. Studijski programi moraju osigurati stjecanje propisanih ishoda uenja, ali i zadrati fleksibilnost kojom e se prilagoavati stalnim i brzim promjenama u irem drutvenom kontekstu. Mora se razviti i uinkovit nain provjere tih ishoda. Na dijelu visokih uilita jo nije zaivio prelazak s prijenosa znanja kao rezultata vioskoobrazovnog procesa na razvoj kompetencija, pa se ishodi uenja i dalje vrednuju na temelju provjere zapamenog sadraja studenata, a ne i njihovih usvojenih znanja i vjetina te provjerom kompetentnosti. Studijskim programima i dalje nedostaju metode kojima se razvijaju transverzalne kompetencije kao to su vjetina komunikacije i predstavljanja, vjetina upravljanja ili poduzetnost. Udio praktine nastave i dalje je premali, a u dijelu se studijskih programa uoava nedostatak studentske prakse i terenske nastave. Posebno mjesto u studiranju treba biti posveeno razvoju kreativnosti i inovativnosti. Teite optereenja studenata na sveuilitima pomaknuto je prema preddiplomskim studijima, a stvarno optereenje studenata esto ne odgovara broju steenih ECTS bodova. Zato je potrebno uvesti nove i provesti redistribuciju postojeih propisanih ishoda uenja i/ili ECTS bodova kako bi kolegiji/ moduli na diplomskim studijima rezultirali kompleksnijim ishodima uenja od onih na preddiplomskim studijima44. Svaki studijski program mora imati jasno definirane, provjerljive ishode uenja koji proizlaze iz hijerarhije ishoda uenja od razine studijskih programa prema pojedinim kolegijima/ modulima45. Naini provjere postignutih ishoda uenja moraju pouzdano jamiti da su ishodi uenja doista postignuti. Postignuti ishodi uenja trebaju biti potvreni odgovarajuom kvalifikacijom koja, ako je upisana u Registar HKO-a, moe biti povezana s Europskim KO-om46. Iako o tome nema jasnih pokazatelja, osim donekle zapoljivosti studenata, dojam je da u veem broju sluajeva ove relacije nisu potivane. Stoga je potrebno provesti usklaivanje propisanih ishoda uenja i potrebnih kompetencija, pri emu je nuna suradnja visokih uilita s poslodavcima koji sudjelovanjem u izradi standarda kvalifikacija i studijskih programa mogu osjetno pridonijeti relevantnosti propisanih ishoda uenja. Utvrivanje tih relacija dovest e do dodatne racionalizacije sustava visokog obrazovanja ukidanjem zastarjelih i nepotrebnih kompetencija, odnosno modifikacijama programa u cilju stjecanja suvremenih i potrebnih kompetencija. Potrebno je posebno poticati inovativne pristupe izvoenju studijskih programa i primjenu najsuvremenijih nastavnih pomagala, ukljuujui znaajnu primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije. U tom smislu treba poticati i uvoenje e-uenja kao dopunski oblik nastave (mjeoviti, hibridni pristup)47.

43

Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru , http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_02_22_359.html MZOS, ECTS (European Credit Transfer and Accumulation System) Europski sustav prikupljanja i prenoenja kredita (bodova) 45 Using learning outcomes, European Qualifications Framework Series: Note 4 46 Summaries of EU legislation, European Qualification Framework 47 Summaries of EU legislation, eLearning Action Plan
44

95

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 1.2.1. Provesti reviziju sadraja i ishoda uenja studijskih programa. Koritenjem
HKO uskladiti ishode uenja s kompetencijama. U razradu izmjena i dopuna sadraja studijskih programa ukljuiti poslodavce putem sektorskih vijea, HUP-a ili HGK-a. Teite studija pomaknuti s preddiplomskih na diplomske studije i pritom uskladiti stvarno optereenje studenta s ECTS bodovima koje nose pojedini kolegiji/moduli. Osigurati studentsku praksu u okviru svih programa u kojima ona doprinosi stjecanju kompetencija. Osigurati veu zastupljenost transverzalnih kompetencija i u preddiplomskim i u diplomskim studijima. Nadlenost: NVZVO, AZVO Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka uilita Rok provedbe: 2016. Pokazatelji provedbe: Broj prihvaenih novih/izmijenjenih studijskih programa

Mjera 1.2.2. Uvesti sustav poticanja inovativnih pristupa u izvoenju studijskih programa
ukljuujui i koritenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Osmisliti sustav nastavnih projekata za koje bi se jednom godinje otvarao poziv i kojima bi se sufinancirali novi, kreativni i uinkovitiji pristupi izvoenju nastave na visokim uilitima. Nadlenost: MZOS, NVZVO Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola ,visoka uilita Rok provedbe: 2016. Pokazatelji provedbe: Implementiran sustav nastavnih projekata

Mjera 1.2.3. Osmisliti i uvesti mentorski sustav na sva visoka uilita. Provesti edukaciju nastavnika i suradnika u svrhu razvoja mentorskih kompetencija internim postupcima unutar visokih uilita. U mentorski sustav ukljuiti to vie nastavnika i suradnika i osigurati redovita savjetovanja studenata sa svojim mentorima. U provoenju studentskih anketa potrebno je uvesti i ocjenjivanje mentora. Nadlenost: NVZVO Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka uilita Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Doneseni odgovarajui pravilnici na visokim uilitima. Implementiran mentorski sustav. Mjera 1.2.4. Utvrditi metodologiju za verificiranje i validaciju ishoda uenja i steenih
kompetencija i potom provesti usklaivanje. Ovu mjeru treba provesti na razini ishoda uenja studija. Nadlenost: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Provedba: visoka uilita, HUP, odgovarajua radna grupa Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Usklaeni ishodi uenja s kompetencijama u skladu s HKO-om

Mjera 1.2.5. Revidirati naine provjere ishoda uenja u cilju njihovog pouzdanijeg
utvrivanja. Ova mjera odnosi se na provjeru ishoda uenja kolegija/modula. Potrebno je utvrditi naela provoenja, evaluiranja i arhiviranja dokumentacije vezane uz provjeru ishoda uenja. Takoer je nuno organizirati edukaciju nastavnika visokih uilita iz provjere ishoda uenja. Nadlenost: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Provedba: visoka uilita Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Doneseni odgovarajui pravilnici o nainima provjere ishoda uenja
96

VISOKO OBRAZOVANJE

Mjera 1.2.6. Poticati zavravanje studija u propisanom vremenu trajanja uz istodobno


osiguranje kvalitete i dostupnosti studija, kao i ispunjavanje ishoda uenja Nadlenost: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Provedba: visoka uilita Rok provedbe: trajno. Pokazatelji provedbe: Podaci o prosjenom trajanju studija

Ustrojiti kvalitetan binarni sustav visokog obrazovanja usklaen s nacionalnim potrebama i principom uinkovitog upravljanja visokim uilitima
2. cilj:

U zemljama Europe, kao i izvan europskog prostora, svjedoimo postojanju i binarnih i tzv. unitarnih sustava kao i diversificiranih sustava. Tijekom posljednja dva desetljea u Europi su pojedine zemlje napustile binarni sustav, dok su ga neke zemlje uspostavile. U Hrvatskoj binarni sustav ima dugogodinju tradiciju s kraim formalnim prekidom (1981. 1993.). Binarnost sustava u Hrvatskoj oituje se u tome to visokokolske institucije nude programe sveuilinih studija i strunih studija48. Postojea mrea visokih uilita u Hrvatskoj svojim geografskim rasporedom obuhvaa sve dijelove Hrvatske, meutim svojom brojnou nadilazi nacionalni potencijal i raspoloive kapacitete. U Hrvatskoj trenutano imamo: 10 sveuilita (7 javnih i 3 privatna), 15 veleuilita (11 javnih i 4 privatna) i 31 visoku kolu (28 privatnih i 3 javne). Zbog razmjerno malog trita visokog obrazovanja i slabe mobilnosti studenata nerijetko su se uvodili novi studijski programi, to je dovelo do neopravdanog bujanja visokih uilita i gubitka na kvaliteti. Stoga je upitna dugorona odrivost pojedinih regionalnih ustanova koje nemaju kritinu masu za osiguranje kvalitete obrazovnog, odnosno istraivakog rada. Na nacionalnoj razini to ujedno rezultira neodrivo velikom upisnom kvotom: ukupno je u Hrvatskoj u odnosu na broj zavrenih uenika srednjih kola s mogunou upisa visokog obrazovanja dostupno 110 % mjesta za upis samo na javnim visokim uilitima, odnosno ak 123,4 % ako se raunaju i privatna visoka uilita, dok je u EU prosjek upisanih na razini 84 % od broja maturanata. Dodatno tome, oekuje se i demografsko smanjenje generacija u Hrvatskoj koje e zavravati srednjokolsko obrazovanje49. Istodobno, s gledita binarnoga sustava, struktura studenata po vrstama studija i podrujima u Hrvatskoj dijametralno je suprotna strukturi u drugim zemljama EU-a: a) 77 % svih studenata studira na sveuilitima, a 23 % na veleuilitima i visokim kolama; b) od svih studenata koji studiraju strune studije 39 % ih studira strune studije na sveuilitima; c) od ukupnog broja studenata na veleuilitima 46 % ih studira na strunim studijima drutvenog podruja (posebice u polju ekonomije); d) od ukupnog broja studenata na visokim kolama 72 % ih studira na strunim studijima drutvenog podruja (posebice u polju ekonomije)50. Nadalje, trite radne snage u Hrvatskoj jo uvijek ne prepoznaje jasno razliku izmeu sveuilinog i strunog prvostupnika, ije svjedodbe imamo od uvoenja bolonjskog procesa, pri emu su

48

Study in Croatia, Croatian higher education system Centar za politoloka istraivanja, Kamo ide Hrvatska? Budue kretanje broja stanovnika 50 Podaci AZVO, www.azvo.hr
49

97

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

i nedovoljno jasne razlike u ishodima uenja strunog i sveuilinog prvostupnika. ak ni dravna niti javna poduzea nemaju obvezu kod raspisa natjeaja jasno uoiti distinkciju izmeu sveuiline i strune kvalifikacije, a niti izmeu prvostupnike kvalifikacije i magistra struke. Sagledavajui sve navedeno, oigledna je potreba redefiniranja koncepta binarnoga sustava koji treba uskladiti s nacionalnim potrebama i uiniti uinkovitijim unaprjeenjem upravljanja, a sveuilita se pritom od veleuilita i visokih kola trebaju razlikovati po vrsti studijskih programa, ali ne i po tome da se pretpostavlja da je na veleuilitima kvaliteta izvoenja nastave loija. Poslodavce treba informirati o vrstama kvalifikacije i pripadajuim ishodima uenja. 2.1. Poveati uinkovitost upravljanja visokim uilitima Veina hrvatskih visokih uilita nije do uvoenja pilot programskih ugovora imala jasno definiranu viziju i s njom usklaene ciljeve, to je oteavalo ocjenu rada njihovih uprava. S druge strane, nedostatak jasne nacionalne strategije oteava definiranje tih ciljeva, a nadleno ministarstvo dovodi u poziciju da nema kvalitetne alate za provjeru uinkovitosti cjelokupnog sustava, napose ulaganja financijskih sredstava. Nadlenosti rektora i dekana na sveuilitima koja se sastoje od fakulteta koji su registrirani kao pravne osobe preklapaju se, odnosno ne postoji jasna hijerarhija odluivanja, a neposredni interesi fakulteta katkad se ne poklapaju s interesima sveuilita. To onemoguuje uinkovito upravljanje. Dio problema vezanih uz upravljanje sveuilitima rijeit e se uvoenjem cjelovitih programskih ugovora koji bi uz definiranje jasnih ciljeva na rektore i senate prenijeli vie autonomije u odluivanju i vie odgovornosti za ispunjavanje ciljeva, voenje politike kvalitete, jasnije profiliranje njihovih sveuilita u visokoobrazovnom prostoru i za bolju povezanost s drugim visokoobrazovnim institucijama u Europi, ali i ire. elnici visokih uilita biraju se iz redova nastavnika, iz ega proizlazi da se uglavnom radi o osobama bez formalno steenih kompetencija iz podruja sustava upravljanja. Zbog toga je potrebna odreena razina dodatne edukacije za osobe koje donose upravljake odluke na visokim uilitima. Podaci nuni za donoenje kvalitetnih odluka esto su nedostupni, manjkavi, a kadto i pogreni. Takvo stanje u velikoj mjeri oteava uinkovito upravljanje visokim uilitima. Zbog toga je potrebno uspostaviti jedinstven sustav upravljanja informacijama relevantnima za hrvatski visokoobrazovni prostor. elnici visokih uilita imaju ogranienu autonomiju u sastavljanju prorauna svojih institucija u ijoj strukturi dominiraju plae. Znaajnija autonomija u raspolaganju materijalnim sredstvima odnosi se tek na sredstva ostvarena iz neproraunskih izvora koja su na mnogim visokim uilitima vrlo niska, a i ona koja ostvaruju vlastite prihode esto dio njih moraju koristiti za pokrivanje hladnog pogona.
Mjera 2.1.1. Uspostaviti sustav financiranja visokih uilita putem cjelovitih programskih
ugovora. Ova mjera razraena je detaljno u okviru Cilja 4. Osigurati uinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih uilita, pod tokom 4.1.

98

VISOKO OBRAZOVANJE

Mjera 2.1.2. Razraditi i implementirati uinkovit model upravljanja visokim uilitima uvaavajui njihovu autonomiju i princip odgovornosti za postizanje ciljeva. Nadlenost: NVZVO, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Provedba: visoka uilita Rok: 2016. Pokazatelji provedbe: Izraene smjernice za uspostavu uinkovitog modela upravljanja. Izmjene u pravnim aktima visokih uilita. Mjera 2.1.3. Utvrditi jasan odnos prava i obveza sveuilita i njihovih sastavnica
registriranih kao pravne osobe. Izmjene unijeti u statute i podzakonske akte visokih uilita. Nadlenost: MZOS. Nacionalno vijee za znanost i visoko obrazovanje Provedba: Rektorski zbor, visoka uilita Rok: 2016. Pokazatelji provedbe: Provedena izmjena statuta sveuilita i sastavnica pravnih subjekata u smislu jasnog definiranja ovlasti i odgovornosti u upravljanju.

Mjera 2.1.4. Uvesti sustav dopunske edukacije elnika visokih uilita. Dopunsku edukaciju provoditi u formi programa iz podruja sustava upravljanja, za elnike izabrane za akademsku godinu 2015./2016. i dalje. Nadlenost: AZVO Provedba: uilita s odgovarajuom ekspertizom Rok: uvoenje programa 2015. Pokazatelji provedbe: Broj elnika koji su proli program dopunske edukacije (do 2020. svi elnici moraju proi navedeni program). Mjera 2.1.5. Uspostaviti jedinstven sustav upravljanja informacijama relevantnim za
hrvatski visokoobrazovni prostor. Ova mjera razraena je detaljno u okviru Cilja 5. Osigurati zadovoljavajue prostorne i informacijsko-komunikacijske resurse visokih uilita, pod tokom 5.2.

2.2. Utemeljiti razlikovanje sveuilinih, odnosno strunih studijskih programa iskljuivo na transparentnim verificiranim kompetencijama Potrebno je poveati atraktivnost i konkurentnost studija, posebno u podrujima od vanosti za razvoj gospodarstva (STEM)51. Poduzet e se razliite aktivnosti usmjerene na ukljuivanje to veeg broja zainteresiranih sudionika, izmeu ostalog definiranjem olakica i iznalaenjem dodatnog poticajnog financiranja za izvoditelje i korisnike u sustavu. Razvoj novih studijskih programa unutar strunih studija potrebno je planirati prema iskustvima razvijenih europskih zemalja, a u skladu s razvojnom projekcijom Hrvatske. Razlika izmeu sveuilinih i strunih studija temelji se na injenici da na strunim studijima prevladavaju struni nastavni sadraji kojima se preteito usvajaju vjetine, iako postoje i nastavni sadraji u kojima se usvajaju (teorijska) znanja. Na sveuilinim studijima prevladavaju sveuilini nastavni sadraji kojima se preteito usvajaju (teorijska) znanja, ali postoje i nastavni sadraji u kojima se usvajaju vjetine. U tom konceptu struni bi studiji trebali biti fleksibilniji kako bi mogli brzo odgovarati na kratkorone zahtjeve trita, dok bi sveuilini studiji trebali osiguravati bolje temelje i

51

EC Education & Training, EU studies and projects on mathematics and science

99

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

fundamentalna znanja primjerenija promjenjivim zahtjevima trita, tehnologije i drutva. Meutim, u obje vrste studija trebalo bi pripremiti studente za cjeloivotno uenje. Razinu kvalitete strunih studija potrebno je unaprjeivati i ujednaiti s razinama kvalitete istorodnih sveuilinih studija kroz postupno usklaivanje minimalnih kriterija s meunarodno prihvaenim kriterijima za akreditaciju sveuilinih i strunih studija. Struni studiji ne smiju se od sveuilinih razlikovati po kvaliteti nego po ishodima uenja. Ishode uenja treba jasno definirati i zatim redovito validirati, verificirati i revidirati. Mehanizmi osiguravanja kvalitete trebaju biti temeljna poluga razvoja i restrukturiranja binarnog sustava, pri emu ciljevi trebaju biti usko povezani s dostignutim razinama kvalitete pojedinih smjernica prema Standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete u europskom prostoru visokog obrazovanja52 na svakom visokom uilitu. U tom segmentu, sa znaajnim iskustvima u postupcima vrednovanja sustava osiguravanja kvalitete, ve djeluje Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) koja je meunarodno akreditirana53.
Mjera 2.2.1. Ishode uenja postaviti kao temelj razlikovanja strunih i sveuilinih studija.
Nadlenost: MZOS, NVZVO Provedba: Rektorski zbor, visoka uilita, radna grupa za izradu zakonskih akata, Rok: 2015. Pokazatelji provedbe: Izraeni standardi kvalifikacija u kojima je jasno vidljiva razlika

izmeu sveuilinih i strunih studija.

Mjera 2.2.2. Uskladiti nacionalne minimalne kriterije za dobivanje dopusnice s


meunarodno prihvaenim kriterijima u pogledu resursa potrebnih za djelovanje visokih uilita. Nadlenost: NVZVO Provedba: AZVO, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Rok: 2015, te potom kontinuirano. Pokazatelji provedbe: Kriteriji doneseni i ukljueni u odgovarajuu legislativu.

Mjera 2.2.3. Ujednaiti minimalne kriterije u pogledu razine kvalitete koja se zahtijeva od
visokih uilita koja izvode strune i/ili sveuiline studije. Nadlenost: NVZVO Provedba: AZVO, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Rok: 2015. Pokazatelji provedbe: Kriteriji doneseni i ukljueni u odgovarajuu legislativu.

52

Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u europskom prostoru visokog obrazovanja http://www.unidu.hr/datoteke/19izb/ ESG-u-potpunosti.pdf 53 www.azvo.hr

100

VISOKO OBRAZOVANJE

2.3. Javnu potporu visokom obrazovanju usmjeriti na profile visokoobrazovnih kvalifikacija potrebnih za dugoroan odriv razvoj hrvatskog drutva i gospodarstva Detaljno e se analizirati stvarne potrebe i mogunosti svih dionika (srednjokolci trite rada sustav visokog kolstva) te e se redefinirati upisne kvote uz istodobno poveanje kvalitete izvedbe studijskih programa i posljedino poveanje uinkovitosti, odnosno prohodnosti.
Mjera 2.3.1. Razviti metodologiju predvianja drutvenih potreba po kompetencijama
za budua zanimanja i utvrivanja kvota po podrujima i studijskim programima svih triju razina visokog obrazovanja. Definirati fiksni dio kvote te varijabilni dio kvote koji uvaava predikcije razvoja i oscilacije trita rada. Pratiti kretanja na tritu rada i trajno usklaivati kvote. Nadlenost: NVRLJR Provedba: Javni instituti i visoka uilita s odgovarajuom ekspertizom, HZZ Rok: 2017. Pokazatelji provedbe: Izraen odgovarajui model predvianja.

2.4. Povjeravanje nastave temeljiti na usklaenosti kompetencija nastavnika s nastavnim sadrajima Izbor nastavnika i povjeru nastave povezat e se s vrstama nastavnih sadraja umjesto s vrstama studija. Na strunim studijima prevladavaju struni nastavni sadraji kojima se preteito usvajaju vjetine, ali postoje i nastavni sadraji u kojima prevladavaju znanja. Na sveuilinim studijima prevladavaju sveuilini nastavni sadraji kojima se preteito usvajaju znanja, ali postoje i nastavni sadraji u kojima se usvajaju vjetine. Zbog toga je nevano na kojem studiju nastavnik dri nastavu ve je iskljuivo vana vrsta nastavnog sadraja koji nastavnik predaje i za koji treba imati odgovarajue kompetencije. U skladu s navedenim, kod izbora nastavnika pri povjeri nastave trebaju biti odgovarajue izbalansirane nastavna izvrsnost i uloga znanstvenog ili strunog rada nastavnika. Posljedino, na strunim studijima vei broj kolegija/modula moe biti povjeren nastavnicima izabranim u nastavna zvanja, dok na sveuilinim studijima veinu kolegija/modula mogu izvoditi samo nastavnici izabrani u znanstveno-nastavna zvanja. Takoer, na diplomskim studijima na kojima su ishodi uenja vie razine, pa time i kompleksniji te moraju ukljuivati i vie istraivake komponente, neovisno o instituciji koja izvodi program, potrebno je i vei broj kolegija/modula povjeriti nastavnicima izabranim u znanstveno-nastavna zvanja. Tijela i institucije zaduene za osiguranje kvalitete visokih uilita osigurat e da se prilikom inicijalnih akreditacija i reakreditacija potuje taj princip.
Mjera 2.4.1. Pravno definirati sustav u kojem se izbor nastavnika temelji na sadraju, a ne na vrsti studija. Nastavnik mora imati odgovarajue nastavnike kompetencije za izvoenje odreenih nastavnih sadraja neovisno o vrsti studija na kojem izvodi nastavu. Nadlenost: MZOS, NVZVO Provedba: radna grupa za izradu zakonskih akata, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Rok: izmjene pravne regulative donijeti do kraja 2014., a provedbu zapoeti od 2017. Pokazatelji provedbe: Unesene izmjene u zakonu.

101

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

2.5. Koristiti iskljuivo ulazne kompetencije kao kriterij vertikalne mobilnosti studenata Vertikalna mobilnost trenutano se najveim dijelom temelji na administrativnim i formalnim ogranienjima i zahtjevima. Umjesto toga treba prepoznati motiviranost i izvrsnost studenta uz odgovarajuu provjeru i vrednovanje potrebnih ulaznih kompetencija.
Mjera 2.5.1. Razviti sustav i metodologiju priznavanja prethodnoga uenja, odnosno
vrednovanja i provjere ulaznih kompetencija kao osnove za vertikalnu mobilnost. Nadlenost: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola. Provedba: visoka uilita Rok: 2015. Pokazatelji provedbe: Izraeni pravilnici o priznavanju prethodno steenih kompetencija i o provjeri ulaznih kompetencija za diplomske studije

2.6. Osnaiti institucijsko umreavanje u cilju uinkovitijeg koritenja kadrovskih i materijalnih resursa Poticat e se suradnja i umreavanje visokih uilita kako bi se to uinkovitije koristili njihovi kadrovski i materijalni resursi. Suradnja izmeu institucija visokog obrazovanja u izvoenju programa i poticanje izvoenja zajednikih studijskih programa dovest e do smanjenja prevelikog broja programa, uz istodobno udruivanje resursa koje e dovesti do poveanja kvalitete nastave. S druge strane, potrebno je pojaati suradnju izmeu institucija visokog obrazovanja i drugih dionika, prije svega potencijalnih poslodavaca studenata, ime bi se osiguralo primjereno sudjelovanje predstavnika dionika u nastavnom procesu, dijelom kroz prenoenje iskustava iz prakse studentima kroz oblike formalne nastave, a dijelom i kroz izvoenje studentske prakse. Pritom treba imati u vidu da se radi o osobama koje u pravilu nisu nastavnici, pa prema tome ne mogu biti nositelji kolegija/modula, ali svojim iskustvom mogu znaajno obogatiti i unaprijediti nastavu.
Mjera 2.6.1. Uspostaviti registar podataka o visokim uilitima sa svim podacima o resursima relevantnim za izvoenje studijskih programa (npr. materijalni i kadrovski resursi) i ugraditi ga u jedinstveni informacijski sustav visokih uilita. Ova mjera detaljno je razraena u okviru cilja 5. Osigurati zadovoljavajue prostorne i informacijsko-komunikacijske resurse visokih uilita, pod tokom 5.2. Mjera 2.6.2. Uspostaviti poticajne mehanizme za suradnju i umreavanje visokih uilita
u izvoenju zajednikih studijskih programa i/ili njihovih pojedinih dijelova. Nadlenost: MZOS, NVZVO Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Rok: 2016. Pokazatelji provedbe: Broj zajednikih i zdruenih studija.

2.7. Osigurati povezanost trita rada i visokoga obrazovanja U suradnji s gospodarskim subjektima, poduzetnikim sektorom, zavodom za zapoljavanje i slinim institucijama izgradit e se sustav karijernog savjetovanja studenata54 kako bi se prepoznali njihovi afiniteti, a zatim i usmjerilo njihovo profiliranje tijekom studija u skladu s razvijenim kompetencijama. Sustav e djelovati koordinirano sa sustavima karijernog savjetovanja u srednjem obra54

UNESCO, Handbook on career counselling

102

VISOKO OBRAZOVANJE

zovanju i obrazovanju odraslih, pri emu e se pri sveuilitima i veleuilitima uspostavili centri za podrku studentima i karijerno savjetovanje.
Mjera 2.7.1. Uspostaviti odgovarajuu infrastrukturu i organizaciju centara za podrku
studentima i karijerno savjetovanje
Nadlenost: MZOS, NVZVO, NVRLJR Provedba: visoka uilita, HUP Rok: 2016. Pokazatelji provedbe: Izmjene u zakonskoj regulativi. Razraen i uspostavljen sustav

karijernog savjetovanja s odgovarajuim slubama.

2.8. Redefinirati model studiranja s djelominim optereenjem (izvanredni studiji) U Hrvatskoj postoji dugogodinja tradicija izvoenja izvanrednih studija (studija s djelominim optereenjem). Uvidom u programe izvanrednih studija vidljivo je da se oni najveim dijelom izvode u podruju drutvenih znanosti55. Izvanredni studij moe biti uvjetovan potrebom za stjecanjem dodatnih znanja i kompetencija uz istodobno usklaivanje s obvezama na radnom mjestu i obiteljskim obvezama. Studiranje na izvanrednim studijima podrazumijeva posebno prilagoene termine i naine izvoenja nastave te omoguuje studiranje i u duem vremenskom razdoblju. Iz tog proizlazi da se izvedbeni planovi na izvanrednim studijima moraju razlikovati od izvedbenih planova na redovitim studijima. S druge strane, ishodi uenja, odnosno kompetencije koje se stjeu izvanrednim studijima ne smiju se razlikovati od onih steenih redovitim studiranjem. Suprotno izvornoj namjeni, izvanredni su studiji u veini sluajeva postali nain za poveanje upisnih kvota i upisivanje studenta koji nisu uspjeli upisati odgovarajui redoviti studij. U tom smislu, izvanredni studiji su dodatni izvor prihoda visokih uilita i nain podmirivanja trokova poslovanja. Izvanredni studiji e se ubudue razvijati kao dio sustava za cjeloivotno obrazovanje s usmjerenjem na pristupnike koji studiraju uz rad ili iz drugog razloga imaju jasno izraenu potrebu za studiranjem posebnom dinamikom. Nee se raditi o studijima koji se sadrajno ili po ishodima uenja razlikuju od redovitih studija, nego e razlika biti u fleksibilnijoj dinamici upisivanja kolegija/modula u skladu s mogunostima koje studentu doputaju obveze izvan studija. Potrebno je razraditi i sustav priznavanja prethodno steenih kompetencija po uzoru na druge sustave za vrednovanje i priznavanje prethodnog uenja. Studiji s djelominim optereenjem bit e financirani, kao i oni s punim optereenjem, programskim ugovorima. Poticat e se programi u STEM podruju (stimuliranjem kroz vee upisne kvote, programske ugovore i sl.) koji e pripremiti strunjake sposobne odgovoriti na zahtjeve suvremenoga gospodarstva i javnog sektora. U suradnji s poslodavcima razvit e se dodatni mehanizmi potpore (financiranja) profesionalnog razvoja i usavravanja, koji e omoguiti poveanje broja studenata koji zavravaju studije s djelominim optereenjem, uz istodobno poveanje njihove profesionalne kompetentnosti56.

55 56

MOZVAG, Preglednik studijskih programa The Guardian, Why part-time study has a great future

103

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 2.8.1. Pravno regulirati studije s djelominim optereenjem. Izmjenama zakona potrebno je definirati kljune elemente za uspjeno izvoenje studija s djelominim optereenjem, a posebice sljedee: a) provoenje inicijalne akreditacije, b) priznavanje prethodne razine uenja i ranije steenih kvalifikacija te rjeavanje problema dravne mature za starije polaznike (npr. predvidjeti posebne kvote), c) definiranje statusa studenata na studiju s djelominim optereenjem i ublaavanje razlika u odnosu na status redovitih studenata, d) definiranje ukupnog financiranja i kolarina predvidjeti mogunost sklapanja programskih ugovora za studije s djelominim optereenjem e) predlaganje mehanizama odobravanja, nadzora i periodikog vrednovanja izvanrednih studijskih programa i dr. Nadlenost: MZOS, NVZVO Provedba: Radna grupa za pripremu zakona Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Donesene izmjene zakona Mjera 2.8.2. Osnovati centre za cjeloivotno uenje i obrazovanje pri visokim uilitima
kao potporu za poticanje i koordiniranje aktivnosti vezanih uz cjeloivotno uenje i obrazovanje, koji bi ukljuivali i studije s djelominim optereenjem kao formalni oblik cjeloivotnog obrazovanja koji zavrava odgovarajuom kvalifikacijom Nadlenost: NVRLJR, NVZVO, MZOS Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka uilita Rok provedbe: 2017. Pokazatelji provedbe: Centri za cjeloivotno uenje regulirani zakonom. Centri osnovani i zapoeli s djelovanjem.

Mjera 2.8.3. Donijeti izvedbene planove na razini visokih uilita koji e studentima
s djelominim optereenjem omoguiti postizanje ishoda uenja studija uvaavajui specifinosti njihova naina studiranja Nadlenost: NVZVO, NVRLJR, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Provedba:, visoka uilita Rok provedbe: 2017. Pokazatelji provedbe: Doneseni izvedbeni planovi za studiranje s djelominim optereenjem.

Mjera 2.8.4. Analizirati potrebe u javnim i gospodarskim subjektima za programima u


STEM podruju. Organizirati okrugle stolove i slina dogaanja na temu studija u STEM podruju i na njih pozivati predstavnike gospodarstva (slube za upravljanje ljudskim resursima u veim tvrtkama, menadere, vlasnike manjih tvrtki, predstavnike javnih ustanova i dr.) kao i ugledne strunjake iz inozemstva koji imaju iskustva u organiziranju izvanrednih studija u navedenom podruju. Program takvih dogaanja trebao bi ukljuivati prezentaciju postojeeg stanja i prijedloge poboljanja te primjere dobre prakse na uglednim institucijama. Nadlenost: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Provedba: visoka uilita Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Provedena i objavljena analiza.

104

VISOKO OBRAZOVANJE

Mjera 2.8.5. Detaljno analizirati i obnoviti postojee programe za studente s djelominim


optereenjem i predloiti nove s ciljem oblikovanja takvih programa koji e privui potencijalne studente dajui kao krajnji rezultat izvrsno obrazovane strunjake sposobne odgovoriti drutvenim potrebama, zahtjevima suvremenog gospodarstva i javnog sektora. Nadlenost: NVZVO, NVRLJR Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka uilita Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Revidirani studijski programi.

Mjera 2.8.6. Proiriti postojei informacijski sustav uz ukljuivanje podataka koji


se odnose na studente koji studiraju s djelominim optereenjem, aktivno promicati vrijednosti ukljuivanja u takve studije za pojedinca, izvjetavati o mogunostima zapoljavanja polaznika takvih studija te upravljati njihovim karijerama Ova mjera razraena je detaljno u okviru Cilja 5. Osigurati zadovoljavajue prostorne i informacijsko-komunikacijske resurse visokih uilita, pod tokom 5.2.

Mjera 2.8.7. Osmisliti sustav dodatnih poticajnih financijskih mjera za upisivanje na


studije s djelominim optereenjem STEM podruja, te razrada mehanizama stipendiranja studenata. U tom smislu potaknuti suradnju s poslodavcima. Nadlenost: NVZVO, NVRLJR, HUP Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka uilita Rok provedbe: 2015 Pokazatelji provedbe: Sklopljeni ugovori o sufinanciranju /stipendiranju.

Osigurati kvalitetnu kadrovsku strukturu visokih uilita kao osnovu za unaprjeenje kvalitete visokog obrazovanja
3. cilj:

Do 2013. u sustavu visokog obrazovanja i znanosti ne postoji jasno osmiljena i profilirana politika zapoljavanja te profesionalnog i strunog usavravanja i napredovanja djelatnika. Politika zapoljavanja je stihijska i ovisna o trenutnim ekonomskim kretanjima, osobnim inicijativama kao i o odnosima razliitih interesnih grupa i struktura. U sustavu visokog obrazovanja u akademskoj godini 2011./2012. bilo je zaposleno 16 594 djelatnika od kojih je 12 200 u ekvivalentu punog radnog vremena (FTE). Na ugovor o radu zaposleno je 10 377, a ak 6217 zaposlenih je na ugovor o djelu57. U sustavu visokog obrazovanja nastavnici i suradnici u nastavi mogu predavati na dva i vie visokih uilita. Meutim, evidencije o njihovim angamanima uglavnom se vode na razini visokih uilita. MZOS nema primjereno aurirane i sistematizirane podatke. U strukturi sustava visokog obrazovanja u prosjeku je zaposleno oko 30 % administrativnog te 70% nastavnog osoblja. Takva struktura karakteristina je za velik broj visokih uilita i za razliita podruja znanosti, ali su razlike izmeu pojedinih visokih uilita znaajne. U strukturi rashoda visokih uilita preteu rashodi za zaposlene koji u prosjeku ine 80 % ukupnih rashoda, to je uglavnom posljedica strukture prihoda iz dravnog prorauna.

57

prema podacima MZOS

105

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Omjer nastavnik/student na sveuilitima je 1:21, a na veleuilitima i visokim kolama 1:45. Kako minimalni kriteriji za dobivanje dopusnice za hrvatske institucije visokog obrazovanja koji svoje uporite imaju u dokumentu Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u europskom visokom obrazovanju58 definiraju maksimalni doputeni omjer 1:3059, vidljivo je da broj nastavnika na sveuilitima zadovoljava, dok veleuilita i visoke kole nemaju dovoljan broj nastavnika zaposlenih u punom radnom vremenu (prema podacima MZOS-a za akad. god. 2011./12., od 14 veleuilita za koja su prikupljeni podaci, samo na dva je omjer nastavnik/student povoljniji od 1:30). Na budue kadrovske potrebe visokih uilita utjecat e osjetno i promjene u demografskoj slici Hrvatske. Postojei demografski pokazatelji jasno ukazuju na drastino smanjenje broja potencijalnih studenata60. Svoju najniu toku demografska kretanja doseu u sluaju roenih 2003. U toj je godini broj novoroenih za gotovo petinu manji u odnosu na generaciju koja se upisivala na visoka uilita 2012. Demografska kretanja mogu izravno utjecati na potrebe za zapoljavanjem na visokim uilitima i na radno optereenje zaposlenih. Na to e izravno utjecati i mogue promjene u strukturi predtercijarnog obrazovanja. Nije mogue predvidjeti priljev studenata iz drugih zemalja, ali ni odljev naih studenata u inozemstvo. Poueni iskustvima drugih europskih zemalja visoka uilita trebaju aktivno poticati privlaenje studenata iz drugih zemalja uz jasnu strategiju internacionalizacije koja ukljuuje i adekvatno financiranje studija. 3.1. Poveati znanstvenu i nastavnu kvalitetu nastavnika Jedan od najvanijih preduvjeta za kvalitetno visoko obrazovanje jest kvaliteta nastavnika. U postojeem sustavu ta se kvaliteta osigurava kriterijima za izbore u znanstveno-nastavna zvanja. Ti se kriteriji dijele na kriterije vezane uz znanstveni rad nastavnika (znanstvenika) koje propisuje Nacionalno vijee za znanost i visoko obrazovanje (odnosno do njegovog konstituiranja Nacionalno vijee za znanost)61 i kriterije vezane uz nastavne i druge aktivnosti nastavnika koje propisuje Rektorski zbor62. I jedni i drugi kriteriji definiraju se kao minimalni, a institucije visokog obrazovanja mogu za svoje nastavnike propisati i vie kriterije. Minimalni znanstveni kriteriji razliito su definirani za razliita znanstvena podruja i prilino su neujednaeni, a za neka podruja i neadekvatni. Kriteriji Rektorskog zbora u pravilu se zadovoljavaju lake od znanstvenih pa je teite pri evaluaciji nastavnika pomaknuto prema broju i kvaliteti objavljenih znanstvenih radova. Osim toga, kriteriji Rektorskog zbora uglavnom su formalne naravi i ne ocjenjuju, a time niti ne potiu kvalitetu nastavnih i drugih aktivnosti kandidata u postupku izbora. Stoga e se postupno podizati znanstveni kriteriji, posebno u znanstvenim podrujima u kojima su oni nii kako bi se postiglo relativno ujednaavanje. Definirat e se odnos znanstvenih kriterija za znanstvenike koji se biraju u znanstveno-nastavna zvanja i onih u ekvivalentnim znanstvenim zvanjima te e se redefinirati kriteriji za podruja drutvenih i humanistikih znanosti. Redefinirat e se i kriteriji koji se odnose na nastavne aktivnosti, a kojima treba posvetiti vie pozornosti i koji moraju evaluirati kvalitetu, a ne samo formalno ispunjavanje pojedinih aktivnosti. Na isti e se nain
Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u europskom visokom obrazovanju http://www.unizg.hr/fileadmin/upravljanjekvalitetom/pdf/docsmjernice/esg.pdf 59 Pravilnik o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_24_575.html 60 Centar za politoloka istraivanja, Kamo ide Hrvatska? Budue kretanje broja stanovnika 61 Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/289156.html 62 Odluka o nunim uvjetima za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/128118.html
58

106

VISOKO OBRAZOVANJE

redefinirati kriteriji za izbore u nastavna zvanja. Napokon, uz znanstvene i nastavne kriterije pri evaluaciji nastavnika uzet e se u obzir i druge drutvene uloge detaljnije opisane u okviru cilja 3.2. U dananjem visokoobrazovnom sustavu veina nastavnika ne prolazi kroz posebno obrazovanje za stjecanje nastavnikih kompetencija, pa iako posjeduju ekspertizu iz struke relevantnu za nastavu koju izvode, u metodici izvoenja nastave mogu se jedino osloniti na iskustva drugih kolega ili vlastitu intuiciju ili talent. Stoga e se uvesti kontinuirano obrazovanje nastavnika kroz posebno dizajnirane kolegije koji bi bili preduvjet za preuzimanje nastavnikih obveza, a i uvjet za izbor u znanstveno-nastavno zvanje. Ovakvi e se kolegiji organizirati u formi izravne nastave ili putem e-uenja. Uz to e biti organizirani i krai teajevi kojima bi se nadograivale kompetencije nastavnika, ne samo iz pedagokih nego i iz drugih transverzalnih kompetencija, kao to su koritenje informatikih tehnologija ili naini pisanja i prijavljivanja projekata. Za dodatno usavravanje dijela nenastavnog osoblja postoje povremeni teajevi, ali e se ustrojiti sustav koji bi osiguravao trajnu edukaciju. Kvaliteta nastavnika bit e poticana i nagraivana uvoenjem varijabilnog vrednovanja rada u zadanim razmjerima putem varijabilnog dijela plae. Pritom e se rukovoditi kriterijima pravednosti i transparentnosti, koji e biti definirani odgovarajuim aktima visokog uilita. Posebna pozornost bit e posveena akademskoj i znanstvenoj estitosti kao jednom od temeljnih principa djelovanja nastavnika. Visoka uilita uinit e sve kako bi sprijeila korupciju i druge oblike neetinog ponaanja. Akademska zajednica mora postaviti standarde uzornog ponaanja studentima, ali i drutvu u cjelini.
Mjera 3.1.1. Izraditi novi jedinstveni sustav kriterija za izbore u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja Nadlenost: NVZVO, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Provedba: odgovarajua radna skupina Rok provedbe: rok za izradu odgovarajueg pravilnika 2014. Novi kriteriji trebali bi postupno stupati na snagu do 2020. Pokazatelji provedbe: Izraen odgovarajui pravilnik. Broj nastavnika koji ispunjavaju kriterije za izbor u pojedina znanstveno-nastavna zvanja. Mjera 3.1.2. Organizacija centara za pedagoko-psiholoko-didaktiko-metodiku
izobrazbu nastavnika u sustavu visokog obrazovanja Nadlenost: MZOS, NVZVO, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Provedba: visoka uilita s odgovarajuom ekspertizom Rok provedbe: 2016. Pokazatelji provedbe: Centri organizirani i zapoeli s radom.

Mjera 3.1.3. Izrada, prihvaanje i implementacija programa kontinuiranog obrazovanja


nastavnika u sustavu visokog obrazovanja. U planiranju i izvoenju programa u najveoj mjeri koristiti mehanizme e-uenja. Izmjenama zakona uvesti obvezu kontinuiranog obrazovanja nastavnika Nadlenost: NVZVO, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Provedba: visoka uilita s odgovarajuom ekspertizom, radna grupa za izradu zakona Rok provedbe: 2016. Pokazatelji provedbe: Program kontinuiranog obrazovanja nastavnika izraen, prihvaen i implementiran.

107

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 3.1.4. Razraditi mehanizme varijabilnog vrednovanja rada nastavnika i uvoenja odgovarajueg varijabilnog dijela plae Nadlenost: MZOS, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Provedba: radna grupa za izradu zakona Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Izmjene u zakonu

3.2. Redefinirati mehanizme odreivanja strukture radnog vremena i radnih zadaa visokokolskih nastavnika U posljednjih dvadesetak godina dolo je do bitnih promjena u strukturi radnih obveza visokokolskih nastavnika koje su uvjetovane omasovljenjem visokog obrazovanja, ubrzanom produkcijom znanja, implementacijom bolonjskog sustava, prilagodbom europskom visokokolskom prostoru, uvoenjem nove komunikacijske tehnologije, novim zahtjevima drave i dionika u obrazovnom procesu. Povean je opseg i kompleksnost u tradicionalnim radnim sektorima visokokolskih nastavnika, nastavi i znanstvenom radu emu su pridodane brojne nove obveze iz domene organizacijskih, upravljakih i administrativnih poslova, kao i zahtjevi ire zajednice. Te tendencije nije pratila kvalitetna potpora i odgovarajua regulativa praenja i vrednovanja rada nastavnika63. Ne uvaavaju se realni uvjeti i postojea raznolikost u uvjetima rada, kao ni organizacijski i struni rad u akademskim tijelima niti angaman u treoj misiji visokokolskih ustanova. Iz toga proizlazi potreba izrade nove definicije radnog vremena i radnih zadaa nastavnika, strukture i sustavnih rjeenja koja e uvaavati promjene koje su se ve dogodile, odnosno nove uvjete rada na sveuilitima, veleuilitima i visokim kolama te omoguiti optimalno koritenje postojeih ljudskih potencijala, kvalitetnu evaluaciju rada, implementaciju kulture kvalitete i funkciju odrivog razvoja visokog obrazovanja. Uloga visokokolskih nastavnika u drutvu se promijenila i obuhvaa etiri segmenata aktivnosti: a) nastavne (obrazovne); b) znanstvene/umjetnike; c) organizacijske, upravljake i strune aktivnosti u akademskim tijelima d) angaman u treoj misiji ustanova visokog obrazovanja (djelatnost usmjerenu doprinosu razvoju i poboljanju zajednice). Postoji izrazita povezanost pojedinih komponenata radnih obveza nastavnika, pa bi one trebale objedinjavati sve navedene komponente u odreenom omjeru ovisno o specifinostima ustanove (znanstveno-nastavna ili nastavna) i podruja njezina djelovanja (specifinosti struke i potrebe regije u kojoj djeluje), statusa nastavnika, strategiji i misiji visokokolske ustanove, odnosno usmjerenju njezine sastavnice i samog nastavnika. Zbog toga e se redefinirati zadae koje su izravno vezane uz nastavni proces, a koje su se nakon uvoenja bolonjskog procesa promijenile/poveale. Redefinirat e se i znanstvene/umjetnike radne zadae, to podrazumijeva odreivanje minimalnih uvjeta za napredovanja u zvanja, ali i dodatne zadae koje proizlaze iz znanstvenog djelovanja visokokolskih nastavnika. Pritom e se uzimati u obzir specifinosti podruja i polja. Uvaavat e se razlike u definiranju pojedinih znanosti i evaluaciji doprinosa znanstvenika u pojedinim znanstvenim podrujima i poljima. Definirat e se aktivnosti koje su nune za upravljanje i funkcioniranje visokih uilita kako bi se rad u njima mogao evaluirati kao trajan, povremeni ili jednokratan angaman. Trea misija postaje sve artikuliranija zadaa visokih uilita. Ona obuhvaa brojne poslove i angamane usmjerene razvoju i poboljanju gospodarskog, kulturnog i civilnog ivota, a podrazumijeva
63

Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje

108

VISOKO OBRAZOVANJE

i integrativni koncept suradnje prema kojem je sveuilite duno pridonositi svim sektorima drutva te civilnu misiju sveuilita, okrenutu obrazovanju drutveno odgovornih i aktivnih graana. Vrednovanje angamana usmjerenog na doprinos razvoja i poboljanje zajednice treba biti pojanjeno aktima visokih uilita.
Mjera 3.2.1. Utvrditi mehanizme vrednovanja rada visokokolskih nastavnika temeljem
etiri segmenta aktivnosti, uvoenjem odgovarajuih zakonskih izmjena. Okvirni omjeri pojedinih aktivnosti trebali bi biti 30-40 : 30-40 : 10-20 : 10-20, odnosno 12-16 sati: 12-16 sati: 4-8 sati: 4-8 sati tjedno. U skladu s misijama pojedinih visokih uilita i specifinosti podruja, grana i struka definirat e se mogunosti promjene omjera na razini visokog uilita. U tom smislu provesti izmjene i dopune zakonske regulative. Nadlenost: MZOS, NVZVO Provedba: radna grupa za pripremu kolektivnog ugovora Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Prihvaene izmjene/dopune zakona.

Mjera 3.2.2. Razraditi zatitne mehanizme maksimalnih optereenja visokokolskih


nastavnika po pojedinim segmentima radnih zadaa. Razraen popis aktivnosti koristiti pri izradi kolektivnog ugovora. Nadlenost: Vlada RH, MZOS, socijalni partneri Provedba: radna grupa za pripremu kolektivnog ugovora Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Prihvaen kolektivni ugovor.

Mjera 3.2.3. Uspostaviti i implementirati mehanizam cjelovitog vrednovanja etiriju


segmenata radnih zadaa visokokolskih nastavnika. Pravilnicima na razini visokih uilita normirati i vrednovati utvrene aktivnosti, kao i ugovaranje dodatnih aktivnosti ovisno o stratekom usmjerenju visokokolske institucije. Osigurati postupnost uvoenja promjena za poboljanje sustava uz obvezno osiguranje prihvatljivog vremenskog razdoblja prilagodbe. Predvidjeti usklaivanje radnih obveza visokokolskih nastavnika s trajanjem ugovora o radu u postojeim nastavnim i znanstveno-nastavnim statusima, kao i osiguranje prijelaznog razdoblja za informiranje, prilagodbu i implementaciju predloenog sustava. Nadlenost: MZOS, NVZVO Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka uilita Rok provedbe: 2016. Pokazatelji provedbe: Novi mehanizam evaluacije aktivnosti nastavnika implementiran.

3.3. Utvrditi standarde kadrovske strukture visokih uilita i definirati ustroj radnih mjesta i politiku zapoljavanja Zbog velikih razlika u kadrovskim strukturama razliitih visokih uilita, a u cilju lakeg i uinkovitijeg ugovaranja programskih ugovora, izradit e se standard kadrovske strukture koji e definirati okvirne potrebe za nastavnim i nenastavnim kadrom visokog uilita s obzirom na programe i broj studenata. Pritom e se uvaavati specifinosti pojedinih programa u cilju njihova optimalnog izvoenja. Na visokim uilitima postoje izrazite razlike u strukturi nastavnika i suradnika u nastavi, ali i administrativnog, strunog i pomonog osoblja. Postoje velike razlike u rasponu i distribuciji zaposlenih s obzirom na zvanja. To je posebno vano pri usporedbi fakulteta, veleuilita i visokih kola koji izvode studijske programe bliskih sadraja i obima. Postoje i osjetne razlike u udjelu administrativnog,

109

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

strunog i pomonog osoblja u strukturi zaposlenih u visokim uilitima. Te razlike rezultat su prevelike fragmentiranosti sustava visokog obrazovanja u kojem institucionalnu odgovornost za definiranje i upravljanje politikom zapoljavanja nisu preuzela sveuilita. Ustroj radnih mjesta na visokim uilitima definirat e se na temelju: a) opsega obrazovnog, znanstvenog, umjetnikog ili strunog rada; b) standardnog optereenja zaposlenika; c) standarda za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja. U aktualnom sustavu izbor nastavnika provodi se temeljem utvrivanja zadovoljava li kandidat zakonski regulirane minimalne kriterije za izbor u zvanje. Iako se tom prilikom raspisuju javni natjeaji, izbori su najee povezani s napredovanjem odreenog nastavnika. Sustav izbora nastavnika promijenit e se na nain da se izbori provode vezano uz odreeno slobodno ili oformljeno radno mjesto, sukladno ustroju radnih mjesta visokog uilita, a uz potivanje naela transparentnosti i obveze visokog uilita da studentima osigura najbolje nastavnike. Pritom i dalje treba zadrati sustav minimalnih kriterija za izbore u zvanja uz uravnoteenje doprinosa nastavnika u sva etiri vida aktivnosti opisanih u prethodnoj toki te zadrati sustav izbora u naslovna zvanja za nastavnike koji nisu zaposlenici visokog uilita na kojem izvode nastavu.
Mjera 3.3.1. Izraditi standarde kadrovske strukture prema vrstama i opsezima programa
te na temelju standarda regulirati ustroj radnih mjesta zaposlenika ija plaa tereti sredstva prorauna. Nadlenost: MZOS, NVZVO Provedba: Radna grupa za utvrivanje kadrovskog standarda, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Rok provedbe: 2016. Pokazatelji provedbe: Izraen i prihvaen odgovarajui dokument o kadrovskim standardima. Izraeni i prihvaeni pravilnici o ustroju radnih mjesta na visokim uilitima. Struktura nastavnika visokih uilita.

Osigurati uinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih uilita


4. cilj:

Odgovarajue financiranje sustava visokog obrazovanja preduvjet je njegova razvoja. Pritom treba voditi rauna o razvojnim ciljevima u podruju gospodarstva, kulture, obrazovanja i znanosti, ukupnim ulaganjima, o raspodjeli sredstava, kao i o uinkovitim mehanizmima praenja realizacije ciljeva. Osnovu djelotvornog sustava financiranja visokih uilita, uz uvaavanje specifinosti sveuilita, veleuilita i visokih kola, trebaju predstavljati programski ugovori s resornim ministarstvom64. Programski ugovori predstavljaju vaan instrument provoenja nacionalne politike visokog obrazovanja i istraivanja uz uvaavanje autonomije i unutarnjeg sustava osiguravanja kvalitete visokih uilita. U sljedeem stratekom razdoblju vano je uvesti cjelovite programske ugovore koji e pokrivati sve temeljne aktivnosti visokog uilita, a koji e voditi rauna o nacionalnim stratekim prioritetima s jedne te autonomiji sveuilita s druge strane. Pritom treba razraditi specifine mehanizme ugovaranja i financiranja ovisno o tipu visokih uilita.

64

MZOS, Programski ugovori

110

VISOKO OBRAZOVANJE

4.1. Uspostaviti sustav alociranja javnih sredstava visokim uilitima putem cjelovitih programskih ugovora uz njihovu potpunu autonomiju u raspolaganju financijskim sredstvima to podrazumijeva i odgovornost za ostvarene rezultate Postojei sustav financiranja visokih uilita promijenit e se uvoenjem cjelovitih programskih ugovora. Ovakav mehanizam financiranja bit e povezan s postizanjem stratekih ciljeva te e se rukovoditi naelima transparentnosti, uinkovitosti, osiguranja kvalitete i socijalne dimenzije visokog obrazovanja. Osigurat e se naelo cjelovitosti u javnom financiranju visokog obrazovanja na nain da se zajedno reguliraju financiranje studija i studijskih programa, financiranje studentskog standarda, financiranje istraivanja i razvoja te financiranje trokova poslovanja. Sustav e se temeljiti na modelima dobre prakse EU-a65 i koristit e instrumente poput financiranja temeljenog na ulaznim i izlaznim kriterijima te na projektnom financiranju. Programski ugovori bit e temelj financiranja svih javnih visokih uilita, a mogu posluiti i u dijelu financiranja privatnih visokih uilita ako za to postoji jasno prepoznata drutvena potreba kojoj javna visoka uilita ne mogu udovoljiti na adekvatan nain. Programskim ugovorima financirat e se sve razine studijskih programa, od preddiplomskih do doktorskih studija, i sve vrste studenata. Sustav financiranja razradit e se temeljem broja upisanih studenata prema znanstvenim podrujima njihovih studijskih programa, to osigurava transparentnost te uvaava razliite razine trokova izvoenja studija ovisno o studijskom programu. Napose e se razraditi nain ugovaranja i razine aktivnosti za veleuilita i visoke kole, budui da one nemaju istu razinu autonomije kao javna sveuilita. Sveuilita i veleuilita trebaju razraditi pravila provedbe ciljeva programskih ugovora, a osobito alokacije sredstava sastavnicama u skladu s postavljenim ciljevima. Financiranje po novom modelu uvodit e se postupno kako se ne bi ugrozio kontinuitet djelovanja visokih uilita. Dio financiranja visokih uilita odnosit e se na financijske poticaje visokim uilitima za postizanje stratekih ciljeva u visokom obrazovanju koristei model financiranja prema izlaznim kriterijima i/ili putem projektnog financiranja. U ovom dijelu financiranja javna sredstva e se alocirati na visoka uilita putem razliitih ministarstava, a ne samo ministarstva nadlenog za znanost i visoko obrazovanje. Na taj e nain i druga ministarstva participirati u razvoju kadrova potrebnih za razvoj djelatnosti u svojim resorima. U postojeem sustavu od uprava se visokih uilita oekuju rezultati, ali uz nerazmjerno nisku autonomiju u raspolaganju financijskim sredstvima. Jaanje autonomije u raspolaganju financijskim sredstvima preduvjet je uinkovitog upravljanja visokim uilitima66. Pritom je potrebno voditi se naelima transparentnosti, uinkovitosti, osiguranja kvalitete i socijalne dimenzije. Uz razradu novog modela financiranja potrebno je unaprijediti upravljanje sustavom na razini drave te na razini visokih uilita radi informiranog, uinkovitog i transparentnog razvoja sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj. U tu e se svrhu na institucionalnoj i nacionalnoj razini unaprijediti sustav prikupljanja financijskih podataka koji e omoguiti kvalitetno upravljanje i utemeljeno donoenje odluka.

65 66

EHEA, Bologna Process, Financing and Governance of Higher Education Center for Higher Education Policy Studies, Progress in higher education reform across Europe, Funding Reform

111

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 4.1.1. Razraditi i implementirati model financiranja programskim ugovorima.


Nadlenost: MZOS, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Provedba: odgovarajua radna skupina, visoka uilita Rok provedbe: 2015 Pokazatelji provedbe: Izraen i prihvaen odgovarajui dokument.

Mjera 4.1.2. Razraditi sustav sufinanciranja visokog obrazovanja od strane razliitih


ministarstava. Odrediti udjele pojedinih ministarstava u financiranju visokog obrazovanja. Nadlenost: Vlada RH Provedba: resorna ministarstva Rok provedbe: 2015 Pokazatelji provedbe: Izraen i prihvaen odgovarajui dokument. Provedene odgovarajue izmjene zakona.

Mjera 4.1.3. Razraditi sustav prikupljanja i upravljanja financijskim podacima za


kvalitetno upravljanje i utemeljeno donoenje odluka u visokom obrazovanju. Ova mjera razraena je detaljno u okviru glavnog Cilja 5. Osigurati zadovoljavajue prostorne i informacijsko-komunikacijske resurse visokih uilita, posebnog Cilja 5.2. Unaprijediti informacijsko-komunikacijsku infrastrukturu

4.2. Poticati izdvajanja za visoko obrazovanje iz javnog i privatnog sektora Hrvatsko javno izdvajanje za visoko obrazovanje odreeno kao postotak BDP-a trenutno je meu najniima u Europi i iznosi 0,73 %. Ovako nisko izdvajanje onemoguuje svaku ozbiljniju reformu visokoobrazovnog sustava. Stoga je jedan od najvanijih ciljeva u buduem razdoblju pozicioniranje Hrvatske meu zemljama EU-a u razini izdvajanja za znanost i visoko obrazovanje. To ujedno predstavlja i mjeru stvarnog prepoznavanja uloge obrazovanja i istraivanja kao pokretaa gospodarskog i drutvenog napretka i stvarnog opredjeljenja za drutvo utemeljeno na znanju. Minimalni cilj koji e Hrvatska postaviti u visini izdvajanja iz javnog sektora jest dostizanje medijana europskih zemalja do 2020. Treba naglasiti da se dostatna ulaganja moraju osigurati i za omoguivanje povlaenja sredstava europskih fondova. Dio sredstava e se osigurati ulaganjem dijela prihoda od prodaje dravne imovine ili dravnih koncesija u razvoj visokog obrazovanja. Jasno je da postizanje adekvatnog financiranja institucija visokog obrazovanja nije mogue samo sredstvima dravnog prorauna. Stoga je potrebno razviti sustav kojim bi se osiguralo financiranje visokih uilita i iz drugih izvora. Prije svega se to odnosi na gospodarski sektor koji je u posljednjih dvadesetak godina u velikoj mjeri izgubio interes, a dijelom i mogunost ulaganja u visoko obrazovanje. Formiranje interesnih mrea u koje bi se ukljuile gospodarske i akademske, ali i druge institucije poput ministarstava, agencija, komora itd. koje djeluju u pojedinim sektorima, moglo bi dovesti do znaajnije suradnje izmeu gospodarstva i visokih uilita, a time i poveanja ulaganja u visokoobrazovni sustav. Odgovarajuom poreznom politikom poticat e se ulaganja gospodarskog sektora u visoko obrazovanje. Dio sredstava koje visoka uilita ostvaruju prvenstveno istraivakim radom dolazi iz meunarodnih projekata. Povezivanje visokih uilita u interesne mree, kao i povezivanje akademskog i gospodarskog sektora povealo bi konkurentnost u natjecanju za meunarodne projekte, a time bi se poveao i udio financiranja iz meunarodnih fondova.

112

VISOKO OBRAZOVANJE

Mjera 4.2.1. Postupno poveavati proraunska izdvajanja za visoko obrazovanje do


postizanja medijana EU-a Nadlenost: Vlada RH Provedba: Ministarstvo financija, MZOS Rok provedbe: 2020. Pokazatelji provedbe: Dravni proraun

Mjera 4.2.2. Razraditi i implementirati sustav poreznih olakica za gospodarske subjekte


i privatne osobe koji investiraju u visoko obrazovanje
Nadlenost: Vlada RH Provedba: Ministarstvo financija Rok provedbe: 2020. Pokazatelji provedbe: Odgovarajue odluke Vlade RH

Mjera 4.2.3. Razraditi sustav alociranja dijela sredstava uprihoenih prodajom dravne imovine i/ili ostvarenih putem dravnih koncesija u visoko obrazovanje Nadlenost: Vlada RH Provedba: Ministarstvo financija, MZOS Rok provedbe: 2020. Pokazatelji provedbe: Dravni proraun. Odluke Vlade RH Mjera 4.2.4. Formirati sektorske interesne mree. U interesne mree potrebno je ukljuiti
visoka uilita, poslodavce, dravna tijela i druge zainteresirane dionike.
Nadlenost: Vlada RH Provedba: resorna ministarstva, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, HUP Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Broj formiranih interesnih mrea koje su zapoele s redovitim

aktivnostima

Osigurati zadovoljavajue prostorne i informacijsko-komunikacijske resurse visokih uilita


5. cilj:

Zakonom je propisan minimum prostora koje institucije visokog obrazovanja moraju imati da bi dobile dopusnicu za izvoenje nastave67. Materijalni resursi na javnim institucijama visokog obrazovanja veoma su razliiti i na velikom broju institucija nedostatni za kvalitetno ispunjavanje svih zadaa kao i za natjecanje u meunarodnom okruju. Prostori pojedinih sastavnica ne zadovoljavaju ni najnunije standarde nastavnih i istraivakih zahtjeva. Ustroj suvremenih institucija visokog obrazovanja zahtijeva i odgovarajuu infrastrukturu koja e osigurati izvrsnost u nastavi te njihov ravnopravan poloaj u Europskom visokoobrazovnom prostoru. Nedvojbeno je da kvalitetni visokoobrazovni sustav te istraivaka izvrsnost danas nisu mogui bez moderne i napredne informacijsko-komunikacijske infrastrukture. Ona predstavlja nezaobilazan temelj za nove metode i iskorake u istraivanjima te kolaboracijsku okolinu i skup alata koji omoguuju suradnju nastavnika, studenata i istraivaa bez obzira na zemljopisnu lokaciju i udaljenost od fizikih istraivakih resursa.

67

Pravilnik o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_24_575.html

113

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Osiguranje potrebnih prostornih resursa i infrastrukture bit e jedan od prioriteta u podruju visokog obrazovanja i znanosti. 5.1. Osigurati adekvatne prostorne standarde i opremljenost Uspostavit e se jasan odnos prostornih potreba i broja studenata, nastavnih programa i istraivakih zahtjeva u skladu s podrujima studiranja/istraivanja. Razradit e se plan ulaganja u razvoj infrastrukture uzimajui u obzir postojee prostorne resurse, njihovu starost i funkcionalnost uz analizu odrivosti novih prostornih kapaciteta s obzirom na trokove njihova odravanja. Pri gradnji novih prostornih kapaciteta potrebno je funkcionalno i programski povezati prostorne resurse kako bi se osiguralo njihovo optimalno koritenje te odrivost. Prilikom projektiranja i izgradnje objekata poticat e se energetski uinkovita i odriva gradnja. etiri vea hrvatska sveuilita provela su analizu potreba za novim prostornim kapacitetima i u posljednjih nekoliko godina ve pristupila gradnji kampusa kojima je cilj ne samo proirenje prostora nego i funkcionalno povezivanje fakulteta i podizanje kvalitete studiranja. Uz to, ovakvi sveuilini kampusi imaju iri utjecaj na lokalnu zajednicu i predstavljaju vaan instrument ostvarenja velikog broja ciljeva definiranih i ovom Strategijom.
Mjera 5.1.1. Provesti detaljnu analizu postojeih prostornih kapaciteta visokih uilita i
utvrditi nacionalne prioritete ulaganja s realnim vremenskim planovima. U ovu mjeru treba ukljuiti i postojee podatke kojima raspolae MZOS uz prikupljanje dodatnih podataka koji omoguuju informirano donoenje nacionalnih prioriteta. Nadlenost: MZOS, NVZVO Provedba: odgovarajua radna skupina Rok provedbe: 2014. Pokazatelji provedbe: Provedena i objavljena analiza. Objavljeni nacionalni prioriteti ulaganja

Mjera 5.1.2. Izgraditi nove i obnoviti postojee kapacitete visokih uilita. Nacionalni
prioriteti trebaju uzeti u obzir i ve zapoete projekte unaprjeenja prostornih kapaciteta. Nadlenost: MZOS Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka uilita Rok provedbe: 2025. (uz osiguranje dostatnih financijskih sredstava) Pokazatelji provedbe: Izgraeni i obnovljeni prostori visokih uilita

5.2. Unaprijediti informacijsko-komunikacijsku infrastrukturu Suvremena informacijsko-komunikacijska infrastruktura preduvjet je funkcioniranja visokog uilita na svim razinama, od tehniko-administrativne do nastavne. Poseban naglasak potrebno je staviti na tehnike predispozicije za razvoj e-uenja i uenja na daljinu u skladu s aktualnim svjetskim trendovima i potrebama razliitih podzastupljenih skupina. Postojea informatika podrka visokim uilitima nije dostatna. Dvije velike informatike mree, ISVU68 i MOZVAG69, formirane su neovisno i ne korespondiraju meusobno, a i ne sadre sve podatke potrebne za informirano donoenje odluka u procesu upravljanja visokim uilitima. Nedostaju informatiki alati potrebni za rad strunih slubi visokih uilita povezani s postojeim informacijskim sustavima. Nuno je za sve postojee i nove sustave osigurati interoperabilnost.
68 http://www.isvu.hr/javno/hr/index.shtml 69 http://mozvag.srce.hr/

114

VISOKO OBRAZOVANJE

Informatiko-komunikacijska tehnologija premalo se koristi u nastavi, a broj, nain izvoenja i ukupni znaaj e-kolegija vrlo je neujednaen meu visokim uilitima i pojedinim studijskim programima. Nuno je osigurati slobodan pristup to veem dijelu nastavnih sadraja, ukljuujui i udbenike, prirunike i ostalu nastavnu literaturu kako bi na taj nain studentima bilo dostupno vie kvalitetnije literature uz istodobno smanjenje troka studiranja. Inicijalno ulaganje u takav razvoj je zahtjevno u financijskom smislu, ali i u smislu osiguravanja educiranih kadrova.
Mjera 5.2.1. Izraditi plan razvoja informacijsko-komunikacijske infrastrukture za razdoblje do 2020. godine. Nadlenost: MZOS Provedba: CARNET, SRCE, visoka uilita Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Izraen i prihvaen plan. Mjera 5.2.2. Nadograditi i proiriti informacijsko-komunikacijsku infrastrukturu.
Ova mjera je razraena detaljno u dijelu Strategije koji se odnosi na razvoj znanosti.

Mjera 5.2.3. Objediniti postojee baze podataka iz domene visokog obrazovanja,


nadopuniti ih podacima potrebnim za informirano donoenje odluka i povezati ih s bazama podataka iz podruja znanosti i cjeloivotnog uenja. Nadlenost: MZOS Provedba: CARNET, SRCE, visoka uilita Rok provedbe: 2016. Pokazatelji provedbe: Implementiran jedinstveni informacijsko-komunikacijski sustav visokog obrazovanja i znanosti.

Mjera 5.2.4. Izraditi paket programskih alata za upravljanje visokim uilitima.


Nadlenost: MZOS Provedba: mjeru provesti putem javne nabave Rok provedbe: 2017. Pokazatelji provedbe: Izraena i implementirana informacijska podrka.

Mjera 5.2.5. Izraditi i implementirati projekt sustava slobodnog pristupa nastavnoj literaturi i drugim pomonim nastavnim sadrajima. Nadlenost: MZOS Provedba: CARNET, SRCE, NSK, sveuiline knjinice, visoka uilita Rok provedbe: 2017. Pokazatelji provedbe: Izraen i implementiran sustav slobodnog pristupa. Postotak potrebnih nastavnih materijala dostupnih u slobodnom pristupu.

6. cilj:

Unaprijediti studentski standard uz posebnu brigu za socijalnu dimenziju studiranja

Ulaganje u studentski standard i socijalnu dimenziju studiranja u neposrednoj je vezi s jednim od glavnih stratekih ciljeva po kojem visoko obrazovanje treba biti dostupno svima u skladu s osobnim sposobnostima. Od Prakog priopenja iz 2001.70 do Priopenja iz Bukureta iz 2012.71, ministri obra70 71

Prako priopenje, http://zagreb.idi.hr/bolonjski_dokumenti/Praska%20deklaracija%20Hr.doc Priopenje iz Bukureta, http://www.ehea.info/Uploads/(1)/Bucharest%20Communique%202012(2).pdf

115

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

zovanja 47 zemalja potpisnica potvrdili su vanost osiguravanja pravednosti uvodei pojam socijalne dimenzije visokog obrazovanja. Socijalna dimenzija definirana je kao proces i cilj prema kojem socijalni profil studentskog tijela koje ulazi u visoko obrazovanje, u njemu sudjeluje i uspjeno ga zavrava, odgovara heterogenom socijalnom profilu ireg stanovnitva (Londonsko priopenje 2007) 72. Glavni nalazi istraivanja EUROSTUDENT73 provedenog 2010. upuuju na sljedee probleme u podruju socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Hrvatskoj: postoji nejednakost u pristupu visokom obrazovanju, posebice za osobe nieg socioekonomskog statusa, mlade sa zdravstvenim tekoama i invaliditetom, djecu bez roditeljske skrbi te djecu romske nacionalnosti ranjive skupine u visokom obrazovanju imaju vee financijsko i radno optereenje od drugih studenata (osim spomenutih, to su studenti s djecom, stariji studenti te studenti koji su zavrili strukovnu kolu) uvjeti studiranja/ivota koji mogu negativno utjecati na iskustvo studiranja i na obrazovne ishode jesu plaanje kolarina, status izvanrednog studenta, rad uz studij i stanovanje u skupljem smjetaju studenti strunih studija studiraju pod nepovoljnijim uvjetima od onih na sveuilinim studijima, budui da su veinom u izvanrednom statusu i rade uz studij, te stoga imaju slabiji pristup studentskim domovima i stipendijama. 6.1. Reformirati sustav studentskog standarda u cilju vee pravednosti Studentski je standard podran izravnim i neizravnim mjerama i poticajima od strane drave, lokalne i regionalne samouprave kao i zainteresiranih drutvenih i privatnih tvrtki i organizacija. Izravna se potpora studentskom standardu uglavnom provodi na centralnoj razini, za razliku od drava koje imaju odvojene javne institucije za upravljanje programima potpore. Studenti ostvaruju izravne potpore u obliku stipendija, a neizravne u obliku subvencioniranja kolarine, smjetaja, prehrane, zdravstvenog osiguranja, prijevoza te poreznih olakica. Prema podacima MZOS-a, u razdoblju 2005. do 2010. prosjeno godinje ulaganje u izravne i neizravne oblike potpore studentskom standardu iznosilo je oko 500 milijuna kuna. Trenutno, oko 4200 studenta ostvaruje aktivnu potporu u okviru dravnih stipendija (oko 2,8 % redovitih studenata) 74. Studenti, korisnici dravne stipendije ostvaruju to pravo za cijelo vrijeme redovitog studiranja. Pored toga, sveuilita dodjeljuju odreeni broj sveuilinih stipendija za najbolje studente i studente loijeg socio-imovinskog stanja te studente s invaliditetom. Osim MZOS-a i ostala ministarstva pruaju potporu studentskom standardu i visokoobrazovnom sustavu kroz stipendijske programe. Prema dostupnim podacima ukupno se, na razini dravne potpore, dodjeljuje oko 9000 stipendija (oko 6 % ukupne studentske populacije). Pored toga, stipendije esto dodjeljuju i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Kako je sustav studentske potpore u veoj mjeri centraliziran, pojavljuje se problem birokratizacije, ali i nedovoljnog broja slubenika, to esto rezultira neosjetljivou za individualne studentske potrebe, ali i velikim vremenskim odmakom u realizaciji i isplati studentskih potpora.

72

Londonsko priop enje, http://w w w.ond .vlaanderen . be/hogeronder wijs/B ologna/documents/mdc/London _ Communique18May2007.pdf 73 http://www.eurostudent.eu/ 74 podaci MZOS

116

VISOKO OBRAZOVANJE

Neizravna financijska potpora studentskom standardu regulirana je Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Njime su regulirana prava redovitih studenata koji imaju pravo na subvencioniranje kolarine, zdravstveno osiguranje te subvencioniranu prehranu i smjetaj za vrijeme trajanja studija. Subvencija kolarina regulirana je tzv. Pilot programskim ugovorima, sklopljenim u prosincu 2012. izmeu MZOS-a i visokih uilita. Pilot programskim ugovorima MZOS se obvezuje u razdoblju 2012. do 2015. subvencionirati participaciju kolarine za sve redovite studente koji upisuju prvu godinu studija na prvoj i drugoj razini te na integriranim studijima, kao i za redovite studente viih godina studija koji redovito napreduju kroz studij i ostvaruju minimalno 55 ECTS bodova u prethodnoj godini studija. Visoka uilita su se obvezala, u razdoblju trajanja Pilot programskih ugovora75, unaprijediti sustav studiranja kroz realizaciju najmanje etiri cilja iz grupe predloenih obveznih i posebnih ciljeva. Studenti koji nisu obuhvaeni subvencijom participacije kolarine plaaju participaciju prema modelu koji neovisno donose visoka uilita i koji se meusobno razlikuju. MZOS je odgovoran za provedbu indirektne financijske potpore za prehranu, smjetaj i studentske programe, dok je provedba i ostvarivanje studentskih prava u nadlenosti studentskih centara koji su u vlasnitvu visokoobrazovnih institucija. Cijene smjetaja se odreuju na razini studentskih centara i razlikuju se od sveuilita do sveuilita. MZOS, na temelju javnog natjeaja, subvencionira i studente koji stanuju u privatnom smjetaju. Kriteriji ostvarivanja prava na studentski smjetaj jesu kombinacija uspjenosti i socijalnih kriterija, a subvencije su ograniene smjetajnim kapacitetima studentskih domova i brojem subvencioniranih mjesta u privatnom smjetaju. Prehrana redovitih studenata u studentskim restoranima u najveoj je mjeri subvencionirana. Trokovi prijevoza (osim za studente s invaliditetom) dijelom su subvencionirani i iz dravnog prorauna u nekoliko gradova (Rijeka, Split, Osijek), a ee su subvencionirani na razini lokalnog prijevoza od strane lokalne samouprave. Iz navedene analize proizlazi da se u Hrvatskoj sustav studentskih potpora preteito oslanja na neizravne potpore, dok izravnu dravnu potporu dobiva razmjerno mali broj studenata. U izdvajanjima za neizravnu potporu dominira subvencija za studentsku prehranu. Ovakav sustav potpore neracionalan je i socijalno nepravedan jer neizravne potpore, s iznimkom potpore za stanovanje, ne ukljuuju socio-ekonomski status studenata. Stoga e se u iduem razdoblju osmisliti nov model u kojem bi vie sredstava bilo usmjereno izravnom subvencioniranju studenata po naelima stvarnih potreba, racionalnosti i transparentnosti.
Mjera 6.1.1. Na temelju komparativne analize sustava studentskog standarda u Hrvatskoj i europskih sustava izraditi projekt reforme sustava. Nadlenost: MZOS Provedba: Javni instituti s potrebnom ekspertizom. Rok provedbe: 2014. (aktivnosti u tijeku od 2010. godine) Pokazatelji provedbe: Izraena i objavljena komparativna analiza studentskog standarda.

75

MZOS, Programski ugovori

117

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 6.1.2. Uspostaviti nov nacionalni sustav financijske potpore koji bi u veoj mjeri
bio temeljen na izravnoj potpori studentima putem stipendija i/ili subvencioniranih studentskih kredita te koji bi bio dostupan svim studentima ukljuujui i studente s djelominim optereenjem. Sustav financijske potpore treba temeljiti na kriteriju potrebe (npr. socioekonomskog statusa ili drugih kriterija za ranjive skupine) te na temelju tog kriterija utvrditi visinu i vrstu potpore. Smanjiti neizravne potpore u obliku subvencionirane prehrane te poveati neizravne potpore za studentski smjetaj kroz izgradnju i obnovu studentskih domova. Nadlenost: MZOS Provedba: Radna skupina za izradu nacionalnog sustava financijske potpore studentima, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola. Rok provedbe: 2020. Pokazatelji provedbe: Izraena studija o nacionalnom sustavu financijske potpore studentima; postupno prelaenje na novi sustav dinamikom koju bi definirala studija.

6.2. Izraditi program unaprjeenja socijalne dimenzije uz analizu pristupa i uspjeha podzastupljenih skupina u visokom obrazovanju Ukljuivanje podzastupljenih skupina u sustav visokog obrazovanja jedan je od prioriteta razvoja europskog visokoobrazovnog prostora76. U Hrvatskoj e se razviti sustavna politika ukljuivanja podzastupljenih skupina.
Mjera 6.2.1. U skladu s praksom u drugim europskim zemljama ustanoviti
meusektorsku Nacionalnu skupinu za unaprjeenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja. Skupina treba djelovati kao savjetodavno tijelo Vlade RH, MZOS-a, Rektorskog zbora i Vijea veleuilita i visokih kola. Nadlenost: MZOS Provedba: resorna ministarstva, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola. Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Ustrojeno tijelo prema uzoru na druge europske zemlje.

Mjera 6.2.2. Identificirati podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju i


utvrditi imbenike koji pridonose slabijem ukljuivanju studenata iz tih skupina. Nadlenost: MZOS Provedba: Nacionalna skupina za unaprjeenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja. Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Izraen i objavljen odgovarajui dokument.

Mjera 6.2.3. Izraditi i implementirati nacionalni akcijski plan za unaprjeenje socijalne


dimenzije visokog obrazovanja, vodei rauna o potrebi koordiniranih mjera na svim razinama sustava obrazovanja. Razraditi i pokrenuti sustav nacionalnog programa stipendiranja podzastupljenih ili ranjivih skupina studenata Nadlenost: MZOS Provedba: Nacionalna skupinu za unaprjeenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja Rok provedbe: 2016. Pokazatelji provedbe: Izraen i objavljen akcijski plan.

76 Publicdata.eu, Participation of Under-Represented Groups in Higher Education, http://publicdata.eu/dataset/participation-of-under-represented-groups-in-higher-education

118

VISOKO OBRAZOVANJE

Mjera 6.2.4. Razviti integrirani sustav praenja upisa, dinamike i uspjenosti zavravanja studija za studente iz podzastupljenih i ranjivih skupina. Nadlenost: AZVO, NVZVO Provedba: visoka uilita, SRCE, Dravni zavod za statistiku Rok provedbe: 2016. Pokazatelji provedbe: Sustav praenja upisa, dinamike i uspjenosti zavravanja studija za studente iz podzastupljenih i ranjivih skupina integriran u informacijsko-komunikacijski sustav visokih uilita.

6.3. Proiriti smjetajne mogunosti za studente, izgraditi nove i obnoviti postojee kapacitete Studija koju je u okviru europskog projekta ACCESS za Hrvatsku proveo Institut za razvoj obrazovanja uz potporu i prikupljene podatke sa svih hrvatskih sveuilita pokazala je da u ukupnim trokovima studenta dominiraju trokovi smjetaja77. Posebno je izraen troak stanovanja kod studenata iji je ukupni troak studiranja vei, dok je kod kategorija studenata s niim ukupnim trokom studiranja udio trokova za smjetaj manji. To zapravo pokazuje da postoji velika razlika u trokovima studiranja studenata koji ive u studentskim domovima i onih koji stanuju u iznajmljenim stambenim prostorima. Stoga se i subvencioniranjem rashoda za stanovanje moe najvie utjecati na studentski standard. To je posebno vano jer je subvencioniranje smjetaja socijalno osjetljivo, odnosno zahtjevi za sobe u studentskim domovima rjeavaju se uz uvaavanje naela socioekonomskog statusa studenta. Trenutno samo 11 % studenata stanuje u studentskim domovima, dok ih ak 31 % ivi u podstanarskim stanovima. Zato e se poveati kapaciteti domova uz obnovu i ureenje postojeih.
Mjera 6.3.1. Razraditi i provesti plan izgradnje novih i obnove postojeih smjetajnih kapaciteta u studentskim domovima. Posebno treba voditi rauna da se pri planiranju i izgradnji nove infrastrukture visokih uilita u okviru nastajuih kampusa planiraju i izgrade i smjetajni kapaciteti za studente. Nadlenost: MZOS Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Rok provedbe: plan izgradnje dovriti do 2015., a proirenje i obnovu postojeih studentskih domova do 2025. Pokazatelji provedbe: Izraen i objavljen plan izgradnje novih i obnove postojeih smjetajnih kapaciteta u studentskim domovima; broj dostupnih mjesta u studentskim domovima.

6.4. Osigurati minimalne standarde pristupanosti visokih uilita studentima s invaliditetom Postoje znatne razlike u pristupanosti pojedinih visokih uilita studentima s invaliditetom. Na nekim je institucijama proteklih desetak godina uinjeno mnogo kako bi se postigla inkluzivnost studenata s invaliditetom, dok je na drugima to jo uvijek velik problem. Stoga e se ujednaiti uvjeti pristupa studiranju na nacionalnoj razini u skladu s ciljem koji definira omoguivanje visokog obrazovanja svima. Osigurat e se provedba smjernica i implementacije standarda izraenih u okviru Tempus projekta EDUQuality78, u kojem su sudjelovala sva hrvatska sveuilita, a koje je ve podrao Rektorski zbor.
77 78

Access, http://www.tempus-access.info/ Eduquality, http://www.eduquality-hr.com/index.php?option=com_content&view=section&layout=blog&id=9&Itemid=124&lang=hr

119

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 6.4.1. Osigurati nacionalni sustav financiranja za postizanje vee razine


pristupanosti studenata s invaliditetom. Nadlenost: MZOS Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka uilita Rok provedbe: 2016. Pokazatelji provedbe: Izraen i objavljen nacionalni sustav financiranja.

Mjera 6.4.2. Prijavne i upisne procedure na visokim uilitima prilagoditi osobama s


invaliditetom. Sve potrebne informacije o upisu na visoka uilita trebaju biti jednako pristupane osobama s invaliditetom. Nadlenost: MZOS Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola,visoka uilita Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Proveden sustav mjera kako bi se sve potrebne informacije o upisu na visoka uilita uinile dostupnima osobama s invaliditetom.

Mjera 6.4.3. Izvoenje nastave i provjeru znanja, vjetina i sposobnosti prilagoditi studentima s invaliditetom i omoguiti im da na pravedan nain dokau postizanje definiranih ishoda uenja. U tom smislu provesti edukaciju nastavnika. Nadlenost: AZVO Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola,visoka uilita Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Doneseni pravilnici na svim visokim uilitima koji reguliraju izvoenje nastave i provjeru ishoda uenja za osobe s invaliditetom. Mjera 6.4.4. Osigurati pomonu tehnologiju i asistente u nastavi za studente s
invaliditetom.
Nadlenost: MZOS Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka uilita Rok provedbe: 2018. Pokazatelji provedbe: Opisi dostupne pomone tehnologije na visokim uilitima i broj

asistenata u nastavi za studente s invaliditetom.

Mjera 6.4.5. Osigurati rad institucionalnih slubi i strunih tijela za potporu studentima s
invaliditetom.
Nadlenost: MZOS, NVZVO Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka uilita Rok provedbe: 2016. Pokazatelji provedbe: Osnovani uredi ili strune slube za osobe s invaliditetom.

Mjera 6.4.6. Osiguravanjem prostorne pristupanosti i primjenom univerzalnog dizajna


omoguiti svim studentima, ukljuujui i studente s invaliditetom, dostupnost svih resursa namijenjenih studentima. Nadlenost: MZOS Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka uilita Rok provedbe: 2019. Pokazatelji provedbe: Dostupnost svih prostora visokih uilita osobama s invaliditetom.

120

VISOKO OBRAZOVANJE

Mjera 6.4.7. Osigurati prilagoeni prijevoz studentima s invaliditetom. Institucionalne slube potpore za studente s invaliditetom pri visokim uilitima svake akademske godine trebaju iskazivati potrebe studenata za prilagoenim prijevozom. Nadlenost: MZOS Provedba: tijela lokalne uprave, udruge pruatelji socijalnih usluga Rok provedbe: 2018. Pokazatelji provedbe: Broj studenata s invaliditetom koji koriste prilagoeni prijevoz. Mjera 6.4.8. Sustavno prikupljati podatke o studentima s invaliditetom koji ostvaruju prava i koriste oblike potpore u sustavu visokog obrazovanja s ciljem praenja tijeka studija i unaprjeenja potpore studentima s invaliditetom. Nadlenost: MZOS Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola,visoka uilita Rok provedbe: zapoeti 2014. i provoditi trajno Pokazatelji provedbe: Sustav praenja upisa, dinamike i uspjenosti zavravanja studija za studente s invaliditetom integriran u informacijsko-komunikacijski sustav visokih uilita.

6.5. Poticati sadraje i programe koji obogauju kulturni, sportski i drutveni ivot studenata Uz studijske aktivnosti studentima je potrebno osigurati i izvanstudijske sadraje koji su u najveem dijelu naih visokih uilita vrlo slabo zastupljeni. Tako Sveuilite u Zagrebu raspolae sa samo 5 sportskih dvorana, nema kazalita niti dvorane prikladne za muzike priredbe itd. Zbog toga e se uz izgradnju ili preureenje zgrada visokih uilita planirati i prostori za sadraje koji obogauju kulturni, sportski i drutveni ivot studenata, to je posebno vano prilikom izgradnje studentskih kampusa.
Mjera 6.5.1. Razraditi i provesti plan izgradnje novih i obnove postojeih sadraja za
potrebe kulturnog, sportskog i drutvenog ivota studenata. Nadlenost: MZOS Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Rok provedbe: 2025. Pokazatelji provedbe: Izraen i objavljen plan izgradnje novih i obnove postojeih sadraja za potrebe kulturnog, sportskog i drutvenog ivota studenata. Broj novih i obnovljenih sadraja za potrebe kulturnog, sportskog i drutvenog ivota studenata.

Internacionalizirati visoko obrazovanje i jae ga integrirati u europski i svjetski visokoobrazovni prostor


7. cilj:

Globalizacija visokoobrazovnog prostora proces je koji se u posljednjih dvadesetak godina osjetno intenzivirao. To je posebno evidentno u Europi gdje je uvoenje bolonjskog procesa te Europskog kvalifikacijskog okvira izmeu ostalog postavilo i imperativ uklanjanja mnogih administrativnih i akademskih prepreka mobilnosti studenata, nastavnika i istraivaa. Sustav europskih okvirnih znanstvenih projekata dodatno je potaknuo suradnju meu europskim i svjetskim visokoobrazovnim i znanstvenim institucijama u planiranju i izvedbi znanstvenih istraivanja. Europska su visoka uilita prihvatila proces internacionalizacije, to je dovelo do ukupnog poveanja kvalitete obrazovanja i

121

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

ubrzanog razvoja znanstvenih istraivanja, pa je stoga internacionalizacija hrvatskih visokih uilita strateki cilj njihova razvoja79. 7.1. Poveati dolaznu i odlaznu mobilnost studenata i nastavnika Poveanje meunarodne mobilnosti studenata i nastavnika trend je koji snano obiljeava europsko visoko obrazovanje proteklih godina, a sva kvalitetna visoka uilita europskog visokoobrazovnog prostora prepoznaju internacionalizaciju visokog obrazovanja kao jedan od najvanijih mehanizama poboljanja ukupne kvalitete ne samo provoenja studijskih programa, nego i sveg ukupnog obrazovnog djelovanja80. League of European Research Universities (LERU), asocijacija koja okuplja 21 najkvalitetnije europsko sveuilite81, u svom izdanju od travnja 2013. detaljno obrazlae vanost mobilnosti studenata i nastavnika te razmatra mogunost uvoenja mobilnosti kao obveznog dijela kurikuluma usprkos visokim trokovima vezanima uz takav potez. Iako ve postoji sustavno financiranje mobilnosti studenata i nastavnika putem programa mobilnosti kao to su ERASMUS82, CEEPUS83 i sl., analize pokazuju da premali broj hrvatskih studenata preddiplomskih i diplomskih studija koristi te mogunosti (odlazna mobilnost za vrijeme trajanja studija na razini je oko 1 %). Najvei i najvaniji program mobilnosti studenata i nastavnika zemalja lanica EU predstavlja ERASMUS kao potprogram Programa za cjeloivotno uenje, a koji od 2014. poprima novu dimenziju objedinjavanjem vie postojeih programa84. Proteklih godina vidljiv je trend znatnog poveanja sredstava koje Hrvatska izdvaja za ERASMUS. Gotovo sva sredstva izdvojena za mobilnost su iskoritena, to pokazuje da postoji interes hrvatskih studenata za meunarodnu mobilnost. Zato je potrebno provoditi mjere kojima bi Hrvatska doprinijela ostvarivanju cilja od 20 % studenata koji u 2020. stjeu kvalifikaciju na podruju europskog visokoobrazovnog prostora, a koji su proveli odreeno razdoblje studiranja u inozemstvu. U okviru semestralnih mobilnosti putem ERASMUS, CEEPUS ili slinih mrea mobilnosti do 2020. trebalo bi ostvariti odlaznu mobilnost od najmanje 3 % i dolaznu od 1,5 % studenata. Postoji potreba da, slino drugim europskim zemljama, Hrvatska uvede stipendije za strane polaznike hrvatskih doktorskih studija i strane postdoktorande, koje ne bi bile ograniene na pojedinane bilateralne sporazume meu visokim uilitima. Na taj bi se nain poveao ukupan broj doktoranada i postdoktoranada i njihova kompetitivnost, a to bi dovelo i do internacionaliziranja pojedinih istraivakih grupa i, posljedino, do jaanja meunarodne suradnje i kvalitete znanstveno-nastavnih aktivnosti. Treba uvesti i stipendije za hrvatske studente koji e doktorske studije upisati u inozemstvu, uz obvezu povratka nakon stjecanja stupnja doktora znanosti. Potrebno je poveati broj ostvarivih i dostatno financiranih bilateralnih ugovora o suradnji izmeu hrvatskih visokih uilita i stranih partnera, posebno iz zemalja koje nisu obuhvaene europskim suradnim mreama. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti inozemnim boravcima hrvatskih mladih znanstvenika koji e svoju znanstveno-nastavnu karijeru nastaviti na hrvatskim visokim uilitima. Kako je za kvalitetu nastavnika boravak na priznatim inozemnim visokim uilitima od neprocjenjive vanosti, potrebno je mobilnost nastavnika valorizirati sustavno. Boravci na eminentnim inozemnim visokim

79

EC, Education & Training, Mobility and lifelong learning instruments EUA, Annual Report 2012 81 http://www.leru.org/index.php/public/home/ 82 http://ec.europa.eu/education/lifelong-learning-programme/erasmus_en.htm 83 www.ceepus.info/ 84 eu2013.ie, A Presidency Explainer: Erasmus+
80

122

VISOKO OBRAZOVANJE

uilitima ili znanstvenim institutima bit e kao obvezni ukljueni u kriterije za izbor u zvanje docenta i/ili za daljnja napredovanja u zvanju. Sustavno e se stipendirati boravci eminentnih stranih znanstvenika kao i hrvatskih znanstvenika koji rade na priznatim svjetskim visokim uilitima tijekom kojih bi oni prenosili svoja znanja kolegama u Hrvatskoj, utjecali na sustav organizacije znanstvenog i znanstveno-nastavnog rada u institucijama domainima i s njima uspostavljali trajne veze. Sveuiline nastavnike i znanstvenike koji u obliku dolaznih mobilnosti posjeuju Hrvatsku ne moe se administrativno tretirati jednako kao druge strane radnike koji se kod nas zapoljavaju. Kako se radi o osobama koje daju vaan doprinos razvoju znanosti i visokog obrazovanja, administrativne postupke vezane uz njihov dolazak i boravak treba maksimalno pojednostavniti. Iako se u tom segmentu stanje popravilo ulaskom Hrvatske u EU, slino treba uiniti i za znanstvenike koji u Hrvatsku dolaze iz zemalja izvan Europske unije.
Mjera 7.1.1. Poveati izdvajanja za mobilnost studenata i nastavnika kako bi se do 2020. osigurala odlazna mobilnost studenata od 10 % i dolazna mobilnost od 5 %, to ukljuuje i semestralnu mobilnost i mobilnost za stjecanje cjelovite kvalifikacije. Izraditi plan poveavanja izdvajanja za mobilnost. Ukupno poveanje sredstava za programe mobilnosti trebalo bi rasti po prosjenoj stopi od 17 % do 2020. godine. Sredstva za mobilnost nastavnika i studenata potrebno je ugraditi u programske ugovore. Nadlenost: MZOS Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka uilita Rok provedbe: 2020. Pokazatelji provedbe: Odlazna i dolazna mobilnost studenata i nastavnika. Mjera 7.1.2. Ukloniti interne prepreke mobilnosti na visokim uilitima. Potrebno je ukloniti prepreke mobilnosti na samim visokim uilitima vezanim uz priznavanje ECTS bodova ostvarenih putem mobilnosti i na adekvatan nain organizirati sustav poticanja studenata na mobilnost. Nadlenost: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola Provedba: uredi za meunarodnu suradnju, ECTS koordinatori Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Izraeni i prihvaeni pravilnici o priznavanju ECTS bodova steenim kroz mobilnost. Mjera 7.1.3. Uvesti obvezu meunarodnog usavravanja nastavnika kao kriterij za izbor u
znanstveno-nastavna zvanja.
Nadlenost: NVZVO Provedba: Podruna vijea, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola,visoka

uilita
Rok provedbe: 2015. Kriterij obveznog usavravanja u inozemstvu trebao bi stupiti na

snagu 4 godine nakon donoenja podzakonskog akta


Pokazatelji provedbe: Broj nastavnika koji su se usavravali na inozemnim

visokoobrazovnim institucijama.

123

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 7.1.4. Osigurati sustav stipendija za strane polaznike doktorskih kola hrvatskih visokih uilita. Osigurati financijske potpore za strance, polaznike hrvatskih doktorskih kola za razdoblje od 3 do 4 godine. Financijsku potporu potrebno je ukljuiti u programske ugovore, a vezati uz znanstvene projekte. Nadlenost: MZOS Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola,visoka uilita Rok provedbe: s tom mjerom trebalo bi zapoeti 2014. i postupno poveavati broj do 2025. Pokazatelji provedbe: Broj stranih polaznika hrvatskih doktorskih kola Mjera 7.1.5. Osigurati sustav stipendija za hrvatske polaznike inozemnih doktorskih
kola. Osigurati financijske potpore za znanstvene novake s hrvatskih visokih uilita, polaznike doktorskih kola na eminentnim europskim i svjetskim sveuilitima za razdoblje od 3 do 4 godine. Financijsku potporu potrebno je ukljuiti u programske ugovore, a vezati uz znanstvene projekte uz obvezu povratka znanstvenog novaka u hrvatsku nakon zavretka doktorske kole. Nadlenost: MZOS Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka uilita Rok provedbe: s tom mjerom trebalo bi zapoeti 2014. i postupno poveavati broj do 2025. Pokazatelji provedbe: Broj hrvatskih polaznika doktorskih kola na prestinim europskim sveuilitima.

Mjera 7.1.6. Osigurati sustav jednogodinjih stipendija za strane znanstvenike na


hrvatskim visokim uilitima. Stipendije je potrebno ukljuiti u programske ugovore, a vezati uz znanstvene projekte. Nadlenost: MZOS Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka uilita Rok provedbe: s tom mjerom trebalo bi zapoeti 2014. i postupno poveavati broj do 2025. Pokazatelji provedbe: Broj gostujuih nastavnika na hrvatskim visokim uilitima.

7.2. Poticati uvoenje nastave na stranim jezicima Vea dolazna mobilnost studenata mogua je jedino ako hrvatska visoka uilita poveaju ponudu kolegija/modula, odnosno itavih studija na engleskom (ili nekom drugom) jeziku. Uvoenje pojedinanih kolegija na engleskom jeziku predstavlja dobar poetak unaprjeivanja mobilnosti, ali on dugorono treba dovesti do ponude zaokruenih cjelina od po 30 ECTS bodova koje student moe prikupiti tijekom jednog semestra. Nadalje, vano je osigurati i ponudu cjelokupnih studija na stranim jezicima u svim podrujima.
Mjera 7.2.1. Osigurati financijsku potporu nastavi koja se izvodi na stranom jeziku. Postupno uvoditi kolegije/module, a zatim i doktorske i diplomske studije na stranom (engleskom ili drugom) jeziku. Razraditi i osigurati sustav financijske potpore za izvoenje nastave na stranom jeziku. Financijsku potporu potrebno je ukljuiti u programske ugovore. Nadlenost: MZOS, NVZVO Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka uilita Rok provedbe: Do 2020. svaka sveuilina sastavnica trebala bi izvoditi barem jedan doktorski i/ili diplomski studijski program na engleskom jeziku. Pokazatelji provedbe: Broj studijskih programa koji se izvode na stranom jeziku.
124

VISOKO OBRAZOVANJE

7.3. Poticati formiranje zdruenih studija s eminentnim europskim i svjetskim visokim uillitima Posljednjih godina u zemljama EU-a sve je izraeniji trend formiranja zdruenih studija meu institucijama visokog obrazovanja. Prema Bologna Process Implementation Report 201285 Hrvatska je u kategoriji zemalja u kojoj manje od 5 % institucija visokog obrazovanja sudjeluje u zdruenim studijima. U veini razvijenih europskih zemalja broj institucija koje izvode zdruene studije prelazi 50 %. Zdrueni studiji omoguuju visokim uilitima da se u pojedine studije ukljue u skladu sa svojim stratekim prioritetima, odnosno specifinostima. Na taj nain poveava se ukupna kvaliteta studija jer student na svakom visokom uilitu prolazi onaj dio obrazovnog procesa za koji je to visoko uilite specijalizirano. U taj trend moraju se ukljuiti i hrvatska visoka uilita u skladu sa svojim definiranim stratekim usmjerenjima. Meunarodna suradnja kroz izvoenje zajednikih studija moe biti posebno vana za manja sveuilita i veleuilita kod kojih je specijalizacija u pojedinim znanstvenim poljima od posebne vanosti86.
Mjera 7.3.1. Izraditi plan ukljuivanja u zdruene studije na svim razinama. Identificirati
strateke partnere visokih uilita i provesti pregovore o formiranju zdruenih studija. Usvojiti mehanizme akreditacije studijskih programa za zdruene studije. Usvojiti sustav internih pravila visokih uilita za ukljuivanje u zdruene studije. Nadlenost: MZOS, NVZVO Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka uilita Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Izraen i prihvaen plan ukljuivanja u zdruene studije; doneseni odgovarajui podzakonski akti.

Mjera 7.3.2. Uspostavititi sustav poticanja ukljuivanja hrvatskih visokih uilita


u zdruene studije. Osigurati dodatne financijske potpore za mobilnost studenata i nastavnika izvan ERASMUS kvote i ukljuiti ih u programske ugovore. Nadlenost: MZOS, NVZVO Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka uilita Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Broj mobilnosti vezanih uz zdruene studije.

Mjera 7.3.3. Izraditi studijske programe u suradnji sa stranim partnerima u zdruenim studijima. Zapoeti izvoenje programa zdruenih studija. Nadlenost: NVZVO Provedba: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka uilita Rok provedbe: 2016. 2025. Pokazatelji provedbe: Broj zdruenih studija u koje su ukljuena hrvatska visoka uilita.

7.4. Poveati broj inozemnog akademskog osoblja na visokim uilitima Kvaliteta visokog obrazovanja u najveoj mjeri ovisi o kvaliteti visokokolskih nastavnika. Zato sustav visokog obrazovanja mora teiti osiguranju najboljih dostupnih nastavnika, pri emu se ne smije ograniiti na hrvatske nastavne kadrove. U aktualnom sustavu visokokolski se nastavnici u pravilu regrutiraju iz redova vlastitih asistenata, dakle iz vrlo uskog kruga potencijalnih kandidata.
85 86

EUA, Annual Report 2012 Academic Cooperation Association, Promoting Innovation and Internalisation, http://www.aca-secretariat.be/index.php

125

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Takav nain odabira ne potie konkurenciju niti individualnu izvrsnost mladih znanstvenika u suradnikim zvanjima. Ne potie se niti njihova usporedivost s mladim znanstvenicima u irem znanstvenom okruju. Po uzoru na druge visokoobrazovne sustave, zapoljavanje nastavnika mora postupno dobiti internacionalnu dimenziju. Institucije visokog obrazovanja uz obveznu transparentnost odabira novih nastavnika moraju svojim studentima osigurati najbolje nastavnike bez obzira na zemlju iz koje dolaze. Ovakav trend mora biti ukljuen u strateke odrednice visokih uilita kako bi se do 2025. postiglo zapoljavanje najmanje 3 % stranih nastavnika na hrvatskim visokim uilitima.
Mjera 7.4.1. Izraditi strategiju zapoljavanja stranih nastavnika na pojedinim visokim
uilitima. Plan kadrova potrebno je aurirati svake godine. U planu kadrova potrebno je za svako visoko uilite postaviti realan postotak stranih nastavnika koji bi se postigao do 2025. i priblinu dinamiku njegove realizacije uz identifikaciju radnih mjesta za koja bi se predvidjeli strani nastavnici. Nadlenost: Rektorski zbor Provedba: sveuilita Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Izraene i prihvaene strategije.

8. cilj:

Osigurati primjerenu vanost kulture kvalitete i principa odgovornosti u visokom obrazovanju

Zakonski okvir i odgovarajui pratei dokumenti na relativno zadovoljavajui nain pruaju temelj za uspostavu i promociju kulture kvalitete u podruju znanosti i visokog obrazovanja87. Za daljnje unaprjeenje kvalitete potrebno ih je na odgovarajui nain nadopuniti. Pritom se oekuje da svi dionici sustava obrate pozornost da kulturi kvalitete pridonosi europski i nacionalni okvir koji ju promovira88, ali i institucije ukljuene u visoko obrazovanje koje promiu, njeguju i potuju principe kvalitete, ali i svi pojedinci ukljueni u sustav visokog obrazovanja (nastavnici, znanstvenici, administrativno osoblje i dr.). U sljedeem stratekom razdoblju briga o razvoju kulture kvalitete bit e nacionalni, institucijski i individualni prioritet. 8.1. Poticati autonomiju institucija visokog obrazovanja u njihovom profiliranju i razvoju kulture kvalitete uz preuzimanje odgovornosti vezane uz pitanja osiguravanja kvalitete i postizanja stratekih ciljeva institucije Brigu za razvoj kulture kvalitete preuzet e institucije visokog obrazovanja u okviru svoje autonomije, nastojei uspostaviti optimalnu ravnoteu izmeu autonomije i odgovornosti.
Mjera 8.1.1. Osmisliti i provesti projekt(e) i promotivne aktivnosti u svrhu podizanja
svijesti o kulturi kvalitete i stavljanja naglaska na akademske vrijednosti i usklaenost postupaka osiguravanja kvalitete sa stratekim ciljevima. Nadlenost: MZOS Provedba: MZOS i HZZ (osiguravanje sredstva za projekte), visoka uilita (prijave, provoenje i sufinanciranje projekta) Rok: 2015.; nastaviti s aktivnostima trajno Pokazatelji provedbe: Broj provedenih projekata/promotivnih aktivnosti
87 88

Zakon o osiguranju kvalitete u visokom obrazovanju, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_04_45_1031.html Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area, http://www.eqar.eu/fileadmin/ documents/e4/050221_ENQA_report.pdf

126

VISOKO OBRAZOVANJE

8.2. Razviti cjelokupno programsko financiranje koje uzima u obzir nacionalne prioritete te ih povezuje s osiguravanjem kvalitete i ostvarenjem stratekih ciljeva institucije visokog obrazovanja Uspostavit e se veza izmeu rezultata vrednovanja i programskog financiranja institucija u podruju visokog obrazovanja.
Mjera 8.2.1. Uvesti programsko financiranje visokih uilita.
Ova mjera razraena je detaljno u okviru Cilja 4. Osigurati uinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih uilita, Mjera 4.1.1. Razraditi i implementirati model financiranja programskim ugovorima.

Mjera 8.2.2. Sustavno pratiti provedbe programskih ugovora.


Nadlenost: Vlada RH, MZOS Provedba: MZOS, AZVO, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka uilita Rok: trajno nakon uvedenog sustava programskog financiranja Pokazatelji provedbe: Redoviti godinji izvjetaji o realizaciji programskih ugovora.

8.3. Dopuniti postojei normativni okvir Kod spomenutih izmjena i dopuna dokumenata koji se odnose na sustave osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju potrebno je doraditi dokumente u smislu razrade kriterija za podruje znanstvenoistraivakog rada i administrativnih slubi te uspostaviti iste minimalne kriterije za sveuilita i veleuilita i visoke kole (npr. omjer nastavnik : student, pokrivenost nastavnog optereenja programa vlastitim nastavnicima) te javne i privatne znanstvene institucije. U tom je smislu potrebno revidirati Pravilnik o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadraju dopusnice)89.
Mjera 8.3.1. Ujednaiti minimalne inicijalne kriterije za sve institucije visokog obrazovanja, odnosno znanosti bez obzira radi li se sveuilitima, veleuilitima i visokim kolama, odnosno javnim ili privatnim znanstvenim institucijama. Pritom voditi rauna da kriterij udjela sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika u nastavi potuje specifinosti strunih studija. Izmjene regulirati pravilnikom koji treba propisati i dodatne specifine minimalne kriterije koji e uzimati u obzir vrstu programa odnosno istraivanja koje institucija izvodi (preddiplomski, diplomski, integrirani preddiplomski i diplomski studijski programi, sveuilini ili struni, temeljna, primijenjena istraivanja i sl.). Nadlenost: MZOS, NVZVO Provedba: AZVO Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Izraen i donesen novi pravilnik. Mjera 8.3.2. Razraditi postupak akreditacije zajednikih i zdruenih studijskih programa.
Nadlenost: MZOS, NVZVO Provedba: AZVO Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Izraen i donesen novi pravilnik koji definira postupak

akreditacije zajednikih i zdruenih programa.


89

Pravilnik o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_24_575.html

127

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

8.4. Racionalizirati postupke vrednovanja Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju predvia sljedea vrednovanja: a) inicijalnu akreditaciju; b) reakreditaciju; c) tematska vrednovanja i d) vanjsku neovisnu periodinu prosudbu unutarnjeg sustava osiguravanja kvalitete. Uvest e se kontinuirano praenje institucija nakon inicijalne akreditacije budui da je uoeno kako u razdoblju od inicijalne akreditacije do reakreditacije dolazi do znaajnih nepoeljnih pojava u smislu neispunjavanja minimalnih kriterija za izvoenje studijskih programa i obavljanje znanstvene djelatnosti. Godine 2014. zavrava prvi ciklus reakreditacije institucija visokog obrazovanja. Po zavretku prvog ciklusa analizirat e se rezultati te e se temeljem njih izraditi prijedlog racionalizacije postupka vrednovanja.
Mjera 8.4.1. Izraditi sumarne analize provedenih reakreditacijskih postupaka
visokokolskih institucija i postupaka vanjskog vrednovanja sustava osiguravanja kvalitete te izraditi racionalni plan za drugi ciklus vrednovanja institucija koji je utemeljen na rezultatima prethodnog. Nadlenost: AZVO Provedba: Akreditacijski savjet Rok provedbe: 2015. Pokazatelji provedbe: Izraena i objavljena sumarna analiza provedenih reakreditacijskih postupaka.

Mjera 8.4.2. Kontinuirano pratiti institucije u razdoblju izmeu dva vrednovanja,


odnosno nakon inicijalne akreditacije.
Nadlenost: AZVO Provedba: Akreditacijski savjet Rok provedbe: kontinuirano Pokazatelji provedbe: Izvjetaji o (re)akreditacijama.

8.5. Povezati postojee informacijske sustave u visokom obrazovanju i znanosti kako bi bili interoperabilni i sluili prikupljanju i analizi podataka te kao podloga za informirane odluke Uspostavljeno je nekoliko informacijskih sustava za podruje znanosti i visokog obrazovanja koje slue prikupljanju, pohranjivanju i analizi podataka. Velik je nedostatak da oni meusobno ne komuniciraju, odnosno ne razmjenjuju podatke. Nuno je doraditi postojei informacijski sustav da omogui razmjenu podataka, analizu i pripremu podloga za donoenje informiranih stratekih odluka.
Mjera 8.5.1. Nadograditi i povezati postojee informacijske sustave za podruje znanosti
i visokog obrazovanja u jedinstveni sustav. Ova mjera razraena je detaljno u okviru Cilja 5. Osigurati zadovoljavajue prostorne i informacijsko-komunikacijske resurse visokih uilita, pod tokom 5.2.

128

OBRAZOVANJE ODRASLIH

Za obrazovanje odraslih je, u odnosu na inicijalno formalno obrazovanje, specifino da postoji jaa i izravnija veza sa socijalnom politikom, potrebama i zahtjevima trita rada, gospodarskim razvojem, demografskim kretanjima i sl. Vanost obrazovanja odraslih sve je vea zbog demografskog trenda starenja stanovnitva u RH i EU-a, radi smanjenja nezaposlenosti te neprilagoenosti postojee obrazovne strukture tritu rada i oekivanim novim zahtjevima. U Hrvatskoj je znatan udio graana bez strune spreme ili s niom strunom spremom ili openito s niskom razinom obrazovanosti, bez steenih kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje. To upuuje na potrebu usklaivanja ponude programa za nadogradnju kompetencijskog potencijala te za njihovu neprestanu prilagodbu promjenjivim i sve zahtjevnijim potrebama gospodarstva i drutva. U cilju dosezanja vieg stupnja ukljuenosti odraslih graana u programe obrazovanja poduzet e se niz aktivnosti i mjera koje e posluiti prevladavanju trenutnih strukturnih, situacijskih i psiholokih prepreka pristupu i sudjelovanju graana u programima obrazovanja. Trenutno nezadovoljavajui stupanj ukljuenosti graana, osim financijskim razlozima, dijelom je uvjetovan i aktualnom obrazovnom ponudom te njezinom kvalitetom. U tom se smislu naglasak u Strategiji stavlja na unaprjeenje kvalitete i relevantnosti ponude, kao i na poticanje visokoobrazovnih ustanova da se aktivno ukljue u obrazovanje odraslih. Omoguit e se pristup visokokvalitetnim programima obrazovanja odraslih te e se strukturirati i akreditirati sada raznovrsna i iroka ponuda programa formalnog i neformalnog obrazovanja. Ciljevi, aktivnosti i mjere vezane uz obrazovanje odraslih izvode se, nadograuju i nastavljaju na realizirane ili planirane aktivnosti iz Strategije obrazovanja odraslih (2004.) i pripadajueg Akcijskog plana90 .

90

Strategija i akcijski plan obrazovanja odraslih, 2004., Povjerenstvo za obrazovanje odraslih; http://www.mzos.hr/ Download/2004/07/27/Strategija_obrazovanja_odraslih_i_akcijski_plan.doc

129

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

1. cilj:

Osigurati preduvjete za poveanje ukljuenosti odraslih graana u procese cjeloivotnog uenja i obrazovanja

Prema anketi radne snage u Hrvatskoj (2012.) udio je odrasle populacije (dob: 25-64) koja sudjeluje u nekim aktivnostima obrazovanja, osposobljavanja ili usavravanja nezadovoljavajue nizak (2,4 %) u odnosu prema prosjeku 27 zemalja EU-a (9 %). U cilju dosizanja poeljnog stupnja ukljuenosti vie od 5 % do 2020. nuno je poduzeti niz aktivnosti i mjera koje e posluiti prevladavanju trenutnih prepreka za pristup i sudjelovanje odraslih u programima formalnog i neformalnog obrazovanja. Navedene se prepreke mogu podijeliti u tri vee skupine: strukturni elementi koji utjeu na smanjivanje sudjelovanja ili neukljuivanje odraslih u programe cjeloivotnog uenja. U RH se istiu nedovoljno i neujednaeno razvijena te neuinkovita mrea programa, nedostatak relevantnih, kvalitetnih i privlanih programa, nefleksibilno izvoenje i organizacija te nedostatak financijskih poticaja korisnicima i organizatorima programa obrazovanja odraslih.
Strukturne prepreke

elementi proizali iz osobnih situacija pojedinaca poput dobi, obrazovne razine, obiteljskih situacija (npr. roditeljstvo, puno zaposlenje, migracije).
Situacijske prepreke Psiholoke prepreke osobna iskustva pojedinaca i njihovi mogui otpori i nevoljkost za ukljuivanjem u programe cjeloivotnog obrazovanja. Za dio graana navedeno proizlazi iz negativnih iskustava s obrazovanjem i kolskim okrujem, nedostatkom samopouzdanja i samopotovanja te osjeajem drutvene iskljuenosti.

Osim poveanja sudjelovanja odraslih u programima obrazovanja i osposobljavanja, poeljno je, uz ukljuenost u formalno redovno obrazovanje, poveavati i sudjelovanje mladih osoba u razliitim usporednim oblicima uenja i obrazovanja. Trenutno nezadovoljavajui stupanj ukljuenosti graana, osim iz financijskih razloga, dijelom moe biti uvjetovan stupnjem razvoja sustava obrazovanja odraslih i aktualnom obrazovnom ponudom te njezinom kvalitetom. Budui razvoj nee biti usmjeren na poveanje kapaciteta (broj institucija i programa) koji danas premauje potrebe, nego na unaprjeenje kvalitete i relevantnosti ponude, kao i na poticanje ustanova visokog obrazovanja da se kvalitetno ukljue u obrazovanje odraslih. Uspostavit e se sustav priznavanja neformalno steenih znanja i vjetina koji predviaju HKO i strateki EU dokumenti. Ostvarenjem tog dugoronog cilja postii e se vea prohodnost kroz sustav cjeloivotnog uenja. Poboljat e se pedagoka, andragoka i struna kompetentnost te kvaliteta andragokih djelatnika. Potaknut e se formiranje centara kompetentnosti te uspostaviti mree postojeih laboratorija, radionica i edukacijskih centara za pojedina specifina podruja i tehnologije. Naglasak e pri osnivanju novih centara biti stavljen na samoodrivost kako bi se izbjegla ulaganja u izgradnju infrastrukture s obzirom na dostatnost postojeih kapaciteta. Kod njihove e se uspostave voditi rauna i o potrebnim kadrovima. Poticat e se mobilnost polaznika, ime e se dati snaan poticaj za privlaenje polaznika iz itave RH u spomenute centre kompetentnosti. Definirat e se prioritetni programi obrazovanja odraslih, odnosno pripadajui standardi zanimanja i kvalifikacija te e im se osigurati financijska podrka iz sredstava dravnog i lokalnih prorauna ili EU fondova. Na temelju javnih natjeaja za takve programe odabirat e se akreditirane ustanove, koje e biti odgovorne za njihovu razradu i izvoenje.
130

OBRAZOVANJE ODRASLIH

Kako bi se uinkovito djelovalo na uklanjanje strukturnih, situacijskih i psiholokih prepreka, nuno je utjecati na podizanje ope svijesti o potrebi neprestanog uenja, obrazovanja i fleksibilne promjene kvalifikacija i zanimanja putem stjecanja novih znanja i vjetina. Graane i poslodavce treba na razliite naine ohrabrivati te financijski i drugaije motivirati, ali i pozitivnim primjerima ukazivati na potrebu i isplativost ulaganja u razvoj, obnovu i nadogradnju kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje. Poticat e se ukljuivanje u procese obrazovanja odraslih osoba nieg stupnja obrazovanosti, nezaposlenih, socijalno i drugaije marginaliziranih osoba, starijih graana, useljenika te napose onih ije postojee kompetencije i kvalifikacije nisu, a izgledno je da nee ni biti traene na tritu rada. Unaprijedit e se korisniku usmjereni procesi informiranja i savjetovanja o mogunostima cjeloivotnog uenja i obrazovanja, i to putem integralnog internetskog portala, irenja posebnih javnih manifestacija i drugih oblika medijskih prezentacija programa. Snanijim i irim uvoenjem novih pomagala za uenje na daljinu te otvorenim i slobodnim pristupom postojeim i novim digitalnim resursima znanja i obrazovnim pomagalima racionalizirat e se, uiniti kvalitetnijim i ubrzati procesi obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja odraslih. Prva skupina mjera usmjerena je na ostvarivanje strukturnih preduvjeta za vee sudjelovanje kroz: unaprjeenje kvalitete i relevantnost programa obrazovanja odraslih izgradnju koherentnog, kvalitetnog i prilagodljivog sustava cjeloivotnog obrazovanja nastavnika, ravnatelja, savjetnika, trenera i mentora poticanje uvoenja vrednovanja i priznavanja neformalnog i informalnog uenja odraslih.
Mjera 1.1.1. Definirati nove standarde zanimanja i kvalifikacija prema sadanjim i buduim potrebama trita rada. Nadlenost: Ministarstva, dravne agencije, zavodi za zapoljavanje, srednje kole, ustanove za obrazovanje odraslih, visoka uilita. Provedba: Zavodi za zapoljavanje, srednje kole, ustanove za obrazovanje odraslih, visoka uilita. Rok: Trajno. Pokazatelji ostvarivanja: Broj novih standarda zanimanja i standarda kvalifikacija. Mjera 1.1.2. Uvesti standarde zanimanja i kvalifikacija, kroz razvoj i provoenje
relevantnih i novih akreditiranih programa za podruja od stratekog interesa za razvoj RH. Nadlenost: Ministarstva, dravne agencije, zavodi za zapoljavanje, srednje kole, ustanove za obrazovanje odraslih, visoka uilita. Provedba: Zavodi za zapoljavanje, srednje kole, ustanove za obrazovanje odraslih, visoka uilita. Rok: Trajno. Pokazatelji ostvarivanja: Broj akreditiranih i uvedenih programa, te broj polaznika. Iznos financijskih ulaganja u razvoj programa.

131

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 1.1.3. Uspostaviti projekt za razvoj standarda kvalifikacija za andragoke


nastavnike.
Nadlenost: Visoka uilita. Provedba: Projekt (visoka uilita i dravne agencije nadlene za obrazovanje odraslih).

Mogue financiranje iz ESF-a. Rok: 2015.


Pokazatelji ostvarivanja: Broj razvijenih standarda kvalifikacija andragokih

nastavnika.

Mjera 1.1.4. Provoditi akreditirane programe za andragoko, pedagoko i struno


dodatno cjeloivotno obrazovanje, osposobljavanje i certificiranje postojeih i buduih uitelja, nastavnika, ravnatelja i strunih suradnika. Nadlenost: Dravne agencije za obrazovanje i MZOS. Provedba: Nadlena dravna agencija za obrazovanje odraslih. Ustanove za obrazovanje odraslih. Visoka uilita. Mogue financiranje iz ESF-a. Rok: Trajno. Pokazatelji ostvarivanja: Broj polaznika programa.

Mjera 1.1.5. Uspostaviti projekt koji bi definirao procese i sustav za vrednovanje


prethodno neformalno steenih znanja i vjetina u obrazovanju odraslih. Poticati primjenu vrednovanja prethodno steenih znanja i vjetina u obrazovanju odraslih. Nadlenost: Dravne agencije i MZOS. Provedba: Mogue financiranje projekta iz ESF-a. Provedbu financirati iz dravnog prorauna. Rok: 2018. Provedba do 2020. Pokazatelji ostvarivanja: Odobren i financiran projekt. Broj graana s priznatim neformalno steenim znanjima i vjetinama. Broj meunarodno priznatih certifikata.

Mjera 1.1.6. Analizirati resurse postojeih laboratorija, radionica i edukacijskih sredita za izabrane skupine ili vrste programa. Kroz suradnju gospodarstva, regionalne i lokalne samouprave te obrazovnih ustanova projektnim financiranjem pokretati osnivanje i razvoj regionalnih i nacionalnih centara kompetentnosti i njihovih mrea. Centri trebaju biti mjesta za stjecanje praktinih iskustava, verificiranje i certificiranje znanja, vjetina i kompetencija nastavnika, mentora, trenera i polaznika obrazovanja i strukovnog osposobljavanja i usavravanja. Definirati uvjete suradnje centara i koritenja resursa kao i procese izvoenja programa za razliite korisnike. Napomena: mjera se takoer odnosi i na srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje. Nadlenost: Nacionalno vijee za razvoj ljudskih potencijala i dravne agencije Provedba: Projekt (ustanove obrazovanja, srednje strukovne kole, visoka uilita). Mogue financiranje projekta iz ESF-a. Provedba financirana iz dravnog prorauna. Rok: Izrada projekta 2017. Provedbe do 2025. Pokazatelji ostvarivanja: Studija o stanju resursa za stjecanje praktinih znanja i vjetina. Broj verificiranih i financiranih projekta za osnivanje centara i stvaranje mrea.

132

OBRAZOVANJE ODRASLIH

Mjera 1.1.7. Razraditi uvjete i kriterije ukljuivanja, te modele financijskih poticaja i


olakica za djelomino zapoljavanje radno neaktivnih graana a visokoobrazovanih i/ ili profesionalno iskusnih kao nastavnika, mentora ili trenera u ustanovama obrazovanja odraslih. Time bi se poveao kapacitet i kompetentnost pouavateljskih resursa te poveala socijalna ukljuenost, osobito starijih graana. Pratiti uinke ukljuivanja novih davatelja usluga. Nadlenost: Nacionalno vijee za razvoj ljudskih potencijala i nadlena ministarstva. Provedba: Agencije, zavodi za zapoljavanje, ustanove i institucije za obrazovanje odraslih. Rok: Razrada uvjeta, kriterija i modela poticaja: 2015. Provedba: trajno. Pokazatelji ostvarivanja: Broj novo ukljuenih nastavnika, mentora ili trenera, a prije radno neaktivnih.

Mjera 1.1.8. Razvijati raunalne i ekspertne sustave i sadraje za e-pouavanje odraslih. Organizirati stvaranje otvorenih obrazovnih sadraja i pomagala s mogunou slobodnog pristupa i poticati njihovo koritenje. Nadlenost: Nadlena ministarstva i agencije. Provedba: Projekti (CARNet, ustanove obrazovanja odraslih, visoka uilita i poslodavci). Mogue financiranje iz ESF-a i dravnog prorauna. Rok: Trajno Pokazatelji ostvarivanja: Broj novo razvijenih e-sustava. Broj sadraja instaliranih u baze znanja. Broj korisnika sustava.

Drugom skupinom mjera potie se vee ukljuivanje graana niih razina obrazovanosti, marginaliziranih, socijalno iskljuenih, osoba s invaliditetom, starijih graana i useljenika. Za te ciljane skupine graana izradit e se, prilagoditi i provoditi specifini programi.
Mjera 1.2.1 Izraditi i provoditi prioritetne programe formalnog i neformalnog obrazovanja
za graane bez osnovne obrazovanosti, s niim razinama obrazovanosti, za socijalno marginalizirane i iskljuene, za osobe s invaliditetom, za starije graane te useljenike. Nadlenost: Nacionalno vijee za razvoj ljudskih potencijala, lokalna samouprava, Zavod za zapoljavanje. Nadlena ministarstva. Nadlena dravna agencija za obrazovanje odraslih. Provedba: Ustanove obrazovanja odraslih. Rok: Trajno. Pokazatelji ostvarivanja: Broj polaznika programa.

Mjera 1.2.2. Informirati, motivirati i financijski stimulirati osobe nie razine obrazovanosti
i kvalifikacija, socijalno marginalizirane i iskljuene, osobe s invaliditetom, starije graane te useljenike za sudjelovanje u obrazovanju odraslih. Nadlenost: Dravne agencije i ministarstva. Provedba: Ustanove obrazovanja odraslih. Zavodi za zapoljavanje. Rok: Trajno. Pokazatelji ostvarivanja: Iznos financijskih poticaja po polazniku obrazovanja.

133

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 1.2.3. Financijski poticati, razvijati i provoditi programe obrazovanja odraslih u


manjim naseljima, nerazvijenim i ruralnim podrujima. Nadlenost: Dravne agencije i ministarstva. Provedba: Ustanove i institucije obrazovanja odraslih, srednje strukovne kole, visoka uilita. Rok: Trajno Pokazatelji ostvarivanja: Broj provedenih programa i broj polaznika. Iznos financijskih ulaganja.

Mjera 1.2.4. Osigurati besplatno osnovno obrazovanje odraslih.


Nadlenost: Ministarstvo. Provedba: Ustanove i institucije obrazovanja odraslih, (mogue financiranje iz ESF-a). Rok: Trajno. Pokazatelji ostvarivanja: Broj polaznika. Iznos financijskih ulaganja.

Mjera 1.2.5. Financijski poticati ukljuivanje nezaposlenih osoba u programe formalnog


obrazovanja kojima se stjee via razina kvalifikacije.
Nadlenost: Hrvatski zavod za zapoljavanje, ministarstva. Provedba: Ustanove i institucije obrazovanja odraslih, (mogue financiranje iz ESF-a). Rok: Trajno. Pokazatelji ostvarivanja: Broj polaznika. Iznos financijskih ulaganja.

Mjera 1.2.6.
Definirati programe neformalnog obrazovanja od posebnog interesa za drutvo te financijski podrati njihovo izvoenje. Nadlenost: Hrvatski zavod za zapoljavanje, ministarstva. Provedba: Ustanove i institucije obrazovanja odraslih, (mogue financiranje iz ESF-a). Rok: Trajno. Pokazatelji ostvarivanja: Broj polaznika. Iznos financijskih ulaganja.

Trea skupina mjera usmjerena je na prevladavanje psiholokih i situacijskih prepreka za vee sudjelovanje graana u programima. One obuhvaaju: Osvjetavanje nunosti ulaganja u ljudske potencijale i poticanje motiviranosti graana za cjeloivotno obrazovanje; Razvijanje uinkovitih i korisnicima usmjerenih procesa informiranja i savjetovanja o mogunostima obrazovanja odraslih; Poticanje mobilnosti u obrazovanju odraslih.
Mjera 1.3.1. iriti i unaprjeivati postojee manifestacije koje doprinose promociji
cjeloivotnog obrazovanja, te uvesti nove oblike i naine promocijskih aktivnosti.
Nadlenost: Dravne agencije. Provedba: Ustanove i institucije za obrazovanje odraslih, zavodi za zapoljavanje,

volonteri. Rok: Trajno.


Pokazatelji ostvarivanja: Broj realiziranih promotivnih aktivnosti i medijskih

prezentacija.

134

OBRAZOVANJE ODRASLIH

Mjera 1.3.2. Razviti i implementirati integralni internetski portal i aplikacije za mobilne


ureaje za informiranje o mogunostima obrazovanja odraslih: programi, institucije, savjetodavne slube, uvjeti, financijski poticaji, ishodi i sl. Nadlenost: Dravne agencije. Provedba: Projekti. Mogue financiranje iz ESF-a. Implementacija i odravanje: dravne agencije, ustanove i institucije za obrazovanje odraslih, zavodi za zapoljavanje. Rok: 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Broj institucija i programa ukljuenih u informacijski sustav. Baze podataka.

Mjera 1.3.3. Razviti projekte za poveanje unutarnje prostorne mobilnosti u obrazovanju odraslih. Pojaano informirati potencijalne polaznike o mogunostima unutarnje i meunarodne mobilnosti. Razliitim financijskim i drugim poticajima utjecati na poveanje mobilnosti uesnika cjeloivotnoga uenja i obrazovanja odraslih, unutar zemlje i na meunarodnom planu u funkciji stjecanja specijaliziranih znanja i vjetina. Nadlenost: Dravne agencije, zavodi za zapoljavanje. Provedba: Projekti (dravne agencije, ustanove i institucije za obrazovanje odraslih, zavodi za zapoljavanje). Mogue financiranje iz ESF-a. Rok: 2020. Pokazatelji ostvarivanja: Broj programa mobilnosti i broj korisnika ukljuenih u te programe.

Unaprijediti i proiriti uenje, obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje na radnome mjestu i s radnog mjesta
2. cilj:

Poslodavci i javna uprava moraju vie voditi rauna o stanju i unaprjeenju svojih ljudskih potencijala, kako bi time stvarali preduvjete za neprestanu konkurentnu prilagodbu na tritima i za povienje kvalitete javnih usluga. Poslodavci, posebno vei, danas koriste razliite, pa i inovativne metode obrazovanja na radnom mjestu i s radnog mjesta, pri emu su, meutim, ukupna koliina ulaganja i stupanj ukljuenosti osjetno ispod EU prosjeka. Posljedica toga je znatno smanjenje fleksibilnosti radne snage, to ne pridonosi konceptu fleksigurnosti, a koji je ugraen u strateke EU dokumente i inicijative poput Europe 2020 Strategy i Agenda for new skillsand jobs te kroz Common Principles of Flexicurity. Inicijativama veih poslodavaca, koji su razvili interne obrazovne kapacitete i materijale koje koriste za kolovanje vlastitih zaposlenika, pomoi e se u akreditaciji takvih programa kroz HKO. Zaposlenici e kroz interne obrazovne programe stjecati kreditne bodove, odnosno dobivati prenosive potvrde o stjecanju i/ili vrednovanju skupova ishoda uenja, to e dugorono pridonijeti transparentnom razvoju ljudskih potencijala. Manja i srednja poduzea esto imaju premalo razvijenu svijest i definirane potrebe za novim znanjima i vjetinama, ali i nedovoljno financijskih mogunosti za obrazovanje svojih zaposlenika. Njima e se sustavno nuditi suvremeni programi osposobljavanja i usavravanja za postojee i nove kvalifikacije i zanimanja.

135

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Financijskim olakicama i drugim poticajima poslodavci e biti ohrabreni, ali i obvezni svoje djelatnike neprestano i smiljeno osposobljavati za nova zanimanja te proirivati i usavravati njihove kompetencije. Oekuje se i jai utjecaj sindikata na procese i zahtjeve vezane uz obrazovanje odraslih. Organiziranje kvalitetnih praksi kod poslodavaca vaan je dio potpore cijelom obrazovnom sustavu i iznimno je vano za podizanje stupnja kompetentnosti gotovo svih zanimanja, osobito strukovnih, a unutar njih napose za obrtnika koja se upravo i stjeu kroz intenzivne programe naukovanja. U takvim okolnostima vani su stavovi poslodavaca te njihova spremnost da primaju mlade na strunu praksu i da se kod njih provodi praktina nastava. Financijskim potporama i olakica poslodavce e se potaknuti za osposobljavanje savjetnika i mentora za voenje uenika, studenata i pripravnika kroz obavljanje praksi na radnome mjestu. U mnogim srednjim i visokim uilitima kao i u kompanijama postoje suvremeno opremljeni laboratoriji, radionice i edukativni centri, koji su danas preteito namijenjeni potrebama uenika, studenata koji polaze programe u tim ustanovama. U takvim sreditima radi iskusno osoblje, spremno prenositi znanja i vjetine ne samo uenicima i studentima u redovitom obrazovanju, nego i polaznicima te nastavnicima programa cjeloivotnog obrazovanja. Mnogi od postojeih centara certificirani su od meunarodnih organizacija za izdavanje odreenih potvrda, atesta i drugih vrsta verificiranih dokumenata. Budui da u RH ne postoji, po pojedinim podrujima, pregled i analiza tih kapaciteta, identificirat e se takva sredita u srodnim podrujima, umreiti ih, a iskusne eksperte osposobiti za edukativne i certifikacijske aktivnosti. Za ona podruja koja su vana za gospodarski razvoj Hrvatske razradit e se projekti za formiranje novih centara kompetentnosti.
Mjera 2.1 Razraditi specifine programe obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja za manja i srednja poduzea, za postojee i potencijalne poduzetnike, kroz pozive na ponudu programa na temelju dogovorenih kompetencija i ishoda uenja. Objaviti javni poziv za nadmetanje programa koji e nuditi definirane kompetencije i ishode uenja. Ponuditi programe obrazovanja malim i srednjim poduzeima od strane akreditiranih izvoditelja obrazovnih usluga. Nadlenost: Nacionalno vijee za razvoj ljudskih potencijala. Zavodi za zapoljavanje. Hrvatska udruga poslodavaca. Provedba: Projekti (dravne agencije, ustanove i institucije za obrazovanje odraslih, visoka uilita zavodi za zapoljavanje). Regionalni centar za razvoj poduzetnikih kompetencija za zemlje jugoistone Europe (SEECEL). Mogue financiranje iz ESF-a i od strane poslodavaca. Rok: Priprema programa do 2016. Provedba: trajno. Pokazatelji ostvarivanja: Broj novih programa za mala i srednja poduzea, broj programa za poduzetnike. Broj polaznika programa i iznosi financiranja po polazniku. Mjera 2.2.. Definirati uvjete i postupke poticanja suradnje izmeu ustanova za obrazovanje odraslih i gospodarstvenika te lokalne uprave s ciljem unaprjeenja uvjeta u kojima se izvodi praktina nastava, struna praksa i vjebe u programima obrazovanja odraslih. U tom smislu prilagoditi postojeu zakonsku regulativu u podruju radnog zakonodavstva i Zakona o obrazovanju odraslih kako bi se omoguilo nesmetano i legalno izvoenje strune prakse u obrazovanju odraslih. Nadlenost: Ministarstva, dravne agencije, HUP. Promjena zakonodavstva. Provedba: Ustanove za obrazovanje odraslih. Poslodavci. Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Definirani uvjeti i postupci izvoenja praksi. Broj mjesta za obavljanje vjebi i strune prakse. Ukupno trajanje praktine nastave.

136

OBRAZOVANJE ODRASLIH

Uspostaviti sustav osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih


3. cilj:

U obrazovanju odraslih razlikujemo programe formalnog i neformalnog obrazovanja, koje provode ustanove registrirane za djelatnost obrazovanja odraslih, a za njih ne postoji definiran i uveden sustav osiguravanja kvalitete. Neformalno obrazovanje odraslih u uem smislu oznaava organizirane procese uenja usmjerene na osposobljavanje odraslih osoba za rad, za razliite socijalne aktivnosti te za osobni razvoj. U irem smislu podrazumijeva organiziranu aktivnost uenja iji je cilj stjecanje i unaprjeivanje kompetencija za osobne, drutvene i profesionalne potrebe, a ne dokazuje se javnom ispravom. Programi neformalnog obrazovanja odraslih jesu oni koji se provode bez mogunosti provjere kvalitete i suglasnosti nadlene institucije, o njima se ne vode evidencije te su izvan sustava osiguravanja kvalitete. Programi formalnog obrazovanja odraslih jesu oni koje je verificiralo nadleno ministarstvo. Takav sustav osnova je za razvijanje sustava osiguravanja kvalitete obrazovanja odraslih. Uspostava sustava osiguravanja kvalitete obrazovanja odraslih temeljit e se na naelima HKO-a, i to kroz: a) izradu obrazovnih programa temeljenih na ishodima uenja i usklaenih s potrebama trita rada kroz usklaivanje s odgovarajuim standardima kvalifikacija i standardima zanimanja b) izradu jasnih i transparentnih kriterija i procedura za vrednovanje standarda kvalifikacija i skupova ishoda uenja te akreditaciju programa i institucija u Registru HKO-a. Osiguravanje kvalitete u obrazovanju odraslih provodit e strune agencije sukladno razini programa obrazovanja odraslih, pri emu e njihov rad u dijelu osiguravanja kvalitete biti dopunjen osiguravanjem kvalitete stjecanja kvalifikacija ili skupina ishoda uenja, to dosad nije bio sluaj. Obrazovni programi u obrazovanju odraslih koji se pripremaju za potrebe stjecanja formalnih kvalifikacija moraju omoguiti polaznicima stjecanje ishoda uenja propisanih u javno objavljenom Standardu kvalifikacije unutar registara HKO-a. Takve programe predlau zainteresirane obrazovne ustanove, a oni moraju proi postupak inicijalne akreditacije (sada verifikacije) te periodike postupke reakreditacije (trenutno ne postoji u obrazovanju odraslih, a danas funkcionira samo u sustavu visokog obrazovanja), kao dio sustava osiguravanja kvalitete. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih provodit e inicijalnu akreditaciju i reakreditaciju za programe na razini do 5 HKO-a, ne ukljuujui kratke programe u visokom obrazovanju. Agencija za znanost i visoko obrazovanje provodit e postupke za visokokolske programe obrazovanja odraslih (HKO 5 do 8).

Za uspostavu sustava osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih potrebno je: 1. Organizirati institucionalnu strukturu za razvoj i provedbu osiguravanja kvalitete s jasnom podjelom nadlenosti meu ukljuenim institucijama; 2. Osnaiti funkcije nadlenih agencija vezane uz osiguravanje kvalitete, standarde kvalifikacija, kriterije i postupke vrednovanja obrazovnih programa i ustanova za obrazovanje odraslih; 3. Osposobiti ustanove koje provode formalno akreditirane programe obrazovanja odraslih za uspostavu unutarnjeg osiguravanja kvalitete, a u skladu sa Zakonom o HKO-u.

137

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 3.1.1 Napraviti analizu ponude programa obrazovanja odraslih te, na temelju procjene razina prema HKO-u, propisati nadlenosti strunih agencija u osiguravanju kvalitete programa obrazovanja odraslih, odnosno sveuilita u provedbi programa cjeloivotnog uenja i obrazovanja odraslih. Nadlenost: MZOS. Provedba: MZOS, strune agencije, sveuilita. Rok: 2014. Pokazatelji ostvarivanja: Revidirani propisi kojima se reguliraju nadlenosti u osiguravanju kvalitete obrazovanja odraslih. Mjera 3.1.2 Izraditi i usvojiti procedure nadlenih agencija u osiguravanju kvalitete programa obrazovanja odraslih, uvaavajui specifinosti razina obrazovanja. Nadlenost: MZOS. Provedba: MZOS, strune agencije. Rok: 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Revidirani propisi kojima se reguliraju procedure u osiguravanju kvalitete programa obrazovanja odraslih. Mjera 3.2.1 Doraditi smjernice i upute za izradu programa obrazovanja odraslih i
odgovarajuih standarda kvalifikacija temeljenih na ishodima uenja i usklaenih s odgovarajuim standardima zanimanja, sukladno HKO-u i eventualnim promjenama u propisima. Nadlenost: MZOS. Provedba: MZOS, strune agencije. Rok: 2014. Pokazatelji ostvarivanja: Smjernice i upute.

Mjera 3.2.2 Izraditi unaprijeene programe osnovnog i srednjokolskog obrazovanja


odraslih sa sadrajima prilagoenima odraslim polaznicima te saetima na temelju procjene potrebnih temeljnih kompetencija i vremena potrebnog za njihovo stjecanje, kako bi polaznici bili u isto vrijeme osposobljeni za izlazak na trite rada, ali i za nastavak obrazovanja. Nadlenost: MZOS. Provedba: MZOS, strune agencije. Rok: 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Programi osnovnog i srednjokolskog obrazovanja odraslih.

Mjera 3.2.3 Unaprijediti kriterije inicijalne akreditacije i reakreditacije programa


obrazovanja odraslih.
Nadlenost: MZOS. Provedba: MZOS, strune agencije. Rok: 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Revidirani propisi u obrazovanju odraslih.

138

OBRAZOVANJE ODRASLIH

Mjera 3.2.4 Uspostaviti nacionalni informacijski sustav obrazovanja odraslih, koji bi


sadravao podatke o programima, polaznicima, andragokim djelatnicima i financiranju akreditiranih programa obrazovanja odraslih, i bio povezan s Evidencijom ljudskih potencijala i Registrom HKO-a. Nadlenost: MZOS, ASOO. Provedba: Projekt (mogue financiranje iz ESF-a). Rok: 2015. Pokazatelji ostvarivanja: Nacionalni informacijski sustav.

Mjera 3.2.5 Prikupljati informacije o zapoljivosti kandidata koji su proli akreditirane


programe obrazovanja odraslih namijenjene tritu rada, te njihovo koritenje u postupcima reakreditacije. Nadlenost: Strune agencije. Provedba: Strune agencije, ustanove za obrazovanje odraslih. Zavodi za zapoljavanje. Rok: 2016. 2020. Pokazatelj ostvarivanja: Broj anketiranih polaznika programa obrazovanja odraslih

Mjera 3.3.1 Razraditi smjernice za akreditaciju unutarnjih sustava osiguravanja kvalitete u


akreditiranim ustanovama obrazovanja odraslih po uzoru na ESG (European Standards and Guidelines for Quality Assurance) smjernice u visokom obrazovanju. Uspostaviti sustav unutarnjeg osiguravanja kvalitete u ustanovama za obrazovanje odraslih koji su predmet vanjskog vrednovanja nadlenih strunih agencija. Nadlenost: MZOS. Provedba: MZOS, strune agencije, ustanove za obrazovanje odraslih. Rok: 2015. 2017. Pokazatelji ostvarivanja: Revidirani propisi u obrazovanju odraslih.

4. cilj:

Poboljati organiziranost, financiranje i upravljanje procesima obrazovanja odraslih

Nedovoljna uinkovitost sustava obrazovanja odraslih, mjerena izrazito slabom ukljuenou, dijelom je posljedica neusklaenih procesa upravljanja izmeu razliitih nadlenih ministarstava, agencija, zavoda za zapoljavanje i drugih dravnih i lokalnih institucija, dok je drugim dijelom posljedica nedovoljnog ili nepoticajnih financijskih mjera za polaznike obrazovanja, poslodavce i druge sudionike u sustavu. Dravne agencije moraju pratiti i objedinjavati podatke o akreditiranim programima, o svim ulaganjima u programe obrazovanja odraslih, inicijalnim akreditacijama i periodikim reakreditacijama programa i institucija te o nadzoru u sustavu osiguravanja kvalitete. Visoka uilita, osobito sveuilita, moraju preuzeti nove obveze u organizaciji cjeloivotnog uenja i obrazovanja odraslih, projektiranju i izvoenju novih programa, u obrazovanju nastavnika za te programe, programiranju i izvoenju studija s djelominim optereenjem, karijernom usmjeravanju i savjetovanju, u razvoju e-pomagala te u organiziranju i formiranju otvorenih digitalnih obrazovnih sadraja, znanja i pomagala. Nuno je definirati prioritetne programe obrazovanja odraslih, odnosno prioritetne kvalifikacije koje se njima stjeu te njihove financijske podrke iz javnih sredstava dravnog prorauna ili EU fondova. Sufinancirat e se polaznici samo onih programa koji su traeni na tritu rada ili su vani za
139

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

predvidive potrebe. Unaprijedit e se planiranje i usmjeravanje financijskih ulaganja i poticaja boljim identificiranjem predloenih projekata i financiranjem programa od najvee vanosti za zajednicu odnosno polaznike takvih programa. Kroz javne natjeaje i dostupna sredstva smiljeno e se poticati opremanje i razvoj postojeih te po potrebi osnivanje novih ustanova za obrazovanje odraslih u manjim naseljima i ruralnim podrujima, ako za to postoji opravdanost. Za razvoj mree ustanova za obrazovanje odraslih treba iskoristiti javne srednje kole koje i danas provode velik broj programa obrazovanja odraslih. Iako su se poveala sredstva za programe i projekte obrazovanja odraslih u RH, jo uvijek je gotovo nemogue dobiti pouzdan uvid u ukupan iznos i strukturu tih rashoda. To se posebice odnosi na razine lokalnih i regionalnih uprava i samouprava. Znaajna sredstva planirana i izdvojena za obrazovanje odraslih nisu prikazana pod MZOS-om i/ili ASOO-om, nego su ukljuena u druga ministarstva i tijela. U Hrvatskoj postoje razliiti oblici financiranja obrazovanja odraslih, koji su evidentirani u Zakonu o obrazovanju odraslih, no ovaj Zakon ne precizira obveze pojedinih financijera. Prva skupina aktivnosti potrebnih za ostvarenje zadanog cilja odnosi se na poveavanje koherentnosti, organiziranosti i upravljanja procesima obrazovanja odraslih.
Mjera 4.1.1. Definirati postupke analize pokazatelja provedbe strategije, odluivanja,
upravljanja i nadzora. Utvrditi nadlenosti i odgovornosti ministarstava, agencija, zavoda za zapoljavanje i drugih dravnih i lokalnih institucija. Ustanoviti odgovarajuu slubu u MZOS-u za obrazovanje odraslih. Nadlenost: Dravne agencije, nadlena ministarstva. Provedba: Redovita aktivnost agencija i nadlenih ministarstava. Dopune, izmjene zakona i pravilnika i njihovo meusobno usklaivanje. Rok: Definiranje postupaka do 2015. Izmjene zakona i pravilnika do 2017. Nadzor: trajno. Pokazatelji ostvarivanja: Hodogrami aktivnosti. Vrijeme potrebno za akreditaciju i realizaciju programa. Broj novo akreditiranih programa. Utroak javno uloenih sredstava po polazniku. Broj javnih slubenika zaposlenih na administrativnim poslovima.

Mjera 4.1.2. Osnovati centre za cjeloivotno uenje i obrazovanje odraslih na visokim uilitima. Najvanije predvidive zadae i aktivnosti centara bile bi: razraditi i predloiti izvedbene programe izvanrednih studija (studija s djelominim optereenjem), dodatnog obrazovanja i usavravanja poticati i organizirati izradu novih e-pomagala za uenje na daljinu, ekspertnih sustava za pouavanje te formiranje otvorenih obrazovnih sadraja od strane visokokolskih nastavnika projektirati i izvoditi nove programe obrazovanja nastavnika organizirati procese i slube za karijerno savjetovanje i usmjeravanje. Nadlenost: MZOS i visoka uilita. Provedba: Visoka uilita (mogue financiranje iz ESF-a). Dopune, izmjene zakona i pravilnika i njihovo meusobno usklaivanje. Rok: 2015. Dopune, izmjene zakona i pravilnika i njihovo meusobno usklaivanje do 2017. Pokazatelji ostvarivanja: Broj osnovanih centara pri sveuilitima i visokim kolama.

140

OBRAZOVANJE ODRASLIH

Mjera 4.1.3. Uvesti obvezu strunog usavravanja andragokih djelatnika i ravnatelja


ustanova za obrazovanje odraslih. Nadlenost: MZO, ASOO. Provedba: Ustanove za obrazovanje odraslih. Rok: 2017. Pokazatelji ostvarivanja: Izmijenjen Zakon o obrazovanju odraslih i pripadajui pravilnici.

Drugom skupinom mjera eli se unaprijediti koordiniranost u financiranju, upravljanju i nadzoru troenja sredstava izmeu razliitih nadlenih ministarstava i tijela.
Mjera 4.2.1. Definirati procese koordiniranja u financiranju izmeu razliitih nadlenih
ministarstava, dravnih i lokalnih tijela. Identificirati programe za financiranje, usmjeravati sredstva iz dravnog i lokalnih prorauna prema kriterijima prioriteta za zajednicu, koordinirati financiranje i uinkovito troenje sredstava. Nadlenost: Ministarstva i dravne agencije. Provedba: Redovita aktivnost dravnih agencija, nadlenih ministarstava. Rok: Definiranje procesa do 2015. Provedba: trajno. Pokazatelji ostvarivanja: Iznosi financijskih ulaganja iz razliitih izvora. Iskoritenost sredstava u odnosu na planirana.

Mjera 4.2.2. Predloiti pokazatelje uinkovitosti provedbe ciljeva programa obrazovanja


odraslih za potrebe nadzora i upravljanja financiranjem. Podnositi godinje izvjetaje od strane nadlenih dravnih i lokalnih tijela te izvoditelja obrazovanja odraslih, objedinjene i metodoloki sreene prema definiranim pokazateljima, koji trebaju dati uvid u broj polaznika, programe, provoditelje i utroena sredstva. Nadlenost: ministarstva i dravne agencije. Provedba: Redovita aktivnost dravnih agencija, nadlenih ministarstava. Lokalna uprava agencije, ustanove i institucije za obrazovanje odraslih. Rok: Definiranje pokazatelja do 2015. Provedba: trajno Pokazatelji ostvarivanja: Potpunost izvjetaja. Broj polaznika programa. Utroak sredstava u odnosu na uinak.

Mjera 4.2.3. Pratiti uinke obrazovanja i osposobljavanja za kvalifikacije i/ili zanimanja


radi planiranja buduih ulaganja iz javnih izvora. Razviti i financirati usluge obrazovanja za zapoljavanje kojima se zainteresirane akreditirane provoditelje plaa najveim dijelom prema uincima zapoljavanja nezaposlenih koje su obrazovali i osposobljavali. Nadlenost: Ministarstva i dravne agencije. Zavodi za zapoljavanje. Provedba: Ustanove obrazovanja odraslih, visoka uilita, a u provedbi dodatno i strukovne kole i centri kompetentnosti, odnosno svi zainteresirani prema Zakonu o HKO-u i oni koji prema HKO-u na to imaju pravo. Registri HKO-a i Zavodi za zapoljavanje. Rok: Trajno. Pokazatelji ostvarivanja: Broj novo definiranih, akreditiranih i uvedenih standarda zanimanja i kvalifikacija. Broj novo osnovanih poduzea i povean udio zaposlenih.

141

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 4.2.4 Uskladiti propise i koji reguliraju djelatnost obrazovanja odraslih u dijelu koji
se odnosi na financiranje, te regulirati ulogu i obveze osnivaa u financiranju rada ustanova za obrazovanje odraslih. Definirati poreznu politiku u smjeru izjednaavanja ustanova bez obzira na osnivaa. Nadlenost: Ministarstva i dravne agencije. Provedba: Ustanove obrazovanja odraslih. Zavodi za zapoljavanje. Potrebne su izmjene i dopune zakona. Rok: Razrada i prijedlog modela: 2014. 2015. Izmjene i dopune zakona do 2017. Provedba od 2017. nadalje. Pokazatelji ostvarivanja: Razraen model financiranja ustanova za obrazovanje odraslih, doneseni propisi u skladu sa novim modelom.

U cilju razrade i odabira optimalnog modela novih financijskih poticaja za sudjelovanje u programima za graane i poslodavce, predlae se sljedea mjera
Mjera 4.3.1 Predloiti optimalan model financijskog poticanja pojedinaca i poslodavaca
na temelju analize mogunosti i opravdanosti uvoenja sljedeih naina financijskih poticaja: modela osobnih obrazovnih rauna i vauera koje (su)financira drava ili lokalna zajednica za obrazovanje odraslih slobodnih dana za zaposlenike koji se obrazuju poreznih olakica pojedincima za stjecanje temeljnih kompetencija kredita za obrazovanje odraslih, u dogovoru sa socijalnim partnerima osnivanje fonda za osposobljavanje, usavravanje i obrazovanje odraslih. Uvesti optimalan model financijskog poticanja pojedinaca i poslodavaca, sukladno provedenim analizama. Nadlenost: Ministarstva i dravne agencije. Provedba: Ustanove obrazovanja odraslih. Zavodi za zapoljavanje. Potrebne su izmjene i dopune zakona. Rok: Razrada i prijedlog modela: 2014. 2015. Izmjene i dopune zakona do 2017. Provedba od 2017. nadalje. Pokazatelji ostvarivanja: Model financijskih poticaja. Visina financijskih poticaja polaznicima. Visina iskoritenih poticaja. Broj novih polaznika obrazovanja odraslih.

142

ZNANOST I TEHNOLOGIJA

Znanost i tehnologija strateki se razrauju sukladno europskom programskom okviru za istraivanje i inovacije Obzor 2020.91, teei postavljanju obrazovanja, istraivanja i inovacija u sredite nacionalne strategije razvoja. Temeljne su pretpostavke za ostvarenje tog cilja promjene u hrvatskoj znanosti i promjene za znanost u Hrvatskoj. Potrebne su promjene i strukturna preobrazba hrvatske znanosti kako bi u najveoj moguoj mjeri pridonosila globalnom fondu znanja, ali i drutvenom i gospodarskom napretku, stvaranju radnih mjesta, poboljanju kvalitete ivota i opim javnim dobrima u Hrvatskoj. Promjene koje e omoguiti takvu ulogu znanosti zahtijevaju jaanje inovativnoga gospodarstva i drutvenih djelatnosti te postupno poveanje sredstava za istraivanje i razvoj prema 3% bruto domaeg proizvoda. Ulaganje u istraivanje i inovacije ulaganje je u budunost Hrvatske, pri emu treba osigurati da se svakom kunom ostvari najvea mogua dobrobit za hrvatske graane. U svim dokumentima Europske unije, a posebice strategiji pametnog, odrivog i ukljuujueg rasta Europa 2020.92, pridruenim stoernim inicijativama Inovacijska unija93 i Digitalna agenda za Europu94 te programskom okviru Obzor 2020., povezuju se istraivanja i inovacije i razrauje trokut znanja izmeu obrazovanja, istraivanja i inovacija, to treba postii u svim hrvatskim stratekim dokumentima te na toj osnovi graditi uinkovit sustav visokog obrazovanja, znanosti i tehnolokog razvoja. Potrebno je definirati nacionalne prioritete i nacionalne izazove te ih povezati s europskima kako bi se postigli sinergijski uinci ulaganja u znanost i tehnologiju iz nacionalnih, regionalnih i meunarodnih izvora, ukljuujui sredstva fondova Europske unije. Slabosti istraivanja i inovacija te upravljanja institucijama u sustavu visokog obrazovanja i znanosti Republike Hrvatske ukazuju na nunost promjena koje treba provesti vodei se u prvom redu meunarodno prihvaenim kriterijima kvalitete, relevantnosti i racionalnosti, kao to je navedeno u Smjernicama za strategiju odgoja obrazovanja, znanosti i tehnologije95. Hrvatske neiskoritene razvojne pretpostavke su umreenost, suradnja i sinergija, uz jae povezivanje znanstvenog i umjetnikog dje91

Horizon 2020 - The Framework Programme for Research and Innovation, European Commission, studeni 2011. Europe 2020 A strategy for smart, sustainable and inclusive growth, European Commission, oujak 2010. 93 Europe 2020 Flagship Initiative Innovation Union, European Commission, studeni 2010. 94 Europe 2020 Digital Agenda for Europe, European Commission, kolovoz 2010. 95 Smjernice za strategiju odgoja obrazovanja, znanosti i tehnologije, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, travanj 2012.
92

143

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

lovanja s drutvom, obrazovanjem, tehnologijom i proizvodnjom kako bi se u punoj mjeri iskoristili raspoloivi ljudski i materijalni resursi i stvarali novi. Obrazovanje, znanost, istraivanje, razvoj i inovacije u Hrvatskoj se ne mogu unaprijediti izvan trokuta znanja i bez promjena u znanosti, obrazovanju i gospodarstvu te promjene njihovih meusobnih odnosa, za to su potrebni politika predanost, odgovornost, kontinuitet i koordiniranost, to je do sada izostajalo.

1. cilj:

Brzo pokretanje promjena u sustavu visokog obrazovanja i znanosti

Hrvatska i europski kontekst istraivanja i inovacija

Znanost i tehnoloki razvoj odvijaju se u globalno izmijenjenim okolnostima koje obiljeavaju recesija, jo uvijek dominantna uloga SAD-a te rast azijskih i drugih novih gospodarstava, s njihovom sve veom ulogom u svjetskoj znanosti i tehnologiji. Europska unija, suoena s potrebom za preobrazbom, donosi strategiju Europa 2020. Programskim okvirom Obzor 2020., koji je kljuno sredstvo za provedbu stoerne inicijative Inovacijska unija, definira prioritete koji ukljuuju izvrsnu znanost, industrijsko vodstvo i drutvene izazove vezane uz zdravlje, hranu, energiju, promet, klimu te ukljuujue i sigurno drutvo, pri emu su u sve prioritete ukljuene drutvene i humanistike znanosti. Izvrsna znanost obuhvaa granina istraivanja ( frontier research), pojam koji odraava novo razumijevanje temeljnih istraivanja. S jedne se strane oznaava da su temeljna istraivanja u znanosti i tehnologiji od presudne vanosti za gospodarsku i drutvenu dobrobit, a s druge da su istraivanja na granici i preko granica razumijevanja rizini poduhvat usmjeren prema novim i posebno izazovnim podrujima, a obiljeena su brisanjem granica izmeu disciplina96. Tehnologija se u europskim prioritetima vezuje uz istraivanja: budue i nastajue tehnologije (Future and Emerging Technologies, FET) uz izvrsnu znanost, a omoguujue i industrijske tehnologije (enabling and industrial technologies) uz istraivanja za industrijsko vodstvo. Nadalje, povezuju se istraivanja i inovacije, s potporom od ideje do trita, a ostvarenju sveukupnih ciljeva strategije Europa 2020. namijenjeni su viegodinji financijski okvir te sredstava strukturnih i investicijskih fondova European Structural and Investment (ESI) ukljuenih u Common Strategic Framework (CSF): European Regional Development Fund (ERDF), European Social Fund (ESF), Cohesion Fund (CF), European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD) i European Maritime and Fisheries Fund (EMFF)97. Kao tematski cilj broj 1 definira se Jaanje istraivanja, tehnolokog razvoja i inovacija. Pritom se na nov nain otvaraju mogunosti svima mladima, perspektivnim znanstvenicima, izvrsnim istraivaima i inovatorima. Za porast ulaganja u istraivanje i razvoj u razdoblju 2014. 2020. u Republici Hrvatskoj, uz vlastita sredstva, na raspolaganju e biti i sredstva europskih fondova za koja su definirani prioriteti i ex-ante uvjeti koji ukljuuju definiranje nacionalne strategije istraivanja i inovacija za pametnu specijalizaciju98. Za Hrvatsku je tematski cilj Jaanje istraivanja, tehnolokog razvoja i inovacija obuhvaen prioritetnim podrujem ulaganja u Jaanje konkurentnosti gospodarstva.
96 Definicija: 97

European Research Council (ERC) Elements for a Common Strategic Framework 2014 to 2020 the European Regional Development Fund, the European Social Fund, the Cohesion Fund, the European Agricultural Fund for Rural Development and the European Maritime and Fisheries Fund, European Commission, oujak 2012 98 Position of the Commission Services on the development of Partnership Agreement and programmes in the Republic of Croatia for the period 2014-2020

144

ZNANOST I TEHNOLOGIJA

Hrvatski trokut znanja

Hrvatska treba graditi nacionalni trokut znanja povezan s europskim i svjetskim, a ostvaren suradnjom obrazovnog i istraivakog s poslovnim sektorom i tako stvarati Hrvatski visokoobrazovni i istraivaki prostor u kojem djeluju javne i privatne visokoobrazovne i istraivake institucije te surauju s gospodarstvom i drutvenim djelatnostima. Nije rije samo o novim zahtjevima, ve i novim mogunostima koje se otvaraju hrvatskoj znanosti, kao i istraivanju i inovacijama u Hrvatskoj. Posebna uloga pripada humanistikim znanostima. S obzirom na ulazak Hrvatske u Europsku uniju stvorena je potreba za prezentiranjem hrvatske humanistike izvan naih granica u svrhu osiguravanja hrvatske prisutnosti i prepoznatljivosti u multinacionalnoj uniji. S druge strane, nije nestala potreba za neprekidnim redefiniranjem hrvatskog identiteta unutar Hrvatske. Stalno prouavanje nacionalne i svjetske kulturne batine i povijesti nunost je drutva koje svoj identitet gradi na rezultatima znanosti. Prijeko su potrebne promjene u sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Promjene e se pokrenuti odmah. Istraivanje i inovacije postavit e se u sredite nacionalne strategije razvoja i tako pridonijeti razumijevanju i opem prihvaanju njihove drutvene i gospodarske uloge i zadaa, a uspjenost hrvatske znanosti mjerit e se ne samo doprinosom globalnom fondu znanja, nego i drutvenom i gospodarskom razvoju Hrvatske. Pritom e se voditi rauna o zadaama visokog obrazovanja i znanosti koje su ire od trenutanih i kratkoronih potreba drutva i gospodarstva. Odgovornost za istraivanje i razvoj uvest e se u programe svih ministarstava uz djelotvornu meuresornu koordinaciju. Unaprijedit e se koritenje svih dravnih izvora javnog financiranja istraivanja i razvoja te time jaati suradnja javnih poduzea, komunalnih drutava i dravnih institucija sa sveuilitima i znanstvenim institutima na istraivanju i razvoju vezanom uz drutvene izazove. Europska unija objedinjuje sve dosadanje istraivake i inovacijske programe, a to e uiniti i Hrvatska i dopuniti ih onima koji dosad nisu uspostavljeni, a pretpostavka su razvoja znanosti i tehnologije, ali i drutvenog i gospodarskog napretka. Unaprijedit e se institucijski okvir visokog obrazovanja i znanosti koji je u nekim dijelovima dobro postavljen, ali nedovren i nedovoljno financiran, a u nekim je dijelovima tek u zaecima, prije svega u podruju stratekog upravljanja istraivanjem, razvojem i inovacijama. Razvijat e se sve etiri sastavnice institucijskog okvira: strateko upravljanje kroz izradu politika, ponajprije u domeni Vlade, dodjela javnih sredstava putem institucijskog financiranja i kompetitivnog financiranja koje provode zaklade i agencije, osiguranje i nezavisna ocjena kvalitete te samo istraivanje, razvoj i inovacije na sveuilitima, znanstvenim institutima, poslovnom sektoru i drutvenim djelatnostima. Jasno e se definirati i u provedbi razgraniiti uloge, zadae i odgovornosti svih nadlenih tijela i ustanova, jaati autonomija i odgovornost u njihovom djelovanju, kao i nacionalna i meunarodna evaluacija njihova rada. Odmah e zapoeti strukturne promjene kojima e se vea javna sveuilita preoblikovati u istraivaka i stvarati istraivake jezgre na manjima te restrukturirati javne znanstvene institute putem ukljuivanja u sveuilita, stvaranja asocijacija instituta ili osposobljavanja za samostalno ostvarivanje misije i drutvene uloge.

145

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Unaprjeenje statistikih i drugih pokazatelja istraivanja, razvoja i inovacija

Slubena statistika Republike Hrvatske obuhvaa osnovne statistike informacije o istraivanju, razvoju i inovacijama, prema uredbama Vijea Europske unije. Strateko planiranje, izrada odgovarajuih politika i akcijskih planova te praenje uinaka stratekih mjera i ostvarivanja Strategije zahtijevaju vjerodostojne i adekvatne pokazatelje. Stoga e se unaprijediti prikupljanje, obrada, interpretacija i objava statistikih i drugih pokazatelja istraivanja, razvoja i inovacija. Uz osnovne uvest e se dodatni pokazatelji koji e omoguiti detaljan uvid u ulaganja u istraivanje i razvoj, zaposlenost i ljudske resurse te produktivnost i konkurentnost istraivanja i razvoja, sukladno primjerima dobre europske prakse99. Potrebni su pokazatelji stanja i trendova ulaganja u istraivanje i razvoj u visokom obrazovanju i znanstvenim institutima (proraunska ulaganja i njihova struktura po organizacijskoj i funkcijskoj klasifikaciji; struktura rashoda; ulaganja u kompetitivne programe i projekte; bruto domai izdaci i izvori sredstava) i u poslovnom sektoru (bruto domai izdaci po veliini i vlasnitvu poduzea te sektoru djelatnosti; udjel javnih poduzea i komunalnih drutava; struktura rashoda; prodaja, izvoz i zaposlenost zasnovani na istraivanju i razvoju; inovacijske aktivnosti po veliini poduzea i s njima povezani prihod od novih proizvoda i izvoza; izvori financiranja istraivanja, razvoja i inovacija), o razvoju ljudskog kapitala (upis i zavretak prijediplomskog, diplomskog i doktorskog studija; usmjerenost na prirodne znanosti, tehnologiju, tehnike znanosti i matematiku; prvo zaposlenje prema sektoru djelatnosti; broj istraivaa i struktura po sektorima) te istraivakim, razvojnim i inovacijskim aktivnostima (sudjelovanje u programima EU-a i iznos financiranja; suradnja poslovnog sektora i drutvenih djelatnosti sa sveuilitima i znanstvenim institutima; registrirane robne marke, prijavljeni i registrirani patenti, izumi, licencni ugovori, znanstvene publikacije i citiranost). Statistiki pokazatelji posebno e obuhvatiti industriju visoke tehnologije i usluge zasnovane na znanju.
Mjera 1.1. Obrazovanje, istraivanje i inovacije postaviti u sredite nacionalne strategije
razvoja, kao jedan od hrvatskih prioriteta.
Nadlenost: Vlada RH, Hrvatski sabor Provedba: Vlada RH, Hrvatski sabor Rok: 2014. Pokazatelji uspjenosti: Politiki dokument (izjava/deklaracija) o ulozi Hrvatskog

visokoobrazovnog i istraivakog prostora u nacionalnoj strategiji razvoja.

Mjera 1.2. Uspostaviti strateko upravljanje visokim obrazovanjem i znanou. U


programe svih ministarstava uvesti odgovornost za istraivanje i razvoj i kompetitivno financiranje projekata, uz djelotvornu meuresornu koordinaciju kojom e se postii uinkovito koritenje svih dravnih izvora financiranja. Nadlenost: Vlada RH, lokalna uprava i samouprava Provedba: Vlada RH, lokalna uprava i samouprava Rok: 2014. Pokazatelji uspjenosti: Unaprijeen institucijski okvir visokog obrazovanja i znanosti. Uspostavljena meuresorna koordinacija Vlade RH za aktivnosti na podruju istraivanja, razvoja i inovacija.

99

Strategy for Science, Technology and Innovation Indicators, Forfs, Republika Irska, prosinac 2011.

146

ZNANOST I TEHNOLOGIJA

Mjera 1.3. Zapoeti strukturne promjene u sustavu visokog obrazovanja i znanosti istraivakom preobrazbom javnih sveuilita i restrukturiranjem javnih instituta. Nadlenost: Vlada RH MZOS, Hrvatski sabor, Agencija za znanost i visoko obrazovanje Provedba: MZOS, Rektorski zbor, javna sveuilita i javni instituti Rok: 2014. Pokazatelji uspjenosti: Donesen akcijski plan strukturnih promjena u sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Mjera 1.4. Unaprijediti statistike i druge pokazatelje istraivanja, razvoja i inovacija.
Nadlenost: Vlada RH, Dravni zavod za statistiku Provedba: MZOS i Dravni zavod za statistiku u suradnji s javnim institutima i

sveuilitima
Provedba: 2014. Pokazatelji uspjenosti: Usklaenost prikupljanja podataka, obrade, interpretacije i

objave statistikih i drugih pokazatelja istraivanja, razvoja i inovacija s odredbama EU-a, uz uvoenje dodatnih, posebice za istraivanje i razvoj u poslovnom sektoru, ukljuujui visokotehnoloku industriju i usluge zasnovane na znanju. Izdavanje godinjeg statistikog izvjetaja MZOS-a s cjelovitim podacima o istraivanju, razvoju i inovacijama u Hrvatskoj, ukljuujui sve pokazatelje obuhvaene ovom Strategijom, u cilju praenja uinaka stratekih mjera i ostvarivanja Strategije.

Meunarodno kompetitivna javna sveuilita i javni znanstveni instituti u hrvatskom visokoobrazovnom i istraivakom prostoru koji stvaraju novu znanstvenu, drutvenu, kulturnu i gospodarsku vrijednost.
2. cilj: Istraivanje u javnom sektoru

Hrvatski sveuilini sustav sa sedam javnih sveuilita, njihovim tradicijskim vrijednostima, dananjim postignuima i prostornim rasporedom nije predimenzioniran. Mladi jo uvijek ele studirati prirodne, tehnike i biotehnike znanosti, zanimanje enske populacije za studij zadovoljavajue je, to sve nije sluaj u mnogim europskim dravama. To je dobro polazite za razliite oblike umreavanja prostorno ili programski bliskih ili komplementarnih sveuilita na zajednikim studijskim i istraivakim programima te za mobilnost studenata i istraivaa. Isto tako, veina javnih znanstvenih instituta djeluje u sveuilinim sreditima (21 u Zagrebu, a po jedan u Jastrebarskom, Osijeku, Poreu i Splitu), to olakava formiranje zajednikih istraivakih timova, mobilnost studenata i istraivaa, uinkovitu nabavu i koritenje skupe istraivake opreme. Visoka uilita i znanstveni instituti djeluju u gradovima s drutvenim, kulturnim, umjetnikim i gospodarskim aktivnostima, to olakava razliite oblike suradnje. Hrvatska akademska i istraivaka mrea raspolae osnovnim informacijskim, komunikacijskim i raunalnim kapacitetima za potporu suradnji u hrvatskom i europskom obrazovnom i istraivakom prostoru. Uz jaanje e-infrastrukture ona moe dati potporu i zahtjevnim programima, na nacionalnoj razini i u okviru meunarodne suradnje. Od ukupnog broja istraivaa (11.454), odnosno u ekvivalentu punog radnog vremena 6487 (2011.), u visokom obrazovanju, javnim institutima i drugim dijelovima dravnog sektora zaposleno ih je gotovo 90 %, odnosno 80 % u ekvivalentu punog radnog vremena100.
100

Statistike informacije 2013., Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2013.

147

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Dananje stanje znanstvenih projekata financiranih iz dravnog prorauna ne ide u prilog suradnji bez koje je teko ostvariti istraivanje s utjecajem. Oita je rascjepkanost (vie od 2000 projekata), odvojeno je financiranje osnovnih trokova projekta, od financiranja istraivaa (znanstvenih novaka) i opreme, a evaluacija uspjenosti projekta ne provodi se sustavno. Prevladavajui pristup mali, ali vlastiti projekt neodriv je i nekonkurentan, jer u europskom ambijentu dominira kolaborativni pristup. Istraivaka postignua u Hrvatskoj su uglavnom nia od europskog prosjeka promatrajui kljune pokazatelje koji se sustavno prate u Europskoj uniji, ali su bolja od nekoliko lanica sline strukture gospodarstva101. Sudjelovanje u europskim programima je dobro, s 18 % uspjenih prijava ustanova visokog obrazovanja i znanosti i ostvarenim sredstvima u iznosu 50 milijuna eura u Sedmom okvirnom programu (FP7). Posebno su uspjena istraivanja u podruju zdravstva, informacijske i komunikacijske tehnologije, biotehnologije i transporta. U projekte je ukljueno i pedesetak malih i srednjih poduzea. Pokazatelji znanstvene i tehnoloke izvrsnosti i suradnje su sljedei:
Hrvatska znanstvene publikacije meu 10 % najcitiranijih u svijetu (% od svih znanstvenih publikacija u 2008.) znanstvene publikacije objavljene u suradnji sa stranim istraivaima (na milijun stanovnika u 2011.) znanstvene publikacije objavljene u suradnji s istraivaima iz privatnog sektora (na milijun stanovnika u 2011.) 3,8 399 27 EU 10,9 300 53

Broj novih doktora znanosti mlaih od 35 godina ne zaostaje jako za europskim prosjekom (RH 1,35, a EU 1,69 doktora znanosti na tisuu stanovnika u 2010.), ali ih je nedovoljno u prirodoslovnim, tehnolokim, tehnikim i matematikim disciplinama (oko 40 %)102, a izrazito malo doktora znanosti zaposleno je u poslovnom sektoru (procjenjuje se oko 15 %). Ovi su rezultati postignuti uz javno ulaganje u istraivanje i razvoj od 0,41 % BDP-a, to je znatno manje od europskog prosjeka od 0,74 % BDP-a (2011.)
Javna sveuilita i javni znanstveni instituti u hrvatskom trokutu znanja

Znanost se na poetku 21. stoljea pomie u svim podrujima prema istraivakim timovima i mreama. Od pojedinih znanstvenih disciplina usmjerava se prema istraivakim podrujima, uz partnerstvo znanstvene i poslovne zajednice. Znanje se promatra u trokutu obrazovanja, istraivanja i inovacija. Od javnih se sveuilita oekuje doprinos razvoju svih sastavnica trokuta znanja, a od javnih znanstvenih instituta ponajprije istraivanju i inovacijama. Novo znanje i nove ideje, novi procesi, proizvodi i usluge te novo poduzetnitvo povezane su sastavnice istraivakog stvaralatva. Takav model znanosti i obrazovanja s viestrukim ciljevima obiljeava razvijeni svijet u kojem se znanost i gospodarstvo, kao i znanje i poduzetnitvo meusobno potiu. U tom e se smjeru razvijati javna sveuilita i javni znanstveni instituti u Hrvatskoj, za to su potrebni znanstvena izvrsnost te istraivaka i inovacijska suradnja s gospodarstvom i drutvenim djelatnostima, ukljuujui sudjelovanje u procesima kojima se resursi vezani uz znanje koncentriraju i povezuju s prioritetnim gospodarskim aktivnostima u kojima Hrvatska moe postati i ostati
101

Research and Innovation performance in Croatia, Country profile 2013 , European Commission, Directorate General for Research and Innovation. 102 Doktori znanosti u 2012., Priopenje, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 15. oujka 2013.

148

ZNANOST I TEHNOLOGIJA

konkurentna. Kriteriji vrednovanja istraivaa, istraivanja i istraivakih institucija, ali i kriteriji ulaganja u istraivanja uskladit e se takvim stratekim postavkama. Istraivanja i inovacije na javnim sveuilitima i institutima usmjerit e se na izvrsnu znanost prepoznatljivu u europskim i svjetskim okvirima, istraivanja za industrijsko vodstvo te nacionalne i globalne drutvene izazove, a istraivanjima u javnom sektoru postii e se znanstveni, gospodarski, drutveni i kulturni utjecaj u Hrvatskoj. Potrebna je izvrsnost u svim znanstvenim disciplinama s polazitem u temeljnim istraivanjima i sudjelovanjem u graninim istraivanjima, buduim i nastajuim tehnologijama, istraivakoj suradnji s drutvenim djelatnostima i gospodarstvom koja obuhvaa omoguujue i industrijske tehnologije te istraivanjima usmjerenima na nacionalne i globalne izazove, ukljuujui drutvene i humanistike. Istraivanje obiljeja hrvatske povijesti, drutva i kulture bit e istaknuta komponenta istraivakog prostora. Kultura lei u sreditu svakog razvoja. Ona obiljeava pojedina drutva i drutvene skupine. Sustavnoj brizi i istraivanjima hrvatske batine stoga e se posvetiti posebna pozornost kako bi se u globalizacijskim procesima ouvao hrvatski identitet. Takve strateke zadae javnih sveuilita i instituta zahtijevaju autonomiju u upravljanju, financiranju i istraivanju, ali neraskidivo vezanu uz odgovornost u stvaranju i prijenosu znanstvenih postignua u drutvo i gospodarstvo. Javna e se sveuilita razvijati kao istraivaka sveuilita koja su klju drutva i gospodarstva zasnovanih na znanju, a u kojima se znanstveno obrazovanje zasniva na istraivanju i suradnji koja otvara prostor inovacijama103,104. Istraivaka sveuilita odlikuje intelektualna sloboda, inicijativnost, kreativnost i otvorenost. Prepoznatljiva su po jakim istraivaima i istraivakim skupinama visoke/ meunarodne razine, izvrsnosti u selekciji studenata i nastavnika, jakim doktorskim studijima strukturiranima u okviru doktorskih kola, studentima ukljuenima u istraivanja ve na preddiplomskoj i diplomskoj razini i utjecaju na drutvo i gospodarstvo. Istraivaka sveuilita obiljeava meusobna razliitost umjesto uniformnosti i slinosti te interdisciplinarnost, multidisciplinarnost, transdisciplinarnost i fleksibilnost u istraivakom djelovanju, emu e se teiti i u Hrvatskoj. Javni instituti razvijat e programe trajne istraivake djelatnosti kojima e pridonositi nacionalnoj znanstvenoj, tehnolokoj i inovacijskoj politici te obavljati istraivanja za mjerodavna dravna tijela. Njihova sveukupna uloga definirat e se u odnosu na drutvene potrebe, ali i druge dionike sustava, prije svega u odnosu na sveuilita. Pitanje restrukturiranja javnih instituta otvoreno je ve dulje vrijeme, a vrlo se esto namee kroz pitanje njihove uinkovitosti i svrhovitosti. Tome nije mogue odgovoriti prije nego se definira drutvena uloga svakog instituta i njegova misija u globalno izmijenjenom istraivakom i inovacijskom kontekstu, ukljuujui pristupanje EU-u. Takva analiza ukazat e na njihovu djelatnost, proirenu ili redefiniranu, te potrebu ukljuivanja u sveuilita, stvaranja asocijacija instituta ili osposobljavanja za samostalno ostvarivanje misije i drutvene uloge. Drutvena se uloga i misija javnih instituta moraju i mogu razlikovati od podruja do podruja, jer je uloga drutvenih i humanistikih instituta nuno drugaija od onih iz podruja biotehnikih, biomedicinskih, tehnikih ili prirodnih znanosti. Drutvena uloga javnih instituta u podruju prirodnih, biomedicinskih, biotehnikih i tehnikih znanosti obuhvaa programe trajne istraivake djelatnosti te uspostave i odravanja istraivake infrastrukture kojima se osigurava strateki pristup novim tehnologijama, zatim programe istraivanja za poslovni sektor kojima se pridonosi irenju, unaprjeenju i diversifikaciji nacionalne ekonomije te
103 104

Aarhus Declaration 2011 Investing Today in Talent Tomorrow, European University Association, svibanj 2011. Research Strategy Development and management at European Universities, European University Association, 2006.

149

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

sudjelovanje u dravnom sustavu kontrole kvalitete (ekologija, hrana, materijali, ). Posebna je uloga drutvenih i humanistikih instituta u izuavanju drutvenih promjena vanih za budunost zemlje i nadolazeih tema od drutvene vanosti, pripremi znanstvenih i strunih podloga za drutvene reforme te kritikom osvrtu na politike i zakonska rjeenja. Uz to, javni instituti sudionici su, zajedno s javnim sveuilitima, u nacionalnim i meunarodnim istraivakim programima i projektima. Definiranjem misije javnih instituta odredit e se njihova uloga i odgovornost u drutvu te ujedno omoguiti utvrivanje resursa potrebnih za njihov rad. Isto tako, ostvarivanje postavljene misije bit e kljuni element ocjene djelovanja instituta.
Istraivai i istraivake skupine

Jaki istraivai i istraivake skupine temeljna su pretpostavka za meunarodnu kompetitivnost, nacionalni utjecaj sveuilita i javnih instituta znanstveni, gospodarski, drutveni i kulturni, stvaranje centara izvrsnosti te nacionalnu, regionalnu, europsku i globalnu vidljivost istraivanja u Hrvatskoj. Istraivai su osnovna vrijednost hrvatskog sustava visokog obrazovanja i znanosti. U vie znanstvenih disciplina istraivai ostvaruju vrhunska postignua, a mnogi istraivai postiu kvalitetne i relevantne istraivake rezultate kakvima se tei u stratekim istraivakim prioritetima izvrsnoj znanosti, istraivanjima za industrijsko vodstvo i drutvene izazove. Mladi istraivai su inicijativni, produktivni i otvoreni suradnji. Rije je o velikom broju aktivnih istraivaa, ali ne i svima u sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Ulaganja u istraivae i istraivanja odvijat e se iz institucijskih i kompetitivnih izvora. Osnovne trokove istraivanja i s njim povezane manje opreme te diseminacije istraivakih rezultata aktivnih istraivaa ukljuit e se u institucijsko financiranje. Dodatna ulaganja iz institucijskih izvora i ulaganja iz kompetitivnih izvora putem Hrvatske zaklade za znanost usmjerit e se prema izvrsnim znanstvenicima i istraivakim skupinama, talentiranim mladim istraivaima, jaanju postojeih i osnivanju novih kvalitetnih istraivakih skupina te privlaenju izvrsnih istraivaa iz inozemstva u podrujima u kojima treba otvoriti istraivanja, sukladno stratekim prioritetima. Posebno e se poticati i vrednovati samostalnost, izvornost i inovativnost u istraivanju te vlastita otkria. Takve e se istraivake skupine povezivati s drugima u Hrvatskoj i suraivati u svijetu na ravnopravnim osnovama, na sloenim istraivakim problemima koje ne mogu same rijeiti. Od istraivakih skupina osnaenih ulaganjima iz javnih izvora zahtijevat e se privlaenje sredstava iz meunarodnih izvora. Centre izvrsnosti u Hrvatskoj uspostavljat e se na nacionalnoj razini, i to najvie jedan centar izvrsnosti u pojedinom istraivakom podruju, kako bi se postigla kritina masa i meunarodna vidljivost potrebna za uspjeno djelovanje, dobro definirani program istraivanja te znanstvena, industrijska i drutvena povezanost, kao i stabilan sustav financiranja koji nee ovisiti samo o javnim ulaganjima105. Centri se nee vezivati uz jednu lokaciju, instituciju ili istraivaku skupinu, ve e okupljati i umreavati putem e-infrastrukture istraivae i istraivake resurse kako bi se omoguilo istraivanje i razvoj na visokoj razini, mjerenoj znanstvenom produkcijom, istraivakim obrazovanjem i tehnolokim inovacijama.

105

Action for "centres of excellence" with a European dimension, European Research Area.

150

ZNANOST I TEHNOLOGIJA

Doktorske kole i poslijedoktorska izobrazba

Doktorske studije, koji su osnovni izvor visokokvalificiranih istraivaa, provode sveuilita, uz ukljuivanje istraivakih resursa znanstvenih instituta. Temeljna se vrijednost doktorata dokazuje znanstvenom izvrsnou, znanstvenim postignuem i izvornim znanstvenim doprinosom proizilim iz istraivanja. Njihova se prepoznatljivost temelji na objavljenim znanstvenim radovima i njihovu utjecaju na znanost. Dodana vrijednost doktorata proizlazi iz potencijalnog utjecaja provedenog istraivanja i ostvarenih postignua na drutvo i gospodarstvo te na razvoj stvaralakog miljenja. Mijenja se paradigma od dobrog doktorata prema dobrom doktoru znanosti. Doktorand stjee doktorsko obrazovanje za trite rada ire od znanstvenog i obrazovnog, odnosno za akademsku i neakademsku, istraivaku i neistraivaku karijeru, drugim rijeima osposobljen je za znanost te za ivot i rad u znanosti ili uz znanost, koju e razumjeti i primjenjivati te s kojom e graditi partnerske odnose. Kvalitetna doktorska izobrazba koja e omoguiti takve vrijednosti zahtijeva jake istraivaki usmjerene doktorske studije strukturirane u okviru doktorskih kola. Europska sveuilita, sukladno Naelima Salzburga106, osnivaju doktorske kole kao najvaniji korak u preobrazbi doktorske izobrazbe. Ve do 2010. godine 65 % europskih sveuilita uspostavilo je doktorske kole107 tako da je to danas strukturirani nain doktorske izobrazbe o kojem se vie ne raspravlja na naelnoj razini, ve je teite na osiguranju kvalitete108. Vanost doktorske izobrazbe i doktorskih kola stalni je interes EU-a u svim zemljama lanicama109, pa tako i Hrvatskoj110 te svim susjednim dravama111. Ciljevi postavljeni pred doktorske kole jesu istraivaka izvrsnost, mogunost interdisciplinarnih istraivanja, atraktivno institucijsko okruje, otvorenost prema gospodarstvu i drugim djelatnostima, meunarodno umreavanje, internacionalizacija doktorskih studija, ukljuujui doktorande i mentore iz inozemstva te stjecanje transverzalnih vjetina i osiguranje kvalitete. Budui da iskustva s doktorskim kolama u Hrvatskoj nema, a interdisciplinarnost, multidisciplinarnost i transdisciplinarnost u istraivakom djelovanju najvei su neiskoriteni potencijal, doktorske e se kole osnivati na sveuilinoj institucijskoj razini. Modeli nie razine kao to bi bile fakultetske doktorske kole ili podrune doktorske kole nee dovesti do potrebnih promjena zbog prevelike fragmentacije i velikog broja, uglavnom malih doktorskih studija. Uz to, gdje god je mogue, a posebice u disciplinama s manjim istraivakim i mentorskim kapacitetom, osnivat e se nacionalni doktorski programi i meunarodni zdrueni doktorski studiji koji se ostvaruju meusveuilinom suradnjom i suradnjom s institutima. Uspostavit e se poslijedoktorska izobrazba. Ostvarit e se suradnja te iskoristiti istraivaki i mentorski potencijal javnih instituta, kao i istraivaki resursi poslovnog sektora i drutvenih djelatnosti. Najbolje preddiplomske i diplomske studente s istraivakim sklonostima pridruit e se istraivakim skupinama i na primjerenim istraivakim zadacima ukljuiti u tekue projekte, sukladno praksi istraivakih sveuilita te ih tako rano motivirati za doktorski studij i istraivaku karijeru. Na istraivakom sveuilitu studenti nisu nastavni teret ve istraivaki potencijal kakvim ne raspolae nijedna druga institucija. Drugim rijeima, sveuilita se ne pretvaraju u institute da bi

106 107 108 109 110 111

Salzburg II Recommendations: European university achievements since 2005 in implementing the Salzburg principles, European University Association, 2010. Trends 2010: A decade of change in European Higher Education, European University Association, 2010. Quality Assurance in Doctoral Education: results of the ARDE project, European University Association, 2013. Report of Mapping Exercise on Doctoral Training in Europe "Towards a common approach", European Commission, 2011. Study on the organisation of doctoral programmes in EU neighbouring countries: Croatia, Technopolis Group, 2010. Study on the organisation of doctoral programmes in EU neighbouring countries: Practices, developments and regional trends - Final synthesis, Technopolis Group, 2010.

151

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

postala istraivaka, ve se studenti ukljuuju u istraivanja. Rije je o promjeni obrazovne paradigme od danas prevladavajueg istraivanja nakon uenja prema uenju putem istraivanja. Prvi pokazatelj razumijevanja istraivake preobrazbe i oblikovanja istraivakih sveuilita bit e uvoenje mentorskog rada na svim studijskim razinama i doktorskoj izobrazbi u redovno nastavno i istraivako optereenje, za razliku od sadanje situacije u kojoj su mentorstvo i doktorski studij neobvezni dodatak predavanjima, vjebama i seminarima u preddiplomskoj i diplomskoj nastavi.
Vrednovanje istraivaa, istraivanja i istraivakih institucija

Uspostavit e se sustav evaluacije koji e poticati i afirmirati znanstvenu izvrsnost i meunarodnu vidljivost, meusobnu suradnju i suradnju s korisnicima rezultata istraivanja te drutvenu i/ili gospodarsku relevantnost istraivanja. Vrednovanje e se zasnivati na tri kriterija: kvaliteti (istraivaka izvrsnost), relevantnosti (znaenje za Hrvatsku) i racionalnosti (organizacijska i trokovna uinkovitost i odrivost). Kriteriji vrednovanja istraivaa, istraivanja i istraivakih institucija uskladit e se s ciljevima koji se ele postii, a to su znanstvena izvrsnost te istraivaka i inovacijska suradnja s gospodarstvom i drutvenim djelatnostima. Znanstvena izvrsnost i njeno vrednovanje osnovna su pretpostavka da bi znanje koje postoji i nastaje na hrvatskim javnim sveuilitima i institutima bilo meunarodno konkurentno i stvaralo novu znanstvenu i novu drutvenu, kulturnu ili gospodarsku vrijednost. Da bi se unaprijedila i potaknula istraivaka i inovacijska suradnja s gospodarstvom i drutvenim djelatnostima, ona e biti obuhvaena kriterijima vrednovanja, primjereno zahtjevima i oekivanjima od pojedinih podruja znanosti. Kriteriji vrednovanja bit e poticajni za dobre, a odbacujui za loe istraivae, istraivanja i istraivake institucija te e omoguiti prepoznavanje izvrsnih. Promijenit e se nain znanstvenog izbora i napredovanja sveuilinih nastavnika i istraivaa, od kvantitativne prema individualnoj kvalitativnoj ocjeni ( peer review), prema kriterijima koji se primjenjuju u razvijenim zemljama, pri emu e se posebno vrednovati samostalnost te izvornost i inovativnost istraivanja. Stroga e meunarodna procjena kvalitete obuhvatiti, uz sva istraivaka postignua, potencijal za razvoj kreativne karijere. Omoguit e se poloaj istraivakog profesora (research professor) koji vei dio radnog vremena sudjeluje u vrhunskom istraivanju i obrazovanju na doktorskoj razini (posebna razdioba radnog vremena).
Planiranje ulaganja u istraivanja

Nacionalno planiranje ulaganja e se, kao i vrednovanje istraivakih postignua, uskladiti s ciljevima koji se ele postii, a to su znanstvena izvrsnost te istraivaka i inovacijska suradnja s gospodarstvom i drutvenim djelatnostima. Zasnivat e se na istim kriterijima: kvaliteti i relevantnosti te organizacijskoj i trokovnoj uinkovitosti i odrivosti. Provest e se sutinske promjene usmjeravanja proraunskih sredstava i kompetitivnog financiranja istraivanja i razvoja. Usmjeravanje proraunskih sredstava za istraivanje i razvoj provodit e se sukladno metodologiji i udjelima koje primjenjuje Europska unija za prioritete u programskom okviru Obzor 2020.: izvrsna znanost (oko 33 %), industrijsko vodstvo (oko 24 %), drutveni izazovi (oko 43 %).

152

ZNANOST I TEHNOLOGIJA

Kompetitivnim financiranjem putem Hrvatske zaklade za znanost omoguit e se financiranje novih doktoranada i poslijedoktoranada iz sredstava projekta i uvoenje najboljih studenata preddiplomskog i diplomskog studija u istraivanja, sukladno europskoj i meunarodnoj praksi. Natjeajima za znanstvene projekte kombinirat e se otvorene sheme kojima se potiu istraivai na predlaganje znanstvenim interesom voenih istraivanja (bottom-up, science-driven), sa zatvorenim shemama, u kojima se poziva na istraivanja voena znanstvenim utjecajem, s unaprijed definiranim oekivanjem i brojem projekata (top-down, impact-driven). Natjeaji e ukljuiti projektnu potporu za meunarodnu suradnju na veim znanstvenim istraivakim skupinama koje su dokazale istraivaku samostalnost i ostvarile vrhunska postignua u prioritetnom podruju izvrsne znanosti, odnosno graninim istraivanjima te buduim i nastajuim tehnologijama. Provodit e se meunarodna evaluacija prijava projekata. Natjeaje e se pripremati i provoditi tako da omogue financiranje veih projekata kojima e se okupiti iroka baza kvalitetnih istraivaa. Potrebna su vea sredstva za istraivanja iz vie izvora putem vie natjeaja te primjena kriterija izvrsnosti kojima e se smanjiti prolaznost projekata na pojedinom natjeaju na oko 30 %.
Mjera 2.1. Definirati istraivaku misiju svakog javnog sveuilita i njegove sastavnice i svakog javnog instituta kao pretpostavku za istraivaku transformaciju i oblikovanje istraivakih sveuilita te restrukturiranje instituta. Nadlenost: Vlada RH MZOS, javna sveuilita i javni instituti, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, Agencija za znanost i visoko obrazovanje Provedba: Vlada RH MZOS, javna sveuilita i javni instituti, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, Agencija za znanost i visoko obrazovanje (Uskladiti s projektom STP II) Rok: 2014. 2015. Pokazatelji uspjenosti: Plan istraivake preobrazbe svakog javnog sveuilita. Drutvena uloga i nain djelovanja svakog javnog instituta: ukljuivanje u sveuilite, u asocijaciji instituta ili samostalno. Mjera 2.2. Jaati financijsku i upravljaku autonomiju javnih sveuilita i javnih instituta
te njihovu odgovornost za provedbu istraivake misije i drutvene uloge, uz jaanje nadzorne funkcije osnivaa putem praenja kvalitete i ostvarivanja misije. Unaprijediti meunarodnu evaluaciju javnih sveuilita i instituta i uspostaviti mehanizme utjecaja rezultata evaluacija na institucijsko financiranje. Nadlenost: Vlada RH MZOS, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, Agencija za znanost i visoko obrazovanje Provedba: Vlada RH MZOS, Agencija za znanost i visoko obrazovanje Rok: 2014. 2020. Pokazatelji uspjenosti: Uspostava sustava institucijskog financiranja sveukupne djelatnosti putem programskih ugovora, ukljuujui plae, u 2015. Sredstva namijenjena za istraivanje i razvoj u svakoj javnoj ustanovi visokog obrazovanja i znanosti (iznos, porast i udio). Namjenska sredstava za pokrivanje osnovnih trokova istraivanja u svakoj javnoj ustanovi visokog obrazovanja i znanosti (iznos, porast i udio). (iznos, porast i udio). Udjel financiranja ovisno o postignutim istraivakim rezultatima u ukupnim sredstvima (%).

153

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 2.3. Uspostaviti sustav evaluacije istraivaa, istraivanja i istraivakih institucija


koji e afirmirati i poticati znanstvenu izvrsnost i meunarodnu vidljivost, meusobnu suradnju i suradnju s korisnicima rezultata istraivanja te drutvenu relevantnost istraivanja. Nadlenost: Vlada RH MZOS, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, Rektorski zbor, sveuilita i znanstveni instituti, Agencija za znanost i visoko obrazovanje Provedba: Vlada RH MZOS, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, Rektorski zbor, sveuilita i znanstveni instituti, Agencija za znanost i visoko obrazovanje Rok: 2014. 2020. Pokazatelji uspjenosti: Uspostavljen nov sustav vrednovanja istraivaa, istraivanja i istraivakih institucija. Znanstveni radovi objavljeni u vrhunskim asopisima; znanstveni radovi meu 10 % najcitiranijih u svijetu; znanstveni radovi objavljeni u suautorstvu: s istraivaima iz inozemstva, istraivaa iz razliitih hrvatskih sveuilita/instituta; iz razliitih znanstvenih disciplina i s istraivaima iz gospodarstva ili drutvenih djelatnosti. Patenti, licence i drugi oblici intelektualnog vlasnitva. Projekti: meunarodni i nacionalni; istraivake suradnje s gospodarstvom i drutvenim djelatnostima. Prihod od meunarodnih projekata, nacionalnih projekata, istraivake suradnje s gospodarstvom i drutvenim djelatnostima, intelektualnog vlasnitva.

Mjera 2.4. Promijeniti nain znanstvenog izbora i napredovanja sveuilinih nastavnika i istraivaa od kvantitativne prema individualnoj kvalitativnoj ocjeni ( peer review). Nadlenost: Vlada RH MZOS, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, Rektorski zbor, sveuilita i znanstveni instituti, Agencija za znanost i visoko obrazovanje Provedba: Vlada RH MZOS, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, Rektorski zbor, sveuilita i znanstveni instituti, Agencija za znanost i visoko obrazovanje Rok: 2014. 2020. Pokazatelji uspjenosti: Uspostavljen nov sustav znanstvenog izbora i napredovanja sveuilinih nastavnika i istraivaa. Sveuilini nastavnici i istraivai evaluirani prema novom sustavu znanstvenog izbora i napredovanja (ukupan broj, po istraivakim zvanjima, po znanstvenim podrujima). Mjera 2.5. Osnovati doktorske kole na sveuilinoj institucijskoj razini, meunarodne
zdruene doktorske studije i nacionalne doktorske studije s najmanje 80 % istraivake komponente na temeljima postojeih kvalitetnih doktorskih studija. Nadlenost: Rektorski zbor, javna sveuilita Provedba: Rektorski zbor, javna sveuilita, znanstveni instituti Rok: 2014. 2016. Pokazatelji uspjenosti: Osnovane doktorske kole. Nacionalni doktorski programi. Meunarodni zdrueni doktorski programi. Doktorandi i postdoktorandi u sustavu (ukupan broj, novi). Doktorske kole i doktorski studiji uvedeni u kriterije vrednovanja sveuilita (Agencija za znanost i visoko obrazovanje).

154

ZNANOST I TEHNOLOGIJA

Mjera 2.6. Unaprijediti pripremu i provedbu nacionalnih znanstvenih projekata da bi


sadrajem i postignuima pridonijeli kvaliteti, relevantnosti i racionalnosti istraivanja te ostvarenju stratekih ciljeva. Nadlenost: Vlada RH MZOS, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, Hrvatska zaklada za znanost, sveuilita i znanstveni instituti Provedba: Hrvatska zaklada za znanost, sveuilita i znanstveni instituti Rok: 2014. 2020. Pokazatelj uspjenosti: Natjeaji za znanstvene projekte Hrvatske zaklade za znanost i njihovi rezultati (broj i vrsta natjeaja, za svaki natjeaj: evaluacijski kriteriji, broj i struktura prijavljenih i prihvaenih projekata/prijava, iznos raspoloivih i dodijeljenih sredstava). Ukupan broj istraivakih skupina, njihova struktura, veliina i meunarodna prepoznatljivost te meunarodna i nacionalna povezanost. Broj novih istraivakih skupina, njihova struktura i veliina te meunarodna i nacionalna povezanost. Ukupan broj i broj novih istraivaa iz inozemstva s punim radnim vremenom. Ukupan broj i broj novih doktoranada, usklaenost s potrebama sustava znanosti i visokog obrazovanja, gospodarstva i drutvenih djelatnosti, istraivaka postignua doktoranada. Broj studenata preddiplomskih i diplomskih studija uvedenih u istraivanja.

Mjera 2.7. Uspostaviti centre izvrsnosti, i to najvie jedan centar izvrsnosti nacionalne razine u pojedinom istraivakom podruju koji okuplja istraivae i istraivake resurse i povezuje ih s europskima. Nadlenost: Vlada RH MZOS, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, sveuilita i znanstveni instituti Provedba: Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, sveuilita i znanstveni instituti, putem prijedloga projekata za fondove EU-a za centre izvrsnosti Rok: 2014. 2020. Pokazatelji uspjenosti: Prijavljeni projekti centara izvrsnosti za fondove EU-a. Prihvaeni projekti centara izvrsnosti za fondove EU-a i dinamika izgradnje pojedinog centra izvrsnosti.

Okruje koje omoguuje i potie interakcijske i transferne mehanizme suradnje istraivake zajednice s inovativnim gospodarstvom i drutvenim djelatnostima.
3. cilj: Istraivanje, razvoj i inovacije u hrvatskom gospodarstvu

U Hrvatskoj je 31. prosinca 2012. djelovalo gotovo 140.000 aktivnih poslovnih subjekata, od kojih vie od 80 % u privatnom vlasnitvu i gotovo 90 % s manje od 10 zaposlenih. Srednjih i malih poduzea je 10 %, a veih, s vie od 500 zaposlenih niti 0,2 %112. Udio u izdacima za istraivanje i razvoj mjeren prema veliini poduzea za 2010. godinu je sljedei: 1-9 zaposlenih (1,1 %), 10-49 zaposlenih (6,6 %), 50-249 zaposlenih (34,9 %), vie od 250 (57,4 %)113. Intenzitet istraivanja i razvoja s obzirom na veliinu poslovnih subjekata slian je onome u veem broju manjih zemalja u kojima srednji i vei poslovni subjekti nose oko 60% ulaganja u istraivanje

112 113

Broj i struktura poslovnih subjekata u prosincu 2012., Priopenje 1.1.11/4, Dravni zavod za statistiku, 13. veljae 2013. Science, technology and innovation in Europe 2012 edition, Eurostat/European Commission, European Union, 2012.

155

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

i razvoj. U industrijski najrazvijenijim zemljama dominiraju veliki poslovni subjekti s oko 80 % pa i veim udjelom. Sektor visokih tehnologija, prema statistikoj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti, obuhvaa proizvodnju visoke tehnologije i usluge zasnovane na intenzivnoj primjeni znanja, ukljuujui istraivanje i eksperimentalni razvoj u prirodnim, tehnikim i biotehnikim znanostima te drutvenim i humanistikim znanostima114,115. U proizvodnji visoke tehnologije registrirano je vie od 800 poduzea, a u uslugama zasnovanim na intenzivnoj primjeni znanja oko 4500. Udio proizvoda visoke tehnologije u ukupnoj proizvodnji nije poznat. Uvoz proizvoda visokih tehnologija za 2009. iznosi 1,353 milijardi eura, a izvoz 565 milijuna eura, emu odgovara pokrivenost uvoza izvozom od 41,8 %. Istraivanja o inovacijskim aktivnostima u poduzeima provedena su razdoblju 2008. 2010. na uzorku od 4500 poduzea, pri emu su kao inovativna definirana poduzea koja uvode inovaciju proizvoda ili procesa, organizacijsku ili marketinku inovaciju116. Izmeu ostaloga pokazalo se: Veliina poduzea jest kljuan imbenik za njihove inovacijske aktivnosti. Inovativno je gotovo 3 od 4 velikih poduzea, neto vie od polovine srednjih poduzea, i neto vie od jedne treine malih poduzea. Inovacijske aktivnosti ee su kod proizvodnih poduzea, u kojima je inovaciju uvelo gotovo njih polovina, dok je kod uslunih poduzea inovaciju uvelo neto manje od jedne treine. Nadalje: Inovacijske aktivnosti ukljuuju sve znanstvene, tehnoloke, organizacijske, financijske i komercijalne korake kojima je svrha da dovedu do uvoenja inovacije. Nabava postrojenja, opreme i softvera najei je oblik inovacijskih aktivnosti prisutan kod veine inovatora proizvoda i procesa (84,4 %) koje podjednako koriste i proizvodna i usluna poduzea. Proizvodna poduzea sklonija su vlastitim aktivnostima istraivanja i razvoja kao i aktivnostima dizajna, dok su usluna poduzea sklonija nabavi razliitih oblika znanja na tritu kao to su licencije za patente i nepatentirane izume, provjerene procedure (know-how) i druge vrste znanja. Ulaganja u istraivanje, razvoj i inovacije u poslovnom sektoru su niska, a i ona su plod ulaganja nekolicine poslovnih subjekata. Najzastupljenija inovacijska aktivnost je Nabava postrojenja, opreme i softvera (u 84 % poduzea), a zatim Vlastite aktivnosti istraivanja i razvoja (u 63 % poduzea). U inovacijske aktivnosti zasnovane na vlastitom istraivanju i razvoju te infrastrukturi, neovisno o veliini, poduzea ulau vie od 90 %. Inovacijske aktivnosti koje se zasnivaju na nekom obliku suradnje, tj. Vanjskim uslugama istraivanja i razvoja te Nabavi znanja koje se nalazi izvan poduzea sudjeluju sa samo 5-10 %, ovisno o veliini poduzea. Udio poduzea s barem jednom od vrsta inovacija u Republici Hrvatskoj je oko 37 %, dok u EU-u to iznosi oko 52 %. Nisu poznati posebni podaci za poduzea u djelominom ili potpunom stranom vlasnitvu i njihove razvojne i inovacijske aktivnosti. Stoga se ne moe ocijeniti stanje i njihov potencijal u jaanju istraivanja i inovacija u Hrvatskoj. S obzirom na kronian nedostatak strunjaka i istraivaa u tehnolokom sektoru u Europi, ta bi poduzea mogla privui istraivake i razvojne poslove u Hrvatsku u veoj mjeri nego do sada u podrujima u kojima raspolaemo visokokvalificiranim strunjacima i istraivaima.
Suradnja u istraivanju, razvoju i inovacijama

Istraivanje, razvoj i inovacije u Hrvatskoj obiljeava niska razina suradnje. Ne surauje se dovoljno unutar istraivake zajednice, niti u gospodarstvu, niti u drutvenom sektoru, ni meusobno.

114 115

NACE Rev. 2 Statistical classification of economic activities in the European Community, Group 21, 26, 59-63 and 72, Eurostat. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, Grupe 21, 26, 59-63 i 72, Dravni zavod za statistiku. 116 Inovacije u hrvatskim poduzeima u razdoblju 2008. 2010., Priopenje 8.2.2., Dravni zavod za statistiku, 13. srpnja 2012.

156

ZNANOST I TEHNOLOGIJA

Ve je ranije naveden pokazatelj o znanstvenim publikacijama koje su objavili u suradnji istraivai iz javnog i privatnog sektora koji je ispod europskog prosjeka. Da bi se osnaila suradnja istraivakog i poslovnog sektora, potrebne su promjene na obje strane: razvoj istraivakih, razvojnih i inovacijskih sposobnosti i konkurentnosti hrvatskih istraivakih institucija i poslovnog sektora. Isto tako potrebno je ire razumijevanje inovacija koje se ne smije ograniiti samo kao zadnji korak u komercijalnoj primjeni, jer inovacije proizlaze iz znanosti, ukljuujui drutvene i humanistike te umjetnosti. Suradnja sveuilita i javnih instituta s poslovnim sektorom i drutvenim djelatnostima treba obuhvatiti interakcijske i transferne mehanizme koji pridonose meusobnom povezivanju i razmjeni znanja117. Sva iskustva u svijetu i poneka kod nas pokazuju posebnu vanost interakcijskih mehanizama kojima se odnosi uspostavljaju tijekom istraivanja, kao i njihovu prednost pred transfernim mehanizmima kojima se odnosi uspostavljaju po zavretku istraivanja. Interakcijski mehanizam kojim e se ostvariti najvee promjene jesu zajedniki istraivaki projekti proizali iz suradnje javnih sveuilita i instituta te gospodarstva ili drutvenih djelatnosti. Pritom se istraivaki projekt financiran javnim sredstvima i zajedniki istraivaki projekt ne razlikuju po znanstvenom pristupu ve po usmjerenosti i usredotoenosti na odabrano podruje istraivanja te relevantnost postignua. Posebno su vani zajedniki istraivaki projekti oslonjeni na doktorski studij, jer tako definirano doktorsko istraivanje u punoj mjeri pridonosi istraivakom i inovacijskom potencijalu gospodarstva. Da bi se to dodatno ojaalo otvorit e se inovativne sheme sufinanciranja doktorskih studija za jaanje suradnje s gospodarstvom i rjeavanje aktualnih drutvenih izazova. Takve teme doktorskih istraivanja povezivat e se s ugovorno reguliranim istraivakim programima suradnje gospodarstva industrije i drugih djelatnosti s javnim sveuilitima i institutima te time ostvariti zadae tzv. kolaborativnih doktorskih programa i industrijskih doktorskih programa. Pritom e doktorskim istraivanjima kvalitetu osigurati visoki akademski standardi, a relevantnost njihova vrijednost za gospodarstvo i drutvo te druge djelatnosti u podrujima u kojima se podudaraju istraivake i poslovne ili institucijske strategije. Nee se uvoditi struni doktorati ( professional doctorate) koji bi se dodjeljivali izvan sveuilita. Ojaat e se mehanizmi transfera znanja, tehnologije, inovacija i intelektualnog vlasnitva sa sveuilita i iz javnih instituta u gospodarstvo te komercijalizacije rezultata istraivanja, a posebice stvaranja inovativnih poduzea i suradnje u zajednikim organizacijama usmjerenima prema novim idejama, postupcima, procesima, prototipovima ili patentima. Pritom e transfer znanja, tehnologije i intelektualnog vlasnitva sa sveuilita i znanstvenih instituta biti otvoren meunarodnoj suradnji i meunarodnom tritu. Da su novi oblici povezivanja potrebni, pokazuje Europska unija organiziranjem zajednica znanja i inovacija (Knowledge and Innovation Community, KIC) za aktivnosti usmjerene na pojedine drutvene izazove kako bi se postiglo vrsto partnerstvo u trokutu znanja usmjereno na inovacije i inovacijske modele, oekujui da takve zajednice postanu pokretai odrivoga gospodarskog rasta i kompetitivnosti118,119.

117

Improving knowledge transfer between research institutions and industry across Europe, European Commission, Directorate General for Research, Directorate General for Enterprise and Industry, 2007. 118 Annual Report 2012, European Institute of Innovation and Technology (EIT), 2013. 119 Catalysing innovation in the knowledge triangle - Practices from the EIT Knowledge and Innovation Communities, Publication for the European Institute of Innovation and Technology (EIT) by Technopolis Group, lipanj 2012.

157

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Da bi osnaila suradnju, Hrvatska e se opredijeliti za uspostavljanje kompetencijskih mrea (competence network), koje obuhvaaju istraivanje (sveuilita, znanstveni instituti), visoko obrazovanje (sveuilita, veleuilita, visoke kole) te razvojna i proizvodna poduzea (velika, srednja i mala). Poseban je razlog za umreavanje struktura hrvatskoga gospodarstva u kojem dominiraju mikro, mala i srednja poduzea koja teko samostalno organiziraju potrebne istraivake resurse, to negativno utjee i na njihov inovacijski kapacitet. Ako se eli uhvatiti korak s razvijenim gospodarstvima i s njima suraivati, ne smije se ponavljati razvojni ciklus inovacijskih modela primjenjivanih u razliitim zemljama u zadnjih tridesetak godina. Koristei najbolja iskustava iz zemalja EU-a, klastere konkurentnosti razvijat e se u smjeru kompetencijskih mrea kako bi se omoguila uska suradnja unutar i izmeu pojedinih sektora te inovacije vie i visoke dodane vrijednosti. Povezanost znanosti, tehnologije, organizacije i marketinga s novim poslovnim modelima i poslovnom praksom ima i svoju drutvenu i humanistiku dimenziju u kojoj je isto tako otvoren prostor za suradnju u istraivanju, razvoju i inovacijama: novi oblici rada, virtualni timovi i organizacije, novi uzorci komuniciranja i drutvena umreenost, multikulturalnost, visokotehnoloko radno mjesto, kognitivni temelji programskog inenjerstva, etika u znanosti, istraivanju i razvoju, pravo intelektualnog vlasnitva, umreena obitelj i obiteljska umreenost te mnogo drugoga. Kulturni sektor moe postati i pokreta gospodarskih aktivnosti te, povezan s gospodarstvom, posebice turizmom, pomoi opem gospodarskom razvoju i zapoljavanju. Isto vrijedi za umjetnost i kreativnu industriju. Bolje povezivanje javnih sveuilita i javnih instituta nije potrebno samo s poslovnim sektorom i drutvenim djelatnostima, nego i s mjerodavnim ministarstvima i agencijama. Pritom javna sveuilita i javni instituti ne smiju preuzimati poslovne funkcije i uloge poduzea. Nacionalna strategija inovacija trebala bi predloiti promjene koje e omoguiti inovacijsku transformaciju gospodarstva. Isto tako se oekuje da e predloiti inovacijski sustav s potporom za suradnju inovativnoga gospodarstva i drutvenih djelatnosti s istraivakim sektorom.
Mjera 3.1. Jaati suradnju javnih sveuilita i javnih instituta s poslovnim sektorom i
drutvenim djelatnostima, a posebice istraivanje i razvoje putem zajednikih projekata, zajednikog mentorstva doktorskih i diplomskih studenata te financiranja doktorskih istraivanja. Nadlenost: Vlada RH, javna sveuilita i javni instituti, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca Provedba: Javna sveuilita i javni instituti, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, alumni udruge Rok: 2014. 2020. Pokazatelji uspjenosti: Zajedniki istraivaki projekti gospodarstva i drutvenih djelatnosti s javnim sveuilitima i javnim institutima (broj projekata, za svaki projekt: sastav istraivakog tima i broj istraivaa, iznos sredstava). Zajedniko mentorstvo na diplomskom i doktorskom studiju (broj diplomskih i doktorskih studenata. Doktorska istraivanja financirana ili sufinancirana od gospodarstva ili drutvenih djelatnosti (broj doktoranada, podruje doktorskog istraivanja).

158

ZNANOST I TEHNOLOGIJA

Mjera 3.2. Jaati suradnju javnih poduzea, komunalnih drutava i dravnih institucija
sa sveuilitima i znanstvenim institutima na istraivanju i razvoju vezanom uz drutvene izazove. Nadlenost: Vlada RH, lokalna uprava i samouprava Provedba: Vlada RH, lokalna uprava i samouprava Rok: 2014. 2020. Pokazatelji uspjenosti: Izdvajanja za istraivanje i razvoj javnih poduzea (ukupan iznos, % prihoda, % BDP). Zajedniki istraivaki projekti javnih poduzea sa sveuilitima i javnim institutima te iznos financiranja (broj projekata, iznos sredstava). Izdvajanja za istraivanje i razvoj komunalnih drutava (ukupan iznos, % prihoda, % BDP). Zajedniki istraivaki projekti komunalnih drutava sa sveuilitima i javnim institutima te iznos financiranja (broj projekata, iznos sredstava).

Mjera 3.3. Jaati mobilnost istraivakog ljudskog potencijala koja ukljuuje zapoljavanje studenata koji su zavrili preddiplomski, diplomski ili doktorski studij, kao i zapoljavanje ili privremeni boravak istraivaa s javnih sveuilita i javnih instituta u poslovnom sektoru. Nadlenost: Vlada RH MZOS, MRMS, MINGO, MINPO i MRRFEU, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, javna sveuilita i javni instituti Provedba: Hrvatski zavod za zapoljavanje, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, javna sveuilita i javni instituti Rok: 2014. 2020. Pokazatelji uspjenosti: Broj zavrenih diplomskih studenata zaposlenih na poslovima istraivanja i razvoja u poslovnom sektoru. Broj doktora znanosti zaposlenih na poslovima istraivanja i razvoja u poslovnom sektoru. Broj istraivaa s javnih sveuilita i javnih instituta privremeno u poslovnom sektoru, na zajednikim istraivakim projektima. Broj istraivaa iz poslovnog sektora privremeno na javnim sveuilitima i javnim institutima, na zajednikim istraivakim projektima. Mjera 3.4. Udvostruiti broj doktora znanosti u gospodarstvu i drutvenim
djelatnostima, uz potporu za zapoljavanje doktora znanosti i poduzetniku potporu doktorima znanosti pri osnivanju inovativnih poduzea. Nadlenost: Vlada RH MZOS, MRMS, MINGO, MINPO i MRRFEU, javna sveuilita i javni instituti, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca Provedba: Javna sveuilita i javni instituti, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, alumni udruge Rok: 2014. 2020. Pokazatelji uspjenosti: Broj doktora znanosti zaposlenih na poslovima istraivanja i razvoja u poslovnom sektoru i drutvenim djelatnostima. Broj i iznos potpora za osnivanje inovativnih poduzea. Broj inovativnih poduzea koja su osnovali doktori znanosti.

159

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 3.5. Uspostaviti inovativne sheme sufinanciranja doktorskih studija i doktoranada, za jaanje suradnje s gospodarstvom i rjeavanje aktualnih drutvenih izazova. Nadlenost: Vlada RH MZOS, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, Hrvatska zaklada za znanost Provedba: MZOS, Hrvatska zaklada za znanost, javna sveuilita, putem prijedloga projekta za fondove EU-a Inovativne sheme sufinanciranja doktorskih studija za jaanje suradnje s gospodarstvom i rjeavanje aktualnih drutvenih izazova Rok: 2014. 2020. Pokazatelji uspjenosti: Natjeaj za inovativnu shemu sufinanciranja doktorskih studija za jaanje suradnje s gospodarstvom i rjeavanje aktualnih drutvenih izazova (broj prijava, broj i vrsta odobrenih ugovora o sufinanciranju, ukupno i po tematskim podrujima). Mjera 3.6. Poticati meunarodnu suradnju i sudjelovanje hrvatskih partnera u
meunarodnim istraivakim projektima te zajedniki nastup sveuilita, znanstvenih instituta i gospodarstva na meunarodnim i domaim natjeajima. Nadlenost: Vlada RH, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, sveuilita i javni instituti Provedba: Vlada RH MZOS, MINGO, MINPO, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, sveuilita i znanstveni instituti, alumni udruge Rok: 2014.- 2020. Pokazatelji uspjenosti: Sredstva za pripremu i prijavu zajednikih projekata javnih sveuilita, javnih instituta i gospodarstva (izvori, iznos). Broj i vrsta prijavljenih projekata sa zajednikim nastupom javnih sveuilita, javnih instituta i gospodarstva na meunarodnim natjeajima. Broj i vrsta prihvaenih projekata sa zajednikim nastupom sveuilita, javnih instituta i gospodarstva na meunarodnim natjeajima, s iznosom projektnih sredstava. Broj i vrsta prijavljenih projekata sa zajednikim nastupom javnih sveuilita, javnih instituta i gospodarstva na domaim natjeajima. Broj i vrsta prihvaenih projekata sa zajednikim nastupom javnih sveuilita, javnih instituta i gospodarstva na domaim natjeajima, s iznosom projektnih sredstava.

Mjera 3.7. Klastere konkurentnosti razvijati u smjeru kompetencijskih mrea.


Nadlenost: Vlada RH, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki

razvoj, Nacionalno vijee za konkurentnost, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, sveuilita i znanstveni instituti Provedba: MZOS, MINGO, MINPO, sveuilita i znanstveni instituti Rok: 2014.- 2020. Pokazatelji uspjenosti: Operativne kompetencijske mree

Mjera 3.8. Jaati mehanizme transfera znanja, tehnologije, inovacija i intelektualnog


vlasnitva u gospodarstvo te komercijalizacije rezultata istraivanja. Nadlenost: Vlada RH MZOS, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, Nacionalno vijee za konkurentnost, javna sveuilita i javni instituti Provedba: Javna sveuilita i javni instituti, BICRO-HAMAG, Hrvatska banka za obnovu i razvoj Rok: 2014.- 2020. Pokazatelji uspjenosti: Broj zajednikih poduzea/organizacija s gospodarstvom. Broj novo pokrenutih poduzea (spin off, start up). Broj projekata transfera znanja, postupaka, procesa, prototipa i drugih oblika intelektualnog vlasnitva u gospodarstvo i ostvareni prihodi. Prihod od licenci. Broj patentnih prijava. Broj prihvaenih patenata. Broj komercijaliziranih patenata i ostvareni prihod.

160

ZNANOST I TEHNOLOGIJA

Mjera 3.9. Za drutveno potrebne komercijalne djelatnosti koje ne obavljaju drugi poslovni subjekti na tritu, ustanove u sustavu znanosti i visokog obrazovanja trebaju osnovati drutva s ogranienom odgovornou u svojem vlasnitvu i prenijeti im takve poslove. Nadlenost: Vlada RH MZOS, javna sveuilita i javni instituti, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, Agencija za znanost i visoko obrazovanje Provedba: Javna sveuilita i javni instituti Rok: 2014. 2015. Pokazatelji uspjenosti: Osnovana drutva s ogranienom odgovornosti za komercijalne djelatnosti s definiranom poveznicom s matinom ustanovom u sustavu visokog obrazovanja i znanosti.

Sveuilita, veleuilita i znanstveni instituti ukljueni u procese pametne specijalizacije i s njima povezane smjernice tehnolokog razvoja
4. cilj:

Pametna specijalizacija je koncept kojim se resursi vezani uz znanje koncentriraju i povezuju s manjim brojem prioritetnih gospodarskih aktivnosti u kojima drave i/ili regije mogu postati i ostati konkurentne u globalnom gospodarstvu kako bi se gospodarstvo usmjerilo prema pametnom, odrivom i ukljuujuem rastu120.
Sudjelovanje visokog obrazovanja i znanosti u procesima pametne specijalizacije

Jedna je od odrednica pametne specijalizacije da ju treba stvarati i provoditi u dinamikom istraivakom i poduzetnikom procesu tako da je prijeko potrebno sudjelovanje visokog obrazovanja i znanosti u evaluaciji, definiranju i razradi prioritetnih gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj. Stoga e se znanje i istraivaka postignua na javnim sveuilitima i institutima putem ekspertnih timova ukljuiti u procese pametne specijalizacije kojima e se definirati dugorono konkurentne prioritetne gospodarske aktivnosti, uvaavajui potrebu jaanja razvoja zasnovanog na znanosti i znanju. Prioritetne gospodarske aktivnosti povezat e se s globalnim i nacionalnim drutvenim izazovima kako bi se poveao izvoz i smanjio uvoz proizvoda i usluga potrebnih za njihovo rjeavanje. U evaluaciju prioritetnih podruja ukljuit e se definiranje i analiza industrijskih lanaca vrijednosti kako bi se procijenila znanja i ljudski potencijali potrebni za proizvodnju ili sudjelovanje u proizvodnji neke robe ili usluge, primjenjujui odabranu tehnologiju i poznajui trite. Isto tako definirat e se i analizirati mree vrijednosti i odnosi obrazovnog, istraivakog i poslovnog sektora koji sloenom dinamikom razmjenom stvaraju materijalne i nematerijalne vrijednosti, kao to su znanja i umijea. U tako definiranim prioritetnim podrujima treba se i moe ostvariti nova znanstvena, drutvena i gospodarska vrijednost, ne zatvarajui pritom prostor istraivakoj znatielji i inovacijskom stvaralatvu.
Tehnologija i tehnoloki razvoj

Tehnoloki razvoj u EU-u strateki je odreen dvama dimenzijama: programskim okvirom za istraivanje i inovacije Obzor 2020. te konceptom mudre specijalizacije. Obzor 2020. sadri tehnologiju u kljunim prioritetima, ime su ujedno definirane smjernice zajednike europske tehnoloke

120

Guide to Research and Innovation Strategies for Smart Specialisations (RIS3), European Union, svibanj 2012.

161

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

politike: budue i nastajue tehnologije uz izvrsnu znanost, a omoguujue i industrijske tehnologije uz istraivanja za industrijsko vodstvo. Europski tehnoloki prioriteti vezani uz industrijsko vodstvo usmjereni su na potporu istraivanjima i inovacijama u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (ICT), nanotehnologijama, naprednim materijalima, biotehnologiji i naprednoj proizvodnji. Kao kljune omoguujue tehnologije (Key Enabling Technogies, KET) koje otvaraju nove mogunosti razvoja proizvoda, procesa, roba i usluga, kao i potpuno novih industrija i novih trita, definirane su nanotehnologija, mikro i nanoelekronika, fotonika, napredni materijali i napredni proizvodni sustavi. Procjenjuje se da vie od 10 % svjetskog BDP-a ovisi o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, a internet i web kljuni su za pokretanje inovacija i kreativnost u drutvu i gospodarstvu. Od stratekog su znaenja napredne mree, raunarstvo u oblaku s velikim mogunostima obrade podataka te senzorski i komunikacijski ureaji za pametna umreena okruja koja e omoguiti mnoge nove primjene i vrhunsku informacijsku infrastrukturu. Hrvatska e smjernice tehnolokog razvoja i kljune omoguujue tehnologije izvesti iz europskih tehnolokih postavki i pametne specijalizacije kojom e se definirati prioritetne nacionalne gospodarske aktivnosti i s njima povezane tehnologije. Na takvoj e se osnovici smiljenije i racionalnije ukljuivati u europske projekte i suradnju.
Mjera 4.1. Putem ekspertnih timova javna sveuilita, veleuilita i institute ukljuiti u
procese pametne specijalizacije.
Nadlenost: Vlada RH, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki

razvoj, Nacionalno vijee za konkurentnost Provedba: Vlada RH, javna sveuilita, veleuilita i instituti Rok: 2014. Pokazatelji uspjenosti: Institucijska ukljuenost javnih sveuilita, veleuilita i instituta u procese pametne specijalizacije.

Mjera 4.2. U kriterije vrednovanja prioritetnih podruja sukladno konceptu pametne specijalizacije ukljuiti definiranje i analizu industrijskih lanaca vrijednosti i mrea vrijednosti. Nadlenost: Vlada RH, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, Nacionalno vijee za konkurentnost Provedba: Vlada RH, sveuilita, veleuilita i instituti Rok: 2014. 2015. Pokazatelji uspjenosti: Institucijska ukljuenost sveuilita, veleuilita i instituta u definiranje kriterija vrednovanja prioritetnih podruja pametne specijalizacije. Industrijski lanac vrijednosti i mrea vrijednosti za svako prioritetno podruje pametne specijalizacije.

162

ZNANOST I TEHNOLOGIJA

Mjera 4.3. Smjernice tehnolokog razvoja i kljune omoguujue tehnologije izvesti iz europskog okvirnog programa za istraivanje i inovacije Obzor 2020. koji sadri tehnoloku komponentu u kljunim prioritetima te pametne specijalizacije kojom e se definirati prioritetne nacionalne gospodarske aktivnosti i s njima povezane tehnologije u Hrvatskoj. Nadlenost: Vlada RH, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, Nacionalno vijee za konkurentnost Provedba: Vlada RH, javna sveuilita, veleuilita i instituti Rok: 2014. 2015. Pokazatelji uspjenosti: Institucijska ukljuenost javnih sveuilita, veleuilita i instituta u definiranje smjernica tehnolokog razvoja usklaenih s prioritetnim podrujima pametne specijalizacije. Smjernice tehnolokog razvoja za svako prioritetno podruje pametne specijalizacije.

Nacionalne istraivake i inovacijske infrastrukture s javnim pristupom, uz ukljuivanje u europske infrastrukture i povezivanje s njima
5. cilj:

Istraivaka infrastruktura ukljuuje opremu, dobra i sredstva kojima se slui istraivaka zajednica za provoenje istraivanja u irokom rasponu, u svim podrujima i poljima znanosti. Kako novo znanje i s njim povezane inovacije nastaju samo u okruju s odgovarajuom naprednom infrastrukturom, Hrvatska e graditi i unaprjeivati nacionalne istraivake i inovacijske infrastrukture, koje uz zajedniku e-infrastrukturu obuhvaaju opremu laboratorija u kojima se stvara i stvarat e se istraivaki potencijal sposoban za ukljuivanje u nacionalne i velike meunarodne kolaboracijske programe te opremu centara znanja, odnosno centara izvrsnosti i kompetencijskih centara i mrea121. Pritom e se primjenjivati europski modeli kojima se ostvaruje zajednika i usklaena nabava i uporaba opreme te se povezivati s europskim istraivakim i inovacijskim infrastrukturama i ukljuivati u njih. Razradit e se modeli sudjelovanja gospodarstva u financiranju nove opreme te zajednikog koritenja istraivake i inovacijske infrastrukture. Uspostavit e se sustav javnog pristupa postojeim i novim javnim istraivakim infrastrukturama i opremi nabavljenoj sredstvima javnog financiranja sa svim informacijama o raspoloivim kapacitetima i mogunostima koritenja, uz osiguranje sredstava za njeno odravanje i funkcioniranje, ukljuujui ljudske resurse koji pruaju usluge rukovanja opremom. Isto tako uspostavit e se otvoren pristup znanstvenim i strunim informacijama nastalim sredstvima javnog financiranja.
E-infrastruktura hrvatskog istraivakog i visokoobrazovnog prostora

E-infrastruktura je svugdje u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, jedna od temeljnih, de facto osnovna zajednika infrastruktura sustava znanosti i visokog obrazovanja. E-infrastruktura oznaava okruje u kojem znanstvenici, istraivai, studenti i drugi lanovi akademske i istraivake zajednice zajedniki ostvaruju pristup raspodijeljenim i/ili jedinstvenim istraivakim sredstvima kao to su skupi instrumenti, napredna raunalna sredstva, komunikacije i podaci, bez obzira na vrstu i zemljopisni smjetaj tih sredstava.
121

Program razvoja hrvatske istraivake i inovacijske infrastrukture Radni materijal, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Povjerenstvo za znanstvenu infrastrukturu, Zagreb, oujak 2013.

163

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

E-infrastruktura namijenjena znanosti i povezivanju istraivaa mora biti za red veliine kvalitetnija od komercijalno raspoloive. Za sveprisutni pristup e-infrastrukturi izvan samih akademskih i istraivakih ustanova vana je provedba programa Digitalna agenda za Europu. Bez napredne i razvijene e-infrastrukture sustav visokog obrazovanja i znanosti ne moe uspjeno ostvarivati promjene i svoju ulogu u drutvu i gospodarstvu. Takva infrastruktura koja e se raditi putem projekta Hrvatskog znanstvenog i obrazovnog oblaka (HR-ZOO) omoguit e usluge virtualnih raunalnih i spreminih resursa na naelu raunarstva u oblaku, resurse grida122, raunalne resurse visokih performansi, velike spremine kapacitete, brzu optiku mreu i povezivanje prema europskoj akademskoj i istraivakoj mrei GEANT.
Umreena infrastruktura kao proirenje ESFRI na Hrvatsku

Za granina istraivanja u programu Obzor 2020. potrebne su infrastrukture koje nadmauju mogunosti pojedinih zemalja te je jo 2002. Europska komisija uz suglasnost svih zemalja lanica osnovala Europski strateki forum za istraivake infrastrukture ESFRI (European Strategy Forum on Research Infrastractures). ESFRI omoguuje iskazivanje zajednikih interesa zemalja lanica pri izgradnji i uporabi istraivakih infrastruktura123,124. Godine 2009. pripremljen je pravni instrument za uspostavu buduih istraivakih infrastruktura na europskoj razini pod nazivom European Research Infrastructure Consortium (ERIC) i definirani uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi pojedini infrastrukturni projekt dobio status ERIC-a125. U infrastrukturnom projektu CLARIN ERIC (Common Language Resources and Technology Infrastructure) koji je dobio taj status sudjeluje i Hrvatska126. U podrujima u kojima u Hrvatskoj postoji kritina masa znanstvenika koji bi se mogli prikljuiti ve postojeoj mrei ESFRI, uspostavit e se i umreiti Hrvatski strateki forum za istraivaku infrastrukturu (HSFII) i prikljuiti ga postojeem forumu ESFRI. Kako prikljuivanje iziskuje lanarinu i druge obveze koje snosi drava, osigurat e se da u HSFII budu ukljueni svi zainteresirani istraivai, istraivake skupine i institucije. Inicijativu za HSFRI moe pokrenuti istraiva ili istraivaka skupina, uz potporu matine institucije.
Istraivaka oprema laboratorija i centara izvrsnosti

Vana sastavnica istraivake i inovacijske infrastrukture jesu laboratoriji u kojima se stvara i stvarat e se istraivaki potencijal sposoban za ukljuivanje u velike europske kolaboracijske programe. Stoga e infrastrukturni projekti obuhvatiti unaprjeenje postojeih i opremanje novih laboratorija, a financiranje veih infrastrukturnih projekata vezanih uz centre izvrsnosti nee se provoditi na raun projekata kojima se opremaju upravo takve istraivake jezgre.
Znanstveno vrednovanje prijedloga infrastrukturnih projekata

Kriteriji znanstvenog vrednovanja prijedloga infrastrukturnih projekata, projekata nabave istraivake opreme, kao i projekata povezivanja i ukljuivanja u europske i druge meunarodne

122

CRO NGI Hrvatska nacionalna grid infrastruktura (www.cro-ngi.hr) European Research Infrastructures with global Impact - Some Examples from the ESFRI Roadmap, ESFRI European Strategy Forum on Research Infrastructures 124 State of Play of the Implementation of the Projects on the ESFRI Roadmap 2010 - Report of the Implementation Group to the ESFRI, ESFRI European Strategy Forum on Research Infrastructures, studeni 2012. 125 Community legal framework for a European Research Infrastructure Consortium (ERIC), Council regulation (EC) No. 723/2009, 25. lipnja 2009. 126 CLARIN ERIC Common Language Resources and Technology Infrastructure (www.clarin-eric.eu)
123

164

ZNANOST I TEHNOLOGIJA

istraivake i inovacijske infrastrukture trebaju obuhvatiti strateku uklopljenost, relevantnost za Hrvatsku, znanstveni potencijal, nain uporabe i korisniku bazu te ostvarivost i odrivost, sukladno primjerima dobre europske prakse127. Strateka uklopljenost odnosi se na usklaenost s hrvatskim i europskim stratekim odrednicama te kompatibilnost s ESFRI-jem. Relevantnost za Hrvatsku utvruje se sljedeim postavkama: doprinos napretku znanosti i istraivake kompetitivnosti institucija, utjecaj na izobrazbu mladih istraivaa, uporaba za unaprjeenje sveuiline nastave, uklapanje u hrvatski visokoobrazovni i istraivaki prostor i inovacijski ekosustav, da li i kako se podupire rjeavanje nekog od drutvenih izazova i/ili gospodarski razvoj. Znanstveni potencijal potvruje se sljedeim: osnovna namjena, broj istraivaa sa znaajnim istraivakim potencijalom, nova znanstvena saznanja koja se oekuju, vanost za istraivanje novih relevantnih inovativnih procesa, poticanje interdisciplinarne suradnje istraivaa, planirana infrastruktura jedinstvena u dravi, odnosno postoje li ili se planiraju sline. Nain uporabe i korisnika baza obuhvaa skupine korisnika i njihovu veliinu, skupine istraivaa samo iz ustanove udomitelja infrastrukture ili i one iz drugih institucija, interes gospodarstva ili drutvene zajednice za uporabu, meunarodni interes za uporabu, nain financiranja rada, moe li institucija udomitelj pokriti trokove uporabe i odravanja, predviene naknade za uporabu istraivaima iz drugih institucija i gospodarstva. Ostvarivost odreuju financijski uvjeti, postojea tehnika rjeenja i oprema, potreban inovativni razvoj, vremenski plan izgradnje, tehniki uvjeti u instituciji udomitelju (energija, klima i sl.), omoguivanje uporabe skupinama unutar, odnosno izvan institucije udomitelja i struno osoblje za odravanje, a odrivost ljudski, materijalni i prostorni resursi za uporabu infrastrukture tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Svi infrastrukturni projekti dokumentirat e se tako da se iz njih mogu prepoznati zadani parametri svih pet dimenzija vrednovanja. Na isti nain ocjenjivat e se i projekti koji predviaju uporabu inozemnih ili meunarodnih infrastruktura. Posebno e se vrednovati sudjelovanje industrije u financiranju nove opreme.
Mjera 5.1. Uspostaviti transparentan sustav vrednovanja prijedloga infrastrukturnih projekata, projekata nabave opreme i projekata koji predviaju uporabu inozemnih ili meunarodnih infrastruktura i provoditi ga pri donoenju odluka o ulaganjima. Nadlenost: Vlada RH MZOS Provedba: MZOS (Povjerenstvo za znanstvenu infrastrukturu) Rok: 2014. 2020. Pokazatelji uspjenosti: U 2014. usvojeni kriteriji vrednovanja usklaeni s hrvatskim i europskim stratekim odrednicama, zasnovani na obrazloenju relevantnosti za Hrvatsku i znanstvenom potencijalu, uz jasnu projekciju naina uporabe i korisnike baze te ostvarivosti i odrivosti. Prijedlozi infrastrukturnih projekata, projekata nabave opreme i projekata koji predviaju uporabu inozemnih ili meunarodnih infrastruktura vrednovani prema kriterijima i rezultati vrednovanja (vrsta prijedloga, ocjena prema pojedinom kriteriju, odobren/neodobren, iznos sredstava). Godinje izvjee o rezultatima vrednovanja uspostavljenih istraivakih infrastruktura.

127

Concept for a Science driven Evaluation of Large Research Infrastructure Projects for a National Roadmap (Pilot Phase), Wissenschaftsrat, Njemaka, prosinac 2012.

165

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Mjera 5.2. Izgraditi naprednu zajedniku e-infrastrukturu hrvatskog obrazovnog i istraivakog prostora. Nadlenost: Vlada RH MZOS Provedba: SRCE, Hrvatska akademska i istraivaka mrea CARNet, Institut Ruer Bokovi, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Sveuilite u Rijeci, Sveuilite u Splitu i Sveuilite u Zagrebu, putem prijedloga projekta za fondove EU-a Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak. Rok: 2014. 2020. Pokazatelj uspjenosti: Pokretanje projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak u 2014. Dinamika izgradnje Hrvatskog znanstvenog i obrazovnog oblaka. Mjera 5.3. Uspostaviti Hrvatski strateki forum za istraivake infrastrukture (HSFII) po
uzoru na European Strategy Forum on Research Infrastructures (ESFRI) i pripremiti Plan izgradnje hrvatskih istraivakih infrastruktura . Nadlenost: Vlada RH MZOS Provedba: MZOS (Povjerenstvo za znanstvenu infrastrukturu) Rok: 2014. Pokazatelji uspjenosti: Uspostavljen Hrvatski strateki foruma za istraivake infrastrukture (HSFII). Donesen plan izgradnje hrvatskih istraivakih infrastruktura (Roadmap).

Mjera 5.4. Uspostaviti sustav javnog pristupa postojeim i novim javnim istraivakim infrastrukturama i opremi nabavljenoj sredstvima javnog financiranja. Uspostaviti otvoren pristup znanstvenim i strunim informacijama nastalim sredstvima javnog financiranja. Nadlenost: Vlada RH MZOS, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj Provedba: Putem prijedloga projekta za fondove EU-a Projekt sustava otvorenog pristupa istraivakim infrastrukturama i rezultatima javno financiranih istraivanja (Prijedlog za nositelja projekta: Srce i suradnike institucije) Rok: 2014. 2016. Pokazatelji uspjenosti: Pokretanje Projekta otvorenog pristupa istraivakim infrastrukturama i rezultatima javno financiranih istraivanja i dinamika izgradnje otvorenog pristupa. Rjeenje za vlasnitvo nove opreme kojim se e se osigurati otvoren pristup u 2014. Popis istraivake imovine nabavljene sredstvima javnog financiranja i uvjeti uporabe dostupno korisnicima u 2015. Godinje izvjee o uporabi javnih istraivakih infrastruktura i opreme nabavljene sredstvima javnog financiranja (vrsta i broj korisnika, ovjek/sati uporabe, trokovi i nain podmirivanja). Mjera 5.5. Osigurati kompetitivne mehanizme za opremanje postojeih i novih laboratorija te centara izvrsnosti, temeljem transparentne evaluacije primjenom kriterija iz Mjere 5.1. Nadlenost: Vlada RH MZOS, javna sveuilita i javni instituti Provedba: Javna sveuilita i instituti, putem prijedloga projekata za fondove EU-a. Rok: 2014. 2020. Pokazatelji uspjenosti: Prijavljeni projekti opremanja laboratorija za fondove EUa. Prihvaeni projekti opremanja laboratorija za fondove EU-a i dinamika opremanja pojedinog laboratorija. Prijavljeni projekti centara izvrsnosti za fondove EU-a istraivaka oprema. Prihvaeni projekti centara izvrsnosti za fondove EU-a i dinamika opremanja svakog pojedinog centra izvrsnosti.

166

ZNANOST I TEHNOLOGIJA

Rast ulaganja u istraivanje i razvoj unaprjeenjem sustava javnog financiranja te poticanjem ulaganja poslovnog i drutvenog sektora u istraivanje i razvoj
6. cilj:

Strateki je cilj EU-a podii ulaganja u istraivanje i razvoj na 3 % bruto domaeg proizvoda (BDP) do 2020. sa sadanjih 2 %, uz dvije treine sredstava za istraivanje i razvoj iz poslovnog sektora, kako bi EU dostigao najrazvijenije drave svijeta i izravne konkurente128. Isto tako, rast ulaganja u istraivanje i razvoj i hrvatski je strateki cilj. Oekuju se ulaganja od 1,4 % BDP, od ega 0,7 % putem dravnog/javnog financiranja, a uvoenjem mjera za jaanje financiranja istraivanja i razvoja od strane poslovnog sektora te iz drugih nacionalnih i stranih izvora teit e se postizanju ulaganja od 2 % BDP u 2020.
Ulaganja u istraivanje i razvoj u Hrvatskoj i Europskoj uniji

Ulaganja u istraivanje i razvoj mjere se proraunskim izdvajanjima te bruto domaim izdacima za istraivanje i razvoj. Proraunska izdvajanja za istraivanje i razvoj za EU-27 za 2010. godinu iznose 0,76 % BDP, u rasponu od 0,17 % do 1,14 % u pojedinim lanicama129. Proraunska izdvajanja za istraivanje i razvoj za Hrvatsku za istu godinu iznose 0,71 % BDP-a130. Ukupna ulaganja u istraivanje i razvoj mjerena bruto domaim izdacima za istraivanje i razvoj u EU-27 za 2010. godinu iznose 2,00 % BDP-a, pri emu se intenzitet ulaganja meu dravama jako razlikuje: od 3,87 % do manje od 0,5 %. Bruto domai izdaci za istraivanje i razvoj u Hrvatskoj za 2010. godinu iznose 0,75 % BDP131. Bruto domai izdaci za istraivanje i razvoj u EU-27 u razdoblju 2005. 2010. imali su prosjeni godinji rast od 3,1 %, razliit po pojedinim dravama, dok su u Hrvatskoj imali prosjeni godinji pad od 1 %. U usporedbi s EU-om pokazatelji prema sektorima i izvorima sredstava za Hrvatsku za bruto domaa izdvajanja za istraivanje i razvoj su ovakvi: poslovni sektor132 (EU: 61,5 %, RH: 44,2 %), visoko obrazovanje133 (EU: 24,2 %, RH: 28,3 %), dravni sektor134 (EU: 13,3 %, RH: 27,5 %) i neprofitni sektor135 (EU: 1,0 %, RH: 1,0 %). Izvori sredstava za istraivanje i razvoj su ovakvi: poslovni sektor (EU: 54 %, RH: 38,5 %), dravna i lokalna uprava (EU: 35,2 %, RH: 48,5 %), drugi nacionalni izvori (EU: 3%, RH: 2,5 %) i vanjski izvori (EU: 8 %, RH: 10,0 %).

128 129 130 131 132 133 134

135

An analysis of the development of R&D expenditure at regional level in the light of 3% target, European Commission, Directorate General for Research , 2009. Science, technology and innovation in Europe 2012 edition, Eurostat/European Commission, European Union, 2012. Proraunska izdvajanja za istraivanje i razvoj2010.-2011., Priopenje 8.2.3., Dravni zavod za statistiku, 30. sijenja 2012. i Proraunska izdvajanja za istraivanje i razvoj2011.-2012., Priopenje 8.2.4., Dravni zavod za statistiku, 27. prosinca 2012. Istraivanje i razvoj u 2010., Priopenje 8.2.1., Dravni zavod za statistiku, 31. listopada 2012. i Istraivanje i razvoj u 2011., Priopenje 8.2.1., Dravni zavod za statistiku, 13. studenoga 2012. Poduzea/trgovaka drutva ija je glavna djelatnost proizvodnja roba i usluga za trite uz ekonomsku cijenu. Javna poduzea pripadaju poslovnom sektoru. Visoka uilita bez obzira na izvor financiranja ili pravni status. Institucije i druga tijela koja zajednici besplatno pruaju one zajednike usluge (osim visokog obrazovanja) koje se inae uz trine uvjete ne bi mogle osigurati, a izraz su gospodarske i socijalne politike zajednice. Javni instituti pripadaju dravnom sektoru. Neprofitne organizacije koje pruaju netrina dobra ili usluge kuanstvima, tj. iroj javnosti, osim onih koje kontrolira i uglavnom financira drava, a njihovo je osnovno obiljeje da ne mogu biti izvor dohotka ili dobiti jedinicama koje ih kontroliraju.

167

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Javna ulaganja u istraivanje i razvoj

Javno financiranje istraivanja i razvoja pretpostavka je dugorone stabilnosti, autonomije i meunarodne kompetitivnosti hrvatske znanosti tako da dodatna sredstava za istraivanje i razvoj iz europskih ne mogu i ne smiju zamijeniti nedovoljna ulaganja iz nacionalnih izvora. Analiza proraunskih izdvajanja u Hrvatskoj, koja su glavni izvor sredstava za javno financiranje istraivanja i razvoja, pokazuje da su ona nedovoljna, neusmjerena i varijabilna, a koordinacija koritenja dravnih izvora sredstava neuinkovita. Uz porast proraunskih izdvajanja MZOS-a za istraivanja i razvoj, proraunska izdvajanja za istraivanja i znanost diversificirat e se na sva ministarstva koja trebaju osigurati dodatna sredstava u podruju svoje nadlenosti. Ta sredstva treba usmjeriti u kompetitivna istraivanja i namjenske projekte putem natjeaja koje provodi Hrvatska zaklada za znanost. Pritom e se MZOS usmjeriti preteno na otvorene sheme kojima se potiu istraivai na predlaganje znanstvenim interesom voenih istraivanja. Ostala e se ministarstva usmjeriti na zatvorene sheme, u kojima se pozivaju istraivai na istraivanja voena znanstvenim utjecajem, s unaprijed definiranim oekivanjem i brojem projekata. Proraunska ulaganja u istraivanje i razvoj usmjerit e se ponajprije u istraivae i istraivake projekte, potom u nabavu istraivake opreme, a najmanje u izgradnju novih objekata, to treba rjeavati putem projekata u okviru europskih fondova. Javna poduzea, komunalna drutva i dravne institucije ulagat e u istraivanje i razvoj putem Hrvatske zaklade za znanost i zajednikih projekata sa sveuilitima i javnim institutima. Posebno su vana istraivanja i suradnja vezana uz drutvene izazove koji se u velikoj mjeri poklapaju s djelovanjem javnih poduzea, komunalnih drutava i dravnih institucija, a koji se bez toga nee moi trokovno uinkovito niti na vrijeme rijeiti. Lokalna uprava i samouprava pridonijet e jaanju lokalnih i podrunih istraivakih, razvojnih i inovacijskih resursa, sredstvima za namjenske projekte putem natjeaja. Sva javna sredstva dodjeljivat e se transparentno.
Ulaganja poslovnog sektora u istraivanje i razvoj

Analiza bruto domaih izdataka za istraivanje i razvoj pokazuje da su ukupni izdaci niski, a dok u veini zemalja EU-a rastu, u Hrvatskoj stagniraju. Pritom je udio poslovnog sektora prenizak i bitno manji od europskog prosjeka. Da bi se takvo stanje prevladalo, u Hrvatskoj je prijeko potrebno ope refokusiranje izdataka prema istraivanju i inovacijama, malim i srednjim poduzeima136. Poticajima i potporama koje su se pokazale djelotvornima u drugim zemljama EU-a osnait e se uloga srednjih i malih poduzea u istraivanju, razvoju i inovacijama, a ouvati i jaati u velikim poduzeima. Pospjeit e se stvaranje i rast inovativnih poduzea te potaknuti suradnja i zajedniki projekti poslovnog sektora s javnim sveuilitima i institutima. Kao i u svijetu poslovni sektor e veinu sredstava namijeniti za Vlastite aktivnosti istraivanja i razvoja. Porast ulaganja poslovnog sektora u Vanjske usluge istraivanja i razvoja i Nabavu znanja koje se nalazi izvan poduzea ovisit

136

Position of the Commission Services on the development of Partnership Agreement and programmes in the Republic of Croatia for the period 2014-2020

168

ZNANOST I TEHNOLOGIJA

e o konkurentnosti visokoobrazovne i istraivake zajednice te dravnim mjerama za jaanje istraivanja i razvoja. Mnoge istraivake, inovacijske i poslovne aktivnosti vezane uz nove i visoke tehnologije, kao i usluge zasnovane na znanju, ne zahtijevaju velika ulaganja u dugotrajnu imovinu, ve su radno intenzivne, o emu e se voditi rauna pri unaprjeenju investicijskog okruja.
Ulaganja u istraivanje i razvoj iz drugih nacionalnih i meunarodnih izvora

Mjerama koje su se pokazale uspjenima u drugim zemljama EU-a stimulirat e se izvanproraunska ulaganja u Hrvatsku zakladu za znanost te osnivanje i financijsko jaanje privatnih zaklada. Osigurat e se sredstva za pripremu meunarodnih istraivakih projekata i poticati zajedniki nastup javnih sveuilita, javnih instituta i gospodarstva na meunarodnim i domaim natjeajima.
Mjera 6.1. Ostvariti porast ulaganja u istraivanje i razvoj od 1,4 % BDP, od ega 0,7 %
putem dravnog/javnog financiranja, a opim refokusiranjem izdataka prema istraivanju i inovacijama te malim i srednjim poduzeima te jaanjem financiranja istraivanja i razvoja od strane poslovnog sektora te iz drugih nacionalnih i stranih izvora teiti postizanju ulaganja od 2 % BDP-a u 2020. Nadlenost: Vlada RH Provedba: Vlada RH Rok: 2014. 2020. Pokazatelji uspjenosti: Bruto domai izdaci za istraivanje i razvoj u poslovnom sektoru (iznos i struktura izdataka, % BDP-a). Bruto domai izdaci za istraivanje i razvoj u visokom obrazovanju (iznos i struktura izdataka, % BDP-a). Bruto domai izdaci za istraivanje i razvoj u dravnom sektoru javni instituti (iznos i struktura izdataka, % BDP-a). Bruto domai izdaci za istraivanje i razvoj u neprofitnom sektoru (iznos i struktura izdataka, % BDP-a). Izvor sredstava za istraivanje i razvoj: poslovni sektor, dravna i lokalna uprava, drugi nacionalni izvori, vanjski izvori (iznos, % BDP-a).

Mjera 6.2. Porast i diversifikacija proraunskih izdvajanja za istraivanje i razvoj, uz rast


proraunskih izdvajanja MZOS-a te poveanje udjela drugih ministarstava na 30 % ukupnih proraunskih izdvajanja za istraivanje i razvoj. Nadlenost: Vlada RH Provedba: Vlada RH Rok: 2014. 2020. Pokazatelji uspjenosti: Dravni proraun: izdvajanja za istraivanje i razvoj u okviru proraunskih stavki svih ministarstava (iznos, % BDP-a).

Mjera 6.3. Proraunska ulaganja u istraivanje i razvoj provoditi sukladno metodologiji


i udjelima koje primjenjuje EU u programskom okviru Obzor 2020. i usmjeriti ponajprije u istraivae i istraivake projekte, potom u nabavu istraivake opreme, a najmanje u izgradnju novih objekata, to treba rjeavati putem projekata u okviru europskih fondova. Nadlenost: Vlada RH, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, Hrvatska zaklada za znanost Provedba: Vlada RH, Hrvatska zaklada za znanost Rok: 2014. 2020. Pokazatelji uspjenosti: Bruto domai izdaci za istraivanje i razvoj u visokom obrazovanju (iznos i struktura izdataka, % BDP-a). Bruto domai izdaci za istraivanje

169

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

i razvoj u dravnom sektoru javni instituti (iznos i struktura izdataka, % BDP-a). Izvor sredstava za istraivanje i razvoj: dravna i lokalna uprava (iznos, % BDP-a). Proraunska sredstva namijenjena izvrsnoj znanosti, ukljuujui granina istraivanja te budue i nastajue tehnologije (ne manje od 33 %, iznos, porast i udio). Proraunska sredstva namijenjena industrijskom vodstvu, ukljuujui omoguujue i industrijske tehnologije (iznos, porast i udio). Proraunska sredstva namijenjena drutvenim izazovima vezanima uz zdravlje, hranu, transport, klimu te ukljuujue i sigurno drutvo (iznos, porast i udio ukupno i prema izazovima). Proraunska sredstva namijenjena suradnji istraivakog i poslovnog sektora (iznos, porast i udio). Proraunska sredstva namijenjena bilateralnoj meunarodnoj suradnji (iznos, porast i udio, broj projekata i iznos sredstava po zemljama).

Mjera 6.4. Poveati proraunska sredstava za kompetitivne programe i projekte putem Hrvatske zaklade za znanost na najmanje 0,15 % BDP-a. Nadlenost: Vlada RH MZOS Provedba: Vlada RH MZOS Rok: 2014. 2020. Godinji pokazatelji uspjenosti: Sredstva za kompetitivne programe i projekte (iznos, % BDP-a). Mjera 6.5. Pospjeiti ulaganje inovativnog gospodarstva u istraivanje, razvoj i inovacije,
ukljuujui zajednike istraivake projekte s javnim sveuilitima i institutima. Nadlenost: Vlada RH Provedba: Vlada RH Rok: 2014. 2020. Pokazatelji uspjenosti: U 2014. unaprijeen sustav potpora i poticaja za istraivanje, razvoj i inovacije u gospodarstvu, posebice industriji. Stanje i trendovi istraivanja, razvoja i inovacija u gospodarstvu (prema pokazateljima Dravnog zavoda za statistiku i Eurostata). Bruto domai izdaci za istraivanje i razvoj u poslovnom sektoru (iznos i struktura izdataka, % BDP-a). Izvor sredstava za istraivanje i razvoj: poslovni sektor (iznos, % BDP-a). Izdaci za istraivanje i razvoj javnih poduzea (ukupan iznos, % prihoda, % BDP-a). Izdaci za istraivanje i razvoj komunalnih drutava (ukupan iznos, % prihoda, % BDP-a). Zajedniki istraivaki projekti gospodarstva i javnih sveuilita ili instituta (broj projekata, za svaki projekt: sastav istraivakog tima i broj istraivaa, iznos sredstava). Inovativna javna nabava (broj natjeaja i iznos sredstava, ukupno i prema drutvenim izazovima).

Mjera 6.6. Stimulirati izvanproraunska ulaganja u Hrvatsku zakladu za znanost te osnivanje i financijsko jaanje privatnih zaklada mjerama koje su se pokazale djelotvornima u zemljama EU-a. Nadlenost: Vlada RH Provedba: Vlada RH Rok: 2014. 2020. Pokazatelji uspjenosti: U 2014. usvojene potpore za izvanproraunska ulaganja u Hrvatsku zakladu za znanost i druge zaklade. Privatna ulaganja u Hrvatsku zakladu za znanost (izvor i iznos). Privatne zaklade s aktivnostima u podruju istraivanja i razvoja (ukupan broj, broj novoosnovanih zaklada, za svaku zakladu: natjeaj, broj prijavljenih i prihvaenih projekata, iznos raspoloivih i odobrenih sredstava).

170

SMJERNICE ZA PROVEDBU STRATEGIJE

Ova Strategija obuhvaa velik sustav koji zapoinje predkolom i nastavlja se kroz sve faze formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja. Obrazovni je sustav u uzajamnoj vezi sa sustavom znanosti, koji je takoer obuhvaen ovom Strategijom. Njihova sinergija treba rezultirati inovacijama u svim podrujima ljudskog rada. Inovacije su, meutim, obuhvaene posebnom strategijom koja mora biti vrsto korelirana s ovim dokumentom, kao to to treba biti i Strategija znanstvene infrastrukture i svi ostali strateki ili provedbeni dokumenti, kao i normativni akti koji se tiu obrazovanja i znanosti. Ostvarivanje stratekih ciljeva nee biti mogue bez suradnje svih ministarstava i drugih sudionika u sustavu obrazovanja, od tijela lokalne samouprave i strukovnih udruga do Hrvatskog sabora, njegovih tijela, agencija i Vlade. Posebna odgovornost lei, dakako, na MZOS-u. Kako je ve naglaeno u Uvodu, provoenje Strategije dugoroan je projekt, a sama Strategija mora biti periodino vrednovana i po potrebi preraena ili dopunjavana. Nuno je sustavno praenje njezinog ostvarivanja kako bi se pravodobno moglo ustanoviti postie li ona eljene rezultate, odnosno ostvaruju li se zadani ciljevi u predvienim vremenskim okvirima. Zbog toga je potrebno osigurati koordinaciju svih aktivnosti vezanih uz ostvarivanje Strategije. Zbog koordinacije poslova oko provedbe Strategije, kao i usklaivanja s drugim srodnim strategijama te zbog praenja provoenja Strategije osnovat e se Posebno struno povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na podruju obrazovanja, znanosti, tehnologije i inovacija. To e tijelo izraivati dvogodinji akcijski plan za provedbu Strategije, pratit e njezinu provedbu i svake dvije godine podnositi Hrvatskom saboru izvjetaj o provedbi Strategije. Osim toga e predlagati Vladi doraivanje ili izmjenu Strategije budu li to zahtijevale okolnosti.

171

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

Poboljati organiziranost, financiranje i upravljanje procesima cjeloivotnog uenja


Cilj: Mjera 5.1. Osnovati Posebno struno povjerenstvo Vlade RH za provedbu Strategije
obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na podruju obrazovanja, znanosti i inovacija Nadlenost: Vlada RH Provedba: Ured predsjednika Vlade Rok: 2014. Pokazatelji ostvarivanja: Osnovano Posebno struno povjerenstvo

Mjera 5.2. Definirati postupke analize pokazatelja provedbe strategije, odluivanja,


upravljanja i nadzora. Utvrditi nadlenosti i odgovornosti ministarstava, agencija, zavoda za zapoljavanje i drugih dravnih i lokalnih institucija. Nadlenost: Dravne agencije i ministarstva. Provedba: Dravne agencije i nadlena ministarstva. Dopune, izmjene zakona i pravilnika i njihovo meusobno usklaivanje. Rok: 2016. Pokazatelji ostvarivanja: Hodogrami aktivnosti. Vrijeme potrebno za realizaciju pojedinih procesa. Broj javnih slubenika zaposlenih na administrativnim poslovima.

Mjera 5.3. Definirati procese koordiniranja u financiranju i nadzoru troenja sredstava izmeu razliitih nadlenih ministarstava, dravnih i lokalnih tijela. Nadlenost: Dravne agencije i ministarstva. Provedba: Redovita aktivnost agencija i nadlenih ministarstava. Dopune, izmjene zakona i pravilnika i njihovo meusobno usklaivanje. Rok: Definiranje procesa 2015. Nadzor: trajno Pokazatelji ostvarivanja: Utroak javno uloenih sredstava po polazniku. Iskoritenost sredstava u odnosu na planirana. Mjera 5.4. Izjednaiti porezni tretman svih akreditiranih obrazovnih ustanova neovisno o
njihovom osnivau, napose u dijelu primjene poreza na dobit.
Nadlenost: Ministarstvo financija. Provedba: Izmjene postojeih poreznih Zakona i pripadajuih pravilnika. Rok: Do kraja 2014. Nadzor: trajno Pokazatelji ostvarivanja: Izvedene promjene u Zakonu i pravilniku o porezu na dobit i

po potrebi drugim aktima.

Mjera 5.5. Definirati pokazatelje uinkovitosti provedbe ciljeva cjeloivotnog uenja


za potrebe nadzora i upravljanja financiranjem. Podnositi godinje izvjetaje od strane nadlenih dravnih i lokalnih tijela te provoditelja programa; objedinjene i metodoloki sreene prema definiranim pokazateljima. Nadlenost: Dravne agencije i ministarstva. Provedba: Redovita djelatnost dravnih agencija, lokalnih uprava, ustanova i institucija za obrazovanje. Rok: Definiranje pokazatelja 2015. Nadzor: trajno. Pokazatelji ostvarivanja: Pokazatelji uinkovitosti procesa cjeloivotnog uenja. Broj polaznika programa. Utroak sredstava u odnosu na uinak.

172

Koritene kratice

A
AMPEU ASOO AZOO AZUP AZVO Agencija za mobilnost i programe EU Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Agencija za odgoj i obrazovanje Andragoki zajedniki upisnik podataka Agencija za znanost i visoko obrazovanje

B
BDP bruto drutveni proizvod

C
CARNet Hrvatska akademska i istraivaka mrea CISOK Centri za informiranje i savjetovanje o karijeri CEDEFOP Europski centar za razvoj strukovne izobrazbe (European Centre for the Development of Vocational Training) CEEPUS Central European Exchange Program for University Studies

D
DOS Digitalni obrazovni sadraji

E
EAEA ECTS ECVET ESF ESG Europsko udruenje za obrazovanje odraslih (European Association for Vocational Education) European credit transfer system Europski sustav prikupljanja i prijenosa kreditnih bodova u strukovnom obrazovanju i sposobljavanju (The European Credit system for Vocational Education and Training) Europski socijalni fond (European Social Found ) Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u visokoobrazovanim institucijama (Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area)

173

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | 2013.

ERS ETF EQF ELGPN

Ekspertna radna skupina za inoviranje i osuvremenjivanje Nacionalnog okvirnog kurikuluma i usklaivanje razliitih dokumenata obrazovne politike Europska zaklada za strukovnu izobrazbu (European Training Foundation) Europski kvalifikacijski okvir (European Qualification Framework) Europska mrea politika cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja (European Lifelong Guidance Policy Network)

F
FER FTE Fakultet elektrotehnike i raunarstva full time equivalent

H
HAZU HGK HKO HOK HUP HZZ Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Hrvatska gospodarska komora Hrvatski kvalifikacijski okvir Hrvatska obrtnika komora Hrvatska udruga poslodavaca Hrvatski zavod za zapoljavanje

I
IKT ISCED ISVU Informacijsko-komunikacijske tehnologije Meunarodni standard kvalifikacija obrazovanja (International Standard Classification of Education) informacijski sustav visokih uilita

J
JL i PS JSAP Jedinice lokalne i podrune samouprave Jedinica za strunu i administrativnu podrku izradi kurikularnih dokumenata

K
KSKRO KO Kurikulum za stjecanje kvalifikacija u redovnom strukovnom obrazovanju Kvalifikacijski okvir

M
MPU MST MZOS Mrea za podrku uvoenju nacionalnih i predmetnih kurikuluma u sustav odgoja i obrazovanja Mobilni struni timovi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

174

Koritene kratice

N
NCVVO NKGO NKOOO NKRPOO NKSO NSK NVOO NVRLjR NVZVO Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Nacionalni kurikulum za gimnazijsko obrazovanje Nacionalni kurikulum za devetogodinje ope obvezno obrazovanje Nacionalni kurikulum za rani i predkolski odgoj i obrazovanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje Nacionalna i sveuilina knjinica Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanje Nacionalno vijee za razvoj ljudskih resursa Nacionalno vijee za znanost i visoko obrazovanje

O
OiV OKO Odailjai i veze Ustrojbena jedinica nadlena za osiguranje kvalitete odgoja i obrazovanja pri MZOS-u

P
PK PKGO Predmetni/modularni kurikulumi Predmetni/modularni kurikulum u gimnazijskom obrazovanju

S
SEECEL SRCE SRS SRS-GO SRS-OO SRS-SO SSO STEM Regionalni centar za razvoj poduzetnikih kompetencija zemalja jugoistone Europe Sveuilini raunski centar Strune radne skupine za izradu nacionalnih kurikulumskih dokumenata Strune radne skupine za izradu predmetnih/modularnih kurikuluma u gimnazijskom obrazovanju Strune radne skupine za izradu predmetnih/modularnih kurikuluma u devetogodinjem opem obveznom obrazovanju Strune radne skupine za izradu kurikuluma za stjecanje kvalifikacija redovnim obrazovanjem Strukovno obrazovanje i osposobljavanje science, technology, engineering, mathematics

V
VOI Jedinica za izradu cjelovitog sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvjetavanja kao dijela cjelovite kurikularne reforme

175