You are on page 1of 44

Journal

PREPORODOV
MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 153 ISSN 1334-5052 SRPANJ 2013.

SEAD BERBEROVI
BONJAKA PRIA A gdje smo mi, Bonjaci? POLICAJAC SENAD MUJAGI Jedini, najbolji svih vremena POKUAJ DUHOVNE KOLONIZACIJE Letei ilimi vs. perzijski sagovi INTERVJU SEAD BERBEROVI Jaanje nacionalne svijesti HAKA MEUPRESUDA RADOVANU KARADIU Uvjetovani refleks suca Merona
KDBH PREPOROD

ISSN 1334-5052 PREPORODOV JOURNAL mjesenik KDBH Preporod

Journal
PREPORODOV

IMPRESUM

SADRAJ
UVODNIK A gdje smo mi, Bonjaci?................................................................ 3 BONJACI U HRVATSKOJ Jedini, najbolji svih vremena........................................................... 4 Letei ilimi vs. perzijski sagovi....................................................... 6 Maraton ponosa i tuge................................................................... 7 Mimohodi sjeanja......................................................................... 8 HRVATSKA to nam donosi ulazak u EU?........................................................ 10 Vie nema zezanja. ........................................................................ 12 Ljubav i zajednitvo....................................................................... 14 INTERVJU SEAD BERBEROVI Jaanje nacionalne svijesti............................................................ 16 BOSANSKI BAROMETAR Nema odricanja od dravljanstva.................................................. 22 Majke historije.............................................................................. 24 Sramna uloga UN-a....................................................................... 26 KVADRAT NAD HIPOTENUZOM Uvjetovani refleks suca Merona................................................... 28 IZ SVIJETA Revizija arapskog proljea?........................................................... 30 KULTURA Pogledaj me Anadolko............................................................... 34 Ne moete unititi dobra ovjeka................................................. 35 Lirske vokalne interpretacije......................................................... 36 Duh i miris Orijenta....................................................................... 38 PRIE IZ BOSNE Historijska i sudbinska odluka....................................................... 40 IVJETI ISLAM Arabija prije Muhammeda, a.s. (V)............................................... 42

Izdava: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod Glavni urednik: Ismet Isakovi Redakcija: Emina BUINKI Edis FELI Sena KULENOVI Mirza MEI Edina SMAJLAGI Ajka TIRO SREBRENIKOVI Suradnici: Helena ANUI (Rijeka) Filip Mursel BEGOVI (Sarajevo) Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo) Asim ABARAVDI (Pula) Mensur DURAKOVI (Split) Avdo HUSEINOVI (Sarajevo) Senadin LAVI (Sarajevo) Helena MARKOVI (Sisak) Faris NANI (Zagreb) Adresa: Preporodov Journal Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb Telefon/faks: +385 (0)1 48 33 635 e-mail: kdbhpreporod@zg.t-com.hr kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr ismet.isakovic@sk.t-com.hr web: www.kdbhpreporod.hr iro-raun: ZABA 2360000-1101441490 Devizni raun: SWIFT ZABAHR 2X: 70300-280-3755185 Cijena: 15 kuna Pretplata: RH 100 HRK godinje BiH 30 KM godinje Svijet 20 E godinje dIZAJN: Midhat MULABDI FOTO: Ognjen KARABEGOVI PRIJELOM: Dario MOLNAR Tisak: top grafika, Velika Gorica Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu nuno i stavovi redakcije Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Na naslovnoj stranici: Sead Berberovi, predsjednik Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske

UVODNIK

UVODNA RIJE

A gdje smo mi, Bonjaci?


U prethodnim brojevima Journala malo smo pisali o unutarbonjakim sporenjima i politikim pozicioniranjima koja su obiljeila proteklo razdoblje. Zaokupile su nas neke druge teme i dogaaji. A bilo je o emu pisati: od aktualnog stanja u stoernom Vijeu bonjake nacionalne manjine u Hrvatskoj, onom zagrebakom, preko uvijek zapaljivog rasporeivanja financijskih sredstava iz Dravnog prorauna putem Savjeta za nacionalne manjine RH, do uea SDAH i BDSH na prethodnim lokalnim izborima i dogaanjima demokracije u bonjakim strankama. U igri su bili veliki ulozi i novci i fotelje, dobar razlog za svekoliku mobilizaciju i nervozu meu elnicima i lanstvom. Kratak odgovor na pitanje a gdje smo mi, Bonjaci, u svemu tome pokuat emo dati kroz prizmu financiranja bonjakih udruga i rezultate Popisa stanovnitva iz 2011. godine. Prije nekoliko godina Mehmed Deki, tadanji predsjednik SABAH-a, napravio je zanimljivu analizu raspodjele financijskih sredstava kojom drava Hrvatska financira rad udruga nacionalnih manjina. Tadanje brojke bile su poraavajue jer su matematiki precizno pokazivale da Bonjak vrijedi viestruko manje nego npr. Talijan, eh ili Maar. Takva situacija je bila u predrecesijska vremena, kada je nazivnik u manjinskom financijskom razlomku iznosio 20.755 (ili 40.432, ako pridodamo i Muslimane), a brojnik oko 190.000 kuna vie nego danas. Naalost, slina pria se nastavlja i dalje, bez ikakve mogunosti da se promijeni u narednim godinama. Zanimljiva je financijska kalkulacija ovogodinje raspodjele sredstava, pri emu iznosei takve podatke svjesno ulazimo u podruje optubi da ne shvaamo principe raspodjele, te argumentacije da se financijska sredstva ne dodjeljuju za glavarinu, nego za programe. Ove godine, kao potpora za programe ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina, iz Dravnog prorauna RH osigurano je 38,663 milijuna kuna, od ega 1,916 milijuna za programe bonjakih udruga (84.000 kuna manje nego prole godine). Dakle, u ukupnom iznosu Bonjaci, druga nacionalna manjina po brojnosti u RH, participiraju s 4,96% (slino kao i prole godine). Ako navedeni iznos podijelimo po glavi stanovnika, dobijemo bonjaku glavarinu: 60,87 kuna (kada se raspodjeljuje na 31.479 Bonjaka), odnosno 49,08 kuna (kada se raspodjeljuje na 39.037 Bonjaka i Muslimana). Kakva je situacija u usporedbi s drugim, tzv. starim nacionalnim manjinama, koje imaju brojna steena prava i razliite bilateralne sporazume s matinim zemljama, lanicama EU? Uzimajui u obzir rezultate Popisa stanovnitva iz 2011. godine, prema kojima u Hrvatskoj ivi 9.641 eha, 14.048 Maara i 17.807 Talijana, dobivamo sljedee brojke: pripadnik maarske nacionalne manjine vrijedi 313,35 kuna, eke 366,46 kuna, a talijanske ak 466,95 kuna. Moglo bi se svata rei o ovome nesrazmjeru, izmeu ostaloga, da je neodriv i diskriminirajui. Meutim, treba se otvoreno zapitati jesmo li izgubili povoljnije politike godine kada smo se mogli bolje pozicionirati? Naroito za vrijeme osmogodinjeg saborskog mandata emse Tankovia i njegovih politikih trgovina s bivim premijerom Ivom Sanaderom, sadanjim stanovnikom zatvora u Remetincu. Ali, izgleda, nije u tome bilo sree I ove godine se javlja slina bonjaka pria kao i prethodne: meusobne optube tko je zasluio, a tko ne proraunska sredstva, tko je blii i drai saborskom zastupniku Nedadu Hodiu, tko je njegova klijentela i skupina podravatelja/sljedbenika, u kojem bonjakom asopisu o njemu lijepo piu, a tko ga razvaljuje... Malo je onih koji uviaju da Bonjaci, zapravo, dobivaju mrvice sa stola i onda se oko tih mrvica sporimo i svaamo! Ne moe se rei da su bonjaki projekti nekvalitetni, posebno u kulturnom amaterizmu i izdavatvu. Ilustrirajmo problem s primjerom dodjele sredstava za KDBH Preporod, kulturnu instituciju Bonjaka u Hrvatskoj, udrugu koja sa 745.000 kuna zauzima najvei dio bonjakog kolaa i zato esto biva kritizirana kako je pro-Hodieva. Dakle, Preporod izdaje tri asopisa, u planu je tiskanje tri knjige, aktivan je enski pjevaki zbor Bulbuli i Djeji dramski studio Zvrk teatar, u planu su manifestacije u okviru XVIII. Bonjakih rijei u Hrvatskoj i sve to za 745.000 kuna, iz ega se financiraju i reijski trokovi. S druge strane, list Identitet, koji izdaje Srpski demokratski forum, za 10 brojeva godinje dobiva ak 680.000 kuna, to je 91,28% sredstava koje dobiva KDBH Preporod. Bez imalo ljubomore i elje da se kolegama u Identitetu i SDF-u smanje sredstva, moemo samo konstatirati: tko zna, zna! Druga strana medalje je pitanje da li svrsishodno troimo dobivena sredstva, moemo li poneto izdvojiti i za projekte od nacionalnog znaaja (valjda takvi projekti postoje kod Bonjaka)? Vrlo je bitno i pitanje gdje su Bonjaci u Dravnoj upravi, u slubama gdje se neto odluuje i gdje se mogu napraviti promjene? Sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, u Dravnoj upravi RH bi trebalo raditi oko 350 Bonjaka, a trenutno ih je samo 70. Od tog broja vrlo je malo onih koji uope imaju veze s bonjakim asocijacijama i manjinskom problematikom. Moemo slobodno rei da smo zabavljeni sami sa sobom, nigdje nas nema nismo subjekti, ve objekti politikih deavanja i odluka. Jedan od naina da formiramo i pozicioniramo svoje institucije (onako kako je uspjeno napravila srpska nacionalna manjina) je preko rada saborskog zastupnika, Koordinacije vijea bonjake nacionalne manjine i meusobnih dogovora elnika bonjakih asocijacija. A svega toga nije bilo u proteklim godinama. Ponadali smo se pozitivnim promjenama nakon parlamentarnih izbora 2011., ali su one izostale: nije napravljen niti jedan sastanak na kojem bi za istim stolom sjeli najodgovorniji ljudi bonjake zajednice u Hrvatskoj i otvoreno porazgovarali o problemima i zajednikim aktivnostima. Nije uinjen niti jedan korak prema formiranju Bonjakog nacionalnog vijea ili Bosansko-hercegovakog narodnog vijea. Nita nije uinjeno kako bi kvalitetni kadrovi uli u sustav odluivanja i iz te pozicije napravili prostor za svrsishodnije djelovanje. Vrijeme neumitno prolazi, a asimilacijski procesi su vrlo jaki. Bonjaki imperativ je razvijanje i jaanje institucija, uporna i argumentirana institucionalna borba, meusobni dogovor, a ne pojedinani bljeskovi. U protivnom sluaju ostaje nam samo Islamska zajednica, ali to je ve pria u kojoj su Bonjaci svedeni na vjersku skupinu vrlo podlonu asimilaciji. Za ilustraciju ove tvrdnje bitna su dva podatka iz Popisa stanovnitva 2011. Prvo, broj Bonjaka + Muslimana je smanjen za 1.395 u odnosu na prethodno prebrojavanje, i drugo, od 62.977 muslimana koji ive u Hrvatskoj, ak 9.647 (ili 15,32%) izjanjavaju se kao Hrvati islamske vjeroispovijesti. Vjerojatno ete se sloiti da je ta brojka prevelika za one koji su s kranstva konvertirali u islam, te da se radi o jakim asimilacijskim procesima meu mlaim generacijama Bonjaka koje nemaju jak nacionalni osjeaj, ve samo vjerski. Neka nam prezentirane, pomalo dosadne brojke budu povod za razmiljanje i traenje odgovora na pitanje: gdje smo i kuda idemo? Katastrofalna ekonomska situacija i ulazak u Europsku uniju je veliki izazov pred Bonjacima. Jesmo li se spremni pokrenuti i pronai adekvatan odgovor ili nas eka nova epizoda ve viene prie?q Ismet ISAKOVI

SRPANJ 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

SENAD MUJAGI MI, NAJUSPJENIJI SVJETSKI POLICAJAC SPORTA SVIH VREMENA

Jedini, najbolji svih vremena


Senad Mujagi, temeljni sisaki policajac i svestrani sporta, najuspjeniji svjetski policajac sporta svih vremena, u prvoj polovici kolovoza 2013., dok smo za tisak pripremali najnoviji broj Preporodovog Journala, vratio se sa Svjetskih policijskih i vatrogasnih sportskih igara koje su odrane u Belfastu, glavnom gradu Sjeverne Irske. Kao i na prethodnih sedam igara, niti ovoga puta se nije vratio bez odlija. U svojim omiljenim disciplinama, hrvanju i dizanju utega, Senad zlatnog sjaja, kako smo ga nazvali u tekstu od prije dvije godine, osvojio je ak etiri medalje: tri zlatne i jednu srebrnu. Time je jo vie upotpunio kolekciju odlija s igara koje se zbog znaaja, broja uesnika i sportskih disciplina, esto nazivaju Policijska i vatrogasna olimpijada 20 zlatnih, osam srebrnih i jedna bronana. Ukupno 29, vie nego dovoljan razlog za novi razgovor.

Vrhunski sporta i hrvatski specijalac


Senad Mujagi je roen 24. rujna 1961. godine u Sisku, u bonjakoj radnikoj obitelji. Rahmetli otac Vehbija, koji je umro 2007. godine, u Sisak je doao iz Bosanske Otoke, a mama amka, koja sada ima 72 godine, iz Blagaja kod Bosanskog Novog. Majka amka, mlai brat Suvad, sestra Samka i supruga Jasna njegovi su najvjerniji navijai i najvea podrka. Senad je godinama bio aktivni hrva, a hrvao je za Hrvake klubove Sisak, Gavrilovi iz Petrinje i Zagreb. U dugogodinjoj aktivnoj hrvakoj karijeri postigao je izvanredne sportske rezultate: u pojedinanoj konkurenciji bio je tri puta dravni prvak i dva puta ampion Jugoslavije, te 13 puta prvak Hrvatske. 1996. godine proglaen je najboljim sportaem grada Siska. Do sada je na raznim natjecanjima osvojio vie od 100 medalja, od kojih je najvie zlatnih. Dragovoljac je Domovinskog rata i aktivni djelatnik Policijske uprave Sisako-moslavake. Prije Domovinskog rata radio je u sisakoj eljezari. 1991. godine dobrovoljno se prijavio u Hrvatsku vojsku u Sportsku etu, koju su inili sisaki sportai. Od veljae 1992. do lipnja 2001. bio je u jedinici Specijalne policije Ose, a nakon toga je preao u temeljnu policiju. Sa specijalcima Osa proao je mnoga hrvatska ratita: Bljesak, Oluja, bitke na Velebitu, dubrovako ratite, Cavtat, Daruvar, Pakrac, Okuani Zanimljivo je da je usporedo s aktivnostima na bojinici, trenirao i aktivno se natjecao. Tako je, za ilustraciju, bio prvak Hrvatske u hrvanju 1992., 1994., 1995. i 1996. godine, i to u oba stila slobodnom i grko-rimskom.

Senad Mujagi Senad Mujagi je najnagraivaniji policajac sporta u svijetu, koji se s niti jednog policijskog natjecanja do sada nije vratio bez medalje. Na osam Svjetskih policijskih i vatrogasnih sportskih igara, na kojima je uestvovao, ukupno je osvojio ak 29 medalja: 20 zlatnih, osam srebrnih i jednu bronanu. 1999. godine na igrama u Stockholmu (vedska) osvojio je dvije zlatne medalje, 2001. u Indianapolisu (SAD) jedno zlato i dva srebra, a 2003. u Barceloni (panjolska) dva zlata, jedno srebro i jednu broncu. Na Olimpijadi odranoj 2005. u Quebecku (Kanada) osvojio je etiri zlata, iz Adelaida (Australija) 2007. godine vratio sa s tri zlata i jednim srebrom, a na igrama koje su 2009. godine ponovo odrane u Kanadi (Vancouver) osvojio je jednu zlatnu i tri srebrne medalje. Na sportskim igrama koje su 2011. godine odrane u New Yorku (SAD) osvojio je etiri zlatne medalje, a na ovogodinjim u Belfastu (Sjeverna Irska) osvojio je tri zlatne i jednu srebrnu medalju. Na ukupno etiri Policijske i vatrogasne olimpijade proglaen je najboljim natjecateljem: u Barceloni (2003.), Quebecku (2005.), Adelaidu (2007.) i New Yorku (2011.). Po broju osvojenih medalja u uoj je konkurenciji za najuspjenijeg natjecatelja ovogodinjih igara u Belfastu. Na igrama u New Yorku (2011.), na posebnoj sveanosti uprilienoj njemu u ast, proglaen je najuspjenijim policajcem sportaem svih vremena. q

Tri zlatne i jedna srebrna medalja u Belfastu 2013.


Razgovor sa zlatnim sisaki policajcem obavili smo u subotu, 10. kolovoza, dva dana nakon njegovog povratka iz Belfasta, na dan kada je ovogodinja Policijska i vatrogasna olimpijada sveano zavrena. Razlog ranijeg odlaska hrvatskih reprezentativaca iz Sjeverne Irske bio je financijske prirode kronini nedostatak novaca za ovakva takmienja. Igre su poele 1. kolovoza i trajale su 10 dana. Prema slubenim podacima na njima je uestvovalo blizu 10.000 takmiara iz 67 zemalja svijeta, koji su se natjecali u 54 sportske discipline. Iz Hrvatske su se natjecala estorica sportaa: dvojica dudaa iz Du-

brovnika Edi Jurin i Ivo Oberan, dvojica iz ATJ Luko Ivan Jakeli i Kristijan Komljenovi, vatrogasac iz Gospia Dane imi i ja. Natjecali smo se u hrvanju, dizanju tegova, bacanju kugle, dudu i TCA (osmoboju). Koliko mi je poznato, osvojili smo ukupno devet medalja. Ja sam osvojio dva zlata u dizanju utega, u disciplinama bench press i death lift, zlato u hrvanju grko-rimskim stilom i srebro u hrvanju slobodnim stilom. Dvije zlatne medalje su osvojili dudai Jurin i Oberan, a dva srebra u hrvanju je osvojio Dane imi. Osvojili smo i jednu broncu u bacanju kugle. To je ukupno devet medalja, to je veliki uspjeh za samo esterolanu reprezentaciju. Moda smo u osmoboju, najteoj disciplini, osvojili jo jedno

PREPORODOV JOURNAL 153

BONJACI U HRVATSKOJ
odlije. Za sada ne znam zvanine rezultate jer smo ranije morali otii kui, rekao nam je policajac Mujagi. Zbog krhke grae i niskog rasta Senad od ranog djetinjstva nosi nadimak Mi. Kao i mnogi u to vrijeme, dobio ga je od prijatelja, vrnjaka iz sisakog radnikog kvarta Naselje. Meutim, izgled moe itekako prevariti, Senad nije bilo kakav mi U dizanju utega, disciplina bench press, u natjecateljskoj kategoriji do 56 kilograma Senad Mujagi dri svjetski policijsko-vatrogasni rekord. Postavljen je u Barceloni 2003. godine, kada je podignuo rekordna 92 kilograma. I 10 godina kasnije rekord je ostao nedostian u Belfastu 2013. za pobjedu je trebalo 14 kilograma manje. U bench pressu sam pobijedio s podignutih 78 kilograma, tri vie od drugoplasiranog takmiara. Moda sam mogao i koji kilogram vie, ali nije bilo potrebe. U push-push liftingu sam dignuo 110 kilograma, a drugoplasirani 100, rekao je Mujagi. Posebno se osvrnuo na promjene u redoslijedu natjecanja, koje su utjecale na kasniji razvoj dogaanja u finalnim borbama hrvanja: U Belfastu smo po prvi puta u istom danu dizali utege u obje discipline. Nakon dodjele medalja za banch imali smo dva sata pauze, a zatim smo poslije podne krenuli s push liftingom. Na prijanjim igrama izmeu dizanja utega bila su dva dana pauze. Bilo je jako naporno to sam kasnije osjetio u finalnim borbama hrvanja. U obje discipline hrvanja imao sam istog protivnika, iz Indije. U grko-rimskom stilu borba je bila jako teka, na granici incidenta. Indijac me toliko udarao akama, toliko je prljavo hrvao, da je sudac pet puta prekidao borbu. Dvije sekunde prije kraja borbe, kod rezultata 2:1 za njega, sudac ga je diskvalificirao. I to pokazuje 'koliko je sati' Moj suparnik je na sve mogue naine izbjegavao borbu, nije me pokuavao 'bacati nego je samo iao na tuu! Meutim, kod borbe u slobodnom stilu tegovi su uinili svoje Sutradan, poslije dvije discipline dizanja utega, imao sam finalni me. Osjetio sam velike bolove u kimi, bio sam jako ukoen tako da nisam mogao noge obraniti. Izgubio sam sa 2:0. Da sam barem imao dan-dva slobodno, sigurno bih drugaije othrvao. I u ovakvoj situaciji sam imao nekoliko ansi da 'okrenem' rezultat, ak i mnogo boljih nego iz kojih je on doao do pobjede. Dva puta me hvatao za nogu, nikakve akcije, nikakvog bacanja tu nije bilo Jednostavno, 'mrtvo' dizanje je uinilo svoje, bio sam ukoen, prespor, nisam mogao reagirati. Na prijanjim igrama hrvanje je uvijek bilo prije natjecanja u dizanju utega, to mi je odgovaralo. I sada osjeam ukoenost, nije popustilo. Ipak, koliko god nakon gore izreenih rijei to udno zvualo, kod osiguranja potrebnih financijskih sredstava za odlazak na ovogodinju Policijsku i vatrogasnu olimpijadu u Belfastu imao je mnogo manje financijski problema nego prijanjih godina. U tom kontekstu policajac Mujagi je posebno pohvalio novu sisaku gradsku vlast. Naime, prvog dana stupanja na novu dunost, gradonaelnica Kristina Iki Baniek i dogradonaelnik Marko Krika, primili su ga na razgovor: Izali su mi u susret i pokrili dio mojih trokova. Bez puno propitivanja to i kako!? Shvatili su o emu se radi i pomogli mi. Ja im se zahvaljujem. Grad Sisak je dao 2.000 kuna, a isto toliko sam dobio i od Zajednice portskih udruga Grada Siska. Istaknuo je i korektan odnos pretpostavljenih na radnom mjestu u Policijskoj upravi Sisako-moslavakoj, naelnika Draena Turka i efa Predraga Fitia. to se tie treninga ili natjecanja, bilo to da traim, nemam nikakvih problema, izlaze mi u susret. Imaju veliko razumijevanje, cijene ono to radim i postiem, rekao je Senad Mujagi, koji veliko razumijevanje i pomo ima i u Hrvakom klubu Gavrilovi iz Petrinje, kao i kod Ermina Kurtovia, voditelja body-bilding kluba na sisakom bazenu, kod koga besplatno trenira dizanje utega. On mu pomae i kod osiguranja pravilne prehrane.

Adekvatna moralna i materijalna satisfakcija


Na kraju razgovora 52-godinji Senad Mujagi je najavio da e, ukoliko ga zdravlje poslui, nastupiti i na Svjetskim policijskim i vatrogasnim sportskim igrama u Washingtonu (SAD) 2015. godine u punom sportskom obimu hrvanje i dizanje utega. Nakon toga planira prestati s aktivnim natjecanjem i poeti trenersku karijeru. Naime, najbolji svjetski policajac sporta svih vremena namjerava formirati hrvatsku hrvaku policijsku reprezentaciju. Uvjereni smo da e zlatni sisaki policajac, u iju je ast diljem svijeta ak 20 puta svirana hrvatska himna, i u tom poslu postizati vrhunske rezultate. Prije dvije godine, u Preporodovom Journalu br. 133, nakon dolaska s Olimpijade u New Yorku (SAD), u tekstu pod naslovom Senad zlatnog sjaja objavili smo razgovor sa Senadom Mujagiem. Praktino istovremeno, u Novom sisakom tjedniku objavljen je lanak slinog sadraja pod naslovom Najtee je dobiti priznanje doma!?. Mnogi nisu vjerovali u proitano: zar je tako neto mogue, zato se o tome nita ne zna!? Pria koja je godinama bila skrivena, pokrenula se: Senad je dobio prvu financijsku pomo od svog rodnog grada u visini od 2.000 kuna, od Upravnog odjela za drutvene djelatnosti Grada Siska obeana je pomo pri buduim natjecanjima, na sveanosti povodom obiljeavanja Dana dravnosti BiH 2011. godine bonjake asocijacije Siska i Sisakomoslavake upanije odale su mu javno priznanje i zahvalnost Meutim, da li je to dovoljno? Da li je konano dolo vrijeme da Grad Sisak, Sisako-moslavaka upanija i drava Hrvatska isprave dugogodinju pogreku i, shodno vrijednosti postignutih sportskih rezultata, adekvatno nagrade Bonjaka Senada Mujagia te mu prue moralnu i materijalnu satisfakciju!? U najmanju ruku, trebao bi biti glavni kandidat za priznanja koja e se povodom Dana grada Siska dodjeljivati sljedee godine. Smatramo da je svojim blistavim sportskim rezultatima, brojnim odlijima na svjetskim natjecanjima, kao i priznanjem iz New Yorka da je najuspjeniji svjetski policajac sporta svih vremena, zasluio Nagradu grada Sisak za ivotno djelo. Takoer, zasluio je i da ga sisake bonjake asocijacije u tome aktivno podre! Neka ovaj tekst bude skroman doprinos takvoj inicijativi i kandidaturi. q Ismet ISAKOVI

Pomo kod priprema za odlazak u Belfast


Svaki odlazak na Policijsku i vatrogasnu olimpijadu je posebna pria koja nije vezana samo uz kvalitetnu sportsku pripremu. Za Olimpijadu sam se pripremao u Sisku, uz redovne radne obaveze. Veliki problem je bilo skidanje suvinih kilograma, ali kada zna kuda ide, onda moe i to 'izvui'. Meutim, najvei problem je bio financijske prirode, kako sve 'pokriti'. To mi je oduzimalo vie vremena nego treniranje. Svaki drugi dan u Zagreb, kod ljudi koji su koliko-toliko pomogli da odem u Belfast. I drugi reprezentativci su se snalazili na razne naine. Od Ministarstva unutarnjih poslova nita nismo dobili. Mi smo normalni i razumni ljudi, znamo da je situacija teka, da nema novaca Meutim, moglo nam se pomoi i na drugi nain. Na primjer, kako bismo na Policijskoj olimpijadi predstavljali Republiku Hrvatsku, umjesto da dobijemo slobodne dane, morali smo koristiti svoje godinje odmore. Eto, ako hoe na Olimpijadu uzmi godinji, nai sponzore, snalazi se kako zna i umije, rekao nam je Senad Mujagi.

SRPANJ 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

BILJEKA O POKUAJIMA DUHOVNE KOLONIJALIZACIJE ILI O DARIVANJU KOJE TO NIJE

Letei ilimi vs. perzijski sagovi


Urijetko, bezmalo nikada ne zavirim u zapisnike sa sjednica zagrebakog Medlisa, koji se redovito objavljuju na stranicama Biltena, glasila Medlisa Islamske zajednice Zagreb. Razlog tome posigurno je to to nisam od onih koje zanimaju tzv. komunalne vijesti, ali i to to one post festum administriraju akcije ili, za moebitno znatieljnije oi, najavljuju programske smjernice i prieljkivano budunosno djelovanje. Pokajniki priznajem da je moja predrasuda prema zapisnikim marginalijama, eto, sada temeljito uzdrmana jer se upravo u njima kadikad moe nai safta, robe za mnogokakvu analitiku. Atae za vjerska pitanja Kraljevine Saudijske Arabije je iznio ponudu za dostavu tepisona koji bi se postavio na postojei zeleni tepison Zagrebake damije, time da bi se uklonili perzijski tepisi. Doslovce u dlaku, tako, naime, glasi jedno od izvjea pod tokom Razno iz zapisnika sa 43. sjednice Izvrnog odbora Medlisa Islamske zajednice Zagreb, objavljeno u srpanjskom broju Biltena. U nastavku izvoda iz zapisnika dalje itamo kako je predsjednik Odbora dr. Gzim Redepi predloio da se temeljito razmotri svrha takve ponude, a Mirsad Srebrenikovi da potencijalnom vakifu Odbor predloi da se novana sredstva namijenjena za tepison utroe u renoviranje muke abdesthane. Pokuajmo odmah razmotriti velikodunost potencijalnog dobroinitelja. U nekim drukijim, neultimativnim uvjetima, na kojima poivaju bolji ljudski adeti, zacijelo bismo se bez nekanja priklonili narodnoj mudrosti Hedija je i caru draga i sa zahvalnou prihvatili ono to bi, u inu darivanja, uz pretpostavku da se radi o subrai u dinu i imanu i sifati islamu, imalo biti da lijeva ne zna da je desna dala. Na nain, meutim, neimenovanoga ataea za vjerska pitanja reene kraljevine, na nain dakle nedvosmislenog uvjeta za darivanje, bolji obiaji u uljuenih naroda, protkani islamijetskom pravinou, zahtijevaju takoer nedvosmislen odgovor. On je lien oholosti tako svojstvene maliini velikih i on, s iskonskim osjeajem za dostojanstvo, puno kazuje o veliini malenih. Upravo je otmjena, gospodstvena mjera onih koji su, sa zadrkom i odmjerenou, primili na znanje taj ultimativni dar, tobonji dar koji bi, kad bi se pristalo na njega, devalviralo i unizilo bratske i prijateljske naklonosti onih koji su darivali u ime Gospodara svoga, posve tiho i bez isticanja vlastita imena te dunjalukih dionica i prestia. Iznimno delikatnoj ponudi ataea, meutim, kandidiram i tzv. izdvojeno miljenje, bez namjere da dodatno uslonim ionako vrlo komplicirane meumuslimanske odnose. Sluaj selefijskih ilima kontra ijitskih sagova u operaciji kodnog imena uklanjanje materijalnih tragova iranske prisutnosti, otkriva nam svu mizeriju ideolokoga diskursa jednog dijela arapskoga svijeta i posve izopaen osjeaj islamskog udorea. Jer, tepisoni, ilimi i sagovi, ma koliko nisu isto, u ovoj prigodi tek su alatke za beskrupulozno potkusurivanje antagoniranih politiko-ideolokih matrica koje imaju, ini se, nezajaljive kolonijalistike pretenzije. Simbolika, ali nita manje ni stvarna duhovna okupacija, koju pokree strategija za irenjem svoje sfere utjecaja, otkriva nam svu jeftinou komesara vjere, koji bi da prevjeravaju zaputene dijelove ummeta. I to pod svaku cijenu, pa i u poslovima ukusa i estetike. Ma koliko bili dojma da reeni sluaj kudikamo nadilazi problematiku ilima, stvarno lice i nalije muslimanska barbarogenija ipak emo dokui-

Perzijski ilimi u Zagrebakoj damiji ti vratimo li se, iz sfera spekulacije i politiko-ideoloke intuicije, na sam predmet spora koji, usput budi reeno, to nije. Perzijski sagovi, naime, dio su Zagrebake damije od njezina otvorenja. Ruka koja ih je uvakufila potrudila se da joj lijeva ne zna da je dala desna. Graansko ime darovatelja ne znamo, niti emo ga, po svoj prilici, nikada ni znati. Vrijednost darovanih sagova, i u stvarnom i u simbolikom smislu, reeno jezikom zagrebakih muslimana, utoliko je neprocjenjivija. Obavijestimo li se imalo o tehnici izrade perzijskog tepiha ili saga, izraenog od nekoliko tisua vorova, od vune ili svile, s razliitim, uglavnom negeometrijskim oblicima, ili perzijskoga ilima, odnosno nomadskoga tepiha izraenog od vune u prirodnim bojama, bez vorova, s geometrijskim oblicima - dobit emo nunu predodbu o valjda esencijalnom elementu perzijske umjetnosti i kulture, veliajnom duhu zaetom jo u vrijeme drevne Perzije. Kurioziteta radi, impresivan je podatak da je Iran samo 2008. izveo 420 milijuna amerikih dolara runo izvezenih tepiha, to je vie od 30 posto cjelokupnog svjetskog trita, ali i da se u Iranu vie od milijun i dvjesto tisua ljudi bavi njihovom izradom. Nita manje impresivno nije ni to da najstariji danas sauvani perzijski ilim datira iz 5. stoljea prije nove ere, pohranjen u muzeju Ermita u ruskom St. Petersburgu. Iako se u Zagrebakoj damiji posigurno nisu nali odreda umjetniki rariteti, nedvojbeno je da je njihova izrada plod visokosofisticiranih i svjetski ovjerenih majstora te tehnike. Utoliko je hvale vrijedan rezon naih odbornika koji buri i bijesu ideolokih leteih ilima ne izruie neinstrumentalizirane i bezuvjetne ilime i sagove bijele zagrebake ljepotice. I to bez buke i dostojanstveno. Aferim im! Nimalo, meutim, nas ne tjei to to ova pria nema ba previe veze s ilimima, sagovima ili tepisonima, svejedno. Ona kudikamo nadilazi te toboe marginalne prijepore. Ona nam se sve vie ini i strukturnom i sudbinskom u unutarmuslimanskoj bjesomunoj borbi za mo, presti i nadzor. Naravno, vazda preko lea manjinskih dijelova ummeta, tonije one bezglasne veine koji nisu veleposjednici naftnih resursa i ne gue se u petrodolarima, u ovoj zgodi zagrebakih muslimana. Estagfirullah, da obinom insanu pamet stane! q Ervin JAHI

PREPORODOV JOURNAL 153

BONJACI U HRVATSKOJ

2. ULTRAMARATON VUKOVAR SREBRENICA

Maraton ponosa i tuge


Povodom obiljeavanja 18. godinjice srebrenikog genocida, Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba organiziralo je ultramaraton na relaciji Vukovar Srebrenica. 2. Ultramaraton Vukovar Srebrenica odran je pod visokim pokroviteljstvom prof. dr. Ive Josipovia, predsjednika Republike Hrvatske. Zajedniki cilj organizatora i uesnika ultramaratona, za koji se nadamo da e nastaviti dvogodinje odravanje i postati tradicionalan, bio je povezati Vukovar i Srebrenicu, dva grada koja su najvie stradala tokom velikosrpske agresije i rata u Hrvatskoj i BiH, podsjetiti na sve nevino stradale te posebno odati poast rtvama Vukovara i Srebrenice. Kako istiu u Vijeu bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, kroz povezivanje dvaju gradova-rtava nastoje se potaknuti mogunosti za njihovu konkretniju suradnju na razliitim poljima, a posebno sportskih saveza dviju prijateljskih susjednih drava. etiri hrvatska branitelja Mladen Hodak i Duko trbac iz Zagreba, Mirsad Veladi iz Daruvara i Elvir Rakipovi iz Osijeka od 6. do 10. srpnja 2013. preli su 227 km izmeu Vukovara i Srebrenice. Ultramaraton se trao u pet etapa od Memorijalnog centra na Ovari (polazak 6. srpnja u 9,00 sati) do Memorijalnog centra u Potoarima (dolazak 10. srpnja oko 12,15 sati). Prva etapa iznosila je 34 km na relaciji Ovara Vukovar Borovo Vinkovci; druga etapa od 52 km na relaciji Vinkovci upanja Bonjaci Gunja Brko; trea etapa od 51 km na relaciji Brko Bijeljina Janja; etvrta etapa od 44 km na relaciji Janja Zvornik, te peta etapa od 46 km na relaciji Zvornik Kostijerova Bratunac Srebrenica (Potoari). Ultramaraton je zapoeo ispred Spomen obiljeja masovne grobnice na Ovari, iz koje su 1996. godine ekshumirani posmrtni ostatci 200 hrvatskih branitelja i civila koje su poubijali pripadnici srpskih paravojnih postrojba i JNA u studenom 1991., nakon sloma obrane Vukovara. Prije poetka ultramaratona, podno Spomen obiljeja vijence su poloili i svijee zapalili sudionici i organizatori ultramaratona te izaslanstvo Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Vukovarsko-srijemske upanije. Ispred Grada Vukovara maratonce je ispratio vukovarski gradonaelnik eljko Sabo, a potporu trkaima dao je i Stoer za obranu grada Vukovara, u ime kojega im je sretan put zaelio predsjednik Tomislav Josi. U svi mjestima kroz koja su maratonci prolazili doekivali su ih graani i predstavnici lokalnih vlasti, pozdravljajui ih i bodrei da istraju na putu za Srebrenicu. Projekt ultramaratona izazvao je veliko zanimanje elektronskih i tiskovnih medija. Uesnici i tehniki organizatori istaknuli su veoma profesionalno ponaanje policije u osiguranju ultramaratona, te srdaan doek i podrku lokalnog stanovnitva. Sve je proteklo bez ikakvih problema. Jedan od naih ciljeva je upravo doprinos suivotu na ovom prostoru i poticanje suradnje meu gradovima, dravama i narodima, rekao je Kemal Bukvi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba. I Ekrem Beirovi, lan Vijea, izrazio je zadovoljstvo uspjehom 2. Ultramaratona Vukovar Srebrenica, pri emu je naglasio da je utrka organizirana kao sjeanje na sve rtve, bez obzira na nacionalnost. Ovaj ultramaraton je multinacionalan, za sve rtve, od Ovare, Vukovara, Brkog, Bijeljine, Janje, Kozluka, Zvornika, Bratunca do Srebrenice. Cilj nam je da educiramo nau, a pogotovo svjetsku javnost da se ovakvo neto vie nikome nikada ne desi, rekao je Beirovi.

Mirsad Veladi (54) iz Daruvara je umirovljeni doasnik HV i branitelj Domovinskog rata. Ranjen je 1992. godine u selu Kusonje kod Pakraca, 40%-tni je ratni vojni invalid. Duko trbac (52) iz Zagreba je umirovljeni doasnik HV i dragovoljac Domovinskog rata. Ranjen je u Pakracu 11. prosinca 1991. godine, 50%-tni je ratni vojni invalid. 2007. godine je istrao relaciju od kabrnje do Bleiburga. Do sada je est puta trao ultramaraton od Zagreba do Vukovara (Ovare). Brat je poginulog branitelja. Mladen Hodak (46) iz Zagreba je djelatnik T-coma. 2007. godine je istrao relaciju od kabrnje do Bleiburga. Tri puta je trao ultramaraton od Zagreba do Vukovara. Elvir Rakipovi (42) iz Osijeka je umirovljeni asnik HV i dragovoljac Domovinskog rata. Ranjen u Ernestinovu 21. studenog 1991. godine, 20%-tni je ratni vojni invalid. Jo uvijek dri aktualni rekord HV-a u tranju na 100 km istran 1999. godine u vicarskoj. Sedam puta je trao ultramaraton od Zagreba do Vukovara i pet puta bio na pobjednikom postolju. Prole godine je osvojio drugo mjesto. q

Kad ovjeka nakon istranih 227 kilometara u pet dana, to je neto dulje od pet klasinih maratona, ine zadovoljnim rijei hvala od nepoznatih ljudi u Potoarima i Srebrenici, onda je napravio pravu stvar, rekao je Elvir Rakipovi, uesnik ultramaratona, koga je posebno ganuo doek u Srebrenici. Tokom davanja izjave za jednu od TV-stanica je i zaplakao, rekavi: Neka, neka svi vide kako se ovjek osjea kad doe u Potoare i vidi o kolikom se ovdje broju nevinih rtava radi. Na Ovari je ubijeno oko 200 nevinih rtava, a u Srebrenici Potoarima vie od 8.000. Naem ultramaratoncu, na kraju, emocije su bile pomijeane: Koliko god ovjek fiziki bio spreman, nije mu lako kad dotri do cilja. S jedne si strane sretan to si uspio, a kad ugleda spomenik na kojem pie da je 'ukupan broj rtava 8.372 i nije konaan', jednostavno ne moe ostati ravnoduan, mora izbaciti emocije iz sebe Ultramaratonci iz Hrvatske u Potoare su stigli 10. srpnja 2013., gdje su se sastali s uesnicima Mara mira od Nezuka do Srebrenice, zatim biciklistikog maratona Biha Srebrenica, supermaratona Biha Srebrenica, te motociklistima i uesnicima biciklistikog maratona iz Beograda. Sutradan su prisustvovali komemoraciji i ukopu posmrtnih ostataka 409 Bonjaka ubijenih u srebrenikom genocidu u srpnju 1995. godine. q Ismet ISAKOVI

SRPANJ 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

OBILJEAVANJE 18. GODINJICE SREBRENIKOG GENOCIDA U SPLITU I RIJECI

Mimohodi sjeanja
Mimohod 8372 u Splitu
U srijedu, 10. srpnja 2013., u organizaciji Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Splita i uz potporu KDB Preporod Split, splitskog ogranka Udruge Bonjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske, Vijea bonjake nacionalne manjine Splitsko-dalmatinske upanije i Islamske zajednice Split, ulicama najveeg dalmatinskog grada organiziran je mimohod povodom obiljeavanja 18. godinjice genocida u Srebrenici. Uoi poetka mimohoda Kadro Kulain, zamjenik predsjednika Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Splita, u izjavi za novinare rekao je da se moramo prisjeati rtava kako se ovakvi zloini ne bi vie ponovili. Cilj mimohoda u poast rtvama genocida je da se senzibilizira javnost u Hrvatskoj o velikom stradanju bonjakog naroda u Srebrenici u julu 1995. godine. Obzirom da je u Hrvatskoj ljetna sezona, mislimo da emo ovim javnim istupom ulicama grada Splita senzibilizirati iru javnost, turiste koje ovdje borave, te pokazati da nismo zaboravili stradanje Srebreniana, rekao je Kadro Kulain. Naglasio je da je podrku organizaciji mimohoda pruio Grad Split te lokalno stanovnitvo, koje se jo jednom pokazalo kao veliki prijatelji Bosne i Hercegovine. Prije poetka Mimohoda 8372 na splitskim Prokurativama odran je polusatni prigodni recital tematski posveen srebrenikoj tragediji. Program je zapoeo intoniranjem prigodne glazbe na temu Srebrenice, a nastavljen recitalima tekstova poezije Izeta Sarajlia, Demaludina Latia, Haluka Levanta, Abdulaha Sidrana, Enesa Kievia i Seada Redepagia. Recitale su izvele Rubina Sarajli i Mirjana Martini, lanice Kulturnog drutva Bonjaka Preporod Split. Za to vrijeme svakom sudioniku mimohoda dodijeljen je Cvijet Srebrenice, ijih 11 latica predstavlja 11 genocida nad Bonjacima. Na ovaj nain koncipiranim programom organizatori su eljeli prisjetiti se patnji brojnih stanovnika Srebrenice i Podrinja tokom kobnih dana iz srpnja 1995. godine, ali i izbjei politiare. Nisu eljeli da se sjeanje na srebreniki genocid pretvori u antisrpski skup i zloupotrijebi za neadekvatan politiki govor ili stjecanje politikih poena. Programom mimohoda i ostalim sadrajima eljela se poslati poruka da je glavni povod i razlog okupljanja davanje poasti nevino stradalim Bonjacima u Srebrenici 1995. godine. Mimohod 8372, mimohod tiine i aljenja za nevino stradalim, zapoeo je u Marmontovoj ulici, nastavio se Ulicom kralja Tomislava i Hrvojevom ulicom do splitske Rive, a zatim su se uesnici mimohoda vratili natrag do Marmontove ulice i Kazalita mladih. Sudionici mimohoda su nosili 5-metarski transparent na kojem je pisalo Mimohod 8372 Srebrenica 18 godina, u znak sjeanja na 8.372 rtve srebrenike tragedije, koliko ih je do sada evidentirano. U prvom splitskom mimohodu za rtve genocida u Srebrenici sudjelovalo je oko 200 ljudi. Poast rtvama odali su pripadnici bonjake nacionalne manjine, ali i Spliani drugih nacionalnosti. U mimohodu je uestvovalo i vei broj javnih osoba: splitski gradonaelnik Ivo Baldasar, Damir Gabri, izaslanik upna Splitsko-dalmatinske upanije, Ana Lebl, predsjednica idovske opine Split, Aida Juki, direktorica Turistike zajednice grada Splita, Josip Milat, predsjednik splitske Udruge antifaista te predsjednici mnogih splitskih udruga. Organizatore je posebno razveselilo dolazak prof. dr. Stjepana La-

PREPORODOV JOURNAL 153

BONJACI U HRVATSKOJ
pende, osvjedoenog prijatelja Bonjaka, koji je na mimohod doao s vlastito izraenim transparentima manje veliine. Mimohod 8372 je prva manifestacija u kojoj su Bonjaci s transparentom prolazili ulicama Splita, i to Rivom i ulicama stare gradske jezgre. Prilikom prolaska kolone veina ljudi je fotoaparatom ili mobitelom eljela zabiljeiti ovaj dogaaj. Spliani koji su prolazili pored kolone skidali su pokrivala sa svojih glava ili mahali rukama u znak pozdrava. Ljudi koji su sjedili i ispijali pia na otvorenom prostoru splitskih kafia ustajali su sa svojih stolica i na taj nain pozdravljali sudionike mimohoda. Brojni strani turisti svojim fotografijama zabiljeili su kretanje kolone posveene 18. godinjici srebrenikog genocida. Organizatori su posebno ponosni jer su meu uesnicima Mimohoda 8372 bili graani Splita svih nacionalnosti. Spliani su prepoznali da se tragedija Srebrenice tie svih nas, da nitko od nas nije izuzet, te da je zaborav ovakvih zloina najvei zloin protiv ovjenosti. Zato i mi Bonjaci nemamo pravo na zaborav Srebrenice. Program mu popratili mnogi mediji iz Hrvatske, grada Splita i Bosne i Hercegovine (Radio Federacije Bosne i Hercegovine, TV Sarajevo, TV Alfa i ostali portali). Ibrahim Durakovi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Splita i predsjednik KDB Preporod Split, odgovarajui na pitanja novinara Dalmacija Newsa i Slobodne Dalmacije, istaknuo je kako e se mimohod u ast rtvama srebrenike tragedije, koji se ove godine po prvi puta organizira u Splitu, ubudue tradicionalno odravati. Prolo je 18 godina, ali nae su rane jo uvijek duboke i teke. Srce nam krvari jer pokolj nisu zaustavili oni koji su ga trebali zaustaviti. Europa se nakon Drugog svjetskog rata zaklela da se nikada vie nee dogaati takve strahote, no, one su se unato tome dogodile. Poginule su nevine rtve. Znali smo da e biti rata, znali smo i da e biti rtava, ali nikako nismo mogli oekivati masakr kakav se dogodio. Ti su ljudi poginuli samo zato to su bili Bonjaci, rekao je Durakovi. Dodao je kako se stradanje Srebrenice dogodilo unato tomu to se Europa nakon Drugog svjetskog rata bila zaklela da ubudue nee biti takvih stradanja. Splitski gradonaelnik Ivo Baldasar pridruio se mimohodu tiine za rtve srebrenikog genocida. On je novinarima izjavio kako nije mogao vjerovati da se nakon Drugog svjetskog rata moe dogoditi genocid kao to se dogodio u Srebrenici. Pojam Srebrenice danas se vee uz pojam genocida. Ja i moja generacija smo mislili da je genocid davna prolost iz Drugog svjetskog rata. Naalost, u ovom ratu, na pragu 21. stoljea, dogodio se u Srebrenici pokolj nevinih ljudi, rekao je gradonaelnik Baldasar. Nakon mimohoda splitskim ulicama, u Kazalitu mladih Split odrana je projekcija dokumentarnog filma o genocidu u Srebrenici pod nazivom Ti si moj svjedok. Film u proizvodnji TV Sarajevo premijerno je prikazan u Splitu, tj. dan prije nego to e biti prikazan na Televiziji Bosne i Hercegovine. Gledanje filma ponovno nas je vratilo u vremena strahota Srebrenice, postavljala su se opet ista pitanja: kako je i zato netko dopustio da se dogodi ovo i ovakvo zlo, je li ljudska mrnja mogla sve ovo uiniti i jesu li ubijeni ti ljudi samo zato to su muslimani, da li su njihovi ivoti za njihove krvnike u svim dosadanjim ratovima na ovim naim prostorima tako malo vrijedni? Kako se Mimohod 8372 odravao drugog dana ramazanskog posta, glavni organizator cijelog programa, Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Splita je u prostorijama Medlisa Islamske zajednice Split organizirao zajedniki iftar. Nakon iftara i klanjanja akam namaza prouen je tevhid i dova za sve nevino stradale Bonjake u Srebrenici 1995. godine. Na samom iftaru, vjernicima muslimanima se pridruila i jedna grupa vjernica katolike vjeroispovijesti, lanica KDB Preporod Split, koje su pokazale veliki interes i eljele osjetiti atmosferu molitve i iftara na licu mjesta. q Mensur DURAKOVI
2. mimohod Srebrenica Rijekom hodi
U subotu, 6. srpnja 2013., u povodu obiljeavanja 18. obljetnice genocida u Srebrenici, Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Rijeke uz podrku drugih rijekih bonjakih asocijacija, organiziralo je mimohod pod nazivom Srebrenica Rijekom hodi 2013..

Drugu godinu zaredom stotinjak Rijeana, preteito Bonjaka, ukljuilo su u mirnu i dostojanstvenu povorku sreditem Rijeke, koja je poela na mostu Hrvatskih branitelja na Delti, preko rijekog Korza i Jadranskog trga do gata Karoline Rijeke. Sudionici mimohoda su bili odjeveni u bijele majice s natpisom Srebrenica da se nikad ne zaboravi", koje simboliziraju bijele nadgrobne spomenike u memorijalnom centru Potoarima, gdje su sahranjene pronaene rtve genocida. Na njima su bile izvezene bijele rue, koje su izradile ene iz udruenja Graaniko keranje. Nakon prolaska glavnom rijekom etnicom, povorka je zastala na gatu Karoline Rijeke, gdje je glavni imam rijeki Hajrudin ef. Mujkanovi predvodio molitvu, a zamjenik gradonaelnika Marko Filipovi i predstojnik Ureda upana Branko krobonja odaslali poruke mira. Potom su mladi u more bacili 18 bijelih rua, obiljeavajui na taj nain 18. godinjicu stradanja najmanje 8.372 rtve srebrenikog genocida.

U izjavi za medije Mensur Ferhatovi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Rijeke, rekao je da je stravini zloin u Srebrenici 1995. godine bio sumrak civilizacije. U Srebrenici je poraena Europa, civilizacija i ivot. Tamo su ljudi pobijeni na najokrutniji nain samo zato to nisu bili Srbi, samo zato to su bili drugaiji, rekao je Ferhatovi. Naglasio je da se Srebrenica, kao i druga mjesta ratnih stradanja u BiH i Hrvatskoj, nikada ne smiju zaboraviti niti ponoviti: Ovom bijelom povorkom elimo odaslati poruku da se genocid u Srebrenici ne treba negirati ni umanjivati, i opomenu da se Srebrenica nikada ne smije ponoviti. Mimohodom Srebrenica Rijekom hodi 2013. sudionici su, osim sjeanja na rtve u Srebrenici i cijeloj BiH, iskazali potporu i Maru mira koji se od 8. do 10. srpnja tradicionalno odrava u Podrinju na relaciji Nezuk Potoari. q

SRPANJ 2013.

hrvatska

HRVATSKI GRAANI U EUROPSKU UNIJU ULAZE BOJEI SE ZA GOLU EGZISTENCIJU

to nam donosi ulazak u EU?


Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju njeni graani mogli bi doivjeti poput proslava Novih godina. Naime, sve ono to se tie zasluene slavljenike atmosfere na sredinjem zagrebakom trgu 1. srpnja 2013., ba poput novogodinjih zabava, isparit e pritisnuto suoavanjem s problemima viegodinje recesije. Odnosno, poznata izreka poslije kie dolazi sunce u ovom sluaju nee biti primjerena. Dakle, izreka poslije pijanstva dolazi otrjenjenje je puno prihvatljivija.

Nesretno tranzicijsko drutvo optereeno prolou


to se tie drutveno-politikih okolnosti hrvatsko drutvo se u kratkim crtama ponajbolje moe opisati kroz dva dogaaja koji su obiljeili njegov ulazak u zajednicu europskih zemalja. Prvo, rije je o graanskoj inicijativi pod nazivom U ime obitelji koja je u dva mjeseca sakupila preko pola milijuna potpisa graana potrebnih za raspisivanje Referenduma. Naime, uz svesrdnu pomo Katolike crkve, u Ustav se eli implementirati odredba po kojoj je brak ivotna zajednica izmeu mukarca i ene. Kampanja sakupljanja potpisa izazvala je velike rasprave u javnosti, koji su ukljuivali i vrlo rune prepirke na relaciji Crkva i Vlada. Ovdje je rije o uvijek traumatinom sudaranju vjerskih moralnih naela i sekularnog ureenja drave, ili, kako se to voli rei uplitanju Crkve u dravne poslove i pitanja prava nacije. Uvrijeilo se rei da se demokratinost nekog drutva mjeri po njegovom odnosu prema manjinama, a Hrvatska se moe pohvaliti kao zemlja koja je svojim nacionalnim i vjerskim manjinama osigurala daleko najvea prava u regiji. No, s pitanja nacionalnih i vjerskih manjina testiranje demokracije preselilo se na pitanja seksualnih manjina, to e se zasigurno nesmiljenom estinom nastaviti i ulaskom u EU. Drugo, pred ulazak u EU iz ormara se izvadio kostur sluaja Perkovi, zbog kojega je, u prvom tumaenju tog politikog skandala, njemaka kancelarka Merkel odbila sudjelovati u proslavi ulaska u EU, ili, kako se to hrvatski mediji imenovali opalila je diplomatski amar Hrvatskoj. Dakle, Njemaka, kao dosadanji najvei zagovornik europskog puta Hrvatske (uostalom ta zemlja je meu prvima kao veliki prijatelj priznala samostalnost Hrvatske 1991.), nevoljko gleda na odbijanja Vlade Zorana Milanovia (SDP) da joj izrui biveg tajnog agenta zloglasne komunistike slube UDBA-e Josipa Perkovia. On je osumnjien da je u Njemakoj osamdesetih likvidirao hrvatskog disidenta Stjepana urekovia. Iz itavog sluaja, netom pred ulazak u EU, razvila se una rasprava izmeu lijevo orijentiranog vladajueg SDP-a i HDZ-a, glavne desno orijentirane oporbene stranke koja je ujedno zasluna za tranzicijski i pretvorbeni kaos i krau u Hrvatskoj devedesetih. Zato je vano ovo spomenuti, naime, rije je o tome da se gotovo redovno tekui politiki problemi u Hrvatskoj rjeavaju kroz prizme sukoba koji svoje korijenje vuku iz Drugog svjetskog rata, zatim gotovo pet desetljea vladavine komunizma, da bi se nastavila ljutim prepirkama vezanim za ratove izmeu Srba, Hrvata i Bonjaka u Hrvatskoj i BiH 90-ih godina prolog stoljea. Rekli bi da se u nemogunosti suoavanja s realnou tekuih problema hrvatski politiari opredijeljuju se za anakrone, jalove i nimalo produktivne rasprave koje zavravaju na osobnim etiketiranjima ljevice na vlasti i desnice u oporbi. Iako su ovake rasprave svojstvene i drugim lani-

cama EU, ne moe se primijetiti ovakva razina mrzovoljnosti i uljivosti u kojoj su politike opcije rastegnute po opasno krajnjim lijevim i desnim takama. Moda bi stoga mogli pomisliti da je hrvatsko drutvo nezrelo, no, prije da je rije o jo uvijek nesretnom tranzicijskom drutvu koje robuje doista traumatinom naslijeu iz prolosti. Tako je to kada se Hrvatska usporeuje sa starijim lanicama EU, no u usporedbi sa susjednom BiH i Srbijom Hrvatska je posvemu napredna europska drava.

Hrvatski strahovi od nepoznatog


Politiki paradoks, koji lii na kakvu filmsku parodiju, jest da je taj isti ozloglaeni komunistiki agent Josip Perkovi, od prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja desno orijentiranog danas oporbenog HDZ-a, poetkom 90-ih bio zaduen za ustroj obavjetajnog aparata nove hrvatske vlasti. Naime, mlada drava je bila vema ustrojena od starih i reformiranih kadrova koji su samo promijenili politiki dres. Ironija je u tome da njegovo izruenje najglasnije zagovara isti taj HDZ koji mu je 90-ih dao puni legitimitet. U svakom sluaju, hrvatskoj desnici u skupljanju politikih poena svesrdno pomae tvrdoglavost premijera Milanovia koji svoja sve ea politika i diplomatska fijaska pokuava obraniti naelima socijalne demokracije svoje stranke. No ta principijelnost, koju mnogi ocjenjuju kao tinejderski inat, rastee se od obrane vladavine prava i socijalne, vjerske i nacionalne jednakosti svih graana do neuspjelih pokazivanja nacionalnog dostojanstva u prilikama kada se to najmanje trai. Puno je paradoksalnija situacija sa elnicom do juer marginalne Hrvatske stranke prava AS, Ruom Tomai, koja je uz pomo dananjeg vodstva HDZ-a i njenog elnika, nekadanjeg efa hrvatske obavjetajne slube i ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka, osvojila veliki broj glasova na izborima za Europski parlament. Rua Tomai je ujedno ogledni primjerak hrvatske hipernacionalne nepristojnosti to se ogleda u iskljuivosti i nepriznavanju prava drugih nacija da punopravno sudjeluju u hrvatskom drutvu. No, iako se Rua Tomai slui retorikom koja je po mnogoemu slina srpskim nacionalistima, dakle srednjovjekovna, ona je dobila veliko povjerenje hrvatskih graana kao njihov zastupnik u Europskom parlamentu.

10

PREPORODOV JOURNAL 153

hrvatska
Ovdje se ocrtava lik majke kojoj je stalo do ouvanja tzv. malog hrvatskog ovjeka, a koja pritom ima nepokolebljivi stav u smislu ouvanja hrvatskog nacionalnog identiteta i interesa. Naime, ona naprosto Hrvatima prua dovoljno argumenata da se manje boje te velike zajednice europskih naroda meu kojima bi se mala Hrvatska mogla izgubiti ili asimilirati. No, iako ulazak Hrvatske u EU nije pria o Crvenkapici koja se izgubila u velikoj umi, u pravilu strah se osjea od svega to je nepoznato i novo. U tom smislu postoje deurni nacionalni istunci koji taj strah hrane ne bi li na njemu zaradili politike poene. Iako Hrvatska jest europska zemlja i po svojoj kulturi i geografskom poloaju, strah od Europske unije zapoeo je 2000-tih kada su istovrsnici Rue Tomai upozoravali da Hrvati vie nee jesti hrvatska jaja, hrvatski sir i vrhnje te da e sve nacionalne izvornosti biti izgubljene. Naalost, euroskeptici jo uvijek nisu uoili da EU itekako ulae velika sredstva u promoviranju kako nacionalnih tako i lokalnih izvornosti pojedinih drava lanica. Strah od asimilacije stoga nema osnova, a paradoks se zaokruuje ulaskom Rue Tomai u Europski parlament, kojoj uz sve njene iskljuivosti moemo pripisati i izraeni euroskepticizam. to se strahova tie ini se da se hrvatski graani vie boje toga hoe li imati to jesti nego hoe li neke europske kompanije pokupovati i ono malo preostalih dravnih tvrtki, hoe li se dravni autoputi prodati u bescijenje i hoe li njihova zemlja rasprodati i ono najvrednije to ima svoje zavidne prirodne resurse i ljepote. Strah za golu egzistenciju, dakle, nadvladava strah od gubitka nacionalnih posebnosti. Strahovi se zakljuuju bojaznou da e Hrvatska zavriti kao Grka, a nimalo lijep primjer je i nekad najprogresivnija zemlja bive Jugoslavije, hrvatski susjed Slovenija, koja je nakon 8 godina u EU pala na koljena i proivljava stanje usporedivo sa okom nakon sudara, odnosno prijeteeg bankrota. Dobra vijest za Europsku uniju jest da su Hrvati radian narod, a najvei dobitnik lanstva mogla bi se, obzirom na razmjere i kvalitet priprema, pokazati poljoprivreda koja prelazi na europske potpore. Te su mogunosti iskusili i poljski seljaci koji su bili veliki protivnik ulaska te zemlje u EU, da bi, nakon to su uspjeno zagrabili u izdane EU fondove za poljoprivredu, potpuno promijenili miljenje. Prednosti za Hrvatsku oituju se i time da lanstvo u EU donosi atraktivnost ulagaima, pogotovo u kriznim vremenima kada se po pravilu izbjegava investiranje na nesiguran teren van unutarnjeg trita. Takoer, lanstvo u EU zasigurno e pospjeiti rjeavanje problema prevelikog javnog sektora, nefleksibilnog trita rada, rastue nezaposlenosti, nepovoljne klime za biznis, slabe diverzifikacije gospodarstva, a posebice izvoznih aktivnosti temeljenih na turizmu i brodogradnji.

Lex Perkovi

Rua Tomai zemlja u ekaonici za EU. Nadalje, zadnja analiza Europske komisije procjenjuje da je udjel sive ekonomije u Hrvatskoj iznosi 40%, to je svojevrsni europski rekord, a to je direktno povezano s niskom zaposlenosti radno aktivnog stanovnitva. Ovi podatci govore da Hrvatska, koja je ujedno po priznanju povjerenika za proirenje EU Stefana Flea prola do sada najzahtjevniji i najtei put ulaska u EU, prva zemlja koja u europsku zajednicu ulazi u recesiji. Da velikog razloga za slavlje nema govori i injenica da e sredinom sljedee godine uslijediti provjera stanja zdravlja i odrivosti nacionalnog prorauna EDP (Excessive Deficit Procedure ) koji se aplicira se na sve zemlje lanice EU. ini se da najvei dio hrvatskih graana dijele optimizam i nadaju se i ekonomskom i drutvenom napretku s ulaskom u EU. S druge strane, ministri aktualne Vlade Zorana Milanovia neprestano graanima obeavaju brda i doline govorei o golemom novcu koji Hrvatsku eka u Europi. No, stvarnost govori da hrvatska Vlada jo uvijek nema pravi odgovor na viegodinju recesiju te se obeanja da e preko noi biti bolje hrvatskim graanima ine kao obeshrabrujue politikansko mazanje oiju. Meutim, Hrvatska e kao nova lanica EU raspolagati solidnim novanim sredstvima, a predstavnici Hrvatske vlade dobro primjeuju da je najvei problem potaknuti, strukturirati i osmisliti dovoljno kvalitetne programe. U iduih sedam godina Hrvatska bi u proraun mogla unijeti oko 13,7 milijardi eura to znai da joj je na raspolaganju oko 1,39 milijardi eura godinje. Dakle, Hrvatska e ulazak u EU doivjeti kao svoj dugo prieljkivani san koji ju napokon distancira od tzv. nazadnog Balkana, ali to ne znai kraj njenih ekonomskih problema. Takoer, injenica da samo od turista iz BiH, koji su esto nedobrodoli ali to je ve neka druga pria, u vrijeme ljetne sezone Hrvatska zarauje oko 1,5 milijardi eura, govori da su narodi balkanskog poluotoka, osim bioloki, i ekonomski itekako ovisni jedni o drugima. To znai da implementacija europskih naela u Hrvatskoj za sobom vue i europski put Srbije i BiH, to je vie nego ohrabrujue. q Filip Mursel BEGOVI

Prva zemlja koja u EU ulazi u recesiji


Treba naglasiti da Hrvatska unutarnjem tritu Eurozone pristupa sa slubenom procjenom pada BDP-a od 0,7% u ovoj godini, proraunskim deficitom od 4,3% i javnim dugom od 58% BDP-a s tendencijom skoka na 62% u 2014., to je ujedno iznad gornje mastrihtske granice od 60%. Dodue, dvije lanice EU, Bugarska i Rumunjska imaju nii BDP, a Hrvatska je sada na 61% prosjeka EU27, postotak nii od budue nove lanice Latvije, koja je za razliku od Hrvatske ispunila sve preduvjete za monetarnu uniju. Nedavna je analiza DB Research prognozirala da e se ulazak Hrvatske u Eurozonu, u najboljem sluaju, dogoditi tek krajem desetljea, a prema statistikom kriteriju Eurostata, indeksu koji odraava financijsko stanje domainstava, Hrvatska se dohvatila tek 59% prosjeka EU27. Za usporedbu, od zemalja regije koje ekaju ulazak u EU, BDP u Crnoj Gori iznosi 42% europskoga, u Makedoniji i Srbiji 35%, Albaniji 30%, dok je Bosna i Hercegovina sa svojih 28% najsiromanija

SRPANJ 2013.

11

hrvatska

PROMJENE U FISKALIZACIJI I PDV-U DIO GRAANA OBESHRABRUJU, DOK TURISTIKI REZULTATI OHRABRUJU

Vie nema zezanja


Ulaskom Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. desile su se neke znaajne promjene, posebno za gospodarski ivot zemlje. Tako se ulo u zavrnu, treu fazu fiskalizacije. Naime, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom stupio je na snagu 1. sijenja 2013. godine, a fiskalizacija se provodila u tri faze: u prvoj su, s poetkom godine u sustav uli veliki i srednji poduzetnici te ugostitelji, u drugoj, poetkom travnja trgovci i slobodna zanimanja, a u treoj, od 1. srpnja, ulaze svi obveznici fiskalizacije. U posljednjoj se fazi radi o obrtnicima kao to su to cvjeari, frizeri, serviseri, taksisti, pravne osobe poput odvjetnikih, informatikih, savjetodavnih i drugih drutava. Po podacima Porezne uprave, u treoj fazi fiskalizacije oekuje se oko 96.000 potencijalnih obveznika, no prema dosadanjim iskustvima za oekivati je da nee svi i fiskalizirati izdavanje rauna. Uspostavom tree faze fiskalizacije zapoinje puna primjena fiskalizacije u kojoj bi, prema procjeni Porezne uprave, trebalo biti ukupno oko 196.000 potencijalnih obveznika fiskalizacije. ti fiskalizirati ni verterinari na terenu, odnosno za usluge koje obavljaju izvan veterinarskih ambulanti i koje se odnose na provedbu mjera kontrole bolesti ivotinja propisanih Naredbom o mjerama zatite ivotinja od zaraznih i nametnikih bolesti i njihovom financiranju.

Tri stope PDV-a


Isto tako dolo je do promjena i u Zakonu o PDV-u kojim se Hrvatska u potpunosti uskladila s pravnom steevinom EU pa su promjene i usklaenja, kako naglaavaju iz Porezne uprave, vrlo opsene, gotovo jednake onima kada se 1998. godine sam PDV po prvi put uvodio u hrvatski porezni sustav. Te se promjene temelje na injenici da se ulaskom Hrvatske u EU ukidaju granice sa susjednim lanicama Unije i kontrola nad njima te da se slobodne zone ukljuuju u podruje Hrvatske, uvoz izmeu zemalja lanica postaje stjecanje, a izvoz isporuka roba i kao takvi su osloboeni svih carinskih formalnosti i davanja, dok pojmovi uvoz i izvoz ostaje samo prema zemljama izvan EU-a. Novim Zakonom o PDV-u poreznim obveznicima, osim poduzetnika koji ostvaruju prihod vei od 230.000 kuna, postaju i tijela
Slavko Lini ne poputa
Fiskalizacijom trgovaca na pijaci ministra financija Slavka Linia optuivalo se da udara na sirotinju, to je on rezolutno odbacio. Poruio je onim preprodavaima koji kupuju lepere povra, plaaju ga gotovinom i poslije preprodaju da to nije nikakva sirotinja. Ministar Lini ostao je vrst po pitanju fiskalizacije preprodavaa na pijacama, tako da e najvjeroJatnije preprodavai morati popustiti i vratiti se na pijace s fiskalnim blagajnama, iako zaista ima situacija, poput ribarnica, gdje je teko praktino izdavati raune kupcima.

I trnice se fiskaliziraju
Meu obveznicima fiskalizacije u treoj su fazi primjerice i elektriari, stolari, postolari, revizori, pruatelji knjigovodstvenih usluga, financijski i poslovni savjetnici, odnosno svi koji su obveznici izdavanja rauna, a koji obvezom fiskalizacije nisu bili ranije obuhvaeni. Najvie prijepora izazvalo je uvoenje fiskalizacije na trnicama, odnosno tandovima za trgovce koji ne prodaju robu iz vlastite proizvodnje, a oni su svoj revolt u srpnju izrazili na trnicama u Vukovaru, Karlovcu, Rijeci, kao i najveoj zagrebakoj trnici Dolac. No, kako su ve ranije objanjavali iz Porezne uprave, prodavai na trnicama, meu kojima su i kumice s placa, a koji prodaju proizvode koje su sami uzgojili i proizveli, nisu obvezni izdavati raune niti provoditi postupak fiskalizacije izdavanja rauna. Izuzea od obveze izdavanja rauna odnose se na proizvoae vlastitih poljoprivrednih proizvoda koji prodaju na trnicama i otvorenim prostorima, ali i na obiteljska poljoprivredna gospodarstva ako se njihovi vlastiti poljoprivredni proizvodi izravno prodaju krajnjem potroau u proizvodnim objektima seljakih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Svi ostali trgovci, koji na trnicama i otvorenim prostorima, kao i na sajmovima i drugim manifestacijama prodaju svoje proizvode ili tue preprodaju (suveniri, odjea, obua, nakit, knjige, posue i ostalo) smatraju se obveznicima fiskalizacije izdavanja rauna. Ista obveza primjenjuje se i na preprodavae poljoprivrednih proizvoda. Dakle, svi oni koji poljoprivredne proizvode prodaju krajnjem potroau, ali te poljoprivredne proizvode nisu sami uzgojili i proizveli, smatraju se obveznicima fiskalizacije izdavanja rauna kod prodaje na trnicama i otvorenim prostorima od 1. srpnja. Prodaja ribe iz vlastitog uzgoja takoer ne podlijee obvezi fiskalizacije izdavanja rauna, dok bilo koja druga prodaja ili preprodaja podlijee. Nedavnim odlukama Vlade iz sustava fiskalizacije izuzeta je prodaja robe u zrakoplovima Croatia Airlinesa, a raun nee mora-

Slavko Lini, ministar financija RH Inspektori porezne uprave utjerali su strah u kosti mnogim poduzetnicima koji su u srpnju eljali Hrvatsku, posebno Dalmaciju, no upravo je nakon fiskalizacije primIjeeno da su nekim, primjerice ugostiteljima, prometi i do deset puta porasli nego to su bili prije fiskalizacije. Inae, javnost je najvie podijeljena po pitanju rada ovog ministra: jedni ga smatraju najboljim u Vladi koji eli konano u zemlju uvesti red, a za druge je najomraeniji. Usprkos svemu, Slavko Lini ne mijenja kurs. q

12

PREPORODOV JOURNAL 153

hrvatska
dravne i lokalne vlasti, dakle opine, gradovi ili ministarstva, koji obavljajui gospodarsku djelatnost. Obveznici postaju i stranci koji vre isporuke u Hrvatsku vrjednije od 270.000 kuna, kao i svi koji kupe novo vozilo na podruju EU te svi koji iz ostalih lanica uvezu, odnosno steknu dobra vrjednija od 77.000 kuna. Porezni obveznici koji imaju sjedite izvan EU, a na podruju Hrvatske obavljaju isporuke dobara i usluga te im je mjesto oporezivanja u Hrvatskoj (osim ako PDV plaa hrvatski primatelj dobara ili usluga) postaju takoer hrvatski porezni obveznici. Kako bi cijeli sustav funkcionirao te kako bi se isporuke i stjecanje dobara mogli provoditi, poduzetnici moraju imati svoj PDV identifikacijski broj (PDV ID broj), koji e im osim za identifikaciju, provjeru poreznog statusa i kontrolu mogueg izbjegavanja plaanja poreza, sluiti i za provjeravanje kupaca iz ostalih lanica EU, ali i osloboenje od PDV-a. Poduzetnici e, naime, od 1. srpnja imati pravo na povrat PDV-a od druge zemlje lanice u kojoj, u poslovne svrhe plate, npr. cestarinu, gorivo, rent-a-car, noenje, ulaznice za sajmove i slino, ili npr. kupe robu koju e koristiti za obavljanje svoje djelatnosti, umjesto da im bude isporuena u Hrvatsku. Isto to pravo imat e i strani poduzetnici u Hrvatskoj. To e, prema procjenama Porezne uprave, za hrvatski dravni proraun do kraja ove godine znaiti oko 505 milijuna kuna, a u iduim godinama po 1,01 milijardu kuna manje prihoda. Opa stopa PDV-a u Hrvatskoj i nadalje je 25%, a primjenjuju se i dvije sniene stope od 10% i 5%. Sniena stopa od 10% uvodi se za smjetaj na plovnim objektima nautikog turizma te na ulaznice za koncerte, a od 5% na dnevni tisak s vie od 25.000 rijei autorskih tekstova dnevno i koji ima statut medija. Uz njih, niu stopu PDV-a od 5%, kao i do sada, imat e i sve vrste kruha i mlijeka (osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, okoladnog mlijeka i dr.) te nadomjestaka za majino mlijeko. Po stopi od 5% oporezivat e se i dalje i knjige strunog, znanstvenog, umjetnikog, kulturnog i obrazovnog sadraja, udbenici za pedagoki odgoj i obrazovanje te za osnovnu i srednju kolu te visokokolsko obrazovanje. PDV od 5% imaju i lijekovi s liste HZZO-a, medicinska oprema, pomagala i druge sprave za invalidnosti, kino ulaznice i znanstveni asopisi. Sniena stopa PDV-a od 10% primjenjuje se na smjetaj ili smjetaj s dorukom, polupansion ili puni pansion u hotelima, iznajmljivanje prostora u kampovima, potom na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluivanje bezalkoholnih pia i napitaka, vina i piva u tim objektima. Sa 10% PDV-a oporezivat e se i jestiva ulja i masti, biljnog i ivotinjskog podrijetla, djeja hrana i preraena hranu na bazi itarica za dojenad i malu djecu, kao i isporuka vode, osim vode koja se stavlja na trite u bocama i slino, te bijeli eer od trske i eerne repe i asopisi za kulturu i umjetnost.

Darko Lorencin, ministar turizma RH ra, a buking za kolovoz, ustvrdio je, ide u eljenom smjeru, za rujan jo i bolje, a ako se sve to ostvari, smatra da bi ovo mogla biti jedna dobra turistika godina. Pritom se biljei porast dolazaka, odnosno noenja stranih turista u sedam mjeseci za 4%, odnosno 3,3%. Istodobno, domai turisti su ostvarili 2,4% manje dolazaka i gotovo 4% manje noenja. Ne umanjujui vanost tih fizikih pokazatelja u turizmu jer prvi dolaze i kao takvi su vaan indikator kretanja sezone, ministar ipak dri da su financijski jo vaniji te da spomenuto poveanje ukupnih prihoda u turistikim djelatnostima od 6,6% u prvom polugoditu daje dobru naznaku i za glavni ljetni dio sezone. Pritom smatra i da u tom poveanju nema puno utjecaja fiskalizacije, kako se ponekad govori, jer glavnina prihoda se ostvaruje u velikim sustavima poput hotelskih kua i turistikih agencija, a slino je i sa prihodima od hrane i pia ija se glavnina takoer ostvaruje u tim sustavima. Porast prihoda stoga smatra rezultatom investicija i dobre pripreme za sezonu s uvoenjem novih kvalitetnih sadraja i prizvoda, to je omoguilo i poveanje cijena, a to su mu, kako kae, potvrdili i razgovori s predstavnicima hotelskih kua. Da nismo poduzeli financijske aktivnosti tijekom prole i ove godine, financijski bi podaci bili ili stagnirajui ili loiji od lanjskih, tvrdi ministar. To dri i dobrom porukom svim investitorima u hrvatskom turizmu da se investicije isplate, kao to je dugorono dobra poruka i ove godine sniena stopa PDV-a za turizam i ugostiteljstvo koja se time poravnava s onima u zemljama u okruenju i koja zasigurno takoer pridonosi turistikim rezultatima i razvoju. U vezi rezultata za srpanj i sedam mjeseci koji su pozitivni za gotovo sve jadranske regije, osim za Istru, ministar je kazao da je realno za Istru oekivati oscilacije jer je zadnjih godina stalno biljeila poraste, ali i da treba znati da ta regija ostvaruje oko 30% ukupnog hrvatskog turistikog prometa i da ima odlinu popunjenost kapaciteta. Istra e, kako je uvjeren, manji pad fizikog prometa moi nadoknaditi financijskim porastima. Meri Matei, direktorica Glavnog ureda HTZ-a, za dosadanje, bolje od lanjskih, turistike rezultate kae da su potvrda da se uloeni trud isplatio i da postavljeni koncept marketing miksa u stratekom pozicioniranju Hrvatske i provedbi marketinkih i promotivnih aktivnosti vodi poslovanje u pravom smjeru. Za rast u prvih sedam mjeseci istie i da je u skladu s predvianjima ETC-a (European Travel Commission) da e turistiki promet u vrhuncu sezone rasti maksimalno 1% do 3%. No, ipak treba rei, prema razgovorima koje smo imali i mi iz Preporodovog Journala s nekim turistikim agencijama, situacija ba nije najbolja. Naime, rezultati se usporeuju s prolom godinom koja nije bila ba najbolja. q Edis FELI

Rast turistikih prihoda


Iako su prognoze bile pesimistine, prema podacima koje je iznio ministar turizma Darko Lorencin, srpanj 2013. je ipak bio bolji nego to smo mislili, a takva bi trebala biti cijela godina. Fizikim rezultatima dosadanjeg dijela turistike sezone moemo biti itekako zadovoljni jer su pokazatelji turistikih dolazaka i noenja pozitivni i za srpanj i za sedam mjeseci ove godine, a jo vie vesele porasti ukupnih prihoda u turistikom sektoru od 6,6% za prvih est mjeseci ove godine, kazao je ministar Lorencin, koji oekuje i dobar kolovoz. O tome ima izvjetaj predstavnika privatnog sekto-

SRPANJ 2013.

13

hrvatska

SREBRENICA U RIJECI: U SVEMU RAZLIITOME LJUBAV, U SVEMU ISTOME ZAJEDNITVO

Ljubav i zajednitvo
Klub gimnazijalaca Ivan Merz Prve suake hrvatske gimnazije u Rijeci i Zdrug katolikih skauta Rijeke nadbiskupije organizirao je, estu godinu u kontinuitetu, u okviru projekta Srebrenica u Rijeci dolazak djece iz Srebrenice na Kvarner. Djeca su u Drivenik, dom Katolikih skauta Rijeke nadbiskupije, stigla 13. srpnja 2013., a 16. srpnja su posjetila rijekog nadbiskupa Ivana Devia. Do sada najvei broj djece iz Srebrenice, njih ukupno 44 s njihovim pratiteljima, socijalnim radnicama i terapeutima, stiglo je ove godine na Kvarner, od kojih njih 80% su prvi puta u Rijeci i Primorsko-goranskoj upaniji, rekao je vjerouitelj Marin Mileti, inicijator projekta i voditelj Katolikih skauta. Naglasio je da je cilj djeci Srebrenice omoguiti ljetovanje, ali i kao domaini, katoliki skauti koje vodi, djeci posvjedoiti kako razliitosti nisu kamen spoticanja, nego bogatstvo. Veina djece je vrlo loeg materijalnog stanja, neka od njih su bez roditelja, a ove godine Rijeku nadbiskupiju posjetila su i djeca iz izbjeglikih kampova koja su materijalno, duhovno i tjelesno u vrlo zahtjevnoj situaciji. Ovim projektom elimo prvenstveno djeci omoguiti oputanje u naem divnom Zaljevu, druenje i stvaranje novih prijateljstva, te kroz mnoga primanja svjedoenje kako je mogue i kako je nuno unato razliitostima ivjeti u miru i toleranciji jedni s drugima. Pod geslom 'U svemu razliitome ljubav, u svemu istome zajednitvo' elimo da djeca iskustveno svjedoe u svom kraju navedeno, istie Mileti, iji katoliki skauti brinu o djeci Srebrenice tijekom kupanja, razgledavanja znamenitosti, primanja, ali i tijekom provedbe raznih radionica kao i cjelokupnog programa. Rijeki nadbiskup Ivan Devi poelio je dobrodolicu Srebrenianima i upoznao ih s djelovanjem Rijeke nadbiskupije, ali i meureligijskim dijalogom koji je na visokom nivou u gradu na Rjeini. Punu podrku dali su projektu jer isti je nastao iz ljudskog ali i kranskog u nama, poruio je rijeki nadbiskup. Ova djeca su posredno ili neposredno doivjela posljedice rata i od vrlo su vani susreti gdje mogu doivjeti prijateljstvo od ljudi koji su drugaije vjere i nacionalnosti, a pruaju im domainstvo. Na ovaj nain mi im moemo pomoi u izljeenju negativnoga to im je rat ostavio, a kranska vjera nas potie na susretanje i dijalog sa svim ljudima bez obzira na vjeru, nacionalnost ili drugu pripadnost.

Djeca Srebrenice kod rijekog nadbiskupa Ivana Devia...

... u Pravoslavnoj crkvi...

Prvi puta na Kvarneru i djeca iz izbjeglikih naselja


Podrku projektu dala je ravnateljica Prve suake hrvatske gimnazije, udita Franko, koja je okupljenoj djeci poruila da ive ivote zajednitva, suivota i dobre namjere, dok je prigodne rijei uputila i predsjednica Udruge Snaga ene iz Tuzle, Branka Anti Stauber koja je i ove godine stigla s malim Srebrenianima. Ove godine po prvi puta tu su i djeca iz izbjeglikih naselja, a iji korijeni su snani sa Srebrenicom, no zbog nepovoljnih uvjeta prisiljena su i dalje ivjeti u tim naseljima iji uvjeti ivljenja takoer nisu na kvalitetnom nivou, rekla je Anti Stauber govorei o vanosti projekta za djecu koja danas ive u izbjeglikim naseljima, a korijeni su im iz Srebrenice. Djeca dolaze iz obitelji svih vjerskih konfesija i zbog toga je bitna poruka multukulturalnosti koja, unato povijesnim okolnostima

... u Islamskom centru Rijeka...

14

PREPORODOV JOURNAL 153

hrvatska

... kod rijekog gradonaelnika Vojka Obersnela... i ratnim zbivanjima, postoji u Bosni i Hercegovini. Na ovaj nain radimo na reintegraciji i pribliavanju sve tri nacionalne skupine to osigurava zajedniki suivot koji je pred ovom djecom. Za njih je ovakav projekt od iznimne vanosti za normalno odrastanje jer na specifian nain u Driveniku imaju radionice i igre koje ih pribliavaju. Pred njima je zajednika budunost i tu budunost im mi odrasli moramo pokazati u najboljem svijetlu. Naa zadaa je pokazati kako zajedniki ivot moe biti sretniji i bogatiji, a ne da djeca budu zatvorena u svojim nacionalnim skupinama bez uenja i prepoznavanja za tueg i razliitog. Osim to nam je elja povezati ih sa skautima Rijeke nadbiskupije koji su nositelji cijelog projekta, elimo ih povezati djecu koja ive u Srebrenici, kao i djecu iz izbjeglikih naselja sa djecom koja ive u njihovom rodnom kraju, poruila je Anti Stauber. Naglasila je kako djeca kroz radionice ue o ivotu u zajednitvu to je za njihovo odrastanje od presudne vanosti i otklanjanja mogunosti da budu zatvoreni u svojim nacionalnim skupinama. Po zavretku susreta rijekom nadbiskupu uruila je prigodan dar iz breake upe, uz pozdrave tamonjeg upnika fra Franje Martinovia. Djeca Srebrenice susrela su se predstavnicima lokalne vlasti te glavnim rijekim imamom, Hajrudinom ef. Mujkanoviem, dok ih je na Pantovaku primio predsjednik RH, prof. dr. Ivo Josipovi, koji je istaknuo plemenitost akcije kojom se grade mostovi prijateljstva. Svi znamo da se u Srebrenici dogodila strana tragedija, straan zloin i o njemu se treba znati i treba ga suditi. Ali, najvanija je stvar da, ma to da je bilo i kako god je bilo grozno i strano, nikada ne zaboravite da trebamo susjedima, prijateljima, pruiti ruku, poruio je mladim Bonjacima, Srbima i Hrvatima. Znam da meu vama ima razliitih nacionalnosti, ali ste svi ujedinjeni oko ideje prijateljstva i zajednikog ivljenja, rekao je predsjednik Josipovi i mladim Srebrenianima zaelio ugodan boravak u Zagrebu i Hrvatskoj te sklapanje novih prijateljstava. Vjerouitelj Marin Mileti, voditelj Zdruga katolikih skauta, naglasio je kako su djeca iz Srebrenice, uz uivanje u moru i suncu, imala prigodu susresti se s rijekim nadbiskupom Ivanom Deviem, pravoslavnim parohom Miom Kostiem, glavnim rijekim imamom Hajrudinom Mujkanoviem te elnicima grada Rijeke i Primorsko-goranske upanije. elimo djeci upravo kroz te susrete pokazati da nitko od nas nije mogao utjecati kako e doi na ovaj svijet. Nitko od nas nije mogao rei, kad je dolazio na ovaj svijet, da e biti Hrvat, Srbin, Bonjak, Austrijanac ili Nijemac. Te razliitosti koje ivimo ne smiju nikada postati kamen spoticanja, nego jedno

... i predsjednika RH prof. dr. Ive Josipovia bogatstvo iz kojeg svi trebamo uiti, rekao je. Zahvalu predsjedniku Josipoviu na potpori projektu uputila je i ravnateljica Prve suake hrvatske gimnazije Ivan Merz udita Franko.

Najkvalitetnije provedeno vrijeme


Pokrovitelji projekta su rijeka Gradska uprava, Primorsko-goranska upanija i Rijeka nadbiskupija. Djeca Srebrenice susrela su se s predstavnicima lokalne vlasti, zamjenicom primorsko-goranskog upana Marinom Medari i rijekim gradonaelnikom Vojkom Obersnelom. Vano je djecu uiti toleranciji od malih nogu, ulijevati im ljubav prema domovini, ali i potivanje drugih naroda i vjera. Stoga su ovakvi susreti vrlo dragocjeni, trebaju se nastaviti i razvijati, zakljuila je Medari. O susretu s djecom iz Srebrenice i izbjeglikih naselja, glavni rijeki imam Hajrudin ef. Mujkanovi je istaknuo kako su Islamska zajednica u Rijeci, a sada i Islamski centar Rijeka drage goste iz Bosne i Hercegovine upoznali s bitnim informacijama o Islamskom centru Rijeka i njegovom funkcioniranju. Nakon kratkog obraanja domaina svim gostima su ureeni skromni pokloni u znak na sjeanje i posjetu Islamskom centru Rijeka. Vjerujemo da e ovakvi susreti biti jo ei, a u cilju zbliavanja, a posebno onih koji ive u Srebrenici nakon genocida koji se dogodio. Islamska zajednica e i dalje podravati ovakve i sline projekte koje prepoznaju svi u gradu Rijeci, a to nam je svima ast i ponos. Ovom prigodom se zahvaljujem i medijima koji su popratili posjetu djece iz Srebrenice Islamskom centru Rijeka, rekao je Hajrudin ef. Mujkanovi, glavni rijeki imam. U razgovoru s lanovima Zdruga katolikih skauta koji su odvojili svoje slobodno vrijeme da bi bili sa Srebrenianima, volonter Matko rekao nam je kako mu je u cijelom ljetu, koje traje tri mjeseca, ovo najkvalitetnije provedeno vrijeme. Ne samo da su djeca fantastina, nego je i volonterska ekipa, atmosfera je odlina. Veliko je zadovoljstvo raditi s ovom djecom, kuhati im, uvati ih, pazimo na njih, istimo kuu u kojoj borave, vodimo ih na more. Briga za njih, ono je to nas ispunja. Djeci je ipak najdrae kupanje i druenje, koje se kroz razliite kontakte nastavi i nakon odlaska djece iz Drivenika i povratka u Srebrenicu. Neka od njih vrate se na Kvarner, a veliki broj je onih koji ga prvi puta posjeuju i kojima e se idue godine pruiti nezaboravno ljeto sa sadrajem. q Helena ANUI

SRPANJ 2013.

15

intervju

SEAD BERBEROVI, PREDSJEDNIK BONJAKE NACIONALNE ZAJEDNICE HRVATSKE


Djelovanje Nedada Hodia kao lana Savjeta za nacionalne manjine vodi prema polaganom i postupnom guenju BNZH. Naalost, saborski zastupnici, koji jedine prave i potpuno slobodne mehanizme djelovanja imaju preko Savjeta za nacionalne manjine, mogu bez problema zloupotrijebiti te moi i imaju neogranien utjecaj na raspodjelu sredstava Savjeta koja su bitna za rad udruga. Oni su u tome pravi 'gospodari ivota i smrti'. esto ih koriste za osobne interese i interese svoje stranke, a tako je djelovao i emso Tankovi.

Jaanje nacionalne svijesti


Razgovarao: Ismet ISAKOVI Bonjaci nemaju tradiciju ni osjeaj potrebe za organizacijskim djelovanjima
Nedavno je proslavljena 20. obljetnica osnutka Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske. Po Vaem miljenju, koji su najvei uspjesi BNZH u protekla dva desetljea? Najveim uspjehom smatram injenicu da je BNZH opstala i razvijala se, unato svim osporavanjima, omalovaavanjima, opstrukcijama i preprekama koje je u svom radu od samih poetaka doivljavala i to prvenstveno iz naih redova. To su injenice, koje su dobro poznate svima koji su iole upueni u zbivanja u bonjakom korpusu u Republici Hrvatskoj. Osim toga, od poetka su nas pratile neoekivane nedae i potekoe. BNZH je osnovana i registrirana 1993./94. najteih ratnih godina, bremenitih problemima koje je cijeli bonjaki narod proivljavao i takoer najteim godinama za Bonjake u Hrvatskoj. Prva dva predsjednika, prof. dr. Nedat Paali i prof. dr. Muradif Kulenovi, bili su na elu BNZH po tri godine i prerana smrt ih je zaustavila i omela da daju svoj puni doprinos, te neminovno uzrokovala poremeaje u radu BNZH. Tek nakon 2000. godine BNZH ulazi u fazu stabilnog funkcioniranja i razvoja. Od jedne organizacije BNZH koja je pokrivala cijelu Hrvatsku i par zasebno organiziranih Bonjakih nacionalnih zajednica, dostigli smo ve prije nekoliko godina organizacijsku strukturu od 11 upanijskih organizacija s BNZH kao koordinirajuom udrugom upanijskih organizacija. Nadalje, mislim da nije sporno da je BNZH uvijek bila nositelj i glavni pokreta svih aktivnosti bonjake manjine u Hrvatskoj. Organizirali smo prve izbore za Vijea i predstavnike nacionalnih manjina 2003., kada su Bonjaci izabrali i konstituirali najvei broj Vijea od svih nacionalnih manjina i po prvi puta u novijoj povijesti nismo propustili ansu za pravovremeno nacionalno organiziranje. Uspjeli smo problem dvojnosti izjanjavanja i registracije Bonjaci/ Muslimani postaviti kao temeljni problem druge po brojnosti nacionalne manjine koji se tie i dravnih organa Republike Hrvatske. Kontinuiranim djelovanjem izmeu dva Popisa stanovnitva 2001. i 2011. uspjeli smo broj Bonjaka u RH podii za 52%, sa 20.755 na 31.479, ime su poveana ukupna prava na izbor Vijea i predstavnika bonjake nacionalne manjine, te prava na zastupljenost Bonjaka u predstavnikim tijelima jedinica samouprave. Naim sveukupnim djelovanjem takoer smo znaajno doprinijeli da se bonjaka manjina u Republici Hrvatskoj afirmira, da se u javnom i politikom ivotu u RH prihvatio i ustalio naziv Bonjak, da se u Popisu stanovnitva 2011. kao materinski jezik deklarira bosanski, a ne bonjaki, itd.

Prof. dr. Sead Berberovi Uspjeli smo kroz cijelo vrijeme ouvati poziciju promotora i zatitnika bonjake manjine u Republici Hrvatskoj, neovisno od utjecaja formalnih i neformalnih centara moi, interesnih grupa, politikih aspiracija, osobnih interesa i ambicija kojima smo bili izloeni. Uvjereni smo da smo uvijek bili na pravom putu jer smo voeni samo i iskljuivo iskrenim nijjetom za poboljanje poloaja Bonjaka u Hrvatskoj u okviru vrlo irokih mogunosti koje nam daje zakonodavstvo RH i na tome emo ustrajati. Ta pozicija je imala i ima svoju cijenu: od nepravednih optubi i kleveta kojima smo bili izloeni, diskvalifikacija, upuenih tekih i runih rijei, osporavanja i omalovaavanja uloge, rada i rezultata koje smo postigli do nedostatnog financiranja i stalnog smanjenja sredstava za rad, kako je bilo i u ovogodinjoj raspodjeli Savjeta za nacionalne manjine. Nije

16

PREPORODOV JOURNAL 153

intervju
prvi puta i nee nas pokolebati. Kao i do sada, iskljuivo predanim volonterskim radom, nastavit emo svoju misiju. Vjerujem da e i ubudue, nove osobe koje e voditi BNZH i njene upanijske organizacije, ouvati takvo opredjeljenje. Koji su strateki pravci djelovanja BNZH u narednim godinama? Koji su novi izazovi pred bonjakom nacionalnom manjinom u Hrvatskoj? Bilo bi dobro kad bi se u narednom desetljeu BNZH uspostavila kao jedinstvena organizacija bonjake nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj u koju bi se, kao samostalni pravni subjekti, ukljuile sve bonjake udruge, zadravajui pri tome svoje statutarne ciljeve i podruja djelovanja. Zajedniki nazivnik svih raznorodnih bonjakih udruga koje bi se okupile oko BNZH lako je pronai u 10-ak nespornih, temeljnih opredjeljenja i ciljeva bonjake nacionalne manjine u Hrvatskoj. U promjenama Statuta na posljednjoj Skuptini BNZH odranoj ove godine otvorili smo tu mogunost. To je dugoroni projekt koji ostavljamo mlaima da ga dovre. Nadam se da e se to ostvariti i da neemo ubudue djelovati rascjepkano kroz udruge, sukobljeni i suprotstavljeni na nevanim stvarima, a nepovezani, neusklaeni i bez inicijative oko kljunih pitanja naeg opstanka i razvoja. Bonjaka nacionalna manjina e se, kao i cijelo drutvo, suoiti s izazovima koje nosi ukljuenje u EU, prihvaanje standarda naprednih zapadnih demokracija i promijenjenih okolnosti interesnog organiziranja i financiranja. Osim iznalaenja novih modela financiranja udruga izvan proraunskih sredstava, mlade generacije Bonjaka trebaju preuzeti dosadanja dostignua organiziranja bonjake manjine i unaprijediti ih sukladno novim okolnostima i svojim potrebama. Rezultati Popisa stanovnitva 2011. su obeavajui i garantiraju stabilnost i perspektivu bonjake manjine u Republici Hrvatskoj. U veljai 2013. izabrano je novo rukovodstvo BNZH, u kojem se nalaze predstavnici iz samo pet ogranaka iz Zagreba, Rijeke, Pule, Siska i Zadra. Poznato je da je u sastavu BNZH 11 upanijskih organizacija, te da po Statutu BNZH svi ogranci trebaju imati svoje predstavnike u Glavnom odboru. U emu je problem? Kakav je status ostalih upanijskih organizacija? Bonjaci nemaju tradiciju ni osjeaj potrebe za organizacijskim djelovanjima. Teko je, pogotovo kao manjini izvan matine drave, razviti kod njih svijest o znaaju i vrijednostima organizacijskog okupljanja. Aktivnost svih upanijskih organizacija BNZ nije kontinuirana i stabilna, pogotovo u naim aktualnim uvjetima i s financijskim sredstvima s kojima raspolaemo. Velike su potekoe napraviti neto bez minimuma financija. Sigurno e se meu Bonjacima nai puno onih koji se ude zato nije rad BNZH na viem nivou, kao to se iitava u ovom pitanju. Volio bih kad bi mi neko otkrio tajnu kako BNZH sa 50.000 kuna programskih sredstva godinje moe okupiti 11 upanijskih organizacija, odravati sjednice Glavnog odbora, sjednice redakcije Bonjakog glasa, sjednice Odbora Fonda za financiranje, itd. Pravo je udo zapravo da uope postojimo i to udo postoji iskljuivo zahvaljujui entuzijazmu osoba koje vode BNZ. U takvoj situaciji mogli smo postaviti jedino fleksibilnu shemu funkcioniranja BNZH na nain da upanijske organizacije, koje su samostalni pravni subjekti, sudjeluju u radu BNZH prema svojim mogunostima, a njihovo sudjelovanje se verificira jednom godinje. U narednom periodu nastojat emo u rad BNZH ukljuiti BNZ Karlovake upanije, te reaktivirati BNZ Splitsko-dalmatinske, Vukovarsko-srijemske i Dubrovake upanije. Treba imati u vidu da navedenih pet organizacija koje su na Skuptini verificirane kao lanice BNZH pokrivaju teritorij na kojem ivi blizu 24.000 Bonjaka, to ini preko 75% ukupnog bonjakog stanovnitva. Dakle, prisutno je nae djelovanje prema veini bonjake populacije.

Da smo se manje bavili sami sobom, moda smo mogli postii i vie
Kakva je Vaa ocjena rezultata Popisa stanovnitva iz 2011. godine. Koliko ste zadovoljni s promijenjenim odnosom Bonjak/ Musliman? Da li su popisni rezultati naa realnost, odraz bonjake nacionalne svijesti? U Popisu 2011. broj pripadnika nacionalnih manjina smanjio se za 0,8%, a broj ostalih za ak 36,52%. Broj pripadnika nacionalnih manjina se za veinu manjina smanjio: velika smanjenja dogodila su se u brojnijim manjinama, kod Slovenaca i Srba, te kod tzv. starih nacionalnih manjina Talijana, Rusina, Maara i eha. Osim demografskih djelovanja oito je prisutan izrazit trend asimilacije. Broj pripadnika nacionalnih manjina porastao je kod Roma, Bonjaka i Albanaca. Kod ovih manjina je takoer, osim demografskih djelovanja, poveanju broja pridonijelo jaanje nacionalne svijesti i identiteta, poboljanje odnosa prema manjinama, a kod Roma se moe pripisati i uspjenoj realizaciji posebnog programa za Rome kojeg provodi Vlada RH. U Popisu 2001. Bonjaka je bilo 20.755, a kao Muslimani, naim prethodnim nacionalnim imenom, iskazalo se 19.677. Moemo procijeniti da se otprilike polovica Muslimana iz Popisa 2001. izjasnilo 2011. kao Bonjaci. Naravno, ovo su grube procjene koje ne uzimaju u obzir demografske promjene i asimilaciju. U Popisu 2011. jo je 7.558 Muslimana i 2.059 Bosanaca, potencijalnih Bonjaka. Obzirom da se broj pripadnika nacionalnih manjina izmeu dva popisa smanjio, te obzirom na trajno prisutnu asimilaciju, mislim da moemo biti zadovoljni poveanjem broja Bonjaka. Procjenjivao sam da bi otprilike ovakve rezultate mogli i oekivati. Odraz je to i nacionalne svijesti Bonjaka, ali i ukupnog djelovanja svih bonjakih asocijacija izmeu dva popisa. Da smo bili sloniji u zajednikom djelovanju na nespornim ciljevima, kao to je razvijanje i jaanje nacionalne svijesti i da smo se manje bavili sami sobom, moda smo mogli postii i vie. A moda je ovo i maksimum koji se mogao postii teko je, bez ozbiljnih i opsenijih sociolokih i demografskih istraivanja bilo to argumentirano tvrditi. U svakom sluaju, broj Bonjaka po Popisu 2011. je vrlo ohrabrujui za ouvanje i uspjean razvitak bonjake nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj u budunosti. Na tribini u Islamskom centru Zagreb, na kojoj ste analizirali popisne rezultate, izjavili ste da je pitanje konverzije Musliman Bonjak za BNZH ad acta - to je napravljeno, napravljeno je. Jesmo li mogli bolje i vie? Slobodno mogu konstatirati da je Bonjaka nacionalna zajednica u cijelosti ispunila svoju zadau, kako na Popisima 2001. i 2011. tako i svojim sveukupnim djelovanjem izmeu ova dva popisa, o emu govore i prethodni brojani pokazatelji. Osim stalnog djelovanja Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske i njenih upanijskih organizacija na jaanju nacionalne svijesti i identiteta, BNZH je pred oba popisa tampala letak kojim se obratila Bonjacima u RH i ohrabrila ih da se slobodno izjasne u pogledu nacionalnog i vjerskog izjanjavanja te materinskog jezika. Za Popis 2011. letak smo distribuirali irom Hrvatske za vrijeme mjeseca ramazana u

SRPANJ 2013.

17

intervju
kolovozu 2010. preko naih upanijskih organizacija i infrastrukture Islamske zajednice. Vrijedi navesti takoer da je muftija evko ef. Omerbai u nekoliko svojih hutbi pozvao sve muslimane da se slobodno i bez sustezanja izjasne u nacionalnom i vjerskom smislu na predstojeem popisu. Nedostajalo je zdruenog djelovanja svih bonjakih udruga i, kao i obino, BNZH je ostala sama u kljunim trenucima bitnim za nau opstojnost. Pompozno i ambiciozno najavljivan program pripreme Bonjaka za Popis 2011. kojeg je planiralo sprovesti Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, poeo je i zavrio okupljanjem velikog broja predstavnika bonjakih asocijacija u Islamskom centru u Zagrebu, ambicioznim zamislima brojnih aktivnosti, terminskim planovima, izvedbenim planovima, zaduenjima osoba i institucija. Sve je ostalo na papiru. Istini za volju, treba rei da je Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba prije popisa provodilo anketu o poloaju Bonjaka u Gradu Zagrebu u okviru koje se apeliralo na promjenu nacionalne odrednice Musliman u Bonjak u birakim popisima. To je indirektno takoer doprinijelo rezultatima popisa u Zagrebu, ali direktne aktivnosti Vijea za Popis 2011. nije bilo. Prije 20 godina Bonjaci su prvi puta u novijoj povijesti odluili sami o svom nacionalnom imenu i vratili svoje povijesno ime Bonjak, koje ih vee i identificira za njihovu zemlju Bosnu i dravu Bosnu i Hercegovinu. Dva su Popisa stanovnitva u Republici Hrvatskoj od tada prola, velike napore su BNZH i ostale bonjake asocijacije uloile u proteklom vremenu na nacionalnom osvjeivanju i afirmaciji bonjatva, kako meu pripadnicima bonjake manjine, tako i u politikom i javnom ivotu Republike Hrvatske. Ne osporavajui nikome pravo na nacionalno izjanjavanje, ne mogu, a da ne iskaem uenje da jo uvijek postoji tako znaajan broj Muslimana, nepriznate narodnosne kategorije. Nacionalni osjeaj pripada u temeljna, neotuiva ljudska prava i nema apsolutno nikakvog smisla, niti vie imamo ikakvo nacionalno, civilizacijsko niti moralno pravo pozivati i uvjeravati Muslimane, Hrvate islamske vjeroispovijesti ili Bosance, da pripadaju bonjakom nacionalnom korpusu. Neobavijetenih i neupuenih u to vie nema. udruga, savjesno, poteno i odgovorno, iz godine u godinu, postupno mijenjaju raspodjelu sredstava i tako korigiraju steena prava. To je bilo lako napraviti u godinama kad su sredstva iz Dravnog prorauna rasla: neproporcionalni porast sredstava bi bio za sve prihvatljiv vei porast manjinama i udrugama kojima je to potrebno i manji porast manjinama i udrugama koje su etablirane, raspolau sa vie sredstava i slino. Na kraju krajeva, procenti su prividan prikaz pravednosti: ako se nekome sredstava od 50.000 kuna poveaju za 100%, to nije isto kao kad se drugome sredstva od 1.000.000 kuna poveaju za 100%. Otkako je nastupila recesija, iz godine u godinu, ukupna sredstva Savjetu za nacionalne manjine se smanjuju i sukladno tome se proporcionalno smanjuju sredstva za pojedine manjine. Za 2013. godinu ukupna sredstva su u odnosu na 2012. godinu smanjena za 4,2% a toliko je bilo smanjenje i za bonjaku manjinu. Meutim, meu bonjakim udrugama je dolo do preraspodjele: KDBH Preporod su poveana sredstva za 4,2% (sa 715.000 na 745.000), Bonjakoj nacionalnoj zajednici za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju sredstva su smanjena za 9,1% (sa 396.000 na 360.000), Bonjakoj nacionalnoj zajednici Hrvatske sredstva su smanjena za 56,5% (sa 115.000 na 50.000), a gledajui ukupno sve organizacije BNZ, ukljuujui i BNZH, sredstva su smanjena za 12,3% (sa 707.000 na 620.000). Postavlja se pitanje: koji su to razlozi i argumenti da se udrugama BNZ smanjuju sredstva znaajno vie nego drugima, a nekima ak i rastu? Nikakav objektivni kriterij ih ne moe objasniti, osim samovolje saborskog zastupnika Nedada Hodia, koji kao lan Savjeta za nacionalne manjine ima obavezu i odgovornost da se raspoloiva sredstva za bonjake udruge raspodjele pravedno omoguavajui svima daljnji rad i razvitak. Ovako se sasvim sigurno moe rei da su njegovi kriteriji u raspodjeli 2013. bili odreeni osobnim politikim potrebama i potrebama njegove politike stranke. Pa se tako nepodobnoj BNZ uskrauju sredstva, a poveavaju podobnima. Na primjer, KDBH Preporod u ijem Glavnom odboru sjede i istaknuti lanovi njegove stranke i ije glasilo Preporodov Journal pie izrazito afirmativno o njemu, stranci i njenim lanovima. BNZH i BNZ ZG i ZG su uputile pisma Nedadu Hodiu i kopije tih dopisa Savjetu za nacionalne manjine, upozoravajui na nepravednost i tetne posljedice koje ovakva raspodjela uzrokuje. Ne vjerujem da e to proizvesti odgovarajui uinak, jer se ne radi o nerazumijevanju i nepoznavanju situacije, ili o previdu, ve o smiljenom i sraunatom djelovanju u cilju jaanja vlastite pozicije i pozicije stranke, a na utrb ukupnih bonjakih interesa. To je ista politika pragma i osobni interes, zaogrnuti bljetavim platom borbe za bonjake interese, kojima naivni i dobronamjerni Bonjaci, po tko zna koji put, lako povjeruju. No, takvo ponaanje nije nita novoga. I prethodni saborski zastupnik emso Tankovi postupao je na slian nain, dodue u manjoj mjeri. Mora mu se ipak priznati da SABAH, kojeg je osnovao kao udrugu za proirenje svoje izborne baze, nije financirao umanjenjem sredstava drugim bonjakim udrugama, ve se izborio za dodatna sredstva koja su i danas dio steenih prava bonjake nacionalne manjine. Posebno je drastino smanjenje sredstava za BNZH. BNZH izdaje asopis Bonjaki glas koje kritiki pie o svim negativnostima u bonjakom korpusu. Za 2013. godini je odobreno izdavanje samo tri broja asopisa financirana s 40.000 kuna, a za okrugli stol Poloaj Bonjaka u Republici Hrvatskoj u kontekstu europskih integracija dodijeljeno je 10.000 kuna. I to je sve za organizaciju koja ima ambiciju i potrebu da objedinjava bonjake udruge, jaa

Manjinski saborski zastupnici nemaju veliku mo, osim u sluaju politike trgovine
Travanjska raspodjela sredstava iz Dravnog prorauna putem Savjeta za nacionalne manjine RH izazvala je velike polemike, naroito unutar BNZH. U emu se sastoje osnovne primjedbe i argumentacija? Za neupuene, potrebno je prvo objasniti na koji nain se raspodjeljuju sredstva za udruge u Savjetu za nacionalne manjine. Prvenstveni kriterij su tzv. steena prava, koji se primjenjuje kako za raspodjelu ukupnih sredstava na nacionalne manjine, tako i za raspodjelu na udruge unutar svake nacionalne manjine. Mnogi su skloni ovaj kriterij ad hoc osporavati. Meutim, u nedostatku detaljnih i preciznih kriterija kvalitete i uspjenosti ostvarivanja programa, recenzije prijavljenih i izvrenih programa, teko je nekoj udruzi znaajnije umanjiti ili uskratiti financijska sredstva, osim u sluaju nespornog nenamjenskog troenja sredstava. Savjet za nacionalne manjine ne moe, obzirom na veliki broj udruga i njihovih programa, razraditi i primjenjivati objektivizirane kriterije o kojima govorim, jer bi to zahtijevalo ogroman angaman ljudskih i materijalnih resursa. U takvoj situaciji lei velika odgovornost na lanovima Savjeta za nacionalne manjine da prema subjektivnim procjenama, a uzimajui u obzir sveukupne odnose izmeu manjina i

18

PREPORODOV JOURNAL 153

intervju

Ne osporavajui nikome pravo na nacionalno izjanjavanje, ne mogu a da ne iskaem uenje da jo uvijek postoji tako znaajan broj Muslimana, nepriznate narodnosne kategorije. Nacionalni osjeaj pripada u temeljna, neotuiva ljudska prava i nema apsolutno nikakvog smisla, niti vie imamo ikakvo nacionalno, civilizacijsko niti moralno pravo pozivati i uvjeravati Muslimane, Hrvate islamske vjeroispovijesti ili Bosance, da pripadaju bonjakom nacionalnom korpusu. Neobavijetenih i neupuenih u to vie nema. Dokle god se informativna glasila financiraju sredstvima iz Dravnog prorauna, nad kojima najvei utjecaj imaju saborski zastupnici, postoji opasnost stavljanja takvih glasila pod njihovu kontrolu i u slubu politikih stranaka ili osobnih interesa i na djelu imamo kolski primjer sukoba interesa. Nije to karakteristino samo za bonjaka glasila, ve i za druge manjine, i u takvoj situaciji bolje je imati nekvalitetni pluralizam nego kvalitetno jednoumlje.
zajednitvo i suradnju radi kvalitetnijeg zastupanja i predstavljanja bonjake manjine. Da bi se ovo smanjenje sredstava BNZH ipak zaogrnulo u odoru pravednosti, Savjet za nacionalne manjine je donio odluku da e se programi BNZH u 2013. godini uvjetno nastaviti financirati zbog pogreaka u izvjetaju za 2012. godinu, citiram: Uoene su tehnike pogreke pri izvjetavanju u primjeni Metodologije praenja ostvarivanje programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina, te se iste moraju otkloniti u roku od 60 dana, u suprotnom udruga mora izvriti povrat sredstava u Dravni proraun. Predlae se nastavak financiranja u 2013. godini. U dopisu Savjeta za nacionalne manjine kojeg smo nakon toga dobili, za otklanjanje uoenih tehnikih pogreaka trailo se oitovanje za prijenos sredstava iz 2011. u 2012. godinu, premda to nije uoeno u razmatranju izvjetaja za 2011. godinu u kojem je taj prijenos sredstava prikazan. A radi se o rezerviranim sredstvima Fonda za stipendiranje, sredstvima za plaanje reijskih trokova za prosinac 2011. i neisplaenim putnim nalozima prema odluci Glavnog odbora BNZH isplauju se kao zadnja stavka po prioritetu to se moglo lako ustanoviti iz predanih izvjetaja ili traiti oitovanje BNZH prije donoenja ovakve kvalifikacije. Neupueni bi jo rekli kako smo pokrali pare. Pri kraju je druga godina saborskog mandata Nedada Hodia. Koliko ste zadovoljni s njegovim radom, da li je ispunio predizborna obeanja? Otprije je poznato moje miljenje da manjinski saborski zastupnici nemaju veliku mo, osim u sluaju politike trgovine koja se najee ne upotrijebi za potrebe nacionalne manjine koju zastupaju. Objektivno, u Hrvatskom saboru ne mogu puno kvalitetnoga uiniti, ali mogu napraviti puno politike tete. Prethodni saborski zastupnik emso Tankovi je uspio napraviti dosta politike tete za nas. Nedad Hodi, barem sudei po nekim njegovim istupima u Saboru koje sam upio pratiti, nije radio politiku tetu i njegove istupe uglavnom mogu pozitivno ocijeniti. No, s druge strane, saborski zastupnici imaju iroki prostor djelovanja i potpunu autonomiju u Savjetu za nacionalne manjine i preko Savjeta mogu snano utjecati na razvitak udruga nacionalnih manjina i ope stanje manjina. Djelovanje Nedada Hodia kao lana Savjeta za nacionalne manjine vodi prema polaganom i postupnom guenju BNZH. Naalost, saborski zastupnici, koji jedine prave i potpuno slobodne mehanizme djelovanja imaju preko Savjeta za nacionalne manjine, mogu bez problema zloupotrijebiti te moi i imaju neogranien utjecaj na raspodjelu sredstava Savjeta koja su bitna za rad udruga. Oni su u tome pravi gospodari ivota i smrti. esto ih koriste za osobne interese i interese svoje stranke, a tako je djelovao i emso Tankovi. Imamo paradoksalnu situaciju Izmeu parlamentarnih izbora djelovanje stranaka je neprimjetno, a izbornu bazu manjinski korpus njeguju im i odravaju manjinske udruge. Na izborima nam se pojave stranke, poanju plod rada udruga i onda ga iskoriste iskljuivo za sebe, inei usput veliku tetu udrugama. ak se i ne potrude da upoznaju manjinsku scenu i potrebe manjine jer im to jednostavno nije u politikom interesu. I to je opi nedostatak manjinskog zastupanja u Saboru, prisutan i kod drugih manjina. Ovu ocjenu ublaava injenica da u cijelom drutvu, osim slobodnih izbora, ne postoje razvijeni drugi demokratski mehanizmi slobodni, neovisni i nepristrani mediji, javno mnijenje, graanska inicijativa, civilno drutvo koji se tek razvijaju i u kontinuiranom smo procesu demokratskog sazrijevanja drutva, pa to isto vrijedi i za demokratizaciju manjinske scene.

Kroz Vijea nacionalnih manjina se konstantno guraju stranaki interesi


Prije dvije godine osnovana je Koordinacija upanijskih vijea bonjake nacionalne manjine na nivou Hrvatske. Vi ste predsjednik Koordinacije. to je bio cilj njenog osnutka? Do sada jo uvijek nije profunkcionirala. Zato?

SRPANJ 2013.

19

intervju
Koordinacija je osnovana i u prethodnom sazivu Vijea 2007.2011. godine, ali nije profunkcionirala, dijelom iz subjektivnih razloga, a dijelom je njen rad opstruiran negativnim unutarbonjakim politikim djelovanjima. Zadnjim izmjenama Zakona o pravima nacionalnih manjina otvorena je mogunost registracije Koordinacije kao pravne osobe. Koordinacija treba ostvariti ciljeve definirane zakonom, prije svega predloiti i dobiti suglasnost od Savjeta za nacionalne manjine za naa znamenja, simbole i nain obiljeavanja praznika. Nuno je nadalje nainiti detaljnu snimku stanja svih vijea i predstavnika bonjake nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj: popunjenost, sredstva financiranja, aktivnosti, prostori za rad, itd. Kontinuirani rad nas oekuje na vertikalnom povezivanju vijea i predstavnika, tj. formiranje upanijskih koordinacija koje e okupiti Gradska i Opinska vijea te predstavnike bonjake nacionalne manjine s podruja upanije. upanijske koordinacije mogu dati veliki doprinos usklaivanju stavova i zajednikom snanijem djelovanju, te ih stoga treba osnovati u svim upanijama. Prije podnoenja zahtjeva za registraciju Koordinacije trebala je da se zavri registracija vijea i predstavnika koji su lanovi Koordinacije. Zahtjev za registraciju Koordinacije upuen je Ministarstvu uprave 23. sijenja 2013. godine. Unato jasnim odredbama Zakona o upravnom postupku koji nalae da se takvi postupci zavre u roku od 30 dana, do dana dananjega, i nakon viestrukih pournica upuenih u Ministarstvo, pa i osobno ministru Arsenu Bauku, nema niti rjeenja niti ikakvog odgovora, naputka ili dodatnog zahtjeva iz Ministarstva. Ovo je eklatantan primjer kako se donose dobri zakoni, a onda padaju u realizaciji. Osobno, s velikom sigurnou tvrdim da i u ovom sluaju unutarbonjaki prijepori, tatine i ambicije po naelu ili ja ili nitko i nita opstruiraju registraciju Koordinacije, bez ega ona ne moe niti profunkcionirati. U Vijeu bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba u proteklih godinu dana dogaale su se brojni sukobi i promjene. Izglasano je nepovjerenje predsjedniku Kemalu Bukviu i potpredsjednici Seni Kulenovi. Nakon toga dolo je do znatnog zahlaenja unutar zagrebakih bonjakih asocijacija te podjela, ini nam se, i po stranakim linijama. Nedavno je dolo rjeenje iz Dravne uprave RH da su smjene bile nelegalne. Moete li nam poblie objasniti situaciju? Po Vaem miljenju, u kojem smjeru e se odvijati daljnja pria oko Vijea? Ve je u samom pitanju sadrano nekoliko netonosti koje stvaraju potpuno krivu sliku. Kao prvo, ne radi se o podjeli vijea po partijskim linijama i ne daj Boe da nam je tako organizirana manjinska zajednica. injenica jeste da se kroz Vijea konstantno guraju stranaki interesi pa su tako predsjednik Kemal Bukvi i zamjenica predsjednika Sena Kulenovi istaknuti elnici Bonjake demokratske stranke Hrvatske. Sena Kulenovi je predsjednica zagrebakog ogranka BDSH. No, razlog za izglasavanje nepovjerenja nije u tome. Treba podsjetiti da su izbori za elne funkcije u Vijeu bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba uspjeli tek nakon viekratno ponovljenih glasanja, to ukazuje na injenicu da je ve po svom sastavu Vijee duboko polarizirano. U takvim okolnostima elnitvo Vijea trebalo je iskazati puno umijea, strpljenja, volje za dogovorima i kompromisima, to je izostalo. Za ilustraciju, navest u samo da je 9. sjednica Vijea odrana u est nastavaka, od 20.11.2012. do 12.02.2013. od kojih je svaki trajao oko tri sata. Pored toga, vijenici su imali primjedbi na nenamjensko troenje sredstava i bez suglasnosti Vijea, da su nekim vijenicima isplaivani honorari za rad na programima bez suglasnosti Vijea, da je Predsjednitvo potkraj 2012. godine izvijestilo Vijee da je nekoliko programa realizirano premda nisu podastrti nikakvi dokumenti koji bi to potvrdili, osim izvjetaja voditelja programa, niti je ikome bilo poznato da su programi realizirani, itd. To su bili razlozi da vijenici nezadovoljni radom Vijea zatrae odravanje tematske sjednice na kojoj e se raspraviti o radu Vijea. Sjednica je odrana 26.02.2013., a nakon izvjetaja o radu kojeg je podnio predsjednik Vijea Kemal Bukvi, zatraeno je da se, u skladu s Poslovnikom o radu Vijea, glasa o nepovjerenju predsjedniku i zamjenici predsjednika. ak je prijedlog o glasanju pogreno formuliran jer se trebalo glasati o povjerenju, a ne o nepovjerenju, to je stroi zahtjev nego to predvia Poslovnik. Nebitno od toga, za nepovjerenje predsjedniku Kemalu Bukviu glasalo je 13 od 25 vijenika, a za nepovjerenje zamjenici predsjednika Seni Kulenovi glasalo je 17 od 25 vijenika. Sukladno Poslovniku, oni su time razrijeeni dunosti. Nakon toga dogovorena je nova sjednica Vijea za koju je Vijee kao sazivatelja odredilo najstarijeg vijenika. Razrjeenje je u Statutu Vijea predvieno osim ovom i drugaijom procedurom, koja se pokree uz pisani zahtjev potpisan od veine vijenika i obavlja tajnim glasanjem. Kako bi se razrjeenje obavilo i u skladu s ovom procedurom te da ne bi bilo nikakvih osporavanja, za tu sjednicu su podneseni zahtjevi za njihovo razrjeenje, uz obrazloenje, s potpisima 13 vijenika. Na sjednici odranoj 12.03.2013. tajnim glasanjem s 13 glasova jo jednom je izglasano njihovo razrjeenje. Dakle, ne moe se rei da su smjene bile nelegalne. Tajnim glasanjem ja sam izabran za novog predsjednika i Ekrem Beirovi, inae predsjednik Vijea u prethodnom sazivu, za zamjenika predsjednika. Nerado smo se obojica prihvatila funkcija, ali je miljenje nezadovoljnih vijenika koji su inicirali smjenu bilo da emo mi, u situaciji optereenoj sukobima, tvrdoglavou u stavovima, nesklonosti dogovorima i kompromisima, uspjeti odrati nastavak rada Vijea i njegovo normalno funkcioniranje. Kako i iz Vaeg pitanja proizlazi, nastoji se stanje u Vijeu prikazati kao sukob dviju bonjakih stranki. Ovakve neargumentirane kvalifikacije koje onda vode na poznatu sintagmu sve su stranke iste i samo se bore za svoje interese primjerenu stranakim prepucavanjima, djeluju pogubno, demotivirajue i razvodnjavaju organizacijski potencijal bonjakog naroda. Najbolji demanti toga je da ni meni ni Beiroviu, nitko ne moe pripisati nikakvu stranaku pripadnost ili angaman. Poslije te sjednice, 15.03.2013. podnesen je Ministarstvu uprave zahtjev za upis promjena u Registru. Kao i sa registracijom Koordinacije, ni nakon vie pournica, nije stizalo nikakvo rjeenje to je rezultiralo potpunom blokadom rada Vijea. Kemal Bukvi ne moe odrati sjednicu Vijea jer mu se vijenici ne odazivaju, a bez novog rjeenja iz Ministarstva uprave ne moe funkcionirati ni novo elnitvo. Tako skoro pola godine Vijee ne odrava sastanke i ne radi, osim to se Kemal Bukvi i dalje eksponira kao legitimni predsjednik Vijea. Nije mi poznato da je stiglo neko rjeenje iz Ministarstva uprave i ne znam zbog ega je negativno. Eventualno se moe raditi o formalnom proceduralnom propustu, ali gledajmo na sutinu stvari: veina vijenika je izglasala smjenu elnika Vijea, Vijee pola godine ne radi U meuvremenu se svim moguim kanalima, pa i uz pomo prijatelja iz Ministarstva uprave i fikalije, to bi se reklo zagrebakim rjenikom, pokuava osporiti smjena elnika Vijea, kao da je to najvanije u ostvarivanju manjinskih prava. Zahlaenje odnosa meu zagrebakim bonjakim organizacijama dolo je sa strane onih koji su nezadovoljni smjenama. Tono se mogu identificirati politike i interesne silnice koje to iniciraju. Ne zaboravimo sutinu: smijenjeni elnici Vijea su elnici Bonja-

20

PREPORODOV JOURNAL 153

intervju
ke demokratske stranke Hrvatske. I to je za neke u svemu najvanije, a potpuno im je nevano kako Vijee radi. Kako e se stvari dalje odvijati u Vijeu? Tri su scenarija: ili e se ponoviti isti postupak, sada uz mudri naputak Ministarstva uprave kako to treba napraviti i da sve zavri na isti nain razrjeenjem predsjednika i zamjenice; ili e se opet nekim pravnikim vratolomijama ili prevoenjem nekih vijenika na svoju stranu odrati prethodno rukovodstvo, i trei, najgori, da se dogodi potpuni raspad Vijea. Obzirom na opiranje i suprotstavljanje legitimnoj smjeni, upornost smijenjenih elnika da zadre pozicije i politiku podrku koju imaju, pred Vijeem su i dalje teki dani. Po bilo kojem od ovih scenarija Vijee jo neko vrijeme nee normalno funkcionirati i ostvarivati programe. na na asopis Behar koji je politiki neutralniji. Sada Journal pretjerano pozitivno pie o saborskom zastupniku Nedadu Hodiu, pa je odmah nagraen s poveanjem sredstava. Glasilo BNZH Bonjaki glas, uvijek kritiki nastrojeno prema radu saborskih zastupnika, financira se minimalno i skoro da se uspjelo ugasiti njegovo pojavljivanje. Ne treba biti puno pametan da se vidi kako bi to funkcioniralo kad bi bio jedan bonjaki asopis. esto se istie da je Preporodov Journal najkvalitetniji i da bi zapravo njemu trebalo preusmjeriti sva sredstva za informiranje bonjake manjine. Kao i obino, kad se friziraju injenice, zaboravlja se uzeti u obzir da je financiran s daleko najveim sredstvima, koja omoguavaju isplatu honorara suradnicima i kvalitetne priloge. Premda i sa postojeim sredstvima u Journalu ima prostora za poboljanja. Mi se u BNZH moramo iznai dodatna sredstva samo da odtampamo tri broja Bonjakog glasa za 40.000 kuna, a o honorarima nema ni govora. Dokle god se informativna glasila financiraju sredstvima iz Dravnog prorauna, nad kojima najvei utjecaj imaju saborski zastupnici, postoji opasnost stavljanja takvih glasila pod njihovu kontrolu i u slubu politikih stranaka ili osobnih interesa i na djelu imamo kolski primjer sukoba interesa. Nije to karakteristino samo za bonjaka glasila, ve i za druge manjine, i u takvoj situaciji bolje je imati nekvalitetni pluralizam nego kvalitetno jednoumlje. Ve ste dugo aktivni u Bonjakoj nacionalnoj zajednici. Razmiljate li o povlaenju i kakva je osobna ocjena Vaeg dosadanjeg angamana u bonjakim asocijacijama? Ne dugo, ve i predugo, od 1997. godine. Ve odavno nastojim da se povuem iz rukovodeih funkcija u bonjakoj zajednici. Kad sam 2006. izabran na zahtjevnu i odgovornu funkciju prodekana na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva, htio sam se potpuno povui. Meutim, najblii suradnici su me odgovorili od te namjere. Uspio sam se jedino osloboditi funkcije predsjednika BNZH. Meutim, ponovno sam ove godine izabran za predsjednika BNZH, opet na inzistiranje lanova Glavnog odbora BNZH. Izbor za predsjednika Koordinacije vijea i predsjednika Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba je takoer iznuen. Sva ova tri posljednja izbora dola su u situaciji kad se oekuje od izabrane osobe znaajan napor na unaprjeenju stanja i odgovaran rad. Nisam mogao odbiti takve zahtjeve, premda znam da se vrsta obeanja tipa daj ti to preuzmi, mi emo ti svi pomagati vrlo brzo omekaju i izgube. Nisu mi pomagale isprike da sam ve dugo na elnim pozicijama, da treba dati priliku drugima i mlaima. Vjerojatno mnogi Bonjaci misle kako sam vlastoljubiv i kako samo gomilam funkcije, ali ovo to sam naveo je prava istina. Po isteku ovih funkcija, a neke nee moda ni zaivjeti, neu ni po koju cijenu i ni pod nikakvim argumentima pristati na nove mandate, ve u od suradnika i prijatelja zatraiti pravo na zasluenu mirovinu od Bonjaka i bonjatva. Umoran sam ve od svega, a sigurno su i Bonjaci umorni od mene. Kada razmiljam o svom angamanu u bonjakim asocijacijama moram iskreno priznati da sam se esto u proteklom periodu pitao je li mi sve to trebalo!? Mogao sam mirno ivjeti tihi obiteljski i profesionalni ivot, u emu sam u potpunosti ispunjen, bez brige i sekiracije. Takoer, esto se pitam je li to sve skupa imalo nekog smisla? Nadam se da jeste. A budunost e pokazati. U svakom sluaju osjeao sam da imam obavezu uiniti neto pozitivno za poloaj Bonjaka i smatram da vie ne smije niti jedan Bonjak, bilo gdje na svijetu, pasivno ekati to e s nama biti dok nam drugi kroje sudbinu. Smatram da sam tu obavezu ispunio, manje ili vie dobro, ali sam barem pokuao s najboljim namjerama. q

Najpametnije bi bilo da imamo jedno kvalitetno, neovisno glasilo


Za dvije godine su novi parlamentarni izbori. Na proteklim izborima odranim 2013. Bonjaci su skoro ostali bez svog politikog predstavnika u Hrvatskom saboru. Nedad Hodi je dobio samo 74 glasa vie od albanske kandidatkinje. Kako se postaviti da ne ostanemo bez saborskog zastupnika 2015. godine? Moje miljenje o manjinskom zastupanju je jasno, vie puta sam ga iznosio i ponavljam ga dijelom i u ovom intervjuu. U situaciji limitiranog stvarnog djelovanja manjinskih zastupnika u Saboru RH, nit' je velika srea nit' velika teta ako neka manjina nema u Saboru svog zastupnika. Mediji, ukljuujui i manjinske, fokusirani su na to pitanje kao da je to najvaniji segment manjinskog ivota, pa je tako i u ovom asopisu, nakon zadnjih izbora u komentaru napisano, da parafraziram bila bi katastrofa da nam se ovo ponovi i da na sljedeim izborima bude izabran predstavnik albanske manjine. Znai li to da Albanci, Crnogorci, Makedonci i Slovenci ve tree izbore, 12 godina, u kojima je u Sabor izabran Bonjak, koji tamo i njih zastupa preivljavaju katastrofu? Ovo je potpuno neprimjeren vokabular s apsolutno precijenjenim znaenjem saborskih zastupnika, koje nije sluajno. U funkciji je mobilizacijskih poziva pripadnicima manjina da glasaju za svog saborskog zastupnika da im se ne bi dogodila katastrofa. A kako pokazuju svi prethodni izbori, velika veina pripadnika nacionalnih manjina ne glasa za manjinske liste ve se opredjeljuju za politike stranke. to se BNZH tie, bonjaki saborski zastupnici su nam nanosili samo tetu i koili nas u radu. Ne govorim napamet, bezbroj argumenata imam za to, dio ih se moe proitati i u ovim odgovorima. U proteklim godinama esto se vodila unutarbonjaka polemika u vezi bonjakih glasila, ponajvie onih koja se bave drutveno-politikom kronikom Bonjaki glas, Sabah info i Preporodov Journal. Prevelik broj manjinskih asopisa na nivou Hrvatske predstavlja glavobolju i za Savjet za nacionalne manjine RH. Kakvo je Vae miljenje: treba li nam samo jedan asopis s jakom redakcijom ili neka cvjeta tisuu cvjetova? Najpametnije bi bilo da imamo jedno kvalitetno, neovisno glasilo, naglaavam neovisno. Objedinjavanjem sredstava i redakcija sigurno bi se postiglo poveanje kvalitete. Naalost, nema nikakvih garancija da bi se ostvarila neovisnost, pogotovo u odnosu na saborskog zastupnika koji izravno odluuje o financijskim sredstvima koja se dodjeljuju informativnim glasilima. Da je tome tako svi znamo: npr. Preporodov Journal je pisao pretjerano negativno o prethodnom saborskom zastupniku emsi Tankoviu, pa je za posljedicu imao smanjenje sredstava. Dodue ne znaajno, a ta sredstva nisu bila za KDBH Preporod izgubljena ve su prenamijenje-

SRPANJ 2013.

21

bosanski barometar

PROMJENE NA ELU HDZ 1990., UZ PROMJENE ZNAAJNIH ZAKONA, OBILJEILE SRPANJ 2013. U BiH

Nema odricanja od dravljanstva


Dogaaju li se neke krupnije promjene u BiH u odnosu na ono to samo biljeimo, teko je rei, no injenica je da odreeni potezi ukazuju na to. U prolom smo broju itali da su ivko Budimir i eljko Komi osnovali svoje stranke, dolo je do bunta naroda zbog neizglasavanja Zakona o JMBG-u (o emu piemo i u ovom lanku), a dolo je i do pomalo iznenaujue promjene na elu HDZ 1990. Umjesto dosadanjeg Boe Ljubia, predsjednik je postao pomalo i marginalizirani Martin Ragu. Promjena se dogodila 6. srpnja 2013. na 4. Saboru stranke u Sarajevu. Ragu je, da podsjetimo, bio lan nekadanjeg Saveza socijalistike omladine, koji je 1990. promijenio ime u Liberalna stranka. U toj je stranci doekao agresiju na BiH. ivotni ga je put naveo na strukture koje su podravale tzv. Herceg Bosnu, no nikad nije imao ekstremne istupe. Raskolom u HDZ BiH 2005. bio je jedan od osnivaa HDZ 1990. te je imenovan na funkciju dopredsjednika te stranke na kojoj je ostao sve do sada. Nakon ulaska Hrvatske u EU i mi elimo poruiti da vie nema vremena za gubljenje, kazao je tijekom sabora Ragu, dodajui kako je vrijeme da se u BiH prekine s borbom za fotelje, a ponu provoditi reformski programi. Za Ragua je glasovala uvjerljiva veina od 395 od ukupno 533 izaslanika, a njegov jedini protukandidat Slaven Ragu, ujedno predsjednik mostarskog gradskog ogranka stranke, dobio je potporu 136 izaslanika. Novi predsjednik HDZ 1990. najavio je kako e se odluno zauzimati za rjeavanje sadanje politike krize kroz suradnju i dijalog s drugim strankama te da kani istrajati na osiguranju jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH.

Martin Ragu, novi predsjednik HDZ 1990 Ragu je zahvalio Moonu na estitkama na izboru za predsjednika te ga informirao o stajalitima stranke o najvanijim aktualnim politikim pitanjima u BiH. Politika HDZ 1990. tei nunim reformama koje e pribliiti BiH EU i NATO-u uz izgradnju temeljnoga odnosa koji ukljuuje dijalog, suradnja i kompromis. Pri tome nuno je da se svi odreknu elje za radikalizacijom odnosa, za dominacijom ili hegemonijom, jer s takvim koncepcijama BiH je nemogua drava, rekao je Ragu. Dodao je da u stranku stiu pozitivne reakcije na odrani Sabor. Smatra da je potrebno provesti presude Europskog suda za ljudska prava u sluaju Sejdi i Finci. Ako svi prihvate naelo o standardizaciji individualnih i kolektivnih prava, dakle, ako Bonjaci i Srbi prihvate da oni ne mogu odreivati to je dobro za Hrvate, onda je konaan dogovor oko provedbe Oduke Europskoga suda samo stvar tehnike, rekao je Ragu. to se tie Zakona o vojnoj imovini, dogovor politikih lidera ve postoji i to prevano politiko pitanje trebalo bi biti samo tehniko pitanje. Nuno je reformirati FBiH i misli da bi najbolje bilo napisati novi Ustav, a da je na liderima i na dunosnicima u Mostaru da pronau rjeenje za taj grad.

Pozitivne reakcije
Dosadanji predsjednik Boo Ljubi, koji je ranije odluio ne kandidirati se za novi mandat stranakog elnika, kazao je kako u njegovu povlaenju nema niega neobinog. Sasvim je logino da doe trenutak kada tafetu predate novoj generaciji, kazao je Ljubi. Najavio je kako e ostati aktivnim lanom stranke, no istaknuo je kako e njegovo politiko djelovanje biti vie usmjereno na rad u Parlamentu BiH, u kojemu je zastupnik, te na rad Hrvatskog narodnog sabora (HNS), iji je dopredsjednik. No, nije iskljueno da su neki utjecajni ljudi izvan BiH uspjeli uvjeriti Ljubia da se vie ne kandidira za predsjednika stranke, a mogue je da je ocijenio da vie nema potporu lanstva. Ragu pripada liberalnijoj struji unutar ove stranke, koja je i inae utjecajnija, to se vidi po rezultatu glasanja, no Ljubi je to godinama s pozicije predsjednika uspijevao amortizirati. Nije tajna da na lokalnim razinama dva HDZ-a vrlo esto teko surauju, pa su njegov izbor sa simpatijama popratili i oni kojima je Bosna i Hercegovina u srcu. Ragu neosporno pripada onima kojima je stalo do BiH, no to ne znai da ne smatra da je hrvatski narod u ovom momentu u podreenom poloaju. Da moda puu neki drugi vjetrovi u HDZ 1990., moe biti pokazatelj i oprotajna posjeta amerikog ambasadora u BiH Patricka Moona stranakoj vrhuki tjedan dana nakon izbora Ragua. Naime, poznato je da su Amerikanci bili protiv HDZ-ova prije dvije godine kada se sastavljala Vlada.

SDA-ov vitalni nacionalni interes


Jedna od velikih odluka Parlamentarne skuptine BiH je da e bhgraani ubudue moi imati dvojno dravljanstvo, ime su eliminirani problemi zbog silom zakona ispisivanja iz dravljanstva ranijih godina. Javnost u BiH pozdravila je odluku. Dopunama zakona donesenog 18. srpnja precizirano je da dijete koje je roeno u inozemstvu, a iji je jedan roditelj bio dravljanin BiH, u trenutku njegovog roenja stjee bh-dravljanstvo porijeklom, pod uvjetom da do navrene 23 godine starosti, podnese prijavu nadlenom organu BiH. Istovremeno se osobama kojima je dravljanstvo BiH prestalo odricanjem, otpustom ili po sili zakona omoguava dobivanje dravljanstva BiH ako imaju odobreni privremeni boravak na teritoriji BiH najmanje posljednju godinu prije podnoenja zahtjeva ili stalni boravak. Ova izmjena vana je posebno zbog injenice da BiH, zbog odbijanja drugih drava, nikada nije zakljuila ugovore o dvojnom dravljanstvu sa znaajnim brojem drava u kojima ivi veliki broj naih graana. Taj su dan donesena jo etiri bitna zakona po hitnom postupku, a koji kod nekih nisu izazvali oduevljenje. To su zakoni o regi-

22

PREPORODOV JOURNAL 153

bosanski barometar
stracionim podrujima, o putnim ispravama, o JMBG i o prebivalitu i boravitu. Iako su izglasani u Predstavnikom domu, potonja dva su dobili nastavak u Domu naroda. Za Zakon o prebivalitu i boravitu poslanik SDA efik Daferovi kazao je da u BiH ve postoji jedan potpuno liberalan i za graanina vezan sistem kretanja po BiH i prijave prebivalita i boravita i dodao da se ovim zakonom u sutini, propisivanjem brojnih uvjeta koje raniji zakon ne poznaje, mijenja taj reim. I mi iz sistema slobodnog prijavljivanja i odjavljivanja prebivalita i boravita ulazimo u sistem administrativno kontroliranog prijavljivanja i odjavljivanja prebivalita i boravita, kazao je Daferovi. No, zamjenik predsjedavajueg Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH, Sulejman Tihi, kazao je da SDA na nacionalni interes Bonjaka gleda kao na dravu BiH, ravnopravnih naroda Bonjaka, Srba, Hrvata i ostalih. U konkretnom suaju, kada je rije o ovim zakonima, ovdje je vladajua veina pokazala siledijstvo, time to su dosta sloene, sistemske zakone, koji su temelj Daytonskog sporazuma, uputili u hitnu proceduru te da se glasa po sistemu uzmi ili ostavi. Gospodin Dodik je rekao da su usvojeni svi zahtjevi iz RS-a, i SDP i SBB su pristali na to da bi ostali u onim foteljama u kojima se sada nalaze, rekao je Tihi. q Edis FELI
Mehmedovi uhapen pa puten
Veliku buru u javnosti izazvalo je hapenje potpredsjednika SDA i poslanika u dravnom parlamentu emsudina Mehmedovia. Specijalci Dravne agencije za istrage i zatitu (SIPA) u akciji Ozren priveli su ga 19. Srpnja 2013., a slubeno ga se smatralo odgovornom osobom za ratne zloine protiv civilnog stanovnitva, odnosno zatvaranje i maltretiranje osoba srpske nacionalnosti u prostorijama Stanice javne bezbjednosti (SJB) Teanj od proljea 1992. do jeseni 1993. Dok je ispitivanje trajalo, iz SIPA-e je priopeno da je sluaj otvoren po naredbi Tuilatva BiH krajem 2009. godine, ali nisu mogli potvrditi da su Mehmedovia uhapsili po nalogu Tuiteljstva BiH. Meutim, ve ranije su tokom istrage potvreni osnovi sumnje da su pripadnici SJB Teanj po naredni naelnika, to je u to vrijeme bio upravo Mehmedovi, hapsili lica srpske nacionalnosti i privodili ih u slubene prostorije te da su tom prilikom poinjeni ratni zloini.

efik Daferovi Kolega Daferovi je rekao da ovaj zakon podebljava meuentitetske, kantonalne i druge linije unutar BiH. Ja se, naravno, ne slaem, ali bi ga volio pitati na kojoj je liniji bio ministar Sadik Ahmetovi kada je podrao ne ovaj zakon, nego neusporedivo loiji zakon na 133. sjednici Vijea ministara BiH. Ja mislim da je taj zakon bio lo i da je dobro da je propao, ali se ne mogu nikako sloiti sa ovim to je reeno, kazao je poslanik SDP-a BiH Saa Magazinovi. No, najvie je bure izazvao Zakon o JMBG-u o kojem je 23. srpnja raspravljao Dom naroda Parlamentarne Skuptine BiH. Nije usvojen, pa je time za sada nitavna odluka Zastupnikog doma, jer je SDA potegla pitanje od vitalnog nacionalnog interesa. Smatramo da bi ovaj zakon trebalo, u dijelu koji se odnosi na registraciona podruja, razmatrati u redovnoj proceduri. Klub Bonjaka na dananjoj sjednici, uz pribavljena tri glasa, odluio je da se prijedlog zakona proglasi kao tetan po vitalni nacionalni interes, kazao je Genjac. Veina u Klubu Bonjaka se na sjednici Doma naroda Parlamentarne Skuptine BiH pozvala na pitanje zatite vitalnog nacionalnog interesa Bonjaka kada je rije o usvajanju Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH, Zakona o JMBG, Zakona o dravljanstvu BiH i Zakona o prebivalitu i boravitu dravljana BiH. Formirana je komisija koja e odluiti o ovome nakon to delegati iz ostalih klubova, Hrvata i Srba, nisu podrali zahtjev Kluba Bonjaka, a ako se ta komisija ne usaglasi o ovom pitanju e odluivati Ustavni sud BiH. Prava povratnika su netaknuta u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalitu i boravitu, rekao je delegat Mehmed Bradari. Nalazimo se u svetom muslimanskom mjesecu ramazanu i nije uredu da se lae. Ja ne kaem da ljudi nemaju problema, ali trebaju rei koji su to problemi. Ovo je jedan moderan i evropski zakon, koji ako ne usvojimo sad, morat emo to uraditi u budunosti. Zbog ovog zakona upitna je vizna liberalizacija za graane BiH, istakao je Bradari.

emsudin Mehmedovi Prilikom zadravanja civila, po nalogu imenovanog naelnika, ispitivani su. Primjenom fizikog i psihikog nasilja dolazilo se do iskaza na osnovu kojih su neka lica osuivana i na kazne do 12 godina. Oekujemo da e Tuilatvo podnijeti zahtjev za pritvor i potvrditi kako nema nedodirljivih u BiH, poruili su iz SIPA-e. Dodali su kako je SIPA dokumentirala i utjecaje na svjedoke u ovom sluaju, kao i odreene prijetnje svjedocima i istraiteljima koji su radili na sluaju. Prijetnje je, navodno, upuivao sam Mehmedovi koji e biti procesuiran i zbog ometanja pravosua, a dolo se, tvrde u SIPA-i, i do dokaza o pripremanju spisaka za likvidacije. No, od poetka se vidjelo da postoje problemi jer su iz SIPA optuili Tuiteljstvo da nije dalo podrku ovoj akciji, s obzirom da nisu uspjeli pribaviti nalog za vrenje pretresa. To je prvi put da Tuilatvo nije dalo suglasnost za pretres u sluaju ratnih zloina. Postojala je odreena vrsta opstrukcija od Tuilatva, zakljuili su. Istu veer Mehmedovi je puten na slobodu. Utakmica je tek poela. Postoji drugo poluvrijeme, a naravno tu su i produeci. Ja se nadam dobrom ishodu. Moje privoenje je ista osveta, kazao je Mehmedovi, aludirajui na to da je on jedan od onih koji je ukazivao na zloinake postupke u ratu direktora SIPA-e Gorana Zubca. Vidjet emo to e donijeti drugo poluvrijeme. q

SRPANJ 2013.

23

bosanski barometar

MAJKE ENKLAVA SREBRENICA I EPA: BEDEM INSTITUCIONALIZACIJE GENOCIDA U SREBRENICI

Majke historije
Genocid u Srebrenici se desio na kraju 20. stoljea, u samom srcu Evrope koja zagovara najvia demokratska prava i slobode za sve graane bez obzira na vjeru, naciju i ivotni svjetonazor. Srebreniki genocid vjerovatno ne bi privukao potrebu panju svjetske javnosti da ne postoje osobe, institucije i grupe koje ine velike napore kako bi se jedno od najstranijih ljudskih stradanja u Evropi urezao u sjeanje svjetske populacije i uao u knjige historije do Kine do Kanade. Udruenje Majke enklava Srebrenica i epa, koje okuplja ene od kojih je veina u genocidu u Srebrenici izgubile najmanje jednog lana najue porodice, svojim neumornim radom i misijom predstavljaju idealan primjer kako doprinijeti da se genocid u Srebrenici institucionalizira kao jedno od najveih kolektivnih stradanja jedne etnike skupine u Evropi. Majke Srebrenice do sada su bezbroj puta demonstrirale svoju odlunost i elju da cijeli svijet jasno prihvati i svake godine se prisjeti s potovanjem genocida u Srebrenici.

Ulazak na mjesto zloina u selu Kravica


Najsvjeiji primjer odlunosti u toj borbi majki Srebrenice je njihov pokuaj ulaska u krug Zemljoradnike zadruge u Kravici, kao jedno od najveih mjesta zloina koji su se dogodili nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine. Pred oima cijelom svijeta Majke Srebrenice su pokazale da im je istina i pravda imperativ bez kojeg je nemogue nastaviti ideju suivota i trajnog pomirenja meu etnikim zajednicama u BiH. Samo dva dana nakon obiljeavanja genocida u Srebrenici, lanovi porodica rtava genocida u Srebrenici, prvenstveno majke iz Srebrenice i epe, po prvi put su uspjele ui na jedno od najveih mjesta zloina u BiH. Iako ranijih godina porodicama rtava nije bio dozvoljen ulazak u krug Zemljoradnike zadruge u Kravici, ove godine srebrenike majke su uspjele u svojim nakanama i time su ispisale historiju i privukle panju domae, ali i svjetske javnosti jer su o njihovoj odlunoj borbi pisali brojni svjetski mediji. Nakon to su naile na zatvorenu kapiju, lanice Udruenja Majke enklava Srebrenica i epa, zajedno sa bivim logoraima, formirale su ivi zid, uklonile bodljikavu icu sa kapije i uspjele se probiti pored kordona sainjenog od pripadnika specijalne policije. Meutim, policajci Republike Srpske su pokuali silom sprijeiti ulazak u krug zadruge, a kako su kazali oevici, tom prilikom lake je povrijeeno nekoliko ena. U izjavi za novinare, potpredsjednica Udruenja Majke enklava Srebrenica i epa Kada Hoti, kazala je da je sramotno da se rtvama ne dozvoljava ulazak na mjesto gdje je pobijeno toliko njihovih najbliih i najmilijih. Naime, u julu 1995. godine pripadnici vojnih i policijskih snaga RS, potpomognuti specijalnim jedinicama iz Srbije u prostorijama Zemljoradnike zadruge u selu Kravica strijeljali su, prema svjedoenjima preivjelih pred Hakim tribunalom, oko 1.500 bonjakih djeaka i mukaraca. U presudama je utvreno da su u Kravici Bonjake ubijali pripadnici Specijalnog odreda MUP-a RS-a kojim je komandovao Ljubomir Borovanin. Postoje brojni dokazi u najteim zloinima srpske vojske nad Bonjacima u Kravici. Na primjer, na suenju nekadanjem generalu vojske RS-a Ratku Mladi-

Munira Subai, predsjednica Udruenja Majke enklava Srebrenica i epa u pred Tribunalom u Hagu, svjedok optube Milenko Pepi, bivi specijalni policajac RS, izjavio je da je 13. jula 1995. od komandira Radeta uturia saznao da je u skladitu Zemljoradnike zadruge u selu Kravica u toku ubijanje zarobljenih Muslimana iz Srebrenice. Takoer, eljko Ivanovi je dobio 13 godina zatvora za sudjelovanje u ubistvu 1.000 Bonjaka u Zemljoradnikoj zadruzi Kravica. Najvie zakonodavne svjetske instance su odnijele presudu da je u zadruzi u Kravicama ubijeno oko 1.500 Bonjaka, i to je postala historijska injenica oko koje ne bi trebalo biti dilema i politikih prepucavanja jer bi to samo rezultiralo poveanju meuetnikih tenzija u BiH. Meutim, iako postoje jasni dokazi o ubijanju Bonjaka u okrugu zadruge Kravica, vlasti RS-a ne bi dozvolile porodicama rtava da na tom mjestu odri obiljeavanje krvoprolia nad Bonjacima 1995. godine. Takva odluka politikog establimenta iz Banja Luke donekle i oekivana jer bi svako prihvatanje zloina na dananjem teritoriju RS-a direktno degradiralo tezu da je taj entitet legalno utemeljena administrativna jedinica. Meutim, neshvatljiva je i enigmatina jalova uloga bonjakih politiara koji nisu uinili skoro nita kako bi pokrenuli ideju da se i na tom mjestu zloina izgradi odreeni spomenik u znak stradalih Bonjaka. Veina bonjakih politiara do sada nisu pokazali potrebnu inicijativu kako bi se na tim podrujima gdje su masovno stradali Bonjaci, ukljuujui Srebrenicu, epu i Bratunac, pokrenule konkretne ekonomske i drutvene ideje koje bi pomogle Bonjacima da opstanu na tim prostorima i vode jedan dostojan ivot. Ipak, nerad i bezidejnost bonjakih politiara svojom odlunou nadomjetaju hrabre Majke Srebrenice koje su po ko zna koji put cijelom svijetu pokazale da e nastaviti da se bore za svoja prava kako bi eksplicitno demonstrirale da su Bonjaci najvee rtve rata u BiH od 1992. do 1995. godine. Dok su politike elite kod Bonjaka od kraja rata naovamo ostale skoro nijeme i pasivne u vezi sa bilo kakvih ekonomskim preporodom i politikom stabilnou Srebrenice, Majke Srebrenice su protestima, istupima i raznim vidovima reakcija konstantno pokuavale da skrenu panju svijeta na Srebrenicu.

24

PREPORODOV JOURNAL 153

bosanski barometar
Uloga Majki Srebrenice je time vanija ako se ima u vidu injenica kakva mainerija na elu sa politikim vrhom RS-a eli da sprijei i degradira svako njihovo djelovanje. Ove godine, hrabre majke Srebrenice i epe uspjele su ui i poloiti cvijee u okrug zadruge u Kravici uz brutalno nasilje policije RS-a nad njima. Policija, u kojoj danas rade i oni koji su tokom 90-ih napadali potomke i svjedoke rtava genocida u Kravici, sada ih terorie jer izvrava volju onih koji upotrebom svih sredstava ele ouvati genocidnu tvorevinu RS u Bosni i Hercegovini. Fiziki napad i zastraivanje rtava koji oplakuju svoje najblie je poricanje genocida i ponovno poniavanje rtava genocida. Isto tako, i sami mediji i javnost u RS-u ali i Srbiji fiziki napad policije RS-a okarakterizirale su kao dogaaj u kojem su Majke Srebrenice vrijeale policiju i probile blokadu policije. To je najtei izraz preuivanja da su organizovano nakon genocida, masovne grobnice preseljavane i da se kosti rtava danas sakupljaju iz raznih razasutih grobnica. Ovakvo ponaanje policije i elnika entiteta RS-a predstavljaju ponovni, ovaj put politiki genocid. Jo uvijek, i 18 godina nakon genocida u Srebrenici, veina srpskih politiara i graana u RS-u ne eli da prihvati upozorenje da je negiranje holokausta i genocida preduslov za novi genocid. Samo se priznanjem genocida i sankcionisanjem svih negatora genocida u Srebrenici moe vratiti ideja multietnike BiH. predsjednik Bill Clinton. Prvih 600 identificiranih rtava genocida je pokopano 31. marta 2003. godine, dok je jo 118 nalo svoj smiraj 11. jula iste godine, na osmogodinjicu genocida. Na 9. godinjicu genocida, 11. jula 2004. ukopano je jo 338 identificiranih rtava. 2004. godine Visoki predstavnik meunarodne zajednice Paddy Ashdown je prinudio Vladu Republike Srpske da osnuje Komisiju za istragu dogaaja u Srebrenici. Komisija je objavila izvjetaj u oktobru 2004. godine u kojem je potvrdila 8731 nestalih i poginulih osoba sa podruja Srebrenice (7793 ubijene osobe izmeu 10. i 19. jula 1995. i 938 osoba nakon tog perioda). Srpski nacionalisti su osporavali nalaze Komisije, tvrdei da je Komisija radila pod pritiskom meunarodne zajednice. Meutim, Dragan avi, tadanji predsjednik Republike Srpske, putem TV-ekrana je rekao da su srpske snage pobile nekoliko hiljada civila u Srebrenici, krei meunarodno pravo, istakavi da je Srebrenica crno poglavlje srpske historije. U svom televizijskom obraanju je koristio rije masakr, umjesto rijei genocid. U Potoarima je do sada obavljeno 12 kolektivnih denaza. Nakon posljednjeg ukopa, u tom mezarju ukopano je ukupno 6.066 rtava genocida u Srebrenici 1995. godine. Za genocid i druge zloine poinjene u Srebrenici prije 18 godina, pred Hakim sudom i Sudom BiH do sada je osueno 27 osoba, na 553 godine zatvora. Pred Meunarodnim kaznenih sudom za bivu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu do sada je pravomono osueno sedam osoba. Najvea kazna pred ovim sudom izreena je Radislavu Krstiu, bivem zamjeniku zapovjednika Drinskog korpusa Vojske RS-a. On je osuen na 35 godina zatvora. Nakon to je VRS 11. srpnja 1995. zauzela Srebrenicu, veina mukaraca koji su izdvojeni u Potoarima i uhvaeni dok su pokuavali prijei na teritoriju pod kontrolom Armije RBiH, drana je u Bratuncu jedan do tri dana prije nego to su odvedeni na druga mjesta zatoenja i pogubljenja. Poslije viegodinjeg skrivanja, za genocid se jo uvijek sudi bivem predsjedniku RS-a Radovanu Karadiu i vojnom zapovjedniku bosanskih Srba Ratku Mladiu. Nijedan historijski dogaaj, pa tako i genocid u Srebrenici, nee se zadrati u knjigama historije ako se o njemu konstantno ne pie, raspravlja, istrauje i objanjava diljem svijeta. Jedan od najidealnijih primjera takve neumoljive o odlune borbe je nedavni pokuaj Majki Srebrenice ulaska u krug Zemljoradnike zadruge u Kravici prilikom ega su se izloili nasilju i agresivnosti policije RS-a. Kao to svaka uzviena i pravedna misija sa sobom nosi velike izazove i prepreke tako su i majke Srebrenice nerijetko izloene napadima sa svih strana, a posebno iz RS-a kojem ne odgovara da se taj dio BiH spominje u genocidnom i ubilakom kontekstu. Takoer je vrlo zabrinjavajue da su Majke Srebrenice, nakon dugogodinje neaktivnosti i pasivnosti bonjakih politiara, ostale skoro jedan od posljednjih bedema institucionalizacije genocida u Srebrenici. Ako se imaju u vidu injenica da BiH kao drava ne ini nita, ili ak i suprotno, kako bi se genocid u Srebrenici institucionalizirao i postao trajna opomena cijelom svijetu da se genocidi vie nikome ne ponavljaju, oigledan je znaaj misije Majki Srebrenice. Naime, dok je, s jedne strane, cijeli svijet pisao kako bosanskohercegovaki politiari nisu u stanju da se dogovore oko Zakona o jedinstvenom matinom broju, s druge strane, najugledniji svjetski mediji su pisali o Majkama Srebrenice koje su, izlaui se nasilju policije RS-a, uspjele ui zadrugu u kojoj su tokom agresije na BiH ubijena njihova djeca i muevi. Majke historije ve piu historiju i svakim svojim nastupom doprinose institucionalizaciji BiH, dok se, s druge strane, pitamo kada e bonjaki politiari prvenstveno ui u knjige historije kao inicijatori i idejni kreatori zakona kojim se zabranjuje i sankcionira negiranje genocida u Srebrenici? q Bedrudin BRLJAVAC

Majke Srebrenice i policijske snage RS-a na mjestu zloina u selu Kravica

Stop politikom genocidu


Majke Srebrenice su svojim neumornim reakcijama i djelovanjem diljem svijeta od Sarajeva do Haaga doprinijele i tome da svake godine sve vei broj istaknutih javnih linosti prisustvuje obiljeavanju genocida u Srebrenici. Obiljeavanju 18. godinjice genocida u Srebrenici u kojem su ubijena 8.372 srebrenika mukaraca i djeaka, obavljen je ukop novih 409 rtava srebrenikog genocida. Najmlaa je rtva srebrenikog genocida enska beba Have i Hajrudina Muhia, koja je simbolino dobila ime Fatima, po elji njezine majke. Ove godine godinjici su prisustvovali Omer elik, ministar za kulturu i turizam u Vladi Republike Turske, Abdullah Humd H. Al-Harbey, predsjednik grupe prijateljstva za saradnju s Parlamentarnom skuptinom BiH i ambasador SAD-a u BiH Patrick S. Moon. Prethodnih godina meu istaknutim gostima prisutovao je i ugledni glavni rabin sinagoge Park ost u New Yorku Arthur najer, koji je prisustvovao obiljeavanju 17. godinjici genocida u Srebrenici. Jo neki posebni dogaaji u znaajnoj mjeri su utjecali na to da se genocid u Srebrenici institucionalizira i postane dogaaj kojeg e se sa svake godine 11. jula prisjeati ljudi diljem svijeta, ali i posjeivati mjesto masovne egzekucije tokom cijele godine. Jedan od tih historijskih dogaaj desio se u martu 2003. godine kada je izgraen Memorijalni cenatar u Potoarima, kojeg je otvorio nekadanji ameriki

SRPANJ 2013.

25

bosanski barometar

OBILJEAVANJE 18. GODINJICE SREBRENIKOG GENOCIDA NA UNIVERZITETU MARTIN LUTHER U NJEMAKOM GRADU HALLE

Sramna uloga UN-a


Sasvim sam siguran, da e veina od prisutnih u ovoj prostoriji ponovo bit svjedok jednog genocida, za mnoge e to biti prvi genocid pri zreloj politikoj svijesti. Sa ovim upozoravajuim rijeima Philipp Ruch je otvorio svoje predavanje na Univerzitetu Martin Luther u predveerje obiljeavanja 18. godinjice genocida u Srebrenici, koje je odrano u organizaciji Drutva za jugoistonu Evropu (Sdosteruropa Gesellschaft) i Zajednice muslimanskih studenata i akademika (Muslimische Hochschulgemeinde Halle) u njemakom gradu Halle/Saale. Drutvo za jugoistonu Evropu, koje okuplja naunike i javne djelatnike profesionalno ili emotivno vezane za ovaj dio Evrope, te preko 60 godina radi na politikom, naunom, kulturnom i ekonomskom povezivanju Njemake sa zemljama jugoistone Evrope, i Zajednicom muslimanskih studenata i akademika na ovom istononjemakom univerzitetu ugostili su Philipa Rucha, direktora Centra za politiku ljepotu iz Berlina, kako bi informirali studente o zbivanjima u Srebrenici prije 18 godina, te propitati odnos Njemake, ali i cijele meunarodne zajednice prema tome dogaaju. Muslimanski studenti, kao dio umreene zajednice koja djeluje na podruju cijele Savezne Republike Njemake ve nekoliko godina obiljeavaju ovaj datum na univerzitetima irom zemlje. Ova grupa angairanih studenata, iji korijeni potjeu iz raznih kultura, no svoje ivotno djelovanje vide u ovoj srednjoevropskoj dravi, nastoje kroz izlobe i predavanja prisjetiti se stradanja i teke ljudske tragedije tokom rata u Bosni i Hercegovini. Philipp Ruch, reiser, politiki filozof i angairani umjetnik, poznat je bosanskohercegovakoj i hrvatskoj javnosti po inicijativi za podizanje Stuba srama u obliku skraenice UN, koji bi trebao predoiti nedovoljno djelovanje Ujedinjenih nacija na zatiti sigurne zone Srebrenica u julu 1995. godine. U elinu konstrukciju visoku preko osam metara, u masi bijelog betona trebaju biti pohranjena 8.372 para obue, simbolino za broj ubijenih podrinjaca. Ovdje ipak nije rije samo o slikovitosti, jer su mnoge majke, obuu koju su njihovi blinji u zadnjim danim nosili, upravo dale za ovu skulpturu. Srebrenica jula 1995. godine, njegov prvi genocid pri politikoj svijesti, usmjeruje Ruchovo politiko i umjetniko djelovanje ka pitanju kako sprijeiti genocid u 21. stoljeu. Upravo sa ovog polazita, kroz cijelo predavanje provlaila se zamisao koja je preispitivala razne stepene djelovanja UN-a, samoproglaenog zatitnika Srebrenice, elemente nasluivanja nadolazee krize i zloina, te mogue momente djelovanja u suprot tomu, odnosno sprijeavanja nadolazeeg uasa. Posebnost Srebrenice je u tome, da je od nekoliko zatienih zona (Tuzla, Biha, Sarajevo, Gorade), jedina pala u ruke Vojske Republike Srpske i time sa sobom povukla najvei zloin u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.

Da li je uope postojala volja za odbranu Srebrenice?


Kako je geografsko podruje i loa pristupanost Srebrenici trebalo pridonijeti sigurnosti osoba u njoj, a mogunost blokade jedinog puta koji vodi u ovaj istonobosanski grad nije iskoritena, nuno je postaviti pitanje da li je uope postojala volja Ujedinjenih nacija za istinsku odbranu Srebrenice. Upravo ovdje je Ruch istakao, da je vodstvo UN-a prije julskih dogaaja zauzelo stav, da Srebrenica nee biti napadnuta, uprkos jasnim najavama, koje nisu ile u prilog tome stavu. U martu iste godine, iz satelitskih snimaka dalo je se isitati, da je dolo do pomijeranja vojske RS-a, te pojedinih ulazaka u zatienu zonu. UN nije poduzeo nikakve preventivne mjere u sprijeavanju mogueg napada na zonu. Ni u oiglednim trenucima, kada je UN imao dojave iz Srebrenice o ulazku srpskih trupa, vodstvo UN-a je dralo vrsto za svoje miljenje, istaknuo je Ruch. Tokom etiri dana bataljon UN-a u Srebrenici nadleenima alje devet zahtjeva za slanje pomoi, koja prolaze nekoliko instanci (Tuzla, Sarajevo), no i dalje ne dolazi do intervencije. Glavni tab Ujedinjenih nacija za Bosnu i Hercegovinu sjedi u Zagrebu i ne odobrava slanje vojne vazdune pomoi. Oni i dalje dre do zauzetog stava da Srebrenica nee biti, onosno nije napadnuta. Ovo ponaanje taba u Zagrebu, koje tada posjeduje informacije o kritinom stanju u zastienoj zoni, naglaava Ruch, trai promatranje odgovornosti UN-a za ne slanje pomoi u odbrani 40.000 ljudi. Od dana zloina do danas administracija Ujedinjenih naroda uti na optube preivjelih srebrenikog genocida. To je razlog to Philipp Ruch i njegove kolege iz Centra za politiku ljepotu, daju vanost projektu Stuba srama. Ovim i drugim projektima u oblasti ljudskih pra-

Predavanje o srebrenikom genocidu na njemakom Univerzitetu Martin Luther u Halleu

26

PREPORODOV JOURNAL 153

bosanski barometar
va, Ruch podcrtava kako ne podrava, kako on kae, rigorozni pacifizam, te uopteno zalaganje za mir u svijetu. Vano je konkretno djelovati i zatititi ljude u odreenom vremenu i prostoru, ako je potrebno i vojnom intervencijom. Na predavanju, koju je moderirala Angela Richter, profesorica junoslovenske knjievnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta Martin Luther, Ruch je s toga citirao Marieluise Beck, zastupnicu u njemakom Bundestagu, koja je 10 dana prije samog pada Srebrenice u srpske ruke poruila da humanitarna pomo ne podrazumijeva samo dopremanje brana, ulja i eera u opkoljena podruja, nego u prvoj liniji zatititu ljudskih ivota. Ova zaduenica za vanjku politiku njemake partije Zeleni i predsjednica parlamentarne grupe za Bosnu i Hercegovinu, je u svom tadanjem govoru pred plenuom Bundestaga podsjetila da je Auschwitz osloboen od vojske. Nikakvi mirovni pregovori niti posmatrake turpe nisu zaustavili tu nezapamenu maineriju smrti, osloboenje je dolo kroz upotrebu vojne sile. Na upit studenata, da li postoji mogunost drugaije intervencije osim vojne, Ruch je pojasnio, da sa vojnom i politikom elitom, koja je odluila pobiti odreenu socijalnu, religijsku, etniku ili bilo koju drugu grupu ljudi upravo iz razloga njene razliitosti od sopstvene, nije mogu dijalog. O problemima sa vojnim akcijama i protivljenju mnogih Nijemaca, prevashodno ljeviara, vojnoj intervenciji u toku jugoslovenskih ratova, svijedoi i slualac predavanja Arno Tril, koji je upravo zavrio master European Studies u susjednom Leipzigu. Rat na Kosovu, kojeg se bolje sjea od bosanskog, pamti po protestima i negodovanju mnogih zbog bombardovanja Srbije. Kae, poslije je shvatio koliko je bilo vano zaustaviti razaranja na Kosovu, pa i vojnim poduhvatom. Ne djelovane Zapada, ovaj mladi znanstvenik, vidi u kontekst koji je nastao nakon zavretka Hladnog rata, u kojem je u Brxellesu i drugim evropskim centrima moi prednjailo olakanje i radost o nastupajuem periodu mira i saradnje, a pri tome nisu prepoznali ozbiljnost deavanja u neposrednoj blizini.

Philipp Ruch mirovne operacije, svojevrsnog Ministarstva odbrane Ujedinjenih naroda, baca cijelu organizaciju na dno: Zlodjela mogu unititi sva dobra djela. Prema tome, nuno je i elnog ovjeka ovog odjela u to vrijeme, Kofi Annana, pozvati na odgovornost. Kako je Kofi Annan, poslije Srebrenice i promaaja njegovog odjela mogao biti otpreljen na visoku poziciju generalog sekretara, upitao se ovaj politiki aktivist.

Stub srama treba biti pandam zavezanom pitolju ispred sjedita UN-a
Uesnica predavanja Philipa Rucha na Univerzitetu Martin Luther, studentica Lea Gladis, ba kao i Arno Tril, misli da je potrebno ustanoviti koju odgovornost za srebreniku tragediju snosi vodstvo ove meunarodne institucije. Ona podrava izgradnju Stuba srama, no smatra da mu nije mjesto u Potoarima. Stub srama UN iznad memorijala bi stvorilo dodatnu napetost, za rtve, istie ona. Pored niana rasutih po potoarskoj dolini, skulptura bi uvijek podsjeala da su zatitnici mogli sauvati ivote njihovih oeva, brae, mueva, sinova... Postavljanjem u jednoj od metropola Zapada, bi se stvorila svijest, da bosanska tragedija nije toliko daleka, da se ona i njih tie, smatra ova budua svrenica mastera Slavenskih jezika, knjievnosti i kulture na Univerzitetu, koji nosi ime velikog kranskog reformatora. Arno Trli dodaje, da je pravo mjesto ispred glavnog sjedita Ujedinjenih naroda u New Yorku, kao pandam skulpturi Non Violence u obliku zavezanog revolvera, vedskog umjetnika Carl Fredrik Reuterswrda, postavljenoj osamdesetih godina prolog stoljea: Ovim bih se pokazalo da je nekad nuno i odrijeiti pitolj. No za ovaj poduhat, oboje priznaju da je nuna istrajnost i lobiranje. Ve godinama Hasan Nuhanovi uzaluno pie pismo generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda i zahtjeva da se zastava UN-a ispred njenog glavnog sjedita 11. jula sputa na pola koplja, no vodstvo UN-a ignorie. Zbog ovoga, Philip Ruch istie da borba za ljudska prava u 21. stoljeu mora boliti. Ba kao i Stub srama, za sramotno djelovanje ove organzacije sa plemenitim naelima. Obua, koju su ubijeni Bonjaci Podrinja nosili na nogama u tekim julskim danima. Bjeali i traili spas u njima, mueni i ubijani u njima, sada e se nai u Stubu srama njihovim zatitnicima. No na ovom bolnom aktu ne bi trebalo stati. Cilj aktivista iz Centra za politiku ljepotu, jeste zapoeti iroku diskusiju o stanju ljudskih prava u savremenom vremenu, imenovati i sankcionirati kritelje, ali i one koji su svojim postojanjem duni djelovati na sigurnosti, te iznai nove oblike zatite. q Elvir BEIROVI

Pogledom na Srebrenicu se vidi Auschwitz


Philip Ruch, koji se godinama zalae za odgovornu politiku, svoju srdbu zbog ponaanja vojnika i politikog vodstva Ujedinjenih nacija zasniva na injenici koja proistjee iz konstrukcije meunarodnih odnosa. UN je jedini instrument kojeg posjedujemo, kako bi sprijeili genocid, kae Ruch u otvorenom pismu generalnom sekretaru Ban Ki-moonu prije tri godine, i nastavlja: Ono to je UN uinio u Bosni i Hercegovini, rui san da smo u stanju sprijeiti gradnju jednog Auschwitza. On napominje, da Srebrenica predstavlja kolaps naih humanistikih zahtjeva: Poslije Srebrenice ne moe niko vjerovati da je civilizacija zainteresovana da sprijei genocide. Ovdje Ruch nailazi na rijei Davi Rieffa, sina Susan Sontag, napisanih u jeku rata u Bosni 1994. godine: Jo danas mnogi vjeruju, da je svijet samo znao za holokaust, uinio bi neto protiv toga. Dvije godine u Bosni nauile su me boljeg. Da su u svjetskoj tampi postojale slike iz Auschwitza, taj svijet bi isto tako malo uinio. Prema tome, Ruch zahtijeva razjanjenje razvoja dogaanja koji su se zbili na zasjedanju glavnog taba u Zagrebu, uoi pada Srebrenice. Dalje, naglaava odgovornost francuskog generala Bernarda Janviera, koji zaustavlja upit za vojnom intervencijom koja nekoliko puta alju vojnici UN-a iz opkoljenog podruja. Ruch, u otvorenom pismu, napominje da razna odjeljenja UN-a imaju njegovu podrku (od UNHCR - Visokog komeserijata za izbjeglice, do WFP - Svjetskog programa za hranu), ali da rad DPKO Odjela za

SRPANJ 2013.

27

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

NOVA HAKA TRIBUNALIJA: MEUPRESUDA RADOVANU KARADIU

Uvjetovani refleks suca Merona


Postupajui po albi Tuiteljstva Meunarodnog suda za zloine u bivoj Jugoslaviji, na 18. godinjicu genocida u Srebrenici, Apelacijsko vijee Suda, pod predsjedanjem ameriko-izraelskog suca Theodora Merona je donijelo presudu kojom se djelomino uvaavaju navodi iz albe na odluku Raspravnog vijea o ukidanju dijela optunice za genocid u sedam opina Bosne i Hercegovine protiv Radovana Karadia. Radi se o opinama Bratunac, Foa, Prijedor, Sanski Most, Klju, Vlasenica i Zvornik. Prijedor je, osim po razmjerima ubijanja i proganjanja, odnedavna istaknut i kao opina koja negira ne samo genocid, ve i mogunost obiljeavanja zloina.

Genocid i njegova namjera


Optunica za genocid u tim opinama se vraa na snagu i predmet se vraa Raspravnom vijeu. Zanimljivo je da je Apelacijsko Vijee djelomino odobrilo prvu, drugu i treu albenu osnovu, dok je ostale odbacilo. U ostalima se navodi i broj ubijenih Bonjaka i Hrvata te ostalih ne-Srba, to Apelacijsko vijee nije ocijenilo dovoljnim dokazom za postojanje genocida, dok u ostalim elementima (proganjanje, muenje, silovanje, zatoenje u nehumanim uvjetima, uskrata hrane, vode, sna i osnovnih higijenskih uvjeta) Vijee, temeljem albe Tuiteljstva, vidi dokaz postojanja genocida. Takoer, za razliku od prvostepene presude, Vijee prepoznaje genocidnu namjeru optuenoga i drugih lanova udruenog zloinakog poduhvata te smatra da postoje dovoljni dokazi za optunicu o njezinu postojanju. Nekadanja pravna zastupnica Bosne i Hercegovine pred Hakim tribunalom, Vasvija Vidovi kae kako se genocidna namjera nije mogla ne vidjeti iz dokumenata u spisu i navodi strateke ciljeve koje je definiralo vodstvo tzv. bosanskih Srba, meu kojima je i brisanje granice na Drini koja umjetno dijeli srpski narod. Takvo brisanje te umjetne granice nije moglo biti izvreno bez genocidne namjere, to je u raspravi na ilegalnoj skuptini srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, potvrdio i Ratko Mladi, naravno ne usprotivivi se istoj. alba Tuiteljstva upuena je nakon to je Raspravno vijee 28. juna 2012. godine, na Karadiev zahtjev za odbacivanjem svih toaka optunice nakon iznoenja dokaza Tuiteljstva, donijelo presudu po kojom odbacuje 1. toku optunice, onu za udrueni zloinaki poduhvat s voama Srbije i tzv. bosanskih Srba s ciljem trajnog uklanjanja ne-Srba iz sedam opina od 31.3. do 31.12.1992., provoenjem kampanje progona koja je ukljuivala ponaanje s namjerom da se poini genocid. Ta je odluka Vijea izazvala konsternaciju kod preivjelih rtava, ali i u meunarodnoj javnosti, dok se u republici umskoj slavilo, veliajui Karadia koji je sam se branei, ponitio jednu vanu toku optunice. ta bi bio da su mu Srbija i RS pruili pomo koju zasluuje, pitali se patetino tih dana srpski mediji. Ba kao to ovih dana s jednakom dozom patetike piu o navodno unisonim ocjenama Srba s obje strane Drine o politikom karakteru presude. Pri tomu se, naravno, ne poziva ni na kakve argumente, i ne imenujui pravne autoritete koji, zbog funkcija koje obnaaju, ele ostati anonimni. Ukratko, presudu o povratu kvalifikacije genocida zloina nad ne-Srbima u sedam opina, promatraju kao politiku odluku o pri-

Sudac Theodor Meron

Radovan Karadi tisku na umsku s ciljem njenog uruavanja i utapanja u unitarnu Bosnu. Isti anonimni izvori tvrde Dodikovom Agitpropu, Nezavisnim novinama, da se lako moe dokazati kako tamo nije bilo genocida te da e eventualna osuda Karadia za genocid u opinama mimo Srebrenice (sic!) dodatno zakomplicirati situaciju i pojaati tenzije do nesluenih razmjera. Nije potpuno jasno zato je u manjem entitetu nastala takva konsternacija jer je ovom presudom samo potvrena optunica, a ne i ustanovljena krivica za genocid. To je stvar Raspravnog vijea. Isto tako zauuje i prevelik entuzijazam kod predstavnika vlasti BiH. injenica je da niti jedna presuda hakog ili domaeg suda za zloine na podrujima tih sedam opina nije priznala genocid. Genocid je dosada presuen samo u suenjima za zloin u Srebrenici. Stoga, treba saekati da Raspravno vijee zavri rad i donese presudu temeljem iznesenih dokaza obje strane. Ta presuda je takoer podlona albi Apelacijskom vijeu. Ne treba zaboraviti da je najvei teret na Tuiteljstvu i ako je optunica manjkava, Sud moe donijeti i neoekivanu odluku u sluaju Karadi.

28

PREPORODOV JOURNAL 153

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

Sudac u kripcu
Theodor Meron postao je poznat naoj javnosti nakon to je kao predsjednik Hakog tribunala i Apelacijskog vijea u oba sluaja, oslobodio Gotovinu i Markaa, te Momila Periia krivnje i ponitio odluke prvostepenog vijea o dugotrajnim kaznama. Meron je kao pravnik i diplomatski predstavnik Izraela bio poznat iroj javnosti jo od 1967 kada je na neobian nain ekspertno opisivao utemeljenost izraelske okupacije i ilegalne gradnje idovskih naselja na palestinskim podrujima, zalaui se za puzajuu legalizaciju kroz opravdanje gradnje naselja vojnim smjetajem. Amerikanac postaje tek 1984., a dvojbene su odluke Apelacijskih vijea kojima je predsjedavao i koje su donesene tijesnim preglasavanjem, njegovi apologeti, ukljuivi i hrvatske, na kritike da je podlegao pod politikim pritiskom njegovih dviju domovina, branili njegovim vrstim stavom o ilegalnosti okupacije Palestine, dakle jasnim i nedvojbenim pravnikim nervom koji nadjaava svaki politiki utjecaj. No, vrijedi li apsolut pravnike logike pred politikom i kod biveg izraelskog diplomata? Meron je, naime, bio izraelski ambasador pri UN u enevi, a tada je ponavljao poznate stavove Izraela o nepostojanju linije razgranienja koja je rezultat arapske agresije 1948 na novostvorenu dravu Izrael, pa prema tomu niti potreba da se ta linija u ratu 1967 potuje, ime je negirao postojanje granica i opravdao okupaciju Zapadne obale i Gaze. Pri tomu se nije osvrtao na injenicu da je Izrael nasilno i unilateralno proglaen na ve etniki oienom teritoriju znatno veem od onoga koji mu je dala Rezolucija UN iz 1947. Na to pitanje odgovor je moda dala meupresuda Karadiu. Meron se je, nakon to je danski mu kolega Frederik Harhoff u danskom dnevniku BT objavio pismo kojim ga optuuje za podlijeganje politikom, ameriko-izraelskom pritisku u sluajevima Gotovina i Marka, te Perii, naao u vrlo nezavidnoj poziciji kao predsjednik ad hoc Tribunala. Svoju je pravniku neovisnost i apsolut pravnie logike kojom su ga kitili odjednom morao braniti. Istovremeno, zbog sve prihvaenije teze nekih ak i srbijanskih analitiara i aktivista da je izlazna strategija Hakog suda osuditi bosanske lanove udruenih zloinakih poduhvata sa srbijanskim odnosno hrvatskim politikim voama, a potonje dvije drave ekskulpirati kroz oslobaajue presude njezinim pravdi do-

stupnim ratnim voama, zbog razliitih razloga, ali s jednim osnovnim motivom - dokidanja zapovjedne odgovornosti, pravnog nasljea Nrnberkog tribunala pravdi dostupnim nacistikim voama, nije predsjedniku Suda uputno odavati dojam popustljivosti prema kljunom okrivljeniku. Meutim, kada odluke koje doprinose ruenju koncepta zapovjedne odgovornosti donosi idov koji je navodno dio djetinjstva proveo u nacistikim konclogorima, jeza postaje opipljiva. Napokon, ako se sva krivnja za epske zloine treba pripisati Nikolievim Bosancima ili iz hrvatskog kuta Hercegovcima, onda je logino da se njima ne treba olakavati optunice. Naravno da oni snose lavovski dio krivice, ali ne i svu, a ne bi niti bili u prilici provesti u djelo svoje namjere da nisu imali punu podrku i inspiraciju iz Zagreba, jedno vrijeme i iz Beograda, svo vrijeme. Daytonskim sporazumom priznato je dokidanje Tumanove paradravice Herceg-Bosna, dok je Miloevieva, neto vea para-dravica, Republika Srpska dobila status jednog od dva entiteta, teritorijalne jedinice nastale kao rezultat rata i plana Kontakt grupe, bez ikakve povijesne, ekonomske, politike ili drutvene opravdanosti. Nepostojanje hrvatskog entiteta moe navoditi na slinu sudbinu srpskog. Uostalom, kada je Ustav u pitanju, odlukom Ustavnog suda taj entitet nije ekskluzivno srpski, iako se konstitutivnost i ravnopravnost graana ne-Srba ne da ba osjetiti. Procesi Karadiu i Mladiu mogu rezultirati utvrivanjem institucionalne odgovornosti Republike Srpske za pokuaj istrebljenja dijela Bonjaka i Hrvata, kako je to izjavio predsjednik Opine Srebrenica, amil Durakovi, reagirajui na odluku Apelacijskog vijea. Moda se ba u tom svjetlu moe promatrati konsternacija presudom dijela srpskih politiara i medija. Naime, dokae li se pred Raspravnim vijeem da se genocid dogodio i na teritoriju sedam opina, a ne samo u Srebrenici, to praktiki znai da je manji entitet doista u potpunosti zasnovan na najgorem zloinu, a to dovodi u pitanje smisao njegove opstojnosti i trai hitnu i korjenitu promjenu Daytonskog sporazuma, u potpuno drugom smjeru od elja dvojca Dodik ovi. q Faris NANI

SRPANJ 2013.

29

iz svijeta

REVOLUCIJA KOJA TEE: ARAPSKO PROLJEE DRUGO POLUVRIJEME

Revizija arapskog proljea?


SIRIJA: Izmeu mirovne konferencije i zapadne vojne intervencije
Crvena linija upotreba kemijskog oruja
7. srpnja regularna SAA kod pobunjenika je zaplijenila veliku zalihu opasnih kemikalija. Na prostoru grada Banais vojska je pronala 281 bavu s opasnim kemijskim materijalima. Meu kemijskim supstancama pronaeni su monoetilen glikol i polietilen glikol. Ovolika koliina kemikalija moe unititi cijeli grad, ako ne i cijelu zemlju", istaknuo je Bashar Jaafari, sirijski ambasador pri UN-u. Vitalij urkin, ruski ambasador pri UN-u, istaknuo je 9. srpnja kako uzorci pokupljeni na mjestu kemijskog napada 19. oujka 2013. u gradu Khan al-Assal, zapadno od Aleppa, pokazuju kako iza napada ne stoji regularna SAA, nego pobunjenika FSA. Rekao je kako je Rusija predala analize uzoraka koji su prikupljeni na lokaciji kemijskog napada generalnom tajniku UN-a. urkin je istaknuo kako su dokaze prouili ruski znanstvenici te da je zakljueno da je projektil sa smrtonosnim sarinom na mjesto Khan al-Assal ispaljen od strane pobunjenika. Zakljueno je kako su 19. oujka pobunjenici ispalili raketu Bashair-3 na grad Khan al-Assal, koji je bio pod kontrolom sirijske vlade. Rezultati analize jasno pokazuju kako raketa koja je ispaljena na Khan al-Assal nije bila tvornike proizvodnje te kako je sadravala sarin. U raketi se nisu nalazili kemijski stabiliziatori unutar toksine supstance te se stoga ne radi o standardnom kemijskom oruju, rekao je urkin. Naglasio je kako je u bojnoj glavi pronaen RDX eksplozivni nitroamin, koji se esto koristi u industrijske i vojne svrhe, te nije u skladu s onime to koristi Sirijska vojska SAA. U ruskom izvjetaju navodi se kako je izgradnja posebne Bashair-3 rakete zapoela u veljai 2013. godine te kako je na njoj radila brigada Bashair al-Nasr, koja je povezana sa Slobodnom sirijskom vojskom (FSA). Za vrijeme napada Khan alAssal se nalazio u rukama vladinih snaga. 11. srpnja Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, rekao je da Rusija garantira kvalitetu analize koja je izvedena potpuno u skladu sa zahtjevima Organizacije za prohibiciju kemijskog oruja (OPCW). Po pitanju amerikih sumnji istaknuo je kako su uzroci prikupljeni na mjestu napada te kako su uzorke prikupili ruski strunjaci, tj. nisu dostavljeni putem tree strane. Poslali smo punu dokumentaciju UN-u. To je preko 80 stranica, ukljuujui fotografije i precizne zemljopisne koordinate, procedure i rezultate. Uzorke su preuzeli nai strunjaci koji ih nisu isputali sve dok nisu dostavljeni u laboratorij. Dokazi koji navodno optuuju sirijske vlasti, koji su dostavljeni od strane SAD-a, Britanije i Francuske, ne nude informaciju po pitanju gdje i kada su uzorci za analizu prikupljeni. Povrh toga, neki od ovih uzoraka proli su kroz puno ruku, a neki su, kako su i istaknuli nai zapadni partneri, dobiveni od novinara. Sve ovo je potpuno kontradiktorno standardima OPCW-a, rekao je Lavrov. Nekoliko dana kasnije, 14. srpnja, Sirijska dravna televizija objavila je informaciju kako je vojska u jednom skladitu na prostoru Damaska pronala pobunjenike zalihe kemijskog oruja. Vojni izvori su rekli kako su pobunjenici pripremali granatiranje predgraa s kemijskim orujem.

Promjene u Sirijskoj nacionalnoj koaliciji (SNC)


6. srpnja 2013. Sirijska nacionalna koalicija (SNC) sa sjeditem u Istanbulu za novog predsjednika izabrala je Ahmada Assi el-Jarba, plemenskog predstavnika i biveg politikog zatvorenika koji dolazi iz istone sirijske provincije Hasaka. Za izbor na elnom mjesto SNC-a dobio je potporu Muslimanske brae. Zbog dobrih veza sa Saudijskom Arabijom, pojedini mediji i komentatori istiu kako je pro-saudijski ovjek. Posjetimo se, otkako je Moauz al-Khatib podnio ostavku na mjesto efa SNC-a, navodno zbog frustracije injenicom da Zapad nije uinio dovoljno, funkciju predsjednika obnaao je George Sabra. Pravi razlozi odlaska Khatiba jo uvijek su donekle misterija. Naime, dok je obnaao funkciju predsjednika prozapadne opozicijske koalicije SNC-a, Khatib je bio nagovijestio kako bi moda trebalo razmisliti o dijalogu izmeu opozicije i vlasti. Nakon toga mu je popularnost, a oito i potpora stranih financijera, naglo opala. Ve sutradan, 7. srpnja, premijer SNC-a Ghassan Hitto podnio je ostavku pri emu je istaknuo kako nije bio u mogunosti sastaviti Vladu. U inu ostavke dodatno je istaknuta podjela unutar organizacije, primarno izmeu aktera koji su sponzorirani od strane Saudijske Arabije i onih iza kojih stoji Katar. Naime, ve neko vrijeme sirijska opozicija zapravo vodi unutarnju politiku borbu koja je orkestrirana iz Rijada i Dohe. I Saudijska Arabija i Katar financiraju i naoruavaju pobunjenike u Siriji, no takoer se meusobno bore za utjecaj nad njima. Predsjednik Ahmad Assi al-Jarba i drugi istaknuti lanovi prozapadne SNC sastali su se 25. srpnja s amerikim dravnim tajnikom Johnom Kerryem. Na sastanku koji je odran u amerikoj misiji pri UN-u u New Yorku lanovi SNC-a istaknuli su kako im ameriko oruje treba to bre. Odluka o vojnoj potpori Vrhovnom vojnom vijeu je izuzetno bitna, ali mora se dogoditi to prije, naglasio je Jarba. Sutradan su mediji objavili da su savladane kongresne prepreke, tako da se moe oekivati da e ameriko oruje poeti stizati na sirijski front ve krajem srpnja. SAD planira pobunjenicima dostaviti jurine puke, rune raketne bacae i anti-tenkovsko oruje.

Sastanak Johna Kerrya i elnika SNC-a u New Yorku

30

PREPORODOV JOURNAL 153

iz svijeta
U izjavi za medije John Kerry je istaknuo kako je sastanak s liderima SNC-a bio jako, jako konstruktivan". Po pitanju odravanja mirovne konferencije u enevi, koja bi se prema nekim informacijama trebala odrati u rujnu, Kerry je rekao kako e opozicija tokom narednih tjedana donijeti svoje uvjete pod kojima e prisustvovati na konferenciji. Politiki analitiari naglaavaju da je plan opozicije i SAD-a poprilino jasan: prije odravanja konferencije eneva 2 nastoje pod svaku cijenu ostvariti napredak na terenu jer iz aktualne pozicije ne mogu doi na mirovnu konferenciju s velikim zahtjevima. mentalnu blokadu. No, ove grupe nemaju puno znaaja i postepeno propadaju. U svakom sluaju, ne zabrinjavaju nas jako vanjski faktori jer su oni unutranji vaniji za razvoj dogaaja i direktno utjeu na njega. U ovom sluaju to je sirijski narod koji vodi bitku, izjavio je Bashar al-Assad. Osvrnuo se i na dogaaje u Egiptu, izjavivi kako oni oznaavaju posrnue politikog islama. Egipani su, smatra, uvidjeli lai koje im serviraju Muslimanska braa. Ne moete zavaravati ljude cijelo vrijeme. Onaj koji koristi religiju za politike ili neke partikularne interese i ciljeve osuen je na propast, rekao je sirijski predsjednik.

Pet mogunosti amerike vojne intervencije


General Martin Dempsey, u pismu predsjedniku Vijea Oruanih snaga pri amerikom Senatu, predstavio je pet moguih opcija amerike vojne intervencije u Siriji koje zahtijevaju veliki rizik, ali i veliki troak (i preko milijardu dolara mjeseno). Prva opcija je obuka i vojna podrka sirijskoj oporbi. Druga opcija predvia ograniene napade sa sigurne udaljenosti na sirijsku vojnu infrastrukturu, raketne sustave i ratnu mornaricu. Trea opcija je klasina zona zabrane leta (no-fly zone), to znai unititi sustave protuzrane obrane, zrakoplove i zrane baze. etvrta opcija je stvaranje tzv. tampon-zona na sirijskom teritoriju u blizini jordanske i turske granice, a na kojima bi se oporba mogla organizirati i uvjebavati. Cilj pete opcije je uporabom sile izbjei proliferaciju kemijskog naoruanja, a za to je potrebno unititi ili sprijeiti premjetanje dijela arsenala Sirijske vojske SAA. U svom pismu general Dempsey poziva da se ove opcije ne razmataju zasebno, nego u okviru ire strategije kojom se u suradnji sa saveznicima i partnerima trebaju ostvariti politiki ciljevi. Vrhovni zapovjednik amerike vojske naglaava kako nije dovoljno samo promijeniti ravnoteu snaga na terenu, nego treba biti spreman i na neoekivane posljedice vojnog uplitanja, a u Siriji je prije svega potrebno uspostaviti funkcionalnu dravu jer primjer Iraka govori kako pad jednog reima moe ii u prilog ekstremistima. Naglaavajui trokove svake opcije general Martin Dempsey je u stvari Kongres i Bijelu kuu stavio pred dilemu: da li u uvjetima financijske nesigurnosti ii u rebalans prorauna kako bi izdvojili sredstva za intervenciju u Siriji? S druge strane, izravno uplitanje u sirijski sukob bi dovelo u pitanje borbenu mo amerikih snaga u drugim dijelovima svijeta kao to je npr. Daleki istok.

EGIPAT: Pad Mohameda Morsija


Kronologija dogaanja
Na poziv opozicije i aktivista oporbenog pokreta Tamarod (Pobuna) 30. lipanja 2013., na prvu godinjicu inauguracije i preuzimanja funkcije egipatskog predsjednika, pokrenute su viednevne demonstracije irom Egipta protiv predsjednika Mohameda Morsija i vladajue Muslimanske brae u kojima je, ovisno o izvorima, sudjelovalo izmeu 15 i 33 milijuna ljudi. Egipatska opozicija je objavila proglas u kojem je istaknula kako Morsi mora sii s vlasti do utorka u 17,00 sati (03.07.2013.), pri emu su pozvali policiju, vojsku i sudstvo da potuju ovu odluku naroda. Navedeno je da e se, ukoliko Morsi ne sie s vlasti, diljem zemlje nastaviti graanski neposluh. Iz pokreta Tamarod su naglasili kako su prikupili preko 22 milijuna potpisa koji trae ostavku Morsija, to je daleko vie od 13 milijuna glasova kojima je Morsi izabran za predsjednika. U proglasu se istie kako stoga Morsi mora odmah podnijeti ostavku, a islamistiko dominiran Gornji dom parlamenta mora se raspustiti. Smatraju kako je Morsi zloupotrijebio svoj mandat koji mu je dat prije godinu dana te je monopolizirao mo iskljuujui one elemente koji ne dijele njegovu religijsku i politiku viziju. Povrh toga istiu kako Morsi nije uspio pokrenuti ekonomiju: stanje u zemlji je loe, este su nestaice goriva i struje.

Rat u Siriji: otvoreni sektaki projekt


Poetkom srpnja, u intervjuu za sirijski dnevnik Al-Thawraon, predsjednik Bashar al-Assad izjavio je kako zemlje Zapada namjerno u Siriju alju takfirske teroriste, koji su ve dugo prijetnja stabilnosti, da poginu kako bi ih se rijeili, a usto oslabili Siriju. Ustvrdio je kako se zapadne sile vie niti ne trude svoje financiranje i pomaganje terorizma kamuflirati u prie o revoluciji. Rat u Siriji je postao otvoreni sektaki projekt. Njihova taktika je: podijeli pa vladaj. No, kad govorim o podjeli ne mislim na redefiniranje nacionalnih granica, ve na fragmentiranje drutva, to je mnogo opasnije. Bit revolucije jest izgradnja drava i drutava, a ne njihovo unitavanje. Pa kako onda u Siriji moemo govoriti o revoluciji? Pohvalio je pritom sve sirijske, ali i ostale medije koji su stali u obranu Sirije, a osudio pro-zapadnjake medije koji su izvrtali injenice. Postoje oni koji ne ele vidjeti stvarnost jer se ne uklapa u njihovo poimanje svijeta. Neki su prihvatili iste doktrine kakve i teroristi, poput npr. takfirske ekstremistike ideologije, pa je normalno da takvi smatraju kako ovo stvarno jest revolucija. Postoje i oni koji pate od neznanja i nesposobnosti razluivanja stvari, koji imaju

Najvee demonstracije u povijesti Egipta Mohamed Morsi je odbacio zahtjeve prosvjednika rekavi kako se radi o ostacima starog reima i plaenim nasilnicima. Svaka revolucija ima svoje neprijatelje i neki ljudi nastoje sprijeiti put Egipta prema demokraciji, poruio je Morsi. Istog dana, predosjeaju kako se Morsiju blii pad s vlasti, estorica ministara je podnijelo ostavke: ministar za pravna i parlamentarna pitanja Hatem Begato, ministar komunikacija Atef Helmy, ministar okolia Khaled Fahmy, ministar voda Abdel Qawy Khalifa, ministar turizma Hesham Zazou i ministar vanjskih poslova Kamel Amr. Dan ranije 15 zastupnika takoer je podnijelo ostavke.

SRPANJ 2013.

31

iz svijeta
Sutradan, 1. srpnja, dan nakon to se na ulicama diljem Egipta okupilo vie milijuna anti-vladinih prosvjednika, stigla je dramatina reakcija Egipatske vojske koja je bila kljuna za daljnji razvoj situacije u zemlji. Za vrijeme obraanja na dravnoj televiziji general Abdel-Fattah al-Sisi, ministar obrane i zapovjednik Egipatske vojske, rekao je kako je narod pokazao svoju volju i istaknuo da vojska politiarima daje 48 sati da uvae zahtjeve naroda. Nacionalna sigurnost zemlje je ugroena zbog aktualnih dogaanja, poruio je al-Sisi i istaknuo da e vojska ponuditi rjeenje ukoliko politiari u roku 48 sati ne ponude svoje. Naveo je kako se vojska ne planira ukljuivati u politiku ili aktualnu administraciju. Ukoliko se zahtjevi naroda ne ispotuju u danom periodu, Oruane snage e najaviti daljnje korake za budunost zemlje, rekao je general al-Sisi. Nakon njegovog govora na televiziji je putena patriotska glazba. 10-ak sati nakon ultimatuma vojske, oko 2 sata ujutro, objavljena je poruka iz Ureda predsjednika Morsija. Predsjednik Republike nije konzultiran po pitanju izjava od strane vojske. Predsjednitvo smatra kako bi pojedine izjave mogle stvoriti konfuziju u ve kompleksnom dravnom okruenju. Predsjednitvo potvruje kako e se ii dalje s prethodno zacrtanim putem promocije opirnog nacionalnog pomirenja... bez obzira na izjave koje produbljuju podjele u drutvu, navedeno je u izjavi iz Ureda egipatskog predsjednika. Plan pomirenja" koji je naglaen u Morsijevoj izjavi ve je ranije odbijen od strane opozicije. Drugim rijeima, Morsi nije ponudio nita novo - unato upozorenjima vojske - to bi moglo umiriti opoziciju. S druge strane, ultimatum vojske zapravo poziva na stvaranje nacionalnog konsenzusa, dok prosvjednici u planu imaju svrgavanje reima. 2. srpnja nastavljene su viemilijunske demonstracije, najvei narodni prosvjed u povijesti ovjeanstva. Kasno naveer Morsi se obratio naciji putem dravne televizije u govoru u kojem je odbacio svaku mogunost unutarnjih ili vanjskih diktata. Poruio je kako vojska mora povui svoj ultimatum te kako ne planira podnijeti ostavku istiui kako je on legitimni predsjednik izabran demokratskim putem voljom naroda. Morsi je rekao kako je spreman dati i ivot u obrani svog legitimnog mandata. Cijena ouvanja legitimiteta je moj ivot, rekao je za vrijeme govora u kojem je za sve okrivio ostatke starog reima. Ruenje Hosnija Mubaraka trajalo je 11 dana, a Mohamed Morsi pao je za samo etiri dana. Glavni ovjek egipatske vojske, general Abdel Fattah al-Sisi, 3. srpnja u 19,00 sati putem TV-ekrana poruio je Morsiju kako vie nije predsjednik zemlje. Vojska je privremeno ukinula Ustav te je vlast predana u ruke Visokog ustavnog suda. Plan nije donijet samo od strane vojske, u proces su bili ukljueni razni politiki, religijski i drutveni akteri. Zakljueno je kako e se formirati Vijee nacionalne pomirbe, napraviti revizija pojedinih zakona i odrati prijevremeni predsjedniki izbori. Za vrijeme vojnog obraanja naciji prisutni su bili veliki imam Al-Azhara Ahmed El-Tayyeb, koptski patrijarh Tawadros II, Mohamed El-Baradei, predstavnik salafistike stranke Nour, Mohamed Abdel-Aziz, predstavnik anti-Morsi kampanje te jedan pripadnik sudstva. Muslimanska braa, oekivano, odbili su prisustvovati proglasu. Neposredno nakon pada Morsija krenula je brza transformacija u Egiptu. Mohamed Morsi je uhapen i stavljen u pritvor. Takoer su privedeni i vodei ljudi Muslimanske brae, a uhidbeni nalog izdan je za preko 300 osoba. Egipatske snage sigurnosti odmah su krenule u zatvaranje brojnih pro-islamsitikih televizijskih medija, ukljuujui i urede katarske Al-Jazeere, koja je snano podupirala Morsija i Muslimansku brau. Do kraja mjeseca uslijedile su brojne pro- i anti-Morsi demonstracije, u kojima su sudjelovali milijuni ljudi. U brojnim sukobima irom zemlje ubijeno je nekoliko stotina Egipana. Rasplet situacije (ili daljnji zaplet) uslijedio je u kolovozu 2013.

Uzroci pada Mohameda Morsija


Prema politikim analitiarima, Mohamed Morsi i Muslimanska braa su se jednostavno pokazali nesposobnima da vode dravu. To se najvie osjetilo u padu ivotnog standarda, porastu siromatva i nezaposlenosti, kapitulaciji pred MMF-om koji im je uspio nametnuti rigorozne mjere tednje za zajmove od nekoliko milijardi dolara koji u sutini nita ne rjeavaju, te popustljivou pred multinacionalnim kompanijama. Morsi se obraunao s demokracijom davi sam sebi brojne ovlasti zbog kojih su ga neki ak optuili da eli postati novi 'faraon'. Nadalje, umjesto da se primarno i bez imalo ekanja pobrine za ekonomsko stanje u zemlji, on je odmah krenuo s religijskom agendom provodei islamizaciju. Sekularno stanovnitvo, naroito u zemlji poput Egipta koja je dugi niz godina bila bastion arapskog nacionalizma, nikada se nee miriti s ruenjem sekularnog poretka, pa tako ni onda kada sekularizam nastoje dokinuti tzv. 'demokratski izabrani' lideri bilo da se radi o Morsiju u Egiptu ili Erdoganu u Turskoj, miljenje je jednog politikog analitiara. Vojni izvori otkrivaju kako je kap koja je prelila au bilo njegovo gostovanje na skupu radikalnih islamista u Kairu na kojem se pozivalo na dihad u Siriji. Naime, 15. lipnja istaknuti sunitski klerici organizirali su veliki skup na stadionu u Kairu na kojem se proklinjalo sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Koritena je i rije nevjernici za sve skupine koje se bore na strani sirijske vojske, ali i one skupine koje se u Egiptu protive Morsiju. Glavni gost na skupu je bio egipatski predsjednik Mohamed Morsi, koji je s govornice pozvao na stranu vojnu intervenciju u Siriji. ak je spomenuo i kako bi se Egipatska vojska mogla ukljuiti. Ova izjava okirala je vojsku koja je odmah sutradan objavila otru poruku u kojoj se u potpunosti odbacili Morsijeve izjave i istaknuli kako je jedina uloga Egipatske vojske zatita egipatske granice. Oruane snage bile su jako uzbunjene zbog ove konferencije o Siriji u vrijeme dok se zemlja nalazi u velikoj politikoj krizi, rekao je jedan oficir u razgovoru za Reuters, istiui kako je to stav i ostalih pripadnika Egipatske vojske.

TV-obraanje generala al-Sisija Nakon ovih dramatinih izjava u kojima se spominju ivoti uskoro se oglasila i Egipatska vojska. Njihova izjava nije bila nita manje dramatina. Istaknuli su kako e dati i krv u obrani naroda protiv ekstremista, oito se referirajui na Muslimansku brau i njihove pristae. Kunemo se Bogu da emo rtvovati i nau krv za Egipat i egipatski narod, u njihovoj obrani protiv terorista, radikala i budala, porueno je iz Vrhovnog vijea egipatskih oruanih snaga (SCAF), koje predvodi general Abdel Fattah al-Sisi. Poruka je stigla kao direktan odgovor na Morsijev govor.

32

PREPORODOV JOURNAL 153

iz svijeta

TUNIS: Novo ubojstvo voe opozicije


Ubijen Mohamed Brahimi, voa sekularne opozicije
25. srpnja 2013. u glavnom gradu Tunisa ubijen je Mohamed Brahmi, voa sekularne opozicije. Bio je voa nacionalistikog pokreta Narodni front i estoki kritiar vladajue islamistike stranke Ennahda, koja je dola na vlast nakon svrgavanja dugogodinjeg pro-amerikog predsjednika Bena Alija. Narodni front ima dva zastupnika mjesta u Nacionalnom ustavnom vijeu, privremenom parlamentarnom tijelu koje ima zadatak sastaviti novi Ustav. Brahimi (58) je pogoen s najmanje 11 hitaca, a na slian nain je prije manje od pola godine (6. veljae) ubijen i njegov prethodnik Chokri Belaid, istaknuti ljeviarski voa.

dogaaje za ruenje demokratskog procesa, odvlaenje zemlje u nepoznato, bilo da se radi o kaosu, graanskom ratu ili povratkom u despotiju. Voa stranke Ennahda, Rached Ghannouchi, takoer je rekao kako se nastoji zaustaviti tuniki demokratski proces istaknuvi kako je ovo jedini uspjean demokratski model u regiji, naroito nakon nasilja u Egiptu, Siriji i Libiji. U Tunisu se nee desiti egipatski scenarij, mi emo opstati", rekao je voa vladajue Ennahde. Vladajua stranka nije uspjela rijeiti gorue ekonomske probleme u zemlji, dok ih sekularisti optuuju za prikrivenu suradnju s radikalnim salafistima. Nakon dva atentata na istaknute politiare u njihovim redovima, sekularna opozicija u Tunisu istaknula je kako razmatra uspostavu alternativne vlade kao odgovor islamistikom vodstvu. Pred Tunisom je znatna eskalacija tenzija jer opozicija istie kako ne namjeravaju krenuti u nikakvu pomirbu s vladajuom strankom Ennahda. Situacija je u mnogim aspektima slina onoj u Egiptu.

LIBIJA: Borba za prevlast


Nezadovoljstvo Muslimanskom braom
Nakon Egipta i Tunisa, prosvjedi i nemiri su izbili i u Libiji. 27. srpnja 2013., nakon ubojstva Abdelsalama al-Mismarija, istaknutog politikog aktiviste iz Benghazija, prosvjednici su napali urede stranke Pravde i izgradnje (politiko krilo Muslimanske brae u Libiji) u Benghaziju i glavnom gradu Tripoliju. Prosvjednici su istaknuli kako iza atentata stoje Muslimanska braa. Osim ubojstva al-Mismarija, tokom dana u Benghaziju su takoer ubijeni bivi pukovnik zranih snaga i visoki policijski dunosnik. Dok su trajali masovni prosvjedi protiv Muslimanske brae i napadi na njihova sjedita, oko 1.100 zatvorenika uspjelo je pobjei iz zatvora Al-Kuifiya u blizini Benghazija, pri emu ih je samo 18 ponovno privedeno. Mnogi od zatvorenika bili su pristae Muammara al-Gaddafija. Izvjetaji otkrivaju jako malo detaljnih informacija, no veina izvora istie kako im je netko pomogao izvana. Politiki analitiari smatraju da su aktualni prosvjedi zapravo unutarpolitike borbe za prevlast nad naftom bogatom Libijom. Pojedini parlamentarni zastupnici pobunili su se protiv sve veeg utjecaja Muslimanske brae u Libiji, pri emu se naroito istaknuo ubijeni zastupnik Abdelsalam al-Mismari. Inae, al-Mismari je bio jedan od prvih koji su se ukljuili u organiziranje pobune protiv vlasti pukovnika Muammara al-Gaddafija i Zelene revolucije. Bio je jedan od osnivaa tzv. Pokreta 17. veljae. Zemlja je nakon rata i NATO intervencije 2011. ostavljena u kaosu. Jedino na to se obratila posebna pozornost je to bre pokretanje izvoza nafte, naravno, po pogodnim ugovorima za libijske osloboditelje. Nezadovoljstvo stanovnitva je na izuzetno visokoj razini. Zeleni pokret u Libiji je 2011. vojno poraen, ali nikada nije ideoloki slomljen. Novom Libijom i dalje dominiraju militantne skupine, zapadni poslovni interesi i korumpirana politika klasa koja je spremna i na atentate kako bi dograbili to veu mo. to e se dogaati u narednom periodu, teko je predvidjeti. Moe se pretpostaviti kako e pojedine utjecajne politike, ali i militantne skupine, nastojati kapitalizirati val nezadovoljstva Muslimanskom braom koji se naglo iri sjevernom Afrikom. Muslimanska braa bez Egipta kao uporita vie nisu snana sila. Imajui u vidu dogaanja u Egiptu, Tunisu i Libiji, kao i rat u Siriji kojemu se kraj ne nazire, moe se slobodno rei kako bliskoistona regija ulazi u novu turbulentnu fazu s nepredvidljivim ishodima. q Pripremio: Ismet ISAKOVI

Mohamed Brahmi, novo politiki motivirano ubojstvo Umro je kao muenik, umro je za svoje ideale ubila ga je teroristika banda, rekla je njegova supruga istiui kako iza atentata stoji vladajua stranka Ennahda. Ovo je najvea katastrofa koja se mogla desiti Tunisu. Sada ve imamo niz politikih atentata na sve one koji imaju drugaiji stav, rekao je opozicioni politiar Najla Bourriel, lan stranke Demokratski blok. Ova propala vlada prouzroila je jo jednu nacionalnu katastrofu. Izlazak na ulice je jedino rjeenje, poruili su iz prosvjedne organizacije Tamarod. Neposredno nakon to se proirila vijest kako je Brahmi ubijen tisue sekularnih stanovnika izali su na ulice diljem zemlje. Unato tome to je na ulice rasporeena vojska i policija, na vie lokacija je izbilo nasilje. Ispred Ministarstva vanjskih poslova policija je upotrijebila suzavac kako bi pokuali protjerati prosvjednike. U gradu Sidi Bouzid, kolijevci narodne pobune protiv Bena Alija, prosvjednici su zapalili dva ureda vladajue stranke Ennahda. Najvea radnika organizacija u Tunisu, sindikalna konfederacija UGTT, proglasila je generalni trajk u znak prosvjeda protiv ubojstva Brahmija. Generalni tajnik UGTT-a, Hussein Abbasi, rekao je kako e se zbog ovog atentata zemlja potonuti u krvoprolie. Svi letovi prema Tunisu i iz Tunisa su otkazani jer u generalnom trajku sudjeluju i radnici u zranom prometu. Atentat na Brahmija su jednoglasno svi osudili. Pritom su drave s najveim interesom u Tunisu SAD i Francuska reagirale na nain da to bre smire tenzije. Iz Washhingtona su pozvali na transparentnu i profesionalnu istragu, dok je francuski predsjednik Francois Hollande poziva Tuniane da zadre nacionalno jedinstvo i proces demokratske tranzicije. Ali Larayedh, tuniski premijer, osudio je atentat i pritom istaknuo: Protivimo se svim pozivima na ruenje Vlade i Ustavnog vijea s ciljem stvaranja politikog vakuuma. Neki ele iskoristiti ove

SRPANJ 2013.

33

kultura

PRIA O SEVDALINKAMA: TURSKA MELODIJA SA BOSANSKIM TEKSTOM

Pogledaj me Anadolko...
Haj, pogledaj me Anadolko, Muhameda ti, haj, ja u tebi sevdalinke pjesme pjevati! Haj, hranit u te bademima da mi mirie, haj, pojit u te ul-erbetom da mi sevdie! Haj, ruse kose curo ima, ali li ih ti? aman da ih alim, ne bih ti ih dala da ih mrsi ti! Haj, bijelo lice curo ima, ali li ga ti? aman da ga alim, ne bih ti ga dala da ga ljubi ti! Njemaki putopisac Henrik Renner ostavio je obiman zapis sa svoga putovanja po Bosni i Hercegovini krajem 19. stoljea. Renner je ve 1875. godine, za vrijeme ustanka, kao prvi novinar posjetio Hercegovinu. Sa austrijskom okupacijom doao je ponovo i ostao izvjesno vrijeme kao dopisnik bekih i berlinskih novina, a njegovi kasniji dolasci bili su proputovanja uzdu i poprijeko kroz bosansko-hercegovake krajeve. Njegov je putopis obogaen brojnim ilustracijama i fotografijama koje danas zasigurno imaju veliku vrijednost. Na vie mjesta, Renner se osvre na lirski narodni izraz stare Bosne, govorei pohvalno o naoj narodnoj pjesmi. On takoer na vie mjesta govori i o porijeklu nekih narodnih pjesama. Evo dijela njegovog zapisa iz 1896. godine o naoj narodnoj pjesmi i aikovanju: Jedan od najljepih obiaja, koji je po svoj prilici ostao iz kranskoga doba, to je aikovanje. To je isto kao u Nijemaca u austrijskim i bavarskim zemljama ono postajkivanje pod prozorom, pa makar da ovdje rijetko biva pod prozorom, ve obino kod tarabe, stvar ostaje ista. Adet je da se u petak ili ponedjeljak turske ene i djevojke u veem broju okupe i odu same bez mukaraca na teferi. Kada bude akam, onda se vrate i sada nastane po baama, na kapidicima ili pred muebcima ivot ispodtiha. Kada je dan za aikovanje, smije mladi svojoj znanici, koju je moda vidio samo kao djevoje, dok se nije jo krila, utivo da prie i da joj se stane lijepo udvarati. To se ini tako srameljivo i njeno, da se mora uditi muhamedovcu zbog te pristojnosti. Sve je aikovanje u sasvim tihom aputanju, poljubiti se skoro ni ne mogu, te jedino ako strast pree svaku granicu i prijei im se, da se uzmu, ugovori se otmica, koja je tu uobiajena, ali ve skoro nestaje. Uz aikluk uju se slatke ljubavne pjesme, koje ne zaostaju za naJljepim zvucima zapadnjakim. Narod u Bosni, makar da je vjerom rascjepkan, u ljubavnim pjesmama nije razdijeljen, jer enske ljubavne pjesme iste su u muhamedovaca i u krana. Uope Juni su Slovjeni bogati pjesmama. Epika im dodue ima slabe promjene, radnja obino pada ili se sasvim rasplinjuje, no lirsko je blago divno. Renner je bio fasciniran bonjakom narodnom pjesmom sevdalinkom Pogledaj me Anadolko, Muhameda ti. Meutim, ni on, kao ni mnogi poslije njega nisu saznali pravo porijeklo ove pjesme, a itekako je zanimljiv njen historijat. Naime, za vrijeme Krimskog rata (1853.-1856.) izmeu Turske i Rusije, Turska je dobila pomo od Engleske, Francuske i Sardinije, pa se, izmeu ostalih, u Carigrad smjestio u kasarnu i jedan odred kotske vojske. Imali su neobine uniforme, koje su privlaile graane, ba kao i njihov mar, koji je sviran uz gajde. Ta melodija

Henrik Renner (mar) je ubrzo postala melodijom jedne turske narodne pjesme, iji slobodni prijevod, glasi ovako: Kad ja pooh u Uskudar, poela je kia, mom pisaru je kaput dug, a skut blatnjav, pisar se trgnuo iz sna, oi su mu mahmurne, pisar je moj, ja sam njegova, to se druga ruka mijea?! A mom pisaru ba lijepo pristaje utirkana koulja, kad ja pooh u Uskudar, naoh jednu maramicu, na sred maramice stavih dosta lokuma, i traei pisara, naoh ga kraj sebe Slatkii koje djevojka nosi svome dragom su simbol njenih ljubavnih osjeanja, a Uskudar je predgrae Istambula. Dok ga je traila, on je ve bio pokraj nje i to u utirkanoj koulji, tj. u uniformi, a rije je o novim evropskim uniformama, koje je uveo tadanji sultan Muhamed II. Nije poznato kako je ova pjesma dospjela u Bosnu i Hercegovinu, gdje je tekstualno prilagoena lirskom izrazu bosanske sredine, ali se zna da se u Bosni poela pjevati svega nekoliko godina nakon to je bila izrazito popularna u Turskoj. Izvodili su je mnogi pjevai, a moda najupeatljiviju izvedbu je imala u interpretaciji Seje Pitia. Pjesma se u neto modificiranoj formi pjeva i u junoj Srbiji, Bugarskoj, Grkoj i Makedoniji. q Avdo HUSEINOVI

34

PREPORODOV JOURNAL 153

kultura

NASER OD GAZIMESTANA DO HAGA I NAZAD, NOVA KNJIGA AVDE HUSEINOVIA

Ne moete unititi dobra ovjeka


U etvrtak, 4. srpnja 2013., u Domu mladih Skenderija u Sarajevu odrana je sveana promocija knjige Naser od Gazimestana do Haga i nazad autora Avde Huseinovia, novinara i publiciste, dugogodinjeg suradnika Preporodovog Journala iz Sarajeva. Knjigu je tiskala Izdavaka kua Dobra knjiga iz Sarajeva, a nakladnik je Udruenje za zatitu historijskih vrijednosti Haber iz Vogoe. Brigadir Naser Ori, legendarni ratni komandant obrane Srebrenice, u 16 poglavlja knjige po prvi put pria svoju ivotnu priu. Pritom itatelje upoznaje s danima djetinjstva, boravkom u Specijalnoj jedinica MUP-a Srbije, kada se nalazio u osobnoj pratnji Slobodana Miloevia, ratnim dogaajima u Srednjem Podrinju. Takoer, otkriva detalje o izlasku iz Srebrenice u travnju 1995. godine, danima kada se dogaao genocid u Srebrenici, ivotnim nevoljama nakon Daytonskog sporazuma, odlasku i boravku u pritvoru Hakog tribunala, kao i dogaajima koji su ga pratili po povratku iz Haaga. Knjiga ima 419 stranica i sadri vie od 200 vanih ratnih dokumenata. Na poetku promocije prisutni su mogli pogledati kratki dokumentarni film o ratnom putu Nasera Oria i situaciji u Srebrenici i Bratuncu, kao i isjeci sa sudskog procesa Oriu na Tribinalu u Haagu. O knjizi su, pored autora i Nasera Oria, govorili brojni promotori: akademik Abdulah Sidran, knjievnik Isnam Talji, dr. Devad Mahmutovi, odvjetnica Vasvija Vidovi, Hasan Nuhanovi, general Ismet Alija te putem video-linka Emir Suljagi. Promociju je moderirao Amir Kulagi, dok je odlomke iz knjige itao glumac Muharem Osmi. Ova knjiga ne treba Naseru Oriu. On se sa svojih 25 godina popeo na najvee kote novije bosanskohercegovake historije. On je stao na elo gladnog i nezatienog naroda kojemu je genocid prijetio jo 1992. godine. Ova knjiga je potrebna bosanskohercegovakom ovjeku i svim dobronamjernim ljudima u regionu i svijetu da shvate preteke okolnosti u kojima se jedan momak od 25 godina odvaio da sa nekoliko desetina svojih branilaca digne iri ustanak u Srednjem Podrinju, na granici Bosne i Hercegovine s dravom Srbijom, uvodno je rekao Avdo Huseinovi. Istaknuo je da je prilikom pisanja knjige, ije je nastajanje trajalo tri godine, bilo i tekih trenutaka, kada je Naser zbog probuenih tekih emocija razmiljao o odustajanju, rekavi: Ja ovo neu moi preivjeti! Huseinovi je govorio i o nekim ratnim dogaajima koje su ostavile poseban peat na Oria. Puno je detalja u knjizi. Mene su kao istraivaa posebno zanimali neki. Pitao sam ga: 'Kad ti je bilo najtee tokom agresije na srednje Podrinje?' Kazao mi je: 'Dva puta. Prvi puta kada sam preko sistema veze sluao kako u Fakoviima srpske jedinice iz Bratunca, koje je predvodio izvjesni Mungos, siluju nae sestre. I oni to sve rade preko sistema veze, a ja sam nemoan da pomognem jer se nalazim 10 kilometara udaljen.' Drugi dogaaj za koji je kazao da mu je najtei tokom agresije bio je jedan dogaaj sa kraja 1992. godine, u selu Lolii u bratunakoj opini. Naser kae: 'Tu pored ceste ima jedna esma. Zastao sam pored esme. U tom momentu pala je granata na dva metra od mene. Meni nita, a granata je ubila trudnicu koja je stajala meni iza lea. Ubila je trudnicu i u njoj dijete kojoj je falilo 20 dana da ugleda svjetlo dana.' U obraanju publici Avdo Huseinovi je proitao dio pisma britanskog odvjetnika Johna Jonesa, koji je zajedno s odvjetnicom Vasvijom Vidovi bio Oriev branitelj na sudskom procesu u Haagu. U

Avdo Huseinovi, Naser Ori i Abdulah Sidran pismu Jones, izmeu ostaloga, pie: Naser mi je potvrdio istinitost jedne stare izreke koja kae: 'Ne moete unititi dobra ovjeka'. On je jednostavno bio savren klijent. On je optuen samo zato to je Carla del Ponte imala dogovor sa Srbima. Podignula je optunicu protiv njega nadajui se da e u zamjenu dobiti Karadia i Mladia, to se nije dogodilo ni mnogo godina poslije, a to jasno ukazuje na to da je nasamarena. Bila je to glupa i korumpirana odluka. U sutini, na ovom suenju ak su svjedoci optube sa srpske strane u svojim iskazima govorili da je Naser bio netko tko nije tolerisao zlostavljanje zatvorenika, te kako je bio velikoduan i hrabar. Kao advokat, odredio sam sebi pravilo da ne iznosim svoje miljenje o klijentovoj nevinosti ili krivici. Ovdje u napraviti izuzetak. Znam iz jasnih injenica da Naser nikada nije poinio niti jedan jedini zloin nad civilima tokom rata. Nadam se da e doi vrijeme u Bosni kada e ljudi vidjeti Nasera kakav on zaista jeste dobar i plemenit ovjek, koji je dao sve od sebe u pokuaju da odbrani svoj okupirani i izmueni narod. Huseinovi je naglasio da je potpuno svjestan da e knjiga Naser od Gazimestana do Haga i nazad, kao i svako drugo djelo, biti i hvaljena i osporavana. Izrazio je uvjerenje da niti jedan ozbiljan izdavaki poduhvat u budunosti koji se bude bavio agresijom na Republiku BiH i genocidom nad bonjakim narodom nee biti zamisliv bez konsultacije sa dokumentacijom iz njegove knjige. Na kraju je citirao rijei dr. Avde Hasanovia, naelnika Ratne bolnice u Srebrenici, koje ponajbolje govore o legendarnom komandantu obrane Srebrenice: Naser Ori e ostati legenda meu svima koji su s njim ratovali. injenice demantuju one koji pokuavaju ruiti Nasera Oria. I vrijeme e ih demantovati. I kad ga vie ne bude, voljet e ga djeca njegovih boraca. Promocija knjige Naser od Gazimestana do Haga i nazad izazvala je nezapamenu panju javnosti. Preko 300 posjetitelja ostalo je izvan sarajevskog Doma mladih jer u dvorani nije bilo slobodnog mjesta. Osim toga, knjiga je u prvih mjesec dana postala svojevrsni bosanskohercegovaki bestseller za potrebe trita BiH (bez bh-dijaspore!) tiskana su ak tri izdanja po 2.000 primjeraka. Organizirano je 15-ak promocija irom BiH. Vrijedi podsjetiti da je prvo predstavljanje knjige Naser od Gazimestana do Haga i nazad nije uprilieno u BiH, odnosno u Sarajevu, ve nekoliko dana ranije u Hrvatskoj, 29. srpnja 2013. u Sisku, na 2. Danima sjeanja na Srebrenicu Sisak Srebrenica 2013.. q Ismet ISAKOVI

SRPANJ 2013.

35

kultura

JER TI SI LJUBAV VJENA NOVI CD ARABESKI

Lirske vokalne interpretacije


Teror glazbene industrije
Umnogome devalviran pojam duhovne glazbe, ini se, danas ivi od rabijatnih miunga, krivo sraslih kvazimuzikih elemenata koji se poesto potiru i kojima je tijesno u posvaanim glazbenim anrovima. Primjera brkanja anrova je mnogo, i ovdje ne kanimo izvrgavati kritici sveopu poast muzike koja nam se ulaguje kombinirajui puki melos, moderne ritmike kerefeke i pseudotradicijsko obilje. Uostalom, koja nas podcjenjuje svojim prvoloptakim aranmanskim bukuriima i ne moemo je posluati vie puta. Stari ideali o glazbi koja nas ima obogaivati i unaprjeivati odavno su u glazbenoj industiji svega i svaega i brze zarade suspendirani, i svaki put kad nam se uini da prevare lakih nota, potroena jezika i izraubane motivike te lane glazbe vie i ne moe biti da je kierica, naime, doivjela svoj klimaks i neumitni poraz! neugodno se iznenadimo s njezinih devet ivota i ponovnom najezdom. Stvari vjerojatno najloije stoje u sferi duhovne glazbe. Moda ponajprije zato to je naa sadanjost posve u vlasti vremena koje nas ostavlja bez daha, ali mu kronino fali duha. Pritom, naravno, govorimo o teistiki, pa i religijski formuliranim kategorijama duha. Zbilja, kad smo zadnji put uli vie ili manje artikuliranu pohvalnicu Bogu, odu Bojem stvaranju, Stvoritelju? Prije e biti da na dnevnoj bazi kusamo jednu te istu glazbenu juhu u razliitim varijacijama koju teror glazbene industrije kreira po jednoj jedincatoj ideji pjesme, koja, naravno, zagovara jednu jedincatu ideju svijeta. Taj se teror, gotovo bez razlike u svojoj temeljnoj pobudi, realizira kao totalitarna apologija stvorenom i stvorenjima, profana himna ovjeku i njegovim konzumerskim ulima, a najee kao sveopa brbljaonica o ovozemaljskim nakaradama i lanim rajevima. Stanje, naalost, nije bolje ni u anru ilahija i kasida, islamskih pjesama pobonoga karaktera. Naprotiv, mnoge uspjenice tek su sklepane od novokomponiranih melodija, odnosno sugestivne islamske motivike i turbo folk mate svojih kompozitora koji ih garniraju as patriotsko-narodnjakim, as dervikim pojmovljem. Ne treba dakako posebno ni argumetirati da njihovi orijentalni pozadinski signali i bliskoistoni taktovi i ritmovi ne dobacuju dalje od opepoznatih und-numera emse Suljakovi ili Sinana Sakia. Ilahija kao ponajprije duhovna glazba islama ima, meutim, jasne kondicije i konzistentnu poetiku. Poetika muslimanskih pobonih pjesama za vokalnu interpretaciju nipoto nije kaotina sehara u kojoj je zbrda-zdola nabacana kurentna glazbena estetika prema

diktatu narodnjakih poskoica i marketinkih vercera koji nam efemerne pjesmuljke hoe hametice prodati pod pobonu umjetninu. Ilahije i kaside, mada ne podrazumijevaju isti sadraj, u kolektivnoj memoriji Bonjaka nepogreivo se, s pravom, doivljavane kao prostor duhovnih tema, pitanja spoznaje, smrti i ivota, ovosvjetskog i onosvjetskog, zapravo svega to se tie ivota i knjievnosti, ivota i umjetnosti uope od, ako emo pravo, predislamskih vremena. One su pohvalnice Bogu, one Mu izriu zahvalnost, one zazivaju Njegovu blizinu.

Duhovna glazba islama


Nedvojbeno jedna od iznimki koji se opiru nakaradnim trendovskim recepturama za uspjeh, zbor je Zagrebake damije Arabeske. Dvije pune dekade dijele nas od njihova osnutka, na ijim je poecima stajao Ismet Kurtovi i uspjeno ih predvodio sve do 2008. godine, otkad ih vodi Selma Ibrulj. U povodu respektabilnog jubileja, taj zbor uza kurra hafiza Aziza Alilija zbiljski brend Ljepotice iz Fol-

36

PREPORODOV JOURNAL 153

kultura
ke, kako joj od milja tepaju oni koji Zagrebaku damiju zavole na prvi pogled oglasio se svojim novim CD nosaem zvuka, etvrtim dosad, naslovljenim: Jer Ti si ljubav vjena. Ni na tren ne isputajui iz vida da je na puno naina ilahija duhovna glazba i svojevrsna intima islama, da je mnogokad bila razlog za sranu suzu tragaoca za Bojom blizinom, da je prije svih formi knjievnoga izraavanja upravo ona respektabilna knjievnopovijesna zaliha Bonjaka koji su je neko ispisivali na etirima jezicima arapskom, perzijskom, turskom i bosanskom ovaj je danas deveterolani djevojaki zbor (Alma Hasanbegovi, Alma Srebrenikovi, Amina Ajala, Amina Alili, Amina Kazaferovi, Belma Hadovi, Jasmina Ahmetovi, Jasmina Meranovi i Selma Ibrulj) ostvario viegodinju suradnju s ponajboljim suvremenim pjesnikom islamskih tema na bosanskom jeziku Demaludinom Latiem i Seadom Zeletom Lipovaom, kompozitorom i aranerom rock provenijencije, koji s Arabeskama surauje i kao producent od njihova drugog albuma. Profinjeni lirski glasovi djevojaka u kombinaciji sa spomenutim autorskim dvojcem, i na ovom albumu, naprosto i nasreu vie je od obeanja dobrog glazbenog spoja i berietne suradnje. ak i u usporedbi s prethodnima (Da se Bosni vratim iz 1994., Hori, hori vasiona iz 2002. i Ti si vjetar, ja sam plamen iz 2006,), toga smo dojma. Arabeske, naime, nisu ispale iz vlastitog (glazbenog) vremena. Naprotiv, one usred Zagreba prevrednuju tradicionalne obrasce ilahija i kasida, istodobno popularizirajui te knjievne predloke dajui im novi ivot u glazbi. Jedan set pjesama, rekli bismo i najdojmljiviji meu 10 pjesama s ovoga albuma, izrasta iz sufijska svjetonazora, odnosno spretno rabi tesavvuvsku terminologiju, bilo da su pjesme pobuene elementima tekijske, bilo divanske knjievnosti. Najfrekventniji motivi tih pjesama stoga su, prirodno i logino, bulbul, aik, rua, mauk, derman... Podsjetimo se, u divanskoj poeziji, kako profanoj tako i mistinoj, pjesnik je aik (onaj koji udi za Allahovom ljepotom i Uzvienou). Otud nije sluajan naslov ovoga albuma. Aik (zaljubljeni) je u neumornoj, vjeitoj potrazi za objektom svoje udnje, on se nikada ne smara, njegova ga ljubav vodi ka opijenosti jedinstvenom ljepotom Stvoritelja, svog konanoga cilja Ljubljenoga (Mauka). Utoliko je iznimno dojmljiva prva pjesma s ovoga albuma, kasida munadat, koja velia Gospodara Bulbul i leptir. Aik je, naime, bulbul koji se Gospodaru svome obraa u zoru, neumorno ga zazivajui. On je i leptir iji ak nitko ne sluti, osim Onaj Kojega se voli biem cijelim. Inae, u tradicionalnim inaicama bulbul se najee obraa Rui kako bi mu Rua otvorila svoje pupoljke i kako bi se on sjedinio s njome, svojim Ljubljenim, u asu njegove zemne smrti, jer miljenje i pjevanje sufizma, posve u suglasju s islamskom misli, ne trpi dvojstvo Rua je Voljeni, Jedan i Jedini, Koji nema sudruga. Bulbul iz Arabeskine pjesme, meutim, izbjegava te uobiajene simbole, on je metafora udnje i tragaoeve ei. Odmah potom sluamo dvije-tri pjesme koji nam se ine ljupko araniranim pop baladama, negarniranim tesavvuvskih pojmovljem, ali itekako upravljenima prema evokativnim inkantacijama Izvora. One su jednostavno lijepe i opravdano melankolizirane, ujene i neislamskom uhu kolokvijalno reeno, prohodne i lako pamtljive. U usporedbi s Bulbulom i leptirom nita manje dojmljiva nije ni kasida Kad zaplae dua moja, koja je, za razliku od kaside munadat, poetsko-glazbena evokacija na Pejgambera Muhammeda, s.a.v.s. Kad bismo se ipak trebali odluiti o pjesmama koje e svojom interpretacijom i stihovno-glazbenim aranmanima zaivjeti u budunosti, bez zadrke bismo se odluili za dvije od njih: Jrabbi, gorim i Tarih za Zagrebaku damiju. Prva, osim iznimne ritamske i melodijske podloge, sadri i stihove ilhamom probuena aka koji nas podsjeaju na velebne domete sufijske poezije: Jarabbi, gorim/

Arabeske u Zagrebakoj damiji Za ovu bolest/ ne elim lijeka Allah, Allah ti si derman. Zaljubljenoj dui, koja ezne za Blizinom, dakle teko pada odvojenost od svoga Gospodara, ali Allah joj je i utjeha i lijek, pa se, prema tome, mada tuguje, ne ali. Pak, Tarih, premda protkan zakrinkanom metaforikom simbolikom, nam se doima kao da je napisan s nekih oku nedosegljivih i umu nespoznatljivih strana.

Uvjerljivost i vitalizam
Sve u svemu, suptilna, lirska vokalna interpretacija i majstorski ugoeni Lipovaini aranmani, u kojima nas flaute i violine na mjestima ostavljaju bez daha, te sugestivna poruka tekstova recept je za, nadamo se, izvjestan uspjeh ovoga albuma. Tome u prilog ide i nae uvjerenje da poetsko-glazbene forme dostupne na CD-u Jer Ti si ljubav vjena nisu na utrb ilahije kao knjievne forme, odnosno posigurno je ne nakarauju. I zakljuimo, duhovno naslijee Bonjaka, sublimirano u tekstovima Demaludina Latia koji su, po nama, nedvojbeno obogaenje svjetonazornih horizonata i bonjake knjievnosti, ali i leksikog fonda bosanskog jezika! s Arabeskama postie uvjerljivost i vitalizam, osvajajui nas modernim izrazom i efektnom korespondencijom s tradicijskom batinom. I to s batinom koja se ne obesvjeuje, kao dosad, kao posve zapostavljena i zaboravljena zaliha, nego je itekako osvijetena i iznimno upotrebljiva u suvremenom glazbenom trenutku. Srca naa akom trepere/ na kijam-zikru nebeske sfere, osim to su stihovi koji su se nali u drukijoj, bezmalo simfonijskoj skladbi na ovome albumu gdje glasovi, flaute i violine postiu sretno sazvuje najbolji je i epilog ovome tekstu. S pjesmama Arabeski bezmalo srca naa ljubavlju trepere, podsjeajui nas da smo istodobno i praina i itav svemir. Ako je to mjera ove vrste glazbe, trebamo li i traiti vie? q Ervin JAHI

SRPANJ 2013.

37

kultura

PRVI ZAGREBAKI KARAVANSARAJ

Duh i miris Orijenta


Koncem oujka 2013. godine Zagreb je jo jedanput udahnuo miris Orijenta, ovaj put otvorenjem izlobenog i prodajnog prostora Karavansaraj u Vlakoj ulici, koji je nastao po uzoru na drevna odmorita koja su resila svima znani Put svile. Izvorne orijentalne rukotvorine, sve ono to ini orijentalnu sofru i orijentalni ivotni prostor mogli smo po prvi puta vidjeti na sveanom otvorenju Karavansaraja 27. oujka 2013. godine koji od sada moete pronai na adresi Vlaka 47, u Zagrebu. Ovaj prvi zagrebaki karavansaraj nastao je inicijativom hrvatsko-iranskog branog para Ivone Denk i Mohammada Reze Fateha, a njegova ponuda koja simbolizira kulturoloku razmjenu svakako e povezati Zapad sa Orijentom. Samom otvorenju svjedoili su brojni visoki dunosnici i osobe iz kulturnog ivota poput Esada Prohia, biveg veleposlanika Hrvatske u Iranu, Seyed Mojtaba Akramija, ataea za kulturu Iranskog kulturnog centra u Hrvatskoj i Izeta Aganovia, posebnog savjetnika za znanost i obrazovanje biveg predsjednika Stjepana Mesia. Pritom treba posebno istaknuti prisustvo Nj. E. Mohsena Sharifa Khodaeija, veleposlanika Islamske Republike Iran u Zagrebu. Ve na samom poetku putovanja trgovakim i kulturnim rutama Istoka, veleposlanik je okupljenima izrazio svoj entuzijazam zbog otvorenja Karavansaraja: Pored Kine i Indije, Iran je jedna od tri najvea svjetska proizvoaa rukotvorina s time da se iranske rukotvorine, to se tie kvalitete, preciznosti, umjetnike teine, profinjenosti i boje, zauzimaju posebno mjesto () Otvorenjem ove galerije bit e poduzet novi korak u cilju predstavljanja i prodaje rukotvorina iz Irana to e proiriti meunarodnu suradnju u podruju kulture. Otvorenje je takoer bilo popraeno glazbenim zvucima grupe Olovni ples, koji su na zadatak imali ispuniti galeriju zvucima Orijenta, zvucima ija umjetnost diktira ono vizualno u iranskoj kulturi. Zagrebaka publika je stoga imala jedinstvenu priliku osluhnuti i upoznati poneto iz istone kulture.

Detalj s otvorenja zagrebakog Karavansaraja

Panislamski fenomen i kulturoloki kola


Osvrnimo se ipak na ono to karavansaraj predstavlja u svom izvornom obliku, na han kojem bijahu svojstvene neprestane izmjene putnika, hodoasnika i lutalica ije su se sudbine i prie utkale u njegovu povijest. Povijesni put karavansaraja pojasnila nam je turkologinja Nikolina Rajkovi navodei: Karavansaraj (perz. krvnsari; osmansko-tur. han; arap. khan) je u irem povijesnom kontekstu oznaavao mjesta uzdu glavnih trgovakih ili hodoasnikih ruta koja su primarno sluila kao prenoita i odmor za trgovce, hodoasnike i dravne slubenike. Pored toga, karavansaraj je putnicima koristio kao utoite od pljakaa koji su esto vrebali karavane u potrazi za plijenom, pruao im zaklon od loih vremenskih uvjeta i opskrbljivao ih svjeom vodom i namirnicama. Karavansaraj je bio i mjesto susreta pripadnika razliitih drutvenih slojeva, trgovinske razmjene i popularnog cjenkanja, pa ak i mjesto na kojem je bilo mogue obavljati vjerske rituale. Neki od karavansaraja su bili smjeteni u vanim trgovakim gradovima. Takvi su karavansaraji bili organizirani kao zadubine ili vakufi pa su znaajno doprinosili potreptinama islamske vjerske zajednice. U njima su esto odsjedali europski trgovci, katoliki misionari i strani izaslanici.

Mnogi od njih su gradske karavansaraje prisvajali kao vlastiti stambeni prostor, a neki su u njihovim atrijima gradili kapelice u koje su se esto sklanjali vjerski preobraenici. Iako unikatni u stilu i veliini, veina karavansaraja je arhitekturno nalik jedan drugome. To su dvokatne kamene graevine pravokutnog tlocrta s prostranim atrijem ili dvoritem. Prizemlje karavansaraja je sluilo kao prostor za obavljanje vjerskih rituala i skladite za robu i stoku, dok su pak katovi bili namijenjeni za odmor. Izvorno se karavansaraj kao institucija moe smjestiti u bogatu ranosrednjovjekovnu islamsku povijest. Premda je mogue tvrditi da je dinastija Umajada bila prva koja je udahnula ivot ovim zdanjima, karavansaraje neprijeporno treba tumaiti kao panislamski fenomen i kulturoloki kola u kojem se saimlje, ispreplie i sukobljava bogato povijesno nasljee prostorno utkano u umajadske, selduke, osmanske, safavidske i mogulske drutvene prakse.

Daak vihora s Bliskog istoka


Meutim, Karavansaraj Ivone Denk i Mohammada Reze Fateha nije dosljedna rekonstrukcija nekog srednjovjekovnog karavansaraja, ve samo daak vihora sa bliskog nam istoka. Njihov Karavansaraj nudi okrjepu i utoite, no ne od pljakaa ugroenom lutalici, nego duhom i znatieljom privuenom prolazniku. Iz izloenih artefakata koji predstavljaju visoku umjetnost ne samo Irana, ve i islama, daje se naslutiti istoa izvedbe i uloga koju umjetnost ima u ivotu jednog iraana. Pritom i sam vlasnik galerije Mohammad Reza Fateh, istie kako je rije o rukotvorinama koje su

38

PREPORODOV JOURNAL 153

kultura
izradili vrsni majstori i umjetnici ime se potvruje njihova iranska izvornost i originalnost u oblikovanju, Sve to se u galeriji nalazi napravili su trgovci s Puta svile, dakle proizvodi nisu kupljeni iz druge ruke, ve originalno tamo. Zaista nije potrebno mnogo kako biste shvatili da je svemu unutar ovog zagrebakog lokala doista posveena velika panja. Svaki izloeni predmet ukraen velianstvenim istonim dekoracijama te svaki obris na perzijskim tepisima koji su pomno postavljeni na zidovima lokala svjedoi o velikom trudu i istie njihovu izvornu izradu. Susretljivost domaina, svjeina prostora koji rese brojni predmeti keramike i metalne izvedbe, paljivo osmiljen izlog te zid ukraen citatom velikog perzijskog mislioca i filozofa Omara Hajjama upuuju na veoma ugodan prostor i orijentalnu atmosferu. Ponuda ovog izlobeno-prodajnog prostora je doista velika. U Karavansaraju u Vlakoj moete pronai iranske prehrambene delikatese baklavu iz Jazda, turiju, datulje, crne ajeve, demove, sirup od ipka, baklavu i tradicionalnu iransku slasticu gaz. Takoer, ponuen je namjetaj i rasvjeta za dom poput keramikih ploica, zidnih svjetiljki, fenjera i raznih lampa, potom razne tkanine kao to su poznate terme-runo tkani materijal izraen iz skupocjenih materijala poput zlata, srebra i svile. Velik dio ponude pak ini glineno i keramiko posue te razne umjetnine na primjer vaze, tanjuri, svijenjaci, aice za aj, ajnici, emajlirano posue, posudice izraene u hatamkari vjetini te kutije od kosti. Posljednji, ali ni po emu najmanje bitan dio asortimana ine tepisi i ilimi perzijske izrade. Svaka rukotvorina ima originalnu tehniku izvedbe koja ovisi o majstoru, neto to vlasnici Karavansaraja naroito vole isticati. Stoga u Karavansaraju moete pronai rukotvorine iz raznih dijelova Irana. ja orijentalistike. Na primjer, orijentalistkinja Azra Abadi Navaey, koja predaje na Odsjeku za turkologiju na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu te koja isto tako zajedno s svojim suprugom prevoditeljem sa perzijskog Ebtehajom Navaeyjom radi na promociji perzijske kulture, istaknula je povodom otvorenja vanost inicijativa ove vrste. Hrvatska treba biti ponosna to ima Orijent pred svojim vratima i djelom se postidjeti to toga nije bila svjesna ranije. Hrvatska nije samo srednjeeuropska i mediteranska zemlja, ve ima i orijentalnih elemenata u sebi koje treba osvijestiti. Tu su ostaci hanova, turbeta, hamama, nekoliko desetina damija i tekija po Slavoniji, koji su dovoljan svjedok orijentalnog sloja i komponente u djelu hrvatskog identiteta. O turcizmima i prehrani da i ne govorimo, rekla je Azra Abadi Navaey. Vidljivo je kako ne samo poznavatelji nego i zaljubljenici u orijentalnu civilizaciju pozdravljaju ovaj koncept prodajnog prostora iji temelj poiva na onom izvornom znaenju karavansaraja ili hana kao mjesta susreta, sastajalita. A tu ideju mjesta gdje se sve sastaje i preplie podrava i sam Put svile ije karavansaraje ovaj zagrebaki nastoji preslikati Put svile kao put gdje se razmjenjuju dobra, kultura, jezici i ljudske sudbine.

Unikatna produkcija vrsnih zanatlija


Prema uzoru na nekadanje karavansaraje koji su bili podstavljeni duom Puta svile i koji su primarno sluili umornim trgovcima i prolaznicima kao utoite, ovaj zagrebaki karavansaraj novoga doba nastojat e ponuditi daak Bliskog istoka. Kao to smo ve prethodno spomenuli u novootvorenoj galeriji moi ete pronai brojne primjere islamske umjetnosti, kako one dekorativne tako one uporabnog karaktera poput namjetaja, runo izvezenih perzijskih tepiha i keramike. Osim toga, asortiman Karavansaraja nudi poneto i za nepce svakog posjetioca poput raznih zaina, slastica poput baklave te tradicionalne ajanke koja se odrava u prostorijama trgovine svake subote izmeu 10 i 13 sati. Vlasnici prodajno-izlobenog prostora Karavansaraj, Ivona Denk i Mohammad Reza Fateh, stoga se nadaju kako e sukladno nazivu, galerija doarati svojim posjetiteljima blisko-istonu umjetninu i predanu izradu rukotvorina koja se utkala u Istok i postala tradicijom. U elji da prenesu svoju strast prema istonim tradicijama i tekovinama koje i dalje sainjavaju velik dio identiteta drava poput Irana odluili su se na ovaj korak sve kako bi hrvatskim graanima ponudili unikatnu produkciju vrsnih zanatlija. Ta strast prema Orijentu s naglaskom na Iran iznjedrila je jedinstvenu turistiku agenciju orijentiranu na daleko istone zemlje Perzepolis, te stoga nema dvojbe kako e ova uspjena suradnja para Denk-Fateh ponuditi jo mnogo toga od islamske kulture hrvatskom tritu. q Helena MARKOVI

Mjesto susreta i razmjene kultura


Kada govorimo o ivotnom stilu Karavansaraja i njegovim inicijatorima treba napomenuti kako ovo nije prvi i jedini iskorak gospodina Fateha i njegove supruge Ivone Denk uslijed kojeg nastoje pribliiti tokove Istoka naim prostorima. Godine 2007. otvorili su turistiku agenciju Perzepolis, koja hrvatskim graanima nudi priliku za otkrivanje dalekih istonih krajeva. Preferiramo neturistike zemlje kojih nema u ponudi u Hrvatskoj. Ideja Karavansaraja je krenula od Perzepolisa, jer smo vidjeli da su ljudi oduevljeni i nadahnuti kada se vrate s naih putovanja. Ta veza naih putnika i destinacija dovela nas je do zakljuka da zapravo ne bi bilo loe duh Bliskog istoka prebaciti u Zagreb, otvoriti Karavansaraj i ponuditi unikatne suvenire, ali i zaine, knjige, CD-e i slatkie iz tih zemalja kroz koje je prolazio Put svile. Ideja je da se donesu proizvodi iz raznih zemalja. Karavansaraji su ta poveznica, nalazili su se na Putu svile i sluili kao odmorite trgovcima i putnicima, istaknula je Ivona Denk. Miljenje Ivone Denk i Mohammada Reze Fateha dijele i brojni strunjaci sa podru-

SRPANJ 2013.

39

prie iz bosne

BOGI BOGIEVI, BOSANSKI SRBIN KOJI SE PRVI IZ BiH SUPROSTAVIO PROJEKTU VELIKE SRBIJE

Historijska i sudbinska odluka


Bogi Bogievi, nekadanji lan Predsjednitva SFRJ, ima rijetku biografiju posve nepoznatu dananjim politiarima bez mrlja, bez afera, bez mutnih poslova i osobnih obrauna. Roen je u 1953. godine u Ugljeviku. Za lana Predsjednitva SFRJ izabran je 25. juna 1989. godine i to na nain na koji niko drugi, ni prije ni poslije, nije bio izabran. To je prvi put naBogi Bogievi kon 45 godina da se iz Bosne i Hercegovine bira funkcioner za dravnu ili partijsku funkciju putem referenduma. Tada je odran prvi referendum i za lana Predsjednitva su glasali svi graani Bosne i Hercegovine. Bilo je ukupno pet kandidata. Bogi je kao najmlai kandidat imao oko 200.000 glasova vie od drugoplasiranog dr. Dragana Kalinia, kasnije tokom agresije na Republiku BiH bliskog saradnika Radovana Karadia. Kao lan Predsjednitva SFRJ, 12. marta 1991. digao je glas protiv vojne intervencije JNA. Naum Slobodana Miloevia, koji je ve imao kontrolu nad JNA, bio je da srui vlast u BiH i Makedoniji, a u Hrvatskoj i Sloveniji uvede vojnu upravu. Odbio je podrati ovaj Miloeviev plan, rijeima: Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji... planove za brutalni obraun s pripadnicima JNA koji se nalaze na hrvatskom teritoriju. Bio je to 45-minutni crno-bijeli obavjetajni uradak iz kojega je proizlazilo da je Hrvatska ve objavila rat jugoslavenskoj vojsci. Rezultat je, meutim, izostao, jer se Bogievi nije dao impresionirati Vasiljevievim filmom i nije dao svoj glas za izlazak tenkova JNA na hrvatske ulice i za hapenje republikog vodstva u Zagrebu. General Kadijevi bio je bijesan to je njegov plan propao, ali se, ipak, nije usudio otrgnuti kontroli tijela koje mu je bilo vrhovni zapovjednik. Jovi i Miloevi nisu odustajali od pritisaka na Generaltab JNA da se upusti u intervenciju protiv Hrvatske, pa je predsjednik Predsjednitva Jovi za 12. oujak 1991., putem televizije, sazvao novu hitnu sjednicu Predsjednitva, kako bi se ponovno raspravljalo o razoruanju paravojnih formacija. Doao sam u zgradu saveznog Predsjednitva, ali tamo nije bilo nikoga, osim skupine oficira JNA, koji su mi rekli da se ukrcam u vojni autobus. Mislio sam da su me uhapsili. Vozili su me na Topider, gdje je bilo predvieno da se Predsjednitvo sastaje u sluaju rata. Kad smo stigli na odredite, saekao me je general Veljko Kadijevi i odmah sam ga upitao jesam li uhapen. Naravno da niste, jer armija nikad ne bi uinila neto suprotno Ustavu, ljutito mi je odvratio savezni ministar obrane. Ne ljuti se, Veljko, samo provjeravam, pokuao sam se naaliti, a potom su se zajedno spustili u atomsko sklonite u kojemu su svi prisutni drhtali od studeni. Bilo je uasno hladno, bilo je zastraujue, ali je sjednica smiljeno upriliena u tim uvjetima kako bi nas se zaplailo i kako bi nas se slomilo. Pri ulasku u taj bunker sreo sam Bogia Bogievia na kojega je vren najvei pritisak. Imao sam informaciju da je cijelu prethodnu no proveo u razgovoru s generalima koji su ga stiskali da poklekne i da glasa za srpski prijedlog. Apelirali su na njegovo srpstvo, ali nisu uspjeli. Jovi je uz svoj glas za uvoenje izvanrednog stanja mogao raunati na jo tri sigurne ruke u zraku: jedna je pripadala Nenadu Buinu iz Crne Gore, druga Jugoslavu Kostiu iz Vojvodine, a trea Albancu Rizi Sapunxhiji s Kosova. Mesi i Drnovek bili su odluno protiv, a pridruio im se i Vasil Tupurkovski. To to su predlagali Jovi i Kadijevi bio je, zapravo, legalni vojni udar: legalan zato to bi ga izglasalo savezno Predsjednitvo, a udar zato to bi vojska preuzela situaciju u svoje ruke. Kljuan je, dakle, bio Bogi Bogievi. On, meutim, nije htio podii ruku, premda je Jovi vikao na njega i pourivao ga da glasa. Ne mogu i neu glasati, na koncu je rekao. Bogiu, ti si Srbin! Zato ne glasa kao i ostali?!, bijesno ga je pitao Jovi. Zapamti, Boro: ja jesam Srbin, ali prije svega sam Bosanac i glasam za interese itave Jugoslavije, a time i za interese Bosne i Hercegovine, odgovorio mu je Bogi. Mesi za Bogia kae da je ovjek od velikog znaaja za Republiku Hrvatsku i hrvatski narod. Zajedno sa makedonskim lanom Predsjednitva Vasilom Turpukovskim, Bogi je bio posrednik u pregovorima izmeu slovenake vlade i Vrhovne komande JNA o putanju regruta i deblokadi kasarni tokom desetodnevnog rata u ljeto 1991. godine, koji se vodio izmeu slovenake Teritorijalne odbrane i JNA.

Apelirali su na njegovo srpstvo, ali nisu uspjeli


O tom historijskom dogaaju, kada se bosanski Srbin Bogi Bogievi prvi iz BiH suprostavio Miloevievom projektu Velike Srbije, tadanji lan Predsjednitva SFRJ Stipe Mesi je zapisao: 25. sijenja 1991. godine Borisav Jovi, predsjednik Predsjednitva SFRJ je, po Miloevievu nalogu, sazvao novu sjednicu Predsjednitva, a cilj te sjednice bio je jedan jedini: da vrhovno politiko tijelo u zemlji izda naredbu Armiji da vojno intervenira u Hrvatskoj i da uhapsi Martina pegelja, ministra obrane, i Josipa Boljkovca, ministra unutranjih poslova. Dok je trajala sjednica u Beogradu, jedinice JNA u kasarnama po Hrvatskoj bile su u stanju pripravnosti i svakog su trenutka oekivale naredbu za izlazak na ulice, odnosno za izvoenje legalnog vojnog udara. Naredba, meutim, nije stizala, jer vojna opcija nikako nije uspijevala dobiti pet potrebnih glasova u osmolanom Predsjednitvu SFRJ. Onda je ministar obrane Veljko Kadijevi povukao posljednji potez koji je bosanskohercegovakog predstavnika Bogievia definitivno trebao uvjeriti da se prikloni vojnoj opciji. U vrijeme televizijskog dnevnika, u 19 sati i 30 minuta, predloio je stanku i nastavak sjednice nakon to se odgleda centralna informativna emisija. To, meutim, nije bio uobiajeni Dnevnik. Beogradska je televizija, naime, emitirala film kojega je tajno snimila Vasiljevieva Kontraobavjetajna sluba i koji je pokazivao kako Martin pegelj sudjeluje u krijumarenju oruja i kako izlae

40

PREPORODOV JOURNAL 153

prie iz bosne

Odluka o ratu ni po cijenu ivota!


Sjeajui se dogaaja koji je u martu 1991. godine, udario peat na njegovu politiku karijeru i ast, Bogi pria: Nije me bilo strah iz jednostavnog razloga to je sve to sam radio, ukljuujui i ovu sjednicu, radio sam sam, bez bilo kakvih tajnih i javnih dogovora i pekulacija. Dakle, sam sam odluivao u skladu sa svojom savjeu, imajui stalno u vidu da predstavljam cijelu Bosnu i Hercegovinu i njene graane, bez obzira na naciju i vjeru. Znao sam da nemam podrku Parlamenta BiH, to god da napravim. Zanimljivo je da je 12. marta 1991. godine bilo izuzetno hladno u prostoriji u kojoj smo bili jer je bila ispod nivoa zemlje, ti prostori se koriste samo u ratu. Trebalo je, dakle, donijeti takvu jednu odluku i ja sam, naravno, razmiljao samo o tome. To je bilo vrijeme kada smo imali inflaciju na nuli, podrku itavog svijeta; nemamo jo dezintegraciju, niti odluke o otcjepljenju iz Jugoslavije. Studenti su na ulicama Beograda, ali to je bila stvar lokalnih vlasti. Trebalo je donijeti odluku o povienju borbene gotovosti, znai donijeti odluku o ratu, o poetku rata 12. marta 1991. godine. Razmiljao sam samo u kategorijama protiv koga? Niko Jugoslaviju nije napao ni izvana niti iznutra. Protiv nas samih da povedemo rat, zato? Da li imam moralno pravo, ne vie samo kao lan Predsjednitva, da u rat gurnem populaciju, sinove, majke, oeve vojnika koji su bili na odsluenju vojnog roka? Da ne govorim o hiljadama i hiljadama mladih ljudi koji bi bili mobilisani kao rezervisti, da idu od Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine da ratuju protiv nas samih. Naravno da ja takvu odluku ne bih nikada donio. Ni po cijenu ivota. Vojne kamere su snimale tu sjednicu da bismo kasnije mogli vidjeti snimke putem BBC-a. Ti su snimci kod kue bili u funkciji propagande, odnosno u funkciji da se pokae u dnevno-politikoj upotrebi ko je za, a ko je protiv, iako objektivno, od Titove smrti do tih dana nikada niste mogli saznati kako je koji lan Predsjednitva glasao, jer se odluke donose konsenzusom. Generali su, siguran sam, dobili saglasnost od predsjedavajueg Predsjednitva, Borisava Jovia. Sjednica je nastavljena 14. i 15. marta 1991. godine. Izmeu ostalih, pozvao me je Jovi. Ja nisam mogao vjerovati da ovjek u tim godinama poinje da plae. Ja tom njegovom pritisku, kao i desetinama, stotinama drugih telefonskih, pismenih, usmenih nisam podlegao. Nisam se nikada dvoumio, nisam se kolebao, nisam nikada imao drugo rjeenje. Nuene su mi kue, vile, Dedinje...! Ti prijedlozi su dolazili od izaslanika, ono kao prijateljski, doe vam se na kafu i kau: Zato da se mui u nekom staniu na Novom Beogradu jer sam ja tada tamo stanovao, kada bi mogao imati neku vilu, pa dobar ivot, neki raun!?

Naravno, da su to bili izaslanici, meni je bilo jasno kao dan, a ljudi koje ja od ranije poznajem. Sve se dogaalo na relaciji Jovi Kadijevi Miloevi i sateliti, odnosno ekspoziture u Sarajevu i Kninu Radovan Karadi i Jovan Rakovi. Oni su svakog minuta bili na vezi i vrlo dobro obavijeteni. Jedan takav poziv od Radovana Karadia me je tada iznenadio, jer je sjednica bila drana u dubokoj vojnoj i dravnoj tajnosti. Odjedanput vam zazvoni ovjek i govori o detaljima sjednice. To govori o mentalitetu i mentalnom sklopu ljudi, i kao dravnika i kao linosti. Karadi kao ef stranke SDS zna, a Alija Izetbegovi kao predsjednik Predsjednitva BiH ne zna ta se deava. U to vrijeme Predsjednitvo BiH, ukljuujui i gospodina Izetbegovia, nije nita znalo. Ja sam ih nakon odranih sjednica informisao. Informisao sam sve politike stranke o rezultatima zasjedanja i o mom stavu.

U ivotu je najtee izdati sebe


U septembru 1991. godine, Bogi se vratio iz Beograda u Sarajevo, zaboravljen, bez posla, na ivici siromatva. Preivio je Bogievi taj period zahvaljujui prijateljima. Rat je proveo u glavnom gradu BiH, u Sarajevu, a bio je i delegat u Parlamentu BiH, jedno vrijeme i potpredsjednik SDP-a, te prvi ovjek Olimpijskog odbora BiH. Plaketu humanizma, koju dodjeljuje Stalni komitet Internacionalne lige humanista dobio je 1999. godine. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi, 2002. godine, odlikovao ga je Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom za njegov znaajan doprinos nezavisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, te zauzimanju za postizanje mirnog rjeenja. Meunarodni centar za mir Sarajevo 2006. godine dodijelio mu je tradicionalnu nagradu Sloboda. Zajedno sa mnogim uglednim lanovima SDP-a BiH, poput rahmetli Nijaza Durakovia, Seada Avdia, Gradimira Gojera, Ive Komia, Mire Lazovia, Sejfudina Tokia, Nermina Peanca..., i Bogi Bogievi je faktiki otjeran iz ove stranke. Posljednjih godina, Bogi za ivot zarauje bavei se poslovnim konsaltingom i istraivanjima trita, u okviru preduzea Fides koje je sam formirao i u kojem je jedini uposlenik uz povremeno angaovanje eksperata za odreene projekte. Za Srbe na prostoru bive Jugoslavije on je jedan od najveih izdajnika 20. stoljea. Danas, kada ga upitaju da li je svjestan svoje uloge tog martovskog dana 1991. godine, Bogi ima obiaj rei: Po mom miljenju, moe vas bilo ko proglasiti izdajnikom, ali je u ivotu najtee izdati sebe. ivot je kratak da bi ovjek na svoja plea preuzeo i tue grijehe. ivot je prolazan i kratak, ali je dovoljno dug da bi se mogao ivjeti asno i poteno. q Avdo HUSEINOVI

Sjednica Predsjednitva SFRJ (12. mart 1991.)

SRPANJ 2013.

41

ivjeti islam

ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (XV)

Arabija prije Muhammeda, a.s. (V)


iji je Ibrahim, a.s.?
() Ibrahim, a.s., ili starozavjetni Abraham poslanik je oko kojeg sljedbenici idovstva, kranstva i islama, usprkos meusobnog svojatanja, imaju najvie zajednikih dodirnih toaka i osoba je oko koje najprije mogu izgraditi ono to neki nazivaju abrahamovski ekumenizam. Taj potencijalni ekumenizam nikako ne znai dokidanje razlika meu vjerama, jer e one ostati do Sudnjega dana, nego velianje i promicanje mira, dijaloga, suivota, potivanja drugog i drugaijeg, dobra prema blinjima, potenja, opratanja drugima i svih ostalih vrijednosti koje se nalaze u svetim knjigama, a za koje se zalagao i sam Ibrahim/Abraham. Islam, kao to smo i prije pisali, ne negira idovstvo i kranstvo, ali im osporava neka uenja, posebno ona koja su vremenom definirali njihovi teolozi te ih uinili obvezujuim za svoje sljedbenike. Oko Ibrahima, a.s., se posebno spore idovstvo i kranstvo. Boje obeanje Ibrahimu, a.s., da e od njegovih potomaka izrasti odabrani narod, idovi ekskluzivno zadravaju za sebe, smatrajui da ive u Savezu s Bogom te negiraju svaku drugu religiju. Kranstvo, posebno nakon Augustina Aurelija (354.-430. god.), oca sveukupne kranske teologije, to pravo oduzima od idova naglaavajui da Abraham vie nije otac idovskog naroda, nego iskljuivi svjedok istine za Isusa Krista. Abraham se iskoritava da se kranstvo legitimizira kao jedina ispravna vjera, a idovi se u isto vrijeme teoloki razbatinjuju. idovsko-kransko sporenje oko Ibrahima, a.s., navodi i Kuran. Allah, d.., ukazuje na neloginost njihova prisvajanja Ibrahima, a.s., kad je on, kao Poslanik, djelovao prije same pojave i idovstva i kranstva. Zapravo, Kuran vie puta naglaava da su i Ibrahim, a.s., i ostali poslanici ivjeli jednu te istu vjeru, vjeru islam, odnosno bili su pokorni jednome Bogu; ne kralju, ne kipovima, ne nebeskim tijelima, ne sveenicima ni institucijama, nego Stvoritelju, Bogu Jednome. Muhammed, a.s., koji je poslan kao posljednji poslanik svim ljudima, jo je jedanput, zadnji put, potvrdio je jednu te istu vjeru i ovjeanstvu je dostavio u konanoj formi kroz Rije Boju, asni Kuran. O sljedbenici Knjige, zato se o Ibrahimu prepirete, pa zar Tevrat i Indil (Tora i Evanelje) nisu objavljeni poslije njega? Zato ne shvatite? Vi raspravljate o onome o emu neto znate, a zato raspravljate o onome o emu nita ne znate? Allah zna, a vi ne znate! Ibrahim nije bio ni idov ni kranin, ve pravi vjernik, vjerovao je u Boga Jednoga, i nije bio idolopoklonik. Ibrahimu su od ljudi najblii oni koji su ga slijedili, zatim ovaj vjerovjesnik (Muhammed) i vjernici (muslimani). A Allah je zatitnik vjernika. (Ali Imran, 65-68)

Znaaj Mekke
Iz kuranskog kazivanja o Ibrahimu, a.s., saznali smo da je Kaba, jednostavna etverokutna graevina, podignut u slavu Jednoga Boga, stariji i od Jeruzalemskog kojeg podigoe Davud/David, a.s., i Sulejman/Solomon, a.s., najstariji Hram na Zemlji. Prema islamskoj tradiciji, prvi ovjek na zemlji Adem, a.s., nakon izlaska iz Denneta/Raja susreo se sa svojom enom Hawom/Evom upravo na podruju Arefata, svete doline na kojoj stoje muslimanski hodoasnici uoi Hadi ili Kurban bajrama, identino obueni molei Svemilosnog Boga za oprost.1

Ibrahimovom, a.s. izgradnjom Kabe, koja od tada postojano svjedoi prolazak vremena, poinje prava povijest Arapa. Kaba je ubrzo postala sreditem buduega grada, a vrlo brzo i sreditem cijelog Ummeta/Univerzalne muslimanske zajednice koji u duhovnom smislu povezuje sve Boje poslanike i njihove sljedbenike koji nisu izvitoperili poruku svojih Poslanika. Sedam obilazaka oko Kabe, to i danas ine i muslimanski hodoasnici, oznaava sedam nebesa, koliko ima i dana u tjednu. Stajanje na Arefatu, brdu i dolini udaljenom dvadesetak kilometara od Kabe, simbolizira stajanje pred Allahom, d.., na Sudnjemu Danu, kada e ljudi morati dati odgovore o svome ivotu. Kaba i cijeli prostor oko nje smatra se svetim, a to je znai da se nitko nije smio u njenoj blizini progoniti bez obzirao kakvom se grijehu ili zloinu radilo. Radi Kabe Mekka je postala svearapski vjerski, trgovaki i kulturni centar. Danas je to sveislamski centar. U Kuranu je Mekka nazvana Ummu Kurra ili u prijevodu Majka svih gradova. Uoi pojave islama, Mekkom je upravljalo pleme Kurej kojemu je pripadao i posljednji Boji poslanik. Mekka je uvijek imala posebnu opskrbu. Nikada nije oskudijevala iako se nalazi u dolini u kojoj se nita ne sije, kako to Kuran opisuje. Ve smo pisali da su Arapi vremenom u sveti prostor Kabe unijeli 365 kipova, koliko godina ima dana, smatrajui ih boanstvima sa razliitim moima. Pripadnici drugih tada poznatih religija imali su takoer svoje relikvije u Kabi ili njenoj blizini. Vjerska tolerancija za to vrijeme nije imala premca. No bila je zasnovana na potpuno krivim temeljima. Koliko je Mekka bila znaajna dokazuje i injenica da se u njenoj blizini odravala ak etiri godinja sajma dok su se drugi gradovi mogli pohvaliti samo sa jednim. Svi drugi gradovi bili su sigurni od meuplemenskih sukoba etiri sveta mjeseca dok je Mekka prema dogovoru bila zatiena punih osam mjeseci. Kako je postala veliko i vano trgovako sredite za sigurnost Mekke postale su zainteresirane i tadanje velesile Perzija, Bizant i Abesinija. Meutim, radi jednog nemilog dogaaja tadanji upravitelji Jemena, abesinski namjesnici, pokuat e sruiti Kabu.

42

PREPORODOV JOURNAL 153

ivjeti islam

Pokuaj ruenja Kabe


Kakav status uiva Kaba u ivotima Arapa dobro su znali i Abesinci koji su uz blagoslov Bizanta u godini roenja Muhammeda, a.s., pokuali sruiti asni Hram.2 Razlog pokuaja ruenja Kabe povjesniari vide u abesinskom neuspjehu pokrtavanja Arapa.3 Naime, abesinska vojska u Jemen je stigla na poziv progonjene kranske manjine. Tadanji jemenski vladar Zu Nuvas iz poznate dinastije Benu Himjer prihvatio je idovstvo te se na okrutan nain obraunao sa kranima koji su ostali u svojoj vjeri.4 Sruio je poznatu samostansku crkvu u Nedranu te poeo sustavno progoniti i ubijati jemenske krane. Na kraju sve one koji se nisu javno htjeli odrei kranstva dao je spaliti bacajui ih u duboke jarke napunjene vatrom.5 O pokolju pravovjernih krana govori i Kuran u poglavlju Al-Burud/Sazvijea. Sa ogromnom vojskom i uz logistiku potporu Bizanta, Abesinci su uspjeli prei Crveno more te poraziti vojsku Zu Nuvasa. Meutim, nakon to su svrgnuli idovskog kralja Abesinci nisu namjeravali odmah otii; doli su kao pomagai a ostali kao kolonizatori, kako to inae u povijesti biva. Uvrstivi vlast u Jemenu pokuali su nametnuti kranstvo svim Arapima. U tu su svrhu podigli najveu crkvu na poluotoku, koju je prema kazivanjima, oneistio jedan arapski beduin.6 Da bi se osvetio, Abraha, abesinski vojskovoa, odluio je sa velikom vojskom poruiti najvee arapsko svetite. Pokuaj ruenja Kabe dogodio u godini u kojoj je roen posljednji Boji poslanik Muhammed, a.s. poznatoj kao Amu-l-Fil ili godina slona. Nazvana je zbog slonova koji su bili u abesinskoj vojsci, a

koje Arapi do tada nikada nisu vidjeli.7 Meutim, direktnom Bojom intervencijom takav plan Abesinaca je osujeen. O neuspjenom pokuaju ruenja Kabe govori i asni Kuran u kratkom poglavlju koje nosi naziv Al-Fil (Slon). U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Zar nisi uo ta je sa vlasnicima slona Gospodar tvoj uradio! Zar lukavstvo njihovo nije omeo i protiv njih jata ptica poslao, koje su na njih grumenje od gline peene bacale, pa ih On kao lie koje su crvi istoili uinio? (Al-Fil, 1-5) Prema kazivanjima svjedoka koji e i samome Muhammedu, a.s., kasnije priati o tom dogaaju, stanovnitvo Mekke se tom prilikom povuklo u oblinja brda iekujui s velikim strahom to e biti sa njihovim svetitem. Vidjevi da je stanovnitvo pobjeglo iz grada, Abraha je obeao da e samo sruiti svetite i da e se povui. Naredio je da se pred njega dovede najodgovorniji za odravanje Kabe, a time i najvaniji ovjek u Mekki. Bio je to Abdul-l-Muttalib, djed Muhammeda, a.s. Kada ga je Abreha pitao to moe uiniti za njega kao najodgovorniju osobu u Mekki, on mu je hladnokrvno rekao da od njega jedino oekuje da mu vrati njegove deve koje je mu je abesinska vojska oduzela prilikom ulaska u Grad. Nemalo je to iznenadilo Abrehu koji je oekivao da ga Abdu-l-Muttalib preklinje da odustane od svog nauma. No, djed Poslanika, pun dostojanstva, mudro je rekao kako Kaba ima svoga Gospodara i kako e se On za nju pobrinuti. I zaista je tako i bilo. Jata malenih ptica zacrnilo je nebo. Na abesinsku su vojsku poeli isputati malene komade peene gline. Abrehina vojska odjednom je poela obolijevati od teke bolesti (najvjerojatnije boginje) te desetkovani i u strahu poeli su naputati Mekku. Poput svoje vojske i Abreha je neslavno zavrio. Ovaj e dogaaj kojemu Allah, d.., posveuje cijelu suru, jo vie poveati svetost Kabe i grada Mekke. Cijeli je poluotok za kratko vrijeme saznao to se dogodilo. Svi su eljeli doi u Mekku i osjetiti njenu svetost. To su znali iskoristiti mekkanski oligarsi koji su za kratko vrijeme postali enormno bogati, a bogatstvo bez velikog truda sa sobom donosi i rasko, rasipnitvo i neumjerenost. Svako je boanstvo u Mekki sada viestruko vrijedilo. Plemena su se poela natjecati koje e imati vie relikvija u svetom prostoru. Kada je Muhammed, a.s., poeo javno propovijedati vjeru u Jednoga Boga, isti ti bogatai postat e njegovi najvei neprijatelji. Razumljivo, njihovi ekonomski planovi bili su ugroeni. Stotine boanstava svesti na Jednoga, s tim se nisu mogli pomiriti.
Biljeke:
1 Prema nekim uenjima, Adem, a.s., je zapravo bio prvi graditelj Kabe. Ibrahim, a.s., je sa svojim sinom Isamilom, a.s., po Bojem nareenju, samo iznova sagradio novu graevinu na postojeim Ademovim temeljima. 2 Kako je Bizant bio prepokupiran unutarnjim pobunama te stalnim ratovima sa Perzijom, bizantski je car Justinijan pismenim putem obratio Negusu, abesinskom caru da pomogne jemenske krane. Uslijedilo je abesinsko iskrcavanje i vojno osvajanje Jemena. Vidjeti: Safvet Halilovi, Sira ivotopis posljednjeg Allahovog poslanika, El-kalem, Sarajevo, 2010., str. 41. 3 Filip Hiti, Historija Arapa, Od najstarijih vremena do danas, str. 73. 4 Rije je o originalnoj vjeri Isa, a.s., i njegovih havarijjuna/apostola koje jo nije bilo iskrivljeno samovoljnim tumaenjima. Ti su krani pripadali onim sljedbama koje nisu prihvaale nametnuto slubeno uenje o trojstvu koje je doneeno Milanskim ediktom i drugim zasjedanjem u Niceji. Nemuslimanski autori poput Maximea Rodinsona smatraju da se radi o sljedbi monofozita. Vidjeti: Maxime Rodinson, Muhammed, str. 53. 5 Barnaby Rogerson, The Profet Mohammad, str. 26 6 Pogledati: Ibn Hiam, Poslanikov ivotopis, str. 21-25. 7 Arapi nisu imali usuglaen kalendar sve do Omera, r.a., drugog halife koji e uvesti islamski ili hidretski kalendar. Za poetak raunanja vremena odabran je dogaaj Hidre, preseljenja Muhammeda, a.s., iz Mekke u Medinu. To se dogodilo 622. godine. Predislamski Arapi vrijeme su raunali po vanijim dogaajima iz svoje prolosti, pa su godine brojali prije i poslije tog dogaaja. q

Mirza MEI

SRPANJ 2013.

43