You are on page 1of 33

European Commission

Ovaj strip tiskan je na svim službenim jezicima Europske unije: na španjolskom, danskom, njemačkom, grčkom, engleskom,
francuskom, talijanskom, nizozemskom, portugalskom, finskom i švedskom jeziku.

Europska komisija
Opća uprava za informacije, komunikaciju, kulturu i audiovizualne medije
Odjel za tiskovine
Rue de la Loi 200
B-1049 Brussels

Dodatne informacije o socijalnoj politici Europske zajednice nalaze se na kraju brošure.

Rukopis dovršen u lipnju 1998.

Tiskao Ured za službene tiskovine Europskih zajednica 1998. godine.

Oblikovanje i izrada:
Concerto Brussels
E-mail: rudi@concerto.be
Grafičko oblikovanje: Sergio Salma
Bojanje: Mauricet

Opširnije informacije o Europskoj uniji dostupne su na Internetu preko poslužitelja Europa (http://europa.eu.int).

Podaci o katalogizaciji nalaze na kraju ove brošure.

ISBN 92-828-4019-0

© European Communities, 1998.

Tiskano u Njemačkoj

Tiskano na papiru bijeljenom bez klora.
Theo, što se dogodilo?
Zar si pao s kreveta? Da, mama.
Kao što je rekao Martin
Luther King, ‘sanjao sam
san’.

Europska unija odlučna je u nakani da se bori protiv diskri-
minacije na osnovi roda, rase, etničkog porijekla, religije ili
vjerovanja, invalidnosti, dobi ili spolne orijentacije.
Ovaj duhovito napisan i informativan strip namijenjen je
učiteljima koji s mladeži obrađuju temu rasizma.
SVIJET RAZLIČITOSTI
Dosta mi je toga da mi se smiju Razumijem te. Meni je već dosta da
jer sam nizak. mi se izruguju zato što sam
debeo.
NJAM!

Točno tako! Puna Glupi, primitivni
Da? A ja? Meni je dosta diskriminacije mi je kapa toga!
RASIZAM, rasizam!
jer sam crnac.
to je to!
Burp!

Nizak, debeo i crn…
pa to je koma!
Ovo je stvarno
najgore! Jao!
NA PRVI POGLED

Hej,gle
ovog klauna!

Gledao je previše Da, a i baš se sredio: Pa naravno da je muzičar. Ta ekipa iz džungle ima
američkih filmova, kapa,trenirka,tenisice… i bavi Oni su rođeni s time, pa to ritam: rege, bluz, rep…
rekao bih. se glazbom. svi znaju!

Vapap!
v
du
Klik
!

Ha ha ha ha ha! Hej,
To su naslijedili od
Koji
čovječe! Izgledaš ljuto,
svojih predaka robova. kreteni! netko te iživcirao?
Sve ok?
Dakle, sve to zajedno
mogu zahvaliti
bijelcima!
Da,
da!

Nećete Nevjerojatno što sam danas doživio. E, gle ovog klauna!!
vjerovati… Nikad nisam mislio da bih u današnje Koji bed,
čovječe!
doba mogao čuti takve komentare.
Mislim, slušajte ovo…
IZGLED
Nije loš, taj Ne troši vrijeme, Julie,
novi tip! nije za tebe. Da? Zašto si tako siguran?
Oženjen je ili što?

Ne, ne.
Samo, njemu se više
dopadaju dečki, on
je gej.

Osobno, uopće mi nisu važne takve stvari. Svatko
je slobodan da radi što želi, ali njemu nije baš Stalno ga
uvijek lako. On mora skrivati činjenicu da je gej, promatraju. Ima
praviti se da je netko drugi. pakosnih tipova koji
kažu:

„Bljak, onaj
tip tamo je
pederko“.

Drugi mu se rugaju, Neki opet šire
kažu mu „draga, glasine, kao da
razmazala ti se se radi o nekoj
maskara“. sramotnoj bolesti…

„On je
homoseksualac, ali
se pazi! Čuo sam to…
netko mi je rekao
da…

Otkud sva ta mržnja? Mislim, pa on može raditi sa svojim tijelom U redu, u redu! Sve sam
što želi…Hoću reći, ona može raditi što god to već čuo,
želi he he!... ograničeni
glupi
hetero-
seksualci!
LANAC RASIZMA

Požuri se da ne C, c gle, sva ova ekipa nezaposlenih.
‘jutro, Afro! zakasniš na let Da stvarno hoće raditi, našli bi posao.
doma!

Gmizavac!

Grrr..

Hej, dobra ženska!
Mislim…ovo…
koji bezobrazluk!
Jesi za
pićence,
mala?

Vidi ovu. Čovjek bi mislio da će se Mama, zašto je ovaj čovjek
potruditi i prilagoditi. tako debeo? Zar ne da bi
trebao na dijetu?

Nisi puno
pogriješio!
PRASTARA PRIČA

Jesi vidio političku platformu ovog tipa? Kako netko može zagovarati takve gluposti? Ali, još
„Da žene ostanu doma, bilo bi manje je nevjerojatnije da neki ljudi to progutaju i glasaju
nezaposlenosti“. „Trebamo izbaciti strance, to za takvu stranku.
će stvoriti nova radna mjesta“.

Stvarno, već je vrijeme da se jednom za uvijek Kad ćemo naučiti nešto od povijesti? Sva ta borba
pokopaju takve prastare priče! Treba potaknuti i aktivizam da bismo završili s takvim idiotskim
svijest, promijeniti mentalitet ljudi! kalupima. Koja sramota…

Još treba
dugo raditi
na tome!

Da te pitam, jesi li već vidio našu novu direktoricu
odjela? Čini se da je baš simpatična… Direktorica?!!
Žensko?!!!
SAVRŠENO SAVRŠENSTVO

Perem kosu šamponom Capello 2u1. Ne bih želio biti dosadan, ali ove reklame ponekad
Podove održavam uz pomoć sredstva BRILLCLEAN. stvarno pretjeruju.

jede
MOJA
Kiskas
MAČKA
MIJAU

Umjetan svijet gdje nitko nije ni ružan ni debeo. To je stvarno iskorištavanje osnovnih instinkta
Nema crnaca niti azijata. Samo sunce i sreća! Što pojedinca! Pod maskom humora bombardirani smo
to treba značiti? Toliko mnogo pojednostavljenih kalupima i siguran sam da se sve teže suočavati sa
slika punih stereotipa koji na kraju vode manipulaciji stvarnošću. U stvarnom životu pada kiša, postoje ljudi
gledateljima! Mislim, podsvjesno. žute boje kože, debeli i puno ružnih stvari. Slažeš li se
sa mnom?
s
Oprano Ok Naik Da,
DEZ e naravno. Sheeshee,
žentom… ja sam za pame miris
deterd najbolji
ženu
tnu

Carla Shifferista! Mmmm,
Opaaaaa! prekrasna je! I ta plava kosa!!!!

A
(glu glu ja pijem
glu) Coc
a-Colu
SANJAO SAM SAN

Dolaze ovamo i remete nam pejzaž! Ne
sviđa mi se ta njezina odjeća! Ne sviđa
mi se njezina boja kože! Ne razumijem
jezik kojim govori!

Baam!!!

Grrr

Što se dogodilo? Kao da su mi se iznenada otvorile Dobro, bilo pa prošlo. Dobro jutro, gospodine Khan!
oči. Zašto sam takav rasist? To je sve zbog Kako posao? Djeca? O, kako je lijepo živjeti u miru
straha! Baš sam budala! i skladu sa svima! Super je kad se možeš kretati i
disati bez straha od ljudi koji su drugačiji!

Što se dogodilo,
Jedan veliki kotao u kojem
Theo? Zar si pao iz
se svi miješaju, to treba Da, mama. Kao što je
kreveta?
biti svijet! rekao Martin Luther
King, ‘Sanjao sam san’.
NEODGOVORNI KOMENTARI

Gledaj ih, nisu li
slatki?
Baš su divni kad su
tako mali!

Šteta što će
narasti!
ZARUČNIK
Mama, htjela bih te upoznati Crnac? Valjda nisi to učinila,
sa svojim zaručnikom. Ali prije zaručila si se za crnca,
toga, trebam ti reći da je on… Francesca?

O čemu govoriš? Htjela On je Pakistanac! Kad je došla tu sama je Što je onda? Invalid?
sam ti reći da je on… Ne, Francesca, molim trpjela diskriminaciju, a Nezaposlen? Ne,
te, samo ne Pakistanac! sad je ona ta koja… ne, nemoj mi
reći da je
nezaposleni
Pakistanac invalid.

Hoćeš li zašutjeti na sekundi i pustiti Vegetarijanac!
me da govorim? Samo sam ti htjela
reći da je on…
Drago O moj Bože!
mi je.
Kakva je to
religija?
U DOBROJ FORMI

Nisi li se malo
udebljao?

Nekoliko mjeseci kasnije i nekoliko kilograma manje Da nemaš možda
sidu ili što?
KAO JA ILI TI
Ovo je moj rođak, Tony. Nemojte ga se preplašiti. On je,
Bok, Tony. Ja
ovaj, malo drugačiji, ali je dobar.
sam Theo. Bok! Ja sam
Francesca. Bo-ok.

Kino? Njegov Nisam sigurna
Izgleda strašnije Moram se
Mislio sam rođak neće moći da će se dopasti
nego što sam potruditi da ne
da možda pratiti film! Tonyju. Da vidimo
očekivao. Bolje će izgledam napeta.
biti da se ponašam odemo u koji filmovi
prirodno. kino. Da, odlična Zašto da ne? igraju.
ideja.
Kino.

Igra jedan od onih britanskih filmova,
jednostavna priča o svakodnevnom životu… Zar je Freddy lud? Ne Nešto bez dijaloga da
želimo neki komplicirani Tony može pratiti.
film da njegov rođak ne
Što kažete na Destructor IV, bi izgubio nit.
neki holivudski na primjer.
akcijski hit?

Ma hajde, dajte da nešto odlučimo. Zašto ne neki stari Neki to vole vruće, režirao ga je Billy
crno-bijeli film. Igra onaj film s Tonyjem Curtisom i Wilder 1953. godine.
Marilyn Monroe. Kako se ono zove?...
PREDRASUDE
Mmm, žao mi
‘dan. Pitao bih za je, sve smo već
sobu. iznajmili.

SOBE

ZA IZNAJMLJIVANJE

Nemam ništa protiv crnaca (obožavam
Eddyja Murphyja) ali ne želim ih pod
svojim krovom.
Je li tako,
maco?

Mijau

Poslije nekog
‘Dan. Vidjeli smo vaš natpis u Oh, žao mi je, To je to, ugovor Hvala Bogu, zgodan
vremena…
izlogu…Ovo je moja otac i moja upravo smo sve je potpisan. lokalni dečko! Nisam
mlađa sestra Yasmin. iznajmili. rasist, ali u mojim
Drago mi je. godinama, znate…

O Bože,
Azijati!

Nadam se da vam neće Naravno da ne, pozovite
smetati ako mi prijatelji koga god želite.
dođu u posjet?

Zgodan,
čist i dobro
odgojen.
Dobro sam
napravila.
PUTOVANJE

Slušaj ovo, Francesca! Tako nostalgično, U stvari, nomadi su jedini pravi putnici.
poetično a istovremeno puno ritma i energije. Važno je da se putuje, a ne zašto se putuje.
Mislim, ta je romska glazba genijalna!!!

Baš imaš sreće. Možeš otići i čuti ih u živo.
Jedna grupa njih utaborila se malo dalje od
supermarketa, samo kilometar dalje.

O čem smo ono pričale?
POZADINA

U glavnoj trgovačkoj ulici svojeg grada gospodin Nimby psuje ispod glasa sve ljude koji, po njegovu
mišljenju, narušavaju okruženje. Na čudan način je prestrašen i osjeća se napetim…

Oblače se kao u
Vidi koji nered! svojoj zemlji!
Nevjerojatno. Svoju muziku stave Glasni su, neuredni.
Ovo mjesto na najglasnije. Imaju Kuda sve ovo vodi?
uopće više nije svoje trgovine.
naše!

Ali kad gospodin Nimby krene na godišnji odmor, stvari vidi drugačijima. Opušten je, a sve
stvari koje ga kod kuće smetaju ovdje mu se odjednom čine egzotičnima ili privlačnima.

Tradicionalna Čar ovih
Odjeća, boje,
muzika stvarno starih
mirisi – čarobno!
je prava stvar! zavojitih
ulica!
ISTOK/ZAPAD
E
L L APS N 
CO BERL I

istok
OF LL
WA

9 89 : Pad
1
erlin skog zapad
B
zida 

S
JOB
NAJMANJE ŠTO MOŽETE NAPRAVITI
STEREOTIP
Neki od ovih starih kalupa teško nestaju. Talijani su Ljudi samo ponavljaju to što nije točno. Znate ono,
na glasu da su lijeni i ludi za seksom. Škoti su navodno Nijemci svi nose kožne hlačice i piju pivo. Grci nose
škrti, a crnci ne žele raditi. kratke suknjice, a Židovi jure za profitom…

Čekaj malo. To nije klišej, ovo o
Židovima. To je istina!
Zar ne,
Shlomo? Tup

Ste ga vidjeli? Indijac, Pakistanac, Arapin? Svi
izgledaju isto!...

Ovaj Indijac-Pakistanac-Arapin je slučajno moj
Zašto se bar ne potrude uklopiti! U svakom slučaju, otac. Pa, kad govorimo o uklapanju, nisu samo oni ti
jedno je sigurno, a to je da oni nisu kao vi ili ja! koji bi se trebali potruditi, zar ne?

Tooo!
ODIJELO ČINI ČOVJEKA?

Koliko si ptica danas Pii…pii…pii
Hej, vidi, opet ono strašilo! potjerao?

Tko je rekao da su Gdje kupuješ robu? Napuhani idioti!
djeca nevina bića? Na auto-sajmu?
Ha
ha

Vrećo Uštirkanci
buha Snobovi Seljo Sve ovo
Kreteni zbog Čudak!
reklama…

Majmuni!

!
ropalica
P

Dobro, sad dosta! Ovaj, on je kriv za sve jer je…
Ponašate se baš kao odrasli. ovaj, drugačiji!
Prestanite! Objasnite što
se dešava umjesto da se
tučete.
RUŽNO PAČE

Kad bi ljudi barem shvatili da je grad nužno raskršće
To je sve tako glupo. Život bi bio puno ugodniji na kojem se miješaju različite etničke skupine,
da se ljudi samo malo potrude. religije, društveni slojevi i drugo, ne bi bilo problema
među njima.
Ne moraš mi ništa govoriti. Baš si u
pravu.

Stranci, invalidi, stariji, nezaposleni, crvenokosi,
Marginalizacijom pojedinaca stvaraju se geta koja
debeli, bolesni, Romi, itd. itd. – svi su diskriminirani
uzrokuju napetosti i neizbježno vode nevoljama!...
u stvari samo zato što su drugačiji. Stvarno,
Ne želim biti previše idealističan, ali nadam se da
ljudska su bića baš glupa…
jednog dana nestati sve vrste diskriminacije.

Da

Ali nisu samo ljudi ti koji izoliraju druge. To čine i Šmrc Šmrc
životinje. Jeste li gledali Ružno pače? Crtić o pačiću
kojeg odbace druge patke…Čini mi se da je na kraju
najbolje nasmijati se na sve to.
BUDUĆNOST SVIJETA

Svatko je bar malo rasist, čak i oni koji to neće Ne, ne mogu to prihvatiti. Na pragu 21. stoljeća…rasizam
priznati. No, nema smisla pretvarati se da nije tako. je zastranjivanje, zastarjela stvar. Svijet je mješavina!

Rasist? Rasist znači svašta i ništa. Mislim, zašto Medije treba kriviti za promicanje lažnih slika.
reklame uvijek prikazuju plavokose kako odabiru Zašto vijesti spominju strance jedino kad dođe do
pravi proizvod? problema? Posljedica toga je da ljudi automatski
misle po slijedu stranac – problem.

Dok se neki ljudi trude poboljšati stvari, drugi Političke sklonosti, seksualni odabir, religije, stilovi
raspiruju vatru šireći mržnju i rasizam svake vrste. života, moramo braniti slobodu pojedinca i slobodu volje.
Bez obzira na pouke iz povijesti. Kao mladi ljudi današnjice, trebamo mijenjati svijet.

Pa evo, u
svakom slučaju uspjeli
smo ostati bez posla.
BORBA PROTIV RASIZMA

I
straživanje provedeno u Europskoj uniji u pro- na rasizma. Rasistički osjećaji postoje paralelno sa
ljeće 1998. godine pokazalo je da su u zemlja- snažnom vjerom u demokratski sustav i poštiva-
ma članicama rasizam i ksenofobija dosegli njem temeljnih prava i sloboda. Većina ispitanika
zabrinjavajuću razinu intenziteta. Oko 33% ispita- smatra da društvo treba obuhvatiti sve svoje čla-
nika otvoreno je izjavilo da su ili ‘umjereni rasisti’ ili nove, uključujući imigrante i manjinske skupine,
‘jako rasisti’. te njima dati jednaka prava.
Oni koji kažu da su rasisti, izrazitije su nezadovoljni Mišljenja se više razlikuju u pitanju trebaju li svi
svojom privatnom situacijom od drugih. Boje se članovi manjina imati takva prava u svim okolno-
nezaposlenosti, boje se za budućnost te nemaju stima.
povjerenja u institucije i političare svojih zemalja.
Većina njih se, isto tako, slaže s negativnim stereo-Mnogi smatraju da prava onih koji se smatraju pri-
tipima vezanima za useljenike ili manjine. padnicima ‘problematičnih skupina’ (na primjer,
ilegalni imigranti u Europskoj uniji, počinitelji kri-
Mnogi ljudi koji za sebe kažu da su rasisti u stvari vičnih djela i nezaposleni) trebaju biti ograniče-
su ksenofobi: „manjine“ koje su objekt rasističkih na.
osjećaja variraju u svakoj zemlji u skladu s njezi-
nom kolonijalnom i migracijskom poviješću i s Ispitanici smatraju da europske institucije trebaju
brojem izbjeglica pristiglih u najnovijem periodu. imati veću ulogu u borbi protiv rasizma.
Rezultati istraživanja pokazuju složenost fenome-

Pitanje: Neki ljudi misle da uopće STUPANJ ISKAZANOG RASIZMA
nisu rasisti. Drugi misle da su jako (PO ZEMLJAMA) U POSTOTCIMA. ODGOVORI NE
rasisti. Pogledajte grafikon i potra- ZNAM NISU UKLJUČENI U PRIKAZ
100 %
žite brojku koja predstavlja vaš stav
po tom pitanju. Ako smatrate da
uopće niste rasist, dajte si ocjenu 1. 90 %

Ako mislite da ste jako rasist, dajte si
80 %
ocjenu 10. Ocjene između pokazuju
koliko ste blizu jednom od ova dva
70 %
ekstremna stava.
Prilikom izrade grafikona zadržali 60 %
smo kategoriju ‘uopće nisam rasist’
(1 na skali) te smo definirali slijede-
50 %
će skupine:
‘blagi rasist’ (ocjene od 2 do 3) 40 %
‘umjereni rasist’ (ocjene od 4 do 6)
‘jaki rasist’ (ocjene od 7 do 10) 30 %

% jaki rasist (7-10 na skali) 20 %

% umjereni rasist (4-6) 10 %

% blagi rasist (2-3)
% nisam rasist (1 na skali) 0%
B DK D EL E F IRL I L NL A P FIN S UK EU-15

Eurobarometer 47.1, proljeće 1997.
EUROPSKA UNIJA NA DJELU

1977. 1993.
Europski parlament, Vijeće Europe i Europska Usvaja se nekoliko rezolucija Europskog parla-
komisija potpisale su Zajedničku deklaraciju o te- menta o rasizmu, ksenofobiji i opasnostima od
meljnim pravima. nasilja ekstremne desnice.

1986. Vijeće Europe usvaja četvrtu rezoluciju na sastan-
Europski parlament usvojio je prvo izvješće svo- ku na vrhu u Kopenhagenu osuđujući rasizam i
jeg Istražnog odbora o porastu fašizma i rasizma ksenofobiju. Rezolucija kaže da je ‘odlučna u poja-
u Europi. čanju napora za identificiranjem i iskorjenjivanjem
uzroka’ rasizma i predana ‘da učini sve da zaštiti
Vijeće, Europski parlament i Komisija usvajaju za- imigrante, izbjeglice i druge od iskaza i manifesta-
jedničku izjavu protiv rasizma i ksenofobije. cija rasizma i nesnošljivosti’.

1989. 1994.
Povelja Zajednice o temeljnim socijalnim pravima Na sastanku na vrhu na Krfu, na inicijativu Francu-
radnika spominje važnost borbe protiv svake vr- ske i Njemačke, Vijeće Europe odlučilo je formirati
Savjetodavni odbor za rasizam i ksenofobiju koji
ste diskriminacije, uključujući i diskriminaciju na
temelju spola, boje, rase, mišljenja i uvjerenja. će donositi praktične preporuke promičući ‘tole-
ranciju i razumijevanje’. Vijeće je suglasno da se
1990. na razini Unije razvije globalna strategija za borbu
Vijeće Europe na susretu na vrhu u Dublinu usvaja protiv rasizma. Isto tako 1994. godine na sastanku
rezoluciju o borbi protiv rasizma i ksenofobije. na vrhu u Essenu Vijeće Europe zatražilo je od Ko-
Europski parlament usvaja drugo izvješće svojeg misije da ‘pojača aktivnosti razmatranja’ posebnih
Istražnog odbora koje poziva na veći stupanj dje- područja obrazovanja i poduke, informacija, me-
lovanja na europskoj razini. dija, policije i sudstva.
U svojem Bijelom papiru o socijalnoj politici Eu-
1991. ropska je komisija objavila svoju namjeru da ‘na-
Vijeće Europe usvaja rezoluciju na sastanku na pravi pritisak da se posebne ovlasti za borbu pro-
vrhu u Maastrichtu kojom se obećava ‘jasno i ned- tiv rasne diskriminacije uključe u Ugovor’.
vojbeno’ djelovanje protiv rasta rasizma i ksenofo-
bije. Priopćenje Europske komisije o imigraciji i politici
azila u posljednjem poglavlju govori o borbi pro-
1992. tiv rasne diskriminacije i suprotstavljanju rasizmu
Ekonomski i socijalni odbor usvaja rezoluciju o ra- i ksenofobiji.
sizmu, ksenofobiji i vjerskoj netoleranciji. Rezolucija Europskog parlamenta o rasizmu i kse-
Na sastanku na vrhu u Edinburgu Vijeće Europe nofobiji poziva na donošenje direktive Europske
usvaja treću rezoluciju protiv rasizma koja poziva unije koja će osnažiti postojeće odredbe u zako-
na ‘energične i učinkovite mjere širom Europe za nodavstvima zemalja članica.
kontrolu tog fenomena kroz obrazovanje i zako-
nodavstvo’.
1995. 1997.
Savjetodavni odbor predstavio je Vijeću Europe Zemlje članice i Europski parlament dogovorile
na zasjedanju u Cannesu svoje posljednje izvješće su se da se u Beču ustanovi Centar za praćenje.
u kojem se nalaze raznovrsne preporuke za djelo- Centar će imati dvojnu ulogu: pratiti i procjenji-
vanje. Vijeće Europe zatražilo je od Savjetodavnog vati fenomene rasizma i ksenofobije te analizira-
odbora da proširi svoje djelovanje i istraži, zajedno ti njihove uzroke s jedne strane, kao i formulirati
s Vijećem Europe, izvedivost osnivanja Europskog konkretne i praktične prijedloge za borbu protiv
centra za praćenje rasizma i ksenofobije. njih s druge strane.
Dvije rezolucije Europskog parlamenta o rasizmu, Šefovi država i vlada uključili su zaštitu ljudskih
ksenofobiji i antisemitizmu pozivaju na zaštitne prava i osnovnih sloboda u novi Ugovor o Europ-
mjere za pravo na jednako zapošljavanje bez ob- skoj uniji dogovoren na sastanku na vrhu u Am-
zira na dob, rasu, spol, invalidnost ili uvjerenja. sterdamu.
Vijeće za socijalna pitanja i Vijeće za obrazovanje 1998.
prihvatili su rezolucije o borbi protiv rasizma na Europska unija predstavlja sveobuhvatni akcijski
poslu i u obrazovnim sustavima. plan za borbu protiv rasizma.
Europska je komisija predložila Odluku Vijeća ko-
jom bi se 1997. godina proglasila Europskom godi-
nom protiv rasizma. Komisija naglašava posebnu Pa evo, u
ulogu koju bi mogla imati u nadopunjavanju akci- svakom slučaju uspjeli
ja provođenih na nacionalnim razinama. Identifi- smo ostati bez posla.
cirana su ključna područja: promicanje integracije
i otvaranje putova inkluziji, promicanju jednakih
mogućnosti i smanjenju diskriminacije; podiza-
nje javne osviještenosti i borba protiv predrasuda;
prevencija rasističkog ponašanja i nasilja; praćenje
i kažnjavanje rasističkog nasilja; međunarodna su-
radnja; jačanje antirasističkih zakonskih odredbi
na svim, pa tako i na europskoj razini.
Na sastanku na vrhu posvećen socijalnom dijalo-
gu poslodavaca i predstavnika sindikata usvojena
je zajednička izjava o prevenciji rasne diskrimina-
cije i ksenofobije te o promicanju jednakog postu-
panja na radnom mjestu.

1996.
Europski parlament, Ekonomsko i socijalno vijeće
te Odbor regija podržali su prijedlog da 1997. go-
dina bude proglašena Europskom godinom pro-
tiv rasizma.
Savjetodavni odbor je dovršio studiju izvedivo-
sti. Vijeće Europe zatražilo je od Savjetodavnog
odbora da nastavi s radom dok se ne uspostavi
Centar za praćenje, ujedno davši zeleno svjetlo za
Europsku godinu protiv rasizma.
UGOVOR IZ AMSTERDAMA I
MEĐUNARODNE KONVENCIJE

Ugovor iz Amsterdama vora i unutar granica ovlasti koje je Vijeće prenijelo
Poglavlje prvo na Zajednicu, djelujući jedinstveno po prijedlogu
Komisije i nakon savjetovanja s Europskom parla-
Opći principi u temeljima Unije
mentom Vijeće smije poduzeti prikladne korake u
Unija se temelji na principima slobode, demokra- borbi protiv diskriminacije utemeljene na spolu,
cije, poštivanja temeljnih sloboda i vladavine za- rasi, etničkom porijeklu, religiji ili uvjerenju, inva-
kona, na principima zajedničkima zemljama čla- lidnosti, dobi ili spolnoj orijentaciji“.
nicama.
Europska konvencija za zaštitu ljudskih
Unija će poštivati temeljna prava zajamčena u
prava i temeljnih sloboda iz 1950.
Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i te-
Članak 1.
meljnih sloboda potpisanoj u Rimu 4. studenog
1950. godine. Ta temeljna prava proizlaze iz ustav- U ovoj Konvenciji, termin ‘rasna diskriminacija’
nih tradicija zemalja članica kao opći principi Za- označava svako razlikovanje, isključivanje, ograni-
kona o zajednici. čavanje ili biranje utemeljene na rasi, boji, porije-
klu ili nacionalnom ili etničkom podrijetlu čija je
Unija će poštivati nacionalni identitet zemalja čla- svrha ili rezultat poništavanje ili narušavanje pri-
nica. znavanja, uživanja ili ostvarivanja, na osnovi jed-
„Unija će pribaviti sredstva neophodna za ostvare- nakosti, ljudskih prava i temeljnih sloboda u po-
nje svojih ciljeva i provođenje svojih politika“. litičkom, ekonomskom, društvenom, kulturnom
životu ili bilo kojem drugom polju javnog života.
Članak 6a
Protiv diskriminacije
„Ne dovodeći u pitanje druge odredbe ovog Ugo-

ZAŠTO TREBA DJELOVATI NA
EUROPSKOJ RAZINI?

Europski identitet Nijedna zemlja članica nije lišena ovog problema,
Borba protiv rasizma neodvojiv je dio europskog a nijedna društvena ili kulturna skupina ne može
identiteta. Potreba za građenjem temelja za obu- biti sigurna da neće nikada postati njegovom žr-
hvatniji i dublji osjećaj zajedništva među ljudima tvom.
koji su prečesto bili suprotstavljeni jedni drugima Poštivanje ljudskih prava
u nasilnim sukobima integralni je dio ideala koji su Poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda ista-
nadahnuli utemeljitelje Zajednice. knutih u Ugovoru zajedno s pravom na jednako
Demokracija postupanje i slobodu od svake diskriminacije jez-
greni su principi koje se nalaze u temeljima svake
Europska unija treba se izgrađivati na društvu koje
politike Zajednice.
cijeni razlike predstavljajući potrebe i odražavajući
interese i vrijednosti svih svojih građana bez obzi-
ra na njihov etnički, religijski, nacionalni ili kulturni
identitet. To je ključna točka za demokratski razvoj
i legitimnost postojećih vlada i njihovih instituci-
ja.
Ekonomska i društvena prava i razvoj
Rasizam i ksenofobija predstavljaju ozbiljnu prijet- Puno društveno, ekonomsko i političko sudjelo-
nju ne samo stabilnosti Europskog društva nego i vanje svih građana integralni je dio europskog ra-
neometanom funkcioniranju ekonomije. zvoja. Ali rasizam isključuje i istovremeno se hrani
Europske ekonomije ne koriste svoju raznovrsnu isključivanjem. Kad se ljudi osjete ugroženima ili
radnu snagu u njezinom punom potencijalu. gurnutima u stranu u podijeljenom društvu, i oni
će poželjeti marginalizirati druge.
Diskriminacija se upliće u slobodu kretanja ljudi
i usluga onemogućavajući da oni koji su izlože- Borba protiv rasizma i ksenofobije usko je poveza-
ni diskriminaciji dobiju zaposlenje, stanovanje ili na s općim stanjem zaposlenosti te s politikama
usluge koje traže. migracija i integracija, kao što su pristup obrazo-
vanju i stanovanje.
Odstupanja u zaštiti od rasizma na nacionalnim
razinama odvratit će ljude koji su izloženiji rasiz-
mu da se unutar Europske unije nastane u zemlji
članici u kojoj je zaštita nedovoljna.

EUROPA PROTIV RASIZMA

Budući da su rasizam, ksenofobija i antisemitizam rasizma, ksenofobije i antisemitizma u svim po-
suprotni temeljnim pravima, kao što to određuje dručjima života koristeći se pri tome svim dostu-
Zakon o zajednici, u skladu s međunarodnim de- pnim resursima i sredstvima;
klaracijama i instrumentima te s ustavnim tradici- - da ćemo za taj cilj surađivati sa svim važnim par-
jama, tnerima;
Budući da su rasizam, ksenofobija i antisemitizam - da ćemo inicirati, poticati i promicati širenje do-
trajno prisutni širom Europe, što predstavlja glavni bre prakse i iskustava;
izazov našim društvima i što poziva na mobilizaci- - da ćemo unaprjeđivati relevantne mjere, uklju-
ju svih partnera na borbu protiv tih fenomena, čujući europske i nacionalne kodekse ponašanja;
Budući da su Vijeće i zemlje članice prepoznale Mi, dolje potpisani, namjeravamo:
ovaj izazov odredivši 1997. godinu Europskom - aktivno sudjelovati u Europskoj godini protiv ra-
godinom protiv rasizma, sizma;
Mi, dolje potpisani, potvrđujemo: - aktivno sudjelovati u procesu europske mobili-
- temeljno pravo svakog pojedinca da živi slobod- zacije, pokrenutog u sklopu Europske godine pro-
no od diskriminacije i uznemiravanja na temelju tiv rasizma.
rase, boje, religije te nacionalnog ili etničkog po- Pozivamo sve europske institucije, javne vlasti,
rijekla; privatne organizacije i pojedince na europskoj,
- potrebu za izgrađivanjem partnerstva da se sje- nacionalnoj i lokalnoj razini da u svakodnevnom
dine snage u borbi protiv rasizma, ksenofobije i životu u školi, na radnom mjestu i u medijima daju
antisemitizma. svoj doprinos borbi protiv rasizma, ksenofobije i
Mi dolje potpisani, obvezujemo se: antisemitizma.
- da ćemo jačati svoje aktivnosti za borbu protiv

Wim Kok José María Gil-Robles Gil-Delgado Jacques Santer
Premijer Nizozemske Predsjednik Europskog parlamenta Predsjednik Euroske
Predsjedavatelj Vijeća komisije
BUILDING BRIDGES
BETWEEN CULTURES
IZGRAĐIVATI MOSTOVE MEĐU KULTURAMA

One of the greatest challenges for European societies and work at a conscious and unconscious level. They are
Jedan od najvećih izazova europskih društava da- Opće vrijednosti, uvjerenja i stavovi koji tvore kul-
today is how they will develop to embrace the increasing shaped through power structures, institutions and social
nas odnosi se na njihov razvoj u prihvaćanju sve
mix of cultural groups. Policies have evolved using con-
turu neke skupine uče se u ranoj dobi, primjenjuju
practices. It is these processes which differentiate a
većeg
cepts, miješanja
values kulturnih
and models skupina.
considered to be the norm se i svjesno
group and renderi nesvjesno i oblikuju
it specific. They seindividual
give an kroz strukture
an
under the dominant
Politika culture
se kreira of society.koncepata,
na temelju The result isvrijedno-
an identity, a sense of belonging and a point of reference. pro-
moći, institucije i društvene prakse. Upravo ti
emphasis on similarities and homogeneity reinforcing a
sti i modela prihvaćenih kao norma dominantne cesi diferenciraju skupinu i čine je posebnom, a
People who are similar by virtue of belonging to the same
feeling of exclusion of those who do not fit into this pojedincu
kulture unutar društva. Rezultat je naglasak na group trust eachpružaju identitet,
other more osjećaj
easily. The pripadnosti
greater the diffe- i
definition. referentnu točku.
sličnostima i homogenosti koji potencira osjećaj rence, the greater the distrust and the harder it is to find
Culture is defined here in its widest sense, that is going common ground. This applies in both private and profes-
isključenosti onih koji se ne uklapaju u takvu de- Ljudi slični po pripadnosti istoj skupini mnogo
beyond ethnic or national definitions to include factors sional life.
finiciju.
such as gender, education, social background and
lakše vjeruju jedni drugima. Što su razlike veće,
Combating
veće je i racism requires te
nepovjerenje self-examination. Racism
je teže naći zajedničku
Kultura se ovdje definira u svojem najširem znače- today
religion.
has moved on from blatant and overt action to
nju ucankojem prelazifollowing
preko etničkih platformu. Tako je i u privatnom i u profesional-
Culture be defined Hofstedeili(1) nacionalnih
as ‘the more subtle and hidden manifestations based on the
određenja
collective da obuhvati
programming i čimbenike
of the mind
nom životu. of difference. It involves a hidden
poput spola, non-acceptance
which distinguishes
the obrazovanja,
members of one group orpozadine
društvene society from those of
i religije. system
Borbaofprotiv
exclusion dividing
rasizma those who
zahtijeva are and those
propitivanje samog
another.’ who are not perceived to be part of a group.
sebe. Danas se rasizam pomaknuo od otvorenog
Kultura se, prema Hofstedeu, može definirati kao
This programming starts at birth and continues right into
‘kolektivno programiranje uma koje razlikuje čla- i očitog djelovanja i manifestira se suptilnije i pri-
adulthood. It takes place in the family, at school and at krivenije na temelju neprihvaćanja različitosti. On
nove jedne društvene skupine od članova drugih
work. The common values, beliefs and attitudes which
društvenih skupina’
(1)
podrazumijeva
Hofstede, G., Culture’sskriveni sustav
consequences, Sageisključivanja
Publications, koji
make up a group’s culture. are learned at an early age London, 1980.
dijeli ljude po percipiranoj pripadnosti određenoj
Ovo programiranje počinje od rođenja i nastavlja skupini.
se do odrasle dobi. Ono se odvija u obitelji, u školi
i na poslu.

Mama, zašto je ovaj čovjek
tako debeo? Zar ne da bi
trebao na dijetu?

Nisi puno
pogriješio!
KORACI U MEĐUKULTURALNOJ KOMUNIKACIJI

KORAK 1
Stanje u kojem se ignoriraju razlike. Predstavljaju ga stavovi poput stava ‘naši načini
su najbolji’.

KORAK 2
Stanje svijesti o razlikama ostvareno kroz međukulturalne kontakte, komunikaciju i
promatranje (‘drugi ljudi rade stvari na drugačije načine nego mi’).

KORAK 3
Stanje tolerancije, poštivanje činjenice da su ‘oni drugačiji od nas’, bez dodavanja
vrijednosnih sudova.

KORAK 4
Stanje prihvaćanja, vrednovanja i pozitivnog korištenja razlika u smislu ‘hajdemo
raditi zajedno na zajedničku korist’.

PREGLED DEFINICIJA I POJMOVA

‘Europa je višekulturalno i višenacionalno druš- Razlika između rasizma i predrasude: dok predra-
tvo koje obogaćuje takva raznolikost. Međutim, suda može značiti odbacivanje ljudi prije no što o
ne smije se zanemariti trajna prisutnost rasizma njima išta znamo, zbog nje nećete na negativan
u našim društvima. Rasizam pogađa svakoga. Ra- način utjecati na živote tih ljudi. Rasizam, s druge
sizam izjeda naša društva stvarajući nesigurnost i strane, povezan je s načinom na koji djeluje druš-
strah.’ tvo kao cjelina i podrazumijeva imanje moći da
Pádraig Flynn, član Europske komisije se predrasude ostvare na djelu. Većina koja unutar
društva ima moć nad manjinom može namjerno
‘Kreativnost dobiva prostora samo tamo gdje ili nenamjerno djelovati rasistički. Zato rasizam
postoji različitost’ uključuje posjedovanje moći da se ljudi diskrimi-
niraju zato što su drugačiji ili da im se zbog toga
Yehudi Menuhin, violinist i branitelj ljudskih prava nanese šteta.
‘Rasizam… počinje kao promicanje različitosti, Britanski savjet za mladež
stvarne ili imaginarne, svaki put dovodi do oprav-
danja agresije. Agresije utemeljene na nerazumi- ‘Rasizam je uvjerenje da su neki ljudi superiorni
jevanju drugog, na nesposobnosti prihvaćanja zbog pripadnosti određenoj rasi. Rasisti određuju
različitosti i otvaranja dijaloga’. pojam rasa kao skupinu ljudi zajedničkog porije-
kla. Oni rase razlikuju prema fizičkim obilježjima,
Mario Soares, bivši predsjednik Portugala kao što su boja kože ili izgled kose. Realno jasne

‘Predrasuda: protivni, negativni osjećaji prema razlike ne postoje, a pogotovo ne postoje značaj-
pojedincu ili skupini ljudi stvoreni bez znanja, raz- ne razlike koje bi imale ikakvu važnost. Suvremena
mišljanja ili činjenica. istraživanja pokazala su da je rasa zamišljeni enti-
tet. ‘Rasa’ nema biološke temelje. Riječ ‘rasizam’ ko-
Moć: sposobnost pokretanja stvari, imanje ovlasti risti se i za imenovanje zlostavljačkog i agresivnog
i kontrole. ponašanja prema pripadnicima ‘niže rase’.
U različitim zemljama rasizam zadobiva različite Razlikujemo ljude i skupine i svrstavamo ih u pretin-
oblike, sukladno povijesti, kulturi i drugim društve- ce…
nim čimbenicima. Relativno nov oblik rasizma, kat-
kad nazvan ‘etnička ili kulturalna diferencijacija’, drži STVARANJE STEREOTIPA… kada svrstavamo lju-
da su sve rase i kulture jednake ali da se ne smiju de u pretince, dolazimo u napast da se koristimo
miješati kako bi zadržale svoje vlastite izvornosti. Ne stereotipima… Stereotipi su stavovi utemeljeni na
postoji znanstveni dokaz postojanja različitih rasa. nedovoljnom broju činjenica. Postoje pozitivni i ne-
Biologija je potvrdila postojanje samo jedne rase: gativni stereotipi…ali ako stvorimo negativni stere-
ljudske rase.’ otip te ga zatim preuveličamo, postaje opasno; to
može dovesti do…
‘Nesnošljivost je nedostatak poštovanja za po-
stupke ili uvjerenja drugih. Pokazuje se kad netko ne PREDRASUDE… koju tvore ideje zasnovane na
želi dopustiti drugima da se ponašaju na drugačiji mješavini osjećaja i premalo činjenica. Predrasuda
način ili da imaju drugačije mišljenje. Nesnošljivost često nastaje bez istinite osnove, ali se prihvaća bez
može značiti da se s ljudima ne postupa pravedno pitanja. Između nas i njih često postoji kontrast. Pre-
zbog njihovih vjerskih uvjerenja, njihove seksualno- drasude mogu dovesti do neprijateljskog ponašanja
sti ili pak njihove odjeće ili frizure. Nesnošljivost ne prema skupini na koju se odnosi. I tako, iz predrasu-
prihvaća različitost, a nalazi se u temeljima rasizma, de se mogu razviti slijedeće reakcije:
antisemitizma, ksenofobije i diskriminacije općenito.
Često vodi nasilju.’ IZBJEGAVANJE… izbjegavanje skupine, izbjegava-
nje razgovora i susretanja s njezinim članovima.
‘Jednakost je stanje ravnopravnosti. Ona znači da
nijedna osoba nije značajnija od druge bez obzira DISKRIMINACIJA… za razliku od predrasude koja
na njegove roditelje ili društveni položaj. Dakako, je stav, diskriminacija je ponašanje kojim se određe-
ljudi nisu identični po interesima, mogućnostima i na skupina podaništava, s kojom se uslijed toga loše
stilovima života. Stoga jednakost za ljude znači imati postupa, kojoj se daje manje nego drugima, koju se
jednaka prava i jednake prilike. Ljudima su potrebne bojkotira i isključuje.
jednake prilike da bi bili uspješni u obrazovanju ili
NASILNO ZLOSTAVLJANJE… izazivanje, uznemi-
na poslu u skladu s njihovim zalaganjem. Jednakost
ravanje, prijetnje ili oštećivanje osobne imovine u
će postati stvarnost tek kad ljudi budu imali jednak
posjedu skupine.
pristup stanovanju, društvenoj zaštićenosti, građan-
skim pravima i državljanstvu.’ UKLANJANJE… kroz izolaciju, izopćenje, ubijanje,
Interkulturalizam je uvjerenje da upoznajući i do- linč, genocid i etničko čišćenje’.
življavajući druge kulture postajemo bogatiji kao CVS Media, Velika Britanija, Towards Equality, priruč-
osobe, da susrećući se s drugim kulturama doprino- nik za grupe za rad s mladeži o antidiskriminacij-
simo vlastitoj osobnosti. Različiti bi ljudi trebali biti u skim inicijativama u medijima
stanju živjeti zajedno bez obzira na vlastito različito
kulturno podrijetlo. Interkulturalizam podrazumije- ‘Imigracija je stalna nit koja se upliće kroz tkaninu
va prihvaćanje i poštivanje razlika. Ljudi koji vjeruju ljudske povijesti, stvarajući kulture i obogaćujući ih,
u interkulturalizam vjeruju da u susretu s drugačijom ne predstavljajući pri tome prijetnju.
kulturom mogu učiti i profitirati.
Russell King, Sveučilište u Sussexu, 1991.
Europska mreža protiv nacionalizma, rasizma i fašiz-
ma UNITED for intercultural action ‘U ovom se trenutku nalazimo na prekretnici, suoče-
ni s možda najtežom bitkom koju smo ikada vodi-
‘Postoji određen broj različitih koraka koji vode aktiv- li. Širom svijeta jačaju fundamentalistička uvjerenja
noj diskriminaciji, nasilju, pa čak i etničkom čišćenju svih vrsta…Rasizam je plod ljudi, razmjerno mlada
i genocidu. pojava i ne mislim da je neizbježan.’

KATEGORIZACIJA… generaliziranje i posprema- Profesorica Patricia Williams, 49. Reith predavanja,
nje našeg iskustva u kategorije olakšava nam da se 1997.
susrećemo sa svijetom koji nas okružuje.
BIBLIOGRAFIJA

Priručnik koji je objavila Europska komisija sadržava cjeloviti tekst o većini ovih mjera. Naslovljen The European
Institutions in the fight against racism: Selected texts, primjerak se može dobiti besplatno u svakoj zemlji
članici pri predstavništvu Europske komisije ili direktno od Europske komisije, Opća uprava V: Zapošljavanje,
industrijski odnosi i društvena pitanja – dokumentacija.
Telefaks: (32-2) 296 23 93
Kataloški broj: CE-01-96-438-EN-C
ISBN broj: 92-827-9841-0

Declaration by the Council and the representatives of the Governments of the Member states, meeting
within the Council of 16 December 1997 on respecting diversity and combating racism and xenopho-
bia (Deklaracija Vijeća i predstavnika vlada zemalja članica, sastanak u sklopu Vijeća od 16. prosinca
1997. godine o poštivanju različitosti i borbi protiv rasizma i ksenofobije),
Official Journal C 1, 3. siječnja 1998.

Declaration by the Council and the representatives of the Governments of the Member states, meeting
within the Council of 24 November 1997 on the fight against racism, xenophobia and anti-Semitism in
the youth field (Deklaracija Vijeća i predstavnika vlada zemalja članica, sastanak u sklopu Vijeća od
24. studenog 1997. o borbi protiv rasizma, ksenofobije i antisemitizma kod mladeži,
Official Journal C 368, 5. prosinca 1997.

Developing an intercultural outlook,
Office for Official Publications of the European Communities
ISBN broj: 92-828-1338-X

Racism and xenophobia in Europe,
Eurobarometer 47.1, Spring 1997, Directorate-General V

European compendium of good practice for the prevention of racism at the workplace
Office for Official Publications of the European Communities
ISBN broj: 92-828-1960-4

An action plan against racism
COM (1998), 183 final of 25 March 1998.

Političke sklonosti, seksualni odabir, religije, stilovi
života, moramo braniti slobodu pojedinca i slobodu volje.
Kao mladi ljudi današnjice trebamo mijenjati svijet.
European Commission
What? Me? A racist?
Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities
1998 – 31 pp. – 21x29.7 cm
ISBN 92-828-4019-0

Ostale informacije o Europskoj uniji
Informacije na svim službenim jezicima Europske unije dostupni su i na Internetu, a mogu se naći preko
poslužitelja Europa http://europa.eu.int.
Predstavništva i uredi Europske komisije i parlamenta postoje u svim zemljama Europske unije. Europska
komisija ima i svoje delegacije u drugim dijelovima svijeta.

Europska unija odlučna je u nakani da se bori protiv diskriminacije na osnovi spola, rase, etničkog pori-
jekla, religije ili vjerovanja, invalidnosti, dobi ili spolne orijentacije. Ovaj duhovito napisan i informativan
strip namijenjen je učiteljima koji s mladeži obrađuju temu rasizma.