Adila Ć

U"'J\.\.QJJ

ADILA Ć
ARAPSKI JEZIK
I. RAZRED SREDNJE ŠKOLE
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACijA BOSNE I HERCEGOVINE
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA
Č Ć "LJILJAN", SARAJEVO
Sarajevo, 1997.
PREDGOVOR
Potreba za udžbenikom savremenog arapskog jezika za srednje · kole pod­
stakla je Ministarstvo za obrazovanje Republike Bosne i Hercegovine da ras­
pi še konkurs za izradu takvih udžbenika.
U Prvoj č gimnaziji u Sarajevu još od davne 1954/55. šk.g. u progra­
mu je arapski i turski jezik. Cilj je bio da se osposobi jedan kadar mJadih ori­
jentalista. To nastojanje podsticaJa je Katedra za orijentalne jezike otvorena
šk.g. 1950/5 l. đ što se č arapskog jezika udžbenika nije bilo sem
gramatike autora dr. ć i koautora štampane 1936. god.
Kako sam svoj radni vijek provela u Prvoj gimnaziji i predavala historiju,
arapski i turski jezik, pokušala sam da na osnovu svojih bilježaka te dostupnih
mi č udžbenika i dugogodišnjeg rada i iskustva sa č napišem za
potrebe srednjih škola udžbenike arapskog jezika. Pred sobom sam imala meni
dobro poznat uzrast č kojima su namijenjeni ovi udžbenici. Nastojala
sam da dadem i koncepciju č č gradiva i vježbi koje ć
zainteresirati i motivirati č da krene i sam u sistematsko č ovog
zaista lijepog svjetskog i vjerskog jezika i njegove prebogate č i lite­
rarne đ
Udžbenik za sva č razreda radila sam prema Nastavnom planu i progra­
mu koji je č u Pedagoškom zavodu Republike BiH. I pored ozbiljne
manjkavosti datih programa trudila sam se da udžbenici dobiju kvalitet sav­
remenog jezika, ali i da č maksimalni fundus č arapskog jezika
bez koga ne bi bilo ć ni ć u č ovog jezika. Dati tekstovi su
ć arapskim poslovicama, kur'anskim citatima kao i savremenim lite­
rarnim odlomcima. To ć nadam se, ć č da č razliku đ
savremenog i č jezika te da sa mnogo više interesa prati vlastiti razvoj
i svoj uspjeh.
Pri radu sam se koristila gramatikama nekih arapskih autora. Gramatiku au­
lora Caspari-Muller (na č jeziku) koristili su autori udžbenika izdatih
kod nas ć i ć te dr. ć ja sam se koristila i njihovim udžbenicima
i pomenutom gramatikom.
Voljela bih da nastavnici kojima su i namijenjeni ovi udžbenici svojim ra­
dom ispune sve po njima č propuste i da č č ovog jezika
5
ARAPSKI JEZIK l
olakšaju i uljepšaju. Da ih navode na prihvatanje potrebe č stranog jezika
jer to je putovanje kroz nepoznate predjele ljudskog duha, a č arapskog
jezika ti predjeli su neizmjerno široki!
Sretna sam što sam mogla iskoristiti ovu šansu da iza mene ostane mali trag
mog zanimanja koje sam jako voljela i krajnje korektno obavljala.
Ostaje mi da se nadam i od svega srca želim da ovi udžbenici posluže pored
nastavnika i č i svima onima koji imaju interes za č arapskog je­
zika te da u tom pravcu postignu uspjeh.
U Sarajevu, septembra 1996 god.
ADILA (R) Ć
6

UVOD
Arapski jezik koji č je jedan od rijetkih živih jezika iz semitske
porodice. ć broj jezika iz ove porodice niko više ne koristi u svom
izražavanju zato što su to stari, veoma stari jezici drevnih izumrlih civilizacija.
A kao što je svaka živa materija podložna rastu, razvoju i č propadanju,
tako je i jezik; đ se i razvijao sa svojom zajednicom i sa njome nestajao. Ti
narodi, koji su pripadali veoma razvijenim civilizacijama, ostavili su iza sebe
mnoge znanosti bez kojih bi ova naša civilizacija bila siromašna.
Svi jezici koji pripadaju jednoj porodici imaju đ sobom i č i raz­
lika. Tako i arapski jezik irna đ veza sa ostalim samitskim jezicima.
Radi lakše orijentacije unutar te velike semitske porodice jezika svrstat ih
po grupama:
Prvu grupu č jezici: moabski, č i starohebrejski. Prva dva od naved­
enih su izumrli, a starohebrejski jezik je u neku ruku kuriozitet. On je, naime,
đ č odumirati. Znali su ga i služili se njime samo vrlo obrazovani ra­
bini ć u molitvi. Nastankom države Izrael on je uveden kao službeni
jezik te države i bilo je đ njegovo č Ta grupa spada u sjeveroza­
padnu skupinu.
Drugu grupu č sve mrtvi jezici, kao akadski, asirski i babilonski. To je
tzv. č skupina.
č naš predmet č arapski jezik, spada u zajednicu sa
malteškim jezikom koji se služi č pismom. To je tzv. sjeverna podgru­
pa.
Južna podgrupa su đ mrtvi jezici sa juga Arabi j skog poluostrva, zatim
je tu i etiopski sa Eritrejom i dijalekti arapskog jezika južne Arabije.
Arapski jezik (al-lugatu-1-fusha) je u upotrebi na veoma širokom č od
Iraka, Sirije, Libana, Jordana, Kuvajta, Omana, Hadramauta, Jemena, Saudi
Arabije, Adena, Egipta, Libije, Tunisa, Alžira, Maroka, Mauritanije, Sudana,
dijela Izraela, Bahrejna, dijelova Somalije i Etiopije na mnogim otocima uz
obale ovih država, na č obali Afrike do Zanzibara, u dijelovima Ame­
rike, u bivšem Sovjetskom savezu, njegovom azijskom dijelu, u Iranu, Afga­
nistanu, Turskoj, dijelovima Indije, Pakistanu i Bangladešu, Indonezijil, svuda
l č arapski jezik koristi se, ako tako mogu ć kao "drugi jezik" đ stanovništvom islamske vje­
roispovijesti u tim zemljama.
9
ARAPSKI JEZIK I
gdje je ć arapska kultura. Zovemo ga č jer je č od dija­
lekta (ma koje oblasti) a razumljiv svakom iole obrazovnom, pismenom
č On je prije svega jezik uzvišenog K ur' ana, jezik nauke, historije i
književnosti. On ć u svom razvoju imati svoj "zlatni period" od pojave islama,
tj. od VIT. st. n.e. do XVID. st. n.e kad č period modernog jezika.
Prvi pisani spomenik na č jeziku je tzv. Namarski natpis iz 328.g.
pa se od tada do pojava islama taj period zove predislamski (al-džahiliyyatu).
Njega karakteriziraju zbirke pjesama poznate pod imenom al-muallakatu
(izvješene). Te su zbirke nastale kao rezultat izuzetno bogate književnosti ­
č poezije) koja je u tom periodu predstavljala vrhunac stvaralaštva.
č i napisane č jezikom, a odabirane po vrlo strogim kritirijima,
vješane su na zidove Kabe u Mekki i tu bi ostajale cijelu godinu do narednog
sabora i pojave nekih drugih pjesnika koji su se željeli predstaviti. Poezija je
uvijek bila cijenjena đ Arapima- ali prema ocjeni mnogih č jezik
džahiliyyata i njegove poezije nije nikad dostignut.
Sasvim je jasno da ć i pismenost naglo porasti sa pojavom islama, pa sa­
mim tim, i razvoj nauke u svim njenim segmentima. Islam propovijeda i traži
od muslimana da č da traže nauku i da je šire i prenose ma gdje bili. U
Kur'ani- kerimu ima takvih zahtjeva na više mjesta. Kad se to zna, onda post­
aje jasno kako je zlatni period arapske kulture rezultirao tako bogatim č
ć a č prirodnih nauka. Naime, evropski srednji vijek poznat
je đ evropskim č kao period č š U tadašnjoj evrops­
koj kulturi priznata je samo teologija (filozofija je njena sluškinja) a đ
Arapima, u to doba živi i radi mnoštvo č č č biolo­
ga, zoologa, geografa, astronoma, astrologa i, naravno, č književnika,
pjesnika i pisaca ć
Islam kao religija, koja je uvijek bila otvorena prema onome što je đ lju­
dima dobro i korisno, dozvoljava širenje i č mišljenja i vjerovanja
ukoliko nisu uperena protiv njega samog i njegovih shvatanja i postulata. Otu­
da ć od VIT. st. n.e. nailazimo na mnoge prijevode č stvaralaštva.
Naslijedivši stare civilizacije na obalama Eufrata i Tigrisa te one uz Nil i
one na č strani Mediterana, arapski su č asimilirali glavne crte
č kulture. Njihova č uloga đ Bliskog Istoka i Ev­
rope dovest ć do širenja nauke i u Evropi i do đ napretka koji ć pre­
lO
UVOD
thoditi pojavi renesanse. Torne č evropskom napretku nije doprinio ni jedan
narod više od Arapa.
Evropa je došla u kontakt sa arapskom civilizacijom i kulturom za vrijeme
krstaških ratova. Papa Urban II. pozvao je krstaše da krenu na istok radi oslo­
đ Hristova groba od "pogana" još s č XI. st. n.e. Pravi razlog bio
je bogatstvo Istoka, ali i veliko znanje koje se steklo na tim prostorima. Papska
kurija i evropski vladari č Francuzi, Englezi i dr.) organizirat ć još
sedam krstaških vojni i u silovitom naletu, ć i ć sve pred sobom,
č ć stvarati mini države krstaša. Pošto je uspjeh bio č labav i nezna­
tan, crkva ć organizirati č i tzv. č krstaški rat. Glavnu vojsku u tim ra­
tovima č su ć Katolici, Teutonci, Jovanovci i mnogi dr. Arapska
država i kultura ć iza toga nestati, naprotiv, bit to velika državna zajedni­
ca č ć napredak zaustaviti tek invazija francusko-engleskog imperijalizma.
Paralelno sa č jezikom razvijao se ć tzv. č -jednosta­
, :.t. ""o ' "' "'
van jezik (al-lugatu-1-arnmiyyetu) koji je doveo do niza dijalekata
(arabijski, sirijski, č palestinski, egipatski, rnagrebski (Tunis, Alžir, Maro­
ko). Svi se dijalekti đ sebe razlikuju, ne samo po izgovoru nekih glasova.
(u Egiptu je e =g, = i sl., a u Libanu irna č i jedan glas koji č kao
naše ž, u č (Magrebu) irna i po dva pa i više konsonanata bez
vokala i sl.).
Mnogo je pokušaja u najnovije doba za stvaranje tzv. WJ\ srednjeg
jezika, koji bi olakšao sporazumijevanje, a s druge strane, doveo do ponovnog
zbližavanja svih koji govore arapski jezik -jer ih dijalekti sve više udaljavaju
jedne od drugih.
Bez obzira na to tzv. č jezik je prije svega jezik K ur' ani-kerima, za­
tim su tu djela svih č ć u arapskom jeziku- i samo da se zna da
je od IX.-XII. st. n.e. na arapskom č jeziku napisano č djela ­
č ć i teologiju islama- više nego na ma kome drugom jeziku na svije­
tu!
Možda je tzv. "moderni arapski jezik" stilski razumljiviji, možda je u upo­
trebi manje sinonima č - č arapski jezik obiluje. Č je
da savremena antiarapska politika teži da podvoji narode koji govore arapski
jezik ć u njihov govor svoje izraze đ i tako sve više razbija taj
nekad jedinstven i ć korpus onih koji su prihvatili islam i arapski jezik.
ll
ARAPSKI JEZIK I
Lingvistika (nauka o jeziku) spada u starija č ć đ
Arapima. Gramatika, koju je č Sibawayh - poznata pod imenom '-:-'\.:..<JI -
Knjiga bila je toliko poznata da kad bi neko rekao č Knjigu, to je sigurno
bila gramatika. Dva č centra (Basra i Kufa) su se nadmetaJa u radu
pa je zdravi rivalitet đ njima dostigao vrlo visok stepen. Arapi su veoma
ponosni na svoj jezik, č ljepotu izraza i č - i s pravom. Taj
č fin jezik ima izvanrednu ć u izrazu kakvu nema nijedan dru­
gi jezik koji je dopro do nas. Arapska polisemija (više č jednog pojma)
nema đ jezicima premca.
Jezik koji je preko turskog jezika došao do nas, zbog svojih izuzetnosti, bio
je dvorski jezik i to u mnogim državama i Azije i Sredozemlja.
12
FONETIKA
FONETIKA
TABELARNI PREGLED br. l
>WI 0;;_ ARAPSKOG PISMA ILI dCj1'0J';_
IZGOVOR NAPOMENA NAKRAJU U SREDINI Č SAMO
a- kratko

L
l

l l
u- kratko
l
L
t
'
l
'
l
i- kratko
>

l
)
b
'--­ -:­
-!
y
t
ili na kraju 4.... ili
..:.-­
.:;
0

mehko s
..;__
"
" ...)

đ L"
_"...
-":"
e
h e:­
-""'­ .>­
e

e:­
-""'­ .>­
e
d
...L
...L .) .)

mehko z
.i
.i

r ..T
..T j j
z
isti kao naš glas z
j-
j-
j j
s (..)""­
-
--'
<J"
š
"
(..)""­
" ..:..
.;

tvrdo s

-a.
-
<..!"'
4
tvrdo d
J>­
....;:._
__.;,
..?

tvrdo t
..h_
_k_
J, J,

tvrdo z
.h. .k.
j;,
J:,
ajn(') grleni glas a
t:
.......
.s:­
t
g
grleni glas g
t:
....... j;.
t
f
....A­
..A.. j j
q
grleni glas k J­
..A.. j
J
15
A RAPSKI J E ZIK l
IZGOVOR NAPOMENA NA KRAJU U SREDINI NA Č SAMO
k
č naše k
.:J_
s._
s !..l
l

.l
J
J
m

.......
....
r
n
L.r
_;._
_j
0
h
glas koji se č kao
izdahnuti glas h
(o)..._
+
Jb o
w
i kao oznaka za
dugo u
.)­
.)­
J J
y
kao glas j i dugi vo­
kali
!.S
-:­ -,!
tS
ARAPSKO PISMO
Arapsko pismo je jedno od najrasprostranjenijih semitskih pisama. Nastalo
je u IV. i V. ć od nabatejskog pisma koje opet predstavlja arapskom jezi­
ku najbližu varijantu aramejskog pisma. Preko tzv. novosinajskog pisma araps­
ko pismo se razvilo u dvije paralelne varijante. To je ono koje se razvilo u
Mezopotamiji i zove se kufsko pismo č je karakteristika uglati monumental­
ni oblici - i druga varijanta tzv. nesih koje se karakteriše kurzivnirn oblicima.
Ovaj ć nesih postati jedno od najraširenijih svjetskih pisama. Mnogi ogranci,
koji su se iz njega razvijali, ne razlikuju se mnogo đ pa tako imamo
perzijsku varijantu (ta 'alik), u Indokini i na Malajskom arhipelagu (pegon), i
nekoliko, za č svrhe upotrebljavanih, u Osmanskom carstvu kao što su;
rika-kurzivno, divani-dvorsko, sulus-ornamentalno, č itd.
Arapsko pismo ima 28 slova za konsonante i jedan poluglas koji se
(hemzetun). Od tog broja 22 znaka su iz semitskog alfabeta a 6 je č
arapskih glasova. Samoglasnici se mogu obilježiti iznad ili ispod slova
16
FONETIKA
đ znakovima, a na taj č se obilježava i konsonant koji se ne može
č s vokalom (koji nema na sebi vokala) kao i onaj konsonant koji se
mora č č Posebnim znakom se obilježava onaj elif'ikoji se ne
smije č a posebnim onaj koji se mora č kao dug vokal- a -T.
Svi se arapski znaci pišu zdesna nalijevo osim znakova za brojeve koji se
pišu slijeva nadesno.
ć slova piše se na č č a manji broj na dva. Na jedan č
kad stoji samo, na drugi kad njime č č na ć kad se nalazi u sredini
č i na č kad stoji na kraju č
Osim ove podjele, arapski su č izveli i nekoliko drugih. Tako
npr.:
a) znaci koji se mogu vezati s obje strane
b) znaci koji se mogu vezati samo sa desne strane
e) znaci koji imaju č i oni koji ih nemaju
d) znaci koji se zovu č slova
e) znaci koji se zovu č slova (o ovoj podjeli govorit ć opširnije
kad budemo đ đ č
Arapsko pismo ne poznaje interpunkciju (sem u novije doba, i to djeli­
č pa prema tome nema posebnih znakova za velika i mala slova. Pri­
ložena tabela, prema onome što smo ć o pismu kazali, predstavlja štampana
slova, dok ć se rukopis formirati sam po sebi i, razumljivo, imat nešto indi­
vidualno u sebi ali ć ostati u okvirima naše tabele.
Kad su pojedini narodi preuzimali arapsku kulturu, jezik i ostalo, ovo je pis­
mo bilo đ glasovnim zakonima tih naroda i njihovih jezika. Tako
su nastala pisma; perzijsko, hindu, malajska, afgansko, kurdska, tursko, pisma
raznih tatarskih grupacija i tzv. arabica nastala u našim krajevima u doba Os­
manlija.
_J :;:i ... , o...
Na ovom pismu nastale su literature koje arapski književnici nazivaju
(al- 'adžarniyyatu) - nearapski, strani, barbarski - a koje se danas pod uticajem
španjolskog jezika zovu "aljarniado" ili alhamijado književnosti. I u nas, u bo­
sanskoj srednjovjekovnoj književnosti, nastala su takva djela na narodnom je­
ziku pisana tzv. arabicom.
17
ARAPSKI JEZIK I
Iz naše tabele se vidi da ć glasova nema u bosanskome jeziku, to su:
0 mehko 1 (saun)
e grleni glas l) (haun)
t č glas h(haun)
.:. mehko g (zaun)
if tvrdo '(saun)
J> tvrdo 4(daun)
..b (taun)
.k tvrdo (zaun)
t grleno a' (ajnun)
t grleno g (gaynun)
J grleno q (kafun)
J (wawun) č usneni
(hernzetun) č
" __ :Jo, " ..
U tabeli nije moglo biti izdvojeno jedno slovo o..._ , koje se zove a,Y../'
(taun marbutatun) to č vezano "te" ili kratko "te", a zovu ga i -.:..... :G
(tau-t-tanisi) "te" za oznaku ženskog roda. Ovaj znak je u stvari glas "'-o (haun)
kome smo dodali dvije č Svaka imenica koja je u jednini ženskog roda
(osim onih koje su prirodnog ženskog roda) dobiva na kraju ovaj znak (o)..._ da
,ll ... , ,ll ...
č ženski rod, pa se od ..::... (taun tawilatun) po tome i razlikuje.
U svom jeziku Arapi nemaju ć glasova pa nemaju, što je i razumlji­
vo, ni znakove za njih. To su naši glasovi i slova: e, č ć dž, lj, nj, p, ž, o, e i v.
Zbog toga ć se č u kojima se nalaze slova gore navedena transkribovati
onako kako je to najbliže arapskom izgovoru i jeziku. Npr.: Sarayifu, Busna va
Harsak, Jahurina, Uzran i dr.
J _;jJI- L,_;rl: - f J t.i--'Y - yi,.! Ir
Da bismo lijepo, č i č govorili strani jezik, veoma je važno č
pravilan izgovor glasova toga jezika. U tom smislu razmotrit ć najprije
mjesta- organe gdje se arapski glasovi formiraju.
Arapski je jezik grleni, bez mnogo vokala, ali uza sve, posljeduje finu inton­
aciju i ima ogromne izražajne ć On je i nastao kao jezik beduina, je­
18
FONETIKA
zik pu tinje. Zato je njegova ši rina u izražavanju beskrajna kao i njegova pus­
tinja što je! Njegovi glasovi uza sav svoj gutarlni karakter č lijepo u lijepo
izgovorenoj č
Konsonanti u arapskom jeziku
Prema mjestu obrazovanja arapski se konsonanti (suglasnici) dijele na:
usne ne:
)
(baun, faun, minum i wawun)
zubne:
)
(taun, saun, dalun, zalun, zaun, sinun, sadun, dadun, taun i zaun)
č
) J
(raun, lamun, nunun)
č
(yaun, šinun i džimun)
č
t t
(haun, haun, aynun, gaynun, qafun, kafun, haun i hemzetun)
Prema tvorbi konsonanata u arapskom jeziku izdvojit ć one koji su bli­
ski konsonantima kojih imamo u bosanskome jeziku. Zatim ć ponaosob
objasniti izgovor onih kojih u našem jeziku nemamo.
U tabeli koja slijedi istaknut ć glasove koji su i po obrazovanju, izgovo­
ru i upotrebi isti kakve ima i naš jezik.
Prvi glas u arapskom jeziku je elif ( l) - ć ga isticati jer on je samo
nosilac poluvokala hemze ( ) pa ako ne nosi vokal, na sebi, nema fonetske vri­
jednosti.
Ipak - č ć kako piše.
19
ARAPSKI JEZIK
Tabela 2.
PRIMJER TRANSKRl
BIRANO
.....

naredio je
otac
bunar
G
(_
kruna
djed
krug
.
Jj.J
opskrba
.
.J
opskrba
uzrok
mladost
djevojka
.. -

velik
-
u-W
ć

ri
majka
(a, u, i)
B
T
DŽ(G)
D
R
z
s
š
F
K
L
M
PIŠE SE
NA
NA KRAJU U SREDINI Č
l l
...L ...L
f f
.J
j
s

.l J
....
SAMO
.J
.J
J
r
IME
SLOVA
eli fun
baun
tau n
džimun
dalu n
rau n
zaun
sinu n
šinu n
faun
kafun
lamun
rrumun
20
FONETIKA
PRl MJER
TRAN SKRI
BIRANO
PIŠE SE
IME
SLOVA
NAKRAJU U SREDINI
NA
Č
SAMO
,, '

'
rezultat
N Lr
...:...
_;
J
nunun

smiriti se
H
o.._
+
-"'
o
haun
..
'

č
J (Y) lS"
-:­ -:!
lS
jaun
Hajde da nabrojimo i one znake koji se mogu vezati samo sa desne strane;
Dakle konsonante koji imaju samo dva č pisanja. To su harfovi koji se
zbog te svoje osobine zovu "rastavljeni" al-hurufu-1-munfasilatu a'tJI
3
;.Ji
J j J ) .) l = (ima ih šest).
Harfovi (znaci, slova) koja se mogu vezati sa obje strane, što č da imaju
č č pisanja i koji se s toga zovu "vezani, sastavljeni" su al-hurufu-1­
muttasilatu a::11
3
_;.Ji , evo ih:
0
0 ..._J i J !..1 J
0
ttJ; .b J' Lf" Jo u t e e
0

Spoj konsonanta lamun J i l i elifun dalo je 'J (la) koje su nekad neki grama­
č č kao poseban harf.
Harfovi koji su obilježeni č (punktirani) spadaju u grupu koja se zove
'... .... o J o J JJ o...
al-hurufu-1-mudžemetu 0
3
__rJI - to su ć harfovi:
JJ0t.1J>J-j)tc
Harfovi koji nemaju č ni iznad ni ispod zovu se č neobilježena
slova" al-hurufu-1-muhmalatu
3
;.Ji - to su harfovi:
lSJoiJ!..It.bl.f"U'J.)[_ l
Kad bolje pogledamo date tabele, vidjet ć da je, u suštini, arapski hum­
fat genijalno i duhovito riješen; da je ustvari na ll oblika, ć č do­
bro đ uz minimalan dodatak (od 4 harfa) dobiven cijeli hurufat!
21
ARAPSKI JEZIK I
č i č slova
No, ipak č podjela hurufata je ona na tzv. č i č
J :;; o ;i .J JJ e, J JJ o,
slova (a1-hurufu-š-šamsiyyatu '--'
1
.-rJI i al-hurufu-1-kamariyyatu '--'
3
_rJI
J :. ..... o ...

Evo najprije hurufu-š-šamsiyyatu:
.:"jJ;.kJ'.f..fv j J,;.)..:"._:.,
" o '
Zovu se tako zato što je harf ..; uzet od č (šamsun) sunce.
Ako č č jednim od gore navedenih konsonanata i dobije đ
č Jl , taj se č konsonant č i č tašdidom, a konso­
nant J (lam) od đ č se ne č Npr.:
J ' :;. ...
) \ đ - poznat č đ -jedan (neki) č
(ad-daru) -poznata ć (darun)- neka ć
(an-nasu) - đ ljudi :.,.G (nasun) - neki ljudi
' o :;. ...
J...L..a.\1 (as-sadru) - đ prsa (sadrun)- prsa ć
:u r (as-samau)- nebo :e (samaun)- nebo ć
Ovo su konsonanti:
0
<o- "--) J i !.l J '--' t t t e e '7'
koje zovemo al-hurufu-1-kamariyyatu. Ako jednim od ovih konsonanata
č č nema č tog č konsonanta, npr. :
t.'..GJ\ (al-hidmatu) - usluga, služba (al-ibaratu) - objašnjenje, sinonim
J ...... o...
).JI (al-hubzu) - hljeb (al-adamu) - Nearapi, stranci
J o ... o....
(al-hiwaru) - dijalog .li_,J I (al-wafdu)- delegacija
J ... o...
JWI (al-halu) - položaj, stanje
J, ... o ..
"' '
(kamarun) - mjesec na nebu, _ril i (al -kamaru) đ mjesec
ne onaj u kalendaru
"
J;. (džaddun)- neki bilo koji djed (al-džaddu) - đ djed
"_ '
i'YS (kalamun)- ma koji govor (a1-kalamu)- đ poznati
nam govor
22
FONETIKA
Zatim je tu skupina od tri harfa koja su veoma fleksibilna č se
đ pretvaraju jedni u druge ili se sasvim ispuštaju. Zbog te svoje oso­
bine nazvana su "bolesna", slaba, slova al-hurufu-1-illatu li.J1 to su J l:_
tS a sva ostala slova zovu se "zdrava" al-hurufu-s-sahihatu .
J JJ o...
č imamo skupinu harfova koji se zovu al-hurufu-z-zawaidu JJ..r-JI
J ... :.
dodatna slova to su:

Ako se u č đ neki harf koji nije iz korjena, onda je to uvijek jedan od
gore navedenih. Njima se u č č razne fleksije kao što je vrijeme,
rod, broj, đ i sl.
Korjeniti konsonanti se zovu al-hurufu-1-asliyyetu
Arapski konsonanti koji se po izgovoru razlikuju od naših
Vratimo se ponovno skupini harfova koji su nepoznati našem jeziku da ih
razvrstamo prema mjestu nastojanja i č izgovora. Posvetit ć im po­
sebnu pažnju jer od toga, koliko usvojimo njihov specifikum, zavisit ć naš li­
jep i pravilan izgovor ovog velikog svjetskog jezika.
Glas 0 (!) đ strujni konsonant - frikativ. Pravilan izgovor se
postiže ako se vrh jezika priljubi na gornje ć a onda se brzo, č
izgovori naše s - slobodno malo se protepa - poput engl. th u č thing. Spada
u č konsonante jer pri njegovom izgovoru ne koristimo glasne žice ­
npr.:
·­
(saldžun) - snijeg

)i (asarun) - trag, ostavština
'
..:.JI.; (salisun) - ć
Glas.:. (g) izgovara se poput njegovog č para, ovo je dakle, č
đ frikat. Postavite li jezik na gornje ć i protepate da izgovorite
z imate pravilan izgovor (koji je č eng. th u č that ili with) npr.:
, '
.J.)i (uzunun) - uho
\.i.l (Jezizun) - slatko
23
ARAPSKI JEZIK l
Glas t (b) Pravi arapski glas koji se formira duboko u grlu. To je č
duboko č glas koji bi bio najbliži č ch, npr. u č
acht. -Ako kroz poluzatvoreno grlo jezik č unazad, a zadnji dio jezika
podignete prema nepcu i izgovorite hrapavo naš glas h - č govorni organ je
pri tome napregnut npr.:
)- (hajrun)- dobro
-
t i (ah un) - brat
Glas t_ (g) i ovo je č ali č konsonant te predstavlja par
glasu t . Izgovara se isto kao i njegov č par samo umjesto glasa h iz­
govorite g zbog napregnutosti govornog organa i on je eksplozivan.
(farigun) - prazan
()\i. (gulamun) - č
Glas J (q) i ovo je č č eksplozivni glas koji je, što se
izgovora č u odnosu na govorni organ č glasovima h i g samo sad
kad ste postigli položaj jezika izgovorite naše k koje mora biti mnogo eksplo­
zivnije nego naš glas k npr.:
(rafikun) - drug
(kalemun)- pero
Glas e (i)) i ovo je grleni-strujni glas koji ć pravilno izgovoriti ako kroz
napregnuto grlo glasnica primaknutih, usta malo otvorenih, pustite da vazduh
prolazi blago, a da jezik pri tome miruje.
(hulmun)- san
(nahlun) - č
Glas ajn t_(') Još jedan grleni glas - eksplozivni. Izgovara se kroz vrlo stis­
nuto grlo naš glas a. Pri tome njegov izgovor zavisi i od vokalnog znaka uz
njega pa se č kao neki naš vokal npr.:
(adadun) - broj

(ilmun) - nauka

(umrun) - život
24
FONETIKA
Emfatici
Glas J" č ernfatik koji se izgovara tako da se zadnji dio jezika
uzdigne prema rnehkorn nepcu i oštro i šumno izgovori glas s.
(rasasun) - olovo
4 (sajdun) - lov
Glas J' (q) č par glasa s. Govorni organi se nalaze u istom položaju
kao i pri prethodnom konsonantu s tim što se izgovara naš glas d.
Glas ..b (O zubni č glas č ć izgovor ć ako jezik blago po­
vijen primaknete uz ć i pri tome izgovorite naš glas t.
,
(tarikun) - put
, ,
ubJ (vatanun) - domovina
Glas Jo č frikat koji se izgovara kao i prethodni samo se mjesto t iz­
govori naše z.
L (hazzun)- ć
(zahrun) - đ
Po/uglas s:- (hamza) je još jedan emfatik- č frikat. Pošto njemu pri­
pada posebno poglavlje, vratit ć mu se kad za to đ vrijeme.
Ostao nam je još jedan usneni č konsonant - glas w. On spada u one
glasove koje smo preko turskog jezika primili kao v. đ nema u araps­
kom jeziku glasa v. Ovaj se konsonant izgovara najbliže engl. w (tj. usne su
zaokružene a govorni organ nešto napregnut, kao
•.)(, (wadin) -dolina
:D) (waladun) - dijete
č u pisanju dugog vokala - a -
Dugi vokal - a - piše se na dva č i to:
l. ako se dugo - a -javi na č ili u sredini č onda se iza znaka ­
(fetha) dodajedan (elif) l, npr.:
(babun) - vrata (raikun) - divan, krasan
(darun)- ć (džarniun)- džamija
25
ARAPSKI JEZJK 1
Pazi, da ne zaboraviš, da l (elif) spada u konsonante koji se vežu samo s
desne strane.
Ako č č kratkim vokalom- a- l (elif, hemze, fetha) a iza njega sli­
jedi elif l, bez vokala, na takav elif stavit ć se koji se zove

..Lo
-
- pro­
duženje npr.:
'
/T- /li (amirun) - zapovjednik
"...!J J " ".oJ
.JI}- .:>li) (Kur'anun)- Kur'an
Ako iza elifa đ hemze znak se zove :__p.J":::/1 -dugi l i nad ta­
kav l (elif) ne stavlja se medd, npr.:
(bagdau) - mržnja
(sahrau) - pustinja
2. Ako se dug vokal- a đ na kraju č č ć se konsonantom tS (y)
nad kojim stoji ..:. (fetha) npr.:
(zikra)- uspomena, ć opomena
t>A (bušra) - radosna vijest
- momak, ć
(ila) - ka, k
na
Ako se ovakav završetak veže za neki sufiks, npr. č zamjenicu konso­
nant t> se ispušta, i umjesto njega piše se elif, npr.:
o J .. o '
-vaša radosna vijest
' ' '
- njegov pravi put
- tvoje ć
Napomena: Ako na č treba staviti konsonant t> (y) da č dužinu vo­
kala a, a prije toga ć imamo jedno LS koje je na toj č u jednini bilo korje­
niti konsonant, tada se ovo t> piše elifom l npr.:
,- ::; ...
'
(zavijetun) - ugao, kut (hadijjetun)- dar, poklon
(zavaja) - uglovi, kutovi (hadaja) - darovi , pokloni
26
- - -
FONETIKA
2. Ovakav znak, kojim se obilježava dugi vokal- a-, zove se 0.1"'::1[ ­
kratki elif.
Kad su konsonanti LS J l upotrijebljeni za oznaku dugih vokala, nad njih se
nikad ne stavlja znak za zatvoren slog tj. znak da konsonant nema vokala tj. su­
kun ..:..
Ima nekoliko č u arapskom jeziku u kojima se dug vokal č ne
č Te č se smatraju izuzecima u ortografskom smislu, ali se pri iz­
govoru vodi č o dužini vokala. Npr.:
J _,. o ....
1:.U, (haza) - ovaj
L.r-'"")\ (er-rahmanu)- milostiv
.,.,, ,
(zalike)- onaj (salasatun) - tri
l'fu (hakeza)- ovako :r<J (la kin) - ali

(ilahun) - božanstvo :.:.,;JI (El-harisu) - vl. ime
:JJ\ (Allahu) - Bog
Isto tako ima jedan l (elifun) koji stoji iza konsonanta wawun. Kad ovaj
č ć lice perfekta u množini za muški rod koji se nikako ne č stoji
samo da zaštiti taj konsonant pa sei zove zaštitni elif )10.11 npr.:
1;s -oni su napisali
Vokali u arapskom jeziku
U arapskom pismu vokali se č đ znacima koji se zovu
'is-'_;... pl. 0\5'_? (harakatun pl. harakatun). Ti se znaci stavljaju iznad ili ispod
konsonanta - ali samo ako se radi o tzv. kratkim vokalima, dok se dugi vokali
č č
Postoje tri znaka za tri kratka vokala i to:
l. Kratki vokal- a- č se fethom :._ iznad konsonanta, npr.:
(basama) - osmjehnuti se
jL (saala) - pitati
2. Kratki vokal - i - č se kesrom - ispod konsonanta na koga se od­
nosi, npr.:
(kutiba) - bilo je napi sano
(fuila) - bilo je đ
27
ARAPSKI JEZIK J
3. Kratki vokal - u - č se dammom :_ iznad konsonanta - a to je u
stvari mali, sitan konsonant J·
Kad stoje na samom č č sva ova tri kratka vokala pišu se nad
(ispod) elifa- pa tako imamo npr.:

l- u
- i
1- a
." '!J ",. ... J
Konsonant sa vokalom zove se !.1 (mutaharrikun), ali ne mora konsonant
imati uvijek vokal. Takav konsonant, koji nema svoga vokala, nosi na sebi
znak.:_ koji se zove 0ye_, (sukunun) a sam konsonant bez vokala zove se JL...
(sakinun - miran).
Napomena: č treba ć da adekvatan izgovor našeg vokala - e - u
arapskom jeziku ne postoji ni u kratkom ni u dugom obliku. Izgovor vokala- a,
u, e- izmijenjen je preko turskog jezika i takav došao do nas. Izmijenjen izgo­
vor mnogih arapskih konsonanata ušao je u turski jezik, ali to nije predmet
našeg sadašnjeg zapažanja. Da bi č arapski izgovor, barem donekle
pravilan, pojavili su se tzv. ,jaki (tvrdi) konsonanti" nad kojim se fetha č
kao otvoreno - a.
Evo tih konsonanata:
J ttJ:, .b'-"' Lf' t e
U č da jedan od ovih konsonanata bude bez vokala, onda ć se fetha _.:.
na prethodnom konsonantu (ma koji to bio konsonant) č kao otvoren - a­
npr.:
j:..J (fadlun) - dobrota, vrijednost
,. ,.. o ,
ofo (magfiretun)- oprost
(rahmetun) - milost
Da bismo pravilno izgovorili vokal - a - (kad se fetha ne nalazi nad jakim
konsonantima), namjestili ste usne kao da ć izgovoriti naš vokal - e - a pri
tome izgovorite kratko- a- i dobili ste pravi arapski izgovor!
28
FONETIKA
Dugi vokali
Nastaju kad se konsonantu, koji nosi kratki vokal, dodaju đ konso­
nanti ( --!) tS- J - l i to tako da dugom vokalu- a- odgovara elif ili tS o č
ć govoriti opširnije. Dugom vokalu- i- odgovara kesra - i konsonant (-;)
tS , a dugom vokalu - u - odgovara damma i:._ konsonant J npr.:
{_j (karimun) - plemenit
Ovdje konsonant J nosi kesru pa da bismo dobili dužinu vokala - i - konso­
nantu _; dodali smo konsonant-; (ovako se tS č kad nije na kraju č
Evo još nekoliko primjera:
(sagirun) - malen
(rahisun) -jeftin
(kebirun) - velik
"

'
(azimun) - veliki , uzvišen
Što se č dugog vokala- u - nastaje isto kao i dug vokal - i - tj. kad nad ne­
kim konsonantom stoji damma :._ onda se takvom konsonantu doda konsonant
J da bi se dobio dugi vokal - u - npr.:
" o.... ...
-.,..J; pl. '-:-'}.9 (kulubun) - srca
" , ,
J_,.;-" (duhulun)- ulaz
pl. :.:_,;. (bujutun) - sobe, ć
t}. (bulugun) - ć zrelost, punoljetnost
Napomena:
a) Kad konsonanti tS -J - l služe kao oznaka za duge vokale, nikad se na
njih ne stavlja..:..
b) (alifu-1-wikayati)- zaštitni elif
Zove se tako zato što se piše na kraju 3. lica prošlog vremena u množini m.r.
ali se ne č i služi da zaštiti konsonant J od ć vezivanja tj. da zaštiti
glagolski oblik, npr.:
(dahalii)- oni su ušli
,, '
(zahabii) - otišli su
29
ARAPSKl JEZIK l
Ne zaboravimo veoma važno pravilo u vezi sa sukunom _:_ 2
a) Dva konsonanta, oba bez vokala tj. oba sakin, nikad ne stoje zajedno.
b) Svaki se konsonant l.S- J - 1 koji č dug vokal smatra sakinom.
e) Nijedna č ne može č sakinom.
Ovo sve č da se u ovakvim situacijama (ako đ do njih) jedan sakin
ć kesrom - osim izuzetaka o č vidi u poglavlju o hemzetu
Al-hemzetu - pisanje i upotrebe
Prvi znak arapskog pisma je l (elifun). Veoma je malo jezika na svijetu u
kojima na č ne stoji glas č ovome. Uporedi vokal - a- u svim vari­
jantama evropskih jezika pa zatim č slovo latinskog pisma - a - , č ­
alfa hebrejsko- alef- pa ć i jedan č simbol iz egipatskih hijeroglifa!
Ovaj arapski č konsonant je veoma č ć i po tome što može
biti nosilac sva tri ć vokala kad su kratki i kad su na č č
Može da bude oznaka dugog vokala - a - bez obzira na kom mjestu u č se
nalazi. Vezan je uz jedan drugi znak koji u alfabetu nije ni č i koji se
zove (hemzetun) . Izgovara se nešto blaže nego opisani grleni glas t ('ajnun).
Kad nam, dakle, treba neki od kratkih vokala i to na č č kao što smo
ć rekli, tada se koristimo elifom i hemzetom zajedno i to za kratak vokal- a­
1 za kratki vokal - i - za kratki vokal - u -i.
(urnmun) - majka
(ismun) - ime
(asadun) - lav
Ako u jednoj č u korijenu imamo hemzetun, onda ima nekoliko pravila
kojih se moramo pridržavati kod pisanja ovog znaka. Nosilac hemzeta može
biti konsonant J w, l.S j, i l elif.
.
2 Sukun - (ovaj ž ć iznad konsonanta) pokazuje da taj konsonant nema uzase vokala. To je tzv.
"miran" konsonant. Takav ć konsonant sa susjednim zatvoreni slog, npr.:
·­
u J (waktun) -vrijeme
.'
(šamsun) - sunce
Q ..
;;,_,.J ..v (madrasatun)-
30
FO ET IKA
Kad ć biti nosilac jedan od ovih znakova, vidjet ć iz ć pravila:
l. (Hemzetun) ,. stoji nad elifom kad se u korijenu č đ na prvom
mjestu bez obzira koji je vokal uz njega npr.:
/i (amara) - on je naredio
i)l (ikre')- č (za muški rod imperativ)
'
.i>
J
l (uhiza)- (bilo je) uzeto, (uzeta, uzet)
2. Kad se hemzetun ,. đ na drugom mjestu u č onda njegov nosilac
zavisi od vokala na prethodnom konsonantu, tj. ako je na prethodnom zdravom
konsonantu bio vokal - a - (fethatun ..::. ) onda ć hemze stajati nad elifom. Ako
je na prethodnom konsonantu bio vokal- u- :.._, onda hemzetun stoji nad J w, a
ako je na prethodnom zdravom konsonantu bio vokal - i -- , onda hemzetun
,. stajati nad konsonantom <.S j , koji ć se u sredini č pisati -.
Sasvim je razumljivo da tada nema svoje dvije č ispod, j er bi u tom
č imali napisan jedan preko drugog dva č konsonanta. Npr.:
(ra'sun)- glava run)- bunar
0\) (kara' at) - ona je J[.. (sa'ala)- onje pitao
J J
... .. '
U'JJ.J (ru'usun)- glave
._,.,.::.y.(mu' addibun) - č
" -;,'
._J_y (mu'allifun)- autor t.J (ri'atun)- ć
Ovako se,. (hemzetun) piše bez obzira da li je sa vokalom ili bez njega; osim
u č kad se prije hemzeta đ konsonant bez vokala. Tada se gleda
na vokal koji stoji nad hemzetom i nosilac se đ Prema tome ..::. fetha
odgovara elifu, _ kesra odgovara konsonantu j au n <.S i :.._ damma odgovara kon­
sonantu J w. Npr.:
JJJ:.:. (mesiilun) -koji je pitan
JU (nasalu)- mi smo pitali
3. Hemze se piše na kraju č nad svoga nosioca đ prema konsonan­
tu koji se nalazi prije njega i njegovom vokalu (ako je..::. onda nad l ako je-
J '
onda nad <.S , ako je - onda nad J ).
1)! (iqra') č
T)l (iqra) č vas dvojica
1_,j); (iqrau)- č (vi)
31
ARA PSKI J EZ IK l
Ako se hemze đ iza dugog vokala, onda se piše samo. Npr.:
(džaa)- on je došao
J ,
(jadžiu)- on dolazi, ć ć
:;. (su un) - zlo
(kiraatun) č
(tasaala) - on se raspitivao
(muruatun) -humanost, č č
4. Hemze ć se pisati nad dio slova .:. j i onda kad prije njega bude konso­
nant j, ali bez vokala tj. sakin kao i kad taj konsonant bude upotrijebljen kao
oznaka za dugi vokal- i npr.:
(hajatun)- lik
(hatiatun) - greška.
Hamzatun ć se pisati nad-! j i u č da stoji na kraju ako je prije njega
konsonant sa vokalom- i -npr.:
(hatia) - on je griješio
U vezi sa ovim pravilom č 3;1 (imruun) - č ć se u svakom padežu,
(a ima samo tri, ali o tome kasnije!) pisati č npr.:
3;1 nominativ
genitiv
.
i;.l
, ,
akuzativ
Spojeno i rastavljeno hemzetun

Ovog poluglasa koji smo nazvali hemze ima dvije vrste i to spojeno i ras­
tavljeno hernzetu-1-wasli, i hernzetu-1-kati. Bez obzira kojoj
vrsti pripada ovaj se poluglas na č č mora č jer se u arapskom je­
ziku ne može č č konsonantom bez vokala ili kako se to kaže u araps­
kom jeziku JL. (sakin) glasom koji nema svoga vokala.
Kad se đ đ u tekstu, a to ć da je spojeno za č koja je biJa
prije njega, valja znati pravila č .
32
FONETIKA
Objasnit ć koje se smatra spojeno. Ono koje se ne bude spomenulo
pripada onoj drugoj vrsti. Ako je to spojeno, onda se obavezno nad njega stav­
lja se zove (as-silatu) i koji tu stoji da pokaže da se taj glas ne može
č Evo tih č
l. U ć imenicama spojeno hemze je korijen ili konsonant i ć se
č nikad (sem kad jedna od ovih č stoji sasvim izdvojena, đ iz
teksta, kad je npr. u č Svaka druga č koja ima na č i , a ima
ih imnogo u jeziku, ne potpada pod ova pravila- a to č da se č
Evo tih sedam č
(ibnun) - sin (isnani) - dva
.,.
(ibnatun) ć (isnetani) - dvije (kao brojevi)
• lo
(imrun) - č (ismun) - ime
(imraatun) - žena
2. č glas đ č je l (elif) nad koji se ne piše ali se i on
ubraja u - spojeno hemze pa se osim kad stoji na č govora
đ nikad ne č npr.:
,- 0--- - iz ć
_/.Ul Jl - ka ć
·- t_} - u ć
' '
3. U svim glagolskim oblicima, gdje se zbog konjugacije pojavio elif sa
hemzetom 1 , nikad se ne č osim č proširene glagolske vrste gdje je
uvijek rastavljeno hemze koje se č
Kad se uz sedam č koje imaju j.o)1 - spojeno hemze na č
stavi đ č č je prvi glas đ rastavljeno hemze , onda
glas -1- J od đ č koji je č bez vokala, dobiva vokal - i - ­
npr.:
-sa sinom
r - poslije imena itd.
33
ARAPSKI JEZIK I
;) , e $.-o .,
Kad se prije sedam č koja č J-o_,ll - sastavljenim hemzetom
đ č koja se završava bez vokala JL. ,tad se na tu č stavlja vokal - i ­
-npr.:
if - od ć
.j-- o njegovom imenu
Izuzetke od ovog pravila
a) prijedlog ::,.. - od kad đ na č koja je đ dobiva vokal
npr.:
0-- -od škole
' '
., '
U: -od majke
b) prijedlog ·.i. -od i č zamjenice - on1 , ;J'- vas, i vi ;J 3 (u
' J k.. J , ' J
dvije varijante - ć i pravoj! ) č se vokalom - u - - : - - rS - r-"'
, ' J J
i ..L..
o ",.o J,o ,
e) ako ispred č koja č J-o_,ll - spojenim hernzetom bude č
koja se završava na konsonant J ili t.S , tada se konsonant J w č sa vokalom
-u - :.._,a konsonant t.S , vokalom - i- - , npr.:
- izabranici naroda
pred predsjednikom
Kod č } - da, i )1 - ili, đ pred č koja č sastavljenim
o .. o J,o , J
hernzetom. JP_,ll ne dodaje se vokal- u- - nego vokal- i- - , npr.:
;.;:U..l f -da ste saznali
JI ::JI - ti ili tvoj sin
Sastavljeno hernze ne samo što se ne izgovara nego se i ne piše u ć
č
a) uz imenicu
...
rl ime u frazi npr.:
r- U Ime
b) uz imenicu :.;.! , sin kad stoji đ dva vlastita imena, a nije č
nego dio tog imena, npr.:
Ahmed Ibrahimov,
3 O ovoj vrsti zamjenica još ć biti ć ć č ono što u uvodu gramatike dolazi .
34
FO NE TIK A
ali ako to treba da bude č npr.:
-Ahmed je sin Ibrahimov, onda ostaje. Isto tako bi moralo biti
napisano u č da se đ na č retka.
e) Kad se pred č koja č - sastavljenim hemzetom doda
upitna č l - da li, npr.:
., J _, _, , Jo.­
( r) l.U ..:l:.;i - Da li je ovo tvoj sin?
Slog
U arapskom jeziku postoje dvije vrste slogova (glasova koji se u jednoj
č izgovaraju zajedno, jednim dahom) i to otvoreni i zatvoreni slog.
U otvorenom slogu vokali mogu biti ili dugi ili kratki. Otvoren je dakle, sva­
ki konsonant sa vokalom, npr.: ili ka-la j ti . Zatvoren je svaki
slog koji se sastoji od konsonanta na kome ili uz koga nema vokala, npr.:
- dah-radž-tum.
U pamtimo, da se u arapskom jeziku ne može č č konsonantom bez
vokala kao i to da se dva konsonanta bez vokala ne mogu ć u jeziku ć
" '
Svaki se dug vokal smatra JL. kad đ na neki konsonant i ne mogu ć je­
dan do drugoga kratak konsonant bez vokala i dug vokal na nekom konsonantu
(npr.: u našem jeziku prst, bdjeti i sl.). Ako se u arapskom jeziku upotrijebi
neka strana č koja č konsonantom bez vokala, nužno je u transkripciji
dodati vokale, npr.:
(Bijalašnitsa)- Bjelašnica
(Teribivitš) - ć
35
- -
ARAPSKI JEZIK I
Udvojeni konsonant
(at-tašdidu ,·. :!\)
č je pojava u arapskom jeziku da stoje dva ista konsonanta jedan
do drugog. U takvom č piše se uvijek samo jedan i iznad njega stavi znak
.:_ koji se zove at-tašdidu- č (dolazi od glagola- č č ).
Npr.:
) - bježao je )
- brojao je )
Znak za dužinu vokala - a ­
(al-maddu )
Ako č ili slog u č imaju udvojen vokal - a - , tada se nikad ne pišu
dva i i, nego se nadjedan i stavi se (al-maddatu) tj. pro­
duženje (dolazi od č odnosno glagola -produžio je, pružio je). Npr.:
% (malaa)- napunila su njih dvojica (mjesto i')l.)
".".
/T- zapovjednik (mjesto /ii)
Ovaj znak č ć i u ć kao što je:
t:Jl- i tako dalje (mjesto Jl)
đ č
(at-tenwinu )
Arapska imena mogu biti đ ili đ Svako ime, osim vlastitih
imenica, nad kojim ili ispod koga stoji udvojeni znak za vokal (bilo koji vok­
al!) smatra se đ đ je svako ime koje je nepoznato ili
koje u tekstu prvi put spominjemo. Da se radi o nepoznatom imenu, imenici,
.
pridjevu ili broju, vidi se po znacima -(un) za nominativ, -; (in) za genitiv,­
(an) za akuzativ. Razumljivo je da đ č stoji uvijek na kraju č i
nužno ga je izgovoriti u đ prilikama, prema pravilu koje je navedeno
kod č otvorenog vokala- a- nad pojedinim konsonantima.
36
FONETIKA
Nosilac udvojenog vokala je glas koji se našao na kraju č Izuzetak od
ovog pravila je č kad se na kraju č đ .__o (glas koji smo č kao
"okruglo", vezano ili žensko ta) a ta č bude u akuzativu. Naime, u akuzativu
oznaku đ č uvijek pišemo nad l .
Samo imenice ženskog roda u jednini ne možemo opteretiti elifom jer bi im
se izgubio oblik. Isti je č i sa onim č koje se završavaju na tzv. krat­
ki elif LS , npr. :
(medresetan)- školu
(džannatan) - baštu
(hudan)- uputu
-ali
đ č
(lamu-t-ta'rili )
Kad ispred nekog imena stoji skupina J\ (lamu-t-tarifi) - to je onaj kojim se
đ đ poznati lam, onda se takvo ime smatra đ ili pozna­
tim i sasvim č odmah gubi tenwin đ č zato što jedno ime
ne može biti istovremeno i đ i đ Ova se skupina, koja ima
funkciju đ č piše zajedno sa č na koju dolazi. Uvijek se piše
na isti č ali se ne č uvijek jednako. Nekad se od đ č č
samo l (elif), nekad samo J (lam), a nekad se ne č ni jedan ni drugi glas,
nego se onaj koji ih slijedi č č redom:
l. Od đ č se č samo l (alif) u č da č koju smo
odredili č jednim od konsonanata koje smo nazvali č slova. To su:
Jti D ::0 J JJ 0..­


Ovakva č bi se morala č ovako:
, ;; ..
) ..lli (ad-daru) ć (aš-šamsu)- sunce
J ,
(at-tarafu) - strana (as-sulhu) - mir
J , •
(az-zulmu) -tiranija r_rl l (an-nawmu)- san Jtd.
37
ARAPSKI JEZIK I
2. Od đ č se č samo J (lam) ako č č jednim od
slova koja smo nazvali č slova :__,J;JI ako se pred tom č
nalazi neka druga č pa se u izgovoru moraju vezati. Evo tih slova:
1
0
o) J j t tt e
Npr.:
(amama-1-madrasati) - pred školom
đ - prije zore
(bj-1-hajri) - dobro
(bi-1-hamdi)- sa š ć
>WI t_} (fi-l-rnai) - u vodi
(fi-l-ajni) - u oku, na izvoru
3. Ako č č jednim od č slova a prije nje se nalazi č sa
kojom je ona vezana, onda se od đ č ne č ni elif ni lam, nego
se č slovo č i na njega stavlja znak č npr.:
(fawka-d-dari) - iznad ć
(bi-z-zakai) - bistrinom, š š ć
đ - pod snijegom
r')l (fi-n-newmi) - u snu
Potpuno se izgovara đ č samo u č kad se nalazi na ne­
koj č koja č jednim od č slova a tom č č misao
tj. č ili stoji sama npr.:
(al-babu) đ poznata vrata
(al-kamaru) - mjesec
Jo ... o...
_;::>JI (al-hajru) -dobro (i kao imenica)
đ - susjeda
j..:Jf (al-fahru) - ponos
(al-hamdu) - zahvalnost
Ako đ č đ na neku č koja u korijenu (na č ima sas­
o ,. o J,o ,
tavljena hemze J-o_,ll onda se zbog dva konsonanta bez vokala, koji su u
38
FO ETIKA
toj situaciji jedan do drugoga, stavlja vokal - i - na konzonant J lam od
đ č npr.:
::f.)'1 - đ poznat sin
:'1 - đ ime
Ako prije č koja je đ đ neka č koja ima na sebi ne­
đ č (tanwinun) tada se, da bi se izbjegla dva konsonanta bez vokala,
toj đ č doda vokal - i -, na tenwin, pa se č ali ne piše taj 0,
npr.:
. :;.1 ( 0) (alij uni-bnu-1-maliki) -Ali je sin vladara .
. ( 0) Uewmeizini-1-hak.ku)- tada istina ...
Ako ispred đ č đ prijedlog J (li-za) ili č J (le) koja
služi za č i nema neki poseban smisao, tada se elif od đ č
i ne piše. Npr.:
J) đ - č
(la-1-hak.ku) - uistinu, zaista
Ako prije đ č stoji dugi vokal, on se samo u izgovoru ć
npr.:
(ma-l- 'ilmu) - Šta je nauka?
...-J\ (fi-1-ardi) -na zemlji
(zu-l- 'ilrni) - č
Akcenat
(an-nabratu )
U arapskomjeziku postoji pravilo po kome nikad zadnji slog nije naglašen.
Od zadnjeg sloga ka č č akcenat se nalazi uvijek na prvom zatvore­
nom slogu, npr.:
Jti (kala) - on je rekao
.. J
0_,bl".;- (hajjatuna) - č
(madždun) - slava
(mukatabatun)- dopisivanje
39
ARAPSKI JEZIK I
Ako u č nema zatvorenog sloga, onda se akcenat nalazi na prvom slogu
ako č nema više od tri konsonanta, a ako č ima više od tri konsonanta,
onda na drugom slogu. Npr.:
(kataba) - on je pisao
""""'""
d..).1 (talabatun) - studenti
Brojke
Za razliku od slova arapske se brojke i č i pišu slijeva nadesno. Prema
nekim podacima Arapi su brojke usvojili iz sanskrita - iz Indije, dodali im nulu
i tako ustrojili dekadni sistem. Evropljani su te brojke preuzeli od Arapa i naz­
vali ih "arapskim" kako ih i mi nazivamo. Evropljani su ih malo modificirali pa
se zato razlikuju od svih koje ć vam č
r rt o i v A'\,.
l 2 3 4 5 6 7 8 9 10 (nula) O
13 18 27 39 51 91 100 1000 1984 2876. 98
Svoje brojke Arapi su č č pojedinim konsonantima sakuplje­
nim u jedan sastav i tako uveli tzv. abdžat sistem u kojem svaki harf ima svoju
č vrijednost. Sama po sebi skupina nema drugog č
č ali se č (i danas) koristi da iz npr. nekog stiha u kome su zastup­
ljeni dati konsonanti saznamo kad je neki objekat podignut ili koliko je koštao
ili kad je darovalac đ ili umro itd.
Evo najprije te skupine konsonanta:
::GJ :;x
A evo njihove č vrijednosti:
J> J _)eJ, <.S
12 345678910
r .:> u-c_J'-""J
20 30 40 50 60 70 80 90 100
40
FONETIKA
0
_) ..; w t Uo .1 t
200 300 400 500 600 700 800 900 1000
Velika je bila vještina č neku sentencu, stih, akrostih, zahvalnicu i
č ć se š ć pojedinog harfa, da bi onaj koji č znao iz toga
natpisa kad je npr. objekat podignut, kad je npr. neko đ ili umro, koliko je
objekat koštao, koliko ga je ljudi gradilo i sl.
Takvi se natpisi nalaze i u našoj Republici na historijskim objektima na više
mjesta a ima ih a u islamskom svijetu mnogo.
41
MORFOLOGIJA
- -
MORFOLOGUA
Dio gramatike koji se bavi č oblika č promjenom č i
nastavci ma koje ta promjena izaziva zove se u arapskom jeziku .
č u arapskom jeziku može biti sastavljena od jednog do šest slova. Vi še
od šest slova u korijenu č nema ni jedna arapska č Od po jednog slova
č su uzvici i po neki prijedlog, od po dva slova su č č i neke
zamjenice, dok po tri slova u korijenu imaju glagoli i to u 3. licu jednine
muškog roda u vremenu koje je prošlo gdje je i ć oblik glagola. Uslov
je da u korijenu tada nema jednog od konsonanata .s J l koje arapski grama­
č nazivaju bolesna slova JJi:._;;;. zbog njihove č lahke i nužne trans­
formacije (promjene) i zbog ć njihove upotrebe (i kao konsonant i
kao vokal - vidi u uvodnom dijelu pisanja dugih vokala!). Zatim su od po tri
slova u korijenu mnoga imena, dok neki pridjevi i imenice imaju u korijenu i
po više od tri konsonanta. Npr.:
j- i, pa, te - on je napisao
! .
.'
t-' -zatim J'> - one (zamj. ž.r. mn.)
-rijeka
-trgovac ž
" • .... o "" •

č arapske morfologije jeste njena fleksija, njena deklinacija i
konjugacija, ali i njena nepromnjenljivost izražena preko svih morfoloških
promjena. Sve promnjenljive vrste č izvode se, uglavnom, iz 3 korjenita
suglasnika koji se izražavaju skupinom J. ........ _; (faun, an jun, lam un) a vokalizi­
raju se kao što smisao zahtijeva. Ova se skup:na dade proširivati pa tako ima­
mo mnoštvo oblika sa uvijek novim č Skupina ovih konsonanata
zove se Ji):,Ji (al-mizanu) vaga, paradigma prema kojoj se mjesto te skupine
uzima sam korijen č npr.:
(kataba) kao JJ (faala)
... ,
(kutiba) kao
.;
(fuila)
(maktabun) kao JX (mafalun)
45
ARAPSKI JEZlK l
O oblicima paradigme za nepravilan (ili kako ga neki zovu slomljeni) plural,
zatim razni oblici pridjeva i velika šarolikost glagolskih oblika bit ć još dosta
razgovora .
.., o :;. o; J o
Sto se pak arapske gramatike jezi kos! avlje ('ilmu-s-sarfi wa­
n-nahwi) č ć smo se uvjerili da je po svemu č u đ sa in­
doevropskim skupinama jezika. Možda je nešto siromašnija glagolskim oblici­
ma pa ni sintaksa nije nešto razvijena. Ali jednostavnost- a posebno bih istakla
č u izražavanju č je č ali i primamljivom. Kad o tome u
globalu razmislimo, onda č dva roda, tri padeža, tri broja, tri vreme­
na, tri lica i krajnje jednostavne č koje se nižu jedna do druge- a ipak se
smatra "teškim" jezikom.
č je "najteže" prepoznati prave vokale. Rekli smo, naime, da se ne
č ni u štampi ni u književnosti. Ali kad je č o Kur'ani-kerimu, vo­
kali su od samog č i pisani. Jezik č Kur'ana je jedinstven, melo­
č i prirodno nedostižan. Jasno je da se ć ne može i ne smije mijenjati
Božija č pa vokali č tekst Kur'ana i osiguravaju mu pravilan izgovor.
Pošto Kur'an ki jezik zahtijeva potpuno razumijevanje, javila se posebna nau­
ka koja ima za cilj da pojasni sve što se č nejasnim. To je!·, ·,; :11 .
To je tako pri č ma kog arapskog teksta i zato, svakoj se č mora
pokloniti puna pažnja i mora se sa š ć č i ć pravi smisao.
Kao i u ć jezika i u arapskom se jeziku č dijele na promjenljive
i nepromjenljive
MORFOLOGIJA
PROMJENLJIVE Č
NEPROMJENLJIVE Č

IMENA GLAGOLI Č
:c\·1

l. imenice- :c­·:il l. pravilni-
l. prilozi - ....;)J1
'
2. zamjenice -)ul 2. nepravilni
.,. ". o J o,
2. prijedlozi - r.JI J ..r
J , ., ,
3. pridjevi- ..::...I.A...all 3. veznici -
4. brojevi -
4. uzvici -
46
MORFOLOGIJA
IMENICE
, .. o "i. ..

STVARNE (KONKRETNE) MISAONE (APSTRAKTNE)
;J1:C1
l. vlastite
2. č
o , o J o
3. zbirne
ZAMJENICE
}ui
J :;. ..
l. č zamjenice -
.. .. , o
2. pokazne zamjenice r--l
3. odnosne zamjenice-
4. upitne
PRIDJEV I
J, ot ,.,
l. č
J .. ; ". J o J,; ,
2. pridjev koji pokazuje boje i tjelesne
3. pridjev i koji č pripadanje (prisvojni) - _,.:..:.J1
4. pridjevi č participu (gl.pridjevu)
BROJEVI
J:. o .. J .. o .. "'
l. glavni brojevi- )\ ..
J:;. o:. J .. o ....
2. redni brojevi - )\ ..
3. dioni (distributivni) brojevi-
4. priloški (adverbni) brojevi
5. množni (multiplikativni) brojevi
6. č brojevi
47
ARAPSKI JEZIK I
č je svim imenima da se mijenjaju, dekliniraju
Promjena imena vrši se po rodu, broju i padežu.
Imena u arapskom jeziku imaju dva roda: muški }-Dl (al-muzakkaru) i
ženski rod ::Jj]\ (al-muannasu).
1 .-o Jo...- ...
U arapskom jeziku imaju tri broja, jednina .)_rWl d vojina i množina
Ime je u jednini kad je č o jedinki pa ako se radi o ili prid­
jevima i ako je takva č nepoznata, onda se na zadnji konzonant stavi tanwin
đ č vidi u uvodnom dijelu!) ali se nikad ne upotrebljava broj je­
dan za č da se želi ć kako je u pitanju nepoznata osoba ili stvar i njena
osobina. Uporedi u našem jeziku npr.: jedan ili neki č i u arapskom jeziku
upotrebu tenwina:
Kad bi se u našem jeziku upotrijebio broj dva uz imenicu, ili č ime ć
tada se u arapskom jeziku upotrijebi dvojina, npr.:
, ' ,
_; - neka dva č (nepoznata, đ
Kao što se iz primjera vidi, upotreba je sasvim jednostavna.
Ukloni se tanwin doda slog .JT -ani- i to je sve! Ali o đ dvojine i
njenim osobenostima opširnije kad budemo č deklinaciju!
' ;;. ' o .. o... J o "'
Množina u arapskom jeziku može biti pravilna i
razumljivo je, da ć biti č za ženski 'a č za muški rod.
Kad ć se upotrebljavati jedna a kad druga, govorit ć opširnije kad budemo
đ deklinaciju.
Ima č kad đ č može stajati na nekom imenu (imenici ili
zamjenici) a smatrat ć se suvišnim - Kairo jer npr. zamjenica je sama
po sebi đ a isti je č i sa vlastitim imenom koje je i bez đ
č đ jer je vlastito.
Kad ime u svom izvornom obliku ima đ č ne može ga izgubiti ­
ali vlastitom imenu nikad ne možemo dodati đ č
48
MORFOLOGIJA
NEPROMJENLJlVE Č
J JJ g,
._j_,_rJI
PRIJEDLOZI PRILOZI VEZNICI UZVICI
;__,);­
l. pravi prijedlozi l. pravi prilozi l. pravi l. pravi
2. č prijedlozi 2. prilozi koji služe 2. pogodbeni 2. č za
kao odgovor na pi­ dozivanje
tanje
3. prilozi kojima se na
nešto č
4. prilozi za č
5. prilozi koji izraža­
vaju želj u
6. prilozi kojima se
izražava nada
7. prilozi kojim se ne­
grra
8. prilozi mjesta
9. prilozi vremena
l O. prilozi č
ll. ostali prilozi
a) za oznaku futura
b) č "to jest"
12. č prilozi
13. imenice koje se
upotrebljavaju
priloški
a) za mjesto
b) za vrijeme
e) za č
49
- - -
ARAPSKI JEZIK I
VJEŽBA l.
"t ... o,.
l. Iz prijevoda ć š razabrati o kojoj se vrsti č radi pa ih iskoristi u nekoj
drugoj konstrukciji.
of. ... ..... o ... ... o ... ... ... o ... J o' o ...... ... ... " , ... J ...... .. ,.o 'o ... ,. ... o ... "' ...... o ... ...
J)_,:=..._,.,., L1>_,..L:;.
0wl ·.-._ '-. .o.r.;. J wG t: ..:J)1 J ._;J
-_ -_ -- - - - - - .

2. Iz datog teksta povadi vrste č i razvrstaj ih kao što su prikazane u
morfološkoj tabeli .
. - Vrata škole (školska vrata) su velika .
... , ... o ."., tt ... ' " -1. ... ' ... '
. 'rr - On je č č nas č
". 1t ... J ... J.,.. ... o1t ... J. ... J
. Y- r - On nas odgaja, pa je on odgajatelj .
. - Dvorište je široko za igru.
.p1 W 'J;::. J - U dvorištu je nastrešnica, skloni­
mo se ispod nje kad pada kiša.
Č
". , Jo J
• - č
- slatka
- došla je (oblik je ž.r. zbog :1j - vl. ime Nizar
' o J o ". ... ".
imenice koja je u arap. j. ž.r.) J..-; - č je slati
.i"; -jednog jutra
- cvrkut (pjesma)
- prozor
• - najumilnijim glasom
..- ... o J
-soba ,_;J J) - najfinija melodija
J!- k, ka (na) Jlj t: -još uvijek (neprestano)
50
MORFOLOGIJA
.., ,
- koji spava -lagahna

- tiha (mirna)
..,
J".o ..
e-'-- č
- koja dolazi
.,. .... o ..
- cvrkutanje
daleka
WJ -lijepa
51
ARAPSKI JEZIK l
IMENICE
j. .... o ....

Imenicama se u arapskom jeziku č one č koje č imena
... o ... ""'' ." ... " " ... "'
živih ć životinja J \..r.""" , biljaka wl,.i , neorganskih materijala .:.k, gra­
." ' ' ." .... " .,., o.... ." ...
dova J...Lo, zemalja J_,.:., rijeka planina J4- , i sl. i zovemo ih vlastita ime­
na . ,
Drugu skupinu č one imenice koje č skupinu ć ili predmeta
sa č osobinama i zovemo ih č
ć grupu č imenice koje č ć broj ć ili stvari u jednom
zbiru i zovemo ih zbirnim imenicama
U č grupu ubrajamo one imenice koje imaju za najmanju i ć
č isto ime (iste materije) i zovemo ih gradivne imenice
52
MORFOLOGIJA
VJEŽBA2.
tC:J' dj :_;s- J? JL). :· '
6
:;l
, ",o,". ". ,o .",. .... o "' "' .... , .... , J .. , .. " "' .. J ,.. o .. o , ..-o, o .. Jo, ......... "' " ..
. 4..:..: ..LJ\ if '-)L>- . J . "-!.}JI d L; \ :Jti
.. .. .. .. ,. , ... ... .. ..
. \)1) , ;l1.JI :- :-;,; '.lij
C '.lij. d )1
.. .. ,. , .. .. ..
LP
' ' '
Prijevod: Završio se školski raspust. č je nastava. Profesor je želio da
sazna kako su njegovi č proveli slobodno vrijeme raspusta.
Seid je rekao: ,,Ja sam ga proveo na selu. Selo je lijepo. Život je tamo miran.
U selu je č slobodan od gradske vreve i gužve. Tamo sam proveo ras­
pust š ć i č ć
Uživao sam u novom životu na selu. Pomagao sam porodici moga amidže u
poslovima oko palmi koje sam č u školi . Pravili smo od-njih rogožine,
stolice, krletke i sl. Ostavili smo za nas ono što smo trebali, a prodali ono što
nam nije trebalo."
l. U gornjem tekstu podvuci jednom crtom đ bojom vlastita ime­
na, drugom bojom č imenice, ć bojom zbirne imenice i
č gradivne.
2. Od ć imenica napravi č ć č o pravilu koje kaže
da se subjekat i predikat u imenskoj č moraju slagati u potpunosti tj . u
rodu, broju i padežu, ali ne i u đ i đ Zapamtili smo da u
imenskoj č imamo subjekat đ a predikat đ i da tek tada
govorimo o č u suprotnom, to bi bila atributivna veza!
53
ARAPSKI JEZIK l
Č
' .'
(an-Nilu) -Nil (el-kalbu) - pas
J ,o
đ - Tigris (as-sameku)- riba
" __
"
.JY'
' '
j (zuhurun) - ć đ brdo, planina
(U maru) - Omer (raflkun)- drug
Jo
_rtV' (Misru) - Egipat (sadikun) - prijatelj
J, ,. o ..
"o
ofWI (al-Kahiretu) - Kairo
e (milhun)- so
" __
" ' '
J.JJ (warakun) š ć (asalun) - med
š đ ć (sukkarun) - š ć
đ kamen (kamenje) (zejtun) - ulje
(rišun) - perje
Razvrstaj ove imenice po č
54
MORFOLOGIJA
ROD IMENICA
.... o J o
(džinsu-1-asmai
, ,
Sva imena u arapskom jeziku mogu biti muškog }-'lJ\ i ženskog ,a
srednjeg roda nema. Treba razlikovati č od prirodnog roda. Naravno
da, ako je č o stvarima, prirodni rod ne dolazi u obzir.
Ima imenica koje nemaju prirodni rod, ali se po obliku podudaraju sa ime­
..... J o,
nicama koje su u prirodi muškog roda pa se to zove č muški .i...JI
(al-muzzakaru-1-madžaziyyu) za razliku od onih koje su po svojoj pri­
imenice muškog roda i zovu se }-"l...il . Isti je č sa imenicama
ženskog roda. One koje su po svojoj prirodi imenice ženskog roda te zovemo
{. ... o , ::; .. J o...
, a one koje se po svom obliku slažu sa imenicama koje su u priro­
di Ženskog roda zovemo ::Jjjl .
J :;.... ' o ..
Da vidimo koji su nastavci za one imenice koje se zovu tj. gra­
o:;; J , ."..,. Jo .. ." ".
č ženski rod po obliku; o4.. = '"t; ili a,Y.J" '"t; .
.... J.. 1 o ... o J ....
LS - (kratki elif) - o_;_,..a.WI ,_a.r:il
: 1 :_(dugi elif)-
Ova dva elifa zovu se Lill -dva elifaza ženski rod i dolaze na kraju
- , ,
imnice, ali samo pod uslovom da to nije konsonant od korijena č nego daje
dodat (tj. daje č izvedena) npr.:
(vl.ime) (nastalo od glagola
- radosna vijest (nastalo od glagola )
.... o J .. J ..
- dobro djelo (nastalo od glagola )
J .. o .. .... o ...
'"l_r-o - divljina, stepa (nastalo od glagola ).
i;; J ...
Ima nekoliko imenica koje č muški rod a na kraju im se nalazi '"t;
- te za oznaku ženskog roda. To su, razumljivo, izuzeci i taj nastavak im ć
smetati da se u svakom pogledu ponašaju kao imenice muškog roda (tj. sa svo­
jim predikatom bilo da je imenski ili glagolski ć se slagati tako da ć predikat
ostati u muškom rodu, što je č kad se ima u vidu da taj nastavak samo
formalno imamo na kraju takve imenice). Npr.:
- vl. ime Hamza -halifa, zastupnik, zamjenik.
č č č
55
ARAPSKI JEZIK T
J .... J o...
U drugu kategoriju spadaj u one imenice ženskog roda koje se zovu ...::.....; j.-11
ženski rod po č Ovdje se nalazi najvi še imenica ženskog roda
koje č prirodni ženski rod i sasvim je jasno da bi im nastavak koji
č ženski rod (kao u gornjoj kategoriji) bio suvišan. To su osim vlastitih
imenica ženskog roda još i one ć imenice koje č žensko ć
npr. :
o l
- Nadžad ...:.->- i -sestra
Zajnab
, ,o ...
" ­
r-:J"' - Marjam J-l>- - (trudna) ć žena
majka - dojilja i sl.
U ovu kategoriju spadaju imena zemalja i gradova, npr.:
l -·
-?4)1 - Rijad
' ... o ... o...
-Bagdad y )'.<JI Maroko i sl.
Parni dijelovi ljudskog tijela su ženskog roda (iako su ostali dijelovi tijela
muškog roda, npr.:
" ·-
­
-glava
.__ijj nos
,."
.. . ­
-prsa i sl.
a ženskog su roda, npr.:
-ruka uho
.. ­
J..J- noga c..J.S - rame, ć
:;. -oko
Sve zbirne imenice, koje č nerazumna živa ć i koja
oblikom jednine č skupinu tih ć a jedinka se uzima iz sasvim dru­
gog korijena, spadaju đ u ovu kategoriju imenica ženskog roda. Npr.:
:P- -konji (u ergeli npr.)
,. __
- stado ovaca
-krdo deva
(ali jedinke su npr. za ergelu-:,.;, za stado- , za krdo deva - ;_;G i sl.).
- l
Sve množine u arapskom jeziku osim onih na nastavak l>J _- koje
č pravilan plural muškog roda, smatraju se ženski m rodom, npr. : J
56
MOR FO LOGIJA
Jo " ,J ,..,... " ...
-knjige, ..__;_r- i - slova, ali npr. imenica 4)1 - č studenti, J - ljudi ,
zato što č razumna živa ć smatraju se imenicama muškog roda bez
obzira na svoj oblik.
Neke zbirne imenice imaju jedninu u ženskom rodu zato što smo im dodali
o::. J ..
'-li, a č su muškog roda npr.:
'
"". .....
stablo


'
o}".>-- kamenje i sl.
č imenicama ženskog roda pribrajamo i neke imenice koje se ne bi
mogle svrstati u prethodne kategorije imenica ženskog roda, ali su ih arapski
... ;; ' ::..... ' o ...
č č kao imenice ženskog roda i nazvali ih ..:.....;_;...JI tj.
imenice ženskog roda koje su se č (našle u jeziku i upotrebi) kao takve. To
su ć imenice:
.. o '
- zemlja
.·­
zmija
:f, -bunar š
* :. ... ...

.._,.,..r- - rat :.,.u -sjekira
'l'
ć U'ts"- č š pehar
.. '
kofa, kanta JI.; -vatra

ć
.. o '
š

Zapamtimo da se uz gore navedene imenice mora upotrebljavati predikat (ili
atribut) u ženskom rodu!
I na kraju, postoje u arapskom jeziku imenice koje se mogu upotrebljavati i
.....o ' o...
u muškom i u ženskom rodu i takve arapski č nazivaju <S_r..-JI od ko­
rijena <S;. -biti isti, biti jednak. To su imenice životinja ili biljaka kod kojih
... ... Jo .. ". ..
jedninu dobijamo kad dodamo '-kY./ '-li (vezano te)- i pri tome nam nije bitno,
ako se radi o životinjama, da li je ženka ili mužjak, nego želimo ć jedninu.
Takve imenice zbirne. Npr.:
57
ARAPSKI JEZIK I
' '
č
' '
i l.>-- golub(ovi)
et:; -jabuke
" '

" J J
_J.J'" j - ć
" -­
J_;) - š ć
č
-golubica
." , ; '
- jabuka
t:; - slamka
-#.-o ,
Of j- cvijet
-list
Ovamo spadaju još i imena slova (al-lamu, an-nunu, al-alifu itd.) koja se
č š ć upotrebljavaju kao imenice ženskog roda, te ć imenice:
-prst

-stanje
"' ­

-oklop
J
CJ.J - duh
"

'
- put, č sredstvo
ž
-oružje
;e_ nebo
" J
J_,....- trg
' J
ž
J.,_),- put
" ... o ...
y p - škorpion
-konj
" o ... o
U'J:.)- raj
" oJ
.!.lli đ
Hik, svod
"''
i j - narod, ljudi
ju- jezik
:P.- ć

-britva
58
MORFOLOGIJA
VJEŽBA3.
• 01 4 1i- 0 ::_:;\5'
. . ci-\
.
G. lili) ; V
, "'o .. o "' "'
...:...;lS' - igrala se
- loptom
t:- s, sa
lf:.>-1- svojim bratom
vl. ime (žensko)
,/)- baca (ona)
' - '

nastoji, trudi se (on)
01 - da je uhvati
- nastojao je prevariti
(obmanuti)
J ",o •
-.:>-1 - SVOJU sestru
- on je bacio
'
snažno
je
,;;;.:_. t) - vrh drveta
- zastala je
- u Igru

Č
- razmišljali su njih dvoje
-o č
(s) kamenom
- dobava, donošenje,
pribavljanje
- otišao je daleko
;J- nije je pogodio
ona je vidjela
'
J_,..JI - zid
Jr-1 -u blizini stabla
- ona je rekla
j.J>.L. - pomozi mi
ispinjati se na zid
- pokrenula se
- pala je (lopta)
G. lili - č ju je
Jl - vratio se
59
ARAPSKI JEZIK I
o o , ,. .... k ,.,.
J_) - radosno - napravljena od kože
, , ,
.
-zadovoljstvo, blagostanje, -daleko
ć zdravlje i sl. J') d -na stablu
, ,
Pismena vježbanja
Popuni praznine u ć č prikladnim č
l .. ..... ...... ........... .. .. ... .... .... ...... .

.......... .... ........... . .. . . . .. .. .. . .. . . ......
4 .. .. ...... ...... .. . . ...... . . ..... .. . . .. ..... . ...
...... :. .... o"" o ' "' '(-'\ ....
5 J_j if .. ............. ... . .. . ......... .. ..... ... ;;...r"-'1
, ,
Napravi č od ć č
J .... o 1:>..­
ž ol_r.JI - perorez, ž ć
- brdo, planina
konjanik
:; - svijetao
":, ....
o.)G- - oštar (u ar.: to je imenica
ž.r. pa je i njen atribut u ž.r.)

60
MORFOLOGIJA
BROJ IMENA
o ""' o.... J .... o:;, J ... o J o...
_riJ\
DUAL
J ""' O ;;i
(at-tasniyatu :iM .:...1\ )
Arapska imena imaju jedninu dvojinu i množinu Jednina
-
je ono što oblik imenice - imena ć - č bilo da se radi o jednini
muškog ili ženskog roda. Dvojina nastaje kad se imenu doda đ nastavak
i č dvoje ili dvije, a množina č više od tri imena u zbiru_ Kao i
u drugim jezicima i u arapskom jeziku ima imena koja su uvijek u jedini. Npr.:
'! "" "'
- grivnjaši, grlice Jy.i- č vjetar
". _...... .
,_
r.Jf' -ZnOJ

JY.:;;, - zapadni vjetar
Ima č koje imaju jedninu i d voj inu, ali nemaju množinu od istog korjena
npr.: i_;.k - č muškarac i muž, - žena, supruga, u dvojini glase -
0\;.
Prije nego što želimo od jednog imena napraviti dvojinu, valja nam znati
sasvim sigurno kako glasi jednina č č
Ima pet imenica koje dolaze uvijek samo u dvojini. To su:
dva
njih obojica
dvije
- njih obje
08- dvije
Još da istaknemo da dvojina ima samo dva nastavka koja se dodaju i to: jed­
ninu za nominativ JT npr.:
- dva č - dvije škole
- dvije knjige .:l..J)- dva djeteta.
Genitiv i akuzativ imaju nastavak;,._:. (ejni), npr.:
Jk -ka dvojici č
;.;;./_r. - s dvojicom drugova
_;l'; b J:. -o dvoje djece ili npr.
61
ARAPSKI JEZIK l
razgovaram sa dvoje djece
- č sa dvije drugarice i sl.
o,..,.. ... J. J.o ,..
J ..,...Si - pišem dva pisma
}.ji - gledam dvije slike i sl.
Ako je u trenutku kad gradimo dvojinu ime imalo na kraju :s kod
dodavanja nastavka za dvojinu to postalo il:#1 :81 .
Ako je ime imalo na kraju jedan od elifa ( ) onda se taj krajnji
konsonant pretvara u J ako je nastao od J , i ako ta č ima tri konsonanta,
:$ ... ,g. ,.. .. ... .....
npr.: L.as- - štap (nastalo od .r= ) dvojina ć biti 01_r= . Ako je u korijenu
č bio konsonant e..> ili ako je č imala više od tri konsonanta, onda se
konsonant e..> pretvara u e..> odnosno taj konsonant koji je bio samo nosilac ten­
wina sada se i č kao e..> (j) npr.: .) (postalo od:? ) dvojina ć biti više
od tri konsonanta u korijenu pa ć biti:
01)J.,"a: -Mustafa (dvojica Mustafa)
... oJ ,...,..o.J
-trudnica (dvije trudne žene).
Ako je č imala na kraju :1 se krajnji konsonant koji je u ovom
č u J , npr.: :e:...:,.,- dvojina ć biti - dvojina
biti . đ ako je na kraju č bilo :1.::. koje je od korijena, ć se
Tako ć npr. biti ;e- 0\S dobar pješak.
Ako č ima na kraju e..> a prije toga konsonanta bude vokal- i- kratko-,
onda se taj konsonant, koji je đ bio samo nosilac tenwina, č kao e..> npr.:
neposlušan, buntovnik, bit ; sudac, bit ć . .:>(...;,W\ •
Izuzeci od ovih pravila su č
"
._,...,-otac 01yl - roditelji
t_;- brat 01.:,.;..1 - dva brata
- gospodin, posjednik 01)1 - dva gospodina, posjednika
" ­
..:.>b - ona koja ima, obiluje 0G1)1 -dvije koje imaju, obiluju
62
MORFOLOGIJA
Imenice:
- svekar, punac



krv
mogu imati dvojaku dvojinu i to:

' '
JW-JI;J


' ­
63
- -
- -
- - -
- -
l
ARAPSKI JEZIK I
VJEŽBA4.
Popuni praznine imenicama ženskog roda:
- ................... .... ....... .. ... . .. .. . . ..... . ....
tl,... ... o ' J o, ... j _i o ..
2- 4.;... .i;..L; . . ...... .. ...... ..... ..... .... .... . . .. .. ....
3- ............................................
4 - JUWI .. .. . . . . .... ............ . ....... . . . .. .. ... .U
... .. ... ..
..... .. . .. . ...... ...... .... .. . .. .. . . .. ...
"' .. "' ... ...
Popuni praznine imenicama muškog roda:
l- ;. .................................................... .
2 - Jo ..... .... ..... ..... .... .. ... .... ..... ... .... .. .
3 -pJ.::.: .............................................
... .. o.., o J ...
4- ................................................... ;;_..)..LJI.,. w
5 - ..................... . ... . ..... . .. . ........... . .. ..
Ć
J , ., ,
- vlak oJ _,..al lo..L...- ova slika
-
' o ... • ...
prestlze JUWI - na zidu
... ... o ' ... o ..
';.;;-, - mi cijedimo
u č bojama
' o .",. ..
:G-t - mi uzimamo _;>- - izašao sam
LP- od nje
- sjedio sam
ć (sok, vodu i sl.)
- vidjeli srno
' o ­

):.J - razred
..,. ... :. ,
teret oJt"....- auto
64
MORFOLOGIJA
š je
"' Jo "'
kako ti je ime L.. - a evo ga!
, o

ispit
-pažljivo
Razgovor
došao
.
... ... ... J o ... ' '
Jl -4)- da te upoznam sa mojim bratom
- drago mi je
:.i5- Kako si?
L. -Kako mu je ime?
ž
)Jt, - sa ć
[ Jl -do sutra
r)L.JI -pozdrav vama dvojici
l.
- e ,::-"' t- - Jl r:J'
:.i5 r)L.JI: 8 t/:JI ;1 __
o, o , J oJ , , o ...... o , .,. o ... , ..- o l ." .. o o ,.. ,.. ...... ,.. ... o ",. o..- o ... ". o..- ... o..­
e---l:0 u-: \.:.Laj _.M u-: J l L>l_r" u-: ...:...;1j.4> Ll-1
-!.J .. .,. ".. ... ... J o ... J J # o , ,.. J ... ,.. ;. ... J ". _, l ... -,1. ... .,. J ... o , o
. .},r-!.- f-l 01 -4) - l_r-;- \;_;l>.;".) (slušaj )
... ... ... ... .. ... ... .,. .....
2. Prevedi tekst na bosanski jezik
3. Napiši deset č č
4. Stavi sve imenice iz gornjeg teksta u dvojinu i to:
U nominativu - JT
genitivu- LT-­
akuzativu- ; :..
65
ARAPSKI JEZIK I
Npr.:
dan dva dana-
škola dvije škole -
dva dana - dviju škola-
dva dana - d vije škole - itd.
Napomena: da č bude i đ ne bi se u nastavcima ništa promijeni­
lo.

i td.
66
MORFOLOGJJA
ATRIBUTIVNA SINTAGMA
(Veza đ imenice i pridjeva)
J .. ::; ... J o J .. .; ...
Pridjev arapskom jeziku je promnjenljiva vrsta č i poka­
zuje osobinu predmeta ili ljudi. Pošto spada u imena, deklinira se (ima rod,
broj, padež) a može biti đ ili đ sve u zavisnosti od svoje funk­
CIJe.
Pridjevi se u arapskom jeziku dijele na opisne pridjeve koji pokazuju boje ili
tjelesne osobine (mahane) i one koji to ne pokazuju. Ukoliko spadaju u ove
prve tj. opisne pridjeve koji pokazuju boje i tjelesne osobine, onda dolaze na
paradigmu kako slijedi:
jednina m. roda jednina ž.roda množina oba roda
J , o ...

Ako pak ne pokazuju kakvu boju ili osobinu ljudskog tijela, onda imaju više
oblika prema paradigmi. O tome ć biti posebno č
Bilo da je predikat imenske č ili da je atribut nekoj imenici, pridjev
uvijek stoji poslije imenice na koju se odnosi. Kad je predikat, onda se slaže sa
svojom imenicom u rodu, broju i padežu, ali ne može biti đ Takav prid­
jev je ).JI (al-habaru); je li, đ pridjev tj. atribut on ć se sa svoj­
om imenicom potpuno slagati (u rodu, broju, padežu, đ ili ne­
đ npr.:
muški rod
N. pametni č N. pametan č
' , '
G. pametnog č
G. pametna
... .... o ... J ::; .... "' .. #- J ..
Ak. pametnog č Ak. pametna č )l.;l>o "k.J
ženski rod
..J ....... ..- ...... o

N. lijepa žena __ . ./' N. lijepa žena oi./'1

G. lijepe žene _ __ . _./' G. lijepe žene ol/1
s< .. # ..
Ak. lijepu ženu Ak. lijepu ženu ;1__
67
- -
- -
- -
- -
ARAPSKI JEZIK I
Kao što se vidi iz primjera, pridjevi koji ne pokazuju boje ili tjelesne oso­
bine (mahane) i dolaze na č paradigme prave ženski rod veoma jednos­
tavno, naime, na oblik muškog roda (uklonili smo tenwin - đ č
dodali smo o ( 4._ ) ta za oznaku ženskog roda.
Evo još nekoliko primjera:
ženski rod muški rod
t:b -dobra, lijepa )" - dobar, lijep
"- ­
WL..:> - dobra
C:G>- dobar
- plemenita
- plemenit
Ako imenica u množini dobije atribut a ona ne č razumno živo ć
onda se đ te imenice i njenog atributa ne može ć potpuno slaganje.
Tada pridjev uvijek stoji u jednini ženskog roda, npr.:
-jeftine knjige

3
;JI - arapska slova
- č ć
Evo još nekoliko primjera pridjeva:
a) opisni pridjevi: b) ostali pridj cvi:
J .... o.. , .... o ....
" "" ", ....
- bijel, a velik, a
, , Q , J .... o,
_)-pl - - žut, a
a
' ... o .... J ... o ...

(:1) - - prostran, a
" ... .". ",. .".
-plav, a č a
" ... "... ...
-slijep, a a
J ... o ... ' .... o ..
.r-=--1- - crven, a
68
MORFOLOGIJA
VJEŽBA S.
l. Od datih pridjeva i imenica č atributivne sintagme:
" "'"""'
? -plodan č stablo
.. _ '
- prostran
vrt
'!, .... .
- rascvjetan č j - cvijet
..
eli-
'
zreo
ć
J J :;.
.. ' '
č hrabar
.. _ '
...... .. o "'
-škola stara
.. o
'
č
.. '
.J\1- skup
yl:S- knjiga
2. Od gornjih pridjeva i imenica u atributivnoj sintagmi napravi množinu:
3. Prevedi č
.
' '
r"Y-
4. Popuni praznine u datim č pridjevima
.. o - i .l J J... ... o...
.r-:' ... .. .. ...... .. ... ... ... .... ........ .............. ..... ( '
' J ... J ... JJ ... J l

' ' '
...... .. ............................................ <.S_r.5 .. ( 1
, o o !.J ... J ...... o...
... ......... ... .. ... .. .......... ...................... u;)\.....ll (t
69
- -
ARAPSKI JEZIK I
5. Popuni praznine u datim č imenicama
1i/ i •- '. r
.. ... .. ...... . .. ...... ... .. ... . ..... .......... . . . . .....
.:.,.fo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ( 'l'
! .. ......... ................ . ..... . ............ . ............. ( 1
" .. .. ..
·L:;:-"IJ···································· · ····· · · · · · ·········· · ·· ·· Ih(t
Napomena: pridjev tw, imenica uz pridjev :._; ili pridjev 1me1
ica uz pridjev _;;;_. .
Č
", .... ,
-(ona) koristi o.)_;.... - raspjevana


:- ·,;t,; - uzabrao, Ja sam
..,
ga :- - ustrgnuo, la sam
." .... o ...
- rijeke :w- plodovi
"-;. Jlo J '!11 J
rS_?..j -(struji, č prolaze č odmor
-
":;:; .... o ." ,

- islamske zemlje
,JJ o Jo,
ć i y.. - petak
' ..... ....
,.;.._; '1- Ne idi! ...1.... -lav
." ... o'
č u"fo - č
_}53 - narnnožile se

"
.J.r-1 ... ptice
,, o J .-o Jo;i "
. r_.)ll C - Strpljivost je č radosti .
.. Vrijeme je od zlata .
. - Ljubav je slijepa.
J J .... J ;; J o... v
. •l,,h ...,..._t - Covjekovo srce je njegov č .
. r:..J1 Ne koristi kajanje poslije č
70
MORFOLOGIJA
Č
" ... o o ...
ž
Kad se više č đ zajedno i imaju tendenciju da nam ć cjelovitu
misao, govorimo o č ili r)L<JI.
U arapskom jeziku imamo dvije vrste č i to:
l. imenska č je ona koja č imenom.
,:, o o ' .... o ' o....
2. glagolska" to je ona koja č glagolom.
č je za arapski jezik da je č jednostavna- samo subjek­
at i predikat i tu i tamo pokoji dodatak. Svaki glagolski oblik smatra se
č Subjekat glagolskoj č se katkad mora pomišljati, a katkad je
naglašen ili imenicom ili zamjenicom. Kad je č imenska, u tom č
subjekat mora biti đ (ili da se odredi đ č ili je vlastito
ime koje je i bez đ č đ Predikat imenske č mora
biti đ i tako tek imamo misao jer u arapskom jeziku nema kopule
(sam, si, je, smo, ste, su).
Elementi imenske č zovu se 1' - subjekat - od gl.korijena
č je- i ).JI -predikat što č zapravo vijest.
, ... o ..
Elementi glagols}<.e č su jYWI - subjekat - što č onaj koji radi ­
radnik i j:.JI- predikat- radnja.
71
- -
A RAP S KI J EZ IK I
VJEŽBA6.
<S_JJI b u:11
. -4k r:JI b ;J
... ,. "' .. ... 11' ... ... ..
" .,. o .,. ... ". o J ..... o .... :;:; J .,. ,. ,. ",, o,..o , J..., o .,. , o, ,. ., ... .. , o , o ",. J , o ... ... ,. o.-o ...
.• __!:.". ._r;lJ J..-A3 u-:
. J c"c:;.
Č
- on je obukao
Jl- k, ka ć
" ". .;0 ...
.......,J ..t.. - škola
- č
-
r'.JI -danas )Ji - on je č
- ona je otvorila
-brzo
-vrata
vrata (u nas-svoja vrata) - Ahmed ima
"· ­
-iznova, nanovo
-nova
-od
- poslije ljetnjeg odmora - koža
-1 -on se probudio
- on ju je kupio
. ­
J -njemu
, .
C:.j -njen san-(svog sna- ž.rod) oy.l -njegov otac
J-1 -on je oprao b - od prije nekoliko dana
- on ju je napustio t!'J - on je stavio
- svoje (dvije) ruke -u nju
:;..) - svoje l ice (njegovo) č
- svoje (dvije) noge (njegove) - svoju knji gu
72
MORFOLOGIJA
J .. ..
o.r::. - svoju svesku ::i - svoju majku
-:G-1 - on je uzeo
J -l
.kl ' ' o :
__ •
5
<..--><.J -
d ( . ) h
po SVOJe pazu o - svog oca
(pod svoju ruku)
e? - On Je IZaŠaO
J) - on je poljubio -brzo
zapovijed (;\ll):
svoju knjigu u torbu!
Uzmi svoju torbu pod ruku!
.. o' o
.r-! J--oi - Idi brzo!
pitanje ( ):
Šta je oprao Ahmed?
C. - Šta je obukao Ahmed?
)J1 Kako je Ahmed č
C.- Šta je Ahmed stavio u svoju torbu?
d ..:Jj C. - Šta si ti stavila u svoju torbu?
J .... o...
zadatak ( ):
!:...:,_,;Jlj Jw\11) \11;JliJI oh d:;. - đ u ovom tekstu imena, glagole
' '
i
.1># Podvuci imena
jednom crtom, glagole sa dvije, a č sa 3 crte!
J;:; o o ' ... o J o ; ... "" J:; o ' ... o J o .. ... o
. LoJ Lo U:-! - Odredi koje su č glagolske a
koje imenske.
73
- - -
ARAPSKI JEZIK l
1:.U • • su č promj enlji ve a koje su ne­
promjenlji ve u datom tekstu.
. .Wf - Od datih dijelo­
va č popuni praznine kako bismo dobili pravilnu č npr.:
J,. "o.- o..­ š
. ..... . ...... .. . . . J . . . .. .. . ....... . . ...._,J..WI - kola je nova i č
. .. .. .. ... .. ... .. .. ....... . . . . .. . . - Oprao je svoje noge i ruke.
..... .. ..... .. ... ...... J e.>). .. . . .. . .. ... . . - Otac mu je kupio novu tašnu .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ::.i P -Poljubio je majku u lice .
. Jl ·......... .... .. .. ... .......... .. -Brzo je otišao u školu .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . - Stavio je tašnu pod ruku .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . -Evo, ovo je naša škola .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . - U torbu je stavio olovku i knji­
gu.
Potpuno formiranu č sa svim potrebnim dijelovima zovemo u araps­
kom jeziku tog pravila .4
Provjeri koliko si razumio (razumjela) tako što ć š od ć č kon­
struisati č Pri tome zapamti važno pravilo; da li ć č biti imens­
ka ili glagolska, zavisi od č kojom č č Ako je u č pre­
dikat glagol, staviš li ga na prvo mjesto, imat ć š glagolsku č Isti taj
predikat stavi na drugo mjesto, a subjekat koji mora biti ime na prvo, imat ć š
imensku č Da li ć č biti imenska, č subjekat pred kojim
katkad može stajati i neka č ali ona nema nikakvog uticaja na vrstu
č Dakle, bitno je ime (tj. ona č koja se može deklinirati i prema
tome spada u imena) i glagol ; nemaju u ovoj situaciji nikakvog č
G1 - ja5 - pokrajina
republika otadžbina
4. !.S·.-
5 piše dugo a izgovara kratko!
74
MORFOLOGIJA
....
-bogata
-
o ,
- obilata
,
:e -nebo -vedra
-
o, ,
J<>) - zemlja - bogastvo
-živim JCo -visok
.
,
"')\>. - visoka
,
,
oJ
-lijepa
-plodna
-bogat
A sad, kad su č formirane, pokušaj iz istih (navedenih) č da kon­
struišeš atributivne veze i đ i đ Da te podsjetimo. U araps­
kom jeziku pridjev stoji iza imenice na koju se odnosi - i drugo, u atributi vnoj
vezi može (kao uostalom i u našem jeziku) da stoji samo imenica i pridjev!
Evo još nekoliko primjera č u arapskom jeziku:
Podvuci imenske č
. J ( -Vrijeme je umjereno (vrijeme, ovdje klima)
J o-1- .. .. ..
.i,......l.:;llc...AiJ - Stao je č .
...;51J \.rl\ 1..5?1 -Kupio je č torbu za knjige.
.. .. .. .. ..
.. ... o J o J.o '
-Napiši č
(m.r.)
-Sjedi i slušaj!
( :J.,.-1-Volim te, domovino moja!
, ,
. )\;;:" 01 J:.;1 -Želim da živim slobodno i nezavisno.
, ,
. )/-\'1 Lf'UI J$' -Svi ljudi svijeta koji su slobodni su sretni.
Iz ovih primjera se vidi da jedna č može imati jednu, dvije ili više
č ali uvijek je ili imenska ili glagolska.
Evo kako to izgleda u tekstu:
75
ARAPSKI JEZIK I
Prijevod: Naša škola ima brojne č za č Naša sala je prostrana.
Naše dvori šte je đ prostrano. Ona ima prozore i drvene klupe na kojim
sjedimo. Na njenim zidovima su č slike.
Kao što je iz datih primjera vidljivo u imenskoj č č smo subjekat
nazvali predikat )J\ je ili jedna č č š ć neko od imena) ili glagol
koji može imati svoj objekat. Ako se radi o ovom drugom č tada to arap­
.... ., ,.o J
ski č nazivaju tj. č koja je u službi predikata. npr.:
" , :. ... J J , :;. ...
l. č -nebo je č
2. č r 0;E -nebo se prekrilo gustim oblacima
U prvom č u službi predikata imamo jedan participijalan oblik koji je
u suštini imenski, a u drugom č glagolski oblik sa svojim imenom. Prvi se,
J,, o.. . J:::; ...... o , ... o J o ..
dakle, č (predikat imenske č a drugi č
u službi predikata).
\ll J, ". o, , ... J J J J " , .. ,J.,.o ...
. .J} JY _r---4 . qj -Naše selo je malo i njime upravlja starješina .
. _?..3) -Mi seljani ga volimo i poštujemo.
' '
)G- - U selu se nalazi drogerija.
J .. .; .. ... "., ... o ... ... :::;... , ... ,o ; ... :;. ... J :::; '... :.... J :::; J "" J ... J ..
. ).;. ...aJI 4--Y- -........J ...LoJ ) l:->- o_r.>..--J .J "::A>- 0\S"J ,}r. 0\S" Y-J - U selu se nalazi
mesnica, č prodavnica hljeba i škola koju đ djeca.
Razgledaj č odredi kojoj vrsti pripadaju i koji su glavni dijelovi
č
Kad god u č imaš i glagol tj. kad se ne radi o č imenskoj č
onda stavi glagol na prvo mjesto tj. č č glagolskom jer je u araps­
kom jeziku uvijek ljepše upotrijebiti glagolsku nego imenske č - narav­
no, ako je to ć odabrati tj. ako ne želiš u svakom č naglasiti ime a
ne glagol!
U č arapskog teksta obavezno je vezivanje č jedne s drugom
č vezivanja uz đ pravila ima i u francuskom jeziku) isto kao što
je veoma bitno vezivati slova jedno s drugim kao što smo to u uvodnom dijelu
istakli.
76
MORFOL O GIJ A
Evo primjera:
J!'· __ :;.1- ..:..:_l.J1 ;, 1:U.-. ;lki1 :·
o o .. .. ... o ...... " o o ... ... J " o ... ... ...... o ..... o ...
. Gu:-)- '-A J.-.>-i ..5)>-
Uporedi: ovdje nema vezivanja!
Završio se raspust. Vratili smo se u našu školu. Evo ovo je direktor! Gdje je
profesorica? č su se vratili u svoje škole. Ahmed je pokucao na vrata
razreda. 6
Evo samo još jedna napomena. Rekli smo da u arapskom jeziku imamo
samo dva roda (muški i ženski), ali valja imati na umu da se rod u našem jeziku
i onaj u arapskom jeziku ne moraju plodudarati (što je npr. kod nas ženskog
roda, ne mora biti i u arapskomjeziku i obratno! ).
6 Vrati li smo se ka vratima razreda (odjeljenj a). Oti šl i smo ka našoj školi .
77
- -
- - -
ARAPSKI JEZIK I
IMENSKA Č SA PRUEDLOŽNOM SINTAGMOM U
SLUŽBI PRED IKA TA
U imenskoj č predikat može biti i prijedlog sa imenicom npr.:
. } .Ul d - Otac je u ć .
. d - Ze j d je u školi.
Pravilo je da subjekat imenske č dolazi na prvo mjesto i da bude
đ
U č da se radi o ovoj vrsti imenske č subjekat može biti i
đ ali tada ć ć poslije prijedloške sintagme tj. na drugo mjesto.
Npr.:
. J.- Na selu su mnoge ć od drveta.
, .. , , ..
J ... o "" " ; J -f.
. J"...JId-U š su bogati trgovci .
Upotreba jedne ili druge vrste ovakve č zavi sit ć od vaše ocjene
(naime, na prvo mjesto u č dolazi naglašena č č koju č
č
Ima i drugih č prijedloških sintagmi o kojima ć još biti č kad
budemo đ prijedloge.
78
- -
MORFOLOGIJA
VJEŽBA 7.
o ... o " "' ""' ""

, '
.. e;)'::f ;._1 :;.J_J1
e; .YQ, 0') lL.) 0') d e.. G.. e;.
.. .. .. .. .. .. ... .. " ...
J :. J .. o... o .; ... ,
-11 l •. ; .:._ll Lp
r-:--' u- r e ·
"..,.. , .,J ,o, t: o ... .,.. o,... , , .. ;, J Jo, , , , ...
. . . _,b 4.l."J Lo j .:LS" Lo _.lj; ( šta to vidim ) !JI) J Lo
Č
) -misliti
sanja
- on se probudio
.. '
rf- san
(0 - on je otvorio
...

... '
- č
0- ti voliš
Cl - zar nije?

oj! (za m.r.)
..'
J.J...p -prsa
ž
S- kao
(slatko)
.. .
JAb- dijete
-zar ne?
:G -ljepotica
leži
kljun
( ) - ž đ
hajdemo!
;J - ne prekida
(osjetiti miris)
;, ._ ; - povjetarac
:_;(., -jasan
(.G-- krilo
.. .'
0}- boja
zlato
79
ARAPSKI JEZIK I
ć
- kasno poslije podne
č
l. Prevedi dati tekst uz č koje su ti date.
2. Izvadi sve atribute.
3. Stavi č u upitni oblik.
4. Stavi jedninu u množinu i obrnuto.
5. Napiši deset č č od tebi poznatih č
Prevedi na naš jezik:
l. Je li ptica lijepa?
2. Kakva su joj krila?
3. Je li joj kljun velik?
4. Šta je Nizar vidio kad se probudio?
5. Nizaraje probudila ptica zar ne?
6. Lijepo je kad č rano ustane pa uživa u onome što je Allah stvorio.
7. Kad se rano prošeta po č vazduhu, dobro je.
8. Kako pozdraviš svoju majku kad se probudiš?
9. Kako pozdraviš svoga prijatelja na ulici?
10. Voliš li ti ptice ili životinje ć ( C.;..;,. ).
80
MORFOLOGIJA
UPITNA Č
... o o ..... o J o ....
đ .. )
UPITNE ZAMJENICE
' o
(ismu-1-istifbami
Arapski jezik ima dvije upitne č i to su: da i 1
- ako se č nepoznat odgovor, onda se pita č l
-ako se č pozitivan odgovor, onda se pita
No, nije uvijek tako. Pitanje dolazi na sam č č Pitanje može
biti postavljeno i samim akcentom, npr.:
-Jesi li č
(1 jli.:- l -Da li si (jesi li) napisao govor ili pjesmu?
li ušla?
Odgovor može biti ili a to č "da". Ali odgovor može biti i ne­
gativan. Tada se koristimo č
"Y- ne
)G-- nikako
Upitna č se može izraziti i upitnim zamjenicama.
Indirektno, upitnu č dobijemo kao i u bosanskom jeziku, npr.:
. :JL- Upitao gaje da li zna (poznaje) grad.
Ili uz ć glagola 08' i veznika C. npr.:
. L>_-4 08' lC. -Pitao me da li je u mojoj ruci knjiga.
Upitne zamjenice su uglavnom nepromjenljive. Upotrebljavaju se kao i u
ć jezika odvojene kao direktno pitanje ili u č koja se, razumljivo,
zove upitnom.
81
ARAPSKI JEZIK l
Potpuno su nepromjenljive zamjenice L. i :;. koje ć sresti u upotrebi i
kao odnosne zamjenice. Kad su upitne, one mogu biti č sa pa glase:;.
-ko, ali i - ko to; L. - šta (što), ali i - šta to (što to).
Kad se ima potrebe za nekim od padeža ovih zamjenica, onda se mijenja
imenica uz koju one stoje i tako imamo npr.:
- Šta je ovo?
. - Ovo je pero.
Č je ovo pero?
Č perom pišeš?
Č si pero uzela?
je ovo?
. o.G.- Ovo je profesorica.
.G.:;. - Č je ovo profesorica?
.J o ... o .. .,.. .. -J"" J v
,y 6.......J ..Lo - Ciju profesoricu znaš?
Sa č si profesoricom govorila?
' ' '
Nepromjenljive su i zamjenice - zašto, ili duži oblik - zašto; L. ­
prema, nešto, npr.:
Zašto si me zvao?
- Zašto nisi č donijela knjigu koju sam
tražio-la?
Zbog č si ustala?
(koje ć đ spomenuti kao odnosne zamjenice, a
one su u stvari imenice i to potpune deklinacije) upotrebljavaju se i kao upitne.
Uvijek su mudaf č uz koju stoje i slažu se sa svojom imenicom u rodu. One
dolaze uvijek samo u jednini. Npr.:
N . • - koji č N. -koja žena
G . • -kojeg G. ;;t;.\ -koje žene
Ak. - koga č Ak . • ;;t/1 - koju ženu
82
MORFOLOGIJA
o "" .
-što (šta)
JG:-) koji ljudi
" s:. ...
žene
41 -koji od njih dvojice
koji od nas
... .9J:O.,..
od njih dvije
- kakve škole G:-J - kakvi ljudi
-zašto
::,_. iz koje si ti škole
... $ ... ...
Valja napomenuti da se u savremenom jeziku manje upotrebljava zamjenica
,t; ,
kakva. Uglavnom je u upotrebi muški rod. Npr.:
).-1 - Koji su najstariji ljudi u ovom gradu?
-a ne -koji ljudi?
Što se č zamjenice ;s -koliko, ona ima nekoliko č upotrebe;
a) kao upitna zamjenica r'6··:·-:\ (;s) i tada je nepromjenljiva bez obzira
na rod i broj imenice koja iza nje slijedi. Iza nje ć u ovom č stajati imen­
ica u đ obliku akuzativa jednine, npr.:
;.21 ;s -Koliko vas je bilo u razredu?
-Koliko si knjiga panijela sa sobom?
;s -Koliko dana si bila na putu?
Kao upitna č upotrebljava se u konstrukciji sa pitanjem o č Tada se
č nalazi uz đ č U odgovoru na pitanje sata upotrijebit ć se
redni broj. N pr.:
;s -Koliko je sati?
.0';11 i:.....81 - Sada je devet sati.
d -U koliko sati? . l.G .:._,.:>Ul d č u šest sati .
.... ... ... ...
' ' '
Za vrijeme poslije 12 č se prilog :e- č č a
za vrijeme do 12 č se uzima prilog jutrom (ujutro) .
. d - U devet č
' '
. :e ..:..81 _;, - U dvadeset č
' '
83
- - -
- - -
ARAPSKI JEZIK I
Dijelovi č iskazuju se na ć č u č našeg "do" koristi se
prilog <:;l (izuzimanje) iza koga dolazi glavni broj u đ akuzativu.
Npr.:
J.. , o J,. ;. ",.. ,". ... o J.- ;:;
..._.WI

;;_r..WI -Deset i pet minuta
- Tri i petnaest minuta
o "' ,. .. ....


-U dva i trideset minuta
t] \ll - Dvadeset do devet?
\ll - Deset do sedam
o .. ".;. ......
Zamjenica može služiti kao uzvik pa iza nje stOJl tmenica u ne­
đ genitivu ili jednine ili množine sa prijedlogom ::,_. ili bez njega,
Npr.:
! Jl.:- -Koliko je ljudi na ulicama!
... ,. .. <fl ....
!::JJ <-,->8' ti knjiga imaš!
. - ­
! ) je djece u bašti!
Kada se pred zamjenicu stavi prijedlog -; , onda ona ima č pitanja
o cijeni, a imenica iza nje stajat u genitivu (zbog prijedloga), npr.:
1J..:,. košta ova olovka?
košta kilogram mesa?
-Koliko košta !itar mlijeka?
Kao uzvik zamjenica može biti č pa tada glasi :;ts- -koliko! i
tada se uvijek iza nje upotrebljava imenica u genitivu sa prijedlogom::,_. - od.
! -Koliko marljivih č
.. "" ... ,. o o <J,... ..
.:_r: J-ts'- Koliko lijepih djevojaka!
I kad je upitna može stajati uz prijedlog ::,_. sa imenicom u jed­
mm, npr.:
-Koliko si drugova susreo?
Koliko si novaca potrošio?
7 O brojevima ć govorili kasnije.
84
MORFOLOGIJA
Zamjenica ;.s se upotrebljava i kad želimo pitati za doba života (godine sta­
rosti). Tada se ova zamjenica kombinira sa - ć :;}-sin ili dob, ili :r
-(zub) za uzrast, i u ovom č poslije ;.s dolazi akuzativ- npr.: ­
., Jo J ",..., o .,.
r - Koliko ti je godina?
ili- Koliko ti je godina?
Koliko je godina tvome bratu?
. e :;1 d--l - Moj brat ima 15 godina.
85
ARAPSKI JEZIK I
VJEŽBA S .
." ,.. ". .,. .,. .... o .... o .., " .,. "... .. ",. ". ..... ... ". ...... ,. .. o.. ,..o... * ... lo .. ...... l o J". ....... ...o
;.;_,.o.L. 4-i__,....,(""J
QJlS'j . 6)) _;k 0 )) . .
... ... ... ... ...... ;. J ". " ...... o ... .......... J o .-o ,. o ,.. J ... oJ... " J oJio ". o .. o ... o ... J ,...o J ... oJ ... .l ... o
1 . JS'i JS'\.; 1Li- 1 '---! . 1
.::....<e.) 0G . j'i:; ::Jli .JG) Jl_G
y-; 01 ::Jli
Č
" - ­
.::.JWS'
!. ' ."
majka -tanjir
" J
Jy- trg
Jo.­ ......
6; - ostavila ga je
(_).;; - razgledala - na stol
J ; ;O , o_.
.._:.,1
1
1_rA>JI - ć Q J lS' - ona je imala
t.j tk - svježe -dijete
J ...... o...
ć
-
)1
-
- kandža
oblici
-spiker
iJ) -slobodno vrijeme

.., ... o.... """
0\}i- 0} - boje
Samir (vl. ime)
C:G -e:e; -program
J.,:Uwl - č
-oni su prekrili
e--.J - on se vratio
... ' o J
0__,....,/"'­
-
-oni su izložili
- (sa njom) ona ima ­ zamotane
J ... $o'
JG.;..r. - narandža š ć (zbir. im.)
86
MORFOLOGIJA
- biJ.ela

- zbunio se
::.S::. - šutio je
­
-ja sam uplašena
-Ibrahim (vl. ime)
} "' oJ
-Osman, Usman (vl ime)
-nije se približio
&:' -on nije mogao
- odoljeti sam sebi
§1 -on je jeo
- došla je
0).j - ona je pogledala
- đ zbunjenost
;J -nije izvadio iz njega
." ' · ' .". ,.o .
.JJ..J..,- o.J..J.., -koštica, sjemenka
-on se nasmijao
-ja sam izvadio
l. Iz gornjeg teksta povadi č koje č imenice i stavi te imenice u
dvojinu. (Zapamti: u norninativu nastavak je JI (ani) i za muški i za ženski
rod!)
2. Odgovori na ć pitanja:
;.s -Koliko imaš ruku?
;.s -Koliko imaš nogu?
;.s -Koliko imaš č
Koliko krila ima kokoš?
;.s -Koliko nogu ima vrabac?
Koliko č ima golub?
tJ o .; """" ,. ...... ....0 ... - k ' o ",.
? .r.--l - Koliko je sedmica u 14 dana?
3. Stavi ć č u dvojinu:
. - Majmun se uspinje na drvo .
... ,oJ JJ.,."' J .;0..­
• J.-WI - Radnikov posao je solidan .
.".,., ",. .. j. ... J o o...
. 4.!t.; ć č je
' - '
87
- -
- -
- -
ARAPSKI JEZIK I
. '6__, >11(.)ai - Usjev marljivog seljaka je dobar.
,; JoJ J ,.." l Jo ... o J .,,o....
. _rl l - Uzdignuta zastava je zastava naše Republike.
." k .. !. ... o '
. ._,..,.r.>'-" .j_,JI c].!..L.a.ll- Pouzdan prijatelj je omiljen.
4. Popuni praznine:
............ .... - Pogledaj slona, on ima dva oka (mala).
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Dva uha su (duga) .
,.., Jo ..- J,.. J o...
. Jb_,AL ............... . ..... .J j:AJI- Slon irna (dva prednja zuba) .

............ . ......... L...p JS'J- Svaki č na dva (stuba).
.......... . .......... ;_Ji J1:hll- Pogledaj orla i dvije kandže oštre,
.c:G- ..... . ............. - krila Uaka i mesožderski kljun).
5. Popuni praznine potrebnim jedni nama:
J oj ... o .. .. ..... !. '
. • el.r. ......... -(Brat) voli č program na TV.
. C::-1).1 .. . ......... . . - (Samir) voli (m.r.) obrazovne pro­
grame.
. c.S..Ji. . ....... . ..... . ... -Ona voli (spikera)
koji prenosi (program) za djecu.
...... . ... . ...... ............... Kad đ do (slo­
... .. .. ,
bodnog) vremena, bira (televizijske programe) da ga prati.
J J :;:; J o ...
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ,__)r: - On zna (spikericu)
koja prenosi (obrazovni program).
88
MORFOLOG] J A
Č ZAMJENICE
J. .....
(ad-damiru )
U arapskom jeziku nema č naziva za zamjenice kao što je to
č u nas, npr. U uvodnom dijelu smo č kako se zovu pojedine vrste
zamjenica pa nam je sada ostalo da podsjetimo da ih ima č vrste i da su go­
tovo nepromjenljive. One zamjenice koje u našem jeziku imamo, a u arapskom
nema za njih ni naziva pokrivat ć nekim imenicama. č dakle, sa
onom vrstom koja je imenicama najbliža - to su č zamjenice JU(
' '
J o...
č zamjenice imaju dva oblika i to ć tj. -sastavljene č
zamjenice i . Osim što se razlikuju po obliku, one se po up­
otrebi gotovo i ne razlikuju.
Zapamtimo ć nema u arapskom jeziku prisvojnih zamjenica pa se u
tu svrhu upotrebljavaju sastavljene č zamjenice, npr.:
- naša škola - knjige vas dvojice
- tvoj auto
-tvoja ulica (ž.r.)
2. Rastavljene č zamjenice dolaze uvijek samo u jednom
' '
obliku. Ukoliko nam je potrebno naglasiti akuzativ, onda se uz sastavljenu
č zamjenicu stavi č pa tako oblik npr. ili preuzima na sebe
ulogu objekta, ali suštinski to nije deklinirani oblik rastavljene č zamjenice.
Npr.:
. :bl; -On je moj najbolji drug.
t} .... o 1.-o ... J o '!i , J ... J ..-o ...
. r -Moj najbolji drug je najbolji č
' '
.:. G:..L.o -Vidjela sam našeg najboljeg druga.
\': . G:..L.o -Jesi li vidjela našeg najboljeg druga?
....
. -Vidjela sam ga.
J. -Jesi li baš njega vidjela?
. C. -Da, nisam vidjela nikog drugog osim njega .
.tk.. -Da, baš sam njega vidjela.
89
- -
ARAPSKI JEZIK l
J o J :;< "
Sastavljene č zamjenice j..a.:..JI stoje ili uz glagol ili uz ime ili uz
koju drugu č č š ć prijedlog). One imaju dvije važne službe u jeziku.
Prvo, sastavljena č zamjenica kad stoji uz neko ime smatra se da je u geni­
ti vnoj vezi8 s tim imenom i da mu je mudaf ilejhi (drugi dio genitivne veze) a
mi je pre vodimo prisvojnom zamjenicom (kao što smo to gore naglasili. npr.:
- moj prijatelj
Drugo, kad je sastavljena zamjenica uz glagol, (a glagol je tada prelazan !) ta
' J o..- o,
se zamjenica smatra objektom "--! . Ako je glagol postao prelazan preko
prijedloga (što je u arapskom jeziku č onda ć sastavljena zamjenica ć
na prijedlog. Npr.:
. :..:.. -Uzela sam knjigu od njega.
Sad ć možemo ć još jednu č koja je u arapskoj gramatici veo­
ma bitna. A to je da se u pogledu promjenljivosti, odnosno nepromjenljivosti
služimo sa dva izraza i to: U::J- po izgovoru i - po mjestu. Kad imamo
č koja je nepromjenljiva (kao npr. č zamjenica) a ona ima funkciju ob­
jekta, onda mi kažemo da je to č U::J u nominativu (ne možemo joj promije­
niti oblik), ali u akuzativu. Npr.:
. 1..98" - Uzela sam svoju knjigu od nje.
Ovdje je "svoju knjigu" u akuzativu, ali se od sastavljene č zamjenice ne
vidi akuzativni nastavak, kao što se ne vidi ni genitiv poslije prijedloga "od
nje".
Prije nego što napravimo tabelarni pregled i sastavljenih i rastavljenih č
zamjenica, evo još nekoliko važnih napomena u pogledu promjene pri upotrebi
sastavljenih č zamjenica.
l. Kad je sastavljena č zamjenica za prvo lice t..S vezana za imenicu koja
se završava na dugo- a- T ili t..S :._ , onda se č (je), npr.:
J .. l o.- o l J o
8 Geni tivna veza je odnos dva imena koja se zovu jl.a-o..J\ i, ._;l..a_.jf a taj se odnos naziva
J .. ... ...
npr.:
-vrata đ ć
- J ­
J'.) ć vrata ć
(Bit ć obj ašnjeno u deklinaciji!)
90
MORFOLOGiJA
- moJa uspomena,
- moj gospodar,
- moj štap i sl.
2. Kod sastavljanja č zamjenice za prvo lice t.S đ uz č koja se
završava na t.S .:_ (dugo a) kao t.S-:.0- Jl onda dolazi do spajanja dva ista
konsonanta npr.:
Jl- k meni,
meni,
- kod mene.
3. Sastavljena č zamjenica za prvo lice t.S uz č - 0\5'- 01- 0;
j:J glasi: J1 - J1 - zaista je Jts' -kao da ja, ne bi -lija.- P
p. - - -­
4. Kada na č koje se završavaju na 0 dodamo sastavljenu zamjenicu
za prvo lice,t.S dobijamo:

..s-- -od mene,
·- .
mem,
-kod mene.
5. Kad se zamjenica za prvo lice doda ma kom imenu prije nje, mora stajati
vokal - (i), npr.:
oko,
.,
ifi - moja majka.
6. Kad se sastavljena č zamjenica (bilo koja) - doda na č koja je u
jednini ženskog roda i irna nastavak 4..., taj se konsonant tada piše kao ...::... , npr.:
... J.- .... o ...
..:L-_; ...v. - tvoja škola,
.{. - tvoj grad,
G) - naša soba.
7. Kad se imenici koja se završava na kratki elif t.S .:_ doda sastavljena zam­
jenica za prvo lice t.S, onda se konsonant t.S piše kao elif l , npr.:
-moJa uspomena.
91
ARAPSKI JEZIK J
8. Prijedlog J uz bilo koju zamjenicu (sastavljenu) č se kao J osim
uz zamjenicu za prvo lice, npr.:
:J- za nJ·eo-a
b>
O- za nas.
Posvojna zamjenica za sva lica "svoj, svoja, svoje" izražava se u arapskom
jeziku sastavljenom č zamjenicom, npr: svojoj drugarici (ili m. ili ž.r.) za­
visi kome pripada ta imenica, npr.:
... "' ' o, o ,
. - dao sam svojoj drugarici
. - dao je svojoj drugarici
. - dala je svojoj drugarici
o.l , J J :. o .,.
9. Zamjenice , č se kao kad se ispred
njih nalazi vokal (i) ili konsonant bez vokala:._ - - ­
0:- -iz (od) njihove knjige
-ka njegovoj ć
-na sveskama njih dvojice
d - u rukama njih dviju
- njihovim rukama (za m.r.)
o J o .lo, o J o J
10. ć smo u uvodnom dijelu rekli da se zamjenice pred
J J J Jo, J J J J
đ č č kao a ne kao što je ć č sa
drugim č koje se tada vežu vokalom (i)- npr.:
' ... J ,
- oni ljudi
J ... :. 'h.­
vi č
92
MORFOLOGIJA
(tabela br. l)
RASTAVLJENE Č ZAMJENICE
J.,. .. oJ o J .. :; ..

' '
singular dual pl ural
'' '
l. lice (za oba roda) G1 -ja (izg. se kratko)
rru
o •
2. lice muškog roda :.:J1 - ti - vas dvojica
-Vl
;; • ..,
2. lice ženskog roda -.::..31 - ti - vas dvije
Li-'' - v1 z.r.
3. lice muškog roda ;, - on - njih dvojica
'
('"""'
,
-om
, .
3. lice ženskog roda
'
d" - ona - njih dvije .:/' - one
(tabela br.2)
SAST A VLJENE Č ZAMJENICE
sin gular dual pl ural
l. lice (za oba roda) !.S - -ja G- mi
' ,
2. lice muškog roda !) - ti L.S
- vas dvojica
;J'- vi
' ,
2. lice ženskog roda - ti L.S
-vas dvije
J -vi
' ' ' '
3. lice muškog - on
- njih dvojica ('"""' - Olll
' ,
3. lice ženskog roda

- njih dvije
.:/'-one
Kad se želi naglasiti akuzativ, odnosno objekat, onda se na sastavljenu č
zamjenicu doda č , pa mnogi č to prosto nazivaju akuzati­
.. v :; .. ",.o .. ' ... ,
vom rastavljenih č zamjenica. (Cak i - .<.ALJ I .u-lj - pravila arapske
.. .... "' ..
gramatike za č srednjih škola). Upotrebu takvog akuzativa objasnili smo
na primjerima. (Rastavljene zamjenice pod 2).
93
ARAPSKI JEZIK I
Sastavljena zamjenica za drugo lice, koja je sastavni dio glagolskog oblika u
vremenu koje je prošlo, ne može se upotrijebiti nikako č Dakle oblici
a,.,,.. ::. J o J , J , J
drugog lica, npr. ja sam pisala ( ) L} - - l..,j- "!- 0 i prvog lica: - 0
G bit ć ponovno tretirani kad budemo govorili o konjugaciji. Npr.:
G5' - mi smo pisali.
PREGLED Č SAST A VLJENE Č ZAMJENICE (OBJEKAT)
singular dual pl ural
l . lice za oba roda mene nas-nas
2. lice muški rod tebe
, J :;:;
W""4l- vas dvojicu vas-vas
2. lice ženskog roda -tebe
" J :.
W'41 - vas dvije
vas
3. lice muškog roda njega - njih dvojicu -njih, ih
3. lice ženskog roda nju, ju
.... J ::.
L......41 - njih dvije -njih, ih
PRIMJERI

-gleda me -moja domovina
- gleda nas L1J -naša domovina
.. ,,.,. "'
- gleda te - tvoja domovina
gleda te(ž. r.) -ženski rod
.- J JJ 0,;
w - gleda vas dvojicu LJ::.j,J -domovina vas dvojice
" J o....
w - gleda vas dvije LJ::.j,J -domovina vas dvije
Jl -kmeni - k tebi (ž.r.)
Wl -k nama LJO;- k vama dvojici
-k tebi LJO;- k vama dvjema
94
MORFOLOGIJA
VJEŽBA 9.
J ' J
WIJ_,..d
J_<J . oWI .:u(, : •LJ\J;.J
... .... .. .. .. ... ..
.",. .. ::. .. o...... ...:. .. .. ..... o :. J... o, ... J o .. ..:;; , J :;. J,,. o,, J' .. ..
_;L:. ji_,. '-="'l:.. e:;)l .JW:­
:W . :' •obj e:;) J• . .
J o .... J .. o , .... o J .. .... , .... J J Jo J,.. o;. J J :;; ,, o .. ,. o .... o ,o ... o J
lii . y .t:'L:J\ !i j
." , ,.. " ,. ,.. " .... o... .. o .... o .... .. o... ... .; o .; .... " o :. , J o.. .. o ....... o .. o
Jl}i JlJ Jk;·J
J .. o :;; J .... J .... .; ". ..... ". .. J J o J o... J .... '$ ... J... o .. .... J .. o .... .. ,,. o ... .. ... ,,.. o "" ...

.>Ji)
Č
." J ' ", o .. ..'
J.a9 -godišnje doba Ji5' - zrelo doba
.". ........ ", , ...
..:... l_r..- - '-:........ - godina( e)
odmor
" .. o... ... J
c:_l_,_;i- c:_J_; -duša, duh
- ukras, ures -ljepota
.''
-svijet
::_,) -dud
", .... ", , ... ". Jo,.
-planina, brda J j _r. - šljiva, kajsija
" ".o .. " ... o ... J :;; .; ". ,
- radost, veselje, zanos, sjaj, -ljubitelj
'
kras tota - drug
" JJ " o ...
- mladost t_,;;. - - starac, star
renoviranje
r;;. -? -oblak
" ... o .....
:.,.w - ć J_;) -plav
" :;. J J .. o 't
oj- snaga
.r>-' - crven
" .......... ''. o 'li
Jl_r->- - životinje
f-." ' - žut
. "
- đ plav
:.,J1 - vrijeme (klimatski) -zelen
95
ARAPSKI JEZIK l

e) ­radostan i./' - starost, oronulost
- cvrkut, pijev
-divan, krasan
j:_,1 -dug
-
y)
o'
-pored
C:G - visok, ohol, gord ć
- hladan
l. Od datih č napravi č i zamijeni ih za rastavljene č zamje­
ruce.
2. U datom tekstu đ sve zamjenice i odredi im službu u č
3. Prevedi tekst pa ga onda č tako da umjesto zadatih č upotrije­
bi š zamjenice (sastavljene).
4. Upotrebljene sastavljene zamjenice zamijeni za objekatski upotrijebljene­
č (naglašene) gdje god je to ć
5. Prevedi č
a) Koliko ima godišnjih doba?
b) Koja su godišnja doba?
e) Da li je svako godišnje doba lijepo?
d) Zašto je lijepo ć Uesen, zima, ljeto)?
e) ć je mladost godine, zašto je to tako?
" - ,
f) Zašto je neko rekao da je ljubitelj jeseni (neko - .J')U )
g) Imaš li svoju knjigu ili je kod tebe knjiga tvoga druga?
h) Koje su boje jeseni?
Najprije da objasnimo nešto što je pomalo sa stanovišta našeg jezika neo­
č a to je da arapski jezik nema glagola imati . Umjesto toga glagola u
arapskom jeziku se upotrebljavaju prijedlozi - za, e;. -sa i prilog kod.
Pošto se radi o prijedlozima, iza njih mora uvijek ć genitiv koji može biti po
izgovoru tkJ ili po mjestu . Ono što se posjeduje dolazi u norninativu.
96
MORFOLOGIJA
Negativan oblik se izražava navedenim prijedlozima i jednom od negativnih
č '1 ili L. . Npr.:
. 0;p5 -Ti imaš mnogo prijatelja .
. ( škole ima dvije ć
' - ­
-Imaš li crvenu olovku?
. t.s! L. ,'1 - Ne, nemam crvenu olovku, imam plavu
olovku .
. 'Jj 4J - Škola ima mnogo č
". .; o ". "', ,
.ti - Ajša i Hinda imaju brata.
97
- -
- -
ARAPSKI JEZIK I
MNOŽINA
' o ... o .....
{al-džam'u
U arapskom jeziku množina se pravi od jednine dodavanjem za to
đ nastavka za muški rod i đ za to đ nastavka za
' :; J o ..... o...
množinu ženskog roda. Takva množina se zove pravilna r-lUI - pravilna
, :; .J:; ... ' o J o ... ... J o .....
množina muškog roda r-lL.JI .?..WI i pravilna množina ženskog roda
J :;:;... J o .....

Pravilna množina muškog roda }-lJ1 nastaje tako da se imenici
(obliku jednine) doda nastavak --une- za nominativ i nastavak J.- ine za
genitiv i akuzativ.
Pravilnu množinu muškog roda imaju imenice koje č razumna
živa ć i njihova zanimanje uz uslov da se takva imenica nije završavala na \S
npr.:
..". ... .J ... J ..... ,
J'_;J.,. pl. .J_,....._;J.,. - profesor
pl. č
". :; ... .. J :; ...
e)\; pl. .Jr-)\; - zemljoradnik
pl. - kradiji vac
- J
.JJ/T pl. /T- zapovjednici
Ako se imenica m.r. završava na tS i ako je prije toga znak vokal - i , taj
znak tS se gubi i u izgovoru i u pisanju npr.:
pl. J_;..,tiJI - sudija
!. ... , J o -f.
_rll pl. .J_,b_rll - policajac
Ako se, đ č završava na znak tS prije koga se nalazi .:. , - a- onda
se taj znak tS ispušta a nastavak za množinu se č kao 1 J.- npr.:
ili a:- onaj (oni) koji je odabran
Pravilnu množinu izuzetno imaju i sve desetice brojeva od 20-90 npr.:

98
MORFOLOGIJ A
Pravilnu množinu imaju i ove imenice:
pl.
.J. o - ." Jo ".
pl. J p i - porodica, stanovnik
" ""' ... J
pl. J .i-" - godina
pl.
pl. - zemlja
pl. 0 - svijet
, , '
_, ::. pl. _,_, ::. -vlasnik, gospodar, onaj koji posjeduje
.J. , ,. '
pl. Jr- - stotina
' -
Kao što je iz navedenih oblika vidljivo ovdje su se našle i neke imenice koje
o'
su u jednini ženskog roda J:>_;i kao i one koje se samostalno ne upotrebljavaju
' J ". .,. o
( _,::. i _,_,::. ) i imenica - sin J.l koja gubi u pravilnom pluralu svoj elif koji zapra­
- l
vo i spada u one glasove koji su nepostojani. Imenica_,::. ima i jedan nepravilan
"" J J ' '
pl ural koji je nastao od J}_,1 i izgovara se kao } _,1 •
99
ARAPSKI JEZIK l
VJEŽBA 10.
ll C.C.1) .•:_-.;j, .• d 0'11:;.:,
' ' '' ,, ' i ' ' '
t_:j: u_;..j .!
. !-! . rC.1 a-.11 'J)
e. :)eli · · J
lS'"!- 15- c.5)
, .. "' , .. ..
1,. ... o .....
. LS LSJ ...lj l­
, '
J o , .,.,, , J " J o , J .... J ... o;;; , J .,.. o , o :; ,o .. .. .... o ... o .- o :; .. "-:O .. o ... ,., o ,
J fi . L:. y...v _,...aj lJ .._:.,x..;.\J Lr-! if ..:.._..AjJ \j
.. .. .. .. .. .. ...
Lol. LS;:, • c0:'101 Ji
::,_. .S? jS' ::_Lj 0LJ jS' ;;_;p ;;):_j[; y-_;p ;.t:J1
.. .. .. "' "' .. .. .. ,. .. ­ ".
, o ,

0"11-sada
o;;; J .. ..
- č
' , '
0_,...JG:- - sjedimo
.... "" .. .". ....
drvene stolice (klupe)
C.C.i- pred nama
J .. ..
;;J_r.-JI- č
kreda
... .. :; ..
....._)U. - spužva (krpa)
.-oJoJ,o J
4.;jJI - zidovi sobe
" 'J! .... J
J'J .M - profesor
Č
- stolica
podigla (ao, lo) se
o .. .. .,.:, ..
- graja od smijeha
' '
:;. - đ klupama
Wl - vika, galama
J .. o:.
_,..aJI - buka
, '
sam
" J o ...
J-y...v - zabezeknut
....,..... .. J
- smeten, zbunjen
radost, vedrina, zadovoljstvo
- č č
100
MORFOLOGIJA
kad vidim
- svi č
rl.\ - za stolom
·­
-pero
..
r- -tinta
- č je
;,.1 - dati do znanja, obavijestiti
(dao je do znanja)
., .. , J
obLo -prozivanje
J "' J .,. o .. o....
..u...WI -posljednja stolica, red
(klupa)
15
- č je od mene
- ć
d.:. L. - kako ti je ime
- sine č ć č jan
- demunitiv)
.. ...:. J ... o ..
jp-i - nisam znao razlog
- što se č
- on je udario
- o svoj stol

:_,.)-.1 - zanijemio je
se
;.S? JS' -svaki pokret
- probudio me je

Jr:,
, ,
- preneraženost, zaprepaštenost,
smušenost, smetenost
., ; o ...
JY...L. - preplašen, prestrašen
:- ',;.;:ll - zadrhtao sam, uzrujao sam se,
uznermno sam se
0 - oni se ć
- prema meni
- srdit, ljut
odgovori!
- ne budalasaj, ne glupiraj se
(ne pravi se glup)

- da li se smatra razumnim

č
.·­

zovem se (zovu me)
-iznad podijuma
Jl J':.b- - oštro me je pogledao,
oštro me je posmatrao
; J ".... • • o
JI_;.... - na moJe pttaJe
tSy·t.; L. - ne ć
(igra č ne znamo?!)
, ''
) - ti ne znaš
' .
..} - u tvojim godinama

J • o o
<.J..1'' -Ja znam
'w"}':, LS- kao što sam rekao
" ,o ...
_;...L.,a..o - izvor, razlog
- zakucati, č ti
, - ­
svake sumnje
101
ARAPSKI JEZIK l
I. odgovori na pitanja:
:;.1 -Gdje sjedi č
.l .. , o , o ..... 0.;;
u:i_, -Gdje sjedi profesor?
,: .J o , l " ... .. _",.
n:.r-M 0\5' bW - Zašto se zbunio č (student)?
' '
, 'J),' o .. .. ... .. ..
-Zašto se naljutio č
". .. o ...
L.r" -Ko je neznalica?
..,. ... o ...
L.r" - Ko je mudar?
:;.1 -Gdje je sada radnik?
Šta radi zemljoradnik?
-Ko je poštovan?
::J1 -Jesi li ti vrijedan?
2. Od gornjih č napravi pravilan plural muškog roda.
3. Od ć imenica napravi č (Pazi, subjekat se uvijek slaže sa
svojim predikatom!)
... J ... o..
0_,)ul - putnici 0_,..<>\AJ I - sudije
oni koji leže, miruju 0;JI - sinovi
0 oni koji stoje 0 - prisutni
' .,,
0}_,'::JI- prvaci 0 - odsutni
0j.wl- radnici 0pwl - nemarni
.. , :.
"' J ""O;
0 yJL.a.ll - oni koji su dobri 0_r-JWI - č
oni koji su marljivi 0_,h.G:.-il - neznalice
.. J ..... o J o ..
0_,... oni koji su poštovani 0;..)lli - oni koji se kaju
4. Stavi date č u jedninu.
5. đ imenice u datom štivu i odredi jesu li muškog roda pa ih stavi u
pravilan plural muškog roda.
102
MORFOLOGIJA
6. Od ć imenica đ jedninu i uvrsti ih u č
- odabrani J _,jG - svjetovi
zemlje J);G - č pametni
J;JI - sinovi J;_. -godine
"' Jo "' "'. J •
0_,h. i - stanovnici uy.. - stotme
20
marljivi
J - velike visine J - č
- vratari J l. - direktori
J - stražari, borci, ratnici J -straža, branioci , ratnici
J - drogeristi
103
A RAPSKI JEZIK l
PRAVILNA MNOŽINA ŽENSKOG RODA
J :;i .... , o , o ...
ž j.JI
Ovu množinu imaju imenice koje spadaju u prvu kategoriju imenica
ženskog roda koje smo nazvali imenicama po obliku J;ill1 (tj. one ime­
, , ,
nice koje imaju na kraju č o: U množini imenica ć izgubiti krajn­
ji konsonant oi jednostavno ć joj se dodati nastavak :._ za nominativ - ..:... \.:...
, , '
za genitiv i akuzativ. U č da je imenica imala na kraju dugi izgub­
it ć od svog nastavka a dodat ć joj se nastavak .
Ako je imenica imala na kraju kratki elif t..> :._ , izgubit ć od tog nastavka t..> a
dodat ć joj . Tako ć pravilan plural imenica ženskog roda biti npr.:
Merjema
...­ o ... ... o
pl. - Hinda
.. 11.-, ." "' .. J
'-.1vo pl. ..:...W..... - č
". ,.. :..... ." .... ;.....
pl. - č
-Dad (vl.ime ž.r.)
..- .........

". .........
pl. - stablo
' .... o ... ". .. ... o ..
pl. ..:... IJI.f""'-P - pustinja
' .. o.. ". ...... o ..
pl. - pustinja, pustoš
;O J

." .. .-O J
pl. - izuzetna
... -;.....

." ... .; ...
pl. ..:...L:.; - udovica
- trudna ć
, ,
". o J ... .... o J
t::J' pl. ul;"J' - dojilja
Ovdje spadaju, dakle, i pridjevi koji se pripisuju imenicama ženskog roda.
Osim toga ovu množinu imaju i svi infinitivi proširenih glagolskih oblika.
Npr.:
pl. - definicija pl. parnica
, ,
,(': , }':
pl. ..:... l_r.- --0 - mnoštvo
, ,
Ako, đ imenica ima na kraju o, a nije ženskog roda (što nije rijet­
kost!), predstavlja nepravilan plural imenica pa je sasvim razumljivo da se na
kraj takvoj imenici ć ć dodati nastavak

..:...1-
,
(jer bi to bila besmislica).
Npr.:
.",,,.
đ
, ,
ol..u. - ć sudije
104
MORFOLOGIJA
Ima imenica muškog roda u jednini č je plural u principu ženskog roda.
Npr.:
,J. .lo ". .". ,. Jo ..
" ... """ "' .... "',."
pl. ... -životinja J_}>.-. pl. _}>.-. - stvorenje
pl. -banja - protokol, registar
- staja
Ima imenica ženskog roda koje imaju množinu iz sasvim drugog korijena tj.
nepravilnu množinu. Npr.:
.,. ,_,o ". ,
oi/l - žena - ovca
t.1 pl. ;c.l -robinja ti -pristalice, narod
pl. - usne
pl. - nacija
Isto tako treba zapamtiti da imenu koje je imalo na kraju o ili ne, a na dru­
gom konsonantu ima.::. tj. bez vokala, treba mu u pravilnom pluralu dodati na
.. ,J ,. o .J ..,. ,.. J J
taj konsonant koji je bio bez vokal - , npr.: 41.1:. pl. ...::..L...I.b - tmina.
Na kraju, zapamtimo pravilan plural ć imenica:
"
pl. ::,o- djevojka
... .. "" .... "'
ii ly pl. ..::..\.:_y - špica, koštica
.". .. ... ". ........
iil..a.>- pl. ..::..l,...a.>­ - č ć piljak
" ."..,.
L
". .......
pl. ­
". ........
..::..l.f--' - godine
"". " ..
pl. ..::...\.!... - stotina
- -
" .. ;J " ; J
ri pl. ..::..>4--i- ..:..L. i - majka
.". ,o ". o 'JJ ."..
pl. ć
::..:-1 pl. :::..,1y.1 - sestra
" ... ". <.. r ,
pl. ..::... )JI ­
". .....
­ gospodarica,
pripadnica, vlasnica
105
- - -
ARAPSKI JEZIK I
VJEŽBA ll.
o ;;l ;;i

' ' '
".o ..-o..- JJ o ... J .. o,.,". ,J ... ,,. ". ,". J o ;i o,..,o,.. ... o,... ... ... , o;i :;iJ J,..o,
4-:Jl}>.s _, o_? . 4--1 t: ._,..,JJI 01.5".:l
::r; ... , ... ... .. ... .. ... ...
01 :.:Jli . 4J . :.:Jli) ;1 __. ·.
o ... ".._" ....... ,;:." "'"" ,;:.,.. .. o ..... J ..-o ... o ,..,.. o.-.- o .........o .......... , ....... .-oJ::r; ... o,,. "..o..,
. o_.l:.. l_,_, u! o_.l:.. lJ LJ--!?1 4--1 t.>/-1 t.>r1
". ,.. ;i, ... o ... ... ... o"'"' :. ...... ... .... .... .... .. o J ... o.. o "' ... o ....... J ... o... ... ,. "i... ". J J .... ... ... {, J "' ...
o).)" 4-ii.J w.; l'fr6-"-o--e;4 Jl .rt; . 4 :4--1 4J
...... ... ... ... ... "
. t:J :.:Jli. 4;
.

G:i8") 0;u
.. .. ... ... .... ... ... ...
Č
J ... o ...
" ' o
- Zejneba (vl. ime) - zadivljeno
-(da) kupi (ž.r.) - dohvatila je
- mnogobrojne ć
:oJ ....
):; - ona gleda t.>?i -drugu č
• n
.
I.JJr - sretno, radosno -jednu, mojoj prijateljici
... ... ... ,
". ". ;._.,.
o})" -aviOn -požurila je
,
- volim W- pošto je vidjela
-
J -jednu meni ć š li dozvoliti?
". "J... " J J
- lijep ć 4f.. t:J tS ..W, - imam č kao i ta
-sa poklonom - sretna, radosna
o;. J ;. J
._,..,JJI 01.5".:l - trgovina č &1 -ovo je moj poklon tebi
... ... ... ... ...
- č za praznik,

-jer je č
č č nila sretnom svoju prijateljicu
-lijepe
l. Iz gornje vježbe izvedi sve č ženskog roda u jednini i stavi ih u
množinu, pa zatim u dvojinu.
106
- - -
MORFOLOGIJA
2. ć č prenesi u dvojinu i množinu i muškog i ženskog roda:
". ,. .. .., ",. ,. ... .. o...
l) Hatamova ć ima mali vrt.
. -·! ( \
2) U njega je posadio ć
. ("
3) Od ć ima dvije
narandže, mandarine i dvije jabuke (specijalna vrsta).
4) Hatam provodi svoje slobodno vrijeme .
0
_ (t
u vrtu.
5) U njemu prima i svoje prijatelje. . (o
- - -
6) Kad mu rodi ć daje ga svojim . G.fJ ( i
prijateljima.
7) ć ga, prijatelji mu zahvale.
3. U praznine upiši izostavljeno množinu koja odgovara:
..- :.... ... ...... .. !. ' " ... •
..................... ( .r-"""" - Semir voh č č
.............. 0 -Sernirova sestra voli č novine.
... ... , :::- ...
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ( _;..1 - U biblioteci
su nedjeljne, č ilustrirane novine.
..... . ........................ Na njegovom
stolu stoji pismo lijepog rukopisa.
e __ Biblioteka je
otvorena stalno za sve č i č
4. Odgovori na ć pitanja i pri tome pazi na odgovore u jednini, dvoji­
m 1 množini:
l) Koliko je dana u jednoj sedrnici?
( \
2) Koliko je sedmica u jednom mjesecu?
;scr
3) Koliko je godišnjih doba u godini?

o ... 't ' 11-0 ... o ,
4) Koliko je mjeseci u svakom god. dobu?
jS' lk ( t
107
ARAPSKI JEZIK I
5) Koliko je dana u sedrnici za odmor?
6) Koliko ima (državnih-narodnih) praznika ( (i
u godini?
5. Izaberi sebi nekoliko imenica iz č vježbe pa đ uz njih (od tebi
poznatih č ć predikat i napravi č
6. Podijelite se u razredu u dvije grupe. Jedna grupa napiše sve poznate ime­
nice u jednini, dvojini ili množini (pravilnoj) muškog ili ženskog roda. Svako
za sebe, razumljivo! Svako kaže svoju č i traži od đ druga ili dru­
garice da odmah odgovori na tu č ć predikatom.
č koji dobije najviše plusova č pravo na najvišu ocjenu. Možete
č praviti listu uspjeha koju profesor-ica pri ocjenjivanju treba uzeti u obzir.
108
MORFOLOG lJ A
NEPRAVILNA MNOŽINA
o ' o ...
(džem'u-t-teksiri
Takva množina koja nastaje izmjenom i konsonanata i vokala u odnosu na
jedninu te č zove se nepravilna množina (ili slomljeni plural) . Za
razliku od pravilne množine muškog i ženskog roda koja nastaje dodavanjem
nastavaka (za ženski rod • ...::...\ ..:_- ::_,1 ..:_ za muški rod ::.r- -:-J_,:.._ ) bilo da se radi
o licima ili stvarima.
Nepravilnu množinu imaju, dakle, one č koje nemaju tu sposobnost da
množinu grade dodavanjem pluralnih nastavaka. Ali, treba ć da ima i tak­
vih imenica oba roda koje imaju i pravilnu i nepravilnu množinu, pa č i po
nekoliko oblika nepravilne množine.
Koje ć konsonante ili vokale (duge ili kratke) uzeti koja č pravila nema.
ć nam je izvesti neke č na osnovu analize oblika koje imamo
pred sobom. Ali se može jednostavno ć da nepravilna množina nastaje ili
oduzimanjem dužine nekom vokalu, ili promjenom kratkih vokala ili dodavan­
jem pokatkad i cijelog sloga jednini te č
đ treba đ ć da oblika nepravilne množine ima č sija­
set. Da ih lakše pamtimo, arapski č su se poslužili skupinom konso­
nanata J-- ..A.. - _; . Kad ć da kažemo da č ima nepravilan oblik, mi
tada kažemo npr. č ide po paradigrni.9
Kako se ti oblici po dobrano razlikuju valja, zato, uz jedninu uvijek od­
mah č i nepravilnu množinu. Tu nam može ć samo č
Istaknimo i da su č oni oblici koji su i u jednini bili č
Što se deklinacije č ..::':il (promjene prema padežima) neki nepra­
. .
vilni plurali idu po nepotpunoj promjeni tj . imaju samo po dva padežna nastav-
J o:O"'
ka, ć ih nema ni ._:r-_,.;;:)1 đ č
Ne može se ć koji su to oblici koji su č š ć ali svakako su to oni koji
se u govori vuše ć
' , o....
9 U arapskom jeziku ta skupina se zove 0\_r..JI -mjera. Ovo je č č i č uzor, primjer, obra­
zae.
109
- -
- -
- -
- -
- -
- -
- -
ARAPSKI JEZIK T
Evo npr. nekih nepravilnih oblika množine:
". .,. o "' ". ' , ". ",. "' " " O;
o...Lo-Yi pl. ".r>- - stup _r3 pl. .JWi - mjesec
... ... " JJ
" , O; " "' "
o..lli i pl. ;;_ut.; -korist ylS - knjiga
J, o .. "0 J
pl. - zeleni
", o... ,Jo ... ." ,..o"' ". "'J
- more pl. ..,_,J - igra
." .,.oJ ." .,.J
" ... " ...
ili Jw-
6,.;_j pl. j _j- soba
pl. - bolesnik
"" ... " J J ", o.. .". " J
Ji-i pl. .J.Ji-i- _;+ii- Ji-i - rijeka pl. :.,._7, - duša
"0 , " J ,
pl. - prsa
" ,. J " , o
i '::Ai- pl. - č
pl. :k,.:. -mlad, malen
.,.. " .. o
je.;;
pl. - č
pl. - prijatelj pl. - bogat
pl. - prijatelj
"... ... ". 'J ... " ... l
pl. Jw- - đ .i'.J pl. ;;L..J - strijelac
):..1 žuti
pl.:-;.. - slika
pl. - prostorija
" ... ... o ...
e:-.:- pl. t?_r:- - ranjenik
pl. J.# - razuman
" o.. " ,,
._,J; pl. ._,.,_,li - srce
pl. J4- - brdo
pl. -oštrouman
" ... , ... o ..
pl. - rodbina
.. J ... J
•.fl.; pl. - sudac
IlO
MORFOLOGIJA
Iz navedenih se primjera vidi:
l. Da se svaka skupina konsonanata može izraziti paradigmom j-...3 .
2. Da su nepravilne množine zaista "nepravilne" jer, kao što smo u primjeri­
ma naveli u nekim njenim oblicima se javlja konsonant o koji smo upoznali
kao nastavak za jedni nu ženskog roda. To se ovdje najbolje vidi i potvrda gra­
č pravila koja govori o rodu i po kojem su sve nepravilne množine
ženskog roda pa ć se tako i deklinirati.
3. U zavisnosti od oblika (kad ih je više za č u jednini) zavisit ć i
" 0..- .... o....
č tih oblika. Npr. č - ć č i stih pa ć množina ..::...1.:-!i
č stihovi, a množina ::_,; - ć Ili veoma č t_1 - brat u množini
.- ... o ,l ..-o
ć biti ;;_,;-l i č ć ć a Jl_,.:>-l- prijatelji. Takvih primjera ima dosta.
111
ARAPSKI JEZIK I
VJEŽBA 12.
Prevede ć č i stavi ih u množinu:
l. Rijeka je duboka.
2. Č je razuman.
3. Ranjenikje bolestan .
. 4. Sudac je pravedan.
5. Brdo je visoko.
6. Prijatelj je iskren.
7. Stihovi su lijepi.
8. Soba je
9. Knjigaje korisna.
10. List je žut.
2. Prevedi ć č i stavi ih u množinu (i pazi na slaganje subjekta
i predikata!)
." ..,. "" J o"' ..
. J' ( '
." ',';. '-1\ c"
....r---" -·
." .. ' ....... o....

i
.:c;:", (o
.". "" J ... ,
.r-! ( i
." .... J .; o....
. ._0WI (V
\.r,, (A
J,. o , Jo o.­
•.:>_,..,..i r.JI ( ' .
112
- -

.. '
-marljiv
. ­
-pravedan
. ­
-lijep
. '
-koristan
. ­
J'-<.r - širok
L.:::. č
-pero
. ­
-vladar
- mnogobrojan
:?G -pjesnik
-vojnik



.,. .. ,J
J ..L-::,. -civiliziran
.,. • v
- slfomasan
- pitak

MORFOLOGIJA
Č
-
- velik, star (godinama)
J.)(p - iskren
visok
.
č
-
'"'. o 'l: ",
zut
{-j -plemenit
:e- nebo
_; -jeftin
J"" o 'l:
.)_,..... ,- crn
č
t.:.; - blagodet
č
• , A
hrabar
- ć
- bosanski
korist
0)L.S - lijen
Prevedi ć č i objasni slaganje (neslaganje)
". .., .. J k"" ..

.
-
J O; O,

( _)) ( "
-
.- ...o "' 'fl. _, ... o J "" o,.. 'fl. ...
. "-!..i>. oWI - ( (v
113
ARAPSKI JEZIK I

(al-kalamu- razgovor)

(fi-1-matarni =u restoranu)
l) Najprije sok od paradajza, poslije
toga meso, rižu i ć te salatu.
1 ... ... ' o ... ':. ...
2) Volim da dobro jedem.
. JS1 Ji .)Ji ('l'
3) Imam uvijek dobar atetit. . L_J:>';;. (i
4) Konobar, moj č molim vas.
t ,0;,) (t
5) Izvolite i nazdravlje!
114
- -
- - -
- -
MORFOLOGIJA
GLAGOLI
J ... o... J o o..
(al fi'lu- al atalu - J-.All )
Kao i u ć jezika, arapski glagoli kazuju da neko vrši radnju, da se radn­
ja na nekome vrši, da se nešto đ ili da se neko nalazi u nekom stanju. U
arapskom jeziku mijenjaju se glagoli u dva vremena:
j:.JI - vrijeme koje je prošlo
J , JoJoo...
Ć - vrijeme koje traje
- vrijeme kojim se zapovijeda ili zabranjuje
u tri lica:
F l -ono koje govori
JU\ - ono s kojim se govori
J ". o...
- ono o kojem se govori
u tri broja:
-jednina-singular
Wl -dvojina- dual
J O .- O;
- množina - plural
u tri č
t_).:;J1t/.a:JI - đ č
;,a:J1 t/::_a:_jr -zavisni č
J Jo .. o J .. J o ..
Ć - ć č
.. o .. J o ..
Arapska se konjugacija zove Jw':JI , i uvijek č ć licem jed­
nine muškog roda vremena koje je prošlo stoga što tu imamo č glagolski
oblik.
J .; o "" o...
Mnogi č upisuju ovaj oblik mjesto infinitiva. Infinitiv J...l.,a..J\ je oblik
iz koga se izvode svi drugi glagolski oblici a sam je ime glagolske radnje i
može se deklinirati, odrediti, posvojiti itd. pa se prema tome ne smije poistov­
ć sa infinitivom u nas.
Arapski glagol može biti prelazan ili neprelazan r , ali u
arapskom jeziku nema glagola koji bi se nazvali trajnim ili trenutnim.
115
ARAPSKI JEZIK I
I glagolski se oblici svi ravnaju prema paradigmi J-_.._ _; . Ako su u jednom
obliku tri konsonanta, onda se takvi glagoli nazivaju .
Ako đ la tri konsonanta nema LS- j- l , onda se smatraju pravilnim
J :. ' o ;t,...
a ako đ ta tri konsonanta ima LS- j -l onda su to nepravilni gla­
.. ;' J o, J o o.­
goJi . Npr:
- vidjeti baciti Jli - ć
- postaviti JL - pitati C::i ) - dogoditi se
• • • • • 1 :." 1 o A
Ako u konJenu glagolima č konsonanta zove
Bilo da se radi o tri ili č konsonanta u korij enu, takve glagole zovemo
osnovnim - .
Proširene glagolske osnovne nastaju kad se osnovnoj vrsti doda nov glas,
dužina ili cijeli slog, pa se oni koji su imali tri konsonanta zovu:
i mogu imati nakon dodavanja:
č konsonanta
... ... J o...
l>"L...>JI - pet konsonanata
-šest konsonanata
š o?nove vrste koj a je imala č konsonanta u korijenu mogu biti
sa: .
... ... ... ,
(.?J5 -pet konsonanata (II vrsta)
.... .. o .. o J ..
- šest konsonanata (ill vrsta)
:. ...... o J ..
J.Wl - šest konsonanata (IV vrsta) a svakoj od ovih mogu se pribrojiti
• , :. .. J o -!. "& ,
JOŠ neke - o č ć govoriti kad budemo došli do .) .
Prema paradigmi u prvu č vrstu spada šest razreda koji se
đ razlikuju po vokalu na srednjem konsonantu. đ njima nema ni­
kakve druge razlike u pogledu konjugacije.
J 'o...

l. pisati

kao

2. sjediti :.,.k­ kao
3. otvoriti
e?
kao
4. znati

kao
11 6
MO R FOLOGIJA
, .. J o ...
t?\..:a.Jl
6. č kao
:.0
-
' ' o ,..
5. biti lij epiO kao
<..,;

Nema pravila koje bi nas moglo uputiti koji su glagoli prelazni a koji ne,
kad se radi o prvoj vrsti, ali, ako su to proširene vrste, onda nema dvojbe.
Isto tako nema pravila po kome bi se moglo č koji glagol ide u koji
razred prve vrste. Znamo da č š ć idu u ć razred oni koji imaju u korije­
nu jedan od guturala (grlenih i (J») o ttt e ali nije ni to uvijek tako!
Isto tako znamo da su glagoli iz č razreda uglavnom a petog uvijek nep­
relazni. Iz IV. razr. pokazuju neko prolazno a oni iz V. stalno stanje.
0? -biti tužan r'l -biti plemenit e;; -biti ružan
[_} - biti radostan
-_{J - biti pokvaren
- biti lijep
Tabela br.]
".o oo' o,. J
· Wl t • .;q · - '""Wl
y--: ,_,­
--------­
broj i rod subjekat lice
jednina muškog roda
jednina ženskog roda
dvojina muškog roda
dvojina ženskog roda
množina muškog roda
množina ženskog roda
onje tražio
ona je tražila
tražili su njih dva
tražili su njih dvije
oni su tražili
one su tražile
:....11

Ob
01
1_,.)1
;n.
-'
ć lice
G
1_,
jednina muškog roda ti si tražio
jednina ženskog roda ti si tražila
-
dvojina muškog roda tražili ste vas dvojica C)l.
drugo lice
dvojina ženskog roda
i tražile ste vas dvije 1'.
.'
množina muškog roda vi ste tražili ;:n,
množina ženskog roda vi ste tražile
J)1
jednina za oba roda ja sam tražio (la)
prvo lice
množina za oba roda mi smo tražili (le)
-, ­
l O U mnogim arapskim grarnatikarna stoji kao gore, a u našim grarnatikarna .:._r-->- je peti razred, a
je šesti razred.
117
- -
ARAPSKI JEZlK J
Kad se iza nastavka 0 đ na taj nastavak se stavlja vokal i :
npr.:
# .... ' o ' ..........
. ..::...>- 'J'I ž je sestra knjigu.
Upamti: ć oblik č zamjenice subjekat za ć lice m.r. u mn.jeste J
iza koga uvijek pišemo l da se taj J ne bi č i taj se l zove )1 a piše se i
u imperativu u mn. muškog roda.
Tabela br. 2
"' ' o o o ,

pre z. gl.
subjekat nastavak osnov lice
osnova oblik
jed. m. r.
' '
' lt on traži
jed. ž. r. ona traži
dvo. m. r. njih dvojica
traže
dvo.ž. r. njih dvije .:..{ it
ć lice
traže
mn. m. r. oni traže
mn. ž. r. one traže
jed. m. r. ti tražiš
jed. ž. r. ti tražiš
dvo. m. r. vas dvojica
tražite

0,.._ -1--=.._. n • ....._,_J dvo.ž.r. vas dvije
drugo lice
tražite
mn. m. r. vi tražite
' ' lt
0_, H-_,......___,_) J;rw
r-1-_,. ·i....._ t __,_) mn. ž. r. vi tražite

jed. oba r. ja tražim
, o '
mn. oba r. mi tražimo
prvo lice
118
MORFOLOGIJA
VJEŽBA 13.
01 r'Y- . 0 0\5'
- , .. "' ... ..
. lio .
01 ;.t: :./ ll&. l..1
:'Y- . tw .l_,jX 011
!1 '.;:; ::J J-) ; -,;
01 . )-1) {-.a:: (:_)J .
01 :;;) wj
J ,
Lf'I..:JI - ljudi
š
-ministar
.. '
JL>- - stanje
- č č
J .......
-e. -doznati, dospjeti
o .. , J , .....
JL o/i -naredio mu je da
". .. o J

-pred
- neznalica
(_1)1 (_} -tabla (škol.)
- osjetiti
J .. ,,
r5' -kriti tajnu
- biti prisutan
.
Č
.. ' '
..::JWS'
Jt. -objesiti , odlagati
;;s- -govoriti tekbir, pozvati
- poslati
-! )-1 - obavijestiti
o "' J ..
Ji - treba da
- tako da
_r'Y- - đ dana
-nešto
-ti č
- stidljivost
". ... o ,
J )\.._S" - l ije nost
JL.S -lijeni
' '
Wb -uvijek
119
ARAPSKI JEZIK I
l. Odgovori na postavljena pitanja:
, J J .. "" " "'". .. ,
L.J_? I)W ( 1
w (o
W /l (i
... :;; l <J , J o ..... o ... , ...
_r.>- i bL; (v
<A
2. Posluži se ć uzorkom i č razgovor:
01

'1
. 01 JGT
.. ... ....
3. č kako se neznalica napravio č Napiši o tome desetak
č
4. Iz datog teksta povadi sve glagole i odredi im lice, rod, broj i vrijeme.
One glagole koje si dobio (la) u prošlom vremenu, prebaci u sadašnje i obrnu­
to. Od svih dobivenih glagola napravi imperativ.
Vidljivo je iz tabele (a sada razmatramo samo vrijeme koje je prošlo!) da se
J Jo.- o J :.J o J ; "..
sastavljena č zamjenica za drugo lice tj javlja kao sastavni
oblik glagola u datom licu i ne može se izdvojiti niti se može još negdje upo­
:. Jo ,_" o Jo ,, ... Jo ,... .- o ,.. ..
trijebiti. Npr.: p-r.:5' -
Sve ove zamjenice se smatraju glagolskim subjektom osim :.:., koje je ozna­
ka za ženski rod a kao subjekat se mora pomišljati zamjenica 3.l.ž.r. Isti je
-J
č i sa zamjenicom .r koja se đ mora pomišljati ako iza glagola u
120
- - -
- -
MORFOLOGIJA
tom č nemamo neko drugo ime koje ć preuzeti ne sebe funkciju subjek­
ta.
Dakle, sada se radi o tri vrste subjekta uz glagol ć i to:
..- ,, , '
a) č zamjenica koja se mora pornišljani on y je pisao
" o "' ......
b) neko drugo ime koje je navedeno je č
e) zamjenica koja je data kao č nastavak :- -ti (pisao si) Il
Vrijeme koje je prošlo (al-madl) može da č
a) Radnju koja je trajala i završila se, npr.:
. cs- - Poklonio je profesor marljivom
č knjižicu o gramatici.
.. ... ... "' :. J
. ....,.....,..) - Zatim ode moj drug.
Ovako č prošlom vremenu kad se doda č "..!.i dobije se č
daje radnja uistinu obavljena i završena sasvim sigurno, npr.:
. y8:JI :.:Sj "..!.i- ć sam ostavila knjigu na sto.
. "..li - Zaista je došla.
b) Složenu prošlu radnju, npr.:
. Ja sam uradila svoj posao.
o ' ... '' J..... o J.
. J.J-' l_r-5 - Svi su napisali svoje ć
o ..... o .. o J o ..
. .J.",tJ..r->JI d Voljela sam dobro i dobre ljude.
.... ; .. ...
e) Radnju koja ć se dogoditi, ali je tako sigurna kao da se ć dogodila pa
ima prizvuk prezentnosti, npr.:
. :- :;; "Y -Ovdje ne ostajem .
. - Ko kopa jamu svome bratu, u nju ć pasti.
#' , .. Jo.. , .; ...
ll Npr.: . \).:. l..:J.:;...;, -Vas dvojica (vas dvije) ste ušli( e) u ć
j:" - Jeste li (vi m. r.) č Jj ć
-Šta ste danas uradile?
121
ARAPSK1 JEZIK l
d) Molbu ili želju, npr.:
Č dobro ako ć š i tebi da č dobro!
e) Kad se č ·-li doda (prošlo vrijeme) od glagola J\5', imat
složeno vrijeme koje č naš pluskvamperfekat (davno prošlo vrijeme), npr.:
.;;.... Jl ·-li J - ć sam bila otišla na put.
. ­
..... o o .l o ... o .. ' o .l
. j......JI ;;..._;. .y ..:.-.,.,u _\j ..:-S - Bila sam se umorila od silnog posla.
.. .. .. ... ;
č se uz glagol ne upotrebljava č zamjenica, osim ako se ne želi
naglasiti subjekat, npr.:
-Ja ovdje ne ostajem!
Ako nam treba negativan oblik prošlog vremena, upotrebljavamo negativnu
č L. koja dolazi pred sami glagolski oblik, npr.:
. 1_,j) L. - Nisu oni ovo č .
. L. - Njih dvojica nisu došli na vrijeme .
. L. - Nije on kupio svesku.
122
MORFOLOGIJA
VJEŽBA 14.
..... ",.. ,JI ,
wi
-.1, "' O J J J J , , O "" "' "" , "":;i "' J O _,. O J, , 'i .-O O .;0 J J ; o, O;
o-':"'Li y:-J . ::'I..WI (!Ir--JI J r'J!\;. a 1\ J l ...
.
i.lJI JW,\
.. ... .. .. .. ..
.'w';J ·.ili :.:Ji L.; 'c/.U' !J;.1 .. . _
...
... Jw ... ft '-Y­
Ć
ft '-Y - Ne reci J(j C. - trajno (stalno) biti
.'

... '
š

Jw - đ - živjeti udobno
'
mnom pune
'0G:..;- vrt t_;1:,=;. - ulice
-juriti, žuriti - oni odlaze
.. , ,
- šta mi č oy:-J - lica
,; :
č - svjež(a)
.. '
-voljeti o\A..;. - usne
.
'
sutra - nasmijane

123
A R A PSKI J EZ IK I
l. Najprije prevedi tekst na bosanski jezik (poveži sa ć đ dijelovi­
ma istog teksta).
2. č đ (ovaj ili č iz svog života).
3. Sve č (koj e su glagolske stavi u prošlo vrijeme).
4. Prevedi na arapski jezik
Ja sam č prvog razreda. Moja škola je velika. Moj brat je student
" '
a moja sestra je mala, ne ide u školu. Ona se igra u ć Ide li tvoja ses­
tra u školu? Ne- i ona je mala. Kako se zove sestra? K<1ko se ti zoveš?
č napamet:
Vl
tS_.Di
... ;J L. tt.
č a tvoj Gospodar je najplemenitiji
Koji je č peru
i č Ga ono što nije znao!
' , , o ..
Vrijeme koje traje nastaje i č
Iz priložene tabele je vidljivo da vrijeme koje je prošlo nastaje, kao što smo
to ć istakli, kad se korijenu na ć konsonantu uzme vokal i dodaju
đ nastavci za đ lica. Što se č vremena koje traje imamo nešto
č situaciju. Naime, za gradnju ovog vremena su nam najprije potrebna
slova koja se zovu :...:,J;. a to su L> -< ..:... l .
Ta se slova đ tako da se u ć licu mu škog roda u jednini,
dvojini, i množini te u ć licu množine ženskog roda doda pred korijen
glas --:! , dok se u prvom licu jednine doda glas l, a u množini L> , u ostalim
oblicima doda se 0 . Dvojina za oba roda u drugom i ć licu ima nastavak
' ' J
L> l - pravilan pl ural za muški rod ima L>J ­
124
- -
- - -
MORFOLOGIJA
I ovdje se glagolski subjekat pomišlja, pa tako imamo:
u ć licu sing. m. r.
u ć licu sing. ž. r.
u drugom licu sing. m. r.
u prvom licu sing. za oba roda
u prvom licu plur. za oba roda
, o : J
..:_;><.J - ...,_:.:>v
u dualu je subjekat
u pluralu m. r.
u pluralu ž. r.
.

Što se č č ovo vrijeme č sadašnju radnju koj a traje dok o
nJOJ govonmo, npr.:
.; J ... o ...
. J_,_JI Jl - Idemo na trg.
s:. 'J'.fo Šta rade ova djeca?
<ul - Gdje stanuju ove žene?
b) radnju koja ć se č odvijati kad mi prestanemo o njoj govoriti, npr.:
. - Njih dvojica idu da se kližu na snijegu .
.t}j js-- Svako požnjeti što je posijao.
y _;s:J1 ć š tnapisati ovo pismo?
e) trajnu prošlost pogotovu ako đ uz glagol 0l5", npr.:
" .. ' ; , .. ". .;
.Jl !.1_,>-i 0l5"- Tvoj mi brat dolažaše .
. )}1 Jl j.a; - U Sarajevu su stigle arapske delegacije.
' ­
d) Glagol ski prilog sadašnji, npr: ( JW\)
. L j"..lJI 0-- - đ ć se iz škole.
' '
e) radnju koja se đ u svim vremenskim sferama, npr.:
. _/..ul Stanujem u ć daleko od grada.
.JWI -Sretan je onaj koji razumno gleda (na stvari).
Č ".Ai uz prošlu radnju iskazuje potvrdu onoga što glagol sobom č
125
ARAPSKI JEZIK l
Ista ta č uz radnju koja traje prevodi se katkad, a to č da poka­
zuje nesigurnost i povremenost, npr.:
J h , o "' J , , o...
. -Plemenit konj nekad posrne .
. ; - Možda vas č vaš neprijatelj sa svojom vojs­
kom .
. -Možda ć biti, bit da je.
J .... , o.... ... J ... J o...
Kad se uz đ č J koja služi za č onda
č radnju koja se sigurno đ ili ć se dogoditi, npr.:
. 1-:fG - Sigurno ć tako uraditi.
Kad se pred t/.a.:J\stavi č .:, ili 0"Y, onda ima č futura, npr.:
:.;._e -ti (m.r.) ć š pisati, a negativno
. :_:,-y -ti ć š pisati
J , o ,,
.._,......,.L..... -mi ć
. J -Ti ć š nikada pisati.
Isto tako, č pred t_;wl ima č negativnog futura, npr.:
. (m.r.) ć š pisati .
.0.;:.G ć ć (m.r.).
Kad pred t_;wl stoji negativna č C. , onda ima č negativnog
prezenta, npr.:
J Jo "' ...
. L. - Ja ne pišem.
.. J ... o ... ..
. L.- Oni ne idu.
Pošto smo č nastavke i odvojene č koje mogu biti subjekat gla­
galskoj č da sada vidimo kako ć se pojedini subjekti slagati u č
sa svojim glagolom (
č je, kad je glagol u ć licu singulara a č je glagolska,
da subjekat bude u muškom rodu za muški rod glagolskog oblika (bez obzira
na vrijeme) u ženskom rodu uz imenicu ženskog roda. Npr.:
. J1 - Otišao je moj brat u selo.
.. <J J o .....
. J
-
_,...JI .y l>"i - Došla je moja majka sa pijace.
-
126
- -
- -
- -
MORFOLOGIJA
U ć licu jednine muškog roda stoji glagol i kad je subjekat imenica
muškog roda u dvojini ili pravilnoj množini, npr.:
J), )\l :_;s-- Pisala su dva č cijeli dan .
. :.UW :_;s- -Pisali su pjesme studenti.
Glagol ć stajati u jednini u ć licu za ženski rod kad mu je subjekat
imenica ženskog roda u jednini, dvoji ni ili pravilnoj množini, npr.:
Smijala se sestra sama sebi.
o ::_,lyl Sestre su se smijale.
o .:"b-1 - Dvije sestre su se smijale.
Glagol može stajati u ć licu ili muškog ili ženskog roda i to:
a) Kad imenica kao subjekat u ženskom rodu ne slijedi odmah poslije svoga
predikata, npr.:
. Došla mi je sestra danas .
. ( - Došla je danas sa svojim djetetom moja sestra.
b) Kad je subjekat glagol u imenica koja nije prirodnog ženskog roda (ne
č žensku osobu), npr.:
. ( t:l1- Sunce je danas izašlo u 6 sati .
.:.r;J1 0-- (..:,.,)1) )1 - Odletjela je ptica sa gnijezda.
e) Kad je glagolski subjekat imenica koja č zbirnu imenicu ili je unep­
ravilnom pluralu (bez obzira na rod u jednini), npr.:
" o .. " o,. ' .. ., .. ., ; ... • • • ••
o b) b) )1 ( - Dolazili su ljudt Jedan po jedan.
o ( 0 ) -Dozrio je plod.
Od navedenih č treba razlikovati č u kojoj je subjekat imeni­
ca koja č muško lice a ima oblik ženskog roda. U toj č glagol
mora biti u muškom rodu, npr.:
/1 -Naredio je hali fa Omer.
Kad je glagolski subjekat neko drugo ime a njegov predikat
(glagol) stoji uvijek u jednini u ć licu prošlog vremena ili onog koje traje
127
ARAPSKI JEZIK l
makar taj subjekat bio jednina, dvojina ili množina mora stajati poslije svog
glagola. Npr.:
J , oJ "' " .,..
. - Otišao je Osman.
J .... o...
Ako, pak, imamo imensku č č je predikat ( _r.>JI ) glagol, taj se glag­
ol mora slagati sa svojim subjektom u rodu i broju kad mu je subjekat u jedni­
ni, dvojini ili pravilnoj množini muškog roda, npr.:
- Izašao je iz ć
- Dva su č izašla iz ć .
.. .. o .. o , .... ... ' <J ... J o.. .
........._;.M if ly.-_;.. J ""......._; ..WI -Izašli su profesori iz škole.
, .... ...o ;.; ....
. J r - Otišla je majka u trgovinu.
-Dvije su djevojke otišle u park.
Ako subjekat imenske č bude u pravilnom pluralu za ženski rod ili u
nepravilnom pluralu, onda se može, ali i ne mora, slagati sa svojim predikatom
i ostaje u jednini ženskog roda. Npr.:
...... o .... o ... ... o .... .. , .; .... J o..
. ....._._;..WI if .:.r:-_;.. ..: . ..\....._;..WI - Izašle su profesorice iz škole.
.
'
r_;..:J1 Jl
'
-Ljudi su došli u pozorište .
. )'_JI J_,b -Žene su radile cijeli dan .
. G.:J) , . il 0-- 111 - Kad č đ iz srca, dospiju u
... .. ... ... ...
srce.
128
MORFOLOGIJA
VJEŽBA 15.
ot .J o :.

' '
. L>_.J, .
J1 c).j) .
:-:_ai lS_.JI .)ji
, ... o ... " ... o ..... ". o , J... o ... ......... o... o .. ..,. " .. o... J o.... o ;. ... ". , , .... o .; ..... o ..
4>- JAb .1- \,;J) j J'"""-'i .lAJ . .1-) _+-ll J .
... ... .. .. ,tr. ,. .. , .. ...
. -4k ._;.1.})::, 'JJ) J1 . I:L..
.. ... - ... ... ... ... "' .. ... ... ...
. Jl :_;,:.,4)
Č
" , o,... ". o ... .,. ... o""
...,_,Wi-...,.._.J - 1gra
JJJj č
."
.. , ,
" ... o....
- - selo -plivanje
-mladi -voljeti
" ",,
..:."T- o_? - lopta 0 'J.i - veslati
.. _ ,
i...li - stopalo,noga )::, - razmišljati
tG.s - đ č
-sportski
.. , -
, ... o... , ... o ..
-zrak, vazduh - bijela, bijel
" ... ." ,o...
o ' ..
-šator
E-" - interesantan
- - rijeka -jako, mnogo
" ... " ...,
- - planina - revnost, žar
" ''
_,J.) - kofa, kanta ll... - koš, košara, kotarica
...... o J.,J
"
e!'
,,
.r - mjesto, položaj ).lAJ\ o_? - nogomet
-zapaliti •LJ\ -košarka
....__a.; - podignuti, uspraviti
postaviti, metnuti
129
- - -
ARAPSKI JEZIK l
1. Prevedi taj tekst i đ u njemu sve glagolske oblike pa odredi koje je vri­
jeme, l ice, rod i broj .
2. Izaberi dva glagola i konjugiraj ih pismeno.
3. Odgovori na ć pitanja:
a) Gdje se djeca igraju nogometa?
b) Igraju li i č nogometa?
e) Šta se č igraju loptom?
d) Šta đ č moraju najprije uraditi kad đ u prirodu (t_,1) ?
e) Gdje đ č podižu svoje šatore?
t) Imaš li loptu?
g) Je li tvoja lopta velika?
h) Je li bolja velika ili mala lopta?
i) Koje se igre igraju velikom loptom?
j) Je li tvoja sestra đ č
Pazi! Najprije, mora se voditi č o slaganju subjekta i predikata kako u
imenskoj tako i u glagol skoj č Zatim, upitni oblik ma kog glagolskog
vremena postiže se jednostavno upotrebom upitne č neposredno prije gla­
galskog oblika.
Na kraju, samo su dvije upitne č l i J:.. gotovo se ravnomjerno upo­
trebljavaju i č da li? je li?
4. Prevedi ć pitanja pa odgovori na njih pismeno:
"' "' o J o .. ". o .,. o , ". ". .. , , o J o oJ ""' ". ,
il-i r-W' e!.J ('
..:Jj '- ( 'l'
J-1 er
d (t
J:.. (o
d e1
, .. .. ... ..
130
- -
MORFOLOGIJA
č za zadatak 4.
" . ,
- ć ć
"", ... o ,, ..
- zoo vrt
JoJoJ
- praznik Republike
J _r - svirati - seljanka
.J;.,
_,.;yi - pijanina o_r.- č
- stati, zaustaviti se
" ­
:.C"G - vidjeti

.J Jo J
vrabac
131
ARAPSKI JEZIK l
IMPERATIV
o .... o ..... JI o
(fi'lu-1-amri wa-n-nahyi JJ )
' ' '
Iz tabelarnog pregleda vidi se i oblik imperativa u jednini, dvo j ini i množini
za ženski i muški rod za drugo i ć lice. Odmah moramo ć da je impera­
tiv u arapskom jeziku vrijeme kojim se zapovijeda ili zabranjuje, a ne č
kao u našem i nekim drugim evropskim jezicima.
J .... J o..- ,., o Jo,..
Imperativ od tJL.a.....ll za drugo lice kojim se zapovijeda _,..; pravi se tako
da se oduzme :.__;/-i krajnji vokal pa tako oblika npr.:
ti pišeš - sada tako ć obliku dodamo l koji je uvijek j,.,)1 i
pošto nam je ostao :_ na srednjem konsonantu (vokal-u-) prenesemo ga na taj
j,.,)l i imamo oblik - piši!
Pravilo je da imperativ koji je za drugo lice (i koji je jedino pravi imperativ
jer samo tada se ć direktno nekome, bilo da zapovijedamo ili zabranju­
jemo!) bez obzira na rod i broj na j,.,)1 zadržava vokal - u - :_ ako se u
t,;wr na sredjem konsonantu nala'zi vokal - u - :_ , č se na j,.,)1 stavl­
ja' vokal - i - -za sve druge razrede glagola prve vrste . đ je
pravilo da se 1u imperativu prve vrste glagola smatra j,.,)l a to č da se
nikad (sem kad njime č tekst!) ne č i da je obavezno nad njega sta-
J ,oJ
viti znak l= a.,dl. Evo nekoliko primjera imperativa svih razreda prve vrste:
-ti sjediš -sjedi!
J .... o,
-ti znaš -znaj!
- ti ideš
-idi!
' "',...-:
-ti pišeš -piši!
- ti otvaraš e;! -otvori!
J. .... o ..... • v ...
- tl racunas :.;.:.! č
Kad se radi o oblicima za ženski rod, postupak je isti osim što t_;wr za
ženski rod ima u drugom licu jednine oblik A i kad se tom obliku oduzme
; .... .... ' o J o.... ...
.JL.a..JI 0? na kraju se mora oduzeti ne samo vokal nego i nosilac toga vokala
koji se nalazi na kraju. Tako ć biti od glagola :.:..S::.. - ti šutiš, tj.
- šuti! U dualu i pluralu muškog roda te i u singularu i dualu ž
roda gubi se 0 zajedno sa svojim vokalom. U pluralu ženskog roda taj nastavak
132
MORFOLOGIJA
ostaje jer bi se u protivnom potpuno č sa oblikom imperativa za drugo
lice muškog roda.
J "" ' o...
Oblici kojima se zabranjuje drugom licu nastaju tako da oduzme
krajnji vokal i glas 0 sa svojim vokalom, tamo gdje ga ima, osim u ć licu
ženskog roda u množini.
Evo imperativa za drugo lice kojim se zapovijeda i zabranjuje od glagola

, o:. ..


rAJI t/·'-.'JI
ne gledaj!
gledaj!
o .l o .l
)ul ti gledaš
JJ o ...
_)>.:;
m. r.
ne gledajte
vas dvojica!
ne gledajte!

\)_),:;
m. r.
gledajte
vas dva!
gledajte!
... J oJ
l)ui
JJ o..i
\))ui
l
m. r.
vas dvojica
gledate
vi gledate
J k
j
-
0)_),:;
m. r. m. r. m. r.
ne gledaj!
ž. r.
ne gledajte
,

-
_, ,_

gledaj!
ž.r.
gledajte
, ,,
c..s)ui
-

l
ti gledaš
ž.r.
vas dvije

.-J o ...

vas dvije
ne gledajte
". o J o ... <..J

vas dvije!
gledajte!
". o J oJ
0}01
gledate
vi gledate
"' o J o ...
J_)>.:;
ž. r. ž.r. ž.r.
133
ARAPSKI JEZIK I
Imperativ kojim se zapovijeda ili zabranjuje ć licu pravi se na isti
, ... ' o ..
č tj. na Ć kome se oduzme zadnji vokal i glas J tamo gdje ga ima.
Razlika đ onoga kojim se zabranjuje i onoga kojim se zapovijeda je u
' .... J o....
č koja stoji pred tako ć oblikom C)L.a....l l. Imperativ kojim se za­
povijeda dobiva č J koja bi mogla imati u ovom č č naše
č "neka", a onaj kojim se zabranjuje ima ć poznatu nam č za neg­
iranje '1 . Evo tabelarnog pregleda glagola vidjeti _fo .
JJo .. oJ ,Jo,... l Jo ... o .. o J o ...
i _,L....JIĆ L.a....l l i _,L....JI <.#
o J o ....
on vidi neka on neka on
N
ne vidi vidi
njih dvojica neka ne vide '1 neka vide
vide njih dvojica njih dvojica
oni vide
l
neka oni
'J
neka oni

ne vide vide
O J O; "':}
JJ o ... oJ o ...
ona vidi ;..s neka ona
;..s
neka ona
}=J
ne vidi vidi
... J o ...
njih dvije

neka ne vide

neka vide
l)=l
vide njih dvije njih dvije
one vide

neka one

neka one 0}.:)
ne vide vide
134
MORFOLOGIJA
Još jedna posebnost arapskih oblika imperativa i sadašnjeg vremena jeste
.. :;:; ... :;. ...
č glasom: 0 0_,JI ili 0 - 0 o.)..l.!.....JI 0_,JI . Kad je glagol u afrr­
mativnom obliku, to se onda prevodi sa "svakako", a kad je č negativna,
onda č "nikako"
;:; .;. , .. :. ... ' o J ., ..
U imperativu ovaj glas 0 i 0 dolazi na sve oblike, dok se 0_,JI može
dodati samo na jedninu muškog i ženskog roda i množinu muškog roda. Nasta­
vak 0 ima na sebi vokal- a-:._ jedino na dualu i pluralu ženskog roda ima vokal
-i--, nastavak 0 ć uvijek na sakin ..:_. Konsonant koji stoji pred ovim nas­
tavcima ima na sebi đ vokal - a - :._ osim u drugom licu jednine ženskog
roda gdje se nalazi vokal- i- - a u množini muškog roda nastavak je vokal- u
J .. ... ......
--.Evo primjera tabelarnog pregleda za glagol vidjeti _).;.
(2 lice)
' o ;:; ....

r_,1..J1 :;_;
o .. J oJ
o ... J o ..
nikako

";l
svakako vidi 0_j.;l 0).3\
ne vidi m. r.
nikako ne vidite svakako vidite
01}.3\
vas dvojica vas dvojica
o JJ oJI
."·- ."·-
nikako

svakako vidite 0_j.;l 0):1
ne vidite m. r.
svakako vidi nikako
ne vidi ž.r.
svakako vidite nikako ne vidite
vas dvije vas dvije
nikako ne vidite svakako vidite
vi ž. r. viž.r.
135
ARAPSKI JEZIK I
(3 lice)
J o .. "'

J Jo,. o ""o Jo,

neka se nikako
ne traži
neka se nikako
ne traže njih dvojica
neka se nikako
ne traže oni

odk.

neka se svakako
traži
neka se svakako
taže njih dvojica
neka se svakako
traže oni

.
.
j (ll.)
.

.
neka se nikako
ne traži ona
neka se nikako
ne traže njih dvije
neka se nikako
ne traže one

.·'· .
0l)kJ

neka se svakako
traži ona
neka se svakako
traže njih dvije
neka se svakako
traže one

.
.
J(tk-1
.
'!/. .... oJI.o ,
0Wk"J
.
136
MORFOLOGIJA
Č
' ,.. ... J o...
J b......]l
svakako ć
on gledati
svakako ć
gledati njih dvojica
0_).:; svakako ć
oni gledati

' ,,
Jj.:; 0}w svakako ć
- -
ona gledati
... .J o ...
Jl}w svakako ć
gledati njih dvije
1 ..-o l o..­
-:>L? svakako
one gledati
O ... , O.­ :. o ...
0.JW
0}w
1 ... i o ...

... o' o ...
-:>L_p
137
ARAPSKI JEZIK I
VJEŽBA 16 .
... , o ... .. "" ... _" :; "" o "' ,'!!- ' o ... "' , J ...
t...J J>- .!.i .r Lo>

J} o ... ' ... o "" o,,
y.)J <J!. iJ
J:;ll .
... o.- ... J, .- .. ... ... .. ... .- o..- ' o ,J.. J o"' J '!!- ... .- _.._" JJ J oJ 1% o ,. J o :;:; l o .. ..,. J .Jo.­
e.r.. Li..ai

... :; J'1;,.J.,., .. ".J<J."J ..... ... , ".o:;i,, ..... o ....., ... o .. , :;. ",.. ;. ,o .. Jo.-o ........
r..L.J' L;L,.:.i ,_;-:-:-!. .)1.5"? Li) ..u t... r-"-.J u"JJ .).r.l' 1.:u.J

. s_;. 8-L. :()i 0-- '.li
... ... ... ... ... ... ... ... ...
! J)ot L.) ! L.) !:0. !J•.0.1L.
l Wl y"/JI
Č
,. J J ,. o ...
- - godišnje doba -Jesen

;s -zima _;.;.) ć
" JJ :;:; ,
J}>-- j>- ć - - oblaci
J .... o ..
L. -jaka li je! .,w.) -crn, siv
e;.,; -biti (postati) ;.s-D -nagornilati se, nakupiti se
:;.; - gdje
-prekriti, zastrijeti
J o:;i
-ljeto (;- - zadržati, č

-toplota


138
- -
MORFOLOGIJA
,
_;y - svjetlost
-toplota
,J _o,. •
0_r.- munJa
0) - sijevati

o ­
..u:._; -grom
o ­
.._A....ai - grmljavina Gaka)
- uzrujati, uznemiriti
." o ... ." JJ
y}j -srce
-
-L:-! - vjetrovi
- zviždati, žestoko puhati
t)-j - uzdrmati, potresti
-vrata
J ... ., ." ... o
- - okvir (i)
J ""... " __ ...
.bij - ;;.l;\.j - prozor (i)
- žestoko puhati
J}L.. - - pukotina, okvir
- ć

'll "' ." o
-fi - bunar
- - napojiti
j _Rj - masline
- č
- žestoko zahladiti
" ... o ...

"o
r -tijelo (a)
- premda, iako, mada
):i - prekriti, umotati se
. '
'-'.r"' - vuna
J .... , .; ....
....r:-:-'- - .._r7!. - č se, ukrutiti se
-e;.,! -prst
J "J ... J ... ... • ... • •
- - mrznut1, pocetJ se mrznut1
krv
" ,, " o
JJ/'- Jf'- žile, vene
J , "" ". .;O J
vrt( ovi)
...... ... :; ......
:. - :. - ogoljeti, razgolititi
" ... o... " .....
Jl_;_,i- J_;_,- list (ovi)
y;. - ć ć
c;...; -postati Gutrom) biti
-pust (a)
.. ­
JL. - miran(a)
J-:-;. -tužan (a), nenaseljen
... .. .. o ..
/ - dobro nam došao (la)

e:-/- č neprijatan, neugodan (a)
Sj- ć divljina
." • . J v • •
- uzasan, grozan, JeZlV
t.>? - ć strujati
" o :: .... •
psemca
J ... .. ...
J-1.>0- živjeti
l. Iz datog teksta povadi sve glagole i č tekst tamo gdje ima smisla pre-
J .. J o ..
nesi u imperativ, č Ć i č nove č
2. č zimu onako kako je ti doživljavaš.
3. Odgovori na ć pitanja:
l) Kad č zima?
139
ARAPSKI JEZIK I
2) Kakvi oblaci prekrivaju nebo u zimu?
3) Ima li dovoljno sunca zimi?
4) Ima li zimi mnogo grmljavine i munja?
5) Je li tebi hladno po tijelu i prstima zimi?
6) Kako se štitiš od zime? Šta č š
7) Kako izgleda vrt zimi?
8) Zašto nam je zima dobro došla ipak?
9) Kakva je zima u našem gradu?
l O) Kako provodi š dane zimi?
4. Odgovori na pitanja:
<u1
(r
' ' '
(i
(t

(1
5. Promijeni u svim licima i brojevima ovako:
, --,,· ' ,, " ''.f ' '

.... ... .. ...
itd. cJf,
6. Napiši č č
. 0
č sa č mantil-
140
- -
MORFOLOGIJA
BROJEVI
Brojevi su i u arapskom jeziku č koje stoje uz imena i pokazuju koliko
je na broju onoga o č govorimo. Ima ih nekoliko vrsta i to:
a) osnovni (glavni ili kardinalni) brojevi
b) redni brojevi (ordinalni)
e) dioni (distributivni) brojevi
d) priloški (adverbni) brojevi
e) množni (multiplikativni) brojevi
f) č brojevi
Ono što je č s našeg stanovišta to je da se brojevi ponašaju nešto
č nego u našem jeziku. Osnovni se brojevi ne slažu sa svojom imeni­
com u rodu, pa valja odmah napomenuti i dobro zapamtiti da se brojevi
(glavni) uz imenicu ženskog roda pojavljuju bez nastavka za ženski rod i obr­
nuto, uz imenicu muškog roda imaju okruglo "te" ;; (znak za ženski rod).
Isto nam tako valja ć da se broj jedan i broj dva ne upotrebljavaju uz
ime jer ime kad je u jednini i kad je đ onda svojom logikom kazuje
da se radi o jedinki. Tako se pošto u arapskom jeziku imamo d vojin u ne upo­
trebljava broj dva nego se ono o č je č prosto stavi u dvojinu.
Kad želimo da baš posebno naglasimo đ č onda se broj jedan
stavlja iza č na koju se odnosi i služi kao njen atribut a ne broj. Isti je č
i sa brojem dva. Npr.: - grad
", ., ." ",. ..
o...I..>-IJ jedan grad (ili ne znam koji ili ć da kažem!)
- dva druga, stvarno su dva i to (atributski) je tako.
č se u savremenom jeziku broj koji je upotrijebljen atributski ipak ne
slaže sa imenom na koje se odnosi, nego i dalje slijedi oblik broja a ne pravilo
po kojem se atribut potpuno slaže sa imenom uz koji stoji, tj. slijedi pravilo da
uz muški rod ima nastavak ženskog roda i obrnuto. Npr.:
'Jfl e·1\ - u toku posljednjih sedam godina
-petogodišnji plan
141
ARAPSKI JEZIK I
Evo glavnih brojeva od jedan pa do 20
muški rod ženski rod
o
l
2
3
4
5
6
7
8
9
10
ll
12
13
14
15
16
17
18
19
20
"'

?G!


?S
?
' ,,
"' ' _, .. o
-LS ...l:-!

" o '
"'


"'""' .; , A"
•?t!)
........... o ...
•?t;'

' ,,
142
MORFOLOGIJA
Kao što smo ć istakli brojevi imaju od tri do deset oblika za muški rod sa
okruglim "te" ; a za ženski rod su bez njega. Brojevi jedan i dva ne podliježu
tom pravilu iz razloga koji smo ć naveli. Kad se broj deset upotrijebi samos­
talno, onda se i on ravna prema istaknutom pravilu, ali kad se taj broj javlja u
vezi sa jedinicama onda za ženski rod ima na sebi oznaku ženskog roda ;; .
Desetice brojeva dolaze na oblik koji se upotrebljava u pravilnom pluralu za
muški rod i- kao takvi- vrijede za oba roda. Npr.:
.., .. Jo
\)" .JJ? - dvadeset ć
If, , _, J o
-devedeset knjiga, itd.
' '
Brojevi stotinu i hiljadu se đ upotrebljavaju za oba roda u istom obli­
ku, Npr.:
- hiljadu č
Broj može da se piše i l!,. 12
- '
-stotinu zgrada
J:.j2· - stotinu ulica itd.
Prije nego upotrijebimo broj valja nam znati rod imenice u jednini i po tome
se ravnati. Ovo je važno upravo zbog oblika broja koji ć upotrijebiti. Npr.:
druga
• - sedam automobila
J J J o ...
• - pet brodova
JJ J.; ....
. - osam knjiga
Broj nula, deklinira se potpuno Ger je to imenica na kojoj je đ č
i, normalno, ima sve padežne nastavke).
Broj jedan za ženski rod ostaje nepromijenjen.
Broj dva za oba roda mijenja se kao što se mijenjaju imenice u dvojini.
Brojevi od tri do deset mijenjaju se kao i ostale imenice.
12 Sa ovim brojem postižu se i ć pojmovi , ali bez tendencije brojanja, npr.:
-stopostotni
- stotinama (na stotine)
ali ima i obljk za množinu: J;. ili •
' -
143
- - -
ARAPSKJ JEZJK l
Brojevi od jedanaest do devetnaest ć se ne mijenjaju i uvijek se č
sa fathom..::.. Jedino je broj dvanaest č promjenljiv, naime mijenja mu
se samo jedinica i to, kao što smo ć rekli, u dvojini.
Pošto smo ć rekli da desetice imaju oblik pravilnog plurala muškog roda,
one ć se i mijenjati kao imenice u pravilnom pluralu muškog roda.
Brojevi stotina, hiljada i milijun mijenjaju se i u jednini i u množini kao
imenice potpune promjene (sve su na tanwin-i to je normalno da se mjjenjaju
potpuno).
Ako se upotrijebi množina, imenice rllilijun u smislu nebrojeno onda se po­
javljuje u obliku koji je jednak nepravilnom pluralu i kao ć takvih č
ć se nepotpuno. Npr.:
u-OI na rllilione ljudi
Što se upotrebe brojeva č ć smo rekli da se broj jedan i dva ne upo­
trebljavaju (osim atributivno). Uz brojeve od tri do deset ono što brojimo dola­
zi u đ genitivu plurala pa neb č to nazivaju genitivnom
vezom (ili kvazi - č - genitiv). U takvom č je broj mudaf a brojeno
mudafun ilejhi. Npr.:
.v - tri lekcije
- deset priredbi i sl.
Iza brojeva od jedanaest do devedeset devet ono što se broji stoji u akuzati­
vu singulara, đ .
. dinara.
",._, : ' o , , ." o .;
. '-.:...... 0 - Petedeset pet god. i sl.
Iza brojeva stotinu, hiljadu, i milijun uvijek stoji đ genitiv singula­
ra a broj je u tom č na mjestu npr.:
- stotinu drugarica
.r"Y- - hiljadu dana
.{. - i - rllilijun osoba
Ako se broj stotinu upotrijebi iza brojeva od tri do deset, onda jedino ta č
može da stoji u đ singularu. Npr.:
... ' o .... .,. ' o ....
•:0L. ili - pet stotina
144
- -
- -
MORFOLOG I JA
VJEŽBA 17.
01J _ 00 '.:. t..:.;._ 41 :_p S:{. Jl
.. .. JJ J.,o ... .,.o o..- :;i ,... o ,. J " .. .. J o..- ....... J Jo.... ' ' Jo.. , "' ..
_r.! • / ...:.. \} Li \ . ...:i \} Lo ' l - _,;..:....
ol.AJI J_,k .• .bl) :...J10 • Jl r_
.. o , .... _" J J .. J J ... ::; .... o.. ,..o... ,. Jo J.. .... J o.... o,.. .. o.- ... o
:.\A.j J \.:,. \ '. 'i --Jt r.

Č
l. Od ć č konstruiraj č
:u gledište, mišljenje
J,...o J
- osobina porodica
"' ,. o J
a:-udes, ć - podijeljen
.,. .. J J
ć č centrala,
- razdaljina agregat
.. _ ­
gubitak J"k -dužina
- riješiti, č J'_r - širina
mijenjati
jti ć - plovidba
- đ
- ć
."". o -e •
- htjeti, željeti - naprave, sprave, aparati
-prva ć
savremen (nov)
145
ARAPSKI JEZIK l
Razgovor u autobusu:
Ide li ovaj autobus na ž č
stanicu?
Ne, ovaj ć Vas autobus odvesti
• ('y ... u_·, \.l.", ,'l
u _. - '-' ..1 -u
do banke, onda ć ć u drugi · Jl jkl1
autobus broj 18.
Možete li mi ć gdje ć presjesti?
f :;; 1);;
Prva stanica odavde.

Prevedi na arapski jezik:
Radujem se jer stanujem u glavnom gradu naše Republike. Naš glavni grad
je veoma star grad i veoma lijep. Svi Bošnjaci, bez obzira gdje žive, vole ovaj
grad. On je kažu grad-muzej pod vedrim nebom. Poznat je po mnogo š č i po
dobroj vodi. U najnovije doba poznat je po snazi i prkosu, po dostojanstvu i
hrabrosti svojih đ Ima mnogo lijepih džamija a najljepša je Gazihusrev­
begova, koja č iz osmanskog perioda.
Č
.. '
prkos - stanovati
hrabrost 0;• 1)8' 4- bez opbzira gdje žive
." "" o.­
0-- - iz osmanske epohe
' ' '
,.:;:;,
LC:. -glavni grad č snaga
146
MORFOLOGIJA
PRONOMINALNI SUFIKS! UZ PRUEDLOGE
'!l "' o , ' "' ... :;i J ... o
_r.JI J JWI
' '
Pronorninalni sufiksi ustvari su ć oblik č zamjenica (vidi u odjeljku
-zamjenice) koji su u arapskom jeziku veoma upotrebljivi. Dolaze uz imenice i
tada č naše prisvojne zamjenice kojih u arapskom jeziku nema. Takva se
konstrukcija smatra . Kad dolaze uz glagolsld oblik, smatraju se objek­
tom toga glagola- kad dolaze uz prijedloge pomažu stvaranje prijedložne sin­
tagme.
Pri svemu ovome javljaju se i neke pravopisne promjene- pa tako npr.:

J! -k, ka
lS:.J - kod, pri
dakle oblici koji na kraju imaju ( r..> kratld elif - a) pisat ć se ovako:
meni
Jl- ka meni
(pri meni) kod mene
prijedlog J - za ima č našeg dativa i ć pomenutu zamjenu za glagol
- .
imati:
Kad stoji uz č zamjenicu za prvo lice, pisat ć se ovako J - ali uz sve os­
..... o J, .; ... ,.
tale oblike pisat se fethom, npr.: L:J-
prijedlog ..} - o, u za prvo lice bit to :; , a za ostale oblike bit - ...";
,. ... ... ...
Na ovaj č se vežu i ostali prijedlozi kao
- od njih (m. r.)
::,. -od
mene
nas (o nama) ..f-IZ, O
_ ot... •
? -o mem
vama dvojicom -! - sa, u
- .
Ls! - sa mnom, u mem
fl. -prije
147
ARAPSKI JEZIK l
Tabela l
prijedlozi
,;, ,. lo J o
l l
<L-o
3 l. m.r
Došla sam od
3.1. ž.r.
njega pješke.
3.1. dvojine
Razgovarali smo
oba roda
o nJOJ.
o o 'o o .l,.. o l
3.1. mn. m.r.

; '
3.1. mn. ž.r.
Vidjela sam

knjigu o niima.
2.1. j. m.r.
Pisala sam ti
2.1. j. ž.r.
pismo (za tebe).
2.1. dvojine
Ovaj razgovor je . r)l.<J1 CC2o
oba roda
o tebi.
;J- 2.1. mn. m.r. _ _
2.1. mn. ž.r. _ _ :r<J Idem od vas.
Uzmi ovo od ( ) tS l l. jed.
oba roda
mene.
1.1. mn.
Stvar kao ova . 8 _JI1 1'-Q'
oba roda
za nas je skupa.
148
M OR FOLOGI J A
VJEŽBA 18.
o ' o ....

, J ,J,,,"', ". .... o .... J.,.o,... ... ,..o", .. o.,.. .... , .... ;;;," .. o,.. fl. ,-r-o...............o
Y' J v \... 1 w \J U_ro Jl.)LY WJ . ..L.."....l W 15\ <..>_;.::.)
... ...... - .. ..... .... ... ­
08' wj 'Y)
08' ;?) -r--<.J 08' J.:5J1 .0t;)1 (::-4 01 G) /1
.
. - ­
;?) - dužnost
- ć
žrtva
/1 - on je naredio
0-F-<..>Pl - kupiti
:r:s- -ovan
- Kurban-bajram
-vratiti se
l) Odgovori na ć pitanja:
Č
- pribavio je
uspravno (stajati)
.
wl) - ć
).j - gledati
e?- -nasititi se
1_/.1- biti brzonog
J(i- gazela
"' ... o ..
('
Jli1'":11 J:.. e"
,_;, er
149
- -
- - -
ARAPSKI JEZIK l
2) Upotrijebi č u č
- - -
č (slatkiši)

(darovi)
3) Popuni praznine u ć č
.... o .1, o , tt- .. .. o .... o .. J , o ... o,
..................... \Jj:.
u
1 u:-· ........... ... r r.r-JI <'
... .. o o... ::;:; , ... f. ,, ... ... J o , # ..... o ... o J J, ....... o
(kasapin)).r.JI .... . ... .. . .. ...; ifiJ u;i JU:.;---i r}i
. . . . . . . . . . . . . . . . . . J . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ::, ....... . . ..... .. ... .
, ' '·. ' • --G) •- - ' -•. ·- ' 'i'
J
-
c..r' r-' ..................... e: .. .. . . . .. . ............... c.r.- '
. l • b ) . - ' • o •
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . (trg, IZ o z a </'!"" ........................•....
J o , ... .. J J ... ... ". ,o ,,
. 1JJ.r-" . .. . ... .. . Jl.:o_yi (na kraju)
1
. . .......... . ... . ...... . . t>ri
1
,4: l Lo) e.
Divni li su dani Bajrama! Kako me ć
150
MORFOLOGIJA
POZDRAVI
Dobar (ti) dan!
Dobar (ti) dan! (ženi)
Dobar dan (vama dvojici!)
Dobar vam dan!

(izjutra i č
ee;:.,
Dobra (ti) č
Dobra (ti) č (ženi)

Dobra č vama dvojici!

Dobra vam č

Dobra vam č (ženi)
! ;JJL.:.
Lahku ć (i ženi)!

'. .
đ

Zdravo!

U zdravlju! Sretno!

. ' .
Kako si? (i ženi)
:_;s--
Kako ste vas dvije?
Hvala lijepo dobro sam, Hvala Bogu.
Hvala lijepo, nije loše.
Ne dao Bog, Bože č
Raduje me!
!e}.;---:!
Č mi č

J .. ,
Imam ! ...::.,j_r.;
,., .... "" .. J .... ,..
Hvala ti! Hvala vama dvojici (dvjema).

Ja sam zahvalan!
·.r
Molim Vas!
151
ARAPSKI JEZIK l
Molim te i (ženi)!
Molim (u č nije to ništa).
Nema na č
Molim (za izvinjenje).
Ja se izvinjavam!
Oprostite!

152
MORFOLOGIJA
POKAZNE ZAMJENICE
' o
(lsmu-1-išarati l ("""'! )
Kao i gotovo sve zamjenice u arapskom jeziku i pokazne zamjenice su ne­
promjenljive. Mijenja se samo nastavak za dvojinu. Imaju č oblike za
muški i ženski rod kad su u jednini, ali je množina ista za oba roda i u svim
padežima. Dijelimo ih u tri katerogije: one koje pokazuju bliže ljude ili stvari,
one koje pokazuju ono što je malo dalje i na kraju one koje pokazuju ono što je
najdalje. Jednako se upotrebljavaju za razumna živa ć ili za nerazumna ć
i stvari. Samo se pokatkad, kad je č o stvarima, mjesto množine pokazna
zamjenica može upotrijebiti i u jedini ženskog roda.
Upotrebljavamo ih u tri č
a) kad je zamjenica subjekat č iza nje stoji č koja mora biti ne­
đ ali koja se sa svojim subjektom mora slagati u potpunosti.
b) kad se zamjenica đ pred č koja je đ onda ona zajedno sa
tom č č subjekat - i tada se mora potpuno slagati sa subjektom.
e) kad zamjenica pripada genitivnoj vezi, onda ona može stajati đ mu­
dafa i mudaf ilejha ukoliko se odnosi na mudaf ilejha - a iza konstrukcije
ako se odnosi na mudafa.
Zamjenica za bliže predmete, lica ili stvari može imati i ć oblik. Evo tih
oblika:
dual pl ural rod sin gular
Jl1 - ova dvojica (N) muški rod 11 - ovaJ
o.. o .... ;
..:.r-.)- ..:.r- ove dvojice (G)
o.. o ........
..:.r-.)- ovu dvojicu (Ak.)
ženski rod o.) - ova JG - JG(;. ove dvije (N)
;.-, - _)G, ovih dviju (G)
;.-,- _)(;. ove dvije (Ak.)
153
ARAPSKI JEZIK I
Za udaljene predmete, lica ili stvari:
singular dual rod pl ural
muški rod
.
taj ta dva (N)
-
te dvojice (G)
-
tu dvojicu (Ak.)
-
ženski rod
::ili - ta ::tG te dvije (N)
tih dviju (G)
te dvije (Ak.)
Za daleke predmete, lica ili stvari:
rod singular dual pl ural
muški rod
-

ona dva (N)
-
one dvojice (G)
-
unu dvojicu (Ak.)
-
(::.W_,i) !.ls:\1_, i - oni
- -
-
ženski rod ::ili -ona ::tG one dvije (N)
-

onih dviju (G)
-

one dvije (Ak.)
-
,
one
154
MORFOLOG I JA
VJEŽBA 19.
-1 " " ." ,. J :::; o,.... J o .. .,.". :. ... o J o ... , " o J :. J o "o., o ... ." , ... tl ... "..
0 .J- i . 0 )W ./ul . JU\ 0 .o..L.: _..G:-
. 0-_u. :,.bi . .'\'' . __. ;.:,
. _y; JS') JS' -_;:._.:, .
. <Y.lWI;, . !W1 0 0J:;::J0 JUl
. . r'}J' . Jl
. 0';.-- . .\_X) 0';.-­
RUEČ
.. - ­
.:;.,W,S'
.. ­
- zgrada, konstrukcija
." ,J ". ,o J
J _j- - ;,;_j- - soba, sala
J(•-' ·1- recepcija, prijem
J(•-' -boravak, salon

." ... ". .. ,
j\j .J - ;;j .J - š arka, ba gl ama, reza
mjesto
." ,;0.- ". O J
Jwi- JA!- brava, katanac
(;Jj -glazirana keramika
fajansa, mozaik
.. ­
""'lk -sprat, kat
(> -stepenice, stubište
iY- san
r')' - ć soba
'.f>. -kopao je
...u......,- penjao se
oljuštio, ogulio se
- prikovati, zakovati, č
- podmazati, nauljiti
-širok, prostran
č struja
" ... o... .".o
J - dijete
." ":. ...
0 T- il-> - kupatilo
- radna soba, kabinet
.. l' .. ­
Jl,l::>.,:>- zid
..
u)>- malter
... J " :. ...
J J -- .. - zidar
- dvorište
-
.. ­
-4-G:-- nov
-
.. ­
.JG;. - susjed
prvi
- drevan, star
L prekrivena, zastrta
155
ARAPSKI JEZIK l
l. Prevedi tekst i đ sve pokazne zamjenice pa odredi koja im je služba u
č cL
2. Odredi koji je rod i broj pokaznih zamjenica datih u tekstu.
3. Upotrijebi mjesto jednine množinu i đ neki drugi smisao.
4. Izrnijenjanj na jednoj č (koju sam odabereš) sve date ti zamjenice
iz tabelarnog pregleda.
5. Odgovori na ć pitanja kompletnom č
a) Šta je ovo na tvojoj klupi?
b) Č je ovo ć u kojoj smo mi sada?
e) Ko su ovi ljudi koji sjede pred tvojom ć
d) Koji su ono tamo č ispred škole?
e) Da li znaš ovu dvojicu č
f) Šta je č š ć na ona dva zida (tamo dalje)?
g) Ono dvoje djece imaju prostrano dvorište.
h) Ti radnici kopaju naše dvorište.
i) One dvije žene su u kuhinji.
j) Ona brava je podmazana.
6. Prevedi ć č
Mi smo č ove škole i imamo nove knjige.
Moja je ruka č nego njegova.
Vaša je škola bliža gradu nego naša.
Baš sam nju vidjela č u trgovini.
Taj kabinet je ove dvojice ljudi.
Taj gradski park je ( ).
Temelji se ( đ na svojoj vlastitoj snazi (o} ).
o '
đ č je iskren ( ) i dobar vojnik.
156
MORFOLOGIJA
GENITIVNA VEZA
J , ,
(al-idafatu )

U suštini genitiva ima u arapskom jeziku u dva č
l. poslije prijedloga
2. u genitivnoj vezi (posesivni genitiv)
U bosanskom jeziku poslije prijedloga mogu ć č padeži npr.:
:. ./.Ul Jl- ka ć (dativ)
krovu (lokativ) genitiv
-iz škole (genitiv)
- ,
'l, J o "' ,
-sa č (instrumental)
Kad se radi o genitivnoj vezi, onda su to dvije imenice vezane tako da ono
što č prva č pripada drugoj. Takav odnos zove se tG.1 . Prva se
J .. J o... o.. J ... J o.. ...
imenica zove 0L.a...JI , a druga .
Prva č ne smije imati ni đ č (JI ) ni đ č
š ove dvije č svojim odnosom jedna drugu đ makar i nema
o, J ... J o...
đ č na .Yl0L.a...JI, veza se smatra formalno đ npr.:
.. ... o , ..
"-:.:..l..JI -gradska vrata- vrata grada đ
.. , J ...
•"-:.:_J.,o - vrata grada - nije nešto drugo nego baš vrata đ
, J i '
;L. J'\5'- č š vode
Kao što se iz primjera vidi đ (i po smislu i č veza je ona
o.... J .... J o ..
č nosi na sebi đ č
đ ove dvije č ne može se dodati nijedna č sem pokazne zamje­
mce, npr.:
"' .... o ,. J ,
"-:.:..l..JI o:U. - vrata ovog grada
Ako se pokazna zamjenica odnosi na (prvi dio gen. veze) i ona ć
ć poslije geni tivne veze npr.:
vrata grada) ova gradska vrata
157
- -
ARAPSKI JEZIK l
Ako genitivna veza ima atribut, i on ć ć poslije pa ako atribut
imaju oba prvo ć ć atribut za pa onda za , npr.:
-pametna ć te lijepe majke
Ako prva imenica u genitivnoj vezi bude u dvojini, izgubit posljednji slog
.J npr.:
- dvije č knjige
- iz dviju č knjiga
J ... ' o ..
Kad na mjestu 0l.;WI bude dvojina u genitivu ill akuzativu na krajnjem
konsonantu t..S uvijek biti kesra -kao što se iz primjera vidi.
Isti je č kad prva imenica u genitivnoj vezi bude u pravilnom pluralu
muškog roda- izgubit ć svoj krajnji slog 0 npr.:
4..)5J1 - profesori fakulteta
4..)5J1 ::;. - đ profesorima fakulteta
Ako genitivna veza đ u č kao objekat, promijenu ć preuzeti prvi
dio, kao što ć u č da se ispred konstrukcije genitiva pojavi prijedlog i
prvi dio ć u genitivu. Npr.:
.. - Vidjela sam Muhamedovu sestru.
ili '.11 ..:ll,., - u velikoj č sali
Genitivna veza može biti kompleksa (složena iz više dijelova) npr.:
0L:;- č je akcija pritvaranja, č i
ubijanja đ
Ako bolje razmotrimo ovu kompleksnu vezu, zapazit ć da prvi č
..)1 nije đ a da su druga dva vezani veznicima (što nije
č i tek krajnji je đ - pa se ovakve veze ne upotrebljavaju
č Katkad u ovakvim složenicama ć prijedlog J -za npr.:
"' :.J o , .. o ' ...
iWI Generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Iz primjera se vidi da je i ova konstrukcija rastavljeni genitiv -jer č
"' ;.J o ".. ' ,
-generalni- ovdje je u funkciji atributa a su u genitivu zbog prijed­
loga J a č Ujedinjeni je đ u funkciji atributa.
Pravilno bi bila upotrijebljena genitivna veza npr.:
J;. ... o Jo :..t... o J J o J.... ,..
..b_,k>JI r. -vazduhoplovna kompanije Bosne
.. ... .. ...
158
MORFOLOGIJA
VJEŽBA20.
J!JI JlS') . e/·· lS' ! JlS'
t __.-. lS') . '1) :?=: :,:.:.;
l) )o: 1i;) JlS') . t
.. )P)2 0) J
Ć
)')1 i;)- ć soba e);.. - van(i)
o ",. J .... o J
' ..
4.!_j- - trpezarija {-_Jj - star
.. o'
JCo·o -'ji i;)- ć soba
i;) - kupaonica -crijep ć
". ..... o J
- sastojati se - zidovi
" J "" •
startca
:;o-. -ispucao
.. o,
- stanovati JA-i- brava
j_?. - stan ć
mjesto gdje se živi
" .... o ....

l. Prevedi tekst- a zatim ga č (pismeno!) ili možda č o nekoj
drugoj ć i porodici.
2. Zatim analiziraj tekst č po č ovako:
J8' -biti ć gl. 3 l. m.r.)
- o, oj! (vokativna č
d - u (prijedlog)
159
ARAPSKI JEZIK l
_.JL.) {._.ti - drevna vremena (genitivna veza)
" ... J .. J ...
(Jj= 0l..a..JI - u genitivu zbog prijedloga

Gdje ti radiš?
; o ... o ' o ' ... o ........
Ja radim u bolnici.
'o J o ... o ... ... o ...... ' o ...
Pregledam bolesnike, objašnjavam im ono
...... :. ,, , ...... , ... o,
što ć kao bol i prepisujem im lijekove. . s:.IJ..l.ll .J ..._o......:, lJ wl J­
... ... ' ... ' " ... " ... <tJ ... ' "' o ...
Moja supruga je č i ona mi
pomaže u ordinaciji.
Katkad idem bolesnicima njihovim ć · Jl
Ja katkad ć glavobolju i kašljem.
Teško dišem i kašljem.
Boli me stomak - imam č
Idite u bolnicu radi č č pregleda.
. '.11
Ja ć da idem zubaru.
160
NAPOMENA AUTORA
Pri izradi udžbenika arapskog jezika pomagala sam se ć udžbenicima:
: 0-:)t - 0 rJIJ J 'll .uol_,.o.ll
...L....>...o 'l?J L:JI ...L....>...o ...L....>...o 'l?.:.L..J.-1 .._j_..y..
(štampano u Kairu 1981. godine)
(štampano u Damasku 1975. godine)
i _,...b ...L....>...o ..?:- :0-:)t - .iJJJI .uolj
(drugo izdanje štampano u Kairu 1909. godine)
: o..0L. 'll .ull - .iJJJI .uolj '--;---:!.;..l::.ll
..l"-11.:. ,JUI
(štampano u Tunisu 1985. godine)
: 0-:)t- .._,.,_rl loW o l__r..(
(drugo izdanje štampao Univerzitet u Kairu 1959. godine)
r- LT- ...u...... : 0-:)t - rJI (.s.:.W-1
(štampano u Tunisu 1974. godine)
.L..:>-1 ,,JI_,.,;:,.; ...L....>...o ...L....>...o : 0-:)t-
(štampano u Kairu 1982. godine- drugo izdanje)
grupa autora (štampano u Tunisu 1974. godine)
..Ul 0-:)t - o.:l_;ll
(štampano u Kairu 1982. godine)
(štampano u Tunisu 1967. godine)
y.l .L..:>-l : 0-:)t- ..:"lJ;,# l
3
o.: l_;l l J
(štampano u Kuvajtu 1968. godine), te odlomke iz:
,J:->- 4 'll
.1 0 -J..lli Juj
a,_,k.e LJ! 4b-.J
161
SADRŽAJ
Predgovor .. . . . . . . .. . . . . . . . . .. .. ... ... .. .. .. . . . . . . ... . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . .. ... ... . . . .. . . . . . . . . ... .... .. .. 5
Uvod........................................................................................................ 9
Fonetika
Tabelarni pregled arapskog pisma.......................................................... 15
Arapsko pismo . .. .. . . . .. ... .. . .. .... ... .. . . ... .. ... .. ... ... .. ... . . .. .... .. .. ... .. .. ... . . .. .. .. ..... ... 16
Konsonanti u arapskom jeziku .. . . . . . . . . . . . . .. ... . . . . . .. . . . . . .. ........ .. ... . . . . . ... .... ... ... 19
č i č slova .. ..... .... ....... .... ... ....... ... .... ... .. .... .... ... ...... ......... 22
Arapski konsonanti koji se po izgovoru razlikuju od naših .................... 23
Ernfatici . . ... .. .... . . ...... ... .. . .... .. . ... ... .. . . .. ..... ... .. .. ... .. ... .. ..... .. .. .. . ... . ... ...... ..... ... 25
č u pisanju dugog vokala - a - .............................................. 25
Vokali u arapskom jeziku .... . ... .. ... ..... .......... ... .... .... . ... .... .... .. .. ...... ....... ... 27
Dugi vokali . . .... ..... .. .... .. . ......... .. .. ... .. ... ... ... .. ...... .. ..... ... .. .. ... . .. ... .. ... . ....... .. 29
Al-hernzetu - pisanje i upotreba .............................................................. 30
Spojeno i rastavljeno hernzetun .............................................................. 32
Slog.... ... .. ...... ...................................................... .. .................................. 35
Udvojeni konsonant ................................................................................ 36
Znak za dužinu dugog vokala - a - .......................................................... 36
đ č 36
đ č ... ... ... .... ..... ... ........... ......................................................... . 37
Akcenat..................................... ...................... ... ................ ..................... 39
Brojke ....... ......... ... ......... ............. ........ ...... .... .......................................... 40
Morfologija
Morfologija ............................................................................................. 45
Vježba l.... .. ... ...... ...... ... .......... ........................... ......................... ......... ... 50
Imenice................................................................................................... 52
Vježba 2. ................................................................................................. 53
Rod imenica ................................ .. .... .. . .................................. ... .... .. .... .... 55
Vježba 3. ................................................................................................. 59
163
Broj imena - dual ............... .. .......... ... ..... ... ......... .... ........... .......... .. .......... 61
Vježba 4. ... ...... .. ..... ... ................................................ .. ........ .................... 64
Atributivna sintagma ............................................................................... 67
Vježba 5. ...... .... ............. ..... ... ..... ........ .... ....... ............ ...... ......... ............... 69
č . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Vježba 6. ................................................................................................. 72
Imenska č sa prijedložnom sintagmom u službi predikata .......... 78
Vježba 7. ................................................................................................. 79
Upitna č upitne zamjenice................................................ ......... 81
Vježba 8. ......... .......................................................................... .............. 86
č zamjenice ...................................................................................... 89
Vježba 9. ........................................................... ...................................... 95
Množina... .... .. ................ ................. ............................................. ........... 98
Vježba 10............................................. ...... .............. .. ............. .. .............. 100
Pravilna množina ženskog roda ......... .... .. .......... ........... ................ .. ........ 104
Vježba ll . ......................................... ......... ......... .......... .... ...................... 106
Nepravilna množina ...... ........................................................................ .. 109
Vježba 12................................................................................................ 112
Glagoli .................................................................................................... 115
Vježba 13............ ....... ...... ....................................................................... 119
Perfekt ...... ... ............................................................................................ 121
Vježba 14................................................................................................ 123
Imperfekt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . 124
Vježba 15................................................................................................ 129
Imperativ ....................................................................... .. ... ..................... 132
Vježba 16. ............................................................................................... 138
Brojevi .......................... ................. ..... ......... ............ ......... ... .... ......... ....... 141
Vježba 17................................................................................................ 145
Proniminalni suflksi uz prijedloge .......................................................... 147
Vježba 18................................................................................................ 149
164
Pozdravi .................... ................ ............... .. ....... .............. .. ........... ....... .... 151
Pokazne zamjenice ................. ... ........ .................................. ... ........ ...... ... 153
Vježba 19. ................ .. ... ........ .. ................ .. ........... ......... ........ ..... ........... .. 155
Genitivna veza ......................................................................................... 157
Vježba 20. ............................................................................................... 159
Napomena autora .... ..... .... ............................... .. ................. ............ ......... 161
165
-- •
...
Udžbenik Je besplatan ć donaciji Generalnog kuvajtskog komiteta
FEDERACIJA BOSNE l HERCEGOVINE. MINISTARSTVO OBRAZOVANJA. NAUKE. KULTURE l SPORTA, NIPP "UIUAN"
ISBN 9958·22·017·2. ·ISBN 9958·11·006·7

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful