You are on page 1of 684

,

y y y, y



6.3.2
6.3.2 I : . EUNIS . EUNIS- . EUNIS- . , , ( I ), . 6.2.2 - . , . : , , , , , , ,

, 2005

PREGLED STANITA SRBIJE


KOPNENA POVRINSKA VODENA STANITA
Povrinske stajae vode
Stalna oligotrofna jezera, bare i lokve Bentosne zajednice oligotrofnih voda Ukorenjena submerzna vegetacija oligotrofnih voda Ukorenjena plutaju}a vegetacija oligotrofnih voda Tepisi harofita u oligotrofnim vodama Zajednice mahovina tresetnica i <Utricularia> u oligotrofnim vodama Lokve na dinama Planktonske zajednice oligotrofnih staja}ih voda Stalna mezotrofna jezera, bare i lokve Bentosne zajednice mezotrofnih voda Slobodno plutajua vegetacija mezotrofnih voda Plutajui "splavovi" od <Hydrocharis morsus-ranae> Plutajui "splavovi" od <Stratiotes aloides> Plutajue kolonije od <Utricularia australis> i <Utricularia vulgaris> Plutajue prostirke od <Salvinia natans> Plutajue zajednice od <Aldrovanda vesiculosa> <Pistia stratiotes> grupacije * Tepisi so~ivica <Lemna>, <Spirodella>, <Wolffia> Ukorenjena submerzna vegetacija mezotrofnih voda Ukorenjena plutajua vegetacija mezotrofnih voda Zajednice vodenih ljutia <Ranunculus sect. Bratrachium> u plitkim vodama Flotantne zajednice sa dominacijom <Potamogeton natans> Flotantne zajednice sa dominacijom <Polygonum amphibium> Flotantne zajednice sa dominacijom <Sparganium natans> Flotantne zajednice sa dominacijom <Callitriche> spp. Tepisi harofita u stajaim mezotrofnim vodama Zajednice mahovina tresetnica i me{nica <Utricularia> u mezotrofnim vodama Planktonske zajednice mezotrofnih staja}ih voda Stalna eutrofna jezera, bare i lokve Bentosne zajednice eutrofnih voda

C C1 C1.1 C1.11 C1.12 C1.13 C1.14 C1.15 C1.16 C1.17 C1.2 C1.21 C1.22 C1.221 C1.222 C1.223 C1.224 C1.225 C1.226 C1.227 C1.23 C1.24 C1.242 C1.243 C1.244 C1.245 C1.246 C1.25 C1.26 C1.27 C1.3 C1.31

6 61 61-1 61-11 61-12 61-13 61-14 61-15 61-16 61-17 61-2 61-21 61-22 61-221 61-222 61-223 61-224 61-225 61-226 61-227 61-23 61-24 61-241 61-242 61-243 61-244 61-245 61-25 61-26 61-27 61-3 61-31

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 2 : ...

C1.311 C1.312 C1.313 C1.32 C1.321 C1.322 C1.323 C1.33 C1.331 C1.332 C1.333 C1.334 C1.335 C1.34 C1.341 C1.342 C1.3421 C1.3422 C1.3423 C1.343 C1.344 C1.35 C1.4 C1.41 C1.42 C1.43 C1.44 C1.45 C1.46 C1.47 C1.48 C1.5 C1.51 C1.52 C1.53 C1.54 C1.55 C1.6 spp. )

Bentosne zajednice litoralne zone jezerskog dna Bentosne zajednice sublitoralne zone jezerskog dna Bentosne zajednice zone jezerskog profundala Slobodno plutajua vegetacija eutrofnih voda Slobodno plutajua vegetacija eutrofnih voda sa dominacijom so~ivica Slobodno plutajua vegetacija eutrofnih voda sa dominacijom vodenih paprati Slobodno plutajua vegetacija eutrofnih voda sa dominacijom vodenih jetrenja~a Ukorenjena submerzna vegetacija eutrofnih voda Zajednice sa dominacijom resina (<Ceratophyllum> spp. ) i drezga (<Myriophyllum> spp.) Zajednice sa dominacijom vodene kuge (<Elodea> spp. ) Zajednice sa dominacijom podvodnica (<Najas> spp. ) Zajednice sa dominacijom submerznog talasinja (<Potamogeton> Zajednice sa dominacijom hara Ukorenjena plutajua vegetacija eutrofnih voda Grupacije <Hottonia palustris> u plitkoj vodi Grupacije lokvanja Grupacije `utog lokvanja <Nuphar> Grupacije belog lokvanja <Nympheaea> Me{ovite grupacije belog i `utog Nympheaea> Tepisi vodenog oraha <Trapa> Tepisi `utog lokvanj~i}a <Nymphoides flava> Planktonske zajednice eurofnih staja}ih voda Stalna distrofna jezera, bare i lokve Bentosne zajednice distrofnih voda Ukorenjena submerzna vegetacija distrofnih voda Ukorenjena plutajua vegetacija distrofnih voda Tepisi submerznih harofita u distrofnim vodama Zajednice mahovina tresetnica i me{nica <Utricularia> distrofnih voda Otvorene plitke lokve Tresetne bare Planktonske zajednice eurofnih staja}ih voda Stalna kopnena slana i brakina jezera, bare i lokve Bentosne zajednice slanih basena Tepisi submerznih harofita u kopnenim slanim i hiperslanim vodama Plutajua vegetacija slanih i brakinih voda Zajednice submerznih makrofita kopnenih slanih i brakinih voda Planktonske zajednice zaslanjenih staja}ih voda Privremena jezera, bare i lokve (vlane faze) lokvanja <Nuphar -

61-311 61-312 61-313 61-32 61-321 61-322 61-323 61-33 61-331 61-332 61-333 61-334 61-335 61-34 61-341 61-342 61-3421 61-3422 61-3423 61-343 61-344 61-345 61-4 61-41 61-42 61-43 61-44 61-45 61-46 61-47 61-48 61-5 61-51 61-52 61-53 61-54 61-55 61-6

3 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

C1.61 C1.62 C1.63 C1.64 C1.65 C1.66 C1.67 C1.68 C1.69 C2 C2.1 C2.11 C2.12 C2.121 C2.122 C2.123 C2.124 C2.13 C2.14 C2.144

Oligitrofne privremene vode deficitarne u krenjaku Mezotrofne privremene vode Eutrofne privremene vode Distrofne privremene vode Privremeno oligo-mezotrofne vode bogate u kre~njaku Privremene kopnene slane i brakine vode Turlozi i livade jezerskih dna Bentosne zajednice privremenih voda Ukorenjena plutajua vegetacija privremenih voda

61-61 61-62 61-63 61-64 61-65 61-66 61-67 61-68 61-69 62 62-1 62-11 62-12 62-121 62-122 62-123 62-124 62-13 62-14 62-141

Povrinske tekue vode


Izvori, vrulje i gejziri Izvori slatke meke vode Izvori tvrde vode Okamenjeni izvori sa formacijama sedre i travertina Kra{ki izvori sa kamenitom podlogom bez sedre Kra{ki izvori sa muljevitom podlogom Kra{ki izvori sa {ljunkovito-muljevitom podlogom Gejziri Termalni izvori Perialpijski termalni izvori Izvori sa temperaturom niom od 44C naseljeni heterotrofnim baktrijama, razli~itim grupama algi i retkim specijalizovanim ivotinjama Izvori sa temperaturom izmeu 44C i 65C naseljeni hetrotrofnim bakterijama i modrozelenim algama Izvori sa temperaturom iznad 65C naseljeni heterotrofnim bakterijama i modrozelenim algama Slani izvori Krenalni potoci Termalni izvori{ni poto~i}i Acidofilna oligotrofna vegetacija oko izvori{nih poto~i}a Oligotrofna vegetacija oko izvori{nih poto~i}a bogatih kre~njacima Mesotrofna vegetacija oko izvori{nih poto~i}a Eutrofna vegetacija oko izvori{nih poto~i}a Stalni , brzi i turbulentni vodeni tokovi ~iji nivo vode se ne menja Epiritralni i metaritralni potoci Hiporitralni potoci Vode nastale otapanjem gleera i sne`anika Vodopadi Travertisnki vodopadi Erozivni vodopadi Oligotrofna vegetacija brzih potoka na kiseloj podlozi Oligotrofna vegetacija brzih potoka na podlozi bogatoj kre~njakom

C2.1441

62-141

C2.1442 C2.1443 C2.15 C2.16 C2.17 C2.18 C2.19 C2.1A C2.1B C2.2 C2.21 C2.22 C2.23 C2.24 C2.241 C2.242 C2.25 C2.26

62-142 62-143 62-15 62-16 62-17 62-18 62-19 62-1A 62-1B 62-2 62-21 62-22 62-23 62-24 62-241 62-242 62-25 62-26

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 4 : ...

C2.27 C2.28 C2.3 C2.31 C2.32 C2.33 C2.34 C2.35 C2.36 C2.37 C2.4 C2.41 C2.42 C2.43 C2.44 C2.5 C2.6 C3 C3.1 C3.11 C3.2 C3.21 C3.22 C3.23 C3.24 C3.241 C3.242 C3.243 C3.244 C3.245 C3.25 C3.251 C3.252 C3.253 C3.254 C3.26 C3.27 C3.271 C3.272 C3.28

Mezotrofna vegetacija brzih potoka Eurtrofna vegetacija brzih potoka Stalni, spori, mirni vodotokovi ~iji nivo vode se ne menja Epipotamalni potoci Metapotamalni i hipopotamalni potoci Mezotrofna vegetacija sporih reka Eutrofna vegetacija sporih reka Bentosne zajednice sporih nizisjkih (eutrofnih) reka Planktonske zajednice mezotrofnih teku}ih voda Planktonske zajednice eutrofnih teku}ih voda Reni tokovi sa variranjem nivoa vode, uzvodno od estuara Reke brakine vode sa variranjem nivoa vode Reke slatke vode sa variranjem nivoa vode Mezotrofna vegetacija reka sa variranjem nivoa vode Eutrofna vegetacija reka sa variranjem nivoa vode Privremeno tekua voda (vlana faza) Film vode koji tee po stenama uz ivice glavnog vodenog toka

62-27 62-28 62-3 62-31 62-32 62-33 62-34 62-35 62-36 62-37 62-4 62-41 62-42 62-43 62-44 62-5 62-6 63 63-1 63-11 63-2 63-21 63-22 63-23 63-24 63-241 63-242 63-243 63-244 63-245 63-25 63-251 63-252 63-253 63-254 63-26 63-27 63-271 63-272 63-28

Litoralna zona kopnenih povrinskih voda


Grupacije helofita bogate vrstama Grupacije malih helofita brzih vodotokova Grupacije trske i drugih visokih helofita na rubovima vodenih basena Grupacije trske <Phragmites australis> Grupacije site <Scirpus lacustris> Grupacije rogoza <Typha> Srednje visoke ne-travolike zajednice vodenih obala Grupacije <Equisetum fluviatile> Emerzne <Butomus umbellatusa> grupacije <Oenanthe aquatica>-<Rorippa amphibia> emerzne zajednice Emerzne <Lythrum salicaria> grupacije Emerzne <Scrophularia umbrosa> grupacije Srednje visoke travne grupacije na rubovima vodenih basena Grupacije iirota <Acorus calamus> Emerzne <Glyceria>-<Sparganium> grupacije Emerzne <Pycreus (Cyperus) longus> grupacije Emerzne <Calamagrostietum pseudophragmites> grupacije Grupacije <Phalaris arundinacea> Halofilne grupacije <Scirpus> Halofilne grupacije <Schoenoplectum tabernaemontani> Halofilne grupacije <Bolboschoenus maritimus> Grupacije Cladium mariscum na obalama vodenih basena

5 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

C3.29b C3.2A C3.3 C3.32 C3.4 C3.41 C3.411 C3.412 C3.43 C3.431 C3.44 C3.45 C3.5 C3.51 C3.511 C3.513 C3.514 C3.52 C3.53 C3.54 C3.55 C3.551 C3.552 C3.553 C3.6 C3.61 C3.62 C3.63 C3.64 C3.65 C3.66 C3.7 C3.71 C3.72 C3.73 C3.8

Grupacije trske i <Tanacetum serotinum> Grupacije <Glyceria maxima> Grupacije visokih {evara na rubovima vodenih basena Grupacije italijanske trske <Arundo donax> Grupacije siromane vrstama na niskim obalama ili amfibijska vegetacija Euro-sibirske viegodinje amfibijske zajednice Euro-sibirske viegodinje grupacije <Eleocharis acicularis> u kopnenim slatkim vodama Euro-sibirske viegodinje grupacije kopnenim slatkim vodama Centralno euroazijske amfibijske zajednice Pontsko-panonske zajednice niskih {a{eva na obalama reka Grupacije <Eleocharis parvula> i <Eleocharis acicularis> u kopnenim slanim i brakinim vodama Grupacije <Nasturtium officinale> (<Rorippa nasturtium-aquaticum>) Pionirska i efemerna vegetacija periodino plavljenih obala Euro-sibirske jednogodinje amfibijske patuljaste busenaste zajednice Slatkovodne patuljaste zajednice <Eleocharis> Busenje malih <Cyperus> vrsta Patuljaste zeljaste zajednice na vlanoj podlozi Zajednice sa <Bidens> na obalama jezera i bara Euro-sibirkse jednogodinje zajednice na renom mulju Boreo-arktike zajednice na renom mulju Ratrkana vegetacija na ljunkovitim renim obalama Boreo-alpijska potona ljunkovita stanita Alpijska i de-alpijska rena ljunkovita stanita Mediteranska rena ljunkovita stanita Obale od mekih i mobilnih sedimenata bez ili sa ratrkanom vegetacijom Peane rene obale bez vegetacije ljunkovite rene obale bez vegetacije Muljevite rene obale bez vegetacije Eksponirani pesak i ljunak slatkih jezera bez vegetacije Eksponirani muljevi slatkih jezera bez vegetacije Eksponirane plae kopnenih slanih i brakinih voda na mekim sedimentima bez vegetacije Obale od nepokretnog supstrata bez ili sa ratrkanom vegetacijom Periodino eksponirano re~no stenje, ploe i blokovi Periodino eksponirano jezersko stenje, plonici i blokovi Crpne zone rezervoara sa nepokretnim supstratom Kopnena stanita zavisna od raspravanja ili toka vode <Eleocharis palustris> u

63-281 63-29 63-3 63-31 63-4 63-41 63-411 63-412 63-42 63-421 63-43 63-44 63-5 63-51 63-511 63-512 63-513 63-52 63-53 63-54 63-55 63-551 63-552 63-553 63-6 63-61 63-62 63-63 63-64 63-65 63-66 63-7 63-71 63-72 63-73 63-8

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 6 : ...

D D1 D2 D2.2 D2.21 D2.22 D2.221 D2.222 D2.223 D2.224 D2.26 D2.28 D2.281 D2.282 D2.2C D2.2C1 D2.2C2 D2.3 D2.31 D2.32 D2.33 D2.34 D2.37 D2.38 D2.39 D2.3C D2.3D D2.3I D2.3I1 D2.3I2 D2.3I3 D4 D4.1 D4.11 D4.12 D4.13

MOVARNA, STANITA

TRESAVSKA

RITSKA
5 51 52 52-1 52-11 52-12 52-121 52-122 52-123 52-124 52-13 52-14 52-141 52-142 52-15 52-151 52-152 52-2 52-21 52-22 52-23 52-24 52-25 52-26 52-27 52-28 52-29 52-2A 52-2A1 52-2A2 52-2A3 53 53-1 53-11 53-12 53-13

Izdignute i ravne movare Dolinske, siromane i prelazne movare


Siromani mo~vare Mo~vare sa <Eriophorum scheuchzeri> Mo~vare sa <Carex nigra>, <Carex canescens>, <Carex echinata> Dinarske <Carex nigra>-<Carex echinata> sedge kisele movare Rodopidske <Carex nigra>-<Carex echinata> kisele movare Balkanidske (=staroplaninske) <Carex nigra>-<Carex echinata> movare Mezio-makedonske <Carex nigra>-<Carex echinata> movare Mo~vare sa <Eriophorum angustifolium> Ilirsko-mezijske kisele mo~vare <Narthecium scardicum> movare <Willemetia stipitata> movare Mo~vare oko izvora meke vode Izvori sa <Cardamine amara> Mahovinske mo~vare oko izvora meke vode Prelazne movare i tresave <Carex lasiocarpa> busenjaci <Carex diandra> tresave <Carex rostrata> tresave <Carex limosa> busenjaci <Rhynchospora alba> tresave <Sphagnum> - <Eriophorum> splavovi <Menyanthes trifoliata> - <Potentilla palustris> splavovi <Eriophorum vaginatum> tresave <Molinia caerulea> tresave Isto~nobalkanske sfagnumske <Sphagnum> tresave Isto~nobalkanske <Sphagnum> - <Drosera rotundifolia> tresave Isto~nobalkanske <Sphagnum> - <Pinquicula balcanica> tresave Isto~nobalkanske <Sphagnum> - <Equisetum fluviatile> splavovi

Movare bogate bazama


Bogate mo~vare, ukljuijui eutrofne mo~vare sa visokim zeljastim biljkama <Schoenus nigricans> mo~vare <Schoenus ferrugineus> mo~vare Subkontinentalne <Carex davalliana> mo~vare

7 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

D4.15 D4.16 D4.1A D4.1B D4.1B1 D4.1B2 D4.1C D4.1F D4.1G D4.1K D4.1N D4.2 D4.23 D4.231

<Carex dioica>, <Carex pulicaris> i <Carex flava> mo~vare <Carex nigra> alkalne mo~vare <Eleocharis quinqueflora> mo~vare Mediteransko-turanski mo~vare od niskih {a{eva <Pinquicula hirtiflora> zajednice na podlozi preko koje se sliva voda <Pinquicula balcanica> zajednice na podlozi preko koje se sliva voda <Carex rostrata> alkalne mo~vare Srednjeevropske <Blysmus compressus> mo~vare Alkalne mo~vare od niskih zeljastih biljaka <Sesleria caerulea> mo~vare Mo~vare na izvorima tvrde vode Bazine planinske naplavine i obale potoka sa bogatom arktiko montanom florom Arktoalpijski <Equisetum>, <Typha> i <Juncus> busenjaci Arktoalpijski <Juncus triglumis> i <Primula haleri> busenjaci oko bujinih potoka

53-14 53-15 53-16 53-17 53-171 53-172 53-18 53-19 53-1A 53-1B 53-1C 53-2 53-21 53-211

D5 D5.1 D5.11 D5.12 D5.13 D5.131 D5.132 D5.133 D5.2 D5.21 D5.211 D5.2111 D5.2112 D5.212 D5.2121 D5.2122 D5.2123 D5.213 D5.2131 D5.2132 D5.214

evari i traci, obino bez slobodne stajae vode


Tr{}aci obino bez slobodne stajae vode Grupacije <Phragmites australis> obino bez slobodne stajae vode Grupacije <Scirpus lacustris> obino bez slobodne stajae vode Grupacije <Typha> obino bez slobodne stajae vode Grupacije <Typha latifolia> obino bez slobodne stajae vode Grupacije <Typha angustifolia> obino bez slobodne stajae vode Grupacije <Typha laxmannii> obino bez slobodne stajae vode Grupacije visokih {a{eva obino bez slobodne stajae vode Grupacije visokih {a{eva <Carex> spp. Grupacije <Carex acuta> i <Carex acutiformis> <Carex acuta> grupacije <Carex acutiformis> grupacije Grupacije <Carex vulpina> i <Carex riparia> <Carex vulpinae> busenjaci <Carex otrubae> busenjaci <Carex riparia> grupacije Grupacije <Carex rostrata> i <Carex vesicaria> <Carex rostrata> grupacije <Carex vesicaria> grupacije Busenjaci <Carex elata>

54 54-1 54-11 54-12 54-13 54-131 54-132 54-133 54-2 54-21 54-211 54-2111 54-2112 54-212 54-2121 54-2122 54-2123 54-213 54-2131 54-2132 54-214

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 8 : ...

D5.215 D5.216 D5.217 D5.218 D5.219 D5.22 D5.220 D5.24 D5.26 D5.3 D6 D6.1 D6.12

Busenjaci <Carex paniculata> <Carex disticha> grupacije <Carex buekii> grupacije <Carex caespitosa> busenjaci <Carex appropinquata> busenjaci Grupacije visokih {iljea <Cyperusa>, osim <Cyperus papyrus> <Carex pseudocypreus> busenjaci Mo`varne grupacije <Cladium mariscus> Busenjaci <Scirpus sylvaticus> Ritovi u kojima dominira <Juncus effusus> ili druge visoke site <Juncus> spp.

54-215 54-216 54-217 54-218 54-219 54-22 54-221 54-23 54-24 54-3 55 55-1 55-11

Kopneni slani i brakini ritovi i traci


Kopneni slani ritovi Unutar Evropski slani ritovi sa grupacijama <Juncus gerardi> i <Elymus repens> Unutar centralnoevropski i anatolijski busenjaci sa <Salicornia>, <Microcnemum>, <Suaeda> i <Salsola> Panonski <Salicornia europaea> busenjaci Panonske <Salsola> zajednice Panonski <Suaeda> busenjaci Unutar Evropski slani ritovi sa grupacijama <Carex divisa> Unutar Evropski slani ritovi sa grupacijama <Carex distans> Koponene slane i brakine siroma{ne grupacije helofita obino bez slobodno stajae vode Suve halofilne grupacije trske <Phragmites>

D6.16 D6.161 D6.162 D6.163 D6.17 D6.18 D6.2 D6.21

55-12 55-121 55-122 55-123 55-13 55-14 55-2 55-21

E
E1 E1.1 E1.11 E1.111 E1.112 E1.12 E1.121 E1.122

TRAVNA STANITA I STANITA VISOKIH AEVA


Suve travne formacije
Otvorena termofilna pionirska vegetacija na peskovitom ili kamenitom tlu Euro-sibirske zeljaste zajednice na krhotinama stenja Zajednice [Sempervivum] i [Jovibarba] na krhotinama stenja Zajednice [Sedum stefco] na krhotinama stenja Euro-sibirske zeljaste zajednice na krenjakom pesku Otvorena termofilna pionirska vegetacija na pesku sa dominacijom Festuca vaginata Otvorena termofilna pionirska vegetacija na pesku sa dominacijom Coryspermum nitidum Otvorena termofilna pionirska vegetacija na pesku sa dominacijom Thymus serpyllum i Corynephorus canescens

3 31 31-1 31-11 31-111 31-112 31-12 31-121 31-122

E1.123

31-123

9 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

E1.124 E1.2 E1.21 E1.211 E1.212 E1.213 E1.214 E1.22 E1.221 E1.222 E1.223 E1.224 E1.225 E1.226 E1.2261 E1.2262 E1.2263 E1.227 E1.228 E1.229

Otvorena termofilna pionirska vegetacija na ve{ta~ki nasutom pesku Brometum tectori - Senecio-Silenetum vulgaris Viegodinje krenjake travne formacije i stepe na bazi~noj podlozi Grko-balkanske stepe sa [Satureja montana] Mezijske `bunaste stepolike zajednice sa <Euphorbia myrsinithes> Mezijske `bunaste stepolike zajednice sa <Salvia officinalis> Mezijske `bunaste stepolike zajednice sa <Nepta rtanjensis> Mezijske `bunaste stepolike zajednice sa <Asperula purpurea> (= <Galium purpureum>) Suve subkontinentalne valesiacae]) stepske travne formacije ([Festucion

31-124 31-2 31-21 31-211 31-212 31-213 31-214 31-22

Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije dominacijom Carex humilis Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije dominacijom Andropogon ishaemum Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije dominacijom Chrysopogon gryllus Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije dominacijom Festuca valesiaca s.lat. Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije dominacijom Danthonia calycina Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije koviljem <Stipa> spp.

sa 31-221 sa 31-222 sa 31-223 sa 31-224 sa 31-225 sa 31-226 31-2261 31-2262 31-2263 31-227 31-228 sa 31-229

Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije sa <Stipa tirsa> Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije sa <Stipa pulcherrima> Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije sa koviljem <Stipa bromoides> Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije sa dominacijom Poa alpina Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije dominacijom <Koeleria gr. montana> Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije dominacijom Agrostis gr. vulgaris sa

E1.22A E1.22B E1.22C E1.26 E1.26A E1.2B E1.2B1 E1.2B11

Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije formacije sa dominacijom Carex halleriana Suve subkontinentalne stepske travne formacije na lesu Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije na veoma strmim kanjonskim stranama Polusuve subatlantske krenjake travne formacije Balkanske polusuve krenjake travne formacije Serpentinske stepe Serpentinske stepe na dubljem zemljitu Serpentinske stepe na dubljem zemljitu sa <Bromus fibrosus>

31-22A 31-22B 31-22C 31-23 31-231 31-24 31-241 31-2411

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 10 : ...

Serpentinske stepe na dubljem zemljitu E1.2B12 E1.2B13 E1.2B14 E1.2B15 E1.2B16 E1.2B2 E1.2B21 E1.2B22 E1.2B23 E1.2B24 E1.2B25 E1.2B26 E1.2B27 E1.2B28 E1.2B3 E1.2C E1.2C1 E1.2C2 E1.2C3 E1.2C4 E1.2C5 E1.2C6 E1.2F E1.2F1 E1.2F2 E1.2F3 E1.2F4 E1.2F5 gryllus> Serpentinske stepe na dubljem zemljitu calycina>

sa <Chrysopogon 31-2412 sa <Danthonia 31-2413 31-2414 31-2415 31-2416 31-242 31-2421 31-2422 31-2423 31-2424 31-2425 31-2426 31-2427

Serpentinske stepe na dubljem zemljitu sa <Koeleria montana> Serpentinske stepe na dubljem zemljitu sa <Agrostis vulgaris> Serpentinske stepe na dubljem zemljitu sa <Festuca valesiaca> Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa <Festuca panciciana> Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa <Festuca valesiaca> Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa <Euphorbia glabriflora> Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa <Genista hassertiana> Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa <Fumana bonapartei> Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa <Plantago carinata> Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa <Artemisia lobeli> Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa <Stipa novakii> Formacije na krupnim blokovima serpentinskih stena Panonske lesne stepske travne formacije Panonske lesne stepske travne formacije sa dominacijom Festuca rupicola Panonske lesne Andropogon ishaemum Panonske lesne Chrysopogon gryllus stepske stepske travne travne formacije formacije sa sa dominacijom

31-2428 31-243 31-25 31-251 31-252

dominacijom 31-253 31-254 31-255 31-256 31-26 31-261 31-262 31-263 31-264 31-265

Panonske lesne stepske formacije sa dominacijom Festuca valesiaca Panonske lesne stepske formacije sa dominacijom Festuca pseudovina Panonske lesne stepske formacije sa dominacijom Kochia prostrata Panonske peane stepe Panonske peane stepe sa dominacijom Chrysopogon gryllus Panonske peane stepe sa dominacijom Festuca valesiaca Panonske peane stepe sa dominacijom Festuca wagneri Panonske peane stepe sa dominacijom Festuca rupicola Panonske peane stepe sa dominacijom Tragus racemosus

11 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

E1.2F6 E1.5 E1.55 E1.551 E1.552 E1.6 E1.7 E1.71 E1.71A E1.71B E1.72 E1.73 E1.74 E1.75 E1.76 E1.761 E1.762 E1.763 E1.764 E1.765

Panonske peane stepe sa dominacijom Andropogon ischaemum Mediteransko-montane travne formacije Istone sub-mediteranske travne formacije Balkanske submediteranske dolomitske travne formacije Balkanske submediteranske krenjake travne formacije Subnitrofilne travne formacije Ne-mediteranske suve kisele i neutralne zatvorene travne formacije [Nardus stricta] zeljaste zajednice Umereno vlane [Nardus stricta] zeljaste zajednice Suve [Nardus stricta] zeljaste zajednice [Agrostis] - [Festuca] travne formacije [Deschampsia flexuosa] travne formacije Stanita sa [Calamagrostis epigejos] [Carex arenaria] travne formacije Suve subkontinentalne silikatne stepske travne formacije Suve subkontinentalne silikatne stepske dominacijom Chrysopogon gryllus Suve subkontinentalne silikatne stepske dominacijom Festuca valesiaca Suve subkontinentalne silikatne stepske dominacijom Danthonia calycina Suve subkontinentalne silikatne stepske dominacijom Agrostis spp. Suve subkontinentalne silikatne stepske dominacijom detelina ! travne formacije travne formacije travne formacije travne formacije travne formacije sa

31-266 31-3 31-31 31-311 31-312 31-4 31-5 31-51 31-511 31-512 31-52 31-53 31-54 31-55 31-56 31-561

sa 31-562 sa 31-563 sa 31-564 sa 31-565

E1.9 E1.91 E1.92 E1.921 E1.922 E1.923 E1.9B E2 E2.1 E2.11 E2.12 E2.13 E2.2

Ne-mediteranske suve kisele i neutralne otvorene travne formacije, ukljuujui unutarkopnene dinske travne formacije Patuljaste jednogodinje travne formacije na silikatu Viegodinje otvorene travne formacije na silikatu Suve subkontinentalne otvorene silikatne stepske travne formacije Suve submediteranske otvorene silikatne formacije sa dominacijom jastu~astih netravnih busenova Suve submediteranske otvorene silikatne formacije sa dominacijom detelina Panonske unutarkopnene dine

31-6 31-61 31-62 31-621 31-622 31-623 31-63 32 32-1 32-11 32-12 32-13 32-2

Umereno vlane travne formacije


Stalni mezotrofni panjaci i livade za napasanje nakon koenja Nenaru{eni panjaci Kanalima ispresecani panjaci Naputeni panjaci Visoke livade niskih i srednjih nadmorskih visina

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 12 : ...

E2.23 E2.231 E2.232 E2.3 E2.33 E2.5 E2.51 E2.52 E2.53 E2.54 E2.55

Medio-evropske submontane visoke livade Medio-evropske submontane visoke livade sa Arrhenatherum elatius Medio-evropske submontane visoke livade sa Alopecurus pratensis Planinske visoke livade Balkanske planinske visoke livade Livade u stepskoj zoni Livade u stepskoj zoni sa dominacijom Arrhenatherum elatius Livade u stepskoj zoni sa dominacijom Festuca orientalis Livade u stepskoj zoni sa dominacijom Lolium perenne Livade u stepskoj zoni sa dominacijom Agrostis alba ( A. stolonifera) Livade u stepskoj zoni sa dominacijom Alopecurus pratensis Veoma fertilizovane travne formacije koje se ponovno zasejavaju i agrikulturno unapredjuju, ukljuujui sportska igralita i travnjake Veoma fertilizovane travne formacije koje se ponovno zasejavaju i agrikulturno unapredjuju, ukljuujui sportska igralita i travnjake Suve i umereno vlane travne formacije koje se agrikulturno unapredjuju Vlane travne formacije koje se agrikulturno unapredjuju, esto sa drenanim slojem Sportski tereni i ledine Parkovski travnjaci Mali travnjaci Umereno vla`ne neodr`avane travne formacije

32-21 32-211 32-212 32-3 32-31 32-4 32-41 32-42 32-43 32-44 32-45

E2.6

32-5

E2.6 E2.61 E2.62 E2.63 E2.64 E2.65 E2.7


E3 E3.3 E3.31 E3.31A E3.31B E3.31C E3.31D E3.31E E3.34 E3.341 E3.342

32-6 32-61 32-62 32-63 32-64 32-65 32-7 33 33-1 33-11 33-111 33-112 33-113 33-114 33-115 33-12 33-121 33-122

Sezonski vlane i vlane travne formacije


Sub-mediteranske vlane livade Grko-Mezijske rene plavine i vlane livade sa detelinama [Trifolium] Grko-Mezijske rene plavine i vlane livade sa [Alopecurus pratensis] Grko-Mezijske rene plavine i vlane livade sa [Hordeum secalinum] Grko-Mezijske rene plavine i vlane livade sa dominacijom detelina Grko-Mezijske rene plavine i vlane livade sa dominacijom Agrostis alba Grko-Mezijske rene plavine i vlane livade sa dominacijom Poa trivialis Ilirsko-Mezijske rene plavine i vlane livade sa detelinama [Trifolium] Ilirsko-Mezijske rene plavine i vlane livade sa [Alopecurus pratensis] Ilirsko-Mezijske rene plavine i vlane livade sa [Festuca pratensis]

13 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

E3.343 E3.4 E3.41 E3.411 E3.412 E3.413 E3.43 E3.431 E3.432 E3.45 E3.46 E3.461 E3.463 E3.464 E3.465 E3.466 E3.467 E3.4671 E3.4672 E3.469 E3.5 E3.51 E3.52 E4 E4.1 E4.11 E4.12 E4.14 E4.2 E4.22 E4.221

Ilirsko-Mezijske rene plavine i vlane livade sa [Agrostis canina] Mokre i vlane eutrofne i mezotrofne travne formacije Atlantske i sub-atlantske vlane livade Sub-atlantske vlane livade sa dominacijom Scirpus sylvaticus Sub-atlantske vlane livade sa dominacijom Eriophorum latifolium Sub-atlantske vlane livade sa dominacijom Equisetum palustre Subkontinentalne livade na renim plavinama Subkontinentalne livade na renim plavinama sa <Deschampsia caespitosa> Subkontinentalne livade na renim plavinama sa dominacijom razli~itih <Juncus> vrsta Skorije naputene visoke livade Kontinentalne vlane livade Kontinentalne vlane livade sa dominacijom Molinia caerulaea Kontinentalne vlane livade sa dominacijom razli~itih <Juncus> vrsta Kontinentalne vlane livade sa dominacijom Carex gracilis Kontinentalne caespitosa vlane livade sa dominacijom Deschampsia

33-123 33-2 33-21 33-211 33-212 33-213 33-22 33-221 33-222 33-23 33-24 33-241 33-242 33-243 33-244 33-245 33-246 33-2461 33-2462 33-247 33-3 33-31 33-32 34 34-1 34-11 34-12 34-13 34-6 34-61 34-611

Kontinentalne vlane livade sa dominacijom Festuca pratensis Kontinentalne vlane livade sa dominacijom Alopecurus pratensis Kontinentalne vlane livade sa Alopecurus pratensis i Caltha laeta Kontinentalne vlane livade sa dominacijom detelina i vrste <Alopecurus pratensis> Kontinentalne vlane livade sa dominacijom Agropyrum repens Mokre i vlane oligotrofne travne formacije [Molinia coerulea] livade i srodne zajednice Gole [Juncus] livade i vla`ne [Nardus stricta] zeljaste zajednice

Alpijske i subalpijske travne formacije


Travne formacije oko sneanika Boreo-alpijske travne formacije i zeljasta stanita oko acidoklinih sneanika Boreo-alpijske travne formacije i zeljasta stanita oko kalciklinih sneanika Boreo-alpijske travne zajednice sa papratima oko sneanika Planinski vrhovi, grebeni i eksponirane strane na kojima dominiraju mahovine i liajevi Zajednice liajeva na stenovitim ploama Zajednice liajeva na krenjakim stenama

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 14 : ...

E4.222 E4.23 E4.26 E4.3 E4.31 E4.311 E4.312 E4.313 E4.314 E4.39 E4.391 E4.3911

Zajednice liajeva na silkatnim stenama Vritine sa mahovinama na stenovitim ploama, platoima i vrhovima Zajednice liajeva razvijene na zemljitu Acidifilne alpijske i subalpijske travne formacije Alpijski [Nardus stricta] i srodne zeljaste zajednice Ilirsko-zapadnomezijske subalpske [Nardus stricta] zajednice Mezijsko-severnoskardopindske zeljaste zajednice Ilirsko-zapadnomezijske zajednice subalpske [Nardus fallax]

34-612 34-62 34-63 34-2 34-21 zeljaste 34-211 stricta] 34-212 zeljaste 34-213 atrata] 34-214 34-22 34-221 34-2211

subalpske

[Festuca

Mezijsko-severnoskardopindske zeljaste zajednice

subalpske

[Plantago

Oro-mezijske acidofilne travne formacije Ilirsko-zapadnomezijske acidifilne alpijske i subalpijske travne formacije Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske <Carex curvula> travne zajednice na silikatima Ilirsko-zapadnomezijske alpijske ferrugineae> travne zajednice na silikatima i subalpijske <Carex

E4.3912

34-2212

E4.3913

Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske <Sesleria comosa> travne zajednice na silikatima Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske <Festuca paniculata> travne zajednice na silikatima Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske <Festuca variae> travne zajednice na silikatima Ilirsko-zapadnomezijske alpijske adamovicii> travne zajednice na silikatima i subalpijske <Festuca

34-2213

E4.3914 E4.3915

34-2214 34-2215

E4.3916

34-2216

E4.3917 E4.3918 E4.392

Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske <Festuca riloensis> travne zajednice na silikatima Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske <Poa violacea> travne zajednice na silikatima Mezijsko-severnoskardopindske acidifilne alpijske i subalpijske travne formacije Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Carex curvula> travne zajednice na silikatima Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Sesleria korabensis> travne zajednice na silikatima Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Sesleria comosa> travne zajednice na silikatima Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Sesleria coerulea> travne zajednice na silikatima

34-2217 34-2218 34-222

E4.3921

34-2221

E4.3922

34-2222

E4.3923

34-2223

E4.3924

34-2224

15 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

E4.3925

Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Festuca paniculata> travne zajednice na silikatima Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Festuca vallida> travne zajednice na silikatima Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Festuca adamovicii> travne zajednice na silikatima Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Festuca scardica> travne zajednice na silikatima Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Festuca supina> travne zajednice na silikatima Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Poa violacea> travne zajednice na silikatima Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Carex laevis> travne zajednice na silikatima Alpijske i subalpijske niske otvorene `bunasto-travne acidofilne formacije Ilirsko-zapadnomezijske niske otvorene `bunasto-travne acidofilne formacije Mezijsko-severnoskardopindske niske otvorene `bunasto-travne acidofilne formacije Balkanske mrazne travne humke - tufuri Kalcifilne alpijske i subalpijske travne formacije Zatvorene kalcifilne alpijske travne formacije Ilirsko-zapadnomezijske kalcifilne alpijske i subalpijske travne formacije Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske <Carex laevis> travne zajednice na karbonatima Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske <Carex humilis> travne zajednice na karbonatima Ilirsko-zapadnomezijske alpijske juncifolia> travne zajednice na karbonatima i subalpijske <Sesleria

34-2225

E4.3926

34-2226

E4.3927

34-2227

E4.3928

34-2228

E4.3929

34-2229

E4.392A

34-222A

E4.392B E4.3B E4.3B1 E4.3B2 E4.3B3 E4.4 E4.41 E4.411 E4.4111

34-222B 34-23 34-231 34-232 34-233 34-3 34-31 34-311 34-3111

E4.4112

34-3112

E4.4113

34-3113

E4.4114

Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske <Sesleria latifolia> travne zajednice na karbonatima Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske <Sesleria robusta> travne zajednice na karbonatima Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske <Festuca bosniaca> (= <Festuca pungens>) travne zajednice na karbonatima Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i koritnicensis> travne zajednice na karbonatima subalpijske <Festuca

34-3114

E4.4115

34-3115

E4.4116

34-3116

E4.4117

34-3117

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 16 : ...

E4.4118

Ilirsko-zapadnomezijske alpijske paniculata> travne zajednice na karbonatima

subalpijske

<Festuca 34-3118

E4.4119 E4.412

Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske <Festuca gr. violacea> travne zajednice na karbonatima Mezijsko-severnoskardopindske kalcifilne alpijske i subalpijske travne formacije Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Carex laevis> travne zajednice na karbonatima Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Carex sempervirens> travne zajednice na karbonatima Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Sesleria rigidae> travne zajednice na karbonatima Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Sesleria latifolia> travne zajednice na karbonatima Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Sesleria wettsteinii> travne zajednice na karbonatima Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Festuca adamovicii> travne zajednice na karbonatima Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Festuca xanthina> travne zajednice na karbonatima Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Festuca varia s.l.> travne zajednice na karbonatima Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Festuca paniculata> travne zajednice na karbonatima Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Festuca gr. duriuscula> travne zajednice na karbonatima Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Festuca gr. violacea> travne zajednice na karbonatima Vetru izlo`ene [Kobresia myosuroides] zeljaste zajednice Ilirsko-zapadnomezijske kalcifilne alpijske i subalpijske travne formacije Mezijsko-severnoskardopindske kalcifilne alpijske i subalpijske travne formacije Alpijske i subalpijske niske otvorene `bunasto-travne kalcifilne formacije Ilirsko-zapadnomezijske niske otvorene `bunasto-travne kalcifilne formacije Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske octopetalla> niske otvorene `bunasto-travne kalcifilne formacije <Dryas

34-3119 34-312

E4.4121

34-3121

E4.4122

34-3122

E4.4123

34-3123

E4.4124

34-3124

E4.4125

34-3125

E4.4126

34-3126

E4.4127

34-3127

E4.4128

34-3128

E4.4129

34-3129

E4.413A

34-312A

E4.413B E4.42 E4.421 E4.422 E4.46 E4.461

34-312B 34-32 34-321 34-322 34-33 34-331

E4.4611

34-3311

17 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

E4.4612 E4.462

Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske <Helianthemum> spp. niske otvorene `bunasto-travne kalcifilne formacije Mezijsko-severnoskardopindske niske otvorene `bunasto-travne kalcifilne formacije Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Dryas octopetalla> niske otvorene `bunasto-travne kalcifilne formacije Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Helianthemum> spp. niske otvorene `bunasto-travne kalcifilne formacije Alpijske i subalpijske obogaene travne formacije Subalpijske visoke livade sa [Trisetum flavescens] Dinarske subalpijske visoke livade [Pancicion] Alpijske i subalpijske ultrabazine travne formacije Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske serpentinske travne formacije Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske <Carex laevis> serpentinske travne formacije Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske <Sesleria latifolia> serpentinske travne formacije Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske <Sesleria rigida> serpentinske travne formacije Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske <Stipa pulcherrima> serpentinske travne formacije Ilirsko-zapadnomezijske alpijske i subalpijske <Carex humilis> serpentinske travne formacije Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske serpentinske travne formacije Mezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske <Sesleria latifolia> serpentinske travne formacije

34-3312 34-332

E4.4621

34-3321

E4.4622 E4.5 E4.51 E4.52 E4.6 E4.61 E4.611 E4.612 E4.613 E4.614 E4.615 E4.62

34-3322 34-4 34-41 34-42 34-5 34-51 34-511 34-512 34-513 34-514 34-515 34-52

E4.621

34-521

E5

umski proseci i istine i stanita visokih zeleni


Termofilni umski proseci Ksero-termofilni {umski proseci Mezofilni {umski proseci Bujadi{ta [Pteridium aquilinum] Mokra i vlana stanita visokih zeleni, rubna paprati{ta i livade Pregrade ili zastori od viegodinjih visokih zeljastih biljaka du vodotokova Zastori vodotokova (drugaiji od onih sa [Filipendula]) [Angelica archangelica] fluvijane zajednice [Althaea officinalis] zastori [Angelica brachyradia] fluvijane zajednice [Telekia speciosa] fluvijalne zajednice [Petasites hybridusi] fluvijalne zajednice Zasenjeni ivini umski proseci

E5.2 E5.21 E5.22 E5.3


E5.4 E5.41 E5.411 E5.4111 E5.4113 E5.4114 E5.4115 E5.4116 E5.43

35 35-1 35-11 35-12 35-2 35-3 35-31 35-311 35-3111 35-3112 35-3113 35-3114 35-3115 35-32

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 18 : ...

E5.5 E5.51 E5.511 E5.512 E5.513 E5.514 E5.515 E5.57 E5.571 E5.572 E5.573 E5.574 E5.575 E5.58 E5.581 E5.582 E5.583

Subalpijska mokra i vlana stanita visokih zeleni i paprati{ta Alpijske zajednice visokih zeleni Planinske zajednice sa Deschampsia caespitosa Planinske zajednice sa Cirsium oleraceum Balkanske zajednice visokih zeleni u kojima dominira [Filipendula ulmaria] Balkanske zajednice visokih zeleni u kojima dominira Calamgrostis varia Balkanske zajednice visokih zeleni u kojima dominira Calamgrostis arundinacea Istone oro-mediteranske i balkanske zajednice visokih zeleni Balkanske zajednice visokih zeleni u kojima dominira Cirsium appendiculatum Balkanske zajednice visokih zeleni u kojima dominira Geum rhodopaeum Balkanske zajednice visokih zeleni u kojima dominira [Rumex balcanicus] Balkanske zajednice visokih zeleni u kojima dominira [Ranunculus serbicus] Balkanske zajednice visokih zeleni u kojima dominira [Cirsium helenioides] Alpijske zajednice sa [Rumex]-om Balkanske subalpijske nitrofilne <Rumex alpinus> zajednice Balkanske subalpijske nitrofilne <Chenopodium bonus-henricus> zajednice Balkanske subalpijske nitrofilne <Barbarea bracteosa> zajednice Antropogena stanita bogata zeljastim vrstama (osim trava) Nizijska stanita kolonizovana visokim nitrofilnim zeljastim biljkama Korovske zajednice na nedavno naputenim urbanim i suburbanim konstrukcijama Korovkse zajednice na nedavno naputenim ruralnim konstrukcijama Korovske zajednice na nedavno naputenim industrijskim mestima Zeljaste zajednice na meliorisanim poljima

35-4 35-41 35-411 35-412 35-413 35-414 35-415 35-42 35-421 35-422 35-423 35-424 35-425 35-43 35-431 35-432 35-433 35-5 35-51 35-52 35-53 35-54 35-55

E5.6 E5.61 E5.62 E5.63 E5.64 E5.65


E6 E6.2 E6.21

Unutarkopnena slana stanita sa dominancijom trava i zeljastih biljaka


Kontinentalna unutarkopnena slana stanita sa dominancijom trava i zeljastih biljaka Panonske slane stepe i slatine Panonske glinovito-peskovite, hloridne depresije slatina sa gronicom [Lepidium cartilagineum subsp. crassifolium] <Lepidium cartilagineum>-<Camphorosma annua> slatine u glinovitim depresijama

36 36-1 36-11

E6.211 E6.2111

36-111 36-1111

19 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

E6.2112 E6.2113 E6.212 E6.2121 E6.2122 E6.2123 E6.2124 E6.2125 E6.213 E6.2131 E6.2132 E6.2133 E6.2134 E6.23 E6.231 E6.2311

<Lepidium cartilagineum>-<Puccinellia glinovitim depresijama <Lepidium slatina Panonske slane stepe, ledine i utrine cartilagineum>-<Festuca

limosa>

slatine

u 36-1112

pseudovina>

depresije 36-1113 36-112 36-1121

Slane ledine sa pelenom <Artemisia maritima> ("pelenska stepa") Stepe na zaslanjenim gredama i visokim ledinama slatina Travnate slane utrine sa detelinama <Trifolium> spp. Zaslanjene livado-stepske kosanice Zaslanjeni devastirani panjaci sa <Agropyrum repens> Panonske slatine u alkalnim depresijama Jako zaslanjene plavljene <Pucinellia limosa> livade Veoma slane erodirane povrine sa siroma{nim zajednicama sa <Camphorosma annua> Plitke, ugaene povrine slatina sa dominacijom <Hordeum hystrix> Plitke male depresije slatina sa dominacijom <Pholiurus pannonicus> i <Plantago tenuiflora> Centralno evroazijske travne formacije na solonaku sa dominantnom [Crypsis] Peskovito-muljevita zaslanjena stanita sa <Acorellus pannonicus> oko slanih izvora i bara Panonska peskovito-muljevita zaslanjena stanita sa <Acorellus pannonicus> Centralnobalkanska peskovito-muljevita <Acorellus pannonicus> stanita oko slanih izvora Dublje vlane muljevite depresije i kanali na solonaku sa <Crypsis aculeata> i <Chenopdiaceae] spp. Dublje vlane muljevite depresije i kanali na solonaku sa <Crypsis aculeata> Dublje vlane muljevite depresije i kanali na solonaku sa <Chenopodium-Atriplex> zajednicama Plitke depresije suve umereno zaslanjene <Heleochloa-Spergularia> 36-123 36-13 36-131 36-1311 36-1312 36-132 36-133

36-1122 36-1123 36-1124 36-1125 36-113 36-1131 36-1132 36-1133 36-1134 36-12 36-121 36-1211

E6.2312

36-1212

E6.232 E6.2321

36-122 36-1221

E6.2322 E6.233 E6.24 E6.241 E6.2411 E6.2412 E6.242 E6.243

36-1222

Centralnobalkanske slatine i slane stepe Centralnobalkanska <Puccinellia> travne slatine u depresijama Centralnobalkanska <Puccinellia convoluta> travne slatine u depresijama Centralnobalkanska <Puccinellia distans> travne slatine u depresijama Centralnobalkanska slane dombe obrasle afurijom <Camphorosma monspeliaca> Centralno balkanske travnate slane stepe, ledine i utrine sa detelinama <Trifolium> spp.

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 20 : ...

E6.25 E6.251 E6.252 E6.2521 E6.2522 E6.2523

Panonske vla`ne zaslanjene livade Suve halofilne grupacije <Beckmannia> Panonske vla`ne zaslanjene <Agrostis-Alopecurus> livade Panonske vla`ne zaslanjene <Agrostis> livade Panonske vla`ne zaslanjene <Agrostis-Alopecurus> livade Panonske vla`ne zaslanjene <Alopecurs pratensis> livade

36-14 36-141 36-142 36-1421 36-1422 36-1423

F F2 F2.1 F2.11 F2.12 F2.2 F2.21 F2.22


F2.223

VRITINE, BUNASTA STANITA I TUNDRA


Arktika, alpijska i subalpijska bunasta stanita
bunasta stani{ta poleglih vrba oko sneanika Boreo-alpijska acidoklina `bunasta stani{ta [Salix herbacea] oko sneanika Boreo-alpijska kalciklina `bunasta stani{ta [Salix polaris] oko sneanika Venozelene alpijske i subalpijske vritine i bunasta stani{ta Alpidne patuljaste erikoidne vritine pod uticajem vetra Alpidne acidokline [Rhododendron] vritine [arplaninske [Rhododendron kotschyi] vritine Juno-palearktike planinske patuljaste bunaste klekama [Juniperus]

21 21-1 21-11 21-12 21-2 21-21 21-22 21-221

F2.23 F2.231 F2.232 F2.233 F2.24 F2.26 F2.27 F2.29 F2.2A F2.2A1 F2.2A2 F2.2B F2.3 F2.31

formacije

sa 21-23

Balkanske subalpijske bunaste formacije sa dominacijom polegle kleke <Juniperus sibirica> (= <Juniperus nana>) Balkanske subalpijske bunaste formacije sa dominacijom subalpijske smre <Picea abies subalpina> Balkanske subalpijske meovite bunaste formacije sa klekama i listopanim bunovima Alpigene visokoplaninske [Empetrum - Vaccinium] vritine [Bruckenthalia] vritine Alpidne [Arctostaphylos uva-ursi] i [Arctostaphylos alpinus] vritine Prostirke od [Dryas octopetala] Alpidne visokoplaninske vritine [Vaccinium] sa patuljastim borovnicama

21-231

21-232 21-233 21-24 21-25 21-26 21-27 21-28 21-281 21-282 21-29 21-3 21-31

Balkanske visokoplaninske vritine sa brusnicom [Vaccinium uliginosum] Balkanske visokoplaninske [Vaccinium myrthyllus] vritine sa obinom borovnicom

Alpidne visokoplaninske [Genista] i [Chamaecytisus] vritine Subalpijska i oroborealna `bunasta stani{ta Planinska `bunasta stani{ta jove [Alnus]

21 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

F2.32 F2.321 F2.322 F2.323


F2.35

Subalpijska i oroborealna `bunasta stani{ta vrba [Salix] Balkanska subalpijska `bunasta stani{ta leske vrba [Salix sileisaca] Dinarska subalpijska `bunasta stani{ta valdtajnove vrba [Salix waldsteniana] Dinarske subalpijska `bunasta stani{ta uaste vrbe [Salix appendiculata] Subalpijska balkanska `bunasta stani{ta [Genista radiata] bunasta stani{ta bora krivulja [Pinus mugo] Pelago-Dinarska `bunasta stani{ta bora krivulja [Pinus mugo] Pelago-Dinarska `bunasta stani{ta bora krivulja [Pinus mugo] na krenjaku Pelago-Dinarska `bunasta stani{ta bora krivulja [Pinus mugo] na serpentinitu Balkansko rodopska `bunasta stani{ta bora krivulja [Pinus mugo]

21-32 21-321 21-322 21-323 21-33 21-4 21-41 21-411 21-412 21-42

F2.4 F2.47 F2.471 F2.472 F2.48 F3 F3.1 F3.11 F3.14 F3.16 F3.17 F3.2 F3.24 F3.241
F3.2411 F3.2412 F3.2413 F3.2414 F3.2415 F3.2416 F3.242 F3.2421 F3.2422 F3.24221 F3.24222

Umerena i mediteransko montana bunasta stanita


Umerene {ikare i `bunasta stani{ta Srednjeevropske {ikare na bogatom zemljitu Polja [Cytisus scoparius] u umerenim podru~jima bunasta stani{ta obi~ne kleke [Juniperus communis] [ikare leske [Corylus] Mediteransko-montane irokolisne listopadne {ikare Subkontinentalne i kontinentalne listopadne {ikare Centralnoevropske subkontinentalne listopadne {ikare Panonske listopadne ikare trnjine <Prunus spinosa> Panonske listopadne glogove <Crataegus> {ikare Panonske listopadne ikare stepske vinje <Prnus fruticosa> Panonske listopadne ikare stepskog badema <Amygdalus nana> Panonske listopadne ikare ikare ruja <Cotinus coggygria> Panonske listopadne ikare ikare kaline <Ligustrum vulgare> Balkanske subkontinentalne listopadne {ikare i ibljaci [ibljaci evropske forzicije [Forsythia europaea] [ibljaci jorgovana jorgovana [Syringa vulgaris] Balkanski {ibljaci jorgovana [Syringa vulgaris] na kre~njaku Balkanski serpentinitu {ibljaci jorgovana [Syringa vulgaris] na

22 22-1 22-11 22-12 22-13 22-14 22-2 22-21 22-211 22-2111 22-2112 22-2113 22-2114 22-2115 22-2116 22-212 22-2121 22-2122 22-21221 22-21222

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 22 : ...

F3.24223 F3.2423 F3.2424 F3.2425 F3.2426 F3.2427 F3.2428 F3.2429 F3.242A F3.242B F3.242C {ikare

Balkanski {ibljaci jorgovana [Syringa vulgaris] na silikatu Balkanske subkontinentalne listopadne glogove <Crataegus>

22-21223 22-2123 22-2124 22-2125 22-2126 22-2127 22-2128 22-2129 22-212A 22-212B

Balkanske subkontinentalne listopadne ikare trnjine <Prunus spinosa> Balkanske subkontinentalne listopadne ikare stepske vinje <Prnus fruticosa> Balkanske subkontinentalne listopadne ikare stepskog badema <Amygdalus nana> Balkanske subkontinentalne listopadne ikare drae <Paliurus spina-christii> Balkanske subkontinentalne listopadne ikare ruja <Cotinus coggygria> Balkanske subkontinentalne listopadne ikare rua <Rosa> spp. Balkanske subkontinentalne listopadne ikare reeljke <Prunus mahaleb> Balkanske subkontinentalne <Staphyllea pinnata> Balkanske subkontinentalne <Carpinus orientalis> listopadne listopadne ikare ikare klokike

belograbia 22-212C

F3.242D F3.242E F3.242F F3.3 F3.31 F3.32 F3.33 F3.34 F3.4 F3.41 F3.42 F3.43 F3.44

Balkanske subkontinentalne listopadne ikare maklena <Acer monsepssulanum> i crnog jasena <Fraxinus ornus> Balkanske subkontinentalne listopadne ikare crnograbia <Ostrya carpinifolia> Balkanske subkontinentalne listopadne ikare rupestris> Subkontinentalne i kontinentalne venozelene {ikare <Frangula

22-212D 22-212E 22-212F 22-3 22-31 22-32 22-33 22-34 22-4 22-41 22-42 22-43 22-44 23 23-1 23-11 23-12

Panonske venozelene ikare obine kleke <Juniperus communis> Balkanske subkontinentalne venozelene ikare obine kleke <Juniperus communis> Balkanske subkontinentalne venozelene ikare crvene kleke <Juniperus oxycedrus> Balkanske subkontinentalne venozelene ikare divlje foje <Juniperus excelsa> Planinske i subalpijske listopadne ikare Balkanske planinske i subalpijske listopadne ikare sa <Rhamnus fallax> Balkanske planinske i subalpijske listopadne ikare sa <Lonicera alpigena> Balkanske planinske i subalpijske listopadne ikare sa <Sambucus racemosa> Balkanske planinske i subalpijske listopadne ikare ive <Salix caprea>

F4 F4.2 F4.22
F4.27

Umerene bunaste vritine


Suve vritine Subatlantske [Calluna] - [Genista] vritine Jugoisto~noevropska suve vri{tine sa [Erica herbacea]

23 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

F5 F5.3 F5.31

Makija, matoral i termo-mediteranska bunjasta stanita


Pseudomakija Grko-balkanska pseudomakija

24 24-1 24-11

F7 F7.4 F7.48
F7.481

Bodljikave mediteranske vritine (frigana, jeaste vritine i srodna vegetacija obalskih klifova)
Jeolike vritine Grko-balkanske umske jeolike vritine sa [Astragalus] Mezijske <Astragalus angusiifolius> jeolike vritine

25 25-1 25-11 25-111 26 26-1 26-11 26-111 26-112 26-113 26-12 26-13 26-131 26-132 26-2 26-21 26-22 26-23 26-24 26-25 26-3 26-31 26-4 27 27-1 27-2 27-3 27-4 28 28-1 28-2 28-21 28-3

F9 F9.1 F9.11
F9.111 F9.112 F9.113

Rene i ritske ikare


Vrbovi `bunjaci [Salix] uz potoke i jezera Orogena `bunasta stani{ta uz potoke Orogeni `bunjaci sive vrbe <Salix elagnos> Orogeni `bunjaci rakite <Salix purpurea> Orogeni `bunjaci pra{ljike <Salix pentandra> Nizijski i brdski vrbovi bunjaci [Salix] uz potoke i reice Planinski niski grmljaci na ljunku uz potoke i reice Mezijski niski grmljaci sa evropskom vresinom <Myricaria germanica> Jugoistonodinarski niski grmljaci sa Majerovom vresinom <Myricaria ernesti-mayeri> Ritske i barske vrbove {ikare [Salix] Nizijski ritski i barski vrbaci sa <Salix cinerea> Nizijski ritski i barski vrbaci sa <Salix triandra> Nizijski ritski i barski vrbaci sa <Salix rosmarinifolia> Nizijski me{oviti ritski i barski vrbaci <Salix> spp. Planinski tresavski vrbaci sa <Salix rosmarinifolia> June re~ne galerije i ikare Galerije sa [Nerium oleander], [Vitex agnus-castus] i [Tamarix] ikare bagremca <Amorpha fruticosa>

F9.12 F9.13
F9.131 F9.132

F9.2
F9.21 F9.22 F9.23 F9.24 F9.25

F9.3 F9.31
F9.4

FA FA.1 FA.2 FA.3 FA.4 FB FB.1 FB.2 FB.22 FB.3

ivice
ivice sa egzotinim v rstama Veoma odravane ivice od autohtonih vrsta ivice bogate autohtonim vrstama ivice siromane autohtponim vrstama

Plantae bunova
bunaste plantae sa kojih se sakuplja itava biljka bunaste plantae sa kojih se sakupljaju grane ili listovi Vrbaci i ivici bunaste plantae ukrasnih biljaka ili voa. Drugaije od vinograda

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 24 : ...

FB.31 FB.32 FB.4 G G1 G1.1 G1.11 G1.111 G1.114


G1.1141 G1.1142 G1.115 G1.116 G1.117 G1.118 G1.119

bunasti i niski drvenasti vonjaci Plantae ukrasnog iblja Vinogradi

28-31 28-32 28-4

UME I UMSKA STANITA POUMLJENE POVRINE


irokolisne listopadne ume

DRUGE
1 11 11-1 11-11 11-111 11-112 11-1121 11-1122 11-113 11-114 11-115 11-116 11-117 11-12 11-121 11-1211 11-1212 11-1213

Re~ne ume vrba [Salix], jova [Alnus] i breza [Betula] Vrbove [Salix ] {ume oko reka Srednjeevropske ume bele vrbe [Salix alba] Kontinentalne vrbove [Salix] galerije Kontinentalne vrbove [Salix] galerije na recentnim aluvijalnim nanosima Kontinentalne vrbove [Salix] galerije na glejnim zemlji{tima Poplavne {ume vrba i topola Poplavne {ume bele topole <Populus alba> Poplavne {ume crne topole <Populus nigra> Poplavne {ume sive topole <Populus canescens> Poplavne meovite {ume crne <Populus nigra> i bele topole <Populus alba> Boreo-alpijske re~ne galerije Planinske galerije sive jove [Alnus incana] Planinske monodominantne galerije sive jove [Alnus incana] Planinske galerije sive jove [Alnus incana] i crne jove <Alnus glutinosa> Planinske galerije sive jove [Alnus incana] sa grabom <Carpinus betulus> Jasenovo [Fraxinus] - jovine [Alnus] i hrastovo [Quercus] brestovo [Ulmus] - jasenove [Fraxinus] {ume du reka Jasenovo-jovine [Fraxinus] - [Alnus] {ume du potoka i reica, vlane u vreme viskog vodostaja, ali ne i u vreme niskog vodostaja Jasenovo-jovine [Fraxinus] - [Alnus] {ume du potoia i izvora Jasenovo-jovine [Fraxinus] - [Alnus] {ume du brzih reka Jugoisto~no-evropske ume crne jove [Alnus glutinosa] du brzih reka Jasenovo-jovine [Fraxinus] - [Alnus] {ume du sporih reka Meovite hrastovo-brestovo-jasenovo [Quercus] - [Ulmus] [Fraxinus] ume du velikih reka Jugoistono evropske jasenovo-hrastovo-jovine [Fraxinus] [Quercus] - [Alnus] ume Meovite ume poljskog jasena <Fraxinus angustifolia> i lunjaka <Quercus robus> du velikih reka

G1.12 G1.121
G1.1211 G1.1212 G1.1213

G1.2 G1.21 G1.211 G1.212


G1.2121

11-2

11-21 11-211 11-212 11-2121 11-213 11-22 11-221

G1.213 G1.22 G1.223

G1.2231

11-2211

25 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

G1.2232

Meovite ume dlakavog poljskog jasena <Fraxinus pallisae> i lunjaka <Quercus robus> du velikih reka Meovite ume poljskog jasena <Fraxinus angustifolia>, lunjaka <Quercus robus> i graba <Carpinus betulus> du velikih reka Higrofilne ume lunjaka <Quercus robur> i graba <Carpinus betulus> Higrofilne ume lunjaka <Quercus robur> i bele topole <Populus alba> Higrofilne ume lunjaka <Quercus robur> i crne topole <Populus alba> Higrofilne brestove ume du velikih reka Higrofilne ume poljskog bresta <Ulmus campestris> irokolisne ritske ume koje se ne razvijaju na kiselom tresetu Ritske ume jove [Alnus] koje se ne razvijaju na kiselom tresetu Stepske ritske ume crne jove [Alnus glutinosa] Ritske hrastove [Quercus] ume Ritske ume poljskog jasena [Fraxinus angustifolia] irokolisne ritske ume na kiselom tresetu Brezove [Betula] {ume na sfagnumskim tresavama Ritske ume jove [Alnus] na kiselom tresetu Bukove [Fagus] {ume Mezijske bukove [Fagus] ume Mezijske brdske bukove [Fagus] ume Mezijske monodominantne brdske bukove ume Mezijske brdske bukove ume sa orahom <Juglasn regia> Mezijske brdske bukove ume sa lipama <Tilia> spp. Mezijske brdske bukove ume sa kitnjakom <Quercus petraea> Mezijske brdske bukove ume sa boikovinom <Ilex aquifolium> Mezijske brdske bukove ume sa veprinom <Ruscus aculeatus> Mezijske brdske bukove ume sa krvavcem <Hypericum androsaemi> Mezijske planinske acidofilne bukove [Fagus] ume Mezijske planinske bukove ume sa bekicama <Luzula> spp. Mezijske planinske bukove ume sa mahovinama Mezijske planinske bukove ume sa borovnicom <Vaccinium myrthyllus> Mezijske planinske bukove ume sa rebraom <Blechnum spicant>

11-2212

G1.2233 G1.2234 G1.2235 G1.2236 G1.24 G1.241

11-2213 11-2214 11-2215 11-2216 11-23 11-231 11-3 11-31 11-311 11-32 11-33 11-4 11-41 11-42 11-5 11-51 11-511 11-5111 11-5112 11-5113 11-5114 11-5115 11-5116 11-5117 11-512 11-5121 11-5122 11-5123 11-5124

G1.4 G1.41 G1.412 G1.42


G1.44

G1.5 G1.51 G1.52 G1.6 G1.69


G1.691 G1.6911 G1.6912 G1.6913 G1.6914 G1.6915 G1.6916 G1.6917 G1.692 G1.6921 G1.6922 G1.6923 G1.6924

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 26 : ...

Mezijske planinske bukove ume sa kestenom <Castanea G1.6925 G1.6926 G1.693 G1.6931 G1.6932 G1.6933 G1.6934 G1.694 G1.6941 G1.6942 G1.6943 G1.695 G1.6951 G1.6952 G1.6953 G1.696 sativa> Mezijske monodominantne acidofilne bukove ume Mezijske planinske bukove [Fagus] ume na kre~njaku Mezijske planinske bukove ume sa crnim grabom <Ostrya carpinifolia> Mezijske planinske bukove ume sa jesenjim aem <Sesleria autumnalis> Mezijske planinske bukove ume sa rigidnim aem <Sesleria rigida> Mezijske planinske bukove ume sa tisom <Taxus baccata> Mezijske planinske neutrofilne bukove [Fagus] ume Mezijske monodominantne planinske bukove ume Mezijske aquifolium> planinske bukove ume sa boikovinom <Ilex 11-5142 11-5143 11-515 11-5151 11-5152 11-5153 11-516 11-5133 11-5134 11-514 11-5141 11-5125 11-5126 11-513 11-5131 11-5132

Mezijske planinske bukove ume sa lovorvinjom <Prunus laurocerasus> Mezijske subalpijske bukove [Fagus] ume Mezijske monodominantne subalpijske bukove ume Mezijske subalpijske bukove ume sa gr~kim javorom <Acer heldreichii> Mezijske subalpijske ume gr~kog javora <Acer heldreichii> Mezijske reliktne polidominantne bukove [Fagus] ume Mezijske reliktne polidominantne bukove [Fagus] ume sa me~jom leskom <Corylus colurna> Mezijske reliktne polidominantne bukove [Fagus] ume sa javorima <Acer spp.> Ilirske bukove [Fagus] ume Termofilne listopadne ume Istone ume medunca [Quercus pubescens] Panonske ume medunca [Quercus pubescens] Panonske ume medunca [Quercus pubescens] i belog graba <Carpinus orientalis> Panonske ume medunca [Quercus pubescens] i crnog jasena <Fraxinus ornus> Mezijske ume medunca [Quercus pubescens] Mezijske ume medunca [Quercus pubescens] i crnog graba <Ostrya carpinifolia> Mezijske ume medunca [Quercus pubescens] i kitnjaka <Quercus petraea> Mezijske ume medunca [Quercus pubescens] i cera <Quercus cerris>

G1.6961 G1.6962

11-5161 11-5162 11-52 11-6 11-61 11-611 11-6111 11-6112 11-612 11-6121 11-6122 11-6123

G1.6C G1.7 G1.73 G1.732


G1.7321 G1.7322 G1.734 G1.7341 G1.7342 G1.7343

27 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

G1.7344 G1.735

Mezijske ume medunca [Quercus pubescens] sa bourom Ilirske ume medunca [Quercus pubescens] Jugoistone subtermofilne hrastove[Quercus] ume Mezijske {ume kitnjaka <Quercus petraea> Mezijske monodominantne {ume kitnjaka <Quercus petraea> na kre~njaku Mezijske monodominantne {ume kitnjaka <Quercus petraea> na serpentinitu Mezijske {ume kitnjaka <Quercus petraea> na serpentinitu sa crnim grabom <Ostrya carpinifolia> Mezijske {ume kitnjaka <Quercus petraea> na serpentinitu sa crnim jasenom <Fraxinus ornus> Mezijske {ume kitnjaka <Quercus petraea> na serpentinitu sa forzicijom <Forsythya europaea> Mezijske {ume kitnjaka <Quercus petraea> na serpentinitu sa crnju{om <Erica carnea> Mezijske {ume kitnjaka <Quercus petraea> na serpentinitu sa belim grabom <Carpinus orientalis> Mezijske {ume kitnjaka <Quercus petraea> na serpentinitu sa kru{inom <Frangula alnus> Mezijske {ume kitnjaka <Quercus petraea> na serpentinitu sa crvenom klekom <Junipersu oxycedrus> Mezijske {ume kitnjaka <Quercus petraea> na serpentinitu sa rujem <Cotinus coggygria> Mezijske {ume kitnjaka <Quercus petraea> na kre~njaku sa crnim jasenom <Fraxinus ornus> Mezijske {ume hrasta <Quercus dalechampii> Mezijske {ume cera <Quercus cerris> Mezijske {ume cera <Quercus cerris> na kre~njaku Mezijske {ume cera <Quercus cerris> na serpentinitu Mezijske {ume stepskog lunjaka <Quercus pedunculiflora> Ilirske {ume kitnjaka <Quercus petraea> Balkansko-Anatolijske termofilne hrastove [Quercus] ume Mezijske ume sladuna <Quercus frainetto>i cera <Quercus cerris> Tipina uma sladuna i cera uma sladuna i cera sa kostrikom <Ruscus aculeatus> uma sladuna i cera sa runjavicama <Hieracium> spp. uma sladuna i cera sa belograbiem <Carpinus orientalis> uma sladuna i cera sa grabom <Carpinus betulus> uma sladuna i cera sa mahovinama

11-6124 11-613 11-62 11-621 11-6211 11-6212

G1.75
G1.751 G1.7511 G1.7512

G1.7513 G1.7514 G1.7515 G1.7516

11-6213 11-6214 11-6215 11-6216

G1.7517 G1.7518

11-6217 11-6218

G1.7519 G1.751A G1.751B G1.752 G1.753 G1.7531 G1.7532 G1.755 G1.757

11-6219 11-621A 11-621B 11-622 11-623 11-6231 11-6232 11-624 11-625 11-63 11-631 11-6311 11-6312 11-6313 11-6314 11-6315 11-6316

G1.76
G1.761 G1.7611 G1.7612 G1.7613 G1.7614 G1.7615 G1.7616

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 28 : ...

G1.7617 G1.7618 G1.7619 G1.761A G1.761B G1.761C G1.761D G1.761E G1.762 G1.763

uma sladuna i cera sa virgilijanskim hrastom <Quercus virgiliana> uma sladuna i cera sa kitnjakom <Quercus petraea> uma sladuna i cera sa lunjakom <Quercus robur> uma sladuna i cera sa crnim grabom <Ostrya carpinifolia> uma sladuna i cera sa orahom <Juglans regia> Kosovsko-metohijska uma sladuna i cera uma sladuna i cera sa meduncem <Quercus pubescens> uma sladuna i cera sa bukvom <Fagus> Mezijske ume sladuna <Quercetum frainetto> Mezijske ume virgilijanskog hrasta <Quercus virgiliana> ume makedonskog hrasta [Quercus trojana] Stepske hrastove [Quercus] ume Eurosibirske stepske hrastove [Quercus] ume Panonska uma sladuna <Quercus frainetto> i cera <Quercus cerris> Panonske ume virgilijanskog hrasta <Quercus virgiliana> Panonske ume lunjaka <Quercus robur> na lesu Panonska uma kitnjaka <Quercus petraea> i cera <Quercus cerris> Panonske {ume kitnjaka <Quercus petraea> i ruja <Cotinus coggygria> Panonske {ume cera <Quercus cerris> na lesu Panonske {ume kitnjaka <Quercus petraea> na serpentinitu Meovite termofilne ume Crnograbove [Ostrya carpinifolia] {ume Crnograbove [Ostrya carpinifolia] {ume na kre~njaku Monodominantne crnograbove [Ostrya carpinifolia] {ume na kre~njaku Crnograbove [Ostrya carpinifolia] {ume na kre~njaku sa crnim jasenom <Fraxinus ornus> Crnograbove [Ostrya carpinifolia] {ume na kre~njaku sa javorima <Acer> spp. Crnograbove [Ostrya carpinifolia] {ume na kre~njaku sa hrstovima <Quercus> spp. Crnograbove [Ostrya carpinifolia] {ume na kre~njaku sa orahom <Juglans regia> Crnograbove [Ostrya carpinifolia] {ume na kre~njaku sa me~jom leskom <Corylus colurna> Crnograbove [Ostrya carpinifolia] {ume na serpentinitu

11-6317 11-6318 11-6319 11-631A 11-631B 11-631C 11-631D 11-631E 11-632 11-633 11-64 11-65 11-651 11-6511 11-6512 11-6513 11-6514 11-6515 11-6516 11-6517 11-66 11-661 11-6611 11-66111

G1.78 G1.7A G1.7A1


G1.7A11 G1.7A12 G1.7A14 G1.7A15 G1.7A16 G1.7A17 G1.7A18

G1.7C G1.7C1
G1.7C11 G1.7C111

G1.7C112 G1.7C113 G1.7C114 G1.7C115

11-66112 11-66113 11-66114 11-66115

G1.7C116 G1.7C12

11-66116 11-6612

29 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

G1.7C121 G1.7C122

Monodominantne crnograbove [Ostrya carpinifolia] {ume na serpentinitu Crnograbove [Ostrya carpinifolia] {ume na serpentinitu sa kitnjakom <Quercus petrea> Belograbove [Carpinus orientalis] ume Belograbove [Carpinus orientalis] {ume na kre~njaku Monodominantne belograbove [Carpinus orientalis] {ume na kre~njaku Belograbove [Carpinus orientalis] {ume sa jorgovanom <Syringa vulgaris> na kre~njaku Belograbove [Carpinus orientalis] {ume sa hrastovima <Quercus> spp. na kre~njaku Belograbove [Carpinus orientalis] {ume sa javorima <Acer> spp. na kre~njaku Ostale belograbove [Carpinus orientalis] {ume na kre~njaku Belograbove [Carpinus orientalis] {ume na silikatu Monodominantne belograbove [Carpinus orientalis] {ume na silikatu Belograbove [Carpinus orientalis] {ume sa jorgovanom <Syringa vulgaris> na silikatu Belograbove [Carpinus orientalis] {ume sa hrastovima <Quercus> spp. na silikatu Belograbove [Carpinus orientalis] {ume na serpentinitu Monodominantne belograbove [Carpinus orientalis] {ume na serpentinitu Termofilne javorove [Acer] ume Termofilne ume lipe [Tilia] ume koprivi}a [Celtis australis] Termofilne jasenove [Fraxinus] ume Panonske umostepe sa klekama I topolom [Juniperus] [Populus] Zapadnoazijske umostepe sa drveem divljeg voa ume pitomog kestena [Castanea sativa] Grko-balkanske ume pitomog kestena [Castanea sativa] Monodominantne ume pitomog kestena [Castanea sativa] [ume pitomog kestena [Castanea sativa] sa kitnjakom <Querceus petreaea> [ume pitomog kestena [Castanea sativa] sa orahom <Juglans regia> Ilirske ume pitomog kestena [Castanea sativa] Acidofilne ume u kojima dominiraju hrastovi [Quercus] Srednje-evropske acidofilne hrastove [Quercus] ume

11-66121 11-66122 11-662 11-6621 11-66211

G1.7C2
G1.7C21 G1.7C211

G1.7C212 G1.7C213 G1.7C214 G1.7C215 G1.7C22 G1.7C221 G1.7C222 G1.7C223 G1.7C23 G1.7C231

11-66212 11-66213 11-66214 11-66215 11-6622 11-66221 11-66222 11-66223 11-6623 11-66231 11-663 11-664 11-665 11-666 11-667 11-668 11-67 11-671 11-6711 11-6712 11-6713 11-672 11-7 11-71

G1.7C3 G1.7C4 G1.7C5 G1.7C6 G1.7C7 G1.7C9 G1.7D G1.7D1


G1.7D11 G1.7D12 G1.7D13

G1.7D4 G1.8 G1.87

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 30 : ...

G1.871 G1.872

Mezijske acidofilne {ume kitnjaka <Quercus petraea> Mezijske acidofilne {ume cera <Quercus cerris> Kontinentalne ume hrasta kitnjaka [Quercus petraea] Kontinentalne ume isto~nog hrasta [Quercus polycarpa] ume sa brezama [Betula], trepetljikom [Populus tremula], jarebikom [Sorbus aucuparia] ili leskom [Corylus avellana] izvan zone vodotokove Brezove [Betula] {ume na nezamovarenom terenu Balkanske brezove [Betula] {ume na nezamovarenom terenu ume trepetjike [Populus tremula] Nizijske nemoralne ume trepetljike [Populus tremula] Montana stanita Populus tremula Submediteranska stanita trepetljike [Populus tremula] ume jarebike [Sorbus aucuparia] uma trepetljike [Populus tremula] i breze [Betula] sa zovama [Sambucus] Mezo- i eutrofne ume sa [Quercus], [Carpinus], [Fraxinus], [Acer], [Tilia], [Ulmus] i srodne ume ume hrastova [Quercus] - jasena [Fraxinus] i graba [Carpinus betulus] na eutrofnim i mezotrofnim zemljitima Ilirske hrastovo-grabove [Quercus] - [Carpinus betulus] ume Pannonske hrastovo-grabove [Quercus] - [Carpinus betulus] ume Panonske kitnjakovo-grabove [Quercus petraea] - [Carpinus betulus] ume Panonske lu`njakovo-grabove [Quercus robur] - [Carpinus betulus] ume Jugoistono evropske hrastovo-grabove [Quercus] - [Carpinus betulus] ume Mezijske kitnjakovo-grabove [Quercus petraea] - [Carpinus betulus] ume Mezijske lu`njakovo-grabove [Quercus robur] - [Carpinus betulus] ume Mezijske sladunovo-grabove [Quercus frainetto] - [Carpinus betulus] ume Mezijske betulus] ume cerovo-grabove [Quercus cerris] [Carpinus

11-711 11-712 11-72 11-73

G1.8A
G1.8B

G1.9 G1.91
G1.91B

11-8 11-81 11-811 11-82 11-821 11-822 11-823 11-83 11-84 11-9

G1.92 G1.922 G1.923 G1.924 G1.93 G1.95 G1.A G1.A1 G1.A1A G1.A1B
G1.A1B1 G1.A1B2

11-91 11-911 11-912 11913119121 11-9122 11-913 11-9131 11-9132 11-9133 11-9134

G1.A1C
G1.A1C1 G1.A1C2 G1.A1C3 G1.A1C4 G1.A1C5

Mezijske me{ovite [Carpinus betulus] ume

hrastovo-grabove

[Quercus]

spp.

11-9135 11-92 11-921 11-922

G1.A2
G1.A22 G1.A24

Jasenove [Fraxinus] {ume izvan zone vodotokova Jasenove [Fraxinus excelsior] {ume sa javorovima <Acer> spp.izvan zone vodotokova Jasenove [Fraxinus excelsior] {ume sa lipama <Tilia> spp.izvan zone vodotokova

31 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

G1.A3 G1.A32 G1.A4 G1.A46

Grabove [Carpinus betulus] {ume Istone grabove [Carpinus betulus] ume [ume u klisurama i strmim padinama Jugoistono evropske ume u klisurama Reliktne polidominantne {ume u klisurama i kanjonima sa dominacijom me~je leske <Corylus colurna> Reliktne polidominantne {ume colurna> sa jasenom <Fraxinus excelisor> me~je leske <Corylus

11-93 11-931 11-94 11-941

G1.A461

11-9411

G1.A4611

11-94111 leske <Corylus 11-94112 leske <Corylus 11-94113 me~je leske <Corylus 11-94114

G1.A4612

Reliktne polidominantne {ume me~je colurna> sa pan~i}evim maklenom <Acer intermedium> Reliktne polidominantne {ume colurna> sa hrastovima <Quercus> spp. Reliktne polidominantne {ume colurna> sa jorgovanom <Syringa vulgaris> me~je

G1.A4613

G1.A4614

G1.A462 G1.A463 G1.A48 G1.A481 G1.A482 G1.A483 G1.A484

Reliktne polidominantne {ume u klisurama i kanjonima sa dominacijom hrastova <Quercus> spp. [ume u klisurama i kanjonima sa pan~i}evom omorikom <Picea omorika> ume oraha <Juglans regia> Monodominantne {ume oraha <Juglans regia> [ume oraha <Juglans regia> sa jovom <Alnus glutinosa> [ume oraha <Juglans regia> sa koprivi}em <Celtis australis> [ume oraha <Juglans regia> sa crnim grabom <Ostrya carpinifolia> Lipove [Tilia] {ume Istonoevropske lipove [Tilia] ume Brestove [Ulmus] ume izvan re~nih tokova ume [Ulmus minor] ume [Ulmus glabra] i [Ulmus laevis] [ume jove [Alnus] daleko od reka Nemoralne ume jove [Alnus] Izrazito vetake irokolisne listopadne umske plantae Plantae topole [Populus] Plantae listopadnih egzotinih hrastove [Quercus] Plantae bagrema [Robinia] Druge irokolisne listopadne plantae Vetaki podignuta sastojina vrbe Vetaki podignuta sastojina bele jove Vetaki podignuta sastojina crne jove Vetaki podignuta sastojina topola i crne jove Vetaki podignuta sastojina topola i poljskog jasena

11-9412 11-9413 11-942 11-9421 11-9422 11-9423 11-9424 11-95 11-951 11-96 11-961 11-962 11-A 11-A1 11-B 11-B1 11-B2 11-B3 11-BZ 11-B4 11-B5 11-B6 11-B7 11-B8

G1.A5 G1.A53 G1.A6 G1.A61 G1.A62 G1.B G1.B2 G1.C G1.C1 G1.C2 G1.C3 G1.C4
G1.C5 G1.C6 G1.C7 G1.C8 G1.C9

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 32 : ...

G1.CA G1.CB G1.CC G1.CD G1.CE G1.CF G1.CG G1.CH G1.CI G1.CJ G1.CK G1.CL G1.CM G1.CN G1.CO G1.CP G1.CQ G1.CR G1.CS G1.CT G1.CU G1.CV G1.CW G1.CX G1.CY G1.CZ

Vetaki podignuta sastojina poljskog jasena Vetaki podignuta sastojina lunjaka Vetaki podignuta sastojina lunjaka i graba Vetaki podignuta sastojina lunjaka sa prirodno obnovljenim jasenom Vetaki podignuta sastojina cera Vetaki podignuta sastojina lunjaka i cera Vetaki podignuta sastojina sladuna Vetaki podignuta sastojina sladuna i cera Vetaki podignuta sastojina medunca Vetaki podignuta sastojina kitnjaka Vetaki podignuta sastojina kitnjaka i cera Vetaki podignuta sastojina bukve Vetaki podignuta sastojina bresta Vetaki podignuta sastojina javora Vetaki podignuta sastojina meje leske Vetaki podignuta sastojina crnog jasena Vetaki podignuta sastojina lipe Vetaki podignuta sastojina belog jasena Vetaki podignuta sastojina crnog oraha Vetaki podignuta sastojina amerikog jasena Vetaki podignuta sastojina glediije Vetaki podignuta sastojina kiselog drveta Vetaki podignuta sastojina jasenolikog javora Vetaki podignuta sastojina platana Vetaki pidignuta sastojina katalpe Vetaki podignuta sastojina sibirskog bresta Zasadi voaka i dirvea sa oraastim plodovima Plantae pitomog kestena [Castenea sativa] [umarci oraha [Juglans] [umarci badema [Prunus amygdalus] Vonjaci Drugi vonjaci od drveta sa visokim stablima

11-B9 11-BA 11-BB 11-BC 11-BD 11-BE 11-BF 11-BG 11-BH 11-BI 11-BJ 11-BK 11-BL 11-BM 11-BN 11-BO 11-BP 11-BQ 11-BR 11-BS 11-BT 11-BU 11-BV 11-BW 11-BX 11-BY 11-C 11-C1 11-C2 11-C3 11-C4 11-C5 12 12-1 12-11 12-111 12-1111 12-1112 12-12 12-121 12-1211 12-1212 12-13

G1.D G1.D1 G1.D2 G1.D3 G1.D4 G1.D5 G3 G3.1 G3.12


G3.121 G3.1211 G3.1212

etinarske ume
ume jele [Abies] i smr~e [Picea] Kalcifilne jelove ume [Abies alba] Dinarske klacifilne jelove ume [Abies alba] Dinarske klacifilne monodominantne jelove ume [Abies alba] Dinarske kalcifilne jelovo [Abies alba] smr~eve <Picea abies> {ume Acidofilne jelove ume [Abies alba] Dinarske acidofilne jelove ume [Abies alba] Dinarske acidofilne monodominantne jelove ume [Abies alba] Dinarske acidofilne jelovo [Abies alba] smr~eve <Picea abies> {ume Mezijske jelove ume [Abies alba]

G3.13
G3.131 G3.1311 G3.1312

G3.16

33 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

G3.161 G3.162 G3.163 G3.164 {ume

Mezijske kalcifilne monodominantne jelove ume [Abies alba] Mezijske kalcifilne jelovo [Abies alba] smr~eve <Picea abies>

12-131 12-132

Mezijske acidofilne monodominantne jelove ume [Abies alba] Mezijske acidofilne jelovo [Abies alba] smr~eve <Picea abies> {ume Balkansko-pontske jelove ume [Abies] Junoevropske smr~eve ume [Picea abies] Jugoistono mezijske smr~eve ume [Picea abies] Pelagonidne smr~eve ume [Picea abies] Smr~eve {ume [Picea abies] Balkanskog planinskog sistema Balkanske acidofilne smr~eve {ume [Picea abies] Balkanske kalcifilne smr~eve {ume [Picea abies] Dinarske smr~eve {ume [Picea abies] Dinarske kalcifilne smr~eve {ume [Picea abies] Dinarske acifoilne smr~eve {ume [Picea abies] Dinarske serpentinofilne smr~eve {ume [Picea abies] ume omorike [Picea omorika] Ponovno poumljene jelove {ume [Abies] Ponovno poumljene smr~eve {ume [Picea] Serpentinofilne jelove ume [Abies alba] Dinarske serpentinofilne jelove ume [Abies alba] Dinarske serpentinofilne jelovo [Abies alba] smr~eve <Picea abies> {ume Beloborove {ume [Pinus sylvestris] juno od tajge Jugoistono evropske beloborove ume [Pinus sylvestris] Dinarske beloborove {ume na kre~njaku Dinarske beloborove {ume na serpentinitu Evropske ponovno poumljene povrine pod belim borom [Pinus sylvestris] Crnoborove {ume [Pinus nigra] Zapadno balkanske crnoborove ume [Pinus nigra] Zapadno balkanske crnoborove ume [Pinus nigra] na kre~njaku Zapadno serpentinitu balkanske crnoborove ume [Pinus nigra] na

12-133 12-134 12-14 12-15 12-151 12-152 12-153 12-1531 12-1532 12-154 12-1541 12-1542 12-1543 12-16 12-17 12-18 12-19 12-191 12-1911 12-2 12-21 12-211 12-212 12-22 12-3 12-31 12-311 12-312 12-3121 12-3122 12-3123

G3.17 G3.1E G3.1E1 G3.1E3 G3.1E4


G3.1E41 G3.1E42 G3.1E5 G3.1E51 G3.1E52 G3.1E53

G3.1G G3.1I G3.1J


G3.1K G3.1K1 G3.1K11

G3.4 G3.4C
G3.4C1 G3.4C2

G3.4F G3.5 G3.52


G3.521 G3.522 G3.5221 G3.5222 G3.5223

Crnoborove ume [Pinus nigra] na serpentinitu sa vresom <Erica carnea> Crnoborove ume [Pinus nigra] na serpentinitu sa <Potentillla alba> Crnoborove ume [Pinus nigra] na serpentinitu sa <Euphorbia glabriflora>

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 34 : ...

Crnoborove ume [Pinus nigra] na serpentinitu sa <Sesleria G3.5224 serbica> ume [Pinus pallasiana] i [Pinus banatica] ume palasovog bora [Pinus pallasiana] na kre~nja~kim liticama sa tisom <Taxus baccata> ume palasovog bora [Pinus pallasiana] na kre~nja~kim liticama sa <Sesleria rigida> ume palasovog bora [Pinus pallasiana] na kre~nja~kim liticama sa <Carex humilis> Ponovno poumljene povrine pod crnim borom [Pinus nigra] Centralnobalkanske crnoborovo [Pinus nigra] - beloborove <Pinus sylvestris> {ume na serpentinitu Subalpijsko mediteranske borove ume [Pinus] ume munike [Pinus leucodermis] [ume munike na kre~njaku Monodominantne {ume munike na kre~njaku [ume munike na kre~njaku sa purpurnim kukurekom <Heleborus purpurascens> [ume munike na kre~njaku sa jesenjom {a{ikom <Sesleria G3.61112 G3.61113 G3.61114 G3.61115 G3.61116 G3.61117 autumnalis> [ume munike na kre~njaku sa {umskom bekicom <Luzula sylvatica> [ume munike na kre~njaku sa <Thalictrum aquilegifolium> [ume munike na kre~njaku sa <Verbascum nikolai> [ume munike na kre~njaku sa mahovinama [ume munike na kre~njaku sa li{ajevima [ume munike na kre~njaku na nitrifikovanom zemlji{tu sa koprivama <Urtica> spp. Munikove {ume na kre~njaku sa <Genista radiata> Munikove {ume na kre~njaku sa <Rhamnus fallax> [ume munike na serpentinitu [ume munike na serpentinitu sa <Ptilotrichum dieckii> [ume munike na silikatu me molike [Pinus peuce] u [ume molike na silikatu Monodominantne {ume molike na silikatu [ume molike na silikatu sa vulfenijom <Wulfenia blecicii> (= <Wulfenia carintiaca> auct. Balc.) [ume molike na silikatu sa <Ajuga pyramidalis> [ume molike na silikatu sa <Potentilla verna s.l.> Molikove {ume na silikatu sa smr~om <Picea abies> 12-41113 12-41114 12-41115 12-41116 12-41117 12-41112 12-3124 12-32 12-321 12-322 12-323 12-33 12-34 12-4 12-41 12-411 12-4111 12-41111

G3.56
G3.561 G3.562 G3.563

G3.57
G3.58

G3.6 G3.61
G3.611 G3.6111 G3.61111

G3.61118 G3.6112 G3.6113 G3.612 G3.6121 G3.613

12-41118 12-4112 12-4113 12-412 12-4121 12-41211 12-42 12-421 12-4211

G3.62
G3.621 G3.6211

G3.62111 G3.62112 G3.62113 G3.6212

12-42111 12-42112 12-42113 12-4212

35 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

G3.6213 G3.6214 G3.6215 G3.622 G3.63 G3.631 G3.632 G3.633

Molikove {ume na <Rhododendron ferrugineum>

silikatu

sa

rdjastim

rododendronom 12-4213 12-4214 12-4215 12-422 12-43 12-431 12-432 12-433 12-5 12-51 12-52 12-53 12-6 12-61 12-62 12-621 12-7 12-71 12-711 12-7111 12-7112 12-712 12-713 12-714 12-715 12-7151 12-7152 12-7153 12-7154 12-7155 12-716 12-717 12-718 12-719 12-71A

Molikove {ume na silikatu sa krivuljem <Pinus mugo> Molikove {ume na silikatu sa borovnicom <Vaccinium myrthyllus> [ume molike na kre~njaku Me{ovite {ume munike i molike Me{ovite {ume munike i molike Me{ovite {ume munike i molike sa drugim borovima <Pinus> spp. Me{ovite {ume munike i molike sa smr~om <Pice abies> i jelom <Abies alba> etinarske ume u kojima dominiraju [Cupressaceae] ili [Taxaceae] Grke ume [Juniperus excelsa] Zapadno-palearktike ume tise [Taxus baccata] ume [Juniperus oxycedrus] Nemoralne vlane etinarske ume Balkanske beloborove tresavske ume [Pinus sylvestris] Nemoralne tresavske smr~eve ume [Picea] Dinarske smr~eve {ume [Picea abies] na sfagnumskom tresetu Izrazito vetaki etinarski zasadi Zasadi autohtonih etinara Vetaki podignuta sastojina smre Vetaki podignuta sastojina smre sa prirodno obnovljenim kitnjakom Vetaki podignuta sastojina smre sa prirodno obnovljenom bukvom Vetaki podignuta sastojina omorike Vetaki podignuta sastojina jele Vetaki podignuta sastojina crnog bora Vetaki podignuta sastojina belog bora Vetaki podignuta sastojina crnog bora sa prirodno obnovljenim kitnjakom Vetaki podignuta sastojina belog bora sa prirodno obnovljenim kitnjakom Vetaki podignuta sastojina crnog bora sa prirodno obnovljenom bukvom Vetaki podignuta sastojina belog bora sa prirodno obnovljenom bukvom Vetaki podignuta sastojina crnog bora sa prirodno obnovljenom jelom Vetaki podignuta sastojina molike Vetaki podignuta sastojina crnog i belog bora Vetaki podignuta sastojina smre i crnog bora Vetaki podignuta sastojina smre i belog bora Vetaki podignuta sastojina smre, belog i crnog bora

G3.9 G3.93 G3.97 G3.99 G3.E G3.E3 G3.E5


G3.E51

G3.F G3.F1
G3.F11 G3.F111 G3.F112 G3.F12 G3.F13 G3.F14 G3.F14 G3.F141 G3.F141 G3.F142 G3.F142 G3.F143 G3.F15 G3.F16 G3.F17 G3.F18 G3.F19

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 36 : ...

G3.F1A

G3.F2
G3.F21 G3.F22 G3.F23 G3.F24 G3.F25 G3.F26 G3.F27 G3.F28 G3.F29 G3.F2A G3.F3 G3.F31 G3.F32 G3.F33 G3.F34

Vetaki podignuta sastojina jele i smre Zasadi egzotinih etinara Vetaki podignuta sastojina duglazije <Pseudotzuga mensiezii> Vetaki podignuta sastojina borovca <Pinus strobus> Vetaki podignuta sastojina aria <Larix decidua> Vetaki podignuta sastojina grandisove jele <Abies grandis> Vetaki nordmmanianna> podignuta sastojina normandiane <Abies

12-71B 12-72 12-721 12-722 12-723 12-724 12-725 12-726 12-727 12-728 12-729 kleke 12-72A 12-73 12-731 12-732 12-733 12-734 13 13-1 13-11 13-12 13-2 13-3 13-4 13-41 13-411 13-412 13-413 13-42 13-43 13-44 13-45 13-46 13-5

Vetaki podignuta sastojina defreja <Pinus jeffreyi> Vetaki podignuta sastojina ponderose <Pinus ponderosa> Vetaki podignuta sastojina kedra <Cedrus> spp. Vetaki podignuta sastojina virgiliane <???> Vetaki podignuta sastojina <Juniperus virginiana> Zasadi egzotinih etinara virdinijske borovice -

Vetaki podignuta sastojina crnog bora, belog bora i aria Vetaki podignuta sastojina smre, belog bora i aria Vetaki podignuta sastojina smre, crnog bora i aria Vetaki podignuta sastojina smre, belog bora, crnog bora i aria

G4 G4.1
G4.11 G4.12

Meovite listopadne i etinarske ume


Meovite movarne ume Balkanske meovite movarne ume jove i omorike Planinske galerije sive jove [Alnus incana] sa smrom <Picea abies> Meovite belo borovo-brezove ume [Pinus sylvestris] - [Betula] Meovite belo borovo-bukove ume [Pinus sylvestris] - [Fagus] Meovite jelovo-smr~evo-bukove ume [Abies] - [Picea] - [Fagus] Me{ovite bukovo-jelove {ume Me{ovite bukovo-jelove {ume na silikatima Me{ovite bukovo-jelove {ume na karbonatima Me{ovite bukovo-jelove {ume na serpentinitima Me{ovite bukovo-jelovo-smr~eve {ume Me{ovite bukovo-smr~eve {ume Me{ovite bukovo-jelovo-borovo-omorikove {ume Me{ovite bukovo-jelovo-smr~evo-omorikove {ume Me{ovite bukovo-jelovo-smr~evo-borove {ume Meovite ume belog bora [Pinus sylvestris] i acidofilnih hrastova [Quercus]

G4.4 G4.5 G4.6


G4.61 G4.611 G4.612 G4.613 G4.62 G4.63 G4.64 G4.65 G4.66

G4.7

37 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

G4.71 G4.F
G4.F1 G4.F2 G4.F3 G4.F4 G4.F5 G4.F6 G4.F7 G4.F8 G4.F9 G4.G G4.G1 G4.G2 G4.G3 G4.H G4.H1 G4.H2 G4.H3 G4.H4

Subkontinentalne nemoralne borovo-hrastove [Pinus] - [Quercus] ume Meoviti umski zasadi Vetaki podignuta sastojina sladuna, cera i crnog bora Vetaki podignuta sastojina sladuna, cera i belog bora Vetaki podignuta sastojina kitnjaka i crnog bora Vetaki podignuta sastojina kitnjaka i belog bora Vetaki podignuta sastojina crnog bora sa prirodno obnovljenim kitnjakom Vetaki podignuta sastojina crnog bora sa prirodno obnovljenom bukvom Vetaki podignuta sastojina crnog bora sa prirodno obnovljenom jelom Vetaki podignuta sastojina belog bora sa prirodno obnovljenim kitnjakom Vetaki podignuta sastojina belog bora sa prirodno obnovljenom bukvom Meovite ume crnog bora [Pinus nigra] i klacifilnih li{}ara Meovite ume crnog bora [Pinus nigra] i crnog graba <Ostrya carpinifolia> Meovite ume crnog bora [Pinus nigra] i me~je leske <Corylus colurna> Meovite ume crnog bora [Pinus nigra] i kitnjaka <Quercus petraea> Meovite munikovo-molikovo-bukove ume [Pinus heldreichii] [Pinus peuce] - [Fagus] Me{ovite bukovo-munikove {ume Me{ovite bukovo-jelovo-munikove {ume Me{ovite bukovo-smr~evo-molikove {ume Me{ovite kitnjakovo-munikove {ume

13-51 13-6 13-61 13-62 13-63 13-64 13-65 13-66 13-67 13-68 13-69 13-7 13-71 13-72 13-73 13-8 13-81 13-82 13-83 13-84

G5 G5.1 G5.2 G5.4 G5.5 G5.6 G5.61 G5.62 G5.63 G5.64 G5.7 G5.71 G5.72 G5.74

Drvoredi, male antropogene ume, nedavno poseene ume, mlade ume i ume panjae
Drvoredi Male irokolisne listopadne antropogene ume Male etinarske antropogene ume Male meovite irokolisne i etinarske antropogene ume Mlade prirodne i polu prirodne ume i ponovno izrasle ume Listopadne ikarste ume Meovite ikaraste ume etinarske ikarste ume Pred-ume rastuih tresava [ume panjae i mladi zasadi [ume panjae Mladi irokolini listopadni zasadi Mladi etinarski zasadi

14 14-1 14-2 14-3 14-4 14-5 14-51 14-52 14-53 14-54 14-6 14-61 14-62 14-63

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 38 : ...

G5.75 G5.76 G5.8 G5.81 G5.82 G5.83

Mladi meoviti irokolisni i etinarski zasadi Zasadi drvea za potpunu eksploataciju Skorije krene povrine Skorije krene povrine, biv{eg irokolisnog drvea Skorije krene povrine, biv{eg ~etinarskog drvea Skorije krene povrine, biv{ih meovitih irokolisno-etinarskih uma

14-64 14-65 14-7 14-71 14-72 14-73

UNUTARKONTINENTALNA STANITA SLABO RAZVIJENOM VEGETACIJOM

SA
4

H1 H1.1 H1.2 H1.22 H1.221 H1.23 H1.231 H1.232 H1.233 H1.24 H1.25 H1.3 H1.5 H1.51 H1.52 H1.6 H1.62 H1.7
H2 H2.3 H2.33 H2.4 H2.43 H2.46 H2.5 H2.51 H2.511 H2.512 H2.6 H2.6B

Terestrine podzemne peine, peinski sistemi, prolazi i vodene mase


Ulazi u peine Unutranjosti peina Peine sa subtroglofilnim kimenjacima Kontinentalne peine sa subtroglofilnim kimenjacima Peine sa troglobiontnim beskimenjacima Umerene peine sa troglobiontnim beskimenjacima Ledene peine sa troglobiontnim beskimenjacima Hidrotermalne peine sa troglobiontnim beskimenjacima Peine sa troglofilnim beskimenjacima Peine sa subtroglofilnim beskimenjacima Mrani podzemni prolazi Podzemne stajae vodene mase Stalne podzemne stajae vodene mase Povremene podzemne stajae vodene mase Podzemne tekue vodene mase Povremene podzemne tekue vodene mase Iskorieni podzemni rudnici i tuneli

41 41-1 41-2 41-21 41-211 41-22 41-221 41-222 41-223 41-23 41-24 41-3 41-4 41-41 41-42 41-5 41-51 41-6 42 42-1 42-11 42-2 42-21 42-22 42-3 42-31 42-311 42-312 42-4 42-41

Sipari
Umereni planinski kiseli silikatni sipari Jugoisto~noevropski visokoplaninski silikatni sipari Umereni planinski krenjaki i ultrabazini sipari Fini krenjaki sipari Jugoisto~noevropski visokoplaninski serpeninitski sipari Kiseli silikatni sipari na toplim ekspozicijama Jugoisto~noevropski kiseli silikatni sipari na toplim ekspozicijama Ilirsko-zapadnomezijski kre~nja~ki sipari Mezijsko-severnoskardopindski kre~nja~ki sipari Krenjaki i ultra-bazini sipari toplih ekspozicija Ilirski planinski krenjaki sipari

39 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

H2.6B1 H2.6B2 H2.6C H2.6D H2.6D1 H2.6D2 H2.6E H2.6G

Ilirsko-zapadnomezijski kre~nja~ki sipari Mezijsko-severnoskardopindski kre~nja~ki sipari Ilirski submediteranski sipari Ilirski planinski serpentinski sipari Ilirsko-zapadnomezijski serpentinski sipari Mezijsko-severnoskardopindski serpentinski sipari Ilirski sipari sa [Achnatherum calamagrostis] Mezijski submediteranski sipari

42-411 42-412 42-42 42-43 42-431 42-432 42-44 42-441

H3 H3.1 H3.15 H3.151 H3.1511 H3.1512 H3.152 H3.1521 H3.1522 H3.1523 H3.1524

Unutarkontinentalni klifovi, stenoviti platoi i ravne povri i veliki obluci


Kiseli silikatni unutarkontinentalni klifovi Grko-Karpato-Balkanski silikatni klifovi sa [Silene] Ilirsko-zapadnomezijski silikatni klifovi Jugoisto~nodinarski alpijski [Saxifraga cymosa] silikatni klifovi Ilirsko-zapadnomezijski subalpijski [Asplenium septentrionale] silikatni klifovi Mezijsko-severnoskardopindski silikatni klifovi Mezijsko-severnoskardopindski lerchenfeldiana] silikatni klifovi Mezijsko-severnoskardopindski septentrionale] silikatni klifovi klifovi Mezijsko-severnoskardopindski silikatni klifovi alpijski [Saxifraga cymosa] subalpijski subalpijski [Silene

43 43-1 43-11 43-111 43-1111 43-1112 43-112 43-1121

[Asplenium 43-1122 43-113 43-1131 43-12 43-2 43-21 43-211 <Edraianthus>43-2111 <Amphoricarpus 43-2112 43-2113 43-2114 43-2115 43-2116

Severnoskardopindski alpijski [Potentilla doerfleri] silikatni

H3.1C
H3.2 H3.2A H3.2A1 H3.2A11 H3.2A12 H3.2A13 H3.2A14 H3.2A15 H3.2A16 H3.2A17

Naputeni silikatni kamenolomi Bazini i ultra bazini unutarkontinentalni klifovi Ilirsko-grko-balkanski klifovi sa Potentilla Ilirsko-zapadnomezijski karbonatni klifovi Ilirsko-zapadnomezijski <Saxifraga> karbonatni klifovi Jugoisto~nodinarski bertisceus> karbonatni klifovi alpijski i i subalpijski subalpijski

alpijski

Jugoisto~nodinarski alpijski i subalpijski <Silene macrantha> karbonatni klifovi Ilirsko-zapadnomezijski montani i submontani <Edraianthus jugoslavicus> karbonatni klifovi Ilirsko-zapadnomezijski montani i submontani <Leontopodium alpinum> karbonatni klifovi Ilirsko-zapadnomezijski derventana> karbonatni klifovi Ilirsko-zapadnomezijski serbica> karbonatni klifovi montani montani i i submontani submontani <Centaurea <Ramonda

43-2117

H3.2A18 H3.2A2 H3.2A21

Ilirsko-zapadnomezijske montane i submontane <Asplenium lepidum> karbonatne stene u potkapinama i na kontranagibima Mezijsko-severnoskardopindski karbonatni klifovi Mezijski alpijski i subalpijski <Ramonda nathaliae> karbonatni klifovi

43-2118 43-212 43-2121

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 40 : ...

H3.2A22

Mezijsko-severnoskardopindski alpijski i subalpijski <Saxifraga panicualata> karbonatni klifovi Mezijsko-severnoskardopindski montani i submontani <Ramonda serbica> karbonatni klifovi Severnoskardopindski <Saxifraga> karbonatni klifovi klifovi Mezijsko-severnoskardopindske montane i submontane <Asplenium lepidum> karbonatne stene u potkapinama i na kontranagibima Naputeni krenjaki kamenolomi Umerene zajednice na serpentinskim i bazaltnim klifovima Ilirsko-zapadnomezijski ultrabazi~ni klifovi Ilirsko-zapadnomezijski subalpijsko-alpijski serpentinitski klifovi Ilirsko-zapadnomezijski jugoslavicus> serpentinitski klifovi <Silene serbica> subalpijsko-alpijski <Potentilla>-

43-2122

H3.2A23 H3.2A24 H3.2A25

43-2123 43-2124 43-2125

Severnoskardopindski subalpijsko-alpijski <Aubrieta> karbonatni

H3.2A26

H3.2F
H3.2I H3.2I1 H3.2I11 H3.2I12 H3.2I13 H3.2I2 H3.4 H3.43 H3.431 H3.432 H3.4321

43-2126 43-22 43-23 43-231 43-2311

subalpijsko-alpijski

<Edraianthus 43-2312 43-2313 43-232 43-3 43-31 43-311 43-312 43-3121 44-1 44-11 44-12 45-1 45-11

Ilirsko-zapadnomezijski montani i submontani <Potentilla mollis> serpentinitski klifovi Mezijsko-severnoskardopindski ultrabazi~ni klifovi Vlani unutarkontinentalni klifovi Ilirsko-grko-balkanski vla`ni karbonatni klifovi Ilirsko-zapadnomezijski vla`ni karbonatni klifovi Mezijsko-severnoskardopindski vla`ni karbonatni klifovi Mezijski montani i submontani <Adianthum capilus-veneris> vla`ni karbonatni klifovi Spaljene zone bez ili sa veoma ratrkanom vegetacijom Skorije gorela zemljita bez vegetacije Spaljene povri sa ratrkanom vegetacijom Gaene povri Gole staze

H5.5 H5.51 H5.52 H5.6 H5.61

I I1 I1.1 I1.11 I1.12 I1.13 I1.2 I1.21

REDOVNO ILI SKORO KULTIVISANA AGRIKULTURNA, HORTIKULTURNA ILI DOMAA STANITA


Obradive povrine i bate u kojima se gaje usevi za trite
Intenzivne monokulture Velike intenzivne monokulture (>25ha) Srednje intenzivne monokulture (1-25ha) Male intenzivne monokulture (<1ha) Meovite kulture povrtnjaka i hortikulturnih bati Veliki povrtnjaci i hortikulturne povrine

71 71-1 71-11 71-12 71-13 71-2 71-21

41 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

I1.22 I1.3 I1.4 I1.5 I1.51 I1.52 I1.53 I1.54 I1.55 I2 I2.1 I2.11 I2.12 I2.2 I2.21 I2.22 I2.23 I2.3 J J1 J1.1 J1.2 J1.3 J1.4 J1.41 J1.42 J1.5 J1.51 J1.6 J1.7 J2 J2.1 J2.2 J2.3 J2.31 J2.32

Mali povrtnjaci i hortikulturne povrine, ukljuujui i parcele Obradive povrine sa monokulturama koje rastu pod agrikulturnim metodama malog intenziteta Plavne ili poplavne povrine pod kulturama ukljuujui polja pirina Gole uzorane, ponjevene ili skorije naputene obradive povrine Gole uzorane povrine Ponjevena neplavljena polja sa jednogodinjim korovskim zajednicama Ponjevena neplavljena polja sa jednogodinjim i viegodinjim korovskim zajednicama Ponjevena plavljena polja sa jednogodinjim korovskim zajednicama Ponjevena plavljena polja sa jednogodinjim i viegodinjim korovskim zajednicama

71-22 71-3 71-4 71-5 71-51 71-52 71-53 71-54 71-55 72 72-1 72-11 72-12 72-2 72-21 72-22 72-23 72-3

Kulturne povrine bata i parkova


Velike bate sa ukrasnim biljem Parkovski cvetnjaci, arboretumi i bunjaci Botanike bate Male batenske povrine sa ukrasnim biljem ili ba{te oko domainstava Bate sa ukrasnim biljem Bate koje se odravaju Mali parkovi i gradski trgovi Korovske zajednice nedavno skorije naputenih bata

KONSTRUKCIJE, INDUSTRIJSKA I DRUGA VETAKA STANITA


Gradjevine gradova, varoica i sela
Stambene zgrade gradskih centara Stambene zgrade sela i urbanih periferija Urbane i suburbane gradjevine Urbane i suburbane industrijske i komercijalne lokacije koje se jo uvek aktivno koriste Urbane i suburbane komercijalne jedinice Urbane i suburbane fabrike Seoske komercijalne jedinice Urbani i suburbani zaputeni prostori Urbane i suburbane gradjevine i odlagalita uta Veoma guste privremene stambene jedinice

8 81 81-1 81-2 81-3 81-4 81-41 81-42 81-5 81-51 81-6 81-7 82 82-1 82-2 82-3 82-31 82-32

Retke stanbene jedinice


Ratrkane stambene zgrade Seoske javne gradjevine Seoske industrijske i komercijalne lokacije koje se jo uvek aktivno koriste Seoske komercijalne jedinice Seoske industrijske lokacije

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 42 : ...

J2.4 J2.41 J2.42 J2.43 J2.5 J2.51 J2.52 J2.53 J2.6 J2.61 J2.7 J3 J3.1 J3.2 J3.3 J4 J4.1 J4.2 J4.3 J4.4 J4.5 J4.6 J4.7 J5 J5.1 J5.11 J5.12 J5.2 J5.3 J5.31 J5.32 J5.33 J5.34 J5.4 J5.41 J5.411 J5.42 J5.43

Poljoprivredne konstrukcije Poljoprivredne gradjevine (neizolovane) Izolovane poljoprivredne gradjevine Staklene bate (staklenici) Izgradjene medje Ograde Poljski zidovi Morski zidovi Naputene seoske konstrukcije Zaputeni prostori naputenih ruralnih konstrukcija Seoske gradjevine i odlagalita uta

82-4 82-41 82-42 82-43 82-5 82-51 82-52 82-53 82-6 82-61 82-7 83 83-1 83-2 83-3

Industrijske zone iz kojih se vri ekstrakcija


Aktivni podzemni rudnici Aktivne otvorene zone eksploatacije, uljuujui kamenolome Skorije naputene nadzemne zone eksploatacije za industrijske svrhe

Transpotne mree i druge zone povrinskih konstrukcija


Korovske zajednice transpotnih mrea i drugih zona povrinskih konstrukcija Mrea puteva Mrea pruga Aerodromske piste i stajalita vrsti delovi luka Trotoari i zone rekreacije Izgradjeni delovi grobalja

84 84-1 84-2 84-3 84-4 84-5 84-6 84-7

Veoma vetake vode nastale od strane oveka i pridodate strukture


Veoma vetake stajalita slane i brakine vode Slane i brakine industrijske lagune i kanali Solane Veoma vetaka slana i brakina tekua voda Veoma vetaka neslana stajaa voda Bare i jezera na supstratu kompletno napravljenom od strane oveka Ribnjaci kojima se intenzivno upravlja Rezervoari za vodu Stajae vodene mase na industrijskim povrinama sa tekom hemijom Veoma vetake neslane tekue vode Neslani vodeni kanali na supstratu kompletno napravljenom od strane oveka Kolektori Tekui otpad sa industrijskih zona sa tekom hemijom Podzemni vetaki vodotokovi

85 85-1 85-11 85-12 85-2 85-3 85-31 85-32 85-33 85-34 85-4 85-41 85-411 85-42 85-43

43 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

J5.5 J6 J6.1 J6.2 J6.3 J6.31 J6.311 J6.4 J6.41 J6.42 J6.5 J6.51 J6.52 J6.6

Veoma vetaki neslani ispusti i kaskade

85-5 86 86-1 86-2 86-3 86-31 96-311 86-4 86-41 86-42 86-5 86-51 86-52 86-6

Deponije otpada
Zajednice korova na deponijama otpada Otpadi iz domainstava i mesta odlaganja Ne-poljoprivredni organski otpad Kanalizacije i septike jame vrst organski otpad Poljoprivredni i hortikulturni otpad vrst poljoprivredni i hortikulturni otpad Teni poljoprivredni otpad (djubrivo) Industrijski otpad Brda ljake Brda industrijskog otpada i detritusa Otpad koji ostaje iza gradjevinskih konstrukcija ili ruenja

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 44 : ...

OSNOVNI TIPOVI STANITA SRBIJE

C KOPNENA POVRINSKA VODENA STANITA

Kopnena stanita povrinskih voda su ne obalne (misli se na morske obale !) nadzemne otvorene mase slatke i brakine vode (npr. reke, potoci, jezera i bare, izvori) ukljuijui njhove litoralne zone. Takodje uljuuje dinske lokve, kao i kopnene slatke, brakine i slane vodene mase (npr. kanali i bare) u kojima se nalaze polu-prirodne zajednice biljaka i ivotinja; obino vlana stanita koja mogu da budu sezonski suva (privremene ili povremene reke i jezera i njihove litoralne zone). Slatkovodne litoralne zone koje ukljuuju obale koje su dovoljno esto plavljene da spree formiranje zatvorene terestrine vegetacije. Ovde nisu ukljueni stalni sneg i led.Vano je da se stanita koja sadre kombinaciju obalskih, barskih i stanita sa otvorenom vodom, razmatraju kao kompleksi.
C1 Povrinske stajae vode Ne obalne nadzemne otvorene vodene mase slatke i brakine stajae vode, ukljuujui i dinske lokve, sa prirodnim ili polu-prirodnim bentosnim, submerznim, flotantnim i planktonskim zajednicama.Ova stanita mogu da budu i sezonski suva (privremene ili povremene bare i jezera), s tim da period sue traje manje od est meseci. C2 Povrinske tekue vode Ne obalne nadzemne otvorene vodene mase slatke i brakine tekue vode, sa prirodnim ili polu-prirodnim bentosnim, submerznim, flotantnim i planktonskim zajednicama.Ova stanita mogu da budu i sezonski suva (privremene ili povremene reke i potoci), s tim da period sue traje manje od est meseci. C3 Litoralna zona kopnenih povrinskih voda Litoralna zona predstavlja obalni deo vodenenog basena koji se direktno naslanja na stanita otvorene povrinske vode (C1 ili C2) s jedne, i kopnena stanita s druge strane. Visoka vlaga u litoralnoj zoni je primarno posledica dugotrajnog periodinog plavljenja ili rasprivanja vode usled brzine vodenog toka. Obale su po pravilu obrasle uzanim (<5m irokim) pojasevima sa stalnom vodenom emerznom vegetacijom. Traci i vlani busenjaci koji se razvijaju na stanitima bez slobodne stajae ili tekue vode se kategoriu pod D5. D MOVARNA, TRESAVSKA I RITSKA STANITA

Stanita koja su zasiena vodom na povrini i iznad nivoa zemljita barem pola godine, i na kojima dominira zeljasta i erikoidna vegetacija (npr. tresave i movare). Ona ukljuuju i stanita gde je zemljina voda smrznuta. Iskljuuju vodena stanita gde dominira drvee i veliko bunje (iblje).Vano je da se stanita koja sadre kombinaciju obalskih, vlanih i stanita sa otvorenom vodom, razmatraju kao kompleksi.
D1 Izdignute i ravne movare 45 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

Vlana stanita kod kojih je izvor snabdevanja vode: potpuno ili primarno ombrogen (kinica). Na povrini podloge se formiraju izraene tresetne naslage koje se ne nalaze pod direktnim uticajem podzemnih ili povrinskih voda. Treset nastaje u aerinim uslovima. D2 Dolinske, siromane i prelazne movare Vlana stanita kod kojih je izvor snabdevanja vode kombinacija ombrogenih (padavine), soligenih (povrinske vode) i topogenih (podzemne vode) procesa, s tim da je snabdevanje ombrogenom vodom male vanosti. Na povrini podloge se formiraju izraene tresetne naslage, po pravilu izraene kisele reakcije, koje se nalaze pod direktnim uticajem podzemnih ili povrinskih voda. Treset nastaje u subhidrikim uslovima. Ponekad treset formira plutajue splavove na vodenoj povrini. Formiranje i odravanje ovih movara nije kompletno zavisno od dejstva mraza i leda. D4 Movare bogate bazama Vlana stanita kod kojih je izvor snabdevanja vode kombinacija ombrogenih (padavine), soligenih (povrinske vode) i topogenih (podzemne vode) procesa, s tim da je snabdevanje ombrogenom vodom male vanosti. Na povrini podloge se ne formira treset, ili su tresetne naslage veoma slabo razvijene. Voda je bogata bazama. Na stanitima dominira nisko rastua, tipino movarna vegetacija na plitkim organskim ili mineralnim supstratima. D5 evari i traci, obino bez slobodne stajae vode Topogena i soligena stanita, bez otvorene slobodne vode, u kojima dominira nekoliko vrsta visokih helofita (biljke ukorenjene ispod vodene povrine ali sa emerznim vazdunim izdancima). Stanita tipino siromana vrstama. Vano je da su traci i vlani busenjaci litoralne zone (pojasevi obino ui od 5 m irine) koji su ukorenjeni u otvorenoj vodi u zajednici sa drugim akvatinim vrstama kategorisani pod C3. D6 Kopneni slani i brakini ritovi i traci Topogena i soligena stanita koja se snabdevaju slanom ili brakinom vodom (>0,5 delova na tonu soli), bez otvorene slobodne vode, u kojima dominira nekoliko vrsta visokih helofita (biljke ukorenjene ispod vodene povrine ali sa emerznim vazdunim izdancima). Vano je da su traci i vlani busenjaci litoralne zone (pojasevi obino ui od 5 m irine) koji su ukorenjeni u otvorenoj slanoj vodi u zajednici sa drugim akvatinim vrstama kategorisani pod C3. E TRAVNA STANITA I STANITA VISOKIH ZELENI

Neobalna stanita (misli se na morske obale !) koja su suva ili sezonski vlana (plavljenje u toku koga se formira vodena povrina iznad zemljita traje manje od est meseci) sa vie od 30 % vegetacijskog pokrivaa. Dominantna vegetacija je zeljasta ili neumska vegetacija (ukljuujui zajednice u kojima dominiraju mahovine, liajevi, paprati ili busenovi vaskularnih biljaka). Takodje ukljuuju ratrakano umovite travnate povrine sa pokrovnou drvea od 5-10 %. Ukljuuju sukcesivne korovske zajednice i odravane travnate povrine kao polja za rekreaciju ili travnjake. Ne ukljuuju redovno krena stanita u kojima dominira zeljasta vegetacija (npr. obradive povrine).
E1 Suve travne formacije Stanita sa vie od 30 % biljnog pokrivaa, gde dominira vegetacija od niskih do srednje visokih zeljastih biljaka, pre svega trava (Poaceae) i travoidnih vrsta (Cyperacea i Juncaceae), ali
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 46 : ...

takodje i od briofita i liajeva. Stanita se nalaze na izrazito suvim terenima ispod gornje umske granice, u okviru planinske, brdske i nizijske zone. E2 Umereno vlane travne formacije Stanita sa vie od 30 % biljnog pokrivaa, gde dominira vegetacija od niskih do srednje visokih zeljastih biljaka, pre svega trava (Poaceae) i travoidnih vrsta (Cyperacea i Juncaceae), ali takodje i od briofita i liajeva. Stanita se nalaze na umereno vlanim terenima ispod gornje umske granice, u okviru planinske, brdske i nizijske zone. E3 Sezonski vlane i vlane travne formacije Stanita sa vie od 30 % biljnog pokrivaa, gde dominira vegetacija od niskih do srednje visokih zeljastih biljaka, pre svega trava (Poaceae) i travoidnih vrsta (Cyperacea i Juncaceae), ali takodje i od briofita. Stanita se nalaze na veoma vlanim i sezonski plavljenim terenima (plavljenje u toku koga se formira vodena povrina iznad zemljita traje manje od est meseci) ispod gornje umske granice, u okviru planinske, brdske i nizijske zone. E4 Alpijske i subalpijske travne formacije Stanita sa vie od 30 % biljnog pokrivaa, gde dominira vegetacija od niskih do srednje visokih zeljastih biljaka, pre svega trava (Poaceae) i travoidnih vrsta (Cyperacea i Juncaceae), ali takodje i od briofita i liajeva. Alpijska travna stanita se uobiajeno nalaze uz ili iznad gornje umske granice, ali ispod zone stalnog snega, na viim nadmorskim visinama u planinama. Ponekad zalaze i na nie nadmorske visine. E5 umski proseci i istine i stanita visokih zeleni Stanita sa vie od 30 % biljnog pokrivaa, na kojima dominiraju visoke paprati ili druge zeljaste netravne vrste (= negraminoidne vrste vrste koje ne pripadaju familijama Poaceae, Cyperaceae i Juncaceae). Stanita se nalaze na veoma vlanim, redje umreno suvim terenima, na svim nadmorskim visinama gde ima uslova za razvoj vegetacije, a pre svega u umskoj zoni i to na ivicama uma, umskim prosecima i istinama, pored planinskih potoka i na mestima povrinskog cedjenja vode i sl. E6 Unutarkopnena slana stanita sa dominancijom trava i zeljastih biljaka Stanita sa vie od 30 % biljnog pokrivaa, gde dominira vegetacija od niskih do srednje visokih zeljastih biljaka, pre svega trava (Poaceae) i travoidnih vrsta (Cyperacea i Juncaceae), ali takodje i od briofita. Stanita se nalaze na veoma zaslanjenim suvim, umereno suvim, vlanim do sezonski plavljenim terenima, po pravilu u okviru brdske i nizijske zone. F VRITINE, BUNASTA STANITA I TUNDRA

Ne obalna stanita (misli se na morske obale !) koja su suva ili samo sezonski vlana (plavljenje u toku koga se formira vodena povrina iznad zemljita traje manje od pola godine) sa vie od 30 % vegetacijskog pokrivaa. Dominantna vegetacija je nisko do srednje visoko (manje od 5 m) ili patuljasto bunje. Bitno je da vegetacija nema strukturu ume. Ovde su ukljueni kresani bunjasti vonjaci, ivice (koje tu i tamo mogu imati i visoko drvee) i stanita koja se karateriu prisustvom permafrosta. Ovde je takodje ukljueno i patuljasto drvee i bunje (ispod 50 cm visine, kao ono koje se pojavljuje u ekstremnim alpijskim uslovima).
47 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

F2 Arktika, alpijska i subalpijska bunasta stanita bunjaci razvijeni u uslovima hladne do umereno-hladne klime u arktikim, alpijskim i subalpijskim zonama. Zajednice najee izgradjene od venozelenih frigorifilnih etinarskih ili liarskih vrsta. Ponekad u zajednicama dominiraju listopani bunovi. F3 Umerena i mediteransko montana bunasta stanita bunjaci razvijeni u uslovima umerene ili mediteransko-montane klime. Zajednice najee izgradjene od listopadnih irokolinsnih vrsta, redje u zajednicama dominiraju etinarske vrste. Primarno su razvijeni kao sekundarni oblici vegetacije u umskoj i umostepskoj zoni (umereni klimat). Medjutim, javljaju se i u mediteransko-submediteranskoj zoni, ali tada u viim i hladnijim planinskim predelima. Takodje se javljaju i u arktikoj ili alpijskoj i subalpijskoj zoni, ali tada iskljuivo u krajevima koji su topliji zbog specifinih mirkoklimatskih prilika (npr. juno ekponirane padine i sl.) F4 Umerene bunaste vritine bunjaci razvijeni u uslovima umerene klime pod izraenim atlanskim uticajem. Zajednice najee izgradjene od venozelenih ili listopadnih erikoidnih vrsta (Ericaceae) ili bunastih, esto bodljikavih mahunarki (Leguminosae). Stanita primarno rasprostranjena u atlanskom podruju Evrope. Medjutim, javljaju se i u kontinentalnijim predelima, na mestima sa poveanom vlanou vazduha usled specifinih mezo- i mirkoklimatskih prilika. F5 Makija, matoral i termo-mediteranska bunasta stanita bunjaci u ijoj izgradjeni, sa vie od 75 % pokrovnosti kruna, dominiraju venozelene vrste (makija i gariga) ili meoviti bunjaci u kojima ni venozlene ni listopadne vrste nemaju vie od 75% pokrovnosti kruna (pseudomakija). Gariga uvek ima otvorenu vegetaciju i neto golog tla, obino sa mnogo jednogodinjih biljaka i geofita gde dominiraju prolenice, obino sa nekim bunastim delovima (pr. Cistus, Lavandula, Erica, Rosmarinus), a moe i biti neto veeg bunja i ratrakanog drvea. Makija i pseudomakija su bitno zatvorenijeg sklopa, obino sa 100 % pokrovnosti, obino bunaste sa neto jednogodinjih biljaka i neto geofita, drvee je skoro uvek prisutno, ali tada individue drvea imaju formu bunova. Makija i gariga se razvijaju u uslovima prave mediteranske klime, dok je pseudomakija karkateristina za submediteranska i prelazna umereno-kontinentalno-submediteranska podruja. F7 Bodljikave mediteranske vritine (frigana, jeolike vritine) bunjaci izgradjeni od bodljikavih bunia koji fromiraju jastuke (najee lanovi familija Compositae i Leguminosae), ili drugi bodljikavi bunjaci i nisko drvee. Nisko drvee u ovom sluaju je predstavljeno jedinkama zakrljalim u rastu, koje ponekad mogu biti i polegle. Stanita se javljaju u podruju ireg Mediterana (mediteranski i submediteranski floristiki region). F9 Rene i ritske ikare bunjaci i gustii na vododrivom tlu ili na ivicama privremenih ili stalnih reka i potoka. Stanita su sezonski vlana, plavljenje u toku koga se moe formirati vodena povrina iznad zemljita traje manje od pola godine. FA ivice

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 48 : ...

Uzani uzduni pojasevi bunja, koji mogu ali ne moraju biti odravani, ponekad sa sluajnim pojedinanim stablima drvea. FB Plantae bunova Vetaki viegodinji zasadi niskog do visokog bunja koje se koristi za razliite potrebe. bunaste plantae koje se kultiviraju redovno, ali ne obavezno jednom godinje (vinogradi, vonjaci ili plantae lekovitih bunastih biljakaaja) G UME I UMSKA STANITA I DRUGE POUMLJENE POVRINE

Stanita gde je dominantna vegetacija ili je do skora bila, drvee, tipino sa pojedinanim stablima, i sa pokrovnou kronji veom od 10 %: Ukljuuje gornju umsku granicu, niske ume i ikare, nedavno potpuno poseene povrine sa predhodno postojeim pokrivaem tla, koji se jo nije ponovno obnovio. uma se karakterie dominantnim tipovima drvea, koja su meavina vrsta u okviru kategorija: a) irokolisno listopadno, b) meovito irokolisno i etinarsko, c) irokolisno venozeleno, i d) etinarsko. Drevee obino moe da dostigne visinu od 5 m u punoj zrelosti, ali ova visina moe da bude i nia na veim irinama i nadmorskim visinama. Zajednice visokog iblja (kao leska - Corylus i neke vrbe - Salix) sa strukturom tipa ume se takodje tretira kao uma. Takodje ukljuuju redovno krene zasade i plantae drvenastih sadnica. Ne ukljuuju patuljasto drvee i bunje (ispod 50 cm) kao ono koje se pojavljuje u uslovima ekstremne alpijske klime i ratrkano umovitih travnih povrina sa pokrovnou kronji od 5 do 10 %, ukljuujui parkove. umska stanita su odvojena od drugih umovitih stanita. ume su definisane kao: prirodna stanita sa povrinom veom od 0,5 ha, pokrovnou kruna veom od 10 % i visinom drvea veom od 5 m, sa manje ili vie prizemne flore (koja nije pod jakim uticajem oveka kroz odravanje i oteenja). Plantae vea od 0,5 ha, pokrovnou kruna veom od 10 % i visinom drvea veom od 5m, su takodje ukljuena u umska stanita. Druga umovita stanita ukljuuju: a) prirodna stanita povrine manje od 0,5 ha, pokrovnou kruna veom od 10% i visinom drvea veom od 5 m pod jakim uticajem oveka kroz odravanje i oteenja (male, intenzivno gazdovane ume i male ume pod jakim uticajem antropgenih aktivnosti); b) mlada prirodna stanita sa drveem visine manje od 5m i pokrovnou krune potencijalno veom od 10%; c) plantae mladog drvea sa potencijalnom pokrovnou krune veom od 10 % i visinom drevea manjom od 5m; d) plantae manje od otprilike 0.5 ha sa potencijalnom pokrovnoou kruna veom od 10 % i visinom drvea veom od 5m; e) povrine koje su normalno delovi ume ali privremeno bez debala kao rezultat ovekove aktivnosti ili prirodnih uzroka; f) gajevi; drvoredi zrelog drvea, kao avenije i vetrobrani.
G1 irokolisne listopadne ume Prirodna ili vetaka stanita sa povrinom veom od 0,5 ha, pokrovnou kruna veom od 10 % i visinom drvea veom od 5 m, u kojima se vie od 75 % pokrovnosti kruna sastoji od irokolisnih listopadnih vrsta (bazirano na Fao definiciji). G3 etinarske ume Prirodna ili vetaka stanita sa povrinom veom od 0,5 ha, pokrovnou kruna veom od 10 % i visinom drvea veom od 5 m, u kojima se vie od 75 % pokrovnosti kruna sastoji od etinarskih vrsta (bazirano na Fao definiciji). 49 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

G4 Meovite listopadne i etinarske ume Prirodna ili vetaka stanita sa povrinom veom od 0,5 ha, pokrovnou kruna veom od 10 % i visinom drvea veom od 5 m, u kojima ni etinari ni irokolisne listopadne vrste nemaju vie od 75% pokrovnosti kruna. G5 Drvoredi, male antropogene ume, nedavno poseene ume, mlade ume i ume panjae Prirodna ili vetaka stanita povrine obino manje od 0,5 ha, pokrovnou kruna obino veom od 10 % i visinom drvea obino veom od 5 m, pod jakim uticajem oveka kroz odravanje i oteenja (male, intenzivno gazdovane ume i male ume pod jakim uticajem antropgenih aktivnosti, plantae mladog drvea sa potencijalnom pokrovnou krune veom od 10 %, gajevi; drvoredi zrelog drvea, kao avenije i vetrobrani). H UNUTARKONTINENTALNA STANITA SA SLABO RAZVIJENOM VEGETACIJOM

Ne obalna stanita (misli se na morske obale !) bez ili sa manje od 30 % vegetacijskog pokrivaa koja su suva ili sezonski vlana (sa vodenim povrinama na i iznad povrine tla za manje od pola godine). Podzemna nemarinske peine i prolazi koje ukljuuju podzemne vode. Stanita koja su karakteristina po stalnom snegu i povrinskom ledu drugaijim od marinskih ledenih tela.
H1 Terestrine podzemne peine, peinski sistemi, prolazi i vodene mase Prirodni podzemni sistemi nastanjeni malobrojnim stanovnicima, preteno ivotinjama, gljivama i mikroorganizmima. Fotosintetski organizmi se javljaju samo u ulaznim, slabo osvetljenim delovima podzemnih objekata. Iskorieni podzemni sistemi konstruisani od oveka koje su kolonizovane od prirodnih ili polu-prirodnih zajednica se takodje ukljuuju ovde. H2 Sipari Stanita bez ili sa ratrkanom vegetacijom na povrini supstrata koji se sastoje od manje ili vie mobilnog, sitnog ili krupnog stenja i delova stenja na strmim nagibima H3 Unutarkontinentalni klifovi, stenoviti platoi i ravne povri i veliki obluci Stanita bez ili sa ratrkanom vegetacijom razvijenom u pukotinama horizontalnih ili vertikalnih stena. I REDOVNO ILI SKORO KULTIVISANA AGRIKULTURNA, HORTIKULTURNA ILI DOMAA STANITA

Stanita koja su odavana iskljuivo estim seenjem ili nastaju skorijim naputanjem na prethodno krenom tlu kao to su obradive povrine i bate. Takodje ukljuuje krena tla koja su izloena poplavama. Ovde nisu ukljueni bunasti vonjaci, zasadi drvea ili plantae drvenastih zasada.
I1 Obradive povrine i bate u kojima se gaje usevi za trite Zemljite koje se koristi u svrhu komercijalne poljoprivrede ili hortikulture, obino velike povrine (esto vee od 25 ha, retko povrine povrine oko 1 ha) sa malo ili bez gradjevina.
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 50 : ...

I2 Kulturne povrine bata i parkova Redovno kultivirana ili skoro redovno kultivirana stanita koja su obino manje veliine (oko 1 ha i manje), esto blizu zgrada ili koja su visoko ukrasna. J KONSTRUKCIJE, INDUSTRIJSKA I DRUGA VETAKA STANITA

Primarno ljudske naseobine, zgrade, industrijske zone, transportne mree, odlagalita otpada. Ukljuuje visoko vetake slane i neslane vode sa potpuno konstruisanim odlagalitima ili teko kontaminiranom vodom (industrijske lagune i solane) na kojima nema ili gotovo da nema biljnih i ivotinjskih vrsta. Ruderalne i pionirske zajednice koje osvajaju ova stanita se mogu ukljuiti i u ovu kategoriju. Medjutim, stanita koja nastaju ljudskom aktivnou, a koja su ponovno naseljena prirodnim ili polu-prirodnim biljnim i ivotinjskim zajednicama se ukljuuju kao sastavni deo drugih kategorija.
J1 Gradjevine gradova, varoica i sela Primarno ljudske naseobine, manje ili vie gusto rasporedjene zgrade sa prateom infrasktuturom, na manjim ili veim povrinama, i sa manjim ili veoma velikim brojem stanovnika. J2 Retke stanbene jedinice Primarno ljudske naseobine, sa retko rasporedjenim zgradama, vema oskudnom prateom infrasktuturom, obino na manjim povrinama, i sa manjim brojem stanovnika. J3 Industrijske zone iz kojih se vri ekstrakcija Stanita na kojima se eksploatiu ili su u skorijoj prolosti bili eksloatisani prirodni resursi za industrijske potrebe (kamenolomi, kopovi, rudnici i sl.) J4 Transpotne mree i druge zone povrinskih konstrukcija Transportne mree, ukljuujui plonike, i rekreativne povrine (vrste povrine koje se konstruiu u rekreativne svrhe), izgradjeni delovi grobalja (sve to ukljuuje tlo ali ne i gradjevine na njemu)... J5 Veoma vetake vode nastale od strane oveka i pridodate strukture Veoma vetake vodene mase, sa potpuno izgradjenim dnom ili sa veoma kontaminiranom vodom na kojima nema ili gotovo da nema biljnih i ivotinjskih vrsta. J6 Deponije otpada Vetaki izgradjena stanita koja ukljuuju otpadni materijal (gomile otpada, odlagalita i poljoprivredni otpad)

51 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

DETALJAN PREGLED STANITA SRBIJE

C KOPNENA POVRINSKA VODENA STANITA Kopnena stanita povrinskih voda su ne obalne (misli se na morske obale !) nadzemne otvorene mase slatke i brakine vode (npr. reke, potoci, jezera i bare, izvori) ukljuijui njhove litoralne zone. Takodje uljuuje dinske lokve, kao i kopnene slatke, brakine i slane vodene mase (npr. kanali i bare) u kojima se nalaze polu-prirodne zajednice biljaka i ivotinja; obino vlana stanita koja mogu da budu sezonski suva (privremene ili povremene reke i jezera i njihove litoralne zone). Slatkovodne litoralne zone koje ukljuuju obale koje su dovoljno esto plavljene da spree formiranje zatvorene terestrine vegetacije. Ovde nisu ukljueni stalni sneg i led.Vano je da se stanita koja sadre kombinaciju obalskih, barskih i stanita sa otvorenom vodom, razmatraju kao kompleksi.

C1 Povrinske stajae vode Ne obalne nadzemne otvorene vodene mase slatke i brakine stajae vode, ukljuujui i dinske lokve, sa prirodnim ili polu-prirodnim bentosnim, submerznim, flotantnim i planktonskim zajednicama.Ova stanita mogu da budu i sezonski suva (privremene ili povremene bare i jezera), s tim da period sue traje manje od est meseci.

C1.1 Stalna oligotrofna jezera, bare i lokve Opte karakteristike: Zajednice dna oligotrofnih stajaih voda izgradjene od ivotinja (<Hirundinea>, <Oligochaeta>, <Insecta>, <Crustacea>, <Mollusca> i dr.), zelenih ili drugih niih algi. Bentosne zajednice algi razvijene su na stenovitim i kamenitim podlogama, kao i na mahovinama koje obrastaju dno ovih jezera. Dominantna je zajednica silikatnih algi (<Bacillariophyta> tip zajednice) koja zavisno od sezonske dinamike ekolokih faktora (sezonska dinamika populacija) prelazi u razliite kombinacije zajednica: sa euglenama <Euglenophyta> (zajednica <Cymbella ventricosaTrachelomonas> tip, <Bacillariophyceae-Trachelomonas> tip), sa zelenim (<BacillariophyceaeChlorophyta> tip) ili modrozelenim algama (<Bacillariophyceae-Cyanophyta> tip). Zajednice u kojima dominiraju vodene biljke - makrofite, se diferenciraju na zonu submerznih i flotantnih biljaka. Najznaajnije submerzne vrste su <Utricularia minor>, <Utricularia intermedia>, <Utricularia bremii>, kao i razliite vrste harofita predstavnici rodova <Chara>, <Nitella>, <Tolypella>, <Nitellopsis>, <Lamprothamnium> i <Lychnothamnus>. Medju flotantnim biljkama najei su predstavnici rodova <Potamogeton> i <Sparganium>.
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 52 : ...

Ekologija: Voda sadri malu koliinu biogenih elemenata potrebnih za razvoj fitoplanktona i drugih biljaka, pa je organska produkcija mala. Voda je gotovo zasiena kiseonikom, koga u velikoj koncentraciji ima i u dubljim slojevima. U mulju ima malo organskih materija ije je raspadanje neznatno. Boja vode je plava do zelena, providnost je velika. Granica izmedju dubinske i litoralne zone je veoma izraena.Fitoplankton u slobodnoj vodi i vegetacija u priobalnoj zoni su slabo razvijeni. Opte rasprostranjenje: Vodene stanita rasprostranjena u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Najredji tip vodenih stanita u Srbiji, prisutan samo u najviim delovima planinskih masiva are i Prokletija. Manje oligotrofne lokve i bare, izuzetno retko, mogu se nai na na peanim terenima Vojvodine i Podunavlja, kao i na tresavskim stanitima brdsko-planinskog regiona Srbije. Ekvivalentne zajednice: Chara delicatula-Chara aspera prov. Karakteristine vrste: Chara aspera, Chara delicatula, Ceratoneus arcus, Cymbella helvetica Ktz., Cymbella ventricosa, Cymbella. affinis Ktz., Diatoma hiemale, Mougeotia sp., Nitella opaca, Phormidium favosum (Bory) Gom., Pinnularia microstauron (Ehr.) Cl., Potamogeton spp., Sphagnum contortum Schultz, Sphagnum flecsuosum Dozy et Molk., Sphagnum palustre L., Sphagnum squarrosum Crome, Sphagnum subsecundum Nees., Sphagnum teres (Schimp.) Aongstr., Tabellaria flocculosa (Roth.) Ktz., Trachelomonas sp., Utricularia bremii, Utricularia minor, Zygnema sp. Osnovna literatura: BlaJ994, BlaJ999, BlaJ999a, CvijM994b, JankM003c, KalaV995, LauR994,
PetkS971, RanV002, RanV997, RanV997, UroV003, UroV987, UroV994, UroV994a, UroV996, UroV996a, UroV997, UroV997a, UroV997b, UroV997c, UroV998, UroV998a

C1.11 Bentosne zajednice oligotrofnih voda Opte karakteristike: Zajednice dna oligotrofnih stajaih voda izgradjene od ivotinja (<Hirundinea>, <Oligochaeta>, <Insecta>, <Crustacea>, <Mollusca> i dr.), zelenih ili drugih niih algi. Bentosne zajednice algi razvijene su na stenovitim i kamenitim podlogama, kao i na mahovinama koje obrastaju dno ovih jezera. Dominantna je zajednica silikatnih algi (<Bacillariophyta> tip zajednice) koja, zavisno od sezonske dinamike ekolokih faktora (sezonska dinamika populacija) prelazi u razliite kombinacije zajednica: sa euglenama <Euglenophyta> (zajednica <Cymbella ventricosa Trachelomonas> tip, <Bacillariophyceae-Trachelomonas> tip), sa zelenim (<Bacillariophyceae Chlorophyta> tip) ili modrozelenim algama (<Bacillariophyceae-Cyanophyta> tip). Ekologija: Oligotrofna planinska jezera, lokve i pitoljine. Opte rasprostranjenje: Oligotrofne vode Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki slabo istraena stanita, prisutna samo u najviim delovima planinskih masiva are i Prokletija. Detaljniji podaci postoje samo za zajednice algi glacijalnih jezera (19) na ar planini koja se nalaze na nadmorskim visinama od 1700 do 2345 mnv. Karakteristine vrste: Cymbella ventricosa, Ceratoneus arcus, Cymbella helvetica Ktz., Cymbella affinis Ktz., Diatoma hiemale, Trachelomonas sp., Mougeotia sp., Zygnema sp., Phormidium favosum (Bory) Gom., Pinnularia microstauron (Ehr.) Cl., Tabellaria flocculosa (Roth.) Ktz. Osnovna literatura: CvijM994b, KalaV995, LauR994, UroV003, UroV987, UroV994, UroV994a, UroV996, UroV996a, UroV997, UroV997a, UroV997b, UroV997c, UroV998, UroV998a C1.12 Ukorenjena submerzna vegetacija oligotrofnih voda Opte karakteristike: Ukorenjena submerzna vegetacija oligotrofnih voda u kojoj dominiraju vaskularne vodene biljke (makrofite) ija su stabla i listovi potpuno potopljeni u vodi. Neke od ovih biljaka na povrinu izbacuju samo reproduktivne organe, dok druge cvetaju i oprauju se ispod vode. Najznaajniji edifikatori ovih zajednica su predstavnici roda <Potamogeton>, mahovine, alge razdela Charophyta (<Chara delicatula> i <Chara aspera>). Ekologija:Oligotrofna planinska jezera, lokve i pitoljine. Opte rasprostranjenje:Oligotrofne vode Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, najverovatnije prisutna samo u najviim delovima planinskih masiva are i Prokletija. Oskudni fitocenoloki podaci postoje za harofitske zajednice u Kuikom jezeru na Prokletijama.

53 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Karakteristine vrste: Potamogeton spp., Chara delicatula, Chara aspera Osnovna literatura: BlaJ994, JankM003c C1.13 Ukorenjena plutajua vegetacija oligotrofnih voda Opte karakteristike: Ukorenjena plutajua (flotantna) vegetacija oligotrofnih voda u kojoj dominiraju vaskularne vodene biljke (makrofite) iji listovi plutaju po povrini vode. Najznaajniji edifikatori ovih zajednica su predstavnici rodova <Potamogeton> i <Sparganium>. Ekologija: Oligotrofna planinska jezera, lokve i pitoljine. Opte rasprostranjenje: Oligotrofne vode Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, najverovatnije prisutna samo u najviim delovima planinskih masiva are i Prokletija, i pojedinim deovima Vlasinskog jezera. Sastojine sa <Sparganum natans> u jezerima Prokletija i Vlasinskog jezera bi se moda mogle ukljuiti u ovaj tip stanita. Osnovna literatura: BlaJ999a, RanV997 C1.14 Tepisi harofita u oligotrofnim vodama Opte karakteristike: Podvodne livade oligotrofnih voda izgradjene od razliitih vrsta (<Charophyta>). Najznaajniji edifikatori ovih zajednica su predstavnici rodova <Chara> i <Nitella>. Ekologija: Oligotrofna planinska jezera, lokve i pitoljine. Opte rasprostranjenje: Oligotrofne vode Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, najverovatnije prisutna samo u najviim delovima planinskih masiva are i Prokletija. Sastojine sa vrstama <Chara delicatula>, <Chara aspera>, <Nitella opaca> u Kuikom jezeru na Prokletijama bi se moda mogle ukljuiti u ovaj tip stanita. Ekvivalentne zajednice: Chara delicatula-Chara aspera prov. Karakteristine vrste: Chara delicatula, Chara aspera, Nitella opaca Osnovna literatura: BlaJ994 C1.15 Zajednice mahovina tresetnica i <Utricularia> u oligotrofnim vodama Opte karakteristike: Zajednice oligotrofnih voda u kojima dominiraju mahovine tresetari <Sphagnum spp.>, <Scorpidium scorpioides> i menice <Utricularia minor>, <Utricularia intermedia>, <Utricularia bremii>, koje formiraju gustu mreu u plitkim povrinskim slojevima vode na obodima i u vodenim oknima sfagnumskih tresava. Ekologija: Oligotrofna planinska jezera, lokve i pitoljine. Opte rasprostranjenje: Oligotrofne vode Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nedovoljno istraena stanita, najverovatnije prisutna u tresavskim podrujima planinskih delova Srbije (Vlasinska visoravan) Karakteristine vrste: Sphagnum contortum Schultz, Sphagnum flecsuosum Dozy et Molk., Sphagnum palustre L., Sphagnum squarrosum Crome, Sphagnum subsecundum Nees., Sphagnum teres (Schimp.) Aongstr., Utricularia bremii, Utricularia minor Osnovna literatura: BlaJ999, RanV002, RanV997 C1.16 Lokve na dinama Opte karakteristike: Zajednice u stalnim oligotrofnim vodama na peanim dinama. Ekologija: Oligotrofne lokve nizijskih pearskih predela. Opte rasprostranjenje: Oligotrofne vode Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, mogue prisutna na peanim terenima Vojvodine i Podunavlja C1.17 Planktonske zajednice oligotrofnih stajaih voda

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 54 : ...

Opte karakteristike: Zajednica slobodnoplivajuih mikroskopskih biljnih (fitoplankton) i ivotinjkih (zooplankton) organizama razvijenih u slobodnoj veoma bistroj vodi stajaih olihgotrofnih voda. Ekologija: Zajednice se razvijaju u hladnim i bistrim stajaim oligotrofnim vodama. Opte rasprostranjenje: Oligotrofne palearktike vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki slabo istraena stanita. Retki podaci postoje za planktonske zajednice glacijalnih i nivacionih jezera ar planine i Prokletija. Osnovna literatura: PetkS971, UroV987

C1.2 Stalna mezotrofna jezera, bare i lokve Opte karakteristike: Zajednice dna mezotrofnih stajaih voda izgradjene od ivotinja (<Hirundinea>, <Oligochaeta>, <Insecta>, <Crustacea>, <Mollusca> i dr.), harofita, zelenih ili drugih niih algi. Zajednice u kojima dominiraju vodene biljke - makrofite, se diferenciraju na zonu submerznih i flotantnih biljaka. Najznaajnije submerzne vrste su <Myriophyllum spicatum>, <Potamogeton crispus>, <Potamogeton gramineus>, <Potamogeton obtusifolius>, <Potamogeton perfoliatus>, <Potamogeton pusillus>, <Najas marina>, <Utricularia vulgaris>, <Nitella opaca>, <Nitella syncarpa>, <Nitella gracilis>, <Chara braunii>, <Chara globularis>, <Utricularia minor>, <Utricularia intermedia>, <Utricularia bremii>, <Utricularia vulgaris>, dok se medju flotantnima najee <Aldrovanda vesiculosa>, <Hydrocharis morsus-ranae>, <Lemna minor>, <Pistia stratiotes>, <Salvinia natans>, <Spirodella polyrrhyza>, <Stratiotes aloides>, <Wolffia arrhyza>, <Callitriche verna>, <Elatine triandra>, <Polygonum amphibium>, <Ranunculus aquatilis>, <Ranunculus paucistamineus>, <Ranunculus trichophyllus>, <Sparganium natans> i dr. Ekologija: Voda je umereno bogata biogenim elementima potrebnim za razvoj fitoplanktona i drugih biljaka, pa je i organska produkcija umerena. Mulj je umereno bogat organskim materijama koje se razlau umerenom brzinom, zbog ega je koliina kiseonika i u dubljim slojevima relativno velika. Boja vode je zelena do svetlo mrka, providnost je umerena. Fitoplankton u slobodnoj vodi i vegetacija u priobalnoj zoni su realtivno dobro razvijeni. Opte rasprostranjenje: Vode Palearktikog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neispitana stanita rasprostranjena u brdskim i predplaninskim predelima Srbije, redje se javlja i nizijama. Oskudni podaci postoje za lokalitete: Zasavica, Vlasinsko jezero (Bratanica). Ekvivalentne zajednice: Plutajue zajednice sa dominacijom <Hydrocharis morsus-ranae> Plutajue zajednice sa dominacijom <Stratiotes aloides> Calitricho-Utricularietum vulgaris V. Randjelovi 1998 Calitricho-Utricularietum vulgaris V. Randjelovi 1998 utricularietosum V. Randjelovi 1998 Calitricho-Utricularietum vulgaris V. Randjelovi 1998 calitrichetosum V. Randjelovi 1998 Utricularietum vulgaris R. Lakui 1968 ex V. Randj. 1995 Zajednice sa dominacijom <Salvinia natans> Plutajue zajednice sa dominacijom <Aldrovanda vesiculosa> Plutajue zajednice sa dominacijom <Pistia stratiotes> Plutajue zajednice sa dominacijom <Lemna>, <Spirodella>, <Wolffia> Potameto pusilli-Myriophylletum spicati V. Randjelovi et B. Zlatkovi 1995 Potametum obtusifolii Carst. 1954 Polygono-Ranunculetum aquatilis V. Randjelovi et al. 1995 Potameto perfoliati-Ranunculuetum fluitantis W. Koch 1926 Batrachietum trichophylli Soo (1927) 1970 Batrachio (aquatli)-Ranunculetum polyphylli So (1933) 1961 Ranunculetum aquatilis-polyphylli So 1933 Flotantne zajednice sa dominacijom <Potamogeton natans> Flotantne zajednice sa dominacijom <Sparganium angustifolium> Flotantne zajednice sa dominacijom <Callitriche> spp. Nitelletum opacae Corillion 1957 Utriculario-Nitelletum syncarpae V.Randjeloviet. J.Blaeni 55 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

Najadeto-Charetum braunii V. Randjelovi et J. Blaeni 1995 Karakteristine vrste: Myriophyllum spicatum, Potamogeton pusillus, Ranunculus aquatilis, Potamogeton gramineus, Utricularia vulgaris, Najas minor, Nitella opaca, Callitriche verna, Polygonum amphibium, Potamogeton obtusifolius, Aldrovanda vesiculosa, Chara braunii, Chara contraria, Chara fragilis, Elatine triandra, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna minor, Myriophyllum verticillatum, Najas marina, Nitella gracilis, Nitella syncarpa, Pistia stratiotes, Potamogeton crispus, Potamogeton natans, Potamogeton perfoliatus, Ranunculus paucistamineus, Ranunculus trichophyllus, Salvinia natans, Sparganium natans, Spirodela polyrhiza, Stratiotes aloides, Wolffia arrhiza Osnovna literatura: BlaJ994, BlaJ999, BlaJ999a, CvijM994b, JankM003c, KalaV995, LauR994,
PetkS971, RanV002, RanV997, RanV997, UroV003, UroV987, UroV994, UroV994a, UroV996, UroV996a, UroV997, UroV997a, UroV997b, UroV997c, UroV998, UroV998a

C1.21 Bentosne zajednice mezotrofnih voda Opte karakteristike: Zajednice dna mezotrofnih stajaih voda izgradjene od ivotinja (<Hirundinea>, <Oligochaeta>, <Insecta>, <Crustacea>, <Mollusca> i dr.), harofita, zelenih ili drugih niih algi. Ekologija: Mezotrofne vode. Opte rasprostranjenje: Mezotrofne vode Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, sigurno prisutna u mezotrofnim stajaim vodama Srbije. Osnovna literatura: KalaV995, UroV987 C1.22 Slobodno plutajua vegetacija mezotrofnih voda Opte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju vodene biljke - makrofite, koje se neukorenjuju za dno, ve itave biljke slobodno plutaju na povrini ili ispod same povrine vode, obrazujui gust i esto debeo sloj biljaka u ijem sastavu su najbrojnije vrste: <Aldrovanda vesiculosa>, <Hydrocharis morsus-ranae>, <Lemna minor>, <Pistia stratiotes>, <Salvinia natans>, <Spirodella polyrrhyza>, <Stratiotes aloides>, <Utricularia vulgaris>, <Wolffia arrhyza>. Ekologija: Zajednice se javljaju u brdskim i predplaninskim predelima do nadmorskih visina od 1200 m. Ekologija: Razvijaju se u vodi neutralne do slabo bazne reakcije (pH=7,34 do 8,22). Voda i mulj su umereno bogati organskim materijama koje se razlau umerenom brzinom, zbog ega je koliina kiseonika i u dubljim slojevima relativno velika. Boja vode je zelena do svetlo mrka, providnost je umerena - do 2,0 m. Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena u brdskim i predplaninskim predelima Srbije, redje se javljaju u nizijama (Zasavica). Najee u brdskoplaninskom podruju, na visinama do 1200 m (Vlasina i druga planinska jezera). Ekvivalentne zajednice: Calitricho-Utricularietum vulgaris V. Randjelovi 1998 Calitricho-Utricularietum vulgaris V. Randjelovi 1998 utricularietosum V. Randjelovi 1998 Calitricho-Utricularietum vulgaris V. Randjelovi 1998 calitrichetosum V. Randjelovi 1998 Utricularietum vulgaris R. Lakui 1968 ex V. Randj. 1995 Karakteristine vrste: Aldrovanda vesiculosa, Callitriche verna, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna minor, Myriophyllum spicatum, Pistia stratiotes, Polygonum amphibium, Potamogeton obtusifolius, Potamogeton pusillus, Ranunculus aquatilis, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Stratiotes aloides, Utricularia vulgaris, Wolffia arrhiza Osnovna literatura: BlaJ991, KreK992, RanV002, RanV977, RanV995c
C1.221 Plutajui "splavovi" od <Hydrocharis morsus-ranae> Opte karakteristike: Zajednice u kojima dominira vrsta <Hydrocharis morus-ranae>, koja se neukorenjuju za dno, ve itave biljke slobodno plutaju na povrini vode, obrazujui gust i esto debeo sloj biljaka. Ekologija: Mezotrofne stajae vode.
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 56 : ...

Opte rasprostranjenje: Slobodnoplivajue flotatne zajednice Palearktikih voda. Rasprostranjenje u Srbiji: Mada stanita sa apsolutnom dominacijom vrste <Hydrocharis morus-ranae> fitocenoloki nisu konstatovane, nije iskljueno da se ovaj tip zajednica moe nai i u mezotrofnim vodama Srbije. Vrsta je relativno esta u eutrofnim stajaim i sporotekuim vodama, a znaajnije uee ima samo u zajednici <Hydrochario-Nymphoidetum peltate> koja je ukljuena u stanite tipa C1.34 i C1.32. Karakteristine vrste: Ceratophyllum demersum, Hydrocharis morsus-ranae, Nymphoides peltata, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza C1.222 Plutajui "splavovi" od <Stratiotes aloides> Opte karakteristike: Zajednice u kojima dominira vrsta <Stratiotes aloides>, koja se neukorenjuju za dno, ve itave biljke slobodno plutaju na povrini vode, obrazujui gust i esto debeo sloj biljaka. Ekologija: Mezotrofne stajae vode. Opte rasprostranjenje: Slobodnoplivajue flotatne zajednice Palearktikih voda. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita u kojima dominara vrsta <Stratiotes aloides> fitocenoloki nisu obradjena. Sastojine sa apsolutnom dominacijom testerice u Zasavici, Bori kod Beograda, Obedskoj bari, u Petrovaradinskom ritu, kanalu Dunav-Tisa- Dunav mogle bi se ukljuiti u ovaj tip stanita. Inae vrsta je relativno esta u eutrofnim vodama, a poseban fitocenoloki znaaj ima u zajednici <Nymphaeeto-Stratiotetum aloidi> koja je ukljuena u stanite tipa C1.34. Osnovna literatura: KreK992, Slav956a C1.223 Plutajue kolonije od <Utricularia australis> i <Utricularia vulgaris> Opte karakteristike: Zajednice razvijene u priobalnim delovima jezera i u slobodnim vodenim prostorima izmedju sfagnumskih ostrva. Osnovni izgled ovom zajednici daju plivajue neukorenjene biljke meinka <Utricularia vulgaris> i vodena bradica <Callitriche verna>.Ove vrste na povrini vode obrazuju gustu mreu koja po pravilu onemoguava bujnije razvie submerznih biljaka ispod njih. Ekologija: Zajednice se razvijaju u plitkoj priobalnoj vodi (0,8 do 2.5 m) na nadmorskoj visini od oko 1200 m. Gradi guste sklopove koju pokrivaju povrinu vode od 70 do 100%.Voda je bez boje, mirisa i ukusa, bistra, providna do dna i neutralne do kisele reakcije (pH=7,0 do 6,0) Opte rasprostranjenje: Nutrijentima manje-vie bogate vode Palearktikog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Poznata samo sa lokaliteta Vlasinsko jezero. Slina asocijacija <LemnoUtricularietum vulgaris> zabeleena je u eutrofnim vodama Koviljskog rita u Vojvodini (stanite C1.32). Ekvivalentne zajednice: Calitricho-Utricularietum vulgaris V. Randjelovi 2001 Calitricho-Utricularietum vulgaris V. Randjelovi 1998 utricularietosum V. Randjelovi 1998 Calitricho-Utricularietum vulgaris V. Randjelovi 1998 calitrichetosum V. Randjelovi 1998 Utricularietum vulgaris R. Lakui 1968 ex V. Randj. 1995 Karakteristine vrste: Callitriche verna, Myriophyllum spicatum, Polygonum amphibium, Potamogeton obtusifolius, Potamogeton pusillus, Ranunculus aquatilis, Utricularia vulgaris Osnovna literatura: BlaJ991, Devi001, RanV002, RanV977 C1.224 Plutajue prostirke od <Salvinia natans> Opte karakteristike: Zajednice u kojima dominira vrsta <Salvinia natans> koja se neukorenjuje za dno, ve itave biljke slobodno plutaju na povrini vode, obrazujui gust i esto debeo sloj biljaka. Ekologija: Mezotrofne stajae vode. Opte rasprostranjenje: Slobodnoplivajue flotatne zajednice mezotrofnih voda centralne i istone Evrope. Rasprostranjenje u Srbiji: Mada stanita sa apsolutnom dominacijom vrste <Salvinia natans> fitocenoloki nisu konstatovane, nije iskljueno da se ovaj tip zajednica moe nai i u mezotrofnim vodama Srbije. Vrsta je relativno esta u eutrofnim stajaim i sporotekuim vodama, a znaajnije uee ima samo u zajednicama <Salvinio-Spirodeletum polyrrhizae> i <Lemno-Spirodeletum polyrrhizae salvinietosum> koja je ukljuena u stanite tipa C1.32 Karakteristine vrste: Salvinia natans, Spirodella polyrrhiza, Lemna minor C1.225 Plutajue zajednice od <Aldrovanda vesiculosa>

57 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Opte karakteristike: Zajednice u kojima dominira vrsta <Aldrovanda vesiculosa> koja se neukorenjuje za dno, ve itave biljke slobodno plutaju na povrini vode, obrazujui gust i esto debeo sloj biljaka. Ekologija: Mezotrofne stajae vode. Opte rasprostranjenje: Retke slobodnoplivajue flotatne zajednice mezotrofnih voda centralne i istone Evrope. Rasprostranjenje u Srbiji: Mada stanita sa apsolutnom dominacijom vrste <Aldrovanda vesiculosa> fitocenoloki nisu konstatovana, ipak postoji mala verovatnoa da se ovaj tip zajednica moe nai i u mezotrofnim vodama Srbije. Prema savremenim podacima vrsta je najverovatnije iezla iz Srbije, gde je nekada bila relativno retka u eutrofnim stajaim i sporotekuim vodama. Osnovna literatura: JankM999 C1.226 <Pistia stratiotes> grupacije Opte karakteristike: Zajednice u kojima dominira tropska severnoamerika vrsta <Pistia stratioites> koja se neukorenjuje za dno, ve itave biljke slobodno plutaju na povrini vode, obrazujui gust i esto debeo sloj biljaka. Ekologija: Mezotrofne stajae vode. Opte rasprostranjenje: Slobodnoplivajue flotatne zajednice voda tropskih i subtropskih podruja, sekundarno proirene i u toplim predelima Palearktika. Rasprostranjenje u Srbiji: Male sastojine sa dominacijom <Pistia stratiotes> javljaju se u termalnom izvoru Banjica nedaleko od sela Ostrovica u Sievakoj klisuri. Prema podacima Randjelovi (1995) vrsta je 1984 godine namerno introdukovana u vrelo. Od tada je vrsta formirala veoma stabilnu grustu sastojinu koja ugroava prirodnu zajednicu termalnog vrela Banjica. Osnovna literatura: RanV995b, RanV995c C1.227 Tepisi soivica <Lemna>, <Spirodella>, <Wolffia> Opte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju soivice <Lemna>, <Spirodella>, <Wolffia> koje se neukorenjuju za dno, ve itave biljke slobodno plutaju na povrini vode, obrazujui gust i esto debeo sloj biljaka. Ekologija: Mezotrofne stajae vode. Opte rasprostranjenje: Slobodnoplivajue flotatne zajednice mezotrofnih voda Palearktikog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Mada stanita sa dominacijom soivica u stalnim mezotrofnim stajaim vodama fitocenoloki nisu konstatovane, gotovo je izvesno da se ovaj tip zajednica moe nai i u ovim vodama Srbije. Soivice su veoma este u eutrofnim stajaim i sporotekuim vodama gde izgradjuju itav niz zajednica ukljuenih u stanita tipa C1.32, C1.33 i C1.34. Takodje se sline zajednice javljaju i u privremenim mezotrofnim vodma ukljuenim u stanite tipa C1.62.

C1.23 Ukorenjena submerzna vegetacija mezotrofnih voda Opte karakteristike: Zajednice razvijene u vidu podvodnih livada na dnu sporotekuih ili stajaih mezotrofnih voda u prirodnim ili vetakim jezerima, renim zalivima, meandrima i sl. Glavni edifikatori ovog tipa vegetacije su vrste <Myriophyllum spicatum>, <Potamogeton crispus>, <Potamogeton gramineus>, <Potamogeton obtusifolius>, <Potamogeton perfoliatus>, <Potamogeton pusillus>. Ekologija: Zajednice se javljaju u brdskim i predplaninskim predelima do nadmorskih visina od 1200 m. Razvijaju se na dubini od 0,5 do 5,0 m, na muljevitoj podlozi, u vodi neutralne do slabo bazne reakcije (pH=7,34 do 8,22). Voda i mulj su umereno bogati organskim materijama koje se razlau umerenom brzinom, zbog ega je koliina kiseonika i u dubljim slojevima relativno velika. Boja vode je zelena do svetlo mrka, providnost je umerena - do 2,0 m. Opte rasprostranjenje: Vode Palearktikog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Vodojae Vlasinsko jezero i eradap na Dunavu. Ovaj tip stanita je est i u ostalim mezotrofnim vodama brdskoplaninskog podruja Srbije Ekvivalentne zajednice: Potameto pusilli-Myriophylletum spicati V. Randjelovi et B. Zlatkovi 1995 Potametum obtusifolii Carst. 1954

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 58 : ...

Karakteristine vrste: Myriophyllum spicatum, Najas minor, Nitella opaca, Potamogeton crispus, Potamogeton gramineus, Potamogeton obtusifolius, Potamogeton perfoliatus, Potamogeton pusillus, Ranunculus aquatilis Osnovna literatura: RanV002, RanV997 C1.24 Ukorenjena plutajua vegetacija mezotrofnih voda Opte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju ukorenjene vaskularne vodene biljke (makrofite) iji listovi plutaju po povrini vode. esto obrazuju dva sprata u vegetaciji. U gornjem spratu osnovni graditelji zajednice su <Callitriche verna>, <Elatine triandra>, <Polygonum amphibium>, <Ranunculus aquatilis>, <Ranunculus paucistamineus>, <Ranunculus trichophyllus>, <Sparganium natans>, dok su u donjem spratu brojno zastupljene razliite vrste submerznih vrsta roda <Potamogeton>, kao i vrste <Myriophyllum spicatum>, <Najas marina>, <Utricularia vulgaris> i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju u nizijskim do predplaninskim predelima do nadmorskih visina od 1200 m. Razvijaju se na dubini od 1,0 i 3,0 m, u zoni velikog osciliranja nivoa vode, tako da su vrste koje ulaze u sastav priobalne vegetacije prilagodjene na brzi prelaz iz vodene sredine na kopneni nain ivota razvijajui terestrine forme. Voda i mulj su umereno bogati organskim materijama koje se razlau umerenom brzinom, zbog ega je koliina kiseonika i u dubljim slojevima relativno velika. Boja vode je zelena do svetlo mrka, providnost je umerena. Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Paleartiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena u brdskim i predplaninskim predelima Srbije, redje se javljaju u nizijama (Zasavica). Najee u brdskoplaninskom podruju, na visinama do 1200 m (Vlasina i druga planinska jezera) Ekvivalentne zajednice: Polygono-Ranunculetum aquatilis V. Randjelovi et al. 1995 Potameto perfoliati-Ranunculuetum fluitantis W. Koch 1926 Batrachietum trichophylli Soo (1927) 1970 Batrachio (aquatli)-Ranunculetum polyphylli So (1933) 1961 Ranunculetum aquatilis-polyphylli So 1933 Karakteristine vrste: Ranunculus aquatilis, Polygonum amphibium, Utricularia vulgaris, Myriophyllum verticillatum, Myriophyllum spicatum, Potamogeton gramineus, Sagittaria sagittifolia, Potamogeton pusillus, Potamogeton crispus, Potamogeton obtusifolius, Potamogeton perfoliatus, Callitriche verna, Elatine triandra, Potamogeton gramineus f. natans, Sagittaria sagittifolia f. Natans, Eleocharis acicularis, Lythrum portula, Nitella gracilis Osnovna literatura: ButoB994, JankM953, KojiM998, ParaS986, RanV002, RanV997, Slav956a, StojS987
C1.242 Zajednice vodenih ljutia <Ranunculus sect. Bratrachium> u plitkim vodama Opte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju vodene biljke - makrofite, koje se ukorenjuju za dno, a iji listovi plutaju na povrini ili ispod same povrine vode, obrazujui gust i esto debeo sloj u ijem su sastavu najbrojniji vodeni ljutii <Ranunculus sect. Bratrachium>. Ekologija: Plitke mezotrofne vode. Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Paleartiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najzastupljenija su u plitkim depresijama i na seoskim utrinama u celoj Vojvodini; kanalima i zaostalim barama u Mavi i Sremu; rukavcima i usporima u Djerdapskoj akumulaciji. Fitocenoloki su obradjene zajednice sa lokaliteta Veliko Blato kod Beograda, Petrovaradinski rit - Okrugli veb, Slana Bara kod Novog Sada i Beljanska Bara kod Turije u Bakoj. Ekvivalentne zajednice: Potameto perfoliati-Ranunculuetum fluitantis W. Koch 1926 Batrachietum trichophylli Soo (1927) 1970 Batrachio (aquatli)-Ranunculetum polyphylli So (1933) 1961 Ranunculetum aquatilis-polyphylli So 1933 Karakteristine vrste: Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Chara foetida, Myriophyllum spicatum, Najas marina, Najas minor, Ranunculus paucistamineus, Ranunculus trichophyllus, Salvinia natans

59 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Osnovna literatura: ButoB994, JankM953, KojiM998, ParaS986, RanV002, RanV997, Slav956a, StojS987 C1.243 Flotantne zajednice sa dominacijom <Potamogeton natans> Opte karakteristike: Zajednice u kojima dominira flotantna ukorenjena vrsta <Potamogeton natans> iji listovi plutaju na povrini vode, obrazujui gust i esto debeo sloj. Ekologija: Mezotrofne stajae vode. Opte rasprostranjenje: Ukorenjene flotantne zajednice mezotrofnih voda itavog Palearktikog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Mada stanita sa apsolutnom dominacijom vrste <Potamogeton natans> fitocenoloki nisu konstatovana, izvesno je da se ovaj tip zajednica moe nai i u mezotrofnim vodama Srbije. Iako je relativno esta u eutrofnim stajaim i sporotekuim vodama (C1.34) vrsta <Potamogeton natans> nema vei fitocenoloki znaaj. C1.244 Flotantne zajednice sa dominacijom <Polygonum amphibium> Opte karakteristike: Zajednica je razvijena u vidu uske trake u priobalnoj zoni na jezerskom dnu. Posebno dobro je izraena u mirnoj vodi zaliva akumulacionog jezera gde su oslabljene sile mehanikog delovanja talasa. U zajednici dominiraju ukorenjeni flotantni vodeni troskot <Polygonum amphibium> i vodeni ljuti <Ranunculus aquatilis>. Ekologija: Zajednice se javljaju u brdskim do predplaninskim predelima do nadmorskih visina od 1200 m. Razvijaju se na dubini od 1,0 i 3,0 m, u zoni velikog osciliranja nivoa vode, tako da su vrste koje ulaze u sastav priobalne vegetacije prilagodjene na brzi prelaz iz vodene sredine na kopneni nain ivota razvijajui terestrine forme. Voda i mulj su umereno bogati organskim materijama koje se razlau umerenom brzinom, zbog ega je koliina kiseonika i u dubljim slojevima relativno velika. Boja vode je zelena do svetlo mrka, providnost je umerena. Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Paleartiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita su fitocenoloki obradjena samo na Vlasinskom jezeru, ali je gotovo izvesno da se sline zajednice nalaze i u drugim brdsko-planinskim podrujima Srbije. Mada je vrsta <Polygonum amphibium> relativno esta i u nizijskim predelima Vojvodine, njen fitocenoloki znaaj u eutrofnim vodama je veoma mali. Ekvivalentne zajednice: Polygono-Ranunculetum aquatilis V. Randjelovi et al. 1995 Karakteristine vrste: Polygonum amphibium, Potamogeton pusillus, Ranunculus aquatilis Osnovna literatura: RanV002, RanV997 C1.245 Flotantne zajednice sa dominacijom <Sparganium natans> Opte karakteristike: Zajednice u kojima dominira flotantna ukorenjena vrsta <Sparganium natans> iji listovi plutaju na povrini vode, obrazujui gust i esto debeo sloj. Ekologija: Mezotrofne stajae vode. Opte rasprostranjenje: Ukorenjene flotantne zajednice mezotrofnih voda itavog Palearktikog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Mada stanita sa apsolutnom dominacijom vrste <Sparganium natans> fitocenoloki nisu konstatovana, gotovo je izvesno da se ovaj tip zajednica nalazi i u mezotrofnim (i mezo-oligotrofnim) vodama Srbije. Prema Blaeni & Blaeni (1999) <Sparganium natans> spada u grupu kritino ugroenih nedovoljno poznatih vrsta (CR DD), koja je najverovatnije iezla iz brdskog regiona Srbije, dok se preostale populacije nalaze u planinskim jezerima Prokletija i Vlasinskom jezeru. Prema istim autorima stanita ovog tipa su prisutna u crnogorskom delu Prokletija. Osnovna literatura: BlaJ999a, RanV997 C1.246 Flotantne zajednice sa dominacijom <Callitriche> spp. Opte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju flotantna ukorenjene vrste roda <Callitriche> iji listovi plutaju na povrini vode, obrazujui gust i obino tanak sloj. Ekologija: Mezotrofne stajae vode. Opte rasprostranjenje: Ukorenjene flotantne zajednice mezotrofnih voda itavog Palearktikog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Mada stanita sa apsolutnom dominacijom vrsta roda <Callitriche> fitocenoloki nisu konstatovana, izvesno je da se ovaj tip zajednica moe nai i u mezotrofnim vodama Srbije. Znaajnije uee vrste <Callitriche verna> zabeleeno je samo u zajednici <CallitrichoUtricularietum vulgaris> koja je ukljuena u stanite tipa C1.24.
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 60 : ...

C1.25 Tepisi harofita u stajaim mezotrofnim vodama Opte karakteristike: Zajednice u vidu diskontinuiranog pojasa obrastaju dno jezera. Javljaju se kao kontaktni pojas submerzne vegetacije sa dubinskim delom jezera, tj nalazi se na donjoj granici rasprostranjenja podvodne makrofitske vegetacije na dubini od 5,5 do 6,5 m. Zajednice se odlikuju dominacijom vrsta <Nitella opaca> i <Nitella syncarpa>. Pored njih u izgradnji zajednice znaajnije uee imaju vrste: <N. gracilis>, <Ch. braunii>, <Chara globularis> i <Utricularia vulgaris>. Ostale vrste na ovom stanitu predstavljaju pridolice iz plie susedne vegetacijske podzone. Ekologija: Zajednice se razvijaju u hladnoj (od 5 do 15C) dubljoj vodi, u blizini podvodnih izvora, na muljevitom ili muljevito-peskovitom tlu na nadmorskoj visini oko 1200 m. Gradi diskontinuirana podvodna polja u vodi alkalne ili slabo kisele reakcije (pH =6,8 - 7,5). Opte rasprostranjenje: Oligotrofna do mezotrofna jezera i bare itavog Palearktikog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice su fitocenoloki obradjene samo na Vlasinskom jezeru Bratanica Ekvivalentne zajednice: Nitelletum opacae Corillion 1957 Utriculario-Nitelletum syncarpae V.Randjeloviet. J.Blaeni Najadeto-Charetum braunii V. Randjelovi et J. Blaeni 1995 Karakteristine vrste: Chara braunii, Chara contraria, Chara fragilis, Myriophyllum spicatum, Myriophyllum verticillatum, Najas minor, Nitella gracilis, Nitella opaca, Nitella syncarpa, Potamogeton gramineus, Potamogeton pusillus, Ranunculus aquatilis, Utricularia vulgaris Osnovna literatura: CoriR957, Devi001, RanV002, RanV997 C1.26 Zajednice mahovina tresetnica i menica <Utricularia> u mezotrofnim vodama Opte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju mahovine tresetari <Sphagnum spp.>, <Scorpidium scorpioides> i menice <Utricularia minor>, <Utricularia intermedia>, <Utricularia bremii>, koje formiraju gustu mreu u plitkim povrinskim slojevima vode na obodima i u vodenim oknima sfagnumskih tresava. Ekologija: Ove zajednice se po pravilu razvijaju u distrofnim i oligotrofnim vodama, ali se ponekad mogu nai i u mezotrofnim stajaima vodama. Opte rasprostranjenje: Mezotrofne vode itavog Palearktikog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nedovoljno istraena stanita, najverovatnije prisutna u tresavskim podrujima planinskih delova Srbije (Vlasinska visoravan) Karakteristine vrste: Sphagnum flecsuosum Dozy et Molk. i druge, Sphagnum palustre L., Sphagnum squarrosum Crome, Sphagnum teres (Schimp.) Aongstr. S. subsecundum Nees., Sphagnum. contortum Schultz, Utricularia bremii, Utricularia minor Osnovna literatura: BlaJ999, RanV002, RanV997 C1.27 Planktonske zajednice mezotrofnih stajaih voda Opte karakteristike: Zajednica slobodnoplivajuih mikroskopskih biljnih (fitoplankoton) i ivotinjkih (zooplankton) organizama razvijenih u slobodnoj umereno mutnoj i slabo providnoj vodi stajaih mezotrofnih voda. Ekologija: Zajednice se razvijaju u umereno hladnim i mutnim stajaim mezotrofnim vodama. Opte rasprostranjenje: Mezotrofne palearktike vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki slabo istraena stanita. Retki podaci postoje za planktonske zajednice Vlasinskog jezera. Osnovna literatura: CvijM991, LauR995, MilovD958, MilovD973

C1.3 Stalna eutrofna jezera, bare i lokve Opte karakteristike: Zajednice dna eutrofnih stajaih voda izgradjene od ivotinja (<Hirundinea>, <Oligochaeta>, <Insecta>, <Crustacea>, <Mollusca> i dr.), zelenih ili drugih niih algi. U litoralnoj zoni jezerskog dna razvijene su bentalne zajednice sa dominacijom larava hironomida, efemeroptera, trihoptera i odonata, kao i pueva i oligoheta. U sublitoralnoj zoni naroito je karakteristina "ljuturina zona" u kojoj dolazi do intenzivnog razvia koljki i pueva <Dreissena polymorpha>, dok 61 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

u profundalu preovlauju oblici oligoheta <Tubifex>, <Peloscolex> i dr., kao i vrste amfipodnih i izopodnih rakova i ostrakoda (Martinovi-Vitanovi & Kalafati 1995). U zavisnosti od godinje dinamike intenziteta i kvaliteta ekolokih faktora (sezonska dinamika) na ovim stanitima dominiraju silikatne alge <Bacillariophyta> u prolee, poznu jesen i zimi, modrozelene <Cyanobacteriophyta> i zelene <Chlorophyta> alge u leto i jesen. Zajednice u kojima dominiraju vodene biljke - makrofite, se diferenciraju na zonu submerznih i flotantnih biljaka. Najznaajnije submerzne vrste su <Ceratophyllum demersum>, <Ceratophyllum submersum>, <Cladophora sp.>, <Elodea nuttalii>, <Elodea canadensis>, <Hydrocharis morsus-ranae>, <Lemna minor>, <Myriophyllum spicatum>, <Nitellopsis obtusa>, <Chara vulgaris>, <Najas marina>, <Najas minor>, <Potamogeton crispus>, <Potamogeton gramineus>, <Potamogeton lucens>, <Potamogeton nodosus>, <Potamogeton pectinatus>, <Potamogeton perfoliatus> i <Vallisneria spiralis>, dok su medju flotantnima najee soivice: <Lemna gibba>, <Lemna minor>, <Lemna trisulca>, <Spirodela polyrhiza> i <Wollfia arrhiza>; jetrenjae: <Riccia fluitans> i <Ricciocarpus natans>; vodene paprati: <Azolla filiculoides> i <Salvinia natans>; kao i vaskularne biljke: <Nymphoides peltata>, <Utricularia neglecta>, <Utricularia vulgaris>, beli (<Nymphaea alba>) i uti lokvanj (<Nuphar luteum>), uti lokvanji (<Nymphoides flava>), vodeni oraak (<Trapa longicarpa>, <Trapa natans agg.>), abogriz (<Hydrocharis morsus-ranae>) i soivice (<Lemna minor>, <Spyrodela polyrrhiza>). Ekologija: Voda je bogata biogenim elementima potrebnim za razvoj fitoplanktona i drugih biljaka, pa je organska produkcija velika. Mulj je bogat organskim materijama koje se intenzivno razlau pri emu se troi kiseonik, zbog ega je koliina kiseonika u dubljim slojevima vode mala. Boja vode je prljavo zelena do mrka, providnost je mala. pH je obino manji od 7. Ove vode su obino plitke, pa je granica izmedju dubinske i litoralne zone slabo izraena. Fitoplankton u slobodnoj vodi i vegetacija u priobalnoj zoni su veoma razvijeni. Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Paleartiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Savsko jezero, kanali i zaostale bare u Mavi; Djerdapska akumulacija; Vojvodina: Obedska bara, rukavci Begeja kod Zrenjanina, Dunava kod Monotora, u reci Mostongi kod Baa, kanali kod Kikinde, Obedska bara, bare kod Sremskih Karlovaca, Petrovaradinski rit, Kaki rit, Beljanska bara, bare oko Novog Sada, kanal DTD. Ekvivalentne zajednice: Lemnetum gibbae (W. Koch 1954) Miyawaki et J. Tx. 1960 Lemnetum trisulcae So 1927 Lemno-Spirodelletum polyrrhizae W. Koch 1954 Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W. Koch 1926 lemnetosum gibbae W. Koch 1954 Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W. Koch 1926 salvinietosum W. Koch 1954 Wolffietum arrhizae Myawaki et Tx. 1960 Wolffio-Lemnetum gibbae Bennema 1943 Lemno-minoris-Azolletum filiculoides Br.-Bl. 1952 Lemno-Utricularietum vulgaris So (1928) 1938 Salvinio-Spirodeletum polyrrhizae Slavni 1956 Riccietum fluitantis Slavni 1956 Ceratophylleto-Myriophylletum verticillati Jankovi 1974 Ceratophylletum demersi (So 1927) Hild 1934 Potameto pusilli-Ceratophylletum demersi Jankovi 1974 Potameto pectinati - Ceratophylletum demersi M. Jank. 1974 Potamogetono - Ceratophylletum demersi So (1928) Hild. 1956 Ceratophylletum demersi-submersi prov. V. Stev.2003 Eloedeetum canadensis (Pignatti) Soo 1934 Ceratophyllo-Elodetum nuttalii. prov. V. Stev. 2003 Potamo-Najadetum H-i et Micevski 1958 Potamo-Najadetum tip D. Lakui 1996 Najado-Potametum acutifolii Slavni 1956 Potamogetonetum pectinati prov. V. Stev. 2003 Potametum lucentiis Hueck. 1931 Myriophyllo-Potametum So 1934 potametosum acumineati Slavni 1956
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 62 : ...

Myriophyllo-Potametum So 1934 potametosum crispi Slavni 1956 Nitellopsidetum obtusae (Sauer 1937) Dambska 1961 Hottonietum palustris Tx. 1937 Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 trapetosum natantis Slavni 1956 Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 nymphaeetosum (Timar) Karpati Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 nupharetosum (Timar) Karpati Nymphaeeto-Stratiotetum aloidi Jankovi 1974 Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928 Nymphaeo-Nupharetum luteae Nowinski 1928 Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 nymphaeetosum (Timar) Karpati Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 nupharetosum (Timar) Karpati Trapetum natantis Mller et Grs 1960 Trapo-Nymphoidetum Obred. 1957 azzolletosum Obred. 1957 Ceratophyllo-Trapetum natantis Mller & Gors (1962) ex Pass.1992 Hydrochario-Nymphoidetum peltate Slavni 1956 Nymphoidetum peltatae ?? Karakteristine vrste: Vallisneria spiralis, Trapa natans, Spirodela polyrhiza, Salvinia natans, Myriophyllum spicatum, Lemna minor, Hydrocharis morsus-ranae, Ceratophyllum demersum, Utricularia vulgaris, Potamogeton lucens, Nymphaea alba, Ceratophyllum submersum, Wolffia arrhiza, Utricularia neglecta, Trapa longicarpa, Ranunculus trichophyllus, Ranunculus circinatus, Ranunculus aquatilis, Potamogeton perfoliatus, Potamogeton pectinatus, Potamogeton nodosus, Potamogeton natans, Potamogeton gramineus, Potamogeton crispus, Nymphoides flava, Nymphoides peltata, Nuphar lutea, Najas minor, Najas marina, Lemna trisulca, Lemna gibba, Hottonia palustris, Elodea nuttallii, Elodea canadensis, Callitriche palustris, Azolla filiculoides, Cladophora sp., Nitellopsis obtusa (Desv. In Lois.) J. Groves, Riccia fluitans L., Ricciocarpus natans (L.) Cord. Osnovna literatura: ButoB992b, ButoB992d, ButoB994, ButoB995b, anaM964, ukiD991, ukiD999, GigoA960, HorvI974, JakoD985, JakoD989a, JankM953, JankM958b, JankM958b, JankM974a, JankM974d, JankM978, JankM982c, JankM983c, JankM988, JankM994, KalaV995, KojiM997, KojiM998, LakuD996, MariR955, MartV996, MiiV974a, NikiJ999, ObraM977, ParaS986, RaduS000, RanV002, RanV997, Rau980, ajiB984, SaviD995, Slav956a, StevV003, StojS987, StojS994, StojS996, TomaV000, VukoM979
C1.31 Bentosne zajednice eutrofnih voda Opte karakteristike: Zajednice dna eutrofnih stajaih voda izgradjene od ivotinja (<Hirundinea>, <Oligochaeta>, <Insecta>, <Crustacea>, <Mollusca> i dr.), zelenih ili drugih mikroskopskih algi. U litoralnoj zoni jezerskog dna razvijene su bentalne zajednice sa dominacijom larvi hironomida, efemeroptera, trihoptera i odonata, kao i pueva i oligoheta. U sublitoralnoj zoni naroito je karakteristina "ljuturina zona" u kojoj dolazi do intenzivnog razvia koljki i pueva <Dreissena polymorpha>, dok u profundalu preovlauju oblici oligoheta <Tubifex>, <Peloscolex> i dr., kao i vrste amfipodnih i izopodnih rakova i ostrakoda (Martinovi-Vitanovi & Kalafati 1995). U zavisnosti od godinje dinamike intenziteta i kvaliteta ekolokih faktora (sezonska dinamika) na ovim stanitima dominiraju silikatne alge <Bacillariophyta> u prolee, poznu jesen i zimi, modrozelene <Cyanobacteriophyta> i zelene <Chlorophyta> alge u leto i jesen. Ekologija: Eutrofne vode. Opte rasprostranjenje: Eutrofne vode Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita tipa stajaih eutrofnih voda u Srbiji su brojna, po svojim morfolokim i geografskim karakteristikama veoma razliita: lokve, bare, kanali, delovi reka i potoka i sl., a nalaze se preteno u ravniarskim predelima Vojvodine i Centralne Srbije. Biocenoloki su nedovoljno istraena. Na dnu Savskog jezera i Obedske bare ustanovljeno je prisustvo <OligochaetaChironomidae> bentalnog tipa zajednica (Jakovev, 1985a, 1989b; Jankovi, M.M. et al., 1988; Jankovi, M. 1974c, 1982, 1983a). Osnovna literatura: ukiD991, ukiD999, JakoD985, JakoD989a, JankM974d, JankM978, JankM982c, JankM983c, JankM988, KalaV995, MariR955, NikiJ999, TomaV000

63 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

C1.311 Bentosne zajednice litoralne zone jezerskog dna Opte karakteristike: Zajednice dna eutrofnih stajaih voda izgradjene od ivotinja (<Hirundinea>, <Oligochaeta>, <Insecta>, <Crustacea>, <Mollusca> i dr.), zelenih ili drugih niih algi. U litoralnoj zoni jezerskog dna razvijene su bentalne zajednice sa dominacijom larvi hironomida, efemeroptera, trihoptera i odonata, kao i pueva i oligoheta. Ekologija: Eutrofne vode. Opte rasprostranjenje: Eutrofne vode Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nedovoljno istraena stanita, prisutna u eutrofnim stajaim vodama nizijskih i brdskih delova Srbije. Na dnu Savskog jezera i Obedske bare ustanovljeno je prisustvo <Oligochaeta-Chironomidae> bentalnog tipa zajednica (Jakovev, 1985a, 1989b; Jankovi, M.M. et al., 1988; Jankovi, M. 1974c, 1982, 1983a). Osnovna literatura: JakoD985, JakoD989a, JankM974d, JankM982c, JankM983c, JankM988, KalaV995 C1.312 Bentosne zajednice sublitoralne zone jezerskog dna Opte karakteristike: Zajednice dna eutrofnih stajaih voda izgradjene od ivotinja (<Hirundinea>, <Oligochaeta>, <Insecta>, <Crustacea>, <Mollusca> i dr.), zelenih ili drugih niih algi. U sublitoralnoj zoni naroito je karakteristina "ljuturina zona" u kojoj dolazi do intenzivnog razvia koljki i pueva <Dreissena polymorpha> (Martinovi-Vitanovi & Kalafati 1995). Ekologija: Eutrofne vode. Opte rasprostranjenje: Eutrofne vode Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nedovoljno istraena stanita, prisutna u eutrofnim stajaim vodama nizijskih i brdskih delova Srbije. Osnovna literatura: JakoD985, JakoD989a, JankM974d, JankM982c, JankM983c, JankM988, KalaV995 C1.313 Bentosne zajednice zone jezerskog profundala Opte karakteristike: Zajednice dna eutrofnih stajaih voda izgradjene od ivotinja (<Hirundinea>, <Oligochaeta>, <Insecta>, <Crustacea>, <Mollusca> i dr.), zelenih ili drugih niih algi. U profundalu preovlauju oblici oligoheta <Tubifex>, <Peloscolex> i dr., kao i vrste amfipodnih i izopodnih rakova i ostrakoda (Martinovi-Vitanovi & Kalafati 1995). Ekologija: Eutrofne vode. Opte rasprostranjenje: Eutrofne vode Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nedovoljno istraena stanita, prisutna u eutrofnim stajaim vodama nizijskih i brdskih delova Srbije. Osnovna literatura: JakoD985, JakoD989a, JankM974d, JankM982c, JankM983c, JankM988, KalaV995

C1.32 Slobodno plutajua vegetacija eutrofnih voda Opte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju vodene biljke - makrofite, koje se neukorenjuju za dno ve itave biljke slobodno plutaju na povrini ili ispod same povrine vode, obrazujui gust i esto debeo sloj biljaka u ijem sastavu su najbrojnije soivice: <Lemna gibba>, <Lemna minor>, <Lemna trisulca>, <Spirodela polyrhiza> i <Wollfia arrhiza>; jetrenjae: <Riccia fluitans> i <Ricciocarpus natans>; vodene paprati: <Azolla filiculoides> i <Salvinia natans>; kao i vaskularne biljke: <Nymphoides peltata>, <Utricularia neglecta> i <Utricularia vulgaris L.>. Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u kanalima i pliim barama (10-50 cm) ija voda miruje ili se sporo kree. Voda je obino mlaka, esto zagadjena organskim supstancama. Zajednice se razvijaju u uslovima razliitog svetlosnog intenziteta, od potpuno otvorenih vodenih povrina do mesta u dubljoj senci traka (npr.ass. <Riccietum fluitantis>). Dno je muljevito, glibovito sa dosta detritusa. Zajednice su floristiki dosta siromane, uglavnom homogene, jednoslojne ili dvoslojne (sa <Lemna trisulca>, <Ceratophyllum demersum> i <Myriophyllum spicatum> u drugom - submerznom sloju). Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najee u vojvodjanskom Podunavlju (rukavci Begeja kod Zrenjanina, Dunava kod Monotora, u reci Mostongi kod Baa, kanali kod Kikinde, Obedska bara, bare kod Sremskih Karlovaca, Petrovaradinski
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 64 : ...

rit, Kaki rit, Beljanska bara, bare oko Novog Sada, kanal DTD itd); kanalima i zaostalim barama u Mavi; rukavcima i usporima u Djerdapskoj akumulaciji. Ekvivalentne zajednice: Lemnetum gibbae (W. Koch 1954) Miyawaki et J. Tx. 1960 Lemnetum trisulcae So 1927 Lemno-Spirodelletum polyrrhizae W. Koch 1954 Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W. Koch 1926 lemnetosum gibbae W. Koch 1954 Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W. Koch 1926 salvinietosum W. Koch 1954 Wolffietum arrhizae Myawaki et Tx. 1960 Wolffio-Lemnetum gibbae Bennema 1943 Lemno-minoris-Azolletum filiculoides Br.-Bl. 1952 Lemno-Utricularietum vulgaris So (1928) 1938 Salvinio-Spirodeletum polyrrhizae Slavni 1956 Riccietum fluitantis Slavni 1956 Karakteristine vrste: Azolla filiculoides, Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna gibba, Lemna minor, Lemna trisulca, Myriophyllum spicatum, Nymphoides peltata, Riccia fluitans L., Ricciocarpus natans (L.) Cord., Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Trapa natans, Utricularia neglecta, Utricularia vulgaris, Vallisneria spiralis, Wolffia arrhiza Osnovna literatura: , ButoB992d, ButoB995b, HorvI974, KojiM997, KojiM998, ObraM977, ParaS986, RaduS000, Rau980, SaviD995, Slav956a, StevV003, StojS987, StojS994, StojS996, VukoM979
C1.321 Slobodno plutajua vegetacija eutrofnih voda sa dominacijom soivica Opte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju vodene biljke - makrofite, koje se neukorenjuju za dno ve itave biljke slobodno plutaju na povrini ili ispod same povrine vode, obrazujui gust i esto debeo sloj biljaka u ijem sastavu su najbrojnije soivice: <Lemna gibba>, <Lemna minor>, <Lemna trisulca>, <Spirodela polyrhiza> i <Wollfia arrhiza>. Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u kanalima i pliim barama (10-50 cm) ija voda miruje ili se sporo kree. Voda je obino mlaka, esto zagadjena organskim supstancama. Zajednice se razvijaju u uslovima razliitog svetlosnog intenziteta, od potpuno otvorenih vodenih povrina do mesta u dubljoj senci traka. Dno je muljevito, glibovito sa dosta detritusa. Zajednice su floristiki dosta siromane, uglavnom homogene, jednoslojne ili dvoslojne (sa <Lemna trisulca>, <Ceratophyllum demersum> i <Myriophyllum spicatum> u drugom - submerznom sloju). Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najee u vojvodjanskom Podunavlju (rukavci Begeja kod Zrenjanina, Dunava kod Monotora, u reci Mostongi kod Baa, kanali kod Kikinde, Obedska bara, bare kod Sremskih Karlovaca, Petrovaradinski rit, Kaki rit, Beljanska bara, bare oko Novog Sada, kanal DTD itd); kanalima i zaostalim barama u Mavi; rukavcima i usporima u Djerdapskoj akumulaciji. Ekvivalentne zajednice: Lemnetum gibbae (W. Koch 1954) Miyawaki et J. Tx. 1960 Lemnetum trisulcae So 1927 Lemno-Spirodelletum polyrrhizae W. Koch 1954 Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W. Koch 1926 lemnetosum gibbae W. Koch 1954 Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W. Koch 1926 salvinietosum W. Koch 1954 Wolffietum arrhizae Myawaki et Tx. 1960 Wolffio-Lemnetum gibbae Bennema 1943 Lemno-minoris-Azolletum filiculoides Br.-Bl. 1952 Lemno-Utricularietum vulgaris So (1928) 1938 Karakteristine vrste: Azolla filiculoides, Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna gibba, Lemna minor, Lemna trisulca, Myriophyllum spicatum, Nymphoides peltata, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Trapa natans, Utricularia neglecta, Utricularia vulgaris, Vallisneria spiralis, Wolffia arrhiza Osnovna literatura: ButoB992b, ButoB992d, ButoB995b, HorvI974, KojiM997, KojiM998, ObraM977, ParaS986, RaduS000, Rau980, SaviD995, Slav956a, StevV003, StojS987, StojS994, StojS996, VukoM979

65 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

C1.322 Slobodno plutajua vegetacija eutrofnih voda sa dominacijom vodenih paprati Opte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju vodene biljke - makrofite, koje se neukorenjuju za dno ve itave biljke slobodno plutaju na povrini vode, obrazujui gust i esto debeo sloj biljaka u ijem sastavu su najbrojnije vodene paprati: <Azolla filiculoides> i <Salvinia natans>. Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u kanalima i pliim barama (10-50 cm) ija voda miruje ili se sporo kree. Voda je obino mlaka, esto zagadjena organskim supstancama. Zajednice se najee razvijaju na potpuno otvorenim vodenim povrinama sa punim intenzitetom svetlosti. Dno je muljevito, glibovito sa dosta detritusa. Zajednice su floristiki dosta siromane, uglavnom homogene, jednoslojne. Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najee u vojvodjanskom Podunavlju (rukavac Begeja kod Zrenjanina; rukavac Dunava kod Monotora; kanal Sombor -Beej; reka Mostonga kod mesta Baa; kanal na vaaritu kod Kikinde; Veliko jezero na Obedskoj bari kod sela Obre; Bara kod eleznike stanice u Sremskim Karlovcima; Veliki odvodni kanal na starom putu izmedju Novog Sada i Kaa; regionalni park "Stari Begej": Stari Begej, Kanal, Carska Bara, Perleska bara; Obedska bara - Obreko okno; Koviljski rit); kanalima i zaostalim barama u Mavi; rukavcima i usporima u Djerdapskoj akumulaciji. Ekvivalentne zajednice: Salvinio-Spirodeletum polyrrhizae Slavni 1956 Karakteristine vrste: Azolla filiculoides, Ceratophyllum demersum, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna minor, Myriophyllum spicatum, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Trapa natans, Vallisneria spiralis Osnovna literatura: ButoB992b, ButoB995b, KojiM997, KojiM998, ObraM977, ParaS986, RaduS000, Slav956a, StevV003, StojS987, StojS994, StojS996 C1.323 Slobodno plutajua vegetacija eutrofnih voda sa dominacijom vodenih jetrenjaa Opte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju vodene biljke - makrofite, koje se neukorenjuju za dno ve itave biljke slobodno plutaju na povrini, obrazujui gust sloj biljaka u ijem sastavu su najbrojnije vodene jetrenjae: <Riccia fluitans> i <Ricciocarpus natans>. Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u kanalima i pliim barama (10-50 cm) ija voda miruje ili se sporo kree. Voda je obino mlaka, esto zagadjena organskim supstancama. Zajednice se esto razvijaju u dubljoj senci traka. Dno je muljevito, ilovasto-glinovito, redje je nesazlanjeni barski les sa dosta detritusa. Zajednice su floristiki dosta siromane, uglavnom homogene, jednoslojne. Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najee u vojvodjanskom Podunavlju (Beljanska bara, prilaz za amce; Obedska bara - Veliko jezero kod Obrea; Novi Sad, bara kod ume Jasenii; Petrovaradinsko-karlovaki Rit; Kanal Sombor-Beej kod mesta Turija). Ekvivalentne zajednice: Riccietum fluitantis Slavni 1956 Karakteristine vrste: Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Hydrocharis morsusranae, Lemna minor, Lemna trisulca, Phragmites vulgaris, Riccia fluitans L., Ricciocarpus natans (L.) Cord., Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Utricularia neglecta Osnovna literatura: KojiM998, ObraM977, ParaS986, Slav956a, StojS987

C1.33 Ukorenjena submerzna vegetacija eutrofnih voda Opte karakteristike: Zajednice ovog tipa vegetacije iroko su rasprostranjene u barama, kanalima, i ritovima gde u vidu gustih livada obrastaju dna. Najznaajnije biljke graditeljke zajednica su <Ceratophyllum demersum>, <Ceratophyllum submersum>, <Cladophora sp.>, <Elodea nuttalii>, <Elodea canadensis>, <Hydrocharis morsus-ranae>, <Lemna minor>, <Myriophyllum spicatum>, <Nitellopsis obtusa>, <Chara vulgaris>, <Najas marina>, <Najas minor>, <Potamogeton crispus>, <Potamogeton gramineus>, <Potamogeton lucens>, <Potamogeton nodosus>, <Potamogeton pectinatus>, <Potamogeton perfoliatus>, <Vallisneria spiralis>. Zajednice nisu uvek homogene u svom sastavu nego se najee javljaju u vie ili manje bogatim fragmentima koji odraavaju ekologiju sredine u kojoj se razvijaju. Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u mirnim i sporotekuim vodama bogatim organskim i mineralnim materijama. Najee nastanjuju rene rukavce i umrtvljene meandre ravniarskih reka i kanale u kojima voda stagnira , a u kojima se za vreme poplava i visokog vodostaja uspostavlja veza sa vodom u rekama. Stanita se nalaze na nadmorskim visinama od 70 do 100 m. Asocijacije se razvijaju
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 66 : ...

na muljevitoj podlozi u vodi do dubine od 3,0 m, providnosti do 2,5 m. Reakcija vode varira od neutralne do slabo alkalne (pH - 7,1 do 8,2). Ove zajednice su indikatori umereno toplih, esto mutnih voda. Razvijaju se na debelom mulju, glinovitoj i kiseonikom siromanoj podlozi. Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najzastupljenija su u vojvodjanskom Podunavlju; kanalima i zaostalim barama u Mavi i Sremu; rukavcima i usporima u Djerdapskoj akumulaciji. Ekvivalentne zajednice: Ceratophylleto-Myriophylletum verticillati Jankovi 1974 Ceratophylletum demersi (So 1927) Hild 1934 Potameto pusilli-Ceratophylletum demersi Jankovi 1974 Potameto pectinati - Ceratophylletum demersi M. Jank. 1974 Potamogetono - Ceratophylletum demersi So (1928) Hild. 1956 Ceratophylletum demersi-submersi prov. V. Stev.2003 Eloedeetum canadensis (Pignatti) Soo 1934 Ceratophyllo-Elodetum nuttalii. prov. V. Stev. 2003 Potamo-Najadetum H-i et Micevski 1958 Potamo-Najadetum tip D. Lakui 1996 Najado-Potametum acutifolii Slavni 1956 Potamogetonetum pectinati prov. V. Stev. 2003 Potametum lucentiis Hueck. 1931 Myriophyllo-Potametum So 1934 potametosum acumineati Slavni 1956 Myriophyllo-Potametum So 1934 potametosum crispi Slavni 1956 Nitellopsidetum obtusae (Sauer 1937) Dambska 1961 Karakteristine vrste: Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Cladophora sp., Elodea canadensis, Elodea nuttallii, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna minor, Myriophyllum spicatum, Najas marina, Najas minor, Nitellopsis obtusa (Desv. In Lois.) J. Groves, Nymphaea alba, Potamogeton crispus, Potamogeton gramineus, Potamogeton lucens, Potamogeton nodosus, Potamogeton pectinatus, Potamogeton perfoliatus, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Trapa natans, Vallisneria spiralis Osnovna literatura: ButoB992b, ButoB994, ButoB995b, anaM964, GigoA960, HorvI974, JankM953, JankM974a, JankM994, KojiM998, LakuD996, MartV996, MiiV974a, ObraM977, ParaS986, RaduS000, RanV002, RanV977, Slav956a, StevV003, StojS987, StojS994, StojS996

C1.331 Zajednice sa dominacijom resina (<Ceratophyllum> spp. ) i drezga (<Myriophyllum> spp.) Opte karakteristike: Zajednice sa dominacijom vrsta <Ceratophyllum demersum>, <Ceratophyllum submersum> i <Myriophyllum spicatum> rasprostranjene su u barama, kanalima, i ritovima gde u vidu gustih livada obrastaju dna. Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u mirnim i sporotekuim vodama bogatim organskim i mineralnim materijama. Najee nastanjuju rene rukavce i umrtvljene meandre ravniarskih reka i kanale u kojima voda stagnira , a u kojima se za vreme poplava i visokog vodostaja uspostavlja veza sa vodom u rekama. Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najzastupljenija su u vojvodjanskom Podunavlju (kanal DTD, Bezdan, Mali Stapar, eka uprija Bezdan, Kula-Crvenka, Kanal Vrbas- Bezdan, Koviljski rit); Obedska bara (Obreko jezero - Veliko jezero, Krstonoia okno, Vujia okno), Dunav kod Banatske palanke. Ekvivalentne zajednice: Ceratophylleto-Myriophylletum verticillati Jankovi 1974 Ceratophylletum demersi (So 1927) Hild 1934 Ceratophylletum demersi-submersi prov. V. Stev.2003 Potameto pectinati - Ceratophylletum demersi M. Jank. 1974 Potameto pusilli-Ceratophylletum demersi Jankovi 1974 Potamogetono - Ceratophylletum demersi So (1928) Hild. 1956 Karakteristine vrste: Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Hydrocharis morsusranae, Lemna minor, Myriophyllum spicatum, Nymphaea alba, Potamogeton crispus, Potamogeton

67 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

gramineus, Potamogeton lucens, Potamogeton pectinatus, Potamogeton perfoliatus, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Trapa natans, Vallisneria spiralis Osnovna literatura: ButoB992b, JankM974a, JankM994, KojiM998, MartV996, MiiV974a, RaduS000, StevV003, StojS994, StojS996 C1.332 Zajednice sa dominacijom vodene kuge (<Elodea> spp.) Opte karakteristike: Zajednice sa dominacijom vrsta <Elodea nuttalii> i <Elodea canadensis> rasprostranjene su u barama, kanalima talonicima i ritovima gde u vidu gustih livada obrastaju dna. Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u mirnim i sporotekuim vodama bogatim organskim i mineralnim materijama. Najee nastanjuju rene rukavce i umrtvljene meandre ravniarskih reka i kanale u kojima voda stagnira, a u kojima se za vreme visokog vodostaja, ili na neki drugi nain uspostavlja veza sa vodom u rekama. Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa zabeleene su u Vajsovoj rupi u Petrovaradinskm ritu kao i na Dunavu kod Banatske palanke, a nalaze se i u kanalima PKB-a i u taloniku kod jezera Ada Ciganlija u Beogradu. Ekvivalentne zajednice: Eloedeetum canadensis (Pignatti) Soo 1934 Ceratophyllo-Elodetum nuttalii. prov. V. Stev. 2003 Karakteristine vrste: Ceratophyllum demersum, Elodea canadensis, Elodea nuttallii, Ranunculus trichophyllus Osnovna literatura: ButoB994, StevV003 C1.333 Zajednice sa dominacijom podvodnica (<Najas> spp.) Opte karakteristike: Zajednice sa dominacijom vrsta <Najas marina> i <Najas minor> rasprostranjene su u barama, kanalima i ritovima gde u vidu gustih livada obrastaju dna. Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u mirnim i sporotekuim vodama bogatim organskim i mineralnim materijama. Najee nastanjuju rene rukavce i umrtvljene meandre ravniarskih reka i kanale u kojima voda stagnira. Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najzastupljenija su u vojvodjanskom Podunavlju (Kanal Sombor-Beej, kod Srbobrana, Beljanska bara kod Turije, Petrovaradniski rit - Ledinski Hagl, Rukavac Begeja kod Zrenjanina); Obedska bara kod sela Obre, na prilazu Velikom jezeru; podnoje Kopaonika. Ekvivalentne zajednice: Potamo-Najadetum H-i et Micevski 1958 Potamo-Najadetum tip D. Lakui 1996 Najado-Potametum acutifolii Slavni 1956 Karakteristine vrste: Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Myriophyllum spicatum, Najas marina, Najas minor, Potamogeton acutifolius, Potamogeton pectinatus Osnovna literatura: ButoB994, HorvI974, KojiM998, LakuD996, ObraM977, ParaS986, Slav956a, StojS987 C1.334 Zajednice sa dominacijom submerznog talasinja (<Potamogeton> spp.) Opte karakteristike: Zajednice sa dominacijom vrsta <Potamogeton perfoliatus>, <Potamogeton nodosus>, <Potamogeton pectinatus>, <Potamogeton crispus>, <Potamogeton lucens> i <Potamogeton gramineus> rasprostranjene su u barama, kanalima i ritovima gde u vidu gustih podvodnih livada obrastaju dna. Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u mirnim i sporotekuim vodama bogatim organskim i mineralnim materijama. Najee nastanjuju rene rukavce i umrtvljene meandre ravniarskih reka, kanale u kojima voda stagnira, jezera i slina stanita. Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najzastupljenija su u vojvodjanskom Podunavlju (Petrovaradinski rit - Karlovaki Dunavac, Sarka bara, Carinova bara, bara Okrugli vab, Svinjarua; Kanal Sombor-Beej kod Turije, Jama na Rimskim anevima, rukavac Dunava kod Sremskih Karlovaca, rukavac Begeja kod eerane kraj Zrenjanina, Koviljski rit, Carska bara, kanal Vrbas-Bezdan); Obedska bara Veliko jezero, Dunav kod Banatske Palanke.
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 68 : ...

Ekvivalentne zajednice: Potamogetonetum pectinati prov. V. Stev. 2003 Potametum lucentiis Hueck. 1931 Myriophyllo-Potametum So 1934 potametosum acumineati Slavni 1956 Myriophyllo-Potametum So 1934 potametosum crispi Slavni 1956 Karakteristine vrste: Potamogeton crispus, Potamogeton gramineus, Potamogeton lucens, Potamogeton nodosus, Potamogeton pectinatus, Potamogeton perfoliatus Osnovna literatura: ButoB992b, ButoB994, GigoA960, KojiM998, ObraM977, ParaS986, RaduS000, Slav956a, StevV003, StojS987, StojS994 C1.335 Zajednice sa dominacijom harofita Opte karakteristike: Zajednice sa dominacijom harofita <Chara contraria>, <Chara vulgaris> i dr. rasprostranjene su u barama, jamama i ritovima gde u vidu podvodnih tepiha ili mozaika obrastaju dna. Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju u mirnim i sporotekuim vodama bogatim organskim i mineralnim materijama, neutralne ili slabo alkalne reakcije. Najee nastanjuju rene rukavce i umrtvljene meandre ravniarskih reka, kanala i jama u kojima voda stagnira. Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Retke zajednice ovog tipa rasprostranjena su u nizijskim predelima Srbije. Do sada su zabeleene samo u Djerdapskoj akumulaciji, na Dolnicama kod Banatske Palanke Ekvivalentne zajednice: Nitellopsidetum obtusae (Sauer 1937) Dambska 1961 Karakteristine vrste: Nitellopsis obtusa (Desv. In Lois.) J. Groves, Potamogeton crispus, Potamogeton lucens, Potamogeton pectinatus, Potamogeton perfoliatus Osnovna literatura: StevV003

C1.34 Ukorenjena plutajua vegetacija eutrofnih voda Opte karakteristike: Zajednice ove vegetacije nalaze se u barama i kanalima preteno ravniarskih predela. Razvijaju se u stajaoj ili sporotekuoj vodi bogatoj organskim supstancama. Vodenu povrinu prekrivaju, delimino ili potpuno, manje ili vie krupnim listovima, dajui tim vodenim stanitima karakteristian izgled. esto obrazju dva sprata u vegetaciji. U gornjem spratu osnovni graditelji zajednice su: beli (<Nymphaea alba>) i uti lokvanj (<Nuphar luteum>), uti lokvanji (<Nymphoides flava>), vodeni oraak (<Trapa longicarpa>, <Trapa natans agg.>), abogriz (<Hydrocharis morsusranae>) i soivice (<Lemna minor>, <Spyrodela polyrrhiza>). U donjem spratu je esto brojno zastupljena resina (<Ceratophyllum demersum>), drezga (<Myriophyllum spicatum>) i soivica (<Lemna trisulca>). Ekologija: Zajednice se razvijaju u barama, ritovima, kanalima, renim rukavcima na stanitima koja lee na nadmorskoj visini do 100 m i nalaze se u zoni umereno kontinetalne klime. Nalaze se u vodi na dubini od 0,5 do 2,0 m, ukorenjene u mulj. Dno, na pojedinim mestima, sadri i frakcije peska, gline, humusa, a esto je zasuto i biljnim detritusom. Razlike na stanitima u pogledu dubine, nagiba i karakteristika dna uslovljavaju pojavu razliitih asocijacija, kao i diferencijaciju istih na facijese. Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najzastupljenija su u vojvodjanskom Podunavlju; kanalima i zaostalim barama u Mavi i Sremu; rukavcima i usporima u Djerdapskoj akumulaciji. Ekvivalentne zajednice: Hottonietum palustris Tx. 1937 Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 trapetosum natantis Slavni 1956 Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 nymphaeetosum (Timar) Karpati Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 nupharetosum (Timar) Karpati Nymphaeeto-Stratiotetum aloidi Jankovi 1974 Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928 Nymphaeo-Nupharetum luteae Nowinski 1928 Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 nymphaeetosum (Timar) Karpati Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 nupharetosum (Timar) Karpati Trapetum natantis Mller et Grs 1960

69 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Trapo-Nymphoidetum Obred. 1957 azzolletosum Obred. 1957 Ceratophyllo-Trapetum natantis Mller & Gors (1962) ex Pass.1992 Hydrochario-Nymphoidetum peltate Slavni 1956 Nymphoidetum peltatae ?? Karakteristine vrste: Callitriche palustris, Ceratophyllum demersum, Hottonia palustris, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna minor, Myriophyllum spicatum, Nuphar lutea, Nymphaea alba, Nymphoides flava, Potamogeton lucens, Potamogeton natans, Ranunculus aquatilis, Ranunculus circinatus, Ranunculus trichophyllus, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Trapa longicarpa, Trapa natans, Utricularia vulgaris, Vallisneria spiralis Osnovna literatura: ButoB994, ButoB995b, anaM964, GigoA960, JankM953, JankM958b, JankM958b, JankM974a, JankM994, KojiM998, MartV996, MiiV974a, ObraM977, ParaS986, RaduS000, Rau980, ajiB984, SaviD995, Slav956a, StevV003, StojS994, StojS996, VukoM979
C1.341 Grupacije <Hottonia palustris> u plitkoj vodi Opte karakteristike: Biljna zajednica Hottonietum palustris razvija se fragmentarno u barama i kanalima i zajedno sa lokvanjima doprinosi lepoti vodenih pejzaa. Dominantna biljka u floristikom sastavu zajednice je rebratica (Hottonia palustris). Vrsta Callitriche palustris je takodje esta na stanitima sa rebraticom, ali je znatno slabije zastupljena. Ekologija: Voda je bogata biogenim elementima potrebnim za razvoj fitoplanktona i drugih biljaka, pa je organska produkcija velika. Mulj je bogat organskim materijama koje se intenzivno razlau pri emu se troi kiseonik, zbog ega je koliina kiseonika u dubljim slojevima vode mala. Boja vode je prljavo zelena do mrka, providnost je mala. pH je obino manji od 7. Opte rasprostranjenje: Plitke eutrofne vode Palearktikog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Bare u umama SW Srema (Slezen bara) i u Petrovaradinskom ritu (u kanalu izmedju Karlovakog Dunavca i Tekije, pa prema bari veliki veb) Ekvivalentne zajednice: Hottonietum palustris Tx. 1937 Karakteristine vrste: Alisma plantago-aquatica, Callitriche palustris, Ceratophyllum demersum, Hottonia palustris, Lemna minor, Lemna trisulca, Nuphar lutea, Nymphaea alba, Ranunculus aquatilis, Trapa natans Osnovna literatura: ButoB994, ButoB999b, KojiM998, ParaS986, Rau980 C1.342 Grupacije lokvanja Opte karakteristike: Zajednice ove vegetacije nalaze se u barama i kanalima, preteno ravniarskih predela. Razvijaju se u stajaoj ili sporotekuoj vodi bogatoj organskim supstancama. Vodenu povrinu prekrivaju, delimino ili potpuno, manje ili vie krupnim listovima, dajui tim vodenim stanitima karakteristian izgled. esto obrazju dva sprata u vegetaciji. U gornjem spratu osnovni graditelji zajednice su beli (<Nymphaea alba>) i uti lokvanj (<Nuphar luteum>), dok su u donjem spratu esto brojno zastupljena resina (<Ceratophyllum demersum>), drezga (<Myriophyllum spicatum>) i sjajna resina (<Potamogeton lucens>). Ekologija: Zajednice se razvijaju u barama, ritovima, kanalima, renim rukavcima na stanitima koja lee na nadmorskoj visini do 100 m i nalaze se u zoni umereno kontinetalne klime. Nalaze se u vodi na dubini od 0,5 do 2,0 m, ukorenjene u mulj. Dno na pojedinim mestima sadri i frakcije peska, gline, humusa, a esto je zasuto i biljnim detritusom. Razlike na stanitima u pogledu dubine, nagiba i karakteristika dna uslovljavaju pojavu razliitih asocijacija, kao i diferencijaciju istih na facijese. Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. vojvodjanskom Podunavlju; kanalima i zaostalim barama u Mavi; rukavcima i usporima u Djerdapskoj akumulaciji. Ekvivalentne zajednice: Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 trapetosum natantis Slavni 1956 Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 nymphaeetosum (Timar) Karpati Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 nupharetosum (Timar) Karpati Nymphaeeto-Stratiotetum aloidi Jankovi 1974 Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928 Nymphaeo-Nupharetum luteae Nowinski 1928
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 70 : ...

Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 nymphaeetosum (Timar) Karpati Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 nupharetosum (Timar) Karpati Karakteristine vrste: Ceratophyllum demersum, Cladophora sp., Hydrocharis morsus-ranae, Myriophyllum spicatum, Nuphar lutea, Nymphaea alba, Potamogeton lucens, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Trapa natans, Vallisneria spiralis Osnovna literatura: ButoB994, ButoB995b, GigoA960, JankM974a, JankM994, KojiM998, MartV996, MiiV974a, ObraM977, ParaS986, RaduS000, Rau980, ajiB984, SaviD995, Slav956a, StevV003, StojS994, StojS996, VukoM979
C1.3421 Grupacije utog lokvanja <Nuphar> Opte karakteristike: Zajednice razvijene u barama i kanalima preteno ravniarskih predela. Razvijaju se u stajaoj ili sporotekuoj vodi bogatoj organskim supstancama. Vodenu povrinu prekrivaju, delimino ili potpuno, manje ili vie krupnim listovima, dajui tim vodenim stanitima karakteristian izgled. esto obrazju dva sprata u vegetaciji. U gornjem spratu osnovni graditelji zajednice je uti lokvanj (<Nuphar luteum>), dok su u donjem spratu esto brojno zastupljena resina (<Ceratophyllum demersum>) i drezga (<Myriophyllum spicatum>). Ekologija: Zajednice se razvijaju u barama, ritovima, kanalima, renim rukavcima, na stanitima koja lee na nadmorskoj visini do 100 m i nalaze se u zoni umereno kontinetalne klime. Nalaze se u vodi na dubini od 0,5 do 2,0 m, ukorenjene u mulj. Dno, na pojedinim mestima, sadri i frakcije peska, gline, humusa, a esto je zasuto i biljnim detritusom. Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena u vojvodjanskom Podunavlju (Kanal Stapar kod Novog Sada; Obedska bara, Veliko jezero kod sela Obre; kanal Sombor - Beej kod Oglednog polja kod Srbobrana; Mrtvi rukavac Begeja kod Zrenjanina; Rukavac Dunava u Petrovaradinu na mestu zvanom vab; Beljanska bara kod mesta Turija; Petrovaradinski rit sa svim barama, a posebno u Slezen bari; Carska bara). Ekvivalentne zajednice: Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 trapetosum natantis Slavni 1956 Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 nymphaeetosum (Timar) Karpati Myriophyllo-Nupharetum W. Koch 1926 nupharetosum (Timar) Karpati Karakteristine vrste: Ceratophyllum demersum, Hydrocharis morsus-ranae, Myriophyllum spicatum, Nuphar lutea, Nymphaea alba, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Trapa natans Osnovna literatura: GigoA960, KojiM998, ObraM977, ParaS986, Rau980, SaviD995, Slav956a, StojS994, VukoM979 C1.3422 Grupacije belog lokvanja <Nymphaea> Opte karakteristike: Zajednice se razvijaju u barama i kanalima preteno ravniarskih predela. Razvijaju se u stajaoj ili sporotekuoj vodi bogatoj organskim supstancama. Vodenu povrinu prekrivaju, delimino ili potpuno, manje ili vie krupnim listovima, dajui tim vodenim stanitima karakteristian izgled. esto obrazju dva sprata u vegetaciji. U gornjem spratu osnovni graditelji zajednice su beli lokvanj (<Nymphaea alba>) i ponekad testerica (<Stratiotes aloides>), dok su u donjem spratu esto brojno zastupljena resina (<Ceratophyllum demersum>) i drezga (<Myriophyllum spicatum>). U ovoj zajednici ponekad su prisutne i emerzne hidrofite poput vrsta: <Phragmites communis>, <Sagittaria sagittifolia>, <Sparganium neglectum> i <Typha angustifolia> Ekologija: Zajednice se razvijaju u barama, ritovima, kanalima, renim rukavcima, na stanitima koja lee na nadmorskoj visini do 100 m i nalaze se u zoni umereno kontinetalne klime. Nalaze se u vodi na dubini od 0,5 do 2,0 m, ukorenjene u mulj. Dno, na pojedinim mestima, sadri i frakcije peska, gline, humusa, a esto je zasuto i biljnim detritusom. Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno redak tip vodenih stanita zabeleen samo u Obedskoj bari (Obreko okno, Krstonoia okno). Ekvivalentne zajednice: Nymphaeeto-Stratiotetum aloidi Jankovi 1974 Karakteristine vrste: Ceratophyllum demersum, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna trisulca, Myriophyllum verticillatum, Nymphaea alba, Phragmites communis, Sagittaria sagittifolia, Salvinia natans, Sparganium neglectum, Stratiotes aloides, Typha angustifolia Osnovna literatura: JankM974a, JankM994, MartV996, MiiV974a C1.3423 Meovite grupacije belog i utog lokvanja <Nuphar - Nymphaea> Opte karakteristike: Zajednice razvijene u barama i kanalima preteno ravniarskih predela. Razvijaju se u stajaoj ili sporotekuoj vodi bogatoj organskim supstancama. Vodenu povrinu prekrivaju, delimino ili potpuno, manje ili vie krupnim listovima, dajui tim vodenim stanitima karakteristian izgled. esto obrazju dva sprata u vegetaciji. U gornjem spratu dominiraju beli (<Nymphaea alba>) i uti lokvanj (<Nuphar luteum>),

71 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

dok su u donjem spratu esto brojno zastupljene resina (<Ceratophyllum demersum>), drezga (<Myriophyllum spicatum>) i sjajna resina (<Potamogeton lucens>). Ekologija: Zajednice se razvijaju u barama, ritovima, kanalima, renim rukavcima, na stanitima koja lee na nadmorskoj visini do 100 m i nalaze se u zoni umereno kontinetalne klime. Nalaze se u vodi na dubini od 0,5 do 2,0 m, ukorenjene u mulj. Dno, na pojedinim mestima, sadri i frakcije peska, gline, humusa, a esto je zasuto i biljnim detritusom Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena u vojvodjanskom Podunavlju (Bezdan, Mali Stapar; Jegrika - abalj; Petrovaradinski rit -u svim barama; Obedska bara- Vujievo okno,Krstonoia okno; Regionalni park "Stari Begej" - Carska bara, Stari Begej, Perleska bara, Koviljski rit); rukavci i uspori vode kod Banatske palanke na Dunavu. Ekvivalentne zajednice: Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928 Nymphaeo-Nupharetum luteae Nowinski 1928 Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 nymphaeetosum (Timar) Karpati Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 nupharetosum (Timar) Karpati Karakteristine vrste: Ceratophyllum demersum, Cladophora sp., Hydrocharis morsus-ranae, Myriophyllum spicatum, Nuphar lutea, Nymphaea alba, Potamogeton lucens, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Trapa natans, Vallisneria spiralis Osnovna literatura: ButoB994, ButoB995b, JankM974a, JankM994, KojiM998, MartV996, MiiV974a, RaduS000, ajiB984, StevV003, StojS996

C1.343 Tepisi vodenog oraha <Trapa> Opte karakteristike: Zajednice ove vegetacije nalaze se u barama i kanalima preteno ravniarskih predela. Razvijaju se u stajaoj ili sporotekuoj vodi bogatoj organskim supstancama. Vodenu povrinu prekrivaju, delimino ili potpuno, manje ili vie krupnim rozetama listova, dajui tim vodenim stanitima karakteristian izgled. esto obrazju dva sprata u vegetaciji. U gornjem spratu dominira vodeni oraak (<Trapa longicarpa>, <Trapa natans agg.>), dok su u donjem sloju brojno zastupljene resina (<Ceratophyllum demersum>), drezga (<Myriophyllum spicatum>) i valisneria (<Valisneria spiralis>). Ekologija: Zajednice se razvijaju u barama, ritovima, kanalima, renim rukavcima na stanitima koja lee na nadmorskoj visini do 100 m i nalaze se u zoni umereno kontinetalne klime. Nalaze se u vodi na dubini od 0,5 do 2,0 m, ukorenjene u mulj. Dno, na pojedinim mestima, sadri i frakcije peska, gline, humusa, a esto je zasuto i biljnim detritusom. Razlike na stanitima u pogledu dubine, nagiba i karakteristika dna uslovljavaju pojavu razliitih asocijacija, kao i diferencijaciju istih na facijese. Opte rasprostranjenje:Vode iroko rasprostranjene u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena u vojvodjanskom Podunavlju (Kanal DTD Bezdan; Petrovaradinski rit - u svim barama osim u Carinovoj, Sarka bari i Ledinskom haglu; Regionalni park "Stari Begej" - Stari Begej, Carska Bara, Koviljski rit); rukavci i uspori vode kod Banatske Palanke na Dunavu; jugozapadni Srem, samo uz rub Slezen bare; mrtvaje i rukavci u donjme toku Velike Morave. Ekvivalentne zajednice: Trapetum natantis Mller et Grs 1960 Trapo-Nymphoidetum Obred. 1957 azzolletosum Obred. 1957 Ceratophyllo-Trapetum natantis Mller & Gors (1962) ex Pass.1992 Karakteristine vrste: Ceratophyllum demersum, Lemna minor, Myriophyllum spicatum, Spirodela polyrhiza, Trapa longicarpa, Trapa natans, Vallisneria spiralis Osnovna literatura: BlaJ971, ButoB994, ButoB995b, JankM958b, JankM958b, JankM999a, KojiM998, ParaS986, RaduS000, Rau980, StevV003, StojS994 C1.344 Tepisi utog lokvanjia <Nymphoides flava> Opte karakteristike: Zajednice se javljaju u barama i kanalima preteno ravniarskih predela. Razvijaju se u stajaoj ili sporotekuoj vodi bogatoj organskim supstancama. Vodenu povrinu prekrivaju, delimino ili potpuno, manje ili vie krupnim listovima, dajui tim vodenim stanitima karakteristian izgled. esto obrazju dva sprata u vegetaciji. U gornjem spratu osnovni graditelji zajednice su uti lokvanji (<Nymphoides flava>) i abogriz (<Hydrocharis morsus-ranae>), dok su u donjem spratu brojne resina (<Ceratophyllum demersum>) i drezga (<Myriophyllum spicatum>). Ekologija: Zajednice se razvijaju u barama, ritovima, kanalima, renim rukavcima na stanitima koja lee na nadmorskoj visini do 100 m i nalaze se u zoni umereno kontinetalne klime. Nalaze se u vodi na dubini od 0,5 do 2,0 m, ukorenjene u mulj. Dno, na pojedinim mestima, sadri i frakcije peska, gline, humusa, a esto je zasuto i biljnim detritusom.
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 72 : ...

Opte rasprostranjenje: Vode iroko rasprostranjene u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena u vojvodjanskom Podunavlju (Kanal Sombor- Beej kod Srbobrana; Reka Mostonga kod Baa; Mrtav rukavac kod kanalisanog Begeja kod Zrenjanina; Bezdan - eka uprija; Petrovaradinski rit - samo u Vajsovoj rupi; Regionalni park "Stari Begej" : Vojtina Mlaka; Koviljski rit;Carska bara); Obedska bara (Obreko okno,Krstonoia okno), rukavci i usori Dunava kod Banatske Palanke. Ekvivalentne zajednice: Hydrochario-Nymphoidetum peltate Slavni 1956 Nymphoidetum peltatae ?? Karakteristine vrste: Ceratophyllum demersum, Hydrocharis morsus-ranae, Myriophyllum spicatum, Nuphar lutea, Nymphaea alba, Nymphoides flava, Spirodela polyrhiza, Trapa natans Osnovna literatura: ButoB994, ButoB995b, GigoA960, JankM974a, JankM994, KojiM998, MartV996, MiiV974a, ObraM977, ParaS986, RaduS000, Slav956a, StevV003, StojS994

C1.35 Planktonske zajednice eurofnih stajaih voda Opte karakteristike: Zajednica slobodnoplivajuih mikroskopskih biljnih (fitoplankoton) i ivotinjkih (zooplankton) organizama razvijenih u slobodnoj veoma mutnoj i neprozirnoj vodi stajaih eutrofnih voda. Glavni predstavnici fitoplanktona su alge iz grupa <Bacillariophyta> i <Chlorophyta>, redje i <Euglenophyta>, <Pyrrophyta> i <Chrysophyta>, dok su u zooplanktonu najbrojnije vrste iz grupa <Cladocera>, <Copepoda> i <Rotatoria>. Ekologija: Zajednice se razvijaju u toplim i mutnim stajaim eutrofnim vodama. Opte rasprostranjenje: Eutrofne palearktike vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki slabo istraena stanita. Retki podaci postoje za planktonske zajednice Savksog jezera, Obedske bare i akumulacije Barje. Dosadanjim istraivanjima je ustanovljeno prisustvo sledeih tipova planktonskih zajednicama u stajaim eutrofnim vodama Srbije: <Bacillariophyta-Chlorophyta-Cladocera-Copepoda> tip, <Bacillariophyta-Chlorophyta-CopepodaRotatoria> tip i <Bacillariophyceae-Chlorophyceae-Euglenophyta-Pyrrophyta-Chrysophyta-RotatoriaCopepoda> tip Osnovna literatura: JankM973b, JankM974d, KalaV978, KalaV978, KalaV995, MartV990, MartV994, MilovD962a

C1.4 Stalna distrofna jezera, bare i lokve Opte karakteristike: Voda je bogata biogenim elementima koji se nalaze u teko pristupanom obliku to uslovljava slab razvoj fitoplanktona i drugih biljaka, pa je organska produkcija mala. Voda sadri veliku koliinu huminskih materija koje intenzivno oksiduu, tako da se gotovo potpuno odsustvo kiseonika ispoljava na sasvim maloj dubini od svega nekoliko cm. Reakcija vode je kisela (pH = 4-6). Boja vode je uta ili mrka, providnost je sasvim mala. Na dnu se taloe velike koliine alohtonih estica. Opte rasprostranjenje: Vodene stanita rasprostranjena u itavom Paleaktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Prema Grginevi & Pujin (1998), u Srbiji distrofna jezera nisu zastupljena. Ipak postoji mogunost da se manje vodene povrine koje bi mogle imati distrofne karakteristike ipak mogu nai u Srbiji. Osnovna literatura: GrgiM998, JankM963 C1.5 Stalna kopnena slana i brakina jezera, bare i lokve Opte karakteristike: Zajednice rasprostranjene u zaslanjenim barama i ritovima gde u vidu gustih livada obrastaju dna. Najznaajnije biljke, graditeljke su: <Najas marina>, <Najas minor>, <Potamogeton pectinatus>, <Ranunculus trichophyllus>, <Utricularia neglecta>, <Zanichellia pedicellata>, razliite vrste hara (<Charophyta>) i dr . U zoni flotantnih biljaka dominiraju predstavnici rodova <Lemna>, <Wolffia>, <Callitriche> i <Ranunculus sect. Batrachium>, dok su zajednice dna zaslanjenih stajaih voda izgradjene od ivotinja (<Hirundinea>, <Oligochaeta>, <Insecta>, <Crustacea>, <Mollusca> i dr.), zelenih ili drugih niih algi. Ekologija: Zajednice rasprostranjene u stajaim zaslanjenim vodama, bogatim organskim i mineralnim materijama. Stanita se nalaze na nadmorskim visinama od 100 m. Asocijacije se razvijaju 73 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

na muljevitoj podlozi bogatoj detritusom, okolna zemljita su zaslanjeni les i zaslanjene ritske crnice ilovasto-glinenog sastava. Opte rasprostranjenje: Vode rasprostranjene u itavom Paleartiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neispitana stanita rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najzastupljenija su u plitkim zaslanjenim depresijama na seoskim utrinama u celoj Vojvodini. Fitocenoloki su obradjene zajednice sa lokaliteta: Slana Bara kod Novog Sada i Beljanska bara kod Turije. Ekvivalentne zajednice: Parvipotamo-Zanichellietum pedicellatae So (1934) 1962 Batrachio (aquatli)-Ranunculetum polyphylli So (1933) 1961 Najado-Potametum acutifolii Slavni 1956 Ranunculetum aquatilis-polyphylli So 1933 Karakteristine vrste: Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Chara sp., Myriophyllum spicatum, Najas marina, Najas minor, Potamogeton pectinatus, Ranunculus trichophyllus, Utricularia neglecta, Zannichellia pedicellata Osnovna literatura: ButoB994, KojiM998, ObraM977, ParaS986, Slav956a, StojS987
C1.51 Bentosne zajednice slanih basena Opte karakteristike: Zajednice dna zaslanjenih stajaih voda izgradjene od ivotinja (<Hirundinea>, <Oligochaeta>, <Insecta>, <Crustacea>, <Mollusca> i dr.), zelenih ili drugih niih algi. Ekologija: Zaslanjene bare i lokve. Opte rasprostranjenje: Zaslanjena jezera, bare i lokve Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, izvesno prisutna u nizijskim predelima Vojvodine, Podunavlja i slatinskih predela june Srbije. C1.52 Tepisi submerznih harofita u kopnenim slanim i hiperslanim vodama Opte karakteristike: Podvodne livade zaslanjenih voda izgradjene od razliitih vrsta harofita (<Charophyta>). Najznaajniji edifikatori ovih zajednica su predstavnici roda <Chara>. Ekologija: Zaslanjene bare i lokve. Opte rasprostranjenje: Zaslanjena jezera, bare i lokve Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Konkretni podaci o prisustvu ovog tipa stanita u Srbiji nisu zabeleeni. Medjutim, na osnovu navoda o prisustvu harofita u zajednici <Bolboschoenetum maritimi continentale> na zaslanjenim movarnim stanitima u Vojvodini (Slavni 1948), mogue je oekivati da se tepisi submerznih harofita u kopnenim slanim vodama mogu nai i u Srbiji. Osnovna literatura: Slav948 C1.53 Plutajua vegetacija slanih i brakinih voda Opte karakteristike: Ukorenjena ili neukorenjena plutajua (flotantna) vegetacija zaslanjenih voda u kojoj dominiraju vaskularne vodene biljke (makrofite) iji listovi plutaju po povrini vode. Najznaajniji edifikatori ovih zajednica su predstavnici rodova <Lemna>, <Wolffia>, <Callitriche> i <Ranunculus sect. Batrachium>. Ekologija: Zaslanjene bare i lokve. Opte rasprostranjenje: Zaslanjena jezera, bare i lokve Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, izvesno prisutna u nizijskim predelima Vojvodine, Podunavlja i slatinskih predela june Srbije. C1.54 Zajednice submerznih makrofita kopnenih slanih i brakinih voda Opte karakteristike: Zajednice rasprostranjene u zaslanjenim barama i ritovima gde u vidu gustih livada obrastaju dna. Najznaajnije biljke graditeljke su <Najas marina>, <Najas minor>, <Potamogeton pectinatus>, <Ranunculus trichophyllus>, <Utricularia neglecta>, <Zanichellia pedicellata> i dr . Zajednice, nisu uvek homogene u svom sastavu nego se najee javlja u vie ili manje bogatim fragmentima koji odraavaju ekologiju sredine u kojoj se razvijaju.
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 74 : ...

Ekologija: Zajednice rasprostranjene u stajaim zaslanjenim vodama bogatim organskim i mineralnim materijama. Stanita se nalaze na nadmorskim visinama od 100 m. Asocijacije se razvijaju na muljevitoj podlozi bogatoj detritusom, okolna zemljita su zaslanjeni les i zaslanjene ritske crnice ilovastoglinenog sastava. Opte rasprostranjenje: Vode rasprostranjene u itavom Paleartiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najzastupljenija su u plitkim zaslanjenim depresijama na seoskim utrinama u celoj Vojvodini. Fitocenoloki su obradjene zajednice sa lokaliteta: Slana Bara kod Novog Sada i Beljanska bara kod Turije. Ekvivalentne zajednice: Parvipotamo-Zanichellietum pedicellatae So (1934) 1962 Batrachio (aquatli)-Ranunculetum polyphylli So (1933) 1961 Najado-Potametum acutifolii Slavni 1956 Ranunculetum aquatilis-polyphylli So 1933 Karakteristine vrste: Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Chara sp., Myriophyllum spicatum, Najas marina, Najas minor, Potamogeton pectinatus, Ranunculus trichophyllus, Utricularia neglecta, Zannichellia pedicellata Osnovna literatura: ButoB994, KojiM998, ObraM977, ParaS986, Slav956a, StojS987 C1.55 Planktonske zajednice zaslanjenih stajaih voda

C1.6 Privremena jezera, bare i lokve (vlane faze) Opte karakteristike: Privremena jezera i bare sa zelenom do braon vodom, sa zajednicama u kojima po pravilu dominiraju makrofite koje se neukorenjuju za dno, ve itave biljke slobodno plutaju na povrini ili ispod same povrine vode, obrazujui gust i esto debeo sloj biljaka u ijem sastavu su najbrojnije vrste: <Lemna minor>, <Salvinia natans>, <Spirodella polyrrhyza>, <Utricularia vulgaris>, <Wolffia arrhyza>, <Riccia fluitans> i dr. este su i submerzne vrste <Ranunculus trichophyllus>, <Najas minor>, <Najas marina> i <Ceratophyllum demersum>. Zajednice dna privremenih voda izgradjene su od ivotinja (<Hirundinea>, <Oligochaeta>, <Insecta>, <Crustacea>, <Mollusca> i dr.), euglena <Euglenophyta>, zelenih <Chlorophyta> i modrozelenih algi <Cyanophyta>. Ekologija: Zajednice se javljaju u plitkim oligo-, mezo- ili eutrofnim barama i kanalima u kojima ima vode samo u prolee i poetkom leta. Voda je bistra, bez organskih ili neorganskih estica ili su voda i mulj veoma bogati organskim materijama koje se razlau velikom brzinom, zbog ega je koliina kiseonika u dubljim slojevima relativno mala. Voda je prozirna do prljavo zelena do mrka. Zajednice se u mezo- i eutrofnim vodama odlikuju brzom produkcijom biomase, tako da se esto na povrini vode obrazuje sloj biljaka debljine i do 50 cm. Ponekad su stanita na manje ili vie zaslanjenoj podlozi. Opte rasprostranjenje: Vode rasprostranjene u itavom Paleartiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Privremene vode od nizijskih do brdskih podruja Srbije. Fitocenoloki su obradjena stanita na lokalitetima: Beljanska bara, Obedska bara - Veliko jezero kod Obrea, Novi Sad, bara kod ume Jasenii, Petrovaradinsko-karlovaki rit, Kanal Sombor-Beej kod mesta Turija, Jugozapadni Srem - bare, mrtvaje, kanali, uz obalu reka Smogve, Studve i Bosuta, Regionalni park "Stari Begej", Slana Bara kod Novog Sada i Beljanska bara kod Turije, rukavci i uspori u Djerdapskoj akumulaciji. Ekvivalentne zajednice: Lemnetum minoris (Oberd. 1957) Mller et Grs 1960 Wolffio-Lemnetum gibbae Bennema 1943 Lemno-Spirodeletum pollyrhizae W. Koch 1954 Riccietum fluitantis Slavni 1956 Wolffietum arrhizae Myawaki et Tx. 1960 Wolffio-Lemnetum gibbae Bennema 1943 Batrachio (aquatli)-Ranunculetum polyphylli So (1933) 1961 Ranunculetum aquatilis-polyphylli So 1933 75 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

Ukorenjena plutajua vegetacija mezotrofnih voda Ukorenjena plutajua vegetacija eutrofnih voda Ukorenjena plutajua vegetacija oligotrofnih voda Karakteristine vrste: Lemna gibba, Lemna minor, Lemna trisulca, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Wolffia arrhiza, Azolla filiculoides, Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Chara sp., Hydrocharis morsus-ranae, Myriophyllum spicatum, Najas marina, Najas minor, Ranunculus trichophyllus, Riccia fluitans L., Ricciocarpus natans (L.) Cord. Osnovna literatura: ButoB992d, ButoB995b, KojiM997, KojiM998, ObraM977, ParaS986, RaduS000, RanV002, RanV997, Rau980, Slav956a, StojS987, VukoM979
C1.61 Oligitrofne privremene vode deficitarne u krenjaku Opte karakteristike: Privremena jezera i bare sa istom zelenom do braon vodom, siromanom u rastvorenim bazama (pH obino 5-6). (Prema: Devillers, P., Devillers-Terschuren, J. and Vander Linden, C. (2001)) Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, izvesno prisutna u razliitim delovima Srbije. C1.62 Mezotrofne privremene vode Opte karakteristike: Zajednice u kojima po pravilu dominiraju makrofite koje se neukorenjuju za dno, ve itave biljke slobodno plutaju na povrini ili ispod same povrine vode, obrazujui gust i esto debeo sloj biljaka u ijem sastavu su najbrojnije vrste <Lemna minor>, <Salvinia natans>, <Spirodella polyrrhyza>, <Utricularia vulgaris>, <Wolffia arrhyza>, <Riccia fluitans> i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju u plitkim, mirnim, stajaim ili sporotekuim privremenim mezotrofnim vodama neutralne do slabo bazne reakcije (pH=7,34 do 8,22). Voda i mulj su umereno bogati organskim materijama koje se razlau umerenom brzinom, zbog ega je koliina kiseonika i u dubljim slojevima relativno velika. Boja vode je zelena do svetlo mrka, providnost je umerena. Zajednice se odlikuju brzom produkcijom biomase, tako da se esto na povrini vode obrazuje sloj biljaka debljine i do 50 cm. Temperatura na povrini u toku leta dostie i do 35 C. Ispod gustog sklopa "listova" temperatura vode brzo opada, tako da je na pojedinim mestima na samo 10 do 15 cm ispod povrine iznosi, 15 do 20 C. Stanita zajednica se nalaze na nadmorskim visinama u dijapazonu od 70 do 1200 m Tip zemljita: ernozem deluvij, aluvij, degradirani ernozem, ritska crnica i dr. Opte rasprostranjenje: Privremena jezera i bare Holarktikog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Privremene vode od nizijskih do predplaninskih podruja, na nadmorskim visinama do 1200 m. Fitocenoloki su obradjena stanita u Carskoj bari, Obrovcu u zapadnoj Bakoj, Kakom ritu kod Novog Sada, Petrovaradinskom ritu, kanalima kod Galada - izmedju Kikinde i Baajida, barama na ulasku u Sremske Karlovce i Vlasinskom jezeru. Ekvivalentne zajednice: Lemnetum minoris (Oberd. 1957) Mller et Grs 1960 Wolffio-Lemnetum gibbae Bennema 1943 Karakteristine vrste: Lemna minor, Lemna trisulca, Lemna gibba, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Wolffia arrhiza Osnovna literatura: ButoB992d, KojiM997, KojiM998, ParaS986, RanV002, RanV997, Slav956a, StojS987 C1.63 Eutrofne privremene vode Opte karakteristike: Zajednice u kojima po pravilu dominiraju makrofite koje se neukorenjuju za dno, ve itave biljke slobodno plutaju na povrini ili ispod same povrine vode, obrazujui gust i esto debeo sloj biljaka u ijem sastavu su najbrojnije vrste <Lemna minor>, <Salvinia natans>, <Spirodella polyrrhyza>, <Utricularia vulgaris>, <Wolffia arrhyza>, <Riccia fluitans> i dr.. Ekologija: Zajednice se javljaju u plitkim eutrofnim baricama i kanalima u kojima ima vode samo u prolee i poetkom leta. Voda i mulj su veoma bogati organskim materijama koje se razlau velikom brzinom, zbog ega je koliina kiseonika u dubljim slojevima relativno mala. Boja vode je prljavo zelena do mrka, providnost je mala. Zajednice se odlikuju brzom produkcijom biomase, tako da se esto na povrini vode obrazuje sloj biljaka debljine i do 50 cm.
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 76 : ...

Opte rasprostranjenje: Privremena jezera i bare Holarktikog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Privremene vode od nizijskih do brdskih podruja Srbije. Fitocenoloki su obradjena stanita na lokalitetima: Beljanska bara, Obedska bara - Veliko jezero kod Obrea, Novi Sad, bara kod ume Jasenii, Petrovaradinsko-karlovaki rit, Kanal Sombor-Beej kod mesta Turija, Jugozapadni Srem - bare, mrtvaje, kanali, uz obalu reka Smogve, Studve i Bosuta, Regionalni park "Stari Begej". Ekvivalentne zajednice: Lemno-Spirodeletum pollyrhizae W. Koch 1954 Riccietum fluitantis Slavni 1956 Wolffietum arrhizae Myawaki et Tx. 1960 Wolffio-Lemnetum gibbae Bennema 1943 Karakteristine vrste: Azolla filiculoides, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna gibba, Lemna minor, Lemna trisulca, Riccia fluitans L., Ricciocarpus natans (L.) Cord., Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Wolffia arrhiza Osnovna literatura: ButoB992d, ButoB995b, KojiM997, KojiM998, ObraM977, ParaS986, RaduS000, Rau980, Slav956a, StojS987, VukoM979 C1.65 Privremeno oligo-mezotrofne vode bogate u krenjaku Opte karakteristike: Privremena jezera i bare sa veoma istom plavom do zelenom vodom, bogate u rastvorenim bazama (pH obino iznad 7.5), a siromane u nutrijentima. (Prema: Devillers, P., DevillersTerschuren, J. and Vander Linden, C. (2001)) Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, izvesno prisutna u razliitim delovima Srbije. C1.66 Privremene kopnene slane i brakine vode Opte karakteristike: Zajednica razvijena u plitkim vodama ravniarskih predela, esto i u depresijama koje su nastale gaenjem stoke na seoskim utrinama. Glavni edifikatori su <Ranunculus trichophyllus>, <Najas minor>, <Najas marina> i <Ceratophyllum demersum>. Zajednice su esto dvoslojne. Ekologija: Razvija se u plitkim (10 do 20 cm) barama, na mineralnim zemljitima. Zajednica je fragmentarno razvijena. Voda je bistra, bez organskih ili neorganskih estica i mlaka. Dno je skoro bez mulja. Stanita su na manje ili vie zaslanjenoj podlozi, retko su nezaslanjena. Zemljite je zaslanjeni les. Stanita su na nadmorskoj visini izmedju 70 i 90 m. Opte rasprostranjenje: Vode rasprostranjene u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najzastupljenija su u plitkim zaslanjenim depresijama na seoskim utrinama u celoj Vojvodini. Fitocenoloki su obradjene zajednice sa lokaliteta: Slana Bara kod Novog Sada i Beljanska bara kod Turije. Ekvivalentne zajednice: Batrachio (aquatli)-Ranunculetum polyphylli So (1933) 1961 Ranunculetum aquatilis-polyphylli So 1933 Karakteristine vrste: Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Chara sp., Myriophyllum spicatum, Najas marina, Najas minor, Ranunculus trichophyllus Osnovna literatura: KojiM998, ParaS986, Slav956a, StojS987 C1.67 Turlozi i livade jezerskih dna C1.68 Bentosne zajednice privremenih voda Opte karakteristike: Zajednice dna zaslanjenih privremenih voda izgradjene od ivotinja (<Hirundinea>, <Oligochaeta>, <Insecta>, <Crustacea>, <Mollusca> i dr.), euglena <Euglenophyta>, zelenih <Chlorophyta> i modrozelenih algi <Cyanophyta>. Ekologija: Privremene bare i lokve. Opte rasprostranjenje: Privremena jezera, bare i lokve Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, izvesno prisutna u razliitim delovima Srbije.

77 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

C1.69 Ukorenjena plutajua vegetacija privremenih voda Opte karakteristike: Zajednice u kojima dominiraju ukorenjene vaskularne vodene biljke (makrofite) iji listovi plutaju po povrini vode. Po svojim cenolokim karakteristikama veoma su sline zajednicama ukorenjene plutajua vegetacije oligotrofnih (v. C1.13), mezotrofnih (v. C1.24) i eutrofnih voda (v. C1.34). Ekologija: Zajednice se javljaju u plitkim baricama i kanalima u kojima ima vode samo u prolee i poetkom leta. Opte rasprostranjenje: Privremene vode palearktikog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Vodena stanita rasprostranjena preteno u nizijskim i brdskim predelima Srbije. Najzastupljenija su u vojvodjanskom Podunavlju; kanalima i zaostalim barama u Mavi i Sremu; rukavcima i usporima u Djerdapskoj akumulaciji. Redje se javljaju i u brdsko-planinskom podruju.

C2 Povrinske tekue vode Ne obalne nadzemne otvorene vodene mase slatke i brakine tekue vode, sa prirodnim ili polu-prirodnim bentosnim, submerznim, flotantnim i planktonskim zajednicama.Ova stanita mogu da budu i sezonski suva (privremene ili povremene reke i potoci), s tim da period sue traje manje od est meseci.

C2.1 Izvori, vrulje i gejziri Opte karakteristike: Zajednice izvora sa kamenitom podlogom bez prisustva organskih materija biljnog i ivotinjskog porekla u raspadanju. Najznaajniji graditelji ovih zajednica su hidrofilne mahovine <Conocephalum conicum> i <Cratoneuron filicinum>, <Cratoneurum commutatum>, <Plathyhipnidum rusciforme>, <Cinclidotus aquaticus>, kao i raii <Rivulogammarus balcanicus> i <Rivulogammarus pulex>, planarije <Dugesia gonocephala> i <Crenobia montenegrina>, vodeni tvrodkrilci <Helmis maugei>, kao i mekuci <Ancylus fluviatilis> i <Radix peregra>. Izuzetno, u sluaju kada je dno muljevito, kao znaajni predstavnici zoobentosa se javljaju i predstavnici <Chironominidae> i <Oligoheta>. U euhidrofitskim zajednicama potoia siromanih ili umereno bogatih u nutrijentima, dominiraju vrste <Berula erecta>, <Callitriche stagnalis>, <Fontinalis antipyretica>, <Groenlandia densa>, <Mentha aquatica>, <Myriophyllum spicatum>, <Nuphar lutea>, <Nymphaea alba>, <Potamogeton crispus>, <Potamogeton lucens>, <Potamogeton natans>, <Potamogeton nodosus>,, <Potamogeton pectinatus>, <Potamogeton perfoliatus>, <Ranunculus aquatilis>, <Ranunculus circinatus>, <Ranunculus fluitans>, <Ranunculus peltatus>, <Ranunculus trichophyllus>, <Sagittaria sagittifolia>, <Sium erectum>), <Sparganium emersum>, <Zannichellia palustris>, kao i vrste iz rodova <Callitriche>, <Montia>, <Ranucnulus>, <Littorella>, <Juncus>, <Scirpus> fluitans ili acidofilne mahovine i alge. U pravim termalnim vodama javljaju se termofilne modrozelene alge <Mastigocladus laminosus>, i specijalizovane termofilne invertebrate. Ekologija: Reokreni, limnokreni, helokreni izvori i krenalni potoci i potoii koji se formiraju u ili blizu izvorinih delova potoka. Karakteriu se stabilnom temperaturom, blizu godinjeg proseka podzemne vode. Najbolje su razvijeni u planinskim predelima. Voda je meka, neutralne do slabo alkalne reakcije, sa vrlo dobrim puferskim kapacitetom i vrlo niskom mineralizacijom. Temperatura vode varira izmedju 7 i 16 C, neutralne je do bazne reakcije (pH 7-8), sa velikom koliinom kiseonika, i malom koliinom ugljen dioksida. Vode su bez znaajnije koliine organskih elemenata, potpuno providne. Po pravili podloga je kamenita ili ljunkovita. izuzetno, dno moe biti i muljevito, sa prisustvom biljnih i ivotinjih delova u raspadanju. Na mestima nekadanje vulkanske aktivnosti, sa stalnim izviranjem vode javljaju se termalne vode je ija temperatura na izvoritu via od prosene temperature vazduha date oblasti. Sa biolokog aspekta termalni izvori se mogu podeliti na: mlaka vrela hlijaroterme (temperautra vode 18-28 C), topla vrela euterme (28-44 C), vrua vrela akroterme (44-65 C) i kipua vrela hiperterme (temperatura vode iznad 65 C).
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 78 : ...

Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Zahvaljujui svom brdsko-planinskom karakteru, podruje Srbije je veoma bogato razliiitm tipovima krakih izovra. Samo je u istonoj Srbiji registrovano preko 1360 izvora. Od tog broja elemntarni biocenoloki podaci postoje za 234 izvora, dok je sa botanikog aspekta detaljnije obradjeno 10 izvora. Osnovna literatura: CvijJ896, CvijM986, FiliD962, FiliD965, FiliD968, GodiV963, LauR995, MarkJ967, MarkJ973, MarkJ980, MarkZ986, VeljM996, iviI005
C2.11 Izvori slatke meke vode Opte karakteristike: Zajednice izvora sa kamenitom podlogom bez prisustva organskih materija. Najznaajniji graditelji ovih zajednica su hidrofilne mahovine, razliite vrste algi i beskimenjaka. Ekologija: Voda je meka, neutralne do slabo alkalne reakcije, sa vrlo dobrim puferskim kapacitetom i vrlo niskom mineralizacijom. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, verovatno prisutna u razlitim delovima Srbije (npr. na Vlasinskoj visoravni). Osnovna literatura: CvijJ896, LauR995 C2.12 Izvori tvrde vode Opte karakteristike: Zajednice izvora sa kamenitom podlogom bez prisustva organskih materija biljnog i ivotinjskog porekla u raspadanju. Najznaajniji graditelji ovih zajednica su hidrofilne mahovine <Conocephalum conicum> i <Cratoneuron filicinum>, <Cratoneurum commutatum>, <Plathyhipnidum rusciforme>, <Cinclidotus aquaticus>, kao i raii <Rivulogammarus balcanicus> i <Rivulogammarus pulex>, planarije <Dugesia gonocephala> i <Crenobia montenegrina>, vodeni tvrodkrilci <Helmis maugei>, kao i mekuci <Ancylus fluviatilis> i <Radix peregra>. Izuzetno, u sluaju kada je dno muljevito, kao znaajni predstavnici zoobentosa se javljaju i predstavnici <Chironominidae> i <Oligoheta>. Ekologija: Temperatura vode varira izmedju 7 i 16 C, neutralne je do bazne reakcije (pH 7-8), sa velikom koliinom kiseonika, i malom koliinom ugljen dioksida. Vode su bez znaajnije koliine organskih elemenata, potpuno providne. Po pravilu podloga je kamenita ili ljunkovita. Izuzetno, dno moe biti i muljevito, sa prisustvom biljnih i ivotinjih delova u raspadanju. Opte rasprostranjenje: Izvori oligotrofne vode Palearktikog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Zahvaljujui svom brdsko-planinskom karakteru, podruje Srbije je veoma bogato razliitim tipovima krakih izvora. Samo je u istonoj Srbiji registrovano preko 1360 izvora. Od tog broja elementarni zoocenoloki podaci postoje za 234 izvora, dok je sa botanikog aspekta detaljnije obradjeno 10 izvora. Osnovna literatura: CvijJ896, MarkZ998, VeljM996, iviI005
C2.121 Okamenjeni izvori sa formacijama sedre i travertina Opte karakteristike: Zajednice na krenjakim okamenjenim izvorima koje formiraju debele naslage sedre. Kada su aktivni u sedrenim izvorima dominiraju <Cratoneurion> mahovine sedrotvorci, medju kojima se posebno istiu <Cratoneuron filicinum>, <Brachythecium rivulare>, <Hygrohypnum luridum>, <Rhynchostegium riparioides> i dr.. Ekologija: Hladni brdski i planinski izvori, bogati karbonatima koji se intenzivno taloe na telima biljaka koje ih obrastaju. Opte rasprostranjenje: Alpi, planinska podruja srednje i june Evrope. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita u Srbiji. Zajednica <Ceratoneuretum filicini Poelt 1954> bi se moda mogla oekivati na relativno retkim sedrenim izvorima koji se javljaju u krakim predelima, preteno Zapadne Srbije. U koritima reka i oko izvora u Istonoj Srbiji nalaze se najvee naslage bigra ili sedre.(dolina Gradinice, Veliki i mali buk Suvodolske reke, reica Lukavica (Rtanj), reica Bigar (izvorini deo Trgovikog Timoka), Stanjanska reka, Visoica (desna pritoka Niave), Veliko i Malo vrelo (pl. Beljanica), Ljuberadjsko vrelo, vrelo Ljiga (desna pritoka Kolubare) i na drugim mestima. Ekvivalentne zajednice: Ceratoneuretum filicini Poelt 1954

79 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Karakteristine vrste: Amblystegium tenax, Brachythecium rivulare, Cratoneuron filicinum, Hygrohypnum luridum, Pellia endiviifolia, Pellia epiphylla, Rhizomnium punctatum, Rhynchostegium riparioides, Thamnobryum alopecurum Osnovna literatura: HbsA986, MarsR993, SaboM004, StankS966 C2.122 Kraki izvori sa kamenitom podlogom bez sedre Opte karakteristike: Zajednice izvora sa kamenitom podlogom bez prisustva organskih materija biljnog i ivotinjskog porekla u raspadanju. Najznaajniji graditelji ovih zajednica su hidrofilne mahovine <Conocephalum conicum> i <Cratoneuron filicinum>, kao i raii <Rivulogammarus balcanicus> i <Rivulogammarus pulex>, planarije <Dugesia gonocephala> i <Crenobia montenegrina>, vodeni tvrodkrilci <Helmis maugei>, kao i mekuci <Ancylus fluviatilis> i <Radix peregra>. Ekologija: Temperatura vode varira izmedju 7 i 16 C, neutralne je do bazne reakcije (pH 7-8), sa velikom koliinom kiseonika, i malom koliinom ugljen dioksida. Vode su bez znaajnije koliine organskih elemenata, potpuno providne. Opte rasprostranjenje: Izvori oligotrofne vode Palearktikog regiona Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nedovoljno istraena stanita, zabeleena na veem broju lokaliteta u istonoj i zapadnoj Srbiji. Osnovna literatura: MarkZ998, VeljM996 C2.123 Kraki izvori sa muljevitom podlogom Opte karakteristike: Zajednice izvora sa muljevitom podlogom uz prisustvo organskih materija biljnog i ivotinjskog porekla u raspadanju. Pored algi i mahovina, stanita karakterie i znaajno prisustvo vrsta iz rodova <Gammarus>, <Pisidium> kao i vrsta iz grupe <Oligoheta>. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nedovoljno istraena stanita, zabeleena na veem broju lokaliteta u istonoj i zapadnoj Srbiji. Osnovna literatura: MarkZ998 C2.124 Kraki izvori sa ljunkovito-muljevitom podlogom Opte karakteristike: Zajednice izvora sa ljunkovito-muljevitom podlogom uz prisustvo vee koliine organskih materija u raspadanju. Pored algi i mahovina, stanita karkaterie i znaajno prisustvo vrsta <Chironominidae> i <Oligoheta>. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nedovoljno istraena stanita, zabeleena na veem broju lokaliteta u istonoj i zapadnoj Srbiji. Osnovna literatura: MarkZ998

C2.13 Gejziri Opte karakteristike: Jedini pravi gejzir nalazi se u Sijarinskoj banji. Nakon izbijanja pod velikim pritiskom iz dubine podloge voda se u ovom izvoru (Veliki gejzir) vertikalno die do oko 8 m iznad povrine. Na mestu izviranja voda ima temperaturu od oko 70 C, nakon ega kao veoma ohlaena sa temperaturom ispod 44 C (i u letnjim mesecima) pada na okolnu betonsku podlogu. S obzirom da je itav gejzir uredjen (betoniran) na ovom stanitu se ne razvijaju potencijalno prirodne zajednice karakteristine za gejzire. Opte rasprostranjenje: Prisutne na svim kontinentima. Rasprostranjenje u Srbiji: Sijarinska banja Osnovna literatura: CvijM986, GodiV963, Mark980, MarkJ967, MarkJ973, s C2.14 Termalni izvori Opte karakteristike: Slabo kiseli do umereno bazni izvori, zagrevani geotermalnom energijom, prisutni su na mestima nekadanje vulkanske aktivnosti, sa stalnim izviranjem vode ija je temperatura na izvoritu via od prosene temperature vazduha date oblasti. Sa biolokog aspekta termalni izvori se mogu podeliti na: mlaka vrela hlijaroterme (temperautra vode 18-28 C), topla vrela euterme (28-44 C), vrua vrela akroterme (44-65 C) i kipua vrela hiperterme (temperatura vode iznad 65 C). Hlijaroterme esto naseljavaju organizmi prisutni i u drugim tipovima voda sa promenljivom, esto i veoma niskom temperaturom, pa se u biolokom smislu ovi izvori ne bi mogli u punoj meri smatrati pravim termalnim izvorima. Euterme naseljavaju: heterotrofne bakterije, termofilne i termotolerantne
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 80 : ...

modrozelene (Cyanophyta), crvene (Rhodophyta), zelene (Chlorophyta) i silikatne alge (Bacillariophyta), kao i retke specijalizovane ivotinje. Akroterme naseljavaju heterotrofne bakterije, termofilne i termotolerantne modrozelene alge, kao i silikatne alge (samo do 50 C). Hiperterme naseljavaju samo heterotrofne bakterije i termofilne i termotolerantne modrozelene alge. Kao iskljuivi termobiont, koji ivi samo na temperaturama iznad 40 C, i to samo u pojedinim termalnim izvorima u Srbiji, javlja se samo alga Mastigocladus laminosus.. Opte rasprostranjenje: Termalni i termomineralni izvori Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Izvori iroko rasporstranjeni u Srbiji. Meutim, bioloki slabo istraena stanita. Od vie desetina termalnih izvora koliko ih je registrovano u Srbiji, detaljniji floristiki (algoloki) podaci postoje samo za Brestovaku Banju (Glavni mineralni izvor), Joaniku (kopaoniku) Banju (Glavni izvor), Niku Banju (Glavni izvor i izvor Suva Banja), Ribarsku Banju, Peku Ilidu (Glavni mineralni izvor) Sijarinsku Banju (Glavni mineralni izvor i izvori Inhalator i Veliki gejzir) i Vranjsku Banju. Nepotpuni podaci postoje i za Biotansku Banju kod Uica, Kmetovsku Banju kod Gnjilana (Kosovo i Metohija), Kurumlijsku Banju i Banju Nikolievo kod Zajeara. Oskudni podaci o fauni navode se samo za Brestovaku banju. Ekvivalentne zajednice: Chantransia-tip. Oscillatoria-Phormidium-tip Oscillatoria-tip Mastigocladus-tip Karakteristine vrste: Achnanthes lanceolata, Amphora ovalis, Aphanocapsa thermalis, Chantransia chalybea (Lyngb.) Fries, Chroococcus minor (Kuetz.) Naeg., Cymbella affinis Kuetz., Diploneis ovalis, Fragilaria brevistriata Grun., Gloeocapsa gelatinosa, Hantzschia amphyoxys (Her.) Cleve, Mastigocladus laminosus Cohn, Oscillatoria brevis Kuetz., Oscillatoria limosa fo. phormidioides (Rabh.) Elenk., Oscillatoria limosa Kuetz, Oscillatoria splendida Greville, Oscillatoria tenuis Ag., Oscillatoria tenuis subsp. symplociformis, Phormidium ambiguum Gom., Phormidium ambiguum Gom. subsp. majus, Phormidium angustissimum W. et G.S. West, Phormidium foveolarum (Mont.) Gom., Phormidium laminosum (Ag.) Gom., Phormidium luridum (Kuetz.) Gom., Phormidium papilaterminatum Kissel., Phormidium tenue (Meneg.,) Gom., Pinnularia viridis (Nitzsch.) Her., Symploca thermalis (Kuetz.) Rabh., Synechococcus elongatus Naeg., Synechococcus lividus Cop. Osnovna literatura: ervZ976, CvijM986, uroR963, GodiV963, Jovi969, KostM963, KostM971, LukoM954, MarkJ967, MarkJ973, MarkJ980, MarkZ986, VoukV936, VoukV936a
C2.144 Perialpijski termalni izvori Opte karkateristike: Slabo kiseli do umereno bazni izvori, zagrevani geotermalnom energijom, prisutni su na mestima nekadanje vulkanske aktivnosti, sa stalnim izviranjem vode ija je temperatura na izvoritu via od prosene temperature vazduha date oblasti. Sa biolokog aspekta termalni izvori se mogu podeliti na: mlaka vrela hlijaroterme (temperautra vode 18-28 C), topla vrela euterme (28-44 C), vrua vrela akroterme (44-65 C) i kipua vrela hiperterme (temperatura vode iznad 65 C). Hlijaroterme esto naseljavaju organizmi prisutni i u drugim tipovima voda sa promenljivom, esto i veoma niskom temperaturom, pa se u biolokom smislu ovi izvori ne bi mogli u punoj meri smatrati pravim termalnim izvorima. Euterme naseljavaju: heterotrofne bakterije, termofilne i termotolerantne modrozelene (Cyanophyta), crvene (Rhodophyta), zelene (Chlorophyta) i silikatne alge (Bacillariophyta), kao i retke specijalizovane ivotinje. Akroterme naseljavaju heterotrofne bakterije, termofilne i termotolerantne modrozelene alge, kao i silikatne alge (samo do 50 C). Hiperterme naseljavaju samo heterotrofne bakterije i termofilne i termotolerantne modrozelene alge. Kao iskljuivi termobiont, koji ivi samo na temperaturama iznad 40 C, i to samo u pojedinim termalnim izvorima u Srbiji, javlja se samo alga Mastigocladus laminosus. Na svim temperaturama, zakljuno sa 73,5 C, kvantitativno dominiraju modrozelene alge koje najee formiraju vie ili manje kompaktne, sluzave prostirke, najee tamno modro-zelene boje. Na temperaturama iznad 73,5 C na podruju Srbije, termalne izvore naseljavaju samo heterotrofne bakterije. Treba imati u vidu da se hlaenje termomineralne vode odvija veoma brzo po njenom izviranju, to je praeno i veoma brzom i na uskom prostoru ispoljenom promenom floristikog (algolokog) sastava. To uslovljava nemogunost preciznog definisanja floristikog (algolokog) sastava na nivou temperaturnih razlika od jednog ili nekoliko stepeni. Na obodima termalnih izvora koji se nalaze pod indirektim uticajem tople vode esto se formiraju specifine zajednice koje ukljuuju i prisustvo viih biljaka.

81 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Opte rasprostranjenje: Izvori nastali kao posledica kasno Tercijarnog vulkanizma u zapadnom delu Alpskog planinskog sistema, na njegovoj periferji, kao i na okolnim planinskim kompleksima ukljuujui Betike planine, Rif, Tel, Atlas, Pirinejsko-Kantabrijski region, Alpe, Karpate, planine Balkanskog poluostrva, Juru, Centralni Masiv, kao i deo Ruminskih geotermalnih voda. Rasprostranjenje u Srbiji: Izvori iroko rasporstranjeni u Srbiji. Meutim, bioloki slabo istraena stanita. Od vie desetina termalnih izvora koliko ih je registrovano u Srbiji, detaljniji floristiki (algoloki) podaci postoje samo za Brestovaku Banju (Glavni mineralni izvor), Joaniku (kopaoniku) Banju (Glavni izvor), Niku Banju (Glavni izvor i izvor Suva Banja), Ribarsku Banju, Peku Ilidu (Glavni mineralni izvor) Sijarinsku Banju (Glavni mineralni izvor i izvori Inhalator i Veliki gejzir) i Vranjsku Banju. Nepotpuni podaci postoje i za Biotansku Banju kod Uica, Kmetovsku Banju kod Gnjilana (Kosovo i Metohija), Kurumlijsku Banju i Banju Nikolievo kod Zajeara. Oskudni podaci o fauni navode se samo za Brestovaku banju. Ekvivalentne zajednice: Chantransia-tip. Oscillatoria-Phormidium-tip Oscillatoria-tip Mastigocladus-tip Karakteristine vrste: Achnanthes lanceolata, Amphora ovalis, Aphanocapsa thermalis, Chantransia chalybea (Lyngb.) Fries, Chroococcus minor (Kuetz.) Naeg., Cymbella affinis Kuetz., Diploneis ovalis, Fragilaria brevistriata Grun., Gloeocapsa gelatinosa, Hantzschia amphyoxys (Her.) Cleve, Mastigocladus laminosus Cohn, Oscillatoria brevis Kuetz., Oscillatoria limosa fo. phormidioides (Rabh.) Elenk., Oscillatoria limosa Kuetz, Oscillatoria splendida Greville, Oscillatoria tenuis Ag., Oscillatoria tenuis subsp. symplociformis, Phormidium ambiguum Gom., Phormidium ambiguum Gom. subsp. majus, Phormidium angustissimum W. et G.S. West, Phormidium foveolarum (Mont.) Gom., Phormidium laminosum (Ag.) Gom., Phormidium luridum (Kuetz.) Gom., Phormidium papilaterminatum Kissel., Phormidium tenue (Meneg.,) Gom., Pinnularia viridis (Nitzsch.) Her., Symploca thermalis (Kuetz.) Rabh., Synechococcus elongatus Naeg., Synechococcus lividus Cop. Osnovna literatura: ervZ976, CvijM986, uroR963, GodiV963, Jovi969, KostM963, KostM971, LukoM954, MarkJ967, MarkJ973, MarkJ980, MarkZ986, VoukV936, VoukV936a
C2.1441 Izvori sa temperaturom niom od 44 C naseljeni heterotrofnim bakterijama, razliitim grupama algi i retkim specijalizovanim ivotinjama Opte karakteristike: Slabo kiseli, neutralni do slabo bazni izvori esto vie ili manje radioaktivni, zagrevani geotermalnom energijom. Prisutni su na mestima nekadanje vulkanske aktivnosti na izdisaju, sa stalnim izviranjem vode ija je temperatura na izvoritu 28-44 C (euterme). Najveim delom izvori termalne vode potpuno kaptirani, kaptirani uz slobodno teenje dela vode po antropogenoj (beton) podlozi i/ili zemljitu, ili izvori sa malom koliinom vode pod velikim uticajem hladnih tokova vode iz okoline, atmosferskih padavina ili niskih temperatura vazduha. Izuzetak meu termalnim izvorima predstavlja izvor Suva Banja u Nikoj Banji. Re je o tipinom peinskom izvoru koji je stoga u velikoj meri zamraen uz mogunost razvoja algi (na antropogenoj podlozi beton) samo na kratkom ulaznom delu peine. Uticaj atmosferskih padavina veoma je izraen, to izaziva velika kolebanja u izdanosti izvora (14-42 l/sec.), kao i velika kolebanja temperature izvorske vode (1237 C) inei ga esto hlijarotermom, pa i izvorom koji se uopte ne moe smatrati termalnim. Opte rasprostranjenje: esti na svim kontinentima. Rasprostranjenje u Srbiji: Veoma esti. Detaljno istraene samo Brestovaka Banja (istona Srbija) i Nika Banja (Glavni izvor i izvor Suva Banja). Nepotupuno istraene Biotanska Banja (kod Uica), Kmetovska Banja (Kosovo i Metohija) i Ribarska Banja. Ekvivalentne zajednice: Oscillatoria-Phormidium-tip Oscillatoria-tip Chantransia-tip. Karakteristine vrste: Achnanthes lanceolata, Amphora ovalis, Aphanocapsa thermalis, Chantransia chalybea (Lyngb.) Fries, Cymbella affinis Kuetz., Diploneis ovalis, Fragilaria brevistriata Grun., Gloeocapsa gelatinosa, Hantzschia amphyoxys (Her.) Cleve, Oscillatoria limosa fo. phormidioides (Rabh.) Elenk., Oscillatoria limosa Kuetz, Oscillatoria tenuis Ag., Oscillatoria tenuis subsp. symplociformis, Phormidium ambiguum Gom., Phormidium ambiguum Gom. subsp. majus, Phormidium angustissimum W. et G.S. West, Phormidium foveolarum (Mont.) Gom., Phormidium tenue (Menegh.) Gom., Pinnularia viridis (Nitzsch.) Her. Osnovna literatura: CvijM986, uroR963, GodiV963, KostM971, MarkJ967, MarkJ973, MarkJ980 C2.1442 Izvori sa temperaturom izmeu 44 C i 65 C naseljeni hetrotrofnim bakterijama i modrozelenim algama Opte karakteristike stanita: Nije ih mogue jasno definisati budui da se izvori sa temperaturom vode izmeu 44 i 65 C (akroterme) nalaze u malom broju banja Srbije (u osnovi u tri), pri emu su u svim sluajevima izvori na samom izvoritu u veoj ili manjoj meri kaptirani (sve tri banje), smeteni u zatvorenim i zamraenim STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 82 : ...

prostorijama sa antropogenom (beton) podlogom (pre svega Peka Ilida) ili rasuti uz obale vodotoka sa vodom normalne temperature sa kojom se termalna voda u veoj ili manjoj meri mea (sve tri Banje, a pre svega Kurumlijska Banja). Neki izvori sa temperaturom koja ih uvruje u akroterme u potpunosti su kaptirani i njihovo bioloko istraivanje nije mogue. Najizrazitiji primer je Sijarinska banja ije razbijeno izvorite ini 26 izvorita koji izbijaju du pukotina koje je u davnoj prolosti koristila i magma pri prodiranju ka povrini, ali direktno oticanje termalne vode iz izvora u okolinu gotovo da ne postoji. Opte rasprostranjenje: Prisutne na svim kontinentima. Rasprostranjenje u Srbiji: Od istraenih termomineralnih izvora u Srbiji, temperaturu vode izmeu 44 i 65 C poseduju samo termalni izvori u Kurumlijskoj Banji, Pekoj ilidi i Sijarinskoj Banji (izvori Inhalator i Glavni mineralni izvori). Ekvivalentne zajednice: Mastigocladus-tip Oscillatoria-tip Karakteristine vrste: Mastigocladus laminosus Cohn, Oscillatoria splendida Greville, Phormidium angustissimum W. et G.S. West, Phormidium laminosum (Ag.) Gom., Phormidium papilaterminatum Kissel., Phormidium tenue (Meneg.,) Gom., Synechococcus lividus Cop. Osnovna literatura: CvijM986, uroR963, GodiV963, KostM963, KostM971, LukoM954, MarkJ967, MarkJ973, MarkJ980 C2.1443 Izvori sa temperaturom iznad 65 C naseljeni heterotrofnim bakterijama i modrozelenim algama. Opte karakteristike: Od istraenih termomineralnih izvora u Srbiji, temperaturu vode preko 65 C (hiperterme) poseduju samo termomineralni izvori u Joanikoj (kopaonikoj) Banji i Vranjskoj Banji. Termalni izvori u Joanikoj Banji izbijaju iz serpentinita. Najznaajniji izvor je Glavni izvor sa oko 7 l/sec. vode ija temperatura iznosi 78,5 C, a reakcija. Termomineralna voda se sliva preko kamenja ulivajui se u Banjski potok sa hladnom vodom. Od samog izbijanja na povrinu voda se veoma brzo rashlauje i pre ulivanja u Banjski potok (oko 1 metar ispod izvorita) temperatura joj pada ispod 65 C ak i u letnjim mesecima. U Vranjskoj Banji termalni izvori izbijaju iz metamorfnih kriljaca, uglavnom gnajsa. Ukupna koliina termalne vode, veoma ujednaenog fiziko-hemijskog sastava, iznosi preko 7.000 m3/dan, sa tempraturom vode od 63-99 C, to ove izvore uz gejzire na Islandu svrstava u najvrelije u Evropi. Dobar deo termalne vode je kaptiran. Algoloki je detaljno istraena termalna voda u tzv. Turskom kupatilu. etiri otvora u padini brda, u obliku otvora za vrata, predstavljaju ulaz u etiri prostorije, u kojima izvire termomineralna voda temperature od 85 C, i pH 8,4. Voda nakon izviranja nagrauje male bazene u unutranjosti prostorija, a potom otie preko glinovite podloge sakupljajui se u zajedniki odvodni kanal u kojem joj tempratura pada ispod 65 C ak i u letnjim mesecima. Opte rasprostranjenje: Prisutne na svim kontinentima Rasprostranjenje u Srbiji: Joanika (kopaonika) Banja i Vranjska Banja. Lista ekvivalentnih asocijacija: Mastigocladus-tip Karakteristine vrste: Chroococcus minor (Kuetz.) Naeg., Matigocladus laminosus Cohn, Oscillatoria brevis Kuetz., Phormidium angustissimum W. et G.S. West, Phormidium laminosum (Ag.) Gom., Phormidium luridum (Kuetz.) Gom., Symploca thermalis (Kuetz.) Rabh., Synechococcus elongatus Naeg., Synechococcus lividus Cop. Osnovna literatura: ervZ976, CvijM986, uroR963, GodiV963, Jovi969, KostM964, KostM971, LukoM954, MarkJ967, MarkJ973, MarkJ980

C2.15 Slani izvori C2.16 Krenalni potoci Opte karakteristike: Reokreni, limnokreni, helokreni izvori i krenalni potoci, potoii koji se formiraju u ili blizu izvorinih delova potoka. Karakteriu se stabilnom temperaturom, blizu godinjeg proseka podzemne vode. Najbolje su razvijeni u planinskim predelima. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki slabo istraen tip stanita, iroko rasprostranjen u brdskoplaninskom podruje Srbije. Osnovna literatura: FiliD962, FiliD965, FiliD968, iviI005 C2.17 Termalni izvorini potoii C2.18 Acidofilna oligotrofna vegetacija oko izvorinih potoia Opte karakteristike: Euhidrofitske zajednice potoia siromanih u nutrijentima i krenjaku, sa dominacijom niskih zeljastih vrsta iz rodova <Callitriche>, <Montia>, <Ranucnulus>, <Littorella>, <Juncus>, <Scirpus> fluitans ili acidofilnih mahovina i algi. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region

83 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, prisutna u brdskim i planinskim predelima Srbije. C2.19 Oligotrofna vegetacija oko izvorinih potoia bogatih krenjacima Opte karakteristike: Euhidrofitske zajednice potoia siromanih u nutrijentima ali bogatih u krenjaku, sa dominacijom sedrotvorniih mahovina i algi i manjim brojem niskih zeljastih vaskularnih biljaka. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, prisutna u brdskim i planinskim predelima Srbije. C2.1A Mezotrofna vegetacija oko izvorinih potoia Opte karakteristike: Euhidrofitske zajednice potoia umereno bogatih u nutrijentima, sa dominacijom vrsta <Berula erecta> (<Sium erectum>), <Mentha aquatica> f. <submersa>, <Potamogeton perfoliatus>, <Potamogeton natans>, <Groenlandia densa>, <Ranunculus peltatus>, <Ranunculus trichophyllus>, <Ranunculus fluitans>, <Ranunculus aquatilis>, <Callitriche stagnalis>, <Nymphaea alba>, <Myriophyllum spicatum> i dr. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, prisutna u nizijskim i brdskim predelima Srbije. C2.1B Eutrofna vegetacija oko izvorinih potoia Opte karakteristike: Euhidrofitske zajednice potoia bogatih u nutrijentima, sa dominacijom vrsta <Ranunculus fluitans>, <Ranunculus circinatus>, <Zannichellia palustris> f. <fluviatilis>, <Potamogeton nodosus>, <Potamogeton lucens>, <Potamogeton pectinatus>, <Potamogeton crispus>, <Sparganium emersum>, <Sagittaria sagittifolia>, <Nuphar lutea> i mahovina <Fontinalis antipyretica> i dr. Ekologija: Palearktiki region Opte rasprostranjenje: Biocenoloki neistraena stanita, prisutna u nizijskim i brdskim predelima Srbije.

C2.2 Stalni, brzi i turbulentni vodeni tokovi iji nivo vode se ne menja Opte karakteristike: Zajednica razvijena na dnu brzih brdskih i planinskih potoka u bistroj oligotrofnoj vodi. Zbog brzine vodenog toka nema uslova za bujniji razvoj biljaka. Pored malobrojnih predstavnika razliitih grupa algi kao to su <Bacillaryophyta>, <Cyanophyta>, <Chlorophyta>, <Rhodophyta>, glavne stanovnike ovih zajednica ine beskimenjaci i to: larve <Ephemeroptera>, <Plecoptera>, <Trichoptera>, <Coleoptera>, <Chironomidae>, kao i razliite vrste <Amphipoda>, planarija, nekih oligoheta, pueva i sitnih koljki. Takodje na dnu brzih brdskih i planinskih potoka u bistroj oligotrofnoj vodi esto se kao glavni edifikatori javljaju busenaste i puzee mahovine <Fontinalis antipyretica>, <Calliergon cordifolius>, <Amblystegium tenax>, <Ambystegium riparium>, <Cinclidotus aquatiqus>, <Cinclidotus fontinaloides>, <Cinclidotus nigricans>, <Cinclidotus riparius>, <Conocephalum conicum>, <Fissidens crassipes>, <Fontinalis antipyretica>, <Rhyinchostegium riparioides>, <Scapania compacta>, <Scapania undulata>, i redje crvene alge iz rodova <Batrachospermum>, <Lemanea> i dr. Redje se radi o zajednica razvijenim na dnu brzih brdskih i nizijskih potoka u slabo providnoj mezotrofnoj ili eutrofnoj vodi u kojoj se kao glavni edifikatori najee javljaju vrste <Sium erectum>, <Mentha aquatica>, <Potamogeton> spp., <Ranunculus sect. Batrachium> spp., <Callitriche> spp., <Myriophyllum spicatum>, <Sagittaria sagittifolia>, <Zannichellia palustris>, <Potamogeton> spp., <Sparganium emersum>, koje prate zajednice silikatnih algi <Bacillariophyta>, a znaajno su zastupljene i mikrozajednice silikatnih <Bacillariophyta>, zelenih <Chlorophyta> i modrozelenih <Cyanobacteriuophyta> algi. Ekologija: Zajednice se razvijaju u gornjim, srednjim i donjim delovima planinskih potoka, u hladnim i brzim oligotrofnim vodotocima, na svim tipovima geoloke podloge. Redje se radi o zajednicama
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 84 : ...

razvijenim u brzim mezotrofnim ili eutrofnim potocima, ili zajednicama na vodopadima razliitog porekla. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki slabo ispitana stanita. Retki podaci postoje za bentosne zajednice planinskih potoka na lokalitetima: Kopaonik, Zlatibor, Golija, Kuaj, Rtanj, Crni vrh, Tupinica, Katunica, ar planina, Prokletije, reke iz sliva Velikog Peka i Trkovikog timoka. Ekvivalentne zajednice: Calliergono cordifolii - Fontinaletum antipyreticae V. Ran.1995 Philonotido seriatae-Hygrohypnetum dilatati Plam. 1974 Fontinaletum antipyreticae Kaiser 1926 Fontinali-Pachyfissidentetum grandifrontis W. Koch 1936 Cinclidotetum fontinaloidis Gams ex v. Hbschm. 1953 Cinclidotetum aquatici Phil. 1956 Leptodictyo riparii-Fissidentetum crassipedis Phil. 1956 Rhynchostegietum riparioidis Gams 1927 Karakteristine vrste: Fontinalis antipyretica, Calliergon codifolius, Cardamine amara, Cinclidotus aquatiqus, Cinclidotus fontinaloides, Fissidens crassipes, Fissidens grandifons, Hygrohypnum duriusculum, Leptodictium riparium, Marchantia polymorpha, Montia rivularis, Pellia endivifolia, Philonotis fontana, Philonotis seriata, Rhyinchostegium riparioides, Schistidium rivulare Osnovna literatura: BlaJ995b, CvijJ896, ukiD983, FiliD954, FiliD962, FiliD962, FiliD965, FiliD965, FiliD966, FiliD967, FiliD968, FiliD969, FiliD976, HbsA986, JankM983d, KalaV995, LauR992, LauR992a, LauR993, MarsR993, MartV987, RanV002, RanV997, SaboM004, SimiS002, SimiS995, StankS966, UroV003, UroV987, VodeD987
C2.21 Epiritralni i metaritralni potoci Opte karakteristike: Zajednica razvijena na dnu brzih brdskih i planinskih potoka u bistroj oligotrofnoj vodi. Zbog brzine vodenog toka nema uslova za bujniji razvoj biljaka. Pored malobrojnih predstavnika razliitih grupa algi kao to su <Bacillaryophyta>, <Cyanophyta>, <Chlorophyta>, <Rhodophyta>, glavne stanovnike ovih zajednica ine beskimenjaci i to: larve <Ephemeroptera>, <Plecoptera>, <Trichoptera>, <Coleoptera>, <Chironomidae>, kao i razliite vrste <Amphipoda>, planarija, nekih oligoheta, pueva i sitnih koljki. Ekologija: Zajednice se razvijaju u gornjim i srednjim delovima planinskih potoka, u hladnim i brzim vodotocima, na svim tipovima geoloke podloge. Opte rasprostranjenje: Oligotrofne palearktike vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki slabo istraena stanita. Retki podaci postoje za bentosne zajednice planinskih potoka na lokalitetima: Kopaonik, Zlatibor, Golija, Kuaj, Rtanj, Crni vrh, Tupinica, Katunica, reke iz sliva Velikog Peka. Osnovna literatura: FiliD954, FiliD962, FiliD965, FiliD966, FiliD967, FiliD969, FiliD976, JankM983d, KalaV995, LauR992, SimiS002, SimiS995 C2.22 Hiporitralni potoci Opte karakteristike: Zajednica razvijena na dnu umerno brzih brdskih i planinskih potoka u manje ili vie bistroj i nezagadjenoj vodi. Zbog brzine vodenog toka nema uslova za bujniji razvoj biljaka. U dobro aerisanoj vodi sa malom koncentracijom biogenih elementa (I i Ia klasa) karakteristine su zajednice mikroalgi u kojima dominiraju predstavnici modrozelenih <Cyanophyta>, crvenih <Rhodophyta>, zlatnih <Chrysophyta> i utozelenih algi <Xanthopyta>. U vodi sa neznatnim zagadjenjem (I-II klasa) dominantne vrste u pogledu pokrovnosti su <Cladophora glomerata> i <Vaucheria> spp., dok u delu tekuice koji je jae zagadjen (III-IV klasa) dominiraju predstavnici modrozelenih algi. Ekologija: Zajednice se razvijaju u donjim delovima planinskih potoka, obino predstavljaju srednji deo renog toka. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, prisutna u umerno brzim brdskim i planinskim potocima Srbije. Osnovna literatura: FiliD962, FiliD965, FiliD968, SimiS002

85 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

C2.23 Vode nastale otapanjem gleera i sneanika Opte karakteristike: U vodama nastalim otapanjem sneanika dominiraju zajednice silikatnih i zelenih algi Ekologija: Plitka planinska jezera nastala erozijom sneanika. Voda im je mrka, ali prozirna do dna. Dno obraslo mahovinom. pH= 4,0-8,0. Kvalitet jezerske vode se menja tokom vegetacionog perioda i varira od oligosaprobne do beta-mezosaprobne. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nedovoljno istraena stanita, zabeleena na ar planini (Gornja ija I, Gornja ija II, Meku bor - Sirinika upa) Osnovna literatura: ukiD983, UroV987 C2.24 Vodopadi Opte karakteristike: Manje ili vie vertikalni vodeni tokovi koji se sa razliitom snagom i koliinom vode prelivaju preko stenovite podloge. Ova specifina stanita naseljavaju pre svega hidrofilne mahovine i razliite grupe algi. Ekologija: Vodopadi istone Srbije razliite su visine (5,0 do 13, 0 odnosno 40 m kada su u nizovima). Po nainu postanka su travertinski i erozivni. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita. Travertinski vodopadi su Ripaljka na Gradanici, slapovi na Perastu (Homolje), Mali i Veliki Buk kod manastira Suvodol, Ripaljka na Lukavici (Rtanj), Bigar. Erozivni vodopadi su: Skok iznad Komarikog vira u Lunici, Bobak na Crnovrkoj reci, Ripaljke i Buk na Miluinakoj reci, Skok na vrelu ispod Garja, Ripaljka na Maloj Tisnici, Skok na Kaludjeraskoj reci. Osnovna literatura: CvijJ996, StankS966
C2.241 Travertisnki vodopadi Opte karakteristike: Manje ili vie vertikalni vodeni tokovi koji se sa razliitom snagom i koliinom vode prelivaju preko stenovite podloge. Ova specifina stanita naseljavaju pre svega sedrotvorne mahovine <Cratoneurion> mahovine sedrotvorci, medju kojima se posebno istiu <Cratoneuron filicinum>, <Brachythecium rivulare>, <Hygrohypnum luridum>, <Rhynchostegium riparioides> i razliite grupe algi. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita. Travertinski vodopadi su Ripaljka na Gradanici, slapovi na Perastu (Homolje), Mali i Veliki Buk kod manastira Suvodol, Ripaljka na Lukavici (Rtanj), Bigar. Osnovna literatura: CvijJ996, StankS966 C2.242 Erozivni vodopadi Opte karakteristike: Manje ili vie vertikalni vodeni tokovi koji se sa razliitom snagom i koliinom vode prelivaju preko stenovite podloge. Ova specifina stanita naseljavaju pre svega hidrofilne mahovine i razliite grupe algi. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita. Erozivni vodopadi su: Skok iznad Komarikog vira u Lunici, Bobak na Crnovrkoj reci, Ripaljke i Buk na Miluinakoj reci, Skok na vrelu ispod Garja, Riopaljka na Maloj Tisnici, Skok na Kaludjeraskoj reci. Osnovna literatura: CvijJ996, StankS966

C2.25 Oligotrofna vegetacija brzih potoka na kiseloj podlozi Opte karakteristike: Zajednica razvijena na dnu brzih planinskih potoka u istoj vodi. Glavni edifikator ovog tipa vegetacije su busenaste i puzee mahovine <Fontinalis antipyretica> i <Calliergon cordifolius>. Ekologija: Asoscijacije se razvijaju u hladnim i brzim vodotocima planinskih predela na silikatnoj geolokoj podlozi, u dijapazonu nadmorskih visina od 1200 do 1700 m.Gradi manje podvodne livade od puzeih i busenastih formi mahovina.
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 86 : ...

Opte rasprostranjenje: Oligotrofne palearktike vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenoloki je opisana samo zajednica <Calliergono cordifolii Fontinaletum antipyreticae> sa Vlasinske visoravni (kanal koji povezuje Lisinsko i Vlasinsko jezero, planinski potoci na Vardeniku). Medjutim, sasvim je sigurno da se sline zajednice javljaju i na drugim silikatnim masivima Srbije. Ekvivalentne zajednice: Calliergono cordifolii - Fontinaletum antipyreticae V. Ran.1995 Karakteristine vrste: Calliergon codifolius, Cardamine amara, Fontinalis antipyretica, Montia rivularis Osnovna literatura: RanV002, RanV977 C2.26 Oligotrofna vegetacija brzih potoka na podlozi bogatoj krenjakom Opte karakteristike: Zajednica razvijena na dnu brzih brdskih i planinskih potoka u bistroj oligotrofnoj vodi. Glavni edifikatori ovog tipa vegetacije su najee busenaste i puzee mahovine <Amblystegium tenax>, <Ambystegium riparium>, <Cinclidotus aquatiqus>, <Cinclidotus fontinaloides>, <Cinclidotus nigricans>, <Cinclidotus riparius>, <Conocephalum conicum>, <Fissidens crassipes>, <Fontinalis antipyretica>, <Rhyinchostegium riparioides>, <Scapania compacta>, <Scapania undulata>, i redje crvene alge iz rodova <Batrachospermum>, <Lemanea> i dr. Ekologija: Asocijacije se razvijaju u hladnim i brzim vodotocima brdskih i planinskih predela, na karbonatnoj geolokoj podlozi. Gradi manje podvodne livade od puzeih i busenastih formi mahovina i algi. Opte rasprostranjenje: Oligotrofne palearktike vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki slabo istraena stanita. Detaljniji podaci postoje za bentosne zajednice Trkovikog timoka u istonoj Srbiji, i otoke Djeravikih jezera na Prokletijama. Ekvivalentne zajednice: Philonotido seriatae-Hygrohypnetum dilatati Plam. 1974 Fontinaletum antipyreticae Kaiser 1926 Fontinali-Pachyfissidentetum grandifrontis W. Koch 1936 Cinclidotetum fontinaloidis Gams ex v. Hbschm. 1953 Cinclidotetum aquatici Phil. 1956 Leptodictyo riparii-Fissidentetum crassipedis Phil. 1956 Rhynchostegietum riparioidis Gams 1927 Karakteristine vrste: Cinclidotus aquatiqus, Cinclidotus fontinaloides, Fissidens crassipes, Fissidens grandifons, Fontinalis antipyretica, Hygrohypnum duriusculum, Leptodictium riparium, Marchantia polymorpha, Pellia endivifolia, Philonotis fontana, Philonotis seriata, Rhyinchostegium riparioides, Schistidium rivulare Osnovna literatura: BlaJ995b, HbsA986, MarsR993, MartV987, SaboM004, SimiS995, UroV003, VodeD987 C2.27 Mezotrofna vegetacija brzih potoka Opte karakteristike: Zajednica razvijena na dnu srednjeg i donjeg toka brzih brdskih potoka u slabo providnoj mezotrofnoj vodi. Glavni edifikatori ovog tipa vegetacije su najee vrste <Sium erectum>, <Mentha aquatica>, <Potamogeton> spp., <Ranunculus sect. Batrachium> spp., <Callitriche> spp., <Myriophyllum spicatum>, koje prate zajednice silikatnih algi <Bacillariophyta>, a znaajno su zastupljene i zelene alge <Chlorophyta>. Ekologija: Brzi mezotrofni potoci Opte rasprostranjenje: Mezotrofne Palearktike vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, sigurno prisutna u mezotrofnim brzim potocima Srbije. Detaljniji podaci postoje samo o mikrozajednicama algi na Kopaoniku. Osnovna literatura: FiliD965, LauR992, LauR992a, LauR993, SimiS002 C2.28 Eurtrofna vegetacija brzih potoka Opte karakteristike: Zajednica razvijena na dnu brzih brdskih i nizijskih potoka u mutnoj eutrofnoj vodi. Glavni edifikatori ovog tipa vegetacije su najee vrste <Sagittaria sagittifolia>, <Zannichellia

87 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

palustris>, <Potamogeton> spp., <Ranunculus sect. Batrachium> spp., <Callitriche> spp., <Sparganium emersum>, kje prate mikrozajednice silikatnih algi <Bacillariophyta>, a znaajno su zastupljene i zelene <Chlorophyta> i modrozelene <Cyanobacteriuophyta>. Ekologija: Brzi eutrofni potoci Opte rasprostranjenje: Eutrofne Palearktike vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, sigurno prisutna u eutrofnim brzim potocima Srbije. Osnovna literatura: SimiS002

C2.3 Stalni, spori, mirni vodotokovi iji nivo vode se ne menja Opte karakteristike: Zajednice razvijene u priobalnoj zoni sporih brdskih reka u slabo providnoj mezotrofnoj vodi. Glavni edifikatori ovog tipa vegetacije su najee vrste <Sium erectum>, <Mentha aquatica> f. <submersa>, <Potamogeton perfoliatus>, <Potamogeton natans>, <Potamogeton lucens>, <Potamogeton pectinatus>, <Potamogeton crispus>, <Ranunculus peltatus>, <Ranunculus trichophyllus>, <Ranunculus fluitans>, <Ranunculus aquatilis>, <Ranunculus fluitans>, <Ranunculus circinatus>, <Callitriche stagnalis>, <Nymphaea alba>, <Myriophyllum spicatum>, <Zannichellia palustris> f. fluviatilis>, <Sparganium emersum>, <Sagittaria sagittifolia>, <Nuphar lutea> i mahovina <Fontinalis antipyretica>, koje prate mikrozajednice silikatnih algi <Bacillariophyta> sa vrstama <Melosira varians>, <Fragilaria capucina>, <Nitzschia sigmoidea>, <Nitzschia vemicularis> i zelenih <Chlorophyta> algi medju kojima se izdvaja <Scenedesmus quadrucauda>. U bentosnoj zoni zbog odsustva svetlosti u dubljim delovima reke nema uslova za razvoj biljaka, tako da glavne stanovnike ovih zajednica ine oligohte <Tubificidae>, larve <Chironomidae> i <Odonata>, kao i krupni predstavnici pueva i koljki iz rodova <Unio>, <Anodonta>, <Sphaerium> i <Pisidium>. U zajednicama slobodnoplivajuih mikroskopskih biljnih (fitoplankoton) i ivotinjkih (zooplankton) organizama razvijenih u slobodnoj veoma mutnoj i neprozirnoj vodi ravniarskih reka dominiraju predstavnici algi iz grupa <Bacillariophyta> i <Chlorophyta>, dok su u zooplanktonu najbrojnije vrste iz grupe <Rotatoria>. Ekologija: Zajednice se razvijaju u toplim i umereno toplim i sporim rekama brdskih i nizijskih predela, na svim tipovima geoloke podloge. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki slabo ispitana stanita. Retki podaci postoje za bentosne zajednice ravniarskih reka: Dunav, Sava, Veliki Pek, reke u slivu June Morave i njenih pritoka Niave i Moravice, kao i reka u slivu Vlasine i Timoka Osnovna literatura: ukiD999, JakoD983, JakoD984, JakoD986, JakoD987, JakoD989, JankM976b, JankM978, JankM981b, JankM983d, JankM985a, KalaV987, KalaV995, MartV983, MartV985, MartV987a, MartV995, MilovD965, NedeR967, NedeR978, NedeR979, ObuL979, ObuL979a, ObuL979b, PujiV998, SenG972, TomaV000
C2.31 Epipotamalni potoci Opte karakteristike: Gornja zona nizijskih potoka, karakteristina po sporom toku, velikom godinjem variranju temperatura i zajednicama karakteristinim za stajae vode (v. C1.2, C.3). Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, sigurno prisutna u nizijskim predelima Srbije. C2.32 Metapotamalni i hipopotamalni potoci Opte karakteristike: Srednja i donja zona nizijskih potoka, karakteristina po sporom toku, velikom godinjem variranju temperatura i zajednicama karakteristinim za stajae vode (v. C1.2, C.3). Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, sigurno prisutna u nizijskim predelima Srbije. C2.33 Mezotrofna vegetacija sporih reka
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 88 : ...

Opte karakteristike: Zajednica razvijena u priobalnoj zoni sporih brdskih reka u slabo providnoj mezotrofnoj vodi. Glavni edifikatori ovog tipa vegetacije su najee vrste <Sium erectum>, <Mentha aquatica> f. <submersa>, <Potamogeton perfoliatus>, <Potamogeton natans>, <Ranunculus peltatus>, <Ranunculus trichophyllus>, <Ranunculus fluitans>, <Ranunculus aquatilis>, <Callitriche stagnalis>, <Nymphaea alba>, <Myriophyllum spicatum>, koje prate mikrozajednice silikatnih <Bacillariophyta> sa vrstama <Melosira varians>, <Fragilaria capucina>, <Nitzschia sigmoidea>, <Nitzschia vemicularis> i zelenih <Chlorophyta> algi medju kojima se izdvaja <Scenedesmus quadrucauda>. Ekologija: Spore mezotrofne reke Opte rasprostranjenje: Mezotrofne palearktike vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, prisutna u mezotrofnim sporim rekama Srbije. Oskudni podaci postoje samo o mikrocenozama algi. Osnovna literatura: MilovD965, ObuL979, ObuL979a, ObuL979b, PujiV998, SenG972 C2.34 Eutrofna vegetacija sporih reka Opte karakteristike: Zajednica razvijena u obalskoj zoni sporih nizijskih reka u mutnoj eutrofnoj vodi. Glavni edifikatori ovog tipa vegetacije su najee vrste <Ranunculus fluitans>, <Ranunculus circinatus>, Zannichellia palustris> f. fluviatilis>, <Potamogeton lucens>, <Potamogeton pectinatus>, <Potamogeton crispus>, <Sparganium emersum>, <Sagittaria sagittifolia>, <Nuphar lutea> i mahovina <Fontinalis antipyretica>, koje prate mikrocenoze razliitih vrsta algi. Ekologija: Spore eutrofne reke Opte rasprostranjenje: Eutrofne palearktike vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, prisutna u sporim eutrofnim rekama Srbije. Osnovna literatura: ukiD999, TomaV000 C2.35 Bentosne zajednice sporih nizijskih (eutrofnih) reka Opte karakteristike: Zajednica razvijena na dnu sporih, veoma mutnih i neprozirnih ravniarskih reka. Zbog odustva svetlosti u dubljim delovima reke nema uslova za razvoj biljaka, tako da glavne stanovnike ovih zajednica ine oligohete <Tubificidae>, larve <Chironomidae> i <Odonata>, kao i krupni predstavnici pueva i koljki iz rodova <Unio>, <Anodonta>, <Sphaerium> i <Pisidium>. Ekologija: Zajednice se razvijaju u toplim i sporim rekama nizijskih predela, na svim tipovima geoloke podloge. Opte rasprostranjenje: Eutrofne palearktike vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki slabo istraena stanita. Retki podaci postoje za bentosne zajednice ravniarskih reka: Dunav, Sava, Veliki Pek, reke u slivu June Morave i Timoka Osnovna literatura: JakoD983, JakoD984, JakoD986, JakoD987, JakoD989, JankM978, JankM981b, JankM983d, JankM985a, KalaV995 C2.36 Planktonske zajednice mezotrofnih tekuih voda Opte karakteristike: Zajednica slobodnoplivajuih mikroskopskih biljnih (fitoplankoton) i ivotinjkih (zooplankton) organizama razvijenih u slobodnoj veoma mutnoj i neprozirnoj vodi ravniarskih reka. Ekologija: Zajednice se razvijaju u umereno toplim i sporim rekama brdskih i nizijskih predela, na svim tipovima geoloke podloge. Opte rasprostranjenje: Mezotrofne palearktike vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki slabo istraena stanita. Retki podaci postoje za planktonske zajednice reka: June Morave i njenih pritoka Niave i Moravice, kao i reka u slivu Vlasine. Osnovna literatura: JankM985a, MartV985, MartV995 C2.37 Planktonske zajednice eutrofnih tekuih voda Opte karakteristike: Zajednica slobodnoplivajuih mikroskopskih biljnih (fitoplankoton) i ivotinjkih (zooplankton) organizama razvijenih u slobodnoj veoma mutnoj i neprozirnoj vodi ravniarskih reka. Glavni predstavnici fitoplanktona su alge iz grupa <Bacillariophyta> i <Chlorophyta>, dok su u zooplanktonu najbrojnije vrste iz grupe <Rotatoria>

89 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Ekologija: Zajednice se razvijaju u toplim i sporim rekama nizijskih predela, na svim tipovima geoloke podloge. Opte rasprostranjenje: Eutrofne palearktike vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki slabo istraena stanita. Retki podaci postoje za planktonske zajednice Dunava i velikih reka njegovog sliva. Osnovna literatura: JankM973b, JankM976b, JankM981b, KalaV987, KalaV995, MartV983, MartV987a, MilovD965, MilovD965, NedeR967, NedeR978, NedeR979

C2.4 Reni tokovi sa variranjem nivoa vode, uzvodno od estuara Opte karakteristike: Zajednice se razvijaju u mezotrofnim rekama ili kanalima sa usporenim tokom iji nivo varira ili usled isputnaja vode iz akumulacija koje se nalaze na reci, ili je uslovljen klimatskim uslovima (kini - suni periodi u godini). Zajednice su osetljive na promenu ivotnih uslova (pokretljivost supstrata, promenu nivoa i brzine vode) u vodojai a to rezultira jasnim i frekventnim cenotikim promenama u sastavu biljnih zajednica. Generalno, postojanje zajednica sa stalnom cenotikom kompozicijom i strukturom se retko sree. Veina u strukturi ima submerzne vrste <Potamogeton pectinatus>, <Potamogeton perfoliatus>, < Potamogeton crispus>, <Ceratophyllum demersum> ili flotantne biljke poput <Trapa natans> (vodeni oraak), <Nymphaea alba> (beli lokvanj), <Nuphar luteum> (uti lokvanj). Ekologija: Zajednice se nalaze u ravniarskim predelima Vojvodine na nadmorskoj visini izmedju 70 i 100 m, u vodi providnosti do 2,0 m, na dubinama od 0,5 do 3,0 m, na muljevitom supstratu u kome ima i primesa peska, gline i dosta detritusa. Razavijene su u plitkim priobalnim delovima sporotekuih reka, barama i ritovima, dakle u mirnoj ili sporotrekuoj plitkoj vodi ravniarskih predela. Opte rasprostranjenje: Mezotrofne vode Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Dunav kod Banatske Palanke Ekvivalentne zajednice: Myriophyllo-Potametum So 1934 subass. potametosum acuminati Slavni 1956 Lemno minoris-Azolletum filiculoides Br.-Bl. 1952 Nitellopsidetum obtusae (Sauer 1937) Dambska 1961 Potamogetono - Ceratophylletum demersi So (1928) Hild. 1956 Ceratophylletum demersi-submersi prov. V. Stev. Ceratophyllo-Elodetum nuttalii. prov. V. Stev. 2003 Vallisnerio-Myriophylletum spicati prov. V. Stev. 2003 Potamogetonetum pectinati prov. V. Stev. 2003 Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 Ceratophyllo-Trapetum natantis Mller & Gors (1962) ex Pass.1992 Nymphoidetum peltatae V. Stev. prov.??? Karakteristine vrste: Ceratophyllum demersum, Lemna minor, Myriophyllum spicatum, Potamogeton crispus, Potamogeton lucens, Potamogeton pectinatus, Potamogeton perfoliatus, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Azolla filiculoides, Ceratophyllum submersum, Elodea nuttallii, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna gibba, Najas marina, Nitellopsis obtusa, Nuphar lutea, Nymphaea alba, Potamogeton gramineus, Ranunculus circinatus, Ranunculus trichophyllus, Sparganium erectum, Trapa longicarpa, Trapa natans, Vallisneria spiralis Osnovna literatura: ButoB992b, ButoB994, ButoB995b, GigoA960, JankM974a, JankM994, KojiM998,
MartV996, MiiV974a, ObraM977, ParaS986, RaduS000, Rau980, ajiB984, SaviD995, Slav956a, StevV003, StojS987, StojS994, StojS996, VukoM979

C2.41 Reke brakine vode sa variranjem nivoa vode C2.42 Reke slatke vode sa variranjem nivoa vode C2.43 Mezotrofna vegetacija reka sa variranjem nivoa vode Opte karakteristike: Zajednice se razvijaju u mezotrofnim rekama ili kanalima sa usporenim tokom iji nivo varira ili usled isputanja vode iz akumulacija koje se nalaze na reci, ili je uslovljen klimatskim
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 90 : ...

uslovima (kini - suni periodi u godini). Zajednice su osetljive na promenu ivotnih uslova (pokretljivost supstrata, promenu nivoa i brzine vode) u vodojai a to rezultira jasnim i frekventnim cenotikim promenama u sastavu biljnih zajednica. Generalno, postojanje zajednica sa stalnom cenotikom kompozicijom i strukturom se retko sree.Veina u strukturi ima <Potamogeton pectinatus>, <P.perfoliatus> i <P. crispus>. Ekologija: Zajednice se nalaze u ravniarskim predelima Vojvodine na nadmorskoj visini izmedju 70 i 100 m, u vodi providnosti do 2,0 m, na dubinama od 0,5 do 3,0 m, na muljevitom supstratu u kome ima i primesa peska, gline i dosta detritusa. Opte rasprostranjenje: Mezotrofne vode Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina, Dunav kod Banatske Palanke Ekvivalentne zajednice: Myriophyllo-Potametum So 1934 subass. potametosum acuminati Slavni 1956 Lemno minoris-Azolletum filiculoides Br.-Bl. 1952 Nitellopsidetum obtusae (Sauer 1937) Dambska 1961 Potamogetono - Ceratophylletum demersi So (1928) Hild. 1956 Ceratophylletum demersi-submersi prov. V. Stev. Ceratophyllo-Elodetum nuttalii. prov. V. Stev. 2003 Vallisnerio-Myriophylletum spicati prov. V. Stev. 2003 Potamogetonetum pectinati prov. V. Stev. 2003 Karakteristine vrste: Azolla filiculoides, Ceratophyllum demersum, Ceratophyllum submersum, Elodea nuttallii, Hydrocharis morsus-ranae, Lemna gibba, Lemna minor, Myriophyllum spicatum, Najas marina, Nitellopsis obtusa, Potamogeton crispus, Potamogeton gramineus, Potamogeton lucens, Potamogeton pectinatus, Potamogeton perfoliatus, Ranunculus circinatus, Ranunculus trichophyllus, Salvinia natans, Sparganium erectum, Spirodela polyrhiza, Vallisneria spiralis Osnovna literatura: ButoB992b, GigoA960, KojiM998, ObraM977, ParaS986, RaduS000, Slav956a, StevV003, StojS987, StojS994 C2.44 Eutrofna vegetacija reka sa variranjem nivoa vode Opte karakteristike: Zajednice se razvijaju u eutrofnim rekama ili kanalima sa usporenim tokom iji nivo varira ili usled isputnaja vode iz akumulacija koje se nalaze na reci, ili je uslovljen sezonskim klimatskim promenama. Glavni edifikatori ovog tipa zajednice su <Trapa natans> (vodeni oraak), <Nymphaea alba> (beli lokvanj), <Nuphar luteum> (uti lokvanj) i druge biljke koje uglavnom na povrini vode obrazuju manje ili vie krupne listove ili rozete. Od biljaka koje svoj ivotni vek provode pod vodom najzastupljenija je vrsta <Ceratophyllum demersum>. Zajednice koje se razvijaju na ovim stanitima su indikatori stabilne makrofitske vegetacije. Ekologija: Zajednice belog i utog lokvanja, kao i vodenog oraka najee su floristiki siromane, jer u njihovom donjem spratu opstaju (ako ih uopte ima) samo retke submerzne biljke koje mogu da ive u uslovima veoma oslabljenog svetlosnog intenziteta. Razavijene su u plitkim priobalnim delovima sporotekuih reka, barama i ritovima, dakle u mirnoj ili sporotekuoj plitkoj vodi ravniarskih predela. Opte rasprostranjenje: Eutrofne vode palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina, Dunav kod Banatske Palanke Ekvivalentne zajednice: Nymphaeo- Nupharetum luteae Nowinski 1928 Ceratophyllo-Trapetum natantis Mller & Gors (1962) ex Pass.1992 Nymphoidetum peltatae V. Stev. prov.??? Karakteristine vrste: Ceratophyllum demersum, Lemna minor, Myriophyllum spicatum, Nuphar lutea, Nymphaea alba, Potamogeton crispus, Potamogeton lucens, Potamogeton pectinatus, Potamogeton perfoliatus, Salvinia natans, Spirodela polyrhiza, Trapa longicarpa, Trapa natans Osnovna literatura: ButoB994, ButoB995b, GigoA960, JankM974a, JankM994, KojiM998, MartV996, MiiV974a, ObraM977, ParaS986, RaduS000, Rau980, ajiB984, SaviD995, Slav956a, StevV003, StojS994, StojS996, VukoM979

C2.5 Privremeno tekua voda (vlana faza) Opte karakteristike: Stanita u delovima renog toka koji povremeneo (sezonski) presuuje ili ponire. Karakteristike stanita i boicenoza mogu se opisati nekim od prethodnih kodova. 91 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita u Srbiji. C2.6 Film vode koji tee po stenama uz ivice glavnog vodenog toka Opte karakteristike: Zajednica razvijena na obalama, kao i stenama i kamenju koje viri iz vode. Glavni edifikatori ovog tipa vegetacije su najee busenaste i puzee mahovine <Amblystegium fluviatile>, <Amblystegium riparium>, <Amblystegium tenax>, <Brachythecium rivulare>, <Hygrohypnum luridum>, <Rhynchostegium riparioides>, <Scapania undulata> i dr. Ekologija: Asoscijacije se razvijaju u hladnim i brzim vodotocima brdskih i planinskih predela, na stenama i kamenju preko kojih esto tee tanak film oligotrofne vode. Opte rasprostranjenje: Oligotrofne palearktike vode. Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki neistraena stanita, koja su sigurno prisutna na gotovo svim vodotokovima u brdskim i planinskim predelima Srbije. Na osnovu aktuelnih briolokih podatka gotovo je izvesno prisustvo veeg broj raznovrsnih fitocenoza ukljuenih u nekoliko sveza i redova. Ekvivalentne zajednice: Brachythecio rivularis-Hygrohypnetum luridi Phil. 1965 Oxyrrhynchietum ruscifomis Gams ex v. Hbschm. 1953 Scapanietum undulatae Schwick. 1944 Rhynchostegietum riparioidis Gams 1927 Thamnobryetum alopecuri Gams 1927 Karakteristine vrste: Amblystegium fluviatile, Amblystegium riparium, Amblystegium tenax, Brachythecium rivulare, Chiloscyphus pallescens, Chyloscyphuus polyanthos, Conocephalum conicum, Cratoneuron filicinum, Ctenidium molluscum, Dichodontium pellucidum, Didymodon spadiceus, Eurhynchium speciosum, Fissidens pusillus, Fontinalis antipyretica, Hygrohypnum luridum, Nardia compresa, Plagiothecium platyphyllum, Racomitrium aciculare, Rhizomnium punctatum, Rhynchostegium riparioides, Scapania compacta, Scapania nemorosa, Scapania undulata, Schistidium rivulare, Thamnobryum alopecurum Osnovna literatura: HbsA986, MarsR993, SaboM004

C3 Litoralna zona kopnenih povrinskih voda Litoralna zona predstavlja obalni deo vodenenog basena koji se direktno naslanja na stanita otvorene povrinske vode (C1 ili C2) s jedne, i kopnena stanita s druge strane. Visoka vlaga u litoralnoj zoni je primarno posledica dugotrajnog periodinog plavljenja ili rasprivanja vode usled brzine vodenog toka. Obale su po pravilu obrasle uzanim (<5m irokim) pojasevima sa stalnom vodenom emerznom vegetacijom. Traci i vlani busenjaci koji se razvijaju na stanitima bez slobodne stajae ili tekue vode se kategoriu pod D5.
C3.1 Grupacije helofita bogate vrstama Opte karakteristike: Stanita su okarakterisana niskim travama <Glyceria fluitans>, <Glyceria plicata>, <Glyceria nemoralis>, <Glyceria declinata> ili netravolikim helofitama <Veronica beccabunga>, <Veronica anagallis-aquatica>, <Veronica scardica>, <Nasturtium officinale>, <Apium nodiflorum>, <Sium erectum>. Na poetku vegetacione sezone, biljke koje naseljavaju ova stanita, kao npr <Veronica beckabunga> esto formiraju jastuaste formacije u samom vodotoku, da bi se kasnije stabljike sa cvastima izdigle iznad povrine vode gradei gust sklop vegetacije. Ekologija: Obale brzih brdskih i planinskih malih reka, potoka i potoia ili izvora, na aluvijumi ili rastresitom zemljitu, najee na silikatnoj geolokoj podlozi.
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 92 : ...

Opte rasprostranjenje: Od Eurio-Sibirkih preko Mediteranskih predela pustinjskih oaza Palaearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: iroko rasprostranjena stanita u Srbiji. Fitocenoloki gotovo potpuno neistraena. Oskudni podaci postoje zamo za lokalitete: Vlasinska visoravan, Vranje i Stubal u dolini June Morave, Blace. Ekvivalentne zajednice: Glycerietum plicatae Oberd. 1952 Karakteristine vrste: Alisma plantago-aquatica, Apium nodiflorum, Carex vulpina, Eleocharis palustris, Galium palustre, Glyceria declinata, Glyceria fluitans, Glyceria nemoralis, Glyceria plicata, Juncus articulatus, Nasturtium officinale, Ranunculus repens, Rumex conglomeratus, Sium erectum, Veronica anagallis-aquatica, Veronica beccabunga, Veronica scardica Osnovna literatura: RanV002, RanV988
C3.11 Grupacije malih helofita brzih vodotokova Opte karakteristike: Stanita su okarakterisana niskim travama <Glyceria fluitans>, <Glyceria plicata>, <Glyceria nemoralis>, <Glyceria declinata> ili netravolikim helofitama <Veronica beccabunga>, <Veronica anagallis-aquatica>, <Veronica scardica>, <Nasturtium officinale>, <Apium nodiflorum>, <Sium erectum>. Na poetku vegetacione sezone, biljke koje naseljavaju ova stanita, kao npr <Veronica beckabunga> esto formiraju jastuaste formacije u samom vodotoku, da bi se kasnije stabljike sa cvastima izdigle iznad povrine vode gradei gust sklop vegetacije. Ekologija: Obale brzih brdskih i planinskih malih reka, potoka i potoia ili izvora, na aluvijumu ili rastresitom zemljitu, najee na silikatnoj geolokoj podlozi. Opte rasprostranjenje: Od euro-sibirskih preko mediteranskih predela pustinjskih oaza Palaearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: iroko rasprostranjena stanita u Srbiji. Fitocenoloki gotovo potpuno neistraena. Oskudni podaci postoje zamo za lokalitete Vlasinska visoravan, Vranje i Stubal u dolini June Morave, Blace. Ekvivalentne zajednice: Glycerietum plicatae Oberd. 1952 Karakteristine vrste:Alisma plantago-aquatica, Apium nodiflorum, Carex vulpina, Eleocharis palustris, Galium palustre, Glyceria declinata, Glyceria fluitans, Glyceria nemoralis, Glyceria plicata, Juncus articulatus, Nasturtium officinale, Ranunculus repens, Rumex conglomeratus, Sium erectum, Veronica anagallis-aquatica, Veronica beccabunga, Veronica scardica Osnovna literatura: RanV002, RanV988

C3.2 Grupacije trske i drugih visokih helofita na rubovima vodenih basena Opte karakteristike: Guste 1.5 do 4 m visoke potuno zatvorene, redje otvorene travne formacije traci, u kojima apsolutno dominiraju <Phragmites communis>, <Schoenoplectus (Scirpus) lacustris>, <Typha latifolia>, <T. angustifolia>, <Typha laxmannii>, <Glyceria maxima>, <Glyceria fluitans>, <Calamagrostis pseudophragmites>, <Acorus calamus>, <Sparganium erectum>,.<Pycreus (Cyperus) longus> i njoj srodne vrste <Phalaris arundinacea> (= <Typhoides arundinacea>), <Bolboschoenus (Scirpus) maritimus> ili <Schoenoplectus (Scirpus) tabernaemontani>, <Cladium mariscus>, <Glyceria maxima>, <Equisetum fluviatilis> (= <E. limosum>), <Butomus umbellatus>, <Oenanthe aquatica>, <Rorippa amphibia>, <Lythrum salicaria> ili <Scrophularia umbrosa>. Ekologija: Zajednice se razvijaju na muljevitim obalama bara, kanala i sporotekuih reka i potoka u ravniarskim, brdskim i niim planinskim predelima, na mestima gde se voda due zadrava i zabaruje zemljite. Zajednice zabeleene na razliitim tipovima geoloke podloge, na visinama do 1200 mm. Redje se zajednice razvijaju na sedrenim terasama i obalama planinskih potoka, u brdskim i planinskim predelima, na mestima gde se voda preliva u tankom sloju preko kaskada ili sprudova ili na zaslanjenoj muljevitoj podlozi. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Jelova Gora kod Uica, klisure reke Panjice, Jastrebac (sliv Alabanske reke), Vlasinska visoravan, Vlasinsko jezero (Murina reka - pritoka Vlasinskog jezera), reka Vlasina, dolina June Morave (aranica kod Pukovca), okoline Nia, Aleksandrovac i Vranjska 93 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

banja kod Vranja, dolina Velike Morave, na obali Rasine na Velikom Jastrebcu, reka Temtica na padinama Stare planine, dolina Velike Morave (Bukove, Kuli, uprija), dolina Jasenice , Alekasandrovaka slatina, Lalinaka slatina, Oblainska slatina, Bresniika slatina, Suva esma kod Prokuplja; Vojvodina: Obedska bara, okolina Novog Sada, Deliblatska peara, Koviljski rit, Dubovaki rit, Begej kod Zrenjanina, u donjem toku Tise, okolina Kruia,.Koviljski rit, donji tok Tise, kanal DTD. Ekvivalentne zajednice: Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 bolboschoenetosum maritimi Ubrizsky 1961 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 chrysanthemetosum uliginosi Slavni 1956 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 phragmitetosum Schmalle 1939 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 schenoplectetosum lacustris So 1957 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 thyphaetosum latifoliae Pinatti 1953 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 typhetosum (angustifoliae-latifoliae) So 1973 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 schenoplectetosum lacustris So 1957 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 thyphaetosum latifoliae Pinatti 1953 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. typhetosum (angustifoliae-latifoliae) So 1973 Typhetum latifoliae So 1927 Typho-Lythretum salicariae prov. D. Lakui 1993 Typhetum laxmannii prov. Equisetetum limosi Steffen 1931 Butometum umbellati (Kunczak 1968) Philippi 1973 Oenantho-Rorippetum amphibiae Lohmayer 1950 Scrophularietum umbrosae Beni & Stani 1991 Acoro-Glycerietum maximae Slavni 1956 Acoretum calami (Eggler 1933) Schultz. 1941 Acoretum calami Jankovi 1974 Glycerio-Sparganietum neglecti W. Koch 1926 Sparganietum erecti Roll 1938 Sparganietum erecti Roll 1938 butometosum umbellati V. Randj. 2004 Sparganietum erecti Roll 1938 equisetosum fluviatilae V. Randj. 2004 Sparganio-Glycerietum fluitantis Br.-Bl. 1925 Sparganio-Chlorocyperetum longi H-i 1934 Junco-Calamagrostidetum pseudophragmites R. Jovanovi 1965 Carici vulpinae-Calamagrostidetum pseudophragmites R. Jovanovi et al. 1986 Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931 Phalaridetum arundinaceae Libb. 1951 trifolietosum R. Jovanovi 1965 Phalaridetum arundinaceae Libb. 1951 gratioletosum R. Jovanovi 1965 Carici-Thyphoidetum So 1971 Carici- Typhoidetum So 1971 ( Phalaridetum arundinaceae Libert 1931) Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1927) 1947 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 agrostetosum albae Bodrogkzy 1962 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 bolboschoenetosum Krpti 1959 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 butometosum So 1964 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 cyperetosum monti Slavni 1956 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 heleocharetosum So 1957 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 phragmitetosum So 1957 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 puccinellietosum Bodrogkzy 1962 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 schoenoplectetosum tabernaemontani So 1957 Scirpetum maritimi Tx. 1937
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 94 : ...

Schoenoplectetum tabernaemontani Soo 1947 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 atriplecetosum hastatae Vukovi R. 1985 Cladietum marisci Zobrist 1935 (syn. Mariscetum serrati Zobrist 1935) Glycerietum aquaticae Nowinski 28 Glycerietum maximae Hueck 1931 Karakteristine vrste: Acorus calamus, Agrostis alba, Alisma plantago-aquatica, Althaea officinalis, Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex hastata, Atriplex littoralis, Beckmannia eruciformis, Bidens tripartita, Bolboschoenus maritimus, Bromus commutatus, Butomus umbellatus, Calamagrostis pseudophragmites, Calystegia sepium, Carex acuta, Carex distans, Carex elata, Carex hirta, Carex riparia, Carex vulpina, Chrysanthemum uliginosum, Cladium mariscus, Clematis vitalba, Cyperus longus, Cyperus monti, Eleocharis palustris, Epilobium parviflorum, Equisetum fluviatile, Euphorbia lucida, Euphorbia palustris, Euphorbia platyphyllos, Galega officinalis, Galium palustre, Galium palustre subsp. elongatum, Glyceria fluitans, Glyceria fluitans subsp. poaeformis, Glyceria maxima, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Hypericum acutum, Inula britannica, Iris pseudacorus, Juncus articulatus, Juncus compressus, Juncus conglomeratus, Juncus gerardi, Juncus glaucus, Lycopus europaeus, Lycopus exaltatus, Lysimachia nummularia, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Lythrum virgatum, Mentha aquatica, Mentha pulegium, Mentha spicata, Musci auct. Divisio, Myosotis palustris, Myosotis scorpioides, Oenanthe aquatica, Oenanthe fistulosa, Oenanthe silaifolia, Phalaris arundinacea, Phragmites communis, Phragmites vulgaris, Poa palustris, Poa trivialis, Polygonum persicaria, Potentilla anserina, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Ranunculus sardous, Rorippa amphibia, Rorippa amphibia, Rorippa kerneri, Rumex crispus, Rumex dentatus, Rumex hydrolapathum, Rumex kerneri, Sagittaria sagittifolia, Schoenoplectus lacustris, Schoenoplectus tabernaemontani, Scirpus lacustris, Scrophularia umbrosa, Sium latifolium, Solanum dulcamara, Sparganium erectum, Sparganium neglectum, Stachys palustris, Symphytum officinale, Teucrium scordium, Trifolium repens, Typha angustifolia, Typha latifolia, Typha latifolia, Typhoides arundinacea, Veronica anagallis-aquatica, Veronica longifolia Osnovna literatura: BabiN971a, BeniN991, BodrG970, ButoB987, ButoB999a, anaM976, GajiM991, GajiM991, JankM974a, JovaB976, JovaR958, JovaR965, JovaR965, JovaR983a, JovaR986a, KabiD985, KabiD988, KneA981, KneA988, KneA990, KojiM998, MikM004, ParaS980, ParaS986, ParaS989, RanV002, RanV988, Rau980, Slav940, Slav948, Slav956a, StojS994, VukR985, ZlatB003, ZupaM986
C3.21 Grupacije trske <Phragmites australis> Opte karakteristike: Guste do 4 m visoke potuno zatvorene travne formacije - traci, u kojima apsolutno dominira trska <Phragmites communis>. Ekologija: Zajednice razvijene na obalama jezera, mora, reka, potoka, na mestima gde je podloga pokrivena vodom tokom itave ili veeg dela godine. Opte rasprostranjenje: Rasprostranjena u itavoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: iroko rasprostranjena u Vojvodini, a u drugim delovima Srbije u dolinama velikih reka, kraj bara i mrtvaja. Fitocenolok nisu obradjene sastojine na lokalitetima: Koviljski rit, dolina June Morave, Vlasinsko jezero, jugozapadni Srem, Srem, Baka, severni Banat, donji tok Tise, kanal DTD, dolina June Morave, Vlasinsko jezero. Ekvivalentne zajednice: Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 bolboschoenetosum maritimi Ubrizsky 1961 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 chrysanthemetosum uliginosi Slavni 1956 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 phragmitetosum Schmalle 1939 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 schenoplectetosum lacustris So 1957 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 thyphaetosum latifoliae Pinatti 1953 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 typhetosum (angustifoliae-latifoliae) So 1973 Karakteristine vrste: Alisma plantago-aquatica L., Butomus umbellatus L., Calystegia sepium (L.) R. Br., Chrysanthemum uliginosum (W. et K.) Pers., Euphorbia lucida W. et K., Iris pseudacorus L., Iris pseudacorus L., Iris pseudacorus L., Lythrum salicaria L., Mentha aquatica L., Myosotis palustris (L.) L., Oenanthe

95 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

aquatica, Phragmites communis, Phragmites communis Trin., Phragmites vulgaris (Lam.) Crep., Rorippa amphibia (L.) Bess., Rumex hydrolapathum Huds., Sagittaria sagittifolia L., Scirpus lacustris, Sium latifolium L., Solanum dulcamara L., Solanum dulcamara L., Stachys palustris L., Symphytum officinale L., Typha angustifolia L., Typha latifolia L. Osnovna literatura: BabiN971a, CincT976a, ParaS989, RanV002, RanV988, Rau980, Slav956a, StojS994 C3.22 Grupacije site <Scirpus lacustris> Opte karakteristike: Guste do 3 m visoke, esto potuno zatvorene travne formacije - traci, u kojima apsolutno dominira sita <Schoenoplectus (Scirpus) lacustris>, koja formira spoljanji pojas vegetacije traka prema otvorenom vodenom basenu. Ekologija: Zajednice razvijene na obalama jezera, mora, reka, potoka, na mestima gde je podloga pokrivena vodom tokom itave godine. Site ne podnose isuivanje, pa su njihova stanita sa dubljom vodom u odnosu na stanita na kojima dominira trska. Voda je uglavnom stajaa, retko sporotekua. Opte rasprostranjenje: Rasprostranjena u itavoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita iroko rasprostranjena u Vojvodini, redje u drugim nizijskim delovima Srbije u dolinama velikih reka, kraj bara i mrtvaja. Ekvivalentne zajednice: Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 schenoplectetosum lacustris So 1957 Karakteristine vrste: Scirpus lacustris Osnovna literatura: BabiN971a C3.23 Grupacije rogoza <Typha> Opte karakteristike: Guste do 2,5 m visoke potuno zatvorene travne formacije - traci, u kojima dominiraju razliite vrste rogoza - <Typha latifolia>, <T. angustifolia>, <Typha laxmannii>. Stanita rogoza predstavljaju prelaz izmeu vodene vegetacije i vegetacije okarakterisane dominacijom trske <Phragmites communis>. Ekologija: Zajednice razvijene na obalama jezera, mora, reka, potoka, na mestima gde je podloga pokrivena vodom tokom u toku jednog dela godine. Stanita sa dubljom vodom u odnosu na stanita na kojima dominira trska. Zajednice rogoza su otporne na dui period isuivanja, zaslanjivanja i zagadjivanja vode. Opte rasprostranjenje: Rasprostranjena u itavoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: iroko rasprostranjena u Vojvodini, a u drugim delovima Srbije u dolinama velikih reka, kraj bara i mrtvaja. Fitocenoloki nedovolno istraena vegetacija. Ekvivalentne zajednice: Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 thyphaetosum latifoliae Pinatti 1953 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. typhetosum (angustifoliae-latifoliae) So 1973 Typhetum latifoliae So 1927 Typho-Lythretum salicariae prov. D. Lakui 1993 Typhetum laxmannii prov. Karakteristine vrste: Typha latifolia, Typha angustifolia Osnovna literatura: BabiN971a, RanV002, RanV988, StojS994 C3.24 Srednje visoke ne-travolike zajednice vodenih obala Opte karakteristike: Emrezne do 1.5 m visoke, gusto zbijene zeljaste formacije, u kojima u spratu visokih emerznih biljaka dominiraju vrste <Equisetum fluviatilis> (= <E. limosum>), <Butomus umbellatus>, <Oenanthe aquatica>, <Rorippa amphibia>, <Lythrum salicaria> ili <Scrophularia umbrosa>. U samoj vodi se esto javlja mnotvo vodenih, uglavnom sedrotvronih mahovina. Ekologija: Zajednica se razvija na muljevitim obalama bara, kanala i sporotekuih reka i potoka u ravniarskim, brdskim i niim planinskim predelima, na mestima gde se voda due zadrava i zabaruje zemljite. Zajednice zabeleene na razliitim tipovima geoloke podloge, na visinama do 1200 mm. Redje se zajednice razvijaju na sedrenim terasama i obalama planinskih potoka, u brdskim i planinskim predelima, na mestima gde se voda preliva u tankom sloju preko kaskada ili sprudova. Opte rasprostranjenje: Srednja, istona i jugoistona Evropa, Panonska nizija.
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 96 : ...

Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Jelova Gora kod Uica, klisure reke Panjice, Jastrebac (sliv Alabanske reke). Vlasinsko jezero, reka Vlasina, dolina June Morave (aranica kod Pukovca); Vojvodina: Obedska bara. Ekvivalentne zajednice: Equisetetum limosi Steffen 1931 Butometum umbellati (Kunczak 1968) Philippi 1973 Oenantho-Rorippetum amphibiae Lohmayer 1950 Scrophularietum umbrosae Beni & Stani 1991 Karakteristine vrste: Agrostis alba, Bolboschoenus maritimus, Butomus umbellatus, Carex acuta, Clematis vitalba, Epilobium parviflorum, Equisetum fluviatile, Euphorbia platyphyllos, Galium palustre, Hypericum acutum, Mentha aquatica, Mentha spicata, Musci auct. Divisio, Myosotis scorpioides, Oenanthe aquatica, Rorippa amphibia, Rumex dentatus, Scrophularia umbrosa Osnovna literatura: BeniN991, JankM974a, MikM004, RanV002, RanV988
C3.241 Grupacije <Equisetum fluviatile> Opte karakteristike: Formacija emerznih, srednje visokih netravolikih biljaka, iju fiziognomiju odreuje barski rastavi <Equisetum fluviatilis> (= <E. limosum>). Ekologija: Zajednica se razvija na mestima gde se planinski vodotokovi razlivaju i grade basene sa sporotekuom vodom. Zajednice zabeleene na silikatnoj geolokoj podlozi, na visinama izmedju 1000 i 1200 mnv. Opte rasprostranjenje: Srednja, istona i jugoistona Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: U Srbiji je zabeleena samo na Vlasinskom jezeru i reci Vlasini. Mogue je da je zajednica ire rasprostranjena i u drugim brdskim i planinskim predelima Srbije. Ekvivalentne zajednice: Equisetetum limosi Steffen 1931 Karakteristine vrste: Carex acuta, Equisetum fluviatile, Galium palustre, Mentha aquatica, Myosotis scorpioides Osnovna literatura: RanV002 C3.242 Emerzne <Butomus umbellatusa> grupacije Opte karakteristike: Emrezne do 1.5 m visoke, po pravilu ratrkane zeljaste formacije, u kojima dominira vrsta <Butomus umbellatus>. Ekologija: Zajednica se razvija na muljevitim obalama bara, kanala i sporotekuih reka i potoka u ravniarskim i brdskim predelima, na mestima gde se voda due zadrava i zabaruje zemljite. Opte rasprostranjenje: rasprostranjeno Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenoloki nedovoljno istraena stanita, rasprostranjena u Vojvodini, Mavi i umadiji. Oskudni fitocenoloki podaci postoje samo za sastojine sa lokaliteta aranica kod Pukovca u dolini June Morave. Ekvivalentne zajednice: Butometum umbellati (Kunczak 1968) Philippi 1973 Karakteristine vrste: Butomus umbellatus L., Rumex dentatus L., Bolboschoenus maritimus (L.) Palla Osnovna literatura: RanV988 C3.243 <Oenanthe aquatica>-<Rorippa amphibia> emerzne zajednice Opte karakteristike: Formacija emerznih, srednje visokih netravolikih biljaka, iju fiziognomiju odreuju vrste <Oenanthe aquatica> i <Rorippa amphibia>, od kojih je prva terofita, a druga rizomatina hidrogeofita. Ekologija: Zajednica se razvija na obalama velikih bara u ravniarskim predelima. Opte rasprostranjenje: Ne postoje podaci o rasprostranjenu ovog tipa zajedncia van podruja Vojvodine. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanite opisano na Obedskoj bari u Sremu. Verovatno je ire prusutno u ravniarskim predelima na obalama bara i sporih nizijskih reka. Ekvivalentne zajednice: Oenantho-Rorippetum amphibiae Lohmayer 1950 Karakteristine vrste: Oenanthe aquatica, Rorippa amphibia Osnovna literatura: JankM974a

97 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

C3.244 Emerzne <Lythrum salicaria> grupacije Opte karakteristike: Emrezne do 1,5 m visoke, po pravilu gusto zbijene zeljaste formacije, u kojima dominira vrsta <Lythrum salicaria>. Ekologija: Zajednica se razvija na obalama bara, kanala i sporotekuih reka i potoka u nizijskim i brdskim predelima, na mestima gde se voda krae zadrava i zabaruje zemljite. Opte rasprostranjenje: nepoznato Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenoloki neistraena stanita u Srbiji. Prisustvo sastojina ovog tipa zabeleeno je na zabarenim depresijama i dolinama brdskih potoka na Jelovoj Gori kod Uica u zapadnoj Srbiji. C3.245 Emerzne <Scrophularia umbrosa> grupacije Opte karakteristike: Emrezne do 1,5 m visoke, gusto zbijene zeljaste formacije, u kojima u spratu visokih emerznih biljaka dominira vrsta <Scrophularia umbrosa>, dok se u samoj vodi javlja mnotvo vodenih, po uglavnom sedrotvornih mahovina. Ekologija: Zajednica se razvija na sedrenim terasama i obalama planinskih potoka, u brdskim i niim planinskim predelima, na mestima gde se voda preliva u tankom sloju preko kaskada ili sprudova. Opte rasprostranjenje: nepoznato Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenoloki je obradjena samo manja sastojina u klisuri reke Panjice u zapadnoj Srbiji. Donekle sline zajednice zabeleene su i na Jastrebcu u slivu Alabanske reke. Ekvivalentne zajednice: Scrophularietum umbrosae Beni & Stani 1991 Karakteristine vrste: Agrostis alba, Clematis vitalba, Epilobium parviflorum, Euphorbia platyphyllos, Hypericum acutum, Mentha spicata, Musci auct. Divisio, Scrophularia umbrosa Osnovna literatura: BeniN991, MikM004

C3.25 Srednje visoke travne grupacije na rubovima vodenih basena Opte karakteristike: Zatvorene ili otvorene formacije emerznih, srednje visokih (1-1.5 m) trava i travolikih biljaka, iju fiziognomiju odreuju vrste <Glyceria maxima>, <Glyceria fluitans>, <Calamagrostis pseudophragmites>, <Acorus calamus>, <Sparganium erectum>,.<Pycreus (Cyperus) longus> i njima srodne vrste. Ekologija: Zajednice se razvijaju pored obala bara, kanala i sporotekuih reka i potoka u ravniarskim, brdskim i niim planinskim predelima, na mestima gde se voda due zadrava i zabaruje zemljite, koje obino pripada tipu organogene ili zaslanjene ritske crnice. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Vlasinska visoravan, aranica kod Pukovca u dolini June Morave, Aleksandrovac i Vranjska banja kod Vranja, dolina Velike Morave, na obali Rasine na Velikom Jastrebcu, reka Temtica na padinama Stare planine; Vojvodina: Obedska bara, okolina Novog Sada, Deliblatska peara, Koviljski rit, Dubovaki rit. Ekvivalentne zajednice: Acoro-Glycerietum maximae Slavni 1956 Acoretum calami (Eggler 1933) Schultz. 1941 Acoretum calami Jankovi 1974 Glycerio-Sparganietum neglecti W. Koch 1926 Sparganietum erecti Roll 1938 Sparganietum erecti Roll 1938 butometosum umbellati V. Randj. 2004 Sparganietum erecti Roll 1938 equisetosum fluviatilae V. Randj. 2004 Sparganio-Glycerietum fluitantis Br.-Bl. 1925 Sparganio-Chlorocyperetum longi H-i 1934 Junco-Calamagrostidetum pseudophragmites R. Jovanovi 1965 Carici vulpinae-Calamagrostidetum pseudophragmites R. Jovanovi et al. 1986 Karakteristine vrste: Alisma plantago-aquatica, Lythrum salicaria, Ranunculus repens, Schoenoplectus lacustris, Glyceria maxima, Potentilla reptans, Mentha aquatica, Galium palustre, Iris pseudacorus, Acorus calamus, Agrostis alba, Beckmannia eruciformis, Bromus commutatus, Butomus umbellatus, Calamagrostis pseudophragmites, Calystegia sepium, Carex elata, Carex hirta, Carex vulpina, Cyperus longus, Eleocharis palustris, Galega officinalis, Glyceria fluitans, Gratiola officinalis,
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 98 : ...

Juncus articulatus, Juncus compressus, Juncus conglomeratus, Juncus glaucus, Lycopus europaeus, Lysimachia nummularia, Lysimachia vulgaris, Lythrum virgatum, Mentha pulegium, Oenanthe fistulosa, Poa trivialis, Potentilla anserina, Ranunculus sardous, Rumex crispus, Sparganium erectum, Sparganium neglectum, Stachys palustris, Trifolium repens, Typha latifolia, Typhoides arundinacea, Veronica anagallis-aquatica, Veronica longifolia Osnovna literatura: BabiN971a, ButoB987, JankM974a, JovaB976, JovaR965, JovaR986a, RanV002, RanV988, Rau980, Slav940, Slav956a
C3.251 Grupacije iirota <Acorus calamus> Opte karakteristike: Formacija emerznih, srednje visokih netravolikih biljaka, iju fiziognomiju odreuje vrsta <Acorus calamus>, uz znaajno prisustvo vrste <Glyceria maxima>. Ekologija: Stajae i sporotekue, u duem periodu mlake vode sa puno detritusa. Dno glibovitomuljevito. Zemljite pripada tipu organogene ili zaslanjene ritske crnice. Opte rasprostranjenje: Panonska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: jugozapadni Banat, Obedska bara, okolina Novog Sada, zapadna Baka, srednji Banat, Srem, Deliblatska peara, Koviljski rit, Dubovaki rit. Ekvivalentne zajednice: Acoro-Glycerietum maximae Slavni 1956 Acoretum calami (Eggler 1933) Schultz. 1941 Acoretum calami Jankovi 1974 Karakteristine vrste: Acorus calamus, Agrostis alba, Bromus commutatus, Calystegia sepium, Carex hirta, Galega officinalis, Galium palustre, Glyceria maxima, Iris pseudacorus, Juncus compressus, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha pulegium, Poa trivialis, Potentilla anserina, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Ranunculus sardous, Rumex crispus, Schoenoplectus lacustris, Trifolium repens Osnovna literatura: BabiN971a, ButoB987, JankM974a, Slav956a C3.252 Emerzne <Glyceria>-<Sparganium> grupacije Opte karakteristike: Emrezne do 1m visoke, gusto zbijene, po pravilu potpuno zatvorene travne formacije - traci, u kojima dominiraju vrste <Sparganium erectum> i <Glyceria fluitans>. Ekologija: Zajednica se razvija pored obala bara, kanala i sporotekuih reka i potoka u ravniarskim, brdskim i niim planinskim predelima, na mestima gde se voda due zadrava i zabaruje zemljite. Opte rasprostranjenje: rasprostranjeno Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno rasprostranjen tip stanita u ravniarskim i brdskim predelima Srbije. Fitocenoloki su obradjene sastojine iz Srema i Banata, Vlasinske visoravni, aranica kod Pukovca u dolini June Morave. Ekvivalentne zajednice: Glycerio-Sparganietum neglecti W. Koch 1926 Sparganietum erecti Roll 1938 Sparganietum erecti Roll 1938 butometosum umbellati V. Randj. 2004 Sparganietum erecti Roll 1938 equisetosum fluviatilae V. Randj. 2004 Sparganio-Glycerietum fluitantis Br.-Bl. 1925 Karakteristine vrste: Alisma plantago-aquatica, Butomus umbellatus, Eleocharis palustris, Galium palustre, Glyceria fluitans, Iris pseudacorus, Lycopus europaeus, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Ranunculus repens, Schoenoplectus lacustris, Sparganium erectum, Stachys palustris, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: ButoB987, RanV002, RanV988, Rau980 C3.253 Emerzne <Pycreus (Cyperus) longus> grupacije Opte karakteristike: Emrezne do 1m visoke, po pravilu potpuno zatvorene travne formacije - traci, u kojima dominira peronjika <Pycreus (Cyperus) longus> i njoj srodne vrste. Ekologija: Zajednica se razvija pored obala bara, kanala i sporotekuih reka i potoka u ravniarskim predelima, na mestima gde se voda due zadrava. Opte rasprostranjenje: rasprostranjeno Rasprostranjenje u Srbiji: Redak tip stanita u Srbiji. Fitocenoloki obradjene zajednice na lokalitetima: Aleksandrovac i Vranjska banja kod Vranja. Pored vrste <Cyperus longus> u Srbiji su prisutne jo i

99 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

srodne vrste <Cyperus badius> i <Cyperus rotundus> koje bi mogle formirati sastojine koje pripadaju ovom tipu stanita. Ekvivalentne zajednice: Sparganio-Chlorocyperetum longi H-i 1934 Karakteristine vrste: Alisma plantago-aquatica, Carex elata, Cyperus longus, Juncus glaucus, Mentha aquatica, Schoenoplectus lacustris, Sparganium neglectum, Typha latifolia Osnovna literatura: Slav940 C3.254 Emerzne <Calamagrostietum pseudophragmites> grupacije Opte karakteristike: Emerezne do 1,5 m visoke, razredjene travne formacije, u kojima dominira vrsta <Calamagrostis pseudophragmites>. Ekologija: Zajednica se razvija na movarno-glejnim zemljitima na ljunkovitim i peskovitim obalama, brzih brdskih i planinskih reka i potoka. Opte rasprostranjenje: Nepoznato Rasprostranjenje u Srbiji: Redak tip stanita u Srbiji. Fitocenoloki slabo obradjeno. Sastojine ovog tipa zabeleene su u dolini Velike Morave, na obali Rasine na Velikom Jastrebcu, kao i na ljunkovitoj obali i aluvijalnim sprudovima reke Temtice na padinama Stare planine u istonoj Srbiji (Lakui D. ter.op.). Mogue je da se moe nai i u drugim planinskim predelima, pre svega Prokletija i are. Ekvivalentne zajednice: Junco-Calamagrostidetum pseudophragmites R. Jovanovi 1965 Carici vulpinae-Calamagrostidetum pseudophragmites R. Jovanovi et al. 1986 Karakteristine vrste: Alisma plantago-aquatica, Beckmannia eruciformis, Calamagrostis pseudophragmites, Carex vulpina, Glyceria maxima, Gratiola officinalis, Juncus articulatus, Juncus conglomeratus, Lythrum salicaria, Lythrum virgatum, Oenanthe fistulosa, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Typhoides arundinacea, Veronica longifolia Osnovna literatura: JovaB976, JovaR965, JovaR986a

C3.26 Grupacije <Phalaris arundinacea> Opte karakteristike: Guste do 2 m visoke potpuno zatvorene travne formacije - traci, u kojima apsolutno dominira vrsta <Phalaris arundinacea> (= <Typhoides arundinacea>) koja odreuje fiziognomiju vegetacije. Ekologija: Vlana stanita na kojima je nivo podzemnih voda visok; razvija se pored renih tokova na movarnom zemljitu; razvija se na nadmorskim visinama od 50 do 1250 m. Plie depresije sa visokim nivoom podzemne vode, a zemljite je pseudoglej. Opte rasprostranjenje: Rasprostranjena irom srednje i severne Evrope Rasprostranjenje u Srbiji: U Srbiji relativno esta. Fitocenoloki su obradjene sastojine sa lokaliteta dolina Velike Morave (Bukove, Kuli, uprija), Murina reka - pritoka Vlasinskog jezera, reka Vlasina, Pukovac u dolini June Morave, Obedska bara. Ekvivalentne zajednice: Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931 Phalaridetum arundinaceae Libb. 1951 trifolietosum R. Jovanovi 1965 Phalaridetum arundinaceae Libb. 1951 gratioletosum R. Jovanovi 1965 Carici-Thyphoidetum So 1971 Carici- Typhoidetum So 1971 ( Phalaridetum arundinaceae Libert 1931) Karakteristine vrste: Alisma plantago-aquatica, Althaea officinalis, Bidens tripartita, Carex riparia, Carex vulpina, Euphorbia palustris, Galega officinalis, Galium palustre subsp. elongatum, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Iris pseudacorus, Lycopus exaltatus, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Mentha aquatica, Oenanthe fistulosa, Phalaris arundinacea, Phalaris arundinacea, Poa palustris, Polygonum persicaria, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Ranunculus repens, Rumex kerneri, Scirpus lacustris, Stachys palustris, Teucrium scordium Osnovna literatura: GajiM991, GajiM991, JovaR958, JovaR965, JovaR983a, ParaS986, RanV002, RanV988, ZupaM986 C3.27 Halofilne grupacije <Scirpus>

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 100 : ...

Opte karakteristike: Guste do 3 m visoke, esto potpuno zatvorene travne formacije - traci, u kojima dominiraju site <Bolboschoenus (Scirpus) maritimus> ili <Schoenoplectus (Scirpus) tabernaemontani>, koji formiraju spoljanji pojas vegetacije traka na obalama zaslanjenih vodenih basena. Ekologija: Stanite se javlja na zaslanjenoj muljevitoj podlozi, aluvijalnim nanosima i silikatima, na nadmorskoj visini izmeu 80 i 400 m. Vei deo godine je pod vodom. Opte rasprostranjenje: Zaslanjene obale jezera, bara i reka u itavom palearktikom regionu. Rasprostranjenje u Srbiji: Zaslanjena movarna stanita i obale nizijskih stajaih i sporotekuih voda irom Vojvodine i Srbije. Zabeleena na lokalitetima oko Novog Sada, Begej kod Zrenjanina, u donjem toku Tise, okolina Kruia, dolina Jasenice , Aleksandrovaka slatina, Lalinaka slatina, Oblainska slatina, Bresniika slatina, Suva esma kod Prokuplja. Ekvivalentne zajednice: Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1927) 1947 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 agrostetosum albae Bodrogkzy 1962 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 bolboschoenetosum Krpti 1959 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 butometosum So 1964 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 cyperetosum monti Slavni 1956 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 heleocharetosum So 1957 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 phragmitetosum So 1957 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 puccinellietosum Bodrogkzy 1962 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 schoenoplectetosum tabernaemontani So 1957 Scirpetum maritimi Tx. 1937 Schoenoplectetum tabernaemontani Soo 1947 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 atriplecetosum hastatae Vukovi R. 1985 Karakteristine vrste: Agrostis alba, Alisma plantago-aquatica, Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex hastata, Atriplex hastata, Atriplex littoralis, Bolboschoenus maritimus, Butomus umbellatus, Carex distans, Carex vulpina, Cyperus monti, Glyceria fluitans subsp. poaeformis, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Inula britannica, Iris pseudacorus, Juncus compressus, Juncus gerardi, Lycopus europaeus, Mentha aquatica, Oenanthe silaifolia, Phragmites communis, Potentilla anserina, Ranunculus sardous, Rorippa kerneri, Rumex crispus, Rumex crispus, Schoenoplectus tabernaemontani, Schoenoplectus tabernaemontani, Typha angustifolia, Typha latifolia, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: BodrG970, JovaR958, KabiD985, KabiD988, KneA981, KneA988, KneA990, KojiM998, ParaS980, ParaS986, ParaS989, Slav948, Slav956a, VukR985, ZlatB003
C3.271 Halofilne grupacije <Schoenoplectum tabernaemontani> Opte karakteristike: Guste do 3 m visoke, flrostiki veoma siromane, esto potpuno zatvorene travne formacije - traci, u kojima dominira vrsta <Schoenoplectus (Scirpus) tabernaemontani>. Ekologija: Stanite se javlja na zaslanjenoj podlozi, na silikatu, na nadmorskoj visini od oko 400 m. Vei deo godine je pod vodom. Opte rasprostranjenje: Zaslanjene obale jezera, bara i reka u itavom palearktikom regionu. Rasprostranjenje u Srbiji: Aleksandrovaka slatina kod Vranja Ekvivalentne zajednice: Schoenoplectetum tabernaemontani Soo 1947 Karakteristine vrste: Schoenoplectus tabernaemontani, Eleocharis palustris, Mentha aquatica Osnovna literatura: ZlatB003 C3.272 Halofilne grupacije <Bolboschoenus maritimus> Opte karakteristike: Guste do 1,5 m visoke, floristiki relativno bogate i raznovrsne, esto potpuno zatvorene travne formacije - traci, u kojima dominira sita <Bolboschoenus (Scirpus) maritimus>. Ekologija: Stanite se javlja na zaslanjenoj muljevitoj podlozi i aluvijalnim nanosima. Vei deo godine je pod vodom. Opte rasprostranjenje: Zaslanjene obale jezera, bara i reka u itavom palearktikom regionu.

101 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Rasprostranjenje u Srbiji: Zaslanjena movarna stanita i obale nizijskih stjaih i sporotekuih voda irom Vojvodine i Srbije. Zabeleena na lokalitetima oko Novog Sada, Begej kod Zrenjanina, u donjem toku Tise, okolina Kruia, dolina Jasenice , Lalinaka slatina, Oblainska slatina, Bresniika slatina, Suva esma kod Prokuplja. Ekvivalentne zajednice: Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1927) 1947 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 agrostetosum albae Bodrogkzy 1962 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 bolboschoenetosum Krpti 1959 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 butometosum So 1964 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 cyperetosum monti Slavni 1956 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 heleocharetosum So 1957 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 phragmitetosum So 1957 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 puccinellietosum Bodrogkzy 1962 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 schoenoplectetosum tabernaemontani So 1957 Scirpetum maritimi Tx. 1937 Bolboschoenetum maritimi continentale So (1945) 1947 atriplecetosum hastatae Vukovi R. 1985 Karakteristine vrste: Agrostis alba, Alisma plantago-aquatica, Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex hastata, Atriplex hastata, Atriplex littoralis, Bolboschoenus maritimus, Butomus umbellatus, Carex distans, Carex vulpina, Cyperus monti, Glyceria fluitans subsp. poaeformis, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Inula britannica, Iris pseudacorus, Juncus compressus, Juncus gerardi, Lycopus europaeus, Mentha aquatica, Oenanthe silaifolia, Phragmites communis, Potentilla anserina, Ranunculus sardous, Rorippa kerneri, Rumex crispus, Rumex crispus, Schoenoplectus tabernaemontani, Schoenoplectus tabernaemontani, Typha angustifolia, Typha latifolia, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: BodrG970, JovaR958, KabiD985, KabiD988, KneA981, KneA988, KneA990, KojiM998, ParaS980, ParaS986, ParaS989, Slav948, Slav956a, VukR985, ZlatB003

C3.28 Grupacije Cladium mariscum na obalama vodenih basena Opte karakteristike: Guste do 1,5 m visoke, flrostiki siromane, esto potpuno zatvorene travne formacije - traci, u kojima dominira vrsta <Cladium mariscus>. Ekologija: Javlja se na obalama vodenih basena. Opte rasprostranjenje: rasprostranjena irom srednje i severne Evrope, na teritoriji Balkana poznato za Hrvatsku (dolina Neretve i Visovako jezero) Rasprostranjenje u Srbiji: Iako do sada nije zabeleen, ipak postoji mogunost da se ovaj tip stanita moe nai na podruju Srbije. Prema anku (1976) vrsta <Cladium marsicus> je iroko rasprostranjena u Srbiji, medjutim prema savremenim podacima (Butorac 1999) vrsta spada u grupu krajnje ugroenih taksona koji su gotovo sigurno potpuno iezli iz Vojvodine, a preostale populacije se javljaju samo na Tari (Ornice) i u klisuri Jerme u jugositonoj Srbiji. Ekvivalentne zajednice: Cladietum marisci Zobrist 1935 (syn. Mariscetum serrati Zobrist 1935) Karakteristine vrste: Bolboschoenus maritimus, Cladium mariscus, Cyperus longus Osnovna literatura: ButoB999a, anaM976a
C3.29b Grupacije trske i <Tanacetum serotinum> Opte karakteristike: Traci kojima fiziognomiju osim vrste Phragmites communis odreuje i vrsta Tanacetum serotinum. Opte rasprostranjenje: Panonska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Srem, Baka, severni Banat (Slav956) Ekvivalentne zajednice: Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. chrysanthemetosum uliginosi Slavni 1956 Karakteristine vrste: Chrysanthemum uliginosum, Euphorbia lucida, Mentha aquatica, Phragmites vulgaris, Sium latifolium, Solanum dulcamara, Stachys palustris Osnovna literatura: Slav956a

C3.2A Grupacije <Glyceria maxima>


STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 102 : ...

Opte karakteristike: Guste do 2,5 m visoke potuno zatvorene travne formacije - traci, u kojima apsolutno dominira vrsta <Glyceria maxima>. Ekologija: Zajednice razvijene na obalama bara i jezera, redje na obalama sporih reka, na mestima gde je podloga pokrivena vodom tokom itave ili veeg dela godine. Opte rasprostranjenje: Rasprostranjena u itavoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjena u Vojvodini, i u drugim delovima Srbije u dolinama velikih reka, kraj bara i mrtvaja. Fitocenoloki su obradjene sastojine na podruju jugozapadnog Srema, jugozapadnog Banata, okoline Nia uz Junu Moravu i Vlasinskog jezera. Ekvivalentne zajednice: Glycerietum aquaticae Nowinski 28 Glycerietum maximae Hueck 1931 Karakteristine vrste: Galium palustre, Glyceria maxima, Iris pseudacorus, Lycopus europaeus, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Rorippa amphibia, Schoenoplectus lacustris, Stachys palustris, Teucrium scordium Osnovna literatura: ButoB987, RanV002, RanV988, Rau980

C3.3 Grupacije visokih evara na rubovima vodenih basena Opte karakteristike: Guste, do 4 m visoke, potpuno zatvorene travne formacije - traci, u kojima apsolutno dominira italijanska trska <Arundo donax>. Ekologija: Zajednice razvijene na obalama jezera, mora, reka, potoka, na mestima gde je podloga pokrivena vodom tokom itave ili veeg dela godine. Opte rasprostranjenje: Obale kopnenih voda Srednjeg istoka i Centralne Azije, kao i ire podruje Mediterana. Rasprostranjenje u Srbiji: Mada stanita sa italijanskom trskom fitocenoloki nisu opisana, vrlo je verovatno da na mestima u Srbiji gde je od davnina kultivisana, ova biljka formira sastojine koje bi se mogle ukljuiti u ovaj tip stanita. Osnovna literatura: CincT976a
C3.32 Grupacije italijanske trske <Arundo donax> Opte karakteristike: Guste do 4 m visoke potuno zatvorene travne formacije - traci, u kojima apsolutno dominira italijanska trska <Arundo donax>. Ekologija: Zajednice razvijene na obalama jezera, mora, reka, potoka, na mestima gde je podloga pokrivena vodom tokom itave ili veeg dela godine. Opte rasprostranjenje: Obale kopnenih voda Srednjeg istoka i Centralne Azije, kao i ire podruje Mediterana gde je odavno introdukovana. Rasprostranjenje u Srbiji: Mada stanita sa italijanskom trskom fitocenoloki nisu opisana, vrlo je verovatno da na mestima u Srbiji gde je od davnina kultivisana, ova biljka formira sastojine koje bi se mogle ukljuiti u ovaj tip stanita. Osnovna literatura: CincT976a

C3.4 Grupacije siromane vrstama na niskim obalama ili amfibijska vegetacija Opte karakteristike: Niske, 10-20 cm visoke, ili srednje do 60 cm (redje i do 100 cm) visoke otvorene ili gusto zbijene, floristiki relativno raznovrsne zeljaste formacije, u kojima dominiraju jednogodinje ili viegodinje emerzne higrofite: <Eleocharis parvula>, <Eleocharis palustris>, <Eleocharis acicularis>, <Cyperus michelianus>, <Filaginella uliginosa>, <Herniaria glabra>, <Lythrum hyssopifolia>, <Lythrum tribracteatum>, <Crypsis alopecuroides>, <Cyperus fuscus>, <Juncus buffonius L.>, <Potentilla supina L.>, <Scirpus supinus L.>,<Juncus buffonius>, <Ranunculus lateriflorus>, <Veronica anagalloides> i dr. Stanita karakteristina i po prisustvu relativno retkih higrofita poput vrsta: <Ammania verticillata>, <Elatine hungarica>, <Limosella aquatica L.>, <Lindernia pyxidaria>, <Myosurus minimus>, <Nasturtium officinale> (=<Rorripa nasturtium-aquaticum>). Ekologija: Zajednice razvijene na oligotrofnim, mezotrofnim, redje I eutrofnim stanitima ili na muljevitoj podlozi bogatoj azotom, u plavnoj zoni reka i jezera zapadnih i centralnih delova stepske i 103 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

peristepske zone. Izuzetno zajednice ovog tipa se javljaju i na aluvijalnim nanosima brdskih reka na visinama i do 700 mnv. Ponekad se zajednice razvijaju na muljevitim obalama na kojima se gotovo tokom cele godine zadrava zaslanjena voda. Opte rasprostranjenje: Srednja Evropa i zapadna Evroazija, posebno Mediteranski i termoatlantski region, Panonska nizija, Crnomorski region i delovi Balkanskog poluostrva Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Vlasinsko jezero, dolina Jasenice, dolina June Morave, Krstac i Vrelo na Staroj planini, Lisinsko jezero kod Bosilegrada, eina kod Nia; Vojvodina: Koviljski rit, donji tok reke Tise. Ekvivalentne zajednice: Galio-Heleocharietum palustris prov. R. Jovanovi 1970 Heleocharieto-Caricetum nutantis R. Jovanovi 1958 Heleocharieto-Juncetum compressi Danon et Blaeni 1965 Heleocharietum palustris prov. R. Jovanovi 1969 Helleocharieto- Juncetum compressi prov. Marsileo-Heleocharetum palustris Babi 1971 butomatosum Babi 1971 Marsileo-Heleocharetum palustris Babi 1971 cyperetosum fuscae Babi 1971 Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovi 1995 Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovi 1995 ranunculetosum aquatilis V. et N. Randjelovi 1995 Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovi 1995 eleocharietosum acicularis V. et N. Randjelovi 1995 Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovi 1995 crypsietosum alopecuroides V. et N. Randjelovi 1995 Heleocharetum acicularis Babi 1971 Elatino triandrae-Eleocharetum acicularis V. et N. Randj. 1995 sass. ranunculetosum aquatilis V. et N. Randj. 1995 Dichostileto-Gnaphalietum uliginosi Babi 1971 Dichostylos-Gnaphalietum uliginosi (Horvati 1931) So et Timar 1947 Elatine hungarica-Ammania verticillata Ass. Slavni 1951 Herniario glabrae-Filaginelletum uliginosi V. Randj. et B. Zlat. 2001 Lythrym tribracteatum-Lythrum hyssopifolia Ass. Slavni 1951 Nasturtietum officinale prov. Karakteristine vrste: Agrostis alba, Agrostis capillaris, Alisma plantago-aquatica, Ammannia verticillata, Bidens tripartita, Carex nutans, Crypsis alopecuroides, Crypsis schoenoides, Cyperus fuscus, Cyperus michelianus, Echinochloa crus-galli, Elatine hungarica, Eleocharis acicularis, Eleocharis palustris, Eleocharis parvula, Filaginella uliginosa, Galium elongatum, Glyceria plicata, Gnaphalium luteo-album, Herniaria glabra, Inula britannica, Juncus bufonius, Limosella aquatica, Lindernia pyxidaria, Lysimachia nummularia, Lythrum hyssopifolia, Lythrum tribracteatum, Marsilea quadrifolia, Mentha aquatica, Mentha pulegium, Myosotis palustris, Myosotis scorpioides, Nasturtium officinale, Nymphoides peltata, Oenanthe fistulosa, Plantago intermedia, Poa annua, Poa palustris, Polygonum aviculare, Polygonum hydropiper, Polygonum lapathifolium, Polygonum mite, Polygonum persicaria, Potentilla reptans, Potentilla supina, Pulicaria vulgaris, Ranunculus flammula, Ranunculus lateriflorus, Ranunculus repens, Rorippa sylvestris, Rumex crispus, Schoenoplectus tabernaemontani, Scirpus supinus, Spergularia rubra, Urtica dioica, Veronica anagallis-aquatica, Veronica anagalloides Osnovna literatura: BabiN971a, DanoJ965, HorvI974, JankM976c, JovaB970, JovaB976, JovaR958, MiiV978, ParaS989, RanV002, RanV988, RanV993a, RanV997, Slav951
C3.41 Euro-sibirske viegodinje amfibijske zajednice Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 60 cm (redje i do 100 cm) visoke, zeljaste zajednice sa dominacijom malih sita <Eleocharis palustris> i <Eleocharis acicularis>. Ekologija: Zajednice se razvijaju na oligotrofnim, mezotrofnim, redje i eutrofnim stanitima na kojima se gotovo tokom cele godine zadrava voda.
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 104 : ...

Opte rasprostranjenje: Borealna i nemoralna zona itavog Palearktika, kao i juno palearktike planine. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa veravatno imaju iroko rasprostranjenje u nizijskim, brdskim i planinskim predelima Srbije. Fitocenoloki nedovoljno obradjena stanita - obradjene su samo sastojine sa lokaliteta: Vlasinsko jezero, Koviljski rit, dolina Jasenice, dolina June Morave, donji tok reke Tise, Krstac i Vrelo na Staroj planini. Ekvivalentne zajednice: Galio-Heleocharietum palustris prov. R. Jovanovi 1970 Heleocharieto-Caricetum nutantis R. Jovanovi 1958 Heleocharieto-Juncetum compressi Danon et Blaeni 1965 Heleocharietum palustris prov. R. Jovanovi 1969 Helleocharieto- Juncetum compressi prov. Marsileo-Heleocharetum palustris Babi 1971 butomatosum Babi 1971 Marsileo-Heleocharetum palustris Babi 1971 cyperetosum fuscae Babi 1971 Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovi 1995 Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovi 1995 ranunculetosum aquatilis V. et N. Randjelovi 1995 Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovi 1995 eleocharietosum acicularis V. et N. Randjelovi 1995 Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovi 1995 crypsietosum alopecuroides V. et N. Randjelovi 1995 Heleocharetum acicularis Babi 1971 Karakteristine vrste: Agrostis alba, Alisma plantago-aquatica, Carex nutans, Crypsis alopecuroides, Eleocharis acicularis, Eleocharis acicularis, Eleocharis palustris, Filaginella uliginosa, Galium elongatum, Inula britannica, Lysimachia nummularia, Marsilea quadrifolia, Marsilea quadrifolia, Mentha aquatica, Mentha pulegium, Myosotis palustris, Myosotis scorpioides, Nymphoides peltata, Oenanthe fistulosa, Polygonum mite, Polygonum persicaria, Potentilla reptans, Pulicaria vulgaris, Ranunculus flammula, Ranunculus repens, Rorippa sylvestris, Rorippa sylvestris, Rumex crispus, Spergularia rubra Osnovna literatura: BabiN971a, BabiN971a, DanoJ965, DanoJ965, JovaB970, JovaB970, JovaB976, JovaB976, JovaR958, JovaR958, MiiV978, MiiV978, ParaS989, ParaS989, RanV002, RanV002, RanV988, RanV988, RanV997, RanV997
C3.411 Euro-sibirske viegodinje grupacije <Eleocharis acicularis> u kopnenim slatkim vodama Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 20 cm visoke, zeljaste zajednice sa dominacijom igliaste site <Eleocharis acicularis>. Ekologija: Zajednice se razvijaju na oligotrofnim, mezotrofnim, redje i eutrofnim stanitima na kojima se gotovo tokom cele godine zadrava voda. Opte rasprostranjenje: Rasprostranjena u srednjoj, istonoj i jugoistonoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa veravatno imaju iroko rasprostranjenje u nizijskim, brdskim i planinskim predelima Srbije. Fitocenoloki nedovoljno obradjena stanita - obradjene su samo sastojine sa lokaliteta oko Vlasinskog jezera i Koviljski Rit u Vojvodini Ekvivalentne zajednice: Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovi 1995 Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovi 1995 ranunculetosum aquatilis V. et N. Randjelovi 1995 Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovi 1995 eleocharietosum acicularis V. et N. Randjelovi 1995 Elatino triandrae-Eleocharietum acicularis V. et N. Randjelovi 1995 crypsietosum alopecuroides V. et N. Randjelovi 1995 Heleocharetum acicularis Babi 1971 Karakteristine vrste: Agrostis alba, Alisma plantago-aquatica, Crypsis alopecuroides, Eleocharis acicularis, Eleocharis acicularis, Eleocharis palustris, Filaginella uliginosa, Mentha aquatica, Myosotis scorpioides, Nymphoides peltata, Polygonum mite, Polygonum mite, Polygonum persicaria, Pulicaria vulgaris, Ranunculus flammula, Rorippa sylvestris, Spergularia rubra Osnovna literatura: BabiN971a, RanV002, RanV997

105 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

C3.412 Euro-sibirske viegodinje grupacije <Eleocharis palustris> u kopnenim slatkim vodama Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 60 cm (redje i do 100 cm) visoke, zeljaste zajednice sa dominacijom male site <Eleocharis palustris>. Ekologija: Zajednice se razvijaju na oligotrofnim, mezotrofnim, redje i eutrofnim stanitima na kojima se gotovo tokom cele godine zadrava voda. Opte rasprostranjenje: Borealna i nemoralna zona itavog Palearktika, kao i planine juno palearktike planine. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa veravatno imaju iroko rasprostranjenje u nizijskim, brdskim i planinskim predelima Srbije. Fitocenoloki nedovoljno obradjena stanita - obradjene su samo sastojine sa lokaliteta: Koviljski rit, dolina Jasenice, dolina June Morave, donji tok reke Tise, Krstac i Vrelo na Staroj planini. Ekvivalentne zajednice: Galio-Heleocharietum palustris prov. R. Jovanovi 1970 Heleocharieto-Caricetum nutantis R. Jovanovi 1958 Heleocharieto-Juncetum compressi Danon et Blaeni 1965 Heleocharietum palustris prov. R. Jovanovi 1969 Helleocharieto- Juncetum compressi prov. Marsileo-Heleocharetum palustris Babi 1971 butomatosum Babi 1971 Marsileo-Heleocharetum palustris Babi 1971 cyperetosum fuscae Babi 1971 Karakteristine vrste: Agrostis alba, Alisma plantago-aquatica, Carex nutans, Eleocharis acicularis, Eleocharis palustris, Galium elongatum, Inula britannica, Lysimachia nummularia, Marsilea quadrifolia, Mentha pulegium, Myosotis palustris, Nymphoides peltata, Oenanthe fistulosa, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Rorippa sylvestris, Rumex crispus Osnovna literatura: BabiN971a, DanoJ965, JovaB970, JovaB976, JovaR958, MiiV978, ParaS989, RanV988

C3.43 Centralno euroazijske amfibijske zajednice Opte karakteristike: Niske, 10-20 cm visoke, otvorene ili gusto zbijene, floristiki relativno raznovrsne zeljaste formacije, u kojima dominiraju jednogodinje ili viegodinje emerzne higrofite: <Cyperus michelianus>, <Filaginella uliginosa>, <Herniaria glabra>, <Lythrum hyssopifolia>, <Lythrum tribracteatum>, <Crypsis alopecuroides>, <Cyperus fuscus>, <Juncus buffonius L.>, <Potentilla supina L.>, <Scirpus supinus L.>,<Juncus buffonius>, <Ranunculus lateriflorus>, <Veronica anagalloides> i dr. Stanita karakteristina i po prisustvu relativno retkih higrofita poput vrsta: <Ammania verticillata>, <Elatine hungarica>, <Limosella aquatica L.>, <Lindernia pyxidaria>, <Myosurus minimus>. Ekologija: Zajednice razvijene u azotom bogatoj muljevitoj podlozi u plavnoj zoni reka i jezera zapadnih i centralnih delova stepske i peristepske zone. Izuzetno zajednice ovog tipa se javljaju i na aluvijalnim nanosima brdskih reka na visinama i do 700 m nm. Opte rasprostranjenje: Zapadno podruje centralnoazijskih stepa, Panonska i sub-Panonska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita rasprostranjena pre svega u Vojvodini, ali se javljaju i u brdskom podruju Srbije. Fitocenoloki su opisane sastojine iz Podunavlja i Potijska severnog Banata, donje Bake, Sremske Posavine, Koviljskog rita, Lisinskog jezera kod Bosilegrada Ekvivalentne zajednice: Elatino triandrae-Eleocharetum acicularis V. et N. Randj. 1995 sass. ranunculetosum aquatilis V. et N. Randj. 1995 Dichostileto-Gnaphalietum uliginosi Babi 1971 Dichostylos-Gnaphalietum uliginosi (Horvati 1931) So et Timar 1947 Elatine hungarica-Ammania verticillata Ass. Slavni 1951 Herniario glabrae-Filaginelletum uliginosi V. Randj. et B. Zlat. 2001 Lythrym tribracteatum-Lythrum hyssopifolia Ass. Slavni 1951 Karakteristine vrste: Agrostis capillaris, Ammannia verticillata, Bidens tripartita, Crypsis alopecuroides, Crypsis schoenoides, Cyperus fuscus, Cyperus michelianus, Echinochloa crus-galli, Elatine hungarica, Filaginella uliginosa, Gnaphalium luteo-album, Herniaria glabra, Juncus bufonius, Juncus bufonius, Limosella aquatica, Lindernia pyxidaria, Lythrum hyssopifolia, Lythrum tribracteatum, Nymphoides peltata, Plantago intermedia, Poa annua, Poa palustris, Polygonum

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 106 : ...

aviculare, Polygonum hydropiper, Polygonum lapathifolium, Potentilla supina, Ranunculus lateriflorus, Rorippa sylvestris, Scirpus supinus, Spergularia rubra, Urtica dioica, Veronica anagalloides Osnovna literatura: BabiN971a, HorvI974, RanV002, Slav951
C3.431 Pontsko-panonske zajednice niskih aeva na obalama reka Opte karakteristike: Niske, 10-20 cm visoke, otvorene ili gusto zbijene, floristiki relativno raznovrsne zeljaste formacije, u kojima dominiraju jednogodinje ili viegodinje emerzne higrofite: <Cyperus michelianus>, <Filaginella uliginosa>, <Herniaria glabra>, <Lythrum hyssopifolia>, <Lythrum tribracteatum>, <Crypsis alopecuroides>, <Cyperus fuscus>, <Juncus buffonius L.>, <Potentilla supina L.>, <Scirpus supinus L.>,<Juncus buffonius>, <Ranunculus lateriflorus>, <Veronica anagalloides> i dr. Stanita karakteristina i po prisustvu relativno retkih higrofita poput vrsta: <Ammania verticillata>, <Elatine hungarica>, <Limosella aquatica L.>, <Lindernia pyxidaria>, <Myosurus minimus> Ekologija: Zajednice razvijene u azotom bogatoj muljevitoj podlozi u plavnoj zoni reka i jezera zapadnih i centralnih delova stepske i peristepske zone. Izuzetno zajednice ovog tipa se javljaju i na aluvijalnim nanosima brdskih reka na visinama i do 700 mnv. Opte rasprostranjenje: Zapadno podruje centralnoazijskih stepa, Panonska i sub-Panonska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita rasprostranjena pre svega u Vojvodini, ali se javljaju i u brdskom podruju Srbije. Fitocenoloki su opisane sastojine iz podunavlja i potisja severnog Banata, donje Bake, Sremske Posavina, Koviljskog rita, Lisinskog jezera kod Bosilegrada Ekvivalentne zajednice: Dichostileto-Gnaphalietum uliginosi Babi 1971 Dichostylos-Gnaphalietum uliginosi (Horvati 1931) So et Timar 1947 Elatine hungarica-Ammania verticillata Ass. Slavni 1951 Herniario glabrae-Filaginelletum uliginosi V. Randj. et B. Zlat. 2001 Lythrym tribracteatum-Lythrum hyssopifolia Ass. Slavni 1951 Karakteristine vrste: Agrostis capillaris, Ammannia verticillata, Bidens tripartita, Crypsis alopecuroides, Crypsis schoenoides, Cyperus fuscus, Cyperus michelianus, Echinochloa crus-galli, Elatine hungarica, Filaginella uliginosa, Gnaphalium luteo-album, Herniaria glabra, Juncus bufonius, Juncus bufonius, Limosella aquatica, Lindernia pyxidaria, Lythrum hyssopifolia, Lythrum tribracteatum, Nymphoides peltata, Plantago intermedia, Poa annua, Poa palustris, Polygonum aviculare, Polygonum hydropiper, Polygonum lapathifolium, Potentilla supina, Ranunculus lateriflorus, Rorippa sylvestris, Scirpus supinus, Spergularia rubra, Urtica dioica, Veronica anagalloides Osnovna literatura: BabiN971a, HorvI974, RanV002, Slav951

C3.44 Grupacije <Eleocharis parvula> i <Eleocharis acicularis> u kopnenim slanim i brakinim vodama Opte karakteristike: Gusto zbijene, 10 do 20 cm visoke, zeljaste zajednice sa dominacijom igliaste <Eleocharis acicularis> i male site <Eleocharis parvula>. Ekologija: Zajednice se razvijaju na muljevitim obalama na kojima se gotovo tokom cele godine zadrava zaslanjena voda. Opte rasprostranjenje: Brakina jezera i unutranja mora sa njihovim estuarima, lagunama, muljevitim morskim plaama, kao i druge brakine vode Palearktiog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa nisu konstatovane u Srbiji, ali se na osnovu podataka o rasprostranjenju vrste <Eleocharis parvula> sa velikom verovatnoom moe oekivati njihovo prisustvo na slatinama u Vojvodini i junoj Srbiji. Karakteristine vrste: Eleocharis parvula, Eleocharis acicularis Osnovna literatura: JankM976c C3.45 Grupacije <Nasturtium officinale> (<Rorippa nasturtium-aquaticum>) Opte karakteristike: Niske, do 20 cm visoke, gusto zbijene ili otvorene zeljaste zajednice sa dominacijom vrste <Nasturtium officinale> (=<Rorripa nasturtium-aquaticum>). Ekologija: Vlana, zamovarena stanita, ponekad i oko izvora mineralne vode. Opte rasprostranjenje: Rasprostranjena verovatno u celoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Nedovoljno prouen tip vegetacije u naoj zemlji, a i u Evropi. Sastojine ovog tipa zabeleene su samo na lokalitetu eina kod Nia Ekvivalentne zajednice: Nasturtietum officinale prov.

107 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Karakteristine vrste: Nasturtium officinale R. Br., Veronica anagalis aquatica, Glyceria plicata, Schoenoplectus tabernaemontanus Osnovna literatura: RanV993a

C3.5 Pionirska i efemerna vegetacija periodino plavljenih obala Opte karakteristike: Patuljaste, do 20 cm visoke ili niske busenaste do 40 cm visoke, otvorene ili zatvorene zeljaste zajednice kojima fiziognomiju odreuju jednogodinje i male busenaste viegodinje higorfite, medju kojima poseban fiziognomski znaaj imaju vrste <Lindernia procumbens>, <Scirpus supinus>, <Limosella aquatica>, <Cyperus fuscus>, <Peplis portula>, <Juncus tenageia>, <Elatine> spp., <Juncus buffonius>, <Scirpus supinus>, <Cyperus flavescens>, <Cyperus fuscus>, <Cyperus (= <Dichostylis> michelianus> i <Scirpus (= Schoenoplectus) setaceus>. Na nitrofilnim stanitima na obalama mrtvaja, u jarkovima, na mestima isputanja otpadnih voda stajnjaka, na obalama renih rukavaca (ponekad i reka), ree i na obalama jezera razvijaju se gusto zbijene, zatvorene, do 100 cm visoke zeljaste, floristiki veoma bogate zajednice. Fiziognomiju zajednicama odreuju vrste <Amaranthus adscendens>, <Amaranthus retroflexus>, <Bidens cernuus.>, <Bidens orientalis.>, <Bidens tripartita>, <Chenopodium album>, <Chenopodium ficifolium>, <Chenopodium glaucum>, <Chenopodium rubrum>, <Chlorocyperus glaber>, <Lycopus europaeus>, <Polygonum hydropiper>, <Polygonum lapathifolium>, <Polygonum persicaria>, <Portulaca oleracea>, <Rorippa amphibia>, <Rorippa islandica>, <Rumex conglomeratus>, <Rumex crispus>, <Rumex hydrolapathum>, <Ranunculus sceleratus>, <Leersia oryzoides> , <Chenopodium ficifolium>, <Crypsis alopecuroides>, <Cyperus fuscus>, <Cyperus glomeratus>, <Cyperus michelianus>, <Lycopus europaeus>, <Polygonum lapathifolium>, <Polygonum persicaria>, <Rorippa islandica>, <Rorippa silvestris>, <Rumex conglomeratus>, <Rumex crispus>, <Veronica anagalis-aquatica>, <Veronica anagalloides>, <Xanthium strumarium>. Ekologija: Zajednice se razvijaju na povremeno plavljenim muljevitim ili peskovitim obalama ili barama i lokvama koje isuuju, na zemljitima tipa ritske crnice i smonice, ree na zabarenim ernozemima ili aluvijalnim nanosima. Stanita se ponekad odlikuju visokom koncentracijom azotovih jedinjenja u zemljitu (nitrati i nitriti). Opte rasprostranjenje: Borealna i nemoralna zona Palearktika, redje i u euroazijskim stepskim podrujima. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: dolina Velike i June Morave, Vlasinsko jezero, Aleksandrovac, Bujanovac, Vranjska banja, Selievica, Zemun, Beograd (Ratno ostrvo, Dunavski kej, Ada Ciganlija, Maki), Leskovako polje, ivkovo (kod reke Jablanice), Vojvodina: severni Banat, donja Baka, Sremska Posavina, Bege, Ka,Novi Sad, Glozan, elarevo, Baka Palanka; Kosovo: Kosovska Mitrovica. Ekvivalentne zajednice: Juncetum tenageae prov. R. Jovanovi 1969 Cyperetum flavescentis Slavni 1940 Cypreus flavescens-Fymbristilis dichotoma Ass. Slavni 1951 Isolepis setacea-Stellaria uliginosae Ass. Moor 1936 Junco-Scirpetum setacei V. Randjelovi 1999 Agrostideto-Polygonetum hydropiperi Babi 1971 Bidenteti-Rumicetum maritimi (Miljan 1933) Tx. 1976 Bidenteto-Potentilletum anserinae Babi 1971 Bidentetum cernuae Slavni 1951 Bidentetum minimae V. Randjelovi 1994 Bidentetum orientalis Slavni 1951 Bidentetum tripartitae s.l. (Lakui, D. 1993) Bidenti-Polygonetum hydropiperis (Miljan 1933) Lohm. apud Tx. 1950 Cypersu glaber Ass. Slavni 1951 Leersio-Bidentetum (Koch 1926.) Poli et Tx. 1950. Polygono-Bidentetum (Koch. 1926.) Lohm. 1950. Polygono-Bidentetum tripartitae (W.Koch 1926) Lohm. 1950
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 108 : ...

Ranunculetum scelerati Siss. 1946 em Tx. 1950 Ranunculetum sclerati Siss. 1946. et Tx.1950. crypsietosum V.Ran. Polygono-Rumicetum conglomerati V. Ran. 1992 Polygonetum brittingeri (Oberd. 1949) Lohm. 1950 Xanthio (albini)-Chenopodietum rubri Lohm. et Walther 1950 Chenopodio rubrii-Amaranthetum adscendentis S.Jovanovi et. D. Lakui 1991 Astragalo contortuplicati-Cyperetum glomerati Slav. 1951 Chenopodietum botrycis prov. Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Agrostis alba, Agrostis stolonifera, Amaranthus ascendens, Amaranthus lividus subsp. ascendens, Amaranthus retroflexus, Amorpha fruticosa, Anthemis arvensis, Anthriscus sylvestris, Aster lanceolatus, Astragalus contortuplicatus, Bidens cernua, Bidens orientalis, Bidens tripartita, Bolboschoenus maritimus, Bromus sterilis, Capsella bursa-pastoris, Chamomilla recutita, Chenopodium album, Chenopodium blitoides, Chenopodium botrys, Chenopodium ficifolium, Chenopodium glaucum, Chenopodium polyspermum, Chenopodium rubrum, Chlorocyperus glaber, Crypsis alopecuroides, Cynodon dactylon, Cyperus flavescens, Cyperus fuscus, Cyperus glomeratus, Cyperus michelianus, Digitaria sanguinalis, Echinochloa crusgalli, Epilobium hirsutum, Eragrostis pilosa, Euphorbia cyparissias, Festuca pratensis, Filaginella uliginosa, Fimbristylis bisumbellata, Galega officinalis, Galium aparine, Galium palustre, Glyceria fluitans, Glycyrrhiza echinata, Holcus lanatus, Juncus articulatus, Juncus bufonius, Juncus effusus, Juncus lampocarpus, Juncus ranarius, Juncus tenageia, Limosella aquatica, Linaria concolor, Lindernia procumbens, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Lycopus europaeus, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Mentha longifolia, Mentha pulegium, Myosoton aquaticum, Petrorhagia saxifraga, Plantago intermedia, Plantago lanceolata, Plantago major, Poa annua, Poa pratensis, Poa trivialis subsp. sylvicola, Polygonum amphibium, Polygonum aviculare, Polygonum hydropiper, Polygonum lapathifolium, Polygonum mite, Polygonum persicaria, Portulaca oleracea, Potentilla anserina, Potentilla supina, Pulicaria dysenterica, Ranunculus repens, Ranunculus sceleratus, Ranunculus serbicus, Rorippa amphibia, Rorippa islandica, Rorippa sylvestris, Rumex conglomeratus, Rumex crispus, Rumex hydrolapathum, Rumex palustris, Sagina procumbens, Salix alba, Salix purpurea, Scirpus setaceus, Scirpus supinus, Scutellaria galericulata, Setaria glauca, Setaria viridis, Solanum dulcamara, Stachys palustris, Stellaria media, Tanacetum vulgare, Taraxacum officinale, Torilis arvensis, Trifolium fragiferum, Trifolium repens, Verbena officinalis, Veronica anagallis-aquatica, Veronica anagalloides, Veronica persica, Xanthium italicum, Xanthium strumarium Osnovna literatura: HorvI974, JovaB976, JovaS990, JovaS994, MarkA995, MiliD998, RanV002, RanV002, RanV988, RanV991, RanV992, ajiB968, Slav940, Slav951
C3.51 Euro-sibirske jednogodinje amfibijske patuljaste busenaste zajednice Opte karakteristike: Patuljaste, do 20 cm visoke ili niske busenaste do 40 cm visoke, otvorene ili zatvorene zeljaste zajednice kojima fiziognomiju odreuju jednogodinje i male busenaste viegodinje higorfite, medju kojima poseban fiziognomski znaaj ima vrste <Lindernia procumbens>, <Scirpus supinus>, <Limosella aquatica>, <Cyperus fuscus>, <Peplis portula>, <Juncus tenageia>, <Elatine> spp., <Juncus buffonius>, <Scirpus supinus>, <Cyperus flavescens>, <Cyperus fuscus>, <Cyperus (= <Dichostylis> michelianus> i <Scirpus (= Schoenoplectus) setaceus>. Ekologija: Zajednice se razvijaju na povremeno plavljenim muljevitim obalama ili barama i lokvama koje isuuju, na zemljitima tipa ritske crnice i smonice, ree na zabarenim ernozemima ili aluvijalnim nanosima. Opte rasprostranjenje: Borealna, boreo-nemoralna, nemoralna i lokalno stepska zona zapadnog i centralnog dela Palearktika. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenoloki slabo istraena stanita, prisutna na podruju Vojvodine i u dolinama velikih nizijskih reka u centralnoj Srbiji. Fitocenoloki podaci postoje za severni Banat, donju Baku i Sremsku Posavinu, Junu Moravu, Aleksandrovac, Bujanovac, Vranjsku banju, Selievicu u junoj Srbiji i Vlasinsko jezero. Ekvivalentne zajednice: Juncetum tenageae prov. R. Jovanovi 1969 Cyperetum flavescentis Slavni 1940

109 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Cypreus flavescens-Fymbristilis dichotoma Ass. Slavni 1951 Isolepis setacea-Stellaria uliginosae Ass. Moor 1936 Junco-Scirpetum setacei V. Randjelovi 1999 Karakteristine vrste: Agrostis alba, Chenopodium glaucum, Cyperus fuscus, Cyperus flavescens, Filaginella uliginosa, Fimbristylis bisumbellata, Juncus articulatus, Juncus bufonius, Juncus lampocarpus, Juncus ranarius, Juncus tenageia, Limosella aquatica, Lindernia procumbens, Plantago intermedia, Polygonum amphibium, Potentilla supina, Sagina procumbens, Scirpus setaceus, Scirpus supinus, Trifolium fragiferum Osnovna literatura: HorvI974, JovaB976, RanV002, Slav940, Slav951
C3.511 Slatkovodne patuljaste zajednice <Eleocharis> Opte karakteristike: Patuljaste, do 20 cm visoke, otvorene ili zatvorene zeljaste zajednice kojima fiziognomiju odreuju jednogodinje biljke, a pre svih <Lindernia procumbens>, <Scirpus supinus>, <Limosella aquatica>, <Cyperus fuscus>, <Peplis portula>, <Juncus tenageia>, <Elatine> spp., <Juncus buffonius>, <Scirpus supinus> i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na povremeno plavljenim muljevitim obalama ili barama i lokvama koje isuuju, na zemljitima tipa ritske crnice i smonice, ree na zabarenim ernozemima. Opte rasprostranjenje: umska, boreo-nemoralna, nemoralna i lokalno stepska zona evroazijskog dela Palearktika. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenoloki gotovo neistraena stanita, sigurno prisutna na podruju Vojvodine i u dolinama velikih nizijskih reka u centralnoj Srbiji. Oskudni podaci postoje za severni Banat, donju Baku i Sremsku Posavinu. Ekvivalentne zajednice: Juncetum tenageae prov. R. Jovanovi 1969 Karakteristine vrste: Cyperus fuscus, Filaginella uliginosa, Juncus bufonius, Juncus tenageia, Limosella aquatica, Lindernia procumbens, Plantago intermedia, Potentilla supina, Scirpus supinus Osnovna literatura: JovaB976 C3.513 Busenje malih <Cyperus> vrsta Opte karakteristike: Niske, 20-40 cm visoke, busenaste otvorene zeljaste zajednice u kojima dominiraju jednogodinji iljevi <Cyperus flavescens>, <Cyperus fuscus> i <Cyperus (= <Dichostylis> michelianus>. Ekologija: Aluvijalni nanosi; vrlo vlana i neznatno muljevita peana stanita na obalama tekuih voda, nisu zabarena, a vazduh je zasien vlagom. Opte rasprostranjenje: Rasprostranjena u srednjoj, istonoj i jugoistonoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenoloki nedovoljno istraena stanita zabeleena na peskovima june Srbije oko June Morave, Aleksandrovca, Bujanovca i Vranjske banje, kao i fragmentarno u Vojvodini. Ekvivalentne zajednice: Cyperetum flavescentis Slavni 1940 Cypreus flavescens-Fymbristilis dichotoma Ass. Slavni 1951 Karakteristine vrste: Agrostis alba, Cyperus fuscus, Cyperus flavescens, Fimbristylis bisumbellata, Juncus bufonius, Juncus lampocarpus, Polygonum amphibium, Trifolium fragiferum Osnovna literatura: HorvI974, Slav940, Slav951 C3.514 Patuljaste zeljaste zajednice na vlanoj podlozi Opte karakteristike: Niske, 10-30 cm visoke, busenaste otvorene zeljaste zajednice u kojima dominiraju jednogodinje i male busenaste viegodinje higorfite, medju kojima poseban fiziognomski znaaj ima vrsta <Scirpus (= Schoenoplectus) setaceus>. Ekologija: Stanita se javljaju na aluvijalnim nanosima ili podlozi od silikata; takodje i na vlanim senovitim mestima u ritskim umama ili vlana mesta u zasenjenim dolinama planinskih potoka; stanita su esto preplavljena sporotekuom vodom neznatne dubine. Opte rasprostranjenje: Vlana podruja nemoralnih i boreonemorlanih podruja Palearktikog dela evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenoloki nedovoljno istraena stanita zabeleena u dolini June Morave, Selievice (juna Srbija) i Vlasinskog jezera. Ekvivalentne zajednice: Isolepis setacea-Stellaria uliginosae Ass. Moor 1936
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 110 : ...

Junco-Scirpetum setacei V. Randjelovi 1999 Karakteristine vrste: Chenopodium glaucum, Chenopodium glaucum, Cyperus virescens, Filaginella uliginosa, Juncus articulatus, Juncus bufonius, Juncus ranarius, Plantago intermedia, Sagina procumbens, Sagina procumbens, Scirpus setaceus Osnovna literatura: HorvI974, RanV002, Slav951

C3.52 Zajednice sa <Bidens> na obalama jezera i bara Opte karakteristike: Gusto zbijene, zatavorene, do 100 cm visoke zeljaste, floristiki veoma bogate zajednice, razvijene na nitrofilnim stanitima na obalama mrtvaja, u jarkovima, na mestima isputanja otpadnih voda stajnjaka, na obalama renih rukavaca (ponekad i reka), ree i na obalama jezera. Fiziognomiju zajednicama odreuju vrste <Amaranthus adscendens>, <Amaranthus retroflexus>, <Bidens cernuus.>, <Bidens orientalis.>, <Bidens tripartita>, <Chenopodium album>, <Chenopodium ficifolium>, <Chenopodium glaucum>, <Chenopodium rubrum>, <Chlorocyperus glaber>, <Lycopus europaeus>, <Polygonum hydropiper>, <Polygonum lapathifolium>, <Polygonum persicaria>, <Portulaca oleracea>, <Rorippa amphibia>, <Rorippa islandica>, <Rumex conglomeratus>, <Rumex crispus>, <Rumex hydrolapathum>, <Ranunculus sceleratus>, <Leersia oryzoides> i druge. Ekologija: Stanita se odlikuju visokom koncentracijom azotovih jedinjenja u zemljitu (nitrati i nitriti). Zemljite je slabo kiselo do neutralno, sa niskim sadrajem humusa. Stanita ostaju za vreme celog vegetacionog perioda vlane, a zemljite je muljevito, siromano u kiseoniku i bogato u organskim jedinjenjima. Opte rasprostranjenje: Borealna i nemoralna zona Palearktika, redje i euroazijskim stepskim podrujima. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno est tip zajednica na obalama nizijskih i brdskih nitrifikovanih muljevitih obala u itavoj Srbiji. Fitocenoloki su obradjena stanita na lokalitetima: Bege, Ka,Novi Sad, Glozan, elarevo, Baka Palanka, Zemun, Beograd ( Ratno ostrvo, Dunavski kej, Ada Ciganlija, Maki), Leskovako polje, ivkovo (kod reke Jablanice), Kosovska Mitrovica, vie lokaliteta u dolini Velike i June Morave, Vlasinsko jezero. Ekvivalentne zajednice: Agrostideto-Polygonetum hydropiperi Babi 1971 Bidenteti-Rumicetum maritimi (Miljan 1933) Tx. 1976 Bidenteto-Potentilletum anserinae Babi 1971 Bidentetum cernuae Slavni 1951 Bidentetum minimae V. Randjelovi 1994 Bidentetum orientalis Slavni 1951 Bidentetum tripartitae s.l. (Lakui, D. 1993) Bidenti-Polygonetum hydropiperis (Miljan 1933) Lohm. apud Tx. 1950 Cypersu glaber Ass. Slavni 1951 Leersio-Bidentetum (Koch 1926.) Poli et Tx. 1950. Polygono-Bidentetum (Koch. 1926.) Lohm. 1950. Polygono-Bidentetum tripartitae (W.Koch 1926) Lohm. 1950 Ranunculetum scelerati Siss. 1946 em Tx. 1950 Ranunculetum sclerati Siss. 1946. et Tx.1950. crypsietosum V.Ran. Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Agrostis stolonifera, Amaranthus lividus subsp. ascendens, Amaranthus retroflexus, Amorpha fruticosa, Anthemis arvensis, Anthriscus sylvestris, Aster lanceolatus, Bidens cernua, Bidens orientalis, Bidens tripartita, Bolboschoenus maritimus, Bromus sterilis, Capsella bursa-pastoris, Chamomilla recutita, Chenopodium album, Chenopodium botrys, Chenopodium ficifolium, Chenopodium glaucum, Chenopodium rubrum, Chlorocyperus glaber, Crypsis alopecuroides, Cynodon dactylon, Cyperus fuscus, Cyperus glomeratus, Cyperus michelianus, Digitaria sanguinalis, Echinochloa crus-galli, Epilobium hirsutum, Eragrostis pilosa, Euphorbia cyparissias, Festuca pratensis, Filaginella uliginosa, Galega officinalis, Galium aparine, Galium palustre, Glyceria fluitans, Glycyrrhiza echinata, Holcus lanatus, Juncus articulatus, Juncus bufonius, Juncus effusus, Linaria concolor, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Lycopus europaeus, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Mentha longifolia, Mentha pulegium, Myosoton aquaticum, Petrorhagia saxifraga, Plantago lanceolata, Plantago major, Poa annua, Poa pratensis, Poa trivialis subsp. sylvicola, Polygonum aviculare, Polygonum hydropiper, Polygonum lapathifolium, Polygonum mite, Polygonum persicaria, Portulaca oleracea, Potentilla anserina, Pulicaria dysenterica,

111 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Ranunculus repens, Ranunculus sceleratus, Ranunculus serbicus, Rorippa amphibia, Rorippa islandica, Rorippa sylvestris, Rumex conglomeratus, Rumex crispus, Rumex hydrolapathum, Rumex palustris, Salix alba, Salix purpurea, Scutellaria galericulata, Setaria glauca, Setaria viridis, Solanum dulcamara, Stachys palustris, Stellaria media, Tanacetum vulgare, Taraxacum officinale, Torilis arvensis, Trifolium repens, Verbena officinalis, Veronica anagallis-aquatica, Veronica anagalloides, Veronica persica, Xanthium italicum, Xanthium strumarium Osnovna literatura: JovaS994, MarkA995, MiliD998, RanV002, RanV988, RanV992, ajiB968, Slav951 C3.53 Euro-sibirkse jednogodinje zajednice na renom mulju Opte karakteristike: Pionirske formacije jednogodinjih biljaka koje naseljavaju muljevite do peskovito-ljunkovite obale nizijskih reka. Fiziognomiju zajednicama odreuju vrste <Amaranthus adscendens >, <Bidens tripartita>, <Chenopodium ficifolium>, <Chenopodium rubrum>, <Crypsis alopecuroides>, <Cyperus fuscus>, <Cyperus glomeratus>, <Cyperus michelianus>, <Lycopus europaeus>, <Polygonum lapathifolium L.>, <Polygonum persicaria>, <Rorippa islandica>, <Rorippa silvestris>, <Rumex conglomeratus>, <Rumex crispus>, <Veronica anagalis-aquatica>, <Veronica anagalloides>, <Xanthium strumarium>. Ekologija: Muljevita do peskovita, dugo plavljena stanita na obalama nizijskih reka; zemljite natopljeno vodom, sadraj humusa nizak, visok sadraj azotovih jedinjenja. Opte rasprostranjenje: Borealna i nemoralna zona Palearktika, redje u euroazijskim stepskim podrujima. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenoloki slabo istraena stnita, verovatno iroko rasprostranjena na muljevitim obalama svih velikih nizijskih reka u Vojvodini i Srbiji. Fitocenoloki su obradjeni lokaliteti: Beograd ( Ratno ostrvo, Dunavski kej, Ada Ciganlija, Maki), Leskovako polje, kao i nekoliko lokaliteta u dolini Velike i June Morave. Ekvivalentne zajednice: Polygono-Rumicetum conglomerati V. Ran. 1992 Polygonetum brittingeri (Oberd. 1949) Lohm. 1950 Xanthio (albini)-Chenopodietum rubri Lohm. et Walther 1950 Chenopodio rubrii-Amaranthetum adscendentis S.Jovanovi et. D. Lakui 1991 Karakteristine vrste: Agrostis stolonifera, Amaranthus ascendens, Bidens tripartita, Chenopodium ficifolium, Chenopodium rubrum, Crypsis alopecuroides, Cyperus fuscus, Cyperus glomeratus, Cyperus michelianus, Echinochloa crus-galli, Filaginella uliginosa, Juncus bufonius, Lycopus europaeus, Plantago major, Polygonum lapathifolium, Polygonum persicaria, Potentilla anserina, Ranunculus sceleratus, Rorippa amphibia, Rorippa islandica, Rorippa sylvestris, Rumex conglomeratus, Rumex crispus, Veronica anagallis-aquatica, Veronica anagalloides, Xanthium strumarium Osnovna literatura: JovaS990, MarkA995, RanV992 C3.55 Ratrkana vegetacija na ljunkovitim renim obalama Opte karakteristike: Pionirska, jako proreena vegetacija vaskularnih biljaka koja naseljava ljunkovita stanita renih obala. Ekologija: Obale tekuih voda, na izrazito peskovitom zemljitu koje se lako zagreva i brzo sui. Zemljite sadri dovoljno kiseonika i mineralnih sastojaka, a malo organskih jedinjenja i nikada nije muljevito. Opte rasprostranjenje: srednja i jugoistona Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: u dolinama reka Ekvivalentne zajednice: Astragalo contortuplicati-Cyperetum glomerati Slav. 1951 Chenopodietum botrycis prov. Karakteristine vrste: Astragalus contortuplicatus, Chenopodium blitoides, Chenopodium botrys, Chenopodium glaucum, Chenopodium polyspermum, Cyperus glomeratus, Polygonum lapathifolium, Ranunculus sceleratus, Xanthium italicum Osnovna literatura: RanV991, Slav951
C3.552 Alpijska i de-alpijska rena ljunkovita stanita
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 112 : ...

Opte karakteristike: Otvorene ili zatvorene zajednice zeljastih ili niskih poluodrvenelih bunastih pionirskih biljaka koje obrastaju ljunkovite obale visokoplaninskih i planinskih potoka, sa visokim letnjim nivoom vode. Zajednice alpijskog florogenetskog porekla. Opte rasprostranjenje: Planinska podruja Alpskog planinskog sistema. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenoloki neistraena stanita, sigurno prisutna na ljunkovitim obalama visokih planina u Srbiji. C3.553 Mediteranska rena ljunkovita stanita Opte karakteristike: Otvorene ili zatvorene zajednice zeljastih ili niskih poluodrvenelih bunastih pionirskih biljaka koje obrastaju ljunkovite obale mediteranskih i submediteranskih potoka, sa niskim letnjim nivoom vode. Zajednice mediteranskog florogenetskog porekla. Opte rasprostranjenje: Mediteran Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenoloki neistraena stanita, najverovatnije prisutna na ljunkovitim obalama reka i potoka u brdskim predelima Kosova, Metohije i june Srbije.

C3.6 Obale od mekih i mobilnih sedimenata bez ili sa ratrkanom vegetacijom Opte karakteristike: Nakupine razliitog mekog ili mobilnog aluvijalnog materijala (sitni pesak, ljunak, mulj) koje formiraju obale vodenih basena ili izgradjuju manja rena ostrva i sprudove, a ponekad se javljaju i na jezerskim dnima na kojima nivo vode tokom godine veoma varira. Ovakva stanita naseljavaju samo neke ivotinjske vrste, a u daljoj sukcesiji se na njima mogu formirati ratrkane zeljaste vegetacije vaskularnih biljaka (C3.55) ili vrbove ume (G1.11). Opte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u itavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nesitraena stanita, rasprostranjena pored svih veih reka u Srbiji.
C3.61 Peane rene obale bez vegetacije Opte karakteristike: Nakupine sitnog peska koje zauzimaju povrine neposredno uz tokove reka ili formiraju manja peana ostrva. Ovakva stanita naseljavaju samo neke ivotinjske vrste. U daljoj sukcesiji na ovakvim stanitima se moe formirati ratrkana zeljasta vegetacija vaskularnih biljaka (C3.55) ili vrbove ume (G1.11). Opte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u itavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nesitraena stanita, rasprostranjena pored svih veih reka u Srbiji. C3.62 ljunkovite rene obale bez vegetacije Opte karakteristike: Nakupine ljunka sainjenog od oblog kamenja razliite veliine, koji je ponekad izmean sa sitnim peskom, a zauzima povrine neposredno uz tokove reka ili formira manja rena ostrva. Ovakva stanita naseljavaju samo neke ivotinjske vrste, a eventualno zarastaju ratrkanom zeljastom vegetacijom vaskularnih biljaka (C3.55) ili vrbovim umama (G1.11). Opte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u itavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nesitraena stanita, rasprostranjena pored svih veih reka u Srbiji. C3.63 Muljevite rene obale bez vegetacije Opte karakteristike: Nakupine mulja, koji zauzima povrine neposredno uz tokove reka. Ovakva stanita naseljavaju samo neke ivotinjske vrste. Sukcesija na ovim stanitima se odvija u pravcu zarastanja vegetacijom u kojoj dominiraju vrste rodova <Bidens> i <Polygonum> (C3.52, C3.53) ili pak ide u pravcu formranja movarne vegetacije (C3.2). Opte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u itavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nesitraena stanita, rasprostranjena pored svih veih reka u Srbiji. C3.64 Eksponirani pesak i ljunak slatkih jezera bez vegetacije

113 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Opte karakteristike: Jezerska dna ili obale bez vegetacije povremeno izloena prirodnom ili vetakom variranju nivoa vode, koja esto slue kao hranilita movarnim pticama selicama. Nezarasle jezerske plae nastale radom vetra ili talasa. U daljoj sukcesiji ova stanita mogu da obrastaju pionirskom i efemernom vegetacijom periodino plavljenih obala (C3.5). Opte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u itavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nesitraena stanita, sigurno prisutna u Srbiji. C3.65 Eksponirani muljevi slatkih jezera bez vegetacije Opte karakteristike: Jezerska dna ili obale bez vegetacije sa nakupinama mulja. Ovakva stanita naseljavaju samo neke ivotinjske vrste. Sukcesija na ovim stanitima se odvija u pravcu zarastanja vegetacijom u kojoj dominiraju vrste rodova <Bidens> i <Polygonum> (C3.52, C3.53) ili pak ide u pravcu formranja movarne vegetacije (C3.2). Opte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u itavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nesitraena stanita, sigurno prisutna u Srbiji. C3.66 Eksponirane plae kopnenih slanih i brakinih voda na mekim sedimentima bez vegetacije Opte karakteristike: Dna ili obale bez vegetacije slanih ili brakinih vodenih basena koji su izloeni povremenom prirodnom ili vetakom fluktuiranju nivoa vode, esto prekriveni slojem soli. Preko leta ova stanita su esto bez vode. Ovakva stanita naseljavaju samo neke ivotinjske vrste. Smanjenjem koncentracije soli na ovim stanitima stvaraju se uslovi za razvoj slatinske vegetacije (D6.1). Opte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u itavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nesitraena stanita, rasprostranjena u Vojvodini i junoj Srbiji

C3.7 Obale od nepokretnog supstrata bez ili sa ratrkanom vegetacijom Opte karakteristike: Stenovite obale ili dna reka, jezera ili hidroakumulacija u brdskim, a posebno u planinskim predelima. Blokovi stena koji stalno vire iznad povrine vode ili su periodino pokriveni vodom, potpuno goli ili ponekad sa pojedinanim biljkama. Stanita obrasla veoma ratrkanom efemernom vegetacijom i nestabilnim ivotinjskim naseljem, ije karakteristike zavise od dinamike promene nivoa vode. Opte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u itavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nesitraena stanita, rasprostranjena od brdskih do visokoplaninskih predela Srbije.
C3.71 Periodino eksponirano reno stenje, ploe i blokovi Opte karakteristike: Stenovite obale ili dna reka u brdskim, a posebno u planinskim predelima. Blokovi stena koji stalno vire iznad povrine vode ili su periodino pokriveni vodom, potpuno goli ili ponekad sa pojedinanim biljkama. Opte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u itavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nesitraena stanita, rasprostranjena na brdskim i planinskim rekama u Srbiji. Stanita ovog tipa sa ueem vrste <Silene pusilla> zabeleena su na Dojkinakoj reci na Staroj planini (Ranelovi ter.op.!). C3.72 Periodino eksponirano jezersko stenje, plonici i blokovi Opte karakteristike: Stenovite obale ili dna jezera u planinskim i visokoplaninskim predelima. Blokovi stena koji stalno vire iznad povrine vode ili su periodino pokriveni vodom, potpuno goli ili ponekad sa pojedinanim biljkama. Opte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u itavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nesitraena stanita, rasprostranjena u planinskim jezerima u Srbiji - ar planina, Prokletije (Ranelovi ter.op.!).

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 114 : ...

C3.73 Crpne zone rezervoara sa nepokretnim supstratom Opte karakteristike: Stenovite ili kamenite nepoktretne obale vetaki formiranih vodenih akumulacija, sa neregularnim i izraenim promenama nivoa vode. Stanita obrasla efemernom vegetacijom i nestabilnim ivotinjskim naseljem, ije karakteristike zavise od dinamike punjenja i isputanja akumulacije. Opte rasprostranjenje: Rasprostranjeno u itavom Palearktiku Rasprostranjenje u Srbiji: Biocenoloki nesitraena stanita, prisutna na vetakim akumulacijama sa vrstim i nepokretnim obalama. Efemerne zajednice sa dominacijom <Reseda phyteuma> zabeleene su na vetakoj obali hidroakumulacije Uvac kod Nove Varoi (Lakui, D. ter.op!)

C3.8 Kopnena stanita zavisna od raspravanja ili toka vode

115 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

D MOVARNA, TRESAVSKA I RITSKA STANITA Stanita koja su zasiena vodom na povrini i iznad nivoa zemljita barem pola godine, i na kojima dominira zeljasta i erikoidna vegetacija (npr. tresave i movare). Ona ukljuuju i stanita gde je zemljina voda smrznuta. Iskljuuju vodena stanita gde dominira drvee i veliko bunje (iblje).Vano je da se stanita koja sadre kombinaciju obalskih, vlanih i stanita sa otvorenom vodom, razmatraju kao kompleksi.
D1 Izdignute i ravne movare Vlana stanita kod kojih je izvor snabdevanja vode: potpuno ili primarno ombrogen (kinica). Na povrini podloge se formiraju izraene tresetne naslage koje se ne nalaze pod direktnim uticajem podzemnih ili povrinskih voda. Treset nastaje u aerinim uslovima.
Opte karakteristike: Visoko oligotrofne, veoma kisele, tresetne movare nezavisne od podzemnih i povrinskih renih tokova, tako da vodu i nutrijente dobijaju iz atmosferskih padavina (ombrotrofno). Izdignute movare (tresave) imaju veoma karaktersitnu ispupenu formu od debelih naslaga treseta koji se nalazi izvan uticaja podzemnih voda. Treset se na ravnim movarama (tresavama) nalazi u deliminom kontaktu sa podzemnim vodama, ali dominantan uticaj na sve procese u ovom tipu movara ipak imaju atmosferske padavine. U zajednicama apsolutno dominiraju razliite vrste belih mahovina (<Sphagnum>), druge acidofilne, visokoadpatirane biljke (oksilofite) su malobrojne. Opte rasprostranjenje: Izdignute tresave su iroko rasprostranjenje u borealnoj zoni kao i na planinama i brdima nemoralne zone Palearktika. Lokalno su rasprostranjene i u nizisjikm podrujima nemoralne zone, kao i veoma retko u srednje Evroazijskoj stepskoj zoni. U Evropi su najtipinije zastupljene u njenim severozapadnim i severnim delovima, kao i u planinskim predelima Jure, Alpa i Karpata. Ravne tresave se razvijaju iskljuivo u uslovima okenaske klime pa su kao tip habitata endemini za severozapadnu Evropu. Rasprostranjenje u Srbiji: Iako se u literaturi navode podaci da se stanita ovog tipa javljaju u Srbiji (Koji et al. 1998) konkretne informacije o lokalitetima i karakteristikama ovog tipa vegetacije (vegetacija reda <Sphagnetalia fusci>) nisu publikovani. Postoji verovatnoa da se fragmenti ovog tipa vegetacije mogu nai u pojasu etinarskih uma na Prokletijama. Ekvivalentne zajednice: Sphagnetum medii-rubelli Tx. Sp. Witt. 1930 Sphagnetum fusci Lug. 1926 Trichophoro-Sphagnetum fusci-hercynicum (Hueck 1928) Tx. 1937 Thyphaetum minimae Br.-Bl. et Volk. 1939 Caricetum davallianae Koch 1928 Saliceto-Schoenetum Tx. 1942 Orchido-Schoenetum Oberd. 1957 Schoenetum subalpinum Koch 1926 Osnovna literatura: Devi001, KojiM998

D2 Dolinske, siromane i prelazne movare Vlana stanita kod kojih je izvor snabdevanja vode kombinacija ombrogenih (padavine), soligenih (povrinske vode) i topogenih (podzemne vode) procesa, s tim da je snabdevanje ombrogenom vodom male vanosti. Na povrini podloge se formiraju izraene tresetne naslage, po pravilu izraene kisele reakcije, koje se nalaze pod direktnim uticajem podzemnih
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 116 : ...

ili povrinskih voda. Treset nastaje u subhidrikim uslovima. Ponekad treset formira plutajue splavove na vodenoj povrini. Formiranje i odravanje ovih movara nije kompletno zavisno od dejstva mraza i leda.

D2.2 Siromane movare Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 50 (-80) cm visoke, floristiki relativno bogate travolike zeljaste formacije u kojima dominiraju busenaste vrste otrica <Carex nigra>, <Carex echinata> i <Carex canescens>, esto sa znaajnim prisustvom vrsta <Eriophorum> spp., <Juncus> spp., <Sphagnum> spp., <Agrostis canina>, <Myosotis scorpioides>, <Potentilla erecta>, <Succisa pratensis>, <Dactylorhiza cordigera>, <Parnassia palustris>, <Ranunculus flammula>, kao i i balkanske tercijarno-reliktne endemine vrste <Narthecium scardicum>, <Calicocorsus stipitatus> (= <Wilemetia stipitata>), <Pinguicula balcanica> i <Pseudorchis friwaldii>. Ovde pripadaju i izvorske movare kiselih ili neutralnih, oligotrofnih do eutrofnih ne krenjakih izvora koji su obrasli vegetacijom klase <Montio-Cardaminetea> sa dominacijom higrofilnih mahovina <Bryum schleicheri>, <Philonotis fontana>, <Pellia epiphylla>, <Brachythecium rivulare>) i cvetnica <Cardamine amara>, <Cardamine acris>, <Rumex balcanicus>, <Saxifraga stellaris>, <Montia rivularis> i dr. Ekologija: Stanita u planinskim udolinama, na zamovarenim povrinama oko izvora, oko planinskih potoka, na nadmorskim visinama izmedju 1200 i 2500 m. Podloga je natopljena vodom siromanom bazama tokom itave godine. Tresetna podloga je obino tanka (20-50 cm), ponekad izmeana sa nanetim distrinim zemljitem. Treset je nastao pre svega nepotpunim razlaganjem vrsta roda Carex (Caricetum-treset), pH 5.4-5.8. Uee belih mahovina u formiranju treseta je manje znaajno. Opte rasprostranjenje: Srednja Evropa, planine Alpskog sistema, Pirineji, Balkanske planine. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita rasprostranjena u svim visokoplaninskim predelim Srbije. Fitocenoloki su opisane zajednice sa lokaliteta: Vlasinska visoravan, Stara planina (Kopren, PonorLokve, Bratkova strana), ar planina (Durlov potok, utman - Veljinbeki rid), Prokletije: aravica) Ekvivalentne zajednice: Eriophoretum scheuchzeri Rubel 1912 Caricetum fuscae subalpinum Br.-Bl. 1915 Caricetum nigrae scardicum prov. V. Randjelovi 1998 Caricietum acutae (goodenowii) R. Jovanovi 1973 droseretosum rotundifoliae oli 1965 Caricietum goodenowii Penev F1327 Carici ferruginei-Eriophoretum angustifoliae prov. V. Randjelovi 1998 Eriophoro-Caricetum flavae V. Randjelovi et Radak 1994 Calicocorso stipitatae-Caricetum nigrae Lakui 1964 Carici-Narthecietum scardici Ht. 1953 Pinguiculo-Narthecietum scardici Lakui 1968 Bryetum schleicheri Br.-Bl. (1921) 1926 Cardamino-Rumici-Calthetum R. Jovanovi 1971 Stellario alsinae-Cardaminetum amarae V. Randjelovi 2001 Saxifragetum stellaris V. Randj. 1998 Cardaminetum acris Lakui 1966 Karakteristine vrste: Agrostis canina, Alchemilla acutiloba, Alchemilla cinerea, Alchemilla viridiflora, Alisma plantago-aquatica, Brachythecium rivulare, Breidleria arcuata, Bryum bimum, Bryum schleicheri, Bryum turbinatum, Calycocorsus stipitatus, Calycocorsus stipitatus, Caltha cornuta subsp. latifolia, Cardamine amara, Cardamine pratensis, Cardamine raphanifolia subsp. acris, Carex echinata, Carex elongata, Carex ferruginea, Carex flava, Carex lepidocarpa, Carex nigra, Carex nigra subsp. macedonica, Carex nigra subsp. scardica, Carex ovalis, Carex pallescens, Carex rostrata, Carex vesicaria, Cerastium cerastoides, Cirsium palustre, Comarum palustre, Crepis paludosa, Dactylorhiza cordigera, Dactylorhiza cordigera subsp. bosniaca, Deschampsia cespitosa, Drepanocladus exanulatus, Drosera rotundifolia, Eleocharis palustris, Epilobium palustre, Equisetum fluviatile, Equisetum palustre, Eriophorum angustifolium, Eriophorum latifolium, Galium palustre, 117 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

Juncus articulatus, Juncus effusus, Juncus inflexus, Leontodon autumnalis, Leucorchis frivaldii, Lycopus europaeus, Lysimachia vulgaris, Mentha arvensis, Mentha longifolia, Musci sp. div., Myosotis palustris, Myosotis scorpioides, Narthecium scardicum, Parnassia palustris, Pedicularis palustris, Philonotis fontana, Philonotis seriata, Pinguicula balcanica, Poa palustris, Polygonum bistorta, Potentilla erecta, Pseudorchis frivaldii, Ranunculus acris, Ranunculus flammula, Rumex balcanicus, Saxifraga stellaris, Scorpidium vernicosum, Scutellaria galericulata, Silene asterias, Sphagnum contortum, Sphagnum nemoreum, Sphagnum subsecundum, Stellaria alsine, Succisa pratensis, Veronica scutellata Osnovna literatura: AmidL003, Devi001, HorvI935, HorvI936, HorvI960, HorvI960, KojiM998, MiiV978, RanV002, RanV998, RanV998b, RanV998c, RexhF994
D2.21 Movare sa <Eriophorum scheuchzeri> Opte karakteristike: Gusto zbijene busenaste zajednice, razvijene na vlanom tresetnom substratu, siromanom u bazama. Stanite se snabdeva vodom i nutrijentima iz povrinskih ili podzemnih voda. Izgled zajednici daje dominacija vrste <Eriophorum scheuchzeri>. Opte rasprostranjenje: Borealne zone Palearktika, Alpi i istoni Karpati. Rasprostranjenje u Srbiji: Asocijacija <Eriophoretum scheuchzeri> je kao prisutna na podruju Srbije (Koji et al., 1998), ali u literaturi ne postoji fitocenoloka tabela niti bilo koji drugi podatak o rasprostranjenju ove asocijacije u Srbiji. Malo je verovatno da su stanita ovog tipa prisutna u Srbiji. Ekvivalentne zajednice: Eriophoretum scheuchzeri Rubel 1912 Osnovna literatura: Devi001, KojiM998 D2.22 Movare sa <Carex nigra>, <Carex canescens>, <Carex echinata> Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 50 (-80) cm visoke, floristiki relativno bogate travolike zeljaste formacije u kojima dominiraju busenaste vrste otrica <Carex nigra>, <Carex echinata> i <Carex canescens>, esto sa znaajnim prisustvom vrsta <Eriophorum> spp., <Juncus> spp., <Carex flava>, <Carex rostrata>, <Sphagnum contortum>, <Sphagnum subsecundum>, <Sphagnum nemoreum>, <Drepanocladus exanulatus>, <Agrostis canina>, <Myosotis scorpioides>, <Potentilla erecta>, <Succisa pratensis>, <Dactylorhiza cordigera>, <Parnassia palustris>, <Ranunculus flammula>, <Pinguicula balcanica> i dr. Ekologija: Stanita u planinskim udolinama, na zamovarenim povrinama oko izvora, oko planinskih potoka, na nadmorskim visinama izmedju 1200 i 1900 m. Podloga je natopljena vodom siromanom bazama tokom itave godine. Podloga je od silikata. Opte rasprostranjenje: Srednja Evropa, planine Alpskog sistema, Pirineji, Balkanske planine. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita rasprostranjena u svim visokoplaninskim predelim Srbije. Fitocenoloki su opisane zajednice sa lokaliteta: Vlasinska visoravan, Stara planina (Kopren, PonorLokve, Bratkova strana), utman (ar planina) Ekvivalentne zajednice: Caricietum acutae goodenowii R. Jovanovi 1973 droseretosum rotundifoliae oli 1965 Caricietum goodenowii Penev F1327 Caricetum fuscae subalpinum Br.-Bl. 1915 Caricetum nigrae scardicum prov. V. Randjelovi 1998 Karakteristine vrste: Agrostis canina, Alchemilla acutiloba, Alchemilla cinerea, Alchemilla viridiflora, Alisma plantago-aquatica, Cardamine pratensis, Carex echinata, Carex flava, Carex nigra, Carex nigra subsp. scardica, Carex ovalis, Carex pallescens, Carex rostrata, Carex vesicaria, Cirsium palustre, Comarum palustre, Dactylorhiza cordigera, Deschampsia cespitosa, Drepanocladus exanulatus, Drosera rotundifolia, Eleocharis palustris, Equisetum fluviatile, Equisetum palustre, Eriophorum angustifolium, Eriophorum latifolium, Galium palustre, Juncus articulatus, Juncus effusus, Juncus inflexus, Leontodon autumnalis, Lycopus europaeus, Lysimachia vulgaris, Mentha arvensis, Mentha longifolia, Myosotis scorpioides, Parnassia palustris, Pedicularis palustris, Philonotis seriata, Pinguicula balcanica, Polygonum bistorta, Potentilla erecta, Pseudorchis frivaldii, Ranunculus flammula, Scutellaria galericulata, Silene asterias, Sphagnum contortum, Sphagnum nemoreum, Sphagnum subsecundum, Succisa pratensis, Veronica scutellata Osnovna literatura: MiiV978, RanV002, RanV998b, RanV998c
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 118 : ...

D2.221 Dinarske <Carex nigra>-<Carex echinata> sedge kisele movare Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 50 (-80) cm visoke, travolike zeljaste formacije u kojima dominiraju busenaste vrste otrica <Carex nigra> i <Carex canescens>, esto sa znaajnim prisustvom vrsta <Eriophorum> spp., <Juncus> spp., <Carex flava>, <Carex rostrata>, <Sphagnum> spp. i dr. Ekologija: Stanita u planinskim udolinama, na zamovarenim povrinama oko izvora, oko planinskih potoka, na nadmorskim visinama iznad 1200 m. Podloga je natopljena vodom siromanom bazama tokom itave godine. Podloga je od silikata, redje krenjaka. Opte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita rasprostranjena u visokoplaninskim predelim Dinarskog sistema u Srbiji. Fitocenoloki nisu opisana. D2.222 Rodopidske <Carex nigra>-<Carex echinata> kisele movare Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 50 (-80) cm visoke, floristiki relativno bogate travolike zeljaste formacije u kojima dominira busenasta vrste <Carex nigra>, esto sa znaajnim prisustvom vrsta <Eriophorum angustifolium>, <Carex flava>, <Carex rostrata>, <Sphagnum contortum>, <Sphagnum subsecundum>, <Agrostis canina>, <Myosotis scorpioides>, <Potentilla erecta>, <Succisa pratensis>, <Dactylorhiza cordigera>, <Parnassia palustris>, <Ranunculus flammula> i dr. Ekologija: Stanita u planinskim udolinama, na zamovarenim povrinama oko izvora, oko planinskih potoka, na nadmorskim visinama izmedju 1200 i 1900 m. Podloga je natopljena vodom siromanom bazama tokom itave godine. Podloga je od silikata. Opte rasprostranjenje: Planine Rodopskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita rasprostranjena u svim visokoplaninskim predelima rodopskog sistema. Fitocenoloki su opisane zajednice sa Vlasinske visoravni. Ekvivalentne zajednice: Caricietum goodenowii Penev F1327 Karakteristine vrste: Agrostis canina, Carex echinata, Carex flava, Carex nigra, Carex rostrata, Dactylorhiza cordigera, Eriophorum angustifolium, Myosotis scorpioides, Parnassia palustris, Potentilla erecta, Ranunculus flammula, Sphagnum contortum, Sphagnum subsecundum, Succisa pratensis Osnovna literatura: RanV002 D2.223 Balkanidske (=staroplaninske) <Carex nigra>-<Carex echinata> movare Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 50 (-80) cm visoke, floristiki relativno bogate travolike zeljaste formacije u kojima dominira busenasta vrsta <Carex nigra>, esto sa znaajnim prisustvom vrsta <Eriophorum angustifolium>, <Carex flava>, <Carex rostrata>, <Sphagnum contortum>, <Sphagnum subsecundum>, <Agrostis canina>, <Pedicularis palustris>, <Silene asterias>, <Pseudorchis friwaldii>, <Sphagnum contortum>, <Sphagnum subsecundum>, <Agrostis canina>, <Eriophorum angustifolium>, <Succisa pratensis>, <Dactylorhiza cordigera>, <Parnassia palustris>, <Menyanthes trifoliata>, <Comarum palustre>, <Drosera rotundifolia> i dr. Ekologija: Stanita u planinskim udolinama, na zamovarenim povrinama oko izvora, oko planinskih potoka, na nadmorskim visinama iznad 1300. Podloga je natopljena vodom siromanom bazama tokom itave godine. Podloga je od silikata. Opte rasprostranjenje: Planine Balkanskog sistema. Rasprostranjenje u Srbiji: Stara planina. Fitocenoloki su opisane zajednice sa lokaliteta: Kopren, Ponor-Lokve, Bratkova strana. Ekvivalentne zajednice: Caricietum acutae goodenowii R. Jovanovi 1973 droseretosum rotundifoliae oli 1965 Karakteristine vrste: Agrostis canina, Carex echinata, Carex flava, Carex nigra, Carex rostrata, Comarum palustre, Dactylorhiza cordigera, Drepanocladus exanulatus, Drosera rotundifolia, Eriophorum angustifolium, Eriophorum latifolium, Menyanthes trifoliata, Myosotis scorpioides, Parnassia palustris, Pedicularis palustris, Pseudorchis frivaldii, Salix rosmarinifolia, Scutellaria galericulata, Silene asterias, Sphagnum contortum, Sphagnum subsecundum, Succisa pratensis Osnovna literatura: MiiV978 D2.224 Mezio-makedonske <Carex nigra>-<Carex echinata> movare Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 50 (-80) cm visoke, floristiki relativno bogate travolike zeljaste formacije u kojima dominiraju busenaste vrste otrica <Carex nigra> var. <macedonica>, esto sa

119 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

znaajnim prisustvom vrsta <Eriophorum angustifolium>, <Sphagnum nemoreum>, <Drepanocladus exanulatus>, <Pinguicula balcanica> i dr. Ekologija: Stanita u planinskim udolinama, na zamovarenim povrinama oko izvora, oko planinskih potoka, na nadmorskim visinama iznad 2000 m. Podloga je natopljena vodom siromanom bazama tokom itave godine. Podloga je od silikata. Opte rasprostranjenje: Planine arsko-pindskog planinskog sistema Rasprostranjenje u Srbiji: ar planina. Fitocenoloki su obradjene sastojine sa utmana Ekvivalentne zajednice: Caricetum fuscae subalpinum Br.-Bl. 1915 Caricetum nigrae scardicum prov. V. Randjelovi 1998 Karakteristine vrste: Carex nigra subsp. scardica, Deschampsia cespitosa, Drepanocladus exanulatus, Eriophorum angustifolium, Leontodon autumnalis, Philonotis seriata, Pinguicula balcanica, Sphagnum nemoreum Osnovna literatura: HorvI936, HorvI960, KojiM998, RanV998b, RanV998c

D2.26 Movare sa <Eriophorum angustifolium> Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 70 cm visoke, floristiki relativno bogate travolike zeljaste formacije u kojima fiziognomski dominira uskolisni vetrogon <Eriophorum angustifolium>, a veoma su brojne i mnoge vrste otrica poput (<Carex flava>, <Carex elongata>, <Carex ferruginea>, <Carex echinata>, <Carex nigra>). Sfagnumske mahovine gotovo redovno prate ovaj tip stanita, ali im je brojnost jako mala. Ekologija: Plitka ili blago nagnuta udubljenja pored potoka, ispunjena tankim slojem treseta (20-50 cm) izmeanog sa nanetim distrinim zemljitem. Treset nastao nepotpunim razlaganjem vrsta roda Carex (Caricetum-treset), pH 5.4-5.8. Stanita blago nagnuta (3-10o), tako da se voda na njima nikad ne zadrava, a esto su potpuno suva, to za posledicu ima razgradnju treseta i pojaanu mineralizaciju organske komponente. Poveanje koncentracije mineralnih elemenata u podlozi pojaava proces eutrofizacije i oglejavanja tla. Podloga od silikata; nadmorska visina od 1200 do 2300 m. Opte rasprostranjenje: Srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Vlasinska visoravan, Durlov potok, utman (ar planina) Ekvivalentne zajednice: Carici ferruginei-Eriophoretum angustifoliae prov. V. Randjelovi 1998 Eriophoro-Caricetum flavae V. Randjelovi et Radak 1994 Karakteristine vrste: Calycocorsus stipitatus, Carex echinata, Carex elongata, Carex ferruginea, Carex flava, Carex lepidocarpa, Carex nigra subsp. macedonica, Carex rostrata, Crepis paludosa, Dactylorhiza cordigera subsp. bosniaca, Drepanocladus exanulatus, Equisetum fluviatile, Eriophorum angustifolium, Leucorchis frivaldii, Pinguicula balcanica, Potentilla erecta, Ranunculus acris, Scorpidium vernicosum Osnovna literatura: RanV995, RanV998b, RanV998c D2.28 Ilirsko-mezijske kisele movare Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 50 cm visoke, floristiki relativno bogate travolike zeljaste formacije u kojima dominiraju busenaste vrste otrica <Carex nigra> var. <macedonica> (= <C. macedonica>) i balkanske tercijarno-reliktne endemine vrste <Narthecium scardicum>, <Calicocorsus stipitatus> (= <Wilemetia stipitata>), <Pinguicula balcanica> i <Pseudorchis friwaldii>. Ekologija: Stanita se javljaju u planinskim i visokoplaninskim podrujima na obodima glacijalnih jezera, oko izvora, na rubovima glacijalnih jezerskih tresava i oko visokoplaninskih potoka. Stanita su vei deo godine pod snegom, a tokom leta preko njih stalno otie voda koja se sliva sa okolnih padina. Geoloka podloga je silikat, nadmorska visina izmedju 1000 i 2500 m Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo: Dinaridi, Pelagonidi, Mezijsko-Makedonske planine. Rasprostranjenje u Srbiji: Visoke planine Kosova i Metohije (ar planina: utman - Veljinbeki rid, Prokletije: aravica) Ekvivalentne zajednice: Calicocorso stipitatae-Caricetum nigrae Lakui 1964 Carici-Narthecietum scardici Ht. 1953 Pinguiculo-Narthecietum scardici Lakui 1968

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 120 : ...

Karakteristine vrste: Calycocorsus stipitatus, Carex nigra subsp. macedonica, Carex nigra subsp. scardica, Eriophorum angustifolium, Narthecium scardicum, Philonotis seriata Mitt., Pinguicula balcanica, Pseudorchis frivaldii, Silene asterias, Sphagnum nemoreum Osnovna literatura: AmidL003, HorvI936, HorvI960, RanV998c, RexhF994
D2.281 <Narthecium scardicum> movare Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 50 cm visoke, floristiki relativno bogate travolike zeljaste formacije u kojima dominiraju busenaste vrste otrica <Carex nigra> var. <macedonica> (= <C. macedonica>) i balkanske tercijarno-reliktne endemine vrste <Narthecium scardicum>, <Silene asterias >, <Calicocorsus stipitatus> (= <Wilemetia stipitata>), <Pinguicula balcanica> i <Pseudorchis friwaldii>. Ekologija: Stanita se javljaju u visokoplaninskim podrujima na obodima glacijalnih jezera, oko izvora, na rubovima glacijalnih jezerskih tresava i oko visokoplaninskih potoka. Stanita su vei deo godine pod snegom, a tokom leta preko njih stalno otie voda koja se sliva sa okolnih padina. Geoloka podloga je silikat, nadmorska visina iznad 1900 m Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo: Prokletije, ar planina. Rasprostranjenje u Srbiji: Visoke planine Kosova i Metohije (ar planina: utman - Veljinbeki rid, Prokletije: aravica) Ekvivalentne zajednice: Carici-Narthecietum scardici Ht. 1953 Pinguiculo-Narthecietum scardici Lakui 1968 Karakteristine vrste: Calycocorsus stipitatus, Carex nigra subsp. macedonica, Carex nigra subsp. scardica, Eriophorum angustifolium, Narthecium scardicum, Philonotis seriata Mitt., Pinguicula balcanica, Pseudorchis frivaldii, Silene asterias, Sphagnum nemoreum Osnovna literatura: AmidL003, HorvI936, HorvI960, RanV998c, RexhF994 D2.282 <Willemetia stipitata> movare Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 50 cm visoke, floristiki relativno bogate travolike zeljaste formacije u kojima dominiraju busenaste vrste otrica <Carex nigra> var. <scardica> i balkanske tercijarno-reliktne endemine vrste <Calicocorsus stipitatus> (= <Wilemetia stipitata>), <Pinguicula balcanica> i <Pseudorchis friwaldii>. Ekologija: Stanita se javljaju u visokoplaninskim podrujima na obodima glacijalnih jezera, oko izvora, na rubovima glacijalnih jezerskih tresava i oko visokoplaninskih potoka. Stanita su vei deo godine pod snegom, a tokom leta preko njih stalno otie voda koja se sliva sa okolnih padina. Geoloka podloga je silikat, nadmorska visina iznad 2300 m Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo: Prokletije, ar planina. Rasprostranjenje u Srbiji: ar planina: utman Ekvivalentne zajednice: Calicocorso stipitatae-Caricetum nigrae Lakui 1964 Karakteristine vrste: Calycocorsus stipitatus, Carex nigra subsp. scardica, Eriophorum angustifolium, Philonotis seriata Mitt., Pinguicula balcanica, Pseudorchis frivaldii, Silene asterias Osnovna literatura: RanV998c

D2.2C Movare oko izvora meke vode Opte karakteristike: Izvorske movare kiselih ili neutralnih, oligotrofnih do eutrofnih nekrenjakih izvora, koji su obrasli vegetacijom klase <Montio-Cardaminetea>. U vegetaciji dominiraju higrofilne mahovine <Bryum schleicheri>, <Philonotis fontana>, <Pellia epiphylla>, <Brachythecium rivulare>) i cvetnice <Cardamine amara>, <Cardamine acris>, <Rumex balcanicus>, <Saxifraga stellaris>, <Montia rivularis> i dr. Ekologija: Stanita karakteristina za planinski i visokoplaninski, ree brdski region; oko izvora koji izbijaju na povrinu iznad silikata i natapaju blago nagnute obronke ili na mestima gde se voda razliva po podlozi. Opte rasprostranjenje: iroko rasprostranjen tip stanita u itavom Palearktiku. Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjena u planinskom i visokoplaninskom regionu itave Srbije. Ekvivalentne zajednice: Bryetum schleicheri Br.-Bl. (1921) 1926 Cardamino-Rumicetum balcanici R. Jovanovi 1971 em. V. Ran. 2004

121 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Stellario alsinae-Cardaminetum amarae V. Randjelovi 2001 Saxifragetum stellaris V. Randj. 1998 Cardaminetum acris Lakui 1966 Karakteristine vrste: Brachythecium rivulare, Breidleria arcuata, Bryum bimum, Bryum schleicheri, Bryum turbinatum, Caltha cornuta subsp. latifolia, Cardamine amara, Cardamine raphanifolia subsp. acris, Carex nigra, Cerastium cerastoides, Crepis paludosa, Epilobium palustre, Musci sp. div., Myosotis palustris, Philonotis fontana, Philonotis seriata, Poa palustris, Rumex balcanicus, Saxifraga stellaris, Stellaria alsine Osnovna literatura: HorvI935, HorvI960, HorvI960, KojiM998, MiiV978, RanV002, RanV998, RanV998b, RanV998c
D2.2C1 Izvori sa <Cardamine amara> Opte karakteristike: Izvorske movare kiselih ili neutralnih, oligotrofnih do eutrofnih nekrenjakih izvora, koji su obrasli vegetacijom sveze <Cardamino-Montion>. U vegetaciji dominiraju higrofilne cvetnice iz roda <Cardamine> (<Cardamine amara>, <Cardamine acris>). Ekologija: Stanita karakteristina za planinski i visokoplaninski region (nadmorska visina 1600-2500 m); oko izvora koji izbijaju na povrinu iznad silikata i natapaju blago nagnute obronke ili na mestima gde se voda razliva po podlozi. Opte rasprostranjenje: Planine srednje i june Evrope. Rasprostranjenje u Srbiji: ar planina, Stara planina, Vardenik (Ravnite, Streer), emernik, Vlasinska visoravan Ekvivalentne zajednice: Cardamino-Rumicetum balcanici R. Jovanovi 1971 em. V. Ran. 2004 Stellario alsinae-Cardaminetum amarae V. Randjelovi 2001 Cardaminetum acris Lakui 1966 Karakteristine vrste: Brachythecium rivulare, Breidleria arcuata, Bryum bimum, Bryum turbinatum, Caltha cornuta subsp. latifolia, Cardamine amara, Cardamine raphanifolia subsp. acris, Carex nigra, Crepis paludosa, Epilobium palustre, Musci sp. div., Myosotis palustris, Philonotis fontana, Poa palustris, Rumex balcanicus, Stellaria alsine Osnovna literatura: HorvI935, HorvI960, KojiM998, MiiV978, RanV002 D2.2C2 Mahovinske movare oko izvora meke vode Opte karakteristike: Izvorske movare kiselih ili neutralnih, oligotrofnih nekrenjakih izvora, koji su obrasli vegetacijom sveze <Cardamino-Montion>. U vegetaciji dominiraju higrofilne mahovine <Bryum schleicheri>, <Philonotis fontana>, a od cvetnica <Saxifraga stellaris>. Ekologija: Stanita karakteristina za planinski i visokoplaninski region (nadmorska visina 1700-2500 m); oko izvora koji izbijaju na povrinu iznad silikata i crvenih permskih peara i natapaju blago nagnute obronke ili na mestima gde se voda planinskih potoka razliva po podlozi. Opte rasprostranjenje: Planine june Evrope. Rasprostranjenje u Srbiji: ar planina, Stara planina Ekvivalentne zajednice: Bryetum schleicheri Br.-Bl. (1921) 1926 Saxifragetum stellaris V. Randj. 1998 Karakteristine vrste: Bryum schleicheri, Cerastium cerastoides, Philonotis fontana, Philonotis seriata, Saxifraga stellaris Osnovna literatura: HorvI960, RanV998, RanV998b, RanV998c

D2.3 Prelazne movare i tresave Opte karakteristike: Gusto zbijene, 40 do 100 cm visoke travolike formacije, koje su esto jasno struktuirane na tri visinska sprata. Dominantne vrste koje izgradjuju ovaj tip vegetacije su otrice <Eriophorum vaginatum>, <Eriophorum latifolium>, <Eriophorum angustifolium>, <Carex lasiocarpa>, <Carex rostrata>, <Carex diandra>, <Carex limosa>, <Carex nigra>, sfagnumske mahovine <Sphagnum contortum>, <Sphagnum flexuosum>, <Sphagnum subsecundum>, <Sphagnum acutifolium>, <Sphagnum squarrosum>, <Sphagnum nemoreum>, kao i tresavske vaskularne vrste <Potentilla (Comarum) palustre>, <Molinia coerulea>, <Drosera rotundifolia>, <Pinquicula balcanica> i dr. Pored edifikatora se esto kao visokofrekventne vrste javljaju jo i
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 122 : ...

<Carex echinata>, <Carex flava>, <Carex oederi>, <Parnassia palustris>, <Potentilla erecta>, <Menyanthes trifoliata>, <Pedicularis palustris>, <Equisetum fluviatile>, kao i mrke mahovine <Aulacomnium palustre>, <Scorpidium vernicosum>, <Philonotis fontana>. U vreme visokog vodostaja, itave sastojine ponekad poput splavova plutaju po povrini vodenog basena. Ekologija: Stanita razvijena na obodima glacijalnih jezera, pored potoka i reka, na zamovarenom tresetnom zemljitu, u uslovima kisele do slabo-kisele reakcije. Tresetna podloga nastaje pre svega razlaganjem sfagnumskih mahovina ili otrica i travasta (caricetum treset). Tokom prolea i poetkom leta stanite je potpuno potopljeno u vodi. Treset je kisele do slabo kisele reakcije (pH 4.6-6.2), debljine od 10 cm do vie od jednog metra, sa veoma malim sadrajem mineralnih materija, a posebno azota i fosfora. Stanita se javljaju na silikatnoj podlozi na visinama izmedju 900 i 2400 m. Temperatura povrine sfagnumskog sloja menja se sa promenama dnevne temperature, a na veim dubinama (50 cm) temperatura je i do 10o nia u odnosu na povrinu. Opte rasprostranjenje: Palearkitki region. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Jankova bara), Tara, Golija, Peter, Vlasinska visoravan (Mahala Skela i Murina reka,Vlasinsko jezero), Plana, emernik, Ostrozub, Stara planina; Kosovo. Prokletije, ar planina (utman), Koritnik. Ekvivalentne zajednice: Sphagno nemorei-Caricetum rostratae V. Randjelovi 1998 Caricetum limosae Br.-Bl. 1921 Carici-Sphagno-Eriophoretum R. Jovanovi 1978 Carici-Sphagno-Eriophoretum R. Jovanovi 1978 caricetosum rostratae R. Jovanovi 1983 Carici-Sphagno-Eriophoretum R. Jovanovi 1978 senecietosum pancicii V. Randjelovi 2004 Eriophoro-Caricetum echinatae V. Randjelovi 1998 Eriophoro-Menyanthetum trifoliatae R. Jovanovi 1973 Agrostio-Potentilletum palustris R. Jovanovi 1977 Drosero-Caricetum stetllulatae Ht. 1950 Rhynosporetum albae Koch 1926 Carici-Sphagnetum R. Jovanovi 1963 droseretosum rotundifoliae oli 1965 Pinguiculo-Sphagnetum N. Ran., Rexhepi 1984 Sphagno-Equisetetum fluviatilis V. Randjelovi 1994 Karakteristine vrste: Agrostis canina, Alchemilla glabra, Aulacomnium palustre, Carex canescens, Carex curta, Carex echinata, Carex flava, Carex limosa, Carex nigra, Carex oederi, Carex rostrata, Comarum palustre, Dactylorhiza cordigera, Deschampsia cespitosa, Drepanocladus exanulatus, Drosera rotundifolia, Epilobium palustre, Equisetum fluviatile, Equisetum palustre, Eriophorum angustifolium, Eriophorum latifolium, Eriophorum vaginatum, Festuca nigrescens, Galium palustre, Juncus conglomeratus, Leontodon autumnalis, Leucorchis frivaldii, Lythrum salicaria, Menyanthes trifoliata, Parnassia palustris, Pedicularis palustris, Philonotis fontana, Pinguicula balcanica, Pinguicula vulgaris, Polygonum bistorta, Potentilla erecta, Potentilla palustris, Sanguisorba officinalis, Scorpidium vernicosum, Senecio pancicii, Sphagnum acutifolium Ehrh., Sphagnum contortum, Sphagnum flexuosum, Sphagnum nemoreum Scop., Sphagnum sp. div., Sphagnum squarrosum Pers., Sphagnum subsecundum, Trifolium badium Osnovna literatura: oliD965a, HorvI974, JovaR981, JovaR988, KojiM998, LakuD996, MiiV951, MiiV978, RanN978, RanN984, RanV002, RanV994a, RanV998a, RanV998a
D2.31 <Carex lasiocarpa> busenjaci Opte karakteristike: Gusto zbijene do 40 cm visoke travolike formacije, u kojima apsolutno dominira vrsta <Carex lasiocarpa>, koju sa manjom brojnou prate razliite vrste niskih aeva <Carex> spp. i sfagnumskih mahovina <Sphagnum> spp. U vreme visokog vodostaja, itave sastojine ponekad poput splavova plutaju po povrini vodenog basena. Ekologija: Razvijaju se na obodima glacijalnih jezera, pored potoka i reka, u uslovima kisele do slabokisele reakcije. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region.

123 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita ovog tipa nisu zabeleena u Srbiji. Medjutim, s obzirom da na iroku valencu i veliku rasprostranjenost vrste <Carex lasiocarpa>, nije iskljueno da se stanita ovog tipa mogu nai i u nekim visokoplaninskim podrujima Srbije, naroito na Prokletijama i ar planini. D2.32 <Carex diandra> tresave Opte karakteristike: Gusto zbijene do 60 cm visoke travolike formacije, u kojima apsolutno dominira vrsta <Carex diandra>, koju sa manjom brojnou prate razliite vrste niskih aeva <Carex> spp., vetrogona <Eriophorum> spp., mahovina, i retkih movarnih biljaka poput <Menyanthes trifoliata>, <Comarum palustre>, <Pedicularis palustris> i dr. Ekologija: Razvijaju se na obodima glacijalnih jezera, pored potoka i reka, u uslovima kisele do slabokisele reakcije. Opte rasprostranjenje: Borealne i zapadno nemoralne zone Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita ovog tipa nisu zabeleena u Srbiji. Medjutim, nije iskljueno da se stanita ovog tipa mogu nai i u nekim planinskim predelima Srbije. D2.33 <Carex rostrata> tresave Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 60 cm visoke busenaste travolike formacije, koje predstavljaju poetni stadijum u razvoju tresavske vegetacije u visokoplaninskom regionu, oko slobodnih vodenih povrina i veih potoka u obliku uskog vegetacijskog pojasa. Fiziognomiju stanitima odreuju <Carex rostrata> i <Sphagnum nemoreum>. Ekologija: Stanita stalno prekrivena vodom, na zamovarenom tresetnom zemljitu (Caricetum treset). Nadmorska visina 2100-2300 m. Opte rasprostranjenje: Borealna i zapadna nemoralna zona Palearktika, na jugu dolazi u planinska podruja junog Palearktika, do Kavkaza. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita prisutna u visokoplaninskim predelima Srbije. Fitocenoloki slabo istraena. Opisane su samo sastojine sa ar planine na utmanu. Ekvivalentne zajednice: Sphagno nemorei-Caricetum rostratae V. Randjelovi 1998 Karakteristine vrste: Carex curta, Carex nigra, Carex rostrata, Potentilla palustris, Sphagnum nemoreum Scop. Osnovna literatura: RanV998b, RanV998c D2.34 <Carex limosa> busenjaci Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 40 cm visoke busenaste floristiki siromane travolike formacije, okarakterisane apsolutnom dominacijom vrste <Carex limosa> i belih <Sphagnum flexuosum>, <Sphagnum contortum> i pravih <Scorpidium vernicosum> mahovina. Prelazne tresave ograniene na stanita oko potoka i izvora. Ekologija: Tresetna podloga nastala razlaganjem sfagnumskih mahovina stalno natopljeno kiselom vodom. Nadmorska visina 1200-1350 m. Geoloka podloga: silikat. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Veoma redak tip stanita u Srbiji. Do sada je zabeleen samo na Vlasinskoj visoravni na lokalitetima: Mahala Skela i Murina reka. Ekvivalentne zajednice: Caricetum limosae Br.-Bl. 1921 Karakteristine vrste: Carex limosa, Scorpidium vernicosum, Sphagnum contortum, Sphagnum flexuosum Osnovna literatura: RanV002, RanV994a D2.37 <Rhynchospora alba> tresave Opte karakteristike: Stanite okarakterisano veoma brojnim prisustvom vrste Drosera rotundifolia i sfagnumskih mahovina. Za razliku od tipinog srednjeevropskog stanita, na Balkanskom poluostrvu nedostaje vrsta Rinchospora alba. Vegetacija na tresavama oko izvora, potoka i reka, a najbolje je razvijena na tresetnim ostrvima. Fiziognomiju odreuju mahovine tresetare, koje na svojim izdignutim
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 124 : ...

jastucima nose rozete karnivorne biljke Drosera rotundifolia. Ova stanita naseljavaju biljke koje se plitko ukorenjuju. Ekologija: Tresetno zemljite nastalo razlaganjem sfagnumskih mahovina stalno natopljeno vodom. Treset je kisele reakcije (pH 4.6-5.0). Debljina tresetnog sloja od 10 cm do vie od jednog metra. Znaajna karakteristika zemljita je veoma mali sadraj mineralnih materija, a posebno azota i fosfora. Nadmorska visina 1200-1520 m. Geoloka podloga: silikat i crveni permski peari. Temperatura povrine sfagnumskog sloja menja se sa promenama dnevne temperature, a na veim dubinama (50 cm) temperatura je i do 10o nia u odnosu na povrinu. Opte rasprostranjenje: srednja i severna Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Vlasinska visoravan, Plana, emernik, Ostrozub, Stara planina Ekvivalentne zajednice: Drosero-Caricetum stetllulatae Ht. 1950 Carici-Sphagnetum R. Jovanovi 1963 Karakteristine vrste: Drosera rotundifolia, Sphagnum acutifolium, Sphagnum contortum, Sphagnum flexuosum, Sphagnum squarosum, Sphagnum subsecundum, Carex curta, Carex echinata, Aulacomnium palustre, Eriophorum angustifolium, Agrostis canina, Alnus viridis, Carex flava, Carex nigra, Carex rostrata, Deschampsia caespitosa, Festuca nigrescens, Juncus conglomeratus, Lythrum salicaria, Parnassia palustris, Pedicularis palustris, Philonotis fontana, Pinguicula vulgaris, Potentilla erecta, Scorpidium vernicosum. Osnovna literatura: oliD965a, HorvI974, MiiV951, MiiV978, RanN978, RanV002, RanV994a, D2.38 <Sphagnum> - <Eriophorum> splavovi Opte karakteristike: Gusto zbijene do 100 cm visoke travolike formacije, koje su jasno strukturiane na tri visinska sprata. Najvii sprat je visok do 100 cm, i izgradjuju ga pre svega vrste <Eriophorum vaginatum> i <Eriophorum latifolium>, i sa neto manjom brojnou <Eriophorum angustifolium>. Drugi sprat visine do 30-50 cm, izgradjuju mnogobrojni niski aevi medju kojima se posebno istiu <Carex echinata>, <Carex nigra>, <Carex flava> i <Carex oederi>. Trei, prizemni sprat, visine svega nekoliko centimetatra, izgradjuju mnogobrojne gusto zbijene sfagnumeske mahovine, medju kojima je posebno znaajna vrsta <Sphagnum nemoreum>. U vreme visokog vodostaja, itave sastojine ponekad poput splavova plutaju po povrini vodenog basena. Ekologija: Razvijaju se na obodima glacijalnih jezera, pored potoka i reka, u uslovima kisele do slabokisele reakcije. Tresetna podloga nastaje razlaganjem sfagnumskih mahovina stalno natopljenih vodom. Nadmorska visina 1550-2400 m. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region. Rasprostranjenje u Srbiji: Visokoplaninska podruja Srbije. Fitocenoloki su obradjena stanita sa Stare planine, Kopaonika i ar planine. Ekvivalentne zajednice: Carici-Sphagno-Eriophoretum R. Jovanovi 1978 Carici-Sphagno-Eriophoretum R. Jovanovi 1978 caricetosum rostratae R. Jovanovi 1983 Carici-Sphagno-Eriophoretum R. Jovanovi 1978 senecietosum pancicii V. Randjelovi 2004 Eriophoro-Caricetum echinatae V. Randjelovi 1998 Eriophoro-Menyanthetum trifoliatae R. Jovanovi 1973 Karakteristine vrste: Agrostis canina, Alchemilla glabra, Carex canescens, Carex echinata, Carex flava, Carex nigra, Carex oederi, Dactylorhiza cordigera, Deschampsia cespitosa, Drepanocladus exanulatus, Epilobium palustre, Eriophorum angustifolium, Eriophorum latifolium, Eriophorum vaginatum, Leontodon autumnalis, Leucorchis frivaldii, Parnassia palustris, Pinguicula balcanica, Potentilla erecta, Sanguisorba officinalis, Senecio pancicii, Sphagnum nemoreum, Trifolium badium Osnovna literatura: JovaR981, LakuD996, MiiV978, RanV998b, RanV998c D2.39 <Menyanthes trifoliata> - <Potentilla palustris> splavovi Opte karakteristike: Gusto zbijene do 80 cm visoke zeljaste formacije, koje su jasno strukturiane na tri visinska sprata. Najvii sprat je visok do 80 cm, i izgradjuju ga pre svega barski petolist <Potentilla (Comarum) palustre>. Drugi sprat visine do 30-50 cm, izgradjuju mnogobrojni niski aevi medju kojima se posebno istie <Carex rostrata>, i barska detelina <Menyanthes trifoliata> koja izgledu itave

125 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

zajednice daje poseban peat. Trei, prizemni sprat, visine svega nekoliko centimetatra, izgradjuju mnogobrojne gusto zbijene sfagnumske mahovine <Sphagnum> spp, izmedju kojih je isprepletana veoma gusta mrea od puzeih, veoma dugih rizoma barskog petolista. U vreme visokog vodostaja, itave sastojine ponekad poput splavova plutaju po povrini vodenog basena. Ekologija: Zajednice ovog tipa se razvijaju tresavama, na rubnim delovima tresetnih ostrva, kao i na obodima reka. Tresetna podloga je nastalo razlaganjem sfagnumskih mahovina stalno natopljenim vodom. Nadmorska visina 1200-1500 m. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region. Rasprostranjenje u Srbiji: Veoma redak tip stanita u Srbiji. Fitocenoloki su obradjene samo sastojine sa Kopaonika (Jankova bara) i Vlasinskog jezera. Stanita su veoma ugroena. Savremenim istraivanjima stanita na Kopaoniku nije ustanovljeno prisustvo vrste <Menyanthes trifoliata>, koja je mogue iezla sa ove planine. Ekvivalentne zajednice: Agrostio-Potentilletum palustris R. Jovanovi 1977 Karakteristine vrste: Agrostis canina, Carex rostrata, Equisetum palustre, Galium palustre, Menyanthes trifoliata, Parnassia palustris, Potentilla erecta, Potentilla palustris, Sphagnum sp. div. Osnovna literatura: JovaR988 D2.3C <Eriophorum vaginatum> tresave Opte karakteristike: Gusto zbijene do 100 cm visoke travolike formacije, u kojima apsolutno dominira vrsta <Eriophorum vaginatum>, koju sa manjom brojnou prate razliite vrste niskih aeva <Carex> spp. i sfagnumeskih mahovina <Sphagnum> spp. Ekologija: Razvijaju se na obodima glacijalnih jezera, pored potoka i reka, u uslovima kisele do slabokisele reakcije. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita ovog tipa nisu zabeleena u Srbiji. Medjutim, s obzirom da je vrsta <Eriophorum vaginatum> sa relativno znaajnim brojnositma prisutna u nekim tresavskim zajednicama u planinskim oblastima Kosova i Metohije, nije iskljueno da se stanita ovog tipa mogu nai i u visokoplaninskim podrujima Prokletija i ar planine. Osnovna literatura: RanV998b, RanV998c D2.3D <Molinia caerulea> tresave Opte karakteristike: Gusto zbijene do 40 cm visoke travne formacije, u kojima apsolutno dominira vrsta <Molinia coerulea>, koju sa manjom brojnou prate razliite vrste niskih aeva <Carex> spp. i sfagnumeskih mahovina <Sphagnum> spp. Ekologija: Razvijaju se na obodima glacijalnih jezera, pored potoka i reka, u uslovima kisele do slabokisele reakcije. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita ovog tipa nisu zabeleena u Srbiji. Medjutim, s obzirom da na iroku valencu i veliku rasprostranjenost vrste <Molinia coerulea>, nije iskljueno da se stanita ovog tipa mogu nai i u nekim visokoplaninskim podrujima Srbije, naroito na Prokletijama i ar planini. Inae stanita ovog tipa zabeleena su na Durmitoru u Crnoj Gori. D2.3I Istonobalkanske sfagnumske <Sphagnum> tresave Opte karakteristike: Gusto zbijene, niske busenaste floristiki siromane zeljaste formacije, okarakterisane veoma brojnim sfagnumskih mahovina <Sphagnum contortum>, <Sphagnum flexuosum>, <Sphagnum subsecundum>, <Sphagnum acutifolium>, <Sphagnum squarrosum>, na ijim se izdigtim jastucima razvijaju brojne jedinke rosulje <Drosera rotundifolia>, balkanske masnice <Pinquicula balcanica> ili jezerskog rastavia <Equisetum fluviatile>. Takodje, kao znaajni elementiovih stanita javljaju se jo i mahovine <Aulacomnium palustre>, <Scorpidium vernicosum>, <Philonotis fontana>, i cvetnice <Carex echinata>, <Carex curta>, <Parnassia palustris>, <Potentilla erecta>, <Eriophorum angustifolium> i dr. Za razliku od slinih srednjeevropskih stanita, na Balkanskom poluostrvu nedostaje vrsta <Rynchospora alba>. U vreme visokog vodostaja, itave sastojine ponekad poput splavova plutaju po povrini vodenog basena.
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 126 : ...

Ekologija: Tresetna podloga nastaje pre svega razlaganjem sfagnumskih mahovina. Tokom prolea i poetkom leta stanite je potpuno potopljeno u vodi. Treset je kisele do slabo kisele reakcije (pH 4.66.2), debljine od 10 cm do vie od jednog metra, sa veoma malim sadrajem mineralnih materija, a posebno azota i fosfora. Stanita se javljaju na silikatnoj podlozi na visinama izmedju 900 i 1500 m. Temperatura povrine sfagnumskog sloja menja se sa promenama dnevne temperature, a na veim dubinama (50 cm) temperatura je i do 10o nia u odnosu na povrinu. Opte rasprostranjenje: Istoni i centralni delovi Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Planinska poduja istone i jugoistoine Srbije (Vlasinska visoravan, Plana, emernik, Ostrozub, Stara planina), Kosova i Metohije. Fitocenoloki su obradjena samo stanita na Vlasinskoj visoravani, Staroj planini i Koritniku. Ekvivalentne zajednice: Drosero-Caricetum stetllulatae Ht. 1950 Rhynosporetum albae Koch 1926 Carici-Sphagnetum R. Jovanovi 1963 droseretosum rotundifoliae oli 1965 Pinguiculo-Sphagnetum N. Ran., Rexhepi 1984 Sphagno-Equisetetum fluviatilis V. Randjelovi 1994 Karakteristine vrste: Agrostis canina, Aulacomnium palustre, Carex curta, Carex echinata, Carex flava, Carex nigra, Carex oederi, Carex rostrata, Comarum palustre, Deschampsia cespitosa, Drosera rotundifolia, Equisetum fluviatile, Eriophorum angustifolium, Festuca nigrescens, Galium palustre, Juncus conglomeratus, Lythrum salicaria, Parnassia palustris, Pedicularis palustris, Philonotis fontana, Pinguicula vulgaris, Pinguicula balcanica, Polygonum bistorta, Potentilla erecta, Sanguisorba officinalis, Scorpidium vernicosum, Sphagnum acutifolium Ehrh., Sphagnum contortum, Sphagnum flexuosum, Sphagnum squarrosum Pers., Sphagnum subsecundum Osnovna literatura: oliD965a, HorvI974, KojiM998, MiiV951, RanN978, RanN984, RanV002, RanV994a
D2.3I1 Istonobalkanske <Sphagnum> - <Drosera rotundifolia> tresave Opte karakteristike: Gusto zbijene, niske do 10 cm visoke busenaste floristiki siromane zeljaste formacije, okarakterisano veoma brojnim prisustvom rosulje <Drosera rotundifolia> i sfagnumskih mahovina <Sphagnum contortum>, <Sphagnum flexuosum>, <Sphagnum subsecundum>, <Sphagnum acutifolium>, <Sphagnum squarrosum>. Za razliku od slinih srednjeevropskih stanita, na Balkanskom poluostrvu nedostaje vrsta <Rynchospora alba>. Fiziognomiju odreuju mahovine tresetare, koje na svojim izdignutim jastucima nose rozete karnivorne biljke Drosera rotundifolia. Ova stanita naseljavaju biljke koje se plitko ukorenjuju. Ekologija: Vegetacija razvijena na tresavama oko izvora, potoka i reka. Tresetna podloga je nastala razlaganjem sfagnumskih mahovina stalno natopljeno vodom. Nadmorska visina iznad 900 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Planinska poduja istone i jugoistoine Srbije: Vlasinska visoravan, Plana, emernik, Ostrozub, Stara planina. Ekvivalentne zajednice: Drosero-Caricetum stetllulatae Ht. 1950 Carici-Sphagnetum R. Jovanovi 1963 droseretosum rotundifoliae oli 1965 Rhynosporetum albae Koch 1926 Karakteristine vrste: Agrostis canina, Aulacomnium palustre, Carex curta, Carex echinata, Carex flava, Carex nigra, Carex rostrata, Deschampsia cespitosa, Drosera rotundifolia, Eriophorum angustifolium, Festuca nigrescens, Juncus conglomeratus, Lythrum salicaria, Parnassia palustris, Pedicularis palustris, Philonotis fontana, Pinguicula vulgaris, Potentilla erecta, Scorpidium vernicosum, Sphagnum acutifolium Ehrh., Sphagnum contortum, Sphagnum flexuosum, Sphagnum squarrosum Pers., Sphagnum subsecundum Osnovna literatura: oliD965a, HorvI974, KojiM998, MiiV951, RanN978, RanV002, RanV994a D2.3I2 Istonobalkanske <Sphagnum> - <Pinquicula balcanica> tresave Opte karakteristike: Gusto zbijene, niske do 10 cm visoke busenaste floristiki siromane zeljaste formacije, okarakterisano veoma brojnim prisustvom balkanske masnice <Pinguicula balcanica> i sfagnumskih mahovina <Sphagnum> spp..

127 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Ekologija: Tresetno zemljite nastalo razlaganjem sfagnumskih mahovina stalno natopljeno vodom. Treset je kisele reakcije (pH 4.6-5.0). Nadmorska visina: 900-1000 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Veoma redak tip stanita u Srbiji, zabeleen samo na Koritniku. Ekvivalentne zajednice: Pinguiculo-Sphagnetum N. Ran., Rexhepi 1984 Karakteristine vrste: Carex oederi, Carex stellulata, Eriophorum angustifolium, Philonotis fontana, Pinguicula balcanica, Sanguisorba officinalis, Sphagnum sp. div. Osnovna literatura: RanN984 D2.3I3 Istonobalkanske <Sphagnum> - <Equisetum fluviatile> splavovi Opte karakteristike: Gusto zbijene isprepletane zajednice sfagnumskih mahovina i jezerskog rastavia <Equisetum fluviatile>, razvijene pored potoka i reka u planinskom regionu. U vreme visokog vodostaja, itave sastojine ponekad poput splavova plutaju po povrini vodenog basena. Ekologija: Tresetna podloga nastaje razlaganjem rastavia i sfagnumskih mahovina. Tokom prolea i poetkom leta stanite je potpuno potopljeno u vodi. Treset je slabo kisele reakcije (pH 5.6-6.2). Na tresetnom profilu blie povrini dominira sfagnumnski treset, a u slojevima na veoj dubini treset od rastavia. Geoloka podloga je silikat. Nadmorska visina 1200-1300 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo, a verovatno i u srednjoj Evropi Rasprostranjenje u Srbiji: Izuzetno redak tip stanita u Srbiji. Do sada zabeleen samo na Vlasinskoj visoravni. Ekvivalentne zajednice: Sphagno-Equisetetum fluviatilis V. Randjelovi 1994 Karakteristine vrste: Aulacomnium palustre, Carex curta, Carex echinata, Comarum palustre, Drosera rotundifolia, Equisetum fluviatile, Eriophorum angustifolium, Galium palustre, Parnassia palustris, Polygonum bistorta, Potentilla erecta, Scorpidium vernicosum, Sphagnum contortum, Sphagnum subsecundum Osnovna literatura: RanV002, RanV994a

D4 Movare bogate bazama Vlana stanita kod kojih je izvor snabdevanja vode kombinacija ombrogenih (padavine), soligenih (povrinske vode) i topogenih (podzemne vode) procesa, s tim da je snabdevanje ombrogenom vodom male vanosti. Na povrini podloge se ne formira treset, ili su tresetne naslage veoma slabo razvijene. Voda je bogata bazama. Na stanitima dominira nisko rastua, tipino movarna vegetacija na plitkim organskim ili mineralnim supstratima.

D4.1 Bogate movare, ukljuijui eutrofne movare sa visokim zeljastim biljkama Opte karakteristike: Gusto zbijene 20 do 40 cm visoke travolike formacije, u kojima dominiraju otrice <Schoenus nigricans>, <Schoenus nigricans>, <Carex davalliana>, <Carex dioica>, <Carex pulicaris>, vrste iz kompleksa <Carex flava>, <Carex nigra>, <Carex rostrata>, <Blysmus compressus>, sita vrsta <Eleocharis quinqueflora (= Eleocharis pauciflora)>, trava <Sesleria caerulea (=Sesleria uliginosa)> ili movarna kamenika <Saxifraga aizoides>, po pravilu uz znaajno prisustvo pravih mahovina <Cratoneuron commutatum> i <Bryum schleicheri>. Ostale visokofrekvente vrste su <Carex echinata>, <Carex hostiana>, <Carex lepidocarpa>, <Carex panicea> , <Cirsium rivulare>, <Epipactis palustris>, <Equisetum palustre>, <Eriophorum latifolium>, <Galium boreale>, <Molinia caerulea>, <Parnassia palustris>, <Pinguicula balcanica>, <Pinguicula vulgaris>, <Pinqucula hirtiflora>, <Sanguisorba officinalis>, <Saxifraga rotundifolia>, <Silene pusilla>, <Tozzia alpina> i dr. Ekologija: Zajednice se javljaju na zamovarenim krenjakim ili serpentinitskim terenima, na visinama izmedju 950 i 2500 m. Tresetna podloga je nastala nepotpunim razlaganjem otrica

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 128 : ...

(Caricetum treset), s obzirom da je stalno prekivena vodom bogatom bazama, ili oko izvorita na kojima se voda razliva po povrini zemljita, na razliitim tipovima geoloke podloge. Opte rasprostranjenje: Srednja i severna Evropa, u junoj Evropi fragmentarno na planinama Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Vlasinska visoravan (Plana); Kosovo: ar planini (izvorite Prizrenske Bistrice), Koritnik, Prokletije Ekvivalentne zajednice: Pinguiculo balcanicae-Caricetum davallianae prov. V. Randjelovi et B. Zlatkovi 1998 Blysmetum compressi R. Jovanovi 1983 Saxifragetum aizoides Ht. 1935 Karakteristine vrste: Blysmus compressus, Bryum schleicheri, Cardamine glauca, Carex davalliana, Carex flava, Cratoneuron commutatum, Eleocharis palustris, Eriophorum angustifolium, Parnassia palustris, Pinguicula balcanica, Saxifraga aizoides Osnovna literatura: anaM976a, HorvI935, HorvI960, LakuD996, RanV989, RanV998a, RanV998a
D4.11 <Schoenus nigricans> movare Opte karakteristike: Gusto zbijene do 40 cm visoke travolike formacije, u kojima dominira vrsta <Schoenus nigricans>, koju sa manjom brojnou prate razliite vrste niskih aeva poput <Carex lepidocarpa>, <Carex hostiana>, <Carex panicea> <Carex pulicaris>, mrkih mahovina, kao i vrste <Eriophorum latifolium>, <Molinia caerulea>, <Dactylorhiza> spp., <Epipactis palustris>, <Parnassia palustris>, <Pinguicula vulgaris> i dr. Ekologija: Movarna podruja bogata bazama. Opte rasprostranjenje: Stanita sa irokim rasprostranjenjem u nemoralnoj, panonskoj i pontskoj zoni Evrope, znatno redje u alpskim i perialpskim podrujima, preteno na manjim nadmorskim visinama. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita ovog tipa nisu zabeleena u Srbiji. Medjutim, s obzirom da je vrsta <Schoenus nigricans> sa relativno znaajnim brojnostima prisutna u nekim movarnim zajednicama u Srbiji, nije iskljueno da se stanita ovog tipa mogu nai i u, pre svega nizijskim podrujima Srbije, a naroito u Vojvodini. Osnovna literatura: anaM976, anaM976 D4.12 <Schoenus ferrugineus> movare Opte karakteristike: Gusto zbijene do 20 cm visoke travolike formacije, u kojima dominira vrsta <Schoenus nigricans>. Ekologija: Movarna podruja bogata bazama. Opte rasprostranjenje: Nemoralna i boreonemoralna podruja Evrope i Alpski i perialpski regioni. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita ovog tipa nisu zabeleena u Srbiji. Medjutim, postoji manja verovatnoa da se stanita ovog tipa mogu nai u planinskim podrujima zapadne i jugozapadne Srbije i Kosova i Metohije. Osnovna literatura: anaM976 D4.13 Subkontinentalne <Carex davalliana> movare Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 40 cm visoke, travolike zajednice, kojima fiziognomiju odreuje gusto busenasta vrsta <Carex davalliana> uz znaajno prisustvo pravih mahovina <Cratoneuron commutatum> i <Bryum schleicheri>. Ekologija: Zajednice se javljaju na zamovarenim krenjakim terenima, na visinama izmedju 2000 i 2500 m. Tresetna podloga je nastala nepotpunim razlaganjem otrica (Caricetum treset), s obzirom da je stalno prekivena vodom bogatom bazama. Opte rasprostranjenje: Centralna Evropa, u junoj Evropi se javlja fragmentarno na planinama. Rasprostranjenje u Srbiji: Izuzetno redak tip stanita u Srbiji, verovatno prisutan u visokoplaninskim predleima are i Prokletije. Fitocenoloki su obradjene samo sastojine sa izvorita Prizrenske Bistrice na ar planini. Ekvivalentne zajednice: Pinguiculo balcanicae-Caricetum davallianae prov. V. Randjelovi et B. Zlatkovi 1998

129 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Karakteristine vrste: Blysmus compressus, Cardamine glauca, Carex davalliana, Cratoneuron commutatum, Pinguicula balcanica Osnovna literatura: RanV998b, RanV998c D4.15 <Carex dioica>, <Carex pulicaris> i <Carex flava> movare Opte karakteristike: Gusto zbijene do 20 cm visoke travolike formacije, u kojima dominiraju vrste <Carex dioica>, <Carex pulicaris> ili vrste iz kompleksa <Carex flava>. Ekologija: Movarna podruja bogata bazama. Opte rasprostranjenje: Disjunktno zapadno i severno rasprostranjenje, delimino u Fenoskandinaviji, Britanskim ostrvima, Kavkazu, Iberijiskim, centralno Evropskim i Karpatskim planinama. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita ovog tipa nisu zabeleena u Srbiji. Medjutim, postoji verovatnoa da se stanita sa dominacijom vrsta iz kompleksa <Carex flava> mogu nai na krenjakim movarnim terenima u planinskim podrujima Kosova i Metohije. D4.16 <Carex nigra> alkalne movare Opte karakteristike: Gusto zbijene do 40 cm visoke travolike formacije, u kojima dominira vrsta <Carex nigra>, u pratnji brojnih pravih mahovina. <Carex pulicaris> ili vrste iz kompleksa <Carex flava>. Ekologija: Movarna podruja bogata bazama. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita ovog tipa nisu zabeleena u Srbiji. Medjutim, postoji verovatnoa da se stanita ovog tipa mogu nai na krenjakim movarnim terenima u planinskim podrujima Kosova i Metohije. D4.1A <Eleocharis quinqueflora> movare Opte karakteristike: Gusto zbijene do 30 cm visoke zeljaste formacije, u kojima dominira vrsta <Eleocharis quinqueflora (= Eleocharis pauciflora)>. Ekologija: Movarna podruja bogata bazama. Opte rasprostranjenje: Palaearktiki region. Relativno esta, mada danas veoma ugroena stanita u borealnom regionu, Baltikoj niziji, Alpskom i perialpskom regionu. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita ovog tipa nisu zabeleena u Srbiji. Medjutim, postoji verovatnoa da se stanita ovog tipa mogu nai na krenjakim movarnim terenima u planinskim podrujima Srbije. D4.1B Mediteransko-turanski movare od niskih aeva Opte karakteristike: Otvorene zajednice razvijene oko planinskih izvora i potoka, na mestima preko kojih se gotovo tokom itave sezone preliva voda u tankom sloju, formirajui specifine mikroekoloke uslove u kojima veliku brojnost i pokrovnost postiu karnivorne biljke <Pinguicula balcanica> i <Pinqucula hirtiflora> i niske otrice <Carex flava>, <Carex echinata> i dr. Ekologija: Stanita se javljaju na visini od 950 do 2000 m, na krenjakoj ili serpentinitskooj podlozi, preko koje se voda razliva tako da su stanita natopljena vodom. Opte rasprostranjenje: Istoni deo Mediterana, Euksinija, Anatolija, centralna Azija. Rasprostranjenje u Srbiji: U Srbiji izuzetno redak tip stanita, prisutan samo na Kosovu i Metohiji na podruju ar planine, Koritnika i Prokletije. Stanita su fitocenoloki neistraena.
D4.1B1 <Pinquicula hirtiflora> zajednice na podlozi preko koje se sliva voda Opte karakteristike: Otvorene zajednice sa dominacijom vrste <Pinguicula hirtiflora>, razvijene na mestima preko kojih se gotovo tokom itave sezone preliva voda u tankom sloju. Ekologija: Stanita se javljaju na visinama izmedju 100 i 1800 m, na krenjakoj ili serpentinskoj podlozi, preko koje se voda razliva tako da su stanita tokom itave sezone natopljena vodom. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: U Srbiji izuzetno redak tip stanita, prisutan samo na Kosovu i Metohiji na Kozniku i prevoju afa Morina u okolini Djakovice. Stanita su fitocenoloki neistraena. Glavni

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 130 : ...

edifikator vrsta <Pinquicula hirtiflora> spada u grupu kritino ugroenih biljaka u Srbiji (CR) tako da se moe rei da je i itav tip stanita veoma ugroen. Osnovna literatura: TatiB999a D4.1B2 <Pinquicula balcanica> zajednice na podlozi preko koje se sliva voda Opte karakteristike: Otvorene zajednice sa dominacijom vrste <Pinguicula balcanica>, razvijene oko planinskih izvora i potoka, na mestima preko kojih se gotovo tokom itave sezone preliva voda u tankom sloju. Ekologija: Stanita se javljaju na visinama iznad 1500 m, na krenjakoj podlozi, preko koje se voda razliva tako da su stanita natopljena vodom. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: U Srbiji izuzetno redak tip stanita, prisutan samo na Kosovu i Metohiji na podruju ar planine i Prokletija. Stanita su fitocenoloki neistraena.

D4.1C <Carex rostrata> alkalne movare Opte karakteristike: Gusto zbijene do 40 cm visoke travolike formacije, u kojima dominira vrsta <Carex rostrata> u pratnji brojnih pravih mahovina. Ekologija: Movarna podruja bogata bazama. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita ovog tipa nisu zabeleena u Srbiji. Medjutim, postoji verovatnoa da se stanita ovog tipa mogu nai na krenjakim movarnim terenima u planinskim podrujima Kosova i Metohije. D4.1F Srednjeevropske <Blysmus compressus> movare Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 30 cm visoke busenaste floristiki siromane travolike formacije, okarakterisane apsolutnom dominacijom vrste <Blysmus compressus>. Ekologija: Izvorita na kojima se voda razliva po povrini zemljita, na razliitim tipovima geoloke podloge, na visinama izmedju 1400 i 2500 m Opte rasprostranjenje: Severna i centralna Evropa, Alpi, juni istoni Karpati, Dinaridi, fragmentarno na skardo-indskim i balkansko-rodopskim planinama. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenoloki nedovoljno istraen tip movarnih stanita, verovatno ire rasprostranjen u visokoplaninskim podrujima Srbije. Oskudni podaci postoje o stanitima sa ar planine, Kopaonika i Plane na Vlasinskoj visoravani. Ekvivalentne zajednice: Blysmetum compressi R. Jovanovi 1983 Karakteristine vrste: Blysmus compressus, Carex flava, Eleocharis palustris, Eriophorum angustifolium, Parnassia palustris Osnovna literatura: LakuD996, RanV989 D4.1G Alkalne movare od niskih zeljastih biljaka Opte karakteristike: Jendostavne, otvorene, pionirske zajednice izgradjene od netravolikih zeljastih biljaka <Parnassia palustris>, <Tozzia alpina>, kompleks <Saxifraga rotundifolia>, kompleks <Silene pusilla>, i dr. Ekologija: Movarna podruja bogata bazama. Opte rasprostranjenje: Zapadni deo Palearktikog regiona. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita ovog tipa nisu opisana u Srbiji. Medjutim, izvesno je da se zajednice ovog tipa nalaze na vlanim krenjakim terenima u visokoplaninskim podrujima Kosova i Metohije. D4.1K <Sesleria caerulea> movare Opte karakteristike: Otvorene ili zatvorene, 20-50 cm visoke travne zajednice sa dominacijom <Sesleria caerulea (=Sesleria uliginosa)>, koju prate brojne prave mahovine, kao i vrste <Carex hostiana>, <Carex panicea>, <Cirsium rivulare>, <Equisetum palustre>, <Sanguisorba officinalis>, <Galium boreale> i dr.

131 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Ekologija: Movarna podruja bogata bazama. Opte rasprostranjenje: Zapadni deo Palearktikog regiona - peri-Panonski region, Bohemijski kvadrat, Nemako-Baltika nizija, istoni Karpati. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita ovog tipa nisu zabeleena u Srbiji. Medjutim, postoji mogunost da se zajednice sa dominacijom <Sesleria caerulea (=Sesleria uliginosa)> nalaze na vlanim krenjakim terenima u visokoplaninskim podrujima Kosova i Metohije. Stanita ovog tipa zabeleena su na krenjakim movarnim terenima Jezerske povri na Durmitoru u Crnoj Gori. D4.1N Movare na izvorima tvrde vode Opte karakteristike: Otvorene zeljaste zajednice razvijene oko planinskih izvora na podlozi preko koje se gotovo tokom itave sezone preliva voda u tankom sloju, formirajui specifine mikroekoloke uslove u kojima veliku brojnost i pokrovnost postie vrsta <Saxifraga aizoides> i mahovine <Cratoneuron commutatum> i <Bryum schleicheri>. Ekologija: Izvorita na krenjacima na visini izmedju 2000-2500 m, na mestima na kojima se voda bogata bazama razliva preko povrine inicijalnih zemljita razvijenih na aluvijalnoj podlozi. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Redak tip stanita u Srbji, prisutan u visokoplaninskim predelima are i Prokletija. Fitocenoloki su obradjene samo malobrojne sastojine na ar planini. Ekvivalentne zajednice: Saxifragetum aizoides Ht. 1935 Karakteristine vrste: Bryum schleicheri, Cratoneuron commutatum, Saxifraga aizoides Osnovna literatura: HorvI935, HorvI960, RanV998b, RanV998c

D4.2 Bazine planinske naplavine i obale potoka sa bogatom arktiko montanom florom Opte karakteristike: Niske, 20-30 cm visoke, otvorene pionirske zeljaste zajednice oko izvorita i sporotekuih voda u visokoplaninskom regionu, okarakterisana glacijalnim reliktnim vrstama <Juncus triglumis>, <Carex davalliana>, <Carex nigra>, <Blysmus compressus>. Ekologija: Stanita su obrasla pionirskom vegetacijom koja obrasta ljunkovite, peane, kamenite, ponekad glinovite ili tresetne, krenjake sedimentne substrate natopljene hladnom vodom, u morenama, u lednikim tokovima i na rubovima izvora i potoka alpskog i subalpskog regiona. Opte rasprostranjenje: Alpi, severna Britanija, Arktik, visokoplainska podruja jugoistone Evrope. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenoloki neistraen tip stanita koji je sigurno prisutan na kosovsko metohijskim planinama sa krenjakom geolokom podlogom. Sastojine ovog tipa zabeleena na ar planini. Ekvivalentne zajednice: Primulo-Juncetum triglumis prov. Karakteristine vrste: Carex nigra subsp. macedonica, Juncus triglumis, Nardus stricta, Narthecium scardicum, Pinguicula balcanica, Primula halleri, Selaginella selaginoides Osnovna literatura: LakuD999, RanV995, RanV997c, TomoG999
D4.23 Arktoalpijski <Equisetum>, <Typha> i <Juncus> busenjaci Opte karakteristike: Niske, do 20-40 cm visoke, otvorene zeljaste zajednice oko izvorita i sporotekuih voda u visokoplaninskom regionu, okarakterisana vrstama <Juncus triglumis>, <Juncus alpinus> (<Juncus alpinoarticulatus>), <Juncus arcticus>, <Juncus castaneus>, <Typha minima>, <Typha shuttleworthii>, <Equisetum variegatum> i dr. Ekologija: Pionirske zajednice koje obrastaju hladne sporotekue alkalne oligotrofne vode alpijskih i arktikih predela Evrope. Opte rasprostranjenje: Alpi i periAlpski regioni i Fenoskandinavija. Rasprostranjenje u Srbiji: Izuzetno redak tip stanita u Srbiji. Fitocenoloki nedovoljno ispitan. Sastojine ovog tipa zabeleene samo na utmanu i Rudoki na ar planini. Ekvivalentne zajednice: Primulo-Juncetum triglumis prov. Karakteristine vrste: Carex nigra subsp. macedonica, Juncus triglumis, Nardus stricta, Narthecium scardicum, Pinguicula balcanica, Primula halleri, Selaginella selaginoides
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 132 : ...

Osnovna literatura: LakuD999, RanV995, RanV997c, TomoG999


D4.231 Arktoalpijski <Juncus triglumis> i <Primula haleri> busenjaci oko bujinih potoka Opte karakteristike: Niske, do 20 cm visoke, otvorene zeljaste zajednice oko izvorita i sporotekuih voda u visokoplaninskom regionu, okarakterisana vrstama <Juncus triglumis>, <Primula halleri>, <Sellaginella sellaginoides>, <Pinguicula balcanica>, <Narthecium scardicum> i dr. Ekologija: Pionirske zajednice koje obrastaju ljunkoviti, peskovit, ponekad blago glinovit ili zatresavljen substrat na krenjakoj ili silikatnoj podlozi preko koje se lagano preliva hladna voda nastala otapanjem sneanika ili obale visokoplaninskih potoka i reica. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Izuzetno redak tip stanita u Srbiji. Fitocenoloki nedovoljno ispitan. Sastojine ovog tipa zabeleene samo na utmanu i Rudoki na ar planini. Obe edifikatorske vrste <Juncus triglumis> i <Primula halleri> su u Srbiji krajnje ugroene (CR). Ekvivalentne zajednice: Primulo-Juncetum triglumis prov. Karakteristine vrste: Carex nigra subsp. macedonica, Juncus triglumis, Nardus stricta, Narthecium scardicum, Pinguicula balcanica, Primula halleri, Selaginella selaginoides Osnovna literatura: LakuD999, RanV995, RanV997c, TomoG999

D5 evari i traci, obino bez slobodne stajae vode Topogena i soligena stanita, bez otvorene slobodne vode, u kojima dominira nekoliko vrsta visokih helofita (biljke ukorenjene ispod vodene povrine ali sa emerznim vazdunim izdancima). Stanita tipino siromana vrstama. Vano je da su traci i vlani busenjaci litoralne zone (pojasevi obino ui od 5 m irine) koji su ukorenjeni u otvorenoj vodi u zajednici sa drugim akvatinim vrstama kategorisani pod C3.

D5.1 Traci obino bez slobodne stajae vode Opte karakteristike: Guste, 2.5 do 4 m visoke potpuno zatvorene travne formacije - traci, u kojima apsolutno dominiraju trska <Phragmites communis>, sita <Schoenoplectus (Scirpus) lacustris>ili razliite vrste rogoza - <Typha latifolia>, <T. angustifolia>, <Typha laxmannii>. Fiziognomski, fitocenoloki i floristiki veoma slino sa stanitima tipa C3.23 - emerzne grupacije rogoza. Ekologija: Vodom se snabdevaju uglavnom od podzemnih voda i reka, kao i od padavina i povrinskih tokova koji se slivaju sa uzdignutijih terena. Ove vode donose veliku koliinu mineralnih soli. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjeno u nizijskim do brdskim predelima Srbije, naroito u Vojvodini i umadiji. Ekvivalentne zajednice: Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. phragmitetosum Schmalle 1939 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. schoenoplectetosum lacustris Soo 1957 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. thyphaetosum latifoliae Pinatti 1953 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. typhetosum (angustifoliae-latifoliae) So 1973 Typhaetum laxmannii prov. Karakteristine vrste: Alisma plantago-aquatica, Myosotis scorpioides, Oenanthe fistulosa, Scirpus lacustris, Typha angustifolia, Typha latifolia, Typha laxmannii Osnovna literatura: JovaR958, RanV002, RanV988
D5.11 Grupacije <Phragmites australis> obino bez slobodne stajae vode

133 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Opte karakteristike: Guste do 4 m visoke potuno zatvorene travne formacije - traci, u kojima apsolutno dominira trska <Phragmites communis>. Fiziognomski, fitocenoloki i floristiki veoma slino sa stanitima tipa C3.21 - grupacije trske na obalama. Ekologija: Za razliku od stanita tipa C3.21, ovi traci se razvijaju na mestima koja su suva tokom jednog znaajnijeg perioda u godini. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjeno. Fitocenoloki obradjene sastojine sa Jasenice i doline Velike Morave Ekvivalentne zajednice: Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. phragmitetosum Schmalle 1939 Karakteristine vrste: JovaR958, RanV002, RanV988 D5.12 Grupacije <Scirpus lacustris> obino bez slobodne stajae vode Opte karakteristike: Guste do 3 m visoke, esto potuno zatvorene travne formacije - traci, u kojima apsolutno dominira sita <Schoenoplectus (Scirpus) lacustris>. Fiziognomski, fitocenoloki i floristiki veoma slino sa stanitima tipa C3.22 - grupacije site na obalama. Ekologija: Vlana stanita, sa visokim nivoom podzemnih voda. Preko leta ne presuuje, ali za razliku od C3.22 nema slobodne stajae vode. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjeno u nizijskim do brdskim predelima Srbije, naroito u Vojvodini i umadiji. Fitocenoloki obradjene sastojine sa Jasenice i doline Velike Morave Ekvivalentne zajednice: Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. schoenoplectetosum lacustris Soo 1957 Karakteristine vrste: Alisma plantago-aquatica, Myosotis scorpioides, Oenanthe fistulosa Osnovna literatura: JovaR958, RanV002, RanV988 D5.13 Grupacije <Typha> obino bez slobodne stajae vode Opte karakteristike: Guste do 2,5 m visoke potuno zatvorene travne formacije - traci, u kojima dominiraju razliite vrste rogoza - <Typha latifolia>, <T. angustifolia>, <Typha laxmannii>. Fiziognomski, fitocenoloki i floristiki veoma slino sa stanitima tipa C3.23 - emerzne grupacije rogoza. Ekologija: Vlana stanita, sa visokim nivoom podzemnih voda. Preko leta ne presuuje, ali za razliku od C3.23 nema slobodne stajae vode. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjeno u nizijskim do brdskim predelima Srbije, naroito u Vojvodini i umadiji. Ekvivalentne zajednice: Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. thyphaetosum latifoliae Pinatti 1953 Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. typhetosum (angustifoliae-latifoliae) So 1973 Typhaetum laxmannii prov. Karakteristine vrste: Scirpus lacustris, Typha angustifolia, Typha latifolia, Typha laxmannii Osnovna literatura: JovaR958, RanV002, RanV988
D5.131 Grupacije <Typha latifolia> obino bez slobodne stajae vode Opte karakteristike: Stanita kojima fiziognomiju odreuje vrsta <Typha latifolia>, iji busenovi formiraju gust vegetacijski sklop. Ekologija: Vlana stanita, sa visokim nivoom podzemnih voda. Preko leta ne presuuje, ali za razliku od C3.23 nema slobodne stajae vode tokom cele godine. Opte rasprostranjenje: rasprostranjeno Rasprostranjenje u Srbiji: rasprostranjeno Ekvivalentne zajednice: Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. thyphaetosum latifoliae Pinatti 1953 Karakteristine vrste: Typha latifolia, Carex riparia Osnovna literatura: JovaR958, RanV002, RanV988
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 134 : ...

D5.132 Grupacije <Typha angustifolia> obino bez slobodne stajae vode Opte karakteristike: Stanita kojima fiziognomiju odreuje vrsta <Typha angustifolia>, iji busenovi formiraju gust vegetacijski sklop. Ekologija: Vlana stanita, sa visokim nivoom podzemnih voda. Preko leta ne presuuje, ali za razliku od C3.23 nema slobodne stajae vode tokom cele godine. Opte rasprostranjenje: rasprostranjeno Rasprostranjenje u Srbiji: rasprostranjeno Ekvivalentne zajednice: Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 subass. thyphaetosum angustifoliae Soo 1973 Osnovna literatura: JovaR958 D5.133 Grupacije <Typha laxmannii> obino bez slobodne stajae vode Opte karakteristike: Stanita kojima fiziognomiju odreuje vrsta <Typha laxmannii>, iji busenovi formiraju gust vegetacijski sklop. Ekologija: Vlana stanita, sa visokim nivoom podzemnih voda. Razvijaju se pored malih renih tokova, na mestima gde se voda izliva i natapa mala udubljenja na obali. Dubina vode do 10 cm, a preko leta potpuno presui. Opte rasprostranjenje: nepoznato Rasprostranjenje u Srbiji: Redak tip traka sa rogozom. Zabeleen samo u jugoistonoj Srbiji, pored reke Pinje i kod Vranjske banje. Ekvivalentne zajednice: Typhaetum laxmannii prov. Osnovna literatura: RanN003, ZlatB004

D5.2 Grupacije visokih aeva obino bez slobodne stajae vode Opte karakteristike: Gusto zbijene, 60 do 100 cm visoke, busenaste travolike formacije kojima fiziognomiju odreuju visoki aevi <Carex riparia>, <Carex vulpina>, <Carex otrubae>, <Carex acuta> (= <Carex gracilis>), <Carex acutiformis>, <Carex paniculata>, <Carex disticha>, <Carex buekii>, <Carex caespitosa>, <Carex appropinquata> (= <Carex paradoxa>), <Carex pseudocypreus>, <Carex elata> ili otrice <Pycreus (Cyperus) longus> i <Cladium mariscus>. Ekologija: Obale rukavaca, bara i ritova na niskim poloajima sa visokim vodostajem podzemnih voda preko cele godine. Prilikom plavljenja voda donese veliku koliinu peska i mulja. Voda se zadrava do druge polovine juna, a nekad i due. Stanite je veoma vlano i kad se voda povue. Zemljite je tipa vlanog pseudogleja, zbijeno, teko i glinovito, na maloj dubini nepropusno za vodu. Nadmorska visina: 70-1250 m. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Golija (Koaninovo jezero), Kopaonik, Tara, dolina Jasenice i Velike Morave, dolina June Morave, Stara planina.(Temaki manastir, Bukovica, Mirkovci i Nanin kladenac), Vlasinska visoravan, klisura Jerme, pored Moravice nedaleko od Sokobanje, Aleksandrovac i Kumarevski virovi kod Vranja; Vojvodina: Obedska bara, jugozapadni Banat, jugozapadni Srem, donji tok reke Tise, Koviljski rit, Subotiko-Horgoka peara, izmeu Bakog Monotora i Bezdana: unjar, trbac ("Velika dombara"); istoni obod Subotike peare: depresija u Bukvau; depresije Selevenjskih pustara Ekvivalentne zajednice: Caricetum gracilis (Almquist 1929) R. Tx. 1937 Caricetum gracilis R. Tx. 1937 salvinetosum natantis Parabuski, Butorac 1994 Caricetum gracilis R. Tx. 1937 rumicetosum hydrolapathi Parabuski, Butorac, 1994 Caricetum gracilis R. Tx. 1937 lysimachietosum vulgaris Parabuski, Butorac 1994 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 caricetosum gracilis R Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 caricetosum gracilis R. Jovanovi 1965 Caricetum acutiformis Rauer 1937 Caricetum acutiformis-ripariae So (1927) 1969 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 caricetosum acutiformis R. Jov. 1965 135 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 caricetosum acutiformis R. Jovanovi 1965 Caricetum gracilis-vulpinae Bal.-Tula. 1963 Caricetum vulpariae tip Jankovi et Tati 1985 Caricetum vulpinae Novinski 1927 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 caricetosum vulpinae R. Jovanovi 1958 Caricetum acutiformis-ripariae So (1927) 1969 caricetosum ripariae So 1973 Caricetum ripariae So 1928 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 caricetosum ripariae R. Jovanovi 1965 Caricetum rostratae tip R. Jovanovi 1983 Caricetum rostratae-vesicariae W. Koch 1926 tip R. Jovanovi 1983 Caricetum vesicariae Zlyomi 1931, Br.-Bl. et Denis 1933 Caricetum inflato-vesicariae W. Koch 1926 Caricetum elatae W. Koch 1926 Caricetum elatae W. Koch 1926 Caricetum paniculatae tip D. Lakui 1991 Caricetum paniculatae Wang. 1916 Eriophoro-Caricetum paniculatae R. Jov. 1983 Lythro-Caricetum paniculatae Gaji 1989 Sparganieto-Chlorocyperetum longi Horvati 1934 Karakteristine vrste: Agrostis alba, Alisma plantago-aquatica, Alopecurus pratensis, Althaea officinalis, Betula pendula, Butomus umbellatus, Caltha palustris, Carex acuta, Carex acutiformis, Carex distans, Carex elata, Carex goodenowii, Carex gracilis subsp. corynophora, Carex hirta, Carex lepidocarpa, Carex nigra, Carex paniculata, Carex riparia, Carex rostrata, Carex vesicaria, Carex vulpina, Cyperus longus, Drepanocladus exanulatus, Epilobium palustre, Equisetum limosum, Equisetum palustre, Euphorbia palustris, Galium elongatum, Galium palustre, Glyceria maxima, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Iris pseudacorus, Juncus articulatus, Juncus effusus, Leucojum aestivum, Lysimachia nummularia, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Myosotis palustris, Oenanthe aquatica, Oenanthe fistulosa, Phalaris arundinacea, Phragmites communis, Picea abies, Plagiothecium ruthei, Poa palustris, Polygonum amphibium subsp. terrestre, Polygonum hydropiper, Potentilla erecta, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Rorippa amphibia, Rorippa sylvestris, Rumex crispus, Schoenoplectus lacustris, Scirpus sylvaticus, Scutellaria galericulata, Senecio paludosus, Sium latifolium, Sparganium neglectum, Stachys palustris, Teucrium scordium, Typha angustifolia, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: BabiN955, BabiN971a, ButoB002, ButoB987, ButoB997, ButoB999a, anaM976, GajiM986, GajiM989, GajiM991, JovaR958, JovaR958, JovaR965, JovaR969a, JovaR971a, JovaR983a, JovaR983c, JovaR991, KojiM004, LakuD996, MiiV978, MiiV985b, MiiV994, PanjB983, ParaS985, ParaS986, ParaS989, ParaS994, RanV002, RanV988, Rau980, Slav940, ZupaM986
D5.21 Grupacije visokih aeva <Carex> spp. Opte karakteristike: Gusto zbijene, 60 do 100 cm visoke, busenaste travolike formacije kojima fiziognomiju odreuju visoki aevi <Carex riparia>, <Carex vulpina>, <Carex otrubae>, <Carex acuta> (= <Carex gracilis>), <Carex acutiformis>, <Carex paniculata>, <Carex disticha>, <Carex buekii>, <Carex caespitosa>, <Carex appropinquata> (= <Carex paradoxa>), <Carex pseudocypreus> ili <Carex elata>, koji esto grade tako guste sastojine da u njima nema dovoljno prostora za druge movarne biljke. Ekologija: Obale rukavaca i bara na niskim poloajima sa visokim vodostajem podzemnih voda preko cele godine. Prilikom plavljenja voda donese veliku koliinu peska i mulja. Voda se zadrava do druge polovine juna, a nekad i due. Stanite je veoma vlano i kad se voda povue. Zemljite je tipa vlanog pseudogleja, zbijeno, teko i glinovito, na maloj dubini nepropusno za vodu. Nadmorska visina: 701250 m. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 136 : ...

Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Golija (Koaninovo jezero), Kopaonik, Tara, dolina Jasenice i Velike Morave, dolina June Morave, Stara planina.(Temaki manastir, Bukovica, Mirkovci i Nanin kladenac), Vlasinska visoravan, pored Moravice nedaleko od Sokobanje; Vojvodina: Obedska bara, jugozapadni Banat, jugozapadni Srem, donji tok reke Tise, Koviljski rit, Subotiko-Horgoka peara, izmeu Bakog Monotora i Bezdana: unjar, trbac ("Velika dombara"); istoni obod Subotike peare: depresija u Bukvau; depresije Selevenjskih pustara Ekvivalentne zajednice: Caricetum gracilis (Almquist 1929) R. Tx. 1937 Caricetum gracilis R. Tx. 1937 salvinetosum natantis Parabuski, Butorac 1994 Caricetum gracilis R. Tx. 1937 rumicetosum hydrolapathi Parabuski, Butorac, 1994 Caricetum gracilis R. Tx. 1937 lysimachietosum vulgaris Parabuski, Butorac 1994 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 caricetosum gracilis R Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 caricetosum gracilis R. Jovanovi 1965 Caricetum acutiformis Rauer 1937 Caricetum acutiformis-ripariae So (1927) 1969 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 caricetosum acutiformis R. Jov. 1965 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 caricetosum acutiformis R. Jovanovi 1965 Caricetum gracilis-vulpinae Bal.-Tula. 1963 Caricetum vulpariae tip Jankovi et Tati 1985 Caricetum vulpinae Novinski 1927 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 caricetosum vulpinae R. Jovanovi 1958 Caricetum acutiformis-ripariae So (1927) 1969 caricetosum ripariae So 1973 Caricetum ripariae So 1928 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 caricetosum ripariae R. Jovanovi 1965 Caricetum rostratae tip R. Jovanovi 1983 Caricetum rostratae-vesicariae W. Koch 1926 tip R. Jovanovi 1983 Caricetum vesicariae Zlyomi 1931, Br.-Bl. et Denis 1933 Caricetum inflato-vesicariae W. Koch 1926 Caricetum elatae W. Koch 1926 Caricetum elatae W. Koch 1926 Caricetum paniculatae tip D. Lakui 1991 Caricetum paniculatae Wang. 1916 Eriophoro-Caricetum paniculatae R. Jov. 1983 Lythro-Caricetum paniculatae Gaji 1989 Karakteristine vrste: Agrostis alba, Alisma plantago-aquatica, Alopecurus pratensis, Althaea officinalis, Betula pendula, Butomus umbellatus, Caltha palustris, Carex acuta, Carex acutiformis, Carex distans, Carex elata, Carex goodenowii, Carex gracilis subsp. corynophora, Carex hirta, Carex lepidocarpa, Carex nigra, Carex paniculata, Carex riparia, Carex rostrata, Carex vesicaria, Carex vulpina, Drepanocladus exanulatus, Epilobium palustre, Equisetum limosum, Equisetum palustre, Euphorbia palustris, Galium elongatum, Galium palustre, Glyceria maxima, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Iris pseudacorus, Juncus articulatus, Juncus effusus, Leucojum aestivum, Lysimachia nummularia, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Myosotis palustris, Oenanthe aquatica, Oenanthe fistulosa, Phalaris arundinacea, Phragmites communis, Picea abies, Plagiothecium ruthei, Poa palustris, Polygonum amphibium subsp. terrestre, Polygonum hydropiper, Potentilla erecta, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Rorippa amphibia, Rorippa sylvestris, Rumex crispus, Schoenoplectus lacustris, Scirpus sylvaticus, Scutellaria galericulata, Senecio paludosus, Sium latifolium, Stachys palustris, Teucrium scordium, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: BabiN955, BabiN971a, ButoB002, ButoB987, ButoB997, GajiM986, GajiM989, GajiM991, JovaR958, JovaR958, JovaR965, JovaR969a, JovaR971a, JovaR983a, JovaR983c, JovaR991, KojiM004, LakuD996, MiiV978, MiiV985b, MiiV994, PanjB983, ParaS985, ParaS986, ParaS989, ParaS994, RanV002, RanV002, RanV988, Rau980, ZupaM986
D5.211 Grupacije <Carex acuta> i <Carex acutiformis>

137 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Opte karakteristike: Stanita razvijena pored manjih renih tokova u planinskim predelima, ali i u dolinama velikih reka, na kojima se razvija vegetacija u kojoj dominiraju vrste <Carex acuta> (= <Carex gracilis>) i <Carex acutiformis>, koje grade iste sastojine u kojima gotovo da nema mesta za druge biljne vrste. Ekologija: Javljaju se na obalama vodotokova, gde predstavljaju prelaznu fazu od traka prema suvljim tipovima vegetacije. Nivo podzemnih voda je visok, zemljite je vlano, muljevito i nikad ne presuuje. Nadmorska visina 100 do 1500 m. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Vlasinska visoravan i Vojvodina (donji tok reke Tise) U Srbiji verovatno est tip zajednica na vlanim stanitima od nizije do planinskih predela. Fitocenoloki su obradjene sastojine sa Vlasinske visoravani, Obedske bare, donjeg dela toka reke Tise u Vojvodini, dolina Jasenice i Velike Morave, podruja jugozapadnog Banata i jugozapadnog Srema. Ekvivalentne zajednice: Caricetum gracilis (Almquist 1929) R. Tx. 1937 Caricetum gracilis R. Tx. 1937 salvinetosum natantis Parabuski, Butorac 1994 Caricetum gracilis R. Tx. 1937 rumicetosum hydrolapathi Parabuski, Butorac, 1994 Caricetum gracilis R. Tx. 1937 lysimachietosum vulgaris Parabuski, Butorac 1994 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 caricetosum gracilis R Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 caricetosum gracilis R. Jovanovi 1965 Caricetum acutiformis Rauer 1937 Caricetum acutiformis-ripariae So (1927) 1969 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 caricetosum acutiformis R. Jov. 1965 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 caricetosum acutiformis R. Jovanovi 1965 Caricetum gracilis-vulpinae Bal.-Tula. 1963 Karakteristine vrste: Alisma plantago-aquatica, Carex acuta, Carex acutiformis, Carex riparia, Carex rostrata, Carex vulpina, Epilobium palustre, Equisetum limosum, Euphorbia palustris, Galium palustre, Glyceria maxima, Iris pseudacorus, Leucojum aestivum, Lysimachia nummularia, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Myosotis palustris, Oenanthe fistulosa, Polygonum hydropiper, Ranunculus repens, Rorippa amphibia, Schoenoplectus lacustris, Scutellaria galericulata, Senecio paludosus, Sium latifolium, Stachys palustris, Teucrium scordium Osnovna literatura: ButoB987, GajiM991, JovaR958, JovaR958, JovaR965, JovaR983a, KojiM004, ParaS986, ParaS989, ParaS994, RanV002, Rau980, ZupaM986
D5.2111 <Carex acuta> grupacije Opte karakteristike: Stanita razvijena pored manjih renih tokova u planinskim predelima, ali i u dolinama velikih reka, na kojima se razvija vegetacija u kojoj dominira vrsta <Carex acuta> (= <Carex gracilis>, = <Carex tricostata>), koja gradi iste sastojine u kojima gotovo da nema mesta za druge biljne vrste. Ekologija: Javljaju se na obalama vodotokova, gde predstavljaju prelaznu fazu od traka prema suvljim tipovima vegetacije. Nivo podzemnih voda je visok, zemljite je vlano, muljevito i nikad ne presuuje. Nadmorska visina 100 do 1500 m. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: U Srbiji est tip zajednica na vlanim stanitima od nizije do planinskih predela. Fitocenoloki su obradjene sastojine sa Vlasinske visoravani, Posavine (Predvorica, Maki, eleznik, Zabre, Obedska bara), Podunavlja (Novi Ledinci, Rakovac, Petrovaradin-Sremski Karlovci, Dubovac, Dubovac-Palanka i Dubovac-Kovin) i donjeg dela toka reke Tise u Vojvodini. Ekvivalentne zajednice: Caricetum gracilis (Almquist 1929) R. Tx. 1937 Caricetum gracilis R. Tx. 1937 salvinetosum natantis Parabuski, Butorac 1994 Caricetum gracilis R. Tx. 1937 rumicetosum hydrolapathi Parabuski, Butorac, 1994 Caricetum gracilis R. Tx. 1937 lysimachietosum vulgaris Parabuski, Butorac 1994 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 caricetosum gracilis R Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 caricetosum gracilis R. Jovanovi 1965 Caricetum tricostatae-vulpinae H-i 1930 Caricetum tricostato-vulpinae Horvati 1930 typicum Babi 1955 Caricetum tricostato-vulpinae Horvati 1930 equisetosum Babi 1955 Caricetum gracilis-vulpinae Bal.-Tula. 1963 Karakteristine vrste: Carex acuta, Carex riparia, Carex rostrata, Carex vulpina, Epilobium palustre, Equisetum limosum, Euphorbia palustris, Galium palustre, Gratiola officinalis, Leucojum aestivum, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Lythrum virgatum, Mentha aquatica, Orchis palustris, Ranunculus repens, Scutellaria galericulata, Senecio paludosus, Sium latifolium, Stachys palustris, Teucrium scordium STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 138 : ...

Osnovna literatura: BabiN955, CincT956, JovaR958, JovaR983a, KojiM004, ParaS989, ParaS994, RanV002 D5.2112 <Carex acutiformis> grupacije Opte karakteristike: Stanita razvijena pored manjih renih tokova u planinskim predelima, ali i u dolinama velikih reka, na kojima se razvija vegetacija u kojoj dominira vrsta <Carex acutiformis>. Ekologija: Javljaju se na obalama vodotokova, gde predstavljaju prelaznu fazu od traka prema suvljim tipovima vegetacije. Nivo podzemnih voda je visok, zemljite je vlano, muljevito i nikad ne presuuje. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: U Srbiji verovatno est tip zajednica na vlanim stanitima u nizijskim predelima. Fitocenoloki su obradjene samo sastojine iz dolina Jasenice, dolina Velike Morave, Obedske bare, jugozapadnog Banata i jugozapadnog Srema. Ekvivalentne zajednice: Caricetum acutiformis Rauer 1937 Caricetum acutiformis-ripariae So (1927) 1969 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 caricetosum acutiformis R. Jov. 1965 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 caricetosum acutiformis R. Jovanovi 1965 Karakteristine vrste: Alisma plantago-aquatica, Carex acutiformis, Carex gracilis, Carex riparia, Carex vulpina, Euphorbia palustris, Glyceria maxima, Iris pseudacorus, Leucojum aestivum, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Myosotis palustris, Oenanthe fistulosa, Polygonum hydropiper, Ranunculus repens, Rorippa amphibia, Schoenoplectus lacustris, Sium latifolium, Stachys palustris, Teucrium scordium Osnovna literatura: ButoB987, GajiM991, JovaR958, JovaR965, JovaR983a, ParaS986, Rau980, ZupaM986

D5.212 Grupacije <Carex vulpina> i <Carex riparia> Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 60 cm visoke, buzenaste travolike formacije kojima fiziognomiju odreuju vrste <Carex riparia>, <Carex vulpina> ili <Carex otrubae>. Ekologija: Zajednice razvijene na stanitima sa visokim nivoom podzemne vode (na 15-20 cm ispod povrine) koja se tokom prolea i jeseni razliva iz dubljih depresija i uvala i plavi zemljite. To su u stvari uzdune depresije izmeu "greda" a mestimino zamovarene umske progale na stanitima umskih vrbovo-topolovih <Populeto-Salicetum> zajednica. Zemljite je tipa vlanog pseudogleja, zbijeno, teko i glinovito, na maloj dubini nepropusno za vodu. Nadmorska visina 70-650 m. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: dolina Jasenice i Velike Morave, dolina June Morave, Obedska bara, jugozapadni Banat, jugozapadni Srem, Temaki manastir, Bukovica, Mirkovci i Nanin kladenac na Staroj planini. Ekvivalentne zajednice: Caricetum vulpariae tip Jankovi et Tati 1985 Caricetum vulpinae Novinski 1927 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 caricetosum vulpinae R. Jovanovi 1958 Caricetum acutiformis-ripariae So (1927) 1969 caricetosum ripariae So 1973 Caricetum ripariae So 1928 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 caricetosum ripariae R. Jovanovi 1965 Karakteristine vrste: Agrostis alba, Alisma plantago-aquatica, Alopecurus pratensis, Althaea officinalis, Butomus umbellatus, Caltha palustris, Carex acutiformis, Carex distans, Carex gracilis subsp. corynophora, Carex hirta, Carex riparia, Carex vulpina, Equisetum palustre, Galium elongatum, Glyceria maxima, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Iris pseudacorus, Juncus articulatus, Juncus effusus, Leucojum aestivum, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Myosotis palustris, Oenanthe fistulosa, Polygonum hydropiper, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Rorippa amphibia, Rorippa sylvestris, Rumex crispus, Schoenoplectus lacustris, Scirpus sylvaticus, Sium latifolium, Stachys palustris, Teucrium scordium, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: ButoB987, GajiM991, JovaR958, JovaR965, JovaR983a, LakuD996, MiiV978, RanV988, Rau980
D5.2121 <Carex vulpinae> busenjaci Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 60 cm visoke, buzenaste travolike formacije kojima fiziognomiju odreuje vrsta<Carex vulpina>.

139 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Ekologija: Zajednice razvijene u nizjiskim i brdskim predelima, na stanitima sa visokim nivoom podzemne vode koja se tokom prolea i jeseni razliva iz dubljih depresija i uvala i plavi zemljite tipa vlanog pseudogleja. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Dolina Jasenice i Velike Morave, dolina June Morave, Temaki manastir, Bukovica, Mirkovci i Nanin kladenac na Staroj planini. Ekvivalentne zajednice: Caricetum vulpariae tip Jankovi et Tati 1985 Caricetum vulpinae Novinski 1927 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 caricetosum vulpinae R. Jovanovi 1958 Karakteristine vrste: Alisma plantago-aquatica, Carex distans, Carex riparia, Carex vulpina, Equisetum palustre, Heleocharis palustris, Juncus articulatus, Juncus effusus, Mentha aquatica, Oenanthe fistulosa, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: JovaR958, JovaR965, LakuD996, MiiV978 D5.2122 <Carex otrubae> busenjaci Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 60 cm visoke, busenaste travolike formacije kojima fiziognomiju odreuju vrste <Carex otrubae>. Ekologija: Zajednice razvijene u nizjiskim i brdskim predelima, na stanitima sa visokim nivoom podzemne vode koja se tokom prolea i jeseni razliva iz dubljih depresija i uvala i plavi zemljite tipa vlanog pseudogleja. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita ovog tipa u Srbiji nisu zabeleena, ali postoji mogunost da se mogu javiti u nizijskim i brdskim podrujima, na periodino plavljenim stanitima u zoni vrbovo-toplovih uma. D5.2123 <Carex riparia> grupacije Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 60 cm visoke, buzenaste travolike formacije kojima fiziognomiju odreuju vrste <Carex riparia>. Ekologija: Zajednice razvijene na stanitima sa visokim nivoom podzemne vode koja se tokom prolea i jeseni razliva iz dubljih depresija i uvala i plavi zemljite tipa vlanog pseudogleja. Nadmorska visina: 70-300 m. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: dolina Jasenice i Velike Morave, dolina June Morave, Obedska bara, jugozapadni Banat, jugozapadni Srem Ekvivalentne zajednice: Caricetum ripariae So 1928 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jov. 1955 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 Caricetum vulpinae-ripariae R. Jovanovi 1958 caricetosum ripariae R. Jovanovi 1965 Caricetum acutiformis-ripariae So (1927) 1969 caricetosum ripariae So 1973 Karakteristine vrste: Agrostis alba, Alisma plantago-aquatica, Alopecurus pratensis, Althaea officinalis, Butomus umbellatus, Caltha palustris, Carex acutiformis, Carex gracilis subsp. coriophora, Carex hirta, Carex riparia, Carex vulpina, Euphorbia palustris, Galium elongatum, Glyceria maxima, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Iris pseudacorus, Juncus articulatus, Leucojum aestivum, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Myosotis palustris, Oenanthe fistulosa, Polygonum hydropiper, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Rorippa amphibia, Rorippa sylvestris, Rumex crispus, Schoenoplectus lacustris, Scirpus sylvaticus, Sium latifolium, Stachys palustris, Teucrium scordium, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: ButoB987, JovaR958, JovaR965, Rau980

D5.213 Grupacije <Carex rostrata> i <Carex vesicaria> Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 80 cm visoke, busenaste travolike zajednice u kojima dominiraju vrste <Carex rostrata> i <Carex vesicaria>. Ekologija: Zatresavljeni i veim delom godine poplavljeni tereni oko planinskih reka i potoka, oko vodenih basena. Nadmorska visina 80-1250 m. Geoloki sastav: silikati. Opte rasprostranjenje: srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Jugozapadni Srem, oko bara u severoistonom Banatu, Banatsko i Sremsko Podunavlje, Rakovac, Vlasinska visoravan, Kopaonik Ekvivalentne zajednice: Caricetum rostratae tip R. Jovanovi 1983 Caricetum rostratae-vesicariae W. Koch 1926 tip R. Jovanovi 1983 Caricetum vesicariae Zlyomi 1931, Br.-Bl. et Denis 1933 Caricetum inflato-vesicariae W. Koch 1926 Karakteristine vrste: Carex lepidocarpa, Carex nigra, Carex rostrata, Carex vesicaria, Galium palustre, Juncus effusus, Lythrum salicaria, Potentilla erecta Osnovna literatura: BabiN955, ParaS985, RanV002, Rau980
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 140 : ...

D5.2131 <Carex rostrata> grupacije Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 80 cm visoke, busenaste travolike zajednice u kojima dominira vrsta <Carex rostrata>. Ekologija: Zatresavljeni i veim delom godine poplavljeni tereni oko planinskih reka i potoka, oko vodenih basena. Nadmorska visina 80-1250 m. Geoloki sastav: silikati. Opte rasprostranjenje: srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa nisu zabeleene, medjutim postoji mogunost da se stanita ovog tipa javljaju i na podruju Srbije. Podatak o zajednici <Caricetum rostratae> na Kopaoniku, nije potkrepljen fitocenolokim podacima, tako da je mogue da se radi o zajednici tipa <Caricetum rostratae-vesicariae>, koja je takodje zabeleena na Kopaoniku. Ekvivalentne zajednice: Caricetum rostratae tip R. Jovanovi 1983 Osnovna literatura: LakuD996 D5.2132 <Carex vesicaria> grupacije Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 80 cm visoke, busenaste travolike zajednice u kojima dominira vrsta <Carex vesicaria>. Ekologija: Zatresavljeni i veim delom godine poplavljeni tereni oko planinskih reka i potoka, oko vodenih basena. Nadmorska visina 80-1250 m. Geoloki sastav: silikati. Opte rasprostranjenje: srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Jugozapadni Srem, oko bara u severoistonom Banatu, Banatsko i Sremsko Podunavlje, Rakovac, Vlasinska visoravan, Kopaonik Ekvivalentne zajednice: Caricetum rostratae-vesicariae W. Koch 1926 tip R. Jovanovi 1983 Caricetum vesicariae Zlyomi 1931, Br.-Bl. et Denis 1933 Caricetum inflato-vesicariae W. Koch 1926 Karakteristine vrste: Carex lepidocarpa, Carex nigra, Carex rostrata, Carex vesicaria, Galium palustre, Juncus effusus, Lythrum salicaria, Potentilla erecta Osnovna literatura: BabiN955, ParaS985, RanV002, Rau980

D5.214 Busenjaci <Carex elata> Opte karakteristike: Zbijena, do 100 cm visoka, busenasta travolika formacija iju fiziognomiju odreuje vrsta <Carex elata>, koja esto gradi tako guste sastojine da u njima nema dovoljno prostora za druge biljne vrste, koje se pojavljuju sa pojedinanim primercima. Ekologija: Obale rukavaca i bara na niskim poloajima sa visokim vodostajem podzemnih voda preko cele godine. Prilikom plavljenja voda donese veliku koliinu peska i mulja. Voda se zadrava do druge polovine juna, a nekad i due. Stanite je veoma vlano i kad se voda povue. Nadmorska visina: 70-1250 m. Opte rasprostranjenje: Srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina (Koviljski rit, Subotiko-Horgoka peara, izmeu Bakog Monotora i Bezdana: unjar, trbac ("Velika dombara"); istoni obod Subotike peare: depresija u Bukvau; depresije Selevenjskih pustara), Vlasinska visoravan Ekvivalentne zajednice: Caricetum elatae W. Koch 1926 Caricetum elatae W. Koch 1926 Karakteristine vrste: Agrostis alba, Carex elata, Carex riparia, Euphorbia palustris, Galium palustre, Iris pseudacorus, Lysimachia nummularia, Lysimachia vulgaris, Lythrum salicaria, Myosotis palustris, Oenanthe aquatica, Phalaris arundinacea, Phragmites communis, Poa palustris, Polygonum amphibium subsp. terrestre, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Rorippa amphibia, Senecio paludosus, Sium latifolium Osnovna literatura: BabiN955, BabiN971a, ButoB002, ButoB997, GajiM986, GajiM986, ParaS986, RanV002 D5.215 Busenjaci <Carex paniculata> Opte karakteristike: Zbijena, do 100 cm visoka, busenasta travolika formacija iju fiziognomiju odreuje vrsta <Carex paniculata>, koja esto gradi tako guste sastojine da u njima nema dovoljno prostora za druge biljne vrste, koje se pojavljuju sa pojedinanim primercima.

141 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Ekologija: Voda se zadrava dui deo godine, a i kada se povue stanite je jako vlano. Razvija se u manjim ili veim depresijama, koje se vodom snabdevaju pomou malih pritoka, ali i padavinama. Stanite je veoma vlano i kad se voda povue. Nadmorska visina: 900-1300 m. Opte rasprostranjenje: srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Koaninovo jezero na Goliji, Vlasinska visoravan, Kopaonik, Tara Ekvivalentne zajednice: Caricetum paniculatae tip D. Lakui 1991 Caricetum paniculatae Wang. 1916 Eriophoro-Caricetum paniculatae R. Jov. 1983 Lythro-Caricetum paniculatae Gaji 1989 Karakteristine vrste: Betula pendula, Carex goodenowii, Carex paniculata, Drepanocladus exanulatus, Galium palustre, Lythrum salicaria, Picea abies, Plagiothecium ruthei, Veronica anagallisaquatica Osnovna literatura: GajiM989, JovaR969a, JovaR971a, JovaR991, KojiM004, MiiV985b, MiiV994, RanV002 D5.216 <Carex disticha> grupacije Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 80 cm visoke, busenaste travolike zajednice u kojima dominira vrsta <Carex disticha>. Ekologija: Zatresavljeni i veim delom godine poplavljeni tereni oko nizijskih i brdskih reka i potoka i oko vodenih basena. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa nisu zabeleene, medjutim postoji mogunost da se stanita ovog tipa javljaju i na podruju Srbije. D5.217 <Carex buekii> grupacije Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 80 cm visoke, busenaste travolike zajednice u kojima dominira vrsta <Carex buekii>. Ekologija: Zatresavljeni i veim delom godine poplavljeni tereni oko nizijskih reka i potoka i oko vodenih basena. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa nisu fitocenoloki obradjene, medjutim postoji mogunost da se stanita ovog tipa javljaju i na podruju Srbije, pre svega u Vojvodini. Pored reke Moravice nedaleko od Sokobanje konstatovane su sastojine koje bi se mogle ukljuiti u ovaj tip stanita. D5.218 <Carex caespitosa> busenjaci Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 90 cm visoke, busenaste travolike zajednice u kojima dominira vrsta <Carex caespitosa>. Ekologija: Zatresavljeni i veim delom godine poplavljeni tereni oko nizijskih do planinskih reka i potoka i oko vodenih basena. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa nisu zabeleene, medjutim postoji mogunost da se stanita ovog tipa javljaju i na podruju Srbije. D5.219 <Carex appropinquata> busenjaci Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 100 cm visoke, busenaste travolike zajednice u kojima dominira vrsta <Carex appropinquata> (= <Carex paradoxa>). Ekologija: Zatresavljeni i veim delom godine poplavljeni tereni oko planinskih reka i potoka i oko vodenih basena. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa nisu zabeleene, medjutim postoji mogunost da se stanita ovog tipa javljaju i na podruju Srbije.

D5.22 Grupacije visokih iljeva <Cyperusa>, osim <Cyperus papyrus> Opte karakteristike: Emrezne do 1m visoke, po pravilu potpuno zatvorene travne formacije - traci, u kojima dominira peronjika <Pycreus (Cyperus) longus> i njoj srodne vrste. Fiziognomski, fitocenoloki i floristiki veoma slino sa stanitima tipa C3.253 - emerzne <Pycreus (Cyperus) longus> grupacije

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 142 : ...

Ekologija: Stanita sa visokim nivoom podzemne vode, koja ne presuuju ni tokom leta, ali nikada sa duim zadravanjem slobodne stajae vode. Opte rasprostranjenje: srednja Evropa, Mediteran Rasprostranjenje u Srbiji: Aleksandrovac i Kumarevski virovi kod Vranja Karakteristine vrste: Cyperus longus, Sparganium neglectum, Typha angustifolia Osnovna literatura: Slav940
D5.220 <Carex pseudocypreus> busenjaci Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 100 cm visoke, busenaste travolike zajednice u kojima dominira vrsta <Carex pseudocypreus>. Ekologija: Zatresavljeni i veim delom godine poplavljeni tereni oko reka i potoka i oko vodenih basena, od nizija do visokoplaninskih predela. Rasprostranjenje u Srbiji: Zajednice ovog tipa nisu zabeleene, medjutim postoji mogunost da se stanita ovog tipa javljaju i na podruju Srbije.

D5.24 Movarne grupacije <Cladium mariscus> Opte karakteristike: Guste do 1.5 m visoke, flrostiki siromane, esto potpuno zatvorene travne formacije - traci, u kojima dominira vrsta <Cladium mariscus>. Fiziognomski, fitocenoloki i floristiki veoma slino sa stanitima tipa C3.28 - grupacije <Cladium mariscum> na obalama vodenih basena Ekologija: Stanita sa visokim nivoom podzemne vode, koja ne presuuju ni tokom leta, ali nikada sa duim zadravanjem slobodne stajae vode. Opte rasprostranjenje: srednja Evropa, Mediteran Rasprostranjenje u Srbiji: Iako do sada nije zabeleen, ipak postoji mogunost da se ovaj tip stanita moe nai na podruju Srbije. Prema anku (1976) vrsta <Cladium marsicus> je iroko rasprostranjena u Srbiji, medjutim prema savremenim podacima (Butorac 1999) vrsta spada u grupu krajnje ugroenih taksona koji su gotovo sigurno potpuno iezli iz Vojvodine, a preostale populacije se javljaju samo na Tari (Ornice) i u klisuri Jerme u jugositonoj Srbiji. Osnovna literatura: ButoB999a, anaM976a

D5.3 Ritovi u kojima dominira <Juncus effusus> ili druge visoke site <Juncus> spp. Opte karakteristike: Gusto zbijena, do 60 cm visoka, zeljaste zajednice u kojima dominiraju visoke vrste roda <Juncus> (<Juncus effusus>, <Juncus articulatus>, <Juncus inflexus>) i pratea vegetacija. Ekologija: Prirodne i vetake depresije i podvirke u plavnim podrujima reka, neto dalje od renog korita, kod kojih vlanost unekoliko koleba. U prolee podzemna voda izbija na povrinu i udruena sa povrinskom vodom uslovljava veliku vlanost. U leto nivo podzemne vode se sputa, a povrinski sloj se isuuje. Mineralno barsko zemljite i glinoviti aluvijum; tekog mehanikog sastava, u dubljim slojevima nepropusno jer je frakcija ukupne gline velika, mnogo vea od frakcije ukupnog peska. Humusom bogata zemljita, a pH oko 8 u renim dolinama, a oko 7 u brdskom podruju Opte rasprostranjenje: palearktiki region Rasprostranjenje u Srbiji: Zapadna Morava, Sremski lesni plato, okolina Kragujevca, Vraki breg, Temaki manastir, Bukovica, Mirkovci i Nanin kladenac na Staroj planini Ekvivalentne zajednice: Agrostio-Juncetum effusi T. Cincovi 1959 Junco-Caricetum vulpinae Danon et Blaeni 1978 Junco articulatae-Caricetum vulpinae Danon et Bla. 1978 Karakteristine vrste: Agrostis alba, Alisma plantago-aquatica, Carex distans, Carex vulpina, Equisetum palustre, Gratiola officinalis, Heleocharis palustris, Juncus articulatus, Juncus effusus, Juncus inflexus, Lysimachia nummularia, Lythrum salicaria, Mentha aquatica, Oenanthe fistulosa, Oenanthe fistulosa, Poa trivialis, Potentilla reptans, Ranunculus repens, Ranunculus sardous, Veronica anagallis-aquatica Osnovna literatura: ButoB989, CincT959, MiiV978, VeljV967b, VukM988 D6 Kopneni slani i brakini ritovi i traci 143 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

Opte karakteristike: Stanita na kojima se razvija vegetacija brakinih voda (slatinska barska vegetacija) kojoj fiziognomiju odreuju vrste Juncus gerardi, Carex distans i Carex divisa ili neplavljeni traci nastali na povrinama koje su dugo bile pod slanom vodom. Ekologija: Stanita sa visokim nivoom podzemne vode, koja ne presuuju ni tokom leta ili su dugo bila pod slanom vodom. Zemljite je uvek zaslanjeno. Opte rasprostranjenje: srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina, slatine june Srbije Osnovna literatura: Slav948

D6 Kopneni slani i brakini ritovi i traci Topogena i soligena stanita koja se snabdevaju slanom ili brakinom vodom (>0,5 delova na tonu soli), bez otvorene slobodne vode, u kojima dominira nekoliko vrsta visokih helofita (biljke ukorenjene ispod vodene povrine ali sa emerznim vazdunim izdancima). Vano je da su traci i vlani busenjaci litoralne zone (pojasevi obino ui od 5 m irine) koji su ukorenjeni u otvorenoj slanoj vodi u zajednici sa drugim akvatinim vrstama kategorisani pod C3.

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 144 : ...

D6.1 Kopneni slani ritovi Opte karakteristike: Manje-vie gusto zbijene 30 do 60 cm visoke travolike formacije, u kojima dominiraju busenaste vrste <Juncus gerardi>, <Carex divisa>, <Carex distans> ili otvorene, niske 1030 cm visoke, busenaste zeljaste zajednice na veoma slanim povremeno vlanim stanitima u kojima dominiraju jednogodinje sukulentne vrste <Salicornia europaea>, <Salsola soda>, <Suaeda maritima> i <Suaeda pannonica>. Zajedniciama u fazi cvetanja izgled esto odredjuje vrsta <Scorzonera parviflora>. Zajednice se razvijaju na ivicama veih udubljenja, u obliku uzanog pojasa koji je u prolee uvek pod vodom, a preko leta dovoljno vlaan da itavo stanite ima barski izgled. Ekologija: Vlanost jako izraena, najslanija plavljena zemljita tipa solonaka, ree solonakastog solonjeca ili je podloga slabo zaslanjena sa teim mehanikim sastavom zemljita koji je tipian za barska zemljita. Opte rasprostranjenje: Nemoralna zona zapadne i centralne Evrope, posebno Panonska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: slatine oko Prokuplja, Bresniika, Lalinaka i Oblainska slatina u podnoju Jastrebca, Aleksandrovaka slatina kod Vranja; Vojvodina: ogranienog rasprostranjenja u Banatu i Bakoj - Slano Kopovo (izmeu Novog Beeja i Novog Miloeva), Rusanda (izmeu Melenaca i Kumana), Banatski Despotovac- Deraka bara, Boka, Perlez, Boar, Sanad, Senta, Kanjia, Martono, Selevenjske pustare kod Horgoa, Gakovo, Stanii, Bezdan, Sombor, Kovilj, okolina Ruskog Krstura i Kruia. Ekvivalentne zajednice: Junco-Scorzoneretum parviflorae Wendelberger 1943 Scorzonere parviflorae-Juncetum gerardi (Wenzl. 1934) Wendelberger (1943) 1950 Caricetum divisae Slavni 1948 Agrostio-Caricetum distantis (Rapcs 1927) So 1930 asteretosum Bodr. 1964 Agrostio-Caricetum distantis (Rapcs 1927) So 1930 Agrostio-Caricetum distantis (Rapcs. 1927) So 1930 typicum Bodrogkzy 1964 Carex distans-Taraxacum bessarabicum Wendelberger 1943. 1950 Salicornietum europaeae hungaricum So 1927 Salicornietum europaeae hungaricum So 1927 typicum (salicornietosum) So 1927, 1964 Salicornietum europaeae hungaricum So 1927 = Salicornietum prostratae So (1927) 1964 tj. SR-COD 220101-01=220101-02 Salicornietum europaeae So 1927 Salicornietum prostratae So (1924) 1964 Salicornietum prostratae So (1924) 1964 spergularietosum marginatae apakovi 1984 Salsoletum sodae Slavni (1939) 1948 Salicornieto- Suaedetum maritimae continentale Kneevi et Boa p.p. 1988 Saudetum pannonicae Wend. 1943 Saudetum pannonicae Wend. 1943 asteretosum pannonicae apakovi 1984 Saudetum pannonicae Wend. 1943 bolboshoenetosum maritimae apakovi 1984 Saudetum pannonicae Wend. 1943 spergularietosum mediae Vukovi 1985 Suaedeto-Kochietum prostratae prov. Kneevi, Boa, 1988 Suaedetum maritimae pannonicum (So 1927 ) corr. Vukovi R. 1983 Suaedetum maritimae pannonicum (So 1927 ) corr. Vukovi R. 1983 asteretosum pannonicae apakovi1984= ne SR-COD 220101-06 Suaedetum maritimae pannonicum (So 1927 ) corr. Vukovi R. 1983 bolboschoenetosum maritimae apakovii 1984=ne SR-COD 220101-05 Suaedetum maritimae pannonicum (So 1927 ) corr. Vukovi R. 1983 spergularietosum mediae R. Vuk. 1985 Suaedetum maritimae pannonicum (So 1927 ) corr. Vukovi R. 1983 typicum Bodrogk. 1966 Suaedetum maritimae So 1927 u SR-COD 220101-04= Suaedetum pannonicae (So 1927 ) Wendelberger 1943. 145 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

Karakteristine vrste: Agrostis alba, Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex hastata, Atriplex littoralis, Bolboschoenus maritimus, Bromus mollis, Camphorosma annua, Carex distans, Carex divisa, Crypsis aculeata, Cynodon dactylon, Festuca pseudovina, Heleocharis palustris, Heleochloa schoenoides, Hordeum maritimum subsp. gussoneanum, Juncus compressus, Juncus gerardi, Lotus tenuis, Plantago schwarzenbergiana, Podospermum canum, Puccinellia limosa, Salicornia europaea, Salsola soda, Scorzonera parviflora, Spergularia marginata, Spergularia media, Statice gmelinii, Suaeda maritima, Suaeda maritima subsp. pannonica, Taraxacum serotinum subsp. bessarabicum, Trifolium fragiferum, Trifolium pratense, Trifolium repens Osnovna literatura: KabiD985, KneA979, KneA980, KneA987, KneA988, KneA990, KneA990a, KojiM998, KojiM998, KujuM980, ParaS982, ParaS986, RanV000, Slav948, VukR983, VukR985
D6.12 Unutar Evropski slani ritovi sa grupacijama <Juncus gerardi> i <Elymus repens> Opte karakteristike: Manje-vie gusto zbijene 30 do 50 cm visoke travolike formacije, u kojima dominira vrsta <Juncus gerardi>, a izgled zajednici u fazi cvetanja odredjuje <Scorzonera parviflora>. Zajednice se razvijaju na ivicama veih udubljenja, u obliku uzanog pojasa koji je u prolee uvek pod vodom, a preko leta dovoljno vlaan da itavo stanite ima barski izgled. Ekologija: Vlanost jako izraena, podloga je slabo zaslanjena sa teim mehanikim sastavom zemljita koji je tipian za barska zemljita. Opte rasprostranjenje: Nemoralna zona zapadne i centralne Evrope, posebno Panonska nizija. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina (Baka i Banat) Ekvivalentne zajednice: Junco-Scorzoneretum parviflorae Wendelberger 1943 Scorzonere parviflorae-Juncetum gerardi (Wenzl. 1934) Wendelberger (1943) 1950 Karakteristine vrste: Agrostis alba, Heleocharis palustris, Juncus compressus, Juncus gerardi, Lotus tenuis, Scorzonera parviflora, Trifolium fragiferum Osnovna literatura: Slav948 D6.16 Unutar centralnoevropski i anatolijski busenjaci sa <Salicornia>, <Microcnemum>, <Suaeda> i <Salsola> Opte karakteristike: Otvorne, niske 10-30 cm visoke, busenaste zeljaste zajednice na veoma slanim povremeno vlanim stanitima u kojima dominiraju jednogodinje sukulentne vrste <Salicornia europaea>, <Salsola soda>, <Suaeda maritima> i <Suaeda pannonica>. Ekologija: Najslanija plavljena zemljita tipa solonaka, ree solonakastog solonjeca. Opte rasprostranjenje: Centralno Evroazijska i Irano-Anatolijska stepska i polupustinjska podruja. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: ogranienog rasprostranjenja u Banatu i Bakoj - Slano Kopovo (izmeu Novog Beeja i Novog Miloeva), Rusanda (izmeu Melenaca i Kumana), Banatski Despotovac- Deraka bara, Boka, Perlez, Boar, Sanad, Senta, Kanjia, Martono, Selevenjske pustare kod Horgoa, Gakovo, Stanii, Bezdan, Sombor, Kovilj. Ekvivalentne zajednice: Salicornietum europaeae hungaricum So 1927 Salicornietum europaeae hungaricum So 1927 typicum (salicornietosum) So 1927, 1964 Salicornietum europaeae hungaricum So 1927 = Salicornietum prostratae So (1927) 1964 tj. SRCOD 220101-01=220101-02 Salicornietum europaeae So 1927 Salicornietum prostratae So (1924) 1964 Salicornietum prostratae So (1924) 1964 spergularietosum marginatae apakovi 1984 Salsoletum sodae Slavni (1939) 1948 Salicornieto- Suaedetum maritimae continentale Kneevi et Boa p.p. 1988 Saudetum pannonicae Wend. 1943 Saudetum pannonicae Wend. 1943 asteretosum pannonicae apakovi 1984 Saudetum pannonicae Wend. 1943 bolboshoenetosum maritimae apakovi 1984 Saudetum pannonicae Wend. 1943 spergularietosum mediae Vukovi 1985
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 146 : ...

Suaedeto-Kochietum prostratae prov. Kneevi, Boa, 1988 Suaedetum maritimae pannonicum (So 1927 ) corr. Vukovi R. 1983 Suaedetum maritimae pannonicum (So 1927 ) corr. Vukovi R. 1983 asteretosum pannonicae apakovi1984= ne SR-COD 220101-06 Suaedetum maritimae pannonicum (So 1927 ) corr. Vukovi R. 1983 bolboschoenetosum maritimae apakovii 1984=ne SR-COD 220101-05 Suaedetum maritimae pannonicum (So 1927 ) corr. Vukovi R. 1983 spergularietosum mediae R. Vuk. 1985 Suaedetum maritimae pannonicum (So 1927 ) corr. Vukovi R. 1983 typicum Bodrogk. 1966 Suaedetum maritimae So 1927 u SR-COD 220101-04= Suaedetum pannonicae (So 1927 ) Wendelberger 1943. Karakteristine vrste: Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex hastata, Atriplex littoralis, Bolboschoenus maritimus, Camphorosma annua, Crypsis aculeata, Heleochloa schoenoides, Puccinellia limosa, Salicornia europaea, Salsola soda, Spergularia marginata, Spergularia media, Statice gmelinii, Suaeda maritima, Suaeda maritima subsp. pannonica Osnovna literatura: KneA987, KneA988, KneA990, KneA990a, KojiM998, ParaS986, Slav948, Slav948, VukR983, VukR985
D6.161 Panonski <Salicornia europaea> busenjaci Opte karakteristike: Otvorne, niske 10-20 cm visoke, busenaste zeljaste zajednice na veoma slanim povremeno vlanim stanitima u kojima dominira jednogodinja sukulentna vrsta <Salicornia europaea>. Ekologija: Najslanija plavljena zemljita tipa solonaka, ree solonakastog solonjeca. Opte rasprostranjenje: Centralno Evroazijska i Irano-Anatolijska stepska i polupustinjska podruja. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Slano Kopovo (izmeu Novog Beeja i Novog Miloeva), Senta i Martano u Bakoj, Dragutinovo i Vranjevo u Banatu. Ekvivalentne zajednice: Salicornietum europaeae hungaricum So 1927 Salicornietum europaeae hungaricum So 1927 typicum (salicornietosum) So 1927, 1964 Salicornietum europaeae hungaricum So 1927 = Salicornietum prostratae So (1927) 1964 tj. SRCOD 220101-01=220101-02 Salicornietum europaeae So 1927 Salicornietum prostratae So (1924) 1964 Salicornietum prostratae So (1924) 1964 spergularietosum marginatae apakovi 1984 Karakteristine vrste: Crypsis aculeata, Salicornia europaea, Spergularia marginata Osnovna literatura: KneA988, KneA990, KojiM998, ParaS986, Slav948, Slav948, VukR985 D6.162 Panonske <Salsola> zajednice Opte karakteristike: Otvorne, niske 10-30 cm visoke, busenaste zeljaste zajednice na veoma slanim povremeno vlanim stanitima u kojima dominira jednogodinja sukulentna vrsta <Salsola soda>. Ekologija: Najslanija plavljena zemljita tipa solonaka, ree solonakastog solonjeca. Opte rasprostranjenje: Centralno Evroazijska i Irano-Anatolijska stepska i polupustinjska podruja. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: severni deo Bake i Banata, uglavnom obe obale Tise od Starog Beeja do maarske granice Ekvivalentne zajednice: Salsoletum sodae Slavni (1939) 1948 Karakteristine vrste: Atriplex littoralis, Heleochloa schoenoides, Salsola soda Osnovna literatura: Slav948 D6.163 Panonski <Suaeda> busenjaci Opte karakteristike: Otvorne, niske 10-30 cm visoke, busenaste zeljaste zajednice na veoma slanim povremeno vlanim stanitima u kojima dominiraju jednogodinje sukulentne vrste <Suaeda maritima> i <Suaeda pannonica>. Ekologija: Najslanija plavljena zemljita tipa solonaka, ree solonakastog solonjeca. Opte rasprostranjenje: Centralno Evroazijska i Irano-Anatolijska stepska i polupustinjska podruja. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: ogranienog rasprostranjenja u Banatu i Bakoj - Slano Kopovo (izmeu Novog Beeja i Novog Miloeva), Rusanda (izmeu Melenaca i Kumana), Banatski Despotovac-

147 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Deraka bara, Boka, Perlez, Boar, Sanad, Senta, Kanjia, Martono, Selevenjske pustare kod Horgoa, Gakovo, Stanii, Bezdan, Sombor, Kovilj. Ekvivalentne zajednice: Salicornieto- Suaedetum maritimae continentale Kneevi et Boa p.p. 1988 Saudetum pannonicae Wend. 1943 Saudetum pannonicae Wend. 1943 asteretosum pannonicae apakovi 1984 Saudetum pannonicae Wend. 1943 bolboshoenetosum maritimae apakovi 1984 Saudetum pannonicae Wend. 1943 spergularietosum mediae Vukovi 1985 Suaedeto-Kochietum prostratae prov. Kneevi, Boa, 1988 Suaedetum maritimae pannonicum (So 1927 ) corr. Vukovi R. 1983 Suaedetum maritimae pannonicum (So 1927 ) corr. Vukovi R. 1983 asteretosum pannonicae apakovi1984= ne SR-COD 220101-06 Suaedetum maritimae pannonicum (So 1927 ) corr. Vukovi R. 1983 bolboschoenetosum maritimae apakovii 1984=ne SR-COD 220101-05 Suaedetum maritimae pannonicum (So 1927 ) corr. Vukovi R. 1983 spergularietosum mediae R. Vuk. 1985 Suaedetum maritimae pannonicum (So 1927 ) corr. Vukovi R. 1983 typicum Bodrogk. 1966 Suaedetum maritimae So 1927 u SR-COD 220101-04= Suaedetum pannonicae (So 1927 ) Wendelberger 1943. Karakteristine vrste: Aster tripolium subsp. pannonicus, Atriplex hastata, Atriplex littoralis, Bolboschoenus maritimus, Camphorosma annua, Crypsis aculeata, Puccinellia limosa, Spergularia media, Statice gmelinii, Suaeda maritima, Suaeda maritima subsp. pannonica Osnovna literatura: KneA987, KneA988, KneA990, KneA990a, KojiM998, ParaS986, Slav948, VukR983, VukR985

D6.17 Unutar Evropski slani ritovi sa grupacijama <Carex divisa> Opte karakteristike: Manje-vie gusto zbijene 40 do 60 cm visoke travolike ritske formacije, u kojima dominira vrsta <Carex divisa>. Ekologija: Vlanost jako izraena, podloga je slabo zaslanjena sa teim mehanikim sastavom zemljita koji je tipian za barska zemljita. Opte rasprostranjenje: Srednja Evropa, a posebno Panonska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Baka, slatine oko Prokuplja, Bresniika, Lalinaka i Oblainska slatina u podnoju Jastrebca, Aleksandrovaka slatina kod Vranja. Ekvivalentne zajednice: Caricetum divisae Slavni 1948 Karakteristine vrste: Agrostis alba, Carex divisa, Trifolium fragiferum Osnovna literatura: RanV000, Slav948 D6.18 Unutar Evropski slani ritovi sa grupacijama <Carex distans> Opte karakteristike: Manje-vie gusto zbijene 40 do 60 cm visoke travolike ritske formacije, u kojima dominira vrsta <Carex distans>. Ekologija: Umereno zaslanjena zemljita u prolee izloena poplavama. Opte rasprostranjenje: Srednja Evropa, a posebno Panonska nizija Rasprostranjenje u Srbiji: Okolina Ruskog Krstura i Kruia, Banat i Baka, slatine oko Prokuplja, Bresniika, Lalinaka i Oblainska slatina u podnoju Jastrebca, Aleksandrovaka slatina kod Vranja. Ekvivalentne zajednice: Agrostio-Caricetum distantis (Rapcs 1927) So 1930 asteretosum Bodr. 1964 Agrostio-Caricetum distantis (Rapcs 1927) So 1930 Agrostio-Caricetum distantis (Rapcs. 1927) So 1930 typicum Bodrogkzy 1964 Carex distans-Taraxacum bessarabicum Wendelberger 1943. 1950 Karakteristine vrste: Agrostis alba, Aster tripolium subsp. pannonicus, Bromus mollis, Carex distans, Cynodon dactylon, Festuca pseudovina, Heleocharis palustris, Hordeum maritimum subsp. gussoneanum, Juncus gerardi, Lotus tenuis, Plantago schwarzenbergiana, Podospermum canum, Puccinellia limosa, Taraxacum serotinum subsp. bessarabicum, Trifolium fragiferum, Trifolium pratense, Trifolium repens

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 148 : ...

Osnovna literatura: KabiD985, KneA979, KneA980, KneA990, KojiM998, KujuM980, ParaS982, ParaS986, RanV000, Slav948

D6.2 Koponene slane i brakine siromane grupacije helofita obino bez slobodno stajae vode Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 3 m visoke, neplavljene travne formacije - traci, u kojima dominiraju visoke helofite. Zajednice razvijene na mestima koja su bila pod slanom vodom ili na drugim slanim zemljitima. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenoloki neistraen tip stanita u Srbiji. Zajednice ovog tipa sigurno su prisutne u Vojvodini i na slatinama june Srbije u dolinama Velike i June Morave. Karakteristine vrste: Agrostis stolonifera, Alopecurus geniculatus, Beckmannia eruciformis, Oenanthe silaifolia, Phragmites australis, Rorippa kerneri Osnovna literatura: JovaR958, KneA980, RanV988, Slav948
D6.21 Suve halofilne grupacije trske <Phragmites> Opte karakteristike: Gusto zbijene, do 3 m visoke, neplavljene travne formacije - traci, u kojima dominacijom obina trska <Phragmites communis> nastale na mestima koja su bila pod slanom vodom ili na drugim slanim zemljitima. Opte rasprostranjenje: Palearktiki region. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenoloki neistraen tip stanita u Srbiji. Zajednice ovog tipa sigurno su prisutne u Vojvodini i na slatinama june Srbije u dolinama Velike i June Morave. Karakteristine vrste: Phragmites australis

149 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

E TRAVNA STANITA I STANITA VISOKIH ZELENI Neobalna stanita (misli se na morske obale !) koja su suva ili sezonski vlana (plavljenje u toku koga se formira vodena povrina iznad zemljita traje manje od est meseci) sa vie od 30 % vegetacijskog pokrivaa. Dominantna vegetacija je zeljasta ili neumska vegetacija (ukljuujui zajednice u kojima dominiraju mahovine, liajevi, paprati ili busenovi vaskularnih biljaka). Takodje ukljuuju ratrakano umovite travnate povrine sa pokrovnou drvea od 5-10 %. Ukljuuju sukcesivne korovske zajednice i odravane travnate povrine kao polja za rekreaciju ili travnjake. Ne ukljuuju redovno krena stanita u kojima dominira zeljasta vegetacija (npr. obradive povrine).

E1 Suve travne formacije Stanita sa vie od 30 % biljnog pokrivaa, gde dominira vegetacija od niskih do srednje visokih zeljastih biljaka, pre svega trava (Poaceae) i travoidnih vrsta (Cyperacea i Juncaceae), ali takodje i od briofita i liajeva. Stanita se nalaze na izrazito suvim terenima ispod gornje umske granice, u okviru planinske, brdske i nizijske zone.

E1.1 Otvorena termofilna pionirska vegetacija na peskovitom ili kamenitom tlu Opte karakteristike: Niske, otvorene, termofilne zeljaste, floristiki siromane zajednice sa dominacijom sukulenata (<Sempervivum>, <Jovibarba> i <Sedum> spp.), terofita (<Corispermum nitidum>, <Polygonum arenarium> ) ili redje viegodinjih trava (<Festuca vaginata>), koje po pravilu prate brojne efemere i efemeroide. Ekologija: Zajednice se razvijaju na veoma oskudnom peskovitom ili kamenitom tlu, na malim humkama izgraenim od krhotina stena, u brdskom, planinskom i visokoplaninskom regionu; ili zajednice naseljavaju otvorena, topla i suna stanita na eolskom pesku. Inicijalna zemljita na oba tipa podloge su bogata kalcijum karbonatom od same povrine pa su izraeno ili slabo alkalne reakcije. Stanita se javljaju na visinama izmedju 30 i 1800 m, u podruju razliitih varijanti kontinentalne, umereno-kontinentalne i planinske klime. Opte rasprostranjenje: Subokeanska, umerena, borealna ili submediteranska klimatska podruja zapadne, centralne i jugoistone Evrope. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stara planina, Radan, klisura reke Pinje, Ramska (ili RamskoZatonjska) peara, Golubaka peara, Poeanska peara, Kladovska peara, Radujevaka peara; Vojvodina: Subotiko-horgoka peara, Deliblatska peara. Ekvivalentne zajednice: Jovibarbo heuffelii-Sempervivetum zeleborii V. Randj. & G. Tomovi Sedo-Sempervivetum erythraei V. Randj. Scillo autumnalae-Sedetum stefco V. Randj. & B. Zlatkovi Alysseto-Festucetum vaginatae Stjepanovi-Veselii 1953 Alysseto-Festucetum vaginatae Stjepanovi-Veselii 1953 Alysso-Festucetum vaginatae L. Stjepanovi-Veselii 1953 Festucetum vaginatae danubiale So 1929 Festucetum vaginatae danubiale So 1929 festucetosum vaginatae (Mag. 1933) So 1955 Festucetum vaginatae danubiale So 1929 fumanetosum (Mag. 1933) So 1959
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 150 : ...

1955

Festucetum vaginatae danubiale So 1929 salicetosum rosmarinifoliae (Mag. 1933) So

Festucetum vaginatae danubiale So 1929 stipetosum joannis So (1929) 1959 Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovi-Veselii 1956 Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovi-Veselii 1956 fumanetosum L. Stjepanovi-Veselii 1956 Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovi-Veselii 1956 muscetosum L. Stjepanovi-Veselii 1956 Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovi-Veselii 1956 stipetosum joanis L. Stjepanovi-Veselii 1956 Festucetum vaginatae deliblaticum Stjepanovi-Veselii 1953 typicum Stjep.-Vesel. 53 Festucetum vaginatae kladovense L. Stjepanovi-Veselii 1956 Festucetum vaginatae kladovense Stjepanovi-Veselii 1956 typicum Stjep.-Vesel. 56 Festucetum vaginatae mixtum Gaji 1986 salicetosum rosmarinifoliae (Mag. 1933) So 1955 Festucetum vaginatae mixtum Gaji 1986 calamagrostetosum Gaj. 86 Festucetum vaginatae mixtum Gaji 1986 cladonietosum foliaceae Gaj. 86 Festucetum vaginatae mixtum Gaji 1986 salicetum rosmarinifoliae (Magyar) So Festucetum vaginatae mixtum Gaji 1986 stypetosum sabulosae Gaj. 86 Festucetum vaginatae ramo-pozezense L. Stjepanovi-Veselii 1956 Festucetum vaginatae ramo-pozezense L. Stjepanovi-Veselii 1956 fumanetosum L. Stjepanovi-Veselii 1956 Festucetum vaginatae ramo-pozezense L. Stjepanovi-Veselii 1956 stipetosum joanis L. Stjepanovi-Veselii 1956 Festucetum vaginatae ramo-poeense Stjep.-Vesel. 1956 typicum Stjep.-Vesel. 56 Corispermeto-Polygonetum arenariae L. Stjepanovi-Veselii 1952 Corynephoro-Festucetum vaginatae croaticum Sokli 1943 Karakteristine vrste: Agrostis rupestris, Alyssum alyssoides, Alyssum montanum subsp. gmelinii, Andropogon ischaemum, Arenaria serpyllifolia, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Barbula ruralis, Centaurea arenaria, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Colchicum arenarium, Corispermum nitidum, Corynephorus canescens, Crocus variegatus, Cynodon dactylon, Dianthus moesiacus, Eryngium campestre, Euphorbia seguierana, Festuca airoides, Festuca vaginata, Fumana procumbens, Jovibarba heuffelii, Koeleria glauca, Lichenes sp., Poa bulbosa, Polygonum arenarium, Scilla autumnalis, Sedum annuum, Sedum stefco, Sempervivum erythraeum, Sempervivum zeleborii, Silene conica, Silene otites, Stipa capillata, Thymus glabrescens, Thymus serpyllum subsp. serpyllum, Thymus vandasii, Tragopogon floccosus Osnovna literatura: ButoB993d, ButoB002, ButoB999, GajiM986, HorvI974, ParaS986, ParaS986c, RanV003, SoklI943, SooR973, StjeL953, StjeL956, ZupaM986
E1.11 Euro-sibirske zeljaste zajednice na krhotinama stenja Opte karakteristike: Otvorene, termofilne niske zeljaste zajednice sa dominacijom sukulentnih <Sempervivum>, <Jovibarba> i <Sedum> vrsta, koje po pravilu prate brojne efemere i efemeroide. Ekologija: Zajednice se razvijaju na veoma oskudnom peskovitom ili kamenitom tlu, na malim humkama izgraenim od krhotina stena, u brdskom, planinskom i visokoplaninskom regionu, na nadmorskim visinama od 300 do 1800 m.. Na ovim stanitima su jako izraeni procesi erozije i usitnjavanja stena. Opte rasprostranjenje: Zapadna i Srednja Evropa, fragmentarno i u istonoj i jugoistonoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Veravatno ire rasprostranjen tip stanita koji je u Srbiji veoma slabo istraen. Oskudni podaci poztoje za lokalitete: Stara planina, Radan, klisura reke Pinje. Ekvivalentne zajednice: Jovibarbo heuffelii-Sempervivetum zeleborii V. Randj. & G. Tomovi Sedo-Sempervivetum erythraei V. Randj. Scillo autumnalae-Sedetum stefco V. Randj. & B. Zlatkovi

151 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Karakteristine vrste: Agrostis rupestris, Dianthus moesiacus, Festuca airoides, Jovibarba heuffelii, Scilla autumnalis, Sedum annuum, Sedum stefco, Sempervivum erythraeum, Sempervivum zeleborii, Thymus vandasii Osnovna literatura: RanV003
E1.111 Zajednice <Sempervivum> i <Jovibarba> na krhotinama stenja Opte karakteristike: Jako eksponirane krhotine stena, koje grade karakteristine humke unutar planinskih i visokoplaninskih panjaka, na kojima se razvija niska otvorena zeljasta vegetacija kojoj fiziognomiju odreuju uvarkue <Sempervivum erythraeum>, <Sempervivum zeleborii> i <Jovibarba heuffelii>. Ekologija: Stanita sa veoma oskudnim zemljinim pokrivaem, na crvenim permskim pearima ili andezitima, na nadmorskim visinama od 1000 do 1800 m. Opte rasprostranjenje: Zapadna i Srednja Evropa, Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Stara planina, Radan Ekvivalentne zajednice: Jovibarbo heuffelii-Sempervivetum zeleborii V. Randj. & G. Tomovi Sedo-Sempervivetum erythraei V. Randj. Karakteristine vrste: Agrostis rupestris, Dianthus moesiacus, Festuca airoides, Jovibarba heuffelii, Sedum annuum, Sempervivum erythraeum, Sempervivum zeleborii, Thymus vandasii Osnovna literatura: RanV003 E1.112 Zajednice <Sedum stefco> na krhotinama stenja Opte karakteristike: Krhotine stena u podnoju veih kamenih blokova na andezitima, na kojima se razvija niska otvorena zeljasta vegetacija kojoj fiziognomiju odreuje vrsta <Sedum stefco>. Ekologija: Stanita sa veoma oskudnim zemljinim pokrivaem, na andezitima, na nadmorskim visinama od 300 do 1000 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Radan, klisura reke Pinje Ekvivalentne zajednice: Scillo autumnalae-Sedetum stefco V. Randj. & B. Zlatkovi Karakteristine vrste: Scilla autumnalis, Sedum stefco Osnovna literatura: RanV003

E1.12 Euro-sibirske zeljaste zajednice na krenjakom pesku Opte karakteristike: Pionirske zajednice se razvijaju kako na peskovitim stanitima koja nemaju izraen dinski reljef (Kladovska peara na primer i pearske istine u Selevenjskoj umi kod Horgoa), tako isto i u podrujima koja su okarakterisana dinama (Deliblatska peara i Poeanska peara). Sastojine ovog tipa vegetacije su floristiki siromane, i otvorenog sklopa i pokrovnosti najvie do 50 %. Izgrauju ih jednogodinje biljke i viegodinje trave, a njihovu fiziognomiju odreuju najei edifikatori: <Corispermum nitidum>, <Polygonum arenarium> i <Festuca vaginata>. Ekologija: Stanita su otvorena, topla i suna; podloga eolski pesak (sivi, beli, uti, smei, crni), bogat kalcijum karbonatom od same povrine, slabo alkalne reakcije. Klima je kontinentalna (panonska). Zbog karaktera podloge velika je temperaturna amplituda izmeu dana i noi. Podzemne vode su u Subotikoj peari na 2 do 4 m od povrine tla, pa se u depresijama razvija movarna i tresavska vegetacija, a postoje i jezera. U Deliblatskoj peari podzemne vode su na velikim dubinama. Na Selevenjskim pustarama je mala razlika izmeu minimalne i maksimalne visine (85-93 m.n.v.). Slino je i na Subotikoj peari (126 do 130, odnosno na ikeriji i do 137 m). Razlike su najizraenije na Deliblatskoj peari, gde raspon izmeu vrhova dina i meudinskih udolina moe biti i 30 m. Najjnii deo ove peare je Dragiev hat - 78 m., dok su maksimalne visinske kote oko 200 metara (Pluc - 192 m i Crni vrh-189 m ). Od peara na desnoj obali Dunava dinski reljef imaju Golubaka peara (dine preko 100 m.) i Poeanska peara, gde postoje i peani bregovi: Veliko brdo (113 m) i Tronjica (137 m). Opte rasprostranjenje: Zapadna Evropa, centralna Evropa, samo lokalno u severoistonoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Obodni deo Panonskog basena. Subotiko-horgoka peara, Deliblatska peara, Ramska (ili Ramsko-Zatonjska) peara, Golubaka peara, Poeanska peara, Kladovska peara i Radujevaka peara.
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 152 : ...

Ekvivalentne zajednice: Alysseto-Festucetum vaginatae Stjepanovi-Veselii 1953 Alysseto-Festucetum vaginatae Stjepanovi-Veselii 1953 Alysso-Festucetum vaginatae L. Stjepanovi-Veselii 1953 Festucetum vaginatae danubiale So 1929 Festucetum vaginatae danubiale So 1929 festucetosum vaginatae (Mag. 1933) So 1955 Festucetum vaginatae danubiale So 1929 fumanetosum (Mag. 1933) So 1959 Festucetum vaginatae danubiale So 1929 salicetosum rosmarinifoliae (Mag. 1933) So 1955 Festucetum vaginatae danubiale So 1929 stipetosum joannis So (1929) 1959 Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovi-Veselii 1956 Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovi-Veselii 1956 fumanetosum L. StjepanoviVeselii 1956 Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovi-Veselii 1956 muscetosum L. StjepanoviVeselii 1956 Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovi-Veselii 1956 stipetosum joanis L. Stjepanovi-Veselii 1956 Festucetum vaginatae deliblaticum Stjepanovi-Veselii 1953 typicum Stjep.-Vesel. 53 Festucetum vaginatae kladovense L. Stjepanovi-Veselii 1956 Festucetum vaginatae kladovense Stjepanovi-Veselii 1956 typicum Stjep.-Vesel. 56 Festucetum vaginatae mixtum Gaji 1986 salicetosum rosmarinifoliae (Mag. 1933) So 1955 Festucetum vaginatae mixtum Gaji 1986 calamagrostetosum Gaj. 86 Festucetum vaginatae mixtum Gaji 1986 cladonietosum foliaceae Gaj. 86 Festucetum vaginatae mixtum Gaji 1986 salicetum rosmarinifoliae (Magyar) So Festucetum vaginatae mixtum Gaji 1986 stypetosum sabulosae Gaj. 86 Festucetum vaginatae ramo-pozezense L. Stjepanovi-Veselii 1956 Festucetum vaginatae ramo-pozezense L. Stjepanovi-Veselii 1956 fumanetosum L. Stjepanovi-Veselii 1956 Festucetum vaginatae ramo-pozezense L. Stjepanovi-Veselii 1956 stipetosum joanis L. Stjepanovi-Veselii 1956 Festucetum vaginatae ramo-poeense Stjep.-Vesel. 1956 typicum Stjep.-Vesel. 56 Corispermeto-Polygonetum arenariae L. Stjepanovi-Veselii 1952 Corynephoro-Festucetum vaginatae croaticum Sokli 1943 Karakteristine vrste: Alyssum alyssoides, Alyssum montanum subsp. gmelinii, Andropogon ischaemum, Arenaria serpyllifolia, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Barbula ruralis, Centaurea arenaria, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Colchicum arenarium, Corispermum nitidum, Corynephorus canescens, Crocus variegatus, Cynodon dactylon, Eryngium campestre, Euphorbia seguierana, Festuca vaginata, Fumana procumbens, Koeleria glauca, Lichenes sp., Poa bulbosa, Polygonum arenarium, Silene conica, Silene otites, Stipa capillata, Thymus glabrescens, Thymus serpyllum subsp. serpyllum, Tragopogon floccosus Osnovna literatura: ButoB002, ButoB993d, ButoB999, GajiM986, HorvI974, ParaS986, ParaS986c, SoklI943, SooR973, StjeL953, StjeL956, ZupaM986
E1.121 Otvorena termofilna pionirska vegetacija na pesku sa dominacijom Festuca vaginata Opte karakteristike: Otvorene niske busenaste zeljaste zajednice na pesku, u kojima dominira viegodinja trava <Festuca vaginata>. Peana podloga utie da u sastavu ovog tipa vegetacije najznaajnija uloga pripada psamofitama. Sukcesijom ka terminalnom stadijumu poveava se pokrovnost sastojina koja dostie mestimino i do 80 %. Sastojine su floristiki bogatije od inicijalne pionirske zajednice na pesku, izdiferencirane su na tri sprata i okarakterisane hemikriptofitama. Fiziognomija se razlikuje od subasocijacije do subasocijacije. Ekologija: Stanita su otvorena, topla i suna a geoloka podloga sivi, beli, uti, smei ili crni pesak eolskog porekla. On sadri veliku koliinu kalcijum karbonata od same povrine. Ponekad, usled naglog isparavanja vode na povrini peska se obrazuje vrsta korica od zrnaca peska slepljenih kreom. Mestimino te tvorevine od peska i kalcijum-karbonata lie na male "stalagmite" na vrhu kojih rastu mahovine, este u nekim sastojinama ove zajednice. Klima je kontinentalna (panonska). Zavisno od toga o kojoj je peari re podzemne vode su ili bliske povrini (Subotika peara) ili na velikim dubinama

153 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

(Deliblatska peara). Nadmorske visine su na peskovima severne Bake u intervalu od 85 -137 m., na Poeanskoj peari od 113-137m, a na Deliblatskoj od 78 do 192 m. Opte rasprostranjenje: Zapadna Evropa, centralna Evropa, samo lokalno u severoistonoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Obodni deo Panonskog basena. Subotiko-horgoka peara: Subotika peara (istine u umama Daan, Kelebijska, Krivoblatska, avolj, Hrastovaa, Bukva, Radanovaka, u Hajdukovoj pustari, Golievom kraju, i na podruju ikerije) i Selevenjske pustare (na istinama Selevenjske ume i na dinama rezervata Lofej.); Deliblatska peara (Pluc- Devojaki bunar, Flamundo, Roijana-Flamundo, Flamundo-Dolina, Flamundo-Tilva, Tilva, Kravan-Tilva, Tilva-oka, Tilva-Panjak Vakarec, esta uma-Mali Dos, Dubovac- Markuev bunar, Dubovac-Kajtasovo, lugarska kua Dubovac-Emanuelovaki vinogradi, okolina Grebenca, Grebenac-Duga Poljana, Ramska (ili RamskoZatonjska) peara (veja izmeu Vel. Orljaka i Gorice, Gorica, veja kod sela Ram, Trenjev potok, blizu Dubokog potoka, pored puta Zatonje-Ram), Golubaka peara, Poeanska peara (izmeu Branieva i Poeene, Poena- Kusi, Branievo- Vince, Branievo-reka Pek, blizu reke PekaTrsteno brdo, okolina sela Vince i Usje), Kladovska peara (povrine belog peska i zaravnjen deo manje dine ispod brda Osojne, udolice izmeu niih dina) i Radujevaka peara (nema podataka). Ekvivalentne zajednice: Alysseto-Festucetum vaginatae Stjepanovi-Veselii 1953 Alysseto-Festucetum vaginatae Stjepanovi-Veselii 1953 Alysso-Festucetum vaginatae L. Stjepanovi-Veselii 1953 Festucetum vaginatae danubiale So 1929 Festucetum vaginatae danubiale So 1929 festucetosum vaginatae (Mag. 1933) So 1955 Festucetum vaginatae danubiale So 1929 fumanetosum (Mag. 1933) So 1959 Festucetum vaginatae danubiale So 1929 salicetosum rosmarinifoliae (Mag. 1933) So 1955 Festucetum vaginatae danubiale So 1929 stipetosum joannis So (1929) 1959 Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovi-Veselii 1956 Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovi-Veselii 1956 fumanetosum L. StjepanoviVeselii 1956 Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovi-Veselii 1956 muscetosum L. Stjepanovi-Veselii 1956 Festucetum vaginatae deliblaticum L. Stjepanovi-Veselii 1956 stipetosum joanis L. StjepanoviVeselii 1956 Festucetum vaginatae deliblaticum Stjepanovi-Veselii 1953 typicum Stjep.-Vesel. 53 Festucetum vaginatae kladovense L. Stjepanovi-Veselii 1956 Festucetum vaginatae kladovense Stjepanovi-Veselii 1956 typicum Stjep.-Vesel. 56 Festucetum vaginatae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 s.l. calamagrostetosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Festucetum vaginatae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 s.l. cladonietosum foliaceae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Festucetum vaginatae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 s.l. festucetosum vaginatae danubiale Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Festucetum vaginatae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 s.l. festucetosum vaginatae deliblaticum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Festucetum vaginatae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 s.l. fumanetosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Festucetum vaginatae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 s.l. muscetosum Stjep./Vesel. 1953 Festucetum vaginatae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 s.l. salicetosum rosmarinifoliaae (Mag.) 1953 Soo (1929) 1939 Festucetum vaginatae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 s.l. stipetosum joannis Soo (1939) 1959 Festucetum vaginatae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 s.l. stipetosum subulosae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Festucetum vaginatae mixtum Gaji 1986 salicetosum rosmarinifoliae (Mag. 1933) So 1955 Festucetum vaginatae mixtum Gaji 1986 calamagrostetosum Gaj. 86 Festucetum vaginatae mixtum Gaji 1986 cladonietosum foliaceae Gaj. 86 Festucetum vaginatae mixtum Gaji 1986 salicetum rosmarinifoliae (Magyar) So Festucetum vaginatae mixtum Gaji 1986 stypetosum sabulosae Gaj. 86 Festucetum vaginatae ramo-pozezense L. Stjepanovi-Veselii 1956

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 154 : ...

Festucetum vaginatae ramo-pozezense L. Stjepanovi-Veselii 1956 fumanetosum L. StjepanoviVeselii 1956 Festucetum vaginatae ramo-pozezense L. Stjepanovi-Veselii 1956 stipetosum joanis L. StjepanoviVeselii 1956 Festucetum vaginatae ramo-poeense Stjep.-Vesel. 1956 typicum Stjep.-Vesel. 56 Karakteristine vrste: Alyssum alyssoides, Alyssum montanum subsp. gmelinii, Andropogon ischaemum, Arenaria serpyllifolia, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Barbula ruralis, Centaurea arenaria, Centaurea arenaria, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Colchicum arenarium, Crocus variegatus, Cynodon dactylon, Eryngium campestre, Euphorbia seguierana, Festuca vaginata, Fumana procumbens, Koeleria glauca, Lichenes sp., Poa bulbosa, Polygonum arenarium, Silene conica, Silene otites, Stipa capillata, Thymus glabrescens, Tragopogon floccosus Osnovna literatura: ButoB002, ButoB993d, ButoB997, ButoB999, GajiM986, HorvI974, ParaS986, ParaS986c, SooR973, StjeL953, StjeL956, ZupaM986, ZupaM986 E1.122 Otvorena termofilna pionirska vegetacija na pesku sa dominacijom Coryspermum nitidum Opte karakteristike: Otvorene, zeljaste pionirske zajednice sa dominacijom jednogodinjih biljaka <Corispermum nitidum> i <Polygonum arenarium>, koje osvajaju gole peane povrine. U nepovoljnim uslovima gole pokretne peane podloge, zajednicu gradi mali broj vrsta sa veim stepenom stalnosti. Pokrovnost sastojina je mala i iznosi od 15 do 30 %, a izuzetno i do 60 %. Zajednica pokriva i niske ravne peskove ali moe da predstavljaju i inicijalni stadijum u obrastanju dina. U uslovima surovim za ivot <Corispermum nitidum> opstaje zahvaljujui korenju dugom i preko jedan metar, koje se nalazi ispod povrine zemljita. Pored toga, boni korenovi slue da u periodu bez padavina biljka koristi kondenzacionu vlagu koja se u toku noi stvara u pesku usled velikih razlika izmeu dnevne i none temperature. Ekologija: Stanita su otvorena, topla i suna. Najznaajniji faktor koji utie na formiranje ovog tiopa vegetacije je nevezan pesak, koji vetar prevejava, nagomilava i raznosi. Pored svih onih ekstrema koji su posledica peane podloge (velike oscilacije temperature u povrinskim slojevima u periodu dan-no, velika propustljivost za vodu, jaka osunenost, oskudica u organskim materijama), biljke imaju da se bore i sa mehanikim dejstvom peska. Nadmorske visine su razliite. Na severno-bakim peskovima se kreu od 85 do 137 m, a na Deliblatskoj peari od 85 do 192 m. Peare koje se javljaju istonije od Deliblatske, nizvodno uz Dunav, na njegovoj desnoj obali, imaju takoe razliit reljef. Tako Golubaku pearu odlikuju dine koje mogu imati visinu i preko 100 m. Dinski reljef ima i Poeanska peara, gde postoje i peani bregovi: Veliko brdo (113 m) i Tronjica (137 m). Opte rasprostranjenje: Zapadna Evropa, centralna Evropa, samo lokalno u severoistonoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Obodni deo Panonskog basena. Subotiko-horgoka peara: Subotika peara ( istine u umi Hrastovaa) i Selevenjske pustare (na istinama Selevenjske ume ); Deliblatska peara ( Devojaki bunar, uara-Roijana, Tilva, Kravan-Tilva, pored puta Dubovac-Emanuelovaki vinogradi, Ramska (ili Ramsko-Zatonjska) peara (veja izmeu brda Orljak i Gorica, veja blizu irokog potoka), Golubaka peara, Poeanska peara (jugozapadni deo peare), Kladovska peara (najvei veja u severoistonom delu peare) i Radujevaka peara. Ekvivalentne zajednice: Corispermeto-Polygonetum arenariae L. Stjepanovi-Veselii 1952 Karakteristine vrste: Corispermum nitidum, Cynodon dactylon, Euphorbia seguierana, Festuca vaginata, Polygonum arenarium Osnovna literatura: ButoB993d, GajiM986, HorvI974, ParaS986, StjeL953, StjeL956 E1.123 Otvorena termofilna pionirska vegetacija na pesku sa dominacijom Thymus serpyllum i Corynephorus canescens Opte karakteristike: Pionirske zajednice se razvijaju kako na peskovitim stanitima koja nemaju izraen dinski reljef , tako isto i u podrujima koja su okarakterisana dinama. Sastojine ovog tipa vegetacije su floristiki siromane i male pokrovnosti. Izgrauju ih jednogodinje biljke i viegodinje trave, a njihovu fiziognomiju odreuju najei edifikatori: Thymus serpyllum, Corynephorus canescens, Cynodon dactylon i Festuca vaginata. Ekologija: Stanita su otvorena, topla i suna; podloga eolski pesak. Zbog karaktera podloge velika je temperaturna amplituda izmeu dana i noi. Klima je kontinentalna (panonska) ili po nekim autorima stepsko-kontinentalna. Opte rasprostranjenje: Zapadna Evropa, Centralna Evropa, samo lokalno u Severoistonoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Mada nema konkretnih podataka o lokalitetima na kojima se ova zajednica nalazi u Srbiji, prema Zupani & al. (1986:32) zajednica je prisutna u Vojvodini.

155 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Ekvivalentne zajednice: Corynephoro-Festucetum vaginatae croaticum Sokli 1943 Karakteristine vrste: Corynephorus canescens, Cynodon dactylon, Festuca vaginata, Thymus serpyllum subsp. serpyllum Osnovna literatura: HorvI974, SoklI943, ZupaM986

E1.2 Viegodinje krenjake travne formacije i osnovne stepe Opte karakteristike:Niske do srednje visoke, otvorene ili zatvorene, floristiki bogate zeljaste stepolike formacije razvijene na karstnim ili lesnim terenima ili kserotermne, niske, otvorene, meovite travnjako-bunaste zajednice na plitkim kamenjarskim terenima. Najznaajniji edifikatori ovih zajednica su trave: <Festuca rupicola>, <Festuca valesiaca>, <Festuca pseudovina>, <Festuca wagneri>, <Festuca dalmatica>, <Festuca panciciana>, <Andropogon ischaemum>, <Chrysopogon gryllus>, <Stipa joannis>, <Stipa tirsa>, <Stipa pennata> (= <Stipa graffiana>), <Stipa bromoides> (= <Stipa aristella>), <Stipa novaki>, <Tragus racemosus>, <Danthonia calycina>, <Carex humilis>, <Carex halleriana>, <Bromus fibrosus>, <Bromus erectus>, <Sesleria filifolia> (= <Sesleria rigida var. filifolia>), <Poa alpina>, <Koeleria montana> (= <Koleria pyrmaidata subsp. montana> ili <Agrostis vulgaris> (= <Agrostis capillaris>), kao i niski odrveneli ili poluodrveneli bunii <Satureia kitaibelii>, <Salvia officinalis>, <Euphorbia myrsinites>, <Artemisia alba> ( = <Artemisia lobelii>), <Hyssopus officinalis>, <Nepeta rtanjensis>, <Asperula purpurea> (= <Galium purpureum>), <Teucrium montanum>, <Teucrium chamaedrys>, <Alyssum markgrafii>, <Alyssum serbicum>, <Artemisia lobelii>, <Euphorbia glabriflora>, <Fumana bonapartei>, <Genista hassertiana>, <Halacsya sendtneri> i dr. Pored njih se sa znaajnijim ueem javljaju jo i vrste: , , <Achillea collina>, <Achillea millefolium>, <Alectorolophus major>, <Alectorolophus minor>, <Alectorolophus rumelicus>, <Anthoxanthum odoratum>, <Asperula cynanchica>, <Asplenium serpentini>, <Astragalus onobrychis>, <Astragalus onobrychis>, <Bornmuellera dieckii>, <Bromus arvensis>, <Bromus mollis>, <Bromus squarosus>, <Carduus acanthoides>, <Centaurea atropurpurea>, <Centaurea kosaninii>, <Centaurea kotschiana>, <Centaurea micranthos>, <Centaurea sadleriana>, <Cephalaria laevigata>, <Chamaecytisus ciliatus>, <Chondrilla juncea>, <Cirsium afrum>, <Coronilla emeroides>, <Coronilla varia>, <Cotoneaster tomentosa>, <Crambe tataria>, <Cynanchum athoum>, <Dactylis glomerata >, <Dianthus noeanus>, <Dianthus serbicus>, <Dorycnium germanicum>, <Eryngium campestre>, <Euphorbia cyparissias>, <Euphorbia glareosa>, <Euphorbia seguierana>, <Falcaria vulgaris>, <Festuca rubra fallax>, <Galium verum>, <Gerainium sanguineum>, <Hieracium pilosella>, <Knautia arvensis>, <Kochia scoparia>, <Koeleria gracilis>, <Koeleria montana>, <Lamium garganicum>, <Leontodon asper>, <Leucanthemum vulgare>, <Linum austriacum>, <Linum tauricum subsp. serbicum>, <Lotus corniculatus>, <Luzula multiflora>, <Medicago falcata>, <Medicago minima>, <Micropus erectus>, <Nonea pulla>, <Notholaena marantae>, <Onosma javorkae>, <Plantago carinata>, <Plantago media>, <Poa angustifolia>, <Poa badensis> (= <Poa mollinieri>), <Polygala drfleri>, <Polygala major>, <Potentilla mollis>, <Potentilla tommasiniana>, <Ranunculus polyanthemos>, <Reseda lutea>, <Rhinanthus borbasii>, <Rumex acetosella>, <Salvia nemorosa>, <Sanguisorba minor>, <Sanguisorba muricata>, <Sanguisorba officinalis>, <Saponaria intermedia>, <Saxifraga brevifolia>, <Scabiosa fumarioides>, <Scabiosa ochroleuca>, <Scleranthus serpentinii>, <Sedum album>, <Sedum atratum>, <Sedum serpentini>, <Seseli hippomarathrum> , <Stachys baldaccii>, <Stachys recta>, <Stachys scardica>, <Taraxacum serotinum>, <Teucrium chamaedrys>, <Teucrium montanum>, <Thymus glabrescens>, <Thymus jankae>, <Thymus lykae>, <Thymus marschalianus>, <Thymus pulegioides>, <Thymus serpyllum>, <Trifolium incarnatum>, <Trifolium montanum>, <Verbascum phoeniceum>, <Veronica jacquinii>, <Veronica spicata>, <Xeranthemum annuum>, <Xeranthemum cylindraceum> i dr. Ekologija:Suva i topla stanita na ravnim, blago nagnutim ili veoma strmim terenima. Geoloka podloga je les, karbonatni pesak eolskog porekla, krenjak ili serpentnit. Zemljite uglavnom pripada raznim tipovima ernozema, pararendzina, rendzina, karbonatnih crnica i pseudo-crvenica, a ree i razliitim varijantama gajnjaa i smonica. Podloga je slabo do izraeno alkalne reakcije. Stanita se javljaju u podruju panonske-kontinentalna, umereno-kontinentalne ili prezlane kontinentalne klime, na visinama izmedju 80 i 1200 m, Zajednice ovog tipa redje dolaze i do visina od oko 1800 m, tada su iskljuivo vezana za strme jugu eksponirane padine.
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 156 : ...

Opte rasprostranjenje:Umereno-kontinetnalni i kontinentalni delovi Evroazije Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: podruje Tutina, Labjane, Nacionalni park Tara (emeriki do, Studenac, urevo brdo, emerite), Kopaonik, Go, Tara, Miratovce kod Preeva, Divibare, Zlatibor, Ozren kod Sjenice, Studena planina, Brdjanska klisura, Ibarska klisura, Crni Rzav - Uvac, Rogozna - Gornja Kamenica, Kosmaj, Avala, Zlatibor, Suvobor, Stolovi, Maljen, okolina Sjenice, Crni Vrh kod Priboja, Divibare, Panjak, Ravni Sto, Raka, Studena planina kod Kraljeva, okolina Kragujevca (G. Sabanta, V. Pelice, Trenjevak, Erde, Draa, Rogojevac, Petrovac, Drenovac, Draa, Kragujevac, Desimirovac, Teferi), Avala, Veliki Jastrebac, okolina Ribarske Banje (Babin Grob, Breza, Gavranon kam), Mali Kosmaj (Koutica), Suvobor (Igrita, Rajac), Stara planina (Stana uka, Vis, Kovaevo, Nanin kladenac, Krstac, Manastir, Temako brdo, Tepoa, Vrelo, Rasnica, brdski predeli izmeu Dojkinake, Jelovake i Toplodolske reke, utica, Ujevac, Mirkovci, Cer, Nanin kladenac), Suva planina (Kosmovac, Tocila, Lasni Rid, Kosmovaka Tocila), Rtanj (Greben i Golemi Dea), Juni Kuaj (Straa, Krivi Vir), Malinik, Svrljike planine (Goli vrh), erdapska klisure (Golo brdo, Donji Milanovac, Tekija, Golubac, Boljetin), kanjon Lazareve reke, okolina Bele Palanke, Jelanike klisure (Prozorac, Kulinski Kamen), klisura Grze, Gornjaka klisura, Sievaka klisura, Ramsko-Zatonjska (plato i strme padine brdovitog terena Malog i Velikog Orljaka i Gorice), Golubaka, Poeanska (iroka dolina), Kladovska (mozaik sa pearskim zajednicama na ravnom i na brdu Osojna) i Radujevaka peara, Vinjika kosa, Koutnjak, podruje izmeu Kumodraa i Ripnja; Vojvodina: Subotiko-horgoka peara: Subotika peara ( istine u umama Daan,Krivoblatska, Krstaka, Hrastovaa, Bukva, Radanovaka, u Hajdukovoj umi i pustari, pustari avolj, Golievom kraju, i na podruju ikerije); Selevenjske pustare (na istinama i obodu Selevenjske ume, u rezervatima Volujska paa, Degelica, Lofej -na ravnom i na tri dine, delovima rezervata "Stoni panjak", "Kilapo" i na abinoj humki kod "Traika"); Deliblatska peara: Flamundo, Flamundo-Dolina-Hubertov bunar, Crni vrh, Roijana, Roijana-ardak, okolina Kravana, Kravan-arlika, Brandibul, Brandibul-Kujbul, Tilva, Tilva- Kujbul, Tilva-Flamundo, Tilva-Pluc, Pluc,Paloe (Tilva -Vakarec), Devojaki bunar, Korn bunar -Flamundo, Dubovac, Grebenac-Duga Poljana, i panjaci: Velika Tilva, Mala Tilva, Vakarec, Ruevake Torine (Dubovac), Roijana, Roijana-Flamundo, Pluc, oko Kravana, Kujbul, Mala oka, Kravan, Devojaki bunar; Titelski breg, Rimski anac u jugoistonoj Bakoj, okolina Doroslova, Baka lesna zaravan (Teleka), Selevenjske pustare i podruje izmeu Martonoa, Kanjie, Malog Peska i Velebita, Fruka gora, Frukogorski lesni plato, Rezervat velike droplje (Mokrin-Sajan-Jazovo), lesna "ostrvca u istonom Potamiju, ostepnjene saltine na ispranom solonjecu irom Banata, Zagajika brda, pobre Vrakih planina i peripanonski prostor juno od Dunava; Kosovo: Istok , Ibarska dolina (Lis uka, Belaka, Banjska), okolina Orahovca, Gole, Koznica, Koznika boka - Koznik, okolina akovice, arplanina (Brezovica, Malo Bore, Veliko Bore, Ostrovica). Ekvivalentne zajednice: Agropyro-Kochietum prostratae Zlomy 1958 (rad o vrsti Trifolium diffusum) Agropyro-Kochietum prostratae Zlymi 1958 Agropyro-Kochietum prostratae Zlymi 1958 artemisietosum Stojanovi (1981) 1983 Agropyro-Kochietum prostratae Zlymi 1958 thymetosum Stojanovi (1981) 1983 Agrostideto-Andropogonetum ishaemi Veljovi 1967 Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato asperuletosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato festucetosum valesiacae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato trifolietosum campestre Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Agrostio-Andropogonetum ishaemi Veljovi 1967 Alectorolopho-Agrostidetum vulgaris Danon et Radmi 1962 Andropogoneto-Euphorbietum pannonicae Bogojevi (1965) 1968 Andropogono-Danthonietum calycinae Danon et Blaeni 1975 Andropogono-Festucetum valesiacae A. Markovi 1986 Artemisio-Salvietum officinalis (Grebenikov) Nikoli et Dikli 1966 157 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

Artemisio-Silenetum armeriae D. Lakui 1989 Artemisio-Teucrietum montani Blaeni. Vukovi, R. 1983 Asperulo-Agrostidetum vulgaris prov. R. Jovanovi 1955 ass. Bromus arvensis- Bromus mollis R. Jov. 1955 IN Borisavljevi et al.,1955 Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 astragaletosum asperi prov. Butorac (1991) 1993 corr. 2004 Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 chrysopogonetosum grylli prov. Butorac (1991) 2004 Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 stipetosum capillatae prov. Butorac (1991) 2004 Bothriochloo ischaemumi-Stipetum bromoides B. Jovanovi 1968 Bothriochloo-Euphorbietum glareosae (Bogojevi 1968) Stevanovi 1984 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevi 1968 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevi 1968 brachypodietosum pinnati Bogojevi 1968 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevi 1968 chrysopogonetosum Blaeni 1973 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevi 1968 festucetosum pseudovinae (valeisacae) Stevanovi 1984 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevi 1968 stipetosum capillatae Bogojevi 1968 Botriochloetum calcicolum Niketi 1986 Brometo-Chrysopogonetum grylli Koji 1958 Brometo-Chrysopogonetum grylli Koji 1958 andropogonetosum ischaemi Koji 1959 Brometo-Chrysopogonetum grylli Koji 1958 potentilletosum arenariae Koji 1959 Brometo-Festucetum pseudovinae Danon et Blaeni 1957 Brometum erecti Z. Pavlovi 1955 Brometum erecti Z. Pavlovi 1955 sensu lato caricetosum montanae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Brometum erecti Z. Pavlovi 1955 sensu lato lamietosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Brometum erecti Z. Pavlovi 1955 sensu lato plantaginetosum mediae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Bromo squarosi-Chrysopogonetum grylli Koji 1959 Bromo-Festucetum valesiacae Danon et Blaeni 1978 Bromo-Festucetum vallesiacae Danon et Blaeni 1978 Bromo-Plantaginetum mediae Ht. 1931 Bromus fibrosus-Chrysopogon gryllus Tati 1969 Calamagrostio-Festucetum rupicolae R. Jovanovi 1985 Cariceto montanae-Brometum erecti Koji 1992 Carici humilis-Festucetum pancicianae R. Jovanovi et S. Jovanovi 1987 Carici humilis-Festucetum pancicianae R. Jovanovi et S. Jovanovi 1987 cytisetosum petrovicii D. Lakui 1988 Carici humilis-Stipetum pulcherrimae R. Jovanovi 1955 Centaureo sedlarianae-Chrysopogonetum grylli S. Parabuski et Stojanovi 1984 Centaureo sedlarianae-Chrysopogonetum grylli S. Parabuski et Stojanovi 1984 brachypodietosum pinnati S. Parabuski et Stojanovi 1984 Centaureo sedlarianae-Chrysopogonetum grylli S. Parabuski et Stojanovi 1984 stipetosum capillatae S. Parabuski et Stojanovi 1984 Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 19 92 thymetosum marschalliani Butorac (1989) 1992 Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 1992 brachypodietosum pinnati But.orac (1989) 1992
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 158 : ...

Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 brachypodietosum pinnati Butorac 1989 Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 thymetosum marschalliani Butorac 1989 Chrysopogonetum grylli Gaji 1952 Chrysopogonetum grylli Gaji 1954 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. brachypodietosum pinnati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. centauretosum sadlerianae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. chamaecytisetosum austriacae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. euphorbietosum glareousae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. euphorbietosum sequieranae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. inuletosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. seselietosum hipomarathrae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. stachyetosum officinalis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. stipetosum capillatae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. stipetsoum pulcherrimae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. thymetosum Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. thymetosum marshalianae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. trifolietosum campestre Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli prov. Vukovi, M. 1983 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 trifolietosum montanae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 brometosum squarosi Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum pannonicum L. Stjepanovi-Veselii (1952) 1985 Chrysopogonetum pannonicum L. Stjepanovi-Veselii (1952) 1985 ishaemetosum L. Stjepanovi-Veselii 1952 Chrysopogonetum pannonicum L. Stjepanovi-Veselii (1952) 1985 pauperatosum L. Stjepanovi-Veselii 1952 Chrysopogonetum pannonicum Stjepanovi-Veselii1953 typicum Stjepanovi-Veselii 1953 Chrysopogono-Festucetum valesiacae Veljovi 1971 Convolvulo-Festucetum vallesiacae Blaeni, Vukovi, R. 1983 Coronillo-Festucetum rupicolae S. Parabuski 1982 Coronillo-Festucetum rupicolae S. Parabuski 1982 andropogonetosum S. Parabuski 1982 Coronillo-Festucetum sulcatae Parabuski 1982 typicum Parabuski 1982 Crambo-Artemisietum campestris Stevanovi 1984 Cynancho-Saponarietum intermediae Blei et al.1969

159 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Cynodonto - Poetum angustifoliae ( Rapcs.1926) So 1957 astragaletosum austriaci (Bodrogk. 1962) So 1971 / syn. Astragalo-Poetum angustifoliae Bodrogk. (1962) 1965 / Cynodonto-Poetum angustifoliae (Rapcs. 1926) So 1957 Cynodonto-Poetum angustifoliae (Rapcs. 1926) So 1957 trfolietosum (Rapcs. 1926) So 1957 (Trifolio-Poetum angustifoliae Bodrogk. 1962, 1965 Cynosuro cristati-Agrostietum capillaris M. Vukovi 1988 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1956 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato andropogonetosum sichaemi Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato armerietosum serpentini Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato danthonietosum calycinae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato koelerietsoum eriostachyae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato linetosum serbici Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Dorycnio-Festucetum valesiacae A. Markovi 1986 Eryngio-Brometum fibrosi Z. Pavlovi, 1962 ex V. Randjelovi 2004 Euphorbio myrsiniti-Bothriochloetum R. Jovanovi 1955 Euphorbio myrsiniti-Dichanthietum ischaemi R. Jovanovi 1955 Euphorbio-Festucetum valesiacae A. Markovi 1986 Festuceto-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaeni 1975 Festuceto-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaeni 1975 trifolietosum Danon et Blaeni 1975 Festucetum pseudovinae Danon et Blaeni 1969 Festucetum pseudovinae-valesiacae Ht. 1954 Festucetum valesiacae R. Jov. 1955 in Borisavljevi, Lj. Festucetum vallesiacae Borisavljevi 1956 Festucetum vallesiacae Gaji 1954 Festucetum vallesiacae prov. Butorac 1992 Neobjavljeno. Citira se u elaboratu "Panjaci velike droplje Festuco duriusculae-Euphorbietum glabriflorae S. Jov. et R. Jov. Festuco pseudovinae-Bothriochloetum B. Jovanovi 1970 Festuco sulcatae-Potentilletum zlatiborensis Z. Pavlovi 1951 Festuco sulcatae-Potentilletum zlatiborensis Z. Pavlovi 1951 brometosum Z. Pavlovi 1951 Festuco-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaeni 1978 Festuco-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaeni 1978 trifolietosum Danon et Blaeni 1978 Festuco-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaeni 1978 typicum Danon et Blaeni 1978 Festuco-Andropogonetum ischaemi Vukovi, R., 1985 Festuco-Andropogonetum ischaemi Vukovi, R., 1985 chrysopogonetosum grylli R. Vukovi 1985 Festuco-Andropogonetum ischaemi Vukovi, R., 1985 typicum R. Vukovi 1985 Festuco-Plantaginetum serpentini Randjelovi et Rui 1982 Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovi-Veselii 1953 Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovi-Veselii 1953 cynodontetosum L. Stjepanovi-Veselii 1952 Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovi-Veselii 1953 festucetosum valesiacae L. Stjepanovi-Veselii 1952 Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovi-Veselii 1953 festucetosum wagneri L. Stjepanovi-Veselii 1952 Galio-Botriochloetum Niketi 1986
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 160 : ...

Galio-Festucetum valesiacae R. Jovanovi 1955 Galio-Festucetum valesiacae R. Jovanovi 1955 bromosum R. Jovanovi 1956 Geranio sanguinei-Caricetum hallerianae R. Jov. et all. 1986 grupacija (tip) sa Agrostis vulgaris orevi, Mijatovi 1956 grupacija (tip) sa Chrysopogon gryllus orevi, Mijatovi 1956 grupacija (tip) sa Danthonia calycina orevi, Mijatovi 1956 grupacija (tip) sa Festuca valesiaca orevi, Mijatovi 1956 Halascya sentneri-Potentilla mollis Z. Pavlovi 1962 Herniarieto-Tragetum racemosi L. Stjepanovi-Veselii 1956 Hieracio pilosellae-Festucetum valesiacae M. Vukovi chrysopogonetosum grylli M. Vukovi 1988 Hieracio pilosellae-Festucetum valesiacae M. Vukovi sanguisorbietosum minori M. Vukovi 1988 Humileto-Stipetum grafianae R. Jov. 1955. Hyperico-Euphorbietum glabriflorae Rexhepi 1978 Inulo-Chrysopogonetum grylli Stevanovi 1984 Inulo-Chrysopogonetum grylli Stevanovi 1984 stipetosum pulcherrimae Stevanovi 1984 Inulo-Chrysopogonetum grylli Stevanovi 1984 typicum Stevanovi 1984 Ishaemeto-Stipetum capillatae prov. B. Jovanovi 1968 Koelerieto-Festucetum wagneri L. Stjepanovi-Veselii 1953 Koelerieto-Festucetum wagneri L. Stjepanovi-Veselii 1953 stipetosum capillatae L. Stjepanovi-Veselii 1952 Koelerietum montanae Pavl. 1951 i Cincovi, Koji, 1955 : 116 Koelerietum montanae Pavl. 1951 pro parte Koelerio eriostachyae-Danthonietum calycinae Z. Pavl. (1955) 1974 Koelerio gracilis-Festucetum valesiacae Parab., But. (1988)1993 Koelerio gracilis-Festucetum valesiacae Parab., But. (1988)1993 andropogonetum ischaemi Parab., But (88) 93 Koelerio gracilis-Festucetum valesiacae Parab., But. (1988)1993 poetum angustifoiliae Parab., But. (88) 93 Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 pro parte Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 armerietosum serpentini Z. Pavlovi 1974 Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 colchicetosum Cincovi et Koji 1962 Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 lathyretosum Cincovi et Koji 1962 Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 linetosum Z. Pavlovi 1974 Koelerio-Festucetum wagneri Stjepanovi-Veselii 1953 typicum Stjepanovi-Veselii 1953 Lamio-Brometum erecti R. Jov. Lamio-Brometum erecti R. Jovanovi 1955 Melico-Brometeum fibrosii (Petkovi 1981) Petkovi et Tati 1985 Myrsiniteti-Ischaemetum R. Jovanovi 1955 Myrsiniteto-Ischaemetum R. Jov. 1955 Nepeto-Festucetum valesiacae Dikli et Milojevi 1976 Onosmato-Scabiosetum fumarioides Rexhepi 1978 Poa alpina-Plantago carinata T. Cincovi et Koji 1956 Poa angustifolia- Achillea collina R. Jov, 1955 IN Borisavljevi et al. 1955 Poeto-Festucetum valesiacae Danon et Blaeni 1962 Poetum alpinae prov. R. Jovanovi 1963 Polygalo-Genistetum hassertianae Blei et al.1969 161 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

Poo molinieri-Plantaginetum holostei Z. Pavlovi 1951 Potentilleto- Caricetum humilis R. Jov. 1955 Potentilleto- Caricetum humilis R. Jov. 1955 typicum R. Jov. 1955 Potentillo arenariae - Andropogonetum ischaemi Butorac (89) 92 trifolietosum campestre Butorac (1989) 1992 Potentillo arenariae - Andropogonetum ischaemi Butorac (89) 92 xeranthemetosum annui Butorac (1989) 1992 Potentillo arenariae-Caricetum humilis R. Jov. 1955 Potentillo erenariae-Andropogonetum ishaemi Butorac 1989 Potentillo erenariae-Andropogonetum ishaemi Butorac 1989 trifolietosum campestre Butorac 1989 Potentillo erenariae-Andropogonetum ishaemi Butorac 1989 xeranthemetosum annui Butorac 1989 Potentillo tommasinianae-Caricetum humilis R. Jov. 1955 Potentillo tommasinianae-Festucetum pancicianae D. Lakui 1989 Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovi 1955 Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovi 1955 achilleetosum R. Jov. 1956 Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovi 1955 arthemisietosum camphoratae Dikli 1962 Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovi 1955 plantaginetosum argenteae R. Jovanovi 1955 Potentillo-Festucetum valesiacae Niketi 1986 Potentillo-Fumanetum bonaparti Rexhepi 1979 Poterio-Festucetum valesiacae Danon 1960 Poterio-Festucetum valesiacae Danon 1960 koelerietosum Dikli 1962 Rhinantho rumelici -Festucetum pseudovinae Purger 1993 Rhinantho rumelici -Festucetum pseudovinae Purger 1993 chrysopogonetosum grylli Purger 1993 Rhinantho rumelici -Festucetum pseudovinae Purger 1993 festucetosum pseudovinae Purger 1993 Salvio-Scorzoneretum villosae Hundozi 1980 Sedo-BornMllerietum dieckii Blei et al.1969 Sedo-Dianthetum serbici Z. Pavlovi 1967 Seseli hippomarathro-Chrysopogonetum grylli Parab.,But. (88)93 Seseli hippomarathro-Chrysopogonetum grylli Parab.,But. (88)93 festucetisum sulcatae Parab.,But. (88) 93 Seseli hippomarathro-Chrysopogonetum grylli Parab.,But. (88)93 stachyetosum officinale Parab.,But.(88)93 Seslerietum filifoliae Zlymi 1939 saxifragetosum brevifoliae Niketi et Lakui 1988 Seslerietum filifoliae Zlymi 1939 scabiosetsoum fumarioides Niketi et Lakui 1988 Stipetum novakii D. lakui prov. 2004 Stipetum tirsae R. Jovanovi 1956 Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovi (1981) 1983 Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovi (1981) 1983 andropogonetosum Stojanovi (1981) 1983 Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovi (1981) 1983 cynodontetosum Stojanovi (1981) 1983 Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovi 1981 Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovi 1981 andropogonetosum Stojanovi (1981) 1983 Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovi 1981 cynodontetosum Stojanovi (1981) 1983 Thymo-Chrysopogonetum grylli Stojanovi (1981)1983 typicum Stojanovi (1981)1983 Thymo-Chrysopogonetum grylli Stojanovi 1981 Thymo-Chrysopogonetum grylli Stojanovi 1981 stipetosum capillatae Stojanovi (1981) 1983
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 162 : ...

Thymo-Festucetum pseudovinae Stevanovi 1984 Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 1992 euphorbietosum glareosae Butorac (1989) 1992 Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 1992 euphorbietosum seguieranae Butorac (1989) 1992 Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 euphorbietosum glareosae Butorac 1989 Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 euphorbietosum seguieranaeButorac 1989 Trifolio -Chrysopogonetum grylli Veljovi 1967 Trifolio-Agrostidetum vulgaris prov. R. Jovanovi 1955 Trifolio-Chrysopogonetum grylli Veljovi 1967 Trifolio-Festucetum valesiacae Dikli et Nikoli 1972 Verbasco-Festucetum rupicolae Gaji 1986 Verbasco-Festucetum rupicolae Gaji 1986 achilleetosum asplenifoliae Parab., But. (88) 93 Verbasco-Festucetum rupicolae Gaji 1986 koelerietosum gracilis (Gaj.86) Parab., But. (88) 93 Xeranthemo-Ishametum R. Jovanovi 1955 Karakteristine vrste: Achillea aizoon, Achillea asplenifolia, Achillea clypeolata, Achillea coarctata, Achillea collina, Achillea millefolium, Achillea millefolium subsp. collina, Achillea millefolium subsp. pannonica, Achillea pannonica, Achillea setacea, Adonis vernalis, Aethionema graeca, Aethionema saxatile, Agrimonia eupatoria, Agropyron cristatum, Agropyron intermedium, Agropyron pectinatum, Agropyron repens, Agrostis capillaris, Agrostis spica-venti, Agrostis vulgaris, Aira capillaris, Ajuga genevensis, Alchemilla pubescens, Alectorolophus major, Alectorolophus minor, Alectorolophus rumelicus, Allium flavum, Allium moschatum, Allium rotundum subsp. waldsteinii, Allium vineale, Alyssum alyssoides, Alyssum janchenii, Alyssum markgrafii, Alyssum markgrafii var. lucidum, Alyssum microcarpum, Alyssum montanum, Alyssum murale, Alyssum serbicum, Amelanchier vulgaris, Andropogon ischaemum, Anemone pulsatilla subsp. grandis, Anthemis arvensis, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis jacquinii, Anthyllis vulneraria, Arabis auriculata, Arabis hirsuta, Arabis nova, Arenaria serpyllifolia, Armeria canescens subsp. serpentini, Artemisia absinthium, Artemisia alba, Artemisia campestris, Artemisia canescens, Artemisia lobelii, Asparagus officinalis, Asperula ciliata, Asperula cynanchica, Asperula glauca, Asperula longiflora, Asplenium ceterach, Asplenium ruta-muraria, Asplenium trichomanes, Aster linosyris, Astragalus asper, Astragalus austriacus, Astragalus chlorocarpus, Astragalus cicer, Astragalus dasyanthus, Astragalus kraljevensis, Astragalus onobrychis, Asyneuma canescens, Asyneuma limonifolium, Barbula ruralis, Barbula tortuosa, Bellis perennis, Bornmuellera dieckii, Brachypodium pinnatum, Brachypodium sylvaticum, Briza media, Bromus arvensis, Bromus erectus, Bromus fibrosus, Bromus mollis, Bromus pannonicus, Bromus pannonicus subsp. glabratus, Bromus racemosus, Bromus squarrosus, Bupleurum veronense, Calamintha acinos, Calamintha alpina, Calamintha alpina subsp. hungarica, Calamintha hungarica, Calamintha vulgaris, Campanula cervicaria, Campanula glomerata, Campanula glomerata subsp. aggregata, Campanula patula, Campanula rapunculoides, Campanula rapunculus, Campanula sibirica, Camptothecium lutescens, Carduus acanthoides, Carduus candicans, Carduus nutans, Carduus personata, Carex caryophyllea, Carex digitata, Carex divulsa, Carex hallerana, Carex humilis, Carex laevis, Carex montana, Carex pilulifera, Carex praecox, Carex verna, Carlina acaulis, Carlina vulgaris, Carpinus orientalis, Carthamus lanatus, Centaurea arenaria, Centaurea atropurpurea, Centaurea australis, Centaurea deusta, Centaurea jacea, Centaurea kosaninii, Centaurea kotschyana, Centaurea micranthos, Centaurea phrygia subsp. stenolepis, Centaurea rhenana, Centaurea scabiosa subsp. sadlerana, Centaurea scabiosa subsp. scabiosa, Centaurea stoebe, Centaurea triumfetti, Cephalaria laevigata, Cephalaria leucantha, Cephalaria transsylvanica, Cerastium banaticum, Cerastium brachypetalum, Cerastium caespitosum, Cerastium lanigerum, Cerastium moesiacum, Cerastium semidecandrum, Chaerophyllum aureum, Chamaecytisus austriacus, Chamaecytisus ciliatus, Chamaecytisus heuffelii, Chamaespartium sagittale, Chondrilla juncea, Chrysanthemum corymbosum, Chrysanthemum leucanthemum, 163 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

Chrysopogon gryllus, Cichorium intybus, Cirsium acaule, Cirsium afrum, Cirsium lanceolatum, Cirsium pannonicum, Clinopodium vulgare, Colchicum autumnale, Convolvulus arvensis, Convolvulus cantabrica, Coronilla emeroides, Coronilla varia, Cotoneaster integerrimus, Cotoneaster tomentosus, Crambe tataria, Crataegus monogyna, Crepis biennis, Crepis foetida, Crepis foetida subsp. rhoeadifolia, Crepis setosa, Crocus biflorus, Cynanchum athoum, Cynanchum vincetoxicum, Cynodon dactylon, Cynosurus cristatus, Cynosurus echinatus, Cystopteris fragilis, Cytisus austriacus, Cytisus ciliatus, Cytisus jankae, Cytisus petrovicii, Cytisus supinus, Dactylis glomerata, Danthonia calycina, Daucus carota, Dianthus armeria, Dianthus banaticus, Dianthus carthusianorum, Dianthus croaticus, Dianthus cruentus, Dianthus giganteus, Dianthus noaeanus, Dianthus papillosus, Dianthus pelviformis, Dianthus petraeus, Dianthus pontederae, Dianthus pontederae subsp. giganteiformis, Dianthus sanguineus, Dianthus serbicus, Dianthus subgiganteus, Digitalis ambigua, Digitalis lanata, Dorycnium germanicum, Dorycnium herbaceum, Draba elongata, Echium italicum, Echium rubrum, Echium vulgare, Eryngium campestre, Eryngium serbicum, Erysimum carniolicum, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Euphorbia gerardiana, Euphorbia glabriflora, Euphorbia glareosa subsp. lasiocarpa, Euphorbia graeca, Euphorbia helioscopia, Euphorbia myrsinites, Euphorbia platyphyllos, Euphorbia seguierana, Euphorbia seguierana, Euphorbia serpentini, Euphorbia stricta, Euphorbia virgata, Euphrasia pectinata, Euphrasia salisburgensis, Euphrasia stricta, Euphrasia tatarica, Falcaria vulgaris, Ferula galbanifera, Ferula heuffelii, Festuca dalmatica, Festuca duriuscula, Festuca fallax, Festuca ovina, Festuca panciciana, Festuca pratensis, Festuca pseudovina, Festuca rubra, Festuca rupicola, Festuca vaginata, Festuca valesiaca, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Festuca varia, Festuca wagneri, Festuca xanthina, Filago arvensis, Filipendula hexapetala, Fragaria collina, Fragaria moschata, Fragaria vesca, Fragaria viridis, Fraxinus ornus, Fumana bonapartei, Fumana procumbens, Galium boreale, Galium cruciata, Galium erectum, Galium gerardi, Galium lucidum, Galium mollugo subsp. pubescens, Galium pedemontanum, Galium pumilum, Galium purpureum, Galium verum, Genista depressa, Genista hassertiana, Genista sagittalis, Genista tinctoria, Gentiana austriaca, Gentiana cruciata, Gentiana utriculosa, Geranium columbinum, Geranium macrorrhizum, Geranium sanguineum, Goniolimon serbicum, Gymnadenia conopsea, Halacsya sendtneri, Helianthemum canum, Helianthemum nummularium, Helleborus odorus, Heracleum sibiricum, Herniaria hirsuta, Herniaria incana, Hieracium bauhinii, Hieracium cymosum, Hieracium fussianum subsp. serpentinicum, Hieracium gnaphalophorum, Hieracium hoppeanum, Hieracium murorum, Hieracium pilosella, Hippocrepis comosa, Hypericum barbatum, Hypericum perforatum, Hypericum repens, Hypericum rumeliacum, Hypochoeris maculata, Hypochoeris pelivanovicii, Inula britannica, Inula ensifolia, Inula hirta, Inula oculus-christi, Iris pumila, Iris reichenbachii, Juniperus communis, Juniperus intermedia, Juniperus nana, Juniperus oxycedrus, Jurinea mollis, Knautia arvensis, Knautia csikii, Knautia dinarica, Knautia macedonica subsp. lyrophylla, Kochia arenaria, Kochia prostrata, Koeleria cristata, Koeleria eriostachya, Koeleria eriostachya subsp. carniolica, Koeleria gracilis, Koeleria montana, Koeleria pyramidata, Koeleria pyramidata subsp. montana, Koeleria splendens, Kohlrauschia prolifera, Lactuca scariola, Lamium garganicum, Lasiagrostis calamagrostis, Lathyrus pratensis, Leontodon asper, Leontodon hispidus, Leontodon hispidus subsp. vulgaris, Leopoldia comosa, Lepidium campestre, Leucanthemum montanum, Leucanthemum vulgare, Libanotis montana, Linaria concolor, Linaria dalmatica, Linaria genistifolia, Linum austriacum, Linum catharticum, Linum flavum, Linum hirsutum subsp. glabrescens, Linum perenne, Linum tauricum subsp. serbicum, Linum tenuifolium, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Luzula multiflora, Luzula vulgaris, Marrubium peregrinum, Medicago falcata, Medicago lupulina, Medicago minima, Medicago orbicularis, Medicago prostrata, Melica ciliata, Melilotus officinalis, Mentha sylvestris, Mercurialis ovata, Micromeria cristata, Micropus erectus, Minuartia montana, Minuartia montana f. glandulosa, Minuartia verna, Minuartia verna subsp. montana, Moenchia mantica, Mycelis muralis, Myosotis collina, Nasturtium pyrenaicum, Nepeta nuda, Nepeta rtanjensis, Nigella arvensis, Nonea pulla, Notholaena marantae, Onobrychis alba, Onobrychis arenaria, Onobrychis viciifolia, Ononis arvensis, Onosma javorkae, Orchis coriophora, Orchis tridentata, Origanum vulgare, Orlaya grandiflora, Ornithogalum pyramidale, Ornithogalum pyrenaicum, Orobanche alba, Orobanche gracilis, Orobanche teucrii, Paeonia tenuifolia, Paronychia kapela, Pastinaca sativa, Pedicularis heterodonta, Petrorhagia saxifraga, Peucedanum alsaticum, Peucedanum arenarium, Peucedanum oreoselinum, Phegopteris dryopteris, Phleum boehmeri, Phleum phleoides, Phleum pratense, Picris hieracioides, Pimpinella saxifraga,
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 164 : ...

Plantago argentea, Plantago carinata, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa alpina, Poa alpina subsp. badensis, Poa angustifolia, Poa badensis, Poa badensis var. glaucescens, Poa bulbosa, Poa molinerii, Poa nemoralis, Poa pratensis, Poa pratensis subsp. angustifolia, Podospermum canum, Polygala comosa, Polygala doerfleri, Polygala major, Polygala vulgaris, Polygala vulgaris subsp. oxyptera, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla australis subsp. malyana, Potentilla cinerea, Potentilla erecta subsp. strictissima, Potentilla heptaphylla, Potentilla hirta subsp. zlatiborensis, Potentilla malyana, Potentilla mollis, Potentilla opaca, Potentilla recta, Potentilla tommasiniana, Potentilla visianii, Potentilla zlatiborensis, Primula columnae, Primula elatior, Prunella laciniata, Prunella vulgaris, Prunus spinosa, Pulsatilla grandis, Ramonda serbica, Ranunculus montanus, Ranunculus polyanthemos, Ranunculus sardous, Rapistrum perenne, Reseda lutea, Rhamnus saxatilis, Rhinanthus angustifolius, Rhinanthus borbasii, Rhinanthus rumelicus, Rosa canina, Rosa dumetorum, Rosa pimpinellifolia, Rosa spinosissima, Rubus fruticosus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Sagina procumbens, Salvia amplexicaulis, Salvia nemorosa, Salvia officinalis, Salvia pratensis, Salvia verticillata, Sanguisorba minor, Sanguisorba muricata, Sanguisorba officinalis, Saponaria intermedia, Satureja commutata, Satureja cristata, Satureja kitaibelii, Saxifraga aizoon, Saxifraga brevifolia, Scabiosa banatica, Scabiosa columbaria, Scabiosa dubia, Scabiosa fumarioides, Scabiosa ochroleuca, Scabiosa portae, Scabiosa ucranica, Scleranthus annuus, Scleranthus dichotomus, Scleranthus perennis, Scleranthus serpentini, Scorzonera rosea, Sedum acre, Sedum album, Sedum atratum, Sedum glaucum, Sedum ochroleucum, Sedum rupestre, Sedum sartorianum, Sedum serpentini, Senecio erucifolius subsp. tenuifolius, Senecio jacobaea, Senecio rupestris, Seseli peucedanoides, Seseli rigidum, Seseli varium, Sesleria rigida, Sesleria rigida subsp. filifolia, Sideritis montana, Sieglingia decumbens, Silene armeria, Silene bupleuroides, Silene flavescens, Silene inflata, Silene longiflora, Silene malyi, Silene otites, Silene paradoxa, Silene sendtneri, Silene vulgaris subsp. zlatiborensis, Sorbus mougeotii, Stachys chrysophaea, Stachys germanica, Stachys officinalis, Stachys recta, Stachys recta subsp. baldaccii, Stachys scardica, Statice gmelinii, Stellaria graminea, Sternbergia colchiciflora, Stipa bromoides, Stipa capillata, Stipa grafiana, Stipa joannis, Stipa novakii, Stipa pennata, Stipa pennata subsp. joannis, Stipa pulcherrima, Stipa tirsa, Syringa vulgaris, Taraxacum laevigatum, Taraxacum officinale, Taraxacum serotinum, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Teucrium pannonicum, Teucrium polium, Thalictrum aquilegiifolium, Thalictrum flavum, Thalictrum minus, Thesium bavarum, Thesium intermedium, Thesium linophyllon, Thesium ramosum, Thlaspi praecox, Thymus glabrescens, Thymus glabrescens subsp. degenianus, Thymus humifusus, Thymus jankae, Thymus jankae subsp. serbicus, Thymus longicaulis, Thymus lykae, Thymus marschallianus, Thymus montanus, Thymus pannonicus, Thymus pulegioides, Thymus serbicus, Thymus serpyllum, Thymus striatus, Torilis arvensis, Tragopogon pratensis, Tragopogon pterodes, Tragus racemosus, Trifolium alpestre, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium incarnatum, Trifolium montanum, Trifolium ochroleucon, Trifolium pannonicum, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium strepens, Trifolium striatum, Trinia glauca, Triticum villosum, Tulipa scardica, Tunica saxifraga, Turritis glabra, Veratrum nigrum, Verbascum lychnitis, Verbascum nigrum, Verbascum phlomoides, Verbascum phoeniceum, Verbascum pulverulentum, Veronica austriaca, Veronica chamaedrys, Veronica crinita, Veronica jacquinii, Veronica prostrata, Veronica spicata, Vicia angustifolia, Vicia cracca, Vicia hirsuta, Vicia tetrasperma, Vincetoxicum officinale, Viola macedonica, Viscaria vulgaris subsp. atropurpurea, Xeranthemum annuum, Xeranthemum cylindraceum. Osnovna literatura: AmidL003, Bla982, Bla983, Bla983a, BleV969, BodrG970, BogoR968, BoriL955, ButoB002, ButoB002a, ButoB004, ButoB989, ButoB992, ButoB992a, ButoB992e ButoB993a, ButoB993b, ButoB996, ButoB997, ButoB998a, ButoB999, CincT955, CincT956a, CincT959, CincT962, DanoJ960, DanoJ962, DiklN964, DiklN972, DiklN976, orV956, GajiM952, GajiM954a, GajiM986, GajiM992, HorvI954, HorvI974, IgiR997, JovaB976, JovaR955, JovaR956, JovaR986a, JovaR987, JovaS992, KneA990, KojiM004, KojiM959, KojiM991, KojiM998, LakuD986, LakuD989, LakuD993a, LakuD996, MarkA986, MiiV978, NikeM988, NikoV966, ParaS982a, ParaS985, ParaS985b, ParaS986, ParaS988, ParaS993, PavlZ951, PavlZ955, PavlZ955a, PavlZ962, PavlZ967, PavlZ974, PetkB985cb, PurgD993, RanN983a RexhF978 RexhF979a, RexhF985, RexhF994, RittH970, StevV984, StjeL953, StjeL956a, StjeL979, StojS983, TatiB969, VeljV967b, VukM983, VukR985, ZupaM986 165 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

E1.21 Grko-balkanske stepe sa <Satureja montana> Opte karakteristike: Kserotermne, niske, otvorene, meovite travnjako bunaste zajednice na plitkim kamenjarskim terenima. Fiziognomiju stanitima odreuju brojni niski odrveneli ili poluodrveneli bunii <Satureja kitaibelii>, <Salvia officinalis>, <Euphorbia myrsinites>, <Artemisia alba>, <Hyssopus officinalis>, <Nepeta rtanjensis>, <Asperula purpurea>, <Teucrium montanum>, <Teucrium chamaedrys> koje sa veim brojnostima prate kserofilne viegodinje busenaste trave <Andropogon ischaemum>, <Stipa grafiana>, <Stipa bromoides>, <Festuca valesiaca>, i otrica <Carex humilis>. Ekologija: Suvo i toplo stanite. Plitko skeletno zemljite crvenkasto-mrke boje (crvenica na krenjaku), izmeano sa sitnim komadiima krenjaka, gotovo sasvim isprano, veoma suvo i toplo, iz koga se mestimino uzdiu blokovi krenjakih stena. Nadmorska visina 300-1000 m. Klima se odlikuje arkim i suvim letima, relativno hladnim zimama i naglim prelazima izmeu zime i leta. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Istona Srbija: Rtanj (Greben i Golemi Dea), Suva planina, Svrljike planine, Sievaka klisura; Kosovo - bez podataka o preciznim lokalitetima. Ekvivalentne zajednice: Euphorbio myrsiniti-Bothriochloetum R. Jovanovi 1955 Euphorbio myrsiniti-Dichanthietum ischaemi R. Jovanovi 1955 Myrsiniteti-Ischaemetum R. Jovanovi 1955 Myrsiniteto-Ischaemetum R. Jov. 1955 Artemisio-Salvietum officinalis (Grebenikov) Nikoli et Dikli 1966 Salvio-Scorzoneretum villosae Hundozi 1980 Nepeto-Festucetum valesiacae Dikli et Milojevi 1976 Galio-Festucetum valesiacae R. Jovanovi 1955 Galio-Festucetum valesiacae R. Jovanovi 1955 bromosum R. Jovanovi 1956 Galio-Botriochloetum Niketi 1986 Karakteristine vrste: Achillea clypeolata, Achillea millefolium subsp. collina, Achillea pannonica, Adonis vernalis, Aethionema saxatile, Allium flavum, Allium moschatum, Alyssum microcarpum, Andropogon ischaemum, Arabis hirsuta, Artemisia alba, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bromus squarrosus, Calamintha acinos, Carex humilis, Carpinus orientalis, Carthamus lanatus, Centaurea australis, Cerastium brachypetalum, Cirsium afrum, Convolvulus arvensis, Crataegus monogyna, Crepis foetida, Cynanchum vincetoxicum, Cytisus jankae, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphorbia graeca, Euphorbia myrsinites, Euphorbia platyphyllos, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Fragaria collina, Fumana procumbens, Galium pedemontanum, Galium purpureum, Geranium columbinum, Helianthemum nummularium, Herniaria incana, Hieracium bauhinii, Hieracium pilosella, Hypericum perforatum, Inula oculus-christi, Linaria concolor, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Melica ciliata, Minuartia verna subsp. montana, Nepeta rtanjensis, Origanum vulgare, Orlaya grandiflora, Paronychia kapela, Petrorhagia saxifraga, Plantago lanceolata, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Salvia amplexicaulis, Salvia officinalis, Satureja kitaibelii, Scabiosa ochroleuca, Sedum acre, Sedum album, Sedum sartorianum, Senecio rupestris, Silene flavescens, Stipa grafiana, Stipa pulcherrima, Taraxacum laevigatum, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Teucrium polium, Thalictrum minus, Thymus humifusus, Thymus pannonicus, Torilis arvensis, Trifolium repens, Tunica saxifraga, Verbascum phlomoides, Veronica crinita, Viola macedonica Osnovna literatura: ButoB989, ButoB992, DiklN976, HorvI974, JovaR955, JovaR956, KojiM998, LakuD986, LakuD993a, NikoV966, RexhF994, ZupaM986
E1.211 Mezijske bunaste stepolike zajednice sa <Euphorbia myrsinithes> Opte karakteristike: Kserotermne, niske, otvorene, meovite travnjako-bunaste zajednice na plitkim kamenjarskim terenima. Fiziognomiju stanitima odreuju brojni niski odrveneli ili poluodrveneli bunii <Satureja kitaibelii>, <Euphorbia myrsinites>, <Artemisia alba>, koje sa veim brojnostima prate kserofilne viegodinje busenaste trave kao to je <Andropogon ischaemum>. Ekologija: Suvo i toplo stanite. Plitko skeletno zemljite crvenkasto-mrke boje (crvenica na krenjaku). Nadmorska visina 300-500 m. Klima se odlikuje arkim i suvim letima, relativno hladnim zimama i naglim prelazima izmeu zime i leta.
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 166 : ...

Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Istona Srbija: Suva planina. Ekvivalentne zajednice: Euphorbio myrsiniti-Bothriochloetum R. Jovanovi 1955 Euphorbio myrsiniti-Dichanthietum ischaemi R. Jovanovi 1955 Myrsiniteti-Ischaemetum R. Jovanovi 1955 Myrsiniteto-Ischaemetum R. Jov. 1955 Karakteristine vrste: Adonis vernalis, Aethionema saxatile, Allium flavum, Allium moschatum, Andropogon ischaemum, Arabis hirsuta, Artemisia alba, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Centaurea australis, Cynanchum vincetoxicum, Cytisus jankae, Euphorbia myrsinites, Fumana procumbens, Galium purpureum, Geranium columbinum, Helianthemum nummularium, Medicago falcata, Melica ciliata, Petrorhagia saxifraga, Potentilla arenaria, Satureja kitaibelii, Scabiosa ochroleuca, Sedum acre, Silene flavescens, Teucrium polium, Thalictrum minus, Thymus humifusus Osnovna literatura: ButoB989, ButoB992, HorvI974, JovaR955, KojiM998, ZupaM986 E1.212 Mezijske bunaste stepolike zajednice sa <Salvia officinalis> Opte karakteristike: Kserotermne, niske, otvorene, meovite travnjakobunaste zajednice na plitkim kamenjarskim terenima. Fiziognomiju stanitima odreuju brojn niski odrveneli ili poluodrveneli bunii <Satureja kitaibelii> i <Salvia officinalis>, koje sa veim brojnostima prate kserofilne viegodinje busenaste trave poput <Stipa grafiana> i otrica <Carex humilis>. Ekologija: Suvo i toplo stanite. Plitko skeletno zemljite crvenkasto-mrke boje (crvenica na krenjaku). Nadmorska visina 300-750 m. Klima se odlikuje arkim i suvim letima, relativno hladnim zimama i naglim prelazima izmeu zime i leta. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Istona Srbija: Svrljike planine - Sievaka klisura. Kosovo - bez podataka o preciznim lokalitetima. Ekvivalentne zajednice: Artemisio-Salvietum officinalis (Grebenikov) Nikoli et Dikli 1966 Salvio-Scorzoneretum villosae Hundozi 1980 Karakteristine vrste: Achillea clypeolata, Aethionema saxatile, Alyssum microcarpum, Artemisia lobelii subsp. canescens, Carex humilis, Carpinus orientalis, Euphorbia cyparissias, Euphorbia graeca, Galium purpureum, Helianthemum nummularium subsp. discolor, Linaria concolor, Salvia officinalis, Satureja montana, Stipa grafiana, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum Osnovna literatura: KojiM998, NikoV966, RexhF994, ZupaM986 E1.213 Mezijske bunaste stepolike zajednice sa <Nepeta rtanjensis> Opte karakteristike: Kserotermne, niske, otvorene, meovite travnjako-bunaste zajednice na plitkim kamenjarskim terenima. Fiziognomiju stanitima odreuju endemina rtanjska metvica i viegodinja busenasta trava <Festuca valesiaca>. Ekologija: Suvo i toplo stanite. Plitko skeletno zemljite crvenkasto-mrke boje (crvenica na krenjaku). Nadmorska visina 600-900 m. Klima se odlikuje arkim i suvim letima, relativno hladnim zimama i naglim prelazima izmeu zime i leta. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Istona Srbija: Rtanj (Greben i Golemi Dea) Ekvivalentne zajednice: Nepeto-Festucetum valesiacae Dikli et Milojevi 1976 Karakteristine vrste: Andropogon ischaemum, Asperula cynanchica, Bromus squarrosus, Carthamus lanatus, Cirsium afrum, Convolvulus arvensis, Crataegus monogyna, Crepis foetida, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Festuca valesiaca, Hieracium pilosella, Lotus corniculatus, Melica ciliata, Minuartia verna subsp. montana, Nepeta rtanjensis, Paronychia kapela, Plantago lanceolata, Sedum sartorianum, Senecio rupestris, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Torilis arvensis, Trifolium repens, Verbascum phlomoides Osnovna literatura: DiklN976 E1.214 Mezijske bunaste stepolike zajednice sa <Asperula purpurea> Opte karakteristike: Kserotermne, niske, otvorene, meovite travnjako-bunaste zajednice na plitkim kamenjarskim terenima. Fiziognomiju stanitima odreuju <Asperula purpurea>, koju sa veim

167 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

brojnositma prate kserofilne viegodinje busenaste trave <Festuca valesiaca> i <Andropogon ischaemum>. Ekologija: Suvo i toplo stanite. Plitko skeletno zemljite crvenkasto-mrke boje (crvenica na krenjaku). Nadmorska visina 800-1000 m. Klima se odlikuje arkim i suvim letima, relativno hladnim zimama i naglim prelazima izmeu zime i leta. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Istona Srbija: Rtanj. Ekvivalentne zajednice: Galio-Festucetum valesiacae R. Jovanovi 1955 Galio-Festucetum valesiacae R. Jovanovi 1955 bromosum R. Jovanovi 1956 Galio-Botriochloetum Niketi 1986 Karakteristine vrste: Achillea millefolium subsp. collina, Achillea pannonica, Andropogon ischaemum, Bromus squarrosus, Calamintha acinos, Cerastium brachypetalum, Euphorbia platyphyllos, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Fragaria collina, Galium pedemontanum, Galium purpureum, Geranium columbinum, Herniaria incana, Hieracium bauhinii, Hypericum perforatum, Inula oculuschristi, Melica ciliata, Origanum vulgare, Orlaya grandiflora, Petrorhagia saxifraga, Potentilla argentea, Salvia amplexicaulis, Sedum album, Stipa pulcherrima, Taraxacum laevigatum, Teucrium chamaedrys, Thymus pannonicus, Tunica saxifraga, Veronica crinita, Viola macedonica Osnovna literatura: JovaR956, LakuD986, LakuD993a

E1.22 Suve subkontinentalne stepske travne formacije (<Festucion valesiacae>) Opte karakteristike: Niske do srednje visoke, otvorene ili zatvorene, floristiki bogate zeljaste stepolike formacije razvijene na karstnim ili lesnim peripanonskim terenima na kojima dominiraju vrste subkontinentalnih krenjakih stepa i pravih panonskih stepa na lesu. Najznaajniji edifikatori ovih zajednica su trave: <Festuca valesiaca>, <Andropogon ischaemum>, <Chrysopogon gryllus>, <Stipa tirsa>, <Stipa pennata>, <Stipa bromoides>, <Danthonia calycina>, <Carex humilis>, <Carex hallerana>, <Sesleria filifolia>, <Poa alpina>, <Koeleria montana> ili <Agrostis capillaris>. Pored njih se sa znaajnijim ueem javljaju jo i vrste: <Achillea collina>, <Achillea millefolium>, <Alectorolophus major>, <Alectorolophus minor>, <Alectorolophus rumelicus>, <Anthoxanthum odoratum>, <Bromus arvensis>, <Bromus mollis>, <Bromus squarrosus>, <Centaurea atropurpurea>, <Cephalaria laevigata>, <Chamaecytisus ciliatus>, <Cirsium afrum>, <Coronilla emeroides>, <Cotoneaster tomentosa>, <Dianthus noaeanus>, <Galium purpureum>, <Galium verum>, <Geranium sanguineum>, <Hieracium pilosella>, <Koeleria gracilis>, <Leucanthemum vulgare>, <Medicago minima>, <Micropus erectus>, <Poa angustifolia>, <Potentilla tommasiniana>, <Rumex acetosella>, <Sanguisorba minor>, <Sanguisorba officinalis>, <Saxifraga brevifolia>, <Scabiosa fumarioides>, <Sedum album>, <Sedum atratum>, <Stachys recta>, <Teucrium chamaedrys>, <Thymus pulegioides>, <Thymus serpyllum>, <Trifolium incarnatum>, <Trifolium montanum>, <Veronica jacquinii>, <Xeranthemum cylindraceum> i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krenjaku ili na lesu, na plitkim karbonatnim crnicama i pseudocrvenicama, relativno dubokim karbonatnim rendzinama, na razliitim stadijumima razvoja ernozema ili redje na razliitim varijantama smonica, na visinama izmedju 100 i 1200, retko i do 1800 mnv. Stanita ovog tipa su topla, jer su uglavnom juno eksponirana, pa se podloga brzo zagreva. Otuda specifina mikroklima na stanitu koje je pogodovalo razvoju stepske vegetacije i na velikim nadmorskim visinama. To su topla i suva stanita iskrenih termofilnih klimatogenih uma. Stanita se javljaju u podruju u uslovima umereno-kontinentalne ili prezlane kontinentalne klime. Opte rasprostranjenje: Gotovo itava Evropa izuzev severnih predela. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija:okolina Kragujevca (G. Sabanta, V. Pelice, Trenjevak, Erde, Draa, Rogojevac, Petrovac, Drenovac, Draa, Kragujevac, Desimirovac, Teferi), Avala, Veliki Jastrebac, okolina Ribarske Banje (Babin Grob, Breza, Gavranon kam), Mali Kosmaj (Koutica), Suvobor (Igrita, Rajac), Stara planina (Stana uka, Vis, Kovaevo, Nanin kladenac, Krstac, Manastir, Temako brdo, Tepoa, Vrelo, Rasnica, brdski predeli izmeu Dojkinake, Jelovake i Toplodolske reke, utica, Ujevac, Mirkovci, Cer, Nanin kladenac), Suva planina (Kosmovac), Juni Kuaj (Straa, Krivi Vir), Malinik, Svrljike planine (Goli vrh), erdapska klisure (Golo brdo, Donji Milanovac, Tekija, Golubac, Boljetin), kanjon Lazareve reke, okolina Bele Palanke, Jelanike klisure (Prozorac, Kulinski Kamen), klisura Grze, Gornjaka klisura. Ekvivalentne zajednice: Potentilleto- Caricetum humilis R. Jov. 1955 Potentilleto- Caricetum humilis R. Jov. 1955 typicum R. Jov. 1955
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 168 : ...

Potentillo arenariae-Caricetum humilis R. Jov. 1955 Potentillo tommasinianae-Caricetum humilis R. Jov. 1955 Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovi 1955 Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovi 1955 achilleetosum R. Jov. 1956 Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovi 1955 arthemisietosum camphoratae Dikli 1962 Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovi 1955 plantaginetosum argenteae R. Jovanovi 1955 Agrostideto-Andropogonetum ishaemi Veljovi 1967 Agrostio-Andropogonetum ishaemi Veljovi 1967 Botriochloetum calcicolum Niketi 1986 Festuco pseudovinae-Bothriochloetum B. Jovanovi 1970 Chrysopogonetum grylli Gaji 1954 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 trifolietosum montanae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 grupacija (tip) sa Chrysopogon gryllus orevi, Mijatovi 1956 Trifolio -Chrysopogonetum grylli Veljovi 1967 Trifolio-Chrysopogonetum grylli Veljovi 1967 Brometo-Festucetum pseudovinae Danon et Blaeni 1957 Bromo-Festucetum valesiacae Danon et Blaeni 1978 Bromo-Festucetum vallesiacae Danon et Blaeni 1978 Calamagrostio-Festucetum rupicolae R. Jovanovi 1985 Festucetum pseudovinae Danon et Blaeni 1969 Festucetum pseudovinae-valesiacae Ht. 1954 grupacija (tip) sa Festuca valesiaca orevi, Mijatovi 1956 Hieracio pilosellae-Festucetum valesiacae M. Vukovi chrysopogonetosum grylli M. Vukovi 1988 Hieracio pilosellae-Festucetum valesiacae M. Vukovi sanguisorbietosum minori M. Vukovi 1988 Poeto-Festucetum valesiacae Danon et Blaeni 1962 Potentillo-Festucetum valesiacae Niketi 1986 Poterio-Festucetum valesiacae Danon 1960 Poterio-Festucetum valesiacae Danon 1960 koelerietosum Dikli 1962 Trifolio-Festucetum valesiacae Dikli et Nikoli 1972 Andropogono-Danthonietum calycinae Danon et Blaeni 1975 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato andropogonetosum sichaemi Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Stipetum tirsae R. Jovanovi 1956 Carici humilis-Stipetum pulcherrimae R. Jovanovi 1955 Humileto-Stipetum grafianae R. Jov. 1955. Bothriochloo ischaemumi-Stipetum bromoides B. Jovanovi 1968 Ishaemeto-Stipetum capillatae prov. B. Jovanovi 1968 Poetum alpinae prov. R. Jovanovi 1963 Koelerietum montanae Pavl. 1951 pro parte Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 pro parte Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato asperuletosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato festucetosum valesiacae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato trifolietosum campestre Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Alectorolopho-Agrostidetum vulgaris Danon et Radmi 1962 Asperulo-Agrostidetum vulgaris prov. R. Jovanovi 1955 Cynosuro cristati-Agrostietum capillaris M. Vukovi 1988 Festuceto-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaeni 1975 Festuceto-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaeni 1975 trifolietosum Danon et Blaeni 1975

169 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Festuco-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaeni 1978 Festuco-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaeni 1978 trifolietosum Danon et Blaeni 1978 Festuco-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaeni 1978 typicum Danon et Blaeni 1978 Trifolio-Agrostidetum vulgaris prov. R. Jovanovi 1955 Geranio sanguinei-Caricetum hallerianae R. Jov. et all. 1986 ass. Bromus arvensis- Bromus mollis R. Jov. 1955 IN Borisavljevi et al.,1955 Festucetum valesiacae R. Jov. 1955 in Borisavljevi, Lj. Poa angustifolia- Achillea collina R. Jov, 1955 IN Borisavljevi et al. 1955 Xeranthemo-Ishametum R. Jovanovi 1955 Seslerietum filifoliae Zlymi 1939 saxifragetosum brevifoliae Niketi et Lakui 1988 Seslerietum filifoliae Zlymi 1939 scabiosetsoum fumarioides Niketi et Lakui 1988 Karakteristine vrste: Achillea aizoon, Achillea clypeolata, Achillea millefolium, Achillea millefolium subsp. collina, Aethionema saxatile, Agropyron intermedium, Agropyron pectinatum, Aira capillaris, Ajuga genevensis, Alectorolophus major, Alectorolophus minor, Alectorolophus rumelicus, Allium flavum, Allium vineale, Alyssum alyssoides, Amelanchier vulgaris, Andropogon ischaemum, Anemone pulsatilla subsp. grandis, Anthemis arvensis, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis jacquinii, Anthyllis vulneraria, Arabis auriculata, Arabis hirsuta, Arabis nova, Arenaria serpyllifolia, Artemisia absinthium, Artemisia alba, Asperula ciliata, Asperula cynanchica, Asperula longiflora, Asplenium ceterach, Asplenium ruta-muraria, Asplenium trichomanes, Asyneuma canescens, Bellis perennis, Briza media, Bromus arvensis, Bromus erectus, Bromus mollis, Bromus squarrosus, Calamintha acinos, Calamintha alpina subsp. hungarica, Campanula cervicaria, Campanula glomerata subsp. aggregata, Campanula rapunculoides, Campanula rapunculus, Carex caryophyllea, Carex divulsa, Carex hallerana, Carex humilis, Carex verna, Carlina acaulis, Centaurea australis, Centaurea jacea, Centaurea phrygia subsp. stenolepis, Centaurea triumfetti, Cephalaria laevigata, Cerastium banaticum, Cerastium caespitosum, Chamaecytisus ciliatus, Chamaespartium sagittale, Chrysanthemum corymbosum, Chrysanthemum leucanthemum, Chrysopogon gryllus, Cirsium afrum, Clinopodium vulgare, Coronilla emeroides, Coronilla varia, Cotoneaster integerrimus, Cotoneaster tomentosus, Crataegus monogyna, Crepis biennis, Crocus biflorus, Cynanchum vincetoxicum, Cynosurus cristatus, Cytisus ciliatus, Cytisus petrovicii, Cytisus supinus, Dactylis glomerata, Danthonia calycina, Daucus carota, Dianthus armeria, Dianthus carthusianorum, Dianthus noaeanus, Dianthus pelviformis, Digitalis ambigua, Digitalis lanata, Dorycnium germanicum, Draba elongata, Echium vulgare, Euphorbia cyparissias, Euphorbia helioscopia, Euphorbia stricta, Euphorbia virgata, Euphrasia salisburgensis, Euphrasia tatarica, Ferula galbanifera, Ferula heuffelii, Festuca panciciana, Festuca pratensis, Festuca valesiaca, Filago arvensis, Filipendula hexapetala, Fragaria collina, Fragaria vesca, Fraxinus ornus, Galium cruciata, Galium erectum, Galium purpureum, Galium verum, Gentiana cruciata, Geranium columbinum, Geranium sanguineum, Helianthemum canum, Helianthemum nummularium, Herniaria hirsuta, Hieracium bauhinii, Hieracium cymosum, Hieracium hoppeanum, Hieracium murorum, Hieracium pilosella, Hypericum perforatum, Hypericum repens, Hypericum rumeliacum, Hypochoeris maculata, Hypochoeris pelivanovicii, Inula britannica, Inula hirta, Inula oculus-christi, Iris pumila, Iris reichenbachii, Jurinea mollis, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Koeleria pyramidata subsp. montana, Koeleria splendens, Kohlrauschia prolifera, Lactuca scariola, Lasiagrostis calamagrostis, Leontodon asper, Leontodon hispidus, Lepidium campestre, Leucanthemum vulgare, Linaria dalmatica, Linum catharticum, Linum flavum, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Medicago falcata, Medicago lupulina, Medicago minima, Medicago orbicularis, Melica ciliata, Melilotus officinalis, Mentha sylvestris, Mercurialis ovata, Micromeria cristata, Micropus erectus, Minuartia verna subsp. montana, Moenchia mantica, Mycelis muralis, Myosotis collina, Nasturtium pyrenaicum, Nepeta nuda, Onobrychis alba, Orchis coriophora, Orchis tridentata, Origanum vulgare, Orlaya grandiflora, Ornithogalum pyrenaicum, Peucedanum oreoselinum, Plantago argentea, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa alpina, Poa alpina subsp. badensis, Poa angustifolia, Poa bulbosa, Poa pratensis, Polygala comosa, Polygala major, Polygala vulgaris, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla recta, Potentilla tommasiniana, Primula columnae, Primula elatior, Prunella vulgaris, Ramonda serbica, Ranunculus montanus, Ranunculus sardous, Rhamnus saxatilis, Rhinanthus angustifolius, Rosa dumetorum, Rosa pimpinellifolia, Rosa spinosissima, Rubus fruticosus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Sagina procumbens, Salvia nemorosa, Salvia pratensis, Salvia verticillata, Sanguisorba minor, Sanguisorba officinalis, Satureja cristata, Satureja kitaibelii, Saxifraga brevifolia, Scabiosa banatica, Scabiosa columbaria, Scabiosa dubia, Scabiosa fumarioides, Scabiosa ochroleuca, Scleranthus annuus, Scleranthus dichotomus, Scleranthus perennis, Sedum album, Sedum atratum,
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 170 : ...

Sedum ochroleucum, Senecio rupestris, Seseli peucedanoides, Seseli rigidum, Seseli varium, Sesleria rigida, Sesleria rigida subsp. filifolia, Sideritis montana, Silene flavescens, Silene inflata, Silene sendtneri, Stachys germanica, Stachys officinalis, Stachys recta, Stipa bromoides, Stipa grafiana, Stipa joannis, Stipa pulcherrima, Stipa tirsa, Syringa vulgaris, Taraxacum officinale, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Thalictrum aquilegiifolium, Thalictrum flavum, Thalictrum minus, Thesium bavarum, Thymus glabrescens, Thymus humifusus, Thymus jankae, Thymus marschallianus, Thymus montanus, Thymus pannonicus, Thymus pulegioides, Thymus serpyllum, Tragopogon pratensis, Trifolium alpestre, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium incarnatum, Trifolium montanum, Trifolium ochroleucon, Trifolium pannonicum, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium striatum, Trinia glauca, Triticum villosum, Turritis glabra, Veratrum nigrum, Verbascum lychnitis, Verbascum pulverulentum, Veronica austriaca, Veronica chamaedrys, Veronica jacquinii, Veronica spicata, Vicia cracca, Vicia hirsuta, Vicia tetrasperma, Vincetoxicum officinale, Viola macedonica, Viscaria vulgaris subsp. atropurpurea, Xeranthemum annuum, Xeranthemum cylindraceum Osnovna literatura: BoriL955, ButoB989, ButoB992, DanoJ960, DanoJ962, DiklN964, DiklN972, orV956, orV956, GajiM954a, HorvI954, HorvI974, JovaB976, JovaR955, JovaR956, JovaR986a, KojiM004, KojiM991, KojiM998, LakuD986, LakuD993a, MiiV978, NikeM988, VeljV967b, ZupaM986
E1.221 Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije sa dominacijom Carex humilis Opte karakteristike: Niske, otvorene do skoro zatvorene, floristiki veoma bogate zeljaste stepolike formacije karakterstine za karstne terene, u kojima dominira niska busenasta otrica <Carex humilis>, koju znaajno prati busenasta <Potentilla tommasiniana>. Ovaj tip travnih formacija sa dominantnim kserofitnim vrstama ima vanu ulogu u obraivanju i vezivanju krenjakih kamenjara. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krenjaku, na plitkoj planinskoj crnici u prelaznom stadijumu obrazovanja, na visinama izmedju 950 i 1800 mnv. Uprkos velikoj nadmorskoj visini, stanita ovog tipa su topla, jer su uglavnom juno eksponirana, a podloga je krenjak koji se brzo zagreva. Otuda specifina mikroklima na stanitu koje je pogodovalo razvoju stepske vegetacije. Na visini od 1600 m godinja suma padavina iznosi 1160 mm, a srednja godinja temperatura samo 5 C. itavo planinsko podruje odlikuje godinja suma atmosferskih taloga izmedju 800 i 1200 mm. Opte rasprostranjenje: Gotovo itava Evropa izuzev severnih predela. Rasprostranjenje u Srbiji: Istona Srbija: Suva planina, Svrljike planine i Rtanj. Ekvivalentne zajednice: Potentilleto- Caricetum humilis R. Jov. 1955 Potentilleto- Caricetum humilis R. Jov. 1955 typicum R. Jov. 1955 Potentillo arenariae-Caricetum humilis R. Jov. 1955 Potentillo tommasinianae-Caricetum humilis R. Jov. 1955 Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovi 1955 Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovi 1955 achilleetosum R. Jov. 1956 Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovi 1955 arthemisietosum camphoratae Dikli 1962 Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovi 1955 plantaginetosum argenteae R. Jovanovi 1955 Karakteristine vrste: Achillea clypeolata, Alectorolophus rumelicus, Anemone grandis, Anthyllis jacquinii, Anthyllis vulneraria, Arabis nova, Arenaria serpyllifolia, Artemisia camphorata, Asperula cynanchica, Asyneuma canescens, Bromus erectus, Calamintha alpina, Carex humilis, Centaurea triumfetti, Cephalaria laevigata, Cerastium banaticum, Cotoneaster integerrimus, Crocus biflorus, Cytisus ciliatus, Cytisus petrovicii, Dianthus pelviformis, Dianthus petraeus, Digitalis ambigua, Dorycnium germanicum, Euphorbia cyparissias, Ferula galbanifera, Festuca panciciana, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Galium erectum, Geranium sanguineum, Helianthemum nummularium, Hieracium bauhinii, Hieracium cymosum, Hypericum repens, Inula hirta, Iris reichenbachii, Koeleria gracilis, Linum flavum, Lotus corniculatus, Mercurialis ovata, Minuartia verna subsp. montana, Plantago argentea, Poa alpina subsp. badensis, Polygala major, Potentilla recta, Potentilla tommasiniana, Rosa spinosissima, Sanguisorba minor, Scabiosa columbaria, Scabiosa dubia, Sedum ochroleucum, Seseli peucedanoides, Sesleria rigida, Stachys officinalis, Stachys recta, Stipa grafiana, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Thymus glabrescens, Thymus jankae, Thymus pannonicus, Trifolium alpestre, Trinia glauca, Veronica jacquinii, Vincetoxicum officinale, Viola macedonica Osnovna literatura: DiklN964, HorvI974, JovaR955, JovaR956, KojiM998, ZupaM986

171 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

E1.222 Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije sa dominacijom Andropogon ischaemum Opte karakteristike: Srednje visoke, otvorene do skoro zatvorene, floristiki veoma bogate zeljaste stepolike formacije karakteristine za karstne terene, u kojima dominira <Andropogon ischaemum>. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krenjaku, na plitkoj crnici u prelaznom stadijumu obrazovanja, na visinama do 700 m, u uslovima umereno-kontinentalne klime prelaznog karaktera. Opte rasprostranjenje: Srednja, istona i jugositona Evropa. Inae, tip stepskih travnih formacija sa dominacijom <Andropogon ischaemum> iroko je rasprostranjen u toplijim predelima umerene zone obe hemisfere. Rasprostranjenje u Srbiji: Okolina Kragujevca (G. Sabanta, V. Pelice, Trenjevak, Erde, Draa, Rogojevac), Kanjon Lazareve reke, okolina Bele Palanke, naroito na kamenjarima iznad izvora "Veliko Kurilovo". Ekvivalentne zajednice: Agrostideto-Andropogonetum ishaemi Veljovi 1967 Agrostio-Andropogonetum ishaemi Veljovi 1967 Festuco pseudovinae-Bothriochloetum B. Jovanovi 1970 Botriochloetum calcicolum Niketi 1986 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Agrostis vulgaris, Andropogon ischaemum, Cynosurus cristatus, Digitalis lanata, Euphorbia cyparissias, Festuca valesiaca, Fragaria collina, Galium verum, Geranium columbinum, Hieracium pilosella, Hypericum perforatum, Lotus corniculatus, Origanum vulgare, Plantago lanceolata, Rubus fruticosus, Sanguisorba minor, Stachys germanica, Thymus serpyllum, Trifolium arvense, Veronica chamaedrys, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: ButoB989, ButoB992g, JovaB976, KojiM998, LakuD986, LakuD993a, VeljV967b, ZupaM986 E1.223 Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije sa dominacijom Chrysopogon gryllus Opte karakteristike: Srednje visoke zatvorene, floristiki veoma bogate zeljaste stepolike formacije karakteristine za karstne terene, u kojima dominira djipovina <Chrysopogon gryllus>, koja u razliitim delovima Srbije sa vrstama <Festuca valesiaca>, <Trifolium montanum>, <Alectorolophus minor> i dr. formira razliite fitocenoze. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim karstnim terenima, na visinama izmedju 200 i 800 m, i to uglavnom na zaravnima ili manje nagnutim padinama, na zemljitima tipa pseudo-crvenice, plitke planinske crnice ili redje u razliitim varijantama smonica. Klima je umereno- kontinentalna. To su topla i suva stanita iskrenih uma klimatogene zajednice <Quercetum confertae-cerris>. Opte rasprostranjenje: Srednja, istona i jugositona Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno est tip stanita na karstnim terenim itave Srbije. Najtipinije razvijene zajednice zabeleene su u centralnoj i zapadnoj Srbiji: june padine Malog Kosmaja (Koutica), Suvobor (Igrita), okolina Kragujevca ( Petrovac, Drenovac, Draa, Kragujevac, Desimirovac, Teferi) Ekvivalentne zajednice: Chrysopogonetum grylli Gaji 1954 grupacija (tip) sa Chrysopogon gryllus orevi, Mijatovi 1956 Trifolio -Chrysopogonetum grylli Veljovi 1967 Trifolio-Chrysopogonetum grylli Veljovi 1967 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 trifolietosum montanae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Alectorolophus minor, Bromus mollis, Campanula rapunculus, Chrysanthemum leucanthemum, Chrysopogon gryllus, Dianthus carthusianorum, Euphorbia cyparissias, Euphorbia virgata, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Galium verum, Hieracium pilosella, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Ornithogalum pyrenaicum, Plantago media, Polygala vulgaris, Ranunculus sardous, Salvia pratensis, Sanguisorba minor, Trifolium montanum, Trifolium patens Osnovna literatura: ButoB989, ButoB992g, orV956, GajiM954a, KojiM004, KojiM998, VeljV967b E1.224 Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije sa dominacijom Festuca valesiaca s.lat.

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 172 : ...

Opte karakteristike: Niske, otvorene do skoro zatvorene, floristiki veoma bogate zeljaste stepolike formacije karakteristine za karstne terene, u kojima dominira niski kserofilni vijuk <Festuca valesiaca>, koji u razliitim delovima Srbije sa vrstama <Alectorolophus rumelicus>, <Bromus squarrosus>, <Hieracium pilosella>, <Poa alpina>, <Trifolium incarnatum> i dr. formira razliite fitocenoze terohemikriptofitskog karaktera. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim karstnim terenima, na visinama izmedju 60 i 1000 m, i to kako na zaravnima tako i na manje ili vie nagnutim padinama, na zemljitima tipa pseudo-crvenice i plitke planinske crnice. Klima je umereno- kontinentalna, sa koliinama vodenih taloga izmedju 6001200 mm godinje. Opte rasprostranjenje: Srednja, istona i jugoistona Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Veoma est tip stanita na karstnim terenima itave Srbije. Najtipinije razvijene zajednice zabeleene su u istonoj Srbiji: Stara planina (utica, Kovaevo, Ujevac, Mirkovci, Cer, Vis, Kovaevo, Nanin kladenac, Krstac, Manastir), juni Kuaj (Straa, Krivi Vir), Malinik, Svrljike planine (Goli vrh), erdapska klisure (Golo brdo, Donji Milanovac, Tekija, Golubac, Boljetin). U zapadnoj Srbiji stanita ovog tipa zabeleena su na Suvoboru. Ekvivalentne zajednice: Brometo-Festucetum pseudovinae Danon et Blaeni 1957 Bromo-Festucetum valesiacae Danon et Blaeni 1978 Bromo-Festucetum vallesiacae Danon et Blaeni 1978 Calamagrostio-Festucetum rupicolae R. Jovanovi 1985 Festucetum pseudovinae Danon et Blaeni 1969 Festucetum pseudovinae-valesiacae Ht. 1954 grupacija (tip) sa Festuca valesiaca orevi, Mijatovi 1956 Hieracio pilosellae-Festucetum valesiacae M. Vukovi chrysopogonetosum grylli M. Vukovi 1988 Hieracio pilosellae-Festucetum valesiacae M. Vukovi sanguisorbietosum minori M. Vukovi 1988 Poeto-Festucetum valesiacae Danon et Blaeni 1962 Poterio-Festucetum valesiacae Danon 1960 Poterio-Festucetum valesiacae Danon 1960 koelerietosum Dikli 1962 Trifolio-Festucetum valesiacae Dikli et Nikoli 1972 Potentillo-Festucetum valesiacae Niketi 1986 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Agrostis vulgaris, Aira capillaris, Alectorolophus major, Alectorolophus rumelicus, Andropogon ischaemum, Anemone pulsatilla subsp. grandis, Anthemis arvensis, Anthoxanthum odoratum, Arenaria serpyllifolia, Asperula cynanchica, Briza media, Bromus mollis, Bromus squarrosus, Calamintha alpina subsp. hungarica, Calamintha vulgaris, Campanula cervicaria, Campanula rapunculoides, Chrysanthemum leucanthemum, Coronilla varia, Cotoneaster tomentosus, Cytisus supinus, Dactylis glomerata, Danthonia calycina, Dianthus carthusianorum, Euphorbia cyparissias, Euphorbia helioscopia, Euphorbia stricta, Euphrasia salisburgensis, Euphrasia tatarica, Festuca pratensis, Festuca valesiaca, Filago arvensis, Filipendula hexapetala, Fragaria vesca, Galium cruciata, Galium verum, Gentiana cruciata, Helianthemum nummularium, Hieracium bauhinii, Hieracium cymosum, Hieracium pilosella, Hypochoeris maculata, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Leucanthemum vulgare, Linaria dalmatica, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Medicago lupulina, Medicago orbicularis, Melilotus officinalis, Moenchia mantica, Myosotis collina, Nasturtium pyrenaicum, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa alpina, Poa pratensis, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Prunella vulgaris, Rhinanthus angustifolius, Rumex acetosella, Sagina procumbens, Salvia nemorosa, Salvia pratensis, Sanguisorba minor, Scleranthus dichotomus, Silene inflata, Stachys officinalis, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum subsp. hirsutum, Thalictrum minus, Thymus marschallianus, Thymus montanus, Thymus pulegioides, Thymus serpyllum, Tragopogon pratensis, Trifolium alpestre, Trifolium campestre, Trifolium incarnatum, Trifolium montanum, Trifolium ochroleucon, Trifolium pannonicum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium striatum, Trinia glauca, Triticum villosum, Turritis glabra, Verbascum pulverulentum, Veronica austriaca subsp. jacquinii, Veronica chamaedrys, Vicia cracca, Vicia hirsuta, Viola saxatilis subsp. macedonica Osnovna literatura: DanoJ960, DanoJ962, DiklN964, DiklN972, orV956, HorvI954, HorvI974, KojiM998, LakuD986, LakuD993a, MiiV978, ZupaM986 E1.225 Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije sa dominacijom Danthonia calycina Opte karakteristike: Srednje visoke zatvorene, floristiki bogate, zeljaste stepolike formacije razvijene na karstnim terenima, u kojima dominira <Danthonia calycina>. U zajednicama su brojne i druge kserofilne trave stepskog karaktera poput <Chrysopogon gryllus>, <Festuca valesiaca>, <Bromus squarrosus> i dr.

173 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim karstnim terenima, na visinama izmedju 400 i 900 m, i to uglavnom na zaravnima ili manje nagnutim padinama, na zemljitima tipa pseudo-crvenice ili plitke planinske crnice. Klima je umereno- kontinentalna. Opte rasprostranjenje: Srednja, istona i jugositona Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno redak tip stanita na karstnim terenima itave Srbije. Fitocenoloki su obradjena stanita na Staroj planini: Temako brdo, Tepoa, Vrelo, Rasnica. Ekvivalentne zajednice: Andropogono-Danthonietum calycinae Danon et Blaeni 1975 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato andropogonetosum sichaemi Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Agrostis vulgaris, Andropogon ischaemum, Anthoxanthum odoratum, Bromus squarrosus, Chrysopogon gryllus, Coronilla varia, Danthonia calycina, Festuca valesiaca, Lotus corniculatus, Medicago lupulina, Plantago media, Sanguisorba officinalis, Sideritis montana, Teucrium montanum, Thymus serpyllum Osnovna literatura: KojiM004, MiiV978 E1.226 Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije sa koviljem <Stipa> spp. Opte karakteristike: Srednje visoke zatvorene, floristiki veoma bogate, zeljaste stepolike formacije karakteristine za karstne terene, u kojima dominiraju razliite vrste kovilja poput <Stipa tirsa>, <Stipa pennata> i <Stipa bromoides>. Pored kovilja u zajednicama su veoma brojne i druge kserofilne biljke submediteransko-pontskog karaktera kao to su <Carex humilis>, <Festuca valesiaca>, <Sanguisorba minor>, <Teucrium chamaedrys>, <Veronica jacquinii>, <Galium purpureum>, i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim karstnim terenima, na zemljitima tipa pseudo-crvenice ili plitke planinske crnice, na visinama izmedju 800 i 1550 m. Opte rasprostranjenje: Srednja, Juna i ugoistona Evropa, istoni Mediteran sve do Kurdistana. Rasprostranjenje u Srbiji: Istona Srbija: Suva planina, Svrljike planine i Rtanj. Ekvivalentne zajednice: Stipetum tirsae R. Jovanovi 1956 Carici humilis-Stipetum pulcherrimae R. Jovanovi 1955 Humileto-Stipetum grafianae R. Jov. 1955. Bothriochloo ischaemumi-Stipetum bromoides B. Jovanovi 1968 Ishaemeto-Stipetum capillatae prov. B. Jovanovi 1968 Karakteristine vrste: Achillea aizoon, Achillea clypeolata, Achillea millefolium subsp. collina, Aethionema saxatile, Agropyron pectinatum, Allium flavum, Allium vineale, Alyssum alyssoides, Amelanchier vulgaris, Andropogon ischaemum, Arabis auriculata, Arabis hirsuta, Arabis nova, Arenaria serpyllifolia, Artemisia alba, Asperula cynanchica, Asyneuma canescens, Bromus erectus, Bromus mollis, Calamintha acinos, Calamintha alpina, Carex caryophyllea, Carex humilis, Centaurea triumfetti, Cerastium banaticum, Chamaecytisus ciliatus, Cotoneaster tomentosus, Cynanchum vincetoxicum, Cytisus ciliatus, Dorycnium pentaphyllum subsp. germanicum, Euphorbia cyparissias, Festuca panciciana, Festuca valesiaca, Galium erectum, Galium purpureum, Gentiana cruciata, Geranium sanguineum, Helianthemum canum, Helianthemum nummularium, Herniaria hirsuta, Inula oculuschristi, Iris pumila, Jurinea mollis, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Lasiagrostis calamagrostis, Leontodon asper, Lotus corniculatus, Melica ciliata, Micromeria cristata, Minuartia verna subsp. montana, Onobrychis alba, Plantago argentea, Plantago lanceolata, Poa badensis, Poa bulbosa, Potentilla argentea, Potentilla cinerea, Potentilla tommasiniana, Ranunculus montanus, Rhamnus saxatilis, Rosa pimpinellifolia, Rosa spinosissima, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Satureja kitaibelii, Scabiosa columbaria, Scabiosa ochroleuca, Scleranthus annuus, Sedum ochroleucum, Senecio rupestris, Silene sendtneri, Stachys recta, Stipa bromoides, Stipa joannis, Stipa pulcherrima, Stipa tirsa, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Thymus glabrescens, Thymus humifusus, Thymus jankae, Thymus pannonicus, Trinia glauca, Veratrum nigrum, Veronica jacquinii Osnovna literatura: DiklN964, HorvI974, JovaB976, JovaR955, JovaR956, JovaR956, KojiM998, ZupaM986
E1.2261 Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije sa <Stipa tirsa> Opte karakteristike: Srednje visoke zatvorene, floristiki veoma bogate zeljaste stepolike formacije karakteristine za karstne terene, u kojima dominira <Stipa tirsa> Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim karstnim terenima, na zemljitima tipa pseudo-crvenice ili plitke planinske crnice, na visinama izmedju 900 i 1100 m. Opte rasprostranjenje: Jugoistona Evropa, istoni Mediteran do Kurdistana. STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 174 : ...

Rasprostranjenje u Srbiji: Redak tip stanita zabeleen samo u Istonoj Srbiji na Rtnju: Ledenika strana. Ekvivalentne zajednice: Stipetum tirsae R. Jovanovi 1956 Karakteristine vrste: Achillea millefolium subsp. collina, Alyssum alyssoides, Arabis auriculata, Arenaria serpyllifolia, Bromus mollis, Calamintha acinos, Carex humilis, Euphorbia cyparissias, Festuca valesiaca, Galium purpureum, Herniaria hirsuta, Minuartia verna subsp. montana, Plantago lanceolata, Potentilla argentea, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scleranthus annuus, Senecio rupestris, Stipa tirsa, Teucrium chamaedrys, Thymus pannonicus, Veratrum nigrum, Veronica jacquinii Osnovna literatura: JovaR956 E1.2262 Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije sa <Stipa pulcherrima> Opte karakteristike: Srednje visoke zatvorene, floristiki veoma bogate zeljaste stepolike formacije karakteristine za karstne terene, u kojima dominira <Stipa pennata>. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim karstnim terenima, na zemljitima tipa pseudo-crvenice ili plitke planinske crnice, na visinama izmedju 800 i 1550 m. Opte rasprostranjenje: Srednja i juna Evropa, istoni Mediteran do Kavkaza. Rasprostranjenje u Srbiji: Istona Srbija: Suva planina, Svrljike planine i Rtanj. Ekvivalentne zajednice: Carici humilis-Stipetum pulcherrimae R. Jovanovi 1955 Humileto-Stipetum grafianae R. Jov. 1955. Karakteristine vrste: Achillea aizoon, Achillea clypeolata, Achillea collina, Aethionema saxatile, Agropyron pectinatum, Allium flavum, Allium vineale, Alyssum alyssoides, Amelanchier vulgaris, Arabis hirsuta, Arabis nova, Arenaria serpyllifolia, Artemisia alba, Asperula cynanchica, Asyneuma canescens, Bromus erectus, Calamintha acinos, Calamintha alpina, Carex caryophyllea, Carex humilis, Centaurea triumfetti, Cerastium banaticum, Chamaecytisus ciliatus, Cotoneaster tomentosus, Cynanchum vincetoxicum, Cytisus ciliatus, Dorycnium pentaphyllum subsp. germanicum, Euphorbia cyparissias, Festuca panciciana, Festuca valesiaca, Galium erectum, Galium purpureum, Gentiana cruciata, Geranium sanguineum, Helianthemum canum, Helianthemum nummularium, Inula oculus-christi, Iris pumila, Jurinea mollis, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Lasiagrostis calamagrostis, Leontodon asper, Lotus corniculatus, Melica ciliata, Micromeria cristata, Onobrychis alba, Plantago argentea, Plantago lanceolata, Poa badensis, Poa bulbosa, Potentilla cinerea, Potentilla tommasiniana, Ranunculus montanus, Rhamnus saxatilis, Rosa pimpinellifolia, Rosa spinosissima, Sanguisorba minor, Satureja kitaibelii, Scabiosa columbaria, Scabiosa ochroleuca, Sedum ochroleucum, Silene sendtneri, Stachys recta, Stipa joannis, Stipa pulcherrima, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Thymus glabrescens, Thymus humifusus, Thymus jankae, Trinia glauca, Veronica jacquinii Osnovna literatura: DiklN964, HorvI974, JovaR955, JovaR956, KojiM998, ZupaM986 E1.2263 Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije sa koviljem <Stipa bromoides> Opte karakteristike: Srednje visoke zatvorene, floristiki bogate zeljaste stepolike formacije karakteristine za karstne terene, u kojima dominira <Stipa bromoides>. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim karstnim terenima, na zemljitima tipa pseudo-crvenice ili plitke planinske crnice. Opte rasprostranjenje: Juna Evropa, Mediteranski region. Rasprostranjenje u Srbiji: Redak tip, fitocenoloki slabo prouenih stanita u Srbiji. Nepouzdani podaci o zajednicama na stanitima ovog tipa se navode za okolinu Beograda. Asocijacija <Ishaemeto-Stipetum capillatae> B. Jovanovi 1968 je provizorno imenovana, bez fitocenolokog opisa. Postoji mogunost da se neki oblik opisa nalazi u rukopisima odnosno u Izvetajima za vegetacijsku kartu Jugoslavije - Karta biljnih zajednica okoline Beograda. Ovu asocijaciju ne pominju Zupani et al., 1986, medjutim oni na str. 32, za Srbiju navode prisustvo zajednice <Botriochloo ischaemi-Stipetum bromoides> B. Jovanovi 1968, to je verovatno sinonim za asocijaciju <Ishaemeto-Stipetum capillatae> B. Jovanovi 1968. Ekvivalentne zajednice: Bothriochloo ischaemumi-Stipetum bromoides B. Jovanovi 1968 Ishaemeto-Stipetum capillatae prov. B. Jovanovi 1968 Karakteristine vrste: Stipa bromoides, Andropogon ischaemum Osnovna literatura: JovaB976, ZupaM986

E1.227 Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije sa dominacijom Poa alpina Opte karakteristike: Niske, otvorene, redje skoro zatvorene, floristiki veoma bogate, zeljaste stepolike formacije karakteristine za karstne terene, u kojima dominira niska busenasta livadarka <Poa alpina>, koju znaajno prate i vrste <Plantago media>, <Cirsium afrum>, <Micropus erectus>, <Medicago minima>, <Thymus pulegioides>, <Sedum atratum> i dr. Ekologija: Travne formacije sa <Poa alpina> predstavljaju prelazni tip izmeu brdskih i planinskih stepskih panjaka, koji se razvija na stanitima juno eksponiranih padina brdskog pojasa, u visinskom dijapazonu od 450 do 1000 m.Geoloka podloga je krenjak. Zemljite je crvene boje, plitko i

175 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

skeletoidno, mada moe mestimino biti dublje i bogatije humusom. Klima je umereno-kontinentalna (planinska). Godinja koliina padavina se kree od 600 do 800 mm. Opte rasprostranjenje: Srednja, Istona i Jugoistona Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenoloki nedovoljno istraena stanita prisutna u centralnoj i istonoj Srbiji. Oskudni podaci postoje za Stara planinu (Gornje Kovaevo i Stana uka). Ekvivalentne zajednice: Poetum alpinae prov. R. Jovanovi 1963 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Cirsium afrum, Medicago minima, Micropus erectus, Plantago media, Poa alpina, Sedum atratum, Thymus pulegioides Osnovna literatura: MiiV978 E1.228 Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije sa dominacijom <Koeleria gr. montana> Opte karakteristike: Niske, otvorene, redje skoro zatvorene, zeljaste stepolike formacije, karakteristine za karstne terene, u kojima dominira niska busenasta trava <Koeleria montana> (= <Koleria pyramidata subsp. montana>, koju znaajno prate i vrste <Festuca valesiaca>, <Achillea millefolium>, <Alectorolophus major>, <Leucanthemum vulgare>, <Galium verum>, <Rumex acetosella> i dr. Vrsta <Danthonia calycina>, inae karakteristina za slina stanita na razliitim substratima, u ovim stanitima potpuno odsustvuje ili se javlja samo u tragovima. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim karstnim terenima, na zemljitima tipa pseudo-crvenice ili plitke planinske crnice, na visinama izmedju 700 i 1500 m. Opte rasprostranjenje: Srednja, Istona i Jugoistona Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenoloki nedovoljno istraena stanita prisutna u centralnoj i istonoj Srbiji. Oskudni podaci postoje za Stara planinu, Djerdapsku klisuru i Rajac na Suvoboru. Ekvivalentne zajednice: Koelerietum montanae Pavl. 1951 pro parte Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 pro parte Karakteristine vrste: Achillea millefolium subsp. collina, Alectorolophus major, Alectorolophus minor, Anthoxanthum odoratum, Briza media, Carex verna, Centaurea phrygia subsp. stenolepis, Cerastium banaticum, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Galium verum, Geranium sanguineum, Helianthemum nummularium, Hieracium hoppeanum, Koeleria pyramidata subsp. montana, Leontodon hispidus, Leucanthemum vulgare, Lotus corniculatus, Nepeta nuda, Plantago lanceolata, Primula elatior, Rumex acetosella, Scleranthus perennis, Silene roemeri subsp. sendtneri, Stachys officinalis, Thesium bavarum, Thymus glabrescens, Trifolium alpestre, Trifolium ochroleucon, Trifolium pratense, Trifolium repens, Veronica austriaca, Viola tricolor subsp. macedonica, Viscaria vulgaris subsp. atropurpurea Osnovna literatura: DiklN972, KojiM991, MiiV978 E1.229 Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije sa dominacijom Agrostis gr. vulgaris Opte karakteristike: Niske, po pravilu zatvorene, floristiki veoma bogate zeljaste stepolike formacije prisutne na karstnim terenima, u kojima dominira trava <Agrostis capillaris>, koju znaajno prate i vrste <Anthoxanthum odoratum>, <Festuca valesiaca>, <Koeleria gracilis>, <Sanguisorba officinalis>, <Galium verum>, <Trifolium> spp. i dr. Ekologija: Travne formacije sa <Agrostis vulgaris> predstavljaju prelazni tip izmeu brdskih kserofilnih stepskih panjaka i mezofilnih livada, koje se razvijaju na stanitima juno eksponiranih padina brdskog pojasa, u visinskom dijapazonu od 600 do 1100 m.Geoloka podloga je krenjak. Opte rasprostranjenje: Srednja, Istona i Jugoistona Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno est tip stanita u istonoj Srbiji: Rtanj, Stara planina (Vis, Kovaevo, Nanin kladenac, Krstac, Manastir, Kovaevo, Krstac, brdski predeli izmeu Dojkinake, Jelovake i Toplodolske reke.), Suva planina (Kosmovac), Krivi Vir, Juni Kuaj; Redje se zajednice ovog tipa javljaju i u zapdnoj Srbiji (Rajac na Suvoboru). Ekvivalentne zajednice: Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato asperuletosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, DjordjeviMiloevi 2003 Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato festucetosum valesiacae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato trifolietosum campestre Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Asperulo-Agrostidetum vulgaris prov. R. Jovanovi 1955
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 176 : ...

Cynosuro cristati-Agrostietum capillaris M. Vukovi 1988 Festuceto-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaeni 1975 Festuceto-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaeni 1975 trifolietosum Danon et Blaeni 1975 Festuco-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaeni 1978 Festuco-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaeni 1978 trifolietosum Danon et Blaeni 1978 Festuco-Agrostidetum vulgaris Danon et Blaeni 1978 typicum Danon et Blaeni 1978 Trifolio-Agrostidetum vulgaris prov. R. Jovanovi 1955 Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato Alectorolopho-Agrostidetum vulgaris Danon et Radmi 1962 Karakteristine vrste: Achillea collina, Achillea millefolium, Agropyron intermedium, Agrostis vulgaris, Aira capillaris, Alectorolophus rumelicus, Anthoxanthum odoratum, Asperula ciliata, Asyneuma canescens, Briza media, Campanula glomerata subsp. aggregata, Centaurea jacea, Chrysanthemum corymbosum, Coronilla varia, Crepis biennis, Dactylis glomerata, Danthonia calycina, Dianthus pelviformis, Festuca pratensis, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Galium verum, Helianthemum nummularium, Hieracium bauhinii, Hypochoeris pelivanovicii, Inula hirta, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Leucanthemum vulgare, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Moenchia mantica, Orlaya grandiflora, Plantago lanceolata, Plantago media, Polygala comosa, Potentilla argentea, Rhinanthus angustifolius, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Salvia nemorosa, Salvia verticillata, Sanguisorba minor, Sanguisorba officinalis, Stachys officinalis, Teucrium chamaedrys, Thalictrum aquilegiifolium, Thalictrum flavum, Thymus pannonicus, Thymus pulegioides, Trifolium alpestre, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium montanum, Trifolium pratense, Veratrum nigrum, Viola macedonica Osnovna literatura: DanoJ960, DanoJ962, JovaR955, JovaR956, KojiM991, MiiV978, MiiV978 E1.22A Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije formacije sa dominacijom Carex halleriana Opte karakteristike: Niske, otvorene do skoro zatvorene, floristiki bogate, zeljaste stepolike formacije karakteristine za karstne terene, u kojima dominira niska busenasta otrica <Carex hallerana>, koju znaajno prati busenasta vrsta <Geranium sanguineum>, kao i druge kserofilne biljke. Ekologija: Zajednice se razvijaju na krenjaku, na relativno dubokoj karbonatnoj rendzini, na visinama izmedju 650 i 1200 mnv. Rasprostranjenje u Srbiji: Redak tip stanita u Srbiji. Fitocenoloki su obradjene zajednice sa Velikog Jastrebca u okolini Ribarske Banje (Babin Grob, Breza, Gavranon kam) Ekvivalentne zajednice: Geranio sanguinei-Caricetum hallerianae R. Jov. et all. 1986 Karakteristine vrste: Agrostis capillaris, Anthoxanthum odoratum, Briza media, Carex hallerana, Carlina acaulis, Chamaespartium sagittale, Ferula heuffelii, Geranium sanguineum, Helianthemum nummularium, Hieracium pilosella, Hypochoeris maculata, Inula hirta, Leucanthemum vulgare, Linum catharticum, Luzula campestris, Orchis coriophora, Orchis tridentata, Peucedanum oreoselinum, Primula columnae, Trifolium alpestre Osnovna literatura: JovaR986a E1.22B Suve subkontinentalne stepske travne formacije na lesu Opte karakteristike: Niske, obino zatvorene, floristiki bogate, zeljaste stepolike formacije karaktersitine za peripanonske lesne terene, na kojima dominiraju vrste subkontinentalnih krenjakih stepa i pravih panonskih stepa na lesu. Najznaajniji edifikatori ovih zajednica su: <Festuca valesiaca>, <Achillea collina>, <Bromus arvensis>, <Bromus mollis>, <Poa angustifolia>, <Xeranthemum cylindraceum> i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na lesu, na razliitim stadijumima razvoja ernozema, na visinama izmedju 100 i 500 m, na junom obodu Panonske nizije, u uslovima prelazne kontinentalne klime. Rasprostranjenje u Srbiji: Peripanonska Srbija. Fitocenoloki su obradjena stanita na Avali. Ekvivalentne zajednice: ass. Bromus arvensis- Bromus mollis R. Jov. 1955 IN Borisavljevi et al.,1955 Festucetum valesiacae R. Jov. 1955 in Borisavljevi, Lj. Poa angustifolia- Achillea collina R. Jov, 1955 IN Borisavljevi et al. 1955 Xeranthemo-Ishametum R. Jovanovi 1955 Karakteristine vrste: Achillea collina, Ajuga genevensis, Andropogon ischaemum, Artemisia absinthium, Bellis perennis, Bromus arvensis, Bromus mollis, Carex divulsa, Cerastium caespitosum, Clinopodium vulgare, Daucus carota, Dianthus armeria, Echium vulgare, Euphorbia cyparissias,

177 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Festuca valesiaca, Filago arvensis, Fragaria vesca, Galium verum, Hieracium bauhinii, Hypericum perforatum, Inula britannica, Kohlrauschia prolifera, Lactuca scariola, Lepidium campestre, Lotus corniculatus, Mentha sylvestris, Myosotis collina, Origanum vulgare, Plantago lanceolata, Poa angustifolia, Potentilla argentea, Potentilla recta, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Taraxacum officinale, Teucrium chamaedrys, Thymus montanus, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium pratense, Veronica spicata, Vicia tetrasperma, Xeranthemum cylindraceum Osnovna literatura: BoriL955, ButoB989, ButoB992 E1.22C Suve subkontinentalne karbonatne stepske travne formacije na veoma strmim kanjonskim stranama Opte karakteristike: Niske, otvorene do skoro zatvorene, floristiki izuzetno bogate zeljaste stepolike formacije razvijene na strmim stranama krenjakih klisura i kanjona, u kojima apolutno dominira niska busenasta trava <Sesleria filifolia>, koju sa znaajnijim brojnostima prati manji broj zeljastih biljaka <Dianthus noaeanus>, <Thymus serpyllum>, <Sedum album>, <Saxifraga brevifolia>, <Scabiosa fumarioides>, niskih bunova <Chamaecytisus ciliatus>, <Cotoneaster tomentosa>, <Coronilla emeroides>, kao i mladih individua kserofilnih drvenastih vrsta <Syringa vulgaris>, <Fraxinus ornus> i dr. Zajednice ovog tipa predstavljaju prelaz izmedju vegetacije u pukotinama stena i vegetacije ibljaka. Ekologija: Zajednice se razvijaju na izuzetno strmim krenjakim padinama, ili na policama kanjonskih klifova, na plitkoj karbonatnoj crnici, na visinama izmedju 300 i 800 mnv. Opte rasprostranjenje: Jugoistona Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno est tip stanita u krenjakim klisurama i kanjonima istone Srbije. Fitocenoloki su obradjene zajednice iz kanjona Lazareve reke i Jelanike klisure (Prozorac, Kulinski Kamen). Ekvivalentne zajednice: Seslerietum filifoliae Zlymi 1939 saxifragetosum brevifoliae Niketi et Lakui 1988 Seslerietum filifoliae Zlymi 1939 scabiosetsoum fumarioides Niketi et Lakui 1988 Karakteristine vrste: Allium flavum, Asperula longiflora, Asplenium ceterach, Asplenium rutamuraria, Asplenium trichomanes, Centaurea atropurpurea, Centaurea australis, Cephalaria laevigata, Chamaecytisus ciliatus, Coronilla emeroides, Cotoneaster tomentosus, Crataegus monogyna, Cynanchum vincetoxicum, Dianthus noaeanus, Draba elongata, Euphorbia cyparissias, Fraxinus ornus, Galium purpureum, Helianthemum canum, Helianthemum nummularium, Hieracium murorum, Hypericum rumeliacum, Koeleria splendens, Leontodon crispus, Melica ciliata, Mycelis muralis, Ramonda serbica, Rosa dumetorum, Satureja cristata, Satureja kitaibelii, Saxifraga brevifolia, Scabiosa banatica, Scabiosa fumarioides, Sedum album, Seseli rigidum, Seseli varium, Sesleria rigida subsp. filifolia, Silene flavescens, Stachys recta, Syringa vulgaris, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Thymus serpyllum, Verbascum lychnitis Osnovna literatura: NikeM988, TatiB973

E1.26 Polusuve subatlantske krenjake travne formacije Opte karakteristike: Zatvorene, 30-60 cm visoke, ksero-mezotermne travnjake zajednice, na plitkim kamenjarskim terenima. Fiziognomiju stanitima odreuje vrsta <Bromus erectus> i njene pratilice <Carex montana>, <Centaurea kotschyana>, <Festuca rubra subsp. fallax>, <Koeleria pyramidata subsp. montana>, <Lamium garganicum>, <Luzula multiflora>, <Plantago media>, <Polygala major> i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na plitkoj krenjakoj podlozi, na stanitima nekadanjih hrastovih i bukovih uma. Zemljite je plitko i skeletoidno, tipa rendzina, neutralne do alkalne reakcije, u dubljim slojevima slabo kiselo. Zemljite uglavnom erodirano, to zavisi i od nagiba terena koji iznosi 10 do 50o. Nadmorska visina 800 do 1600 m. Opte rasprostranjenje: Subatlantske i Mediteranske planine Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno est tip stanita u brdsko-planinskim predelima Srbije. Fitocenoloki su obradjene zajednice sa lokaliteta: centralni Kopaonik, podruje Tutina, Labjane, Istok na Kosovu, Nacionalni park Tara (emeriki do, Studenac, urevo brdo, emerite), Suva planina (Tocila, Lasni Rid, Kosmovaka Tocila). Ekvivalentne zajednice: Brometum erecti Z. Pavlovi 1955 Brometum erecti Z. Pavlovi 1955 sensu lato caricetosum montanae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 178 : ...

Brometum erecti Z. Pavlovi 1955 sensu lato lamietosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, DjordjeviMiloevi 2003 Brometum erecti Z. Pavlovi 1955 sensu lato plantaginetosum mediae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Bromo-Plantaginetum mediae Ht. 1931 Cariceto montanae-Brometum erecti Koji 1992 Lamio-Brometum erecti R. Jov. Lamio-Brometum erecti R. Jovanovi 1955 Karakteristine vrste: Achillea collina, Achillea setacea, Agrostis capillaris, Alchemilla pubescens, Alectorolophus minor, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Asperula cynanchica, Brachypodium pinnatum, Briza media, Bromus erectus, Campanula glomerata, Campanula patula, Carduus personata, Carex digitata, Carex montana, Carex verna, Centaurea kotschyana, Cephalaria laevigata, Cerastium caespitosum, Cerastium moesiacum, Chaerophyllum aureum, Cirsium acaule, Cynosurus cristatus, Cystopteris fragilis, Dianthus cruentus, Dianthus petraeus, Euphorbia cyparissias, Festuca rubra, Festuca varia, Festuca xanthina, Fragaria moschata, Galium erectum, Galium verum, Genista depressa, Genista sagittalis, Gentiana utriculosa, Geranium macrorrhizum, Helianthemum nummularium, Helleborus odorus, Heracleum sibiricum, Hieracium bauhinii, Hieracium pilosella, Hypochoeris maculata, Juniperus communis, Juniperus intermedia, Juniperus nana, Koeleria pyramidata subsp. montana, Lamium garganicum, Leontodon hispidus subsp. vulgaris, Leucanthemum vulgare, Libanotis montana, Linum catharticum, Lotus corniculatus, Luzula multiflora, Medicago lupulina, Minuartia montana, Pedicularis heterodonta, Phegopteris dryopteris, Phleum phleoides, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa nemoralis, Polygala comosa, Polygala major, Primula columnae, Prunella laciniata, Prunella vulgaris, Ranunculus montanus, Sanguisorba minor, Saxifraga aizoon, Scabiosa columbaria, Scorzonera rosea, Sedum ochroleucum, Senecio rupestris, Seseli peucedanoides, Sieglingia decumbens, Silene inflata, Silene sendtneri, Sorbus mougeotii, Stachys officinalis, Thymus glabrescens subsp. degenianus, Thymus marschallianus, Thymus montanus, Trifolium alpestre, Trifolium montanum, Trifolium pannonicum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Viola macedonica Osnovna literatura: AmidL003, GajiM992, JovaR955, MiiV978, PavlZ955, PetkB985cb, RexhF978
E1.26A Balkanske polusuve krenjake travne formacije Opte karakteristike: Polusuve travne formacije kojima fiziognomiju odreuju vrste Knautia macedonica, biljka srednje visokog stabla (stablova hemikriptofita) i Thymus tosevii, poluodrveneli patuljasti buni (hamefita). Ekologija: Stanite na plitkom, skeletoidnom zemljitu povrh krenjaka, na severnoj i severozapadnoj ekspoziciji. Zemljite je crvenica, posmeena na jedrom krenjaku. Nadmorska visina 900 do 1000 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Prilepnice (Hodin kamen) na Kosovu Karakteristine vrste: Achillea nobilis, Anthoxanthum odoratum, Coronilla varia, Danthonia calycina, Euphorbia cyparissias, Euphrasia stricta, Festuca sulcata, Filipendula vulgaris, Galium verum, Haynaldia villosa, Helianthemum nummularium, Hieracium bauhinii, Hypochoeris radicata, Knautia macedonica, Koeleria gracilis, Leucanthemum vulgare, Lotus corniculatus, Moenchia mantica, Onobrychis arenaria, Orchis morio, Plantago lanceolata, Plantago media, Polygala comosa, Potentilla hirta, Primula columnae, Ranunculus bulbosus, Rhinanthus minor, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosa, Sanguisorba minor, Scorzonera laciniata, Stachys officinalis, Thymus tosevii, Trifolium alpestre, Trifolium angustifolium, Trifolium molinerii, Trifolium ochroleucon, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trisetum flavescens Osnovna literatura: RexhF978

E1.2B Serpentinske stepe Opte karakteristike: Stanita sa proreenom vegetacijom, na plitkom kamenitom tlu ili na erodiranim povrinama, redje je zemljini pokriva dobro razvijen sa gotovo potpuno obraslom vegetacijom (vegetacijski sklop 90 do 100%), u kojoj dominiraju biljke sa jakim busenovima i jakim i puzeim korenovima. Fiziognomiju stanitima odreuju razliite biljne vrste od kojih se posebno brojnou istiu <Agrostis vulgaris>, <Alyssum markgrafii>, <Alyssum serbicum>, <Artemisia lobelii>, <Asplenium serpentini>, <Astragalus onobrychis>, <Bornmuellera dieckii>, <Bromus fibrosus>, <Centaurea

179 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

kosaninii>, <Chrysopogon gryllus>, <Cynanchum athoum>, <Danthonia calycina>, <Dianthus serbicus>, <Dorycnium germanicum>, <Euphorbia glabriflora>, <Festuca dalmatica>, <Festuca panciciana>, <Festuca valesiaca>, <Fumana bonapartei>, <Genista hassertiana>, <Halacsya sendtneri>, <Koeleria montana>, <Leontodon asper>, <Linum tauricum subsp. serbicum>, <Notholaena marantae>, <Onosma javorkae>, <Plantago carinata>, <Poa badensis>, <Polygala doerfleri>, <Potentilla geoides>, <Sanguisorba muricata>, <Saponaria intermedia>, <Scabiosa fumarioides>, <Scleranthus serpentini>, <Sedum serpentini>, <Stachys baldaccii>, <Stachys scardica>, <Stipa novaki>, <Teucrium montanum>, <Thymus jankae>, <Thymus lykae> i dr. Ekologija: Suva i topla stanita na manje ili vie nagnutim padinama na serpentinu. Zemljite rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, kamenito ili sa dominacijom krupnih blokova, obino gotovo potpuno isprano sa povrine stena, samo redje sa neto viim sadrajem humusa. Nadmorska visina: 200-1400 m. Zajednice razvijene u porduju umereno-kontinentalne klime. Opte rasprostranjenje: Srednja Evropa, Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Go, Tara, Miratovce kod Preeva, Divibare, Zlatibor, Ozren kod Sjenice, Studena planina, Brdjanska klisura, Ibarska klisura, Crni Rzav - Uvac, Rogozna Gornja Kamenica, Kosmaj, Avala, Zlatibor, Suvobor, Stolovi, Maljen, okolina Sjenice, Crni Vrh kod Priboja, Divibare, Panjak, Ravni Sto, Raka, Studena planina kod Kraljeva, okolina Kragujevca; Kosovo: Ibarska dolina (Lis uka, Belaka, Banjska), okolina Orahovca, Gole, Koznica, Koznika boka - Koznik, okolina akovice, arplanina (Brezovica, Malo Bore, Veliko Bore, Ostrovica). Ekvivalentne zajednice: Melico-Brometeum fibrosii (Petkovi 1981) Petkovi et Tati 1985 Eryngio-Brometum fibrosi Z. Pavlovi, 1962 ex V. Randjelovi 2004 Brometo-Chrysopogonetum grylli Koji 1958 Brometo-Chrysopogonetum grylli Koji 1958 andropogonetosum ischaemi Koji 1959 Brometo-Chrysopogonetum grylli Koji 1958 potentilletosum arenariae Koji 1959 Bromo squarosi-Chrysopogonetum grylli Koji 1959 Bromus fibrosus-Chrysopogon gryllus Tati 1969 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 brometosum squarosi Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1956 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato armerietosum serpentini Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato danthonietosum calycinae Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato koelerietsoum eriostachyae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato linetosum serbici Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 grupacija (tip) sa Danthonia calycina orevi, Mijatovi 1956 Koelerio eriostachyae-Danthonietum calycinae Z. Pavl. (1955) 1974 Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 armerietosum serpentini Z. Pavlovi 1974 Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 colchicetosum Cincovi et Koji 1962 Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 lathyretosum Cincovi et Koji 1962 Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 linetosum Z. Pavlovi 1974 Koelerietum montanae Pavl. 1951 i Cincovi, Koji, 1955 : 116 grupacija (tip) sa Agrostis vulgaris orevi, Mijatovi 1956 Andropogono-Festucetum valesiacae A. Markovi 1986 Chrysopogono-Festucetum valesiacae Veljovi 1971 Festucetum vallesiacae Borisavljevi 1956 Festucetum vallesiacae Gaji 1954 Festuco sulcatae-Potentilletum zlatiborensis Z. Pavlovi 1951 Festuco sulcatae-Potentilletum zlatiborensis Z. Pavlovi 1951 brometosum Z. Pavlovi 1951 Carici humilis-Festucetum pancicianae R. Jovanovi et S. Jovanovi 1987 Carici humilis-Festucetum pancicianae R. Jovanovi et S. Jovanovi 1987 cytisetosum petrovicii D. Lakui 1988
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 180 : ...

Potentillo tommasinianae-Festucetum pancicianae D. Lakui 1989 Dorycnio-Festucetum valesiacae A. Markovi 1986 Euphorbio-Festucetum valesiacae A. Markovi 1986 Festuco duriusculae-Euphorbietum glabriflorae S. Jov. et R. Jov. Hyperico-Euphorbietum glabriflorae Rexhepi 1978 Polygalo-Genistetum hassertianae Blei et al.1969 Potentillo-Fumanetum bonaparti Rexhepi 1979 Festuco-Plantaginetum serpentini Randjelovi et Rui 1982 Onosmato-Scabiosetum fumarioides Rexhepi 1978 Poa alpina-Plantago carinata T. Cincovi et Koji 1956 Poo molinieri-Plantaginetum holostei Z. Pavlovi 1951 Artemisio-Silenetum armeriae D. Lakui 1989 Artemisio-Teucrietum montani Blaeni. Vukovi, R. 1983 Stipetum novakii D. lakui prov. 2004 Cynancho-Saponarietum intermediae Blei et al.1969 Halascya sentneri-Potentilla mollis Z. Pavlovi 1962 Sedo-BornMllerietum dieckii Blei et al.1969 Sedo-Dianthetum serbici Z. Pavlovi 1967 Karakteristine vrste: Achillea coarctata, Achillea millefolium, Aethionema graeca, Aethionema saxatile, Agropyron intermedium, Agrostis spica-venti, Agrostis vulgaris, Aira capillaris, Alectorolophus major, Allium flavum, Alyssum janchenii, Alyssum markgrafii, Alyssum markgrafii var. lucidum, Alyssum montanum, Alyssum murale, Alyssum serbicum, Andropogon ischaemum, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Armeria canescens subsp. serpentini, Artemisia canescens, Artemisia lobelii, Asperula cynanchica, Asperula longiflora, Astragalus chlorocarpus, Astragalus kraljevensis, Astragalus onobrychis, Asyneuma limonifolium, Bornmuellera dieckii, Brachypodium sylvaticum, Briza media, Bromus fibrosus, Bromus mollis, Bromus pannonicus, Bromus pannonicus subsp. glabratus, Bromus racemosus, Bromus squarrosus, Bupleurum veronense, Calamintha acinos, Calamintha alpina, Calamintha hungarica, Campanula glomerata, Campanula patula, Carduus candicans, Carex caryophyllea, Carex humilis, Carex laevis, Carex montana, Carex pilulifera, Carex praecox, Carex verna, Centaurea atropurpurea, Centaurea australis, Centaurea deusta, Centaurea kosaninii, Centaurea micranthos, Centaurea rhenana, Cephalaria leucantha, Cerastium lanigerum, Cerastium moesiacum, Chrysanthemum leucanthemum, Chrysopogon gryllus, Cirsium pannonicum, Colchicum autumnale, Convolvulus cantabrica, Cynanchum athoum, Cynanchum vincetoxicum, Cynosurus cristatus, Cynosurus echinatus, Danthonia calycina, Dianthus croaticus, Dianthus giganteus, Dianthus papillosus, Dianthus sanguineus, Dianthus serbicus, Dianthus subgiganteus, Dorycnium germanicum, Dorycnium herbaceum, Echium rubrum, Eryngium campestre, Eryngium serbicum, Erysimum carniolicum, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Euphorbia glabriflora, Euphorbia serpentini, Euphrasia pectinata, Euphrasia stricta, Euphrasia tatarica, Festuca dalmatica, Festuca duriuscula, Festuca fallax, Festuca panciciana, Festuca rubra, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Fumana bonapartei, Galium boreale, Galium erectum, Galium gerardi, Galium lucidum, Galium pumilum, Galium purpureum, Galium verum, Genista hassertiana, Genista sagittalis, Gentiana austriaca, Goniolimon serbicum, Gymnadenia conopsea, Halacsya sendtneri, Hieracium bauhinii, Hieracium cymosum, Hieracium fussianum subsp. serpentinicum, Hieracium gnaphalophorum, Hieracium pilosella, Hippocrepis comosa, Hypericum barbatum, Hypochoeris maculata, Hypochoeris pelivanovicii, Juniperus oxycedrus, Knautia csikii, Knautia dinarica, Knautia macedonica subsp. lyrophylla, Koeleria cristata, Koeleria eriostachya, Koeleria eriostachya subsp. carniolica, Koeleria gracilis, Koeleria montana, Koeleria pyramidata, Koeleria splendens, Lathyrus pratensis, Leontodon asper, Leontodon hispidus, Leucanthemum montanum, Leucanthemum vulgare, Linaria genistifolia, Linum catharticum, Linum perenne, Linum tauricum subsp. serbicum, Lotus corniculatus, Luzula vulgaris, Medicago falcata, Medicago prostrata, Melica ciliata, Minuartia montana, Minuartia montana f. glandulosa, Minuartia verna, Minuartia verna subsp. montana, Moenchia mantica, Notholaena marantae, Onosma javorkae, Orlaya grandiflora, Orobanche alba, Orobanche gracilis, Orobanche teucrii, Paronychia kapela, Pedicularis heterodonta, Petrorhagia saxifraga, Peucedanum oreoselinum, Phleum boehmeri, Phleum pratense, Plantago carinata, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa badensis, Poa badensis var. glaucescens, Poa molinerii, Polygala comosa, Polygala doerfleri, Polygala major, Polygala vulgaris subsp. oxyptera, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla australis subsp. malyana, Potentilla erecta subsp. strictissima, Potentilla

181 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

heptaphylla, Potentilla hirta subsp. zlatiborensis, Potentilla malyana, Potentilla mollis, Potentilla opaca, Potentilla tommasiniana, Potentilla visianii, Potentilla zlatiborensis, Primula columnae, Prunella laciniata, Prunella vulgaris, Ranunculus montanus, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Sanguisorba muricata, Saponaria intermedia, Satureja commutata, Scabiosa columbaria, Scabiosa dubia, Scabiosa fumarioides, Scabiosa portae, Scabiosa portae, Scabiosa ucranica, Scleranthus annuus, Scleranthus dichotomus, Scleranthus perennis, Scleranthus serpentini, Scorzonera rosea, Sedum acre, Sedum album, Sedum glaucum, Sedum rupestre, Sedum sartorianum, Sedum serpentini, Sieglingia decumbens, Silene armeria, Silene bupleuroides, Silene longiflora, Silene malyi, Silene paradoxa, Silene sendtneri, Silene vulgaris subsp. zlatiborensis, Stachys chrysophaea, Stachys officinalis, Stachys recta, Stachys recta subsp. baldaccii, Stachys scardica, Stellaria graminea, Stipa novakii, Stipa pennata, Taraxacum officinale, Teucrium montanum, Teucrium pannonicum, Teucrium polium, Thalictrum aquilegiifolium, Thesium ramosum, Thlaspi praecox, Thymus glabrescens, Thymus jankae, Thymus jankae subsp. serbicus, Thymus longicaulis, Thymus lykae, Thymus montanus, Thymus pulegioides, Thymus serbicus, Thymus striatus, Tragopogon pterodes, Trifolium alpestre, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium montanum, Trifolium pannonicum, Trifolium strepens, Trinia glauca, Tulipa scardica, Tunica saxifraga, Verbascum lychnitis, Verbascum nigrum, Veronica jacquinii, Vicia cracca, Viola macedonica Osnovna literatura: Bla983, Bla983a, BleV969, BoriL955, CincT956a, CincT955, CincT962, orV956, GajiM954a, JovaS992, JovaR987, KojiM998, KojiM959, KojiM991, LakuD989, LakuD996, MarkA986, MiiV978, PavlZ955a, PavlZ974, PavlZ951, PavlZ955a, PavlZ962, PavlZ967, RexhF978, RexhF979a, RexhF985, RittH970, TatiB969, ZupaM986, RanN983a
E1.2B1 Serpentinske stepe na dubljem zemljitu Opte karakteristike: Platoi ili zaobljeni vrhovi brda na serpentinu, sa dobro razvijenim zemljinim pokrivaem, obrasli vegetacijom serpentinskih biljaka. Stanita uglavnom potpuno obrasla vegetacijom (vegetacijski sklop 90 do 100%), a fiziognomiju im odreuju vrste <Bromus fibrosus>, <Chrysopogon gryllus>, <Danthonia calycina>, <Koeleria montana>, <Agrostis vulgaris>, <Festuca valesiaca> i njihove pratilice. Po ivotnoj formi najee su biljke sa jakim busenovima i biljke sa jakim i puzeim korenovima. Ekologija: Geoloka podloga: serpentin. Zemljite sa neto viim sadrajem humusa, manje skeletoidno, retko kamenito. Nadmorska visina: 200-1400 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija (zapadna Srbija (Kosmaj, Avala, Zlatibor, Suvobor, Stolovi, Rogozna, Maljen, okolina Sjenice, Ozren kod Sjenice, Crni Vrh kod Priboja, Divibare, Panjak, Ravni Sto, Raka, Studena planina kod Kraljeva, okolina Kragujevca) i Kosovo. Ekvivalentne zajednice: Melico-Brometeum fibrosii (Petkovi 1981) Petkovi et Tati 1985 Eryngio-Brometum fibrosi Z. Pavlovi, 1962 ex V. Randjelovi 2004 Brometo-Chrysopogonetum grylli Koji 1958 Brometo-Chrysopogonetum grylli Koji 1958 andropogonetosum ischaemi Koji 1959 Brometo-Chrysopogonetum grylli Koji 1958 potentilletosum arenariae Koji 1959 Bromo squarosi-Chrysopogonetum grylli Koji 1959 Bromus fibrosus-Chrysopogon gryllus Tati 1969 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 brometosum squarosi Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1956 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato armerietosum serpentini Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato danthonietosum calycinae Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato koelerietsoum eriostachyae Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato linetosum serbici Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 grupacija (tip) sa Danthonia calycina orevi, Mijatovi 1956 Koelerio eriostachyae-Danthonietum calycinae Z. Pavl. (1955) 1974 Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 armerietosum serpentini Z. Pavlovi 1974
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 182 : ...

Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 colchicetosum Cincovi et Koji 1962 Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 lathyretosum Cincovi et Koji 1962 Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 linetosum Z. Pavlovi 1974 Koelerietum montanae Pavl. 1951 i Cincovi, Koji, 1955 : 116 grupacija (tip) sa Agrostis vulgaris orevi, Mijatovi 1956 Andropogono-Festucetum valesiacae A. Markovi 1986 Chrysopogono-Festucetum valesiacae Veljovi 1971 Festucetum vallesiacae Borisavljevi 1956 Festucetum vallesiacae Gaji 1954 Festuco sulcatae-Potentilletum zlatiborensis Z. Pavlovi 1951 Festuco sulcatae-Potentilletum zlatiborensis Z. Pavlovi 1951 brometosum Z. Pavlovi 1951 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Agropyron intermedium, Agrostis spica-venti, Agrostis vulgaris, Aira capillaris, Alectorolophus major, Allium flavum, Alyssum janchenii, Alyssum markgrafii, Andropogon ischaemum, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Armeria canescens subsp. serpentini, Asperula cynanchica, Asperula longiflora, Astragalus chlorocarpus, Brachypodium sylvaticum, Briza media, Bromus fibrosus, Bromus mollis, Bromus pannonicus subsp. glabratus, Bromus racemosus, Bromus squarrosus, Calamintha acinos, Calamintha alpina, Campanula glomerata, Campanula patula, Carex pilulifera, Centaurea atropurpurea, Cerastium moesiacum, Chrysanthemum leucanthemum, Chrysopogon gryllus, Cirsium pannonicum, Colchicum autumnale, Convolvulus cantabrica, Cynanchum vincetoxicum, Cynosurus cristatus, Cynosurus echinatus, Danthonia calycina, Dianthus croaticus, Dianthus giganteus, Dianthus sanguineus, Dianthus subgiganteus, Echium rubrum, Eryngium campestre, Eryngium serbicum, Erysimum carniolicum, Euphorbia cyparissias, Euphorbia glabriflora, Euphorbia serpentini, Euphrasia pectinata, Euphrasia stricta, Euphrasia tatarica, Festuca fallax, Festuca panciciana, Festuca rubra, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Galium boreale, Galium lucidum, Galium erectum, Galium pumilum, Galium verum, Genista sagittalis, Gentiana austriaca, Gymnadenia conopsea, Hieracium bauhinii, Hieracium fussianum subsp. serpentinicum, Hieracium gnaphalophorum, Hypericum barbatum, Hypochoeris maculata, Hypochoeris pelivanovicii, Knautia csikii, Knautia dinarica, Knautia macedonica subsp. lyrophylla, Koeleria eriostachya subsp. carniolica, Koeleria gracilis, Koeleria montana, Lathyrus pratensis, Leontodon asper, Leucanthemum montanum, Leucanthemum vulgare, Linaria genistifolia, Linum catharticum, Linum tauricum subsp. serbicum, Lotus corniculatus, Luzula vulgaris, Medicago falcata, Medicago prostrata, Melica ciliata, Minuartia montana, Minuartia verna, Moenchia mantica, Notholaena marantae, Orlaya grandiflora, Orobanche alba, Pedicularis heterodonta, Peucedanum oreoselinum, Phleum boehmeri, Phleum pratense, Plantago carinata, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa molinerii, Polygala comosa, Polygala major, Polygala vulgaris subsp. oxyptera, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla erecta subsp. strictissima, Potentilla malyana, Potentilla opaca, Potentilla visianii, Potentilla zlatiborensis, Primula columnae, Prunella laciniata, Prunella vulgaris, Ranunculus montanus, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Sanguisorba muricata, Scabiosa columbaria, Scabiosa dubia, Scleranthus annuus, Scleranthus serpentini, Scorzonera rosea, Sieglingia decumbens, Silene longiflora, Silene sendtneri, Silene vulgaris subsp. zlatiborensis, Stachys officinalis, Stachys recta, Stachys scardica, Stellaria graminea, Teucrium montanum, Thlaspi praecox, Thymus glabrescens, Thymus jankae subsp. serbicus, Thymus montanus, Thymus pulegioides, Thymus serbicus, Trifolium alpestre, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium montanum, Trifolium pannonicum, Trifolium strepens, Trinia glauca, Tulipa scardica, Tunica saxifraga, Verbascum lychnitis, Vicia cracca, Viola macedonica Osnovna literatura: Bla983a, BoriL955, CincT955, CincT962, orV956, GajiM954a, KojiM959, KojiM991, KojiM998, PavlZ951, PavlZ955a, PavlZ962, PavlZ974, TatiB969, ZupaM986
E1.2B11 Serpentinske stepe na dubljem zemljitu sa <Bromus fibrosus> Opte karakteristike: Platoi ili zaobljeni vrhovi brda na serpentinu, sa dobro razvijenim zemljinim pokrivaem. Stanita uglavnom potpuno obrasla vegetacijom u kojoj dominiraju vrste <Bromus fibrosus>, <Bromus pannonicus>, <Melica ciliata>, <Eryngium serbicum>, <Euphorbia glabriflora> i dr. Ekologija: Geoloka podloga: serpentin. Zemljite sa neto veim sadrajem humusa, manje skeletoidno, retko kamenito. Nadmorska visina: 600-700 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Zapadna Srbija (Stolovi iznad Dobrih Strana, Rogozna - Gornja Kamenica) i Kosovo Ekvivalentne zajednice: Melico-Brometeum fibrosii (Petkovi 1981) Petkovi et Tati 1985 Eryngio-Brometum fibrosi Z. Pavlovi, 1962 ex V. Randjelovi 2004

183 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Karakteristine vrste: Alyssum janchenii, Bromus fibrosus, Bromus pannonicus subsp. glabratus, Echium rubrum, Eryngium serbicum, Euphorbia glabriflora, Melica ciliata, Poa concinna, Potentilla visianii, Potentilla zlatiborensis, Stachys scardica, Tulipa scardica Osnovna literatura: KojiM998, PavlZ962, ZupaM986 E1.2B12 Serpentinske stepe na dubljem zemljitu sa <Chrysopogon gryllus> Opte karakteristike: Platoi ili zaobljeni vrhovi brda na serpentinu, sa dobro razvijenim zemljinim pokrivaem. Stanita uglavnom potpuno obrasla vegetacijom u kojoj dominiraju vrste <Chrysopogon gryllus>, <Thymus glabrescens>, <Trifolium arvense>, <Festuca vallesiaca>, <Koeleria pyramidata > i dr. Ekologija: Geoloka podloga: serpentin. Zemljite sa neto veim sadrajem humusa, manje skeletoidno, retko kamenito. Nadmorska visina: 300-800 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Zapadna Srbija: Vidova, Semedra, Milkovci, Pranjani, Suvobor, Venec, Klenje, Ripanj, Studena planina kod Kraljeva Ekvivalentne zajednice: Brometo-Chrysopogonetum grylli Koji 1958 Brometo-Chrysopogonetum grylli Koji 1958 andropogonetosum ischaemi Koji 1959 Brometo-Chrysopogonetum grylli Koji 1958 potentilletosum arenariae Koji 1959 Bromo squarosi-Chrysopogonetum grylli Koji 1959 Bromus fibrosus-Chrysopogon gryllus Tati 1969 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 brometosum squarosi Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Allium flavum, Alyssum markgrafii, Andropogon ischaemum, Asperula cynanchica, Astragalus chlorocarpus, Bromus fibrosus, Bromus squarrosus, Calamintha acinos, Campanula glomerata, Chrysopogon gryllus, Cynanchum vincetoxicum, Euphorbia cyparissias, Festuca valesiaca, Hieracium bauhinii, Koeleria pyramidata, Leontodon asper, Medicago prostrata, Notholaena marantae, Orlaya grandiflora, Potentilla arenaria, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scleranthus serpentini, Silene longiflora, Stachys recta, Teucrium montanum, Thymus glabrescens, Thymus serbicus, Trifolium arvense, Tunica saxifraga Osnovna literatura: KojiM959, TatiB969 E1.2B13 Serpentinske stepe na dubljem zemljitu sa <Danthonia calycina> Opte karakteristike: Platoi ili zaobljeni vrhovi brda na serpentinu, sa dobro razvijenim zemljinim pokrivaem. Stanita uglavnom potpuno obrasla vegetacijom u kojoj dominiraju vrste <Danthonia calycina>, <Bromus pannonicus>, <Koeleria eriostachya>, <Koeleria montana>, <Pedicularis heterodonta> i dr. Ekologija: Geoloka podloga: serpentin. Zemljite sa neto veim sadrajem humusa, manje skeletoidno, retko kamenito. Nadmorska visina: 600-1400 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Zapadna Srbija (Suvobor, Maljen, okolina Sjenice, Ozren kod Sjenice, Zlatibor, Crni Vrh kod Priboja, Divibare, Panjak, Stolovi, Ravni Sto, Raka). Ekvivalentne zajednice: Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1956 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato armerietosum serpentini Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato danthonietosum calycinae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato koelerietsoum eriostachyae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato linetosum serbici Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 grupacija (tip) sa Danthonia calycina orevi, Mijatovi 1956 Koelerio eriostachyae-Danthonietum calycinae Z. Pavl. (1955) 1974 Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 armerietosum serpentini Z. Pavlovi 1974 Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 colchicetosum Cincovi et Koji 1962 Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 lathyretosum Cincovi et Koji 1962 Koelerio-Danthonietum alpinae Z. Pavlovi (1955) 1974 linetosum Z. Pavlovi 1974 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Agrostis capillaris, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Armeria canescens subsp. serpentini, Asperula longiflora, Briza media, Bromus pannonicus subsp. glabratus, Campanula glomerata, Campanula patula, Carex pilulifera, Centaurea atropurpurea, Cerastium moesiacum, Cirsium pannonicum, Colchicum autumnale, Danthonia calycina, Dianthus croaticus, Dianthus giganteus, Dianthus sanguineus, Dianthus subgiganteus, Erysimum carniolicum, Euphrasia pectinata, Euphrasia stricta, Euphrasia tatarica, Festuca fallax, Festuca panciciana, Festuca rubra, Filipendula hexapetala, Galium boreale, Galium lucidum, Galium erectum, Galium pumilum, Galium verum, Genista sagittalis, Gentiana austriaca, Gymnadenia conopsea, Hieracium bauhinii subsp. magyaricum, Hieracium fussianum subsp. serpentinicum, STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 184 : ...

Hieracium gnaphalophorum, Hypericum barbatum, Hypochoeris illyrica, Hypochoeris maculata, Hypochoeris pelivanovicii, Knautia csikii, Knautia dinarica, Knautia macedonica subsp. lyrophylla, Koeleria eriostachya subsp. carniolica, Koeleria montana, Koeleria pyramidata, Lathyrus pratensis, Leontodon asper, Leucanthemum montanum, Leucanthemum vulgare, Linum catharticum, Linum tauricum subsp. serbicum, Lotus corniculatus, Luzula vulgaris, Minuartia montana, Moenchia mantica, Orobanche alba, Pedicularis heterodonta, Peucedanum oreoselinum, Phleum boehmeri, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa molinerii, Polygala comosa, Polygala major, Polygala vulgaris subsp. oxyptera, Potentilla erecta subsp. strictissima, Potentilla malyana, Potentilla opaca, Primula columnae, Prunella laciniata, Prunella vulgaris, Ranunculus montanus, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosella, Sanguisorba muricata, Scabiosa dubia, Scorzonera rosea, Sieglingia decumbens, Silene sendtneri, Silene vulgaris subsp. zlatiborensis, Stachys officinalis, Stellaria graminea, Thlaspi praecox, Thymus jankae subsp. serbicus, Thymus montanus, Thymus pulegioides, Trifolium alpestre, Trifolium montanum, Trifolium pannonicum, Trifolium strepens, Trinia glauca, Vicia cracca, Viola macedonica, Viola saxatilis subsp. orbelica Osnovna literatura: CincT962, orV956, KojiM991, PavlZ955a, PavlZ974 E1.2B14 Serpentinske stepe na dubljem zemljitu sa <Koeleria montana> Opte karakteristike: Platoi ili zaobljeni vrhovi brda na serpentinu, sa dobro razvijenim zemljinim pokrivaem. Stanita uglavnom potpuno obrasla vegetacijom u kojoj dominiraju vrste <Koeleria pyramidata subsp. montana>, <Festuca rubra>, <Danthonia calycina>, <Briza media>, <Poa badensis> i dr. Ekologija: Geoloka podloga: serpentin. Zemljite sa neto veim sadrajem humusa, manje skeletoidno, retko kamenito. Nadmorska visina: 900-1000 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Zapadna Srbija (Zlatibor, Maljen, Divibare) i Kosovo Ekvivalentne zajednice: Koelerietum montanae Pavl. 1951 i Cincovi, Koji, 1955 : 116 Karakteristine vrste: Agrostis capillaris, Alectorolophus major, Briza media, Chrysanthemum leucanthemum, Danthonia calycina, Dianthus sanguineus, Echium rubrum, Festuca rubra, Koeleria pyramidata subsp. montana, Minuartia verna, Plantago carinata, Poa alpina, Scabiosa columbaria Osnovna literatura: CincT955, PavlZ951 E1.2B15 Serpentinske stepe na dubljem zemljitu sa <Agrostis vulgaris> Opte karakteristike: Platoi ili zaobljeni vrhovi brda na serpentinu, sa dobro razvijenim zemljinim pokrivaem. Stanita uglavnom potpuno obrasla vegetacijom u kojoj dominiraju vrste <Agrostis vulgaris>, <Cynosurus cristatus>, <Anthoxanthum odoratum>, <Aira capillaris>, <Bromus racemosus> i dr. Ekologija: Geoloka podloga: serpentin. Zemljite sa neto veim sadrajem humusa, manje skeletoidno, retko kamenito. Nadmorska visina: 600-800 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Zapadna Srbija (planina Suvobor) Ekvivalentne zajednice: grupacija (tip) sa Agrostis vulgaris orevi, Mijatovi 1956 Karakteristine vrste: Agropyron intermedium, Agrostis spica-venti, Agrostis vulgaris, Aira capillaris, Anthoxanthum odoratum, Brachypodium sylvaticum, Briza media, Bromus racemosus, Cynosurus cristatus, Cynosurus echinatus, Danthonia calycina, Festuca valesiaca, Genista sagittalis, Lotus corniculatus, Phleum pratense, Trifolium alpestre, Trifolium campestre, Trifolium montanum, Trifolium pannonicum, Vicia cracca Osnovna literatura: orV956 E1.2B16 Serpentinske stepe na dubljem zemljitu sa <Festuca valesiaca> Opte karakteristike: Platoi ili zaobljeni vrhovi brda na serpentinu, sa dobro razvijenim zemljinim pokrivaem. Stanita uglavnom potpuno obrasla vegetacijom u kojoj dominiraju vrste <Festuca vallesiaca>, <Potentilla argentea>, <Potentilla zlatiborensis>, <Sanguisorba muricata>, <Viola macedonica>, <Euphorbia serpentini> i dr. Ekologija: Geoloka podloga: serpentin. Zemljite sa neto veim sadrajem humusa, manje skeletoidno, retko kamenito. Nadmorska visina: 150-1100 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kosmaj, Avala, Zlatibor, okolina Beograda (Kumodra-Rakovica, OsojeLetane i ue-Rt kod Ripnja). Ekvivalentne zajednice: Andropogono-Festucetum valesiacae A. Markovi 1986 Chrysopogono-Festucetum valesiacae Veljovi 1971 Festucetum vallesiacae Borisavljevi 1956 Festucetum vallesiacae Gaji 1954 Festuco sulcatae-Potentilletum zlatiborensis Z. Pavlovi 1951 Festuco sulcatae-Potentilletum zlatiborensis Z. Pavlovi 1951 brometosum Z. Pavlovi 1951

185 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Agrostis vulgaris, Andropogon ischaemum, Asperula cynanchica, Bromus mollis, Calamintha alpina, Chrysopogon gryllus, Convolvulus cantabrica, Eryngium campestre, Euphorbia serpentini, Festuca valesiaca, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Galium verum, Hieracium bauhinii, Koeleria gracilis, Linaria genistifolia, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Plantago lanceolata, Poa molinerii, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla zlatiborensis, Rumex acetosella, Sanguisorba muricata, Scleranthus annuus, Thymus marschallianus, Trifolium arvense, Verbascum lychnitis, Viola macedonica Osnovna literatura: Bla983a, BoriL955, GajiM954a, PavlZ951

E1.2B2 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu Opte karakteristike: Stanita sa proreenom vegetacijom, na plitkom kamenitom tlu ili na erodiranim povrinama. Fiziognomiju stanitima odreuju razliite biljne vrste od kojih se posebno brojnou istiu <Plantago carinata>, <Bromus fibrosus>, <Dorycnium germanicum>, <Poa badensis>, <Alyssum markgrafii>, <Astragalus onobrychis>, <Sanguisorba muricata>, <Festuca panciciana>, <Festuca dalmatica>, <Leontodon asper>, <Teucrium montanum>, <Thymus jankae>, <Artemisia lobelii>, kao i balkanski serpentinofitski endemiti: <Halacsya sendtneri>, <Stachys scardica>, <Thymus lykae>, <Euphorbia glabriflora>, <Centaurea kosaninii>, <Fumana bonapartei>, <Genista hassertiana>, <Linum tauricum subsp. serbicum>, <Onosma javorkae>, <Polygala doerfleri>, <Scabiosa fumarioides>, <Stachys baldaccii>, <Stipa novaki> i dr. Ekologija: Suva i topla stanita na manje ili vie nagnutim padinama na serpentinu. Zemljite rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, esto kamenito. Nadmorska visina: 500-1400 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Go, Tara, Miratovce kod Preeva, Divibare, Zlatibor, Ozren kod Sjenice, Studena planina, Brdjanska klisura, Ibarska klisura; Kosovo: okolina Orahovca, Gole, Koznica, Koznika boka - Koznik, okolina akovice, dolina Ibra (Lis uka, Belaka, Banjska). Ekvivalentne zajednice: Carici humilis-Festucetum pancicianae R. Jovanovi et S. Jovanovi 1987 Carici humilis-Festucetum pancicianae R. Jovanovi et S. Jovanovi 1987 cytisetosum petrovicii D. Lakui 1988 Potentillo tommasinianae-Festucetum pancicianae D. Lakui 1989 Dorycnio-Festucetum valesiacae A. Markovi 1986 Euphorbio-Festucetum valesiacae A. Markovi 1986 Festuco duriusculae-Euphorbietum glabriflorae S. Jov. et R. Jov. Hyperico-Euphorbietum glabriflorae Rexhepi 1978 Polygalo-Genistetum hassertianae Blei et al.1969 Potentillo-Fumanetum bonaparti Rexhepi 1979 Festuco-Plantaginetum serpentini Randjelovi et Rui 1982 Onosmato-Scabiosetum fumarioides Rexhepi 1978 Poa alpina-Plantago carinata T. Cincovi et Koji 1956 Poo molinieri-Plantaginetum holostei Z. Pavlovi 1951 Artemisio-Silenetum armeriae D. Lakui 1989 Artemisio-Teucrietum montani Blaeni. Vukovi, R. 1983 Stipetum novakii D. lakui prov. 2004 Karakteristine vrste: Achillea coarctata, Aethionema saxatile, Allium flavum, Alyssum markgrafii, Alyssum montanum, Alyssum murale, Anthyllis vulneraria, Artemisia lobelii, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bromus fibrosus, Bromus pannonicus, Bupleurum veronense, Calamintha hungarica, Carduus candicans, Carex caryophyllea, Carex humilis, Carex laevis, Carex montana, Carex praecox, Carex verna, Centaurea deusta, Centaurea kosaninii, Centaurea micranthos, Centaurea rhenana, Cephalaria leucantha, Convolvulus cantabrica, Dianthus sanguineus, Dorycnium germanicum, Dorycnium herbaceum, Echium rubrum, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Euphorbia glabriflora, Festuca dalmatica, Festuca duriuscula, Festuca panciciana, Festuca valesiaca, Fumana bonapartei, Galium gerardi, Galium lucidum, Galium purpureum, Genista hassertiana, Halacsya sendtneri, Hieracium cymosum, Hieracium pilosella, Hippocrepis comosa, Hypericum barbatum, Juniperus oxycedrus, Koeleria cristata, Koeleria eriostachya, Koeleria pyramidata, Koeleria splendens, Leontodon asper, Linum perenne, Linum tauricum subsp. serbicum, Lotus corniculatus, Medicago prostrata, Melica ciliata, Minuartia verna subsp. montana, Onosma javorkae, Orobanche gracilis, Orobanche teucrii, Paronychia kapela, Petrorhagia saxifraga, Plantago carinata, Poa badensis, Polygala doerfleri, Potentilla australis subsp. malyana, Potentilla heptaphylla, Potentilla hirta subsp. zlatiborensis, Potentilla opaca, Potentilla tommasiniana, Potentilla visianii, Rumex acetosella, Sanguisorba muricata, Scabiosa dubia, Scabiosa fumarioides, Scabiosa portae,
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 186 : ...

Scabiosa ucranica, Scleranthus dichotomus, Scleranthus perennis, Scleranthus serpentini, Scorzonera rosea, Sedum acre, Sedum album, Silene armeria, Silene bupleuroides, Stachys recta subsp. baldaccii, Stachys scardica, Stipa novakii, Taraxacum officinale, Teucrium montanum, Teucrium pannonicum, Teucrium polium, Thalictrum aquilegiifolium, Thesium ramosum, Thymus jankae, Thymus longicaulis, Thymus lykae, Thymus pulegioides, Thymus striatus, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trinia glauca, Verbascum nigrum, Veronica jacquinii Osnovna literatura: Bla983, BleV969, CincT956a, JovaR987, JovaS992, LakuD989, LakuD996, MarkA986, MiiV978, PavlZ951, PavlZ955a, RanN983a, RexhF978, RexhF979a, RexhF985, TatiB969
E1.2B21 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa <Festuca panciciana> Opte karakteristike: Stanita sa proreenom vegetacijom, na plitkom kamenitom tlu ili na erodiranim povrinama na kojima dominiraju vrste <Festuca panciciana>, <Carex humilis>, <Potentilla tommasiniana>, <Dorycnium germanicum>, <Medicago prostrata>, <Paronychia kapela>, <Potentilla visianii>, i dr. Ekologija: Suva i topla stanita na manje ili vie nagnutim padinama na serpentinu. Zemljite rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, esto kamenito. Nadmorska visina: 1000-1200 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kopaonik Ekvivalentne zajednice: Carici humilis-Festucetum pancicianae R. Jovanovi et S. Jovanovi 1987 Carici humilis-Festucetum pancicianae R. Jovanovi et S. Jovanovi 1987 cytisetosum petrovicii D. Lakui 1988 Potentillo tommasinianae-Festucetum pancicianae D. Lakui 1989 Karakteristine vrste: Alyssum murale, Artemisia lobelii, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bromus fibrosus, Bromus pannonicus, Calamintha hungarica, Calamintha hungarica, Carex humilis, Carex montana, Dorycnium germanicum, Festuca panciciana, Galium purpureum, Hypericum barbatum, Juniperus oxycedrus, Koeleria pyramidata, Leontodon asper, Lotus corniculatus, Medicago prostrata, Minuartia verna subsp. montana, Orobanche teucrii, Paronychia kapela, Plantago holosteum, Potentilla heptaphylla, Potentilla tommasiniana, Potentilla visianii, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scabiosa dubia, Sedum album, Teucrium montanum, Thymus jankae, Veronica jacquinii Osnovna literatura: JovaR987, LakuD989, LakuD996 E1.2B22 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa <Festuca valesiaca> Opte karakteristike: Stanita sa proreenom vegetacijom, na plitkom kamenitom tlu ili na erodiranim povrinama na kojima dominiraju vrste <Festuca valesiaca> i <Dorycnium germanicum>. Ekologija: Suva i topla stanita na manje ili vie nagnutim padinama na serpentinu. Zemljite rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, esto kamenito. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kopaonik Ekvivalentne zajednice: Dorycnio-Festucetum valesiacae A. Markovi 1986 Karakteristine vrste: Dorycnium germanicum, Festuca valesiaca Osnovna literatura: MarkA986 E1.2B23 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa <Euphorbia glabriflora> Opte karakteristike: Stanita sa proreenom vegetacijom, na plitkom kamenitom tlu ili na erodiranim povrinama na kojima dominiraju vrste <Euphorbia glabriflora>, <Carex humilis>, <Festuca duriuscula>, <Bromus fibrosus>, <Halacsya sendtneri>, <Alyssum markgrafii>, <Poa badensis> i dr. Ekologija: Suva i topla stanita na manje ili vie nagnutim padinama na serpentinu. Zemljite rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, esto kamenito. Nadmorska visina: 500-1100 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Zapadna Srbija: Tara, Zlatibor; Kosovo: Gole, Koznica. Ekvivalentne zajednice: Euphorbio-Festucetum valesiacae A. Markovi 1986 Festuco duriusculae-Euphorbietum glabriflorae S. Jov. et R. Jov. Hyperico-Euphorbietum glabriflorae Rexhepi 1978 Karakteristine vrste: Alyssum markgrafii, Alyssum montanum, Artemisia lobelii, Bromus fibrosus, Carex humilis, Carex praecox, Centaurea deusta, Centaurea kosaninii, Dianthus sanguineus, Dorycnium germanicum, Echium rubrum, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia glabriflora, Festuca duriuscula, Festuca panciciana, Galium gerardi, Galium purpureum, Halacsya sendtneri, Hieracium cymosum, Hypericum barbatum, Koeleria splendens, Leontodon asper, Leontodon asper, Linum tauricum subsp. serbicum, Plantago carinata, Plantago holosteum, Poa badensis, Potentilla hirta subsp. zlatiborensis, Potentilla visianii, Sanguisorba minor,

187 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Scleranthus perennis, Stachys baldaccii, Stachys recta subsp. baldaccii, Stachys scardica, Teucrium montanum, Thymus jankae, Thymus lykae, Veronica jacquinii Osnovna literatura: BleV969, JovaS992, RexhF978 E1.2B24 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa <Genista hassertiana> Opte karakteristike: Stanita sa proreenom vegetacijom, na plitkom kamenitom tlu ili na erodiranim povrinama na kojima dominiraju vrste <Genista hassertiana>, <Euphorbia glabriflora>, <Alyssum markgrafii>, <Polygala doerfleri>, <Stachys scardica> i dr. Ekologija: Suva i topla stanita na manje ili vie nagnutim padinama na serpentinu. Zemljite rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, esto kamenito. Nadmorska visina: 500-800 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Koznika boka - Koznik, okolina akovice. Ekvivalentne zajednice: Polygalo-Genistetum hassertianae Blei et al.1969 Karakteristine vrste: Allium flavum, Alyssum markgrafii, Asperula cynanchica, Asyneuma limonifolium, Bromus fibrosus, Bupleurum veronense, Cephalaria leucantha, Dorycnium germanicum, Euphorbia glabriflora, Genista hassertiana, Hieracium pilosella, Melica ciliata, Plantago carinata, Poa badensis subsp. glaucescens, Polygala doerfleri, Scabiosa portae, Stachys scardica, Teucrium pannonicum, Thalictrum aquilegiifolium, Thesium ramosum, Thymus lykae Osnovna literatura: BleV969, RexhF978 E1.2B25 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa <Fumana bonapartei> Opte karakteristike: Stanita sa proreenom vegetacijom, na plitkom kamenitom tlu ili na erodiranim povrinama na kojima dominiraju vrste <Fumana bonapartei>, <Bromus fibrosus>, <Potentilla tommasiniana>, <Alyssum markgrafii>, <Halacsya sendtneri>, <Stachys recta subsp. baldacci> i dr. Ekologija: Suva i topla stanita na manje ili vie nagnutim padinama na serpentinu. Zemljite rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, esto kamenito. Nadmorska visina: 600-900 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: dolina Ibra (Lis uka, Belaka, Banjska) Ekvivalentne zajednice: Potentillo-Fumanetum bonaparti Rexhepi 1979 Karakteristine vrste: Alyssum markgrafii, Astragalus onobrychis, Bromus fibrosus, Carduus candicans, Centaurea micranthos, Convolvulus cantabrica, Fumana bonapartei, Halacsya sendtneri, Juniperus oxycedrus, Leontodon asper, Medicago prostrata, Plantago holosteum, Potentilla tommasiniana, Sedum album, Stachys recta subsp. baldaccii, Thymus longicaulis Osnovna literatura: RexhF979a E1.2B26 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa <Plantago carinata> Opte karakteristike: Stanita sa proreenom vegetacijom, na plitkom kamenitom tlu ili na erodiranim povrinama na kojima dominiraju vrste <Plantago carinata>, <Poa badensis>, <Alyssum markgrafii>, <Bromus fibrosus>, <Festuca dalmatica>, <Paronychia kapela>, <Thymus striatus>, i dr. Ekologija: Suva i topla stanita na manje ili vie nagnutim padinama na serpentinu. Zemljite rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, esto kamenito. Nadmorska visina 600-1400 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Miratovce kod Preeva, Divibare, Zlatibor, Ozren kod Sjenice, Studena planina; Kosovo: Koznika boka (okolina Orahovca) Ekvivalentne zajednice: Festuco-Plantaginetum serpentini Randjelovi et Rui 1982 Onosmato-Scabiosetum fumarioides Rexhepi 1978 Poa alpina-Plantago carinata T. Cincovi et Koji 1956 Poo molinieri-Plantaginetum holostei Z. Pavlovi 1951 Karakteristine vrste: Achillea coarctata, Alyssum markgrafii, Alyssum montanum, Anthyllis vulneraria, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bromus fibrosus, Bupleurum veronense, Carex laevis, Carex praecox, Carex verna, Dorycnium germanicum, Dorycnium herbaceum, Echium rubrum, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Festuca dalmatica, Festuca panciciana, Hieracium cymosum, Hippocrepis comosa, Hypericum barbatum, Koeleria cristata, Koeleria splendens, Linum perenne, Lotus corniculatus, Medicago prostrata, Melica ciliata, Minuartia montana, Onosma javorkae, Orobanche gracilis, Paronychia kapela, Plantago carinata, Plantago serpentina, Poa badensis, Poa molinerii, Potentilla australis subsp. malyana, Potentilla hirta subsp. zlatiborensis, Potentilla opaca, Rumex acetosella, Sanguisorba muricata, Scabiosa dubia, Scabiosa fumarioides, Scabiosa ucranica, Scleranthus dichotomus, Scleranthus perennis, Scleranthus serpentini, Silene bupleuroides, Stachys recta subsp. baldaccii, Stachys scardica, Taraxacum officinale, Teucrium montanum, Teucrium polium, Thymus jankae subsp. serbicus, Thymus jankae subsp. subacicularis, Thymus lykae, Thymus striatus, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trinia glauca

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 188 : ...

Osnovna literatura: CincT956a, MiiV978, PavlZ951, PavlZ955a, RanN983a, RexhF978, RexhF985, TatiB969 E1.2B27 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa <Artemisia lobeli> Opte karakteristike: Stanita sa proreenom vegetacijom, na plitkom kamenitom tlu ili na erodiranim povrinama na kojima dominiraju vrste <Artemisia lobelii>, <Calamintha hungarica>, <Aethionema saxatile>, <Festuca panciciana>, <Sedum album>, <Silene armeria> i dr. Ekologija: Suva i topla stanita na manje ili vie nagnutim padinama na serpentinu. Zemljite rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, esto kamenito. Nadmorska visina: 700-800 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik (Vlajkovci), Go (Mitrovo Polje) Ekvivalentne zajednice: Artemisio-Silenetum armeriae D. Lakui 1989 Artemisio-Teucrietum montani Blaeni. Vukovi, R. 1983 Karakteristine vrste: Aethionema saxatile, Allium flavum, Alyssum markgrafii, Alyssum murale, Artemisia lobelii, Astragalus onobrychis, Calamintha hungarica, Carex caryophyllea, Centaurea rhenana, Festuca panciciana, Galium lucidum, Koeleria eriostachya, Melica ciliata, Petrorhagia saxifraga, Poa concinna, Scorzonera rosea, Sedum acre, Sedum album, Silene armeria, Stachys recta, Teucrium montanum, Thymus pulegioides, Verbascum nigrum Osnovna literatura: Bla983, LakuD989, LakuD996 E1.2B28 Serpentinske stepe na plitkom kamenitom tlu sa <Stipa novakii> Opte karakteristike: Stanita sa proreenom vegetacijom, na plitkom kamenitom tlu ili na erodiranim povrinama na kojima dominiraju vrste <Stipa novaki>, <Bromus pannonicus>, <Bromus fibrosus>, <Halascya sendtneri> i dr. Ekologija: Suva i topla stanita na manje ili vie nagnutim padinama na serpentinu. Zemljite rendzina, plitko, skeletoidno ili skeletno, esto kamenito. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Fitocenoloki neobradjena stanita. Zajednice ovog tipa zabeleene su na podruju Brdjanske i Ibarske klisure (Lakui, D. ter.op. !). Ekvivalentne zajednice: Stipetum novakii D. lakui prov. 2004 Karakteristine vrste: Bromus fibrosus, Bromus pannonicus, Halacsya sendtneri, Stipa novakii Osnovna literatura: Nepostoje publikovani podaci o vegetaciji ovog tipa u Srbiji.

E1.2B3 Formacije na krupnim blokovima serpentinskih stena Opte karakteristike: Stanita sa veoma proreenom vegetacijom, na blokovima serpentinskih stena, ree u i pukotinama stena. Fiziognomiju stanitima odreuju razliite biljne vrste od kojih se posebno brojnou istiu <Bornmuellera dieckii>, <Dianthus serbicus>, <Notholaena marantae>, <Saponaria intermedia>, <Scleranthus serpentini>, <Sedum serpentini>, <Centaurea kosaninii>, <Cynanchum athoum>, <Potentilla geoides>, <Halascya sendtneri>, <Alyssum serbicum>, <Asplenium serpentini> i dr. Ekologija: Suva i topla stanita na krupnim serpentinskim blokovima. Zemljite rendzina, gotovo potpuno isprano sa povrine stena. Nadmorska visina: 500-1400 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Jugozapadna Srbija: Ozren kod Sjenice, Crni Rzav - Uvac, Rogozna - Gornja Kamenica; Kosovo i Metohija: Ibarska dolina, Brezovica, Malo Bore, Veliko Bore, Ostrovica (Metohija) Ekvivalentne zajednice: Cynancho-Saponarietum intermediae Blei et al.1969 Halascya sentneri-Potentilla mollis Z. Pavlovi 1962 Sedo-BornMllerietum dieckii Blei et al.1969 Sedo-Dianthetum serbici Z. Pavlovi 1967 Karakteristine vrste: Bornmuellera dieckii, Dianthus serbicus, Notholaena marantae, Saponaria intermedia, Scleranthus serpentinii, Sedum serpentini, Centaurea kosaninii, Cynanchum athoum, Potentilla mollis, Halascya sendtneri, Alyssum serbicum, Astragalus kraljevensis, Asyneuma limonifolium, Bromus fibrosus, Calamintha alpina, Cerastium lanigerum, Dianthus papillosus, Dorycnium germanicum, Euphorbia glabriflora, Fumana bonapartei, Galium gerardi, Goniolimon serbicum, Leontodon asper, Leontodon hispidus, Lotus corniculatus, Medicago prostrata, Melica ciliata, Minuartia montana f. glandulosa, Plantago carinata, Poa badensis var. glaucescens, Satureja commutata, Sedum glaucum, Sedum

189 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

sartorianum, Silene longiflora, Silene malyi, Stachys chrysophaea, Thymus lykae, Tunica saxifraga, Aethionema graeca, Allium flavum, Alyssum markgrafii var. lucidum, Alyssum montanum, Artemisia canescens, Centaurea australis, Festuca panciciana, Scabiosa portae, Sedum rupestre, Silene paradoxa, Stipa pennata, Teucrium pannonicum, Tragopogon pterodes Osnovna literatura: BleV969, PavlZ955a, PavlZ962, PavlZ967, RittH970

E1.2C Panonske lesne stepske travne formacije Opte karakteristike: Padine i obodni delovi, ree i plakorni poloaji na lesnim platoima u Vojvodini, blagi breuljkasti tereni pobra Fruka gore, Vrakih planina i peripanonskih delova Srbije juno od Save i Dunava (Koutnjak, Avala, Kumodra-Ripanj, Vinjika kosa), kao i lesna "ostrvca" koja se izdiu iz lesnih terasa Vojvodine, stanita su panonskih stepa. ine mozaik kompleks sa bunastim i umskim formacijama panonskog obeleja, a na lesnoj terasi i sa slatinama. Edifikatori panonskih lesnih stepa su pre svega viegodinje trave <Chrysopogon gryllus>, <Andropogon ischaemum>, <Festuca rupicola>, <Festuca valesiaca>, <Festuca pseudovina> i druge kserofilne ili mezo-kserofilne vrste <Koeleria gracilis>, <Achillea millefolium>, <Asperula cynanchica>, <Astragalus onobrychis>, <Carduus acanthoides>, <Centaurea micranthos>, <Centaurea sadlerana>, <Chondrilla juncea>, <Coronilla varia>, <Dactylis glomerata >, <Eryngium campestre>, <Euphorbia cyparissias>, <Euphorbia glareosa>, <Euphorbia seguierana>, <Falcaria vulgaris>, <Galium verum>, <Knautia arvensis>, <Kochia scoparia>, <Linum austriacum>, <Lotus corniculatus>, <Medicago falcata>, <Nonea pulla>, <Plantago media>, <Poa angustifolia>, <Ranunculus polyanthemos>, <Reseda lutea>, <Salvia nemorosa>, <Scabiosa ochroleuca>, <Taraxacum serotinum>, <Teucrium chamaedrys>, <Thymus marschalianus Willd.>, <Veronica spicata>, <Xeranthemum annuum>, <Crambe tataria>, <Rhinanthus borbasii>, <Coronilla varia>. Ekologija: Geoloka podloga je uglavnom tipski les, izuzetno bogat sa CaCO3. Zemljite uglavnom pripada raznim tipovima klimazonalnog ernozema: ernozem karbonatni micelarni, ernozem erodirani, ernozem zarueni karbonatni, ernozem beskarbonatni, ernozem slabo ogajnjaeni a vrlo retko i ernozem ogajnjaeni. Osim toga pedoloki pokriva mogu biti i pararendzine, a ree gajnjaa i smonica na tercijernim glinama. Podneblje je tipino panonsko jer ga odlikuje polusuna, panonskokontinentalna klima. Godinja suma padavina varira izmedju 525 i 700 mm. Nadmorske visine su izmedju 80 i 350 m. Opte rasprostranjenje: Panonska nizija: Srbija (preteno u Vojvodini), Maarska i Rumunija (rumunski deo Banata). Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Titelski breg, Rimski anac u jugoistonoj Bakoj, okolina Doroslova, Baka lesna zaravan (Teleka), Selevenjske pustare i podruje izmeu Martonoa, Kanjie, Malog Peska i Velebita, Fruka gora, Frukogorski lesni plato, Rezervat velike droplje (Mokrin-SajanJazovo), lesna "ostrvca" u istonom Potamiju, ostepnjene slatine na ispranom solonjecu irom Banata, Zagajika brda, pobre Vrakih planina i peripanonski prostor juno od Dunava; Srbija: Vinjika kosa, Koutnjak, Avala i podruje izmeu Kumodraa i Ripnja. Okolina Beograda (10 km juno od grada): Kumodra-Rakovica, Osoje-Letane i ue-Rt (kod Ripnja). Ekvivalentne zajednice: Coronillo-Festucetum rupicolae S. Parabuski 1982 Coronillo-Festucetum rupicolae S. Parabuski 1982 andropogonetosum S. Parabuski 1982 Coronillo-Festucetum sulcatae Parabuski 1982 typicum Parabuski 1982 Andropogoneto-Euphorbietum pannonicae Bogojevi (1965) 1968 Bothriochloo-Euphorbietum glareosae (Bogojevi 1968) Stevanovi 1984 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevi 1968 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevi 1968 brachypodietosum pinnati Bogojevi 1968 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevi 1968 chrysopogonetosum Blaeni 1973 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevi 1968 festucetosum pseudovinae (valeisacae) Stevanovi 1984 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevi 1968 stipetosum capillatae Bogojevi 1968 Festuco-Andropogonetum ischaemi Vukovi, R., 1985 Festuco-Andropogonetum ischaemi Vukovi, R., 1985 chrysopogonetosum grylli R. Vukovi 1985 Festuco-Andropogonetum ischaemi Vukovi, R., 1985 typicum R. Vukovi 1985
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 190 : ...

Potentillo arenariae - Andropogonetum ischaemi Butorac (89) 92 trifolietosum campestre Butorac (1989) 1992 Potentillo arenariae - Andropogonetum ischaemi Butorac (89) 92 xeranthemetosum annui Butorac (1989) 1992 Potentillo erenariae-Andropogonetum ishaemi Butorac 1989 Potentillo erenariae-Andropogonetum ishaemi Butorac 1989 trifolietosum campestre Butorac 1989 Potentillo erenariae-Andropogonetum ishaemi Butorac 1989 xeranthemetosum annui Butorac 1989 Centaureo sedlarianae-Chrysopogonetum grylli S. Parabuski et Stojanovi 1984 Centaureo sedlarianae-Chrysopogonetum grylli S. Parabuski et Stojanovi 1984 brachypodietosum pinnati S. Parabuski et Stojanovi 1984 Centaureo sedlarianae-Chrysopogonetum grylli S. Parabuski et Stojanovi 1984 stipetosum capillatae S. Parabuski et Stojanovi 1984 Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 19 92 thymetosum marschalliani Butorac (1989) 1992 Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 1992 brachypodietosum pinnati But.orac (1989) 1992 Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 brachypodietosum pinnati Butorac 1989 Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 thymetosum marschalliani Butorac 1989 Chrysopogonetum grylli Gaji 1952 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. brachypodietosum pinnati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. centauretosum sadlerianae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. chamaecytisetosum austriacae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. euphorbietosum glareousae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. euphorbietosum sequieranae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. inuletosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. seselietosum hipomarathrae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. stachyetosum officinalis Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. stipetosum capillatae Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. stipetsoum pulcherrimae Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. thymetosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. thymetosum marshalianae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. trifolietosum campestre Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli prov. Vukovi, M. 1983 Inulo-Chrysopogonetum grylli Stevanovi 1984 Inulo-Chrysopogonetum grylli Stevanovi 1984 stipetosum pulcherrimae Stevanovi 1984 Inulo-Chrysopogonetum grylli Stevanovi 1984 typicum Stevanovi 1984 Thymo-Chrysopogonetum grylli Stojanovi 1981 Thymo-Chrysopogonetum grylli Stojanovi 1981 stipetosum capillatae Stojanovi (1981) 1983 Thymo-Chrysopogonetum grylli Stojanovi (1981)1983 typicum Stojanovi (1981)1983

191 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 1992 euphorbietosum glareosae Butorac (1989) 1992 Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 1992 euphorbietosum seguieranae Butorac (1989) 1992 Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 euphorbietosum glareosae Butorac 1989 Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 euphorbietosum seguieranaeButorac 1989 Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 astragaletosum asperi prov. Butorac (1991) 1993 corr. 2004 Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 chrysopogonetosum grylli prov. Butorac (1991) 2004 Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 stipetosum capillatae prov. Butorac (1991) 2004 Convolvulo-Festucetum vallesiacae Blaeni, Vukovi, R. 1983 Festucetum vallesiacae prov. Butorac 1992 Neobjavljeno. Citira se u elaboratu "Panjaci velike droplje Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovi 1981 Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovi 1981 andropogonetosum Stojanovi (1981) 1983 Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovi 1981 cynodontetosum Stojanovi (1981) 1983 Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovi (1981) 1983 Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovi (1981) 1983 andropogonetosum Stojanovi (1981) 1983 Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovi (1981) 1983 cynodontetosum Stojanovi (1981) 1983 Crambo-Artemisietum campestris Stevanovi 1984 Cynodonto - Poetum angustifoliae ( Rapcs.1926) So 1957 astragaletosum austriaci (Bodrogk. 1962) So 1971 / syn. Astragalo-Poetum angustifoliae Bodrogk. (1962) 1965 / Cynodonto-Poetum angustifoliae (Rapcs. 1926) So 1957 Cynodonto-Poetum angustifoliae (Rapcs. 1926) So 1957 trfolietosum (Rapcs. 1926) So 1957 (Trifolio-Poetum angustifoliae Bodrogk. 1962, 1965 Rhinantho rumelici -Festucetum pseudovinae Purger 1993 Rhinantho rumelici -Festucetum pseudovinae Purger 1993 chrysopogonetosum grylli Purger 1993 Rhinantho rumelici -Festucetum pseudovinae Purger 1993 festucetosum pseudovinae Purger 1993 Thymo-Festucetum pseudovinae Stevanovi 1984 Agropyro-Kochietum prostratae Zlomy 1958 (rad o vrsti Trifolium diffusum) Agropyro-Kochietum prostratae Zlymi 1958 Agropyro-Kochietum prostratae Zlymi 1958 artemisietosum Stojanovi (1981) 1983 Agropyro-Kochietum prostratae Zlymi 1958 thymetosum Stojanovi (1981) 1983 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Achillea millefolium subsp. collina, Achillea millefolium subsp. pannonica, Adonis vernalis, Agrimonia eupatoria, Agropyron intermedium, Agropyron cristatum, Agropyron intermedium, Agropyron repens, Allium rotundum subsp. waldsteinii, Andropogon ischaemum, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Artemisia campestris, Asparagus officinalis, Asperula cynanchica, Asperula glauca, Aster linosyris, Astragalus austriacus, Astragalus cicer, Astragalus onobrychis, Brachypodium pinnatum, Bromus mollis, Bromus squarrosus, Calamintha vulgaris, Campanula sibirica, Carduus acanthoides, Carduus nutans, Carex caryophyllea, Carex praecox, Carex verna, Carlina vulgaris, Centaurea micranthos, Centaurea scabiosa subsp. scabiosa, Centaurea scabiosa subsp. sadlerana, Centaurea stoebe, Cephalaria transsylvanica, Cerastium caespitosum, Chamaecytisus austriacus, Chamaecytisus heuffelii, Chondrilla juncea, Chrysopogon gryllus, Cichorium intybus, Cirsium lanceolatum, Convolvulus arvensis, Coronilla varia, Crambe tataria, Crataegus monogyna, Crepis foetida subsp. rhoeadifolia, Crepis setosa, Cynodon dactylon, Cytisus austriacus, Dactylis glomerata, Daucus carota, Dianthus banaticus, Dianthus pontederae subsp. giganteiformis, Dorycnium herbaceum, Echium italicum, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphorbia gerardiana, Euphorbia glareosa subsp. lasiocarpa, Euphorbia seguierana, Falcaria vulgaris, Festuca ovina, Festuca pseudovina, Festuca rupicola, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Fragaria viridis, Galium erectum, Galium mollugo subsp. pubescens, Galium
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 192 : ...

verum, Genista tinctoria, Hypericum perforatum, Inula ensifolia, Iris pumila, Jurinea mollis, Knautia arvensis, Kochia prostrata, Koeleria gracilis, Leontodon hispidus, Leopoldia comosa, Leucanthemum vulgare, Linaria genistifolia, Linum austriacum, Linum hirsutum subsp. glabrescens, Linum tenuifolium, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Marrubium peregrinum, Medicago falcata, Medicago lupulina, Medicago minima, Moenchia mantica, Nigella arvensis, Nonea pulla, Onobrychis arenaria, Onobrychis viciifolia, Ononis arvensis, Orlaya grandiflora, Ornithogalum pyramidale, Pastinaca sativa, Peucedanum alsaticum, Phleum phleoides, Picris hieracioides, Pimpinella saxifraga, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa angustifolia, Polygala comosa, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla cinerea, Potentilla recta, Prunella laciniata, Prunus spinosa, Pulsatilla grandis, Ranunculus polyanthemos, Rapistrum perenne, Reseda lutea, Rhinanthus rumelicus, Rosa canina, Rumex acetosa, Salvia nemorosa, Salvia pratensis, Sanguisorba minor, Scabiosa ochroleuca, Senecio erucifolius subsp. tenuifolius, Senecio jacobaea, Silene bupleuroides, Silene otites, Stachys officinalis, Stachys recta, Sternbergia colchiciflora, Stipa capillata, Taraxacum laevigatum, Taraxacum serotinum, Teucrium chamaedrys, Thalictrum minus, Thesium intermedium, Thesium linophyllon, Thesium ramosum, Thymus glabrescens, Thymus marschallianus, Trifolium alpestre, Trifolium campestre, Trifolium montanum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Verbascum lychnitis, Veronica chamaedrys, Veronica jacquinii, Veronica prostrata, Veronica spicata, Vicia angustifolia, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: Bla982, BodrG970, BogoR968, ButoB002a, ButoB004, ButoB989, ButoB992, ButoB996, CincT959, GajiM952, IgiR997, KneA990, KojiM998, ParaS982a, ParaS985, ParaS985b, ParaS986, PurgD993, StevV984, StojS983, VukM983, VukR985, ZupaM986, ButoB993b, ButoB992e
E1.2C1 Panonske lesne stepske travne formacije sa dominacijom Festuca rupicola Opte karakteristike: Travne, relativno bogate sastojine zatvorenog sklopa (opta pokrovnost 80-100 %, retko i manje - 70%) u kojima dominiraju <Festuca rupicola> (= <Festuca sulcata>), <Coronilla varia>, <Hypericum elegans>, <Astragalus cicer> i <Salvia austriaca>. Povoljni vodni reim i edafske prilike su uslovili pojavu i nekih mezofilnih biljaka sa znaajnim ueem (<Poa angustifolia>, <Dactylis glomerata> i dr.). Ekologija: Zajednica se razvija na ustalasanoj lesnoj zaravani, na geolokoj podlozi koja je tipski les. Zemljite je erodirani ernozem sa razliitom debljinom humusnog horizonta. Klima ima kontinentalno (panonsko). Godinja suma padavina u severnom delu zaravni iznosi 563 mm, a u junom 641 mm. U ovom delu Bake je znatno smanjen uticaj jugoistonog vetra koave, to ima za posledicu neto povoljniji vodni reim stanita. Nadmorske visine iznose od 108 do 111 m. Opte rasprostranjenje: Panonska nizija: Srbija (preteno u Vojvodini), Maarska i Rumunija (rumunski deo Banata). Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Baka lesna zaravan (Teleka) Ekvivalentne zajednice: Coronillo-Festucetum rupicolae S. Parabuski 1982 Coronillo-Festucetum rupicolae S. Parabuski 1982 andropogonetosum S. Parabuski 1982 Coronillo-Festucetum sulcatae Parabuski 1982 typicum Parabuski 1982 Karakteristine vrste: Astragalus onobrychis, Chondrilla juncea, Coronilla varia, Dactylis glomerata subsp. ciliata, Festuca sulcata, Galium verum, Poa pratensis subsp. angustifolia, Ranunculus polyanthemos, Salvia nemorosa, Thymus marschallianus Osnovna literatura: ButoB989, ButoB992, KojiM998, ParaS982a, ParaS986, ZupaM986 E1.2C2 Panonske lesne stepske travne formacije sa dominacijom Andropogon ischaemum Opte karakteristike: Travne, relativno bogate sastojine zatvorenog sklopa (opta pokrovnost 80-100 %) u kojima dominira <Andropogon ischaemum> (= <Botriochloa ishaemum>). Ostale znaajne vrste su: <Chrysopogon gryllus>, <Eryngium campestre>, <Euphorbia seguieriana.>, <Festuca pseudovina>, <Festuca valesiaca.>, <Koeleria gracilis>, <Potentilla arenaria>, <Thymus marschallianus>, <Xeranthemum annuum> i dr. Travne formacije ovog tipa predstavljaju degradacioni stadijum iskonskih panonskih stepa i najkserofilniji tip vegetacije na lesnoj geolokoj podlozi. Zato je esto znaajno zastupljena i <Stipa capillata>. Stanite je pod jakim antropogenim uticajima, o emu svedoi zastupljenost vrsta: <Cynodon dactylon>, <Poa pratensis> subsp. <angustifolia>, kao i nekih korovskih elemenata. Vegetacija je tero-hemikriptofitska ili hemikriptofitska. Ekologija: Zajednice se razvijaju na lesnoj podlozi na razliitim varijantama ernozemu (tipini, karbonatni, ogajnjaeni, erodirani, zabareni, zarudjeni ili solonjecasti ernozem), redje i na pararendzini.

193 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Klima je kontientalna (panonska). Godinja suma padavina varira izmedju 560 i 782 mm. Nadmorske visine su izmedju 80 i 500 m. Rasprostranjenje u Srbiji: Panonska nizija: Srbija (preteno u Vojvodini i peripanonski prostor juno od Dunava), Maarska i Rumunija (rumunski deo Banata). Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Fruka gora (Strailovaki breg-Lipe, ira okolina Bukovca, na vie mesta du severnog oboda masiva, naroito od Sremske Kamenice do Beoina i erevia, na samom masivu oko Grgurevaca i Leimira), Frukogorski lesni plato (Molovin, Bainci, Erdevik, izmeu Bingule i Divoa, izmeu Divoa i alme, juno od Leimira, padine du potoka Sana izmeu Grugurevaca i Manelosa, padine du potoka Vranja, padine du potoka Mutalj kod uljma, okolina Beenova, padine potoka Rovaa juno od Jaska, padine Maksimovca, padine evinjaka, padine du potoka elovrenac kod Maradika, i male oaze na Vrdnikom hrubu i oko Rivice), istono Potamije (Seanj- Jarkovac); Srbija: Vinjika kosa (Nikino brdo, Belo brdo, Despotovac, Milievo brdo, i dr.), Avala. Ekvivalentne zajednice: Andropogoneto-Euphorbietum pannonicae Bogojevi (1965) 1968 Bothriochloo-Euphorbietum glareosae (Bogojevi 1968) Stevanovi 1984 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevi 1968 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevi 1968 brachypodietosum pinnati Bogojevi 1968 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevi 1968 chrysopogonetosum Blaeni 1973 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevi 1968 festucetosum pseudovinae (valeisacae) Stevanovi 1984 Bothriochloo-Euphorbietum pannonicae Bogojevi 1968 stipetosum capillatae Bogojevi 1968 Festuco-Andropogonetum ischaemi Vukovi, R., 1985 Festuco-Andropogonetum ischaemi Vukovi, R., 1985 chrysopogonetosum grylli R. Vukovi 1985 Festuco-Andropogonetum ischaemi Vukovi, R., 1985 typicum R. Vukovi 1985 Potentillo arenariae - Andropogonetum ischaemi Butorac (89) 92 trifolietosum campestre Butorac (1989) 1992 Potentillo arenariae - Andropogonetum ischaemi Butorac (89) 92 xeranthemetosum annui Butorac (1989) 1992 Potentillo erenariae-Andropogonetum ishaemi Butorac 1989 Potentillo erenariae-Andropogonetum ishaemi Butorac 1989 trifolietosum campestre Butorac 1989 Potentillo erenariae-Andropogonetum ishaemi Butorac 1989 xeranthemetosum annui Butorac 1989 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Achillea millefolium subsp. collina, Agropyron intermedium, Andropogon ischaemum, Asperula cynanchica, Astragalus austriacus, Astragalus onobrychis, Bromus squarrosus, Calamintha vulgaris, Campanula sibirica, Carduus acanthoides, Carex praecox, Carex verna, Centaurea micranthos, Centaurea scabiosa, Centaurea stoebe, Chrysopogon gryllus, Coronilla varia, Cytisus austriacus, Dorycnium herbaceum, Echium italicum, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphorbia gerardiana, Euphorbia pannonica, Euphorbia seguierana, Festuca pseudovina, Festuca sulcata, Festuca valesiaca, Galium verum, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Linum austriacum, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Medicago minima, Nigella arvensis, Nonea pulla, Ononis arvensis subsp. spinosiformis, Phleum phleoides, Picris hieracioides, Pimpinella saxifraga, Plantago lanceolata, Plantago media subsp. urvilleana, Poa angustifolia, Polygala comosa, Potentilla arenaria, Potentilla cinerea, Reseda lutea, Salvia pratensis, Sanguisorba minor, Scabiosa ochroleuca, Stipa capillata, Taraxacum serotinum, Teucrium chamaedrys, Thesium intermedium, Thymus glabrescens, Thymus marschallianus, Veronica prostrata, Veronica spicata, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: Bla982, BogoR968, ButoB004, ButoB989, ButoB992, KojiM998, ParaS986, StevV984, VukR985, ZupaM986 E1.2C3 Panonske lesne stepske travne formacije sa dominacijom Chrysopogon gryllus Opte karakteristike: Ove panonske formacije predstavljaju najbujniju i floristiki najraznovrsniju vegetaciju lesnih stanita, koja fiziognomski i strukturno predstavlja najrazvijeniji oblik stepske vegetacije junog oboda Panonske nizije. Zatvorenog su sklopa, najgueg od svih ostalih stepskih travnih formacija u Vojvodini. Njihov najupeatljiviji edifikator i vrsta koja daje osnovnu fiziognomsku karakteristiku je djipovina <Chrysopogon gryllus>. Ostale znaajne vrste su: <Adonis vernalis>, <Andropogon ischaemum>, <Asperula cynanchica>, <Brachypodium pinnatum>, <Chamaecytisus austriacus>, <Eryngium campestre>, <Euphorbia glareosa>, <Festuca valesiaca>, <Koeleria gracilis>, <Linum austriacum>, <Medicago falcata>, <Teucrium chamaedrys>, <Trifolium campestre>, <Veronica spicata>, <Thymus marschallianus>, <Allium rotundum>, <Stipa capillata> i dr.
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 194 : ...

Ekologija: Geoloka podloga je uglavnom tipski les, na kome su razvijene razliite varijante ernozema. Podneblje je tipino panonsko jer ga odlikuje polusuna panonsko -kontinentalna klima. Godinja suma padavina varira izmedju 600 i 770 mm. Nadmorske visine su izmedju 80 i 200 m. Opte rasprostranjenje: Panonska nizija: Srbija (preteno u Vojvodini), Maarska i Rumunija (rumunski deo Banata). Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Nasip Rimski anac ( izmeu Bakog Gradita i ogledne stanice "Rimski anac" kod Novog Sada), Titelski breg; Fruka gora (Strailovaki breg-Remeta, ira okolina Bukovca,Sremska Kamenica, Beoin, erevi, Leimir, Grgurevci), Frukogorski lesni plato (plakor i padine evinjaka juno od Kruedola, padine Maksimovca, dolina Kukavica kod Iriga, izmeu Vrdnika i Pavlovaca, Beenovo-padine oko potoka ika, okolina uljma-padine oko potoka Mutalj, padine oko potoka Sana, kod alme, izmeu Bainaca i Erdevika ), pobre Vrakih planina (Markovac, Gudurica, Puevo brdo, amer breg, Jablanka, Mesi, Kutilj, Soica); Srbija: Koutnjak. Ekvivalentne zajednice: Centaureo sedlarianae-Chrysopogonetum grylli S. Parabuski et Stojanovi 1984 Centaureo sedlarianae-Chrysopogonetum grylli S. Parabuski et Stojanovi 1984 brachypodietosum pinnati S. Parabuski et Stojanovi 1984 Centaureo sedlarianae-Chrysopogonetum grylli S. Parabuski et Stojanovi 1984 stipetosum capillatae S. Parabuski et Stojanovi 1984 Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 19 92 thymetosum marschalliani Butorac (1989) 1992 Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 1992 brachypodietosum pinnati But.orac (1989) 1992 Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 brachypodietosum pinnati Butorac 1989 Chamaecytiso austriacae-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 thymetosum marschalliani Butorac 1989 Chrysopogonetum grylli Gaji 1952 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. brachypodietosum pinnati Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. centauretosum sadlerianae Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. chamaecytisetosum austriacae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. euphorbietosum glareousae Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. euphorbietosum sequieranae Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. inuletosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. seselietosum hipomarathrae Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. stachyetosum officinalis Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. stipetosum capillatae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. stipetsoum pulcherrimae Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. thymetosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. thymetosum marshalianae Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli pannonicum Stjep.-Vesel. 1979 s.l. trifolietosum campestre Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli prov. Vukovi, M. 1983 Inulo-Chrysopogonetum grylli Stevanovi 1984 Inulo-Chrysopogonetum grylli Stevanovi 1984 stipetosum pulcherrimae Stevanovi 1984 Inulo-Chrysopogonetum grylli Stevanovi 1984 typicum Stevanovi 1984 Thymo-Chrysopogonetum grylli Stojanovi 1981

195 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Thymo-Chrysopogonetum grylli Stojanovi 1981 stipetosum capillatae Stojanovi (1981) 1983 Thymo-Chrysopogonetum grylli Stojanovi (1981)1983 typicum Stojanovi (1981)1983 Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 1992 euphorbietosum glareosae Butorac (1989) 1992 Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac (1989) 1992 euphorbietosum seguieranae Butorac (1989) 1992 Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 euphorbietosum glareosae Butorac 1989 Trifolio campestre-Chrysopogonetum grylli Butorac 1989 euphorbietosum seguieranaeButorac 1989 Karakteristine vrste: Achillea millefolium subsp. collina, Achillea millefolium subsp. pannonica, Adonis vernalis, Agrimonia eupatoria, Agropyron intermedium subsp. barbulatus, Agropyron repens, Allium rotundum subsp. waldsteinii, Andropogon ischaemum, Anthyllis vulneraria, Asparagus officinalis, Asperula cynanchica, Aster linosyris, Astragalus austriacus, Astragalus cicer, Astragalus onobrychis, Brachypodium pinnatum, Bromus squarrosus, Calamintha vulgaris, Campanula sibirica, Carduus acanthoides, Carex caryophyllea, Carex praecox, Carlina vulgaris, Centaurea micranthos, Centaurea scabiosa subsp. sadlerana, Centaurea scabiosa subsp. scabiosa, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Cerastium caespitosum, Chamaecytisus austriacus, Chondrilla juncea, Chrysopogon gryllus, Cichorium intybus, Cirsium lanceolatum, Coronilla varia, Crataegus monogyna, Crepis foetida subsp. rhoeadifolia, Crepis setosa, Dactylis glomerata subsp. ciliata, Daucus carota, Dianthus banaticus, Dianthus pontederae subsp. giganteiformis, Dorycnium herbaceum, Echium italicum, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphorbia glareosa subsp. lasiocarpa, Euphorbia seguierana, Falcaria vulgaris, Festuca ovina, Festuca rupicola, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Fragaria viridis, Galium erectum, Galium mollugo subsp. pubescens, Galium verum, Genista tinctoria, Hypericum perforatum, Inula ensifolia, Jurinea mollis, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Leontodon hispidus, Leopoldia comosa, Leucanthemum vulgare, Linaria genistifolia, Linum austriacum, Linum hirsutum subsp. glabrescens, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Medicago lupulina, Nonea pulla, Odontites rubra, Onobrychis arenaria, Onobrychis viciifolia, Ononis arvensis, Orlaya grandiflora, Ornithogalum pyramidale, Peucedanum alsaticum, Picris hieracioides, Pimpinella saxifraga, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa angustifolia, Poa pratensis subsp. angustifolia, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Prunella laciniata, Prunus spinosa, Pulsatilla grandis, Ranunculus polyanthemos, Reseda lutea, Rhinanthus rumelicus, Rosa canina, Rumex acetosa, Salvia nemorosa, Salvia pratensis, Sanguisorba minor, Scabiosa ochroleuca, Senecio erucifolius subsp. tenuifolius, Senecio jacobaea, Silene bupleuroides, Silene otites, Stachys officinalis, Stachys recta, Sternbergia colchiciflora, Stipa capillata, Taraxacum laevigatum, Taraxacum serotinum, Teucrium chamaedrys, Thalictrum minus, Thesium linophyllon, Thesium ramosum, Thymus marschallianus, Trifolium alpestre, Trifolium campestre, Trifolium montanum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Verbascum lychnitis, Veronica chamaedrys, Veronica jacquinii, Veronica prostrata, Veronica spicata, Vicia angustifolia, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: ButoB004, ButoB989, ButoB992, GajiM952, KojiM998, ParaS985b, ParaS986, StevV984, StojS983, VukM983, ZupaM986 E1.2C4 Panonske lesne stepske formacije sa dominacijom Festuca valesiaca Opte karakteristike: Travne, relativno bogate sastojine livadsko-stepskog karaktera, zatvorenog sklopa (opta pokrovnost 80-100 %) samo na Titelskom bregu otvorenog sklopa (60 do 90 %). U njima dominiraju <Festuca valesiaca>, <Coronilla varia>, <Asperula glauca>, <Astragalus onobrychis>, <Centaurea sadlerana>, <Galium verum>, <Medicago falcata>, <Poa pratensis subsp. angustifolia>, <Ranunculus polyanthemus>, <Salvia nemorosa>, <Taraxacum serotinum> <Veronica spicata>, <Dianthus pontederae>, <Trinia ramossisima> i <Convolvulus cantabricus>. Ekologija: Geoloka podloga je uglavnom tipski les, na kome su razvijene razliite varijante ernozema. Samo izmeu Kumodraa i Ripnja u pitanju su serpentinske stene. Podneblje je tipino panonsko jer ga odlikuje polusuna panonsko -kontinentalna klima. Godinja suma padavina varira izmedju 600 i 640 mm. Nadmorske visine su izmedju 100 i 130 m, a juno od Beograda (Kumodra-Ripanj ) od 150 do 220 m. Opte rasprostranjenje: Panonska nizija: Srbija (preteno u Vojvodini), Maarska i Rumunija (rumunski deo Banata). Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Titelski breg, Teleka, visoka lesna obala Ludakog jezera; severni Banat: rezervat velike droplje (Mokrin-Sajan-Jazovo). Srbija:okolina Beograda (izmeu Kumodraa i Ripnja). Ekvivalentne zajednice: Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 196 : ...

Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 astragaletosum asperi prov. Butorac (1991) 1993 corr. 2004 Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 chrysopogonetosum grylli prov. Butorac (1991) 2004 Astragalo excapi-Festucetum valesiacae prov. Butorac (1991)1993 corr. 2004 stipetosum capillatae prov. Butorac (1991) 2004 Festucetum vallesiacae prov. Butorac 1992 Neobjavljeno. Citira se u elaboratu "Panjaci velike droplje Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovi 1981 Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovi 1981 andropogonetosum Stojanovi (1981) 1983 Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovi 1981 cynodontetosum Stojanovi (1981) 1983 Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovi (1981) 1983 Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovi (1981) 1983 andropogonetosum Stojanovi (1981) 1983 Taraxaco-Festucetum valesiacae Stojanovi (1981) 1983 cynodontetosum Stojanovi (1981) 1983 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Agropyron cristatum, Andropogon ischaemum, Asperula cynanchica, Asperula glauca, Astragalus onobrychis, Bromus mollis, Carduus acanthoides, Carduus nutans, Centaurea scabiosa subsp. sadlerana, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Chondrilla juncea, Chrysopogon gryllus, Convolvulus arvensis, Coronilla varia, Cynodon dactylon, Dactylis glomerata, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphorbia glareosa subsp. lasiocarpa, Euphorbia seguierana, Falcaria vulgaris, Festuca valesiaca, Galium verum, Hypericum perforatum, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Lotus corniculatus, Marrubium peregrinum, Medicago falcata, Medicago lupulina, Nonea pulla, Pastinaca sativa, Poa pratensis subsp. angustifolia, Potentilla argentea, Ranunculus polyanthemos, Rapistrum perenne, Reseda lutea, Salvia nemorosa, Scabiosa ochroleuca, Taraxacum serotinum, Teucrium chamaedrys, Thymus marschallianus, Trifolium repens, Veronica spicata, Vicia angustifolia Osnovna literatura: ButoB002a, ButoB989, ButoB992, ButoB996, KojiM998, ParaS986, StojS983, ZupaM986, ButoB993b, ButoB996, ButoB992e E1.2C5 Panonske lesne stepske formacije sa dominacijom Festuca pseudovina Opte karakteristike: Travne, relativno bogate sastojine i najee refugijumi stepske flore, negde skoro otvorenog a negde zatvorenog sklopa (opta pokrovnost 60-100 %). U njima dominiraju <Festuca pseudovina Hackel.>, <Galium verum>, <Rhinanthus rumelicus>, <Chrysopogon gryllus>, <Moenchia mantica>, <Thymus marschallianus>, <Trifolium campestre>, <Anthoxanthum odoratum>, <Poa angustifolia>, <Cynodon dactylon>, <Agropyrum intermedium>, <Astragalus onobrychis>, <Potentilla arenaria> i dr.. Ekologija: Geoloka podloga je uglavnom tipski les, na kome su razvijene razliite varijante ernozema. Podneblje je tipino panonsko jer ga odlikuje polusuna panonsko -kontinentalna klima. Godinja suma padavina varira izmedju 560 i 640 mm. Nadmorske visine su izmedju 80 i 260 m. Opte rasprostranjenje: Panonska nizija: Srbija (preteno u Vojvodini), Maarska i Rumunija (rumunski deo Banata). Rasprostranjenje u Srbiji: Fruka gora:Kalaka, od Koevca do Slankamena, Susek. Zapadna Baka: okolina Doroslova; Banat: ostepnjene slatine tipa solonjeca (uglavnom ispranog) na terasnom lesu i u srednjem Banatu - Aradac. Ekvivalentne zajednice: Crambo-Artemisietum campestris Stevanovi 1984 Cynodonto - Poetum angustifoliae ( Rapcs.1926) So 1957 astragaletosum austriaci (Bodrogk. 1962) So 1971 / syn. Astragalo-Poetum angustifoliae Bodrogk. (1962) 1965 / Cynodonto-Poetum angustifoliae (Rapcs. 1926) So 1957 Cynodonto-Poetum angustifoliae (Rapcs. 1926) So 1957 trfolietosum (Rapcs. 1926) So 1957 (Trifolio-Poetum angustifoliae Bodrogk. 1962, 1965 Rhinantho rumelici -Festucetum pseudovinae Purger 1993 Rhinantho rumelici -Festucetum pseudovinae Purger 1993 chrysopogonetosum grylli Purger 1993 Rhinantho rumelici -Festucetum pseudovinae Purger 1993 festucetosum pseudovinae Purger 1993 Thymo-Festucetum pseudovinae Stevanovi 1984 Karakteristine vrste: Achillea millefolium subsp. collina, Adonis vernalis, Agropyron intermedium, Anthoxanthum odoratum, Artemisia campestris, Asperula cynanchica, Aster linosyris, Astragalus onobrychis, Bothriochloa ischaemum, Centaurea micranthos, Centaurea scabiosa, Cephalaria transsylvanica, Chamaecytisus heuffelii, Chrysopogon gryllus, Convolvulus arvensis, Crambe tataria, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphorbia nicaeensis subsp. glareosa, Falcaria vulgaris, Festuca pseudovina, Galium verum, Iris pumila, Koeleria gracilis, Linum austriacum, Linum tenuifolium,

197 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Lolium perenne, Marrubium peregrinum, Medicago falcata, Medicago minima, Moenchia mantica, Nonea pulla, Onobrychis arenaria, Plantago media, Poa angustifolia, Potentilla cinerea, Potentilla recta, Rhinanthus rumelicus, Salvia nemorosa, Scabiosa ochroleuca, Teucrium chamaedrys, Thalictrum minus, Thymus marschallianus, Trifolium campestre Osnovna literatura: BodrG970, ButoB989, ButoB992, CincT959, KneA990, KojiM998, ParaS985, ParaS986, PurgD993, StevV984, VukR985, ZupaM986 E1.2C6 Panonske lesne stepske formacije sa dominacijom Kochia prostrata Opte karakteristike: Stanita sa izrazito kserotermnim, travnim sastojinama. One su relativno siromane i uglavnom otvorenog sklopa. Fiziognomski su okarakterisane dominacijom vrste <Kochia prostrata >, koju sa znaajnijim brojnostima prate <Agropyrum cristatum>, <Centaurea stoebe subsp. micranthos>, <Artemisia campestris>, <Eryngium campestre>, <Euphorbia cyparissias > i <Xeranthemum annuum>. Ekologija: Geoloka podloga je tipski les sa kojim se u skoro direktnom kontaktu razvija ovaj tip vegetacije. Pedoloki pokriva mestimino uopte nije razvijen, pa su stanita izloena prekomernoj insolaciji, ali i jakim vetrovima. Podneblje je tipino panonsko, jer ga odlikuje polusuna panonsko kontinentalna klima. Nadmorske visine su izmedju 110 i 125 m. Opte rasprostranjenje: Juni obod Panonske nizije Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Titelski breg Ekvivalentne zajednice: Agropyro-Kochietum prostratae Zlomy 1958 (rad o vrsti Trifolium diffusum) Agropyro-Kochietum prostratae Zlymi 1958 Agropyro-Kochietum prostratae Zlymi 1958 artemisietosum Stojanovi (1981) 1983 Agropyro-Kochietum prostratae Zlymi 1958 thymetosum Stojanovi (1981) 1983 Karakteristine vrste: Agropyron cristatum, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Kochia prostrata, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: IgiR997, KojiM998, ParaS986, StojS979, StojS983, ZupaM986

E1.2F Panonske peane stepe Opte karakteristike: Stepska vegetacija na pearama junog oboda Panonske nizije okarakterisana je, u prvoj razvojnoj fazi kserofilnim zajednicama sa viegodinjim travama: <Festuca wagneri>, <Stipa joannis> i <Stipa capillata>, <Tragus racemosus> i <Cynodon dactylon>, ija pokrovnost iznosi 70-95 %. U kasnijim fazama razvijaju se floristiki bogate mezofilnije livadsko-stepske fitocenoze na pesku iju fiziognomiju odreuju <Chrysopogon gryllus>, <Thymus glabrescens>, <Carex humilis>, <Festuca valesiaca>, ija pokrovnosti iznosi 80 do 100 %. U Subotiko-horgokoj peari su konstatovane i specifine fitocenoze sa dominacijom <Festuca rupicola>, <Verbascum phoeniceum>, <Seseli hippomarathrum> i <Rhinanthus borbasii>. Peat im daje poslednja panonska endemina vrsta, ovde na junoj granici areala. Po njoj je imenovana podsveza <Rhinanthenion borbasii> kao ekolokogeografska varijanta peanih stepa Bake. U ovim zajednicama preovlauju hemikriptofite. Ekologija: Stanita panonskih peanih stepa su topla i suva. Geoloka podloga je beli, uti, smei, sivi ili crni karbonatni pesak eolskog porekla, slabo alkalne reakcije. Sa progradacijom vegetacije ka stepi poveava se i koliina humusa u podlozi, koja direktno utie na poboljanje fiziko-hemijskih osobina peanog tla. Klima je kontinentalna (panonska) sa velikim dnevnim kolebanjem temperature. Hidroloke karakteristike su specifine. Nasuprot Deliblatskoj peari koja je skoro bezvodno podruje, peskovi na severu Bake se nalaze i pod neposrednim uticajem povrini bliskih slabo zaslanjenih podzemnih voda. Stoga na ovim peskovima stepska zajednica iji je edifikator <Chrysopogon gryllus> raste u direktnom kontaktu sa higrofilnim livadama sveze <Molinion caeruleaa>, dok sastojine sa dominacijom Festuca valesiaca ukljuuju i neke slatinske biljke, ije je prisustvo odraz zaslanjenosti podzemnih voda. Nadmorske visine su od 85 do 192 m. Opte rasprostranjenje: Zapadna Evropa, Centralna Evropa, samo lokalno u Severoistonoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Subotiko-horgoka peara: Subotika peara ( istine u umama Daan,Krivoblatska, Krstaka, Hrastovaa, Bukva, Radanovaka, u Hajdukovoj umi i pustari, pustari avolj, Golievom kraju, i na podruju ikerije); Selevenjske pustare (na istinama i obodu Selevenjske ume, u rezervatima Volujska paa, Degelica, Lofej -na ravnom i na tri dine, delovima rezervata "Stoni panjak", "Kilapo" i na abinoj humki kod "Traika"); Deliblatska peara: Flamundo, Flamundo-Dolina-Hubertov bunar, Crni vrh, Roijana, Roijana-ardak, okolina Kravana, Kravan-arlika, Brandibul, Brandibul-Kujbul, Tilva, Tilva- Kujbul, Tilva-Flamundo, Tilva-Pluc,
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 198 : ...

Pluc,Paloe (Tilva -Vakarec), Devojaki bunar, Korn bunar -Flamundo, Dubovac, Grebenac-Duga Poljana, i panjaci: Velika Tilva, Mala Tilva, Vakarec, Ruevake Torine (Dubovac), Roijana, Roijana-Flamundo, Pluc, oko Kravana, Kujbul, Mala oka, Kravan, Devojaki bunar.; Srbija: Ramsko-Zatonjska peara (plato i strme padine brdovitog terena Malog i Velikog Orljaka i Gorice), Golubaka, Poeanska peara (iroka dolina), Kladovska peara (mozaik sa pearskim zajednicama na ravnom i na brdu Osojna) i Radujevaka peara. Ekvivalentne zajednice: Chrysopogonetum pannonicum L. Stjepanovi-Veselii (1952) 1985 Chrysopogonetum pannonicum L. Stjepanovi-Veselii (1952) 1985 ishaemetosum L. Stjepanovi-Veselii 1952 Chrysopogonetum pannonicum L. Stjepanovi-Veselii (1952) 1985 pauperatosum L. Stjepanovi-Veselii 1952 Chrysopogonetum pannonicum Stjepanovi-Veselii1953 typicum Stjepanovi-Veselii 1953 Seseli hippomarathro-Chrysopogonetum grylli Parab.,But. (88)93 Seseli hippomarathro-Chrysopogonetum grylli Parab.,But. (88)93 festucetisum sulcatae Parab.,But. (88) 93 Seseli hippomarathro-Chrysopogonetum grylli Parab.,But. (88)93 stachyetosum officinale Parab.,But.(88)93 Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovi-Veselii 1953 Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovi-Veselii 1953 cynodontetosum L. StjepanoviVeselii 1952 Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovi-Veselii 1953 festucetosum valesiacae L. Stjepanovi-Veselii 1952 Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovi-Veselii 1953 festucetosum wagneri L. Stjepanovi-Veselii 1952 Koelerio gracilis-Festucetum valesiacae Parab., But. (1988)1993 Koelerio gracilis-Festucetum valesiacae Parab., But. (1988)1993 andropogonetum ischaemi Parab., But (88) 93 Koelerio gracilis-Festucetum valesiacae Parab., But. (1988)1993 poetum angustifoiliae Parab., But. (88) 93 Koelerieto-Festucetum wagneri L. Stjepanovi-Veselii 1953 Koelerieto-Festucetum wagneri L. Stjepanovi-Veselii 1953 stipetosum capillatae L. Stjepanovi-Veselii 1952 Koelerio-Festucetum wagneri Stjepanovi-Veselii 1953 typicum Stjepanovi-Veselii 1953 Verbasco-Festucetum rupicolae Gaji 1986 Verbasco-Festucetum rupicolae Gaji 1986 achilleetosum asplenifoliae Parab., But. (88) 93 Verbasco-Festucetum rupicolae Gaji 1986 koelerietosum gracilis (Gaj.86) Parab., But. (88) 93 Herniarieto-Tragetum racemosi L. Stjepanovi-Veselii 1956 Karakteristine vrste: Achillea asplenifolia, Achillea millefolium subsp. collina, Adonis vernalis, Andropogon ischaemum, Anemone pulsatilla subsp. grandis, Arenaria serpyllifolia, Asperula cynanchica, Asperula glauca, Astragalus asper, Astragalus dasyanthus, Barbula ruralis, Barbula tortuosa, Bromus squarrosus, Camptothecium lutescens, Carex humilis, Centaurea arenaria, Cerastium caespitosum, Cerastium semidecandrum, Chrysopogon gryllus, Cynodon dactylon, Dactylis glomerata, Dianthus pontederae, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphorbia seguierana, Festuca rupicola, Festuca vaginata, Festuca valesiaca, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Festuca wagneri, Filago arvensis, Filipendula hexapetala, Galium verum, Herniaria hirsuta, Hieracium pilosella, Kochia arenaria, Koeleria gracilis, Leopoldia comosa, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Medicago minima, Paeonia tenuifolia, Peucedanum arenarium, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa bulbosa, Poa pratensis subsp. angustifolia, Podospermum canum, Potentilla arenaria, Rhinanthus borbasii, Rumex acetosa, Salvia pratensis, Stachys officinalis, Statice gmelinii, Stipa capillata, Stipa pennata subsp. joannis, Teucrium chamaedrys, Thymus glabrescens, Thymus marschallianus, Tragus racemosus, Tunica saxifraga, Verbascum phoeniceum Osnovna literatura: ButoB002, ButoB992a, ButoB993a, ButoB997, ButoB998a, ButoB999, GajiM986, GajiM986, GajiM986, KojiM998, ParaS986, ParaS988, ParaS993, StjeL953, StjeL953, StjeL956a, StjeL979, ZupaM986
E1.2F1 Panonske peane stepe sa dominacijom Chrysopogon gryllus

199 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Opte karakteristike: Stepska vegetacija na pearama junog oboda Panonske nizije ije bujne i guste sastojine pokrivaju najplodnija zemljita na peanoj geolokoj podlozi. Sloena je i okarakterisana djipovinom <Chrysopogon gryllus>, koju sa znaajnim brojnostima prate i druge viegodinje trave: <Andropogon ischaemum>, <Stipa capillata>, <Festuca valesiaca>, <Festuca wagneri>, <Festuca vaginata> i <Koeleria gracilis>. U zajednicama se javljaju i druge stepske i livadske biljke, tako da vegetacija u celini ima livado-stepski karakter. esto se kao znaajni elementi javljaju i mahovine <Camptothecium lutescens>, <Barbula tortuosa>, <Barbula ruralis> i dr. Na peskovima severne Bake, pored <Chrysopogon gryllus> fiziognomiju sastojinama daju i <Stachys officinalis>, <Rhinanthus borbasii>, <Dianthus pontederae> i <Thymus marschallianus>. Stanita odlikuju floristiki bogate sastojine velike pokrovnosti (80-100 %). Ekologija: Stanita panonskih peanih stepa su topla i suva. Geoloka podloga je bazifilni smei ili crni karbonatni pesak eolskog porekla. Sa progradacijom vegetacije ka stepi poveava se i koliina humusa u podlozi. Klima je panonsko-kontinentalna sa velikim dnevnim kolebanjem temperature. Hidroloke karakteristike su specifine. Nasuprot Deliblatskoj peari koja je skoro bezvodno podruje, peskovi na severu Bake se nalaze i pod neposrednim uticajem povrini bliskih slabo zaslanjenih podzemnih voda. Stoga na ovim peskovima stepska zajednica iji je edifikator <Chrysopogon gryllus> raste u direktnom kontaktu sa higrofilnim livadama sveze <Molinion caerulea>. Nadmorske visine su od 85 do 192 m. Ekologija: Stanita panonskih peanih stepa su topla i suva. Geoloka podloga je bazifilni, smei ili crni karbonatni pesak eolskog porekla, slabo alkalne reakcije. Sa progradacijom vegetacije ka stepi poveava se i koliina humusa u podlozi. Klima je panonsko-kontinentalna sa velikim dnevnim kolebanjem temperature. Gust biljni pokriva stvara specifinu mikroklimu. Podloga zatiena biljkama se slabije zagreva, pa isparava manja koliina vlage. Hidroloke karakteristike su specifine. Nasuprot Kada su podzemne vode u pitanju, poznato je da Deliblatska peara koja je predstavlja skoro bezvodno podruje. Meutim, peskovi na severu Bake se nalaze i pod neposrednim uticajem povrini bliskih slabo zaslanjenih podzemnih voda, pa na njima, Stoga na ovim peskovima stepska zajednica iji je edifikator <Chrysopogon gryllus>, raste u direktnom kontaktu sa higrofilnim livadama sveze <Molinion caeruleae>. Nadmorske visine su od 85 do 192 m. Opte rasprostranjenje: Juni obod Panonske nizije Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Subotiko-horgoka peara = Subotika peara ( istine u okruenju Jasenovake ume, Krstaka uma, pustara avolj , Hajdukova uma i na podruju ikerije); Selevenjske pustare , izmeu Bakih Vinograda i Horgoa (na istinama i obodu Selevenjske ume, u rezervatima Volujska paa, Degelica, Lofej -na ravnom, delovima rezervata "Stoni panjak", "Kilapo" i izmeu rezervata "Selevenjska uma" i "Traik"); Deliblatska peara: Crni vrh, Roijana, okolina Kravana, Brandibul, Brandibul-Kujbul, Flamundo, Flamundo- Tilva, Tilva-oka, Tilva-Pluc, Pluc, Paloe (Tilva -Vakarec), Devojaki bunar, Korn bunar -Flamundo, Dubovac; Srbija: Ramska brda (plato i strme padine brdovitog terena Malog i Velikog Orljaka i Gorice), Poeanska i Kladovska peara, Kladovo (brdo Osojna). Ekvivalentne zajednice: Chrysopogonetum pannonicum L. Stjepanovi-Veselii (1952) 1985 Chrysopogonetum pannonicum L. Stjepanovi-Veselii (1952) 1985 ishaemetosum L. StjepanoviVeselii 1952 Chrysopogonetum pannonicum L. Stjepanovi-Veselii (1952) 1985 pauperatosum L. StjepanoviVeselii 1952 Chrysopogonetum pannonicum Stjepanovi-Veselii1953 typicum Stjepanovi-Veselii 1953 Seseli hippomarathro-Chrysopogonetum grylli Parab.,But. (88)93 Seseli hippomarathro-Chrysopogonetum grylli Parab.,But. (88)93 festucetisum sulcatae Parab.,But. (88) 93 Seseli hippomarathro-Chrysopogonetum grylli Parab.,But. (88)93 stachyetosum officinale Parab.,But.(88)93 Karakteristine vrste: Achillea millefolium subsp. collina, Adonis vernalis, Andropogon ischaemum, Anemone pulsatilla subsp. grandis, Asperula cynanchica, Asperula glauca, Astragalus dasyanthus, Barbula ruralis, Barbula tortuosa, Bromus squarrosus, Camptothecium lutescens, Carex humilis, Centaurea arenaria, Cerastium semidecandrum, Chrysopogon gryllus, Dianthus pontederae, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphorbia seguierana, Festuca sulcata, Festuca vaginata, Festuca valesiaca, Festuca wagneri, Filipendula hexapetala, Hieracium pilosella, Koeleria gracilis, Leopoldia comosa, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Medicago minima, Paeonia tenuifolia, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa pratensis subsp. angustifolia, Potentilla arenaria, Rhinanthus borbasii, Salvia pratensis, Stachys officinalis, Stipa capillata, Stipa pennata subsp. joannis, Teucrium chamaedrys, Thymus glabrescens, Thymus marschallianus, Tunica saxifraga
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 200 : ...

Osnovna literatura: ButoB002, ButoB992a, ButoB993a, ButoB997, ButoB998a, ButoB999, GajiM986, ParaS986, ParaS993, StjeL953, StjeL956a, StjeL979 E1.2F2 Panonske peane stepe sa dominacijom Festuca valesiaca Opte karakteristike: Stepska vegetacija na pearama junog oboda Panonske nizije koja predstavlja prvu razvojnu fazu kserofilnih zajednica sa viegodinjim travama. Pokrovnost iznosi 70-95 %, a fiziognomiju ovim zajednicama odredjuju pevenstveno <Festuca valesiaca> i <Festuca pseudovina>. Pored njih veliki znaaj u izgradnji ovih zajednica imaju i druge kserofilne busenste trave <Chrysopogon gryllus>, <Andropogon ischaemum>, <Festuca wagneri>, <Koeleria gracilis>, kao i <Carex humilis>, <Cynodon dactylon>, <Thymus glabrescens>. Floristiki su bogate i raznovrsne, a poseban peati im daje panonski endemit <Rhinanthus borbasii>, po kojoj je imenovana posebna podsveza <Rhinanthenion borbasii> kao ekoloko-geografska varijanta peanih stepa na severu Bake. Ekologija: Stanita panonskih peanih stepa su topla i suva. Geoloka podloga je beli, uti, smei, sivi ili crni karbonatni pesak eolskog porekla, slabo alkalne reakcije, i sa koliinom humusa koja je utoliko vea ukoliko se poveava stepen Sa progradacije vegetacije ka stepi poveava se i koliina humusa u podlozi. Klima je kontinentalna (panonska) sa velikim dnevnim kolebanjem temperature. Hidroloke karakteristike su specifine. Nasuprot Deliblatskoj peari koja je skoro bezvodno podruje, peskovi na severu Bake se nalaze i pod neposrednim uticajem povrini bliskih slabo zaslanjenih podzemnih voda. Posledica toga je da stepske zajednice sa dominacijom Festuca valesiaca na peskovima severne Bake ukljuuju i neke slatinske biljke: <Statice gmelini>, <Podospermum canum> i dr. Meutim, sve ove vrste slabije dolaze do izraaja zbog osnovne mase snanih busenova pomenutih trava. Konstantno je i znaajno prisutan faktor ispae. On je posebno naglaen u obodnim, kontaktnim jugoistonim delovima Selevenjskih pustara, gde se i van peane podloge razvijaju sastojine asocijacije Koelerio gracilisFestucetum valesiacae i to subasocijacija poetosum angustifoliae. Njene sastojine se na prostoru izmeu Kanjie i Velebita mozaino smenjuju sa vegetacijom kreno-sodnih solonaka, to je ostavilo traga i na floristiku strukturu ove zajednice. Stoga na ovim peskovima stepska zajednica iji je edifikator Chrysopogon gryllus raste u direktnom kontaktu sa higrofilnim livadama sveze Molinion caeruleae. Nadmorske visine su od 85 do 192 m. Opte rasprostranjenje: Juni obod Panonske nizije Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Subotiko-horgoka peara: Subotika peara ( istine u umama Daan); Selevenjske pustare: izmeu Bakih Vinograda i Horgoa (na istinama i obodu Selevenjske ume, Lofej -na ravnom, u rezervatima Kilapo, Degelica, Volujska paa i naroito na delovima rezervata "Stoni panjak") i dalje na jugoistok i jug sve do Martonoa, Kanjie, Malog Peska i Velebita, Deliblatska peara: panjaci: Velika Tilva, Mala Tilva, Vakarec, Ruevake Torine (Dubovac), Roijana, Roijana-Flamundo, Pluc, oko Kravana,Kujbul, Mala oka, Kravan, Devojaki bunar. Ekvivalentne zajednice: Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovi-Veselii 1953 Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovi-Veselii 1953 cynodontetosum L. StjepanoviVeselii 1952 Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovi-Veselii 1953 festucetosum valesiacae L. StjepanoviVeselii 1952 Festuco-Potentilletum arenariae L. Stjepanovi-Veselii 1953 festucetosum wagneri L. StjepanoviVeselii 1952 Koelerio gracilis-Festucetum valesiacae Parab., But. (1988)1993 Koelerio gracilis-Festucetum valesiacae Parab., But. (1988)1993 andropogonetum ischaemi Parab., But (88) 93 Koelerio gracilis-Festucetum valesiacae Parab., But. (1988)1993 poetum angustifoiliae Parab., But. (88) 93 Karakteristine vrste: Andropogon ischaemum, Asperula cynanchica, Astragalus asper, Carex humilis, Cerastium caespitosum, Chrysopogon gryllus, Cynodon dactylon, Dianthus pontederae, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphorbia seguierana, Festuca valesiaca, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Festuca wagneri, Galium verum, Koeleria gracilis, Poa bulbosa, Poa pratensis subsp. angustifolia, Potentilla arenaria, Rhinanthus borbasii, Statice gmelinii, Thymus glabrescens, Tunica saxifraga Osnovna literatura: ButoB002, ButoB992a, ButoB993a, ButoB997, ButoB998a, ButoB999, GajiM986, KojiM998, ParaS986, ParaS993, StjeL953, ZupaM986 E1.2F3 Panonske peane stepe sa dominacijom Festuca wagneri

201 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Opte karakteristike: Zajednica Koelerieto-Festucetum wagneri predstavlja prelaz od pearsko-stepske ka livadsko-stepskoj vegetaciji na peskovima. Okarakterisana je kserofilnim viegodinjim travama: Festuca wagneri, Koeleria gracilis i Stipa capillata, koje su i njeni edifikatori, a i vrste koje odreuju fiziognomiju sastojina. Pokrovnost u sastojinama ove fitocenoze iznosi 70-95 %. Floristiki sastav je razliit. Na Deliblatskoj peari obuhvata 66 vrsta , a na Subotikoj svega 15 vrsta koje su zabeleene u nekoliko fragmenata zajednice na podruju Krivoblatske ume. U ovim zajednicama preovlauju hemikriptofite. Ekologija: Stanita ove fitocenoze predstavlja ve vezani smei, karbonatni pesak eolskog porekla, slabo alkalne reakcije. Stanita su obino izmeu poumljenih mesta i slabo izloena vetru. Koliina organskih materija je jo uvek mala, na ta ukazuje i ukasto-smea boja peska. Klima je kontinentalna (panonska) sa velikom dnevnom amplitudom izmeu dana i noi. Nasuprot Deliblatskoj peari koju odlikuje dobra zastupljenost ove zajednice izdiferencirane na dve subasocijacije-ekoloke varijante, i njena pojava na veem broju lokaliteta, na peari severne Bake ova fitocenoza ima ogranieno rasprostranjenje i nije ak dovoljno izraena. Nadmorske visine na kojima se javlja su takoe razliite i kreu se u rasponu od 85 do 192 m. Opte rasprostranjenje: Juni obod Panonske nizije Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Subotika peara (istine Krivoblatske ume) ; Deliblatska peara: Crni vrh, Roijana, Roijana-ardak, Flamundo, Flamundo-Dolina, Dolina-Hubertov bunar, Okolina Kravana, Kravan-arlika, Brandibul-Kujbul, Kujbul-Tilva, Tilva, Grebenac-Duga Poljana. Ekvivalentne zajednice: Koelerieto-Festucetum wagneri L. Stjepanovi-Veselii 1953 Koelerieto-Festucetum wagneri L. Stjepanovi-Veselii 1953 stipetosum capillatae L. StjepanoviVeselii 1952 Koelerio-Festucetum wagneri Stjepanovi-Veselii 1953 typicum Stjepanovi-Veselii 1953 Karakteristine vrste: Barbula tortuosa, Festuca sulcata subsp. wagneri, Galium verum, Koeleria gracilis, Peucedanum arenarium, Poa bulbosa, Stipa capillata Osnovna literatura: ButoB002, ButoB999, GajiM986, ParaS986, StjeL953, StjeL979 E1.2F4 Panonske peane stepe sa dominacijom Festuca rupicola Opte karakteristike: Mezofilnija livadsko-stepska vegetacija na pearama severne Bake je okarakterisana slabije izraenom spratovnou u odnosu na vegetaciju istog tipa sa dominacijom Chrysopogon gryllus. Fiziognomiju ovih sastojina odreuju <Festuca rupicola>, <Verbascum phoeniceum>, <Salvia pratensis> i mezofilna trava <Dactylis glomerata>. Floristiki je siromana (47 vrsta) i velike pokrovnosti ( 90-100 %). Fitocenoza je panonskog endeminog karaktera o emu svedoe panonski elementi <Rhinanthus borbasii>, <Centaurea sadlerana>, <Achillea asplenifolia>, <Dianthus pontederae> i dr.. Ekologija: Stanita panonskih peanih stepa su topla i suva. Geoloka podloga je crni pesak eolskog porekla, bazne reakcije. Odlikuje ga prisustvo kalcijum karbonata od same povrine i znatna proetost humusom (do 11 %) o emu svedoi i njegova crnkasta boja. Zemljite je mestimino i ernozem-ilovasto peskoviti na pesku. Klima je kontinentalna(panonska) sa neto naglaenijim kontinentalnim obelejima u odnosu na ostale delove Vojvodine. Godinja koliina padavina je 605 mm. Osnovna odlika hidroloke slike podruja je visok nivo podzemnih voda (izmeu Palia, Hajdukove ume i Kerea na dubini od 2,5 do 3 m, a na podruju Selevenjskih pustara na 2,5 m dubine), to ima uticaja na grau zajednice. Uprkos tome to je u pitanju stepski tip vegetacije u floristikoj strukturi se kao ravnopravni elementi pojavljuju i neke halofite poput <Statice gmelini>, <Achillea asplenifolia>, <Plantago maritima>, <Podospermum canum> i dr. Nadmorske visine su od 92 do 115 m. Opte rasprostranjenje: Juni obod Panonske nizije Rasprostranjenje u Srbiji: Juni deo Panonskog basena u meureju Dunava i Tise (severna i severoistona Baka). Subotiko-horgoka peara: Subotika peara ( u okruenju Jasenovake ume i podruju izmeu reice Kere i Palia); Selevenjske pustare (na istinama i obodu Selevenjske ume, u rezervatima Volujska paa, Degelica, Lofej -na ravnom i na tri dine, delovima rezervata "Stoni panjak", "Kilapo" i na abinoj humki izmeu rezervata "Selevenjska uma" i "Traik"). Ekvivalentne zajednice: Verbasco-Festucetum rupicolae Gaji 1986 Verbasco-Festucetum rupicolae Gaji 1986 achilleetosum asplenifoliae Parab., But. (88) 93 Verbasco-Festucetum rupicolae Gaji 1986 koelerietosum gracilis (Gaj.86) Parab., But. (88) 93 Karakteristine vrste:

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 202 : ...

Achillea asplenifolia, Andropogon ischaemum, Dactylis glomerata, Dianthus pontederae, Festuca rupicola, Medicago falcata, Podospermum canum, Rhinanthus borbasii, Rumex acetosa, Salvia pratensis, Statice gmelinii, Thymus marschallianus, Verbascum phoeniceum Osnovna literatura: ButoB002, ButoB992a, ButoB993a, ButoB997, ButoB998a, ButoB999, ParaS988, ParaS993, ParaS993 E1.2F5 Panonske peane stepe sa dominacijom Tragus racemosus Opte karakteristike: Terofitska zajednica koju odlikuje nizak biljni pokriva u kome dominiraju <Tragus racemosus>, <Cynodon dactylon>, <Herniaria hirsuta> i <Euphorbia seguierana>. Ukupna pokrovnost sastojina je od 50-80 %, pa ova fitocenoza predstavlja prelaz izmeu otvorenih i zatvorenih fitocenoza. Tanki koreni biljaka sa rizoidima mahovina obrazuju gust splet i doprinose da pesak postaje skoro nepokretan. Navedene osobine, kao i izrazita zastupljenost terofita (65 %), ukazuju na veliki dinamiki znaaj ove zajednice u osvajanju i vezivanju peska, kao i u pokrivanju sekundarno ogolienih povrina. Pored toga, ova zajednica se razvija i sekundarno, na povrinama koje su bile pod sastojinama ass. <Chrysopogonetum pannonicum pauperatosum>, a kasnije su naruene ili potpuno unitene. Tako ova zajednica ima obeleje i regresivne i progresivne sukcesije. Ekologija: Geoloka podloga je crni ili umereno vezan uti pesak eolskog porekla. Crni pesak je ispran od krea, odnosno ima ga samo u dubljim slojevima u kojima je zastupljen beli pesak. Reakcija je slabo alkalna, dok u utom pesku CaCO3 potpuno odsustvuje sve do dubine od 1 m, a reakcija podloge je neutralna. Klima je kontinentalna (panonska) sa velikim dnevnim kolebanjem temperature. Nadmorska visina je od 85-137 m. Opte rasprostranjenje: Juni obod Panonske nizije Rasprostranjenje u Srbiji: Krajnji jugoistoni obod Panonskog basena na granici sa Karpatskim basenom, samo na pearama desne obale Dunava. Poeanska i Kladovska peara (zauzima znatne povrine), Ramsko-Zatonjska (samo na vrlo malom prostoru). Ekvivalentne zajednice: Herniarieto-Tragetum racemosi L. Stjepanovi-Veselii 1956 Karakteristine vrste: Arenaria serpyllifolia, Barbula ruralis, Cynodon dactylon, Euphorbia seguierana, Filago arvensis, Herniaria hirsuta, Kochia arenaria, Poa bulbosa, Tragus racemosus, Tunica saxifraga Osnovna literatura: StjeL956a E1.2F6 Panonske peane stepe sa dominacijom Andropogon ischaemum Opte karakteristike: Stepska vegetacija na pearama junog oboda Panonske u kojima dominira <Andropogon ischaemum>. Prestavlja degradacione oblike peanih stepa sa djipovinom <Chrysopogon gryllus> (v. E1.2F1) Opte rasprostranjenje: Juni obod Panonske nizije Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Deliblatska peara.

E1.5 Mediteransko-montane travne formacije Opte karakteristike: Otvorena, preteno juno eksponirana travna stanita u okviru belograbieve umske zajednice, kao njen krajnji degradacioni stadijum. Fiziognomiju stanitima odreuju viegodinje, uglavnom busenaste mediteransko-pontske trave <Echinaria capitata>, <Koeleria splendens>, <Festuca dalmatica>, <Stipa capillata>, <Haynaldia villosa>, <Andropogon ischaemum>, <Chrysopogon gryllus>, koje prate druge biljke mediteransko-pontskog karaktera poput: <Alyssum montanum>, <Artemisia camphorata>, <Asperula cynanchica>, <Astragalus onobrychis>, <Bupleurum veronense>, <Calamintha alpina>, <Centaurea micranthos>, <Convolvulus althaeoides>, <Helianthemum canum>, <Inula oculus-christi>, <Onobrychis arenaria>, <Scrophularia canina>, <Sedum acre>, <Teucrium montanum>, <Teucrium polium>, <Thymus glabrescens>, <Thymus glaucus>, <Thymus striatus>, <Tremastelma palaestinum> i dr. Ekologija: Geoloka podloga: krenjak, dolomiti i dolomitski mermeri. Nagib terena 5 do 40o. Zemljite plitko, skeletoidno ili skeletno, pripada tipu rendzine, koja na jae erodiranim povrinama zadobija crvenkasto-rudu boju i transformie se u pseudocrvenicu. Stanita izloena toplim temperaturnim uticajima mediteranske klime. Nadmorska visina 280 do 1250 m. Opte rasprostranjenje: Iberijsko poluostrvo, juna Francuska, juna Italija, Balkansko polusotrvo 203 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Preeva - Trnava, Oraovica, Preevo, Strezovce, Vidojevica kod Prokuplja; Kosovo: ur, Novo Brdo kod Gnjilana. Ekvivalentne zajednice: Diantho-Centauretum diffusae Randjelovi et Rui 1982 Sedo-Potentilletum arenariae Rui 1978 Sedo-Potentilletum arenariae Rui 1978 stipetosum capillatae Rui 1981 Echinario-Convolvuletum althaeoides Rexhepi 1973 Onobrychido-Haynaldietum dasypyrum-villosae (Feri 1976) Rexhepi 1976 Teucrio-Artemisietum camphoratae (Feri 1976) Rexhepi 1976 Karakteristine vrste: Achillea nobilis, Aegilops triaristata, Aethionema saxatile, Agropyron intermedium, Ajuga chamaepitys, Allium flavum, Allium moschatum, Alyssum montanum, Alyssum repens, Andropogon ischaemum, Anthyllis vulneraria, Artemisia camphorata, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bromus squarrosus, Bupleurum apiculatum, Bupleurum veronense, Calamintha alpina, Calamintha alpina subsp. baumgartenii, Carex caryophyllea, Carlina vulgaris, Centaurea micranthos, Chrysopogon gryllus, Convolvulus althaeoides, Convolvulus cantabrica, Coronilla varia, Crupina vulgaris, Dianthus gracilis subsp. armerioides, Dorycnium herbaceum, Echinaria capitata, Eryngium campestre, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Euphorbia cyparissias, Festuca dalmatica, Festuca pseudovina, Filago arvensis, Fumana procumbens, Galium lucidum, Haynaldia villosa, Helianthemum canum, Helianthemum canum, Helianthemum lasiocarpum, Helianthemum nummularium, Helianthemum salicifolium, Hieracium pilosella, Hypericum barbatum, Hypericum rumeliacum, Hypochoeris radicata, Inula oculus-christi, Koeleria gracilis, Koeleria splendens, Lagoseris sancta, Leontodon asper, Linaria genistifolia, Marrubium peregrinum, Medicago falcata, Medicago minima, Melica ciliata, Micropus erectus, Minuartia glomerata, Onobrychis alba, Onobrychis arenaria, Orlaya grandiflora, Ornithogalum comosum, Paronychia kapela, Petrorhagia saxifraga, Plantago lanceolata, Poa bulbosa, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla hirta, Potentilla hirta, Queria hispanica, Salvia verticillata, Sanguisorba muricata, Scabiosa ucranica, Scilla autumnalis, Scleranthus perennis, Scorzonera laciniata, Sedum acre, Senecio vernalis, Sideritis montana, Silene conica, Stachys recta, Stipa capillata, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Teucrium polium, Thesium ramosum, Thymus glabrescens, Thymus glaucus, Thymus striatus, Tragopogon orientalis, Tremastelma palaestinum, Trifolium angustifolium, Trifolium arvense subsp. gracile, Trifolium dalmaticum, Trifolium trichopterum, Tunica illyrica, Valerianella coronata, Verbascum banaticum, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: RanN986, RexhF974, RexhF975, RexhF976, RexhF978, RexhF979, RuiM981
E1.55 Istone sub-mediteranske travne formacije Opte karakteristike: Otvorena, preteno juno eksponirana travna stanita u okviru belograbieve umske zajednice, kao njen krajnji degradacioni stadijum. Fiziognomiju stanitima odreuju viegodinje, uglavnom busenaste mediteransko-pontske trave <Echinaria capitata>, <Koeleria splendens>, <Festuca dalmatica>, <Stipa capillata>, <Haynaldia villosa>, <Andropogon ischaemum>, <Chrysopogon gryllus>, koje prate druge biljke mediteransko-pontskog karaktera poput: <Alyssum montanum>, <Artemisia camphorata>, <Asperula cynanchica>, <Astragalus onobrychis>, <Bupleurum veronense>, <Calamintha alpina>, <Centaurea micranthos>, <Convolvulus althaeoides>, <Helianthemum canum>, <Inula oculus-christi>, <Onobrychis arenaria>, <Scrophularia canina>, <Sedum acre>, <Teucrium montanum>, <Teucrium polium>, <Thymus glabrescens>, <Thymus glaucus>>, <Thymus striatus>, <Tremastelma palaestinum> i dr.. Ekologija: Geoloka podloga: krenjak, dolomiti i dolomitski mermeri. Nagib terena 5 do 40o. Zemljite plitko, skeletoidno ili skeletno, pripada tipu rendzine, koja na jae erodiranim povrinama zadobija crvenkasto-rudu boju i transformie se u pseudocrvenicu. Stanita izloena toplim temperaturnim uticajima mediteranske klime. Nadmorska visina 280 do 1250 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Preeva - Trnava, Oraovica, Preevo, Strezovce, Vidojevica kod Prokuplja; Kosovo: ur, Novo Brdo kod Gnjilana. Ekvivalentne zajednice: Diantho-Centauretum diffusae Randjelovi et Rui 1982 Sedo-Potentilletum arenariae Rui 1978
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 204 : ...

Sedo-Potentilletum arenariae Rui 1978 stipetosum capillatae Rui 1981 Echinario-Convolvuletum althaeoides Rexhepi 1973 Onobrychido-Haynaldietum dasypyrum-villosae (Feri 1976) Rexhepi 1976 Teucrio-Artemisietum camphoratae (Feri 1976) Rexhepi 1976 Karakteristine vrste: Achillea nobilis, Aegilops triaristata, Aethionema saxatile, Agropyron intermedium, Ajuga chamaepitys, Allium flavum, Allium moschatum, Alyssum montanum, Alyssum repens, Andropogon ischaemum, Anthyllis vulneraria, Artemisia camphorata, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bromus squarrosus, Bupleurum apiculatum, Bupleurum veronense, Calamintha alpina, Calamintha alpina subsp. baumgartenii, Carex caryophyllea, Carlina vulgaris, Centaurea micranthos, Chrysopogon gryllus, Convolvulus althaeoides, Convolvulus cantabrica, Coronilla varia, Crupina vulgaris, Dianthus gracilis subsp. armerioides, Dorycnium herbaceum, Echinaria capitata, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Festuca dalmatica, Festuca pseudovina, Filago arvensis, Fumana procumbens, Galium lucidum, Haynaldia villosa, Helianthemum canum, Helianthemum lasiocarpum, Helianthemum nummularium, Helianthemum salicifolium, Hieracium pilosella, Hypericum barbatum, Hypericum rumeliacum, Hypochoeris radicata, Inula oculus-christi, Koeleria gracilis, Koeleria splendens, Lagoseris sancta, Leontodon asper, Linaria genistifolia, Marrubium peregrinum, Medicago falcata, Medicago minima, Melica ciliata, Micropus erectus, Minuartia glomerata, Onobrychis alba, Onobrychis arenaria, Orlaya grandiflora, Ornithogalum comosum, Paronychia kapela, Petrorhagia saxifraga, Plantago lanceolata, Poa bulbosa, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla hirta, Queria hispanica, Salvia verticillata, Sanguisorba muricata, Scabiosa ucranica, Scilla autumnalis, Scleranthus perennis, Scorzonera laciniata, Sedum acre, Senecio vernalis, Sideritis montana, Silene conica, Stachys recta, Stipa capillata, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Teucrium polium, Thesium ramosum, Thymus glabrescens, Thymus glaucus, Thymus striatus, Tragopogon orientalis, Tremastelma palaestinum, Trifolium angustifolium, Trifolium arvense subsp. gracile, Trifolium dalmaticum, Trifolium trichopterum, Tunica illyrica, Valerianella coronata, Verbascum banaticum, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: RanN986, RexhF974, RexhF975, RexhF976, RexhF978, RexhF979, RuiM981
E1.551 Balkanske submediteranske dolomitske travne formacije Opte karakteristike: Otvorena, preteno juno eksponirana stanita u okviru belograbieve umske zajednice, kao njen krajnji degradacioni stadijum. Fiziognomiju stanitima odreuju niske viegodinje, uglavnom busenaste biljke <Andropogon ischaemum>, <Astragalus onobrychis>, <Centaurea micranthos>, <Chrysopogon gryllus>, <Festuca dalmatica>, <Helianthemum canum>, <Koeleria splendens>, <Sedum acre>, <Stipa capillata>, <Thymus glabrescens> i <Thymus striatus>. Ekologija: Geoloka podloga: dolomiti i dolomitski mermeri. Nagib terena 5 do 40o. Zemljite plitko, skeletoidno ili skeletno, pripada tipu rendzine, koja na jae erodiranim povrinama zadobija crvenkastorudu boju i transformie se u pseudocrvenicu. Stanita izloena toplim temperaturnim uticajima. Nadmorska visina 280 do 800 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: okolina Preeva - Trnava, Oraovica, Preevo, Strezovce, Vidojevica kod Prokuplja Ekvivalentne zajednice: Diantho-Centauretum diffusae Randjelovi et Rui 1982 Sedo-Potentilletum arenariae Rui 1978 Sedo-Potentilletum arenariae Rui 1978 stipetosum capillatae Rui 1981 Karakteristine vrste: Aegilops triaristata, Aethionema saxatile, Ajuga chamaepitys, Allium flavum, Allium moschatum, Alyssum repens, Andropogon ischaemum, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bromus squarrosus, Bupleurum apiculatum, Calamintha alpina, Carex caryophyllea, Carlina vulgaris, Centaurea micranthos, Chrysopogon gryllus, Convolvulus cantabrica, Dianthus gracilis subsp. armerioides, Echinaria capitata, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Festuca dalmatica, Fumana procumbens, Helianthemum canum, Helianthemum salicifolium, Hypericum rumeliacum, Inula oculus-christi, Koeleria splendens, Lagoseris sancta, Leontodon asper, Linaria genistifolia, Marrubium peregrinum, Marrubium peregrinum, Medicago minima, Melica ciliata, Micropus erectus, Minuartia glomerata, Paronychia kapela, Petrorhagia saxifraga, Plantago lanceolata, Poa bulbosa, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla hirta, Queria hispanica, Sanguisorba minor, Scabiosa ucranica, Scilla autumnalis, Sedum acre, Sideritis montana, Stachys recta, Stipa capillata, Teucrium chamaedrys, Teucrium polium, Thesium ramosum, Thymus glabrescens, Thymus striatus, Trifolium dalmaticum, Tunica illyrica, Verbascum banaticum, Xeranthemum annuum

205 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Osnovna literatura: RanN986, RuiM981 E1.552 Balkanske submediteranske krenjake travne formacije Opte karakteristike: Ksereotermna, otvorena, preteno juno eksponirana stanita na krenjacima. Fiziognomiju stanitu odreuju <Convolvulus althaeoides>, <Echinaria capitata>, <Teucrium polium>, <Tremastelma palaestinum>, <Bupleurum veronense>, <Scrophularia canina>, <Artemisia camphorata>, <Teucrium montanum>, <Asperula cynanchica>, <Alyssum montanum>, <Koeleria splendens>, <Inula oculus-christi>, <Onobrychis arenaria>, <Haynaldia villosa>, <Astragalus onobrychis>, <Calamintha alpina>, <Thymus glaucus> i dr.. Ekologija: Geoloka podloga: krenjak. Zemljite crvenkasto-rudo, plitko, skeletoidno ili skeletno. Nadmorska visina 520 do 1250 m. Stanite izloeno toplim uticajima mediteranske klime. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: ur, Novo Brdo kod Gnjilana Ekvivalentne zajednice: Echinario-Convolvuletum althaeoides Rexhepi 1973 Onobrychido-Haynaldietum dasypyrum-villosae (Feri 1976) Rexhepi 1976 Teucrio-Artemisietum camphoratae (Feri 1976) Rexhepi 1976 Karakteristine vrste: Achillea nobilis, Agropyron intermedium, Alyssum montanum, Andropogon ischaemum, Anthyllis vulneraria, Artemisia camphorata, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bromus squarrosus, Bupleurum veronense, Calamintha alpina subsp. baumgartenii, Centaurea micranthos, Convolvulus althaeoides, Convolvulus cantabrica, Coronilla varia, Crupina vulgaris, Dianthus gracilis, Dorycnium herbaceum, Echinaria capitata, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Festuca pseudovina, Filago arvensis, Galium lucidum, Haynaldia villosa, Helianthemum canum, Helianthemum lasiocarpum, Helianthemum nummularium, Hieracium pilosella, Hypericum barbatum, Hypericum rumeliacum, Hypochoeris radicata, Inula oculus-christi, Koeleria gracilis, Koeleria splendens, Leontodon asper, Medicago falcata, Medicago minima, Onobrychis alba, Onobrychis arenaria, Orlaya grandiflora, Ornithogalum comosum, Poa bulbosa, Potentilla argentea, Potentilla hirta, Queria hispanica, Salvia verticillata, Sanguisorba muricata, Scleranthus perennis, Scorzonera laciniata, Sedum acre, Senecio vernalis, Sideritis montana, Silene conica, Teucrium chamaedrys, Teucrium montanum, Teucrium polium, Thymus glaucus, Tragopogon orientalis, Tremastelma palaestinum, Trifolium angustifolium, Trifolium arvense subsp. gracile, Trifolium dalmaticum, Trifolium trichopterum, Valerianella coronata Osnovna literatura: RexhF974, RexhF975, RexhF976, RexhF978, RexhF979

E1.6 Subnitrofilne travne formacije Opte karakteristike: Stanita nastala na naputenim povrinama na kojima su primenjivane agrotehnike mere ili, ree, na mestima gde je iskren umski pokriva. Odlikuju se znaajnim ueem jednogodinjih biljaka u izgradnji biljnog pokrivaa. Formacije izgradjene uglavnom od jednogodinjih trava <Bromus>, <Aegilops>, <Avena>, <Vulpia>, krstaica <Brassicaceae> i mahunarki <Fabaceae>. Ove zajednice se kao pionirske formacije javljaju na slabo nitrifikovanim zemljitima, pored puteva, na brdima ili naputenim obradivim povrinama. Ekologija: Mediteran Rasprostranjenje u Srbiji: Sigurno prisutan tip stanita u Srbiji. Ne postoje precizni podaci. E1.7 Ne-mediteranske suve kisele i neutralne zatvorene travne formacije Opte karakteristike: Srednje visoke ili visoke zatvorene ili otvorene, floristiki veoma bogate zeljaste stepolike formacije karkatersitine za silikatne terene, u kojima dominiraju trave <Agrostis capillaris>, <Festuca fallax> (= <Festuca rubra subsp. fallax>), <Festuca valesiaca>, <Anthoxanthum odoratum.>, <Danthonia calycina>, <Chrysopogon gryllus>, <Calamagrostis epigejos> ili razliite vrste detelina (<Trifolium alpestre.>, <Trifolium montanum>, <Trifolium pannonicum>, <Trifolium pratense>, <Trifolium repens>, <Trifolium velenovskyi>, <Trifolium campestre>), ili umereno vlani i suvi travnjaci panjakog karaktera kojima fiziognomiju odreuje busenasta vrsta <Nardus stricta>. Ostale znaajne biljke su: <Achillea millefolium>, <Briza media>, <Carex verna>, <Cetraria islandica>, <Cladonia rangiferina>, <Crocus veluchensis>, <Dianthus deltoides>, <Dorycnium
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 206 : ...

herbaceum>, <Eryngium campestre>, <Euphorbia cyparissias>, <Euphrasia rostkoviana>, <Filipendula hexapetala>, <Galium verum>, <Genista depressa>, <Inula salicina>, <Leucanthemum vulgare>, <Lotus corniculatus>, <Luzula multiflora>, <Oenanthe silaifolia>, <Plantago lanceolata>, <Plantago media>, <Potentilla argentea>, <Potentilla ternata>, <Ranunculus montanus>, <Rhinanthus minor>, <Rhinanthus rumelicus>, <Sanguisorba minor>, <Thymus jankae>, <Vaccinium myrtillus>, <Vicia cracca>i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim ili umereno vlanim silikatnim terenima, na visinama izmedju 150 i 1400 m (redje se javljaju i na veim visinama), i to uglavnom na zaravnima ili manje nagnutim padinama, na kiselim zemljitima razvijenim na pearima, jezerskim glinama, kristalastim kriljcima, mikaistima, laporcima, dacitima, dacito-andezitima, na crvenim permskim pearima, amfibolit, kornit, u uslovima umereno - kontinentalne klime. To su topla i suva stanita iskrenih termofilnih klimatogenih uma, koja se po pravilu izloena jakom antropogenom uticaju. Opte rasprostranjenje: Atlantiski i sub-Atlantski nizijski, brdski i planinski regioni severne, srednje i zapadne Evrope, kao i manje enklave u jugoistonoj Evropi. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Zlatibor, Maljen (Divibare), Rajac na Suvoboru, okolina Tutina, Tara (Kaluerske bare, Jagortica, ljivovica, kod Semegljeva, Ljuto polje, Mitrovac Dobro Polje i Oslua), Stara planina, Suva planina (Trem, Golemo Straite, Rako, Devojaki Grob, Smrdan, Ledenica); Vojvodina: Vraki breg, Deliblatska peara Ekvivalentne zajednice: Arnico-Nardetum strictae Ht. 1962 Mesonardetum strictae Puscau-Soroc. (1956) 1963 Nardetum strictae Z. Pavl. 1951 Ranunculo montani-Nardetum strictae Koji 1992 Xeronardetum strictae Puscau-Soroc. (1956) 1963 Agrostietum capillaris Z. Pavlovi 1955 Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato agrostietosum vulgaris Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Diantho deltoidei-Festucetum nigrescentis Z. Pavlovi 1951 Festuca fallax-Dianthus deltoides Z. Pavlovi 1951 Festucetum fallacis tip Jankovi et Tati 1985 Festuco-Agrostietum Ht. (1951) 1962 em. Trinajsti 1972 nardetosum Trinajsti 1972 Festuco-Agrostietum Ht. (1951) 1962 em. Trinajsti 1972 typicum Trinajsti 1972 Sileneto-Festucetum fallacis R. Jovanovi 1955 Sileneto-Festucetum fallacis R. Jovanovi 1955 poetosum pratense R. Jovanovi 1955 Sileneto-Festucetum fallacis R. Jovanovi 1955 typicum R. Jovanovi 1955 Festuco-Agrostietum Ht. (1951) 1962 emend. Trinajsti 1972 Inulo salicinae-Calamagrostidetum epigeos Vukovi 1985 Inulo salicinae-Calamagrostidetum epigeos Vukovi 1988 stipetosum tirsae M. Vukovi 1988 Agrostio-Chrysopogonetum Koji 1958 Agrostio-Chrysopogonetum Koji 1958 brizetosum mediae Koji 1959 Agrostio-Chrysopogonetum Koji 1958 trifolietosum incarnati Koji 1959 Agrostio-Chrysopogonetum Koji 1958 andropogonetosum ischaemi Koji 1955 Agrostio-Chrysopogonetum Koji 1958 gladioletosum Rexh. 1978 Chrysopogoneto-Festucetum valesiacae prov. Veljovi 1967 Chrysopogonetum grylli prov. sensu M. Vukovi 1986 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 agrostietsoum vulgaris Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 andropogonetosum sichaemi Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 brizetosum mediae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 207 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 festucetosum valesiacae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 fritillarietosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 gladioletosum feri Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 koelerietosum gracillis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 medicagetosum falcatae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 teucrietosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 trifolietosum cherleri Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 vulpietsoum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Festuco-Chrysopogonetum grylli Ran.,N.,1979 Festuco-Chrysopogonetum grylli Ran.,N.,1979 brizetosum Rui 1981 Festuco-Chrysopogonetum grylli Ran.,N.,1979 fritillarietosum Randj. Et Stam. 1982 Festuco-Chrysopogonetum grylli Ran.,N.,1979 trifolietosum cherleri Randj. Et Stam. 1982 Festuco-Chrysopogonetum grylli Ran.,N.,1979 vulpietosum Rui 1981 Koelerio gracilis-Chrysopogonetum grylli Vukovi 1985 Koelerio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovi 1967 Medicago falcatae-Chrysopogonetum grylli M. Vukovi 1988 agrostietosum capillaris M. Vukovi 1988 Medicago falcatae-Chrysopogonetum grylli M. Vukovi 1988 andropogonetosum ischaemi M. Vukovi 1988 Teucrio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovi 1954 Teucrio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovi 1954 agropyretosum intermediae R. Jovanovi 1954 Teucrio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovi 1954 vulpietosum ciliatae R. Jovanovi 1954 Trifolio-Trisetetum flavescentis (R. Jovanovi 1967) Randjelovi 1974 Agrostideto-Festucetum valesiacae Gaji 1961 Chrysopogono-Festucetum valesiacae Veljovi 1971 Agrostio-Danthonietum calycinae Rui 1978 Agrostio-Danthonietum calycinae Rui 1978 achilleetosum crithmifoliae Rui 1981 Agrostio-Danthonietum calycinae Rui 1978 trifolietosum striati Rui 1981 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato achilleetosum crithmifoliae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato agrostietosum capillaris Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato brachypodio-lathyretosum latifoliae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato centaureo-gladioletosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato inuletosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato trifolietosum velenovskyi Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato trifolietosum velenovskyi Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonio-Trifolietum velenovskyi N. Randjelovi 1978

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 208 : ...

Danthonio-Trifolietum velenovskyi N. Randjelovi 1978 brachypodio-lathyretosum latifoliae V. Jov. 1979 Danthonio-Trifolietum velenovskyi N. Randjelovi 1978 centaureo-gladioletosum imbricati V. Jov. 1979 Inulo-Danthonietum alpinae K. Tomi 1972 Trifolieto- Danthonietum calycinae prov. Danon et Blaeni 1978 bez fitocenoloke tab. Trifolieto-Danthonietum calycinae Danon et Blaeni 1969 Agrostio capilaris-Cynosuretum cristati Vukovi 1985 Agrostio-Asphodeletum albae R. Jovanovi 1978 Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato asphodeletosum albae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Agrostidetum montanum Gaji 1961 Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato agrostietosum montanae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Centaureo-Trifolietum velenovskyi Rexhepi 1978 Centaureo-Trifolietum velenovskyi Rexhepi 1978 antennarietosum dioicae Rexh. 1978 Centaureo-Trifolietum velenovskyi Rexhepi 1978 radiifloretosum Rexh. 1978 Onobrychido-Trifolietum pannonici Ranelovi, Rexhepi et V. Jovanovi 1979 Karakteristine vrste: Achillea lingulata, Achillea millefolium, Achillea pannonica, Achillea setacea, Agrimonia eupatoria, Agrostis capillaris, Agrostis tenuis, Aira elegans, Ajuga genevensis, Ajuga pyramidalis, Alchemilla pubescens, Alectorolophus major, Alectorolophus rumelicus, Alopecurus pratensis, Andropogon ischaemum, Antennaria dioica, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Anthyllis vulneraria subsp. polyphylla, Asperula cynanchica, Asphodelus albus, Avena pratensis, Betonica officinalis, Botrychium lunaria, Briza media, Bromus mollis, Bruckenthalia spiculifolia, Calamagrostis epigejos, Calamintha alpina, Campanula abietina, Campanula cervicaria, Campanula patula, Campanula rapunculus, Campanula scheuchzeri, Carduus hamulosus, Carex caryophyllea, Carex verna, Carlina acaulis, Carlina vulgaris, Carum carvi, Centaurea jacea, Centaurea phrygia subsp. stenolepis, Centaurea scabiosa, Centaurea solstitialis, Centaurea splendens subsp. deusta, Centaurea stenolepis, Centaurium umbellatum, Cerastium banaticum, Cerastium caespitosum, Cerastium moesiacum, Cerinthe minor, Cetraria islandica, Chamaespartium sagittale, Chrysanthemum leucanthemum, Chrysopogon gryllus, Cichorium intybus, Cladonia rangiferina, Colchicum autumnale, Convolvulus arvensis, Coronilla varia, Crepis biennis, Crepis conyzifolia, Crocus veluchensis, Cynosurus cristatus, Cytisus leucanthus, Cytisus supinus, Danthonia calycina, Daucus carota, Dianthus banaticus, Dianthus capitatus, Dianthus cruentus, Dianthus deltoides, Dicranium scoparium, Dorycnium herbaceum, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphrasia pectinata, Euphrasia rostkoviana subsp. montana, Euphrasia stricta, Euphrasia tatarica, Ferulago sylvatica, Festuca fallax, Festuca heterophylla, Festuca pratensis, Festuca rubra, Festuca rupicola, Festuca sulcata, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Fragaria vesca, Galium tenuissimum, Galium vernum, Galium verum, Genista depressa, Gentiana lutea subsp. symphyandra, Gentiana punctata, Gentianella bulgarica, Geranium sanguineum, Gladiolus palustris, Gymnadenia conopsea, Helianthemum nummularium, Hieracium bauhinii, Hieracium cymosum, Hieracium florentinum, Hieracium hoppeanum, Hieracium pavichii, Hieracium pilosella, Hieracium villosum, Hypericum immaculatum, Hypericum maculatum subsp. quadrangulum, Hypericum perforatum, Hypochoeris maculata, Hypochoeris maculata subsp. pelivanovicii, Hypochoeris pelivanovicii, Hypochoeris radicata, Inula hirta, Inula salicina, Jasione orbiculata, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Koeleria pyramidata, Lathyrus latifolius, Lathyrus pannonicus, Lathyrus pratensis, Leontodon asper, Leontodon autumnalis, Leontodon danubialis, Leontodon hastilis, Leontodon hispidus, Leopoldia comosa, Leucanthemum vulgare, Ligusticum mutellina, Linaria pelisseriana, Linaria vulgaris, Linum catharticum, Linum gallicum, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Luzula campestris, Luzula multiflora, Luzula spicata, Luzula vulgaris, Medicago falcata, Medicago lupulina, Melampyrum arvense, Moenchia mantica, Nardus stricta, Nigritella nigra, Oenanthe silaifolia, Onobrychis arenaria, Orchis coriophora, Ornithogalum tenuifolium, Pedicularis comosa, Phleum alpinum, Picris hieracioides, Plantago indica, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Poa pratensis subsp. angustifolia, Polygala comosa, Polygala vulgaris, Polygonum bistorta, Polytrichum juniperinum, Potentilla 209 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

arenaria, Potentilla argentea, Potentilla canescens, Potentilla erecta, Potentilla ternata, Primula columnae, Primula veris subsp. officinalis, Prunella grandiflora, Prunella laciniata, Prunella vulgaris, Ranunculus bulbosus, Ranunculus montanus, Ranunculus oreophilus, Ranunculus polyanthemos, Rhinanthus major, Rhinanthus minor, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Salvia pratensis, Salvia verticillata, Sanguisorba minor, Scabiosa columbaria, Scleranthus annuus, Scorzonera rosea, Seseli peucedanoides, Silene otites, Silene sendtneri, Silene vulgaris subsp. bosniaca, Stachys officinalis, Stachys recta, Stachys scardica, Stellaria graminea, Stipa tirsa, Tanacetum corymbosum, Teucrium chamaedrys, Thamnolia vermicularis, Thlaspi ochroleucum, Thymus balcanus, Thymus glabrescens, Thymus jankae, Thymus moesiacus, Thymus montanus, Thymus pannonicus, Thymus pulegioides, Thymus serpyllum, Torilis arvensis, Tragopogon pratensis, Trifolium alpestre, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium incarnatum, Trifolium medium, Trifolium molinerii, Trifolium montanum, Trifolium ochroleucon, Trifolium pannonicum, Trifolium pratense, Trifolium reclinatum, Trifolium repens, Trifolium striatum, Trifolium strictum, Trifolium velenovskyi, Trisetum flavescens, Trollius europaeus, Vaccinium myrtillus, Vaccinium vitis-idaea, Valeriana officinalis, Valerianella dentata, Veratrum album subsp. lobelianum, Veratrum lobelianum, Verbascum nigrum, Veronica jacquinii, Veronica spicata, Vicia cracca, Vicia incana, Vicia tetrasperma, Viola canina, Viola macedonica, Viola rupestris, Xeranthemum foetidum Osnovna literatura: AmidL003, BudaV985, CincT955, DanoJ969, GajiM961a, GajiM981, GajiM992,
GrebO950a, JankM985, JovaR955, JovaV979, JovaR976, JovaR954, JovaR969, JovaR991, KojiM004, KojiM998, KojiM959, KojiM991, KojiM995, MiiV978, PavlZ951, PavlZ955, PetkB985ca, RanN974a, RanN978, RanN979, RanN979a, RexhF978, RuiM981, StanK975, StjeL979, VeljV971, VukM986a, VukM988, ZupaM986

E1.71 <Nardus stricta> zeljaste zajednice Opte karakteristike: Umereno vlani i suvi travnjaci panjakog karaktera kojima fiziognomiju odreuje busenasta vrsta <Nardus stricta>. Ostale znaajne vrste su <Vaccinium myrtillus>, <Crocus veluchensis>, <Potentilla ternata>, <Cladonia rangiferina>, <Thymus jankae>, <Cetraria islandica>, <Carex verna>, <Luzula multiflora>, <Genista depressa>, <Ranunculus montanus>, <Anthoxanthum odoratum> i dr.. Ekologija: Stanita umereno vlana ili suva, uglavnom razvijena na silikatima, ali i na crvenim permskim pearima, dok su na krenjacima veoma retka. Na visinama izmedju 900 i 2000 m. Opte rasprostranjenje: rasprostranjena u Evropi Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Stara planina, Suva planina, Zlatibor, Maljen (Divibare), Tara Ekvivalentne zajednice: Arnico-Nardetum strictae Ht. 1962 Mesonardetum strictae Puscau-Soroc. (1956) 1963 Nardetum strictae Z. Pavl. 1951 Ranunculo montani-Nardetum strictae Koji 1992 Xeronardetum strictae Puscau-Soroc. (1956) 1963 Karakteristine vrste: Achillea lingulata, Achillea millefolium, Agrostis capillaris, Ajuga pyramidalis, Alchemilla pubescens, Antennaria dioica, Anthoxanthum odoratum, Bruckenthalia spiculifolia, Campanula abietina, Campanula scheuchzeri, Carex verna, Cetraria islandica, Cladonia rangiferina, Crocus veluchensis, Cytisus leucanthus, Dicranium scoparium, Euphrasia stricta, Festuca fallax, Festuca rubra, Galium verum, Genista depressa, Gentiana punctata, Hieracium cymosum, Hieracium hoppeanum, Hypochoeris radicata, Jasione orbiculata, Ligusticum mutellina, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Luzula multiflora, Luzula spicata, Nardus stricta, Ornithogalum tenuifolium, Polygala vulgaris, Polytrichum juniperinum, Potentilla erecta, Potentilla ternata, Ranunculus montanus, Ranunculus oreophilus, Thamnolia vermicularis, Thlaspi ochroleucum, Thymus balcanus, Thymus jankae, Trifolium pratense, Vaccinium myrtillus, Vaccinium vitis-idaea, Veratrum lobelianum Osnovna literatura: AmidL003, CincT955, GajiM992, GrebO950a, JovaR955, JovaR969, KojiM004, KojiM995, KojiM998, PavlZ951, ZupaM986
E1.71A Umereno vlane <Nardus stricta> zeljaste zajednice

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 210 : ...

Opte karakteristike: Umereno vlani travnjaci panjakog karaktera kojima fiziognomiju odreuje busenasta vrsta <Nardus stricta>, a koju u manjoj meri prate <Luzula multiflora>, <Thymus jankae >, <Genista depressa>, <Ranunculus montanus>, <Anthoxanthum odoratum> i dr.. Ekologija: Stanita na dubokom, sveem i bogatom zemljitu, iji je vodni reim uslovljen debljinom i duinom stajanja snenog pokrivaa i relativnom vlanou vazduha. Razvija se na silikatima i crvenim permskim pearima, ree na krenjaku. Nadmorska visina: 900-2000 m. Opte rasprostranjenje: rasprostranjena u Evropi Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Stara planina, Suva planina, Zlatibor, Maljen (Divibare), Tara Ekvivalentne zajednice: Arnico-Nardetum strictae Ht. 1962 Mesonardetum strictae Puscau-Soroc. (1956) 1963 Nardetum strictae Z. Pavl. 1951 Ranunculo montani-Nardetum strictae Koji 1992 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Alchemilla pubescens, Antennaria dioica, Anthoxanthum odoratum, Campanula abietina, Crocus veluchensis, Euphrasia stricta, Festuca fallax, Festuca rubra, Galium verum, Genista depressa, Hieracium hoppeanum, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Luzula multiflora, Nardus stricta, Polygala vulgaris, Potentilla erecta, Ranunculus montanus, Ranunculus oreophilus, Thlaspi ochroleucum, Thymus balcanus, Thymus jankae, Trifolium pratense Osnovna literatura: AmidL003, CincT955, GajiM992, GrebO950a, JovaR955, JovaR969, KojiM004, KojiM995, KojiM998, PavlZ951, ZupaM986 E1.71B Suve <Nardus stricta> zeljaste zajednice Opte karakteristike: Suvi travnjaci panjakog karaktera kojima fiziognomiju odreuje busenasta vrsta <Nardus stricta>, uglavnom razvijeni u regionu vegetacije subalpskih patuljastih bunova ili smrevih uma, na strmim padinama i hrbtovima izloenih grebena. Ostale znaajne vrste su <Vaccinium myrtillus>, <Crocus veluchensis>, <Potentilla ternata>, <Cladonia rangiferina>, <Thymus jankae>, <Cetraria islandica>, <Carex verna> i dr.. Ekologija: Stanite na plitkom izrazito suvom zemljitu, izloeno vetru, insolirano, sa velikim godinjim kolebanjem temperature. Sneni pokriva se brzo otapa, tako da se malo vlage zadrava u zemljitu. Rasprostranjenje u Srbiji: rasprostranjena u Evropi Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stara planina, Kopaonik Ekvivalentne zajednice: Xeronardetum strictae Puscau-Soroc. (1956) 1963 Karakteristine vrste: Achillea lingulata, Agrostis capillaris, Ajuga pyramidalis, Antennaria dioica, Bruckenthalia spiculifolia, Campanula scheuchzeri, Carex verna, Cetraria islandica, Cladonia rangiferina, Crocus veluchensis, Cytisus leucanthus, Dicranium scoparium, Gentiana punctata, Hieracium cymosum, Hieracium hoppeanum, Hypochoeris radicata, Jasione orbiculata, Ligusticum mutellina, Luzula multiflora, Luzula spicata, Nardus stricta, Ornithogalum tenuifolium, Polytrichum juniperinum, Potentilla ternata, Thamnolia vermicularis, Thymus jankae, Vaccinium myrtillus, Vaccinium vitis-idaea, Veratrum lobelianum Osnovna literatura: JovaR969, KojiM004, KojiM995, KojiM998

E1.72 <Agrostis> - <Festuca> travne formacije Opte karakteristike: Otvoreni travnjaci u pojasu bukove ume, kojima fiziognomiju odreuju busenovi vrsta <Agrostis capillaris> i <Festuca fallax> (= <Festuca rubra subsp. fallax>). Pored njih znaajnu ulogu u zajednicam imaju i <Cynosurus cristatus>, <Dianthus deltoides>, <Euphrasia rostkoviana>, <Oenanthe silaifolia>, <Rhinanthus rumelicus>, <Rhinanthus minor> i dr.. Ekologija: Stanita na vlanom i umereno kiselom zemljitu tipa nekarbonatne crnice. Geoloka podloga: serpentin, krenjak, amfibolit, kornit. Nadmorska visina: 900-1700 m. Opte rasprostranjenje: Srednja i Zapadna Evropa, u planinskim predelima Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Zlatibor, Rajac na Suvoboru, okolina Tutina, Tara (Kaluerske bare, Jagortica, ljivovica, kod Semegljeva, Ljuto polje, Mitrovac Dobro Polje i Oslua), Suva planina (Trem, Golemo Straite, Rako, Devojaki Grob, Smrdan, Ledenica) i na drugim planinama, ali nedovoljno istraena Ekvivalentne zajednice: Agrostietum capillaris Z. Pavlovi 1955 Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato

211 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato agrostietosum vulgaris Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Diantho deltoidei-Festucetum nigrescentis Z. Pavlovi 1951 Festuca fallax-Dianthus deltoides Z. Pavlovi 1951 Festucetum fallacis tip Jankovi et Tati 1985 Festuco-Agrostietum Ht. (1951) 1962 em. Trinajsti 1972 nardetosum Trinajsti 1972 Festuco-Agrostietum Ht. (1951) 1962 em. Trinajsti 1972 typicum Trinajsti 1972 Sileneto-Festucetum fallacis R. Jovanovi 1955 Sileneto-Festucetum fallacis R. Jovanovi 1955 poetosum pratense R. Jovanovi 1955 Sileneto-Festucetum fallacis R. Jovanovi 1955 typicum R. Jovanovi 1955 Festuco-Agrostietum Ht. (1951) 1962 emend. Trinajsti 1972 Karakteristine vrste: Achillea pannonica, Agrostis capillaris, Alchemilla pubescens, Alectorolophus major, Alectorolophus rumelicus, Anthoxanthum odoratum, Botrychium lunaria, Briza media, Calamintha alpina, Campanula abietina, Campanula cervicaria, Campanula patula, Campanula scheuchzeri, Carduus hamulosus, Centaurea jacea, Centaurea stenolepis, Cerastium moesiacum, Chamaespartium sagittale, Colchicum autumnale, Convolvulus arvensis, Crepis conyzifolia, Cynosurus cristatus, Dianthus capitatus, Dianthus deltoides, Euphrasia rostkoviana subsp. montana, Euphrasia stricta, Euphrasia tatarica, Festuca fallax, Filipendula hexapetala, Galium verum, Gentiana lutea subsp. symphyandra, Gymnadenia conopsea, Hieracium florentinum, Hieracium hoppeanum, Hypericum immaculatum, Hypericum maculatum subsp. quadrangulum, Hypochoeris pelivanovicii, Knautia arvensis, Koeleria gracilis, Lathyrus pratensis, Leontodon autumnalis, Leontodon hastilis, Leucanthemum vulgare, Linum catharticum, Lotus corniculatus, Luzula vulgaris, Moenchia mantica, Nigritella nigra, Oenanthe silaifolia, Orchis coriophora, Pedicularis comosa, Phleum alpinum, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Polygala comosa, Polygala vulgaris, Polygonum bistorta, Primula columnae, Prunella vulgaris, Ranunculus montanus, Rhinanthus minor, Scorzonera rosea, Seseli peucedanoides, Silene sendtneri, Silene vulgaris subsp. bosniaca, Stachys officinalis, Stellaria graminea, Thymus glabrescens, Trifolium montanum, Trifolium ochroleucon, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium velenovskyi, Trollius europaeus, Valeriana officinalis, Veratrum album subsp. lobelianum, Veratrum lobelianum, Viola macedonica, Viola rupestris Osnovna literatura: JankM985, JovaR955, JovaR991, KojiM991, KojiM998, MiiV978, PavlZ951, PavlZ955, PetkB985cb, ZupaM986 E1.73 <Deschampsia flexuosa> travne formacije Opte karakteristike: Srednje visoki travnjaci kojima fiziognomiju odreuje vrsta <Deschampsia flexuosa> (= <Avenella flexuosa>). Ostale znaajne vrste su: <Polygala major>, <Hypochoeris maculata>, <Festuca nigrescens>, <Pedicularis heterodonta>, <Helianthemum nummularium>, <Campanula patula>, <Rhinanthus minor>, <Thymus jankae> i dr.. Ekologija: Stanite se razvija na silikatima, na nadmorskoj visini od 1300 do 1500 m. Opte rasprostranjenje: Severna i Srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Kovaica na Kopaoniku. Ekvivalentne zajednice: Polygalo-Pedicularietum heterodontae Ranelovi, Rexhepi et V. Jovanovi 1979 Karakteristine vrste: Polygala major, Hypochoeris maculata, Avenella flexuosa, Thymus jankae, Gentianella bulgarica, Pedicularis heterodonta, Euphrasia rostkoviana, Trifolium pratense, Plantago lanceolata, Helianthemum nummularium, Campanula patula, Festuca nigrescens, Chamaespartium sagittale, Anthyllis vulneraria, Scabiosa columbaria, Ranunculus montanus, Lychnis viscaria, Briza media, Plantago media, Gymnadenia conopsea, Silene roemeri, Dianthus cruenthus, Alchemilla cinerea. Osnovna literatura: RanN979 E1.74 Stanita sa <Calamagrostis epigeios> Opte karakteristike: Visoki travnjaci kojima fiziognomiju odreuje vrsta <Calamagrostis epigejos>. Ostale znaajne vrste su: <Dorycnium herbaceum>, <Briza media>, <Festuca valesiaca>, <Inula salicina> i dr..

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 212 : ...

Ekologija: Stanite se razvija na silikatima, na nadmorskoj visini od 160-400 m. Ovi visoki travnjaci obrastaju povrine koje su bile izloene jakom antropogenom uticaju (naputene obradive povrine i mesta umskih poarita). Opte rasprostranjenje: Severna i Srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Vraki breg, Deliblatska peara. Stanita slabo istraena, sigurno ire rasprostranjena.Srbiji. Ekvivalentne zajednice: Inulo salicinae-Calamagrostidetum epigeos Vukovi 1985 Inulo salicinae-Calamagrostidetum epigeos Vukovi 1988 stipetosum tirsae M. Vukovi 1988 Karakteristine vrste: Briza media, Calamagrostis epigejos, Carex caryophyllea, Dianthus banaticus, Dorycnium herbaceum, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Fragaria vesca, Galium verum, Inula salicina, Ranunculus polyanthemos, Rumex acetosa, Stipa tirsa Osnovna literatura: StjeL979, VukM988 E1.75 <Carex arenaria> travne formacije Opte karakteristike: Zatvorene acidofilne travne formacije sa dominacijom vrste <Carex arenaria> Opte rasprostranjenje: Atlanske i subatlanske nizije, breuljkasti i montani pojas severne Evrope, centralna Evropa i zapadni deo Iberijskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Stanita ovog tipa nisu zabeleena u Srbiji. Na osnovu podataka o prisustvu vrste <Carex arenaria> na Deliblatskoj peari (Jovanovi-Dunji, R. 1976, Gaji, M. 1983) mogue je oekivati prisustvo ovih zajednica u Srbiji. Osnovna literatura: GajiM983, JovaR976 E1.76 Suve subkontinentalne silikatne stepske travne formacije Opte karakteristike: Srednje visoke, zatvorene, floristiki veoma bogate zeljaste stepolike formacije karakteristine za silikatne terene, u kojima dominiraju trave <Agrostis capillaris>, <Festuca valesiaca>, <Anthoxanthum odoratum.>, <Danthonia calycina> i <Chrysopogon gryllus> ili razliite vrste detelina (<Trifolium alpestre.>, <Trifolium montanum>, <Trifolium pannonicum>, <Trifolium pratense>, <Trifolium repens>, <Trifolium velenovskyi>, <Trifolium campestre>). Ostale znaajne biljke su: <Filipendula hexapetala>, <Euphorbia cyparissias>, <Galium verum>, <Lotus corniculatus>, <Plantago lanceolata>, <Achillea millefolium>, <Eryngium campestre>, <Leucanthemum vulgare>, <Plantago media>, <Potentilla argentea>, <Rhinanthus minor>, <Rhinanthus rumelicus Vel.>, <Sanguisorba minor>, <Vicia cracca>i dr.. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim silikatnim terenima, na visinama izmedju 150 i 1400 m, i to uglavnom na zaravnima ili manje nagnutim padinama, na kiselim zemljitima razvijenim na pearima, jezerskim glinama, kristalastim kriljcima, mikaistima, laporcima, dacitima, dacito-andezitima, u uslovima umereno- kontinentalne klime. To su topla i suva stanita iskrenih uma klimatogenih zajednica <Quercion frainetto>. Opte rasprostranjenje: Srednja, istona i jugoistona Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno est tip stanita na silikatnim terenima itave Srbije. Ekvivalentne zajednice: Agrostio-Chrysopogonetum Koji 1958 Agrostio-Chrysopogonetum Koji 1958 brizetosum mediae Koji 1959 Agrostio-Chrysopogonetum Koji 1958 trifolietosum incarnati Koji 1959 Agrostio-Chrysopogonetum Koji 1958 andropogonetosum ischaemi Koji 1955 Agrostio-Chrysopogonetum Koji 1958 gladioletosum Rexh. 1978 Chrysopogoneto-Festucetum valesiacae prov. Veljovi 1967 Chrysopogonetum grylli prov. sensu M. Vukovi 1986 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 agrostietsoum vulgaris Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 andropogonetosum sichaemi Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 brizetosum mediae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003

213 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 festucetosum valesiacae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 fritillarietosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 gladioletosum feri Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 koelerietosum gracillis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 medicagetosum falcatae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 teucrietosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 trifolietosum cherleri Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 vulpietsoum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Festuco-Chrysopogonetum grylli Ran.,N.,1979 Festuco-Chrysopogonetum grylli Ran.,N.,1979 brizetosum Rui 1981 Festuco-Chrysopogonetum grylli Ran.,N.,1979 fritillarietosum Randj. Et Stam. 1982 Festuco-Chrysopogonetum grylli Ran.,N.,1979 trifolietosum cherleri Randj. Et Stam. 1982 Festuco-Chrysopogonetum grylli Ran.,N.,1979 vulpietosum Rui 1981 Koelerio gracilis-Chrysopogonetum grylli Vukovi 1985 Koelerio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovi 1967 Medicago falcatae-Chrysopogonetum grylli M. Vukovi 1988 agrostietosum capillaris M. Vukovi 1988 Medicago falcatae-Chrysopogonetum grylli M. Vukovi 1988 andropogonetosum ischaemi M. Vukovi 1988 Teucrio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovi 1954 Teucrio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovi 1954 agropyretosum intermediae R. Jovanovi 1954 Teucrio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovi 1954 vulpietosum ciliatae R. Jovanovi 1954 Trifolio-Trisetetum flavescentis (R. Jovanovi 1967) Randjelovi 1974 Agrostideto-Festucetum valesiacae Gaji 1961 Chrysopogono-Festucetum valesiacae Veljovi 1971 Agrostio-Danthonietum calycinae Rui 1978 Agrostio-Danthonietum calycinae Rui 1978 achilleetosum crithmifoliae Rui 1981 Agrostio-Danthonietum calycinae Rui 1978 trifolietosum striati Rui 1981 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato achilleetosum crithmifoliae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato agrostietosum capillaris Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato brachypodio-lathyretosum latifoliae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato centaureo-gladioletosum Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato inuletosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato trifolietosum velenovskyi Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato trifolietosum velenovskyi Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonio-Trifolietum velenovskyi N. Randjelovi 1978 Danthonio-Trifolietum velenovskyi N. Randjelovi 1978 brachypodio-lathyretosum latifoliae V. Jov. 1979 Danthonio-Trifolietum velenovskyi N. Randjelovi 1978 centaureo-gladioletosum imbricati V. Jov. 1979
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 214 : ...

Inulo-Danthonietum alpinae K. Tomi 1972 Trifolieto- Danthonietum calycinae prov. Danon et Blaeni 1978 bez fitocenoloke tab. Trifolieto-Danthonietum calycinae Danon et Blaeni 1969 Agrostio capilaris-Cynosuretum cristati Vukovi 1985 Agrostio-Asphodeletum albae R. Jovanovi 1978 Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato asphodeletosum albae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Agrostidetum montanum Gaji 1961 Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato agrostietosum montanae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Centaureo-Trifolietum velenovskyi Rexhepi 1978 Centaureo-Trifolietum velenovskyi Rexhepi 1978 antennarietosum dioicae Rexh. 1978 Centaureo-Trifolietum velenovskyi Rexhepi 1978 radiifloretosum Rexh. 1978 Onobrychido-Trifolietum pannonici Ranelovi, Rexhepi et V. Jovanovi 1979 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Achillea setacea, Agrimonia eupatoria, Agrostis capillaris, Agrostis tenuis, Aira elegans, Ajuga genevensis, Alopecurus pratensis, Andropogon ischaemum, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Anthyllis vulneraria subsp. polyphylla, Asperula cynanchica, Asphodelus albus, Avena pratensis, Betonica officinalis, Briza media, Bromus mollis, Campanula patula, Campanula rapunculus, Carex verna, Carlina acaulis, Carlina vulgaris, Carum carvi, Centaurea jacea, Centaurea phrygia subsp. stenolepis, Centaurea scabiosa, Centaurea solstitialis, Centaurea splendens subsp. deusta, Centaurium umbellatum, Cerastium banaticum, Cerastium caespitosum, Cerinthe minor, Chamaespartium sagittale, Chrysanthemum leucanthemum, Chrysopogon gryllus, Cichorium intybus, Coronilla varia, Crepis biennis, Cynosurus cristatus, Cytisus supinus, Danthonia calycina, Daucus carota, Dianthus cruentus, Dianthus deltoides, Dorycnium herbaceum, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphrasia pectinata, Euphrasia stricta, Ferulago sylvatica, Festuca heterophylla, Festuca pratensis, Festuca rupicola, Festuca sulcata, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Fragaria vesca, Galium tenuissimum, Galium vernum, Galium verum, Gentianella bulgarica, Geranium sanguineum, Gladiolus palustris, Gymnadenia conopsea, Helianthemum nummularium, Hieracium bauhinii, Hieracium pavichii, Hieracium pilosella, Hieracium villosum, Hypericum perforatum, Hypochoeris maculata, Hypochoeris maculata subsp. pelivanovicii, Hypochoeris radicata, Inula hirta, Koeleria gracilis, Koeleria pyramidata, Lathyrus latifolius, Lathyrus pannonicus, Leontodon asper, Leontodon autumnalis, Leontodon danubialis, Leontodon hispidus, Leopoldia comosa, Leucanthemum vulgare, Linaria pelisseriana, Linaria vulgaris, Linum catharticum, Linum gallicum, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Medicago falcata, Plantago indica, Medicago lupulina, Melampyrum arvense, Moenchia mantica, Onobrychis arenaria, Orchis coriophora, Picris hieracioides, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa pratensis, Poa pratensis subsp. angustifolia, Polygala comosa, Polygala vulgaris, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla canescens, Primula veris subsp. officinalis, Prunella grandiflora, Prunella laciniata, Ranunculus bulbosus, Ranunculus oreophilus, Ranunculus polyanthemos, Rhinanthus major, Rhinanthus minor, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Salvia pratensis, Salvia verticillata, Sanguisorba minor, Scabiosa columbaria, Scleranthus annuus, Silene otites, Stachys officinalis, Stachys recta, Stachys scardica, Stellaria graminea, Tanacetum corymbosum, Teucrium chamaedrys, Thymus jankae, Thymus moesiacus, Thymus montanus, Thymus pannonicus, Thymus pulegioides, Thymus serpyllum, Torilis arvensis, Tragopogon pratensis, Trifolium alpestre, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium incarnatum, Trifolium medium, Trifolium molinerii, Trifolium montanum, Trifolium ochroleucon, Trifolium pannonicum, Trifolium pratense, Trifolium reclinatum, Trifolium repens, Trifolium striatum, Trifolium strictum, Trifolium velenovskyi, Trisetum flavescens, Valerianella dentata, Verbascum nigrum, Veronica jacquinii, Veronica spicata, Vicia cracca, Vicia incana, Vicia tetrasperma, Viola canina, Viola macedonica, Xeranthemum foetidum Osnovna literatura: DanoJ969, GajiM961a, GajiM981, JovaR954, JovaR955, JovaV979, KojiM004, KojiM959, MiiV978, RanN974, RanN978, RanN979, RanN979a, RexhF978, RuiM981, StanK975, VeljV971, VukM983, VukM988
E1.761 Suve subkontinentalne silikatne stepske travne formacije sa dominacijom Chrysopogon gryllus Opte karakteristike: Srednje visoke, zatvorene, floristiki veoma bogate zeljaste stepolike formacije karakteristine za silikatne terene, u kojima dominira djipovina <Chrysopogon gryllus>, koja u razliitim

215 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

delovima Srbije, sa vrstama <Agrostis tenuis>, <Anthoxanthum odoratum>, <Danthonia calycina>, <Euphrasia stricta>, <Festuca sulcata>, <Festuca valesiaca>, <Filipendula hexapetala>, <Filipendula vulgaris>, <Hieracium bauhini>, <Hypochoeris maculata>, <Leucanthemum vulgare>, <Polygala comosa>, <Rhinanthus rumelicus>, <Trifolium campestre>, <Trifolium ochroleucum> i dr., formira razliite fitocenoze. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim silikatnim terenima, na visinama izmedju 150 i 900 m, i to uglavnom na zaravnima ili manje nagnutim padinama, na kiselim zemljitima razvijenim na pearima, jezerskim glinama, kristalastim kriljcima, mikaistima, laporcima, dacito-andezitima, u uslovima umereno- kontinentalne klime. To su topla i suva stanita iskrenih uma klimatogenih zajednica <Quercion frainetto>. Opte rasprostranjenje: Srednja, istona i jugoistona Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno est tip stanita na silikatnim terenima itave Srbije. Zapadna Srbija (Golubac, Slavkovica, Garai, Lunjevica, Pranjani, Igrite, Tometino polje, Velere, Jelenac, Vrbica, Kozelj, Ljubi, Trbuani, Grdice, Adrani), Golo brdo (na putu Kragujevac-aak, pored Grue), Kukavica, Goljak, Radan, Grdelika klisura (Palojce, Suevljane, Predejane, Liin dol, Grdelica), Vardenik (Vrebovo, Sebevranje), brdski region Besne Kobile, Rtanj, Suva planina (Donji Dunik); Kosovo: af Dulje, Prekovce, Pograe, Labjan; Vojvodina: Vraki breg. Ekvivalentne zajednice: Agrostio-Chrysopogonetum Koji 1958 Agrostio-Chrysopogonetum Koji 1958 brizetosum mediae Koji 1959 Agrostio-Chrysopogonetum Koji 1958 trifolietosum incarnati Koji 1959 Agrostio-Chrysopogonetum Koji 1958 andropogonetosum ischaemi Koji 1955 Agrostio-Chrysopogonetum Koji 1958 gladioletosum Rexh. 1978 Chrysopogoneto-Festucetum valesiacae prov. Veljovi 1967 Chrysopogonetum grylli prov. sensu M. Vukovi 1986 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 agrostietsoum vulgaris Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 andropogonetosum sichaemi Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 brizetosum mediae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 festucetosum valesiacae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 fritillarietosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 gladioletosum feri Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 koelerietosum gracillis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 medicagetosum falcatae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 teucrietosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 trifolietosum cherleri Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Chrysopogonetum grylli serbicum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 vulpietsoum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Festuco-Chrysopogonetum grylli Ran.,N.,1979 Festuco-Chrysopogonetum grylli Ran.,N.,1979 brizetosum Rui 1981 Festuco-Chrysopogonetum grylli Ran.,N.,1979 fritillarietosum Randj. Et Stam. 1982 Festuco-Chrysopogonetum grylli Ran.,N.,1979 trifolietosum cherleri Randj. Et Stam. 1982 Festuco-Chrysopogonetum grylli Ran.,N.,1979 vulpietosum Rui 1981 Koelerio gracilis-Chrysopogonetum grylli Vukovi 1985 Koelerio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovi 1967 Medicago falcatae-Chrysopogonetum grylli M. Vukovi 1988 agrostietosum capillaris M. Vukovi 1988 Medicago falcatae-Chrysopogonetum grylli M. Vukovi 1988 andropogonetosum ischaemi M. Vukovi 1988 Teucrio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovi 1954
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 216 : ...

Teucrio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovi 1954 agropyretosum intermediae R. Jovanovi 1954 Teucrio-Chrysopogonetum grylli R. Jovanovi 1954 vulpietosum ciliatae R. Jovanovi 1954 Trifolio-Trisetetum flavescentis (R. Jovanovi 1967) Randjelovi 1974 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Agrimonia eupatoria, Agrostis capillaris, Agrostis tenuis, Aira elegans, Alectorolophus minor, Andropogon ischaemum, Anthoxanthum odoratum, Asperula cynanchica, Bromus mollis, Campanula rapunculus, Centaurium umbellatum, Chrysopogon gryllus, Cichorium intybus, Coronilla varia, Crepis biennis, Cytisus supinus, Danthonia calycina, Daucus carota, Dianthus cruentus, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Euphrasia stricta, Festuca heterophylla, Festuca sulcata, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Filipendula vulgaris, Galium tenuissimum, Galium verum, Genista sagittalis, Gladiolus palustris, Gymnadenia conopsea, Hieracium bauhinii, Hieracium pavichii, Hieracium pilosella, Hieracium villosum, Hypochoeris maculata, Hypochoeris radicata, Koeleria gracilis, Koeleria pyramidata, Leontodon hispidus, Leucanthemum vulgare, Linum gallicum, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Plantago indica, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa pratensis, Polygala comosa, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Potentilla canescens, Rhinanthus rumelicus, Salvia pratensis, Sanguisorba minor, Scleranthus annuus, Teucrium chamaedrys, Thymus serpyllum, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium incarnatum, Trifolium medium, Trifolium molinerii, Trifolium montanum, Trifolium ochroleucon, Trifolium pratense, Trifolium reclinatum, Trifolium strictum, Trisetum flavescens, Vicia cracca, Vicia tetrasperma Osnovna literatura: GajiM961a, JovaR954, JovaR955, JovaV979, KojiM959, RanN974, RanN978, RanN979a, RexhF978, RuiM981, VeljV971, VukM983, VukM988 E1.762 Suve subkontinentalne silikatne stepske travne formacije sa dominacijom Festuca valesiaca Opte karakteristike: Srednje visoke, zatvorene, floristiki bogate zeljaste stepolike formacije karaktersitine za silikatne terene na kojima dominira <Festuca valesiaca>. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim silikatnim terenima, na visinama izmedju 200 i 800 m, i to uglavnom na zaravnima ili manje nagnutim padinama, na kiselim zemljitima razvijenim na pearima, glincima, dacitima i dacito-andezitima, u uslovima umereno- kontinentalne klime. To su topla i suva stanita iskrenih uma klimatogenih zajednica <Quercion frainetto>. Opte rasprostranjenje: Srednja, istona i jugoistona Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno est tip stanita na silikatnim terenima itave Srbije. Centralna Srbija: Rudnik, Golo brdo (na putu Kragujevac-aak, pored Grue). Ekvivalentne zajednice: Agrostideto-Festucetum valesiacae Gaji 1961 Chrysopogono-Festucetum valesiacae Veljovi 1971 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Agrostis vulgaris, Alectorolophus minor, Andropogon ischaemum, Anthoxanthum odoratum, Asperula cynanchica, Bromus mollis, Campanula rapunculus, Centaurea scabiosa, Centaurium umbellatum, Chrysopogon gryllus, Cichorium intybus, Coronilla varia, Crepis biennis, Daucus carota, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Festuca heterophylla, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Galium verum, Hieracium villosum, Hypericum perforatum, Koeleria gracilis, Koeleria pyramidata, Lathyrus pannonicus, Leontodon asper, Leontodon hispidus, Linaria vulgaris, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Plantago indica, Medicago lupulina, Melampyrum arvense, Picris hieracioides, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Potentilla arenaria, Potentilla argentea, Rumex acetosella, Salvia pratensis, Sanguisorba minor, Scleranthus annuus, Stachys recta, Teucrium chamaedrys, Thymus serpyllum, Torilis arvensis, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium incarnatum, Trifolium medium, Trifolium pratense, Trifolium reclinatum, Verbascum nigrum, Veronica spicata, Vicia cracca, Vicia tetrasperma Osnovna literatura: GajiM961a, VeljV971 E1.763 Suve subkontinentalne silikatne stepske travne formacije sa dominacijom Danthonia calycina Opte karakteristike: Srednje visoke, zatvorene, floristiki bogate zeljaste stepolike formacije karakteristine za silikatne terene na kojima dominira <Danthonia calycina>. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim silikatnim terenima, na visinama izmedju 800 i 1200 m, i to uglavnom na zaravnima ili manje nagnutim padinama, na kiselim zemljitima razvijenim na razliitim tipovima silikatnih stena, u uslovima umereno- kontinentalne klime. To su topla i suva stanita iskrenih uma klimatogenih zajednica <Quercion frainetto>. Opte rasprostranjenje: Srednja, istona i jugoistona Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno est tip stanita na silikatnim terenima itave Srbije. Srbija: Grdelika klisura, Sokolovik, Ostrozub, Goljak, Radan, Stara planina (Sv. Bogorodica); Kosovo: Ibarski Kolain

217 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Ekvivalentne zajednice: Agrostio-Danthonietum calycinae Rui 1978 Agrostio-Danthonietum calycinae Rui 1978 achilleetosum crithmifoliae Rui 1981 Agrostio-Danthonietum calycinae Rui 1978 trifolietosum striati Rui 1981 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato achilleetosum crithmifoliae Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato agrostietosum capillaris Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato brachypodio-lathyretosum latifoliae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato centaureo-gladioletosum Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato inuletosum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato trifolietosum velenovskyi Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonietum calycinae Cincovi et Koji 1958 sensu lato trifolietosum velenovskyi Koji, MrfatVukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Danthonio-Trifolietum velenovskyi N. Randjelovi 1978 Danthonio-Trifolietum velenovskyi N. Randjelovi 1978 brachypodio-lathyretosum latifoliae V. Jov. 1979 Danthonio-Trifolietum velenovskyi N. Randjelovi 1978 centaureo-gladioletosum imbricati V. Jov. 1979 Inulo-Danthonietum alpinae K. Tomi 1972 Trifolieto- Danthonietum calycinae prov. Danon et Blaeni 1978 bez fitocenoloke tab. Trifolieto-Danthonietum calycinae Danon et Blaeni 1969 Karakteristine vrste: Achillea setacea, Agrostis tenuis, Aira elegans, Ajuga genevensis, Alectorolophus rumelicus, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria subsp. polyphylla, Briza media, Campanula patula, Carlina vulgaris, Carum carvi, Cerastium caespitosum, Cerinthe minor, Chamaespartium sagittale, Chrysopogon gryllus, Cynosurus cristatus, Danthonia calycina, Danthonia decumbens, Dianthus cruentus, Dianthus deltoides, Eryngium campestre, Euphrasia pectinata, Euphrasia stricta, Festuca sulcata, Festuca valesiaca, Filipendula hexapetala, Galium verum, Helianthemum nummularium, Hieracium bauhinii, Hieracium pilosella, Hypochoeris maculata, Hypochoeris radicata, Inula hirta, Lathyrus latifolius, Leontodon danubialis, Leucanthemum vulgare, Linaria pelisseriana, Linum catharticum, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Moenchia mantica, Orchis coriophora, Plantago lanceolata, Plantago media, Polygala comosa, Polygala vulgaris, Ranunculus bulbosus, Rhinanthus minor, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scabiosa columbaria, Stachys scardica, Stellaria graminea, Tanacetum corymbosum, Thymus jankae, Thymus moesiacus, Thymus montanus, Trifolium alpestre, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium molinerii, Trifolium montanum, Trifolium ochroleucon, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium striatum, Trifolium velenovskyi, Trisetum flavescens, Vicia cracca, Viola canina, Viola macedonica Osnovna literatura: DanoJ969, JovaV979, MiiV978, RanN978, StanK975 E1.764 Suve subkontinentalne silikatne stepske travne formacije sa dominacijom Agrostis spp. Opte karakteristike: Srednje visoke, zatvorene, floristiki bogate zeljaste stepolike formacije prisutne na silikatnim terenima na kojima dominira <Agrostis capillaris>. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim silikatnim terenima, na visinama izmedju 160 i 1400 m, i to uglavnom na zaravnima ili manje nagnutim padinama, na kiselim zemljitima razvijenim na razliitim tipovima silikatnih stena, u uslovima umereno- kontinentalne klime. To su topla i suva stanita iskrenih uma klimatogenih zajednica <Quercion frainetto>. Opte rasprostranjenje: Srednja, istona i jugositona Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno est tip stanita na silikatnim terenima itave Srbije. Srbija: Stara planina (Ivankovica, Izvori, Korita), Rudnik; Vojvodina: Vraki breg Ekvivalentne zajednice: Agrostio capilaris-Cynosuretum cristati Vukovi 1985 Agrostio-Asphodeletum albae R. Jovanovi 1978 Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato asphodeletosum albae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 218 : ...

Agrostidetum montanum Gaji 1961 Agrostietum vulgaris Z. Pavl. 1955 sensu lato agrostietosum montanae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-Miloevi 2003 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Achillea millefolium subsp. collina, Agrimonia eupatoria, Agrostis capillaris, Agrostis vulgaris, Alectorolophus major, Alopecurus pratensis, Anthoxanthum odoratum, Asphodelus albus, Campanula patula, Carex verna, Carlina acaulis, Centaurea jacea, Centaurea phrygia subsp. stenolepis, Centaurea solstitialis, Cerastium banaticum, Chrysanthemum leucanthemum, Cynosurus cristatus, Dorycnium herbaceum, Eryngium campestre, Euphorbia cyparissias, Ferulago sylvatica, Festuca pratensis, Festuca valesiaca, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Filipendula hexapetala, Fragaria vesca, Galium vernum, Galium verum, Geranium sanguineum, Helianthemum nummularium, Hieracium pavichii, Hypericum perforatum, Hypochoeris maculata subsp. pelivanovicii, Hypochoeris radicata, Leontodon autumnalis, Leontodon hispidus, Leopoldia comosa, Leucanthemum vulgare, Linaria vulgaris, Lotus corniculatus, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa pratensis subsp. angustifolia, Potentilla argentea, Primula veris subsp. officinalis, Prunella laciniata, Ranunculus polyanthemos, Rumex acetosa, Salvia verticillata, Scabiosa columbaria, Silene otites, Stachys officinalis, Thymus pannonicus, Tragopogon pratensis, Trifolium alpestre, Trifolium campestre, Trifolium montanum, Trifolium ochroleucon, Trifolium pratense, Valerianella dentata, Vicia cracca, Viola tricolor subsp. macedonica, Xeranthemum foetidum Osnovna literatura: GajiM961a, GajiM981, MiiV978, VukM988 E1.765 Suve subkontinentalne silikatne stepske travne formacije sa dominacijom detelina Opte karakteristike: Srednje visoke, zatvorene, floristiki bogate zeljaste stepolike formacije karaktersitine za silikatne terene na kojima dominiraju razliite vrste detelina <Trifolium velenovskyi>, <Trifolium pannonicum>, <Trifolium montanum>, <Trifolium alpestre>,<Trifolium pratense>, <Trifolium repens>. Ekologija: Zajednice se razvijaju na suvim silikatnim terenima, na visinama izmedju 900 i 1450 m, i to uglavnom na zaravnima ili manje nagnutim padinama, na kiselim zemljitima razvijenim na razliitim tipovima silikatnih stena, u uslovima umereno - kontinentalne klime. Opte rasprostranjenje: Srednja, istona i jugositona Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: ar planina (Brezovica), Jezerske planine (arenik), juni Kopaonik (Kaandol). Ekvivalentne zajednice: Centaureo-Trifolietum velenovskyi Rexhepi 1978 Centaureo-Trifolietum velenovskyi Rexhepi 1978 antennarietosum dioicae Rexh. 1978 Centaureo-Trifolietum velenovskyi Rexhepi 1978 radiifloretosum Rexh. 1978 Onobrychido-Trifolietum pannonici Ranelovi, Rexhepi et V. Jovanovi 1979 Karakteristine vrste: Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria, Asperula cynanchica, Avena pratensis, Betonica officinalis, Briza media, Campanula patula, Carlina acaulis, Centaurea scabiosa, Centaurea splendens subsp. deusta, Danthonia calycina, Dianthus cruentus, Euphrasia pectinata, Euphrasia stricta, Festuca rupicola, Filipendula vulgaris, Galium verum, Gentianella bulgarica, Gymnadenia conopsea, Helianthemum nummularium, Hypochoeris maculata, Leucanthemum vulgare, Linum catharticum, Lotus corniculatus, Onobrychis arenaria, Plantago lanceolata, Plantago media, Polygala comosa, Polygala vulgaris, Prunella grandiflora, Ranunculus oreophilus, Rhinanthus minor, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosa, Sanguisorba minor, Scabiosa columbaria, Thymus pulegioides, Trifolium alpestre, Trifolium montanum, Trifolium pannonicum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium velenovskyi, Veronica jacquinii, Vicia incana, Viola tricolor Osnovna literatura: RanN979, RexhF978

E1.9 Ne-mediteranske suve kisele i neutralne otvorene travne formacije, ukljuujui unutarkopnene dinske travne formacije Opte karakteristike: Otvorene pionirske ili poluotvorene trajne travne formacije kojima fiziognomiju odreuju terofite <Vulpia myuros>, <Tuberaria guttata>, <Xeranthemum annuum>, <Hordeum asperum>, <Ornithopus compressus>, <Bromus japonicus>, vrste roda <Filago>, razliite vrste viegodinjih trava (<Festuca pseudovina>, <Festuca valesiaca>, <Botriochloa ischaemum.>, <Psilurus incurvus>, <Poa bulbosa>), niske zeljaste ili poluodrvenele busenaste vrste (<Dianthus pinifolius>, <Astragalus onobrychis>, <Galium divaricatum.>, <Thymus glabrescens>, <Calamintha hungarica>, <Herniaria glabra.>, <Scleranthus polycarpos>) ili razliite vrste detelina (<Trifolium 219 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

campestre>, <Trifolium trichopterum>, <Trifolium subterraneum>, <Trifolium arvense>, <Trifolium dalmaticum>, <Trifolium molinerii>, <Trifolium repens>, <Trifolium ochroleucum>, <Trifolium striatum>, <Trifolium strictum>, <Trifolium tenuifolium>). Ekologija: Zemljite plitko, kisele reakcije, povrh silikata. Ovaj tip biljnog pokrivaa se javlja na razliitim tipovima zemljita razvijenim na kristalastim kriljcima, filitima, mikaistima i kvarcitima, veoma retko i na gnajsu i amfibolitima. Stanita prisutna u podruju umereno-kontinentalne klime, na nadmorskim visinama od 200 do 1500 m. Opte rasprostranjenje: Atlantska, subatlantska, juna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stara planina (Ujevac, Temako brdo, Mirkovci), Momin kamen, Babika gora, Goljak, Radan, Selievica, Kruevica, Vlasinska visoravan, Selievica, Rujan planina, Kukavica; Kosovo: Golak, Orlan, Domorovce (Golemi Golak). Ekvivalentne zajednice: Hordeo-Xeranthemetum annui Ranelovi 1973 Hordeo-Xeranthemetum annui Randjelovi 1973 Ornithopodi-Tuberarietum guttatae Rexhepi 1978 Vulpietum myuri Danon et Blaeni 1969 Vulpietum myuri prov. bez fitocenoloke tab. Astragalo-Stipetum capillatae Randj. 1974 Koelerio-Silenetum friwaldskyanae Ran. et Stam. (1983) 1986 Rorripo pyrenaicae-Poetum bulbosae R. Jovanovi 1967 Trifolio-Festucetum valesiacae Randjelovi et al. 1979 Asperulo-Dianthetum pinifoliae Ranelovi 1973 Astragalo- Calaminthetum hungaricae H-i et Ran. 1976 ornithopo-helianthemetosum salicifoliae V. Jov. 1979 Astragalo- Calaminthetum hungaricae H-i et Ran. 1976 tragopogono crucioneletosum oxylobae V. Jov. 1979 Astragalo-Calaminthetum hungaricae H-i et Ranelovi 1973 Astragalo-Calaminthetum hungaricae H-i et Ranelovi 1973 euphorbietosum barrelieri Ranjdelovi 1974 Diantho-Armerietum rumeilcae N. Randjelovi 1978 Sedo-Dianthetum pinifoliae Ranelovi 1974 asperuletosum N. Randj. 1978 Sedo-Dianthetum pinifoliae Ranelovi 1974 galietosum N. Randj. 1978 Hyperico-Trifolietum trichopteri Ran. et Stam. (1983) 1986 Trifolio-Lothetum angustifoliae H-i et Ranelovi 1973 Karakteristine vrste: Achillea compacta, Achillea crithmifolia, Achillea nobilis, Achillea setacea, Acinos hungaricus, Agropyron intermedium, Agrostis capillaris, Agrostis vulgaris, Aira elegans, Allium sphaerocephalon, Alyssum alyssoides, Alyssum repens, Anthemis montana, Anthemis ruthenica, Anthyllis vulneraria, Arenaria leptoclados, Armeria rumelica, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bothriochloa ischaemum, Briza media, Bromus japonicus, Bromus squarrosus, Calamintha alpina, Calamintha alpina subsp. hungarica, Campanula lingulata, Campanula patula, Carlina vulgaris, Centaurea micranthos, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Cerastium caespitosum, Cerastium glomeratum, Chondrilla juncea, Chrysopogon gryllus, Convolvulus arvensis, Convolvulus cantabrica, Crepis biennis, Crepis conyzifolia, Crepis rhoeadifolia, Crepis setosa, Cynosurus cristatus, Danthonia decumbens, Dianthus cruentus, Dianthus pinifolius, Dianthus pontederae, Erodium cicutarium, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia barrelieri, Euphorbia cyparissias, Euphrasia pectinata, Euphrasia stricta, Festuca pseudovina, Festuca valesiaca, Filago arvensis, Filago germanica, Filipendula vulgaris, Galium divaricatum, Genista sagittalis, Gentianella bulgarica, Helianthemum salicifolium, Herniaria glabra, Hieracium bauhinii, Hieracium pilosella, Hordeum asperum, Hypericum olympicum, Hypericum perforatum, Hypericum rumeliacum, Hypochoeris radicata, Inula oculus-christi, Jasione dentata, Knautia arvensis, Koeleria splendens, Leontodon hispidus subsp. danubialis, Leucanthemum montanum, Linaria concolor, Linaria genistifolia, Linum catharticum, Lotus angustissimus, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Marrubium peregrinum, Melica ciliata, Moenchia mantica, Myosotis stricta, Ornithopus compressus, Orobanche gracilis, Parentucellia latifolia, Petrorhagia prolifera, Petrorhagia saxifraga, Plantago
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 220 : ...

holosteum, Plantago indica, Plantago lanceolata, Poa angustifolia, Poa bulbosa, Polygala major, Polygala vulgaris, Potentilla argentea, Potentilla canescens, Potentilla pilosa, Psilurus aristatus, Psilurus incurvus, Rhinanthus minor, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scabiosa columbaria, Scabiosa ucranica, Scleranthus perennis, Scleranthus polycarpos, Sedum sartorianum, Sherardia arvensis, Silene armeria, Silene conica, Silene frivaldszkyana, Stellaria graminea, Stipa capillata, Teesdalia coronopifolia, Teucrium chamaedrys, Thymus glabrescens, Thymus marschallianus, Thymus moesiacus, Thymus pulegioides subsp. montanus, Trifolium angustifolium, Trifolium arvense, Trifolium arvense subsp. gracile, Trifolium campestre, Trifolium dalmaticum, Trifolium gracile, Trifolium hirtum, Trifolium molinerii, Trifolium ochroleucon, Trifolium parviflorum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium striatum, Trifolium strictum, Trifolium subterraneum, Trifolium tenuifolium, Trifolium trichopterum, Trifolium velenovskyi, Tuberaria guttata, Valerianella pumila, Valerianella rimosa, Verbascum longifolium subsp. pannosum, Veronica verna, Vicia lathyroides, Vicia tenuifolia, Viola tricolor subsp. macedonica, Vulpia ciliata, Vulpia myuros, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: DanoJ969, JovaB976, JovaV979, KojiM998, MiiV978, RanN974, RanN977, RanN978, RanN979, RanN985, RanN991, RanV002, RexhF978, ZupaM986.
E1.91 Patuljaste jednogodinje travne formacije na silikatu Opte karakteristike: Pionirski, esto efemerni travnjaci na silikatima, otvorenog vegetacijskog sklopa. Biljni pokriva ine mahom jednogodinje biljke niskog rasta, od kojih se brojnou istiu <Vulpia myuros>, <Tuberaria guttata>, <Xeranthemum annuum>, <Hordeum asperum>, <Ornithopus compressus>, <Bromus japonicus>, vrste roda <Filago> i druge. Ekologija: Travnjaci razvijeni na plitkom zemljitu kisele reakcije povrh silikata, na izloenim terenima u pojasu hrastovih uma, na nadmorskim visinama od 200 do 700 m. Opte rasprostranjenje: zapadna i srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Selievica, Radan, Rujan planina, Stara planina (Ujevac, Temako brdo, Mirkovci) ; Kosovo: Domorovce (Golemi Golak) Ekvivalentne zajednice: Hordeo-Xeranthemetum annui Ranelovi 1973 Hordeo-Xeranthemetum annui Randjelovi 1973 Ornithopodi-Tuberarietum guttatae Rexhepi 1978 Vulpietum myuri Danon et Blaeni 1969 Vulpietum myuri prov. bez fitocenoloke tab. Karakteristine vrste: Achillea compacta, Achillea crithmifolia, Anthemis ruthenica, Astragalus onobrychis, Bromus japonicus, Calamintha alpina, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Cerastium glomeratum, Chondrilla juncea, Chrysopogon gryllus, Convolvulus arvensis, Crepis rhoeadifolia, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Filago germanica, Hordeum asperum, Hypericum perforatum, Hypericum rumeliacum, Hypochoeris radicata, Lotus corniculatus, Ornithopus compressus, Petrorhagia prolifera, Petrorhagia saxifraga, Plantago indica, Plantago lanceolata, Poa bulbosa, Potentilla argentea, Potentilla canescens, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Silene conica, Thymus glabrescens, Trifolium angustifolium, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium dalmaticum, Trifolium gracile, Trifolium hirtum, Trifolium repens, Tuberaria guttata, Vicia lathyroides, Vulpia ciliata, Vulpia myuros, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: DanoJ969, JovaV979, MiiV978, RanN974, RanN978, RexhF978 E1.92 Viegodinje otvorene travne formacije na silikatu Opte karakteristike: Otvorene ili poluotvorene travne formacije na silikatima kojima fiziognomiju odreuju razliite vrste trava (<Festuca pseudovina>, <Festuca valesiaca>, <Botriochloa ischaemum.>, <Psilurus incurvus>, <Poa bulbosa>), niske zeljaste ili poluodrvenele busenaste vrste (<Dianthus pinifolius>, <Astragalus onobrychis>, <Galium divaricatum.>, <Thymus glabrescens>, <Calamintha hungarica>, <Herniaria glabra.>, <Scleranthus polycarpos>) ili razliite vrste detelina (<Trifolium campestre>, <Trifolium trichopterum>, <Trifolium subterraneum>, <Trifolium arvense>, <Trifolium

221 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

dalmaticum>, <Trifolium molinerii>, <Trifolium repens>, <Trifolium ochroleucum>, <Trifolium striatum>, <Trifolium strictum>, <Trifolium tenuifolium>). Ekologija: Zemljite plitko, kisele reakcije, povrh silikata. Ovaj tip biljnog pokrivaa se javlja na razliitim tipovima zemljita razvijenim na kristalastim kriljcima, filitima, mikaistima i kvarcitima, veoma retko i na gnajsu i amfibolitima . Nadmorska visina: 250-1450 m Opte rasprostranjenje: Atlanska, subatlanska, juna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Momin kamen, Babika gora, Goljak, Radan, Selievica, Kruevica, Vlasinska visoravan, Selievica, Rujan planina, Kukavica; Kosovo: Golak Orlan Ekvivalentne zajednice: Astragalo-Stipetum capillatae Randj. 1974 Koelerio-Silenetum friwaldskyanae Ran. et Stam. (1983) 1986 Rorripo pyrenaicae-Poetum bulbosae R. Jovanovi 1967 Trifolio-Festucetum valesiacae Randjelovi et al. 1979 Asperulo-Dianthetum pinifoliae Ranelovi 1973 Astragalo- Calaminthetum hungaricae H-i et Ran. 1976 ornithopo-helianthemetosum salicifoliae V. Jov. 1979 Astragalo- Calaminthetum hungaricae H-i et Ran. 1976 tragopogono crucioneletosum oxylobae V. Jov. 1979 Astragalo-Calaminthetum hungaricae H-i et Ranelovi 1973 Astragalo-Calaminthetum hungaricae H-i et Ranelovi 1973 euphorbietosum barrelieri Ranjdelovi 1974 Diantho-Armerietum rumeilcae N. Randjelovi 1978 Sedo-Dianthetum pinifoliae Ranelovi 1974 asperuletosum N. Randj. 1978 Sedo-Dianthetum pinifoliae Ranelovi 1974 galietosum N. Randj. 1978 Hyperico-Trifolietum trichopteri Ran. et Stam. (1983) 1986 Trifolio-Lothetum angustifoliae H-i et Ranelovi 1973 Karakteristine vrste: Achillea compacta, Achillea crithmifolia, Achillea nobilis, Achillea setacea, Acinos hungaricus, Agropyron intermedium, Agrostis capillaris, Agrostis vulgaris, Aira elegans, Allium sphaerocephalon, Alyssum alyssoides, Alyssum repens, Anthemis montana, Anthemis ruthenica, Anthyllis vulneraria, Arenaria leptoclados, Armeria rumelica, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bothriochloa ischaemum, Briza media, Bromus japonicus, Bromus squarrosus, Calamintha alpina, Calamintha alpina subsp. hungarica, Campanula lingulata, Campanula patula, Carlina vulgaris, Centaurea micranthos, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Cerastium caespitosum, Cerastium glomeratum, Chondrilla juncea, Chrysopogon gryllus, Convolvulus cantabrica, Crepis biennis, Crepis conyzifolia, Crepis setosa, Cynosurus cristatus, Danthonia decumbens, Dianthus cruentus, Dianthus pinifolius, Dianthus pontederae, Erodium cicutarium, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia barrelieri, Euphorbia cyparissias, Euphrasia pectinata, Euphrasia stricta, Festuca pseudovina, Festuca valesiaca, Filago arvensis, Filipendula vulgaris, Galium divaricatum, Genista sagittalis, Gentianella bulgarica, Helianthemum salicifolium, Herniaria glabra, Hieracium bauhinii, Hieracium pilosella, Hypericum olympicum, Hypericum perforatum, Hypericum rumeliacum, Inula oculus-christi, Jasione dentata, Knautia arvensis, Koeleria splendens, Leontodon hispidus subsp. danubialis, Leucanthemum montanum, Linaria concolor, Linaria genistifolia, Linum catharticum, Lotus angustissimus, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Marrubium peregrinum, Melica ciliata, Moenchia mantica, Myosotis stricta, Orobanche gracilis, Parentucellia latifolia, Petrorhagia saxifraga, Plantago holosteum, Plantago lanceolata, Poa angustifolia, Poa bulbosa, Polygala major, Polygala vulgaris, Potentilla argentea, Potentilla pilosa, Psilurus aristatus, Psilurus incurvus, Rhinanthus minor, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scabiosa columbaria, Scabiosa ucranica, Scleranthus perennis, Scleranthus polycarpos, Sedum sartorianum, Sherardia arvensis, Silene armeria, Silene frivaldszkyana, Stellaria graminea, Stipa capillata, Teesdalia coronopifolia, Teucrium chamaedrys, Thymus glabrescens, Thymus marschallianus, Thymus moesiacus, Thymus pulegioides subsp. montanus, Trifolium angustifolium, Trifolium arvense, Trifolium arvense subsp. gracile, Trifolium campestre, Trifolium dalmaticum, Trifolium molinerii, Trifolium ochroleucon, Trifolium parviflorum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium striatum, Trifolium strictum, Trifolium subterraneum, Trifolium tenuifolium, Trifolium trichopterum, Trifolium velenovskyi, Valerianella pumila, Valerianella rimosa, Verbascum longifolium subsp. pannosum, Veronica verna, Vicia lathyroides, Vicia tenuifolia, Viola tricolor subsp. macedonica, Vulpia ciliata, Xeranthemum annuum

STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 222 : ...

Osnovna literatura: JovaB976, JovaV979, KojiM998, RanN974, RanN977, RanN978, RanN979, RanN985, RanN991, RanV002, ZupaM986
E1.921 Suve subkontinentalne otvorene silikatne stepske travne formacije Opte karakteristike: Otvorene ili poluotvorene travne formacije kojima fiziognomiju odreuju vrste <Achillea crithmifolia>, <Astragalus onobrychis>, <Calamintha alpina>, <Festuca pseudovina>, <Festuca valesiaca>, <Galium divaricatum>, <Koeleria splendens>, <Sedum sartorianum>, <Silene friwaldskyana>, <Thymus glabrescens>, <Trifolium arvense>, <Trifolium parviflorum> i dr.. Ekologija: Zemljite plitko, kisele reakcije, povrh silikata. Ovaj tip biljnog pokrivaa se javlja na razliitim tipovima zemljita, na visinama izmedju 250 i 1100 m. Opte rasprostranjenje: Atlanska, subatlanska, juna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Selievica, Rujan planina, Kukavica; Kosovo: Golak Orlan Ekvivalentne zajednice: Astragalo-Stipetum capillatae Randj. 1974 Koelerio-Silenetum friwaldskyanae Ran. et Stam. (1983) 1986 Rorripo pyrenaicae-Poetum bulbosae R. Jovanovi 1967 Trifolio-Festucetum valesiacae Randjelovi et al. 1979 Karakteristine vrste: Achillea crithmifolia, Alyssum alyssoides, Anthemis ruthenica, Asperula cynanchica, Astragalus onobrychis, Bothriochloa ischaemum, Bromus japonicus, Bromus squarrosus, Calamintha alpina, Centaurea micranthos, Chondrilla juncea, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Festuca pseudovina, Festuca valesiaca, Filago arvensis, Galium divaricatum, Helianthemum salicifolium, Hieracium pilosella, Hypericum perforatum, Hypericum rumeliacum, Inula oculus-christi, Jasione dentata, Linaria concolor, Marrubium peregrinum, Petrorhagia saxifraga, Plantago lanceolata, Poa bulbosa, Potentilla argentea, Sanguisorba minor, Scabiosa ucranica, Scleranthus perennis, Sedum sartorianum, Silene frivaldszkyana, Stipa capillata, Teucrium chamaedrys, Thymus glabrescens, Trifolium angustifolium, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium parviflorum, Veronica verna, Vicia lathyroides, Vulpia ciliata, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: JovaB976, RanN978, RanN979, RanN991 E1.922 Suve submediteranske otvorene silikatne formacije sa dominacijom jastuastih netravnih busenova Opte karakteristike: Otvorene ili poluotvorene zeljaste formacije kojima fiziognomiju odreuju busenaste zeljaste vrste <Dianthus pinifolius>, <Astragalus onobrychis>, <Galium divaricatum.>, <Thymus glabrescens>, <Calamintha hungarica>, <Herniaria glabra.>, <Euphorbia barrelieri >, <Trifolium arvense >, <Cerastium glomeratum>, <Scleranthus polycarpos>, <Eryngium campestre>, <Veronica verna>, <Erodium cicutarium>, <Sedum sartorianum>, <Alyssum repens>, <Centaurea micranthos>, sa znaajnim ueem trava <Botriochloa ischaemum.>, <Psilurus incurvus>, <Poa bulbosa>. Ekologija: Zemljite plitko, kisele reakcije, povrh silikata. Ovaj tip biljnog pokrivaa se javlja na razliitim tipovima zemljita razvijenim na kristalastim kriljcima, filitima, mikaistima i kvarcitima, veoma retko i na gnajsu i amfibolitima. Nadmorska visina: 250-1450 m Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Selievica kod Nia, Momin kamen, Babika gora, Goljak, Radan, Selievica (elopek, Kurvin grad), Kruevica, Vlasinska visoravan, Radan. Ekvivalentne zajednice: Asperulo-Dianthetum pinifoliae Ranelovi 1973 Astragalo- Calaminthetum hungaricae H-i et Ran. 1976 ornithopo-helianthemetosum salicifoliae V. Jov. 1979 Astragalo- Calaminthetum hungaricae H-i et Ran. 1976 tragopogono crucioneletosum oxylobae V. Jov. 1979 Astragalo-Calaminthetum hungaricae H-i et Ranelovi 1973 Astragalo-Calaminthetum hungaricae H-i et Ranelovi 1973 euphorbietosum barrelieri Ranjdelovi 1974 Diantho-Armerietum rumeilcae N. Randjelovi 1978 Sedo-Dianthetum pinifoliae Ranelovi 1974 asperuletosum N. Randj. 1978 Sedo-Dianthetum pinifoliae Ranelovi 1974 galietosum N. Randj. 1978 Karakteristine vrste: Achillea setacea, Agrostis capillaris, Allium sphaerocephalon, Alyssum repens, Anthemis ruthenica, Anthyllis vulneraria, Arenaria leptoclados, Armeria rumelica, Astragalus onobrychis subsp. chlorocarpus, Bothriochloa ischaemum, Briza media, Bromus squarrosus, Calamintha alpina

223 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

subsp. hungarica, Campanula patula, Carlina vulgaris, Centaurea micranthos, Centaurea stoebe subsp. micranthos, Cerastium caespitosum, Cerastium glomeratum, Chondrilla juncea, Chrysopogon gryllus, Convolvulus cantabrica, Crepis biennis, Crepis conyzifolia, Crepis setosa, Cynosurus cristatus, Danthonia decumbens, Dianthus cruentus, Dianthus pinifolius, Erodium cicutarium, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia barrelieri, Euphorbia cyparissias, Euphrasia pectinata, Filago arvensis, Galium divaricatum, Genista sagittalis, Gentianella bulgarica, Herniaria glabra, Hieracium bauhinii, Hypericum rumeliacum, Knautia arvensis, Leontodon hispidus subsp. danubialis, Leucanthemum montanum, Linaria genistifolia, Linum catharticum, Lotus corniculatus, Luzula campestris, Melica ciliata, Myosotis stricta, Orobanche gracilis, Petrorhagia saxifraga, Plantago lanceolata, Poa bulbosa, Polygala major, Polygala vulgaris, Potentilla pilosa, Psilurus incurvus, Rhinanthus minor, Rumex acetosella, Scabiosa columbaria, Scabiosa ucranica, Scleranthus perennis, Scleranthus polycarpos, Sedum sartorianum, Sherardia arvensis, Stellaria graminea, Teucrium chamaedrys, Thymus glabrescens, Thymus moesiacus, Thymus pulegioides subsp. montanus, Trifolium arvense, Trifolium arvense subsp. gracile, Trifolium campestre, Trifolium dalmaticum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium velenovskyi, Valerianella pumila, Verbascum longifolium subsp. pannosum, Veronica verna, Vicia lathyroides, Viola tricolor subsp. macedonica, Xeranthemum annuum Osnovna literatura: JovaV979, KojiM998, RanN974, RanN977, RanN978, RanN985, RanV002, ZupaM986 E1.923 Suve submediteranske otvorene silikatne formacije sa dominacijom detelina Opte karakteristike: Otvorene ili poluotvorene travne formacije kojima fiziognomiju odreuju razliite vrste detelina (<Trifolium campestre>, <Trifolium trichopterum>, <Trifolium subterraneum>, <Trifolium arvense>, <Trifolium dalmaticum>, <Trifolium molinerii>, <Trifolium repens>, <Trifolium ochroleucum>, <Trifolium striatum>, <Trifolium strictum>, <Trifolium tenuifolium>) koje sa znaajnijim ueem prate vrste <Achillea nobilis.>, <Aira elegans.>, <Agropyrum intermedium>, <Agrostis vulgaris>, <Achillea crithmifolia>, <Achillea setacea>, <Achillea compacta>, <Acinos hungaricus>, <Aira elegans>. Ekologija: Zemljite plitko, kisele reakcije, povrh silikata. Ovaj tip biljnog pokrivaa se javlja na razliitim tipovima zemljita, na visinama izmedju 400 i 700 m. Opte rasprostranjenje: Atlanska, subatlanska, juna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Rujan planina, Selievica, Kukavica Ekvivalentne zajednice: Hyperico-Trifolietum trichopteri Ran. et Stam. (1983) 1986 Trifolio-Lothetum angustifoliae H-i et Ranelovi 1973 Karakteristine vrste: Achillea compacta, Achillea crithmifolia, Achillea nobilis, Achillea setacea, Acinos hungaricus, Agropyron intermedium, Agrostis vulgaris, Aira elegans, Aira elegans, Anthemis montana, Armeria rumelica, Bothriochloa ischaemum, Campanula lingulata, Carlina vulgaris, Centaurea micranthos, Cerastium glomeratum, Chondrilla juncea, Chrysopogon gryllus, Dianthus pontederae, Eryngium campestre, Erysimum diffusum, Euphorbia cyparissias, Euphrasia stricta, Filipendula vulgaris, Galium divaricatum, Herniaria glabra, Hieracium bauhinii, Hieracium pilosella, Hypericum olympicum, Hypericum perforatum, Jasione dentata, Koeleria splendens, Linaria concolor, Lotus angustissimus, Lotus corniculatus, Moenchia mantica, Parentucellia latifolia, Petrorhagia saxifraga, Plantago holosteum, Plantago lanceolata, Poa angustifolia, Poa bulbosa, Potentilla argentea, Psilurus aristatus, Psilurus incurvus, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Scleranthus perennis, Sherardia arvensis, Silene armeria, Teesdalia coronopifolia, Thymus marschallianus, Trifolium arvense, Trifolium campestre, Trifolium dalmaticum, Trifolium molinerii, Trifolium ochroleucon, Trifolium repens, Trifolium striatum, Trifolium strictum, Trifolium subterraneum, Trifolium tenuifolium, Trifolium trichopterum, Valerianella rimosa, Veronica verna, Vicia lathyroides, Vicia tenuifolia Osnovna literatura: JovaV979, RanN978, RanN991

E1.9B Panonske unutarkopnene dine Opte karakteristike: Pionirske pearske zajednice na unutarkopnenim dinama karakteristina su za podruja Deliblatske i Poeanske peare. Skoro istovetnog su karaktera na zaravnjenim peskovitim stanitima Kladovske peare i peskova na severu Bake, pogotovo u Selevenjskim pustarama. Odlikuje ih floristiko siromatvo i otvoren sklop jer pokrovnost dostie jedva 50 %. Izgrauju ih jednogodinje biljke i viegodinje trave, a njihovu fiziognomiju odreuju najei edifikatori: <Corispermum nitidum>, <Polygonum arenarium> i <Festuca vaginata>. Osnovne biocenoloke, geografske i ekoloke osobine ovog stanita su opisane u odeljku E1.12
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 224 : ...

E2 Umereno vlane travne formacije Stanita sa vie od 30 % biljnog pokrivaa, gde dominira vegetacija od niskih do srednje visokih zeljastih biljaka, pre svega trava (Poaceae) i travoidnih vrsta (Cyperacea i Juncaceae), ali takodje i od briofita i liajeva. Stanita se nalaze na umereno vlanim terenima ispod gornje umske granice, u okviru planinske, brdske i nizijske zone.

E2.1 Stalni mezotrofni panjaci i livade za napasanje nakon koenja Opte karakteristike:Panjaci koji slue za napasanje stoke ili se redje redovno kose, kojima fiziognomiju odreuju vrste <Cynosurus cristatus> i <Bromus racemosus>, a sa velikim brojnostima se javljaju i druge mezofilne trave i druge biljke poput: <Agrostis alba>, <Agrostis capillaris>, <Alectorolophus rumelicus>, <Alopecurus pratensis>, <Anthoxanthum odoratum>, <Briza media>, <Prunella vulgaris>, <Campanula patula>, <Euphrasia rostkoviana>, <Festuca pratensis>, <Festuca rubra subsp. fallax>, <Filipendula hexapetala>, <Holcus lanatus>, <Leucanthemum vulgare>, <Linum catharticum>, <Ophioglossum vulgatum>, <Plantago lanceolata>, <Poa pratensis>, <Poa trivialis>, <Trifolium patens>; Ponekad su panjaci ispresecani kanalima, potoiima ili drugim sistemima za navodnjavanje koji se redovno djubre i koji se kose ili slue za napasanje stoke, ili su panjaci naputeni, tako da su na njima prestala antropozoogena dejstva (navodnjavanje, djubrenje, koenje, ispaa) pa se pored dominantnih panjakih vrsta javlja i veliki broj korovskih i ruderalnih biljaka. Ekologija:Stanite umereno vlano (mezofilno), na viim renim terasama gde je uticaj plavnih ili podzemnih voda manji. Razvijaju se najee u ravniarskim i brdskim regionima, na visinama izmedju 150 i 1200 m, na razliitim tipovima geoloke podloga, a po pravilu na aluvijalnom zemljitu. Obino se zemljite obogauje djubrenjem. Opte rasprostranjenje:Euro-sibirska zona, na zapad ide do Atlantika, a na jug do Apaenina I supramediteranskih delovova Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: doline Zapadne Morave, Velike Morave, Save, etinje, Jadra i Tamnave, Kosmaj, Maljen, Divibare, okolina Tutina, okolina Kragujevca, Stara planina (Ledinje, avkanac, Krstac, Braanica, Vis na Staroj planini), Suva planina (Donji Dunik), Stol Ekvivalentne zajednice: Bromo-Cynosuretum cristati H-i 1930 Bromo-Cynosuretum cristati H-i 1930 antoxanthetosum R. jovanovi 1965 Bromo-Cynosuretum cristati H-i 1930 brometosum racemosi H-i 1930 Bromo-Cynosuretum cristati H-i 1930 cirsietosum cani R. jovanovi 1965 Bromo-Cynosuretum cristati H-i 1930 typicum H-i 1930 Bromo-Cynosuretum cristati tip Jankovi et Tati 1985 Cynosuetum cristati H-i 1930 (? Bromo-Cynosuretum cristati H-i 1930) najsuvlja subass. sa Holcus lanatus Cincovi, T., Koji M., 1955 Cynosuetum cristati H-i 1930 (? Bromo-Cynosuretum cristati H-i 1930) typicum H-i 1930 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato agrostietosum albae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato agrostietosum vulgaris Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato brometosum racemosi Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato festucetosum rubrae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato genistetosum sagittalis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003

225 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato knautietosum arvensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato knautietosum dinarici Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato pancicietosum serbicae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato poetosum trivialis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato potentilletosum erectae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato potentilletosum tormentillae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato rhinanthetosum angustifoliae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato trifolietosum patensi Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuretum cristati H-i 1930 Cynosuro cristati-Agrostietum vulgaris A. Mark. 1986 Cynosuro-Agrostidetum albae Danon et Blaeni 1978 Festuco rubrae-Cynosuretum cristati Petkovi 1981 Festuco rubrae-Cynosuretum cristati Petkovi 1981 knautietosum dinarici Petkovi 1985 Festuco rubrae-Cynosuretum cristati Petkovi 1981 pancicietosum serbicae Gaji 1989 Festuco rubrae-Cynosuretum cristati Petkovi 1981 typicum Petkovi 1981 Festuco-Cynosuretum cristati prov. R. Jovanovi 1967 Knautio arvensis-Cynosuretum cristati Blei et Tati 1966 genistetosum sagittalis Ble. et Tat. 1966 Knautio arvensis-Cynosuretum cristati Blei et Tati 1966 potentilletosum tormentillae Ble. et Tat. 1966 Poo trivialis-Cynosuretum cristati R. Jovanovi 1955 Potentillo erectae-Cynosuretum cristati Matovi 1986 Rhinahtho-Cynosuretum Blei et Tati 1960 Sieglingio-Festucetum rubrae R. Jov. et al.. 1986 Trifolio-Cynosuretum cristati Veljovi 1967 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Agrostis alba, Agrostis capillaris, Ajuga genevensis, Alectorolophus rumelicus, Alopecurus pratensis, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria subsp. polyphylla, Asperula cynanchica, Avenastrum pubescens, Briza media, Bromus mollis, Bromus racemosus, Prunella vulgaris, Campanula patula, Carex hirta, Centaurea jacea, Cichorium intybus, Cirsium arvense, Colchicum autumnale, Cynosurus cristatus, Euphrasia rostkoviana, Festuca pratensis, Festuca rubra subsp. fallax, Filipendula hexapetala, Galium verum, Holcus lanatus, Hypochoeris maculata, Lathyrus pratensis, Leucanthemum vulgare, Linum catharticum, Lotus corniculatus, Lychnis flos-cuculi, Medicago lupulina, Mentha longifolia, Ononis spinosa, Ophioglossum vulgatum, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Poa trivialis, Polygala comosa, Polygala major, Potentilla argentea, Potentilla reptans, Prunella laciniata, Prunella vulgaris, Ranunculus montanus, Ranunculus polyanthemos, Ranunculus stevenii, Rhinanthus minor, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Stachys officinalis, Taraxacum officinale, Thymus glabrescens subsp. degenianus, Tragopogon pratensis, Trifolium incarnatum, Trifolium montanum, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium resupinatum. Osnovna literatura: BleV960, CincT955, CincT959, CincT959, GajiM954d?, JovaR955, JovaR965, JovaR986a, KojiM004, MiiV978, PetkB981, PetkB987, ZupaM986
E2.11 Nenarueni panjaci Opte karakteristike: Panjaci koji se redovno kose ili slue za napasanje stoke, kojima fiziognomiju odreuju vrste <Cynosurus cristatus> i <Bromus racemosus>, a sa velikim brojnostima se javljaju i
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 226 : ...

druge mezofilne trave i druge biljke poput: <Agrostis alba>, <Agrostis capillaris>, <Alectorolophus rumelicus>, <Alopecurus pratensis>, <Anthoxanthum odoratum>, <Briza media>, <Prunella vulgaris>, <Campanula patula>, <Euphrasia rostkoviana>, <Festuca pratensis>, <Festuca rubra subsp. fallax>, <Filipendula hexapetala>, <Holcus lanatus>, <Leucanthemum vulgare>, <Linum catharticum>, <Ophioglossum vulgatum>, <Plantago lanceolata>, <Poa pratensis>, <Poa trivialis>, <Trifolium patens>. Ekologija: Stanite umereno vlano (mezofilno), na viim renim terasama gde je uticaj plavnih ili podzemnih voda manji. Razvijaju se najee u ravniarskim i brdskim regionima, na visinama izmedju 150 i 1200 m, na razliitim tipovima geoloke podloga, a po pravilu na aluvijalnom zemljitu. Po pravilu se zemljite obogauje djubrenjem. Opte rasprostranjenje: rasprostranjeno Euro-sibirskoj zoni, na zapad ide do Atlantika, a na jug do Apenina i supramediteranskih delova Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: doline Zapadne Morave, Velike Morave, Save, etinje, Jadra i Tamnave, Kosmaj, Maljen, Divibare, okolina Tutina, okolina Kragujevca, Stara planina (Ledinje, avkanac, Krstac, Braanica, Vis na Staroj planini), Suva planina (Donji Dunik), Stol Ekvivalentne zajednice: Bromo-Cynosuretum cristati H-i 1930 Bromo-Cynosuretum cristati H-i 1930 antoxanthetosum R. jovanovi 1965 Bromo-Cynosuretum cristati H-i 1930 brometosum racemosi H-i 1930 Bromo-Cynosuretum cristati H-i 1930 cirsietosum cani R. jovanovi 1965 Bromo-Cynosuretum cristati H-i 1930 typicum H-i 1930 Bromo-Cynosuretum cristati tip Jankovi et Tati 1985 Cynosuetum cristati H-i 1930 (? Bromo-Cynosuretum cristati H-i 1930) najsuvlja subass. sa Holcus lanatus Cincovi, T., Koji M., 1955 Cynosuetum cristati H-i 1930 (? Bromo-Cynosuretum cristati H-i 1930) typicum H-i 1930 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato agrostietosum albae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato agrostietosum vulgaris Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato brometosum racemosi Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato festucetosum rubrae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato genistetosum sagittalis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato knautietosum arvensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato knautietosum dinarici Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato pancicietosum serbicae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato poetosum trivialis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato potentilletosum erectae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato potentilletosum tormentillae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato rhinanthetosum angustifoliae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuetum cristati Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 sensu lato trifolietosum patensi Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Cynosuretum cristati H-i 1930 Cynosuro cristati-Agrostietum vulgaris A. Mark. 1986 Cynosuro-Agrostidetum albae Danon et Blaeni 1978 Festuco rubrae-Cynosuretum cristati Petkovi 1981 Festuco rubrae-Cynosuretum cristati Petkovi 1981 knautietosum dinarici Petkovi 1985

227 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

1966

Festuco rubrae-Cynosuretum cristati Petkovi 1981 pancicietosum serbicae Gaji 1989 Festuco rubrae-Cynosuretum cristati Petkovi 1981 typicum Petkovi 1981 Festuco-Cynosuretum cristati prov. R. Jovanovi 1967 Knautio arvensis-Cynosuretum cristati Blei et Tati 1966 genistetosum sagittalis Ble. et Tat. Knautio arvensis-Cynosuretum cristati Blei et Tati 1966 potentilletosum tormentillae Ble. et Tat. 1966 Poo trivialis-Cynosuretum cristati R. Jovanovi 1955 Potentillo erectae-Cynosuretum cristati Matovi 1986 Rhinahtho-Cynosuretum Blei et Tati 1960 Sieglingio-Festucetum rubrae R. Jov. et al.. 1986 Trifolio-Cynosuretum cristati Veljovi 1967 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Agrostis alba, Agrostis capillaris, Ajuga genevensis, Alectorolophus rumelicus, Alopecurus pratensis, Anthoxanthum odoratum, Anthyllis vulneraria subsp. polyphylla, Asperula cynanchica, Avenastrum pubescens, Briza media, Bromus mollis, Bromus racemosus, Prunella vulgaris, Campanula patula, Carex hirta, Centaurea jacea, Cichorium intybus, Cirsium arvense, Colchicum autumnale, Cynosurus cristatus, Euphrasia rostkoviana, Festuca pratensis, Festuca rubra subsp. fallax, Filipendula hexapetala, Galium verum, Holcus lanatus, Hypochoeris maculata, Lathyrus pratensis, Leucanthemum vulgare, Linum catharticum, Lotus corniculatus, Lychnis flos-cuculi, Medicago lupulina, Mentha longifolia, Ononis spinosa, Ophioglossum vulgatum, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Poa trivialis, Polygala comosa, Polygala major, Potentilla argentea, Potentilla reptans, Prunella laciniata, Prunella vulgaris, Ranunculus montanus, Ranunculus polyanthemos, Ranunculus stevenii, Rhinanthus minor, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Sanguisorba minor, Stachys officinalis, Taraxacum officinale, Thymus glabrescens subsp. degenianus, Tragopogon pratensis, Trifolium incarnatum, Trifolium montanum, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium resupinatum Osnovna literatura: BleV960, CincT955, CincT959, CincT959, GajiM954d?, JovaR955, JovaR965, JovaR986a, KojiM004, MiiV978, PetkB981, PetkB987, ZupaM986 E2.12 Kanalima ispresecani panjaci Opte karakteristike: Panjaci ispresecani kanalima, potoiima ili drugim sistemima za navodnjavanje koji se redovno djubre i koji se kose ili slue za napasanje stoke. Po svojim karkatertikama (i poreklu) dirketno su vezani za tip nenaruenih panjaka (kod E2.11), kojima fiziognomiju odreuju vrste <Cynosurus cristatus> i <Bromus racemosus>, a s velikim brojnostima se javljaju i druge mezofilne trave i druge biljke poput: <Agrostis alba>, <Agrostis capillaris>, <Alectorolophus rumelicus>, <Alopecurus pratensis>, <Anthoxanthum odoratum>, <Briza media>, <Prunella vulgaris>, <Campanula patula>, <Euphrasia rostkoviana>, <Festuca pratensis>, <Festuca rubra subsp. fallax>, <Filipendula hexapetala>, <Holcus lanatus>, <Leucanthemum vulgare>, <Linum catharticum>, <Ophioglossum vulgatum>, <Plantago lanceolata>, <Poa pratensis>, <Poa trivialis>, <Trifolium patens>. Ekologija: Stanite umereno vlano (mezofilno), na viim renim terasama gde je uticaj plavnih ili podzemnih voda manji. Razvijaju se najee u ravniarskim i brdskim regionima, na visinama izmedju 150 i 1200 m, na razliitim tipovima geoloke podloge, a po pravilu na aluvijalnom zemljitu. Po pravilu se zemljite obogauje djubrenjem. Opte rasprostranjenje: rasprostranjeni u Euro-sibirskoj zoni, na zapad ide do Atlantika, a na jug do Apenina i supramediteranskih delova Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: u zoni rasprostranjenja nenaurenih panjaka (E2.11) E2.13 Naputeni panjaci Opte karakteristike: Naputeni panjaci na kojima su prestala antropozoogena dejstva (navodnjavanje, djubrenje, koenje, ispaa) i u koijma se pored dominantnih panjakih vrsta javlja i veliki broj korovskih i ruderalnih biljaka. Opte rasprostranjenje: rasprostranjeno Euro-sibirskoj zoni, na zapad do Atlantika, a na jug do Apenina i supramediteranskih delova Balkanskog poluostrva. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: prati zonu rasprostiranja nenaruenih panjaka (E2.11)
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 228 : ...

E2.2 Visoke livade niskih i srednjih nadmorskih visina Opte karakteristike: Brdske visoke mezofilne livade, u kojima dominiraju <Alopecurus pratensis> ili <Arrhenatherum elatius>, pored kojih se sa znaajnim ueem javljaju jo i <Betonica officinalis>, <Lotus corniculatus>, <Poa pratensis>, <Trifolium patens>, <Agropyrum repens>, <Lathyrus pratensis>, <Anthoxanthum odoratum>, <Lotus corniculatus>, <Trifolium pratense>, <Achillea millefolium>, <Plantago altissima>, <Galium erectum> i druge livadske vrste. Ekologija: Zemljite umereno vlano. Razliiti tipovi geoloke podloge na visinama izmedju 200 i 500 m. Visoke mezofilne livade, u kojima dominira <Alopecurus pratensis>, koji je inae karakteristian za vlana dolinska stanita, retko se javlja i u brdskim predelima, na umereno vlanoj podlozi, na razliitim tipovima geoloke podloge. U brdskom podruju Srbije zajednice sa dominacijom <Arrhenatherum elatior> nemaju prirodno rasprostranjenje ve su nastale pod uticajem organizovanih meliorativnih mera koje se preduzimaju na povrinama malo produktivnih prirodnih vlanih dolinskih i brdskih livada i panjaka. Opte rasprostranjenje: Gotovo itava nemoralna Evropa. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Veliki Jastrebac (Buci, Lomnike kisele vode), Grua. Sigurno ire rasprostranjen tip stanita u brdskim predelima Srbije. Ekvivalentne zajednice: Arrhenatheretum elatioris Br.-Bl. 1925 sensu lato Arrhenatheretum elatioris Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 (non Br.Bl. 1925 sensu lato) arrhenatheretosum medioeuropeaum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, DjordjeviMiloevi 2003 Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 Betonico-Alopecuretum pratensis Veljovi 1967 Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 betonicetosum officinalis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Agropyro-Cynodontetum dactyloni Matovi 1986 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Agropyron repens, Agrostis alba, Alopecurus pratensis, Anthoxanthum odoratum, Arrhenatherum elatius, Betonica officinalis, Chrysanthemum leucanthemum, Cichorium intybus, Dactylis glomerata, Daucus carota, Holcus lanatus, Knautia arvensis, Lathyrus pratensis, Lotus corniculatus, Lythrum salicaria, Ononis spinosa, Pastinaca sativa, Plantago altissima, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Symphytum officinale, Taraxacum officinale, Tragopogon dubius, Trifolium patens, Trifolium pratense, Vicia cracca. Osnovna literatura: ButoB989, HorvI974, JovaR983b, JovaR986a KojiM004, Slav948, StojS983,
VeljV967a, VukM988.

E2.23 Medio-evropske submontane visoke livade Opte karakteristike: Brdske visoke mezofilne livade, u kojima dominiraju <Alopecurus pratensis> ili <Arrhenatherum elatius>, pored kogjih se sa znaajim ueem javljaju jo i , pored koga se sa znaajim ueem javljaju jo i <Betonica officinalis>, <Lotus corniculatus>, <Poa pratensis>, <Trifolium patens>, <Agropyrum repens>, <Lathyrus pratensis>, <Anthoxanthum odoratum>, <Lotus corniculatus>, <Trifolium pratense>, <Achillea millefolium>, <Plantago altissima>, <Galium erectum> i druge livadske vrste. Ekologija: Zemljite umereno vlano. Razliiti tipovi geoloke podloge na visinama izmedju 200 I 500 m. Visoke mezofilne livade, u kojima dominira <Alopecurus pratensis>, koji je inae karakteristaan za vlana dolinska stanita, retko se javlja i u brdskim predelima, na umereno vlanoj podlozi, na razliitim tipovima geoloke podloge. U brdskom podruju Srbije zajednice sa dominacijom <Arrhenatherum elatior> nemaju prirodno rasprostranjenje ve su nastale pod uticajem organizovanih meliorativnih mera koje se preduzimaju na povrinama maloproduktivnih prirodnih vlanih dolinskih i brdskih livada i panjaka. Opte rasprostranjenje: Srednja Evropa, Hercinijansko pobrdje, Jura, pre-Alpi, Dinaridi, Pelagonidi, Karpati, Pirieji. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Veliki Jastrebac (Buci, Lomnike kisele vode), Grua.. Sigurno ire rasprostranjen tip stanita u brdskim predelima Srbije. Napomena: Zajednice ovog tipa rasprostranjene

229 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

u Vojvodini (Sremski lesni plato, Titelski breg, Vraki breg ) su ukljuene u kod E 2.5 Livade u stepskoj zoni. Ekvivalentne zajednice: Arrhenatheretum elatioris Br.-Bl. 1925 sensu lato Arrhenatheretum elatioris Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 (non Br.-Bl. 1925 sensu lato) arrhenatheretosum medioeuropeaum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, DjordjeviMiloevi 2003 Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 Betonico-Alopecuretum pratensis Veljovi 1967 Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 betonicetosum officinalis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Agropyro-Cynodontetum dactyloni Matovi 1986 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Agropyron repens, Agrostis alba, Alopecurus pratensis, Anthoxanthum odoratum, Arrhenatherum elatius, Betonica officinalis, Chrysanthemum leucanthemum, Cichorium intybus, Dactylis glomerata, Daucus carota, Holcus lanatus, Knautia arvensis, Lathyrus pratensis, Lotus corniculatus, Lythrum salicaria, Ononis spinosa, Pastinaca sativa, Plantago altissima, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Symphytum officinale, Taraxacum officinale, Tragopogon dubius, Trifolium patens, Trifolium pratense, Vicia cracca. Osnovna literatura: HorvI974, JovaR983b, JovaR983b, JovaR986a, KojiM004, VeljV967a
E2.231 Medio-evropske submontane visoke livade sa Arrhenatherum elatius Opte karakteristike: Brdske visoke livade, u kojima dominira <Arrhenatherum elatius>, pored koga se sa znaajim ueem javljaju jo i <Anthoxanthum odoratum>, <Lotus corniculatus>, <Trifolium pratense>, <Achillea millefolium>, <Plantago altissima>, <Galium erectum> i druge livadske vrste. Ekologija: Zemljite umereno vlano. Razliiti tipovi geoloke podloge na visinama izmedju 200 i 500 m. U brdskom podruju Srbije zajednice ovog tipa nemaju prirodno rasprostranjenje ve su nastale pod uticajem organizovanih meliorativnih mera koje se preduzimaju na povrinama maloproduktivnih prirodnih vlanih dolinskih i brdskih livada i panjaka. Opte rasprostranjenje: srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Veliki Jastrebac (Buci, Lomnike kisele vode). Sigurno ire rasprostranjen tip stanita u brdskim predelima Srbije. Ekvivalentne zajednice: Arrhenatheretum elatioris Br.-Bl. 1925 sensu lato Arrhenatheretum elatioris Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 (non Br.-Bl. 1925 sensu lato) arrhenatheretosum medioeuropeaum Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Anthoxanthum odoratum, Arrhenatherum elatius, Chrysanthemum leucanthemum, Cichorium intybus, Dactylis glomerata, Daucus carota, Holcus lanatus, Knautia arvensis, Lotus corniculatus, Pastinaca sativa, Plantago altissima, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Taraxacum officinale, Tragopogon dubius, Trifolium pratense Osnovna literatura: HorvI974, JovaR983b, JovaR983b, JovaR986a E2.232 Medio-evropske submontane visoke livade sa Alopecurus pratensis Opte karakteristike: Brdske visoke mezofilne livade, u kojima dominira <Alopecurus pratensis>, pored koga se sa znaajim ueem javljaju jo i <Betonica officinalis>, <Lotus corniculatus>, <Poa pratensis>, <Trifolium patens>, <Agropyron repens>, <Lathyrus pratensis> i druge livadske vrste. Ekologija: Visoke mezofilne livade, u kojima dominira <Alopecurus pratensis>, koji je inae karakteristaan za vlana dolinska stanita, retko se javlja i u brdskim predelima, na umereno vlanoj podlozi, na razliitim tipovima geoloke podloge. Opte rasprostranjenje: srednja Evropa Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Grua. Ekvivalentne zajednice: Betonico-Alopecuretum pratensis Veljovi 1967 Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 betonicetosum officinalis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Agropyro-Cynodontetum dactyloni Matovi 1986
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 230 : ...

Karakteristine vrste: Agropyron repens, Agrostis alba, Alopecurus pratensis, Betonica officinalis, Cichorium intybus, Lathyrus pratensis, Lotus corniculatus, Lythrum salicaria, Ononis spinosa, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Symphytum officinale, Trifolium patens, Trifolium pratense, Vicia cracca Osnovna literatura: KojiM004, VeljV967a

E2.3 Planinske visoke livade Opte karakteristike: Mezofilne visoke livade koje se razvijaju u planinskom i subalpskom regionu, na povrinama gde se primarno razvija bukova uma. Fiziognomiju stanitima odreuju vrste <Trisetum flavescens>, <Cynosurus cristatus>, <Festuca pratensis>, a geografsku specifinost balkanski endemiti <Armeria rumelica>, <Knautia dinarica>, <Rhinanthus rumelicus> i dr. Ekologija: Stanita na silikatima, na dubokom smeem zemljitu, kisele reakcije (pH oko 5). Ekspozicija severna, nagib terena strm, a nadmorska visina oko 1000 m. Opte rasprostranjenje: Planinska i subalpijska podruja visokih planina listopadne umske zone zapadnog Palearktika. Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Novo Brdo (stanite ire rasprostranjeno, ali nije dovoljno istraeno), Metohijske Prokletije. Ekvivalentne zajednice: Armerio-Trisetetum flavescentis (Feri 1974) Rexepi 1974 Knautio-Cynosuretum cristati Blei et Tati 1966 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Armeria rumelica, Bromus mollis, Crepis biennis, Festuca pratensis, Heracleum sphondylium, Moenchia mantica, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Ranunculus bulbosus, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Trifolium campestre, Trifolium repens, Trisetum flavescens, Viola tricolor Osnovna literatura: AmidL003, RexhF974, RexhF974a
E2.33 Balkanske planinske visoke livade Opte karakteristike: Mezofilne visoke livade koje se razvijaju u planinskom i subalpskom regionu, na povrinama gde se primarno razvija bukova uma. Fiziognomiju stanitima odreuju vrste <Trisetum flavescens>, <Cynosurus cristatus>, <Festuca pratensis>, a geografsku specifinost balkanski endemiti <Armeria rumelica>, <Knautia dinarica>, <Rhinanthus rumelicus> i dr. Ekologija: Stanita na silikatima, na dubokom smeem zemljitu, kisele reakcije (pH oko 5). Ekspozicija severna, nagib terena strm, a nadmorska visina oko 1000 m. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Kosovo: Novo Brdo (stanite ire rasprostranjeno, ali nije dovoljno istraeno), Metohijske Prokletije. Ekvivalentne zajednice: Armerio-Trisetetum flavescentis (Feri 1974) Rexepi 1974 Knautio-Cynosuretum cristati Blei et Tati 1966 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Armeria rumelica, Bromus mollis, Crepis biennis, Festuca pratensis, Heracleum sphondylium, Moenchia mantica, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Ranunculus bulbosus, Rhinanthus rumelicus, Rumex acetosa, Rumex acetosella, Trifolium campestre, Trifolium repens, Trisetum flavescens, Viola tricolor Osnovna literatura: AmidL003, RexhF974, RexhF974a

E2.5 Livade u stepskoj zoni Opte karakteristike: Ovaj tip stanita obuhvata vegetaciju pravih dolinskih livada Vojvodine, koja je bogata travama i mahunarkama. Sastojine su mezofilnog tipa, veoma bujne, a njihova opta pokrovnost sastojina je uglavnom 100 %, to znai da su zatvorenog sklopa tipa. Izrazito su hemikriptofitskog karaktera. Glavni edifikatori zajednica su srednje visoke trave <Arrhenatherum elatius>, <Festuca orientalis>, <Lolium perenne>, <Agrostis alba> (= <Agrostis stolonifera>), i <Alopecurus pratensis>, <Dactylis glomerata>, <Poa pratensis>, <Lolium perenne>, <Festuca pratensis>, <Anthoxanthum odoratum>, <Andropogon ischaemum>, <Festuca vallesiaca>, pored kojih se sa veim znaajem izdvajaju jo i <Achillea millefolium>, <Trifolium repens>, <Trifolium 231 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

campestre>, <Trifolium pratense>, <Trifolium fragiferum>, <Taraxacum officinale>, <Rumex crispus>, <Ononis arvensis subsp. spinosiformis> (= <Ononis semihircina>), <Pastinaca sativa>, <Knautia arvensis>, <Centaurea jacea>, <Poa pratensis>, <Lotus corniculatus>, <Plantago lanceolata>, <Rumex crispus>, <Mentha longifolia>, <Knautia arvensis>, <Coronilla varia>,<Ranunculus repens>, <Rumex acetosa>, <Tragopogon orientalis>, <Clematis integrifolia>, <Rhinanthus rumelicus>, <Dianthus banaticus>, <Centaurea jacea subsp. banatica>, <Salvia nemorosa>, <Moenchia mantica>, i dr. Ekologija: Geoloka podloga je uglavnom tipski les, redje se radi o tercijernim jezerskim sedimentima (glinama i peskovima). Zemljita su razliita, mogu biti inicijalna zemljite na lesu sirozemi, razne varijeteti ernozema, ogajnjaene smonice ili redje aluvijalno-deluvijalna karbonatna ili bezkarbonatna zemljitima. Zajednice se javljaju na ravnim ili nagnutim povrinama ili u dolinama surduka. Klima je umereno-kontinentalna (panonska). Prosene godinje koliine padavina variraju izmedju 563 i 688 mm. Nadmorske visine se kreu izmedju 80 i 190 m.n.v. Livade ovog tipa se odravaju koenjem i ubrenjem, a redje se koriste i za ispau. Opte rasprostranjenje: Stepska zona centralne Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: livade koanice irom Vojvodine - Doroslovo ("Rimski anac" i "Pustara"), doline surduka na Titelskom bregu, dolovi Frukogorskog lesnog platoa (Opatovina dol, Opalenik, "Crepara" pored potoka Manelos, padine oko potoka Sana, izmeu Vrdnika i Pavlovaca, Pavlovci, dolina potoka Borkovac, dolina Kukavica kod Iriga, dolina potoka Kajnovac, dolina Zovalj, dolina potoka elovrenac, evinjak juno od Kruedola ); poplavno podruje Dunava u Vojvodini i ograniene povrine u mikrodepresijama oko reka Krivaja (lesni plato Teleka) i Zlatica (Banat); severno pobre Vrakih planina (samo kod sela Gudurica). Ekvivalentne zajednice: Arrhenatheretum elatioris Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 (non Br.Bl. 1925 sensu lato) cirsietousm cani Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Arrhenatheretum elatioris Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 (non Br.Bl. 1925 sensu lato) clematosum integrifoliae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Arrhenatheretum elatioris Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 (non Br.Bl. 1925 sensu lato) eryngietosum campestre Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Arrhenatheretum elatioris Txen 1937 allietosum atropurpureae Slavni 1947 Arrhenatheretum elatioris Txen 1937 brizetosum mediae Txen 1937 Arrhenatheretum elatioris Txen 1937 festucetosum pratensis Slavni 1947 Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 subass- sa Festuca pratensis Slavni 1968 Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 subass. sa Allium atropurpureum Slavni 1968 Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 subass. sa Briza media Slavni 1948 Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 typicum Slavni 1948 Arrhenatheretum medioeuropaeum / Scherr. 1925 (non Br.-Bl. 1915) H-i 1941 Arrhenatheretum medioeuropaeum / Scherr. 1925 (non Br.-Bl. 1915) H-i 1941 festucetosum arundinaceae Ilijani et egulja 1978 Arrhenatheretum medioeuropaeum / Scherr. 1925 (non Br.-Bl. 1915) H-i 1941 salvietosum nemorosae Ilijani et egulja 1978 Arrhenatheretum medioeuropaeum Oberd. 1952 clematosum integrifoliae M. Vuk. 1991 Ononidi-Arrhenatheretum (H-i 1956) Ilijani et egulja (1978) 1980 Ononidi-Arrhenatheretum (H-i 1956) Ilijani et egulja (1978) 1980 cirsietosum cani (Ilijani, egulja, 1983) Butorac 1986 Ononidi-Arrhenatheretum (H-i 1956) Ilijani et egulja (1978) 1980 eryngietosum campestre Butorac 1989 Salvio-Arrhenatheretum elatioris Parabuski (1989) 1990 ??? DA LI PODSVEZA Ononidenion semihircinae IMA SVOJ SR-COD ? Salvio-Arrhenatheretum elatioris Parabuski 1990 arrhenatheretosum elatioris Parab. 1990 Salvio-Arrhenatheretum elatioris Parabuski 1990 senecietosum doriae Parab. 1990
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 232 : ...

Centaureo pannonicae-Festucetum orientalis Parabuski 1990 festucetosum orientale Parab. 1990 Centaureo pannonicae-Festucetum orientalis Parabuski 1990 lotetosum silicosae Parab. 1990 Lolio-Cynosuretum cristati (Br.-Bl- et Leew 1936) R. TX. 1937 subass. sa Lolium perenne i Cynodon dactylon Slavni 1948 Lolio-Cynosuretum cristati (Br.-Bl- et Leew 1936) R. TX. 1937 typicum Slavni 1948 Lolio-Cynosuretum cristati (Br.-Bl. et Leew 1936) R. Tx. 1937 Trifolio-Lolietum perennis Kripp. 1967 Trifolio-Lolietum perennis Kripp. 1967 cynodonti-festucetosum R. Vuk. 1985 Trifolio-Lolietum perennis Kripp. 1967 typicum Vukovi R. 1985 Lolio-Potentilletum anserinae Knapp. 1946 Potentilletum anserinae Rapaics 1927 em. Passarge 1964 bez fitocenoloke tab. Roripo-Agrostietum stoloniferae (Moor 1958) Oberd. et Mull. 1961 bez fitocenoloke tab. Rumici-Alopecuretum geniculati Tx. (1937) 1950 Trifolio- Agrostietum stoloniferae Markovi 1973 agrostetosum albae (Markovi 1973) Butorac (1989)1992 Trifolio-Agrostietum stoloniferae Markovi 1973 Trifolio-Agrostietum stoloniferae Markovi 1973 agrostetosum albae Markovi 1973 Trifolio-Agrostietum stoloniferae Markovi 1973 cynodontetosum dactyloni Markovi 1973 Trifolio-Agrostietum stoloniferae Markovi 1973 hordeetosum Rau, egulja, Topi 1985 Ononido- Alopecuretum pratensis Butorac (1989 ) 1992 ranunculetosum aceri Butorac (1989) 1992 Ononido- Alopecuretum pratensis Butorac (1989 ) 1992 ranunculetosum polyanthemi Butorac (1989) 1992 Ononido-Alopecuretum pratensis Butorac 1989 Ononido-Alopecuretum pratensis Butorac 1989 cirsietosum cani Butorac 1989 Ononido-Alopecuretum pratensis Butorac 1989 eryngietosum campestris Butorac 1989 Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 ononidetosum arvensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 ranunculetosum aceri Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 ranunculetosum polyanthemi Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Agropyron repens, Agrostis alba, Alopecurus pratensis, Andropogon ischaemum, Anthoxanthum odoratum, Arrhenatherum elatius, Bromus mollis, Carduus acanthoides, Carex distans, Carex hirta, Carex spicata, Centaurea jacea, Cerastium caespitosum, Chrysanthemum leucanthemum, Cichorium intybus, Cirsium canum, Convolvulus arvensis, Coronilla varia, Crepis setosa, Cynodon dactylon, Dactylis glomerata, Daucus carota, Eryngium campestre, Festuca orientalis, Festuca pratensis, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Galium cruciata, Galium mollugo, Galium verum, Knautia arvensis, Lathyrus tuberosus, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Medicago lupulina, Mentha longifolia, Mentha pulegium, Moenchia mantica, Ononis arvensis subsp. spinosiformis, Pastinaca sativa, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa pratensis, Poa trivialis, Potentilla anserina, Potentilla reptans, Ranunculus acris, Ranunculus polyanthemos, Ranunculus repens, Ranunculus sardous, Rhinanthus rumelicus, Rorippa sylvestris, Rubus caesius, Rumex crispus, Salvia nemorosa, Taraxacum officinale, Tragopogon dubius, Tragopogon orientalis, Trifolium campestre, Trifolium fragiferum, Trifolium pratense, Trifolium repens, Vicia angustifolia Osnovna literatura: ButoB989, ButoB992, HorvI974, IlijL982, KneA990, KojiM004, KojiM998, ParaS986, ParaS990, PurgD993, RanN000, Slav948, StojS983, StojS997, VukM988, VukR985
E2.51 Livade u stepskoj zoni sa dominacijom Arrhenatherum elatius

233 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Opte karakteristike: Ovaj tip stanita obuhvata vegetaciju mezofilnih, bujnih, pravih dolinskih livada Vojvodine na jugoistonoj granici svog areala. Razvijaju se van dohvata poplavnih voda. Odravaju se koenjem i ubrenjem prirodnim putem usled donoenja hranljivih materija koje se slivaju sa okolnih viih terena, ili pak usled akumulacije humusa od strane biljaka koje grade zajednicu. Sastojine bogate travama i mahunarkama su zatvorenog sklopa jer im je opta pokrovnost sastojina je uglavnom 100 %, to znai da su zatvorenog tipa. Izrazito su hemikriptofitskog karaktera. Pored <Arrhenatherum elatius> koja je fiziognomski najznaajnija vrsta dolinskoh livada u stepskom podruju severnog dela Srbije njihovi edifikatori su i vrste <Ononis arvensis subsp. spinosiformis> (= <Ononis semihircina>), <Pastinaca sativa>, <Knautia arvensis>, <Achillea millefolium>, <Trifolium pratense>, <Trifolium campestre>, <Lolium perenne>, <Dactylis glomerata>, <Poa pratensis>, <Lolium perenne>, <Festuca pratensis>, <Anthoxanthum odoratum>, <Mentha longifolia>, <Coronilla varia>,<Rumex crispus, <Clematis integrifolia>, <Rhinanthus rumelicus>, <Salvia nemorosa>, i dr. Ekologija: Geoloka podloga je uglavnom tipski les, a samo u okolini Gudurice (severno pobre Vrakih planina) redje se radi o tercijernim jezerskim sedimentima (gline i peskovima). Zemljita su razliita, mogu biti inicijalna zemljite na lesu - sirozemi, razne varijeteti ernozema, ogajnjaene smonice ili redje aluvijalno-deluvijalna karbonatna ili bezkarbonatna zemljitima. Zajednice se javljaju na ravnim ili nagnutim povrinama ili u dolinama surduka. Voda koja se sliva sa viih terena nikada se ne zadrava na ovim stanitima, pa u njihovoj grai odsustvuju movarni elementi, ali zato pored tipinih livadskih predstavnika znaajno uee pokazuju i neke livadsko-stepske vrste. Klima je umereno-kontinentalna (panonska). Prosene godinje koliine padavina variraju izmedju 563 i 688 mm. Nadmorske visine se kreu izmedju 80 i 190 m.n.v. Livade sa dominacijom <Arrhenatherum elatius> se odravaju koenjem, ali i ubrenjem. Na podruju Titelskog brega se koriste i za ispau. Opte rasprostranjenje: Stepska zona centralne Evroazije. Inae prirodne livade ovog tipa se javljaju u relativno humidnijim delovima srednje Evrope i to na podruju klimatogene vegetacije reda <Fagetalia>. U Vojvodini doseu jugoistonu granicu svog rasprostranjenja. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: livade koanice irom Vojvodine, Doroslovo ("Rimski anac" i "Pustara"), Teleka, doline na Titelskom bregu, dolovi Frukogorskog lesnog platoa, nedovoljno istraeni gornji delovi dolova koji se sa Fruke gore sputaju u ravni Srem, severno pobre Vrakih planina (selo Gudurica). Ekvivalentne zajednice: Arrhenatheretum elatioris Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 (non Br.-Bl. 1925 sensu lato) cirsietousm cani Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Arrhenatheretum elatioris Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 (non Br.-Bl. 1925 sensu lato) clematosum integrifoliae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Arrhenatheretum elatioris Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 (non Br.-Bl. 1925 sensu lato) eryngietosum campestre Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Arrhenatheretum elatioris Txen 1937 allietosum atropurpureae Slavni 1947 Arrhenatheretum elatioris Txen 1937 brizetosum mediae Txen 1937 Arrhenatheretum elatioris Txen 1937 festucetosum pratensis Slavni 1947 Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 subass- sa Festuca pratensis Slavni 1968 Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 subass. sa Allium atropurpureum Slavni 1968 Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 subass. sa Briza media Slavni 1948 Arrhenatheretum elatioris Tx. 1937 typicum Slavni 1948 Arrhenatheretum medioeuropaeum / Scherr. 1925 (non Br.-Bl. 1915) H-i 1941 Arrhenatheretum medioeuropaeum / Scherr. 1925 (non Br.-Bl. 1915) H-i 1941 festucetosum arundinaceae Ilijani et egulja 1978 Arrhenatheretum medioeuropaeum / Scherr. 1925 (non Br.-Bl. 1915) H-i 1941 salvietosum nemorosae Ilijani et egulja 1978 Arrhenatheretum medioeuropaeum Oberd. 1952 clematosum integrifoliae M. Vuk. 1991 Ononidi-Arrhenatheretum (H-i 1956) Ilijani et egulja (1978) 1980 Ononidi-Arrhenatheretum (H-i 1956) Ilijani et egulja (1978) 1980 cirsietosum cani (Ilijani, egulja, 1983) Butorac 1986 Ononidi-Arrhenatheretum (H-i 1956) Ilijani et egulja (1978) 1980 eryngietosum campestre Butorac 1989 Salvio-Arrhenatheretum elatioris Parabuski (1989) 1990 ??? DA LI PODSVEZA Ononidenion semihircinae IMA SVOJ SR-COD ? Salvio-Arrhenatheretum elatioris Parabuski 1990 arrhenatheretosum elatioris Parab. 1990
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 234 : ...

Salvio-Arrhenatheretum elatioris Parabuski 1990 senecietosum doriae Parab. 1990 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Agropyron repens, Alopecurus pratensis, Andropogon ischaemum, Anthoxanthum odoratum, Arrhenatherum elatius, Centaurea jacea, Chrysanthemum leucanthemum, Cichorium intybus, Convolvulus arvensis, Coronilla varia, Crepis setosa, Cynodon dactylon, Dactylis glomerata, Daucus carota, Eryngium campestre, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Galium mollugo, Galium verum, Knautia arvensis, Lathyrus tuberosus, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Medicago falcata, Medicago lupulina, Mentha longifolia, Moenchia mantica, Ononis arvensis subsp. spinosiformis, Ononis semihircina, Pastinaca sativa, Plantago lanceolata, Plantago media, Poa pratensis, Potentilla reptans, Ranunculus polyanthemos, Rubus caesius, Salvia nemorosa, Taraxacum officinale, Tragopogon dubius, Tragopogon orientalis, Trifolium campestre, Trifolium pratense, Trifolium repens Osnovna literatura: ButoB989, HorvI974, IlijL982, ParaS990, PurgD993, Slav948, StojS983, VukM988 E2.52 Livade u stepskoj zoni sa dominacijom Festuca orientalis Opte karakteristike: Zajednica dolinskih livada specifina za neke delove Bake. Kao i drugim zajednicama ovog tipa livada peat joj daje bogatstvo koja je bogata travama i mahunarkama. Opta pokrovnost sastojina je skoro uglavnom 100 %, to znai da su zatvorenog tipa. Glavni edifikator zajednice je vrsta <Festuca orientalis>, pored koje se sa veim znaajem izdvajaju jo i <Trifolium pratense>, <Carex spicata>, <Centaurea jacea>, <Carex distans>, <Poa pratensis>, i dr. Ekologija: Zajednica se razvija na lesnoj podlozi u uslovima umereno-kontinentalne (panonske) klime. Opte rasprostranjenje: Stepska zona centralne Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Baka = severozapadna Baka: Baki breg, Kruevlje, Gakovo, Maksimovia sala, Brkiev sala, Ranevo, Budak, Rovnjaa, Tri Ante; u podnoju Teleke: Stanii, Kula;Teleka (Baka lesna zaravan): antavir; severoistona Baka: Orom. jugoistona Baka: Temerin. Ekvivalentne zajednice: Centaureo pannonicae-Festucetum orientalis Parabuski 1990 festucetosum orientale Parab. 1990 Centaureo pannonicae-Festucetum orientalis Parabuski 1990 lotetosum silicosae Parab. 1990 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Carex distans, Carex spicata, Centaurea jacea subsp. pannonica, Cichorium intybus, Festuca orientalis, Ononis semihircina, Pastinaca sativa, Poa pratensis, Ranunculus polyanthemos, Rhinanthus rumelicus, Trifolium pratense Osnovna literatura: ParaS990 E2.53 Livade u stepskoj zoni sa dominacijom Lolium perenne Opte karakteristike: Zajednice ovog tipa dolinskih livada koje su je bogate travama i mahunarkama, imaju optu pokrovnost sastojina je uglavnom 100 %, to znai da su zatvorene grae. og tipa. Glavni edifikator zajednice je vrsta <Lolium perenne>, pored koje se sa veim znaajem izdvajaju jo i <Trifolium repens>, <Cichorium intybus>, <Lotus corniculatus>, <Plantago lanceolata>, <Achillea millefolium>, i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na lesnoj podlozi u uslovima umereno-kontinentalne (panonske) klime. U istonom Potamiju zajednica obrasta najvee povrine na aluvijalnom zemljitu koje je slabo do umereno zaslanjeno. Vaan momenat za pojavu ove zajednice je utabanost i vlanost podloge. Njihove sastojine se koriste kao panjaci. Opte rasprostranjenje: Stepska zona centralne Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina istono Potamije (oko sela: Tomaevac, Sutjeska i Neuzina), cela Vojvodina bez preciznih podataka o lokalitetima. Ekvivalentne zajednice: Lolio-Cynosuretum cristati (Br.-Bl- et Leew 1936) R. TX. 1937 subass. sa Lolium perenne i Cynodon dactylon Slavni 1948 Lolio-Cynosuretum cristati (Br.-Bl- et Leew 1936) R. TX. 1937 typicum Slavni 1948 Lolio-Cynosuretum cristati (Br.-Bl. et Leew 1936) R. Tx. 1937 Trifolio-Lolietum perennis Kripp. 1967 Trifolio-Lolietum perennis Kripp. 1967 cynodonti-festucetosum R. Vuk. 1985 Trifolio-Lolietum perennis Kripp. 1967 typicum Vukovi R. 1985

235 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Karakteristine vrste: Achillea millefolium subsp. collina, Alopecurus pratensis, Bromus mollis, Cichorium intybus, Cynodon dactylon, Daucus carota, Festuca pratensis, Festuca valesiaca subsp. pseudovina, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Plantago lanceolata, Poa pratensis, Potentilla anserina, Ranunculus sardous, Taraxacum officinale, Trifolium campestre, Trifolium pratense, Trifolium repens Osnovna literatura: KneA990, ParaS986, Slav948, VukR985 E2.54 Livade u stepskoj zoni sa dominacijom Agrostis alba (A. stolonifera) Opte karakteristike: Zajednice nizijskih livada koje pripadaju prirmarnoj prirodnoj nitrofilnoj vegetaciji na obalama reka. Njihove sastojine su je bogate travama i mahunarkama i zatvorenijeg sklopa jer se opta pokrovnost sastojina je uglavnom kree izmeu 80 i 100 %, to znai da su zajednice zatvorenog tipa. Glavni edifikator zajednice je vrsta <Agrostis alba> (= <Agrostis stolonifera>), pored koje su za osnovni fiziognomski utisak bitne vrste <Trifolium fragiferum>, <Trifolium repens>, zatim <Lolium perenne>, <Trifolium pratense>, <Potentilla anserina>, <Rumex crispus>, <Carduus acanthoides>, <Achillea millefolium>, <Cynodon dactylon>, i dr. Ekologija: Zajednice se razvijaju na lesnoj geolokoj podlozi, na aluvijalno-deluvijalnim ili samo na aluvijalnim nanosima u uslovima umereno-kontinentalne (panonske) klime. Izloene su permanentnom gaenju jer predstavljaju tipine panjake. Opte rasprostranjenje: Stepska zona centralne Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Frukogorski lesni plato (Opatovina dol, Opalenik, "Crepara" pored potoka Manelos, dolina potoka Kajnovac, dolina Zovalj, dolina potoka Borkovac, dolina potoka elovrenac), dolina reke Zlatice i Krivaje, Tikvara kod Bake Palanke Ekvivalentne zajednice: Lolio-Potentilletum anserinae Knapp. 1946 Potentilletum anserinae Rapaics 1927 em. Passarge 1964 bez fitocenoloke tab. Roripo-Agrostietum stoloniferae (Moor 1958) Oberd. et Mull. 1961 bez fitocenoloke tab. Rumici-Alopecuretum geniculati Tx. (1937) 1950 Trifolio- Agrostietum stoloniferae Markovi 1973 agrostetosum albae (Markovi 1973) Butorac (1989)1992 Trifolio-Agrostietum stoloniferae Markovi 1973 Trifolio-Agrostietum stoloniferae Markovi 1973 agrostetosum albae Markovi 1973 Trifolio-Agrostietum stoloniferae Markovi 1973 cynodontetosum dactyloni Markovi 1973 Trifolio-Agrostietum stoloniferae Markovi 1973 hordeetosum Rau, egulja, Topi 1985 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Agrostis alba, Carduus acanthoides, Cynodon dactylon, Lolium perenne, Mentha pulegium, Potentilla anserina, Ranunculus sardous, Rorippa sylvestris, Rumex crispus, Trifolium fragiferum, Trifolium pratense, Trifolium repens Osnovna literatura: ButoB004, ButoB989, ButoB992, KojiM998, RanN000, StojS997 E2.55 Livade u stepskoj zoni sa dominacijom Alopecurus pratensis Opte karakteristike: Zajednica dolinskih, povremeno plavljenih livada koje nisu preterano vlane, jer voda na njima ne stagnira, sem u rano prolee. U odnosu na prave dolinske livade reda Arrhenatheretalia u srednjoj Evropi, vlaniju varijantu ove zajednice odlikuje i prisustvo higrofilnih elemenata reda Molinietalia i Deschampsietalia, odnosno poluvlanih livada reda Trifolio-Hordeetalia. Zajednica pokazuje najveu slinost sa fitocenozama sveze Trifolion pallidi iz poslednjeg reda, koje su tipine za Vrako pobre. je bogate travama i mahunarkama. Opta pokrovnost sastojina sa dominacijom <Alopecurus pratensis> je uvek maksimalna- uglavnom 100 %, to znai da su izrazito zatvorenog tipa. Glavni edifikator zajednice je <Alopecurus pratensis>, vrsta koja pokazuje i najveu vitalnost a esto i pokrovnost. Sa veim kvantitativnim ueem zastupljene su vrste <Achillea millefolium>, <Taraxacum officinale>, <Dactylis glomerata>, <Rumex crispus>, <Trifolium pratense>, pored koje se sa veim znaajem izdvajaju jo i <Trifolium repens>, <Trifolium pratense>, <Taraxacum officinale>, <Cirsium canum>, <Ranunculus acris>, <Ranunculus polyanthemus>, <Rumex crispus>, <Achillea millefolium>, <Dactylis glomerata> i dr. Ekologija: Geoloka podloga je tipski les, a zemljite u potonim dolinama uglavnom aluvijalnodeluvijalno, karbonatno i beskarbonatno. Ree je u pitanju ritska crnica beskarbonatna. Nadmorske visine su 90-180 m (proseno 120-140 m). Klima je kontinentalna (panonska).
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 236 : ...

Opte rasprostranjenje: Stepska zona centralne Evroazije. Rasprostranjenje u Srbiji: Vojvodina: Frukogorski lesni plato ( dolina potoka elovrenac, kod Kruedola, Biki do, okolina Rivice, dolina potoka Kajnovac, dolina Leimirskog potoka juno od Leimira, dolina potoka Kudo kod Pavlovaca, dolina Stejanovaki gat, dolina potoka Rovaa juno od puta Stejanovci-Irig, dolina potoka Vranja). Ekvivalentne zajednice: Ononido- Alopecuretum pratensis Butorac (1989 ) 1992 ranunculetosum aceri Butorac (1989) 1992 Ononido- Alopecuretum pratensis Butorac (1989 ) 1992 ranunculetosum polyanthemi Butorac (1989) 1992 Ononido-Alopecuretum pratensis Butorac 1989 Ononido-Alopecuretum pratensis Butorac 1989 cirsietosum cani Butorac 1989 Ononido-Alopecuretum pratensis Butorac 1989 eryngietosum campestris Butorac 1989 Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 ononidetosum arvensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 ranunculetosum aceri Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 ranunculetosum polyanthemi Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Karakteristine vrste: Achillea millefolium, Agrostis alba, Alopecurus pratensis, Bromus mollis, Carex hirta, Centaurea jacea, Cerastium caespitosum, Cirsium canum, Dactylis glomerata, Festuca pratensis, Galium cruciata, Ononis arvensis subsp. spinosiformis, Pastinaca sativa, Poa pratensis, Poa trivialis, Ranunculus acris, Ranunculus repens, Rumex crispus, Taraxacum officinale, Trifolium pratense, Trifolium repens, Vicia angustifolia Osnovna literatura: ButoB004, ButoB989, ButoB992, KojiM998

E2.6 Veoma fertilizovane travne formacije koje se ponovno zasejavaju i agrikulturno unapredjuju, ukljuujui sportska igralita i travnjake Opte karakteristike: Suva, umereno vlana do veoma vlana zemljite okupirana intenzivno djubrenim i vetaki zasadjenim travnim zajednicama, ponekad tretirana selektivnim herbicidima, floristiki i faunistiki veoma siromana, koriena za ispau, zatitu od erozije, stabilizaciju terena, uredjenje predela ili rekreaciju. Opte rasprostranjenje: Rasprostranjeno Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjeno
E2.61 Suve i umereno vlane travne formacije koje se agrikulturno unapredjuju Opte karakteristike: Suva i umereno vlana zemljite okupirana intenzivno djubrenim i vetaki zasadjenim travnim zajednicama, ponekad tretirana selektivnim herbicidima, floristiki i faunistiki veoma siromana, koritena za ispau, zatitu od erozije, stabilizaciju terena, uredjenje predela ili rekreaciju. Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjeno E2.62 Vlane travne formacije koje se agrikulturno unapredjuju, esto sa drenanim slojem Opte karakteristike: Zemljite okupirano intenzivno djubrenim i vetaki zasadjenim travnim zajednicama, ponekad tretirano selektivnim herbicidima, floristiki i faunistiki veoma siromano, koriteno za ispau, zatitu od erozije, stabilizaciju terena, uredjenje predela ili rekreaciju. Rasprostranjenje u Srbiji: Rasprostranjeno

E3 Sezonski vlane i vlane travne formacije Stanita sa vie od 30 % biljnog pokrivaa, gde dominira vegetacija od niskih do srednje visokih zeljastih biljaka, pre svega trava (Poaceae) i travoidnih vrsta (Cyperacea i
237 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima
: ...

Juncaceae), ali takodje i od briofita. Stanita se nalaze na veoma vlanim i sezonski plavljenim terenima (plavljenje u toku koga se formira vodena povrina iznad zemljita traje manje od est meseci) ispod gornje umske granice, u okviru planinske, brdske i nizijske zone.

E3.3 Sub-mediteranske vlane livade Opte karakteristike: Vlane, dolinske visoke livade u kojima dominiraju trave <Alopecurus pratensis>, <Agrostis alba>, <Hordeum secalinum> i <Poa trivialis> i deteline <Trifolium fragiferum> i <Trifolium resupinatum>. Pored njih sa velikim znaajem se javljaju i vrste <Bromus racemosus>, <Galium constrictum>, <Rumex crispus>, <Alopecurus utriculatus>, <Ranunculus sardous>, <Taraxacum officinale>, <Eleocharis palustris>, <Festuca pratensis>, <Lotus corniculatus>, <Oenanthe silaifolia>, <Poa pratensis>, <Poa sylvicola>, <Poa palustris>, <Potentilla reptans>, <Ranunculus repens>, <Trifolium pratense>, <Trifolium dubium>, <Trifolium repens> i dr. Ekologija: Geoloka podloga: alivijalni nanosi ili silikat, mehaniki sedimenti iz tercijara, ljunkoviti nanosi. Nadmorska visina 170-700. Opte rasprostranjenje: Submediteransko podruje Evrope. Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: dolina Jasenice, dolina Velike Morave, Grua (Balosava, Vitkovac), Draa i Jovanovac kod Kragujevca, Kukavica, okolina Surdulice, Leskovako polje kod Vlasotinca i Donji Barbe, Stajkovac, obronci Radana, Stara planina (Dojkinako vrelo i Mrtvaki most); Kosovo: Uroevac, Podujevo. Ekvivalentne zajednice: Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 agropyretosum repentis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 agrostidetosum albae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 poetosum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 poetosum silvicolae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 poetosum trivialis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 rhynanthetosum rumelicae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Bromo commutatum-Alopecuretum pratensis B. Jovanovi 1969 Poo- Alopecuretum pratensis R. Jov. 1957 agrostidetosum albae R. Jov. 1957 Poo- Alopecuretum pratensis R. Jov. 1957 agrostidetosum albae R. Jov. 1957 Poo- Alopecuretum pratensis R. Jov. 1957 clematetosum integrifoliae R. Jov. 1983 Poo- Alopecuretum pratensis R. Jov. 1957 helleocharo-puccinelietosum R. Jov. 1983 Poo silvicolae-Alopecuretum pratensis B. Jovanovi 1972 Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovi 1957 Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovi 1957 agropyretosum repentis R. Jovanovi 1957 Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovi 1957 caricetosum praecox R. Jovanovi 1965 Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovi 1957 poetosum pratensis R. Jovanovi 1957 Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovi 1957 trifolietosum resupinati R. Jovanovi 1965 Poo-Alopecuretum pratensis R. Jovanovi 1957 typicum Festuco pratense-Hordeetum secalini R. Jov.1955 Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovi 1957 Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovi 1957 alopecuretosum utriculati R. Jovanovi 1965 Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovi 1957 brometosum racemosi R. Jovanovi 1957 Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovi 1957 caricetosum distantis R. Jovanovi 1965
STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima 238 : ...

Festuco-Hordeeteum secalini R. Jovanovi 1957 festucetosum pratensis R. Jovanovi 1957 Festuco-Hordeetum secalini R. Jov. 1957 typicum R. Jov. 1957 Hordeo-Caricetum distantis K. Micevski 1957 Hordeo-Caricetum distantis K. Micevski 1957 caricetosum divisae Hundozi 1982 Hordeo-Caricetum distantis K. Micevski 1957 trifolietosum filiformis Hundozi 1982 Cynosuro-Caricetum hirtae K. Micevski 1957 Poo-Trifolietum fragiferi K. Micevski 1968 Poo-Trifolietum fragiferi K. Micevski 1968 moenchietosum manticae Hundozi 1980 Poo-Trifolietum fragiferi Micevski 1959 Trifolietum resupinati Veljovi 1967 Trifolietum resupinati-balansae K. Micevski 1959 Agrostidetum albae prov. R. Jovanovi 1956 Agrostidetum albae R. Jovanovi 1965 Trifolio resupinati-Agrostetum albae R. Jov. 1965 ex V. Randj. 2004 Trifolio-Agrostidetum albae Veljovi 1967 Karakteristine vrste: Agrostis alba, Agrostis spica-venti, Alopecurus pratensis, Alopecurus pratensis, Alopecurus utriculatus, Anthoxanthum odoratum, Bromus racemosus, Carex distans, Carex divisa, Carex hirta, Carex nemorosa, Carex nutans, Carex otrubae, Carex vulpina, Cerastium anomalum, Cichorium intybus, Cynosurus cristatus, Eleocharis palustris, Festuca pratensis, Galium constrictum, Galium palustre, Hordeum secalinum, Inula salicina, Juncus articulatus, Lolium perenne, Lotus corniculatus, Lychnis flos-cuculi, Lysimachia nummularia, Medicago arabica, Mentha aquatica, Oenanthe fistulosa, Oenanthe silaifolia, Plantago lanceolata, Poa palustris, Poa pratensis, Poa sylvicola, Poa trivialis, Potentilla reptans, Prunella vulgaris, Ranunculus acris, Ranunculus repens, Ranunculus sardous, Ranunculus velutinus, Rorippa lippizensis, Rorippa sylvestris, Rumex crispus, Salvia verticillata, Scutellaria hastifolia, Taraxacum officinale, Tragopogon orientalis, Tragopogon pratensis, Trifolium balansae, Trifolium dubium, Trifolium fragiferum, Trifolium hybridum, Trifolium patens, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium resupinatum Osnovna literatura: CincT956, CincT959, DanoJ965, GajiM991, HundB980, JovaB969j, JovaR957, JovaR965, JovaR965a, JovaR981a, JovaR983a, JovaR986a, JovaV977, JovaV979, KojiM004, KojiM998, MiceK968, MiiV978, RanN978, VeljV967a, VeljV967b, ZupaM986.
E3.31 Grko-Mezijske rene plavine i vlane livade sa detelinama <Trifolium> Opte karakteristike: Vlane, dolinske visoke livade u kojima dominiraju trave <Alopecurus pratensis>, <Agrostis alba>, <Hordeum secalinum> i <Poa trivialis> i deteline <Trifolium fragiferum> i <Trifolium resupinatum>. Pored njih sa velikim znaajem se javljaju i vrste <Bromus racemosus>, <Galium constrictum>, <Rumex crispus>, <Alopecurus utriculatus>, <Ranunculus sardous>, <Taraxacum officinale>, <Eleocharis palustris>, <Festuca pratensis>, <Lotus corniculatus>, <Oenanthe silaifolia>, <Poa pratensis>, <Poa sylvicola>, <Poa palustris>, <Potentilla reptans>, <Ranunculus repens>, <Trifolium pratense>, <Trifolium dubium>, <Trifolium repens> i dr. Ekologija: Geoloka podloga: alivijalni nanosi ili silikat. mehaniki sedimenti iz tercijara, ljunkoviti nanosi. Nadmorska visina 170-700. Opte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: dolina Jasenice, dolina Velike Morave, Grua (Balosava, Vitkovac), Draa i Jovanovac kod Kragujevca, Kukavica, okolina Surdulice, Leskovako polje kod Vlasotinca i Donji Barbe, Stajkovac, obronci Radana, Stara planina (Dojkinako vrelo i Mrtvaki most); Kosovo: Uroevac, Podujevo. Ekvivalentne zajednice: Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 agropyretosum repentis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 agrostidetosum albae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 poetosum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003

239 STANITA SRBIJE Prirunik sa opsiima i osnovnim podacima


: ...

Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 poetosum silvicolae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 poetosum trivialis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 Alopecuretum pratensis Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi- Miloevi 2003 rhynanthetosum rumelicae Koji, Mrfat-Vukeli, Daji, Djordjevi-