You are on page 1of 43

UPRAVLJANJE SISTEMOM ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ( predavanja

)

RUKOVOĐENJE
1

U najužem smislu označava „vođenje poslova“, poslovođenje, usmjeravanje pojedinaca, organiziranje pojedinaca, organizacija i organa kao cjeline od organa rukovođenja ili pojedinca – rukovodioca, radi ostvarivanja postavljenih ciljeva. Rukovođenje je rad ljudi na rukovodećim funkcijama. Po Henriju Fajolu funkcije rukovođenja su sistem sastavljen od od pet ključnih elemenata: planiranje, organizovanje, komandovanje, koordinacija i kontrola. Fajol je bio zagovornik obrazovanja rukovodećeg kadra u tokovima redovnog školovanja. Federik Taylor je napisao rad „Sistem upravljanja pomoću inicijative i stimuliranja“, i prvi je promovisao i koristio termin „naučni menadžment“. Po njemu središte upravljanju organizacijom pripada sposobnim i inicijativnim vođama za:razvoj nauke, selekciju radnika na naučnoj osnovi, prenošenje naučnih saznanja na izabranog radnika, podjelu rada između rukovodilaca i radnika. Max Weber je dao „ideal tip“, birokratsku teoriju, gdje je pismena forma rukovođenja zasnovana na čvrstom sistemu hijerarhijekoja ima nadređenost i podređenost, kao i kontrolu nadređenog vođe. UPRAVLJANJE Riječ nastala od pojma UPRAVA, administracija, glagol upravljati, administrirati. Funkcija kojom se određuju ciljevi, politika, funkcioniranje i odlučivanje o pitanjima razvoja i zadacima neke od snaga ili subjekata sistema sigurnosti. Upravljanjem se donose odluke, utvrđuje politika i ciljevi upravne organizacije. Rukovođenje je funkcija upravne organizacije ali i upravljanje. Upravljanje je kontinuirano djelovanje svih faza (planiranje, usmjeravanje, kontrola i ocijenjivanje) donošenje odluke, ali i utvrđivanja politike i ciljeva upravne organizacije u okviru šireg sistema pravila, odnosno u okviru već donijete odluke koji treba ostvariti. Upravljanje je odlučivanje tj. Širi pojam od rukovođenja, KARAKTERISTIKE UPRAVLJANJA: • • •

Transmisioni karakter, Dinamičnost, Dvojaki karakter pravila koja je reguliraju, Kontinuitet.

ODNOS IZMEĐU RUKOVOĐENJA I UPRAVLJANJA:
2

Rukovođenje i upravljanje nisu sinonimi.Upravljanje je kontinuirana djelatnost u svim fazama:planiranja, usmjeravanja, kontrole i ocjenjivanja, ali i utvrđivanja politike i ciljeva . Širi pojam od rukovođenja. UPRAVNE ORGANIZACIJE o provođenju donešene odluke koju treba ostvariti, pa se javlja i peta faza ili FUNKCIJA POLITIČKOG USKLAĐIVANJA INTERESA, koja ima dva aspekta: • • ostvarivanje interesa i rješavanje njihove divergencije.

Rukovođenje i upravljanje provode različiti organi. RUKOVOĐENJE je funkcija UPRAVLJANJA, njegova operacionalizacija. Proučavanje rukovođenja i upravljanja staro je oko 7000 god. i datira od Samarićana, Egipćana, Jevreja, Kineza, Grka i Rimljana. Od 18. st. počinje naučna valorizacija RUKOVOĐENJA, a u 20. st. prvi naučni radovi (Frederik Tejlor 1911. i Henri Fajol 1916.g.) Nakon 2. svjetskog rata dolazi do naglog razvoja TEORIJE RUKOVOĐE-NJA, metodama operacionih istraživanja,kibernetike, sociologije i njenih naučnih disciplina: socijalnog rada, industrijske sociologije i dr . TEORIJE I PERIODIZACIJA

KLASIČNA TEORIJA RUKOVOĐENJA (1900.-1930.) Frederik Tejlor, 1911.g. objavio rad „Sistem upravljanja pomoću inicijative i stimulacije“ sa glavnom porukom da je za upravljanje ključna sposobnost i inicijativa. Klasična teorija rukovođenja i upravljanja se razvila u tri pravca: • • • Naučni menadžment – upravljanje ( Frederik Tejlor SAD ), Administrativna teorija upravljanja ( Henri Fajol Evropa ), Model birokratske organizacije.

NEOKLASIČNA TEORIJA RUKOVOĐENJA (1931.-1950.) zasnovana na PARTICIPATIVNOM sistemu formalne i stvarne participacije SAVREMENA TEORIJA RUKOVOĐENJA ima više pravaca:


• •

pravac rukovodnih procesa-operacionih škola empirijski ili menadžerski pravac, sistemski ili kvantitativni pravac, kibernetski pravac rukovođenja, pravac teorije odlučivanja

Naučna organizacija teorije rukovođenja je zasnovana na 14 principa administracije:
3

1. podjela rada 2. ovlasti i odgovornost - autoritet 3. disciplina 4. jedinstvo komande (upravljanja) – jedinstvo u naređivanju 5. jedinstvo usmjeravanja, jedinstvo u upravljanju 6. subordinacija individualnih interesa zajedničkom cilju- opći interes iznad pojedinačnih 7. nagrađivanje osoblja 8. centralizacija 9. hijerarhija 10. materijalni i socijalni rad 11. jednakost – pravičnost 12. stabilnost osoblja – stalnost osoblja 13. incijative 14. moral – jedinstvo osoblja

METODE RUKOVOĐENJA
1. Autokratska metoda-apsolutna vlast rukovodeće i upravljačke strukture. Podređeni se ne

usuđuju davati prijedloge, a posebno davati primjedbe; 2. Demokratska metoda-dvosmjerno saradničko odlučivanje povećava učinak za 15-20% više od autokrata; 3. Liberalna metoda-nosioci zadatka su izvršioci, podređeni samostalni subjekti po vlastitim etičkim normama, savjesti i slobodama; 4. Opće i individualne metode: OPĆE primjenjuju upravljački timovi,a INDIVIDUALNE metode njihove vođe. Rukovođenje zavisi od profesije i obrazovanja vođe ili tima. „Slab radnik kvari materijal, ali i slab vođa kvari ljude“.

Rukovođenje se realizuje kao upravna djelatnost kroz četiri procesne funkcije: - planiranje - usmjeravanje, - kontrola i - ocjenjivanje ali se takođe javlja i peta - Funkcija političkog usklađivanja interesa

NAUKA O UPRAVLJANJU I DRUGE SRODNE NAUČNE DISCIPLINE
4

Savremena administracija zahtijeva savremeni naučni pristup UPRAVLJANJU Nema adekvatnog izučavanja NAUKE O UPRAVLJANJU a komplementarna je sa: • •

Upravnim pravom, Sociologijom, Naukom o organizovanju i poslovanju preduzeća Naukom o upravi i javnoj upravi.

NAUKA O UPRAVLJANJU ima diferencijusličnost i komplementarnost, ali NIJE IDENTIČNA sa navedenim NAUKAMA I NAUČNIM DISCIPLINAMA GDJE SVRSTATI RUKOVOĐENJE I UPRAVLJANJE

RiU je TEORIJA sa multidisciplinarnim odnosom sa drugim naukama i naučnim disciplinama. Zato RiU ima: pravne, sociološke, psihološke, ekonomske i dr. aspekte

CILJ
FILOZOFIJA POLITIKA KONCEPCIJA STRATEGIJA ORGANIZACI JA EKONOMIJA TAKTIKA TEHNOLOGIJ A FILOZOFIJA POLITIKA KONCEPCIJA STRATEGIJA ORGANIZACI JA EKONOMIJA TAKTIKA TEHNOLOGIJ A

MEMORIJ A ZNANJA

P R I M J E N

REZULTAT

POJAM SIGURNOSTI

S T I C A N J E Z N A N J A

5

Sigurnost je otklanjanje aktivnosti i pokušaja koji ugrožavaju pojedinca, poredak, objekte i prostor“. SIGURNOST se promatra kao organizacija i kao funkcija, STANJE ZAŠTIĆENOSTI nekoga dobra, tekovine društvaod svih oblika ugrožavanja. Sigurnost, kao ORGANIZACIJA,pravno uređeno stanje i ustrojeno djelovanje segmenata društva na zaštiti vrijednosti. Sigurnost,kao FUNKCIJA,može se promatrati kao nerazdvojni atribut države, koja ima potrebu VLASTITE i obavezu sigurnosti SVOJIH GRAĐANA. OPĆA SIGURNOST je univerzalan pojam i može se definirati kao „stanje zaštićenosti života na planeti Zemlji općenito, svih prirodnih i društvenih vrijednosti ljudi, materijalnih, kulturnih, i drugih dobara od svih oblika ugrožavanja“. (Grizold A, 1999:51) SIGURNOST se definira i kao osobena mreža subodnosa ljudi prema sredini:-čovjeka prema čovjeku,-čovjeka prema prirodi i-prirode prema čovjeku.

VRSTE OPASNOSTI
PRIRODNOG PORIJEKLA -atmosfera 20% -hidrosfera 40% -litosfera 15% ANTROPOLOŠKOG PORIJEKLA NENAMJER NE AKCIDENTI NAMJERNE -SABOTAŽ E -DIVERZIJ E -TERORIZ

KLASIFIKACIJA SIGURNOSTI:
1. Prema vrstama:

a) b) c) d) e) f)

Individualna, Pravna, Politička, Društvena, Odbrambena ( vanjska ), Unutrašnja.

2. Prema oblicima: a) Ekonomska sigurnost, b) Politička sigurnost,
6

c) Socijalna sigurnost, d) Saobraćajna sigurnost. 3. Prema objektu zaštite: a) Državna sigurnost, b) Javna sigurnost, c) Opća sigurnost d) Kolektivna sigurnost, e) Osobna sigurnost i f) Imovinska sigurnost 4. Oblici ugrožavanja – nesigurnosti: • Vanjska odbrambena nesigurnost, Oružani oblici: a) Oružani pritisci, b) Oružane intervencije c) Oružana agresija. Oružani oblici: a) Sukobi niskog intenziteta, b) Unutarnji nemiri, c) Subverzije, d) Međunarodni terorizam. • Unutarnja nesigurnost, a) Prirodne idruge nesreće, b) Kriminalitet, c) Građanski neredi ( neposlušnost ), d) Psihološko propagadne djelatnosti, e) Sociopatološke pojave, f) Sabotaže, g) Diverzije i terorizam.

POIMANJE SISTEMA

7

Sistem je ono što je sastavljeno, cjelina. Uređena i od raznovrsnih stvari ili saznanja sastavljena cjelina” (Vujaklija, 1976; 882). To je skup entiteta stvarnih ili apstraktnih koji čine jednu cjelinu, gdje svaka komponenta međudjeluje ili je u odnosu sa bar jednom od drugih komponenata. Bilo koji drugi element koji nema odnos ni sa jednom komponentom sistema nije dio tog sistema, nego spada u okolinu sistema. Podsistem je skup elemenata i samostalan sistem, a istovremeno je dio cijelog sistema. „Sistem je izraz grčkog porijekla i u svojoj suštini upućuje na cjelinu čiji elementi funkcioniraju u interesu te cjeline, njene opstojnosti i funkcije. Da bi prevazišli apstrakciju, sisteme uvjetno (prethodno se ogradivši od prostog biologizma) možemo razdijeliti na prirodne i društvene. Nadalje, većinu sistema čine njegovi elementi, dijelovi, koji su i sami sistem, odnosno podsistem više cjeline. Tako je život na Zemlji prirodni sistem sačinjen od nebrojenog niza elemenata (podsistema), čije funkcije su u interesu njihove opstojnosti prirodnog lanca, koji jeste bit života. U njemu je, opet svako ljudsko biće najsloženija karika, sistem za sebe, u funkciji sa drugima“. (Beridan, 2008:48)
SISTEM NACIONALNE SIGURNOSTI

SIGURNOSNA POLITIKA

SIGURNOSNA STRUKTURA

SIGURNOSNO SAMOORGANIZOVANJE

vanjska, odbrambena, privredna, ekološka, zdravstvena, energetska,

VANJSKA ODBRAMBENA STRUKTURA

UNUTRAŠNJA ODBRAMBENA STRUKTURA POLICIJA

ORUŽANE SNAGE

CIVILNA ODBRANA

PRAVOSUDNI ORGANI OBAVJEŠTAJNE I SIGURNOSNE SLUŽBE

CIVILNA ZAŠTITA PRIVREDNA ODBRANA MJERE DJELOVANJA U VANREDNIM SITUACIJAMA NEORUŽANO SUPROSTAVLJANJE AGRESIJI

Siustem sigurnosti može biti: globalni, regionalni ili euroatlanski i nacionalni ili državni.
8

Sistem nacionalne sigurnosti danas u suštinskom smislu predstavalja sintezu svih podsistema u društvu, jer osigurava temeljne uslove za opstanak i razvoj, kvalitetu života i djelovanja u smjeru povećanja otpornosti društva i prirode na ugrožavanja, te otklanjanja posljedica, što ih prouzrokuju izvori ugrožavanja. ( Grizold ). BiH ima vlastiti ( nacionalni ) sistem sigurnosti, koji je pretočen u odgovarajuća dokumenta pod nazivom Sigurnosna politika ( 2003. Godine donijelo Predsjedništvo )i Bijela knjiga o odbrani ( 2005. Godine donijelo Predsjedništvo ).

NACIONALNA SIGURNOST BiH
POLITIKA SIGURNOSTI U OBLASTI VANJSKIH POSLOVA OBRAZOVANJA KULTURE PRAVOSUĐA SOC. ZAŠTITE ODBRANE NAUKE ZDRAVSTVA EKOLOGIJE

STRUKTURA SIGURNOSTI

SIGURNOSNO SAMOORGANIZOVANJE

Helsinsški

Društvo za

Internacuional

Dječija

SISTEM VANJSKE (ODBRAMBENE) SIGURNOSTI

SISTEM UNUTARNJE SIGURNOSTI

PREDSJEDNIŠTVO BiH MINISTARSTVO ODBRANE ZAJEDNIČKI ŠTAB OS BiH
Operativ na komanda Komanda za podršku

VIJEĆE MINISTARA OSA
MINISTARSTVO SIGURNOSTI SEKTOR Z i S

SIPA
Granič na policija

SLUŽBA ZA STRANCE Agencije za: Policijsku podršku, Forenzička SIGURNOSTI NEKIH ispitivanja i vještačenja

Direkcija za koordinacij u

Nacionalna sigurnost BiH CIVILNA ODBRANA U SISTEMIMA NACIONALNE • CIVILNA ZAŠTITA, • Osmatranje i obavještavanje,

DRŽAVA

9

• • • • • •

Protivgradna odbrana, Organi, preduzeća i službe, Proizvođači sredstava i opreme ZiS, Dobrovoljne organizacije građana, Dobrovoljne strukovne organizacije građana Dobrovoljačke snage Civilne odbrane, Vojne snage u funkciji Civilne odbrane Edukacija, stanovništva, omladine, snaga CO

Većina država vrši transformaciju od CIVILNE ODBRANE ka CIVILNOJ ZAŠTITI. ODNOS CZ I CO Civilna odbrana je postojala u BiH samo u vrijeme 1992.-1996. godine. Sadržaj CO u BiH: • Civilna zaštita, • Osmatranje i obavještavanje, • Veze rukovođenja i kriptozaštite, • Planiranje i obuka, • Odbrambene pripreme organa, preduzeća i drugih pravnih subjekata. CO je širi pojam, CZ je glavni dio CO. CO ili CZ se izdvaja iz resora odbrane, uspostavlja se SARADNJA SA ORUŽ.SNAGAMA (C-V odnosi). U RS CZ je izdvojena 1998. godine, a u FBiH 1999. godine. KRATKA GENEZA RAZVOJA CZ-OKOSNICE ZIS • 1932.g. SHS uspostavila, raspad 1941.g. • 1948.g. PAZ, a CZ u FNRJ,SFRJ i raspad, • 1992.g. uspostavljena Civilna odbrana, • 1996.g. uspostavljena CZ Federacije BiH, • 1997.g. uspostavljena CZ RS, • 1998.g. u RS CZ izdvojena iz resora odbrane • 1999.g. u FBiH CZ izdvojena iz odbrane, • 2002.g. RS donijela novi Zakon o CZ, • 2003.g. FBiH donijela Zakon o ZiS,2006.g. je dopunjen zbog reforme odbrane 2005.g. • 2005.g. Ministarstvo sigurnosti obrazovalo Sektor CZ, • 2005.g. Vijeće ministara donijelo Rješenje o izradi Zakona o zaštiti i spašavanju BiH, • 2008.g. donesen Okvirni Zakon o ZiS BiH, • 2009.g. form. Koordinacijsko tijelo BiH za ZiS, a Sektoru CZ promijenjen naziv – Sektor ZiS. • 2009.g. otvoren Operativno komunikacijski centar 112. PREDUVJETI ZA ODGOVOR 1. Organizirano i funkc. OSMATRANJE I OBAVJEŠTAVANJE (rukovođenje),
10

2. Postojanje skloništa i drugih zaštitnih objekata, 3. Educirano i disciplinirano stanovništvo OČEKUJUĆE POSLJEDICE:
a) Ako su ispunjena sva tri uvjeta:

-mrtvih............................... 8%, -povrijeđenih..................... 2%, -nepovrijeđenih................ 90% b) Ako je ispunjen samo prvi uvjet: -mrtvih............................... 23%, -povrijeđenih..................... 17%, -nepovrijeđenih................. 60% c) Ako nisu ispunjeni navedeni uvjeti: -mrtvih............................... 35%, -povrijeđenih..................... 30%, -nepovrijeđenih................. 35% ODGOVOR Na sve izazove prirodnih ili antroploških nesigurnosti država razvija (nacionalni) sistem sigurnosti, sa dva podsistema: • • Sistem vanjske-odbrambene sigurnosti, Sistem unutarnje sigurnosti.

POTREBNA DOKUMENTA 1. Politike, propisi, strategije, 2. Planovi odgovora na opasnosti, 3. Planovi rješavanja eventualnih vanrednih situacija, 4. Planovi upotrebe Oružanih snaga, 5. Planovi C-V saradnje u prirodnim i drugim nesrećama, 6. Planovi međunarodne pomoći u prirodnnim i drugim nesrećama

KLJUČNA LEGISLATIVA SIGURNOSTI 1. Zakon o vijeću ministara,
11

2. 3. 4. 5. 6.

Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH Zakon o obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Zakon o državnoj agenciji za istrage i zaštitu, Zakon o državnoj graničnoj službi, Zakon o odbrani BiH, 7. Sigurnosna politika BiH, ( Predsjedništvo BiH, 8.2.2006 ). 8. Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, 9. Zakon o direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj. UPRAVLJANJE, RUKOVOĐENJE i KOMANDOVANJE OS BiH Organi, tijela, komande: 1. Parlamentarna skupština BiH, 2. Predsjedništvo BiH, 3. Ministarstvo odbrane BiH, 4. Ministar odbrane BiH, 5. Zamjenici ministra odbrane BiH, 6. Zajednički štab Oružanih snaga, 7. Načelnik Zajedničkog štaba OS, 8. Zamjenik načelnika ZŠ OS BiH, 9. Operativna komanda OS BiH, 10. Komandant Operativne komande, 11. Komanda za podršku OS, 12. Komandant Komande za podršku, 13. Stalni komitet za vojna pitanja (SKVP) – privremeni organ, PREDSJEDNIŠTVO BOSNE I HERCEGOVINE MINISTARSTVO ODBRANE BOSNE I HERCEGOVINE ZAJEDNIČKI ŠTAB OS BiH

OPERATIVNA KOMANDA ZA KOMANDA PODRŠKU NADLEŽNOST PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BOSNE I HERCEGOVINE • Proglašava ratno stanje na zahtjev predsjedništva
12

• • • •

Proglašava vanredno stanje na zahtjev predsjedništva ukoliko postoji prijetnja Vrši demokratsku i parlametarnu kontrolu nad OS i svim institucijama odbrane na nivouBiH Donosi zakone koji se odnose na organizaciju, razmještaj, i upotrbu OS Donosi propise o čuvanju tajnih podataka

NADLEŽNOSTI PREDSJEDNIŠTVA • • • • • • • • • donosi odluke konsenzusom i ima vrhovnu K-du nad OS-ma zahtjeva od parlamenta proglašenje ratnog stanja zahtjeva od parlamenta proglašenje vanrednog stanja upućuje OS u operacije u toku rata, vanrednog stanja, i mirovne operacije angažuje OS za pomoć civilnim vlastima i organima u reagovanju na prirodne i druge katastrofe utvrdi nacionalnu zastupljenost u OS odobri organizaciju vojnih snaga za zadatke i misije informiše Parlament o strateškim ciljevima sigurnosti i odbrane usvaja sigurnosnu i odbrambenu politiku BiH.

NADLEŽNOSTI MINISTARSTVA ODBRANE BOSNE I HERCEGOVINE • • • • • • • • • stvaranje i održavanje odbrambenog kapaciteta kako bi se osigurala zaštita suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH, predlaganje budžeta za odbranu BiH i izdavanje odobrenja za rashode iz budžeta BiH za odbranu, organizaciju, opremanje i snabdijevanje OS, reguliranje organizacije i vođenja pukova, njihovih komandi i osoblja, provođenje definiranih politika i smjernica te osiguranje provođenja zakona, ostalih propisa i općihakata iz oblasti odbrane, izvršavanje obaveza u vezi s izgradnjom i održavanjem vojnih i drugih objekata, kao i objekata od posebnog značaja za odbranu BiH, upravljanje i korištenje sredstava namijenjenih za potrebe OS, nabavljanje, čuvanje i obnavljanje rezervnih proizvoda posebne namjene za potrebe OS, izrađivanje kriterija o uvjetima i načinu skladištenja, čuvanja i održavanja naoružanja i vojne opremei brigu o zaštiti materijalnih sredstava i objekata u OS,

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine • predlaže i donosi propise, izdaje direktive i naređenja, koja se odnose na organizaciju, administraciju, osoblje, obuku, opremanje, razmještaj i upotrebu OS kako bi se osigurala maksimalna interoperabilnost u OS i interoperabilnost sa snagama NATO-a, • obavlja ulogu međunarodnog predstavnika BiH za pitanja odbrane na ministarskom nivou, • daje preporuke Predsjedništvu vezano za veličinu i strukturu OS, • daje preporuke Predsjedništvu vezano za organizaciju vojnih snaga za zadatke i misije, Ministar odbrane ima ovlaštenje da nadgleda, prati i vrši inspekciju nad Oružanim snagama kako bi se osiguralo poštivanje ovog Zakona, te njegovih naređenja, uputstava i direktiva. Ministar odbrane imenovat će lica za vršenje inspekcija kako bi se potvrdilo to poštivanje i osigurala transparentnost.
13

Ministar odbrane bit će odgovoran Parlamentarnoj skupštini i njenoj komisiji za odbranu i na njen zahtjev će se pojaviti pred njom i podnijeti izvještaj o pitanjima koja su u nadležnosti Ministarstva odbrane. Ministar odbrane osigurat će učešće i pomoć osoblja Ministarstva odbrane ako se bude tražila podrška parlamentarnim procesima. ZAKONODAVNI I IZVRŠNI ORGANI UPRAVLJANJA SISTEMOM UNUTARNJE SIGURNOSTI • • • Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH,  Granična policija BiH,  Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA),  Služba za poslove sa strancima, Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA), Policije u Bosni i Hercegovini (dva entiteta, Brčko-Distrikta BiH i 10 kantona).
VIJEĆE MINISTARA OSA MINISTARSTVO SIGURNOSTI SIPA GRANIČNA POLICIJA SLUŽBA ZA

• •

DIREKCIJA ZA KOORDINACIJU POLICIJSKIH TIJELA VLADA FBiH FUCZ Kantonal ne uprave Služba CZ općine Službe i refera. MUP FBiH Federaln a Uprava Kantonal ni MUP KOMESAR POLICIJE Policijska stanica VLADA BRČKO DISTRIKTA SEKTOR ODSJEK CZ Službe i referati pravnih Subjekata i MZ VLADA RS MUP RS Republič ka Uprava Regional ni MUP SJB RUCZ Regional na uprava Služba CZ općine Službe i ref.

MINISTARSTVO SIGURNOSTI ( Nadležnosti )

14

• • • • • •

• •

Zaštita međunarodne granice i unutarnjih graničnih prelaza, Spr. i otkrivanje krivičnih djela terorizma, trgovine ljudima, drogom i ostalih krivičnih djela, Međunarodna saradnja u svim oblastima za koje je nadležno, Zaštita osoba i objekata, Provođenje domaćih i međunarodnih aktivnosti u oblasti CZ. Prikuplja i koristi podatke od značaja za sigurnost BiH, Organizira i usaglašava rad MUP entiteta i Brčko Distriktu u sigurnosnoj djelatnosti, Provodi međunarodne obaveze i saradnju u oblasti CZ, koordinira rad entiteta i Bč-D.BiH, Provodi politiku useljavanja, azila i kretanje stranaca.

DIREKCIJA ZA KORDINACIJU POLICIJSKIH TIJELA AGENCIJA ZA POLICIJSKU PODRŠKU KABINET MINISTRA KABINET ZAMJ.MINISTRA SEKRETAR MINISTARSTVA MINISTAR AGENCIJA ZA ŠKOLOVANJE I STRUČNO USAVRŠAVANJE KADROVA GRANIČNA POLICIJA BiH DRŽAVNA AGENCIJA ZA ISTRAGE I ZAŠTITU SLUŽBA ZA POSLOVE SA STRANCIMA SEKTORI MINISTARSTVA ZA:

Pravn ei opće poslov e

Međunaro dna saradnja

Migrac ije

A zil

Zaštitu i spašava nje

Zaštitu podata ka

Zašti tu grani

Saradnj a sa Interpol

Analizu i procjenjivan je

Trgovina ljudima i drogom

Telekomunik acije

Inspektora t

DRŽAVNA AGENCIJA ZA ISTRAGE I ZAŠTITU-SIPA
15

SIPA je upravna organizacija u okviru Ministarstva bezbjednosti BiH, sa operativnom samostalnošću, osnovana radi obavljanja policijskih poslova, a na čijem je čelu direktor i koja se finansira iz Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH. SIPA djeluje isključivo na profesionalnim osnovama, ne zastupajući, ne štiteći niti podrivajući interese bilo koje političke stranke, registrovane organizacije ili udruženja, bilo kojeg konstitutivnog ili drugog naroda u BiH. Nadležnosti SIPA-e:

sprečavanje, otkrivanje i istraga krivičnih djela iz nadležnosti Suda BiH a posebno: organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zločina, trgovine ljudima i drugih krivičnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, te teškog fin. Kriminala
prikupljanje obavještenja i podataka o krivičnim djelima ,te praćenje i analiza bezbjednosne situacije i pojava koje pogoduju nastanku i razvoju kriminaliteta;

• •

• •
• • •

pružanje pomoći Sudu i Tužilaštvu BiH u prikupljanju obavještenja, te izvršavanje naloga Suda i Glavnog tužioca BiH fizička i tehnička zaštita lica, objekata i druge imovine zaštita svjedoka
sprovođenje međun. sporazuma o policijskoj saradnji i drugih međun. instrumenata u njenoj nadležnosti; kriminalistička ekspertiza; ostali poslovi propisani zakonom i drugim propisom Kabinet direktora Odjeljenje za unutarnju kontrolu Odjeljenje za Zaštitu svjedoka DIREKTOR ZAMJENIK DIREKTORA Centar za istraživanje Ratnih zločina Finans.obavještajno odjeljenje Jedinica za specijalnu podršku
Služba za operativnu podršku

Služba za materijal no finansijs ke

Služba za administr . i unutrašnj

Kriminalisti čko istražno odjeljenje

Odjel za obezbjeđenje osoba i objekata

Regional ni ured Sarajevo

Regional ni ured Banja Luka

Regional ni ured Mostar

Regional ni ured Tuzla

Organigram Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) GRANIČNA POLICIJA BOSNE I HERCEGOVINE
16

DGS je upravna organizacija u okviru Ministarstva sigurnosti BiH s operativnom samostalnošću, osnovana radi obavljanja policijskih poslova vezanih za nadzor i kontrolu prelaska granice BiH i drugih poslova propisanih zakonom. DGS se finansira iz Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. Nadležnost DGS-a • • • • • Provođenje odredbi Zakona o nadzoru i kontroli prelaska državne granice kako je propisano tim zakonom; Provođenje odredbi Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu kako je propisano tim zakonom; Sprečavanje, otkrivanje i istraživanje djela koja su propisana krivičnim zakonima u Bosni i Hecegovini kada: Sprečavanje, otkrivanje i istraživanje drugih krivičnih djela na zahtjev nadležnog organa; Sprečavanje, otkrivanje i istraživanje:

Područje odgovornosti DGS-a DGS je nadležan za djelovanje unutar zone koja se proteže do deset kilometara od državne granice. Izvršenje nadležnosti DGS-a može se proširiti van zone, ako se takve nadležnosti provode na vozovima, letjelicama, plovilima. Trenutno ima 89 graničnih prelaza.
OPERACIJE ADMINISTARCIJA SAVJETNI CI DIREKTOR ZAMJENIK DIREKTORA POMOĆNI K
PROFESIONALNI STANDARDI STRATEŠKO PLANIRANJEI ANALIZA

Terens ki ured Grahov o

Terens ki ured Čapljin a

Terens ki ured Višegr ad

Terens ki ured Bijeljin a

Terens ki Ured Gradiš ka

Terenski ured Aerodro m

Centar za obuku Suhodol

Organigram granične policije Bosne i Hercegovine OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNA AGENCIJA BiH ( Nadležnosti ) • Terorizam i međunarodni terorizam,

Centraln i istraživa čki ured

17

• •

• • • •

Špijunaža prema BiH, Sabotaža protiv vlastite infrastrukture, Organizirani kriminal usmjeren protiv BiH, Trgovina drogom oružjem i ljudima, Nezakonita međunarodna proizviodnja oružja za masovno uništenje, Nezakonita trgovina tehnologijom koja je pod Međunarodnom kontrolom, Radnje kažnjive po međunarodnom humanitarnom pravu, Djela organiziranog nasilja ili zastrašivanja.

DEMOKRATSKA KONTROLA SEKTORA UNUTARNJE SIGURNOSTI Čerčil je svojevremeno parlament nazvao radionicom demokratije. Nepostoji niti jedna oblast u društvu i državi koja bi mogla biti nedodirljiva i izvan parlamentarne, odnosno demokratske kontrole.parlament je odgovoran da osigura pravni i finsijsko-materijalni ambijent, popunu personala , i da formira instrumente kontrole provođenja demokratske vlasti.parlamentarna kontrola u sektoru unutarnje sigurnosti ima nadzor nad zakoniti radom, a parlamentarni nadzor se vrši i putem tijela policijske strukture BiH. Sastoji se od: • Nezavisnog odbora • Odbor za žalbe građana • Odbor za žalbe policijskih službenika Opći instrumenti za provođenje parlamentarnog nadzora nad sektorom sigurnosti: iniciranje donošenja zakona, izmjene i dopune postojećih zakona ispitivanje pripadnika izvršnih vlasti pribavljanje dokumenata od izvršne vlasti provođenje parlamentarnih istraga KLJUČNI POJMOVI ZAKON se definira kao “normativni akt države koji po tačno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština, odnosno parlament. Zakon je nakon Ustava najviši i najvažniji pravni akt i svi drugi pravni akti moraju biti s njim u skladu. Zakonodavstvo i legislativa- definiraju se po prethodnom pojmu. Zaštita i spašavanje je oblik pripremanja i učešća nosilaca poslova i zadataka Z i S u odgovoru na prirodne i druge nesreće” ISHODIŠTA ZA DOMICILNU I MEĐUNARODNU LEGISLATIVU a) MKCK, ŽENEVA, 1883.g.
18

• • • •

Odluka o utvrđivanju sile zaštitnice i njenih supstituta Haški pravilnik 1907.g. b) Društvo naroda od 1919.g. Ženevski protokol iz 1925.g. O zabrani hemijskih i bakterioloških sredstava Konvencija o ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima 1929.g. Rezolucija o zabrani bombardiranja civilnog stanovništva c) OUN Deklaracija o zabrani rata Povelja OUN od 24.10.1945.g. Četiri ženevske konvencije od 12.08.1949.g. i dva Dopunska protokola iz 1977.g. DOPUNSKI PROTOKOL UZ ŽENEVSKE KONVENCIJE OD 10.06.1977
• • • • • •

definirana je CZ utvrđen status osoba, objekata i transportnih sredstava koje nose obilježja CZ utvrđen status CZ na PZT utvrđen status neutralnih država koje pružaju pomoć CZ u državama koje su u sukobu utvrđen način prestanka statusa pripadnika CZ, objekata ili transportnih sredstava koja mjenjaju namjenu utvrđen način zaštite vojnih jedinica i drugih snaga koje su pridodate CZ

ZAKONODAVSTVO BOSNE I HERCEGOVINE Propisi na državnom nivou Osim ustava postoji 10 zakona značajnih za zaštitu i spašavanje • Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave BiH • Okvirni Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća: a) ispunjavanje međunarodnih obaveza i ostvarivanje saradnje u provođenju ZiS nadležnosti institucija i tijela BiH u ZiS b) usklađivanje djelovanja institucija i tijela BiH, entitetskih upr. i organa CZ Brčko-Distrikta c) Operativno-komunikacijski centar BiH – 112 d) donošenje i usklađivanje planova i programa Z i S e) javno informiranje i odnosi s javnošću f) finansiranje g) Dani ZiS – CZ BiH PROPISI U BOSNI I HERCEGOVINI Federacija BiH
19

Pored Ustava FBiH doneseni su svi potrebni propisi i objavljeni u Zbirci propisa početkom 2007.g. Donešeni su zakoni u drugim oblastima ZiS. Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, Sl. novine FBiH, broj:39/03 i 22/06. Republika Srpska Ustav, Zakon o CZ i 13 zakona o različitim oblastima. Brčko-Distrikt Bosne i Hercegovine Statut Brčko-Distrikt, 8 zakona u različitim oblastima (zdravstvenoj zaštiti, životnoj sredini, zaštiti prirode, vode, zraka i dr.), Brčko-Distrikt nema propis o ZiS. Entitetski zakoni su kompatibilni što omogućava funkciju Z i S BiH. ZAŠTITA I SPAŠAVANJE KAO DIO SISTEMA UNUTARNJE SIGURNOSTI U poslijeratnom vremenu možemo izvući dvije bitne odrednice za CZ u odnosu na bivši sistem organizacije CZ: • CZ je izdvojena iz sistema odbrane, • U sistem CZ uključeni su organi preduzeća i službe koje se po prirodi svoje redovne djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem.
SISTEM ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

VLADIN SEKTOR

NEVLADIN SEKTOR PRAVNI SUBJEKTI

JAVNE USTANOVE

MINISTRAST VO SIGURNOSTI

OSTALA MINISTARSTV A

UDRUŽENJ A GRAĐANA

HUMANITARNAE ORGANIZACIJE

ELEKTROPRIVREDA, VODOPRIVREDA, RUDNICI, HEMIJSKA INDUSTRIJA, FARMACEUTSKA INDUSTRIJA, TELEKOM, ITD...

POLOŽAJ CZ U SISTEMU ZiS BiH • CZ je okosnica sistema zašite i spašavanja
20

CZ je dio vladinog sektora

ELEMENTI SISTEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U FBiH • Lična i uzajamna zaštita • Mjere zaštite i spašavanja • Štabovi CZ • Povjerenici • Službe ZiS • Jedinice CZ • Rukovođenje i upotreba snaga i sredstava CZ CZ u RS • Lična i uzajamna zaštita • Mjere CZ • Štabovi i povjerenici CZ • Službe, jedinice i timovi CZ • Rukovođenje i upotreba snaga CZ SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA - Komunalna služba, - Služba za RHB zaštitu, - Aktivnosti na vodi ipod vodom, - Gorske službe spašavanja, - Hidrometeorološka služba, - Seizmografska služba, - Poljoprivredna služba, - Ekološke službe i pokreti, - Zdravstvena služba, - Veterinarska služba, - Vatrogasna služba, - Crveni križ/krst – polumjesec. Kad se zaključe sporazumi udruženja i nevladine organizacije stiču status službe za Zaštitu i spašavanje. Ovi organi angažuju se po Naredbi nadležnog organa rukovođenja za djelovanje u prirodnim i drugim nesrećama u slijedećim situacijama: • • Kada nastanu opasnosti koje mogu dovesti do prirodne i druge nesreće, Kada nadležni organ Odlukom proglasi stanje prirodne ili druge nesreće.

MEĐUNARODNA LEGISLATIVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Ujedinjene nacije
21

• • •

• •


Deklaracija o zabrani rata, Povelja OUN od 24.10.1945, Četiri Ženevske konvencije od 12.08.1949.g. i Dva Dopunska protokola iz 1977.g., Rezolucija GS OUN o jačanju kapaciteta za odgovor na prirodne i druge katastrofe 1991.g., Konvencija o zabrani razvijanja proizvodnje, gomilanja i korištenja hemijskog oružja i o njegovom uništenju 1993.g., Smjernice iz Osla o upotrebi vojnih i civilnih sredstava u odgovoru na katastrofe prirodnog porijekla 1994.g., Smjernice iz Brisela o upotrebi vojnih i civilnih sredstava u odgovoru na složene vanredne situacije (MCDA, 2003.g.), Hyogo Okvirni akcioni plan za period 2005.-2015. o otpornosti nacija/društva na katastrofe 2005.g., Rezolucija GS OUN o redukciji rizika katastrofa 2006.g.

NATO • • • Okvirni dokument PfP (Brisel, 10.01.1994.) EAPC politika o povećanoj praktičnoj saradnji na polju međunarodne pomoći u katastrofama i SOP za djelovanje u EADRU (2008.) Memorandum o razumjevanju o olakšanju vitalnog prekograničnog civilnog transporta (BiH pristupila 2008.)

EUROPSKA UNIJA •

Pet Rezolucija VEZ o saradnji u oblasti CZ u prirodnim i tehnološkim katastrofama od 1987.1991. Šest Rezolucija i odluka o jačanju CZ i saradnji država u CZ i uvođenju broja 112 za hitne situacije

PERSPEKTIVE DOMICILNE I MEĐUNARODNE LEGISLATIVE Zajednički problem svih država na lokalnom, regionalnom i globalnom nivou je ugroženost života na planeti Zemlji. Potrebno je zajedničko pravno uređenje, planiranje, programiranje i odgovor na prirodne i druge katastrofe. Nesreće sa prekograničnim efektima veoma su prisutne te da se odgovor na takve izazove mora organizirati na principu nesmetane prohodnosti i tranzita snaga i sredstava ZiS. KARAKTERISTIKE CZ BIVŠE SFRJ • Snažan uticaj bivšeg SSSR i država socijalističke zajednice,
22


• •

Uticaj jednopartijskog političkog sistema, Dominantna orijentacija priprema CZ za djelovanje u ratu, Princip masovnog učešća građana u snagama Civilne zaštite, Pokušaj podruštvljavanja odbrane (i CZ).

ISKUSTVA CIVILNE ZAŠTITE BIVŠ SFRJ Pozitivno: • • • • Dobro ili potpuno normativno-pravno uređen sistem, Dobro riješeno pitanje finansiranja CZ, Zadovoljavajući fond i dostupnost struč.literature pripadn. CZ, Naučni skupovi, sajmovi sredstava i opreme CZ.

Slabosti: • • • • • • Nametnuto masovno učešće građana u jedinicama i štabovima CZ (15%), Nedovoljna MT opremljenost, iako je finansiranje dobro riješeno, Organi i službe redovnih djelatnosti nisu bili u sistemu zaštite i spašavanja, Dominantna orijentacija priprema za rat, Neriješen sistem veza rukovođenja u CZ, Neriješena logistička podrška snaga CZ.

PRIJEM CIVILNE ZAŠTITE BiH U ICDO ICDO-Međunarodna organizacija CO (CZ) je međudržavna vladina organizacija formirana 01. marta 1972.g. Okuplja države koje su prihvatile Ustav ICDO, međunarodne kovencije, protokole i sporazume i uskladile svoje ponašanje s ovim aktima. BiH je članica ICDO, zato što je: •

• •

nakon međunar. priznanja donijela vlastitu legislativu; prihvatila 18.09.1992.g.30 akata međunarodnog humanitarnog prava; uskladila ponašanje sa ovim aktima; prihvatila 29.03.1994.g. Ustav ICDO; na konferenciji ICDO u Amanu 03.-05.04.1994.g. BiH je primljena u članstvo ICDO kao 43.punopravna članica

DEJTONSKO FUNKCIONIRANJE CZ U BiH • • CZ pruža pomoć po Aneksu-7; CZ se angažira na deminiranju;
23

• • • • • •

do 2000.g. imali smo 2 odvojena sist.CZ, u decembru 1998.i aprilu 1999.g.počele su aktivnosti na uspostavi entitetske saradnje i zajedničkom djelovanju CZ; Sporazum o saradnji u ostvarivanju zadataka Civilne zaštite zaključen je 2000.-2001. god; Aktivnosti u Paktu stabilnosti za JI Europu; Aktivnosti u CMEPC SEE: Stvaranje i jačanje državnog nivoa CZ.

ZAJEDNIČKO DJELOVANJE U KATASTROFI Vlada Federacije BiH i Vlada Republike Srpske zaključile su „SPORAZUM O SARADNJI U OSTVARIVANJU ZADATAKA CIVILNE ZAŠTITE“. Sadržaj Sporazuma: • • • • Zajedničko planiranje i provođenje preventivnih mjera zaštite od poplava, zemljotresa, radiološke opasnosti, zaraznih bolesti, kulturnih i dr. opasnosti i nesreća; Međusobno obavještavanje o opasno-stima, nastanku i posljedicama tih opasnosti; Međusobna pomoć na zaštiti i spaša-vanju iasanaciji terena; Zajedničko obrazovanje i osposobljava-nje snaga i subjekata CZ kroz informativne sastanke, kurseve, seminarei druge vidove obuke, te izvođenje zajedničkih vježbi.

Entiteti su riješili procedure za zajedničko djelovanje cz i oružanih snaga u prirodnim i drugim nesrećama. CIVILNA ZAŠTITA U BiH Civilnu zaštitu u BiH sačinjavaju: CZ FBiH, CZ RS i CZ Brčko Distrikta BiH.

ELEMENTI CZ FBiH lična i uzajam. zašt.

mjere ZiS, štabovi CZ, povjerenici cz, službe CZ, jedinice CZ, rukovođ.i upotreba snaga i sredst.CZ.

ELEMENTI CZ RS lična i uzajam. zašt.

mjere CZ, štabovi i povjer. CZ, službe,jed.,timovi CZ, rukovođenje i upotr. snaga i sredst.CZ.

CZ Brčko Distrikta BiH FINANSIRANJE I MATERIJALNO-TEHNIČKO OPREMANJE uspostavljena je od 01. januara 2003.g. Radila po privremenim propisima do donošenja Okvirnog Zakona o ZiS.U završnoj fazi je Zakon o ZiS Brčko Distrikta Finansiranje:
24

U Federaciji BiH Budžet Fed,kant,općina; sredstva pravnih subjekata, dobrovoljni prilozi, međunarodna pomoć, drugi izvori po Zakonu

U Republici Srpskoj Budžet RS,grada,opština dobrovoljni prilozi, međunarodna pomoć, drugi izvori po Zakonu

Materijalno-tehničko opremanje • • • Osloncem na postojeću materijalnu bazu službi zaštite i spašavanja; Izuzimanjem - raspoređivanjem MTS iz popisa; Nabavkom.

Obuka i osposobljavanje u oba entiteta provodi se po programima Federalne, odnosno Republičke uprave CZ. Formiraju se nastavni centri za obuku.
VIJEĆE MINISTARA MINISTARSTVO SIGURNOSTI VLADA FEDERACIJE FEDERALNA UPRAVA CIVILNE ZAŠTITE VLADE KANTONALNA KANTONALNE UPRAVE CIVILNE ZAŠTITE NAČELNICI OPĆINA VLADA DISTRIKTA BRČKO ODJEL ZA JAVNU SIGURNOST ODSJEK CIVILNE ZAŠTITE
ORGANI, SLUŽBE I REFERENTI MZ I PRAVNIH SUBJEKATA

VLADA REPUBLIKE SRPSKE MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA REPUBLIČKA UPRAVA CZ 2 GRADSKE VLADE GRADONAČELNICI

IZVRŠNI ORGANI OPĆINA UPRAVLJANJE I RUKOVOĐENJE SISTEMOM UNUTARNJE SIGURNOSTI

PrviOPĆINSKE SLUŽBE elementi državne strukture i upravljanja sa državnog nivoa pojavili su se obrazovanjem CIVILNE ZAŠTITE ministarstva sigurnosti BiH 2003. Godine i organizacijske jedinice ( sektor ) za CZ.
UPRAVNI ODBORI PRAVNIH SUBJEKATA
ORGANI, SLUŽBE I REFERENTI MZ I PRAVNIH SUBJEKATA

SLUŽBE CZ OPĆINA
UPRAVNI ODBORI PRAVNIH SUBJEKATA

SLUŽBE I REFERATI PRAVNIH SUBJEKATA

25

KOORDINACIONO TIJELO BOSNE I HERCEGOVINE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE Vijeće ministara BiH formira Koordinaciono tijelo Bosne i Hercegovine za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Bosni i Hercegovini, kojeg čine predstavnici:     Vijeća ministara BiH – (devet članova) Vlade Republike Srpske - (pet članova) Vlade Federacije Bosne i Hercegovine – (pet članova) Vlade Brčko Distrikta – (dva člana)

Koordinacijsko tijelo je stručno operativno tijelo Vijeća Ministara BiH nadležno za :
• • •

predlaganje VM na zahtijrv entiteta ili disrikta da proglasi stanje prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH i prestanak tog stanja, Predlaganje VM da donese odgovarajuće odluke iz svoje nadležnosti, Davanje preporuka nadležnim institucijama i tijelima BiH,
26

• •

Koordiniranje aktivnostima u ZiS sa institucijama i tijlima BiH, Praćenje provođenja mjera i podnošenje izvještaja o aktivnostima VM.

KOORDINACIJSKO TIJELO BOSNE I HERCEGOVINE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE FEDERALNI ŠTAB CIVILNE ZAŠTITE 10 KANTONALNIH ŠTABOVA CZ OPĆINSKI ŠTABOVI CZ ŠTABOVI CZ MJESNIH ZAJEDNICA ŠTABOVI CZ PRAVNIH SUBJEKATA ŠTAB CIVILNE ZAŠTITE BRČKO-DISTRIKTA ŠTABOVI CZ MJESNIH ZAJEDNICA ŠTABOVI CZ PRAVNIH LICA REPUBLIČKI ŠTAB CIVILNE ZAŠTITE 2 GRADSKA ŠTABA CIVILNE ZAŠTITE OPĆINSKI ŠTABOVI CIVILNE ZAŠTITE ŠTABOVI CZ MJESNIH ZAJEDNICA ŠTABOVI CZ PRAVNIH SUBJEKATA

AKTIVNOSTI ŠTABA CIVILNE ZAŠTITE

PRIJE NASTANKA PRIRODNE ILI DRUGE NESREĆE

POSLIJE NASTANKA PRIRODNE ILI DRUGE NESREĆE

PREVENCIJA OLAKŠAVANJE PRIPRAVNOST

ODGOVOR OPORAVAK RAZVOJ

KORACI U RADU OPĆINSKOG ŠTABA CZ
SPREMNOST • • • • •

Prijem odluke, Proučavanje i shvatanje problema, Preduzimanje hitnih mjera, Određivanje rokova za izvršenje zadatka, Procijena situacije na terenu,
27

• •

Donošenje odluka i izdavanje naređenja, Monitoring i kontrola.

STRUKTURA OPĆINSKOG ŠTABA CIVILNE ZAŠTITE

K O M A N D A N T Zamjenik načelnika općine NAČELNIK Šef Službe CZ općine

ČLANOVI OPĆINSKOG ŠTABA CZ: -za obuku i informacije -za mjere Z i S koje su na osnovu procjene utvrđene odlukom -dio profesionalnog jezgra Službe CZ -predstavnik Crvenog polumjeseca/križa/krsta

Povjerenik CZ je inicijator, pokretač i predlagač mjera i aktivnosti koje treba preduzeti u fazi priprema, u prevenciji i djelovanju u prirodnim i drugim nesrećama. Povjerenik je organ rukovođenja oličen u jednoj osobi sa ovlaštenjima da rukovodi ljudima i da angažira sredstva za ličnu i uzajamnu zaštitu i provođenje mjera zaštite i spašavanja u životnim i radnim sredinama. U sredinama u kojima se ne formira štab CZ imenuje se povjerenik civilne zaštite. Ko može biti povjerenik CZ? • • • •

psiho-fizički zdrava i sposobna osoba za službu u CZ; pripadnost životnoj ili radnoj sredini u koju se imenuje; da ima ugled u sredini u kojoj će vršiti dužnost povjerenika; da ima što viši nivo stručne spreme; da ima organizacijske i druge sposobnosti i osobine ličnosti. POVJERENIK CIVILNE ZAŠTITE

U ŽIVOTNOJ SREDINI -u stambenoj zgradi, -u ulici, -u naselju, -u selu ili zaseoku.

U RADNOJ SREDINI -u organima izvršne vlasti, -u pravosudnim organima, -u javnim

28

ZADACI POVJERENIKA CZ • • • • • • • • • • vode evidenciju građana (zaposlenika) u sredini za koju su imenovani; vode evidenciju o osposobljenosti i opremljenosti građana za ličnu i uzajamnu zaštitu; vode evidenciju o rasporedu i zaduženjima građana za zadatke zaštite i spašavanja; vode evidenciju o kapacitetima i stanju skloništa i zaklona; vode evidenciju o stanju i ispravnosti sredstava i opreme za ličnu i kolektivnu zaštitu, te kućnih instalacija i komunalne infrastrukture; raspoređuje stanare ili zaposlenike u grupe za sklanjanje; organiziraju distribuciju humanitarne pomoći, dok te poslove ne preuzmu redovni organi; informiraju osobe u skloništu o stanju na terenu; vrše informiranje štabova i drugih organa o stanju osoba u skloništu; izrađuju i ažuriraju planove zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nasreća u kojima imaju zadatke za 4 situacije: o za prevenciju, o za odgovor-operativno djelovanje, o za asanaciju, oporavak, obnovu i razvoj.

DOMICILNI ŠTAB CIVILNE ZAŠTITE Štab CZ entiteta, kantona, gradske zajednice ili općine na čijoj je teritoriji nastala prirodna ili druga nesreća. To je centralni štab CZ koji na određenom prostoru rukovodi akcijama zaštiote i spašavanja.

U velikim katastrofama izvještavanje se vrši po UN standardu. ELEMENTI IZVJEŠTAJA SU: 1. SITUACIJA U POGOĐENOJ DRŽAVI: - vrsta katastrofe
29

- zahvaćeno područje (obim katastrofe) - uzroci - procjena razvoja situacije. 2. VLASTITI ODGOVOR: - šta preduzima lokalna i nacionalna vlast, - administrativne mjere, - limitirajući faktori. 3. MEĐUNARODNI ODGOVOR: - međunarodni resursi, - koordinacija pomoći po mikrolokacijama, - limitirajući faktori. 4. DOSTAVLJENA POMOĆ: - prioritetne potrebe, - logistička distribucija, - mogući izvori humanitarne pomoći. 5. OSTALE INFORMACIJE: - odnose se na specifične potrebe zbog posljedica velike nesreće. Organi upravljanja-vlasti trebali bi izvještavati po ovim standardiziranim elementima. ODLUKA O PROGLAŠENJU STANJA PRIRODNE ILI DRUGE NESREĆE Pravna radnja zasnovana na Zakonu o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prir.i drugih nesreća, procjeni i planu zaštite i spašavanja. Donosi je nadležan organ upravljaja na nivou općine, kantona, entiteta, Brčko – Distrikta BiH i države BiH. Može se odnositi na: prirodnu ili drugu nesreću. Obim zahvaćene teritorije: dio ili cijela teritorija jedne općine, dvije ili više općina, dio ili cijeli kanton, više kantona ili cijelo područje Federacije BiH;

Primjerak Odluke kada se proglašava stanje prirodne nesreće od poplava i klizišta: (akt upravljanja) Na osnovu člana 29.tačka 7. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (Sl.novine FBiH, br.39/03 i 22/06), a u vezi sa nastalom situacijom usljed otapanja snijega i višednevnih kišnih padavina, pove- ćanja vodostaja rijeka, djelovanja površinskih i podzemnih voda na području općine, donosim, O D L U K U
30

O PROGLAŠENJU STANJA PRIRODNE NESREĆE OD POPLAVA I KLIZIŠTA U MJESNIM ZAJEDNI-CAMA_____________________________________ 1.Proglašava se stanje prirodne nesreće na dijelu općine__________ u MZ______,_____,____. U vezi sa nastalim stanjem ODMAH PREDUZETI:
2.Aktivirati Općinski štab CZ, a po potrebi i druge službe općine, službenike i namještenike, čije je angažiranje neophodno radi provođenja operativnih mjera zaštite i spašavanja i asanacije terena. 3.U Općinskom štabu CZ načelik je dužan organizirati neprekidno dežurstvo, osigurati protok informacija putem Operativnog centra i uspostaviti odnose s javnošću. 4. Općinski štab CZ će, prema ocjeni razmje-re nesreće koja je zahvatila područje općine, procijeniti obim angažiranja ljudi i materijalnih dobara i narediti akktiviranje i upotrebu snaga i sredstava Civilne zaštite. 5. Na ugroženom području akcijama ZiS ruko- vodi Općinski štab CZ, a zadaci savjeta i štabova CZ MZ definirat će se posebnim aktima rukovo-đenja. 6. Na osnovu praćenja stanja na ugroženom području Općinski štab CZ će aktivirati sve snage i sredstva općine, zatražiti pomoć drugih općina i pomoć Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. 7. Općinski štab CZ ovlašten je da angažira snage i sredstva na ZiS od opasnosti koje se naknadno pojave i imaju larakter druge nesreće (tehnološki akcident, diverzantska aktivnost i s.). 8. Obavezuju se druge općinske službe da Općinskom štabu CZ pruže potpunu podršku i pomoć: u medicinskom zbrinjavanju, zadovoljava-nju logističkih i komunalnih potreba, te snabdije-vanja stanovništva. 9. Služba CZ, u sradnji sa ostalim općinskim službama dužna je pratiti i izvršiti sve finansijske obaveze za angažirane građane, pripadnike orga-na, službi i snaga CZ, a odnose se na osiguranje, plaće, prijevoz i ishranu, te za angažirana, ošteće-na ili uništena materijalna sredstva. 10. Za izbjegavanje, neodazivanje ili samovo-ljno napuštanje dužnosti u toku trajanja službe u civilnoj zaštiti preduzeti sankcije po zakonu, što se kod sudova treba smatrati hitnim postupkom. 11. Općinska Komisija za procjenu šteta će djelovati u skladu s Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća (Sl.novine FBiH, broj:75/04), izvrš-iti evidentiranje i procjenu nastalih šteta, te u skladu s propisanom procedurom, proslijediti nadležnim državnim organima. 12. Odluka stupa na snagu ODMAH, a bit će objavljena u sredstvima javnog informiranja.

DOSTAVITI: -Općinskom Štabu CZ, OPĆINSKI NAČELNIK -Svim općinskim službama, _____________________ -Sredstvima javnog inform. -a/a NAREDBA O UPOTREBI SNAGA I SREDSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA ZAŠTITI I SPAŠAVANJU 1. Pravni osnov za donošenje: Zakon i Odluka o proglašenju stanja prir.i dr. nesreće; 2. Nadležan organ za donošenje Naredbe je Štab CZ određenog nivoa; 3. Na državnom nivou dužnosti Štaba vrši KOORDINACIJSKO TIJELO BiH ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE. Primjerak Naredbe o upotrebi snaga i sredstava civilne zaštite na zaštiti i spašavanju
31

(akt rukovođenja) Na osnovu člana 108. tačka 1. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (Sl.novine FBiH, broj: 39/03 i 22/06), tačke 4. Odluke o proglašenju stanja prirodne nesreće na području općine _________,broj:________od___________,Općinski štab Civilne zaštite______________, donio je, N A R E D B U O UPOTREBI SNAGA I SREDSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA ZAŠTITI I SPAŠAVANJU 1.Aktivirati štabove civilne zaštite na području općine___________ i uvesti neprekidno dežurstvo. 2.Aktivirati službe zaštite i spašavanja, uvesti stalno dežurstvo uz obavezu neprekidnog praće-nja stanja u oblasti za koju su obrazovane i redo- vnu razmjenu informacija sa operativnimcentrom civilne zaštite općine_____________. 3.Građani i pravni subjekti dužni su na pismeni zahtjev organa civilne zaštite staviti na raspolaganje materijalno sredstvo u ispravnom stanju, koje će se staviti u funkciju zaštite i spašavanja. 4.Uvodi se neprekidan rad Operativnog centra civilne zaštite u trajanju 24 sata. 5. Mobilizirati povjerenike civilne zaštite i preko njih ostvariti funkciju rukovođenja u okviru lične i uzajamne zaštite i provođenja mjera zaštite i spašavanja. 6. Aktivirane snage i subjekti sistema zaštite i spaašavanja će redovno izvještavati o stanju na ugroženom području o potrebi povećanja ili smanjenja aktiviranih snaga i sredstava. 7. Naredba stupa na snagu ODMAH i ostaje na snazi do donošenja Odluke o prestanku stanja prirodne ili druge nesreće na području općine______________. DOSTAVITI: -Svim štabovima CZ, KOMANDANT -Službama zaštite i spašavanja, OPĆINSKOG ŠTABA CIVILNE ZAŠTITE -Sredstvima javnog informiranja, _________________________________ -a/a PRAVNE POSLJEDICE DONOŠENJA AKATA RUKOVOĐENJA I UPRAVLJANJA Na dijelu ili cjelokupnom području koje je zahvatila prirodna ili druga nesreća, kada nadležan organ upravljanja (općinski načelnik ili vlade na višim nivoima vlasti) proglasi takvo stanje nastaje pravna situacija u kojoj se treba i može: •
• • • •

vršiti aktiviranje snaga i sredstava CZ, vršiti aktiviranje pravnih subjekata: organa i službi koji se po prirodi redovne djel. bave ZiS aktivirati građane na provođenju lične i uzajamne zaštite i provođenju mjera ZiS, vršiti izuzimanje mater. sred. koja su u vlasništvu pravnih subjekata ili građana,, aktivirati rad komisija za evidentiranje i proc. šteta nastalih prirodnom ili drugom nesrećom,
32

• • • • •

zahtijevati dodatnu finansijsku i MT pomoć, tražiti pomoć snaga i sredstava susjednih subjekata, tražiti pomoć Oružanih snaga, uspostavit neprekidnu funkciju Operativnih centara CZ, uspostaviti stalne oblike odnosa s javnošću

CIVILNO-VOJNA SARADNJA U OSTVARIVANJU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA „Esencijalni dijalog i interakcija između civilnih snaga ZiS, humanitarnih organizacija i vojnih aktera pomoći, koji je neophodno postići da bi se zaštitili i unaprijedili huma-nitarni principi, izbjegla konkurencija,smanji- la nekonzistentnost i kada je to god moguće, ostvarili zajednički ciljevi“. (Međuagencijski stalni komitet UN,2004:15; Referentni dokument) Interaktivan proces civilnih i vojnih stru-ktura, Dopunskim protokolom 1977.g. uz Žene-vske konvencije uređeno je da se nac. OS mogu angažirati u prirodnim i drugim nesrećama kao pomoć civilnim strukturama, odnosno CZ, Oružane snage BiH mogu se angažirati: • • • pomoć civilnim organima u reagira-nju na prirodne ili druge nesreće, protuminsko djelovanje u BiH, ispunjavanje međunarodnih obaveza BiH“. (Zakon o odbrani BiH)

MEĐUNARODNA POMOĆ U PRIRODNIM I DRUGIM KATASTROFAMA Organizacija Ujedinjenih macija ( OUN ) je opća međunarodna organizacija država, osnovana 1945. Godine u San Francisku radi održavanja i zaštite mira i sigurnosti u svijetu, mirnog riješavanja svih sporova, razvijanje saradnje u svim oblastima života, radi stvaranja humanih odnosa među ljudima. Sistem organizacije UN za humanitarne poslove u prirodnim ili drugim nesrećema Organizacijski dijelovi ovog sistema su:
 UN DMT - Tim UN za upravljanje u katastrofama, 33

     

UN OCHA – Ured za koordinaciju humanitarnih poslova, UNDP – Program UN za razvoj, UNHCR – Visoki komeserijat UN za izbjeglice, UNICEF – Fondacija UN za djecu, WFP – Svjetski program hrane, WHO – Svjetska zdravstvena organizacija.

CRVENI KRIŽ Crveni križ međunarodna je humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi. Utemeljio ju je Henry Dunant. U svakoj državi postoji samo jedan nacionalni Crveni križ (koji se dijeli na gradske i općinske organizacije itd.), a nacionalna društva ujedinjuju se u Međunarodnu federaciju Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Osnovna načela na kojima se zasniva i djeluje su:        Humanost, Nepristrasnost, Neutralnost, Nezavisnost, Dobrovoljnost, Jedinstvi i Univerzalnost.

Humanitarna intervencija i globalizacija  Svijet u kojem živimo-karakteristike modernosti: sigurnost i opasnost, povjerenje i rizik;  Razdvajanje prostora-vremena?;  Refleksivnost modernog društvenog života- činjenica da se društvene prakse neprestano ispituju i mijenjaju;  “Upotreba istorije da bi se pravila istorija” je fenomen modernosti

Šta je humanitarna intervencija      Sa aspekta motiva i sredstava moguće definicije: Kada je pojedinac u pitanju; Kada je grupa u pitanju; Kada je država u pitanju; Konsekvencijalizam i humanitarne intervencije ( realizam i pluralizam)

Koncept humaniratne intervencije aspekti za donošenje odluke

34

1. Pod kojim okolnostima se intervenira u korist osobe/osoba ugroženih nasiljem. Ko treba da bude zaštićen (ko je moj “bližnji” i od kojih nedaća) 2. Ko treba da interveniše? Ko je “ti” kojem je zabranjeno da stoji dokono po strani kada je drugi u opasnosti; 3. Šta to moramo da učinimo da učinimo da bismo izbjegli optužbu da stojimo dokono po strani? Šta ne smijemo da učinimo, odnosno koja ograničenja moramo da uzmemo u obzir prilikom pružanja pomoći. Kada je intervencija dopustiva Intervenisati ili ne? Kada je dopustivo, a kada je dužnost primijeniti silu protiv nasilnika; Opšti moral; “Stanje opšteg morala je u principu da svaka osoba mora da poštuje djelatnost svake druge” (Kantov princip poštenja);  Prirodno pravo-H. Grociiju “Da se ljudska bića uzdržavaju od međusobnog povređivanja, ali ne nalaže da jedni drugima pomažu”     Vjerski aspekti-osnova za humanitarnu intervenciju “Zato se natječite da jedni druge u dobrima preteknete” ( 5:48, Sure El-Bekare); “Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i bogobojaznosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; “ ( 2, Sura El-Maide); “Ako je jedna osoba u mogućnosti da spase drugu, a ne spase je, ona se ogrešuje o zapovjest: Ne stoj dokono kraj krvi bližnjeg svog” Mišna Tora, XI U moralnom učenju Crkve svaka vojna agresija se prosuđuje kao moralno zlo; zakonita odbrana, međutim drži se dopuštenom i ponekad nužnom” Papa Ivan Pavao II, citirano po T. Jozić, Društvena teoločka etika, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 2000, str.73 “Samo Bog, vrhovno Dobro, tvori postojanu osnovicu i nezmjetljiv uvjet moralnosti, dakle zapovijedi, a poglavito negativne zapovjedi koje uvijek i u svakom slučaju zabranjuju ponašanje i čine koji nisu u skladu s osobnim dostojanstvom svakog čovjeka” eniklika Ivana Pavla II, Veritatis splendor-Sjaj istine iz 1993. Ko treba da interveniše  Susjed?  Onaj ko ima moć i silu?  Da li se treba odobriti humana intervencija od strane relevantnih pravnih subjekata;  Ima li sumnji da će postupak “humanitarne intervencije” biti zloupotrebljen? Koja su sredstva za humanu intervenciju  Diplomatska sredstva;  Efikasna i moralno dopustiva sredstva;
35

 Mediji, njihova važnost i uloga;  Sila; Humanitarna intervencija i pravo  Sa aspekta prava unutar države(kroz analizu nekih odredbi Krivičnog zakona);  Dva cilja: dobrobit i kohezija zajednice koja donosi, tumači i primjenjuje zakone i dobrobit pojedinaca koji su članovi te zajednice  Sa međunarodnog prava KRIVIČNI ZAKON BOSNE I HERCEGOVINE
 Krivično djelo je protupravno djelo koje je zakonom propisano kao krivično djelo, čija su 


obilježja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana krivičnopravna sankcija; Krivično djelo može se učiniti činjenjem ili nečinjenjem; Krivično djelo je učinjeno nečinjenjem kad je učinilac koji je pravno obavezan spriječiti nastupanje zakonom opisane posljedice krivičnog djela to propustio učiniti, a takvo je propuštanje po djelovanju i značenju jedanko učinjenju tog krivičnog djela činjenjem. Nije krivično djelo ono djelo koje je učinjeno u nužnoj odbrani. Nužna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da učinilac od sebe ili drugog odbije istovremeni ili direktno predstojeći protupravni napad, a koja je srazmjerna napadu. Krajnja nužda postoji kad je djelo učinjeno da učinilac od sebe ili drugog otkloni istovremenu ili direktno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pritom učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo. Nema krajnje nužde ako je učinilac bio dužan izložiti se opasnosti.

Međunarodno pravo- Povelja Ujedinjenih nacija  Povelja UN je ugovor koji je formalo prihvaćen od strane skoro svih zemaalja na svijetu;  To eksplicitno i implicitivno slaganje predstavlja proces donošenja rezolucija i odluka kojim su oni koji se slažu saglasni da prihvate određeno pravilo kao “obavezujuće”  Nadležnost i djelovanje Vijeća sigurnosti;

Humanitarne intervencije u prirodnim, tehnničkim i drugim katastrofama

OCHA - Office for the Coordination of Humanitarian Affairs

36

37

38

Umjesto zaključka Svijet u dilemi ili Dilema u Svijetu Modernost ili postmodernost? Mnogo potlaćenih i ubijenih ljudi; ljudi, žene i djeca koji umiru od zaraze i gladi koje su možda namjerno izazvane i koje se “lako” mogu spriječiti; brojne očajne izbjeglice- nikome od njih nećemo pomoći deklamajući dubokoumne principe, već spremnošću da humano intervenišemo i podržavamo sve one koji to mogu i trebaju da čine, bilo na individualnom, grupnom i međunarodnom nivou.

PRILOG: Primjer testa iz predmeta upravljanje sistemom zaštite i spašavanja
39

Karakteristike upravljanja?

1. 2. 3. 4.

Transmisioni karakter Dinamičnost Dvojaki karakter pravila koja se regulišu Kontinuitet

Funkcije upravljanja ljudskim potencijalima? 1. 2. 3. 4. 5. 6. Planiranje Organizovanje Rukovođenje Komandovanje Koordinacija Kotrola 1.PLANIRANJE 2.ORGANIZOVANJE I SELEKCIJA KADROVA 3.USMJERAVANJE 4.KOORDINACIJA 5.IZVJEŠTAVANJE 6.FINANSIRANJE

Proglašenjem prirodne i druge nesreće općinski štab CZ se: štabovi se aktiviraju i profesionalizuju te rade slijedeće: • proučavaju akt (Odluku) o proglašenju stanja prirodne ili druge nesreće i po potrebi obavještavaju javnost o stanju na terenu i mjerama koje se preduzimaju • vrše procjenu stanja i po potrebi donose Naredbu o aktiviranju snaga i sredstava, koje dimenzioniraju prema obimu, prioritetu i vrsti prirodne ili druge nesreće • prate i podržavaju rad učesnika na zaštiti i spašavanju • uspostavljaju saradnjusa drugim snagama i subjektima • po potrebi uključuju dodatne snage i traže pomoć Oružanih snaga i susjednih općina • po potrebi predlažu pokretanje procedure za međunarodnu pomoć • redovno izvještavaju nadležne organe i informiraju javnost . Navedite elemente izvještaja o katastrofama po UN standardima? Elementi izvještaja su: 1. SITUACIJA U POGOĐENOJ DRŽAVI: - vrsta katastrofe - zahvaćeno područje (obim katastrofe) - uzroci - procjena razvoja situacije. 2. VLASTITI ODGOVOR: - šta preduzima lokalna i nacionalna vlast, - administrativne mjere, - limitirajući faktori. 3. MEĐUNARODNI ODGOVOR: - međunarodni resursi,
40

- koordinacija pomoći po mikrolokacijama, - limitirajući faktori. 4. DOSTAVLJENA POMOĆ: - prioritetne potrebe, - logistička distribucija, - mogući izvori humanitarne pomoći. 5. OSTALE INFORMACIJE: - odnose se na specifične potrebe zbog posljedica velike nesreće. Navedite 5 nadležnosti ministarstva sigurnosti: 1. osigurava provođenje ovog zakona i drugih propisa iz oblasti zaštite i spašavanja koji se donose na osnovu ovog zakona; 2. u koordinaciji sa nadležnim institucijama i organima BiH, entitetskim upravama civilne zaštite i nadležnim organom za civilnu zaštitu Brčko Distrikta BiH, izrađuje i predlaže VM BiH Metodologiju za izradu procjene ugroženosti i Plana zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća BiH; 3. izrađuje i predlaže Procjenu ugroženosti i Plan zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u BiH; 4. predlaže akt o formiranju Koordinacionog tijela BiH za zaštitu i spašavanje; 5. izrađuje i predlaže Vijeću ministara BiH propis o načinu prelaska državne granice prilikom primanja i/ili upućivanja međunarodne pomoći u zaštiti i spašavanju; Pored četiri procesne funkcije javlja se i peta a to je: Rukovođenje se realizuje kao upravna djelatnost kroz četiri procesne funkcije: - planiranje - usmjeravanje, - kontrola i - ocjenjivanje ali se takođe javlja i peta - Funkcija političkog usklađivanja interesa Ko može biti postavljen za načelnika općinskog štaba CZ? Rukovodilac općinske službe CZ Tri rijeći koje ističu vrijednost CZ su: 1. Humanost 2. Solidarnost 3. Nepristrasnost Memorandum o razumijevanju o olakšanju vitalnog civilnog prekograničnog prijevoza: BiH se može prekogranično saobraćati zato što je potpisnica PfP-a.
41

Kakav je organizacijski status granične policije i službe za poslove sa strancima: To su upravne organizacije Ministarstva sigurnosti BiH kao i: Državna agencija za istragu i zaštitu SIPA Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Agencija za policijsku podršku Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova i Agencija za forenzička ispitivanja i vještaćenja

Nosioci sistema ZiS
SISTEM ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

VLADIN SEKTOR
JAVNE USTANOVE MINISTRAST VO SIGURNOSTI OSTALA MINISTARSTV A

NEVLADIN SEKTOR PRAVNI SUBJEKTI

UDRUŽENJ A GRAĐANA

HUMANITARNAE ORGANIZACIJE

ELEKTROPRIVREDA, VODOPRIVREDA, RUDNICI, HEMIJSKA INDUSTRIJA, FARMACEUTSKA INDUSTRIJA,

Periodizacija RiU? 1. Klasična teorija rukovođenja 2. Neoklasična teorija rukovođnja 3. Savremena teorija rukovođenja

Na čemu je zasnovana naučna organizacija teorije rukovođenja? Naučna organizacija teorije rukovođenja je zasnovana na 14 principa administracije:
42

15. podjela rada 16. ovlasti i odgovornost - autoritet 17. disciplina 18. jedinstvo komande (upravljanja) – jedinstvo u naređivanju 19. jedinstvo usmjeravanja, jedinstvo u upravljanju 20. subordinacija individualnih interesa zajedničkom cilju- opći interes iznad pojedinačnih 21. nagrađivanje osoblja 22. centralizacija 23. hijerarhija 24. materijalni i socijalni rad 25. jednakost – pravičnost 26. stabilnost osoblja – stalnost osoblja 27. incijative 28. moral – jedinstvo osoblja Policijski organi za koordinaciju u BiH? Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Agencija za policijsku podršku Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova i Agencija za forenzička ispitivanja i vještaćenja

Kada je izdvojena CZ FBiH i CZ RS iz resora odbrane? CZ RS 1998. Godine CZ FBiH 1999. Godine Elementi CZ u FBiH i RS? a) Zaštita i spašavanje u FbiH • Lična i uzajamna zaštita • Mjere zaštite i spašavanja • Štabovi Civilne zaštite • Povjerenici Civilne zaštite • Službe zaštite i spašavanja • Jedinice Civilne zaštite • Rukovođenje i upotreba snaga i sredstava Civilne zaštite b) Civilna zaštita Republike Srpske • Lična i uzajamna zaštita • Mjere Civilne zaštite • Štabovi i povjerenici Civilne zaštite • Službe, jedinice i timovi Civilne zaštite • Rukovođenje i upotreba snaga i sredstava Civilne zaštite

43