You are on page 1of 7

korisniko ime

Prijava

Registracija

Forum

Trai: unesite traeni pojam

Detaljna trailica

Vijesti

Kolumne

Povijest

Kontroverze

Kultura

Literatura

Preuzimanja

Video zapisi

Apeli

Nalazite se na: Poetna Kultura Hrvatski pisci i pjesnici iz BiH Mak Dizdar

Web katalog
Mediji Drutvo

Mak Dizdar
Prethodni lanak | Sljedei lanak Napisano 01.12.2009. 14:56

Gospodarstvo

Dizdar, Mak (Mehmedalija), pjesnik (1917 Stolac - 1971 Sarajevo). Osnovnu skolu zavrsio je u Stocu, potom odlazi u Sarajevo gdje 1936. stjece gimnazijsku maturu te prvom zbirkom (Vidovpoljska noc) ulazi u javni zivot. Njegov je stariji brat Hamid, pripadnik knjizevnoga narastaja profiliranoga zbornikom buntovnih stihova Knjiga drugova (1929) tada urednik sarajevskih novina i casopisa Gajret, za koje i D. pocinje pisati. Nakon rata, dijelom provedenoga u ilegali, prvo ostaje vezan uz novine kao urednik lista Oslobodjenje i poduzeca Narodna prosvjeta, a onda se profesionalno posvecuje knjizevnosti te ureduje casopis Zivot ( 1964-71 ). Cjelina Dizdareva pjesnistva, pa i njegov razvojni luk, obicno se razmatra iz perspektive zakljucne, krunske zbirke Kameni spavac (1966). Premda je od njegova prvoga pravoga pjesnickoga nastupa, sredinom 1950-ih, do pojave te zbirke rijec o razmjerno kratkomu razdoblju, proces sazrijevanja, kreativnoga prociscenja Dizdarevih preokupacija trajao je ocito mnogo dulje. Kritika je doduse gotovo sve do Kamenoga spavaca dvojila znaci li nastojanje da zgusnjavanjem forme modernizira svoj izraz tek povrsinsku igru ili korjenite promjene. Pjesnicka matrica u kojoj se socijalnim slikama s natruhama ekspresionistickoga ideograma D. javio bila je ne samo prevladana nego i socrealistickim pojednostavljenjima posve obezlicena. U jednome je kritickom tekstu (1959) i sam branio motive socijalne lirike koja se stavljala u "sluzbu covjeka", naglasavajuci pritom kriterij "umjetnicke istine", a kada je 1956. na pjesnickoj smotri, gotovo usputno, procitao pjesmu Gorcin, u njoj je trazio nit koja od problema vodi do utjehe i spokoja. Pjesma se bavila kanonskom temom socijalistickoga realizma - vojnikom, ali na nekonvencionalan nacin i u nepretencioznoj, stilskoj i oblikotvornoj jednostavnosti. U komentaru uz njezinu skoru antologizaciju pjesnik objasnjava kako se osjeca ,>opkoljen zapisima sa margina starih knjiga ciji redovi vriste upitnicima apokalipse", pa u "spavacu ispod kamena" prepoznaje sebe, no jos nije siguran ,>da je na putu skidanja plasta s njegove tajne". Gorcin je tek anticipacija konacne autorske sinteze sto pociva na krstjanskoj tradiciji, njezinu jezicnome i misaonome sklopu kao kljucnome medu bosanskim kulturnim slojevi- ma. Tragajuci za srednjovjekovnom kulturom, od koje je ostalo tek malo vise od legende, D. je u povijesni raspon hrvatskoga knjizevnoga izraza vratio njegove davne bosanske aktere u izvornoj zapitanosti. Drzeci se njezinim legitimnim bastinikom, on pokazuje kako ta kultura, sa svojim jezikom i civilizacijskim kontekstom, nije izgubila kontinuitet turskim nastupanjem kada su s povijesne pozornice sisli bosanski kraljevi i velmoze. Drugi sloj Dizdareva introspektivnoga poniranja u bosansku tradiciju pociva na kulturnoj

Povijest i politika Pogledajte sve

Najitanije
DRUGI SVJETSKI RAT: Srce tame (1941 - 1945) (100713) Bonjaci, tko ste, to ste... Da prostite... (38176) To je naa zemlja, tu ive Hrvati (34102) Opina Soli - legitiman i opravdan zahtjev Hrvata (33469)

Najitanije zadnjih 7 dana Najkomentiranije Najbolje ocijenjeno

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

matrici formiranoj u doba turske uprave. U zbirci Koljena za Madonu (1963), koja razraduje senzualni nacrt poeme Plivacica ( 1954), izbija poetski izraz panerotizma, karakteriziran orijentalno, ali genericki zapravo lociran u adzamijskome (alhamijado ) kompleksu. (Rijec je o knjizevnosti pisanoj arabicom hrvatskim jezikom, koja datira u Bosni od XVI. st., a obuhvacala je raznolike zanrove: nabozni, didakticni, satiricni pa do petrarkistickih suzvucja Hrvatske pjesme nepoznatoga Mehmeda iz 1588.) Stihovi Ahmeda Vahdetija, koji je u XVI. st. zivio u Visokome i pjevao o >,dusi zaljubljenog" kao kaplji "apsolutne ljepote" mogli bi se drzati motom Dizdarove ljubavne poezije (E. Durakovic). Mnogo je vazniji od evidentnoga studijskoga zanimanja bo- . sanskom tradicijom (u clancima i dnevnickim zapisima; sastavio je i antologije Stari bosanski epitafi, 1961, Stari bosanski tekstovi, 1969) Dizdarov neposredni osjecaj zavicajnika: njegova je poezija moderna po izvornosti i dubini jezicnoga, povijesnoga pamcenja. Koliko god je i sam naglasavao "cisti jezik" kao tocku opstan- ~ ka nepokorive supstancije koju iz tradicije crpi i u nju smjesta I svoj pjesnicki subjekt, za razumijevanje njezina povijesnoga ritma morao je konstruirati analognu sintaksu. Dok je u zbirci Okrutnosti kruga ( 1960) ispitivao efekte gnomskoga kazivanja i , ucinke paradoksa, izraz Kamenoga spavaca umirio je lirskom digresivnoscu. Zbirka je podijeljena u cetiri ciklusa (Slovo o covjeku, Slovo o nebu, Slovo o zemlji, Slovo o slovu), sto i kompozicijski korespondira s uporisnom kategorijom rijeci u krstjanskoj tradiciji, , odnosno njezinom zaokupljenoscu Ivanovom Apokalipsom. Dizdareva je Bosna definirana steccima, ali i svojom stigmom, na pitanje o njezinoj biti pjesnicki subjekt odgovara: prkosna je od sna (Zapis o zemlji). Bosni je, kaze pjesnik u komentaru "bilo sudjeno da sanja o pravdi, da radi za pravdu i da na nju ceka, ali da je ne doceka". Obradjujuci dakle mudrosti i predodzbe o covjeku, i sam je pjesnik poput svojih starih povjerenika iz epitafa izmedu nade i sumnje. U epiloskoj Poruci on stoga ceka onoga sto kako kaze "mora doci", ispovijedajuci da se na njegove pohode "davno navikao" i prispodobljujuci mu "nocnu rijeku". Univerzalnu potku njegova pjesnistva, motiv rijeke - pjesma Modra rijeka u iznimnoj recepciji gotovo se stopila s anonimnom tradicijom povezuje s konkretnim: prolaznost jest neupitna ali postaje smislena kada je prepoznata. Pjesnik je velika i time jednostavna pitanja zaodjenuo u ljepotu arhaicnoga jezika, izvornoga po sadrzaju i autorskom obliku, pridavajuci mu snagu tajanstvenoga, unutrasnjega otkrica i oslobodenja. Taj je razvedeni i mocni govor ostavio precizan trag u matici hrvatskoga pjesnistva. U doba kad je to pjesnistvo s krugovaskim narastajem obnovilo zanimanje za bastinu, otkrio je neocekivan i produktivan trag. Dizdarevo se nezaobilazno mjesto u hrvatskim antologijama ne iskljucuje s ulogom sto ce je njegovu djelu u sirem smislu i dalje zacijelo pridavati emancipacija muslimanskoga bosnjastva. Na svojoj zemlji... je Mak bio kova kamena svoga Stoca, svoje Herceg-Bosne, svoje Hrvatske. On je Musliman, Hrvat, potomak bogumila i starih dizdara, hrvatski pjesnik na hrvatskom jeziku i arhainom i suvremenom. Mak je uz svoje pjesniko djelo uredio nekoliko antologija proze i pjesnitva, bio urednik sarajevske knjievne revije ivot i skupio i izdao Stare bosanske epitafe i Stare bosanske tekstove. U zadnje doba bio je predsjednik Udruenja knjievnika Bosne i Hercegovine, zauzevi se energino da se stane na kraj nepravdama prema knjievnicima izrazitim Hrvatima. Njegovi ga neprijatelji nijesu mogli ni preskoiti ni zaobii jer on je bio tu, vrst i solidan kao steak, ali su nastojali zatajiti njegovo hrvatstvo, kao to nastoje zatajiti hrvatstvo steaka. Zato je Mak skupljao tekstove brojnih kamenih natpisa, epigrafa, povelja darovnica i pisama iz povijesti svoje Herceg-Bosne i naao je i dokazao u njima da se medu svim onim Vukcima i Stipanima, Radinima i Dragoima nalaze i svi oni Hrve, Hrvoji, Hrvatini i Hrvatinii. Nigdje ni traga Srbima, Srbojima, Srbljenima ili Srbljenoviima. Jezik ovih starih revno skupljenih tekstova uz primjese knjikog staroslavenskog je hrvatska narodna akavska ikavica i ijekavica s nekim akavskim elementima. Mak je tako povijeu utvrdio temelje svog osvjedoenja o svom hrvatskom koljenu i jeziku i o hrvatstvu stare Bosne. Na plemenitoj... na tlu svojih predaka rahmetli Mehmedalija Dizdar snije sad san kamenog spavaa, a njegov duh ostaje kao maglica meu nama, u domovini, uz zvijezde svemira. Svojim djelom on je ostavio pokoljenjima divni steak i na njemu mistiku poruku doivljene sadanjosti u jeziku prolosti, poruku umjetnosti rijei u postojanosti i nerazruivosti, poruku povezanosti ive krvi i kamenog tla. Ferid Karihman: Hrvatsko-b onjake teme, HSN Zagreb 1996 http://home.concepts-ict.nl/~eteia/kitabhana/Dizdar_Mehmedalija_Mak/

Forum

Facebook

Tw itter

Statistika
Ukupno registriranih korisnika: 5251 Ukupno lanaka: 10433 Ukupno komentara: 2020 Posljednji unos: Poinje popis: 97 pitanja na koja je duan odgovoriti svaki graanin, kazne od 100 do 10.000 KM Zadnja promjena: 30.09.2013. 17:46

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

http://www.borut.com/library/a_dizdam.htm
Share

0 Sign Up to see w hat your friends like.

Like

Kom entiraj

Kom entari

Ocijeni:

3.1

2713 pregleda

Vezani lanci

Nema komentara

Add a comment...

Comment using...
Fac ebook s oc ial plugin

Anketa
Imate li stan u Mostaru?
Da Ne Ne, ali htio bih ga imati u budunosti Tko ne bi htio, ali ne vjerujem da u ikada imati novca Glasaj Rezultati

Fotogalerija

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

Kontaktirajte nas

Web dizajn - Virtus dizajn

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com

open in browser PRO version

Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

pdfcrowd.com