You are on page 1of 169

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE

Volume 8 2007 Number 4

ISSN 1332-4454

is dedicated to the advancement and understanding of principles and practices of intelligence and national security in contemporary history and foreign policy. Editor-in-Chief:
Prof. dr. Miroslav Tuman, University of Zagreb, Faculty of Philosophy, Zagreb, Croatia Doc. Wilhelm Agrell, Lund University, Sweden Prof. Christopher Andrew, Corpus Christi College, Cambridge, U K Gen. Todor Boyadjiev, President Bulgarian Euro Atlantic Intelligence Forum, Sofia, Bulgaria Drago Fer, former director of SOVA, Slovenia

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE

Editorial Board:

Victor Jackovich, Retired Ambassador, USA Richard Kerr, Consultant, Former Deputy Director of Central Intelligence and Deputy Director of the Central Intelligence Agency, USA Admiral Pierre Lacoste, Former General Director of the DGSE, France Gen. Nikolai Leonov, Former Deputy Director of the KGB, USSR

Prof. dr. Klaus Lange, Dir. Institute for Transnational Studies, Landshut, Head of Dept. for International Security Politics, Hanns Seidel Foundation, Munich Ivo Lui, Researcher, Ljubuki, BH Prof. dr. Janos Matus, Zrinyi Miklos National Defense, Dept. of Security Studies, Hungary Miroslav Meimorec, Ambassador, Ministry of Foreign Affairs, Zagreb, Croatia Gen. Leonid Shebarshin, President of the Russian National Economic Security Service, Moscow, RF; Former Deputy Director of KGB, USSR Doug Smith, Consultant, Former CIA Senior officer, USA Richard Stolz, Consultant, Former Deputy Director for Operations Central Intelligence Agency, USA

Subscriptions and the advertising inquiries should be sent to National Security and the Future at the Publishers address given bellow. Annual Subscription: Institutions 60 EU / 60 US $ postage included Vol. 7 (2006) Individuals 20 EU / 25 US $ postage included Single issue and back issue prices available from the publisher

Computer layout: Kreo Urek Printed by: KATMA, Zagreb Manuscripts, editorial communications, and books for review should be directed to: The National security and the Future, St. George Association / Udruga sv. Jurja, at the Publishers address given below

National Security and the Future is a refereed journal. Authors should consult the Guidelines for Contributors at the back of the journal before submitting their final draft. The editor cannot accept responsibility for any damage to or loss of manuscripts. Statements and facts or opinion appearing in National Security and the Future are solely those of the authors and do not imply endorsement by the editors or publisher. Published in Spring, Summer, Autumn and Winter Vol. 8 (2007)

St. George Association / Udruga sv. Jurja 10000 Zagreb, Croatia Ruera Bokovia 20 Tel: + 385 1 4921 099; Fax: + 385 1 4921 101 E-mail: info@nsf-journal.hr Website: http://www.nsf-journal.hr All rights reserved. No part of this publication may be reproduced, stored in a retrieval system, or transmitted in any form, or by an means, electronic, mechanic, photocopying, recording or otherwise, without the prior permission of St. George Association.

SADRAJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5
DOKUMENTI

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva Bosne i Hercegovine Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva Republike BiH, odrane 02.01.1994. Magnetofonski snimak 235. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Magnetofonski snimak 236. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Magnetofonski snimak 237. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Magnetofonski snimak 238. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Magnetofonski snimak 239. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Magnetofonski snimak 241. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva RBiH, odrane 10.3.1994. godine107 Magnetofonski snimak 244. sjednice Predsjednitva RBiH, odrane 30.marta.1994. Magnetofonski snimak 246. sjednice Predsjednitva Republike BiH, odrane godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .131 odrane 26.februara.1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .105 odrane 7. februara. 1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .99 odrane 5.2.1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .89 odrane 28.januara.1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .65 odrane 16.januara.1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .37 odrane 14.1.1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13 godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7 1991. - 1994

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva RBiH, odrane 12.3.1994. godine121

Magnetofonski snimak 251. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, 1 odrane 22.juna.1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .149

14.4.1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .139

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine,

odrane 25.12.1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .163

Sadraj dosadanjih svezaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .169

Predgovor

Jedna stara arapska poslovica kae: Od ume ne vidi stabla. Kad smo se suoili sa svim ovim dokumentima nastalim uglavnom u Predsjednitvu BiH (u vremenu od 21.6.1991. do zakljucno sa 25.12.1994. godine), nali smo se u gotovo istoj situaciji: nepregledno mnotvo nesreenih i nepovezanih tekstova je trebalo meusobno povezati i uiniti razumnom cjelinom. Strpljivou i predanou, uspjeli smo u toj namjeri, tako da smo se na kraju osjeali drugaije od onih kojima je namijenjena poslovica iz uvoda: vidjeli smo umu, osvijetlili smo je i doivjeli je. Postali smo svjesni nazonosti, utjecaja i meusobne ovisnosti i povezanosti svih vrsta stabala koja tu umu ine. Neoekivana raznolikost sadraja nam je ukazala na stavove koje smo ve naveli u Uvodu. Ovdje pak elimo istai jednu kljunu dvojbu s kojom smo se susreli: je li potrebno dobiveni tekst lektorirati?

Protiv lektorske zavrne obrade istie se kljuni argument koji smo na kraju i prihvatili: intervencijom u tekst gubi se, prividno, njegova izvornost. Taj bi se podatak, mogao svjesno pokuati zloupotrijebiti kako bi se skrenula panja sa samog sadraja ovih zapisnika i drugih dokumenata. Stoga smo i odluili da ove dokumente sada objavimo u ovakvom obliku, a da se naknadno, u drugim izdanjima, i u vreNATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(7) 2007,pp 3 - 180

U prilogu tezi potrebe lektoriranja navode se mnogi razlozi: tekst je jasniji, smisleniji, ispravljaju se mnoge tiskarske, tehnike i na neki drugi nain unesene greke tijekom sastavljanja zavrne verzije spisa.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

menu kad e se sa manje stvarno i umjetno stvorene nepotrebne strasti, raspravljati o dogaajima u BiH.

Neke smo dijelove tekstova posebno istakli kurzivom jer drimo da su u njima sadrane vane izjave koje smo ve obradili u uvodnom dijelu.

Zakljuci koje smo u uvodnoj knjizi iznijeli ukazuju na stvarne uzroke problema koje Hrvati u BiH i danas imaju i koji ih ozbiljno ugroavaju. Ostaje nam samo nada da ce politiki predstavnici Hrvata u BiH nai dovoljno mudrosti, snage ali i volje da potisnu meusobne sukobe i nesporazume te da zajedno aktivno porade na zatiti i ono malo prava koja su ostala Hrvatima u BiH. Jer vremenski period izgubljenog zajednitva je sve dui a za sobom ostavlja sve vee i vee probleme.

Poseban nam je problem predstavljalo vrijeme jer je cijeli ovaj trud sreivanja dokumenata izveo vrlo, vrlo mali broj osoba. Nismo alili ni vrijeme ni trud znajui da je objavljivanje ovih dokumenata mozda od kljunog znaaja za potpuno sagledavanja stanja, procesa i dogaaja ne samo u BiH ve i na podruju cijele bive SFRJ.

DOKUMENTI

To je velik priliv sredstava tamo. Zloupotreba je bila kod pasoa tamo

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva Republike BiH, odrane 02.01.1994. godine


Sjednica je poela u 17,00 sati. Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva.

SILAJDI: Ja sam pozvao ministra finansija da da dodatno obrazloenje. On treba da stigne svaki as ima problema sa kolima. Kreso e doi. A ja mogu dati jedno uvodno obrazloenje. Naime, na inicijativu naih gradjana vani, posebno prilikom naeg posljednjeg boravka u enevi, da se na neki nain propie, ozakoni i legalizuje doprinos naih gradjana koji su vani u odbrani i obnovi zemlje. Oni su traili da se na neki nain to centralizuje, da se uvede malo reda u doprinose da bi oni mogli istovremeno vriti svoju patriotsku dunost i koristiti ustavno pravo. Mi smo mislili da je ovo to vidite, to je pred vama, da je to

IZETBEGOVI: Poetak se ne uie. Blie objanjenje mogao bi da da dr Silajdi, prema potrebi. Najavljeno je neki dan da je u pripremi jedan ovakav propis koji bi obavezivao nae gradjane, a drugima davao mogunost da, ako ele da uestvuju u stvaranju sredstava za odbranu i obnovu zemlje. Sve bi ilo na raune Vlade i taj mehanizam bi se osigurao prikupljanjem sredstava i kontrole nad njihovom upot-rebom. Izvoli dr Silajdi.

najbolji nain. Mogu vam rei da je bilo dosta konsultacija na Vladi i medju pojedinim ministarstvima i da je ovo najbolji nain da se takvo neto uradi. Kao to vidite radi se o izdvajanju od 10% neto sred-stava na raune koji su, takodje, pred vama. U lanu 3. e se nai "da je.....u skladu potrebe odbrane i obnove Republike u inostranstvu u skladu sa ...fizika lica po stopi od 10% i to na neto lina primanja". to znai kada izdvoji poreze, da 10% na to plaa. Mogu vam rei da smo mi proveli iroku konsultaciju mednu radnicima vani i da je to njihov predlog. Da se ta suma moe izdvojiti. Meni je to, moram priznati, u poetku izgledalo malo mnogo, medjutim, rekli su da to svako od njih bez problema moe izdvojiti i da e istina biti manje utede, ali da se ta suma moe izdvojiti. Vodili smo o tome rauna. Kad je u pitanju provedba ove odredbe sa zakonskom snagom, mislim da e tu pomoi, pogotovo u poetku dok se stvar ne uhoda, propagandni rad lanova Vlade i Predsjednitva koji budu vani medju tim radnicima. Da im se objasni o emu se radi. Jer bi se mogla znaajna sredstva prikupiti, po naim proraunima, radi se od 10 pa nadalje miliona maraka mjeseno (najmanje). To su znaajna sredstva. Ukoliko bi se naim ljudima, posebno radnicima tamo, objasnilo o emu se radi i ukoliko bi se tako djelovalo. Ima dosta naih radnika koji su jednostavno pasivizirali, ne osjeaju neku veliku potrebu da odvoje sredstva niti ih neko na to posebno nagovara. Mislim da medju ljudima jednostavno treba provesti jednu kampanju, ako hoete, da se ispotuje ova odredba sa zakonskom snagom. Iz uredbe ete vidjeti da postoji, osim moralne obaveze (naravno, ovo je zakonska obaveza), postoji i neki nain da se ti ljudi privole, pogotovo ako je vezan po ovoj uredbi i za izdavanje pasoa, za donoenje potvrda o tome da je ovo plaeno. Ili smo na to da mnogi ljudi koji su vani jesu spremni da daju ta sredstva, ali ih treba na neki nain malo na to i privoliti. Na treoj strani imate "sredstva iz ovog lana uplauju se na posebne raune - Sluba drutvenog knjigovodstva" itd. "uplauje se na devizni raun Ministarstva finansija sredstva Republike konto taj i taj, na raun Narodne banke BiH, a kod slijedeih banaka" pa smo izdvojili ove banke mislei da e to pokriti uglavnom potrebe i da je ovo jedan dovoljan broj rauna da se pokriju radnici koji su vani. Ova zakonska odredba ne pokriva donacije na zaviajnom nivou, donacije na zaviajnom nivou ostaju stvar dobre volje. Kako e se to organizovati je, takodje, stvar dobre volje. Vjerovatno onako kako se i do sada organizovalo, ali mi smatramo ono to je najvanije ovdje - dakle, da e cilj biti postignut i da je ovo provodljivo sa angaovanjem naim (lanova Predsjednitva i lanova Vlade) i s tim da se, po meni, treba uputiti krajem ovog mjeseca jednu delegaciju lanova Vlade i Predsjednitva koja bi radila na tome. Trebalo bi posebno u Njemakoj posvetiti panju. Tamo je najvei broj ljudi i oni su

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

izrazili potrebu za takvim neim. Provodivo je. Cilj moe biti postignut ako se svi angaujemo na tome. Mislim da se mogu pribaviti znaajna sredstva. To su prorauni ljudi koji se time bave. Vidjeemo koliko smo bili u pravu. Obrazloenje imate pismeno.

IBER: Ovo se odnosi na one koji su tamo iseljenici i primaju tu pomo - socijalnu? I drugo, da li e znaiti ko nije uplatio svojih 10% da nee pomo dobiti u naem predstavnitvu paso? KOMI: lan 5. U njemu je to. IZETBEGOVI: Ne vidim za paso, pie novana kazna.

IZETBEGOVI: Dalje. Ko se javlja za rije?

KLJUI: Mi smo do sada imali raznih prikupljanja. Za nau armiju ljudi su davali nakit itd. Nikad nismo saznali ta je s tim. Moda jednog dana da to saznamo i gradjanima javimo. Ovdje za mene je problematino samo to su sve kategorije ljudi stavljene pod 10% i nisam siguran da neka sirotinja tamo u Njemakoj, jer i takvih ima tamo, da li e ona moi to ispuniti? Ne zato to ne eli, nego da li moe. I ovo je moda putokaz da sa tim iseljenitvom moramo odravati sasvim drugaije kontakte, da ne radimo to smo nekad radili. Kad dodje da se uplati u nae banke naprave im priredbu, pa onda kad uzmu pare, vie nikad ne dodju. Nego jednostavno da mi zaponemo jedan intenzivan odnos prema naim ljudima koji tamo ive. To znai da mi moramo napraviti.... unutar Vlade. Ne mogu sad da nadjem formulu. Da mi njima aljemo i razne informaciie pa da pokrenemo i jednu novinu. Jednostavno ljudi e davati ako vide da ima hajra od tog i da se to upotrebljava poteno. Vrlo je bitno to su navedene ovdje banke, brojevi rauna i nas jedino obavezuje, da ne bi iznevjerili te ljude, ali nas isto tako obavezuje da s tim ljudima daljnje odravamo kontakt i da ih informiramo o stanju, da ih malo poveemo. Moda su to oni koji e sutra doprinijeti jo vie obnovi kad se oslobodimo i kad dodju ovdje. I, poto ja nisam finansijski strunjak, ne znam je li 10% to. I rekao sam samo jo jednu skepsu - prema svim ljudima. Ali mislim da je akcija modernog profila, da je dobro dizajnirana i da je treba podrati i treba nastaviti kontakt sa tim ljudima. Hvala .

IZETBEGOVI: Dobro, znai Stjepan je dobio odgovor. Ako hoe da koristi neka prava naa kao to je paso, morae da izvri obavezu. Ima li jo neko pitanja u vezi sa ovim? 9

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

KOMI: On daje 200 DM, a onaj koji ima 20.000 davae 2000 DM. LAZOVI: Ja podravam ovo. SILAJDI: Ako se predsjednik sjea, u enevi su ljudi upravo insistirali na ovih 10%. Kad smo imali sastanak sa njima gore. I mi smo to rekli - da nije to mnogo za onoga. Kau oni kako neko moe poslati ispod 150 ili 200 DM na raun. I ovdje smo diskutovali o tome i zakljuak je da je ovo jedan dobar prosjek, da nije prevelik. Meni se inilo u poetku da je to puno. Mislio sam da je 3% sasvim dovoljno. Medjutim, ljudi su me uvjerili da to nije nita. Da 3% i 4% nije nita, a 10% u redu. Mi imamo mnogo ljudi gore koji rade na crno. To je sad jedan problem. IZETBEGOVI: To nee biti oporezovano. O tome se radi. On to nee prikazati. SILAJDI: Ako ste primijetili ovdje u obrazloenju ima...

LAZOVI: Nije svejedno da ako ovjek ostvaruje prihode linim radom ili ako ima nekakav biznis. Penzioner tamo koji ima 2000 DM nije mu ba svejedno.

IZETBEGOVI: On zaradjuje 2000 DM i 2000 DM na crno, on e od one 2000 DM platiti a od one druge 2000 DM nee, i tako. SILAJDI: I za firme isto tako, koje su nastale iz kapitala - dakle uplatom kapitala pravnih i fizikih lica iz Republike za firme koje su osnovane...

IZETBEGOVI: Velik posao ostaje oko provodjenja samo. Prihvatiti sredstva, da ne bude zloupotreba tih sredstava. To je velik priliv sredstava tamo. Zloupotreba je bila kod pasoa tamo. Imali smo diskre-ciono pravo da mu ne naplati paso - izbjeglici. On mu naplati, dadne da ga je oslobodio (tako barem priaju). I ova sredstva koja budu ila, ako ne budu sigurni ljudi gore, ne bude vrsta organizacija, bie zloupotreba. Bojim se. To je drugi par rukava, to kau. Treba prvo ustanoviti obavezu i krenuti u njeno izvrenje pa emo vidjeti. SILAJDI: Ukoliko ova akcija podje dobro, moe se izdvojiti odredjeni broj ljudi da radi to.

10

IZETBEGOVI: Stvorie se itav jedan poreski ured koji e tamo imati kontrole, poresku policiju. Uvid u to kako se to ostvaruje,

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

knjige, itd. Dobro, jednom rijeju da donesemo tu uredbu pa da pratimo to. Ovdje ima ministar finansija. On e uglavnom pratiti, to je njegov posao. .. Sjednica je zavrena u 18,00 sati.

11

Potrebna nam je fabrika municije u Vitezu. Ili e nam dati Vitez ili emo ga mi osvojiti

Magnetofonski snimak 235. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 14.1.1994. godine
Sjednicom je predsjedavao predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi.

GANI: Mislim da ne moemo. Toliko ovoga ima da bi trebali ovo odloiti. DURAKOVI: Da ostanemo na ugovornom sporazumu za enevu, a da ovo ostalo ostavimo. SELIMOVI: Radi se o materijalima koji su ve izgubili...

IZETBEGOVI: Poetak sjednice se ne uje. Ima li neko primjedbu na ovaj dnevni red? Nadam se da niko ne eli da ga dopunjava.

GANI: Ali zato nisi doao prije tri dana da donesemo taj materijal? Pazi o emu se radi, ovo ste imali prije nedjelju dana, mogli ste prije nedjelju dana podijeliti. Ja BiH predloio da se drimo ovog dnevnog reda. IZETBEGOVI: Da vidimo ta je zatraeno. Moda ima isto formalni znaaj.

13

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

IZETBEGOVI: Dobro, ako imate osobiti razlog za hitnost recite. Ako nije, da moemo jednu sjednicu kratku sutra ili prekosutra odrati. IZETBEGCVI: Prema tome, idemo po starom dnevnom redu. Taka 1. Kae ono to se ne da na engleski prevesti besmisleno je. Ugovorni sporazum. Harise, moe li se ugovorni sporazum prevesti na engleski. IZETBEGOVI: Dobro. Imamo li, ovdje je bila formirana jedna radna grupa koja je ovo prouila i je li to, moe li ta radna grupa podnijeti neki izvjetaj? SILAJDI: Ta sintagma moe samo na ruski. SILAJDI: Nema problema da se ostavi za sutra.

SELIMOVI: isto formalni znaaj. Danas je Vlada dostavila Uredbu sa zakonskom snagom o budetu za decembar prole godine. Odluku o zaduenju itd. Sve su to propisi da ih usvoji Predsjednitvo.

SILAJDI: Jeste, ef radne grupe je g. Durakovi. Mi smo danas razgovarali ponovo o tome i mislim da je on spreman. IZETBEGOVI: Nijaze, jesi li spreman da nam izloi primjedbe, odnosno zapaanja radne grupe.

14

DURAKOVI: Jesam. Samo u rei da ima ua i ira verzija i da elaboraciju za pojedine take koje u ja iznijeti mogu dati ire, a ima neto i to je sublimirano. Naime, na molbu predsjednika Vlade, ja sam okupio neke ljude 3-4 ministra na elu sa g. Ljubjankiem, konsultovao sam i neke profesore pravnike od Zdravka Grebe do prof. Ibrahimagia i neke nae pravne savjetnike i iz svega onoga to smo mi analizirali i isitavali ovaj ponudjeni ugovorni sporazum, po meni proizilazi slijedee: da on ovakav kakav je ponudjen nije prihvatljiv i da ga mi kao Predsjednitvo trebamo odbiti. Generalno, i glavna i principije-lna i temeljna primjedba jeste da Ugovor ne mogu potpisivati narodi, ve Ugovor potpisuju medjunarodno priznati subjekti. U ovom sluaju subjekti medjunarodnog prava mogu biti drava BiH i Republika Hrvatska. Naravno, mogu to biti na nivou i politikih organizacija i svih onih koji ine subjekte medjunarodnog prava. Ali ovdje se radi oito o ponudjenoj, nekoj vrsti, medjudrzavnoga ugovora. I BiH i Hrvatska su lanice UN i ako bi se insistiralo na potpisivanjau ovog Ugovora, onda bi Hrvatska morala maltene povui medjunarodno priznanje koje je dala RBiH tako da je to

15

temeljna i osnovna primjedba. A ako pratite preambulu ovog ponudjenog ugovornog sporazuma, ovdje se kae da bi "u ime bonjako-muslimanskog naroda" sporazum trebali potpisati Vi i g. ilajdi. Nastranu to da nije ak ni ...izabran sa hrvatske strane jer se tamo pojavljuje Tudjman i Mile Akmadi kao ministar za medjurepublicku saradnju i medjunarodne odnose Hrvatske i Republike Herceg-Bosne. Osnovno iz onoga to su svi koji su analizirali ovaj ponudjeni ugovorni sporazum jeste da se faktiki implicite destruira drava BiH, a kroz itav ugovorni sporazum, ukoliko bi se potpisao, faktiki priznaje maltene na nivou medjunarodno priznate drave hrvatska republika Herceg-Bosna. S tog stajalita itava preambula ovog ugovornog sporazuma naprosto nije prihvatljiva, jer tu na prvo itanje ispada da je sasvim naivna, a ona zapravo zadire u same temelje i u samo pitanje i suvereniteta i integriteta nae republike. U preambuli ovog ugovornog sporazuma se ne spominje ni trei narod - srpski. Postavlja se pitanje ta je sa njim. itav Ugovorni sporazum na jednom mjestu spominje zatitu i interese srpskog naroda, ali u svim lanovima tog sporazuma kao ponaa se kao da uope nema te tree strane i kao da nema srpskog naroda bilo na podruju tzv.Herceg-Bosne bilo na podruju Republike, a ako polazimo od neke faktike realnosti, mi moramo uzeti u obzir i tu treu stranu. U preambuli se kae da e ugovorne strane osobno jamiti realizaciju ovog ugovora. Vi ste pravnik pa znate da osobno jamenje nita ne znai. Ovo je faktiki ponudjena neka vrsta medjudrzavnog sporazuma i osobno jamenje ne poznaje institut medjunarodnog javnog prava i ako se radi o jednom medjunarodnom ugovoru izmedju dvije suverene medjunarodno priznate drave, da e neko neto osobno jamiti, faktiki ba nita ne znai. Recimo u lanu 2. stav 3. se kae "da se potpisnici obavezuju da e sve pojedince koji su poinili ratne zloine i zloine protiv ovjenosti odmah predati svojim sudskim vojnim i gradjanskim vlastima radi provodjenja krivinog postupka. Prijedlog bi, normalnom, bio da se ratni zloinci moraju izruiti medjunarodnom sudu i s jedne i s druge strane ukoliko ih ima itd. Temeljna druga primjedba jeste da se kroz manje-vie desetak lanova faktiki zadire u pitanje suvereniteta i integriteta BiH, da se faktiki negira injenica da BiH onakva kakva je medjunarodno priznata jeste pomorska zemlja i ima izlaz na more i da mnoge take ovog ponudjenog ugovornog sporazuma padaju ispod nivoa ak i onoga to je preliminarno dogovoreno na prethodnim enevskim konferencijama. Da ne kaem da mnoge take faktiki idu i ispod onoga to je dogovoreno okvirno i naelno u vidu unije republika BiH. Samo jedan primjer. Recimo kad se govori o mogunosti da BiH dobije izlaz na more, tamo se pominju slobodne zone u luci Ploe i Rijeka. I onda kad se to vee, ukoliko dodje do supcesije jedne od republika, bilo ako dodje do sukcesije srpske repub-

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

16

like, Hrvatska automatski preuzima pravo da se prikljui Republici Hrvatskoj, a u tom sluaju ostaje na snazi ugovor o korienju slobodnih zona u luci Ploe i Rijeka. A vi znate da u enevskom papiru stoji da faktiki status medjunarodno pravni i priznanje BiH zadrava bosanska republika kao i lanstvo u UN kao i Neum i pozadinu iza Neuma itd. Na mnogim mjestima pada ispod nivoa onoga to je ve preliminarno dogovoreno. Manjkavost ovog ugovornog sporazuma je i u tome to se u njemu ne naznaava medjunarodno-pravni subjekt koji e garantovati njegovu provedbu. Recimo u lanu 5. se kae da "je poseban interes hrvatskog naroda na cijelom njegovom etnikom prostoru, osiguranje stratekih interesa Republike Hrvatske, a uopte potpuno se zaobilazi interes ugovaraa i potpuno se negira interes medjunarodno priznate Rpeublike BiH. Recimo u lanu 8. taka 2. se kae da Republika Hrvatska i unija republika BiH e zakljuiti ugovor o koritenju slobodnih lukih zona, to sam ve rekao u lukama Ploe i Rijeka, prema naelima i odredbama konvencije UN o tranzitnoj trgovini drava bez izlaza na more. Po meni, i to je neka vrsta podvale, jer konvencija iz ljeta 1965. godine i time se implicite Bosna tretira kao da toga izlaza uope nema i stvar se prevodi, naravno, na drugi teren. Sugestija da mi moemo pristati na formulaciju koja je dogovorena u enevi, a u sluaju disolucije BiH zadravaju se sva prava koja pripadaju dravi BiH, odnosno ako dodje i do disolucije Unije, onda naravno ne vae oni separatni dogovori jer time pada sve u vodu. U jednom lanu se tamo navodi da u sluaju faktiki prestanka unije, da ono to bi se potpisalo separatnim ugovornim sporazumom ostaje na snazi, to je inkopatibilno niti je mogue. Recimo u lanu 9. se predlae da grad Mostar bude posebno odredjeno podruje pod upravom EZ. To je jedan stav, a odmah u drugom stavu u drugom lanu se kae da e Mostar biti glavni grad hrvatske republike Herceg-Bosne. I tamo se govori, mogu ja to i proitati ako hoete, mada znam da ste svi proitali, jedan drugom protivurijei. Kae "Grad Mostar e biti glavni grad hrvatske republike Herceg-Bosna i sjedite njezinih tijela i vlasti". A sljedei kae: "Potpisnici e se posebnim sporazumom dogovoriti o osiguranju povratka gradjana Mostara koji su odavde otili zbog ratne operacije i uspostavljanja demografske strukture koja je postojala prije poetka neprijateljstava". Recimo, jedno s drugim ne ide. Demografska struktura Mostara prije poetka rata je bila - Mostar je bio kao grad preteno Muslimanski sa znatnim brojem Srba i najveim brojem Jugoslovena u BiH i po toj strukturi ispada maltene da je najmanje Hrvata. Ali ako e ii pod mandat snaga Evropske unije, onda on automatski ne moe biti i glavni grad hrvatske republike Herceg-Bosna. A nastranu to da bi prihvatanjem ovog stava naa strana automatski priznala Herceg-bosnu, pa i s tog stajalita mislim da je ovaj stav neprihvatljiv. Ili u lanu

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

17

12. se predlae: "da prestankom unije republika BiH ne dolazi do promjene o postignutom razgranienju Herceg-Bosne i bonjako-muslimanske republike". Na bi stav po ovom sudu bio da prestankom unije sve pravne posljedice potpisanog sporazuma prelaze na medjunarodno priznatu Republiku BiH kojoj, po medjunarodnom pravu, pripada i pravo na supcesiju. Ima jo maltene svaki od ovih lanova se da kritiki komentirati. Recimo na samom poetku kae: "Odluni smo da treba u svakom sluaju ostvariti usku saradnju izmedju hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda u okviru BiH i hrvatske republike Herceg-Bosne te bonjako-muslimanske Republike". Mi smo ve unaprijed dobili i naziv i ve su nam nadili ime itd. Faktiki, ovdje se nigdje ne govori o onome to jeste i to je medjunarodno priznato, a to je Republika BiH. A kako e se zvati ono to bude i eventualno bosanska Republika, hoe li ona biti bosansko-hercegovaka, hoe li biti Republika BiH i dalje ili e biti bonjako-muslimanska, mi to jo nismo ni odluili niti prihvatamo da nam neko unaprijed nadjeva ime. Dakle, ja BiH rezimirao sa slijedeim prijedlogom, ukoliko hoemo ii po redu, za svaki lan ima odredjenih kritikih primjedbi i nejasnoa, nebuloza pa i odredjenih vrlo lukavo plasiranih podvala. Na bi prijedlog bio slijedei: da mi na osnovu svega ovoga pozdravimo svaku vrstu sporazuma koji vodi, kako kau, uspostavljanju trajnog i cjelovitog mira, da naravno teimo i razumijevanju i prijateljstvu i suradnji izmedju hrvatskog i muslimanskog naroda i da moemo to obrazloiti i povijesnim, i ekonomskim i kulturnim i politikim i svakim drugim razlozima i da, dakle, krenemo s tim da podravamo sve to, da kaemo da ovakvu vrstu ugovornog sporazuma iz principijelnih razloga, pa navesti nekoliko ovih bitnih taaka, ne moemo prihvatiti, a da na kraju elaboriramo, kao nau spremnost za svaku vrstu saradnje, ponovimo po trei put prijedlog da smo spremni ak ponovo iznijeti prijedlog o uspostavljanju konfederacije izmedju Republike Hrvatske i Republike BiH i da u tom smislu predlaemo formiranje dvaju dravnih komisija koje bi ponudile elemente za taj konfederalni ugovor. Razlozi su slijedei. Podignuta je prilina medijska i propagandna halabuka i sva mainerija ide u pravcu da naa strana se optui da smo mi nekakvi ratni hukai koji ne prihvataju toboe te konstruktivne mirovne i sline inicijative pa ak i neku vrstu unutarnjih konfederalnih odnosa izmedju Hrvata i Muslimana. Da mi to naprosto obrnemo, da pokaemo dobru volju i konstruktivan pristup i sve ostalo i da ponovno licitiramo mogunost ak uspostavljanja i direktne konfederacije izmedju dvaju suverenih medjunarodno priznatih republika. I da to onda plasiramo svim propagandnim sredstvima i medjunarodnoj i domaoj javnosti i da iz ove oite da kaem defanzive u kojoj se nalazimo, jer ja koliko ujem ogromna je mainerija pokrenuta ak i poslije vaeg govora naroito, gdje se sad govori kako Alija

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

hoe ratnu opciju, odbija sve konstruktivne predloge itd. i da na jedan kulturan, dostojanstven i konstruktivan nain iskoristimo ovu priliku da vratimo loptu onima koji su nam ovaj ugovorni sporazum postavili. Ovo je neko jako struno i jako lukavo pravio i tek kad se udubite u formulacije pojedinih lanova, vidite zapravo da bi mi tim sporazumom distruirali sopstvenu dravu, priznali Herceg-Bosnu kao dravu i otvorili neka pitanja koja su vrlo neizvjesna. Tamo se nudi mamac. Recimo bonjakoj strani je 33,3%, hrvatskoj strani je 17,5%, a da se uope ne govori o granicama te Herceg-Bosne. Ona je vrlo svjesno zaobidjena. Ne zna se gdje bi ona bila i kako. I mnoge stvari su sasvim otvorene. Kao u skladu s dobrom voljom, namjerama i mogunostima, opravdanim htijenjima i ovo i ono. To u jednom ugovoru koji ima pravnu snagu itd. nita ne znai. Ima, recimo, sad u vidjeti na kom mjestu se to kae, eto to e biti kao ukoliko se ocijeni koristnim i ovakvim i onakvim. To su stvari koje ne trpi. Posebno ima tamo dosta vrlo vjetih zamki koje se tiu ove supcesije. Ukoliko, recimo, srpska republika izvri recesiju, hrvatska republika automatski dobija pravo da se pripoji Hrvatskoj, a bonjakoj strani ostaje eto kao lanstvo u UN i nita vie i koritenje slobodnih zona u Ploama i Rijeci. Itd. Ne bih vie. Mislim da ima toliko elemenata da mi jednostavno odbijemo ovaj ugovorni sporazum, da odmah sutra, ako hoete ja bib sa ovim svojim saradnicima mogao ponuditi odmah ujutro tekst odgovora koji bi bio fino sroen, konstruktivan i ne bi zatvarao vrata bilo kakvim dogovorima i koji bi na odredjen nain, da skratim, vratio loptu onima koji su mislili. Mislim da je ovo neka vrsta lakmus papira i traenje nekoga tajminga i da je namijenjen vie u propagandne svrhe, a da i oni koji su ovi pisali ne misle ozbiljno i valjda ne vjeruju da emo biti toliko naivni da progutamo ovoliko udica koliko je ovdje nabaeno. Eto, to bi bilo najkrae. IZETBEGOVI: Hvala. DURAKOVI: Ako emo po lanovima, za svaki lan ima tumaenje.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

18

IZETBEGOVI: On je oigledno pun pravnih defekata, u preambuli ih najvie ima. Nema nekih sporazuma politikih izmedju nekih naroda. Izmedju subjekata medjunarodno priznatih. Medjutim, naime, nema sumnje da mi ovakav ugovor treba da odbijemo. Bar iz desetak razloga. Mislim da je problem vie ta mi odgovaramo.Bilo bi dobro da mi neto ponudimo. I to kad ponudimo, moramo ponuditi u dvije forme. Apstraktnoj formi pa da kaemo - mi smo spremni na saradnju, na ovo, na ono. Ali svaki vid saradnje moramo prihvatiti Ili drugi vid da kaemo, nudimo vam jedan drugaiji ugovor, evo izvolite. To je konkretna forma. Mislim da bi se mogli saglasiti bez puno pria da ovakvo

neto nije prihvatljivo uope. ta emo uraditi? Dakle, odbiti ovo i rei to se nas time, mi smo otvoreni za saradnju, dakle dati jedan generalni pristup samo, ili bismo ponudili jedan konkretan ugovor? Ako bismo, a mislim da bi to trebali da uradimo, onda bismo ga trebali pripremiti. Evo, otvaram raspravu po ovoj stvari. Zamolio bih vas da ne troimo vrijeme na ovo da to nije prihvatljivo. To smo svi saglasni. Nego ta bismo mogli da uradimo u ovakvoj situaciji upravo da ne ispadne ono to je Nijaz kazao, nudi nam se kao ruka pomirnica, a mi to sad sve fino odbijamo. Nego naprotiv, mislim da treba da uradimo jedan sasvim odredjen potez pa da lopticu prebacimo tamo. Na koncu, nama treba, mi smo saglasni oko te stvari. BiH je okrenuta Zapadu, ipak. Nije okrenuta istoku. Mislim da u tom pogledu nema dilema u BiH barem u velikom dijelu BiH. to ne znai, okrenuta Hrvatskoj nego Zapadu, zapadnoj civilizaciji. Treba da bude tako okrenuta. Putevi vode na Zapad preko Hrvatske i mi ne treba da ivimo u nekoj tjeskobi da na iglene ui diemo dole preko nekakvog malog Neuma. Ako moemo da diemo punim pluima, da nam ceste budu i pruge otvorene, obala, itd. Put prema Sloveniji, Italiji, Francuskoj. Dakle, nama bi strateki trebao jedna puna normalizacija odnosa tamo. Tudjman nije vjean. Umrijee Tudjman kao to u ja umrijeti. Kroz par godina nee nas uopte biti tu. Doi e novi ljudi, nove snage i vjerovatno pametnije od nas. Itd. to bi mi gledali sada Tudjmana u Hrvatskoj, moemo gledati Hrvatsku realnu. Ona se sastoji od intelektualaca, opozicionih stranaka, svoje crkve itd. Dakle iz jednog pozitivnog dijela svijeta i mislim da je on ak nadmoan u Hrvatskoj. Sad trenutno ovi dre vlast. Hajmo mi gledati onu dobru stranu u Hrvatskoj s kojom mi moemo da ivimo. Da moda traimo nekakav izlaz. Proteui vrat preko ovih sadanjih vremena, ovih trenutnih. Gledajui malo ire horizont. Javio se drug Irfan.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

LJUBJANKI: Samo sam vas mislio obavijestiti o jednom izvjetaju Klausa Kinkela o ovom sastanku u Bonu koji sam ja sad ... Vjerovatno niste imali prilike to uti. Mislim da bi bilo korisno da ujemo. To je pet minuta. IZETBEGOVI: Ako nije dugaak izvjetaj, najbolje bi bilo da ga proita.

19

LJUBJANKI: Proitaemo. To je jedno 2,5 stranice. "elim da vam dam nedotjeranu sliku zadnjeg razvoja dogadjaja. Zadnjih sedmica je pokuano sve da se rat okona. U svakom sluaju moram vam rei otvoreno, izgledi nisu dobri. U trenutku nedostaju jednostavno osnovne pretpostavke svih pokuaja uspostavljanja mira. Dakle, stvarna spremnost svih strana za uspostavu mira, a ovdje moram, naalost, da uraunam i muslimansku stranu.,

20

Tokovi: 22.12. sastanak Evropske unije sa zaraenim stranama u Briselu. Diplomatske sile sa velikim linim uplivom osobito od strane saveznog ministra za vanjske poslove i ministra vanjskih poslova i Pea. Obeanje da e se potovati dogovor o primirju za vrijeme praznika, a u istom trenutku poetak muslimanske ofanzive protiv hrvatske strane u predjelima Viteza gdje su naseljeni Hrvati. Srpska ofanziva, kao i pucnjava iz Sarajeva ponovo se nastavlja. Pregovori: jedinstvo da Muslimani treba da dobiju treinu ivotnog prostora sa izlazom na more i Savu, Hrvati 17,5 Srbi 49,2%. Takodje sporazum u velikoj mjeri gdje je otvoreno ostao konkretan omjer oko 1% u srpsko-muslimanskom odnosu, kao i hrvatsko-muslimanskom odnosu centralno-bosansko naseljeno podruje vitekog ... Dalji problemi: Sarajevo (Srbi podjela 2:1 u korist Muslimana - Muslimani UN administracija), dalje, prilaz Savi: Mostar koji treba da dodje pod dvogodinji protektorat Evropske unije (problemi veliine oblasti, glavni grad HercegBosne?) Prilaz moru: (Muslimani suverenitet). Zatim, jedan itav red prisnih kontakata kopredsjedatelja koji se neumorno zalau za to da se pripremi planirani enevski skup za 18.januar. Hrvatsko-muslimanski sastanak 4. i 5. 1. u bekom Holburgu premijer Silajdi, ministar vanjskih poslova Grani uz prisustvo kopredsjedatelja. Osim humanitarnog aspekta, nikakvih konkretnih rezultata. 5.1. nam saoptavaju, istovremeno i pres-informacija, premijer Silajdi, ministar vanjskih poslova Grani, zajedno u Beu su noas dogovorili da su obojica predsjednika - Tudjman i Izetbegovi sastanu u Bonu 8.1. Mjesto je predloio premijer Silajdi hrvatskoj strani. U svakom sluaju nismo htjeli da im to uskratimo.U dogovoru saveznog ministra vanjskih poslova, sa saveznim kancelarom, stavljeni su na raspolaganje bonski . Kopredsjedatelji putuju 5.1. u Beograd. Tamo postiu da naprave kartu u ilavoj raspravi preko koje Muslimani dobijaju 33,5%. Iznudili su od Srba pristanak koji su dogo vremena tvrdoglavo odbijali da se Sarajevo stavi pod protektorat UN administracije ako se Srbi budu mogli odvojiti od bosanske unije. Znai, uslovljavaju. 6.1. razgovori u Bonu saveznog ministra vanjskih poslova i premijera Silajdia ukljuujui kopredsjedatelje. Slab znak spremnosti za brzo sklapanje mira. Petesberg: sastanak 8.1. morao se odloiti jer je sigurnost leta predsjednika Izetbegovia iz Sarajeva bila ugroena. Da li se ovdje teretila srpska strana, ostaje otvoreno. Intenzivni dvadesetetvoroasovni napori mi smo konano poslali jednu elender mainu za Zagreb gdje je Izetbegovi trebao da stigne jednim UN avionom iz Sarajeva. U nedjelju ujutro artiljerijski udar na pistu aerodroma u Sarajevu. Prema uputi Stoltenberga iz Bona istraga koja je odmah sprovedena dala je zamanu sumnju o tome da li se napad odnosi na srpsku stranu. Nakon popravke piste i

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

napetih telefonskih razgovora izmedju Stoltenberga i Izetbegovia, napokon je Izetbegovi poletio jednim francuskim avionom i njemakim elenderom stigne iz Splita u Bon. Rasprava u Petesburgu: Tudjman pokazuje veliku fleksibilnost. Bio je spreman na bolne teritorijalne ustupke u centralnoj Bosni. elio je po pitanju defanzive u centralnoj Bosni da dodje do brzog zavretka ratnog zbivanja u centralnoj Bosni. Podnio je nacrt jednog opteg ugovora o buduoj hrvatsko-muslimanskoj saradnji, ponudio Muslimanima konano konfederaciju ili u varijanti ranije oznaene trostruke unije ili ako se Srbi ne zadre u toj uniji, u formi jedne hrvatske proirene za Herceg-Bosnu sa jednom bosansko-muslimanskom dravom. Predsjednik Izetbegovi i njegova delegacija pozdravili su jasno taj prijedlog ali su izbjegavali svaku odredjenost. Zato nije jo pravo vrijeme. Izetbegovi je ultimativno traio veinu mjesta koja su ...u centralnom bosanskom depu. Citat: Potrebna nam je fabrika municije u Vitezu. Ili ete nam dati Vitez ili emo ga mi osvojiti. Zato imamo 200 hiljada vojnika. I ponuda od strane Tudjmana potaknuta od strane kopredsjedatelja nije pomogla da se fabrika municije u Vitezu i druge fabrike oruja ...smatraju ... Dalje, citat Izetbegovia iz pregovora u prisustvu jednog pripadnika A.A. da nam nije potrebna fabrika oruja sada. Mi sada imamo dovoljno oruja. Potrebna nam je kasnije, u miru. Ovo sam ja podvukao kao znaajno. Ovo je jedan zakljuak. IZETBEGOVI: Jer rekli su, hoe sad da ratuju. Ja kaem, nama treba Vitez zbog budunosti, a ne zbog toga to hoemo sad da ratujemo. Optuie nas da hoemo Vitez da produimo rat. Nije zbog toga. Nama treba zbog budunosti Vitez.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

21

Ja vam opirno LJUBJANKI: Sad slijedi jedan zakljuak. "J prikazujem sve ovo da biste dobili pravu sliku stvari. Svakako su Muslimani glavna rtva srpske agresije i rtva srpsko-hrvatskih namjera podjele. To ne smijemo izgubiti iz vida pri jednoj potpunoj procjeni. Sigurno je da su Hrvati u Bosni poinili teke greke i zloine koje se sada osveuju. Svakako se stvari ne mogu vie obuhvatiti jednostavno crno-bijelom tehnikom. U posljednjim naporima za uspostavljanje mira u svakom sluaju veoma je jasno postalo da muslimanska strana jo na prvo mjesto stavlja ratnu opciju u najmanju ruku. Oevidno, oni hoe da od Hrvata dobiju ono to kod Srba nije mogue postii. Problem te strategije je natjerati Hrvate u jednu ratnu alijansu sa Srbima. Mi smo rado ispunili svoju ulogu domaina u Petesburgu, okvirni uslovi su bili optimalni, to su istakli osobito kopredsjedatelji i razgovori su bili najintenzivniji koje su ikad ova dva predsjednika do sada imala zajedno. Svi problemi su obradjeni iscrpno. Obje strane sada znaju na emu su. Bilo je naroito vano da se predsjednik

Izetbegovi i predsjednik Tudjman sastanu upravo u trenutku kritine faze. To medjutim ne mijenja nita to je rezultat, naalost, ostao bez sklopljenog mira. U ovom sluaju to se tie sastanka koji je ugovoren za 18.1. u enevi mi ne moemo biti optimistini. Srbi e se jedva pomai dalje, jer stvarni prodor kod jo otvorenih problema u hrvatsko-bosanskom odnosu koji bi lake bilo ....jedne konfederacije, prije svega, neizvjestan. Objema stranama u Petesburgu je savezni ministar jasno rekao da smo mi stigli na prekretnicu. Medjunarodni angaman je osvjeen. Drugog akta sile, kao onaj koji je on poduzeo zajedno sa svojim francuskim kolegom nee biti, ako oni kojima smo u prvoj liniji htjeli pomoi ne budu zaista spremni na mir. Tu se pojavljuje da su trupe UN koje osiguravaju snabdijevanje za humanitarnom pomoi sa svih strana izloene stalnim napadima. Ni jedna vlada koja alje svoje trupe ne moe u tim uslovima da dalje rtvuje svoje vojnike bez konkretne dogledne perspektive mira. Tendencije povlaenja krajem zime sa ili bez udara iz vazduha, rastu. Prva najava povlaenja trupa samo jedne vlade mogla bi prouzroiti lananu reakciju. rtva takvog razvijanja situacije e biti ljudi koji pate u Bosni. Upravo u tome mi imamo interesa (vodje svih strana su to napustile) da zajedno sa naim partnerima i predsjedateljima u posljednjem trenutku zaista sve poduzmemo doprinoenju jednog brzog rjeavanja pregovora. Taj muni proces e biti takodje natavljen uprkos svih ograda, jer nema moralno zamjenjive alternative za jedno rjeenje za pregovarakim stolom. Svi elementi za rjeenje su dati. U svakom sluaju mogu tek onda uspjeti kada strane u sukobu same budu zaista pripravne za sklapanje mira." Prije diskusije mislim da je bilo korisno da se ovo uje. LJUBJANKI: Naalost, nemam potpuno. To je MIP-ova sluba dobila izvjetaj iz Njemake. Vjerovatno evropskoj dvanaestorici. GANI: Ko podnosi taj izvjetaj? To je zapisnik?

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

22

DURAKOVI: Ovo jo vie uvruje moje ubjedjenje da bi trebali u tom odgovoru.... (ne uje se) Haris je imao predlog. Moda obnoviti predlog da ono to se danas kontrolira HVO, odnosno Armija BiH, taj dio teritorija moe po starom predlogu da se organizuju unutarnji odnosi na nivou 50-50% uea u vlasti itd. i da se na tom planu probaju iznalaziti rjeenja. Dakle prva varijanta konfederacija izmedju Republike BIH i Hrvatske sa osnovnim elementima, ak i oni koji su naznaeni na zadnjoj stranici ovog ugovornog sporazuma, a druga ii dalje u smislu da obnavljamo prijedlog koji smo svojevremeno dali i da time kaemo i Kinkelu i evropskoj dvanaestorici da mi nismo protiv takve vrste saradnje i stvaranja ugovora, ne na nivou onog koji je ponudjen.

23

SILAJDI: Prvo da kaem jednu primjedbu opteg karaktera. Mislim da je ovakav nain rada dobar i da trebamo procijeniti kad su u pitanju ovakve odluke. Trebamo proiriti broj uesnika koji rade na ovim prijedlozima. Mislim da je to dobro i da daje neke rezultate. Drugo, koliko vidim, ovo je nastavak propagandnog rata, ovo nije ozbiljan prijedlog. Sad je pitanje ko e dobiti a ko e izgubiti ovaj rat. Oigledno je da mi sada moramo, u potpunosti se slaem s tim, ne treba rei ne, nego treba rei mi smo za saradnju. Dakle, kontraprijedlog. U tom kontraprijedlogu posebno vodei rauna o ovome, o izvjetaju tajnerovom koji je Kinkel potpisao. tajner je dobro na strani zagrebake opcije. Naravno, to se pokazalo u razgovorima sa Kinkelom. Ako on govori o fleksibilnosti Tudjmana, onda je sasvim jasno na kojoj strani stoji. Tu nikakve fleksibilnosti nema. I zbog toga bi trebalo, po meni, prvo ponoviti, Nijaz i ja smo razgovarali malo prije ovoga, dakle ponoviti prijedlog bez obzira to je do sada dva puta odbijen da smo mi spremni, bez linija, linije su napravile rat, Vens-Ovenov plan je, ustvari linije koje su tada povuene su dobrim dijelom doprinijele da dodje do rata izmedju nas. Dakle, bez linija medju nama sa svim pravima koja postoje u svakoj dravi za svakoga. Pravih argumenata protiv toga nema. Jedini argument koji sam uo od Tudjmana je slijedei: Vas ima mnogo. I vi se mnogo radjate. Mislim da ni jedan pametan ovjek takav argument u javnosti ne smije ponoviti. Dakle, nema nikakvog argumenta protiv toga. ak je i Oven rekao, ne znam, to je stvarno fer-predlog. Ako vi njima dajete gornji dom, donji dom u jednom domu, imaju ljudi paritet, ne moe se nikakva odluka donijeti od nacionalnog i bilo kakvog interesa bez njih. Ne znam zato mi taj predlog ne bismo ponovili. Da kaemo, evo jo jednom. Pazite, radi se o nastavku propagandnog rata. Dok oni nama telefonom, ja sam jue s Graniem razgovarao, dok oni nama nude sve mogue u dobroj mjeri usluge da se sastajemo, da razgovaramo istodobno, na planu propagande rade svoj posao. Dakle, ja BiH ponovio taj prijedlog ili ga pomenuti da je naalost odbijen, da vidimo u kojoj je to formi bolje. Dalje, iz tog istog razloga ja bih iz tog ugovornog sporazuma izdvojio one elemente koji idu ispod minimuma sa.... Jer Evropa priznaje ono to je postignuto... Otprilike da je to taka koja je dostignuta i ispod koje ne treba ii. Plus-minus. A oni su u ovom sluaju, recimo, sa prijedlogom da Mostar bude glavni grad Herceg-Bosne. Nisu sasvim otili. Jer tamo stoji da neke zgrade u Mostaru budu. Neke zgrade, a ne da Mostar bude cijeli. Na razgovorima u Beu ja sam na to ukazao Graniu., On kae, znate ta mi oekujemo da nakon dvije godine administracije Evropske unije Mostar bude glavni grad Herceg-Bosne. Ja sam rekao to vi ne moete oekivati. Mi nikada o tome tako nismo razgovarali. Prema tome, dakle

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

izvui one elemente koji odskau odnosno idu ispod ...pored Mostara meni sada na pamet pada Neum. Isto tako je u papirima. Ako ...ne vai, ako ...vie nije baza,to je druga stvar. Medjutim, ovo je nama ..da upravo izvuemo te elemente i da ih ubacimo u tekste. Jedna generalna primjedba - mi se oigledno nalazimo, i Kinkel govori o zaraenim stranama ne govori o legalnoj vladi. ini mi se da se nalazimo pred jednom situacijom u kojoj emo morati iznijeti dva elementa. Prvo, pregovaranje u dobroj vjeri. ta znai pregovaranje u dobroj vjeri ako smo pod prisilom? Ja BiH volio da neko vidi pravni aspekt tog problema sa stanovita medjunarodnog prava. Da li uopte ono to mi uinimo prisilom da li je vaee. Ovo je prisila. Prema tome, danas sam na jednom skupu rekao ukoliko se ovo nastavi, ne moemo mi vjeno ii u enevu dok to na narod plaa ovdje glavama. Ukoliko to ne prestane neka gospoda dodje u Sarajevo pa emo razgovarati. I drugo, ja sam to i proli put pomenuo, mislim da to treba provlaiti. Ne treba moda stavljati akcenat na to da ova konferencija mi kaemo blokira Savjet bezbjednosti UN. Savjet bezbjednosti je blokiran sve dotle dokle konferencija traje., Jer je konferencija pod pokroviteljstvom UN odnosno Evropske unije. Onog momenta kada mi kaemo da enevska konferencija vie ne postoji, odnosno da nije uspjela, u tom momentu se cijeli sluaj vraa na Savjet bezbjednosti UN. Toliko, hvala.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

24

LAZOVI: Potpuno se slaem sa argumentacijom koju je iznio Nijaz to se tie ovog sporazuma. Medjutim, prijedlog koji je on iznio po meni je trebao da bude drugi korak nae inicijative. Kad to kaem onda mislim da bi stupili u konkretnu realizaciju ovog predloga da se BiH vee konfederalnim ugovorom za Hrvatsku to podrazumijeva prije svega politiko rjeenje za unutranje odnose u BIH a to nas vraa ponovo na enevu. Na nastavak eneve i nae stavove da li da ostanemo pri onim stavovima koje smo do sada imali ili emo mijenjati neke stvari ak i radikalno. to se tie mene, ili emo se vraati nekim naim inicijativama koje smo imali prije a koje nisu uzete ozbiljno u razmatranje. I da iskaem jedno svoje opredjeljenje: mislim da se vrtimo u jednom zaaranom krugu u kome sam ja uvjereniji da se nee moi nai rjeenje na ovom enevskom sporazumu jer je on sam u svojoj sutini pogrean koncept, koncept koji ne dovodi ni do mira, ve dovodi do disolucije BiH kao drave, ruenja njenog medjunarodno priznatog integriteta i smatram da bi mi trebali kao Predsjednitvo sve to imati u vidu i pojaviti se sa nekim naim inicijativama. Mi smo do sada bili u jednoj defanzivnoj poziciji. Stalno se odredjujui prema predlozima drugih. A rijetko kada smo imali neke vlastite stavove i vlastite inicijative. Stoga bi bio sklon ponovo se vratiti jednoj naoj inicijativi koja nije ozbiljno razmatrana od mjeseca avgusta u enevi. Ja sam ak uvjeren da, prihvatajui

25

KOMI: Ja se slaem sa ocjenom ovog ugovora. To je sve dosta dobro analitiki izvedeno, vidi se. Nema se tu ta dodati. Mogli bismo zaista ii po ovom tekstu. Ima sijaset drugih ... Ali ja se slaem sa ovim zakljukom da mi idemo sa inicijativom da ne bude da se odbija itd. Sve to da se uradi i da ovo to je predsjednik kazao da damo neku ponudu. Moda ovo to je Haris govorio. Da Komisija opet sjedne da napravi to. Da ima neto. Mi ovo odbijamo, ali zato nudimo ovo. Pa makar se obnovio taj stari prijedlog. S tim to bi moda trebalo vidjeti sad na ovom sastanku u enevi da mi, ako ne otvoreno, a ono bar da damo naslutiti, da ukoliko se ne izadje u susret tim zahtjevima oko ouvanja unije. Mi smo dali taj jedan zahtjev proli put, ba sam ja o tome govorio, ako se to ne uvai, da li da nagovijestimo da emo raditi ovo to je Haris predloio - da kaemo - slijedei put moda nee biti nastavka, mi emo proglasiti konferenciju s nae strane neuspjelom i vratiti sve Savjetu bezbjednosti. Da se da ve nagovijestiti da se ne moe to vrtiti do beskraja. To se vrti dotle, ratuje se na terenu. Nemamo mi nita od toga.

neke realnosti koje su ratom iscrtane itd. da bi federacija tri republike, kao unutranje uredjenje BiH sa kasnije ovim predlogom povezivanja takve BiH sa konfederalnim ugovorom sa Hrvatskom, da ja odmah kaem da se nee moi nai rjeenje ukoliko neemo imati isti aspekt i prema Srbiji, mora razmotriti. Bez obzira to Karadi i Krajinik to moda ne bi prihvatili, ali sam uvjeren da u sadanjoj konstalaciji politikih odnosa to Tudjman prihvatio i prihvatili bi Hrvati bosanski vjerujem jedan takav predlog unutranjeg uredjenja BiH kao federacije tri republike. to znai da bi se sauvao teritorijalni integritet, sauvala bi se BiH kao medjunarodno priznata drava. Ali da se dobije visok stepen autonomije buduih republika, a granice izmedju tih republika bile bi irelevantne. Kao to se sada vodi unutar rat za teritorije. Mi moramo priznati ovo to se deava unutar BiH je faktiki posljedica jednog tog sporazuma koji je nagovijestio tri etnike dravice. Prema tome, ja sam Ivi rekao, problem lavanske doline se nee moi rijeiti. To je posljedica tog sporazuma. I podrali ovo Harisovo - ako bi se sloili na jednom takvom ili slinom konceptu onda bi trebalo to javno prezentirati. Ali bi ga trebali prezentirati i u hrvatskim medijima i medjunarodnim faktorima ovdje kod nas. Svako vidi da mi razmiljamo mirotvorno i da nudimo inicijativu. Da nam se ne moe pripisati ono to se sada zaista svjesno stvara u svijetu da smo mi za rat, jedini smo za ratnu opciju dok su svi drugi za pronalaenje nekog mira. Znai, da rezimiram, vratio BiH se onom naem prijedlogu - to BiH sad istakao ak i u enevi. Kao prijedlog i Predsjednitva i Skuptina ie stajala iza toga prijedloga. Ja vjerujem i Vlada da bi se mogla sloiti.oko toga. Hvala.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

LJUBJANKI: Ne uje se. Ja mislim isto da nama ova situacija ostavlja vrlo malo manevarskog prostora. Dalje, mislim da ovaj potez Tudjmana nama prua mogunost da promijenimo situaciju. Ovo to je Haris govorio da jednostavno polako izidjemo iz tog orsokaka, iz tog uskog manevarskog prostora u kom nismo ba puno mogli manevrisati. Zato bi, mi smo to jutros malo diskutirali, Nijaz je to vrlo lijepo uobliio, ovaj bio moda jedan kontrapredlog, jedna prebaena loptica za koju ja vjerujem da nee biti prihvaena. Nama otvoriti jedan manevarski prostor i rei evo mi smo jo enerozniji pa mi predlaemo jo vie, i jo bolje, jo tjenju vezu koja, naravno, nee biti prihvaena. Na taj nain emo mi promijeniti situaciju i dovesti, jer ovo je ve dovedeno do jedne karikature, ova eneva i moda traiti mogunosti o ovome to Haris kae. Uglavnom neto drugo. Ovo sad nam ostavlja (ne uje se). SILAJDI: Ne uje se izlaganje g. Silajdia. ...Onda idemo nazad Savjetu bezbjednosti.

GANI: Mislim da je Tudjman povukao jedan dosta pametan potez. Inae, ja sam bio pristalica ovog sastanka u Bonu, ali je za mene novost da ujem da smo mi inicijatori tog sastanka. Mislio sam da je Kinkel zvao da se dodje. SILAJDI: Odmah da objasnim. Inicijator je Tudjman. GANI: U zapisniku pie drugaije. Kae da si ti. IZETBEGOVI: Pie da je mjesto predloio.

26

GANI: Mislim da smo mi napravili dvije greke. Mi smo pristali na nekakve tri republike, a nismo za to nita dobili. Tu je bitno oslabljen na poloaj i zbog toga mi traimo da se izvlaimo iz ove petlje ako moemo ikako. Tudjmanovi savjetnici su osjetili da u Hrvatskoj se javlja veliki problem sa teritorijama koje kontroliu Srbi i vjerovatno indirektno podrazumijeva da i mi tu treba neto da odradimo da bi se ps....njegov problem u tom dijelu. Smatram da mi treba da odgovorimo kontra predlogom u smislu da mi hoemo konfederaciju dvije drave, a one teritorije koje mi ne kontroliemo, o tome emo razgovarati dalje. Prema tome, mi emo razgovarati o tome dalje. Meni dolaze ljudi iz Posavine, kau, one teritorije koje su okupirane, koje ne kontroliemo, o tom potom. O tome emo razgovarati kako da se to rijei. Dakle,

SILAJDI: Najbolje je da se sastanemo tamo gdje je mogue izvriti najbolje pripreme.

27

IZETBEGOVI: Da se razumijemo, svi ovi razgovori koji su vodjeni - i republike i 33% itd. nita to nije utvrdjeno. Jer mene je upozorio Klas, kad sam rekao o nekim stvarima., on je rekao: "Znate g. Izetbegoviu ono pravilo u politici - dok se nismo dogovorili o svemu, nismo se dogovorili nioemu". Prema tome, do sad nismo ni o emu dogovorili. Ovo su sve pretpostavke nekog dogovora. Mi moemo naravno ako nam odgovara vratiti se na poetak. Mi se moramo samo pitati imame li nekog boljeg rjeenja. Ali im vidimo da nam je bolje, vratiti sve na poetak. Onda moramo vratiti sve. Samo se moramo pitati trebamo li to da uradimo, jer ne znam gdje se onda nalazimo. Nama ova rjeenja sa tri republike nametnuto je prisustvom jedne jake vojske

to bi bio na problem. Vidite, svi oni koji su za nekakvu dravu gdje se moe govoriti o paritetu, o ovome itd., u redu, otvoreni smo za te paritete. Ljudi iz Posavine vide nekakvo rjeenje. Ljudi iz Posavine poslije godinu i po su konstatovali da stvarno nemaju gdje. Ima tu 200 hiljada ljudi. I realnost je vrlo surova. Oni zaista nemaju gdje. Prema tome, u tom smislu bi jaao taj hrvatski faktor u smislu opredjeljenja za nekakvu koliko-toliko homogenu dravu. Mislim da bi na predlog trebao da ide u tom smislu hoemo konfederaciju. Jeste da mi kontroliemo, a one teritorije koje ne kontroliemo i tamo gdje je neka vea koncentracija koja ne eli to, onda emo vidjeti. O tome emo raspravljati. Na taj nain BiH ja uzvratio. Medjutim, kad sam ve uzeo rije, da kaem. Poto i ova druga taka poto ne bih diskutovao ponovo, koja se odnosi na pregovore u enevi itd. moram odmah da vam kaem jednu stvar, ja bih elio da se Vlada ukljui sa svojim analitikim aparatom u analizama ovih nekakvih pregovora. Npr. govori se o vezi Gorada sa Sarajevom. Sad, pominju neku vezu preko Grepka, koliko ja vidim. Ljudi mi kau da bi probili put treba timilijarda dolara. Moda je to pogreno, moda nije. Ali neka ti ljudi iz ministarstva uvijek prate analitiki ove nae pregovore. Druga stvar, ovjek mi kae ono to smo predlagali, onaj izlaz na more preko Neretve, kae, to je glupost. On je neki gradjevinac, kae da su tu nivoi razliiti, plitko, dubine, mostovi sputeni ispod. Dakle, moda i nije tako, ali bi trebala da se ukljui drava, trebala bi Vlada koja ima svoje ministarstvo da prati analitiki. Mislim da ona dva-tri ovjeka koja su tamo treba,vjerovatno su sposobni, ovdje kod kue da to raunaju. Trea stvar, mi ovdje nismo nikakva 33,3 procenta usvojili. Ne znam otkud to figurira. Niti je to Skuptina ikad rekla. Predsjednik je ponovio jue u svom govoru a mislim da je to bilo i na Skuptini, ako ve moramo doi do nekakvih teritorijalnih razgranienja, onda brate veinski treba sjedinjavati one teritorije gdje je Bonjaki narod u veini i obrnuto. Za nas ta cifranije obavezujua niti smo je mi kao takvu usvojili. Eto, toliko.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

28

koja nee drugo i koju medjunarodna zajednica nije spremna da ukloni s tih terena, a mi procjenjujemo da je ne moemo ukloniti. Danas sam iao tamo prema Koevskom brdu i kau mi ljudi, u onim kuama su etnici. Nema nekih 200 metara. Oni su tu ve godinu i po dana. Ili kad idemo sad prema aerodromu mi prolazimo preko etnikog punkta. Ne moemo da ga uklonimo. Moemo li mi tu vojsku ukloniti? To je problem. Prisustvo te vojske sa 600-700 tenkova, sa 2000 artiljerijskih orudja i otprilike l00150 hiljada vojnika na terenu koja nee drugo rjeenje, namee da mi razmiljamo bismo li neto drugo radili. Inae, ne bi nikom na um palo da kae - hajmo mi sad stvarati republike, nego jednostavno. Mi moemo da vratimo to sad pred Savjet bezbjednosti ponovo, ali ta vojska ostaje tu gdje je i dalje puca. I onda opet... Problem je da li se ta vojska moe pobijediti? Poto nee niko da nam prui pomo mi treba da procijenimo sami moemo li je... pa ako moemo mi nju potisnuti, u redu, preko Drine. Mi naravno trebamo biti za cjelovitu Bosnu. Ali nemojte nikada zaboraviti da je prisustvo te vojske zbog ega mi uopte razmiljamo o nekom drugom rjeenju a ne o onakvom jednom jedinstvenom i cjelovitom. Jer oni jednostavno to, politika snaga iza koje stoji ta vojska kae - mi drugo neemo. I onda, naravno, postavlja se pitanje produenja rata u beskonanost. Treba procijeniti koliko je to. Nekad nam se ini da bi mogli da idemo. Osnovno je pitanje pravilne procjene stvari. Jer, vidite, kad razgovaram s ljudima oni kau - pazite, ova zvijer je smrtno ranjena. Ona sad krvari ali tetura dalje. Tebi se ini po jednima ona e preivjeti, po drugima ona e jo ii 300 metara i pasti. U medjuvremenu ona zadaje udarce. Po nekima teturae jo neko vrijeme i pae. Trebamo stisnuti zube i saekati da ta smrtno ranjena zvijer padne. Neki smatraju da je ona smrtno ranjena. Neki kau da je samo okrznuta i nastavie dalje da ivi. Nastavie dalje da rui da ubija itd. Sad, stvar je procjene. Meni se ini i sino me jedan ovjek zove i kae u Beogradu je trajk, ne rade pekari, itd. Nema ljeba dovoljno. tampali su novanicu koja je samo s jedne strane obojena. Dakle, koja govori o jednoj tekoj krizi. Mi smo onda u stalnoj procjeni moemo li dalje ili ne moemo. Onda smo stavili na vagu nae strane i te strane. I neka znate, to je problem. Naravno, malo ima ljudi u Sarajevu koji bi rekli: hajmo dijeliti Sarajevo, hajmo razgovarati o podjeli Sarajeva. Ko bi bio lud da to kae. Nego se postavlja pitanje kako da uklonimo ljude koji s brda pucaju. Uprkos naim procjenama nedjeljivog Sarajeva, 9 optina, naravno. Ko bi bio lud da sebi zabrani. Ili smo na onaj Igman. Jednostavno, imae neki grad tamo. Radi se o tome da li moemo i kad moemo. I kad se prevarimo u toj procjeni moemo krenuti putem koji ne vodi niemu. Stalno se u magli gubi kraj, nikad doi. Zato mislim da je problem tih pravilnih procjena protivnika i naih mogunosti, ono osnovno to mi moramo znati. A to se teko da procijeniti. Mi moda nae moemo da procijen-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

29

imo s koliko-toliko tanosti. Jer, na koncu u naim je rukama. Moemo pogledati kakve su nae tvornice, nae mogunosti, moral. Iako su to sve ipak faktori koji su moralni. Danas javiti da smo zauzeli jedan gradi, moral raste za l00 stepeni. Neka padne jedan gradi tamo, moral opadne. Ali to na stranu. Kako moemo procjenjivati snagu Srbije da alimentira dugo vremena ovu postojeu ovdje silu na teritoriji BiH i eventualne mogunosti njenih dogovora sa hrvatskom stranom koja nam visi uvijek. Jer, pazite, nama kau u jednom drugom dokumentu koji moemo takodje... Ovenov izvjetaj o tim razgovorima moda bi ih bilo korisno proitati, on kae: visi opasnost srpsko-hrvatskog sporazuma na raun Bosne. On tako to tretira. Ako se Muslimani i Hrvati ne sporazumiju, sporazumjee se Srbi i Hrvati. Sporazumje e se oni i da nae odbijanje gura stvari na taj kolosijek da e se oni u jednom momentu sporazumjeti. Naravno, ta saradnja na terenu, na mnogim mjestima je ve u toku. Na nekim mjestima jo uvijek nije. Ali uzmite pretpostavku da bude potpuna saradnja, da se ostvari ak gore u Posavini i u tuzlanskom bazenu neka se ostvari. Neka se ostvari sad praktino u dolini Neretve-od ega stalno strahujemo. etnici se nalaze odmorni na liniji TrebinjeNevesinje u Podveleju. Ne ratuju ve pola godine. Jedu i debljaju. Odmorni su sasvim. Nae snage su dole izmorene, izgladnjele itd. Imaju jedinu ansu to ih ovi ne napadaju. Ne daj boe da ih napadnu, ta e biti. Bacili bi ih u Neretvu. Jer, to su stvari o kojima mi ponekad raunamo pa inimo neke poteze pa se narod ne razumije to li su ba to uradili. Imamo mogunost da se takvo neto dogodi i onda ne znam ta bi bilo. Zamisli da nae snage dole u Mostaru budu poraene sada. Pritiskuje Rose sa svojim trupama, etnike snage gore miruju i ute. Uzmimo da se pokrenu. A to nije nemogua stvar. Nema naina. Tad vie anse da se odri na korpus dole u Mostaru je ravan, pa moda 5% ima vjerovatnosti da se odri. To su te stvari zbog ega moda, kad ove stvari raspravljamo, trebamo imati u vidu pa pokuati ne pogrijeiti u procjeni stvari. Zato drim da bi trebalo ovako postupiti. Gospodi, u ovoj formi ugovor se ne moe prihvatiti, ali vam nudimo jednu novu verziju koja je mogua, ona glasi slijedee:. A onda na kraju kazati, va ugovor - nabrojati onih 17 stvari zbog kojih se on ne moe prihvatiti. Dakle, neko je rekao da je ovo neki veliki strunjak sastavio. Jeste moda veliki politiki lukavac sastavio, ali je vrlo slab pravnik. Pravno, ovakav ugovor se ne moe zakljuiti. Oigledno nije proao neku pravnu reviziju. Jer je s te strane pun greaka, ali treba nabrojati da ljudi vide da smo mi uloili dobru volju i da smo ga mi analizirali dobro i nali mu 17 krupnih manjkavosti. To nije teko nabrojati. I letimian pregled pokazuje da on ima masu manjkavosti. Prije svega, pravno-formalnih koje nisu samo formalne nego imaju sutinski znaaj, ali su prije svega pravno-formalne. A onda kazati, vi kaete gospo-

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

do da mi idemo ispod ... pa tu traite da idemo ispod. Naravno, nismo budale da idemo ispod toga. Nudite nam rjeenja koja su ak ispod onoga to smo smatrali do sada, ako ne ugovorima, a ono uslovno dogovorenim. To bi trebalo nabrojati. Ali bi im trebalo poslati prijedlog jednog sporazuma. Ja mislim da bi to trebalo sutra uraditi i sutra se ponovo nai ovdje ili prekosutra ujutro da pogledamo tu stvar. Prekosutra, naravno, ako mi ne putujemo prekosutra. Ali nije u naim rukama trenutak polaska. Ili sutra popodne kasno ili prekosutra ujutro. Onda bi mogli da se nadjemo u nedjelju u l0 ili u 9 sati pa da definitivno vidimo. IZETBEGOVI: Oni nameu, nije niko prihvatio. Oni predlau da se do 15. SILAJDI: Ko je prihvatio ovaj datum da se odgovori do 15?

IZETBEGOVI: Mislim da je to drugi razlog. Oni bi htjeli da znaju na stav da mogu svoj stav...za 18. Mislim da su time oni motivirani. Da bi oni mogli da imaju vremena. Isto kao to Krajinik trai ba sutra vidjenje. Hoe da imaju, da tu veliinu mogu da uvrste. Da li Bosanci prihvataju ili ne. Da rijee ovu jednainu. To ie jedna nepoznanica koju bi oni htjeli da uvrste ranije. Da oni imaju vremena da odre sastanak i da kau ta je. Imaju 16 da rijee, jer 17 moraju i oni da putuju. Umoljeni smo da budemo najkasnije 17 popodne tamo. Prema tome, njima je potrebno 15. da bi mogli 16. odrati sjednicu i vidjeti ta je i kako je. Mi se ne moramo, naravno, toga drati. Mi emo odrati 16 i dati im odgovor. Ako na avion ide u podne. Ako ne, onda bi to mogli sutra oko 5-6 sati popodne. Treba ipak napraviti jedan nacrt sporazuma. SILAJDI: Vrlo je teko donijeti procjenu to se zna. Ali o situaciji na terenu vidimo, otprilike, ako se ovo nastavi nastavlja se status guo. Da li je sada u situaciji statusa guo nama bolje da se vratimo na Savjet bezbjednosti ili da ostanemo kod konferencije. IZETBEGOVI: Savjet bezbjednosti, naravno, nema nikakve sumnje. GANI: Ali mi moramo... IZETBEGOVI: Bolje je raditi pod krovom onih rezolucija. 30

SILAJDI: Da li se to moe vezivati za ove najave napada na Mostar?

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

SILAJDI: Drugo pitanje, da li mi to trebamo provui, recimo, ti u nekoj izjavi kae mi ponovo dolazimo, medjutim, ukoliko se ovi minimalni nai zahtjevi ne udovolje, vie nema smisla, izgubili smo i mi kredibilitet, medjunarodna zajednica, ljudi ginu. Mi emo morati da se to najavi da je medjunarodna zajednica i Evropa zna da se time ne zavrava problem nego da im se vraa problem tamo. Kome se vraa, opet njima. Ali sada u Savjet bezbjednosti.

IZETBEGOVI: Ba zato to bi moda krenuli tim putem, na odgovor mora da bude takav da kod svih objektivnih i pravinih ljudi bude na stav konstruktivan, miroljubiv i kao neto, oznaen nekim minimumom ispod koga mi zaista nismo mogli da idemo. Da ne kau oni su postavili zahtjeve koje smo mi morali odbiti, nastavlja se rat. Oni su krivi za nastavak rata. GANI: Ne uje se. Ovo se odnosi samo na one teritorije pod kontrolom. SILAJDI: Kinkel kae ovako: Ne uie se izlaganje g. Silajdia. Neto pravi smetnje. LAZOVI: Ne uie se.

31

DURAKOVI: Ako smo svojevremeno odbili ugovorni sporazum sa Srbima, svojevremeno kad je nudjeno iz principijelnih razloga, gdje su nudjene mnogo vee koncesije i bile bi vjerovatno izbjegnute i mnoge rtve itd. zato bi sada na mnogo labavijim osnovama i u teim uslovima prihvatili ovakvu vrstu sporazuma. Prema tome. Kad to uzmete lan 15. prvi i drugi ovdje se izriito kae da su spremni osnovati savez izmedju Republike Hrvatske i bonjako-muslimanske republike koje ima gospodarsko-odbrambeni karakter. I onda kae da ie Republika Hrvatska spremna sa bonjako-muslimanskom osnovati savez drava koji bi imao slijedee ciljeve. Sve bi ciljeve preuzeo ak bi i dodao neke, ali na nivou izmedju Republike Hrvatske i Republike BiH. Naravno za sada onog prostora koje kontroliraju ove dvije strane. Onda ide odbrambeni karakter. Onda se trai borba protiv zajednikog agresora. Pod 1, pod 2 bez pasoke granice, pod 3 carinska unija, pod 4 stvaranje pretpostavki za razvijanje zajednikog trita i pretpostavke budunosti ak ako treba i ostvarivanja neke vrste monetarne unije itd. 4-5 stvari koje bi bile obostrano u interesu nita vie. I nema kontraargumenta. Zato to ne bi bila korektna i prava ponuda u cilju uspostavljanja mira, saradnje i prijateljstva. Da se to fino obrazloiti. To je konfederalni ugovor izmedju dvije suverene drave na nekoliko temeljnih principa. U tom smislu emo formirati dvije dravne komisije koje e ponudi-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

ti platformu za ostvarivanje tog ugovora u roku razumnom koji se ponudi itd. Ja bar tako mislim. GANI: Samo Grebo nije shvatio prvi ugovor. DURAKOVI: Mi smo odbili taj ugovor.

PEJANOVI: Ja sam sa Savkom razgovarao u prolazu kroz Zagreb, sreo sam se s njom i sa Stipcom. Oni su navodno to dogovorili za 15. LAZOVI: Ja sam dobio informaciju za 15. IZETBEGOVI: Je li termin utvrdjen?

LAZOVI: Nagovjetava se dolazak Mesia i njegove delegacije u sljedea dva-tri dana. Ne znam hoe li se to realizirati.

32

PEJANOVI: Sa nekim temeljnim predlozima se slaem. Ja bih se vratio malo na onaj problem koji ste vi u Frankfurtu iznijeli da je problem u tome to je nevakat za ovakve inicijative, Dijelim to miljenje jer je u pitanju rat, ratno stanje i u pitanju je dovodjenja mirovnog procesa do kraja ili odustajanje od ovakvog kakav je sada. I ukoliko idemo sa nekim novim inicijativama koje mogu da potiru tokove pregovarake, onda treba to dobro razmisliti. Ja sam za to da prihvatimo onaj generalni prijedlog ove grupe Nijazov, zato sam da se da na kontra-predlog, s tim to bi trebalo voditi rauna da se kae da priprema projekta o konfederaciji izmedju dvije drave mora proi proceduru zajednike komisije o odluivanju na parlamentu i ako to bude parlament odluio i referendumom, ako to Parlament zakljui. I ne samo ljudi koji su u Bosni nego i ljudi koji su u izbjeglitvu. Pazite, to su sloeni... To bi onda nama dalo za pravo da u toj naoj ponudi kaemo da bi teite te aktivnosti uslijedilo nakon uspostavlianja sporazuma.... jednu inicijativu s kojom bi Predsjednitvo ilo prema Savjetu bezbjednosti u vezi sa nastavkom mirovnog procesa ukoliko sad u enevi ne bi bilo napretka. Pretpostaviti je da e ga malo biti ili da ga skoro nee biti nikako. Ja sugeriem da o tome mi obavimo prethodnu raspravu da pomognemo Vladi i da Vlada prikupi argumentaciiu, ali jedna od ideja koja bi mogla ii prema Savjetu bezbjednosti nije samo - evo problem ne ide, pa izvolite. Nego i ta mi predlaemo. Mi smo svojevremeno predla-

IZETBEGOVI: Moramo znati je li 15. Ako jeste, eto ih sutra ujutro.

GANI: Daj da vidimo sa UNPROFOR-om da to ubrzaju.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

gali ideju protektorata. Da li se toj ideji vraati ili ne, koliko je moemo argumentirati ili nekoj drugoj formi. Ne bi valjalo da idemo samo prema Savjetu bezbjednosti u smislu - problem ne ide, izvolite vidjeti pa ekati njihove predloge. Nego problem ne ide u rjeavanju. Imamo mi te i te inicijative. Mislim da bi to bilo dobro, jer poteno govorei, ljudi ne samo da ne vjeruju ta se deavau enevi, nego postavljaju i neka nova pitanja koja proistiu iz ovolikog stradanja ljudi. IZETBEGOVI: Ja predlaem da grupa: Durakovi, Komi i ministar vanjskih poslova i jo drugi saradnici pripreme jedan prijedlog kontra-ugovora uz nabrajanje manjkavosti ovoga. I da to bude sutra do 15 sati gotovo s tim da se ja i Haris ukljuimo u 15 sati u rad, da pogledamo to da bi konanu verziju pripremili. Ili do 14 sati. Da moemo konanu verziju pripremiti za 17 sati za sjednicu sutra. Ako rano prekosutra putujemo, onda bi odrali sutra u 17 sati, a ako ne putujemo, onda emo je prebaciti za prekosutra ujutro u 9 sati. Zavisimo od toga kad idemo. Hoemo li prei na taku 3.? Time smo iscrpili drugu taku.

IZETBEGOVI: Moda emo jo sutra pogledati, ukoliko se nastave razgovori u enevi, na onim trasama kako su ile, da vidimo te karte kako su izgledale. Zna se da su to nai stavovi: Sarajevo, Mostar, .. GANI: Ja bih molio da ovo udje u zakljuak, molim vas,...

GANI: Da li ostaju oni principi i odluke Skuptine kad su u pitanju ako se nita ne mijenja sa ovim ugovorom?

IZETBEGOVI: Brko ne moemo dati.

DURAKOVI: ...Braci i ekonomski fakultet iz Brkog. Napravili smo jednu analizu. Oni nas dramatino upozoravaju. To je ono to si ti govorio. Mi ne znamo stanje. Kad kaemo luka Brko sama po sebi nije dovoljna ukoliko nema obezbijedjenu komunikaciju:eljeznicu, drumski saobraaj, itd. I oni su dostavili svoj prijedlog, to smo dobili, dobio je Deli, ja ga imam na stolu. Pa da to uzmete u obzir kada se bude o tim finesama razgovaralo. Moe ti dati luku a da praktini nema pristupa. To je sad hitno. Nemamo mi sad formirati ekspertne grupe. Ekonomski fakultet u Brkom napravio je elaborat.

33

DURAKOVI: Jednostavno, moramo traiti grad Brko. IZETBEGOVI: Oni su zakljuili na skuptini da ni pod kojim uslovima ne daju grad Brko, mi kaemo apsolutno moramo ga dobiti i to je taj sudar.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

GANI: Evo to ja insistiram na ovom zakljuku. Ano raspravljamo, primjera radi, o povezivanju tih enklava ministarstvo za saobraaj i ne znam koje drugo, mora da da jedan proraun je li to realno ili nije. Da ne slikamo otprilike te mape, molim vas. Mislim da to treba i predlaem da to bude zakljuak ove sjednice Predsjednitva. Neka neko jednostavno kae u Vladi da li je to mogue ili nije mogue. Bar da nas prate. Ovo to predsjednik govori, neko kae u Srbiji trajk pekara, itd. Dajte ljudi, da zaduimo nekog ko e otprilike praviti te analize. I ako nisu dovoljno tane, neka prati koliko moe da imamo neku priblinu analizu. Ljudi kau da e ta drava do proljea biti totalno dezintegrisana. X: Ministarstvo inostranih poslova esto ima te analize. Samo ih zatraite i dobiete ih. IZETBEGOVI: Svi sad to pratimo, koliko je mogue.

34

SILAJDI: Ovo je jedno konkretno i vano pitanje. Odmah da kaem pomenut je Grebak i veza prema Goradu. Uoena je ta stvar vrlo davno. Mi imamo o tome ne jednu nego desetak karata. Reeno je da je to put za koze ne za ljude. Zbog toga smo ili dole prema Ustikolini dolinom rijeke Put. Medjutim, kad smo doli do toga kaemo: gospodo Ustikolina. Zato Ustikolina? Ne zbog toga samo to to nije mjesto nastanjeno Srbina nego Muslimanima. Kako emo mi sa Goradem komunicirati. Pa napravite put, kau. Ne moe se napraviti put iz tog i tog razloga. Sve to ima. Medjutim, oni su odbili da daju Ustikolinu zato to kau da hoe tamo praviti hidrocentralu. Onda smo mi rekli kopredsjednicima - molimo vas, kakva je veza izmedju ovolikog jednog teritorija kao to je Gorade i centralnog dijela teritorije? Nikakva. U isto vrijeme oni trae da se mi pomaknemo od Brkog 8 km prema dole juno i da se to premosti jednim mostom. I bilo je rijei da se formira komisija o Brkom. Medjutim, kad su oni odbili da se pomaknu na bilo kojem teritoriju, bilo gdje, onda smo rekli nema ni komisije u Brkom. Prema tome, to je obradjeno u detalje. ak i ona ponuda dole kod ilipa to su bili dali nam Prevlaku. I ta ponuda - mi smo rekli ne odbijamo nita, sve studiramo. to se tie ulaska u Neretvu i pedoloka studija ima. Samo to to neki ljudi kau to je drugo, ali je tano da se u Neretvi moe napraviti, to kau ljudi koji rade tamo. E sada, za koju vrstu brodova, kada, pod kojim uslovima, gdje stoji most. Sve to ima. Ovi koji sjede u enevi vrlo dobro znaju da se to ne radi napamet. Nemojte padati pod uticaj pria, novina, itd. Radi se o budunosti zemlje i raditi neto napamet ne dolazi u obzir. Ovo sve ima. to se tie Neretve, konkretno, Tasovii, Viii, sve obradjeno Ali smo mi rekli - to nije izlaz na more. To je jedna

pomona luka, ta treba, ili vui one rijene embarze to se zovu, ili prebacivati iz brodova u manje brodove i dolaziti tamo. To nije zamjena za Neum, to smo rekli. A rijena luka u svakom sluaju je dobro dola, ali nije zamjena za Neum. Brodovi i sada idu. Imamo studiju koliko je pijeska nanijeto. Nije stvar u tome. Stvar je u tome to kad mi nadjemo neku greku. Recimo ... nema nikakvog ekonomskog razloga, ima simboliki znaaj. Oni kau to ne damo. Sanski Most, Kozarac tu je najvei genocid napravljen, oni jednostavno kau to vi moete uzeti ali kad dodjete s tenkovima. Tako Karadi i Krajinik kau. Onda, svaki argument prestaje. Nema vie nikakva karta, ne pomae ni crtanje. Ima jedna stvar kad je u pitanju SB. Zato? Zato to mi se ini da, ukoliko mi nastavimo ii na konferencije, oni se polako legalizuju. Sve ovo postaje Kipar. Malo pomalo Karadi je sad poeo govoriti stalno o principu gdje si tu si, sve u redu. Poinju ljudi to shvatiti poinju zvati srpska krajina, hrvatska Herceg:Bosna. I kad bismo to prekinuli, moramo rei jednog dana, e to zajedno sa koncesijom i unijama nismo postigli sporazum, a nudimo ovo. Sad treba SB ponuditi. Bojim se ako budemo ili jo godinu dana po enevama ovako, da e jednostavno status guo ostati. PEJANOVI: Razumijem te dobro, nego predlaem da Ministarstvo i Vlada pripreme sadraj nae inicijative SB. SILAJDI: To nije tehnika odluka.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

GANI: Mene raduju sve ove studije. Samo hou da budem siguran da to ima. .. KOMI: Ovo je pod tekua pitanja. Vi ste svi dobili obavijest, pa i ja, da e se odrati 16. opi sabor Hrvata BiH. I dobili ste. elim da proitam ovo. Dvije reenice su napisane u dopisu koji je trebao biti samo popratno pismo uz poziv za Sabor, iznesemo je nekoliko politikih stajalita, s kojima se ja naravno ne slaem,u kojima se samo diskutiralo u hrvatskom...odboru. Smatramo potrebnim izvijestiti vas da prijedlog dokumenata Sabora jo nije gotov, pa e tek on sadravati miljenje politike sugestije organizatora Sabora i da e vam ga na vrijeme dostaviti. Zbog tog je to, izmedju ostalog, i odgodjeno. IZETBEGOVI: Bili smo malo neugodno iznenadjeni nekim rijeima tamo.

35

KOMI: Da znate, to je bio razlog zato smo sada sve ovo pomakli. IZETBEGOVI: Hvala velika.

36
NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

Sjednica je zavrena u 16,15.sati.

... da li nam treba uope dogovor i sa Hrvatima...

Magnetofonski snimak 236. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 16. januara1994. godine
Sjednici je predsjedavao predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine gospodin Alija Izetbegovi.

ZDRAVKO DJURII: Predlog stavova Predsjednitva RBiH o ugovornom sporazumu izmedju Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, 2. Zatim razmatranje predloga Vlade RBiH za donoenje, prijedloga i odluka, zatim informacija o posjeti predsjednika Vlade g. Harisa S. Pakistanu, prijedlog Odluke o dopunama Odluke o primjenjivanju Poslovnika Skuptine RBiH za vrijeme ratnog stanja (to je jedna odredba Avdo je li tako), Prijedlog za proizvodjenje u in (to su dostavili iz Ministarstva odbrane za Bisia) i zahtjev Komande 5. korpusa po tekuim pitanjima za dolazak dravne delegacije u Biha. PREDSJEDNIK: U redu. Slaete li se s ovim dnevnim redom? Ima li neko kakvu primjedbu? Ne znai da emo mi ovo prihvatiti, nego da se raspravlja o ovim stvarima. Kao to vidim slaete. Prelazimo na taku 1. Izvjestilac je Nijaz.

PREDSJEDNIK: Zdravko hoe nam proitati dnevni red, jer ja bez naoala ne vidim.

37

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

NIJAZ DURAKOVI: Vi ste dobili negdje oko tri kartice teksta kojeg smo uglavnom ja i Ivo uz konsultaciju sa Ljubijankiem sainili s tim da bi na str. 3. po mom miljenju ima nepreciznost pod ta. 1. drugi stav. Ovdje kae konfederalni ugovor bi se odnosio na onaj dio. Ne bi tako trebalo ii, jer ideja je bila da konfederalni ugovor bude izmedju dvije drave. Pa bi se samo stavilo kriala bi se ova reenica i reklo bi se "na onom dijelu BiH koji kontrolira Armija BiH i HVO bie mogue.." bilo bi preciznije i ie. PREDSJEDNIK: Hoemo li ovo da proitamo jedanput na brzinu. Evo neka nam Zdravko proita paljivo.

38

ZDRAVKO DJURII: Na sjednici Predsjednitva RBiH odranoj 14. januara 1994.godine razmatran je ugovornim sporazumom uspostavljanje trajnog i cjelovitog mira izmedju hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda u BiH i o osnovama daljnjeg zajednikog ivota koji je sa hrvatske strane ponudjen na razgovorima u Bonu 9. januara 1994.godine. Predsjednitvo je podralo ovu inicijativu kao i sva nastojanja koja idu ka postizanju trajnog mira razumijevanja, prijateljstva saradnje i suivota hrvatskog i bonjako-muslimanskog naroda. Predsjednitvo takodje stoji na stanovitu da je zajedniki ivot i prijateljstvo sva tri naroda u BiH od egzistencijalnog i povijesnog interesa. to se tie odnosa hrvatskog i bonjako-Muslimanskog naroda on je povjesno utemeljen i proizilazi iz teritorijalne vezanosti ekonomskih i kulturnih interesa kao i zajednikih stratekih interesa. Posebno uvaavajui injenicu da ova dva naroda i dvije drave imaju zajednikog agresora. Zato je Predsjednitvo odluno u nastojanjima da se to prije zaustavi tragini sukob izmedju Hrvata i Bonjaka-Muslimana koji je prije svega posljedica velikosrpske agresije i da se iznadju takva politika i sistemska rjeenja koja e umjesto sukoba razvijati prijateljstvo, saradnju pa i proces integracije koja bi ila na dobrobit naih naroda i drava. Ugovorni sporazum u pojedinim svojim segmentima postavlja takve ciljeve i Predsjednitvo ih duno podrava. Naalost ugovorni sporazum se u cjelini ponudjene verzije ne moe prihvatiti iz nekoliko principijelnih razloga. Prvo, ugovorno mogu(?) ne potpisivati narodi ve ugovor potpisuju medjunarodno priznati subjekti u ovom sluaju subjekti medjunarodnog javnog prava su drave Bosna i Hercegovina i Hrvatska kao medjunarodno priznate drave i lanice Ujedinjenih naroda. S obzirom da je izmedju ovih drava dolo do obostranog priznanja potpisivanja sporazuma u ime Hrvatske Republike Herceg-Bosne pravno nije valjano i mogue niti je politiki prihvatljivo. To bi u najmanju ruku trailo da Hrvatska povue medjunarodno priznanje koje je dala Republici BiH sa svim negativnim konsekvencama koje iz toga proizilaze.

39

PREDSJEDNIK: Je li primjenjivao ili

Drugo, u preambuli sporazuma se ne spominje i trei odnosno srpski narod bez koga nema cjelovitog i pravednog rjeenja i o ijem se poloaju takodje mora viditi raun. Tree, u preambuli se kae da e ugovorne strane osobno jamiti realizaciju ovog ugovora to nita ne znai kada se radi o medjunarodnom ugovoru izmedju dvije suverene i medjunarodno poriznate drave. Dakle, manjkavost uvog ugovornog sporazuma je i u tome to se u njemu ne naznaavaju medjunarodni pravni subjekti koji e garantirati njegovu provedbu. etvrto, u ugovornom sporazumu se koriste termini hrvatska republike "Herceg-Bosna" kao i "muslimansko-bonjaka republika" ime se unaprijed odredjuju nazivi i rjeenja koja jo nisu legalizirana i koja odudaraju ak i od terminologije iz tzv. enevskog paketa. Npr. Republika sa veinskim hrvatskims tanovnitom. Peto, formulacije koje se tiu mogue secesije i prestanka postojanja unije republika BiH bitno su drugaija o dogovorenih i naelno prihvaenih rjeenja na enevskim pregovorima. Ustavni sporazum o formiranju unije republika ne predvidja moguinost postojanja unije sa dvije republike. U predloenom ugovornom sporazumu ne potuju se dogovoreni uslovi i postupak eventualne secesije raspada unije kao i posljedice koje su za te situacije predvidjene. Pri tome je posebno znaajno da u tom sluaju Opina Neum i podruje Brkog te medjunarodnopravni subjektivitet i kontinuitet medjunarodno priznate RBiH prelaze na republiku sa veinskim bonjako-muslimanskim narodom. esto, predloena rjeenja u ugovornom sporazumu za Mostar i Neum odudaraju od onoga to je ve dogovoreno na Brodu kao i od onih rjeenja koja su naelno usaglaena u enevsko-mirovnom paketu. Sedmo, u mnogim lancima ugovornog sporazuma ima dosta pravnih manjkavosti, politike nedosljednosti i terminoloke nepreciznosti, a neki lanci jedni drugima protivrjee. Regulisanje statusa Mostara, Neuma, slobodnih zona u lukama Ploe i Rijeka. Nepreciznost u definiranju granica zamiljenih izmedju dvije budue republike, nepostojanje odnosa prema treoj srpskoj strani, problema okupiranih podruja i si. Radi svega ovoga u odlunoj namjeri da se ova inicijativa konstruktivno iskoristi za iznalaenje rjeenja koja e dovesti do mira i uspostavljanja istinske prijateljske saradnje izmedju dva naroda i drave, Predsjednitvo RBiH je odluilo: 1. ponovno dajemo inicijativu za uspostavljanje konfederalnih odnosa izmedju RBiH i R Hrvatske, kao dvije suverene i medjunarodno priznate drave. Konfederalni ugovor bi se odnosio na R Hrvatsku i onaj dio BiH koji kontroliraju Armija BiH i HVO. Na tom podruju ..

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ZDRAVKO: Konfederalni ugovor bi se odnosio.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

NIJAZ DURAKOVI: Ovdje bi mijenjali Alija, imam ja formulaciju nije ovo dobro. PREDSJEDNIK: Nije dobro mislim inae ne treba se to stavljati. A ako se ve kae onda bi se moglo samo prijenjuje, a ne odnosi. Odnosi se on pravno na sve. Ali primjenjuje se moe biti na onaj dio.

ZDRAVKO DURII: .. da se uspostavi jedinstvni ustavno-pravni sistem i to na naelima pune nacionalne ravnopravnosti, parlamentarne demokracije i vlasti zasnovane na paritetu bez obzira na etniki sastav tog prostora. Lokalna vlast bi bila zasnovana na proporcionalnom principu po popisu iz 1991.godine. Ostala podruja BiH bi se tretirala kao okupirana podruja i rjeenje za njih bi se trailo u sklopu ukupnog mirovnog procesa. Za provedbu ove inicijative Predsjednitvo RBiH predlae da se odmah formira zajednika medjunarodna medjudravna pardon komisija - koja bi razradila sve elemente budue konfederacije. Neke osnove zato su ve date u l. 15. stav 5. Ugovornog sporazuma. Dok se ne saini cjelina budueg konfederalnog ugovora Predsjednitvo RBiH prihvaa sve predloge koji se odnose na zaustavljanje ratnih sukoba uspostavu mira i afirmaciju zajednikog ivota kako u BiH tako i u R Hrvatskoj. Sarajevo, 15. januara 1994.godine HARIS SILAJDI: U posljednjoj reenici mi se ini da dok se ne saini cjelina budue konfederalnog ugovora Predsjednitvo prihvaa sve prijedloge. Mi ne moemo unaprijed prihvatiti sve prijedloge. Ne moemo prihvatiti, moemo razmotriti. A drugo naelno bi trebalo ovi tekstovi ini mi se Vlade i Predsjednitva pogotovo koji idu vani trebalo bi da imamo i korektora i lektora. Ako se dogovorimo moemo pisati, ovo je kucano hrvatski Jer ovo ipak ostaje za istoriju. Dakle u Predsjednitvu nema neko ko to radi ovdje? ZDRAVKO DJURIIC: Nema vie. TATJANA MIJATOVI: Za budue je to problem. ZDRAVKO: Nema, ona je rodila i nije se vise pojavila. PREDSJEDNIK: ta je bilo s lektorom.

40

MIRKO PEJANOVI: Nije problem lektora. Naemo. Nego je problem da se primjenjuije uredba - ono se mora napraviti tako

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

da bude, na bosanskom, na hrvatskom i srpskom. Kako uredba regulisana. I kada je zvanini dokument ide u tri

PREDSJEDNIK: Dobro prije nego to podjemo mi emo ga jo jednom prei tako. Ali da vidimo sutinska rjeenja. A onda emo ovo u finiu. Meni se recimo rije "odudaraju" nisu u skladu. Recimo tako neto bi trebalo mijenjati sutina. HARIS SILAJDI: Ja predsjednie ne znam, kako sam shvatio ovaj pasus koji veli Nijaz da koriguje konfederalni ugovor bi se odnosio na RH i onaj dio BiH koji kontrolira Armija BiH i HVO. Po meni je ovo kljuna stvar.

HARIS: Ja bih ovdje naglasio, ova injenica da se nudi vlast zasnovana na paritetu, bez obzira na etniki sastav tog prostora. To je kljuna ponuda. Ja bih naglasio na neki nain ovu reenicu. Jer je to kljuno. Drugo, neznam da li je dovoljno ovaj pasus naglaen. Jer radi se o tome da se nama prigovara stalno da mi svaku ponudu odbijamo. A injenica je da su oni i kod svojih medija preutjeli evo ovo. A to je jedna ponuda za koju ak i Oven kae da je fer ponuda. Malo naglasiti ovo da kaemo ili proiriti dvije reenice da kaemo eto to je moj prijedlog. KOMI: Moe se staviti taka ispred. I to kada bi se (u ovo) uspostavio onaj jedinstveni ustavno pravni sistem i to na naelima pune nacionalne ravnopravnosti Taka. Pa onda ide vlast, poeti reenicu s ovim "Vlast bi se zasnivala na paritetu bez obzira na etniki sastav tog prostora, a lokalna vlast bi bila zasnovana...".

NIJAZ DURAKOVI: Evo imam ja predlog. Pie se konfederalni ugovor on bi se odnosio. Nego se samo kae, poto je u prvoj reenici reeno da se odnosi na dvije drave. Onda ide na onom dijelu BiH koji kontrolira Armija i HVO bi se uspostavio jedinstveni .. to je neto drugo. A prva taka je ista jer govori o konfederalnom ugovoru dvije drave. Jer iz ovoga kako je ispalo moglo bi se odnositi da mi hoemo konfederaciju samo dijela BiH sa Hrvatskom. Dakle kada kriamo konfederalni odnos, samo stavimo "na onom dijelu BiH koji kontrolira Armija BiH i HVO bi se uspostavio jedinstven."

HARIS: Jer su oni na jedan vrlo vjet nain sakrili od svoje javnosti injenicu da im se nudi jedan fer ugovor. 41

NIJAZ: Moe se rei .."Predsjednitvo takodje obnavlja predlog..".

MIRKO PEJANOVI: Predsjednie nemam nekih posebnih sugestija, mislim da je ovaj rad ono to smo mi diskutovali objedin-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

PREDSJEDNIK: Gdje to na kom mjestu bi bilo.

jen i saeto. Moda da razmislimo jo, Nijaze obrati panju da nakon prvog ovog pasusa na treoj strani i njegovom nastavku kao naelan stav vie eksploatiemo, mada je on eksploatisan a to je onaj stav da je BiH zbog svog geopolitikog poloaja i zbog svog etnikog sastava i drugih onih elemenata zainteresovana za saradnju u povezivanju sa zemljama u prostoru bive Jugoslavije i Evrope. I da moda taj stav generalno stavimo. I da sve bude dalje, primjenjuje se u jednoj konkretnoj saradnji. To bi odprilike glasilo ovako. BiH kao vienacionalna zajednica

MIRKO PEJANOVI: Nakon prvog pasusa na treoj strani nastavka. Prije drugog pasusa. Evo gdje je "okupiranih podruja i sl." i onda ide ovo zavrava se reenica i iao bi novi stav. Prije ovog "radi svega" - ako bi prihvatili naravno. Ovako bi glasila formulacija "BiH kao vienacionalna zajednica zainteresovana je kao vienacionalna dravna zajednica (stalno treba govoriti to) zainteresovana je kada se uspostavi mir za saradnju i povezivanju sa dravama na prostoru bive Jugoslavije i Evrope". I onda sve ovo ide. To je stav koji je saglasan sa stavom u Platformi. Imamo ga u Platformi. PREDSJEDNIK: Nepostojanje je jedna rije da znate. Nemojte odvajati, recimo to je u drugom redu na 3 str. i slinije ove stvari koje kako bi rekao ukazuje na neki manjak pismenosti, ne smije se ovako dati. MIRKO PEJANOVI: Sve zvanine elemente bi morali kroz tu drugo su izjave pojedinane. Ja u izai samo na minut.

KOMI: Ovo neto to nismo stavili, poslije sam ja razmiljao kad sam itao ovaj tekst, ovdje gdje govorimo iza ovog pasusa o kome je Haris govorio, ovaj koji smo popravljali, gdje kaemo ovo "vlast na paritetu" a ova druga "na proporcionalnom principu" da dodamo jednu reenicu ispod toga "da e se decentralizacija dravne vlati, unutranja regionalizacija BiH rijeiti, takodje,unutar konfederalnog ugovora". Jer to e morati biti sastavni dio jedno drugog. IZETBEGOVI: Prvo, ugovor ne mogu potpisivati narodi, ne mogu zakljuivati narodi. Nije problem potpisivanja. GANI: Mogu, ali ovdje se fiziki limitira "mogu" ili ne mogu. Nisu valjda to prakse. Inae mogu. DURAKOVI: Odmah ispravi. "Zakljuivati".

42

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Nedefinirana je masa narod. Samo nije rije o potpisivanju. Hoemo li ovo na zadnjoj stranici,odnosno na prvoj stranici zadnja dva reda. Tu bi u najmanju ruku trailo da Hrvatska povue medjunarodno priznanje. To ne bi uope takvu jednu mogunost uzimao u obzir. Ja bih radje stavio da to moda implicira ili da bi to pretpostavljalo ili. Dakle, hou da kaem da ono moda nehotino sasvim implicira jednu takvu stvar. To bi imalo za pretpostakvu povlaenje ili to implicira medjunarodno priznanje koje je dala Republici BiH. DURAKOVI: Moe to "implicira". IZETBEGOVI: "Implikacija" je neto preutno. ekaj, da vidimo ko je nama dao medjunarodno priznanje? Nije nam Hrvatska dala. Medjunarodna zajednica nam je dala. KOMI: Ne, ne. Medjusobno priznanje. Implicira medjusobno priznanje. Ovo nije medjunarodno ve medjusobno priznanje.

KOMI: Mogu samo njihove institucije.

IZETBEGOVI: Da, moda bi trebalo ovo da predje kroz ruke jednog pravnika. Nisi ti saradjivao na ovom dijelu, Alija? Samo da jo pravnici predju jedanput ovo, da prave rijei upotrijebe i, naravno, lektorisanje. Ovdje pie "odudara" - "u neskladu je sa". Ja bih tako umjesto "odudara". "U neskladu je sa tim i tim" upotrijebiti taj izraz. U preambuli se kae na 2 strani da e "osobno jamiti realizaciju ugovora" to nita ne znai. Treba rei zato to nema "osobnog jamstva u medjunarodnom pravu". Ne znam. Moe i ovako, nije to ba bitna stvar. DURAKOVI: Alija, moe ovako: "To implicira povlaenje priznanja BiH od strane Hrvatske".

IZETBEGOVI: Da, tako moe da bude. DURAKOVI: Onda je isto. IZETBEGOVI: Moe.

43

PEJANOVI: Gruhaju.

IZETBEGOVI: Je li ono gruhaju ili to ovdje neto?

KOMI: Kako ovaj Mirkov stav izgleda da ga upiemo. Hajde, proitaj ga.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

MUFTI: Bila je opta opasnost, pucaju.

PEJANOVI: "BiH kao vienacionalna dravna zajednica zainteresovana je" i ubacuje se, sa zarezom, "kad se uspostavi mir, za saradnju i povezivanje sa dravama na prostoru bive Jugoslavije i Evrope". Moemo tu jo tragati. IZETBEGOVI: Moda je bolje "sa susjednim dravama". PEJANOVI: Ja sam imao "susjednim". SILAJDI: Da vidimo jesmo li se sloili s time?

IZETBEGOVI: Ja ne znam to mi to njima saoptavamo kako smo mi zainteresovani? Uope za saradnju na evropskom planu. GANI: Pominje se ratna odteta. PEJANOVI: To je na generalni stav u onoj platformi Predsjednitva. PEJANOVI: Mogli bi da ga ponovimo. IZETBEGOVI: Nije ona sporna.

SILAJDI: S obzirom da se radi o jednoj optoj...cijeli ovaj tekst ako se to unese, dobiva, ako mogu tako rei, malo neozbiljnosti. Zato? Zato to je to malo udaljeno od ovog naeg konkretnog momenta u kome se nalazimo. Pridodavajui to tome tekstu moe se to tumaiti kao da cijelu ovu stvar shvatamo kao jednu vrstu sportske propagande. Jer je oigledno da o nekoj integraciji i povezivanjima na tlu bive Jugoslavije u dogledno vrijeme nema govora. A ovaj pristup konfederalni to je neto o emu se ozbiljno razgovara. U tome je cijela stvar. Mislim da to moemo, ako je ba potrebno, u nekom drugom tekstu rei. PEJANOVI: Dodue, ja sam to stavio u futur, kad se uspostavi mir.

IZETBEGOVI: Nije sporno inae u nekom dokumentu, ali ne znam ovdje.

44

IZETBEGOVI: ovjek ti nudi da ti proda kuu, na to ti njemu odgovara kako si ti zainteresovan inae za razvijanje svojih poslovnih odnosa i sa drugima. Ipak kuu kupi nee. Dobro bi bilo da se drimo teme.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

GANI: To to ti Mirko zastupa, svi mi to zastupamo. Samo je pitanje da li treba da bude sad u ovom dokumentu. PEJANOVI: Ja sam to i ostavio otvorenim da procijenimo. Ali sam ponovio stav iz nae platforme. Kao naelan stav. Ako bi on izazvao, moda je grubo ovo to kae Haris - neozbiljnost. Ako bi izazvao odbojnost one strane koja s nama saradjuje, onda to moe izostati. Jer kad sam ja Tudjmanu rekao da je rjeenje da BiH bude drava a da se mogu praviti konfederacije, to njemu tad nije odgovaralo. Oni su tad htjeli podjelu u Bosni. IZETBEGOVI: Da li ima mjesta u ovom dokumentu.

PEJANOVI: Moda je Haris u pravu.

GANI: Zna on da...oko pola miliona Bonjaka u Srbiji. On to zna. To su stvari koje su njemu poznate. Mi emo voditi o tome rauna.

SILAJDI: Ovdje se nudi neto specifino i konkretno. Pridavanjem ovog teksta razvodnjava se i izgleda sa nae strane.

GANI: Mada usmeno mi to moemo njemu usloviti. Tu tezu koju ti zastupa. Ona se njemu moe provui.

KOMI: Moe biti predmet ovog sporazuma koji se nudi. Ovo je odgovor na konkretnu ponudu i ne moe predmet toga biti neto s drugima to mi mislimo. Nezgodno je. Nas dvojica imamo sad neki odnos, a onda kaemo - dobro, ali emo to i to.

45

PEJANOVI: To je na generalni stav. Mi smo spremni na saradnju i povezivanje i u ovom sluaju imamo svoj generalni stav u Platformi i veemo ga i za jednu konkretnu zemlju. To je u redu. Ali ako bi on imao uticaja na to da se na to gleda drukije, onda ga ne treba staviti. Ja bih vas sve podsjetio da je to stav nae Platforme i, naravno, to moe biti aktuelno kad bude mira. A ne sada. Mi ne moemo negirati istorijsku injenicu da imamo tri naroda i da imamo njihove istorijske interese da se povezuju i saradjuju na razne naine - kulturno, kroz unije, ne mora biti zajednica dravna. I da e toga biti. Jer toga mora biti i mi to moramo razvijati. Sticajem okolnosti BiH ima ovdje tri naroda i imaju pripadnici njihovih naroda u svim susjednim dravama - i u Hrvatskoj, i u Srbiji, i u Crnoj Gori to se tie Muslimana i u Makedoniji i Sloveniji.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

ENES DURAKOVI: Te inicijative s te tree strane nema. Trenutno nema. Nema je zapravo nikako u politikim opcijama koje trenutno imamo. Nesporei, i to bi se moglo razmatrati kad se ponuda pojavi. Mislim da ne treba previe insistirati. IZETBEGOVI: Ja mislim da Pejanovi ne insistira da se ubaci. Jer to je neka naa opcija i orijentacija. Samo je rije o tome da li ima mjesta u ovom tekstu povodom odgovora na jedan konkretni prijedlog. Mislim da ga ne bi trebalo ubacivati.

PEJANOVI: Evo Miro veli ako bi iao, da ide u preambuli. Ja ne insistiram uopte, ja samo podsjeam da imamo takav stav i moda je ovo Ejupovo najbolje da mi u ovim optim deklarativnim nastupima to eksploatiemo.

SILAJDI: ekajte, da vidimo o emu se ovdje radi. Povezivanje sa Srbijom. PEJANOVI: Povezivanje i saradnja. SILAJDI: Povezivanje i saradnja sa ovom Srbijom, sa ovakvim reimom Srbije. PEJANOVI: Nisam ja rekao Srbijom, rekao sam zemljama na prostoru SILAJDI: ekajte, znamo o emu se radi. PEJANOVI: Da li e biti Srbija, ne znam. SILAJDI: O Hrvatskoj razgovaramo. PEJANOVI: Kad se uspostavi mir.

46

SILAJDI: Ne pridajem. Mi smo raspravljali o neem drugom.

PEJANOVI: Ne, previe pridaje, Harise.

SILAJDI: Ne samo mir. Neemo valjda sa faistikim reimom u Beogradu uspostavljati. Iskreno da vam kaem, i ovaj reim u Zagrebu nije daleko od toga. Prema tome, to je jedna sasvim druga diskusija ovdje. Mi emo njima rei da mi hoemo i sa Srbijom. Miloevi stalno govori vi ete sigurno s nama u konfederaciju. Jer nemate druge. Jer je to perspektivno, jer je to vama otvor u svijet, prozor u svijet, itd. To je sasvim jedna druga diskusija i drugi predmet. Mi sada raspravljamo o ponudi konfederalnoj Hrvatske. Reim koji nam je ubio 200.000 ljudi, mi sad raspravljamo, ako dobro shvatam, o povezivanju s tim reimom.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Zadnji stav glasi ovako: "Dok se ne saini....RBiH prihvaa sve predloge"."RBiH izraava spremnost da najozbiljnije razmotri" ili "uzme u razmatranje svaki prijedlog koji se odnosi na zaustavljanje ratnog sukoba, uspostavljanje mira i ...zajednikog ivota u BiH", itd. "Spreman razmotriti" itd. E sad, da li ova druga strana smatra da smo mi njima dali odgovor na taj nain?

IZETBEGOVI: Da li smo s ovim mi odgovorili na taj prijedlog? ta mislite? Naime, jasno je samo ovo da smo onaj tekst odbili. To je jasno. Nismo predloili neki novi tekst, ali smo dali elemente eventualno ako su spremni da se neto sastavi, napravi. PEJANOVI: Neke osnove su ve date u ovom njihovu lanu 15. stav 2.

SILAJDI: Jue je Grani traio odgovor. Reeno mu je da e odgovor biti danas.

SILAJDI: Jesmo li ovim iscrpili jer ja bih jo neto rekao u vezi sa enevskim pregovorom. IZETBEGOVI: Samo da vidimo jo jednom ovdje ovo "na osnovama pariteta" . Samo me upozorite gdje se onaj paritet spominje?

DURAKOVI: Evo, definitivno kako bi trebalo da bude. Strana 3. stav 2 taka 1. Ovako bi ilo: "Predsjednitvo, takodje, obnavlja prijedlog da na onom dijelu BiH koji kontrolira Armija BiH i HVO se odmah uspostavi jedinstveni ustavno-pravni sistem. On bi bio zasnovan na naelima pune nacionalne ravnopravnosti, parlamentarne demokracije i vlasti zasnovane na paritetu, bez obzira na etniki sastav prostora" i onda ide tekst. I zadnji bi se pasus mijenjao: "Dok se ne saini cjelina budueg konfederalnog ugovora izmedju dvije drave. Predsjednitvo RBiH je spremno razmotriti sve prijedloge koji se odnose..." itd. IZETBEGOVI: Da vidimo moemo li mi na tom prostoru ponuditi paritet?

DURAKOVl: To je bio prijedlog koji je Haris rekao da bi bilo dobro.

47

IZETBEGOVI: Bar u ovakvim uslovima da li moemo ponuditi paritet vlasti? Zajedniki razgovor. Moemo li ograniiti na to da ne bi kasnije imali sporova pa da kau: mi smo prihvatili, vi sad ne date paritet. Da budemo vrlo jasni gdje mi to paritet? U kojim

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

IZETBEGOVI: Moe se tano kazati u kome, tj jednom domu Parlamenta. Da kasnije ne kau, sad kad smo doli da raspravljamo, vi neete paritet. Da im moemo kazati, mi smo to i onda bili ograniili.

SILAJDI: Kao naprimjer formiranjem gornjeg i donjeg doma u Parlamentu .

DURAKOVI: Moe li se onda dodati: "Na nivou najveih organa vlasti"?

institucijama i do kojeg nivoa bi taj paritet prihvatili? Jer, paritet je ovdje veliki, ogromni ustupak. Recimo, prije sukoba je bilo drugaije. Ne znam da li bi u narodu naiao paritet na prihvatanje, iako je brojani odnos 1:5 itd. Ali onda moda nekakvom samom vrhu vlasti. Kad smo zadnji put ovdje raspravljali prije godinu dana, oni su htjeli da paritet spuste do pomonika ministara. Naravno, diplomatskih predstavni-tava sve 1:1:1 itd. Takvi su apetiti onda postojali. Da ne prihvati moda u jednom momentu paritet jer moemo imati kasnije probleme. Napisali ste ovdje, a sad najedanput to neete. Moda bi to trebalo ipak.

PEJANOVI: Treba kazati, na koju se vlast odnosi. Na najviu vlast. U najviim organima vlasti. ENES DURAKOVI: ta znai najvii organi vlasti? Najvii organi vlasti znai Skuptina, znai Vlada i znai Sud, itd. To je toliko iroko da to ne moe.

IZETBEGOVI: Mogu kasnije rei da smo ih prevarili. Ne bih elio da imamo neke probleme. Moe li se ovako napisati: "po naelima pune nacionalne ravnopravnosti i parlamentarne demokratije". A onda: "...dok bi to to i to bilo zasnovano na paritetu", ali moramo tano vidjeti koji su to organi. Jer je malo preirok izraz "dok bi vlast bila zasnovana na paritetu". Vlast je poirok pojam. SILAJDI: ...po nacionalnim pitanjima itd. Sutinskim pitanjima. PEJANOVI: "Organi konfederacije". Jer i u federaciji i u konfederaciji je neki...

IZETBEGOVI: Moda "konfederalni organi". Organi konfederacije na paritetu.

48

PEJANOVI: Onda to nije nita. Mi onda dajemo ponudu koja nee biti...

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Ovo je jedna dobra ideja da se kae da bi, poto se tie ravnopravnosti "Nacionalna ravnopravnost bi bila zatiena postojanjem posebnog doma koji bi bio...sa paritetnim principima". DURAKOVI: "U onom domu Parlamenta u kome e se odluivati o sutinskim pitanjima, vlast e biti zasnovana na paritetu".

SILAJDI: Zato ne bismo rekli "u gornjem domu Parlamenta". Jer e biti paritet sasvim jasan. Paritet gdje e se odluivati o sutinskim pitanjima.

KOMI: Ali nije to. To nije vlast na paritetu. Vlast je u organima vlasti. Mi samo moramo precizirati koji su to. Mi znamo to. Nas dvojica znamo, to nam je struka. Ti zna ta je vlast. Zna se gdje je ona. Ona je u Vladi, u Predsjednitvu ako ono postoji i ona je u sudstvu. I Skuptini. E sad mi trebamo kazati na kojim nivoima je to. PEJANOVI: "U skuptinskom domu u kome se odluuje o pitanjima nacionalne ravnopravnosti". KOMI: Vlast jeste tu, ali vlast je i u Vladi da se razumijemo. Bez Vlade nema vlasti. Jer Vlada vlada. Skuptina donosi zakone.

AMPARA: I Vlada e biti onakva kakav zakon donese Skuptina. PEJANOVI: Vlada ti moe biti samo od jedne partije pobjednike koja moe uzeti, recimo,... KOMI: Mirko, kamo sree da je na strankama to zasnovano.

PEJANOVI: Vlada mora imati neki sastav nacionalni koji se potuje, ali on moe, predsjednik Vlade ili mandatar da uzme iz hrvatskog naroda, iz one partije koja je pobijedila. KOMI: Nije to sporno, sporan je nacionalni paritet. Nije sporno iz koje e stranke. PEJANOVI: Recimo, sad Haris ne uzima iz Bobanove partije.

49

PEJANOVI: "U skuptinskim domovima u kojima se odluuje o pitanjima ravnopravnosti".

KOMI: To nije sporno.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

SILAJDI: Ako emo imati dvodomnu Skuptinu, ako se u gornjem domu odluuje o sutinskim pitanjima, nacionalnim, itd. i uostalom ili redi onako kako donese... Znate ta, ovdje se radi o ovome da smo mi rekli paritet u vlasti" se podrazumijeva "paritet u vlasti". Ponuda je bila "paritet u vlasti".

IZETBEGOVI: Dakle, da jo jednom vidimo kako glasi itav pasus. "Konfederalni...". Malo je to drukije. "Na tom podruju bi se uspostavio odmah jedinstveni ustavno-pravni sistem i to na naelima pune ravnopravnosti, parlamentarne. .. na tom podruju. Je li i to ulo? U drugom smislu je promijenjeno. DURAKOVI: E ovako bi ilo: "Predsjednitvo, takodje, obnavlja prijedlog da na onom dijelu BiH koji kontrolira Armija BiH i HVO se odmah uspostavi jedinstven ustavno-pravni sistem". "On bi bio zasnovan na naelima pune nacionalne ravnopravnosti, parlamentarne demokracije i vlasti zasnovane na paritetu, bez obzira na etniki sastav tog prostora". "Lokalna vlast bi bila zasnovana na proporcionalnom principu po popisu Iz 1991."

ENES DURAKOVI: Zna se kako je u principu subordinacija u dravi, kako stvari stoje. Ta proporcionalna na regionalnom ne znai apsolutno nita, kao to znate.Onog trenutka kad se u svim najviim organima uspostavi. To je gotovo. Onda nema ni proporcionalne, ak ni lokalne. Meni uope nita ne znai hoe li biti 9 Bonjaka i 2 Hrvata ili obrnuto u lokalnoj, ako on mora, a mora potovati, ono to se donese na najvioj vlasti i to u svim segmentima. Pazite, to znai u svim segmentima. Meni uopte nije vaan taj nacionalni sastav. Onda u ja birati onog ko mi odgovara, je li tako? DURAKOVI: Ovo je ubaeno sa omjerom l:milion da oni to nee prihvatiti. Ve da se pokae kroz ovo maksimum dobre volje i da nam se ne prigovori da nismo spremni za saradnju, kooperativnost, itd. Onda e se na nivou medjudravnih komisija, kako smo ih naznaili, razraditi pitanja onako kako ih treba postaviti. Prihvatit nee kao to nisu ni proli put prihvatili.

KOMI: Ovdje bi trebalo moda staviti "regionalni". Zavisi kako e biti.

IZETBEGOVI: Tako kako jeste to je vrlo jasno da je samo lokalna vlast proporcionalna, a drugo sve je paritetno. Tako formulirano. Naravno, i Vlada i sve drugo. Jer je izdvojena lokalna vlast kao vlast zasnovana na proporcionalnom principu. Ostalo je paritetni.

50

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PEJANOVI: Ova ponuda treba biti ozbiljna bez obzira na sve. Tako smo rekli proli put...Tako se i mi moramo ponaati. ENES DURAKOVI: Evo jedne informacije gdje locirati to"paritetno". Koja se meni ini s obzirom na ovo gdje locirati to "paritet". Samo ubaciti jednu rije "paritetom bi zasnovan na naelima pune nacionalne ravnopravnosti parlamentarne demokracije i skuptinske vlasti zasnovane na paritetima. Skuptinske vlasti. To je ono o emu smo govorili. A skuptina utvrdjuje parlalitet. AVDO: Skuptina samo zakonom donosi.

PEJANOVI: Onda se kae na zakonodavnom nivou - na nivou zakonodavne vlasti.

PREDSJEDNIK: Ima li nekog pametnog da se izvuemo iz ovog pariteta. Paritet mora ostati pomenuta rije. Paritet. Ali ne smije biti takva da nam sutra kau vidite uvuklu ste nas u ovo. Da bude jedna formulacija koja ograniava koja se vidi gdje se moe bar me vidjeti u institucijama koje e biti utvrdjene. Dakle, moda bi moglo ovako na proporcionalnom principu po popisu iz 1991. godine. A princip pariteta bio bi proveden u svim organima u kojima se odluuje o ravnopravnosti, koji se tiu koje PREDSJEDNIK: A onda ostaje komisija, onda ima ti nisi obavezao unaprijed, jer ovako si obavezao jasno, lokalni ovi, a oni drugi paritet. To vidi se iz ovoga. Ja bi to mogao sutra da im kaem da su me prevali da mi neto slino ponude. I da mi kau nedam ti ja to u Vladi. Kako ponudio si mi sad neda. Ali druga stvar ako mu kae tamo, onda se mi raspravljamo gdje se to sve rjeavaju pitanja od tog znaaja je li. HARIS SILAJDI: Samo malo. Mi nismo jasni bili o ovome, problem je itav u linijama izmedju nas. Nema granica nema linija. One linije na kartama su kao to znate dosta doprinijele sukobu. Ukoliko nema linija, ukoliko mi zadravamo taj dio BiH a ostalo tretiramo kao okupiranu teritoriju i ako bi time prestao rat izmedPEJANOVI: Onda ostaje problem,

HARIS: Na nau ponudu bi bio sljedei - obzirom na va broj doi e do majorizacije, a obzirom na va doi e do asimilacije. Eto to je to. S tim to je sigurno da u javnosti ovaj drugi argument nee p...

ZDRAKVO DJURII: Vlast se dijeli na zakonodavnu, izvrnu i sudsku. I nema etvrte ponude.

51

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

HARIS: Pazite imamo gornji dom u hrvatskom parlamentu, imamo gornji dom u bosanskom parlamentu koji rjeava pitanje na ovaj nain. Imamo dva gornja doma koja nacionalno pitanje ova dva naroda rjeavaju na taj nain. PREDSJEDNIK: Ali ovdje nije u hrvatskom parlamentu u Zagrebu, a ovdje mi govorimo o sasvim drugoj stvari. Mi govorimo o vlasti na ovoj slobodnoj teritoriji. HARIS: Znam o emu govorim, nego ja govorim o mogunosti jednoj drugoj. GANI: One e da kompenzira izmedju te dvije drave.

PREDSJEDNIK: Konfederacija po definiciji pretpostavlja drava. (Jedan dio izlaganja nije snimljen)

X: Samo molim vas ovo to je g. Silajdii rekao ima jednu malu manjkavost. Obratite panju na to da konfederacija podrazumijeva zar ne, zajednike organe vlasti. I tu bi trebalo takodje E, sada dolazimo taj paritet nije ovdje naznaen, a naznaavamo ga samo onda (ne uje se) I sada dolazimo u taj kripac da tako kaem da praktino ukidamo svoju dravu.

ju nas, ja osobno ne bi nita imao protiv toga da vidim paritet u Vladi.

PEJANOVI: Alija ja mislim da to treba vezati za zakonodavne organe vlasti. I onda smo praktino problem rijeili. A to je ono na emu hrvatski nacionalni korpus je insistirao i inae, kada smo krojili onu platformu. Tako kada kaemo "da je u zakonodavnim organima vlasti" onda je rijeeno sve. Onda e se rijeiti ako je dvodomni u jednom domu. PREDSJEDNIK: To je prihvatljivo po mom miljenju. Neznam dalije prihvatljivo za hrvatski korpus.

MIRKO: Ma ne tu je vlast. Vlast nije u (Zajednika diskusija) Moemo ovako, jeste malo iroko kada se kae u najviim organima vlasti nego se moe kazati majorizacija bi bila iskljuena primjenom pariteta kod donoenja najvanijih pitanja. Jer to onda otvara mogunost onoj nekakvoj komisiji da vidi gdje su ta pitanja locirana gdje nisu. Naime, stoji ovo ako oni prihvate da linije ne crtaju, mi imamo rezona da budemo prilino fleksibilni i da kaemo dobro okej kako hoete tamo. Ako odustane od linije. 52

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

HARIS: Ima jedan problem ovdje. Ja neznam da li ovime obeshrabrujemo srpski korpus i potencijalnu podrku Bosni i demokratiji od strane onih koji su sada na okupiranoj teritoriji, ako mislimo da e se situacija jednog dana mijenjati. Ako dodje do ozbiljnog razgovora radi se praktino o dva naroda iskljuuje se trei. I u ovom paritetu ko uestvuje sa druge strane. Da li sa ove druge strane

PREDSJENDIK: Ma pie ovdje u preambuli sporazuma se ne pominje i trei odnosno srpski narod bez koga nema cjelovitog pravednog rjeenja....Mi smo to rekli. A sada kako emo tu stvar, mi to istiemo kao manjkavost ovog njihovog ponudjenog sporazuma to znai da emo kod izrade ovog drugog teksta voditi rauna o toj stvari. IZETBEGOVI: "Zato...da se to prije zaustavi agresija...Muslimane koji je, prije svega, posljedica velikosrpske agresije". To stoji, taj rizik. A rizik mora prihvatiti, nema druge. Ili e imati rat na dvije strane. Mi na ovaj nain hoemo da umirimo jedan front. Da jedan front iskljuimo.

ENES DURAKOVI: Ima u ovoj reenici "koja slijedi ostala podruja BiH bi se tretirala kao okupirana podruja, i rjeenja za njih bi se traila u sklopu mirovnog procesa". Dakle, ne zatvaraju se vrata. GANI: To ima, to je reeno. SILAJDI: Jeli misli da se ne zatvaraju vrata? ENES DURAKOVI: Mislim, Harise. SILAJDI: U naoj interpretaciji. Zavisi odavde kako ide.

ENES DURAKOVI: Moda, eventualno pojaati ovdje nekim dodatkom.

TATJANA LJUJI: Ja bih se pridruila Harisovoj diskusiji iz razloga to ima ljudi na drugoj strani, a pogotovo u zadnje vrijeme ima indikacija da ima svijeta koji misle sasvim drukije od njihovih vodja. Mi moramo nastojati, ali ne znam na koji nain, da privuemo taj dio ljudi a ne da ih odbijemo. Onda ne postiemo nita. GANI: Nikad ja nisam dobio neke procjene ovdje od naih bezbjednjaka koliki je tamo procenat tog potencijalno lojalnog itd. To je taj problem.

53

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

DURAKOVI: Na strani 2. taka 2. kae "U preambuli sporazuma ne spominje se i trei, odnosno srpski narod, bez koga nema cjelovitog i pravednog rjeenja i o ijem se poloaju, takodje, mora voditi rauna". Dakle, mi kao...ugovornog sporazuma uzimamo to. ENES DURAKOVI: A ta mislite o ovoj dopuni: "Ostala podruja BiH bi se tretirala kao okupirana podruja i rjeenja za njih bi se traila u sklopu mirovnog procesa i procesa demokratskih preobraaja u srpskom nacionalnom...". GANI:Diskusija ve dobiva...pravce. O ovom papiru se moe diskutovati jo 15 sati. Mi bi morali ovaj minimum.

IZETBEGOVI: Mislim da je princip ovog treeg naroda rijeen ovdje. Dali su nam ponudu. Ako sluajno Beograd ponudi takvo neto, vidjeemo ta emo uraditi s tim. Ovdje je sad ponuda s njima. Mi smo tu naznaili da mi vodimo rauna o treem narodu i da e se kod rjeenja morati voditi rauna o treem narodu. "Lokalna vlast bi bila zasnovana na proporcionalnom principu". PEJANOVI: Nije to problem, Haris je neto drugo mislio. Problem je nevakta.

SILAJDI: Evo ta je. Oni najavljuju odcjepljenje, odnosno proglaenje velike Srbije, povezivanja srpskih drava itd. Kau, evo zbog ega smo mi ugroeni, moramo se prikljuiti.

SILAJDI: Moemo li dodati jednu reenicu.

PEJANOVI: Oni su to uradili i zato smo mi rekli da je to za nas okupirano podruje i za nas to nije zavren proces.

IZETBEGOVI: To je sasvim jasno kod svakog razgovora s njima. Sastanka. Oni to gledaju i kau: oni hoe koaliciju ponovo protiv nas. To je jasno.

LJUJI: Za mene su to vrlo osjetljive stvari. Ja se ne bih sloila sa Ganiem. Ovo nisu bezvezne stvari. Ovo su jako bitne stvari. Jako bitne. I treba se na njima zadrati. ENES DURAKOVI: Ne znai puno, ali znai. Dakle "Ostala podruja BiH bi se tretirala kao podruja i rjeenja za njih bi se traila u sklopu ukupnog mirovnog procesa". Evo gdje je... "i procesa demokratskih preobraaja u srpskom nacionalnom ...".

54

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

GANI: Ja sam mislio. Tanja, jer vi idete u 11 sati. Zbog toga sam rekao.

ENES DURAKOVI: "Preobraaja u srpskom nacionalnom korpusu". Sad zavisi, zaista, od srpskog nacionalnog korpusa da li zaista postoji ovo to g.dja Mijatovi kae u korpusu tog vrenja, koja e moda... PEJANOVI: Ali ovo sad ponukava da moda, u preambuli, Nijaze, bude bar pola reenice iz Platforme. Neka stoji. Platforma naa je nepogrijeiva. KOMI: Ja mislim da se ovo moe prihvatiti

KOMI: Nemoj, onda emo stvarno razvodnjiti ovaj tekst. Onda nema nita. Mi Tudjmanu moramo dati, ljudi moji. Mi smo najavili da emo dati odgovor pismeni jasan i glasan na ponudu koja je ovakva kakva jeste. Ali je ona ipak napisana na nekom papiru. PEJANOVI: U preambuli se moe rei ovako: "Zainteresovani smo za saradnju i povezivanje" i nabrojati sva tri naroda i gotovo..

GANI: Ja mislim kad se vrati delegacija da mi jednu sjednicu Predsjednitva posvetimo ovom problemu - srpskog korpusa na okupiranim teritorijama. Neke procjene. Koji je procenat tu stanovnitva i da li je lojalan BiH. Koji su nai napori....

55

IZETBEGOVI: Hajmo na strani 3. o onom konfederalnom, koji poinje rijeima "konfederalni ugovor" a koji je promijenjen. Dakle, bio bi ovaj peti red prekrien, "ravnopravnosti i parlamentarne de-mokratije" u etvrtom redu, taka. A ovo "i vlasti zasnovane na paritetu..." to bi se prekriilo pa bi dalje "majorizacija bi se iskljuila primjenom principa pariteta (konsenzualnog rjeavanja) u odluivanju o najvanijim pitanjima". Mislim da to ostavljamo dunost da sutra komisije rasprave gdje su ...pitanja locirana, gdje nisu, itd. Gdje bi se to i koja su to pitanja. Da li je to pitanje isto zakonodavne oblati ili drugih. To omoguuje da sutra te komisije raspravljaju. "Majorizacija bi se iskljuila primjenom principa pariteta (konsenzusa) kod odluivanja o najvanijim pitanjima." A ono to je Haris pokrenuo kako e reagovati ovdje,

PEJANOVI: Ono to je u interesu mira ja potpisujem.

IZETBEGOVI: Ono se svodi na pitanje da li nam treba uope dogovor i sa Hrvatima? To je to. Ne moe se sada oeniti s nekom enom i ne zamjeriti se onoj curi s kojom si hodao.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

kakve e reakcije izazvati jedan ovakav dogovor, on se tie samog ugovora, ne ovih rjeenja. Nego uope neke konfederacije izmedju nas i Hrvatske. Ona sama po sebi mislim da predstavlja crvenu krpu i za Srbiju a mislim i za dobar dio srpskog naroda u BiH. To stoji i mi to moramo imati u vidu. Moramo rei hoemo li u to ulaziti ili neemo. SILAJDI: Ovakav je komentar Krajinika, kae:"Samo vi pravite konfederaciju, dobra je konfederacija, ali ste pogrenu stranu izabrali".

IZETBEGOVI: Onda ne treba "nacionalnim" nego "pitanjima nacionalne ravnopravnosti" recimo. Ako oni zagrizu uope u ovakav jedan dogovor, onda emo vidjeti detalje kako bi to hodalo i gdje bi to bilo.

IZETBEGOVI: Pa ja, znam ja to. Znam ja sasvim sigurno da je to tako, nema tu sumnje, samo eto, moramo odluiti hoemo li uope. Mislim, to se tie papira kao cjeline, ne tie se rjeenja koja su tu predloena. Nego uope, da li mi ulazimo u konfederaciju nekakvu ili ne. "Majorizacija bi se iskljuila primjenom principa pariteta (konsenzusa) kod odluivanja o najvanijim pitanjima". Pa onda to ostavi neka usvoje one komisije kasnije gdje bi to bilo locirano. Zajedniki razgovor.

KOMI: Hoemo li ovo ubaciti to sam ja predlagao da e se decentralizacija i unutranja regionalizacija BiH rijeiti takodje unutar konfederalnog ugovora. KOMI: Hoemo li ovo oko ove regionalizacije i decentralizacije koja bi se rijeila unutar konfederalnog ugovora? Jer oni de insistirati da neka regionalizacija bude u ovom prostoru. A i mi. IZETBEGOVI: Dobro. Dajte da zavravamo to se tie teksta.

IZETBEGOVI: Mislim da se to moe ubaciti.

KOMI: "Decentralizacija unutranje vlasti i unutranja regionalizacija BiH bi se rijeila takodje unutar konfederalnog ugovora". GANI: Ako Karadi cijelo vrijeme govori o stvaranju, moe se ovo shvatiti kao neko pariranje. Medjutim, ako su oni raspoloeni da govore o Bosni, onda... Zajedniki razgovor. Neki fax stie iz Banja luke. Ko stoji iza toga, ja ne znam. Pojavljuje se neki front u B.Luci koji je za Bosnu. IZETBEGOVI: Dobro.

56

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

KOMI: Kakav emo naslov staviti, treba otkucati konanu verziju.

GANI: Zna kako kau Amerikanci. ta je kamila? To je konj kojeg projektuje komitet. Kao jedno kolektivno tijelo koje crta. KOMI: Treba lektorisati. IZETBEGOVI: Ko e dati konanu redakciju i da se dadne ovo kucati dok mi radimo. IZETBEGOVI: Mislim da bi to trebali prethodno pravnici da pregledaju. IZETBEGOVI: Ostaje. DURAKOVI: Ostaje li ovo "lokalna vlast"? KOMI: Dademo ministru pismenost da pregleda.

PEJANOVI: Kome emo dati da ovo prekuca? DURAKOVI: Daj onda naslov da stavimo. LJUJI: Moe, naslovi na njega i piete. KOMI:Evo kako izgleda njihovo. KOMI: Odgovor na ugovorni sporazum. Ne moe ovako golo.

IZETBEGOVI: I oni su dali tamo bez naslova. DURAKOVI: Onda bi trebao dole potpis. Za predsjednitvo da stavimo Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva.

LAZOVI: Moemo li ovo to je Mirko rekao, ubaciti u preambuli ovo - trea reenica druge strane gdje stoji "Predsjednitvo takodje stoji na stanovitu da je zajedniki ivot i prijateljstvo sva tri naroda u BiH od egzistencijalnog i povijesnog interesa" i onda bi se dodalo "i da je BiH, kao vienacionalna zajednica, zainteresovana za saradnju sa susjednim zemljama". To je reenica koja ne bi trebalo da smeta. 57 IZETBEGOVI: Mislim da ne bi smetala. DURAKOVI: Gdje bi ti ti ilo, Miro, reci mi.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

IZETBEGOVI: Moe to. A onda bi dobro bilo. To bi naem Durakoviu sugerisao, svaku vika rije izbaciti. Ima vika ovdje. Dobro, egzistencijalnog ili istorijskog. Moe ostati jedna. Od istorijskog zna-aja, od velikog znaaja. Prijateljstvo, saradnja, itd. Malo vie pravnog rijenika upotrijebiti. Neka i Avdo malo pogleda. Tako da dobijete jedan tekst koji ne treba da bude toliko dugaak. Treba ga skratiti. Svako ponavljanje bi trebalo izbjei ako ga ima. Sve rijei koje pojaavaju. "Mi u odlunoj namjeri" treba "u namjeri" ta e ovdje "odlunoj". U namjeri, da itd. Da se "ova inicijativa konstruktivno iskoristi za iznalaenje sredatava". "Inicijativa iskoristi za iznalaenje rjeenja koje e dovesti do mira". I tako dalje. Dakle, svaku suvinu rije izbaciti. Da dobijete jedan tekst koji nije nakien. GANI: Mada ja smatram da u kontaktima sa hrvatskom delegacijom moete vidjeti je li to za njih prihvatljivo ili nije, bez obzira na par ovih reenica oko kojih lomimo koplja.

LAZOVI: "I da je BiH, kao vienacionalna zajednica, zainteresovana za saradnju sa susjednim zemljama".

GANI: Egzistencijalno se svodi na fiziko... Zajedniki razgovor. Trebamo sjednicu posvetiti ovom problemu.

LAZOVI: Trea reenica, prva strana.

IZETBEGOVI: Naravno, mislim da e oni odmah kazati - to nije ono to mi hoemo. Mi smo neto drugo htjeli. ta ja mogu, neka su ivi i zdravi i uzbrdo brzi. Mada je to ipak jedna ponuda, koja u njihovoj javnosti nee biti loe primljena. Oni moraju voditi rauna o toj javnosti pa e moda zbog toga biti malo... LJUJI: Neka postoji sa nae strane. Predsjednik je vidio "zduno". IZETBEGOVI: To je trei pasus. Moda se negdje i moe staviti. IZETBEGOVI: Ovo "u cjelini ponudjene verzije. Nije mi ta sintagma. Molim Avdu i Enesa da malo pogledaju - jedan pravno, a drugi...

SILAJDI: Predsjednie, mogu li ja.

58

SILAJDI: Ne moemo. Komisijski se radi. IZETBEGOVI: Samo da zakljuimo ovu stvar. Treba, dakle, finirati ovaj tekst, davati ga na kucanje jer nam se uri. Zar ga ne bi odmah popravili pa lektorisanje. Pravno da ga uoblii.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Nisu sutinske nego pravne promjene i onda Enes neka pogleda, poslije toga lektorisanje. Ima tu 5-6 rijei koje treba izbaciti, popraviti. Mi smo znai zavrili s tim, je li tako? SILAJDI: Enes nam treba za slijedeu taku dnevnog reda, Avdo, hoete li Vi to zavriti? Imao sam u vezi sa enevom. GANI: Samo primjedbu. Da jednu sjednicu, kad se vratite posvetimo ovom problemu "srpski narod...". IZETBEGOVI: Prihvatamo. Ima rije Haris.

GANI: Imate pola sata.

59

IZETBEGOVI: Mi sad imamo dva takva sporna podruja: Sarajevo i Mostar nisu rijeena. Odlae se njihovo rjeavanje. U medjuvremenu, dolaze snage UN, demilitariziraju se.

SILAJDI: Kod Vens-Ovenovog plana je bilo sporno podruje, to je predlagala srpska strana, sporno podruje na kojem ostaje, njihove snage. To onda vie nije sporno podruje. Sporno podruje je samo akademski. Medjutim, ukoliko dodje do toga, ja sam iznio optimalnu opciju koja bi se po meni, medju nama ovdje, mogla prihvatiti, a to je ako je demilitarizacija tih podruja s pravom povratka na ta po-druja.

IZETBEGOVI: Dakle, tu bi sukob bio zaustavljen pod uvjetom da se ona proglasi nerijeenim, da e se rjeavati nekim daljnjim pregovorima, da se ona demilitalizuju dotle da vjerovatno kontrolu preuzmu UN.

SILAJDI: Moe nam se desiti da se u enevi predloi jedno rjeenje koje se zove rjeenje sa spornim podrujem. Dakle, podruja zbog kojih ratujemo, zbog kojih nikako ne moemo doi do rjeenja, sporna podruja. To se moe desiti da predloi jedan od kopredsjednika ili jedna od strana. Rjeenja konanog nema, imaju sporna podruja. Sporna poruja bi bila sporna samo onda ako se demilitaliziramo. Dakle, nema ni jedne ... Npr. mi govorimo o B.krajini. B. krajina ukoliko se demilitalizira na neki nain bude pod medjunarodnom kontrolom, ostaje sporno podruje. Ide ili recimo na medjunarodnu arbitrau ili na rjeenje bilateralno ili trilatelarno. Zavisi kako je. Evo, to je to. To nam se moe desiti. Trebali bi da imamo stav ovdje na ovom tijelu. Da delegacija ima nekakav stav. Ja samo toliko.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

SILAJDI: Sporno podruje, mi zahtijevamo Krajinu na primjer. Ne moemo se sloiti. I onda kaemo demilitarizacija.

IZETBEGOVI: Ako je to uvjet uspostavljanja mira, mi emo uvijek biti za to. Mi nita ne gubimo ustvari. Problem je kod nas naputanja podruja gdje mi drimo.

SILAJDI: E tu jeste problem jer e, recimo, neka od strana rei - dobro mi prihvatamo sporna podruja, ali i mi imamo ovo mjesto za sporno podruje. To je za nas sporno podruje. Za vas je sporno podruje Podrinje, Bosanska krajina. Imamo i mi sporno podruje. KOMI: Dobro, ide opet isti princip. Demilitarizacija, bitno je da svijet ne gine i pravo povratka. Nama je u interesu da se vrate svi ljudi tamo odakie su otili. I snage UN. IZETBEGOVI: Moe se lako centralna Bosna. Sarajevo je rijeeno, definirano kao takvo. Upravo se radi o tome da se jo neka podruja stave pod reim Sarajeva. To bi u naem sluaju mogla da bude cen-tralna Bosna. Mi bismo jasno prihvatili da Prijedor postane takav. Sad je pod etnicima, pa onda vie nije pod etnicima. I ako nije pod nama, to je za nas poboljanje. I mi tu sigurno ne bi imali protiv. Tu bi srpska strana imala protiv. Mi bi mogli imati problema kod centralne Bosne da li bi prihvatili tako ili ne. Mogli bi biti upitni oko toga. Ja mislim da bi trebalo prihvatati to ako je to uslov uspostavljanja mira, pa se onda u miru polako, rjeava dalje. KOMI: Da je nama samo... Mi emo to lako integrirati. IZETBEGOVI: Za nas bi mogao to biti znak pitanja. GANI: To se ne odnosi na nau.

ENES DURAKOVI: Nije centralna Bosna problem - odnosi Hrvati Bonjaci. Ali to je veliki potez. On ostaje potpuno, na neki nain, ne znam, to je stvar g. Delia, otvorena Karadievih poloaja. Ogroman je to prostor vojni prostor i ogromna vojna opasnost. Dozvolite, Bugojno nije problem... Ako ostavimo, Tudjman moe postaviti to kao sporno podruje. Tad dolazi ta opasnost. O tome je rije. Zajedniki razgovor. 60

KOMI: Mi Hrvati srednje Bosne smo zainteresirani da budemo u Bosni i gotovo.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

SILAJDI: Ovdje je akcenat na drugoj strani, na srpskoj strani a ne na naoj. Zato postavljam ovakvo pitanje.

IZETBEGOVI: Mi smo ranije nudili da u ova sporna podruja Podrinja , koja su predmet ra sp rave, d a se ona p red aju. Zajedniki razgovor. Dakle, ako se pojave sporna podruja jasno je ta su nai interesi tu. Mi smo ranije predlagali da sporna podruja na Drini, o kojima se ne moemo sporazumjeti, da se etnici odatle povuku, da udju UN i to je praktiki stvaranje ograninih protektoratskih podruja. Jer oni ne mogu prihvatiti protektorat, nemaju snage za toliko. Ali tamo gdje je postojala s a gl a s n o s t m o gl i b i da u b ac e . T o j e s ad a n j i s l u aj s a Srebrenicom, sa epom, s Goradem djelimino. Sad ima jo nekoliko takvih bijelih zona. Nama bi to bilo u interesu. Ti bi bio jedan prelazni period u kome bi narod mogao da se vrati, a onda odluivati o tome ta e biti. Mislim da to nije sporno. Mislim da tu nemamo puno dilema. SILAJDI: Da budem malo jasniji. Ukoliko bi - u jueranjem razgovoru sam vidio da pomaka nema nikakvog. I ona druga se strana zabrinula niti mogu oni niti mi.Oni su se zabrinuli zbog toga jer oni nisu u stanju da to urade sve da hode. A onda, postoji indikacija da oni neto takvo prihvate ukoliko ne bi dolo od nas, nego ukoliko bi dolo od kopredsjednika. IZETBEGOVI: Sugerisaemo to onima. To bi nama odgovaralo. Neka ide kao predlog Evrope, svijeta, itd.

61

GANI: Samo tu treba biti obazriv u vezi sankcija da srbijanski reim ne iskoristi to i ne kae odlino. Tu bi trebalo voditi rauna ta se deava sa sankcijama. Sankcije treba da ostanu do konanog rjeenja. Prema tome, to je klju. Jer, mi ne bi trebali da ih oslobodimo ovih trajkova koji vise nad glavom Beogradu i veim

SILAJDI: Oni kau imamo i mi spornih podruja. Ne samo vi. Medjutim, o emu se radi. Radi se o tome da mi, ukoliko dobijemo te snage izvana za implementaciju, dobiemo l0.000. Neka tih 8.000 npr. bude rasporedjeno tamo gdje treba, gdje je stvarno sporno. E ovo je ideja kako upotrijebiti te snage i kako se izvui, kako da ovi ljudi na drugoj strani - etnikoj kojima je dosta rata, mogu na neki nain privoliti te da se povuku. Nije muslimansko nego je sporno.

GANI: To je opet u okviru 33,3%.

SILAJDI: I to ne bi smjelo, prije nego to oni predloe, izai odavde.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

ENES DURAKOVI: ...Jesam vjerovatno paranoik, to ne znai da me ne gone. A sporna podruja podrazumijevaju tri strane. Pogledajte ta bi eventualno Karadi mogao izii kao sporno podruje. To je ono to se stalno ponavlja. Lijeva obala Neretve. To znai nau demolitarizaciju Da nema Armije BiH uope od Bradine do Neuma. Centralna Bosna, to e sigurno iskoristiti, ali to znai povlaenje armije nae i iz tog podruja. Gdje onda Armija BiH postoji to je ogromna opasnost. Postoji samo potez Zenica-Tuzla. E o tome je rije. Dakle, samo valja obazrivo. Nama odgovara demilitarizacija tih prostora kao spornih, ali nemojmo raunati na naivnost tog s druge strane da on ne rauna itekako. Sad kad je Armija respektabilna da je povue praktino sa dvije treine teritorije koju kontroliramo sada.

GANI: Da, tano je. Kompletan je raspad tog sistema, prema tome, sankcije su jo izuzetno znaajne za nas, jer to moda garantuje neku mogunost njihove fleksibilnosti.

centrima. Treba da vodimo rauna o tome. Ti bi socijalni nemiri koji bi eventualno mogli doi tamo bi olakali nau pregovaraku poziciju. SILAJDI: Je li tano da tampaju pare samo sa jedne strane?

IZETBEGOVI: U odnosu na prvo podruje vjerovatno nisu u pravu. U odnosu na drugo jesi. Lijeva obala Neretve nije do sada bila sporna. Do sada nikad nije bila sporna. Centralna Bosna jeste sporna, naime neki dijelovi Centralne Bosne jesu sporni. Ali ova lijeva obala nije. I naravno vidjeemo ta je to. Mi smatramo spornim podrujima Viegrad, nisu sporna, oni ih ne daju i zato su sporna, Zvornik, Prijedor, Kozarac. To su za nas sporna podruja. SILAJDI: Za njih je, recimo, Brko. IZETBEGOVI: Jeste. Mi traimo, oni ne daju, i tako. No, vidjeemo ta e biti. Uglavnom to bi bila jedna nova institucija spornih podruja pa emo pogledati kako izgledaju.Uvijek e zavisiti od toga ta u perspektivi procjenjuje kako e se konano zavriti. SILAJDI: Ukoliko biste me mogli osloboditi. Imaju ovdje take. Imam sada sastanak sa vijeem intelektualaca. Nismo znali da e ovo ovoliko trajati.

62

IZETBEGOVI: Je li vijee intelektualaca toliko vana stvar, Durakoviu? Zajedniki razgovor.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Deliu, trebaju li tebe? Evo ode i Deli. Ovo je gotovo za 5 minuta i mora biti gotovo za 5 minuta. Molim vas, taka 2. Ima li ovdje kakvih problema. Je li bilo na Vladi? Je li razmotreno? To su uredbe sa zakonskom snagom. SELIMOVI: Sve je prolo kroz Vladu. IZETBEGOVI: Predlaem da se prihvati. Informacija o posjeti predsjednika... Ima li ko kakvu primjedbu ili pitanje? Usvojen izvjetaj. etvrto, Predlog odluke o primjenjivanju Poslovnika Skuptine za vrijeme ratnog stanja. Ko je autor ovoga? SELIMOVI: Skuptinska sluba. ampara i Komisija za zakonodavstvo. IZETBEGOVI: Ima li tu neka skrivalica? LAZOVI: Nema, nego se tu akcenat baca na omoguavanje da skuptinske tijela ponu raditi na ovim slobodnim teritorijama. Da se one organizuju i da se formiraju neka tijela koja bi time rukovodila. Kao to je ovdje. Sjednica je zavrena u 11,25 sati. IZETBEGOVI: Ne znam. Da ostavimo ovo za slijedeu sjednicu.

SILAJDI: Oni trae razgovor pred enevu.

63

Ne znamo ta nam se u Parizu kuha, ne znamo ta nam se u Moskvi kuha

Magnetofonski snimak 237. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 28. januara 1994. godine
Sjednica je poela u 16,3o sati. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi.

65

IZETBEGOVI: Ovdje ima jo jedna stvar zbog ega sam zamolio i Trnku da prisustvuje sada. Ima izvjetaj generala Delia o stanju u bihakoj zoni i mogunost da se moda veeras razmotri pitanje amnestije Fikretovih pristalica koji se u roku od 8-10 dana bi se pridali. Gore je izgleda vojno rasulo na njihovoj strani. Ono bi moglo biti pospijeeno amnestijom. Pa e General Deli dati izvjetaj. To ovdje nema. I u vezi s tim eventualna odluka. Onda imamo tekua pitanja. Agremani itd. Ima li ovdje primjedbi na ovaj dnevni red? Hoemo li po njemu raditi? Ili imate neku drugu ideju? Hvala. Kreemo na taku 1. Ja sam se jue vratio sa ovog puta. Prisustvovao sam, odnosno imao sam poziv da prisustvujem konferenciji o parlamentaraca o pitanju BiH u Kualalumpuru. Imao sam i vane razgovore tamo pa sam krenuo da prisustvujem toj konferenciji i da obavim ove razgovore u Maleziji. Mislim da ne trebam vie da govorim, vidjeli ste iz tampe da je to bila konferencija gdje je prisustvovalo 68 parlamentaraca iz 33 zemlje svijeta i mislim da je na taj nain malo skrenuta panja na bosanska pitanja. Ja sam imao i jedno obraanje tim parlamentarcima. Imao sam razgovore sa predsjednikom Vlade Mahatirom. Vrlo

66

iscrpne razgovore u dva maha. I delegacija i u etiri oka smo imali razgovore. Pitanje pomoi i podrka BiH i dalje neke inicijative ta bi mogli oni da urade za nas. Bio sam, odnosno posjetio sam i jedan na kamp izbjeglica gore. Njih 300 kod prestonice gore na jedno dva sata hoda od Kuala-lumpura. Bio sam u naoj ambasadi gore koja je upravo otvorena tom prilikom. Bila je neka mala sveanost otvaranja te ambasade. U Ambasadi je ranije postavljen otpravnik poslova. Mislim da je u tom smislu ministar inostranih poslova i donio neku odluku. Rije je za sada samo o otpravniku poslova. Finansiraju neki tamo sponzori iz same Malezije iz samog Kualalumpura. Onda sam imao poziv da posjetim Indoneziju. Tamo sam imao razgovore sa Suhartom. On je predsjedavajui nesvrstanih. Ja sam otiao sa eljom da ga navratim da nam poalju 1500 do 2000 vojnika to on nije prihvatio. Izgleda da e prihvatiti jer bilo je govora da su neki obavili razgovore s njim da bi moda Brune finansirao to, a da Indonezija da vojnike, a da Brune finansira to. Medjutim, on je u medjuvremenu rekao da se raspitao i da su razmatrali to pitanje i utvrdili da njihovi vojnici to ne bi mogli podnijeti. Oni su na samom Ekvadoru. Dakarta je malo junije od Ekvadora - par stepeni. To je svijet koji nije naviknut na ove prilike i oni smatraju da oni ne bi to mogli iako neki misle da bi. Moda da se ljudi prilagode. Kau, klimatski uslovi su takvi da oni ne bi mogli. Mislim da to nisu ba pravi razlozi, ali uglavnom on je time pokrio to svoje odbijanje da poalje vojnike. Mislio sam da je to gotova stvar i da treba samo da odem i da ujem od njega da on, ako se koleba kazae u redu, poslaemo vam ljude. Medjutim, to nije bio sluaj ali je zato rekao da e on, da nesvrstani stoje na stanovitu ukidanja embarga, da on to moe jo jednom da potvrdi, da moe da odri sastanak u tom smislu da ponovo da inicijativu ako nam zatreba ili u Generalnoj skuptini da on moe tu i sam da uestvuje. Ako nam to bude aktuelno, taj embargo. A moe nam biti aktuelan ukoliko odlue ovi da povuku ove UNPROFOR-ce odavde. Mi smo to odluili povezati ta dva pitanga. Ukoliko UNPROFOR-ci idu, obavezno skidanje embarga pa mogu da idu. To je na stav. Naravno, ne moemo mi uvjetovati, ali mi emo pokuati da uvjetujemo. Pa bi to bilo pod dva. Meni je bio cilj da dobijemo vojnike. Medjutim, to nije uspjelo. Pa kad sam bio ve ovdje, onda sam otiao u Brune, jer tu je taj sultan dao prilinu pomo BiH humanitarnu. Onda je bio red da mu se zahvalim, da navratim, jer oni to puno gledaju. Mogu vam rei da jako mnogo gledaju. Mi smo preli preko Saudijske Arabije i nismo poslali uobiajeni pozdrav prilikom prelijetanja. Kad smo doli u Maleziju ujemo poruku - propustili ste, trebali ste nas pozdraviti. Mi smo se spustili avionom u Muka, u Aman, preli preko Saudijske Arabije i nismo to uradili. Gledaju jako na to. Preletio si preko teritorije, nisi pozdrave i selame poslao dole onima. I sad ovdje, ovaj

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

67

IZETBEGOVI: Razliito. Ovaj Indoneanin smatra da treba tako kako idu pregovori. Da treba nastojati to prije mir, nadjite izlaz, nadjite mir itd. Obustavite rat. Nee to dovesti ni do ega. A to se tie ovog Mahtira, on je radikalniji ovjek, on kae borite se, nema vam druge. Imaete podrku i nau i svijeta, borite se za cjelovitu Bosnu. Nedajte Bosnu, ne prihvatajte nikakve podjele. To je njegov stav. Pitao me je zapravo pod kojim okolnostima mi prihvatamo podjelu, oni to tako zovu. Smatraju da je to konana podjela Bosne. Ja kaem znate ta, dobro bi bilo da se o tome jo jednom popria. Mi dajemo razliite stavove. I spolja mi dolaze prigovori - konano recite gospodo Bosanci ta hoete? Recite, hoemo ovo da mi znamo. Jer jedan od nas kae jedno, drugi drugo, trei tree, ministar inostranih poslova izjavljuje etvrto. Ne znaju ljudi ta hoemo. Sad, pazite a ta mi hoemo? U toj formuli ta hoemo nedostaje - na stav zaista varira. A znate zbog ega? Varira zavisno od toga imamo li oruje, nemamo li oruje. Ako imamo oruje, onda je jednako sasvim jedan drugi rezultat. Ako imamo oruje rezultat je cijela Bosna. Ako metnem da je oruje ravno nuli, onda moramo prihvatiti neto drugo. Ako je pola-pola, onda je neto tree. Zato na stav varira. Ljudi to ne mogu da razumiju. Misle da mi sad nemamo politikog stava. Nije to, nego je rije o vojnoj, poto iskljuivo zavisi od toga, od mogue vojne situacije. Nae procjene vojne situacije. Mi kaemo - ako nemamo nikakvog oruja, onda ovo poinje da bude igra na sve ili nita. U kojoj je vjerovatnije ono nita nego sve. Sad ti nude treinu Bosne pa kae u redu, treina Bosne, moe sutra ostati bez iega. to je rekao Franjo meni u onom razgovoru predsjednie, znate li vi da se govori o podjeli Bosne na dvoje. Je li vama poznata ta stvar? Tako mi je rekao. Znate, to je realna opasnost. Tudjman mi je to rekao u razgovoru u etiri oka. Kae,

KOMI: Kako ini gledaju na tok pregovora u enevi?

Brunejac, vjerovatno, ide tu iz Malezije u Indoneziju, ni habera, ali ipak oni su se jednog dana malo klepili po depu pa dali neke pare. Onda sam otiao na par sati i zahvalio se tom ovjeku i tako. Bili su jako poaeni to smo nali za potrebno da dodjemo i da se zahvalimo. Taj put sav je trajao jedno 4 do 5 dana odlaska i povratka. Mi smo se urili koliko god smo mogli. Neka znate, nekih osobitih trokova nije bilo jer avion su dali Saudijci. Poslali su svoj avion mi smo s njim ili i vratili se, tako da tih trokova nije bilo to se tie putnih trokova. to se tie ovih drugih trokova njih takodje nije bilo jer smo bili gosti itavo vrijeme i Malezijaca i svakoga od ovih. Nismo plaali hotele. Mislim da smo ipak uradili jedan koristan posao u kratkom vremenu. To je pod takom 1. Ako ima neko neko pitanje ja u odgovoriti. Ako nema, nemojte suvina pitanja ima puno drugih taaka.

68

znate, ja imam ponudu Srba hajmo mi to popoloviti, ta se mi ovdje mislimo. Znate li vi da se to rade. Neki spolja ljudi mi govore, kae, da vie to nije nita realno to treba da se podijeli. Ja kaem, dobro, neka probaju. Samo rekao sam neka znate imamo 200.000 vojnika. Ne mogu se ba u dep staviti.Onda on kae, naravno, 200 hiljada vojnika, ali oni ne znae nita bez oruja. Ja sam rekao vojnici znaju uzeti oruje itd, ali sam intimno mislio u sebi da je donekle u pravu. Problem oruja postoji. I ponekad posmatram variranje tog naeg stava i znam da je tano, rezultat je nae procjene. Ima oruja, nema oruja. Ovo plus ovo, plus ovo plus oruje. Oruje ako metnem onda metnem nulu, onda je rezultat tamo sasvim drukiji. Ako metnem da imam oruja, onda idem na cjelovitu Bosnu, zato ne. E tu je taj problem. Sad ovo to me Ivo upita, kae ta oni misle o tome. Suharto misli da bi trebali da idemo na mir pa da kasnije pokuavamo neto. Jer e mir donijeti jedan novi kvalitet odnosa pa se u tom miru moe nai izlaz. Mogu vam rei da su prilino obavijeteni. Relativno dobro su obavijeteni. Mahatir je pogotovo obavijeten. On spominje Vitez kao svako od nas. Barata izrazom Vitez i Srebrenicom i Neretvom kao mi ovdje. Poslali su vojnike pa znaju gdje su vojnici. Jedan dio njihovog kontigenta je stigao. I on zna da je jedan dio u Krajini, a jedan dio treba da bude rasporedjen u dolini Neretve. On to sve zna kao hafiz, to kau. Suharto neto manje zna, a ovaj drugi vie. On spominje da bi mi trebali da idemo na mir, inae ne misli da bi se stvari mogle dobro svriti. Vidite, svijet vas ne podrava, nemate iskrenih prijatelja u svijetu.Ono to je iskreno nije mono, to je mono nije iskreno, itd. Ali eto, naa miljenja variraju ovdje. Ba me danas ovjek zove i pita - kakav je va stav. Moe li se kazati vi ovo traite. Jer Van De Bruk ide sad u Ameriku kroz dva-tri dana. On bi zastupao neki na stav sa Amerikancima. Pita koji je to stav? Inae bi morali svi isto da sviramo. Samo mogu biti tonovi jai, radikalniji, malo glas povien. Ali isti zahtjev. Ne mogu ja rei mi neemo nikakvu podjelu, hoemo cjelovitu Bosnu, onaj drugi kae 33%, onaj drugi kae nije 33 nego je neki minimum. Ljudi ne znaju ta hoemo. Taj stav se mora zauzeti jednako u svijetu. Jer upravo mi on kae da je na ministar inostranih poslova rekao da mi nikakvu podjelu ne prihvatamo, mi hoemo cijelu Bosnu. Dobro je to, patriotski je ta stvar, samo moramo znati i imati jednak stav. Ne moemo jedno govoriti ja, drugo Haris, tree Irfan, etvrto Gani, peto Lazovi itd. Ljudi nas vie ne razumiju ta govorimo. Ratiman je orkestar dibidus. To je u vezi sa ovim. A kasnije se mislim kako do toga dolazi. Dolazi od razliitih procjena o naim mogunostima. Jer je zaista, zavisi od vojne situacije. Naa prognoza kako emo stajati u proljee ili ljetos. Kad sve one veliine u vojsci uzmemo da su iste, onda varira ona veliina koja se zove MTS. Imamo MTS nemamo MTS. U jednom sluaju ako nemamo MTS ne znam sam

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ta bi se radilo. Rizikujemo rat na dvije strane i moda polagani gubitak teritorija. Vidi ta su nam uradili na Herama. Sutra e nam to uraditi na drugom selu tamo, pa ovamo. Ja podnesoh ovaj izvjetaj. Imate li tu ta? Ako nemate da krenemo dalje. .. IZETBEGOVI: Vlade nisu, narodi jesu. Dobro. To je to. Hoemo li prei na drugu taku? Moemo. Taka 2. Zauzimanje stava RBiH u vezi "ruske inicijative". Moda bih ja radije to definirao, ne moramo stav ni zauzimati, ali bi dalji koraci nae delegacije u mirovnom procesu. Mogui zakljuci Predsjednitva su da ne podrava stav Rusije jer bi se time usmjerio rad savjeta samo ka jednom specifinom prijedlogu koji odgovara agresoru, jer Rusija pokuava da iznese na Savjet bezbjednosti ovaj zadnji predlog enevski i da ga savjet bezbjednosti izglasa, da ga nametne kao rjeenje. Medjutim, najvjerovatnije to nee ii tako jer se i Amerika protivi takvom nainu. Ali je zato da se raspravlja stvar u SB uope, ali ne na bazi ovog enevskog papira .'"Predsjednitvo ostaje pri svom ranijem predlogu ...SB. enevska konferencija nije dovela do novog rjeenja, jer su posljedice ove konverencije napustile princip Londonske, koji su bili za pregovore. Traimo od Savjeta da...." Ovo su sad mogua rjeenja za razgovore. "da reafir-ie principe Londonske konferencije ili predloi sazivanje nove medjunarodne konferencije o Bosni ili direktno vodjenje pregovora bez sadanjih posrednika". To su neka mogua rjeenja. Evo, to je taka 2. Taka 2. u irem smislu tie se nae dalje politike i kursa u vezi sa enevskim pregovorima. ta dalje da radimo. Svi se slaemo u tome da bi trebalo, da mi ustvari vodimo jednu dosta pasivnu diplomatsku politiku u tom smislu to odreagiramo na raznorazne inicijative. Rije je o tome da mi moda treba da lansiramo neku inicijativu i da je stavimo. Oni vrlo rado uju inicijativu jer je sami ne znaju kako da je rijee. Vrlo se obraduju nekom odredjenom stavu, nekom odredjenom prijedlogu. Vrlo ga rado registruju. Ta strana svjetska diplomatija. Onaj dio koji nam je, naravno, naklonjen. Ne bi loe bilo da ovdje formuliemo nekakav stav - ta hoemo. Ima ovaj Harisov prijedlog eventualno da lansiramo zahtjev uzajamnog priznanja izmedju nas i Srbije. Nije ba realno jako, ali neka se zabave, neka odbiju ako mogu. Jer, ako odbijaju, onda ispada da ipak hoe veliku Srbiju. Ako nee veliku Srbiju, onda nas mogu komotno priznati pa emo mi ovamo pregovarati dalje o unutranjem uredjenju Bosne. Oni su do sada to odbijali, to vi znate. Jer je taj prijedlog ranije bio stavljen. Oni su odbijali i rekli - prvo se vi sporazumite kako vam izgleda Bosna pa emo vas mi onda priznati. Na taj nain su parirali prema tom naem zahtjevu. Moda ne bi loe bilo da mi GANI: Narod je sa nama u najmanju ruku.

69

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

ponovo pokrenemo pitanje uzajamnog priznanja. Mi emo kazati - mi vas priznajemo, priznajte i vi nas. SILAJDI: Iako oni nisu priznati od strane medjunarodne zajednice. To je usluga sa nae strane.

IZETBEGOVI: To bi bila jedna stvar koja bi se mogla odraditi. Druga stvar da kaemo da smo za to da, jer to je sad ova ispravljena varijanta, ona vie odgovara amerikom konceptu, da ide pred SB pre-dmet BiH, ali ne da bi on raspravljao enevski paket ili enevske papire, nego da raspravlja problem u cjelini. A kad onda dodje pred SB, onda nai mogu da kau mi vas podsjeamo da je ovo tijelo ve donijelo jedan niz rezolucija i da je vezano tim rezolucijama. SB ne moe, kao to je mogao Oven, ignorirati te rezolucije. On tamo u enevi raspravlja na bazi sasvim drugih principa. SB ako bi neku odluku o BiH donosio ne bi mogao da skae sebi u usta pa da donese neku odluku mimo rezolucija koje je sam izglasao. Prema tome, tu je ve na neki nain obavezan, omedjen je neim. Mi bi mogli da kaemo da smo za to da se BiH vrati pred SB s obzirom na to da su propali enevski pregovori, oigledno, pri emu imamo u vidu da je SB vezan ranijim rezolucijama, prema tome, neka ih sprovede, neka dadne neke nove koncepte rjeenja Bosne imajui, u vidu postojee rezolucije i principe Londonske konferencije. Tako bi mogli da definiramo taj stav. Time bi posredno odgovorili, ne bi rekli odbacujemo rusku inicijativu, ali bi posredno odgovorili Rusima. Oni imaju jedan drugi prilaz. Evo, otvaram po tome raspravu. Po taki 2. Da vas podsjetim, imaju ovdje dva prijedloga. Jedan je uzajamno priznanje da lansiramo taj prijedlog s jedne strane, a s druge strane da iniciramo ili prihvatimo ideje o sazivanju vanredne sjednice SB koji bi raspravljao o BiH, da pri tome imamo u vidu da je SB donio jedan niz rezolucija, i da bi svaka njegova daljnja aktivnost morala biti u skladu sa donesenim rezolucijama. I, naravno, oekujemo da imaju u vidu i principe Londonske konferencije. Te dvije ideje bi mi trebali lansirati kao Predsjednitvo. SILAJDI: Od posljednje enevske konferencije, imaju namjeru da nas Srbija i Hrvatska izoluju kao nekooperativnog partnera u ovim pregovorima. Mislim da je to bila jedna od namjera srpskohrvatskog sporazuma. Neki od nas smo ovdje reagovali na taj nain to smo rekli - u redu, znamo sve negativne posljedice. To nije nita novo. Znamo da se udruuju protiv nas, i to nije novo. To znamo i na terenu. Medjutim, to moe da se gleda i s pozitivne take gledita pa ukoliko je to prvi korak u medjusobnom priznavanju Srbije i Hrvatske, onda mi emo se svakako prikljuiti tom trendu pa emo se svi medjusobno priznati. Dakle, sve drave koje su medjunarodno priznate, ukljuujui i Makedoniju, Crna

70

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

71

SILAJDI: U vezi s tim samo da kaem da ja na Vladu kad treba pozovem. Me dodju sami. Da znate. Dakle, prvo se u kontekstu pozitivnog odredjenja. Dakle, vani je sada kampanja da nam se uzme posljednje oruje iz ruku, a to je javna podrka. Mi imamo javnu podrku svijeta. Uzeli su nam oruje, pokazalo se nedovoljnim, ako nam uzmu podrku onda e se vjerovatno to pokazati povoljnijim i imae nekog efekta. Mi se tome moramo suprotstaviti. Ko je itao ovaj posljednji izvjetaj Ovena i Stoltenberga Galiju, vidjee da je Oven, ovo nije Stoltenbergovo, na vrlo perfidan nain praktino kae da smo mi krivi za propast pregovora u enevi. Mogu vam to, da vas ne zamaram, detalj po detalj. Fino kae "predsjednik Izetbegovi je ostao kod svojih teritorijalnih zahtjeva". Ne kae ni jednog momenta - na nae pitanje - molim vas, ima li odgovor sa srpske strane. Oven je rekao: "uo si odgovor. Odgovor je ne". To ni jednog momenta nije naveo. Itd. Prema tome, jasno je da treba nai rtvu za neuspjeh Evrope u posredovanju. To smo mi. E braniemo se na taj nain to emo neto i prihvatiti, to emo se negdje pozitivno odrediti. Drugo, mislim da u ovom nedostatku ideja, ne znam ta se radi sada u Parizu o Rusiji, neke nove karte crtaju. Koliko znam, ne znam detalje, medjutim, ako se ve radi o inicijativi, inicijativa treba najprije da podje odavde, makar bila i malo nerealna. Dakle, ima mnogo razloga zato to treba uiniti. Ja bih se samo nadovezao na jednu stvar. Ovdje. To je ukupan na odnos prema Rusiji pa i prema Japanu. Mi smo na neki nain prihvatili da Rusija ima takav i takav stav prema nama, a da Japan ima uglavnom negativan stav. To su dva jaka glasa u medjunarodnoj zajednici. Japan nije lan stalni SB, ali je itekakva sila. Recimo u Aziji koliko je Njemaka u Evropi. Dakle, mnogo znai. Negativan je stav zbog toga to jednostavno tamo preovladava logika informacija. Tamo ima beogradska informacija, ranije veze koje mi nemamo, itd. Novo za gotovo smo uzeli da Rusija ima negativan odnos prema nama. To jeste tako, medjutim, trebamo se odluiti hoemo li

IZETBEGOVI: Nemoj zaboraviti pitati te ljude gore zato se bojkotuje sada od strane TV sjednica Predsjednitva. ta to znai? Nisi mogao prije ivjeti od njih. ta je sad to. Kakva je to nova politika?

Gora kako hoe i da to predstavlja novu bazu pregovora. Naravno, koncept Miloevi-Tudjman u tom sluaju pada. A samim time i koncept Karadia, Krajinika itd. To jeste teko. Medjutim, daje nam manevarski prostor u nekoliko stvari. Prvo je, po meni, da mi konano izlazimo sa jednim pozitivnim odredjenjem, pozitivno se odredjujemo prema neemu, a ne po obiaju negativno. Negativno je uvijek reakcija. Obzirom na kontekst stvari naa reakcija mora biti negativna zato to nije Akcija.

72

neto raditi da pokuamo to mijenjati. Uvijek je mogue sve raditi, uvijek je mogue bar neto promijeniti. Ne znam da li imamo dovoljno resursa da pokuamo neto na tom polju i prema Rusiji i prema Japanu. Prema Kini se neto radilo medjutim, nedovoljno. Da pokuamo izmijeniti tu situaciju. Jer evo kakva je situacija. Svi koji posmatraju rusku unutranju scenu kau Bosnom se bavi iskljuivo Vitali urkin. Iskljuivo. Niti Jeljcin ima za to vremena, niti Kozirjev. Kozirjev gleda prema Americi ne gleda prema Balkanu. Njegov zamjenik takodje se bavi Amerikom. Ostao je urkin koji je vjet taktiar ali bez odredjene vizije potrebne za sagledavanje onoga to mi hoemo da plasiramo iz Bosne, a to je da Bosna moe Rusiji i trebati. Na mnogo naina. Sad da ne ulazim u to odnos Rusije, islamske zemlje, prelamanje u Bosni itd. To je za jednu duu priu. Medjutim, mislim da bismo mogli pokuati. Ne bi nam nita falilo da napravimo bosansko-rusko drutvo ili kulturna neka druga manifestacija ili ako pokuamo pribliiti se na neki drugi nain. Uglavnom, da otvorimo jedan prozor prema Rusiji. Ako budemo ovako gledali, ako dozvolimo urkinu da stoji kao brana izmedju nas i Rusije, da oni plasiraju svoje informacije i svoje izvjetaje, onda neemo napraviti napredak. Predsjednitvo jeste zadueno za osnovne smjernice u vanjskoj politici. Dakle, to bi bila jedna od osnovnih smjernica. Ja bih vas molio da razmislite o tome. Ukoliko se odluimo na to, moemo o tome i detaljnije razgovarati i moemo to operacionalizirati kroz onoliko resursa koliko imamo, onoliko ljudi koliko imamo. Ali u svakom sluaju je mogue napraviti neke prozore. Ne moramo ba imati strogog neprijatelja u Rusima. Moe biti da i oni neke svoje interese vide u tome. Na kraju krajeva, apriori se nikad ne uzima da u politici neto vjeni prijatelji i vjeni neprijatelji. Isto tako dobro sa nekim drugim...prema Japanu. Mislim da ono o emu se sada razgovara u Parizu, a pogotovo zbog toga to sad Amerika i Francuska - i jedna i druga trae taku pribliavanja jer su se prilino udaljili, moe biti da bi naa ponuda medjusobnog priznavanja i tok priznavanja da predstavlja osnovu za dalje pregovore, moda bi predstavljalo jedan zajedniki ...za francusko-ameriku politiku. Naravno i englesku koja je u ovom trenutku malo u pozadini, ali u stvari je jo uvijek u prvim redovima. S tim to sam ja uvijek za to, kada se predstavlja vani bosansko pitanje, uvijek postavlja u globalnom kontekstu. Samo tada onaj potencijal manevra koji mi imamo, polivalentnost bosanskog trolista dolazi do izraaja.Onda imamo prostora da se rairimo prema dalje. Ako se rjeava na ovaj nain medjusobnim priznavanjem, onda to treba objanjavati, obrazlagati globalnim kontekstom - kontekstom regiona pa onda globalnim, mira na jednoj sasvim drugoj osnovi. Koliko je ovo realno, ja ne znam. To moemo procijeniti. Ali u svakom sluaju da bi bila jedna nova inicijativa koju bi prvo trebalo objasniti ta se deava sa BiH u tom

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

medjusobnom priznavanju. Nama bi bilo vano da Srbija i Hrvatska, Hrvatska priznaje nominalno BiH. Ako bi je Srbija priznala,onda je to po meni jedan sasvim drugi kontekst. Onda se pristupa na drugi nain. Isto tako to kae predsjednik, teko je to odbiti. Jer oni to odbijaju od Londonske konferencije. Sjea se da su na Londonskoj konferenciji oni bili prihvatili da priznaju BiH i Hrvatsku. Neki je pomak napravljen u odnosu na Hrvatsku, makar ne bio sasvim iskren, ali mi ga uzimamo kao ozbiljan pokuaj i pridruujemo se tome. Ja bih to tako rekao. Da li se moe u to uklopiti ovaj posljednji ruski pokuaj? Moda moe. Ja sam za to, kad idemo prema SB da ne idemo na osnovu Rusa, na osnovu ponovo reakcije, nego akcijom. Dakle, mi obzirom da je konferencija blokirana, da je dolo do jedne situacije gdje se praktino rjeenje ne vidi,Onda idemo prema SB da bismo deblokirali rezolucije SB koje su blokirane konferencijom. Evo, ja u za sad toliko. Hvala. LAZOVI: Ja mislim ovo to je Haris govorio da li je to na osnovu nekih spoznaja, informacija koje je on kao premijer, u kontaktima s medjunarodnim institucijama, ljudima mogao dokuiti ili ne, ali oigledno da se po meni stvara neka nova klima, novi vjetrovi koji omoguuju da i mi jasnije profiliramo ovdje svoju politiku. Ja nisam krio predsjednie ovo to ste vi rekli da razliiti tonovi iz ovog Predsjednitva idu prema svijetu to se tie enevskog sporazuma. Ja nisam nikad krio da sam ja protiv enevskog sporazuma bio i u tom smislu sam i davao izjave. Jer sam u njemu vidio ne samo mogunost za dodatnu agresiju Hrvatske i Srbije na b-h teritorij, ve i da podstie unutranju borbu za teritorije izmedju Armije, HVO i etnika za teritorije. Prema tome, taj koncept po meni nikada ne bi mogao dovesti do mira i mislim da bi trebali traiti izlaz u neem drugom. Ja sam slinu izjavu dao za TV, ovo to je Haris govorio, podravajui to medjusobno priznanje izmedju drava nezavisnih i suverenih s prostora bive Jugoslavije. Smatram da treba istai zahtjev ne samo prema Srbiji to je jedno vrijeme bilo nepopularno ak se nije smjelo ni pomenuti, ali kao politiari koji imaju odgovornost za sudbine naroda i ove drave, moramo sagledati neke realnosti koje su na ovom prostoru evidentne. Ja sam uvjeren da nee moi doi do mira niti pravednog politikog rjeenja na prostoru bive Jugoslavije dok se ne sagleda cjelokupan kontekst odnosa izmedju Hrvatske, BiH i Srbije. U tom smislu bih bio spreman podrati ovu inicijativu to je Haris govorio. Javno je prezentirati prema SB i prema reimima u Srbiji i Hrvatskoj. Tu bih traio priznanje Srbije ne samo za BiH ve i za Hrvatsku. Ali onda dolazimo opet do drugog problema unutranjeg uredjenja u BiH. Mislim da bi tu trebali neke stvari mijenjati. IZETBEGOVI: Izvolite, ko se javlja za rije?

73

Jer ako bi ostali na principima enevske ponude podjele BiH na tri neke manje-vie etnike dravice, mislim da opet nita neemo dobiti, jer bi time zadrali te velikodravne apetite i Hrvatske i Srbije i valjalo bi onda zaista sjesti u ovom Predsjednitvu i jasno profilisati svoj stav oko unutranjeg uredjenja BiH. Ja ne bih sad iznosio svoj stav oko toga, ali ja sam ga ve govorio. Mislim da bi federacija, ako se ve mora prihvatiti neka surova realnost kao produkt vojne sile, terora, genocida itd, izmedju eventualno tri neke budue regije gdje bi se sauvala cjelina a i veliki stepen autonomije buduih regija ili republika moda bi bilo rjeenje koje bi svijet moda prihvatio. Znai, izai sa ponudom unutranjeg uredjenja i ponudom da takva BiH stupi u odredjeno medjusobno priznanje Srbije i Hrvatske i BiH i bio bih spreman ponudu da takva BiH stupi u neke odnose sa Srbijom i Hrvatskom. Da li e to biti u poetku kulturni, ekonomski odnosi itd. mislim da bi to svijet prihvatio i time bi stukli rogove tim velikodravnim pozicijama i Tudjmana i Miloevia. To je samo jedno od mojih razmiljanja, to ne mora znaiti da ga treba prihvatiti. Ali uvjeren sam da bez sagledavanja ovog cjelokupnog konteksta nee se moi nai rjeenje. Toliko. KOMI: Ja se slaem s ovim procjenama ovdje reenim Harisovim. Mislim da bi trebalo u tom pravcu sad nastaviti neto raditi i to vrlo ozbiljno. Ali, ja u rei ono to sam mislio rei na kraju. Sad mi je bolja prilika nego pod tekua pitanja. Da moda olakam na neki nain ovo usmjerenje gdje emo ii. Ja sam u Zagrebu sad proveo dva dana gore sa ljudima koji pripremaju Sabor ovdje koji elimo odrati 6. februara u Sarajevu. I usaglasio sam to gore to oni rade sa ovim ovdje to se radi. Sad u vam rei nau odluku i molim vas, nemojte s njom ii u javnost. Treba procijeniti kad e se to uraditi. Mislim da je odlina izjava koju je Haris dao nakon potpisivanja sporazuma izmedju Hrvatske i Srbije i ovoga Akmadia i Krajinika. Ja sam za to da mi svi imamo tu pozitivan odnos prema tom. To ima veoma dobre efekte i u javnosti, a i stvara neku sliku povoljniju o nama ovdje i onom to mi mislimo o ukupnoj situaciji na cijelom balkanskom prostoru. Jer, mislim da ak treba ii jo jedan korak dalje, samo treba procijeniti kad. Gdje treba kazati, treba to podrati i kazati da oekujemo da e se taj model koji sad oni pokuavaju da prakticiraju izmedjuse, primijeniti i ovdje kad je BiH u pitanju. Jer u tom sklopu je i ovo medjusobno priznavanje itd. Jer, vrlo je vano da mi sada traimo primjenu istog principa u BiH. Jer ukoliko je ovaj privolio Miloevia da sudbinu Srba locira u Hrvatskoj (Srba iz Hrvatske) da ih takorei prepusti hrvatskoj dravi da trae oni lojalnost prema hrvatskoj dravi, mi taj model trebamo traiti IZETBEGOVI: Hvala. Izvoli, Ivo.

74

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

75

za BiH. I naravno, obratno to nam je, isto tako, jako vano. Da se trai i da mi oekujemo od njih da postupe i kad su Hrvati, kad je Herceg-Bosna u pitanju. Da se isto trai - lojalnost spram drave BiH. To je to. Oni su postavili sada jedan okvir prema kome mi trebamo imati pozitivan stav. Oni to, naravno, ne oekuju. Ali mi trebamo sada insistirati na onome to nama odgovara. I Harisova je izjava bila veoma dobra, ona je bila u tom. Dobro bi bilo da se nastavi, da svi mi u svakoj prilici, pitae nas novinari vjerovatno o tome da to komentiramo, treba kazati da mi to pozdravljamo i da oekujemo primjenu tog principa istog ovdje. Oekujemo da e oba predsjednika, obje drave traiti od Srba odnosno Hrvata u BiH istu lojalnost na koju su se sada oni obavezali gore medjusobno spram drave BiH. To je jedna pozitivna. Gledao sam Sabor hrvatski jedan dan gore, prenos te njihove sjednice. Govorili su vrlo otro. To je najotrija rasprava do sada. Ono to sam ja vidio. I razgovarao sam s ljudima iz opozicije. Najotrija rasprava do sada o spoljnoj politici iako spoljna politika nije bila tema. Tema je bilo samo Granievo istupanje na Parlamentu evropskom i tim povodom se otvorila rasprava. Ali vidim da su uspjeli izdejstvovati da stave ono to je Tudjman skinuo s dnevnog reda - spoljnu politiku. Valjda je sutra na dnevnom redu, ukoliko nije danas ne znam kad je nastavak, insistiraju zastupnici u Saboru da se otvori tema spoljna politika Hrvatske. Tako da ovo to mi sad radimo upada u to. Oni su u toku zasjedanja ovih dana - i danas i sutra vjerovatno. E sad, ovo vano to sam htio kazati. Poto smo mi iscrpili zaista sve mogunosti da privolimo hrvatsku oficijelnu politiku da odustane od podjele BiH. Te su mogunosti zaista iscrpljene. Onim mojim nastupom, Haris ti si bio svjedok, to je bio posljednji pokuaj. Nemam ni ja vie snage. Ne mogu vie. Ja osobno nemam snage, a nema niko drugi od nas koji ima pristup da moe. I mi elimo u kontinuitetu ovih sabora koji su odrani, drae se jo jedan Krajinici-Hrvati e odrati jo jedan sad u medjuvremenu kao to je bio ovaj bosanski i to su pripreme za ovaj sabor koji smo mi zakazali 6. Mi emo insistirati na ovome, da odmah znate, to emo insistirati i prema Predsjednitvu, da se pregovori ovi prekinu, da se vie ne nastave pregovori na konceptu podjele BiH. Pregovori se mogu nastaviti samo na novom konceptu koji uva Bosnu i Hercegovinu. To je prva i najvanija stvar. Mislim da ne trebam dalje ni govoriti. To je temelj odluka koji emo mi donijeti.Odmah morate znati da ja neu moi vie uestvovati u pregovorima na konceptu podjele BiH. To e biti odluka Sabora i ja u je potivati. Ja osobno neu moi. Dalje, ono to je vrlo vano za nas da bismo donijeli takvu odluku insistiraemo da BiH Hrvati, nakon svih tih sabora odranih, naprave sporazum sa, ja sad uvjetno govorim, muslimanskim rukovodstvom, ne dravnim, Ja sad o tom neu govoriti

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ta mi elimo itd. Uglavnom ovo je temelj - ouvanje cjelovitosti drave BiH. Nikakva podjela ne dolazi u obzir.Mi smo procijenili po stoti i hiljadu stoti put da je to za hrvatski nacionalni korpus katastrofalno. Ja sad neu da se zaklanjam iza toga ta je s Muslimanima, ta je sa Srbima. Za Hrvate je to katastrofa. To sad ovi mogu misliti da nije, povijest e pokazati da smo mi u pravu. Ja ponekad pomislim da sam ja lud, ali kad ujem kardinala Kuharia, onda velim ne moe i on biti lud. Prema tome, bie nam vano da napravimo taj sporazum. Traiemo da na temelju tog sporazuma koji e biti sporazum hrvatsko-muslimanski, ali pravi, po prvi puta Hrvati iz BiH ele napraviti taj sporazum, traiemo suglasnost na tom sporazumu Amerike, Njemake, Austrije, Turske i ostalih zemalja. Ove su nam etiri kljune jer su one pokazale interes za ovo to mi radimo. I mislim da e nas podrati. Oni su ve traili diplomatske kontakte i ljudi koji pripremaju ovaj sabor u Hrvatskoj ve su posjetili ambasade na zahtjev tih ambasada, ne na njihov zahtjev. U Zagrebu. I veoma je iv interes za to kakve emo mi odluke donijeti. Kad dobijemo i ako dobijemo saglasnost svijeta na tom sporazumu koji emo mi postii, dakle na domaem terenu, onda emo traiti da to prihvati i hrvatska oficijelna politika i onda emo uputiti zahtjev Saboru Hrvatske da o tome raspravlja i da donese odluku. Hode li to imati efekta ili nee ne znam. To su nae namjere, to mi elimo napraviti. Ja vas molim da to imate u vidu. Posebno u razgovarati sa Harisom kao predsjednikom Vlade da vidimo koliko nam Vlada moe pomoi, koliko e nam Armija pomoi da dovedemo ljude koje smo zamislili dovesti na ovaj sabor. Uglavnom, treba da znate da emo insistirati na tome da se prekinu pregovori.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

SIL AJDI: I vo, koliko vidim, mehanizam kojeg vi nudite Tudjmanu za spaavanje obraza. Je li to to? KOMI: Uope vie o njemu ne vodimo rauna. SILAJDI: E pa ako idete sa ovog sabora na sabor u Zagrebu, njega iskljuujete, a on je upoznat s tim da e to tako biti i ako prihvatate to, on prihvata to. Onda znai da se sakriva iza odluka sabora i jednog i drugog. KOMI: Ne znam koliko on zna o ovome. Mislim da ne zna. SILAJDI: Nee biti. Ako ste vi to u Zagrebu sve fino dogovarali, onda on to zna. A indikativno je ako nema opstrukcije za jedan takav sabor, onda znai moe rei u neko doba, gospodo ja nisam to su sami Bosanci pa neka oni izaberu itd. To bi mu bilo pametno.

76

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

KOMI: Kamo sree, ali nisam ja te vrste optimista.

IZETBEGOVI: On to nee prihvatiti. Mislim da ovo nije u saglasnosti sa Tudjmanom. I on nije za to. KOMI: Ja sam se definitivno uvjerio da on eli da nam otkine komad. Definitivno sam se uvjerio. SILAJDI: Koga alju iz Sarajeva otud. To je indikativno. Ko e doi ovdje u Sarajevo? Akmadi e doi? KOMI: Ne znam. SILAJDI: On je meni rekao da e doi.

KOMI: Mi emo pozvati zastupnike u Skuptini BiH. Mi imamo spisak, dobili smo ga. Procjenjivali smo za jedno 15 do 20 ljudi s tog spiska da moemo nai, da bi mogli doi. Sad su oni s njima gore u kontaktima. Mi emo pozvati predstavnike sabora Posavine, predstavnike sabora srednje Bosne, predstavnike sabora Krajine da ljudi imaju legitimitet, da nam ne oduzimaju legitimitet. Pozvaemo Hrvate iz ...Doi e oni Amerikanci to su dolazili u enevu. Ljudi iz vicarske. Zatim emo pozvati nae ugledne intelektualce koji su izvan Sarajeva, ovo to je gore, pozvaemo predstavnike klubova i domovinskih zajednica koji djeluju gore i pozvaemo kao goste sve stranke iz sabora Hrvatske i vladajuu zvaninu i njima emo poslati poziv da poalju svog predstavnika. A ove opozicione e doi jer smo mi ve s njima razgovarali. Stipac je odgodio sve svoje obaveze i rekao je te dane elim biti u Sarajevu. KOMI: Sad je stvar Demelo, ja sam i danas s njim razgovarao, obeao je da e on uiniti sve da oni sa tri punkta prebace ljude iz Frankfurta, Splita i iz Zagreba. Iz Zagreba e UNPROFOR prebacivati, iz Splita Francuzi, to je njihova valjda destinacija a Frankfurt je amerika. Mi smo u kontaktu sa Jakoviem preko Demela sa Kaijem koji je rekao da e stati iza takve jedne vrste organizacije i da e dati sve svoje dobre usluge. A oekujemo da e nam Armija i MUP pomoi da ljude iz unutranjosti BiH dovedemo. Iz tuzlanske, zenike i svih drugih regija. Demelo je iao u Zagreb da to potvrdi. Njemu je ak Grani rekao prenesite im neka prave sabor makar Grude bile otro protiv toga. GANI: Ko im je rekao? IZETBEGOVI: Hoe li moi doi?

77

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

KOMI: Grani. A Grude jesu, stalno nas napadaju. Od poetka.

IZETBEGOVI: Umajte u vidu da je zima i ove ljude koje naruujete s terena neka krenu jedan dan ranije.

KOMI: To emo se dogovoriti. Odrediemo mjesta itd. To je vrlo vano. KOMI: To bi trebalo vidjeti helikopterima da se prebaci. Nije mogue pjeice. SILAJDI: to se Vlade tie, mi smo kontaktirali UNPROFOR, zamolili Demela on je stupio u kontakt otiao u Zagreb. to se tie vojske vjerujem da nema nikakvih, problema. To su nai gradjani i mi im nudimo logistiku. To su gradjani BiH. KOMI: Koji e doi zbog BiH. SILAJDI: S punim pravom. IZETBEGOVI: Jer ovdje preko ... snijeg trenutno pada.

GANI: Mislim da tu treba danonono raditi na toj organizaciji, jer vjerujte za ovu Skuptinu koju smo imali u Holidej innu mnogo se ranije poelo govoriti o tome, planirati. Koliko imate vi vremena 7-8 dana. KOMI: Mi smo dosta uradili.

GANI: Vidite, trebali bi ve sad da imate crno na bijelo od UNPROFOR-a. Napismeno da e oni to uraditi. Drugim rijeima, ja sam Demela vidio maloprije, bio sam s njim, mislim da on sutra putuje u Zagreb.Trebalo bi onda da imate neki papir. Imena. Da oni potvrde. Taj papir vam je garancija.Vi bi ga trebali dobiti za dan-dva. Jer e biti onda opti haos. Procijenite dali moete za dan-dva organizovati sve. SILAJDI: Nemate na terenu puno radilaca - ni u Zenici, ni u Tuzli. Ne vidim da je neko izaao da radi. KOMI: Nisu mogli proi. 78 IZETBEGOVI: Dobro, to su tehniki detalji.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Hoete li pozvati Hrvatsku gradjansku stranku? Jer su oni veliki Bonjaci. Da vidimo ovo. Ivo nam je usputno rekao o ovom saboru. Ali evo predlaemo da u vezi sa takom 2. iniciramo. Ideju uzajamnog priznanja Srbija - BiH da lansiramo u svijet to je broj jedan. Da takodje se izjasnimo za odravanje vanredne sjednice SB izraavajui da mi pri tome podrazumijevamo da e SB, raspravljajui o BiH, imati u vidu da je sebe obavezao odlukama ranijim rezolucijama. Da mi to kaemo. Mislim da bi to bila jedna nova ideja. PEJANOVI: Je li bilo ikakvog prethodnog diplomatskog sondiranja za ove dvije ideje? Prvu za medjusobno priznanje i drugu za neki direktniji razgovor sa Rusima?

KOMI: Oni trae koncept. I ako bude pravi koncept ubijedjen sam da e se umijeati. Zato je vano. Oni nisu za podjelu Bosne u tome je stvar.

SILAJDI: Odmah su to pokupile novine. Pitaju je li to neki novi vjetar. To su izvjebani ljudi koji uhvate u letu ta se deava. Ja mislim da je ovo dobro. Mislim da na njoj moramo konkretno raditi u ovih sljedeih nekoliko dana. Prije svega na ovome. Jer ovo je medjusobno priznanje i to je sasvim jasna stvar. Medjutim, unutranje uredjenje BiH nije jasno. Ja mislim da bismo trebali raditi na tome. To jeste teko, ali da imamo neki rezultat kakav takav. Je li federativno, kantonalno, neke teritorije poseban status. I ja sam spreman da radim na tome sa jo nekoliko ljudi. Ako ima jo neko sa svojim saradnicima, savjetnicima. To bi uglavnom bilo da se radi nou obzirom na dnevne obaveze. Ja imam osjeaj da mi to moramo uraditi u sljedeih nekoliko dana. Ne znamo ta nam se u Parizu kuha, ne znamo ta nam se u Moskvi kuha. U svakom sluaju moemo preduprijediti neke negativne odluke, negativna rjeenja samim tim to emo izai sa svojom inicijativom. Ovih dana se neto, vidim, intenzivno izmedju Moskve, Pariza, London se ne uje, Vaington se malo uje - uglavnom oni odbijaju sve, oni se pozitivno ni prema emu ne odredjuju.

IZETBEGOVI: Nije. Mi njih sada povlaimo za jezik. Ubacujemo u etar te njihove nove dvije ideje. Bie oko toga znatnih reakcija puno.

79

SILAJDI: Malo je naglaena injenica da je stav Vatikana, da nema etnike podjele. Neki dan je doao ambasador i rekao molim vas. Ja kaem, mogu li ja to objaviti, kae on da. Stav je Vatikana na etnikoj podjeli, na etnikim linijama ne smije biti podjele. To je stav crkve. Svete stolice. To je njihov zvanini predstavnik koji je to rekao. E sad svi oekuju da papa izadje pa da

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

KOMI: Ja sam se sastao u Zagrebu sa svim katolikim sveenicima iz BiH. Prekjuer. SILAJDI: Ima tamo neki Macanovi.

kae - nema podjele itd. Tako ne moemo oekivati. Mislim da je ovo sasvim jedan dobar i znaajan stav i koji treba koristiti i na ovom saboru vjerovatno.

KOMI: Ima. Ali oni su uglavnom za ovu ideju koju sam vam maloprije izloio, Ja sam rekao o Saboru. Nadbiskup Pulji ih je sazvao sve gore. Nije mi jasno odakle onoliki i kako su mogli proi. Kuda su sve proli. Uglavnom su bili svi. Samo iz nekoliko upa ovdje ih nije bilo. Oni su to pozitivno akceptirali uglavnom. Ima nekoliko betoniranih tudjmanovaca medju njima. Sad znam tano ta znai taj pojam. To su oni koji ele podijeliti Bosnu. Bez ikakvog pardona. Podijeliti, odcijepiti i gotovo. Ovi ostali su to pozitivno akplicitirali. IZETBEGOVI: Ko se jo javlja za rije ovdje? PEJANOVI: Oko ove inicijative za medjusobno priznanje sa Srbijom nisam siguran na to moemo naii. Hoemo li dobiti vei efekat da je ne traimo. Nisam siguran bez neke prethodne bar djelimine sondae. IZETBEGOVI: Nisi siguran u priznanje, je li? PEJANOVI; Nisam siguran da e oni to prihvatiti.

IZETBEGOVI: Nee nikako prihvatiti. Mi jednostavno ubacujemo to. Neka oni sad odgovaraju na to. Naime, oni mogu da to odbiju ime priznaju da hoe podjelu Bosne, hoe stvaranje velike Srbije ili da prihvate. PEJANOVI: Moda smo mogli vie nekom prethodnom sondaom. Zato sam pitao Harisa. IZETBEGOVI: Nije nama cilj da oni sad kau priznaju. PEJANOVI: Neki razgovor.

IZETBEGOVI: to bi, neka odbiju. Neka javno kau da nee. TRNKA: O tome je bilo govora u enevi u junu mjesecu.

80

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PEJANOVI: Samo sam razmiljao da li moemo u lansiranju ideje neto jo prethodno sondirati nekim diplomatskim kanalima, ali vidim da to sad nema ni vremena ni prilike. Ideju ja ne dovodim u pitanje. to se tie ove druge ideje za SB ja sam za to da mi izvrimo dobru pripremu. Ovaj generalni stav da ide da se trai vanredna sjednica. Ali dobru pripremu onoga ta bi mi SB predloili. Traili oni to od nas ili ne, ali traie. Traie neke zemlje. PEJANOVI: To i neke druge stvari. Da li moemo imati osim problema unutranjeg uredjenja i odnos prema potpunoj obustavi vojnih dejstava, kakav odnos moemo imati u deblokadi Sarajeva. Pa ako hoete i ideju protektorata za cijelu BiH. Tu smo mi alternativno uz koncept federacije tad javno imali do eneve. Pa se onda umrtvili. Dakle, neke nae ranije ideje bi trebalo objediniti pa ih staviti na papir i s tim u vezi vidjeti moe: li se, a moglo bi se, instalirati razgovor sa ruskom diplomatijom, sa francuskom diplomatijom i amerikom diplomatijom i eventualno njemakom. Dakle, nekoliko zemalja koje imaju presudan ili bitan uticaj na evropsku politiku i politiku SB. PEJANOVI: Da zavrim, slaem se s predsjednikom da smo nekako u defanzivi mi. Da vidimo sve ta moemo napraviti. Podsjetio bih da o unutranjem uredjenju moramo voditi rauna o tome ta su nae odluke do sada bile, ta je odluka Parlamenta i na emu smo mi bili najvie, zapravo za ta smo se najvie zalagali. To je koncept drave sa regionalnom autonomijom. To je bio na koncept. To smo mi rekli i Miloeviu i Tudjmanu kad se okrenulo kolo da se govori o etnikoj podjeli Bosna drava, a povezivanje sa drugim zemljama oko Bosne bujrum. Na ta je Tudjman rekao da je to prije 50 godina moglo a sad ne moe. GANI: Samo jedno pitanje. GANI: Ima li predlog.

IZETBEGOVI: Mi na ovaj nain iskazujemo na cilj da se na ovom dijelu uspostavi mir. Neka oni sad kau da nee.

81

GANI: Ako gleda prognozu vremena na beogradskoj TV onda pogledaj kako prikazuju mapu. Prikazuju tano mapu okupiranih teritorija Krajine. Medjutim, ne znam. ini mi se da se u nekim izjavama, bar je tako citirala tampa i radio, neto se u razgovorima koje je imao Silajdi saGraniem, oni citiraju tamo da si ti rekao, da li te citiraju ispravno, da si govorio o povratku hrvatskih predstavnika u vlasti. Bilo je u nekim razgovorima. Kau da se govorilo o moguem povratku hrvatskih predstavnika u vlasti.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

SILAJDI: Jedino smo govorili o onoj ideji nema linija izmedju Hrvata i Bonjaka Muslimana ako hoete. Medjutim, ta je ideja odbijena glatko. I nikad nita drugo nije pomenuto o povratku. Napominjem da su oni spremni cijeli intervju u "Globusu" je potpuno laan izaao. Potpuno sa slikom pitanja - odgovor a da ovjeka nisam vidio. To se isto desilo i prije predsjedniku. IZETBEGOVI: Toliko je to bilo slino mojim stavovima da sam mislio da sam dao taj intervju. I tako bezobrazno. Kako se zvao onaj ovjek? Baron.

Nekoliko puta je to prolo. To se i ja isto pitam. Ne znam na ta se to mislilo. Govorilo se o organima BiH.

82

GANI: Mi smo raspravljali i o ovoj temi na Savjetu za medjunarodnu saradnju. Ustvari, bilo je sugestija upravo da se ide sa zahtjevom da SB jednostavno pogleda istini u oi i da kae da bi morao neto da uradi sa onim svojim rezolucijama koje je donio. Jer, oigledno da u enevi nije postignut dogovor jer se odstupilo od ovih principa. U novijoj istoriji nisu se uglavnom fiksirali dogovori a da je teritorija osvojena silom zadrana. Mogua su unutranja razgranienja na nekakvim principima lokalne vlasti i sl. Da svako zadri svoje. Medjutim, ovdje je situacija takva da Karadi i kompanija hoe da uzmu i tudje. Tako da bi mi mogli bezbjedno ii prema SB sa ovim zahtjevom da jednostavno eneva je ongliranje. Lord Oven tu sad pokuava jednostavno da odri i sebe. Medjutim, to se tie unutranjeg uredjenja kad se polazi od ove konstatacije koju Ivo sad kae da e Hrvati 6. zauzeti, jasan i konkretan stav, to je onda jedna znaajna veliina. Veliina koja svakako moe da udje kao jedan od vrlo znaajnih podataka u analizi moguoj projekciji unutranjeg uredjenja drave. S druge strane mora se raunati na to da sadanje rukovodstvo SDS je takvo da ono nije spremno da razgovara na unutranjem uredjenju na nekim fer osnovama. Znate, ak mislim da ne bi ni prihvatili dijalog. Tu se mora raditi sa, kako da kaem, predstavnicima srpskog naroda koji su lanovi, koji uestvuju u vlasti. S druge strane, mi smo isto na ovom savjetu raspravljali o tome, moda je ovaj kanal nezavisnih intelektualaca (taj izraz koristi neprecizno). Bilo je govora da odredjena udruenja intelektualaca bi razgovarala sa slinim udruenjima u drugoj dravi. Da se na neki nain moda otvore jo neki kanali. Oni nisu, naravno, obavezujui za dravu, ali su u sutini mjera nekog stanja svijesti. Koliko te sredine imaju uticaj to je dugo pitanje. Npr. da jedna delegacija intelektualaca iz Bosne razgovara sa delegacijom u Crnoj Gori, Hrvatskoj, a moda jednog dana i u Srbiji. A oigledno je da je u tim svim razgovorima treba raunati sa Miloeviem, jer on jo uvijek dominira. On odluuje da li e ovaj biti pred-

sjednik u Krajini ili e onaj biti predsjednik. Prema tome, moda jednog dana taj Karadi bude kamen na vratu, ali nije loe da se pokua otvoriti jedan takav kanal neke nezavisne grupe intelektualaca da razgovaraju, da vide ta oni mogu donijeti. Mislim da bi UNPROFOR tu imao sluha da to podri. Sad kod ovog unutranjeg uredjenja, mislim da se tu ne bi smjelo pouriti. O tome treba jo malo razmisliti. Ne bi se smjelo uriti oko unutranjeg uredjenja jer se tu ne moe oprostiti greka ako se napravi u ovoj fazi. Bilo je tu toliko. Onda zaista treba odmjeriti vrstinu opredjeljenja Hrvata. Odnosno u smislu ta, u kojoj mjeri neko moe da koi tu vau akciju itd. Prema tome, eto, to je jedna od varjabila. Prema tome ne bi trebalo pouriti u smislu da krenemo prema SB. On ima pune ruke posla, ima sve svoje rezolucije. Jer ako se on deklarativno izjasnio da nema podjele drave, da se mora traiti rjeenje na osnovama koje ne vode podjeli drave, a to govore sve manje-vie njegove rezolucije, onda bi mi mogli jednom analitikom metodom da dajemo taj predlog unutranjem uredjenju. Bojim se nekih sitnih predloga. Prema tome, Tunjina karta ima, ima karta prijanje Vlade. Moda su vani principi tog unutranjeg uredjenja u ovom trenutku neko nekakva detaljna mapa. Jer te proklete mape su nas i dovele do mnoge stvari.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

GANI: Ako hoe tamo gdje je veina, neka imaju neku lokalnu samoupravu, skuptinu, itd. Ali problem je to hode tudje. Ovdje se ne radi o podjeli Bosne. Vjerujte. Hoe jednostavno 20-30% tudjeg i plus komunikacije takve da se teko moe funkcionisati. Prema tome, nisam da se pouri. Mogli bi mi sve te predloge koji su bili da na Ministarstvu inostranih poslova to sistematizujemo, pa da svi dobijemo u Predsjednitvu. IZETBEGOVI: Ne, ovo poinje biti nova sila. Ova hrvatska sad inicijativa, Bez toga nita. Nije to problem crtea. Onaj Mladi kae hvala, vi to odnesite u najmanju sobicu u vaem stanu, znate na ta misli, i okaite tamo. Nee da ide odatle a nee niko da dodje da ga otjera. Prema tome, to ostaje mrtvo slovo na papiru. Tu su problemi. Nije problem tu sad nai najbolji model. Fino ti nacrta, ovako nai strunjaci kau. Ti moe drati toga koliko god hoe, ali Mladi tjera svoje. Lupa po Tuzli, ubija djecu. I time se tim papirom nita nije rijeilo. Nakon toga ako se sve to usvoji i prihvati ostaje pitanje ko e Mladia da odstrani, ko e to zaustaviti. Tu su problemi. Ovo je novi paritet nekakav. Onda ovamo jedan drugi odnos snaga moda. Na koncu, problem je odnos snaga on se mijenja. Daba ete vi crtati mape. Onaj je meni

IZETBEGOVI: Vojske koje se nalaze na terenu su na dovele do toga. Daba, ti crtaj ta god hode. Treba, kad to sve iscrta, postaviti pitanje kako da otopi vojske.

83

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

Borogovac iz Zagreba doao gore pa crtao kakvih mapa. Svaki put kad dodje, predsjednie, ovo je najbolje rjeenje. Ja vam kaem. I onda meni dokazuje. Ja kaem otidji dokai tamo onima to pucaju. Znam da je to dobro. Mi smo to pokuavali rijeiti istovremeno, ali mi bi mogli, recimo, usvojimo te mape a onda se osvrne oko sebe i realnost ista. etnici ostali na svojim mjestima i nee da se mrdnu odatle. Pitaju sada - opet ostaje da ih mi mrdnemo ili da dodje neko drugi da ih pokrene. Drugi nee. Opet gdje si, ostaje da naa vojska mora da protjera Mladia bez obzira na to. A onda ako emo ga protjerati, onda neemo nikako te mape, onda emo imati jedinstvenu Bosnu. ta u ja potjerati Mladia pa opet imati nekakve regije i ovo i ono. Onda emo imati barem jedinstvenu dravu. Dravu kao i sve druge drave. Ako ve nee niko da dodje. SILAJDI: Ovdje ima sutine i forme. Ovo to nam se sad deava u Parizu i Moskvi na to mi trebamo odgovoriti jeste forma. Moramo imati svoju formu. O tome se radi. Mi znamo ta je sutina. Da su tenkovi, Mladi, to je sutina. Medjutim, moramo imati na odgovor, nau inicijativu. GANI: Ako Sabor otvori ove kanale, znate vi ta treba uraditi.

IZETBEGOVI: Toliko su neki ljudi zaneseni o diskusijama ljepote nekih karata da potpuno zaborave da je sutina u tome. Mi smo kontali, ako prihvatimo nekakvu, ko to je bio Vans-Ovenov plan, mi ga prihvatamo zato to je to bio uvjet da se medjunarodna zajednica u to ukljui i da ona sprovede to. Jer, ako to ona nee sprovesti i ako meni neko nudi neki plan koji nee sprovesti, onda je to sve mrtvo slovo na papiru. Dakle, da se vratimo kako bi bilo da mi lansiramo ovo uzajamno priznanje i vanrednu sjednicu SB. Podrazumijeva se naravno da e SB, raspravljajui o BiH vanredno, potovati svoje rezolucije koje je donio. Da mi lansiramo. Pa da vidimo kakve e biti reakcije. Onda emo dalje da krenu nekakve nove inicijative, da krenu od nas. Ali bih za to preao.

84

SILAJDI: Prvo pitanje e biti kako mislite rijeiti Bosnu unutra. Mi moemo imati alternativu. Ovo jeste vru krompir. Ali mi emo ovih dana opet taj krompir morati uzeti u ruku i hladiti ga. Daba je to. Mi ne moemo pobjei od toga. Prema tome, ja sam rekao da sam ja spreman raditi na tome. Evo, onda da radimo. Pazite, nemojte zaboraviti da su 2 godine prole, da su ljudi zaboravili o emu se radi i da oni nas samo gledaju sada kao jednu franciju koja se bori za 2,5 teritorije. Mi sada moramo rei ljudima ponovo ta smo. Da smo mi za mir, da smo za zajedniki ivot. Evo jedna inicijativa: da smo za priznavanje, nismo za rat. Jer se ne moemo mi boriti protiv medijskog establimenta koji nas sad

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

gura u to. Oni su za ratnu opciju zato to im se neda 0,7% teritorije negdje u Bihau. Dakle, da mi nau poziciju ponovo potvrdimo. Eto, o tome se radi. Mislim da bi nam to jako pomognu. Neka kau - ovi ljudi nee rat, ovi ljudi hoe da ive u svojoj dravi zajedno sa drugima i da se priznaju okolo. ta ima loe u tome. Nigdje ne krimo ni jednu rezoluciju UN, Povelju UN itd. Prema tome, moemo se odluiti na sve. Moemo se odluiti na to da se radi na tome da donesemo jedan prijedlog kakav god je, da vidimo ima li neki pametniji predlog i da to medju sobom raspravljamo, da to, naravno, ne bude javno. Ali ja vam kaem ukoliko imamo novu inicijativu prvo pitanje telefonski e biti a kako vi mislite Bosnu rijeiti. Vi se tamo u Bosni tuete, okolo nema rata u vas je rat. Onda mi kaemo, imamo mi rjeenje za to a vi nas podrite u tom rjeenju. Ja to tako vidim. SILAJDI: Ganiu, nemam nita protiv toga, mislim da svako to radi. Samo ako to budemo svi radili onda na stolu nema nita. Miro svakako neka se pridrui. Ja se slaem da mi veeras ponemo sa radom jer inae nema posla. To treba odmah poeti i raditi. Pazite, moemo zatei rjeenje na kome e svi rei dosta je, ovo vam je to. Ja znam koliko znam o ruskom predlogu - znam samo to da interesantna stvar je da su Rusi ucrtali Neum. to znai da nam pravi kartu. Ali je sigurno na drugom kraju nepovoljna pa e rei: vidi Muslimana oni hoe i ovo i ono. E ne moe sve. Vidite kakav je ovaj izvjetaj to sam sad dao Mirku Ovena i Stoltenberga. Fino se vidi da su Srbi i Hrvati bili spremni na sve, a Bosanci nisu. "Eto predsjednik Izetbegovi je ipak ostao kod tog miljenja". Na jedan fin nain je reeno evo ko je kriv za ovo. Mi se moramo iz te situacije izvui.J er sada se stvara jedna pozicija gdje, ta god nam se ponudi moramo prihvatiti. O tome se radi. LJUJI: Radnu grupu i raditi.

PEJANOVI: Moemo li ministra inostranih poslova poslati negdje gdje moe razgovarati s ruskom diplomatijom, francuskom, amerikom, njemakom? Sad kad se ovo pripremi. ak negdje gdje moe neko otii. PEJANOVI: Da bude u sastavu ovog odluivanja jedan segment. IZETBEGOVI: Dobro, ovaj predlog e biti brzo gotov.

IZETBEGOVI: Dobro, mislim da je predlog da ova grupa radi. Naravno, ona e podnijeti prijedlog koji bi se onda raspravio. Ako neto napravimo onda emo rei da Predsjednitvo lansira slijedei predlog za rjeenje.

85

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

IZETBEGOVI: Dobro. Imamo jo jednu stvar. Dobro, objavljujemo ovo dvoje i ujedno formiramo radnu grupu to ne objavljujemo, nego kad radna grupa napravi to i kad imadnemo predlog, mi onda lansiramo taj predlog. Jesmo li s tim taku 2. zavrili? MUFTI: Molim, samo da preciziramo kako e biti. Uzajamno priznanje BiH, Srbije i Crne Gore. IZETBEGOVI: Hajmo za sada metnuti Srbija i BiH. SILAJDI: Ja bih stavio Crne Gore i Srbije.

GANI: Onda e oni shvatiti da mi hoemo Jugoslaviju da priznamo ili emo pojedinano svaku od republika. Pa e onda moi da biraju.

MUFTI: Oni e shvatiti da smo mi priznali da postoje Crnogorci.

IZETBEGOVI: U redu, Srbija i Crna Gora. Taka 3. Moete li nam neto redi oko toga ili ete pod-nijeti naknadan izvjetaj. SILAJDI: Moe naknadno. GANI: Mislim da je bolje da podnese naknadno.

SILAJDI: Mi smo napisali izvjetaj. S tim to sutra meni ponovo predstoji sastanak sa Krajinikom. A ponovo ima jo jedan sastanak ove grupe za povjerenje. Samo da znate, ukoliko ima nekih sugestija? Znate otprilike gdje se kreu u kojim koordinatama ti sastanci. PEJANOVI: Ono to si izjavio. SILAJDI: Ono to ne mogu rei to je da tim sastancima se pokuava odrati na ivotu ovo struje, ovo gasa koliko god moe dok ova zima traje. Ako to budemo imali za mene je cilj ispunjen. Ne daj boe ne-dostatka hrane, sada nestane gasa i struje. A prijete zbog onih 7 uhapenih doktora, to su digli na sva zvona, daju ultimatume itd. Proli put sam odbio da razgovaram o tome, sutra e vjerovatno oni ponovo insistirati da se razgovara. Fino je reeno to popravljanje Buda potok-Reljevo koje je vano, onda svi ovi elektro-vodovi o kojima smo se dogovorili i uopte mjere povjerenja. To je svaka saradnja. Zavisi od toga da li ete vi 7 doktora, to je humanitarno pitanje itd. To je sutra jedan razgovor. 86

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

LAZOVI: Da pred njima, pred Karadidem, postave pitanje Ajanovia da ga oslobode. Neki dan sam dobio pismo od njih da su oni to poslali medjutim Karadi je rekao da e Ajanovia odmah osloboditi ukoliko mi oslobodimo tog Uroevia. Ali ne navodi kad je uhapen, gdje je uhapen, u kojem logoru itd. Ja sam naknadno traio dodatne informacije. SILAJDI: Moja je informacija da taj ovjek nije uhapen, da je slobodan u Zenici. Ako hoe da ide to je njegova stvar. PEJANOVI: To je bio privrednik, jako razuman ovjek. Vjerujem da je on na slobodi.

SILAJDI: Kad smo ve kod toga, javio mi se Irfan Ajanovi pismom, u Tunjicama je, nije puten. Moli da mu se pripazi familija itd. Krajinik je pominjao nekog poslanika Uroevia Duka. On je u Zenici. Ja sam danas uo da je on slobodan ovjek, ali moda nee da ide. Ja mu kaem ta ako taj ovjek nee da napusti Zenicu. Ne moemo mi nikog istjerivati iz Zenice.

IZETBEGOVI: Nita, odmah neka puste one ljekare iz Kule. I to je humanitarno pitanje. Neka idu na razmjenu. Ljekare oni hoe odavde, mi hoemo one otamo. Ima tamo ve 4-5 ljekara na robiji.

87

DELI: Nemam. Sutina tih zahtjeva je bila otprilike priznanje paravojski ovih tamo. Mi to nismo prihvatili. Vrua linija da. to znai razmjena telefona s tim ukoliko treba da budu ovi mehaniki telefoni da to UNPROFOR postavi. Kad je rije o razmjeni nekih ataea oni su traili, mi smo rekli da u ovom momentu nema niti garancije niti sigurnosti za to i predlaemo, ako treba pojaati vojne komisije pri UNPROFOR-u koje bi mogle, znai tamo gdje je sjedite UNPROFOR-a koje bi mogle da ne kaem da autoritativno rade u UNPROFOR-u. To nije prihvaeno. Redovni sastanci komandanata. Redovni je pojam koji je veoma, veoma rastegljiv. Mi smo rekli sastanci na svim nivoima da. Mjeovitih vodnih komisija, komandanata itd. Ali ne moe se svakih nedelju dana sastajati komandanti ako nemamo o emu raspravljati. Komandanti mogu odluivati o neemu na najviem nivou. Kad je rije o humanitarnim mi smo rekli s nae strane da postoje garancije za prolazak humanitarnih konvoja i u tom pogledu da nema nikakvih problema vezano za prolazak humanitarnih konvoja. S tim da bi bio ponovo taj sastanak gdje emo mi, izmedju ostalog, predloeno je da se potpie jedan zajedniki ugovor sa srpskom

IZETBEGOVI: Dobro. Dakle, vi ste podnijeli izvjetaj. Generale Deliu, ima li ti ta dodati?

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

IZETBEGOVI: Dobro. Hoemo li konstatovati da su izvjetaji podneseni i da su prihvaeni. U ovom veeranjem izvjetaju podneseni su izvjetaji od strane dr Silajdia, predsjednika Vlade i generala Delia o pregovorima. Izvjetaji su primljeni k znanju. Taka 4. Ovdje imamo. General Deli ima neke nove informacije o situaciji u Krajini i u vezi s tim ideju o amnestiji. Koja bi moda.. .. Sjednica je zavrena u 18,45 sati.

stranom o prolasku tekih ranjenika Lukavica-Ilida otprilike. Da bi se opet nama obezbijedio prolazak Igman odnosno s te strane Sarajevo. U sutini to ne bi bilo problematino to moemo dogovoriti. Eto, to je.

88

Kad mi procjenjujemo da nam ne odgovara da idemo na pregovore, neemo otii na pregovore

Magnetofonski snimak 238. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 5.2.1994. godine
Sjednicom je predsjedavao predsjednik Predsjednitva g.Alija Izetbegovi. Odana je poast poginulim civilima na trnici Markale.

89

IZETBEGOVI: Ovo to je danas velikom ljudu na um palo je to da li bismo uzeli uea, u ovakvoj situaciji, u tim pregovorima i pojavljuju se dileme da li ima o emu vie da pregovaramo. Da li se s njima moe vie pregovarati ili ne. To je, naravno, ona prva emocionalna reakcija koja se namee sama po sebi. Da malo popriamo. Onda pisma moja i Silajdieva jednom broju efova drava - moja efovima drava a Silajdievo pismo Savjetu bezbjednosti. Evo, to je dnevni red. Ima li neko primjedbu na dnevni red za ove tri take? Ako nema, bio bih za to da odmah krenemo na rad po ovim takama dnevnog reda i prvo je pitanje uee nae delegacije na sljedeoj rundi pregovora koja je zakazana za l0.februar. Ve sam re-kao kakve se dileme pojavljuju. Istovremeno bih rekao da moda da postoje razmiljanja i takva da je jueranji i dananji napad na grad i smiljen zbog toga i ciljan na to da mi povuemo pogrean potez i da ne uestvujemo na pregovorima. ini mi se da bi to moglo da bude ako je taj napad jedna smiljena akcija, a ini mi se da jeste. Ako nije, jeste nekog nekontroliranog ovjeka, jednog pijanca, itd. Ako je to ciljan gest, a po svoj prilici jeste tako. Onda bi to moglo da bude iz dva razloga: jedan je da mi moda razmiljamo o tome da ne

90

KOMI: Poto je Gani pomenuo na Sabor sutra, iako ima velikih potekoa jer je veliki broj ljudi koji su vrlo vani, koji takorei odluuju o legitimitetu tog Sabora ostao u Zenici, ne moe se prebaciti, mi emo vidjeti ta jo moemo napraviti i sutra prije podne, s tim Sabor e se odrati. Mi emo pokuati da mu damo legitimitet bez obzira na to i bez obzira na ovo to nam jo neki ljudi nisu doli UNPROFOR i ostale institucije UNHCR su dali garancije da e sve prebaciti. Medjutim, to ipak nisu uradili. A mislim da emo mi donijeti vrlo vanu odluku sutra. Ja sad kaem,

IZETBEGOVI: Ko eli dalje?

GANI: Vjerovatno u nekom simbolinom obliku nae prisustvo je potrebno gore jer medjunarodna zajednica je na ef, mi smo lanica UN i kad nas god pozovu, mi se s formalne strane moramo odazvati. injenica je da nema gore platforme za pregovore vie, znate. Jer ova platforma Londonske konferencije je vjeto od strane Ovena gurnuta u stranu i sad svaki gore razgovor je novi poetak. Onda se postavlja pitanje - pa to se jednom ne dogovore. Ljudi koji to ne prate ba do kraja analitiki. Vjerovatno u nekom obliku treba poslati delegaciju mada bi trebalo doi do nekih promjena. Moda ne treba uvijek najangaovanije ljude slati, a s druge strane, sutra je Sabor Hrvata BiH, prekosutra je Skuptina. Oekujem da e i sutra i prekosutra biti nekih novih elemenata koji e definisati taj na odlazak u enevu. Prema tome, treba do ponedjeljka puno toga uraditi da bi mi javno zauzeli stav da li ii i ko e ii. Eto, toliko.

dodjemo na te pregovore, da napravimo takav gest u nekom stanju uzbudjenja i huje, ili drugi da nas se prisili da opet na tim pregovorima, ako dodjemo tamo, napravimo opet neki pogrean potez, da prihvatimo neto to moda ne bi inae prihvatili pod uticajem ovih crnih vijesti o pogibiji ljudi, o tome da je svaki dan sve vie poginulih, sve vie ranjenih, da postajemo narod osakaenih ljudi i da se upitamo dokle to moe da se izdri, gdje su te granice, itd. Volio bih da ujem i vaa razmiljanja o tome. Ja lino mislim da trebamo zadrati hladnu glavu i da ne trebamo se omesti od pregovora. Jer mislim, kako god sraunamo, da bi imali veliku politiku tetu da u pregovorima ne uestvujemo. Dakle, mislim da bi trebalo ii na pregovore i trebalo bi, naravno, ako se odluimo na to, malo razmisliti o ...delegacije, tima koji bi iao gore. Ali prvo da raspravimo pitanje ii ili ne ii. uli ste moja razmiljanja. Da vidim kakva su vaa. Ima li neko da misli da ipak ne bi trebalo idi. to se tie mene i Silajdia, mi smo malo o tome razmijenili miljenja i rekli da bi ipak trebalo ii. Da vidim ta vi mislite o tome? Izvolite, o tome otvaram raspravu o ovoj taki dnevnog reda.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

ona e imati legitimiteta onoliko koliko i mi damo tome legitimitet. Jer ovo su ratna vremena i svako ima pravo onoliko koliko uzme. Da ne bih o tome duljio, na kraju mog uvodnog referata koji e tamo biti usvojen, jer je on ve usaglaen stoji doslovice ovako i u tom smislu e biti odluke: "Okupili smo se u Sarajevu itd. da jasno i glasno kaemo - nema podjele nae drave i domovine i niko nema pravo pregovarati na toj osnovi u nae ime". To je sutina svih naih odluka sutra. Dakle, mi elimo jedan novi pregovaraki koncept koji ne dijeli dravu,ve je uva. uva u granicama mogunosti ovih. Uvaavamo mi realnosti koje postoje itd. nismo mi iluzionisti nikakvi, ali taj koncept pregovaraki bi se morao promijeniti. Mi emo insistirati, na Sabor e uputiti zahtjev Skuptini moda i Predsjednitvu da usvoji zvanino, jer mi smo neoficijelni, ali Skuptina ako usvoji taj stav, onda on vai i za delegaciju koja gore ide. Pregovarati se moe samo o unutranjem ustrojstvu drave, modalitetima podjele vlasti i osiguranja ravnopravnosti i suvereniteta naroda. I nioemu vie. Evo, to je sutina onoga. Mislim da je Ejup oekivao da ja ovo kaem. Ukoliko e to olakati nau pregovaraku poziciju, ukoliko to neto znai, na Sabor sutra, ako Bog dan, donijee ovakve odluke. IZETBEGOVI: Dakle, slaete li se da naa delegacija ide u enevu? Ima li neko moda drugaije miljenje i da li bi dananji sluaj trebao da promijeni taj stav? Prema tome, veina je za to da se ide? Hvala. GANI: Ali bez objavljivanja danas. Ja bih to zadrao pored toga to smo to zakljuili. Ja bih to objavio u ponedjeljak ili u utorak.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

91

SILAJDI: Predsjednik je ve rekao i moramo voditi rauna o tome ta se reklo. Da emo vjerovatno donijeti odluku, upravo zbog toga takvu da idemo, upravo zbog toga to nam se postavlja jedna zamka. Naime, oni kau Muslimani pucaju na sebe da ne bi ili na pregovore da bi nas optuili. Prema tome, mislim da bi to trebalo objaviti nakon ove sjednice i rei da mi idemo na pregovore pored svega i upravo zbog toga jer se to od nas oekuje. Oekuje se nakon ove sjednice da se to objavi, r to odmah. Svijet to oekuje. Mogu vam samo rei da se u Bijeloj kui odrava sastanak, da su u ovom momentu konsultacije izmedju efova islamskih zemalja, da e biti neka pisma upuena zapadnim liderima ukljuujui Klintona itd. Da se oekuje ovo pismo predsjednika, da se oekuje na zahtjev SB tako da smo sada u ii panje, zbog toga, a i zbog onoga to je ve najavljeno trebalo bi to objaviti.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

IZETBEGOVl: Mi smo danas ve bili pitani o tome da li emo ii ili ne mi smo rekli da emo na veeranjoj sjednici odluiti o tom pitanju. Prema tome donijeli smo odluku i mislim da nema razloga da je krijemo. Mislim da sad treba da odredimo delegaciju. Predlaem da to budu: Silajdi, Komi i Lazovi. Da to bude sastav nae delegacije. I naravno uz to bi ila jo moda dva eksperta - pravni ekspert i jedan o problemu kartografija. Mislim da bi trebali, gore nam vie niko ne treba. Ima gore jedna naa misija koja nam moe pruati tehnike usluge. Ne treba ii ni prevodioc. Mislim da je to dovoljno. Da li bi neko od tehnikih lica trebao da ide? I naravno, pratioci. SILAJDI: Ovi ljudi koji su radili sa ovom grupom. Medjutim, u enevi, ako je to pitanje predsjednie, ima nekoliko ljudi koji tehniki mogu pripomoi. Ono to su radili drugi koji su dolazili sa raznih strana. Sad to vie nije potrebno. Pogotovo ako je sastanak samo na nivou BiH. Na taj sastanak ne dolaze iz Srbije i Hrvatske. Radi se o BiH i mislim da je to dovoljno. IZETBEGOVI: Da.

KOMI: Govorim zbog toga to emo se morati mi "klati" tamo s njima.

IZETBEGOVI: Mislim da predlog ne bi bio u redu. Onda imamo jednog Muslimana, dva Hrvata, jednog Srbina. Mi trebamo voditi rauna o tome kako bi to komentirao svijet. Mislim da to ne bi bilo dobro.Onda bi morali ponovo da poveamo jo jednog Muslimana, jo jednog Srbina, itd. Ovako jedna reprezentativna - predsjednik Vlade, lan Predsjednitva, predsjednik Skuptine. To je izbalansirano nacionalno.

KOMI: to se tie delegacije, da li je mogue da dodamo jo jednog sa ovog mog Sabora. Ja kaem mog, oprostite, nekako sam se totalno poistovijetio s tim. Ja vjerujem da de Sabor donijeti odluku da delegacija Sabora bude tamo. Naravno, i ja sam tu. Ali moda jo jednog i to ako se ja budem tamo pitao, ako me budu posluali, ja bih Luku Markeia. On e svakako biti.

IZETBEGOVI: A to ne iskljuuje da moda neko ode ali ne kao lan politikog dijela delegacije. Da moda ide jo neko. Konsultativno, to nije iskljueno. KOMI: Nisam ni mislio da bude da ga mi imenujemo. IZETBEGOVI: Da ide kao savjetnik, itd. Ali ne onaj dio koji odluuje neto. I ja se imam namjeru pridruiti gore sastanku ako

92

bude taj sastanak donosio neke bitne odluke. Pravo da vam kaem, nema puno izgleda da e se napraviti neto tamo. Ne bih rekao da e doi do nekog bitnog obrta tamo. Barem u ovom momentu se to ne vidi. Iako, kad je rije o unutranjem frontu, ne vidim. Moda se dogodi neko udo zbog pritisaka spolja, nekih inicijativa koje do sada, na koje su do sada bile sve ove strane neosjetljive, da se razumijemo. Pritisci su bili do sada. Ja nisam vidio da je bilo ko osjetljiv na to. Ni mi ak nismo bili osjetljivi ako nismo bili vrlo jaka strana u svemu tome. Srbi, nisam primjeivao da na njih osobito ostavlja utisak to ta ko kae. Ni Amerika. Ne vidim da Hrvati uvaavaju puno to to kae Njemaka, itd. Tako da sad ima jako mnogo sastanaka, pokuaja da medjunarodna zajednica, jako mnogo ljudi.,. Ali nisam ba optimista da e doi do nekog preokreta u pregovorima. Ako bude biemo u stalnom kontaktu i onda e nas moda jo nekoliko ii gore ako vidimo da stvari idu dobro, da se neto rjeava. Onda emo malo proiriti delegaciju, sastaviemo se, biemo u kontaktu sa naom delegacijom pa emo donijeti odluku da proirimo broj ljudi koji bi uestvovao u tome. Ako vidimo da se donose konane - sudbonosne odluke. Ova delegacija ide da vidi da li postoji izgleda za nekakav napredak, da ponudi neke nove ideje, da uje neke nove ideje iz svijeta koje dolaze. Ova etvorka gore neto priprema na veliko - Amerika, Francuska, Engleska, Njemaka. Vidjeemo da li e oni doi sa nekim svojim predlozima ili ne. Prema tome, predloio bih da mi ovu taku zakljuimo i da idemo. to se tie toga ta e ona zastupati, delegacija, mislim da joj treba dati dosta iroka ovlatenja. Evo, bie sutra Sabor, vidjeemo ta oni kau, koliko e biti reprezentativan. Treba uraditi sve. Jo uvijek nije kasno da na Sabor dodju ljudi. Veeras ako krenu iz Zenice, bili bi sutra na vrijeme ovdje. Ima problema u Zenici, zna li u emu je stvar. Mogli su se kolima prebaciti. Kako si ti preao? Kroz tunel. GANI: Zato vozilima? Treba neko sad da razradi tu mehaniku da tano kau da oni kreu u l0, 1 da se zna ko je odgovoran.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Zavisi od reprezentativnosti tog tijela. Morate imati mo da na neki nain Bobana iskljuite iz ovog svega. Ali to moete jedino ako dodje dovoljan broj ljudi. Vidim da iz one tamo Gradjanske hrvatstranke imaju problema. Tako barem novine piu. Izgleda da imaju takvih, problema u Zenici. Ne znam. SILAJDI: Mile Akmadi, Andjelko Vuleti, Lasi i jo neki gospodin kome ne znam ime, pokuali su da udju u Sarajevo medjutim, UNPROFOR im je rekao da nemaju nalog za prebacivanje u Sarajevo. Vi se morate vratiti u Zagreb ili Split. Samo da

93

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

znate da je to tako bilo i da ti zna Ivo da im nisu dozvolili da udju u Sarajevo. IZETBEGOVI: Akmadi je bio i ko ree? IZETBEGOVI: Dobro. SILAJDI: Lasi i Vuleti Andjelko i jo jedan. GANI: Na MIP je poslao ta imena sa molbom da se oni prebace.

SILAJDI: Oni su doli na sastanak. Ne znam ko je to iskoristio. Oni su doli na sastanak koji smo mi danas imali. Ovi iz UNPROFOR-a kau vi ste doli na sastanak ovdje i morate ii u Zagreb pa se prebacivati. Mi nemamo pravo odavde vas prebacivati u Sarajevo. I Sanevi. KOMI: A oni su htjeli? SILAJDI: Htjeli su. Mi smo bili svjedoci.

IZETBEGOVI: Zamolio bih Bakira da poslije sjednice kontaktira Delia da vidi da li se moe osigurati neto. Da im ponudimo kamionima, zato ne. Ovo je ratno doba. To je mladji svijet. Ja sam taj put proao nekim kolima. Ali vozi se 7-8 sati.

PEJANOVI: Oni su doli iz Tuzle, tuzlanske regije.

GANI: Zbog nekih banalnih stvari to nee uspjeti. Imamo uvijek neke banalne, sitne, tehnike stvari od kojih na kraju zavisi ivotna preformanca. Ja mislim da bi trebalo ovi ljudi koji se bave u Vladi operativnim stvarima da non-stop to rade.

X: Nije g. Lasi. Vuleti je bio. I Sanevi je bio i ak je imao najavu da e danas doi u Sarajevo.

GANI: To nije tano. Oni su bili na onom spisku.

KOMI: Trebali bi sutra doi do 11. ili do podne. Ako kasne 12 sata nije problem.

94

IZETBEGOVI: Moete odloiti sat-dva ako zakasne. Ali mislim da mogu da dodju. Kako ste vi ili? Dobro, hoemo li to urediti? Bakire pokuaj da dodju. Ivo i Bakir e to uraditi. Bakir ima na raspolaganju moe zovnuti Delia da nam pomogne.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

LAZOVI: Mislim da bi bilo neopnodno da se rauna da prije Skuptine sjednica Predsjednitva se odri nakon Sabora gdje bi se vidjelo kakve su oni stavove zauzeli, a da poslanici imaju pred sobom stav Predsjednitva oko ove nove platforme, sa kojom moemo pred Skuptinu. Skuptina je zakazana u 11. Moemo je prolongirati 1-2 sata vremena pa odrati u Holideju Inu ovdje. Ali da raunamo sa sjednicom Predsjednitva.

IZETBEGOVI: A to se tie platforme ona e biti sutra predmet Sabora, prekosutra Skuptine pa emo o tome jo malo popriati s im ide ta delegacija tamo. Vidjeemo, da o tome sad puno ne raspravljamo. Neka to Skuptina prekosutra izdefinie.

KOMI: Moji organizatori su s njina stalno u kontaktu.

IZETBEGOVI: Da 1i bismo ili tim putem ili bismo na sjednicu Skuptine izali sa sirovim podacima? Pa emo formirati jednu radnu grupu neka prati razgovor.

LAZOVI: Da. 95

IZETBEGOVI: Mi emo na Skuptini ponovo definirati neke minimume je li?

LAZOVI: Delegacija e imati irok dijapazon mogunosti da se dogovara. Tako emo uskladiti i raspravu u Skuptini.

IZETBEGOVI: ta misle ostali o toj stvari? Da 1i bi ili - imamo Sabor, Predsjednitvo Skuptina ili bi Sabor - Skuptina? Ili neka komisija koja bi to pratila, zauzela svoja miljenja i definirala predlog. Iako mislim da, prema mom iskustvu iz eneve, treba imati delegacija dosta iroka ovlatenja. Da ima vie opcija na raspolaganju, da ima mogunosti gore da dobije neki pravedan mir.

LAZOVI: Da razmotri novi radni materijal i da ipak zauzme neke stavove,

IZETBEGOVI: ta bi bio zadatak Predsjednitva? Da definira neki predlog ili ne?

LAZOVI: Makar da Informativno razmotrimo nove politike stavove i da vi izadjete pred Skuptinu i to obrazloite bez nekog decidnog zauzimanja stavova.

IZETBEGOVI: Pa emo kazati ispod ovoga ne moemo ii, iznad ovoga to god dobijete u redu je.Vjerovatno e tako ii.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

PEJANOVI: Da mi ipak zajedno pogledamo ovaj dokument i da u pripremi vaeg izlaganja za Skuptinu vidimo miljenja. U tom smislu.

IZETBEGOVI: U saopenju treba da se kae da nismo upali u zamku koja nam je nametnuta. Tako treba rei. Medjutim, mi ne idemo na pregovore za njihov hatar. Idemo zbog nas na pregovore. Da mi njima neku uslugu inimo. Kad mi procijenimo da nam ne odgovara da idemo na pregovore, neemo otii na pregovore. Procjenjujemo da nam jo uvijek odgovara da idemo na pregovore - ne zbog njih nego zbog sebe. Ja to esto uporedjujem sa onim - to idete na pregovore? Zamisli da mi je neko kerku zarobio pa je dri na brdima i kae dodi da pregovaramo i da je oslobodimo. Neki kidnaper. Nita neu uiniti da kaem ja s takvim tipovima ne razgovaram. Mi nita njima ne priznajemo, samo da mi dre kerku i da mogu da je ubiju. O tome se radi. Nije nama ispod asti pregovarati. Ne idem ja njima ni na kakvo poklonjenje gore. Oni dre na nianu hiljade ljudi, gradove, i ja moram pregovarati. SILAJDI: Zato sam za to da se ide i da se sve objavi. Oni misle da mi elimo da proizvedemo efekat. Dakle, mi ne bismo trebali ii na to da upadamo u tu zamku da proizvodimo sada bilo kakav efekat. Bez obzira to su danas uinili, mi idemo. Naa namjera nije bila da proizvodimo efekat, niti smo zbog toga pucali na sebe.

IZETBEGOVI: Dobro. Ostajemo na tome da u ja zakazati Predsjednitvo, ako procijenimo to nakon Sabora, da imamo materijala da izadjemo sa neim novim. Vidjeemo sutra ta e na Saboru biti. Ne znamo jo uvijek ni konaan sastav Sabora. Ne znamo ko e doi. Ne znamo, dakle, ta znai Sabor.On zavisi od dvije stvari - iz koga je sastavljen i ko su ti ljudi, ko e doi sutra i kakvi e njegovi zakljuci da budu. Onda bi mogli eventualno da uzmemo stav. Ako bude ono to svi elimo da to bude jedan repre-zentativan skup koji predstavlja Hrvate BiH kao to mi to mislimo u ovom momentu i ako donese odgovarajue zakljue, zadovoljavajue zakljuke, predloge koji odgovaraju eljama gradjana BiH i eljama nas veine ovdje, to e biti jedna opcija. Druga e opcija biti ako to bude neto siromanije, ako da neke neodredjene stavove, dvosmislene pomalo kako bi se to moglo dogoditi. Neke kompromisne stavove.To e biti jedna nova situacija. Dajte da saekamo ishod Sabora. Vi sutra zavravate radom. ..

96

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

SILAJDI: Objavljivanje toga to znai. Mi ne upadamo u tu zamku niti smo pucali na sebe. Oni nas tu ekaju na tom efektu.

IZETBEGOVI: Nama i ne treba taj efekat.

IZETBEGOVI: to se tie sastava delegacije, ne mora se objaviti. To nije ni bitno sad trenutno. Bitno je idemo li ili ne. Idemo jer ne elimo upasti u zamku koja nam je namjetena. Smatramo da je to zamka i hoemo da je zaobidjemo. Tako emo rei. .. IZETBEGOVI: Hvala. Moemo li zakljuti sjednicu? Moemo.

Sjednica zavrena u 19,15 sati.

97

Jer sve dok postoji taj koncept takav za svako selo e se voditi rat u ovoj dravi

Magnetofonski snimak 239. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 7. februara. 1994. godine
Sjednica je poela u 12,00 sati. Sjednici je predsjedavao predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, gospodin Alija Izetbegovi.

MIRO LAZOVI: Zahvaljujem g. predsjednie, ja u samo ukratko, a Avdo e o tehnikim stvarima informisati. Mene interesuje samo sam tok odvijanja sjednice i da se mi ovdje dogovorimo kako i na koji nain prezentirati taku dnevnog reda. Prva taka bi bila aktuelna pitanja daljih mirovnih pregovora o Bosni i Hercegovini, poslanici su traili na zadnjem svom zasjedanju da se podnese kao izvjetaj izmedju dvije sjednice Skuptine. Znai od 27. septembra do danas, evo bile su dvije ili tri eneve. Ne znam koliko je bilo i kratak izvjetaj ta je na tim razgovorima postignuto to. I drugi dio bi bio objanjenja ovih osnova ovog radnog materijala. To je ovaj papir koji je pravljen, Haris, Ivo i ja koji smo pravili i koji je na neki nain bio podloga za ovo sve to smo do sada uradili i to je hrvatski sabor utvrdjivao stavove na osnovu ovih politikih opredjeljenja. 99 PREDSJEDNIK: Ja mi smo se kasnije dogovorili da se to lansira kao jedna inicijativa ova, hoe li biti tako.

..

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

100

PREDSJEDNIK: Naime, ovo je Skuptina danas da se iznesu i nove ideje. Naime, to se tie mog izlaganja ono e na neki nain fokus baciti na to da se praktiki enevski pregovori ponu zavriti u krugu da uspjeha nema. Ispada samo nekim prodorom, novim idejama. Ne moe na bazi ovoga. Ne znam jedino ako bi bilo nekih novih pritisaka na ove dvije strane. Pa da onom konceptu napravimo koncensije. Mi to ne vidimo, dakle nove ideje. Jedna od novih ideja je ovo. Bie vjerovatno biti jo ideja, barem ujem da e ih biti. Jer ljudi su se nabrusili iz provincije dolaze sa nekim novim idejama, bie onda ovih regionalnih istupa. Sjeveroistona Bosna ideja nekakvih itd. Tako da je to jedna prilika da se na Skuptini te ideje iznesu, da se malo valorizuju da se malo pretresu i da se na taj nain delegacija oborua nekim novim saznanjima terena, idejama o tome ta svijet misli. I nekim novim projektima. Da bi ih imao u vidu, ja bi to se tie delegacije, ja ne bi nju zahtjevao ponovo rekao bi to se tie mene predloio bih ovo. Da, naime, u svom izlaganju kratkom ja bi te zamolio Miro da kae kratko izlaganje nema novosti nikakve. Ima puno ponavljanja. Bilo bi tu natezanja bez kraja i konca, oni koji su prisustvovali znaju kako je to hodalo, nekog napretka nema. Nekog malog napretka je bilo. O nekim takama je bilo nazad, tako da stvari znate ni I. Bosna ni Z.Bosna nije rijeena. Ne znam neke kljune stvari ja u to u kratkim crtama iznijeti. I prema tome, rei u da je potrebno da se iznesu nove ideje. Onda ne bi bilo loe da se javi Ivo. Da iznese to kako bi to izgledalo. Onda bi raspravljali, i ja bi tad predloio da mi delegacija ovlastimo da sljedei osnovni kurs Skuptine ima punu slobodu da raspravlja i o nekim drugim mogunostima jer se nama stalno javljaju spolja. Ponekad se nadjemo u nezgodi dodje nova neka inicijativa. Delegacija mora imati iroka ovlatenja da neto dogovori tamo s tim da to nije nikad konano. To je itava stvar. Da ne obavee nas. Znai ona neto dogovori, ona more kazati jeste ovaj prijedlog dobar a mi nemamo ovlatenja to je van onoga naeg mandata itd. Ona treba da nadje rjeenje za dravu i narod. Da nadje rjeenje. S tim da uvijek naravno kae to je samo paraf. To ne vrijedi dok Skuptina ne kae amin. Jer njen paraf ne obavezuje dravu jo uvijek bez ratifikacije. A oni dobro znaju ta e biti retiificirano, a ta nee. Znaju raspoloenje i Skuptine i naroda i ovih naih organa tu. Svi mi to jako dobro

KOMI: Na sabor je jue usvojio, naravno ja sam rekao da je to na papir radni koji je jue usvojen kao polazna osnova za mirovne pregovore zajedno sa onom mapom koju sam ja jue objanjavao. Mi smo u jednom trenutku zatvorili sjednicu ba onako kako smo bili dogovarali ja sam to objasnio. I odluka je sabora ovog naeg jueranjeg da se to uputi Skuptini isto tako kao podloga za donoenje stava za nastavak pregovora.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

znamo. Mi znamo zato do danas nikad stavili paraf na neto. Jer smo znali da to ne uiva podrku. Stavili bismo paraf procjenili da to uiva podrku. A mi znamo priblino kakav je stav javnosti. Prema tome, mislim da bi delegaciji trebalo dati dosta odrijeene ruke, da odreaguje na pojedine prijedloge koji mogu da dodju i da procjeni u okviru dananjih razgovora raspoloenja koja tu postoje. ta se moe prihvatiti. Da moe biti prihvati nekakav mir koji bi spasio najosnovnije nae ciljeve narod i dravu. Kako u kom obliku vidjeemo. Pri tome slui kao orijentacija onaj Zakon Skuptine sa 28.septembra i kao orijentacija dalja ideje koje bi eventualno bile danas iznesene. To da rijeimo danas ovdje je li to zatvorena sjednica. Mislim da ona treba biti zatvorena. Ovi gore ne smiju znati. Mislim da treba da se snimi poetak i rasprava ne bi trebala da ide. MIRO LAZOVI: Znai vi predlaete da se rasprava ne odvija pred televizijskom kamerom. MIRO: Moe i va dio PREDSJEDNIK: Mislim da bi dobro bilo da se otvori sjednica i

PREDSJEDNIK: Pa da li i moj, neznam sam, ja u kazati neto od ovih stvari, naa kolebanja, nae dileme. PREDSJEDNIK: Mislim da bi dobro bilo ovaj pozdravni govor, pa neznam ono je li poast palima. To bi trebalo da se snimi. Neznam da li imaste jo neku ceremonijalnu taku. Neznam nemamo naalost jo uvijek himne, nemamo niega tu. Naalost nemamo. Ali eto ovaj ceremonijalni dio bi se mogao snimiti, ozbiljni dio razgovora mislim da treba rei da je zatvoren za javnost. Jer sa jednim obrazloenjem da e se davati u vidu saoptenja. Neko bi trebao da bude odredjen za potparola, koji e selekcionirati ove informacije. Ko e taj biti o tome treba da se dogovorimo. Ko e to biti ko e povremeno u pauzi novi-narima kazati o emu se govori, ta je bilo. I objaviti referat koji je mogue objaviti. . IVO KOMI: Ja samo ne bi volio da sada naa delegacija koja ide u enevu da mi sada tamo imamo razliite stavove. Pazite, moe svijet neznam ta to Francuzi sada pripremaju mogu oni doi sa nekim novim predlozima itd. Ali mi bismo morali njima dati do znanja da se pregovori ne mogu okonati na temelju ovog Ovenovog i Stoltenberovog plana o uniji, tri nacionalne drave. X: Onda ne treba.

101

Jer uzmite zadnje izjave i Ovena i Stoltenberga koje su pred kuom, on govori da treba BiH po hitno podijeliti da je to rjeenje da ce se rat zaustaviti. I u ovoj situaciji vidite drskosti njegovog bezobrazluka. On ne vodi rauna njega ne zanima ta e ko misliti. On gura i dalje dakle to svoje. Uporno. Evo ga u Beogradu, doao je gore. Oni guraju tu svoju liniju. Ba njih briga i za mrtvima i za ovo i ono. A mi svi znamo da rat traje zbog njegovog koncepta. Jer sve dok postoji taj koncept takav za svako selo e se voditi rat u ovoj dravi. I to e trajati dok se ne istrijebe stanovnici ili sela ili gradova. Nikad Muslimani nee se pomiriti s tim da Here budu u neijoj drugoj vlasti zato to su vojno oslabili. Prema tome, oni e ratovati 20 godina, itd. Mi bismo sada mogli po cijeloj Bosni zaci i to tako prikazati. A to je Ovenov plan. Mi bi morali njima dati do znanja da na toj osnovi se vie ne mogu, nemojte da se gore desi da se mi podijelimo. Ne moe na bazi one unije kakvu je on zamislio doi do mirovnog procesa. Nijedan razlog zbog koga je rat poeo nee biti otklonjen. HARIS: Znam, ali to je platforma gore Ivo. To je platforma. Mi idemo gore da raspravljamo o tome, jer je ovo nastavak pregovora. To su novi pregovori. Ali da se zna kako idemo gore. Mi idemo gore na nastavak pregovora da se razumijemo. Mi se moramo izboriti za neto novo. A mi idemo gore sada idemo nastavljamo Platformu koja postoji - ona je nastavak do ega smo doli proli put u enevi. I na tome rade, koliko ja znam moda ja nemam dobru informaciju Francuska, Engleska, Njemaka i Amerika. IVO KOMI: E onda neznam, mi smo sabor odrali zbog toga da nedamo pristanak vie na takve .... i ja u se tako ponaati. Da se razumijemo, ja sam ozbiljan ovjek. ..

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

MIRKO: to se mi toliko muimo?

HARIS: Ma jeste 9. je sastanak sa hrvatskom stranom sa Graniem. Jer su oni prvo traili da se sastanu predsjednik Tudjman i Izetbegovi u Rimu. Pa to predsjednik nije pristao na te sastanke.

HARIS: Ma muimo se ovo je Mirko sutinsko pitanje koje postavlja Ivo. Nema uredjivanja ti zna kako je sa putovanjem a drugo prekosutra ujutro imam sastanak sa Graniem. 102

MIRO LAZOVI: Ova grupa za formiranje zakljuaka po prvoj taci dnevnog reda. Da je formirano to su predsjednici klubova.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

MIRO LAZOVI: To je Enver Kreso SDA, Boro Bjelobrk SDP , Rasim Kadi liberali, Tomislav Obrdalj HDZ, Mirko Prskalo HSS, Sejfudin Topi reformisti i Kasim Begi kao nezavistan. Oni bi trebalo da prate raspravu i da predloe Skuptini neki prijedlog zakljuaka. . Sjednica je zavrila sa radom u 13,oo sati.

PREDSJEDNIK: Koliko njih ima ljudi.

103

Nastojimo, ako je ikako mogue, da postavljamo ljude dokazane u borbi

Magnetofonski snimak 241. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 26. februara 1994. godine
Sjednica je poela u 16,oo sati. Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva.

105

IZETBEGOVI: Nemamo danas obiman dnevni red. Imamo samo imenovanja, ako neko od vas ne bude imao neke druge probleme. Imamo imenovanja u vojsci, na RTV i u pravosudju. Pa vas molim da mi raspravimo to. I imamo onda tekua pitanja. Prvo bih preao na imenovanja. Imamo, prije svega, Od-luku o formiranju 7. Korpusa i rasformiranju 6. Korpusa. Dakle, gasi se 6, a formira se 7. Korpus. Ovdje ima odluka koja se tie granice itd. Dakle, ona je, grubo gledajui, bivi 3. Korpus, dijeli se praktiki na dva korpusa: na 3. koji ostaje u Zenici i 7 koji e obuhvatiti vie travniku oblast. Ne znam da li tano bivi 3. Korpus ili se moe kazati da se kompletan 3. Korpus dijeli na dva? Moda su to detalji koji nas ne interesuju. Druga stvar, 6. Korpus se gasi i sve podlazi pod 4. Korpus. S tim to se malo njegova granica pomijera. Ali, uglavnom, grubo gledajui, on osim Mostara obuhvata gore uzvodno. Pokazala se potreba da se to tako organizira. Dolinom Bosne jedan korpus, dolinom Neretve drugi korpus i tamo praktiki lavansko-...1. Tako da smo imali, ako se sjeate, u sastavu 2. Korpusa bilo je Maglaj-Teanj. Oni su odvojeni Majevicom, naime Ozrenom. Sad je sve to pripojeno treem korpusu i ide sav dolinom Bosne kontinuirano. I, naravno,

pokazala se potreba za imenovanjem komandanata. Komandant 3. Korpusa, Alagi Mehmed, ostaje komandant ali 7. Korpusa, To je dok se za komandanta 3. Korpusa dovodi Mahmuljin Sakib.T nakon dueg prouavanja i razmatranja ko bi mogao da radi te poslove, zakljueno. Prema tome, ovo Predsjednitvo treba da odlui. Prijedlog vojske je takav. Oni su se sa mnom konsultovali oko ove stvari. To je njihova personalna, kadrovska sluba. Bio je sad i komandant u Centralnoj Bosni dosta dugo i posmatrao je taj rad i mislimo da bi tako trebalo. Dakle, Alagi ostaje komadant, ali dolazi i ovaj novi. Moemo li to prihvatiti? Ima li ko kakvu primjedbu, pitanje? Nastojimo, ako je ikako mogue, da postavljamo ljude dokazane u borbi. Mi smo imali postavljenja, manje-vie ranije na osnovu predvidjanja da e neko biti dobar ili nee biti dobar. Sad uglavnom prema rezultatima i ueu u borbi u toku ove dvije godine kako se ko pokazao. Tako da mislim da se u tom pogledu biraju ispravnije odluke kad je rije o vojsci. .. Sjednica je zavrena u 17,00 sati.

106

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

Mislim da e se zvati Federativna Republika Bosna i Hercegovina

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva RBiH, odrane 10.3.1994. godine


Sjednica je poela u 11,30 sati. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Predsjednitva gospodin Alija Izetbegovi.

DURAKOVI: Bio sam u nezgodnoj poziciji na svaki upit o pojedinim stvarima. Ne znam ta u odgovoriti. Bar da nas vi izvijestite dokle je dolo, ta je aktuelno. Da znamo. Sad smo u poziciji da ujemo iz novina ili iz tvog sinonjeg intervjua. DURAKOVI: Ne mislim trenutno. Ima dosta tih inicijativa. Sino se Trnka javlja - predlog novog ustava je, faktiki, u prvoj verziji gotov. Haris je obavio razgovore u Moskvi i oekuje susret 14. Kristofer-Kozirjev. Za 15. najavljuju da bi moglo doi do potpisivanja nekih stvari, itd. Na jueranji uput 5-6 lanova ja sam jednostavno rekao da nisam upuen. U takvoj poziciji je svaki drugi lan Predsjednitva. Moda je Gani neto vie upuen. U prilino su nezahvalnoj poziciji. Mislim da bi bilo korektno da ujemo ta, kako i da se dogovorimo. Skuptina u svakom sluaju. A moemo, naravno, i ovo ako vi nadjete vremena i mogunosti. 107 IZETBEGOVI: Ja lino nisam spreman trenutno.

IZETBEGOVI: Izlaganje gospodina Izetbegovia nije snimljeno.

IZETBEGOVI: Zahtijevau da Silajdi podnese izvjetaj o tome svemu o toj fazi. Poslije sjednice zatraiu od njega izvjetaj. Da mogu da ga obrazloim. Ja sam oko nekih rjeenja u dilemi. I stvari se jako brzo razvijaju. Mi smo imali - delegacija neka pregovara, Skuptina konano verificira taj dokument, a prije nego to bih poao na taj potpis koji nee vjerovatno biti 15. nego malo kasnije, prije toga bih zatraio saglasnost Predsjednitva. Pa bismo u vezi s tim poveli raspravu da li to potpisati ili ne potpisati. Kad budemo znali dokumente. Teko se ljudi snalaze. Svaki dan su bile izmjene jueranjih stvari. Ja neki dan kad sam uzeo taj tos papira koje sam dobivao, nisam se uopte mogao snadi. Naime, bila je jedna pomalo neuobiajena.. .koja se sastoji u tome da se danas predje jedan dio Ustava i ja to dobijem. Sutradan oekujem nastavak medjutim oni kau u jueranjem tekstu se mijenja to i to, pa se onda prekosutra mijenja u onome to je promijenjeno, itd. Tako je to. Jue je kod mene neko bio i traio. Ja sam jednostavno rekao da vie u tim papirima ne znam ta vai a ta ne vai. Teko je pratiti jer stalno mijenjaju ve prihvaene stvari. Svako smatra da je to morao da uradi. Tako da su stalno vrene promjene. Sad tek imaju nekakav nacrt. Mislim da ga tek imaju od sino, od jue popodne, neki Nacrt koji jo nije stigao ovdje, o kome bi se dalo govoriti pa kazati sad je to to to su oni uradili. Inae, to je jedna hrpa papira u kome jedan drugom stalno skau usta. Papiri. Vie ne znate jesu li ovo kompetencije Vlade ili to nisu, jesu li ovo funkcije drave ili nisu, jeli to, osim ukoliko je fiksirano onim okvirnim dokumentom. I, prema tome, predlaem, da ne bismo oko toga sad puno raspravljali, da ja zatraim izvjetaj danas od Silajdia, dokument e biti vjerovatno, danas e stii u engleskom tekstu, da se odmah dadne prevesti i da na bazi ovog izvjetaja i dokumenta koji je preveden, kakav izgleda, zakaemo razgovor sutra poslijepodne ili prekosutra ujutro, zavisno od toga da li e se moi prevesti do sutra. Ne bi loe bilo da se sad, mislim daje to put. Ako ste za to da zakaemo za sutra popodne u 15 sati razgovor. Da prekosutra ne bude kasno.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

PEJANOVI: Ja bih zamolio, ja ovo podravam, predlog Nijazov i va predlog da tako uradimo. Ja bih sugerisao da ne ulazimo zato ta i kako ta. Ali osim ono to je vama direktno u konsultaciji na vezi koju imate sa naom delegacijom i to je hitno, da bude operativni zakljuak da lanovi Predsjednitva od MIP-a dobivaju informacije, poruke, zabiljeke, dokumente tako da moemo na vrijeme da se pripremimo, da moemo prema javnosti biti spremni i da moemo u konsultacijama uestvovati. I valjano se pripremiti za sjednicu. Ja bih to molio.

108

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK: Naa su tri lana Predsjednitva gore, nije to neka komisija van Predsjednitva. Rade gore.

PREDSJEDNIK: Tri lana Predsjednitva su gore. Ne znam ta oekujete od mene. Ja sam u istoj poziciji kao i vi. PEJANOVI: Ne traim ja od vas, ja traim da MIP potuje to.

PEJANOVI: Ja mislim samo na MIP . Samo da ono to dobijete dobijete vi, osim ono to nije uska konsultacija da dobijemo, da moemo pratiti.

PREDSJEDNIK: Tri lana Predsjednitva su gore, lanovi Komisije, osam eksperata sastavljena ba na takvoj jednoj osnovi da to nije nikako u jednim rukama. Silajdi se tek jue pridruio razgovoru ponovo kad se vratio iz Moskve. Dakle, predlaemo da sutra malo ranije, negdje u 15 asova, se sastanemo. Dobro. Ovdje nema nikoga kad treba poslati. Alija, reci ovima, oekujem svaki as da e doi tekst. Neka kau tamo. im dodje tekst neka dadnu na prevodjenje. im od Trnke stigne tekst novog ustava neka dadnu na prevodjenje. Nemamo vremena, to se tie dnevnog reda po kome radimo imamo li tu primjedbi? IZETBEGOVI: Haris javlja da je poelo...oko centralne Bosne, oko kantona. Vrlo jedno sloeno pitanje. Ima li kakvih sugestija ta bi se uradilo. DURAKOVI: Kakav je predlog?

IZETBEGOVI: Predlog je da se stvore dva subkantona. Centralna Bosna bi bila jedan kanton. Jedan kanton bi bili Jajce, Donji i Gornji Vakuf, Travnik. Drugi bi subkanton bio istoniji - to je Vitez, Kreevo, Kiseljak. A u cjelini gledajui, to bi bilo, stanovnitvo je tu skoro izbalansirano. Veina muslimanskog ivlja je tu. Ako uvrsti tu problem uvrtenja Jajca, pretpostavljene teritorije... (ne uje se). (Traka se ne uje. Mijeaju se snimci Skuptine i sjednice Predsjednitva). Nelogino bi bilo da budu Bosanci i Hrvati. Jer Bosanci, ako je ve imao neku... onda ne mogu i Hrvati. Onda su to svi. Mislim da se radi o Bonjacima. DURAKOVI: I onda se postavlja pitanje odmah ta je sa Srbima i ne samo Srbima u cjelini BiH nego i sa onima koji ostaju unutar te zamiljene Federacije. Tretiraju ih kao ostali, a drugi put i vrlo nebulozno kad se u konkretnim stvarima kae, recimo u lanu 6. "postojae Dom naroda koji e se sastojati od 30 Bosanaca delegata i 30 Hrvata delegata, kao i ostalih delegata iji e broj biti u istom omjeru do 60". Sad kae "kao i broj kantonalnih lanova

109

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

zakonodavnih tijela koji se ne identificiraju kao Bosanci ili Hrvati. Dakle, opet je sigurno i jezika, i terminoloka i svaka druga zbrka, tako da se ovdje moe tumaiti kako god ko hoe! Mogue je da je i u prevodu.

IZETBEGOVI: Ako tu spomene istovremeno i Hrvate, onda se sigurno misli na Bonjake. ta bi mogla da znai rije Bosanac? Misli se na Bonjake. DURAKOVI: U istom tekstu, Mirko, ima i Bosance, i Bonjake. Zbrka je jedna.

IZETBEGOVI: Bosanci, Hrvati i ostali. Oito se misli na Bonjake. Dobro, to emo prekontrolisati. Mislim da to nee biti problem. Da nam je druge stvari rijeiti.

DURAKOVI: I lan 5. "Prihvatanje nacionalnog simbola e zahtijevati veinu glasova u oba doma zakonodavnih tijela, ukljuujui u Domu naroda veinom glasova bosanskih delegata i veinom glasova hrvatskih delegata". Znai li to da u Gornjem domu Parlamenta, ako veina Hrvata ne prihvati ljiljane, da ...od ...Bosne nema nita. DURAKOVI: Kako uopte doi do rjeenja? Ponudi e drugo, onda ovi drugi ne prihvataju. IZETBEGOVI: Evo, to je originalni tekst. Bonjaci i Hrvati. DURAKOVI: lan 1. IZETBEGOVI: Prema ovom, znai.

IZETBEGOVI: Mislim dae se zvati Federativna Republika Bosna i Hercegovina.

lan 3. "Slubeno ime Federacije - Federacija DURAKOVI: l Bosne i Hercegovine". Sve dileme koje ste vi istakli, ta je s Republikom Bosnom i Hercegovinom? Pitam vas. Nema je.

IZETBEGOVI: Da rijeimo problem Bonjaka. Nije Bosanac i Bonjak, nego je isti izraz. DURAKOVI: Uzmite lan 6. "Postojae Dom naroda koji e se sastojati od...."

110

IZETBEGOVI: Rimska glava III, lan 6. "Postojae Dom naroda koji e se sastojati od 30 Bonjaka i 30 Hrvata".

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

DURAKOVI: Koji se identificiraju kao Bonjaci.

IZETBEGOVI: Dakle, taj dom se sastoji od 30 bonjakih i 30 hrvatskih delegata kao i grupe ostalih delegata. "iji e broj biti u istom odnosu do 60 kao i broj kantonalnih zakonodavnih tijela koji se ne identifikuju kao Bonjaci". Svugdje je upotrebljen izraz "Bonjak". Svugdje! DURAKOVI: lan 11."Svaki dom e birati izmedju svojih lanova svoga predsjedavajueg i zamjenika predsjedavajueg koji nee biti iz istog konstitutivnog naroda." Opet se nigdje nije prethodno definisalo koji su konstitutivni narodi. Ali u zagradi "za jedno sa ostalim". Ko su ostali? TRNKA: Imaju mogunost da pristupe. GANI: Spominju se ovdje ostali ne samo u konceptu Srba.

DURAKOVI: Dobro, imamo mi ostale u staroj terminologiji. Sad se misli na te ostale ili se misli na Srbe? GANI: Ja mislim da se misli na te ostale. DURAKOVI: Recimo, ti si jedno, ja drugo, to onda ne valja. Ili lan 16. To je rimska glava III. Ovdje se govori o prerogativima predsjednika. Sad kae: "Kada predsjednik odlui da zakonodavna tijela nisu u mogunosti da donesu potrebne zakone, on moe, uz saglasnost potpredsjednika, sa potpredsjednikom, raspustiti jedan ili oba doma ukoliko taj dom ne bude rasputen u roku od jedne godine od njegovog prvog sazivanja. AMPARA: Ne, on ne moe prve godine uopte da raspusti. DURAKOVI: Ovako pie, ja itam. KONJICIJA: Krivo je prevela.

IZETBEGOVI: Da vidimo, krivo je prevedeno, da provjerimo. Vjerovatno radi se o greki. Medjutim, dobro bi bilo da ovi tekstovi prodju kroz ruke pravnika pa da malo ga uporedi. DJURII: Nije bilo mogue, to je prevedeno 15 minuta prije poetka sjednice. IZETBEGOVI: Evo, sad dolaze novi tekstovi. DURAKOVI: Dobro, ja samo upozoravam.

111

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

IZETBEGOVI: Evo, sad je stiglo. Ja sam se javio za rije ne da rapravljam o ovome, nego da ovih nekoliko principijelnih pitanja apostrofiram ako ita vrijede i ako nita drugo. Ako su dole nove verzije, nema smisla da troimo energiju. Ja sam zavrio. AZIM: Ako nema ko od lanova Predsjednitva. Volio bih da vi kaete. Ovo je pitanje kontinuiteta. Ovdje, vidite, iz ova dva papira - ovaj od utorka o Ustavnoj komisiji i ovaj koji sam dobio prije 20 minuta, tu je napravljen veliki skok - salto. Otkud tolika promjena i zato. Ovamo se govori o transformaciji dravnog uredjenja BiH, a ovdje kae "osniva se". To je potpuni obrt u nainu rada na ovu dravu, a ukidanje kontinuiteta. IZETBEGOVI: Mi guramo jedno, Hrvati drugo. To je kao dvije vode kad se mijeaju. Dobro bi bilo da pravnici pribave niz pitanja koji bi mogli da promaknu naim ljudima gore. GANI: Predsjednie, zaposlite Ustavni sud, zaposlite ove ljude. AMPARA: Ovaj tekst nije usvojen, samo je dostavljen ovakav. Ovaj tekst posljednji izmedju delegacija nije usaglaen.

DURAKOVI: Da onda ove ne raspravljamo.

112

AZIM: Meni nije vano je li usvojen ili ne, samo me udi da moe kod tolikih amerikih pravnika da se pravi tako velika promjena za nekoliko dana. To je znak da u cijelom pristupu neto nije u redu. A evo ta nije u redu. Vidite, ova preambula ovdje, to nije ukras Ustava, to je mjesto gdje se podeavaju nianske sprave za cijeli Ustav. Gdje se teluje cijeli mehanizam Ustava. A ovdje upravo tu u toj preambuli, napravljeni su silni promaaji. Na malo prostora, na tri stava, na nekoliko reenica napravljeni su promaaji koje ja nikako ne bih mogao prihvatiti. Vidite, rekao sam ve umjesto "transformacije" iz prvog teksta, sad stoji "osnivanje". Dalje, gdje je iezla izjava o Bosni za nau dravu. Ovdje se govori o izjavi za bivu Jugoslaviju. Taj tekst nas ne zanima. Primarno za BiH je izjava o Bosni. Jesmo li odustali od Londonske konferencije, jesmo li odustali od svega to smo tamo uradili. Je li to Evropa i Amerika odustaju od onoga to su zamislili? Izgleda da jeste. A da ovo nije sluajno, ima i druga stvar. Oni izbacuju finalni akt iz preambule. Finalni akt je za nas vaniji nego sve drugo ovdje. Ako nije omaka, siguran sam da nije jer ima tamo l0 pravnika, onda je podvala. Neto to mi ne znamo ta se iza brda valja. Ne smije izostati finalni akt. On je za dravu BiH, u ovom trenutku, vaniji nego ovo sve drugo to je navedeno. Granice. Nepovredivost i neizmjenljivost granica u Evropi. Ako ih budu

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

mijenjali ovdje, mijenjae ih i u Alzasu sutra. Ovo se njima nije smjelo desiti. Odnosno, ne znam u kojoj mjeri smo mi, samo znam ove papire, ne znam ta se dogovaralo. Mogu samo objektivno tumaiti ovo to ovdje vidim. Dakle, to su dvije nedopustive stvari koje su promakle ve u preambuli i koje ine deficijentnim cijeli tekst kako god se bude radio. I predsjednik kae - stalno se mijenja. Mora se mijenjati. Ovdje nije privren, ovdje nije utvrdjen, nije fiksiran. Ovdje nema pristupa. Mora i moe se mijenjati ko kad niim ne vezuje nikoga. Ali ovdje treba teite dati na ovo i dogovoriti se. Ne znam, moda se neto tako i dogodilo, ali ja govorim ono to pie ovdje. Inae, ovu malu preambulu oslobodio bih ovih nekih subjektivnih stvari, fraza. Mi smo imali u naem Ustavu vie prava nego i jedna evropska drava. Imamo ekoloka prava, nema ih ni jedna evropska zemlja, ali ta, mi nemamo ostvarenja. Prema tome, ne treba nama ta magla. Zato puna nacionalna ravnopravnost. Kome treba puna. Neka njima ostane puna, nama neka daju prosto nacionalnu ravnopravnost. A njima neka ostane puna. Dakle, baci maglu. IZETBEGOVI: Moe u politikim govorima, u pravnim aktima treba sve izbrisati. Ovu rije "punu" stalno briem u svim tekstovima. "Svi" stalno briem, u svim pismima briem to.

113

AZIM: I trea stvar koju moram rei, a koja stvarno zbunjuje i ne znam kako to promie iz papira u papir, govori o teritorijama u BiH. Mi nemamo teritorija. Nae teritorije imaju Ime. Ovo su bezimene teritorije. Ovo bi moglo u Africi kad su se formirale drave pa prave linije povlaili gdje se zaista radilo o teritorijama, onda izadje geometar pa povue i uvijek se prave granice. Kod nas nema teritorija. Kod nas imaju teritorije i svaka od njih ima ime, a to znai - imamo Republiku, imamo opinu, imamo mjesnu zajednicu. I ovdje kad kae "sa veinskim bonjakim i hrvatskim stanovnitvom" to je veinsko stanovnitvo i u Foi, i u Viegradu, ali i u Janji. Sve zavisi od toga koju teritoriju i kako uzima. Ne moe se ovako pisati Ustav. Ovo je najelementarnije gledanje, ovo trai tumaenje. Svaki bi advokat rekao da zastanemo kod ovoga pa da vidimo ta znae teritorije kad toga nema ni u Ustavu ni u praksi. Mi nemamo, ova drava naa ima teritorije opine koje postoje ovih 50 godina, pa su postojale u Austriji, pa su postojale u Turskoj. Ljubuki je bio i opina u ovom poretku, i srez ranije za vrijeme Austrije, a bio je kapetanija za vrijeme Turske. Dakle, kontinuitet vjekovima. Nisu to teritorije, to je opina ve formirana. O kakvim oni teritorijama govore, to ja samo mogu nagadjati. Ali siguran sam da ne misle nita dobro. Iz toga nita dobro za ovu dravu ne moe proistei im jasno zamjenjuje nejasnim, nebuloznim, mutnim, ne moe nita dobro biti. I taj prilaz, ja se samo udim kako prolazi pored naih ljudi tamo.

IZETBEGOVI: Zamolio bih vas, da ja idem. Nije problem iftara, nego je problem to u Klinikom centru imam taj iftar. eka me 30 hirurga, ima neka sveanost tamo. Ve sam zakasnio. Zamolio bih vas da vi nastavite rad ovdje sa prijedlogom da pravnici, na osnovu ovih papira. Da skrenu panju posebno teritorije, posebno ovaj naziv. Nema Republika nego je Federacija. Moda je to zaista pitanje samo ufinjenja teksta, kontinuitet drave. Ove manjkavosti. Ne treba nam "puna", "najvii standardi", itd. Neka kau fino pravno - gradjani uivaju slijedea prava, to i to. Moe se kazati "u skladu sa konvencijama" ono to je u ivotu poznato i priznato. Predlaem da pravnici podnesu, da nam dadnu taj tekst sutra. Stvari teku dosta brzo. Da se neke greke ne bi provukle. Ja vam predlaem da vi nastavite rad bez mene. Prof .Gania bih molio da vodi taj sastanak do kraja i da dodjete do neega tu. Moram zaista u taj kliniki centar ii. Da nisam to zakazao, ostao bih na sjednici. Popijemo kafu i mirna Bosna. ekae me gore ljudi, nema smisla. Izvinite me. I vi ste pozvani, ta da onda radimo? Ne treba nam kvorum, ovo nije odluka. Dobro bi bilo da se neke stvari zakljue. Da pravnici sutra do 12 sati nam dadnu najosnovnije primjedbe. Moe sutra agreman. Zakasnio sam.

Apsolutno je neprihvatljiv. I da podrim ono to je g. Gani rekao, ja sve ovo govorim zato to se slaem s njim. Da treba osigurati kontinuitet ove drave i nazvati je Savezna Republika BiH pa spojiti taj momenat oblik vladavine i taj momenat unutranjeg uredjenja kako bi mi to kolski rekli. Kontinuitet po svaku cijenu zadrati i dalje, to proputaju nai ljudi tamo, puni oslonac na ovaj na Ustav, kakav je da je na je Ustav i on je vaei. Nita drugo neemo dobro uraditi ako se ne oslonimo na ovo to je sada dato, ako ne vodimo rauna o ovoj dravi, ako ne vodimo rauna o njenoj ve postojeoj podjeli, ako ne vodimo rauna o tome da mi nemamo teritorija bezimenih, nego imamo uvijek teritorije koje imaju strogi naziv i to dravna teritorija BiH, teritorija idi podruje opine i podruje mjesne zajednice. I u vezi s tim, vezujui za ovo to je g.Gani rekao, da ne bi govorio odvojeno, kad ovo sve kaem to sam rekao i kad imam u vidu ovo to sam rekao, onda izlazi da mi moramo tamo u Beu pokrivati rjeenjima i onaj preostali dio nae drave do Drine. Inae, idemo na ruku onima koji hoe da faktiki ukinu ovu dravu, to je na dananjem stupnju evropske civilizacije sasvim neprihvatljivo, a mislim za tu civilizaciju jako, jako opasno. A za nas to je pogibeljno, to da ne govorim.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

114

GANI: Mi bi trebali svako da radi svoj posao. Da se Ustavni sud mobilie i da Skuptina ima svoju Zakonodavnu komisiju koja mora non-stop da radi zajedno sa Ustavnim sudom. I ovdje imamo slube u Predsjednitvu koje treba da budu od pomoi i da

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

uestvuju u analiziranju i da se love ove greke koje ve postoje ovdje. Ovdje postoje neke elementarne greke koje se javljaju. I da, na neki nain imamo uvijek radnu verziju. Da svaki dan imamo tu najnoviju radnu verziju teksta. Imam utisak da se amerikoj delegaciji gore zagorava ivot s obje strane. Da e Amerikancima pui film i jednog dana e rei - ovako e biti i zdravo. Ponudie neku vrstu teksta i rei - ovo nam nudimo na osnovu naeg iskustva i mi ne moemo se s vama vie nagadjati. Vidite, ovaj tekst to je doao iz Vaingtona koji je vrlo pristojan, pravo da vam kaem, proitao sam na engleskom i dosta je jasan, sad su gore u Beu nastale velike komplikacije. Tekst iz Vaingtona ne dovodi u pitanje BiH, ne dovodi u pitanje njene granice, i sl. Prema tome, ja bih apelovao da Avdo, kao ovjek koji je ispred Skuptine zaduen da mobilie Ustavni sud, tvoju Zakonodavno-pravnu komisiju i ove ljude iz Predsjednitva i vi morate dnevno raditi 3-4 sata najmanje skupa, a i svaki pojedinano i da lovite te greke i da identificirate tu stvar. PEJANOVI: Iznio bih poslije toga svoja miljenja. Mislim da bi bilo dobro da Predsjednitvo u procesu konsultacije sa naom delegacijom ima jedan ekspertan tim, tim eksperata za davanje miljenja Pred-sjednitvu i pravljenje politikih formulacija opredjeljenja Predsjednitva. To je sad na uskom grlu predsjednika i treba to olakati. Ja predlaem da se taj ekspertni tim sastavi od ljudi od predsjednika Pravnog savjeta Vlade (prof. Ibrahimagi, prof. Sadikovi) iz Ustavnog suda 1-2 ovjeka koji se ue bave ovom materijom, iz Ustavne komisije nadje neko da bude sekretar ili jo neko, od ovih naih poznatih teoretiara drave da se u tom timu bar konsultuje prof. Grebo, prof. Milidragovi. Ljudi koji su proli i ustavnu praksu itd. i da zamolimo da Nijaz, i ja bih se ponudio ali imam druge obaveze sad pa ne mogu, bude konsultant ispred Predsjednitva i da bude direktno na vezi sa tim ekspertnim timom. Tim-Predsjednitvo-Predsjednitvo-tim. I da imamo stalno protone poslove i informacije i formulisanje zahtjeva. Evo, to je moj predlog.

115

GANI: Nemam nita protiv tvog predloga, ali ima neto drugo. Ovo je tipina materija Skuptine. Ja predlaem da glavni koordinator s nae strane bude Avdo ampara, da bude Zakonodavna komisija i da Zakonodavna komisija odnosno Ustavna komisija angauje Ustavni sud Pazi, lanovi Predsjednitva se angauju kad treba neto operacionalizirati, to kau kad gori vatra. Prema tome, ja smatram da e Nijaz svakako uzeti uea. (I ova traka se ne uje. Nije izbrisan prethodni snimak Skuptine).

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

PEJANOVI: Iz Konsultacionog vijea su me zamolili da vam to prenesem. I po statistikama, i ne znam emu, Srbi na teritoriji Federacije sadanje i ona koja e se ustanoviti razgranienjem, su treebrojan narod. Po obimu i po broju ljudi koji e tu biti kao gradjani srpske nacionalnosti, to je negdje blizu ukupnog korpusa hrvatskog. PEJANOVI: Ne mislim na podjelu, nego mislim u formulaciji Ustava. Oni su predloili Redmanu kad se kae "ostali" pomenu narodi koji su ostali. Da se spomene njihov naziv, njihovo ime. Zato to na ovim prostorima ne postoji tradicija gradjanskih prava. Rat je proizveo princip iskazivanja nacionalnog interesa. To je reeno njemu. On je rekao da su oni podveli sve pod grupu "ostali" i da favorizuju standarde gradjansih, ljudskih i politikih prava. To je ovako bilo u tom razgovoru. Sa stanovita vee garancije prava. to se tie razgovora s njim, to je njemu iznesemo i jo mu je s nae strane iznesemo da mi podravamo koncept jednog i drugog projekta kao korak ka miru i potpunom rjeenju u Bosni i iznijeli smo mu zahtjev da pojaaju pritisak da se privoli sprska strana da uestvuje u mirovnom procesu kako bi se rijeio i taj preostali faktor, da se ne bi doveli u situaciju da na ovom prostoru i dalje ne bude stabilnog mira. GANI: Ti misli na podjelu Bosne?

GANI: Ima li on neku ideju kad bi on mogao Karadidevu stranu pozvati da onda razgovaraju? Na dva moja upita da kae ta donosi iz Beograda, on je to preutao diplomatski. Ali je rekao ovako: da nema vojnog rjeenja u bosanskoj ratnoj drami. Rjeenje se trai politiki. Ovo je sad korak koji vodi tom rjeenju, a oni sve ine da i sa srpskom stranom dodju do tog koraka. Dodju do tog ueda u traenju rjeenja. Izrazio je izvjesne sumnje da oni mogu pristati na ovaj koncept rjeenja i rekao je dade sljedei korak biti u okviru izrade Ustava, razgranienje teritorije Federacije i srpske teritorije na podruju BiH i da je u tu svrhu doao i ovaj uveni ameriki general dabi se kongresu mogao dati predlog o implemen-taciji snaga za ouvanje mira na podruju BiH. To je bilo njegovo govorenje o tim problemima. Sad to se tie pripreme Skuptine gradjana srpske nacionalnosti. Ja bih vie volio da pod tekuim pitanjima neke informacije ujete. To je u toku. Poetna faza je savladana. Mislim dae ii dalje u dobrom toku, ali sa velikim organizacionim tekoama. To je unutranji problem. Skup e biti poetkom aprila u Sarajevu. Bie sa ljudima iz Sarajeva, Zenice, Tuzle, Konjica, Mostara ako bude moglo i ljudi iz inostranstva.

116

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

GANI: To je dobra vijest, iz razloga to smo mi, kad se odravao hrvatski sabor, zaduili MUP , MIP da pomognu ljudima da se okupe. S druge strane, nas je lord Oven stalno...kad smo govorili ima dvije treine Hrvata. Kljui i Komi zastupaju cjelovitu Bosnu zajedno sa dvije treine Hrvata. Ali on kae - znate, Boban ima naoruanu vojsku i ovdje se uglavnom razgovara sa akterima koji imaju oruje. Medjutim, nakon ovog sabora hrvatskog, dvije treine Hrvata su se politiki izjasnili, odnosno njihovi predstavnici, to je vrlo brzo pobilo tezu lorda Ovena da samo razgovara sa naoruanim grupama. Bilo bi jako dobro, kamo srea da je ovaj sabor ili skuptina odrana prije, jer bi se ve neki elementi mogli iz toga izvui i ovu platformu uiniti na neki nain jo vrom za ove Srbe. A koliko ujem, i tamo ima puno Srba koje niko ne pita ta misle i koje niko ne pita za kakvu su Bosnu. Neko mi kae da je jedna polovina iselila iz Bosne, da ima tu otprilike 500-600 hiljada Srba koji su uz Karadia. Da li su te procjene tane ili ne? PEJANOVI: U pripremi smo doli do nekih procjena. Negdje izmedju 600 i 700 hiljada Srba je na teritoriji koju kontrolie Karadi, a da je sve ostalo, od ovih koji su pod kontrolom Armije BiH, koji su u izbjeglitvu u drugim zemljama i koji su izbjeglice u Srbiji i Crnoj Gori da je sve izvan tog prostora. To je dakle polovina ukupnog korpusa srpskog. Medjutim, molim vas, imajte u vidu ono to na predsjednik najee spominje - oni imaju vojsku i puno oruja u toj vojsci koja dri pod kontrolom ne samo teritoriju, nego te ljude.

GANI: Pazi, Boban je imao vojsku. Uspio je da oisti dobar dio centralne Bosne svojom politikom, ali vidite, ako imate kao skuptina vai politiki stavovi mogu odraavati miljenje makar 60% ili 50% Srba. Onda je tu novi momenata Kod Hrvata bilo je bitno to to je njihov Sabor koji je odran odrazio politiku volju onog dijela koji nije naoruan, ali on predstavlja vie od polovine Hrvata. I to je pomoglo da se sad pridje ovim postepenim modelom, dvije treine Hrvata se odmah izjasnilo za Bosnu i onda su Amerikanci shvatili da treba problem odraditi postupno. Dali prvo Hrvate i Bonjake staviti tu, naravno, uz prisustvo Srba koji su u Predsjednitvu da posmatraju ta se dogadja. I, naravno, kasnije provesti ono uslovno reeno. Miro je tu kvalifikovaniji da kae on je bio u Vaingtonu. DURAKOVI: Jesi li uo ta je Oven sino izjavio? GANI: Meni su rekli da govori da smo mi bacili bombu.

117

DURAKOVI: Bilo bi dobro da mi kao Predsjednitvo najotrije istupimo. Da poaljemo jedno protestno pismo u kome bi rekli da

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

je ovo jo jedan u nizu dokaza da je Oven samo jedan plaenik Miloevievog taba i da upravo u jeku mirovnih inicijativa ponovo podvaljuje. To je moj predlog. Da razmislimo do sutra. GANI: Dobio sam i ja tu vijest. Pored ovog to si rekao, ja bih dodao: "Njegovo uklanjanje bi pomoglo u rjeavanju mirovnog procesa".

LAZOVI: Poto je to sve uvijeno u diplomatsku foliju o kome se mnogo toga ne govori, dajem sebi za pravo neke stvari sam mogao procijeniti, mislim da je stav amerike administracije da izadje iz ovoga kao neko ko je u stanju da na ovim prostorima ponudi mir. U tome je sabor bosanskih Hrvata odigrao, po meni, dosta znaajnu ulogu, jer je to iskoriteno da se predstavi, politiki na drugi nain. Napravljen je jedan korak koji bi trebao da poslui kao osnova za pregovaranje sa Srbima. Ne mogu sad tvrditi da de Srbi biti primorani ili, ako su pametni po meni bi oni sami prihvatili ovaj koncept, ali s obzirom da bi to bio njihov poraz, vjerujem da e ii pregovori u tom smislu da se sa Srbima otvori mogunost ulaska u ovu Federaciju na nain kantonalne federacije, a ako ne, kao krajnji rezultat ostaje unija dvije republike. O tome se govori u delegaciji. To niko od Amerikanaca nije pomenuo. Ono to sam mogao shvatiti iz razgovora sa Olbrajtovom, ak i ovi zvaninici Kristoferovi su pominjali da je ovo za njih znaajno to to smo postigli u Vaingtonu kako bi se mogao vriti zadnji pritisak na Srbe. Kozirjev je Harisu doslovno rekao da Rusija podrava teritorijalni integritet BiH, to znai da nee dopustiti nikakvo odcjepljenje Srba to je veoma znaajno. Po meni bi mi trebali ii sa nekakvim ponudama, ne vodei rauna o tome hoe li Karadi prihvatiti to. To mene stalno jedi kod nekih koji kau - nee to Karadi prihvatiti. Mislim da je Sabor srpski malo kasno. Treba to pomjeriti to prije, u toku marta ako ikako moe. Zajedniki razgovor. DELI: Ja govorim jedno kao ovjek, meni je drago da se ljudi oslobode. A nisam od momenta kada su oni otili u zatvor. Oni su za mene u momentu sem ele i Cace za koje se znalo da su na elu svi bili isti. Jer su uestvovali u oruanim b.. To je ostavljeno ovim ekspertima da to rade. Prema tome nisam dalje zainteresovan za taj postupak. Kao komandant mislim da nam nee

GANI: Ti si bio u Vaingtonu i u Njujorku. Reci mi stanje sa Srbima?

DURAKOVI: Tano. I da se to jednom konano zna. Dosta vie. ..

118

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

moi nakoditi nita vie, ta organizacija vie ne postoji. Ali ostaje ovo da upozore i politiki i ovi organi slubi bezbjednosti o njihovom ponaanju. Jer medju njima ima i kriminalaca i dalje. Krenue oni istim putem, teko je promjeniti lik. Ja koristim priliku u ovom kontekstu ja neznam kada e biti prilika ali bi trebalo konano i kada je rije o Seferu Haliloviu, da skinemo i to sa dnevnog reda. I kao Predsjednitvo mi smo zaustavili ono njegovu krivinu prijavu da kaemo da ga neemo, konano rjeavati i da moda za neku od narednih sjednica i da se zakljui. U vojnikom pogledu ja sam svoj stav rekao. On u Armiji i u Ministarstvu odbrane, tamo gdje bi imali dodira sa vojskom ne bi trebao da ima nekakvu funkciju niti ulogu. Ali trebalo konano da se razrijei, da on zna gdje mu je mjesto, da ne bi niti traio niti na neki nain pokuavao da ponovo dodje u institucije, da dodje na neke funkcije poloaje, inove. Mislim da je to vie politika nego vojnika odluka. Jer politika ga je dovela kao i mene na elo Armije. Moda nije vrijeme, ali mislim da nas to toliko pritiska svakodnevno da bi trebalo i tom pitanju da posvetimo panju. . GANI: Da, ali u sklopu ovoga to je predloio Rasim Deli. Predlaem da sutra poto emo imati sjednicu predsjednie u tri sata da na drugom dijelu sjednice raspravimo o g. Seferu Haliloviu kako je predloio komandant Rasim Deli i da predsjednik tu zauzme svoj stav. Mislim to pitanje. Mi moemo pazite, mi kao predsjednitvo da vrimo i donosimo odluke. PREDSJEDNIK: Nee biti general Deli ovdje. On putuje. Generale kad putujet ti?

MIRKO: Dobro neka se pripremi. Rasim je tu da se pripremi.

DELI RASIM: U 12,00 poinju u Splitu razgovori. . Sjednica je zavrena u 18,30 sati.

119

to se tie naroda muslimanskog, on bi vjerojatno doivio ok time kad sad jednostavno ne bi bio Musliman predsjednik

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva RBiH, odrane 12.3.1994. godine


Sjednica je poela u 16,00 sati. Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva.

121

IZETBEGOVI: Sad sam razgovarao sa Splitom. Nisam s njim razgovarao on je poletio, ali sam razgovarao sa naom ambasadorkom koja je prisustvovala zadnjem dijelu sastanka. Oni su upravo zavrili sastanak prije sat vremena i on vjerovatno sad leti. Dakle, nisam puno duljio. Kae da je Deli zadovo-ljan, a da e nam on priati detalje. Oni su zadovoljni tim razgovorima, tako kau gore. Tako da se oni veeras vraaju. Dakle, pozdravljam vas i otvaram ovaj sastanak uz malo izvinjenje zbog zakanjenja. Ovdje imamo na dnevnom redu "Razmatranje Nacrta ustava Federacije RBiH i Nacrta ugovora Konfederacije". Ovdje je malo preiroko sastavljeno. Ustav je u procesu daljnjih promjena i ovaj tekst je ve pretrpio promjene. Sad mi je doao jedan tekst na faxu ja ga nisam imao vremena ni pogledati, samo mi ga Silajdi najavi i ree "putam ti fax". Ima novih l0-15 stranica koje se tiu premijera Vlade, kompetencija, itd. Tu se stalno mijenja. A ovo to se tie ovog dijela koji je preveden, ja sam javio Trnki da izabere bitne stvari koje bi mogle biti sporne. Ljudska nam prava ne trebaju. Ombudsmeni nam ne trebaju. To je standardno i to je ono prepisano iz Vens-Ovenovog plana koliko sam mogao da razumijem itajui odande. Ali je bitna definicija ta je to Federacija. Kad je rije o Konfederaciji to jo

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

nije poeto da se radi. Moda je poeo danas poslijepodne. Do sada sve to je uradjeno, uradjeno je na Ustavu koji se stalno mijenja na takav nain da ja ne mogu vie da pratim. Kod mene ima velika hrpa papira. Ja sam obustavio. Miro Lazovi je trebao da donese jednu kompletnu verziju koja je jue bila izraena. Sad mi je Haris javio da je dolo do novih promjena u tekstovima. Pa mi je poslao nekih l0-12 novih stranica. Negdje na na zahtjev to ide, negdje na zahtjev hrvatske strane. Oni se negdje konsultuju sa Zagrebom, onda kau traite promjenu, pa oni ujutro dodju i ponovo trae neke druge stvari itd. Miro se treba danas vratiti. Moda se ve i vratio. Trebao je da dodje u Sarajevo. On bi nam donio jueranju verziju. Ili stanje sa prekjuer tog ustava. Tako da ne znam koliko mi moemo... KONJICIJA: Zato su trebali imati sastanak u Sarajevu a ne u Beu. Lake bi se sporazumjevali ovdje.

IZETBEGOVI: Ja, ali, eto, nisu htjeli. Mi smo im govorili oni to nisu htjeli.

122

IZETBEGOVI: Konsultacije i naa miljenja, eventualne sugestije. Ja bih vam mogao rei neke dileme koje se tu pojavljuju pa da moda i mi neke stavove u tom pravcu iznesemo. to se tie ovog teksta ovdje koji ste dobili, ovdje ima uvodni dio. Temeljna dilema koja moe da bude i sudbonosna, tie se definicije Federacije i odnosa njenog prema cijeloj Bosni. Novog subjekta medjunarodno-pravnog. Naime, mi ne bi elili da dovedemo u pitanje da neki ponu pomiljati da se radi o novoj dravi. Da se radi o novoj dravi valjalo bi i neka nova priznanja, itd. Dakle, ovo je neka mala igra na konopcu kad je rije o definisanju Federacije u odnosu na problem cjelovitosti Bosne. Jer, srpska strana to jo uvijek ne prihvata, a formalno nije u ovo ni ukljuena. Ja sam im sugerisao, imao bih dva rjeenja u tom pogledu. To je jedno od temeljnih pitanja. Ako moete da pomognete u tom pravcu i nekim sugestijama, dobro bi bilo. Kako da se prevazidje ta stvar, kako da premostimo to. Imamo Federaciju koja pokriva neto vie od polovine zemlje i koja se ni formalno ne odnosi za sada na onaj drugi dio, jer je definirana da se odnosi samo na dio. Ja sam im predlagao da kantoniziraju onaj drugi dio i da proglase da su to kantoni bez obzira to to Srbi ne prihvataju. Da kantoniziraju i da kau: ovako stoji ovo, ovako izgleda ovo, a sve skupa je BiH. Ovo je u Federaciji, ovo je povezano. U kakvoj je ono vezi? Ono je u vezi unije. Ono je povezano kao unija. Maksimalno to se moe oekivati je to da bi srpska strana

PEJANOVI: Onda, predsjednie, mi moemo uzeti konsultacije o tekstu Ustava.

123

prihvatila ono to je prihvatila enev-skim paketom, a to je Unija. Medjutim, ima tu sad problem. To bi ilo bez nekih tekoa s njihove strane. S nae strane bile bi tekoe da li bi mi takvo neto mogli da prihvatimo. Jer ako oni ulaze u Uniju, onda sad ide dalje razvodnjavanje u vrhu i onda treba da bude i neko od nas tamo. Evo i naih ministara u toj Vladi, i kompetencije, itd. Bosna je udna drava. Tako da bi se mi dobro zamislili ta da radimo u tom sluaju. Ako to ne prihvatimo, dovodimo u pitanje cjelinu Bosne. Ne dovodimo jedino u pitanje ako bi vojsku poslali pa osvojili B. Luku i Trebinje. Jedino tako moemo da to integriramo. A to se tie pregovora, ne bi mogli vie da postignemo za pregovarakim stolom nego da pravimo niz jedan kompromisa. Mogao bi ovjek rei neprincipijelnih kompromisa ili trulih kompromisa. Neka znate, to je pitanje koje visi itavo vrijeme. Dok se ovo sve rjeava zna se da glavno pitanje definicije drave visi. Ne zna se tano kako e izgledati. Nema sumnje da je naa volja da odrimo, prije svega, cjelinu BiH, subjektivitet medjunarodnog priznanja, medjunarodne granice, itd. Sve ono to nas predstavlja napolju kao dravu. Ali, zakljuenje Federacije, otvorio se problem jednostavno. Kad je rije o rjeenju da se Srbi eventualno prikljue kao lanica Unije pa da bude dvojna Unija koja bi se sastojala iz srpske republike i Federacije unutar dviju republika, onda ak kad bi to mi i prihvatili, oni ne prihvataju ako e biti konfederirana sa Hrvatskom. Oni kau da nee ni uniju. Ako je Federacija hoe, ako e oni imati pravo da stvore konfederaciju sa Srbijom. Takve su njihove reakcije. Znai da se dobro stvari kompliciraju. Samo, eto, nemojte se ljutiti na nas ni na nae ljude koji pregovaraju. Situacija je komplikovana. U zemlji je komplikovana zbog tri vojske. Odatle svi ti problemi. Ovo je samo gore nekakav pravni, legalni, ustavni refleks situacije o zemlji u kojoj se nalaze tri vojske. I ovo je samo jedan pokuaj kako da se te tri vojske na neki nain...i da se rat rijei. Da se te vojske uklone odatle. Ovim dananjim dogovorom mi bi ovu jednu paratvorevinu uklonili "Herceg-Bosnu" i vjerovatno sa HVO nali izlaz s postepenim stvaranjem zajednike vojske. Medjutim, ostaje otvoreno pitanje one druge paratvorevine dravne i posebno vojske, ili ako hoete prije svega vojske. Da nema te vojske, mi bi tu paradravu proglasili nevaeom i mirna Bosna. Radi se o tome to jedna vojska stoji iza toga. To je prvo i temeljno pitanje ili drugim rijeima odnos prema tzv. srpskoj strani. Ja sam ovo pitanje jue iznio akademicima. Ne bih rekao da nisam uo nekakvih predloga koji neto rjeavaju u tom pogledu i ja ne mogu ni da zamjerim. To je jedno skoro nerjeivo pitanje. Neka kvadratura kruga. Ako neko ima ideju bilo bi dobro da tome posvetimo panju. A onda je nekakva druga dilema. To je problem kompetencija premijera i Predsjednika drave. Ima dilema u tom pravcu. Dakle, podjela kompetencija. Dakle da li bi vie kompetencija bilo na

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

124

Predsjedniku ili vie na premijeru. Ta druga dilema je jo uvijek prisutna i oni su sad radili jedan novi koncept u kojem malo pomjeraju teite. Bilo je prvo da su Amerikanci podnijeli jedan koncept koji je vazda preslikavo ameriki ustav u kome Predsjednik ima skoro sva ovlaenja, skida vladu, postavlja, itd. vodi vanjsku politiku, vrhovni je komandant vojske itd. Nama je doao obrnuti koncept. To sve radi premijer. Onda se ponovo vratilo da to radi Predsjednik, pa sad ponovo neki kompromis se trai kojima bi se te kompetencije polovile. To je druga dilema o kojoj bi mogli da identifikujemo niz tema o kojima bi mogli da porazgovaramo. Ja sam, valjda zato to sam predsjednik zastupao stav da treba da Predsjednik ima vie ovlatenja. Moda ba zato to sam predsjednik. Ali meni se inilo, kako se to obino ljudima ini, da brane svoj subjektivni stav, brane objektivni stav. Meni se jednostavno inilo da bi narod teko doivio sada da se predsjednika vlast ugasi i da se prenosi na predsjednika Vlade, tim prije to se nikad ne zna ko e to biti. To je jedna stvar. to u sredinama koje nisu politiki razvijene, oni u predsjedniku drave, u efu drave gledaju neto. Ko je taj ef drave? Ako je ef drave neko ko je njihov, oni smatraju da su oni na vlasti, ako nije ef neko ko je njihov, nisu na vlasti. Jer svijet ne zna ustav i ovlaenja itd. to se tie naroda muslimanskog, on bi vjerovatno doivio ok time kad sad jednostavno ne bi bio Musliman predsjednik. Dodje neko drugi na bosansku dravu i ljudi osjeaju da je to, prije svega, muslimanska drava, a zatim drava i Hrvata, i Srba i svih drugih naroda. Tako to veinski narod doivljava. Smatrao bih da je to predaja vlasti. Dakle, meni se inilo da bi trebalo drati tu instituciju. Naravno, svako je privremeno na toj vlasti. Treba dugogodinje stvari posmatrati. Sad je trenutno rjeenje neka vrsta kopredsjednitva. Sada. Zapravo, nije formalno kopredsjednitvo, nije ravnopravnost potpuna, nego je predsjednik i dopredsjednik. Dakle, ipak je jedan predsjednik jednu godinu dana, drugi je, onda se oni mijenjaju pa se to u etiri godine izravna, ustvari. Ali je etvorogodinji mandat. To je rjeenje iz Vaingtona, sa pred-sjednikom i kopredsjednikom u kome glavna pitanja, predsjednik koji je aktuelan te godine, ne moe ih rjeiti bez kopredsjednika. I tu se vjerovatno lome koplja da li e neto biti. Tu se sporna stvar rjeava. Vlada bi onda imala dosta mirnu situaciju. Ne bi ona raspravljala glavne stvari. Glavna stvar bi bila tamo rijeene, a Vlada bi upravljala. I prema sadanjem konceptu odnos ministara bi bio 2:1. Najmanje treina ministara su hrvatski ministri. Ostalo je ostavljeno da budu muslimanski i drugi. Prema sadanjem stanju muslimanski. Dakle, tu postoji jedan majoritet muslimanski kad je rije o Vladi. Paritet postoji u Predsjednitvu. Iako u jednom istom terminu nije paritet, ali se on izravna s obzirom na to da se njih dvojica mijenjaju na toj poziciji. Dakle, to se moe kazati da je to neka vrsta kopredsjednitva.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

125

U sutini je to kopredsjednitvo, nije drugo. Jer bi se u etiri godine izmijenili dva puta i kao predsjednik i kao potpredsjednik, samo neka temeljna pitanja ne mogu rijeiti samostalno. Samostalno mogu da potpiu zakone, da prime ambasadore, da obave neke formalnosti, itd. To jedan ovjek radi. Medjutim, kad se radi o bitnim stvarima, kao to je sastav Vlade, imenovanje Vlade, onda to ne moe uraditi bez kopredsjednika ma ko bio. Moe biti Hrvat predsjednik, ne moe bez njega se to napraviti. To je ta vezana stvar. Takvo je trenutno rjeenje i ono je ve fiksirano Vaingtoinskim dogovorom. Medjutim, ostalo je pitanje daljnjih kompetencija pa se postavilo pitanje da li spoljnje poslove treba povjeriti, da li predsjednik ima ikakve kompetencije u vanjskim poslovima ili je to stvar Vlade u cijelosti, odnosno ministra inostranih poslova. Problem je Vrhovne komande. Gdje je ona locirana. Mislim da je to rijeeno pitanje u korist, da je to predsjednika funkcija. Ne znam kako stoji sa ambasadorima? Ne znam ko imenuje ambasadore. Ne znam u posljednjoj verziji ko ih imenuje? Ja govorim o tome ne openito, nego kako je rijeeno u ovim konceptima. Bilo je prvobitno Predsjednik, ali mislim da je sad, danas su raspravljali o tome da jedan dio tih ovlatenja ipak prenesu na premijera. Mislim da je to bilo jutros diskusija i sad me Haris zvao i alje mi taj materijal neposredno pred 16 sati i to stoji neproitano tamo na mom stolu. Eto, to bi bile dileme o kojima bi bilo korisno da mi popriamo. Moda bi bilo dobro da se ovih dana nalazimo ovako svaki dan po jedan sat da se vidi ta se dogadja. Sad za sad je zavrni tok razgovora. I da oni odozgo prave svaki dan jedan izvjetaj pa da nam ga alju. Ne znam je li takav izvjetaj stigao. Zamolio bih Trnku da mi poalje, osim ovih 17 stranica koje su na brzinu sad prevedene jer to je jutros stiglo, to je u toku noi stiglo faxom, jutros im je Amira dola prila je prevodjenju ovog teksta, oni su imali jedan preveden tekst gore na naem jeziku, medjutim izgleda da je bio vrlo lo prevod. To su Amerikanci prevodili. A inae praksa, to se tie kako se to radi, ona je malo specifina. Prepriavae je vjerovatno kasnije u nekoj diplomatskoj istoriji. Sastanci se vre u Amerikoj ambasadi u Beu. Nisu bilo gdje nego ba u Amerikoj ambasadi, Amerikanci na spratu produciraju papire, alju hrvatskoj i muslimanskoj strani, delegaciji bosanskoj. Onda oni stavljaju primjedbe, pa hoe ovo, nee ovo, onda se tu koriguju papiri, vraaju se njima gore na korekciju, onda oni vraaju korigovane, itd. Onda sutradan dodju obje strane i kau mi tako neemo kako smo jue rekli nego emo drukije, itd. To je nain na koji se taj posao gore obavlja. To kad je rije o Ustavu. Kad je rije o Konfederaciji mislim da on nije ni poet. Moe se danas neto poeti oko toga, ali on se nalazi pred velikim problemima po mom shvatanju. Jedno to oteava problem definisanja drave, problem dogovora sa srpskom stranom komplicira jako taj kon-

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PEJANOVI: Ne javljam se za rije, nego javljam se da predloim da u izboru ovih pitanja za konsultacije predvidimo jo jednu. Zamoljeni smo Vi, ja i svi lanovi Predsjednitva da obavimo konsul-taciju i o predlogu i miljenju Srpskog konsultacionog vijea koje se nalazi u materijalu. Prof. Berberovi je to potpisao i molili su. Dakle, molba je da se to nadje kao ...konsultacije, a vidim da je i ovaj predlog Ustavne komisije Skuptine takodje predvidio to pitanje kao otvoreno za konsultacije. Samo da bude predmet konsultacije. 126 IZETBEGOVI: Papir vam je predat, vidjeli ste u emu je stvar.

federalni ugovor, s druge strane to ima jake opozicije u Hrvatskoj za tu konfederaciju. Opozicija je, uglavnom, protiv toga. Ima vie razloga. Jedno je nerijeeno pitanje cjelovitosti Bosne i problema sa Srbima. Oni smatraju da ne bi trebalo da u to ulazi Hrvatska dok ne rijei Bosna svoje unutranje probleme u cijelosti i dok se ne izdefinie kao drava. Ne mislim da bi dobro bilo stvarati neku konfederaciju sa dijelom Bosne nego sa itavom Bosnom. To je stav hrvatske opozicije u kojem i mi ih potpuno razumijemo. To je potpuno razuman i normalan stav. Ima, naravno, prigovora i u pogledu te monetarne unije. Ima prigovora da bi Hrvatska doivjela veliku inflaciju, pad valute kad bi se sad spojeni sudovi neki sa nama napravili. Mi opet mislimo obrnuto da bi skoro bilo sasvim drugaije, moda bi to bilo prvih par mjeseci. Mislim da bi se kod nas ekonomska situacija dala brzo popraviti. I da nama moda ne bi bilo u interesu da imamo monetarnu uniju sa Hrvatskom. Elem, ima tu jedan niz ozbiljnih problema. Poto je, medjutim, konfederalni ugovor ni na tapetu, nemamo ga ni u konceptu, ja vam samo iznosim neke dileme za razmiljanje, ja bih predloio da se mi ograniimo na problem Ustava. I to na osnovu ta dva temeljna pitanja. To je pitanje kako prevazii, kako rijeiti kontraverzu izmedju Federacije kao dijela Republike i cjelovitosti Republike. To je broj jedan. I druga stvar, ovaj problem ovlatenja ovih organa Vlade, odnosno Predsjednitva. Ta dva glavna organa koja gine vlast. Pri emu Hrvati imaju u tim razgovorima stalnu tendenciju da to vie kompetencija, kad je rije o predstanvikim tijelima. Kad je rije o parlamentu, njihova je tendencija da to vie stvari prebace na Dom naroda u kojem se konsensualno rjeavaju stvari. Mi naravno guramo u drugom pravcu da to bude Predstavniki dom, jer se Parlament sastoji iz ta dva doma -Predstavnikog doma i Doma naroda. Naime, oni sad imaju tu velike tekoe. Mi guramo u jednom, oni u drugom pravcu. Vjerovatno e se stvar rjeavati nekim nizom komrpomisa ako se ova temeljna pitanja nekako uspjeno rijee. Eto, ja toliko. Ko se javlja za rije?

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

GANI: To je jedna strana.

IZETBEGOVI: Sutina se sastoiji u tome da odmah prevedemo to, da se spomenu Srbi kao narod i da se kae da je to drava tih i tih. I Srba. Je li tako, tu je problem. Mislim, ova itava stranica u sutini govori toj stvari. Evo, ko se javlja za rije? Prof. Gani.

GANI: Ja mislim da krenem od ovog prvog pitanja koje je predsjednik postavio, a to je definisanje Federacije. Prije svega, mi imamo dravu i vriemo neko i preuredjenje unutar te drave isto kao to hoe u kui da napravi neke pregrade, itd. Prema tome, mi ne bi ni u jednom trenutku smjeli raditi neto to bi na medjunarodni subjektivitet i to priznanje dovelo u pitanje. to se tie Srba onih koji nisu sa nama ovdje, njima bi trebalo iscrtati kantone i raspravljati o jednoj mapi, pa onda jedan dio mape usaglaen, a onaj drugi dio mape koji nije, trebalo bi... neusaglaen. Ja podrazumijevam da g. Berberovi podrazumijeva da se Srbi ubace ovdje pod uslovom da se ucrtaju kantoni u ostatku dijela drave. Jer bi svi ostali, ima ovdje jo dvadesetak naroda, eljeli da se spomenu. Prema tome, trebalo bi mi da zastupamo taj stav da je Federacija jedinstvena i da pokuamo nacrtati te kantone. Onaj oko B.Luke, Vuureviev dole i ovaj oko Bijeljine i da onda se Srbi pozovu na razgovor sa tom varijantom. Jer u protivnom, mi onda dovodimo u pitanje medjunarodni subjektivitet drave. To je moj prijedlog. I to bi trebalo da bude na papiru. Dobro je da vi pourite, Mirko, sa tim konsultacionim vijeem, jer to se odugovlai. Trebalo je to uraditi to prije ako ima tu snage da se to uradi. . KLJUI: Predsjednie nismo se mi shvatili. Zna o emu se radi, ja govorim otvoreno i nemam dlake na jeziku. I nema potrebe da se mi ovdje prepiremo. Ja tog gosp. mogu da cijenim za njega ima mjesta u naoj diplomaciji itd. Ali ja sam bio upravo s tim ljudima o kojima tim govori. Sa tim enama u dimijama, bio sam sa ljudima koji pakuju pakete, bio sam sa izbjeglicama itd. Mi ne moemo tako razgovarati. Moemo u kontekstu kompletne diplomacije. Ne moe Hado Efendi biti u Beu razumije i jo imamo tri konzula, Ramovi se smatra ambasadorom itd. u jednonacionalnoj boji. Ja to ne mogu pri-hvatiti, vi sada moete koga hoete staviti. Ja elim da kaem da je najvei problem u Njemakoj je pogotovo u tutgartu to bosanskohercegovacki Hrvati ne mogu dobiti paso. I prva je stvar bila predsjednie ja sam protjeran iz Dervente, ja neu u Hrvatsku. I izmedju ostalog moda nije on patriota bosanski nego jednostavno Njemaka sada provodi jednu politiku da bosanskohercegovake izbjeglice

127

GANI: Ja sam u velikom kripcu sa vremenom danas. Evo zato dolazi ova ekipa UN-a koja treba da razgovara o infrastrukturi u Sarajevu. I oni tenzuju prijem u Predsjednitvu i neko je mene odredio da primim tu ekipu. I ona tamo eka evo ve deset minuta. I nae ambasadore zabavljaju, njoj je stalo poto to rezolucija, predsjednik nije mogao da ih primi i eto desilo se da ih ja primim. Ali mi je stalo do uea u razgovoru ove teme, evo iz koga razloga. Prvo u Tenju Hrvati i Muslimani se zajedno brane Kljuiu ako nisi znao

imaju beneficije. A da iz ovih drugih republika nemaju i tu je priliv ljudi iz Sandaka koji dolaze i uzimaju bosanske pasoe, to ja to smo usvojili ovdje ima i pravo itd. I ako gledamo Njemaku u kontekstu najvie Hrvata iz BiH u Njemakoj. On dodje i poljubi vrata tamo. Mi smo 40 g. ljubili vrata komunistike Jugoslavije gdje su nam davali irilicom pasoe i zajebavali nas i taj narod nee ponovno. Ja mislim da bi bio red da jedan Hrvat bude ambasador u Njemakoj i da se u svakom konzulatu nadje po jedan Hrvat. Ja to nisam dobio. Osim ahbazovog konzulata u Minhenu koji ima i dobru organizaciju i mnogo ima ljudi i ima dobre kontakte sa bavarskom vlau. Ja takav dojam nisam dobio. Ja sam bio u Bonu. 4 inovnika su me pozvala na separatne razgovore. Ja sam sa svakim razgovarao. Popio kafu i moram ti rei da imam grozne prigovore na onog Jaia tamo koji ganja saunu i mrsa, koji se nigdje ne pojavljuje itd. ak nije ustao ni da me pozdravi. Ja sam kada sam odlazio ustao pa sam njega pozdravio. Prema tome, nama treba jedan ovjek koji e ipak ovu Bosnu ovakvu kakvu mi doivljavamo i za koju se borimo predstavljati. Prema tome, ja ne elim da osporim g. Ajanovia kao kandidata. Za njega ima mjesta u diplomaciji. Ali mislim isto tako da ne moemo prelaziti preko toga da ja dolazim tamo i da mi dodju ljudi plau kau ne moe da udje i da dobije paso. Prema tome, ako emo graditi bosansku dravu ako je ono to je bilo prijedloga ovdje da e to biti bosanska republika. Odmah da ti kaem ja govorim samo lino jer ja ne predstavljam ni Herceg-Bosnu, ni HDZ nikoga ne predstavljam. Vjerovatno u ovim novim podjelama nee ni oni mene kao to neu ja njih. Ali ti kaem da u Njemakoj moramo o tome voditi rauna.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

KLJUI: Znam ja vrlo dobro, e sluaj Ganiu ti meni nemoj objanjavati, ja sam dovoljno obrazovan i pametan ovjek za mjesto koje preuzimam. Nemoj ti meni govoriti o Tenju. KLJUI: Bio sam ja pet puta u Tenju. I molim te nemoj takve indikacije GANI: Ne, ja sam bio u Tenju ti nisi.

128

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK: Ma nije rije o Tenju. Rije je o Njemakoj u kojoj po mom miljenju ima najvei broj muslimanskih izbjeglica, neuporedivo vie nego Hrvata iz BiH. Neuporedivo vie l:l0. I zato mislim da bi dobro bilo, zato smo ostavili nepopunjeno mjesto u Vaingtonu, da bi doao Hrvat u Vaingtonu, U paniji u Italiji nije popunjeno. . BUKVI: Ja mogu na to rei da u Njemakoj ba ima poprilino izbalansirano na najviim rukovodeim mjestima. Imate Peru Bajevia i imate jo jednog Hrvata u Minhenu KLJUI: Nije Pero Bajevi Hrvat, Srbin. Samo je u konzulatu u Minhenu donekle to. Ali mislim da vam neto kaem, nemojte mene molim vas smatrati, ja nisam ovdje zvanian predstavnik za pregovore o personalnom pitanju. PREDSJEDNIK: Vodiemo rauna Stjepane.

KLJUI: Ali predsjednie do sada se nije vodilo rauna i molim te pojavljuju se ljudi i molim pogledajte spisak naih diplomata tamo pa ete vidjeti. I ja bi vie volio da je ovaj gospodin, koga ja ne znam - ja lino protiv nijednog nemam nita - ja ak nisam protiv tih ljudi. A da je otiao on u Be ako je tako sposoban. Jer imamo jednu stvar i u Beu isti problem takav. Izvinite. Druga stvar ja sam vidio tamo kako se to radi. Prvi put sam izaao i mislim da je jako dobro i vidio sam. U Minhenu je katastrofalna situacija. Ima tamo i Milica i Mio Kruni i Ramovi mali itd. itd. O kriterijima koje sam ja zamiljao za diplomaciju. Prvo mi smo mala zemlja i mi neemo moi imati diplomatski kor kakav je imala biva Jugoslavija. To treba da bude svima jasno. U Njemakoj jo mogu da ive od pasoa. ta e kada izdaju pasoe. To je ogroman aparat. I narod je u niim stupnjevima to su sve domaice, sestre, ene djece. .. Sjednica je zavrena u 14,40 sati.

129

ta ima Jevreja aka ljudi. Onda bih radije spomenuo Cigane, ima njih vie, pa Albanaca i kojeta

Magnetofonski snimak 244. sjednice Predsjednitva RBiH, odrane 30. marta 1994. godine
Sjednica je poela u 10,30 sati. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Predsjednitva RBiH, Alija Izetbegovi.

131

IZETBEGOVI: Trebali bi da donesemo odluku, ili zauzmemo stav, o usvajanju Nacrta ustava. Dostavljen nam je i ovaj Ustavni zakon koji je jue sainjen. Ne znam da li emo trebati o samom ... nekakvu raspravu otvarati? O njemu se dosta raspravljalo. Da li treba neto da kaemo prije nego to formalno usvojimo nacrt ustava koji je potpisan u Vaingtonu. Njegovu ratifikacijji vrie Skuptina a ne Predsjednitvo. Mogli bi onda da govorimo o ovom Ustavnom zakonu. Mogli bi neto vie da se pozabavimo o ovoj stvari. Drim da, to se tie samog Ustava, iako bi se naravno mogle staviti tu i tamo neke primjedba da nekome ne odgovara neka odredba, neko misli da bi druga odredba trebala biti bolja i, naravno, svi mi mislimo koji smo uestvovali u njegovom sastavljanju da bi neke stvar i, kada bi one bile stvari neke akademske rasprave, mogle da budu bolje. Medjutim, to je tekst nastao iz elikog politikog natezanja koje je trajalo i u Vaingtonu, i u Beu, gdje su razliiti interesi. I to je optimalno ta se moglo napraviti u pogledu ustavnog uredjenja BiH odnosno jednog njenog dijela u ovom trenutku. Bolje se nije moglo postii. Ono to je bitno, moe to u momentu da postojei nacrt ustava osigurava i predstavlja jedan korak u ouvanju BiH kao drave. Rije je o tom najviem interesu i Ustav kao takav je jedan put ka reinte-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

GANI: Moje prvo pitanje se odnosi na lan 1. gdje kae: "Odluka ustavno-pravnog statusa teritorije RBiH sa veinskim srpskim stanovnitvom bie donesena u toku pregovora o miru na konferenciji o bivoj Jugoslaviji". Smatram ovo vrlo nespretnom formulacijom, jer ustavno-pravni status svih teritorija definisan je Ustavom RBiH i ne treba praviti veresiju od gotovog. IZETBEGOVI: Koliko se ja sjeam, ovo je prepisano iz Ustava. GANI: Kako moe da bude prepisano? Iz kojeg ustava? IZETBEGOVI: Ovog koji je sad. GANI: Onda se moramo vratiti nazad.

IZETBEGOVI: Hajmo ovako: predmet razgovora je trenutno Ustav i mogue njegovo prihvatanje u ovom tijelu. Onda bi o Ustavnom zakonu. ..

PEJANOVI: Ja podravam va prijedlog sa napomenom da tri momenta se, uz prihvatanje predloga, afirmiu. Jedan je da je to Ustav sporazuma o miru, da je to korak ka miru, drugo da je ovo korak ouvanja cjelovitosti BiH i trei momenat da se u prelaznim Rjeenjima obezbjedjuje kontinuitet medjunarodno-pravnog subjektiviteta BiH. To je u vezi sa Ustavom. A u vezi sa Zakonom, kad predjemo na to, ja bih imao jednu sugestiju.

graciji Bosne, ija je dezintegracija bila u toku. Taj je proces time zaustavljen najvjerovatnije i krenulo se natrag ka integraciji, teta je, naravno, to ta integracija nije obuhvatila itavo podruje BiH ovim ustavom, ali jeste obuhvatila jedan znaajan dio i predstavlja neko rjeenje koje je u ovom momentu, po svoj prilici, optimalno. Zbog toga, ja bih, ako nema drugih pitanja, predloio da mi Ustav prihvatimo i da o tome obavijestimo Skuptinu. A to se tie ustavnog zakona moda bi mogli da nastavimo raspravu. Evo, izvolite. Ima li neko kakvo drugaije miljenje?

132

GANI: Zato to mi potvrdjujemo da na toj teritoriji ne postoji dravno uredjenje. Mi smo priznali da je na toj teritoriji, ako je bio komunizam, vie ga nema, ako je bio socijalizam, vie ga nema, ako je bio kapitalizam, nema vie kapitalizma. Tamo je bio jedan demokratski sistem na osnovu rezultata izbora iz 1991, sistem vlasti, sistem optina i ja ne priznajem da ne postoji optina Bljeljina vie. Npr. ovim ja ne priznajem da postoji optina

IZETBEGOVI: U emu je sutina tvoje primjedbe?

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Bijeljina. Ovim mi suspendujemo optinu Banja Luka. Suspendujemo granice medju optinama i alosno je da ja to primjeujem od tolikih pravnika.

TRNKA: Ovo se treba gledati u kontekstu ukupnog lana u kome kae da se pitanje unutranjeg ustavnog uredjenja rjeava na ovaj nain to su se sad stekli uslovi da se jedan dio teritorije organizuje u posebnu federalnu jedinicu koja se zove Federacija. A da e ostali dio u skladu sa tim ustavnim uredjenjem biti definitivno rjeen kad bude gotov mirovni proces. TRNKA: Moglo se jednom dodatnom rijeju: "Budue ustavno uredjenje" da bi bilo jasnije precizirano. Otklonila bi se eventualno ta pomisao. Ali itav kontekst ne da za pravo nikakvo. U prelaznim odredbama tog ustava pie: "Sve odredbe postojeeg pravnog poretka ostaju na snazi. Predsjednitvo i Vlada poinju da rade u skladu sa Ustavom BiH. Postoji kontinuitet i teritorijalni integritet BiH". Vie stvarno ne znam koliko bi trebalo dodatnih instrumenata ugraditi da se ubjedjujemo da jeste to ili nije to. Naravno, srpska strana ovo zove muslimanskom skuptinom. Oni ne smatraju vie, stalno govore "biva BiH". IZETBEGOVI: Ova odredba zaista, na neki nain, iskazuje neku otvorenost da je ostalo otvoreno pitanje. Ono nije otvoreno. Bila bi bolja formulacija "ostaje vanost ", "nije promijenjeno" dok se eventualno ne promijeni. Bie donesene u toku pregovora. GANI: Ostali dio, Trnka, ostaje to je bio dok se drugaije ne...

GANI: Mijenja se konstrukcija. Mi smo prihvatili jasno da se odriemo medjuoptinskih granica na teritoriji koje je okupirao neprijatelj i odriemo se npr. tamo postoje sad nekakve optine koje su oni iscrtali, a mi kaemo to e se urediti, definisati status toga na ovaj ili onaj nain. Ja bih htio da se tamo stanje zaledi sa 6. aprilom kad je poeo rat. Za mene je legalni predsjednik optine, granice optine koje su bile tad i sl. 133

SILAJDI: Ostaje zasnovano na suverenitetu i teritorijalnom integritetu RBiH. Prvo to. Drugo, vaei ustav stalno, lan 4. "Skuptina RBiH izabrana 1990.e nastaviti sa svojim radom prema nadleitostima utvrdjenim u Ustavu RBiH. Dalje, Predsjednitvo RBiH i Vlada e zadrati svoja ovlaenja u skladu sa postojeim Ustavom. Nita se ne mijenja. Ustav se ne mijenja.

SILAJDI: Mi vrimo unutranju transformaciju. Dakle, rekonstrukciju BiH na to imamo pravo. Vrimo jednog dijela. Prema tome, drugi dio, u odnosu na tu Federaciju, e biti na taj nain,

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

dakle postoji rekonstrukcija, e biti rekonstruisan kada dodje do konanog sporazuma.

IVO KOMI: Ovo je i ljudski i komunistiki ovo, o emu ti govori. Medjutim, tu ima jedan problem. Bojim se da smo mi svi nasjeli ve na tu tezu, da e Bosna biti podijeljna ovako na dvoje. Pa onda stalno iz te perspektive stvari posmatramo. Ja tu ideju nemam u svojoj glavi i nikako ne mogu tako razmiljati. Bez obzira i na omjer snaga i na zateeno stanje itd. Ako mi razmiljamo sa pozicije podijeljene Bosne na dvoje, ove Federacije i neke srpske drave, onda ovo ima smisla o emu govori Stjepan. Medjutim, ja tako jo uvijek nisam spreman da razmiljam. Nemam tu misao u glavi i daba je. IZETBEGOVI: Recimo da nee biti podijeljena? KOMI: Mislim da e se sve to reintegrirati na istom ovom modelu na kome i ovaj dio ove teritorije. A to je onda definiramo ovim stavom 2. ove prve. I to vrlo jasno. Ako mi sad ovo ubacujemo, dakle, mi smo ve otvorili vrata da se tamo formira jedna druga drava.

KLJUI: Poto u ovoj federaciji koju ja sam razmotrio i to po redu - ta federacije je ustvari, oko podjemo odozgo drugi stupanj u vlasti u BiH, prvi stupanj u vlasti cijela teritorija BiH Predsjednitva, Vlade itd. Ovo je znai na jednoj regiji itd. Rjeavanjem statusa Srba u ovoj regiji sigurno emo odrijeiti pitanje Hrvata i Muslimana u ... ako dodje do sporazuma Prema tome morali bi nai jedan pravni mehanizam koji nas ne bi sada uzeli u situaciju da ako se rijei status Srba na ovaj nain kakav je u ovom papiru, da dobijemo adekvatno tamo na 3. str. status Muslimana i Hrvata. Mislim to je ovako pravno pitanje. Mi da napravimo zatvaranje u nekom pogledu pa da obespravino onaj tamo narod, jer u onom dijelu Republike ima mnogo Muslimana i Hrvata, ime bi moda ovi jedva doekali, dobro ii ste napravili na ovom dijelu takav i takav status, a mi emo ovo. I onda kada se vrate izbjeglice, i kada se to sve zavri imaemo jedan veliki dio gradjana BiH praktino politiki obespravljeno. Neznam da li tu, da ne napravimo jedan taktiki potez koji e nam kasnije zatvoriti ta vrata. elio bi da nam neko od strunjaka to objasni.

GANI: Ali do tada priznajemo samo legalitet i do tada ostaje kao to je bilo prije poetka rata. .

134

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Idemo da se dogovorimo oko toga da se proba to. Ako neemo postii rezultate, onda je bolje da ne gubimo tri sata ne zbog tri sata, nego to mogu da padnu teke rijei koje jo gore stvaraju problem. Bolje je onda da uti. Moe lako biti tekih rijei i protivljenja vrlo otrog, itd. Popraenog nekim obrazloenjima koja jednostavno truje atmosferu u ovom momentu. Imamo jednu prilino zadovoljavajuu atmosferu. Na taj nain se malo udalje rjeenja. Trebalo bi popriati malo u uem krugu sa ljudima koji bi mogli da budu protiv. Pa ako nisu protiv, onda bi se moglo da se ubaci da se napravi neka mala stepenica i da se kae: "Bonjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, zajedno sa Srbima i ostalima", i tako dalje. Tako da se pomenu Srbi. I time bi se napravio jedan mali... Da traimo kako bi najlake prola stvar. U zagradi "zajedno sa Srbima i ostalima" i dalje. Bilo bi lake. Ipak je ovo Bonjako-hrvatska Republika. Mislim ono to jeste realno to su Srbi jo ovdje. ta ima Jevreja, aka ljudi. Onda bih radije spomenuo Cigane, ima njih vie, pa Albanaca i kojeta. KOMI: Onda bi trebalo ii, zajedno sa Srbima, "i ostali dravljani RBiH". .

KLJUI: Ja sam sigurno jedan od onih koji nikad ne razmilja o podjeli BiH. Ja govorim da ne napravimo auto-gol, da damo treoj strani da napravi pandam i da kae - dobro, gospodo,.. ..

135

HARIS: Oni ekaju - samo malo - da se utvrdi zato isto smo mi ovo tamo utvrdili i potpisali. Razumijete. Mi smo ovo potpisali tamo. Zato to je to koncenzus bio. Pazite vi se sastajete ovdje sada pred Skuptinu i unosite ovu promjenu kakva je sada. Ovo je omogueno. Dokle smo doli sada. Ovo je omogueno. Je li vi shvatate s kim mi razgovaramo tamo ljudi. Pitajte Komia s kim mi razgovaramo. Da je to tako kao to vi govorite ukoliko dodje do toga da oni uvae to to smo mi ovdje pomenuli da e oni tamo pomenuti druge, ovo to Kljui kae - da je to tako mi ne bismo imali problema. Ako dodje do toga, onda znai da ova garnitura ide, da mi idemo u ovu federaciju i mijenja se ovo sve u odnosu na trei narod. Da je to tako. Onda ste gospodo trebali doi u Beu doi gore pa pregovarati da vidite kako to izgleda. Molim vas lijepo mi smo ukinuli "Herceg-Bosnu" gore. Je li vi shvatate to. Herceg-Bosnu smo ukinuli. Prije mjesec dana da vam je to neko rekao ne biste vjerovali. I hoete sada da pravite gradjanski ustav. Gradjanski ustav i formulacija o gradjanskom ustavu nije prihvatao Mariofil Ljubi tei protivnik Mate Bobana. Da vam samo kaem koje su relacije. Vi sada hoete ovo. Pada ova stvar ja vam kaem. A ja to neu da to padne, ja sam protiv toga da

ovo padne. Ja vam kaem, jer narod na na terenu, ja ne bi smio na ulicu izai ovdje. Jer je narod osjetio ta znai mir, hljeb itd. Ukoliko mi moemo sa tim ljudima na Palama doi do sporazuma samo ako oni padnu, do ovakvih formulacija. Ja vam kaem da s njima u federaciju ne moemo, jer oni to nee. Oni hoe da idu iz Bosne. Ukoliko dodje do toga, da oni prihvate neke reciprocitete ovdje ovo to Kljui kae, onda mi razgovaramo s drugim ljudima. Ne sa istim ljudima. Ovo je rezultat, ovo nije rezultat toga da smo mi sjedili pa pravili bolje formulacije. Nego rezultat kompromisa tekih, u kome smo mi po sudjenju cijelog svijeta izvojevali pobjedu. I oprostite ja ovo neu - ja u izai na Skuptinu i rei neu da dodju u ovu .... Jer je narod doao do mira, jer je naa vojska predahnula, i sada ja treba zbog nekih formulacija, zbog optih uvlaenja izvlaenja nekoga itd., da ovo upropastim. Znate vi ta je znailo jue 5 njihovih poslanika koji su za sobom mogli povui jo l0 zaustaviti tamo nakon ovo to je Miro ovo uradio s Jadrankom Prliem. Niste bili tamo gospodo. Ja sam bio tamo. Ja sam iao da to radim. Sada koje su realnosti, mi govorimo o moguem, a ne ono to mi vidimo. Ovu formulaciju ovako. Zaboravljate da mi to sada ne rjeavamo ovdje sami o tome se i radi. Nego odnesemo tamo pa kaemo koliko jedan samo od njih kae ja to neu, odmah svi se povuku. Zato. Zato to desna struja tamo to vam je vrlo jasno prevladjuje. Pitajte do jedan sat je ovjek imao razgovor s njima. A ne ja. Kao Musliman. KOMI: Jue je Roso spasio situaciju niko - ve Roso uao i naredio. Nije niko od politike.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

HARIS: Ovo niko nije radio od svoje volje. Vi ste ovo imali gospodo i analizirali. I sada pred Skuptinu ja neu dozvoliti. Molim vas lijepo izai u i rei imam pravo na to - ja neu dozvoliti da ovo padne. Svaka primjedba ovdje zaloiu se da bude - ukoliko se ne prihvati. Ja u biti zato da se prihvati onako kako smo se dogovorili i kako smo potpisali. Inae ne smije da padne. GANI: Pazi razgovoramo o dvije razliite stvari. PREDSJEDNIK: Dobro Miro je traio rije.

136

KLJUI: Izvini ja samo jednu stvar. Poto sam ja incidentan ja sam to elio u najboljoj namjeri. Nisam elio ovdje Haris da ovo razvodimo itd., ja smatram daje kapital koji - stojim iza tvoje rijei, ovaj narod je dobio mir i hranu. I rijeio se granata. I to je kapital u preivljavanju ovog naroda to je ostalo. Ali ako moe se naim sponzorima objasniti, ako moe se postii ovo to je

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

predsjednik rekao preko pametnijih ljudi, odmah da vam kaem ovi dole rue Pandia i dovode Bendera. Bender je faista. KOMI: Sino smo mi sruili Bendera. KLJUI: I molim vas da vam kaem to su strane stvari dole s njima.

KLJUI: Znate to su stvari delikatne mi moramo traiti ljude koji su nagodni. Pa ako se otvara Haris mogunost da se to kasnije kompenzira. Ja prihvatam. Ja sam samo elio da kaem da na Palama jedva ne doekaju .. IZETBEGOVI: Da vidimo jesmo li lan 2. zavrili, nemoj ti uzimati moj zadatak? Je li lan 2. smatrate zavrenim?

KOMI: Jer su doli ljudi, znate ta znai smjeniti Bendera. Ne presjedava vie.

GANI: Ne smatram. Traim da se kae da se najvii funkcioneri Federacije u prelaznom roku biraju iz reda onih poslanika... KLJUI: Ganiu, ne mogu proi jer nije izabran Zubak. IZETBEGOVI: ta emo sad sa hrvatskim predstavnikom koji bude imenovan za nekog dopredsjednika itd. ta emo s njim? Zubak, hoe da ga kandiduju, on nije bio tamo. ta e sad? KOMI: Nisam ja poslanik. GANI: Ja u Komia kandidovati, npr.

137

KLJUI: Ti Komia kandiduje, da ti kaem. Ja sam najoznaeniji u tome, ali ako je mir, moramo se svi povui. Kako e ti Komia prije mene? Zajedniki razgovor. I ovo to je Haris rekao - hoete li vi da nastavimo rad za 6 mjeseci s tim ljudima, ili emo sad da progutamo. Ja, pravo da vam kaem, udim se kako ti ljudi mogu doi na ta mjesta, ne znaju hodati. Ja sam ih vidio - ne znaju jesu li doli ili poli. Ali, uzmimo sad u cilju ostvarivanja ovoga to imamo kao najvei kapital i da nam to bude platforma za dalje. ..

GANI: Za tebe je glasao narod. Iza tebe stoji 300 hiljada glasova.

KOMI: Dva sata sam ja jue raspravljao s njima. Oko ovoga ne znajui da e ovo biti ovakav prijedlog ovdje. Ali sam mislio to predloiti, jer to nije mogue da takva dva modela postoje paralelno Vlada Republike i Vlada Federacije. To nije mogue. To bi bio kaos. Ja sam to jednom pokuao predoiti njima. I obrazloio sam od prilike ovako. Kontinutet drave BiH se nastavlja sa Skuptinom i sa Predsjednitvom. Vlada je izvrni organ. Ona nije taka identiteta jedne drave. Jer je ona promjenjiva itd. Sad, poto ona skuptina postojea ona je Skuptina BiH, ali je i ustavotvorna. Ona je dakle nadlena i za federaciju. Ona ima dvije funkcije dakle. I ona e u jednoj i u drugoj funkciji da postoji. I isto tako treba napraviti Vladu koja e biti i u jednoj i u drugoj funkciji polagati raun ovoj Skuptini. I u jednoj i u drugoj funkciji. I to se moe uvesti u jedan normalan sistem da to funkcionira. Dva sata sam ja s njima raspravljao oko toga, jue ubjedjivao ih da to treba, da je to korisno. Jer pazite ta je kod njih problem. To je Vlada RBiH. Pa onda i federacije. Oni nee RBiH. Oni jo uvijek misle da mogu nekako da je likvidiraju. Zato je nama jako vano da ovo prodje. Ne samo iz praktinih razloga ve iz politikih razloga. Ovo to je Haris rekao pa to ti je objedinjavanje drave. PREDSJEDNIK: Ja mislim da je to dobra odredba. Samo to ostaju otvorena neka pitanja. KOMI: Ja mislim da sam ja njih ubjedio, neznam dalje. PREDSJEDNIK: Naime, treba izvriti rekonstrukciju njenu.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

KOMI: Jeste.

KOMI: Predsjednik sadanji. Pie ovdje. Vlada RBiH rekonstruisana prema odredbama Ustava. HARIS: Predsjednik i potpredsjednik Federacije. . Sjednica je zavrena u 12,15 sati. PREDSJEDNIK: Ko e je rekonstruisati reko.

PREDSJEDNIK: Ko e izvriti?

138

.. Da nije bilo ono iz Zagreba prebacivanje materijala...

Magnetofonski snimak 246. sjednice Predsjednitva Republike BiH, odrane 14. 4. 1994. godine

IZETBEGOVI: Negdje e biti samo jedan, negdje samo drugi, negdje oba. DELI: Rije je o tome to je to ve prihvaeno praktino u Armiji. To ljudi rade u praksi. IZETBEGOVI: Selam znai "mir" ili "spas". KONJICIJA: Da ne bude ni jedno ni drugo, neka bude "mir".

DELI: Drugo, pozdrav glasom. Vi znate da se stroj pozdravlja "Pozdrav Domovini", otpozdravlja se "Pozdrav". Tako da tu nita ne mijenja. Ali pozdrav u neposrednom openju, da se uvede, mi smo uveli zdravo i predlae se da pored toga bude i selam, odnosno selam i zdravo. Zavisno od toga kakav je sastav sredine u kojoj se to govori.

..

Sjednicom je predsjedavao Predsjednik Predsjednitva RBiH gospodin Alija Izetbegovi.

139

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

140

KOMI: Mislim da mi treba u dravi da sauvamo sve gradjanske forme ophodjenja, bez obzira na ta e drava izgledati, kako e ona biti ustrojena. To je neto to je civilizacijsko dostignue. To ima jako puno prednosti i onda se neke stvari unaprijed otklanjaju. Nisam pristalica da postoje dva naziva, jer to moe,nekome e odgovarati jedan, nekome drugi, a mora se uvijek znati s kim se pozdravlja ovjek u uniformi. Neko moe to shvatiti kao provokaciju. Uobiajeno je da bude jedan jedinstven pozdrav svugdje u svijetu, u svim armijama. Nigdje nemaju dva, pogotovo tri, itd. To bi bila opa zbrka. Ja sam zato da inae, ne samo u vojsci, nego u svim institucijama drave, gdje je god to mogue, provesti, drati se ovog nekog gradjanskog reda koga se mi uope ne trebamo stiditi, ne trebamo od toga bjeati, jer je to neko civilizacijsko dostignue. Mi smo evropska zemlja.

PEJANOVI: Meni ne smeta. Ja privatno odzdravim kad ljudi kau "selam" to nije problem u privatnoj komunikaciji. Ali, Armija je naa najsvjetlija zajednika institucija koja je nastala u ratu. Kaem naj-svjetlija. Svjesno. Trebalo bi joj sauvati sve to je zajedniko za ljude koji je nose. Istina, ona je sad u nacionalnom smislu najbrojnija s Bonjacima i valja i tu voditi rauna o nekim realnostima. Medjutim, palo mi je napamet ovo to je rekao Stjepan kad sam ovo itao. Hoe li nas ovo odvui da sad ovi, naglaeniji Hrvati-katolici kau mi hoemo svoj pozdrav. Sutra se pomire, hoe i pravoslavci "pomozi Bog". To ve areni Armiju. To joj ve stvara tekoe. I ja bih bio za to da sauvamo zajedniki civilizovani pozdrav koji oslobadja Armiju od ovog razdiranja koje e uslijediti ako ovako krenemo. Ja sam o tome razmiljao. A moj stav moe biti da bude i jedno i drugo. Da se ne bojimo razlika. Bojim se da e otii dalje.

KLJUI: Predsjednie, uvodjenjem rijei selam", meni to ne smeta pravo da vam kaem. Vidim to se prakticira i u Ambasadi. Ja sam rekao "dobar dan" pa sam bio ko bijela vrana. Mislim, to ne bi bilo u redu. Nije gradjanski. Onda e vam Hercegovci traiti "hvaljen Isus i Marija" i onda smo otili mi svi kvragu. Nismo se poli tako boriti. Poli smo se boriti za slobodu i uz svo uvaavanje tog izraza koji ima religioznu tradiciju treba da se u tome izraava. U vojsci treba rei dobar dan", zdravo" ili drugaije. To je jedino mogue da zadrimo tu vojsku i zajedniki naziv u vojsci da bude za sviju. Inae emo doi u situaciju, vjerujte, meni ne smeta kad mi kae "selam", ja odgovorim. Ali, to nije ni od jezika niti je u duhu onog to smo uili u borbi.

IZETBEGOVI: Ne moe sad nauiti narod da govori neto to ne govori.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Kako je do sada ta odredba glasila?

DELI: "Zdravo" samo. Vi se sjeate da smo morali uvesti i neki pozdrav u Armiju BiH, Sjeate se kad smo na Predsjednitvu raspravljali o pozdravu "zdravo" da je ve tada bilo otpora hoe li to, to je preneseno iz one vojske i hoe li to biti prihvaeno. Mi imamo optu arolikost jer nemamo nikakvog pozdrava, pozdravlja kako ko hoe. Govorim o onom linom pozdravu. Ja sam i tada razmiljao, slaem se ni u jednoj armiji nemate nego jedinstven pozdrav. "Zdravo" je nailo na otpor. IZETBEGOVI: Hajmo da prihvatimo jedan pozdrav, koji bi to bio? DELI: Prevod svih pozdrava je "mir s vama". Ja sam tada razmiljao da li "mir s vama", ili "s vama umiru".

IZETBEGOVI: Teko se pozdrav moe, u vojsci se moe narediti, ali teko se prima u narodu. Koji bi to bio jedinstven pozdrav? Ovaj kae rukom i glasom. Koji je to jedinstven pozdrav? "Zdravo" jako asocira na jugo-vojsku i mislim da se niko ne pozdravlja. "Dobar dan" kau ljudi, "dobro vee" itd. "Selam" kau, ali "zdravo" niko ne govori. Ako moemo da se sloimo o nekom jedinstvenom pozdravu bilo bi to najbolje. PEJANOVI: I ja sam za to da bude jedinstven. Spremite, nije to jednostavno, IZETBEGOVI: To je vrlo delikatno pitanje.

141

HADIHASANOVI: Ja sam htio da kaem, to je prikupljano kod nas, to traje dosta dugo. Ova priprema je dua od mjeseci. Upravo za moral je sve to sistematizovala i dala je ove prijedloge. Mi smo u Ministarstvu se pridruili evo iz kojih razloga. Kad vojnik polae sveanu obavezu, zakletvu i kako god hoete, svako tada kae ba svoje lino ime i to ne smeta ni u jednoj vojsci, ni u naoj, naravno. Hou da kaem da, bez obzira ta mi napiemo, ivot tee. Ako je to tako, onda sam da napiemo ono to obuhvata ta ivot, to ga ne komplikuje. Nema u ovom trenutku na ovo vae pitanje "koji je to jedan pozdrav". Mislim da nema potrebe da se muimo, nego da damo po linom izboru ljudima da se opredijele za taj pozdrav ne iritirajui nikoga. Pa to kae g. Kljui ako oni budu sutra Hercegovci insistirali da se tamo gdje su oni dominantni tako pozdrave "Hvaljen isus i Marija" neka to rade. Meni to lino ne bi smetalo. Dakle, da vas ne zadravam dugo, to je jedna logika koju Englezi primjenjuju kad prave etalita,

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

putanje kroz travu. Ne moe se to birokratski, kabinetski odrediti. Ovo to mi predlaemo je ivot.

IZETBEGOVI: Da vidimo da li bi mogli na ovaj nain da postupimo: Mi smo vojniki pozdrav odredili. To je "pozdrav domovini" to je u redu. A to se tie drugog dijela moemo kazati da je u tom pogledu ostavljeno na raspolaganju, svaki pozdrav koji nije suprotan tradicijama. Dakle ne bi mogao da upotrijebi "za dom spremni" ili neki drugi pozdrav. Ali bi mogao da upotrijebi svaki izraz koji je uobiajen u narodu. Moe da upotrijebi po vlastitom izboru. Jer ne bi trebalo nametati "zdravo". To ne ide. Ni ja nisam do sada uo da neko govori "zdravo". Ako rekne "dobar dan onda se postavlja pitanje ta e navee. Neka kae prema prilikama. To su susreti manje zvanini koji nemaju oficijelni karakter, ta misli, generale,o tome? DELI: Cilj je to za neoficijelne stvari. Oficijelno je stroj, oficijelno je pozdrav rukom. Ljudi se pozravljaju rukom.

IZETBEGOVI: Onda moemo kazati moe se upotrijebiti po vlastitom izboru neki od pozdrava koji su u toj sredini uobiajeni i po vlastitom izboru onoga ko pozdravlja. Ja sam imao obiaj da pozdravim sa dva pozdrava selam" i dobar dan". Stalno, oba pozdrava sam upotrebljavao. Osim ba ako sam bio u vjerskoj zajednici nekakvoj. Onda nisam. Ali ako sam doao u mjeovitu sredinu, u optinu neku tamo. Znam da je bilo i jednim i drugih odgovora. KOMI: Ovo je slubeni pozdrav i on je u strukturi armije. Armija je sama po sebi dravna organizacija i ona je birokratizirana. To je najbirokratskija organizacija u svakoj dravi.

IZETBEGOVI: Onda dijelimo dvije situacije. Pred stojem i u obinoj komunikaciji. Kad ulazi u prostorije negdje.

142

KLJUI: Nemojte da pravimo cirkus od armije. Ako treba, treba rei dobro jutro", dobar dan", dobar vee". To je zvanino, A kad se pozdravimo tamo, onda e rei selam", onaj drugo,

KOMI: Nije ba obina komunikacija, uvijek je to slubena komunikacija. Sad u vam rei. Imate HOS, pripadnike HOSa ili pripadnike Stranke prava. Ta stranka e se ovdje razvijati u BiH, oni e vas svi pozdravljati za dom". U njih je takav pozdrav.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: ta da stavimo u tekst?

KLJUI: Ja mislim dobro jutro", dobar dan", dobro vee". To je jedno normalno. To je zajedniki naziv za sve ljude. Ja pravo da vam kaem ne mogu rei hvaljen Isus" Komiu. Mogu samo rei Monsinjoru i fra Petru ili nekom popu na ulici "hvaljen isus i Marija". Pazite, znam da je sad takva atmosfera, ali ja se borim protiv lanih stvari. Kae general ne prihvaa "zdravo". To je kao odbijenica prema JNA. Ljudi moji, svi su nam kadrovi iz JNA. Da budemo svjesni toga. Svi su nam kadrovi rukovodei iz JNA i neka su. Nee oni voditi politiku koju su vodili do sada, ja diskutujem individualno. Vi ako hoete sasluajte me, ako neete, ja u izdvojiti svoje miljenje. Najprirodnije je dobro jutro", dobar dan", dobro vee". Time bi mi to rijeili. A ko hoe da kae selam", ja nemam nita protiv. Ali vam kaem da takvo politiziranje armije u tom smislu nije dobro - prvo za muslimanski narod. Jer ja sam jedan od onih ljudi koji cijeli ivot ovaj ratni. IZETBEGOVI: Prihvatili smo mi to. Idemo dalje pa da kaemo da li emo odrediti ili neemo odrediti. Sad je tu izbor. Samo je pitanje, alternativa tu postoji, odrediti neto ili ostaviti slobodno da postupi kako ko hoe. Inae, neemo nametati selam". Prema tome, nema tu problema. Ima samo problem hoemo li definisati i zakovati neki pozdrav ili emo ostaviti slobodno ovjeku kako hoe da pozdravi. .

143

IZETBEGOVI: Neka ostane ovo pozdrav domovini" pozdrav". Neka ostane da se vojna lica pozdravljaju rukom. Ostalo je pitanje slobode unutar toga. Siguran sam da e to to nije odredjeno popuniti se ta praznina neim to e ljudi na neki nain se pozdravljati tamo. Neka se pozdravljaju kako hoe. Ne bi im trebalo nametati da se pozdravljaju sa dobar dan". Oni e

KLJUI:Praksa je takva. Pazi, ja sam sad obiao 22 optine, primio sam neke raporte, nisam od te vojske, ono pozdrav domovini" pozdrav" to je u redu. A sad praksa e biti tako, to nije zabranjeno ili je dozvoljeno i nakon tri mjeseca emo opet doi ovdje u situaciju da raspravljamo, Tri godine neprijatelji ove drave stalno impliciraju da je armija muslimanska. Ona jeste po sastavu muslimanska jer ima 90% Muslimana, ali mi smo svi poli u borbu za BiH nismo ili u borbu za neke parcijalne ciljeve. Druga je stvar ta e politika izroditi iz toga. I zato mislim da bi trebalo zatititi vojsku i dravnu administraciju. To bi trebalo zatititi. To je u interesu muslimanskog naroda. Jer e joj stalno govoriti da je muslimanska, a nije muslimanska. .

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

144

KLJUI: Kako emo rijeiti ovaj drugi problem. Odlaskom ibera, svako ima svoju procjenu. iber je otiao, da li privatno ili ne, ti sad u VK nema ni jednog Hrvata. A ja tvrdim da smo mi Hrvati u Bosni dali odredjen doprinos Armiji. I ako emarlia prihvatite imaemo jednog. Malo i to moramo gledati. Kao to politiki mi ruimo Herceg-Bosnu odavde i na terenu, onda e ti sutra doi iz Herceg Bosne i ultimativno ti rei 8 ili l0 generala da se stavi. Mi moramo nai jednu mjeru. Oni sad ve imaju puno generala. Znam da ne moe to nikako idealno biti, ali moramo nai ljude koji e dobiti neku satisfakciju. Jer uvodjenjem inova prije kraja rata, mi smo na pravili jednu zlu krv u Armiji. Pogotovo to su to profesionalci koji se medjusobno znaju. I oni kau, da ti objasnim. Ja sasluam sve, ali nedam nikom za pravo osim da ga pohvalim. Jer nisam ta osoba koja bi se time bavila. Ali to je izazvalo jednu ...pogotovo to niko od ovih generala nije bio patriota kao gradjanin daje postao general u ratu. Sve su oficiri JNA. Koje ja uva avam, ali poto sam ja jedan od tih ljudi koji je stvarao tu armiju i znam koga sam dovodio i na koji nain, onda dozvolite da ja sad kaem ovdje privatno, mislim da nije to najpotenije. Ja neu da kaem je li trebao Dragan Viki kao policajac ili nije, to su line stvari. Ljudi uvijek mjere svoj doprinos, ali morali smo bar jednom proizvesti gradjanina iz te patriotske fronte u taj in. Tim prije to ja ne mislim da e svi ovi generali ostati kad se zavri rat. Mi smo mala zemlja, moraemo imati manju armiju. Neemo moi imati toliko profesionalnih oficira. Neemo moi izdrati to. Ii emo na jedan sistem openarodne odbrane da e svi gradjani u datom trenutku imati neke vjebe i baviti se time, ali neemo moi imati armiju koja je bila u JNA tako brojna i taj administrativni kadar jer neemo moi izdrati finansijski. Prema tome, da se malo o tome vodi rauna. Nisam siguran da li treba i Dudakovia dati za generala, predsjednie. Ali nekoga iz tog bihakog, neko ko se tamo bori u najteim okolnostima. Da nije bilo ono iz Zagreba prebacivanje materijala... oni su u najteoj situaciji. Imaju svugdje sukobe sa etnicima, drugo Abdi. I mislim da bi i tu trebalo malo podii moral. Drava nije mogla pomoi. Svako se snaao na terenu kako je znao. Drava gdje je mogla dala je nafaku. Ljudi se opet hrane, opet ive. Ja sam u Gradacu, svi kad padne granata, zavri se borba, svi popravljaju crjepove i prave kue. I da ti vidi kad se popne na kulu onda vidi kue sa mjeanim crijepovima. Oni rade tamo. Prema tome, taj Gradaac je opstao na jednom pokretu vlastitom koji je sam neto uinio za sebe. Isto tako ta bihaka, taj 5. korpus to je udo. Imamo priliku dato jednom u miru raspravimo da ne uvrijedimo

prema prilikama to uraditi. Zavisno od situacije i sredine u kojoj se nadju. ..

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

DELI: On (Rifat Bilajac-op.a.) je bio po odluci Predsjednitva. Poslat je u Zagreb. Trebalo je da se dogovori zajedniko zapovjednitvo poslije vaeg potpisivanja sa Tudjmanom o vojnom savezu. On je tada otiao ispred Armije BiH da to dogovori. Tada je iao i u Krajinu. Prvi je on otiao u Krajinu i tada je iao i u Oraje. I tamo je on. IZETBEGOVI: Probio se on u Krajinu iako je krajina bila opkoljena.

te ljude. Svako o sebi ima veliko miljenje. Ali kad gleda ovako najvie generala je u tabu. Ko je dobio mjesto komandanta korpusa taj je dobio i in. ..

IZETBEGOVI: Sve su to pitanja. I ako e se penzionisati do kraja godine, ... kao general. Mogu vam rei da je on mene zadivio hrabrou. On se probio, jednog dana javio se iz Krajine. Otkud ti tamo? Ne pitaj. Drugi ljudi nisu htjeli da idu. Jedino preko UNPROFOR-a. To je bio improviziran nain na koji smo mi prebacivali oruje. Poletio je avionom. Kasnije je bio u Posavini. Mislim da je ovo izbalansirano. Mi smo, ja i komandant, dogovorili da ne idemo mnogo sa generalima, ali ipak neke ljude, konkretno sad ovog Alagia kome vjerovatno predstoje prilino teki dani na Jajcu, donjem Vakufu itd. jer je Krajinik. On je komandant Korpusa. Ova dva ovjeka - mislim da je to dobro odvagano. Ako smo se sloili s tim, da idemo dalje. Sad imamo ovdje puno vei predlog. Da vidimo ovdje, Imamo predlog formira se 8. Korpus. To ne ide u javnost. .. KOMI: Mi smo preli na narednu taku dnevnog reda. IZETBEGOVI: Devizna sredstva. Ovdje se vidi. Ima nekih prihoda. Koga zanima, neka ita. Ovo je Vlada podnijela. Poto mora po zakonu da prodje ispred nas. Moemo ih zovnuti da ih upitamo. Predlog odluke o postavljenju ambasadora BiH u Vaingtonu i ambasadora pri stalnoj misiji u KEBS-u. To su predloi za ambasadora Sven i Mahir Hadiahmetovi, ambasador pri stalnoj misiji ri KEBS-u.

DELI: Iao je avionom. Bio je na svim ovim frontovima. Mislim gdje god ga poalje ovjek on uradi. Inae, on je jedan od najkolovanijih oficira. U ovom momentu on je jedan od kreatora budue armije BiH. I on svakodnevno radi. Gospodin ministar zna. On ima jednu manu, to je jezik.

145

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

KLJUI: Mi smo zadnji put kad ste postavljali ambasadora u Njemakoj i kad sam ja stavio primjedbu, mi ne moemo ovako raditi. Gdje god sam doao, stanje je uasno. Medjusobno. U Bonu te etiri ovjeka zovu, svako ima svoju kancelariju, da ti objasne pravu istinu. Ja sam sasluao svakog od njih. Druga stvar, mi moramo imati pregled do sada postavljenih. Moramo uskladiti nacionalnu strukturu. Ja nisam da bude idov ambasador u Vaingtonu. On jeste poseban ovjek. Mi, pravo da ti kaem, Alija, od tih 300 ljudi koliko si ti postavio tu, ima 290 Muslimana, 7 Srba i 3 Hrvata koja se ne pitaju u Briselu, u Minhenu i jo negdje. Mislim da moramo voditi rauna o nacionalnoj strukturi. Nema smisla to. IZETBEGOVI: Kakva je nacionalna struktura? KLJUI: Katastrofalna. Ali ja sad ne elim da to mijenjam. Mi smo rekli da emo jedan dan sjesti o vanjskoj politici. Moramo kao drava biti realni. Mi smo mala drava i ne moemo imati toliko ambasada i konzulata i ne moemo tako mnogo ljudi imati zaposlenih. Nama trebaju profesionalci. Tamo pola njih ne zna rei dobro jutro ni na jednom jeziku. U Zagrebu, ja sam poslao Komia ja nisam htio da idem, 96 je njih to radi u Ambasadi. Nemaju oni svi papire, ali oni svi rade. I sad smo mi napravili Ambasadu koja se bavi sama sobom. Jer 96 treba ih vidjeti da li su doli na posao ili ne, ta ko radi. Gore su uasni problemi. I zato sam protiv daljih postavljanja. Da vidimo, da podvuemo crtu, da vidimo ta se moe ispraviti. Jer, mislim da nije ni poteno da takva nacionalna struktura bude. I ovaj jedini Hrvat to je postavljen, ja sam pitao Harisa ko je, kakva mu je kvalifikacija, kae u ime Bobanove strane. To je smijeno. A i taj jedini Hrvat to je, on nije sjedo dole jer je turista jer jo nije potpisan taj medjudravni ugovor o razmjeni ambasadora. Ja mislim da Hrvati moraju da participiraju. Ja sam rekao i u bosanskoj republici, kad je bila podjela, moraju da participiraju l0% ili 12% koliko ih ima po broju stanovnika ako emo stajati iza te politike. A pogotovo sad. Mi smo postavili na vrlo vane funkcije ljude i nije istina da mi nemamo kadrova, nego je pitanje sad tebe i Silajdia s kim ete vi razgovarati. Hoete li s Herceg-Bosnom razgovarati koja rui BiH i ja ruim Herceg-Bosnu ili ete razgovarati s ljudima, sad je Komi predsjednik Hrvatskog narodnog vijea. Ili e drava BiH postaviti ambasadora. Ako e drava postavljati, onda emo mi ovdje sjesti, pa izvolite predloge. To je politiko pitanje kako emo postupiti. Ako dodje ovaj u Vaington, ja jesam da imamo idova u diplomaciji i vie njih i da se uspostave odnosi sa Izraelom ako treba i u Londonu da bude jedan od idova i u Americi, ali nisam da se zatvori ambasada za Hrvata. Jer je bilo

146

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

rijei da e u UN biti Musliman, a u Vaingtonu Hrvat. Pa onda je bilo rijei da e u Austriji i Njemakoj biti, a evo nigdje nema. Prema tome, ja mislim daje to na mala vrata guranje stvari. Ljudi e nama praviti probleme. Pravie probleme. Ja ne stojim iza Herceg-Bosne, ali stojim iza predloga da Hrvati parcipiraju u diplomaciji onoliko koliko im pripada. Prema tome, ovdje se radi vjerovatno o sposobnim ljudima. Ali mislim da moramo gledati malo ire. Jer ako sad njih stavimo, onda su sva mjesta zauzeta. Ostao je jo London. I nema ni jedne zemlje, ni jedne institucije koja je bitna u diplomatsko-politikom smislu a da ima otvoreno. KOMI: Ja predlaem posebnu sjednicu na tu temu. Za koji dan. KLJUI: Ali da se pripremi. ..

Sjednica je zavrena u 16,45 sati.

147

Jer dole vlast postoji dok se ne uspostavi nova vlast

Magnetofonski snimak 251. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 22. juna 1994. godine
Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva .

..

149

SILAJDI: Ovako, to je u jednom vremenu bila najuspjenija naa ambasada i najtei posao obavljala. To je sigurno tako. Medjutim, u Ambasadi se zaposlio ogroman broj ljudi - preko l00 ljudi. Nagomilali su se problemi koji su praktino problemi jedne itave Vlade. To je Ambasada obavljala jedno vrijeme. Nakon toga su se, da upotrijebim jedan izraz problemi uslonili to bi neko rekao zbog odnosa, zbog ako hoete i zamora ljudi. Zbog toga to je ta ambasada morala raditi sve i sve. Dakle, sve to jedna ambasada normalno ne radi ova je radila. Dolo je do nekih medjuljudskih odnosa koji se jednostavno nisu mogli rijeiti na drugi nain. I to se tie gospodje Turkovi, ja u biti za to

MIJATOVI: Ja se izvinjavam. Gospodinu premijeru bih uputila jedno pitanje iz razloga to nisam bila tu i nije mi jasno, a voljela bih da mi bude jasno: Postoji li neki oficijelni razlog zato je gospodja Turkovi smijenjena? Ili vi smatrate da ne treba da se kae. Oprostite, ali bih eljela da znam.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

da se ona usmjeri na neku drugu dunost koja je ako ne vanija, isto tako vana kao i ova. MIJATOVI: Hvala. ..

KOMI: Predsjednie, pod tekuim pitanjima, ne znam poto se radi o osobnoj stvari, da li ovdje ili da nas dvojica to rijeimo. KLJUI: Najbolje vas dvojica. KOMI: Samo da znate o emu se radi. Radi se o mom stanu. elim svoj status. Ja sam podstanar u Sarajevu nemam nita. PREDSJEDNIK: Neka vide nadlene slube. KLJUI: To kad dodju i ovi iz Federacije. Niko nije iz Sarajeva.

PEJANOVI: Predsjednie, Ivo je doao na poetku rata iz Kiseljaka, ovi sad dolaze. Bi li mi mogli ovih dana, neovisno od ovog izvjetaja to e se dati Skuptini, razmijeniti miljenja u Predsjednitvu o ovim problemima koji nastaju u vaim pregovorima sa kontakt-grupom. Da vidi-mo tu gdje smo, ta smo, ta moemo dalje.

150

SILAJDI: Mislim da Predsjednitvo treba da bude upoznato, svakako. Prvo, s injenicom da je sve tee pridobiti ljude da rade u Vladi. Vjerujte. Imao sam etiri-pet razgovora jue. I prije je bilo teko, a sada je jo tee. Ljudi jednostavno nee da rade u organima. Na fin nain se zahvale. To je jedna pojava koja zabrinjava. Naravno, da se to istog momenta odraava na kvalitet rada Vlade. Druga je injenica da je Zubak sa svojom delegacijom doao tek sino. Ne znam da li je uopte doao? Jeste. Kasno je doao i da mi oko toga nismo razgovarali. Nije uskladjeno.

LAZOVI: Ima li potrebe, s obzirom na probleme oko sastava Vlade, da se i ovo Predsjednitvo na neki nain upozna s tim problemom ili da eventualno zauzme neki stav koji ti moe u konsultacijama koristiti kao neki argument?

PEJANOVI: Da budemo jednako informisani. Isturamo se stalno - putujemo, govorimo, dolaze novinari. Kad biste mogli planirati u naredna dva-tri dana. ..

PREDSJEDNIK: Naravno da bi ako imamo ta da vam kaemo novo. Nema nita novog. Stvari se ne miu s mrtve take uope.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

151

PREDSJEDNIK: Reakcija poslanika je negativna na to i to listom, mada nije zakovana sasvim. Onda se pojavilo pitanje da li oni ovo koriste da odugovlae proces. Bojim se da je ovo za neki taktiki potez da se kae on to mora biti, mi kaemo ne moe, oni mora, ne moe, hajmo odloiti stvar za 15-20 dana. Njima odlaganje odgovara. Bojimo se da tu ne uletimo u neku klopku. S druge strane, ako ga prihvati, imae reakciju. Listom su poslanici bili protiv. Samo su neki branili na mogunost ove taktike da je moda cilj da se udogovlai sa Federacijom. Mi imamo dokaza oko toga da oni organizuju, odnosno reorganizuju HVO. Stvaraju neke pukovnije od njih. Dakle, ja sam jue rekao da ti kuu koju eli da napusti ne popravlja je vie. Oni sad to popravljaju tamo. Oni hoe da tu nastave sa tom gradjevinom. Jedini nain da to demontirano je da montiramo Federaciju. Drugog puta nema. Ako ga neko zna, neka ga kae. Ne vidim drugog puta nego to prije Federaciju montirati i automatski ono nema. Jer dole vlast postoji dok se ne uspostavi nova vlast. Dvije vlasti nee postojati. Ili e se pobiti ili e se stvar rijeiti. Ovako se ne moe rijeiti. Bojim se da je ovo taktiki potez da se stavi jedna prihvatljiva linost i da se stvore tekoe, da onda, naravno, dva dana zasjedanja Skuptine ne moe se rijeiti stvar. Mi se moramo vratiti dole da se ponovo konsultujeno i ponovo 15-20 dana itd. Tu su nae dileme. Inae, reakcija je bila apsolutno negativna jue zbog Jadranka Prlia. Vjerovatno ete danas imati reprizu na Skuptini, istu takvu reakciju, ali takva su razmiljanja. Dobro bi bilo da i sami o tome vidimo da li se radi o toj stvari, jer oni znaju. Poto su znali iz ranijih razgovora da je Prli neprihvatljiv, oni su ga jednostavno... Jue, Prli je rekao da nee ii u Sarajevo. ak je rekao to i Jakoviu jue. Meni Jakovi kae, rijeen je, on nije znao da je dolo do promjena. Pitanje koje je stajalo na putu Vladi to je pitanje... Meni je, kae on, zadnji put rekao u Mostaru: Ja ne idem u Sarajevo, ja ostajem u Mostaru. Rekoh, krivo ste obavi-

Prema tome, imamo tu potekoa. Nemam ni jedno ime. Ono to je u novinama ne uzimam zvanino. Moemo reagovati na to. Oni treba da dodju i da kau da se u konsultacijama pojave sa listom. Na toj nezvaninoj listi figurira ime Jadranka Prlia, to da znate. I tu postoje razliita miljenja. Obzirom, znate istorijat da vam ne govorim o tome, neki misle da bi trebalo da ostane u Mostaru ukoliko mi moemo uticati na to, neki misle da bi trebalo upravo zbog tog istorijata da dodje u Sarajevu. Miljenja su podijeljena sa podjednako snanom argumentacijom na jednoj i na drugoj strani. ini mi se da e u sastavu te Vlade, s te strane, biti najvie problema oko ovog imena. Ne znam kakva e biti reakcija poslanika, kakva e reakcija biti u javnosti ukoliko Prli udje u Vladu.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

KOMI: Imam jedno pitanje. ta e se desiti ako mi izaberemo ovoga dopredsjednika odozdo, a on ne dodje u Sarajevo, ostane dole da obavlja tu funkciju? KOMI: Jeste li razmiljali o tome? MIJATOVI: Ne moe tako.

PREDSJEDNIK: Onda nee doi do izbora Vlade. ..

LAZOVI: Neka ide tajnim glasanjem.

jeteni ima novost oko toga. Ja se plaim da je to stavljeno zbog toga i budite uvjereni da je to tako.

PREDSJEDNIK: ta ja znam. Samo se bojim da nije ovo trik. Mogu vam rei da sam skoro siguran da je to trik, da se stvar odloi. Jer njima je do odlaganja stava. Uletili smo u drugu jamu, prema tome ne zna ta da uradi. Ide tano, ide uskim putem pa provalija desno, provalija lijevo. Ako ga ne izabere oni e sad stvari odugovlaiti. Do tad dalje nastavljaju montau HercegBosne i slabe nae pozicije. Ako opet proguta takvu udicu pa primi ovjeka, onda ta da radi.

KOMI: To bi trebalo vidjeti. Ako je on tu i ako se za njega opredijelimo, onda treba to postaviti kao uvjetno da mora ovdje sjediti u Sarajevu. PEJANOVI: To e biti najmanji problem. Zaista su psiholoka i druga reagovanja oko njegovog imena, to je jue objavljeno, ja to sam mogao da ujem, nepovoljna su. Ali to je, tu je. Ako bi se moglo, da iznesem to neka se uje, ako bi se moglo izbjei da on bude ministar odbrane onda bi to lake ilo. Oito je vezano. Mi smo Harisu, iz Gradjanskog vijea, takodje predloili bili jedno razmiljanje oko toga kako e se moi rijeiti uee gradjana srpske nacionalnosti iz kategorije ostalih. I tu ima tekoa. Ako uradimo bolje, vie emo povjerenja graditi i uvati. Ako uradimo slabije, tanjiemo. KOMI: Je li ijedan Srbin uao u Vladu? X: Jedan. 152 KLJUI: Ne bojte se vi, Prli e doi u Sarajevo. Sigurno e doi.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

LAZOVI: I ja sam htio postaviti pitanje. Nikad nisam razmiljao kao Srbin, ali u ovom momentu moram tako razmiljati. Je li ovo Vlada RBiH? SILAJDI: Jeste. LAZOVI: I ako bi se drali ovoga poslovnika koji je sada nerealan u ovom momentu, mogu prihvatiti tu realnost. Onda bi Skuptina trebala odbiti sastav Vlade ukoliko ona zadovoljava nacionalnu proporciju. Medjutim, realnost je takva da se ne moe o tome govoriti. A moe se govoriti o dva imena koja u ovom momentu treba da predstavljaju srpski narod u ovoj Vladi. Ako toga ne bude, mislim da idemo na ruku Karadiu i stvaramo jasnu polarizaciju da on pravi svoje organe paralelno organima Federacije. Kako emo se svijetu predstavljati? Gdje smo god otili nas su pitali kakva je pozicija Srba u toj Federaciji. I mi smo opet lagali vie nego to jeste. I ako ne bude, to treba gospodinu Zubku, mi smo to rekli ja i Mirko kad smo bili u enevi. To treba ovima iz HDZ jasno rei. Ovo je Vlada RBiH. Bojim se jedne politike u kome se organi Federacije pretpostavljaju RBiH i ovom Predsjednitvu. Da se polako mi istiskujemo, a da oni uzimaju pozicije. Ako je to politika, a jeste politika zvanina Zagreba ja sam u to uvjeren, onda trebamo razmotriti kakva nam je pozicija i kakve zauzeti stavove. S kakvim politikim zahtjevima ii prema tome. Ja sam siguran da se sve ini i na vaoj poziciji kao predsjednika Predsjednitva da se ona oslabi za raun nekakve druge.

SILAJDI: Ja ne znam. Odluite vi, neka odlui Skuptina. Kako god hoete.

153

LAZOVI: Sigurno da jesu. Mogu se donijeti sa zadrkom. Do pronalaska krajnjeg politikog rjeenja. Kad ono bude jasno i ako ono da Karadiu neku etniku svoju dravicu, onda sve ove

PREDSJEDNIK: Znam da je pitanje BiH najsloenije politiko pitanje na svijetu. Pazite, nema niko pravog odgovora ta uraditi u ovom sluaju. Ako bi sluajno .... onda je prigovor ovo da Srbi imaju apsolutno srpsku vlast (govorim onako kako to narod govori, on puno ne bira) 70% teritorije, a ovo 30% hoe da imaju jo treinu tu, pa ste prevareni gospodo, vi ste budale. Tako nam kae narod. Nema narod smisla za nijanse. Takav bi imali odgovor. Ako pak idemo tim prigovorom pa stvorimo jednu, da kaem bonjako-hrvatsku vladu bez Srba ili sa malo Srba, onda imamo prigovor da smo praktiki sjeli na rudu neke politike iz Zagreba koja pokuava istisnuti Srbe odavde i stvoriti jednu dvonacionalnu vlast. I ovo pitanje Prlia pokazuje koliko su sloena pitanja kroz koja mi prolazimo.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

odluke koje mi donosimo koje idu u cilju jaanja Republike gdje se i Srbi uvlae, mogu se povui. Ja u kao Srbin sigurno odmah odstupiti ako Karadi dobije svoju Skuptinu, svoju dravu itd. Ja nemam ta traiti ovdje. Meni je to jasno ukoliko manjine na neki nain ne budu uvuene u sve to. Tako i ostali Srbi. A sve dok Bosna postoji, dok u medjunarodnim okolnostima mi imamo taj adut u rukama, ja mislim da trebamo igrati na to.

AMPARA: Da vam saoptim. Sad su javili iz Kluba HDZ. Oni e doi u 11,30 u zgradu i misle da treba u 12,00 nastaviti. Dobro, to ne bi bio problem. Medjutim, nee ni ovo biti problem - oni su mislili da se prvo imenuje Vlada Federacije, to ne moe. Jer ne moemo Vladu Federacije, a nismo razrijeili neke ministre. U tom momentu postojala bi dva ministra - jedan ministar za narodnu odbranu RBiH a drugog bi ve imenovali. Mislim da emo se o tome sporazumjeti obzirom da nee Vlada se birati u prijepodnevnim asovima. Da mi podjemo kako smo se dogovorili. Ali u 12,00. PREDSJEDNIK: Ali kako Vlada Federacije kad jasno tamo stoji da je to istaVlada. AMPARA: Nije to je ustavna, tu imaju dvije stvari. Mi smo donijeli ustavni zakon i to rekli. Medjutim, u skladu s tim ustavnim zakonom nismo promijenili neke odredbe Ustava Federacije. I zato je tamo i dalje ostalo da Vladu Federacije imenuje predsjednik uz saglasnost potpredsjednika, a potvrdjuje ga Skuptina. SILAJDI: ta je starije - ustavni zakon ili to?

PRDSJEDNIK: I ja mislim da treba igrati. Samo kako igrati tako da i obian narod razumije tu politiku. Jako je komplicirano. Obino to narod ne razumije.

AMPARA: Po ovom bi trebalo da je stariji ustavni zakon, s obzirom da se radi o Vladi RBiH, jer ne moe Federacija birati ovjeka koji e predstavljati Republiku. Ona moe birati ovjeka koji e predstavljati Federaciju. SILAJDI: To smo se bili sloili. AMPARA: Zato idemo prvo s Republikom.

154

SILAJDI: Pazite, to moe biti novi trik. Da se ne razidjemo na tome na proceduri, da ne dodjemo do Vlade nikad. I zbog toga, mislim, ni Vlada se ne moe formirati nita bez jednog ozbiljnog razgovora s tim ljudima. Da vidimo kakve su namjere, ta hoe ti

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ljudi. Ako hoe da se ne odri, oni e nai nain da se to ne odri. I proli put smo se dogovorili, ampara. AMPARA: Jesmo, ali e oni moda pokuati sada da se paralelno dri u isto vrijeme, da prvo zavri republika, pa odmah ide ustavotvorna da potvrdi, to se moe prihvatiti.

PREDSJEDNIK: U svakom sluaju nama odgovara da imamo Vladu Republike, njima moda ne odgovara, i guraju drugu stvar. Nama odgovara da je imamo jer se mi nismo odrekli Republike. PREDSJEDNIK: To je jasna stvar. Inae smo se odrekli Republike i napravili smo jedan krivi korak. Ko na skretnici kad je voz pogreio. Skretnica je i ovdje samo sasvim na drugu stranu, odoe drugim putem. S druge strane ne moemo zaotravati s njima stvar. Da moemo bogdo zaotravati bilo bi dobro, ali ne moemo, o tome se radi. AMPARA: Mi smo jutros ustavni amandman brzo usaglasili. Tekst. AMPARA: Dok ne izaberemo novu, ova je.

155

PREDSJEDNIK: A vrijeme im daje protur da naprave nove poteze koje e jo vie oteati. Prema tome, ne smijemo im dati vremena za to. Moramo rjeavati stvari to prije, to prije uspostaviti Federaciju i to prijeu spostaviti kantonalne vlasti. To je jedini recept da se te stvari rijee. Medjutim, oni postave kojekakve zamke, odnosno trae da se plati neka cijena za to visoka. Moramo vui komplikovane poteze. Nevolja je u tome to su oni ponekad pravi potezi, a narod ih onda uope ne razumije, reaguje itd. Na narod jo uvijek nije, nismo narod sa velikim politikim iskustvom bar kad je rije o bonjakom narodu. Veliko iskustvo politiko nema tako da ponekad ne razumije neki veliki politiki potez. Stvari se neke moraju uraditi. Hrvati imaju malo vee politiko iskustvo. Znam da ja sa narodom kome ja pripadam imam esto problema jer ja povuem neki potez narod to uope ne razumije. Narod ne zna da mi ne smijemo talasati sa Hrvatima. Ne moemo. Odgovara im svadja, odgovara im to. Da oni urade neto mi kaemo mi to neemo, pa napadi na tampu da se ne realizuju stvari. Nama treba da se dole malo vrsne ta komunikacija, da to proradi. Mi drukije ne moemo vratiti ljude u Stolac. Kako emo ih vratiti u Stolac? Dok je god svadja ne moemo ih vratiti u Stolac. Moemo jedino demontaom HVO. Kako da ih demontiramo? Prema tome, daba je povika, galama. To nita ne ini. Samo jedan sredjen, uporan rad, strpljiv, ponekad

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

156

PREDSJEDNIK: Nije se vratio 1% izbjeglica, nita. Rezultati su ravni nuli. Preksino sam morao da interveniem za jednog starog ovjeka od 77 godina. Razbolio se i hoe da umre tu. Rodjak mi je neki daleki. Da ga puste, da mu dadnu vizu preko Hrvatske. Mislio sam ne daju mladiima, ali ne daju ovjeku od 77 godina. Ne znam da li je uspio. Zvao sam jue Hadu da intervenie preko Hrvatske ambasade gore. Zaustavljen je na granici. ovjek jedva ide, ne daju mu ui. Ima tranzitnu vizu. Samo da dodje u Sarajevo, hoe da umre u Sarajevu. Tako stoje stvari. A sad ta? ovjek bi mogao da iznese to na bubanj, da pone da galami oko toga i rezultat negativan. ini mi se. Moda krivo cijenim. Moda je potrebno ponekad napraviti galamu. Ja sam jue prijavio taj sluaj Viktoru Jakoviu i rekao je trebae ponovo gospodo vae angaovanje da se taj dogovor implementira. Prema tome, planirajte jedan razgovor ponovo na vrlo visokom nivou uetvoro. Tudjman, ja i Silajdi i s vae strane Kristofer itd. Da se kae - gospodo, to se mora ispotovati. To nije ala. Potpisali smo to u Vaingtonu i nemojte se aliti time. Nismo mi budale. Ali ne znam koliko je amerika strana spremna. ini mi se da tiha diplomatija neto vie ini nego povika na to. I onda bih ja iznio itav niz stvari. Kako se rekonstruie HVO u nove pukovnije, oni misle tu da vjekuju itd. Da kaem, to nije implementacija gospodo, recite nam sada hoete li vi to potovati ili ne. Ja sam pitao zadnji put Tudjmana i rekao je: Da, mi hoemo potovati. Ali kad smo razgovarali, ta je s Herceg-Bosnom? Ne moemo mi dole ostaviti bezvlae. Ne moemo mi to pustiti pa sad neka bande tuku, ubijaju. Ipak se kae u taj Mostar mogli su doi vai da razgovaraju o eljeznici. Jer ima neka vlast. Kad se uspostavi nova vlast to se demontira. To da. Ali prije toga se ne demontira. Kako mislite, pita, jel jednostavno da kaemo rasputa se ili ta je. Ne moe vaa vojska ui tamo tako neposredno, kae, to je stvar jednog procesa. Dolo bi do opeg bijega Hrvata itd. Neka vlast mora da postoji kakvagod je, kae, bolja ikakva nego nikakva. Dajte da formiramo to to prije. Dobro, usaglasili se mi. Medjutim, vuku se drugi potezi na terenu. Dali to rade dvije ruke, ja ne znam. Moda bi on i htio da implementira. Moj utisak bi bio da bi htio. Ima neke druge interese. Nije mu to ba drago, moj je utisak takav, nije oduevljen time ali mislim da ga interesuje. Ne moe da dobije neke poslove, ne moe da dobije ulaz u neke institucije evropske itd. Ipak ljudi vide ta se radi pa kau: ekajte dok to sprovedete pa emo vidjeti. Ali to ide dosta sporo. Odbiju ga, onda se on malo razmisli, onda

KLJUI: Prola su 94 dana.

to vidi ne vidi, to uje ne uje. Prola su etiri mjeseca dana, koliko ima?

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

157

KLJUI: Ali pred svaijom kuom medo zaigra. Mislim da e i njima vrlo brzo. Mi jedino ne moemo s njima konkretno nita uraditi, ali moramo preko Amerikanaca. I mislim da sad moramo ii. Vjerujte da kad sam bio tamo u privatnoj posjeti pa su me pitali neki ljudi, ja sam proao kroz neke strukture, pitali su me: ta mislim? Rekao sam, znate, vi ste zaloili gospodina Klintona i on je potpisao taj Vaingtonski sporazum i zato morate istrajati. I mi na toj psiholokoj bazi s Amerikancima moramo razgovarati da je u pitanju ugled Klintona i same Amerike (SAMO DA DRUGI RADE UMJESTO BOSANACA). Jer mi s njima ne moemo to. Jedino ako se ta promijeni za mjesec-dva tamo. Ja kontam do Boia e se promijeniti. Jer ako ste uli opozicija je potpuno monolitna i potpuno je napustila Parlament.

SILAJDI: Stjepane, ako dozvoli. Ili smo proli put do tog detalja da postoji, recimo, avion Frankfurt-Split. ovjek bi se zadrao u Splitu dva sata ne vie. Uzeo bi autobus i iao bi u Sarajevo, Zenicu i Tuzlu. Oni se u principu slau. O emu se radi. Jo uvijek ima puno ljudi tamo koji nee da se na svijet vraa. Nije stvar u tehnici i u odradi tog posla. Stvar je u politikom stavu. Oni jednostavno nee da se ljudi vraaju. I jo neto, oni misle da je posao u Hercegovini zavren, ti koji ele HercegBosnu i nee da se tu nita vie pomjera. Radi se o politikom stavu koji, kao to je predsjednik rekao, mora se omekavati u jednom procesu. Da kaemo jesmo potpisali, ali vi neete da to provedete. elite preutno da prevarite Zapad, Ameriku itd. I sad, ta uraditi? Mi smo proli put donijeli takav zakljuak. Sad je Valenti preko Ljubijankia zvao mene i Vladu da se kao dvije vlade sastanemo i da o tome govorimo. Moemo opet o tome govoriti. Ukoliko ne bude politikog stava da se to stvarno uradi, mi emo potpisati sve ljudi nee ulaziti. Radi se o politikom stavu. Struje koja je jo uvijek jaka u Zagrebu. Ti to vrlo dobro zna.

KLJUI: Kad je pitanje viza Haris i ti bi morali insistirati na jednom. Ja razumijem da Hrvatska nee da da vize za boravak. Tranzitna viza bi trebala biti obavezna za tri dana. Jer kad sam bio sad vani nai ljudi ne mogu da dodju. Sad ima autobus ZagrebZenica. Oni ne mogu da se vrate jer ne mogu dobiti tranzitnu vizu. Prema tome, nama bi trebalo da se izborimo da dobijemo trodnevnu tranzitnu vizu da ovjek dodje iz Sarajeva u Zagreb uzme kartu za Rim i da ide dalje. Dakle, ne za stalni boravak. Ali tranzitna viza da se toliko pojednostavi da se to moe dobiti na svakom mjestu. I tu bi Amerikanci nama morali pomoi.

oni opet krenu, itd. Mislim da je bolje raditi tihom diplomatijom nego stvarati neku veliku dreku. Uzeti konkretne primjere - rekonstrukcija HVO, HZ, vize, izbjeglice i rei pomozite gospodo.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

PREDSJEDNIK: Ja mislim da moemo preko Amerikanaca. Mi moemo da neke stvari pripremimo i da kaemo tako stoji implementacija. Stanje implementacije je slijedee da kaemo da ne valja. Ako se sad stvore teko e oko ovoga da kaemo podmeu nam neprihvatljiva ovjeka suprotno jednom lanu tamo dogovora, znaju oni ipak. Zna Viktor. I to su namjerne tekoe. Molim vas, vi ste potpisnici i svjedoci tog dogovora. Klinton je potpisao. Interveniete da se to uradi. To je ipak poigravanje s ugledom Amerike. Da napravimo svadju u uem krugu. Samo je trebalo poruiti ljudima da se odgadja Skuptina za pola dvanaest. Rekoe u 11,30 da e doi. Onda treba ljudima objaviti to, ispada da se stvara utisak neozbiljnosti tamo. Imamo li jo ta? SILAJDI: Vrlo je teko. Kola nisu kola ako nemaju jednog toka. Sve dotle nisu kola da bi ila. Prema tome, ne moemo dok se sad ne porazgovara s njima. Moramo imati jedan sastanak s njima prije Skuptine. Da vidimo ta je to. Mi jo nismo zvanino dobili tu listu. Ne moemo razgovarati preko novina. Da vidimo ko su ti ljudi. Onda oko Prlia e biti oigledno ta dilema. Pokuaemo to, ako je mogue, da ne izlazi na Skuptinu, da se ne pretvori u svadju. PEJANOVI: Treba da ujemo jesmo li ta pomogli Harisu?

LAZOVI: Neka ide tajnim glasanjem. Avdo nije u pravu kad kae. lan 125. O predlogu za izbor glasa se za svakog kandidata posebno. Izuzetno od prethodnog stava, za izbor potpredsjednika i lanova Vlade, za izbor lanova radnih tijela Skuptine, glasanje se vri na osnovu liste u cjelini, osim kada se izbor vri radi izmjena ili dopuna njihovog sastava. Ovo je dopuna, ovo nije izbor nove Vlade. Prema tome, moe se ii da se pojedinano glasa za svakog novog lana Vlade. I ako ne mogne izbjei u konsultacijama to, da se ide tajnim glasanjem. KLJUI: Da ne bi kompromitirali Prlia na kojeg mi raunamo. Jer oni e nam Prlia za 6 mjeseci staviti za predsjednika Vlade, ako dodje do toga. LAZOVI: Poslanici su odbili ako dodje do odbijanja.

PREDSJEDNIK: To nee moi nikad uraditi. Ne samo Prlia nego bilo koga. Ja ti kaem ono to ja ujem, a dosta ujem, jer ja znam sve ove ljude. Mi smo prihvatili u Predsjednitvu promjenu, ali u pogledu predsjednika Vlade, nismo prihvatili.

158

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

KLJUI: Oni kau ovako, kad za 6 mjeseci Musliman dodje za predsjednika Federacije, Hrvat dolazi za predsjednika Vlade. KLJUI: Govorim ono to sam uo. Ja sam uo i ono neko vee za Grania. Grani je rekao na HTV da je pandan Herceg-Bosni Predsjednitvo drave. I kad se demontira Herceg-Bosna i Predsjednitvo drave e se demontirati. SILAJDI: On vrlo dobro zna da to nije tako. PEJANOVI: Kako Harise moe ii ovo da se ukljui jedan broj gradjana srpske nacionalnosti? Kakva je nova opcija. SILAJDI: Ja sam ti jue rekao, iskustvo koje ja imam u vladi je recimo da g. Despotovi treba da ostane i da je to ovjek koji moe raditi. To je za sada. PREDSJEDNIK: To nigdje ne pie.

159

KLJUI: Ali neka se kompenzira kroz pomonike ministara ili eventualno negdje zamjenika. Evo zbog ega. Mi moramo voditi rauna da ne smijemo izgubiti status RBiH. Jer ako se ovo napravi samo dvonacionalno da je Karadi inteligentniji, on bi odmah rekao pristajem na Federaciju - federalna jedinica je republika srpska i prepisao bi ovaj ustav ameriki gdje pie da je ovo federacija Bonjaka i Hrvata i ostalih i on bi rekao tamo da je to federacija srpskog naroda i ostalih. A vi znate kakav je status ostalih uope. I odrekao bi se moda 15% teritorije i stvorio bi nam beton koji na svakim iduim izborima itd. on bi mogao to zadrati. Ja govorim s jednog aspekta drave BiH. Da je to za nas strahovito vano i mi moemo ii, vjerujte, ja sam jednom s Alijom i oborio vladu Jadranka Prlia jer je on bio 6 mjeseci predsjednik Vlade. I te vlade Jadranka Prlia e uvijek padati. Ali, to nije problem. Ja bih progutao Prlia. Da vam neto kaem, meni je nezgodno ja neu ii tamo. Kad se bude sastala Vlada valja pljeskati, a ja to sebi ne mogu dozvoliti. I ti zna Harise kakav je moj odnos prema tebi i ovoj Vladi ovdje i ovim ministrima koji su divni ljudi. Mi smo prvi put dobili Vladu ljudi koji rade i vjerujte kad sam bio na terenu, gdje god sam doao bio je podsekretar, zamjenik ministra, bio je ministar. I politiki gledano, moda onaj mali Avdi je ono najbolje danas rekao u novinama, to je rtva koju mi moramo dati. Ali isto tako to Alija treba da bude moda i posljednji ustupak koji ti ini prema njima, jer ja znam da se

PREDSJEDNIK: Da nije uope problem da jedan Srbin bude u Vladi. Pitanje je samo jeli to dovoljno, ali jedan e svakako biti. O tome se radi.

160

PEJANOVI: Ja sam sino, imali smo sjednicu rukovodstva Gradjanskog vijea i prenio sam ovo to si mi ti rekao. Ima sugestija i interes i raspoloenje da se uini vie. Da se pronadje rjeenje za dva ovjeka u Vladi i da bi to bilo zasigurno doprinos stvaranju povjerenja koje emo zajedno graditi ukupnim odnosi-

tamo nije nita promijenilo. Ja sam bio u Zagrebu kad je ovdje imenovan Gani za potpredsjednika i Zubak. Slijedea vijest na TV je bila da je Frajijo Tudjman primio delegaciju Herceg-Bosne koji su bili, zapamtite: Pero Markovi, Kordi, Lozani, Prli i jo dvojica malih faista koji su vjerovatno izrasli u ratu koje ja ne znam iz HDZ. I razgovarali su o daljnjoj izgradnji Herceg-Bosne. Prema tome, svaki gledalac TV koji je gledao tamo vidio je jedan nesklad izmedju proklamiranog i onog to se radi. I oni e nas stalno vui nekim naim ustupcima. Odmah da vam kaem. Moja je uloga ovdje potpuno periferna, jer niti me ko pita niti elim da svojim nekim stavovima oteavam. Ja imam svoje principe i znam da sam ja sada na lijevom krilu i tu u statirati. ta e biti sa mnom to nije bitno, ali vam kaem da poputanje mora imati granice. Poto mi nemamo snage s njima se boriti jer nas oni mogu zakljuati i nije sluajno Robert Do pitao ovdje na ruku: Da li vi stvarate zalihe hrane. Jer ovaj narod ne moe vie izdrati jednu zimu bez grijanja i jednu zimu sa cijenama hrane od 50 DM kilo eera. Mislim da bi Vlada ili drava morala negdje nai pare i napraviti zalihe hrane. Ali isto tako da ovo sa Prliem da se jasno kae da je to zadnji ustupak, a mi ne moemo nikako intervenirati s njima. Mi da s njima se moemo sporazumjeti to bi bilo sasvim drugaije, ne bi bilo problema. Nego jedino ii na Ame-rikance. I u tom pogledu mislim da treba napraviti moda jedan tim koji bi Amerikancima stalno kljukao, kljukao, molio, nekad pomalo i jasnije i glasnije, a nekad i ne. A bolje ako treba biti prema nekome servilan ja nisam u ivotu servilan pa ne znam ta je to, ali kad bih birao bolje biti servilan Amerikancima nego njima. Jer morali bi neki ponos kod Amerikanaca probuditi da su oni sponzori tog ugovora i da im ipak nije svejedno kako e se to realizirati. Inae, oni e iz ove Vlade izai kao moralni pobjednici. tampa e to u Hrvatskoj shvatiti kao trijumf i iz toga e ii ponovno u nove zahtjeve, a s druge strane, ovo su sve ljudi koji nee ivjeti u Sarajevu cijelo vrijeme, nego e biti na vikendu dole u Mostaru. Ja ih znam. Sve osim ovog jednog Tomia kojeg ne znam. Ostalo sve znam. To su ljudi koji e biti ovdje 4-5 dana, i onda ii na vikend, i onda e rei ne moe se doi odozdo ostae jo 3 dana. I druga stvar, to su ljudi koji po svom mentalnom sustavu nee graditi BiH. Nego e oteavati rad centralnih organa. Prema tome, vidim jedini izlaz preko Amerikanaca. Ne znam da li sam bio jasan. Pravo da vam kaem teko je progutati Prlia, jer to anulira sve nae zakone i sav na moralni odnos prema ovoj borbi, ali iz viih interesa treba i to progutati.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ma u Federaciji. Ukoliko se to ne moe rijeiti samo tvojim zalaganjem i nekim naim dogovorom ovdje, bio je zahtjev da Vijee trai razgovor sa Zubkom.

KLJUI: Ja mislim da bi dobro bilo da izvrite pritisak na Zubka a ne na Harisa. Haris prihvata to. I na Prlia. On ima dobre odnose sa Srbima. Bio je pet puta u Herceg-Novom i u Banjaluci. KOMI: On e prihvatiti Srbe, samo moda ne ove.

KOMI: Bilo bi jako dobro kad bi mogla biti dva Srbina u Vladi. Ali treba sa Zubkom razgovarati. MIJATOVI: Interesantno, mi smo cijelo vrijeme u nekoj poziciji da oni nas ucjenjuju. KLJUI: Tanja, oni nas ucjenjuju... MIJATOVI: Ma neka ne ucjenjuju, ucjenjuj i ti njega, ovjee. PREDSJEDNIK: Neka Zubak ustupi jo jedno mjesto.

LAZOVI: Ovdje je bitno da se rui jedan princip koji e sutra dovesti nas pred zid da emo morati prihvatiti, ako bude takvo rjeenje, i one s brda odozgo. Jer smo sruili princip. O tome se radi. Jesmo li to spremni ili ne?

MIJATOVI: Moemo diplomatiju angaovati da vri pritisak.

PREDSJEDNIK: ime? Mi bi njih vrlo rado ucjenjivali, ali ime? Oni nas konkretno ucjenjuju cestom dole. Zajedniki razgovor. Mi im radimo neto drugo. Ne damo im posla, da su im zatvorena vrata u Evropu dok ne rijee te probleme. I to ih je prisililo pa su doli i to zakljuili. Inae, to se tie toga oni nas dre za guu dole u Hercegovini a ne mi njih. Pogledaj malo kartu kako stoji pa e vidjeti zato oni nas mogu da ucjenjuju. Ja bih volio da mi njih moemo da ucjenjujemo, ali ne moemo. Nemamo ime. Mogu da kaem: ja hou da vas ucjenjujem. Oni kau u redu, ucjenjuj.

161

PREDSJEDNIK: Jedino to to moemo. To i inimo. Ali kad dole dodje roba oni kau stop ovdje, dajte toliko i toliko para. Mi kaemo mi to ne priznamo, oni vrate to natrag, itd. To oni mogu da rade, a mi to njima ne moemo da radimo. S druge strane, oni mogu da rade neto to mi ne moemo, a to je da mi primamo ljude u Vare. Polako ljudi idu u Vare. Vratilo se l000 ljudi u Vare. Vratilo se kau 7-8 Muslimana u Kiseljak i kriju se negdje

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

tamo pod zatitom nekih dobrih komija. Dakle, oni e na te Muslimane pucati tamo, a mi na ljude ne moemo pucati ako smo nekakva Vlada. Pomalo koriste i tu stvar. Svi kau, ako smo mi jedna drava mi moramo postupati kako HVO postupa. Tako da e polako doi do te situacije. Da se ljudi u Vare vrate, a Muslimani u Kiseljak i Busovau nee se vratiti. Onda nama kau da smo obini magarci. To je ta stvar. Ne moemo ih ucjenjivati ni tim da kaemo ne damo, idemo sad uzeti miliciju pa vratiti ljude natrag iz Varea. Ne moemo to uraditi. Meni ljudi kau hoemo li to uiniti? Ne moete to uiniti. Razgovarajte sa Zubkom to se tie ovog dijela. Mi smo prihvatili jednoga. Despotovi jue je figurirao u ovom prijedlogu za novu Vladu. Dajte da se prihvati jo jedan, da se Hrvati odreknu jednog mjesta i da se napravi jo za jedno srpsko mjesto. PEJANOVI: Ili neka se proiri za jedno mjesto Vlada, i zdravo. KLJUI: Treba Zubku da mu predoite viziju BiH. Ako mu je na srcu.

PREDSJEDNIK: Dobro, neka piu ta hoe. Ima pria i za unutranju upotrebu jako mnogo. Mislim da je jedini put da angaujemo Amerikance da poguraju sprovodjenje. Jer to su jedini ljudi koji jo neto mogu da urade. Drugo ne moe niko. Viktor se jue pojavio, bio je odsutan. Hvala. Sjednica je zavrena u 11,30 sati.

MIJATOVI: Ja sam itala... Kae: Federacija ide naprijed, a gasi se Predsjednitvo BiH.

162

.. tamo je pakao kau ljudi... Nemamo municije. Nemamo da uzvratimo

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 25. 12. 1994. godine

Sjednica je poela sa radom u 13,00 sati. Sjednicom je predsjedavao lan Predsjednitva RBiH prof. dr Ejup Gani. GANI: Ne uje se poetak. I onog zapadnog dijela bihake enklave. Napad je toliko intenzivan da se gore vode borbe prsa u prsa i sad je zvao predsjednik Izetbegovi, zajedno sa Deliem. Mi smo razgovarali ta da uradimo. Prvo, predlaem da Predsjednitvo osudi taj napad i da trai od gospode Akaija i Rouza da zatrae sjednicu Savjeta bezbjednosti. Druga stvar, da javno osude to to se dogadja i trea, mi znamo ta se tamo desilo jer su Karadieve snage sa ove strane Bihaa prele sad sa druge strane Bihaa i glume Martieve i druge snage. I vojnici tano prate te pokrete trupa. Prema tome, mi neemo raditi na ovom dokumentu sa UNPROFOR-om na prekidu neprijateljstava dok ne prestanu napadi na Biha. Istovremeno, ukoliko ne prestanu napadi na Biha u roku od 24 sata, Armija e dobiti zadatak da pokua rasteretiti to ratite. Mi drugog izbora nemamo. Evo, moemo malo prodiskutovati tu stvar, medjutim, radi se o nevidjenom napadu. Jer ono to je bilo oko Bihaa, sad se skoncentrisalo na dva-tri mjesta i iz Hrvatske napadaju Biha. 163 KLJUI: Ovaj ugovor nisu potpisali Abdi i Marti.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

GANI: Ali uzimaju trupe Karadieve. Sad, o emu se radi. Ljudi u Bihau kau da imaju goru situaciju nego prije. Kad je front razvuen, drukije je. Traimo sastanak Savjeta bezbjednosti, traimo javnu osudu od strane Akaija i Rouza. Neemo pregovarati o novom dokumentu dok ne prestane napad na Biha. I ukoliko za 24 sata ne prestane, vojska neto mora raditi da rastereti taj front. Ja sam traio Akaija telefonom, kau da je on na putu za Veneciju da se malo odmori. Rouz prima estitke na gradu. Ja sam zvao njegovog zamjenika ovdje. Dao sam mu ove informacije. Rekao sam mu da je ovo stvar krajnje kritina i ozbiljna. Da e Predsjednitvo u vezi toga danas zasjedati i zauzeti stavove. Da vode rauna o tome. Ja ne znam imate li vi kakvu sugestiju ili neto. Predsjednik je sada u Zenici s jednim brojem ljudi iz Armije. Pa ako imamo ovdje neku ideju ta da radimo, da prodiskutujemo. PEJANOVI: Moemo li traiti mi sjednicu Savjeta bezbjednosti i mimo Akaija?

GANI: Ja sam traio naeg ambasadora tamo. On treba da se javi za pola sata-sat vremena meni. Ambasador na. Ali, efektnije bi bilo da UNPROFOR trai sjednicu Savjeta bezbjednosti kao to je tamo UNPROFOR u onom dogovoru kojeg smo potpisali obeao da e on biti taj koji e pokretati. To ima daleko veu teinu ako UNPROFOR trai. Ali ja u njemu rei da on bude pripravan i da prati tu stvar. Kritino je stanje. Moe se desiti da udju u Biha s druge strane. Onda, kau da su takvi napadi da je to nevjerovatno. Oni vide pokrete trupa i tenkove s druge strane. Prema tome, logistika sva za taj front ide preko koridora Banjaluka i ide tamo. I nai vojnici kau da je jedini nain da se pomogne Bihau je ovo to smo do sada radili. Da ih udarimo negdje ovamo. Ali onda nema od primirja nita. KLJUI: Trebalo bi sad dii jednu galamu jer to dovodi u pitanje cijeli sporazum.

164

GANI: Naravno, upravo to to ti kae. Da li se slaete da zakljuimo ovako: da se preko UNPROFOR-a trai sastanak Savjeta bezbjednosti. Ukoliko UNPROFOR to odbije, da na ambasador to pokrene. To je pod jedan. Pod dva, traimo javno reagovanje UNPROFOR-a. Da ovo javno osude Rouz i Akai. Tree, mi neemo raditi na izradi ovog dokumenta o prekidu neprijateljstava sve dok se ne ispotuje primirje. Jer je primirje potpisano da bi se radilo na tom dokumentu. I etvrto, ukoliko u roku od 24 sata se ne smanje ova dejstva, Armija treba da dobije zadatak da reaguje na odgovarajui nain kako bi se spaavala ta enklava.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

KLJUI: Zato treba nai neku formulaciju. Ukoliko od 24 sata to ne prestane, onda ovo. Oni bi jedva doekali ovo. Neemo onda 24 sata, nego traimo hitno zaustavljanje vatre shodno ugovoru, i da UNPROFOR izvri svoju misiju. Jer oni sad imaju, koliko znam, praktino pravo traiti NATO intervenciju. GANI: Mi moemo rei da preuzimamo neke mjere. LAZOVI: Treba rei da, ako ne prestanu napadi u roku 24 sata, sporazum dolazi u pitanje. KLJUI: Jeste. GANI: Sve si rekao.

GANI: Vrlo se osjeam loe. Tako su krenuli ovi skupovi, proslave, primanja. Jedna atmosfera fina je poela. Medjutim, tamo je pakao kau ljudi. Apsolutni pakao. Artiljerija - granata za granatom. Tenkovske, haubike. LAZOVI: Oni hoe da predstave da je to sukob Abdievaca. GANI: Oni priznaju da Abdi efektivno nema snaga. Da je to razbijeno. Medjutim, druga stvar znaju da sve te snage, u tom regionu, dobijaju logistiku od Karadievih Srba, a to UNPROFOR vidi i nai vide da su Karadieve snage prele sa druge strane. Pod firmom Abdievih snaga. Medjutim, zna se ta je istina, da li me shvata. Ti moe sad rei ovo ili ono. Ali istina se zna.

GANI: Nemamo municije. Nemamo da uzvratimo. Kad oni bace sto granata mi bi trebali bar jednu da vratimo. Da te artiljerijske poloaje malo stabiliziramo. Mi nemamo granata. Druga stvar, mi tedimo municiju. PEJANOVI: Ma da, za samoodbranu. GANI: Vrlo je teka situacija. Nama je ovdje malo krenulo. Sad imamo ovaj praznik i neku vrstu promocije Bosne na najbolji mogui nain. Prijali su mi ovi skupovi i ovi prenosi iz Sarajeva, itd. Medjutim, upravo to hoe na neki nain razbije. To im smeta.

PEJANOVI: Reci mi je li nai na tom potezu to ne mogu zaustaviti?

165

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(8) 2007

PEJANOVI: Sutina je ovdje da se pokua odbaciti odgovornost UN. Da oni neto urade. Mene su pitali u Londonu, da zna Ejupe, zato mi u ono vrijeme kad je bilo estoko, zato mi na drugim dijelovima ratita ne olakamo sebi. Onda sam razgovarao sa predsjednikom i onda je bio na prijedlog da se obustavi ofanziva. Ako emo mi jo negdje poeti, onda samo ofanzivi daje prolaz. Dakle, moramo ii na ovo prvo da UN neto uradi. GANI: Prvo je to, ali s druge strane zna ta kae Dudakovi. On se sad borio tamo. Njemu su strano pomogli 2. i 3. korpusi. Donekle i 7. Npr. kad su krenuli tamo 2. i 3. korpus, vidjeli su da ovi vraaju trupe. Druga stvar, ako krenu 2. i 3. korpus, Karadi e onda sve snage morati povui. A oni mogu drati Abdia i Martia. Te snage za 5. Korpus nisu izazov. Da li me razume? Te snage nisu izazov.

PEJANOVI: Jo jednu ideju. Ti pokuaj svakako traiti Akaija. Alarmantno ga trai. I reci da e Predsjednitvo biti prinudjeno da otkae ugovor ukoliko neto ne poduzmu. Samo zaprijeti. KLJUI: To privatno moe rei, ne u javnost. PEJANOVI: Da, da. Njemu reci. Da mi zasjedamo.

GANI: Dobro, mi emo onda ovako zakljuiti. Probaemo to dalje da plasiramo, da vritimo, da prozivamo UNPROFOR i da damo ovoj naoj misiji u Njujorku zadatak da ovo prati.

AMPARA: Zato u javnost treba dati da to napadaju Karadieve snage. To je najhitnije. I onda imamo i mi pravo ovamo.

GANI: Moemo li mi kao Predsjednitvo da damo saoptenje, da kaemo da traimo od UNPROFOR-a da trai sastanak Savjeta bezbjednosti i da UNPROFOR javno osudi ovaj napad i da sa ovim napadom dovodi se u pitanje izrada i sporazuma o prekidu neprijateljstava i sam prekid vatre. Te tri stvari pribiljei, Kemale. KLJUI: I De la Prelu treba poslati depeu. Molio bih Kemu, ima ovdje stranih dopisnika (sino ih je bilo jako mnogo) da to prenesu. Mi moramo dobiti medijsku panju. Pa poslati svim naim ambasadama da se oglase na terenu. GANI: Dobro. Znai, da vodimo medijsku kampanju u vezi toga. Dobro, hvala vam. Ova toka nije bila planirana za dnevni PEJANOVI: Zatraen je sastanak sa Akaijem.

166

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

red, naalost sam dogadjaj je nju formulisao tako da sad idemo na ovaj prijedlog dnevnog reda ovdje. .. Sjednica je zavrena u 13,45 sati.

167