You are on page 1of 210

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE

Volume 8 2007 Number 3

ISSN 1332-4454

is dedicated to the advancement and understanding of principles and practices of intelligence and national security in contemporary history and foreign policy. Editor-in-Chief:
Prof. dr. Miroslav Tuman, University of Zagreb, Faculty of Philosophy, Zagreb, Croatia Doc. Wilhelm Agrell, Lund University, Sweden Prof. Christopher Andrew, Corpus Christi College, Cambridge, U K Gen. Todor Boyadjiev, President Bulgarian Euro Atlantic Intelligence Forum, Sofia, Bulgaria Drago Fer, former director of SOVA, Slovenia

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE

Editorial Board:

Victor Jackovich, Retired Ambassador, USA Richard Kerr, Consultant, Former Deputy Director of Central Intelligence and Deputy Director of the Central Intelligence Agency, USA Admiral Pierre Lacoste, Former General Director of the DGSE, France Gen. Nikolai Leonov, Former Deputy Director of the KGB, USSR

Prof. dr. Klaus Lange, Dir. Institute for Transnational Studies, Landshut, Head of Dept. for International Security Politics, Hanns Seidel Foundation, Munich Ivo Lui, Researcher, Ljubuki, BH Prof. dr. Janos Matus, Zrinyi Miklos National Defense, Dept. of Security Studies, Hungary Miroslav Meimorec, Ambassador, Ministry of Foreign Affairs, Zagreb, Croatia Gen. Leonid Shebarshin, President of the Russian National Economic Security Service, Moscow, RF; Former Deputy Director of KGB, USSR Doug Smith, Consultant, Former CIA Senior officer, USA Richard Stolz, Consultant, Former Deputy Director for Operations Central Intelligence Agency, USA

Subscriptions and the advertising inquiries should be sent to National Security and the Future at the Publishers address given bellow. Annual Subscription: Institutions 60 EU / 60 US $ postage included Vol. 7 (2006) Individuals 20 EU / 25 US $ postage included Single issue and back issue prices available from the publisher

Computer layout: Kreo Urek Printed by: KATMA, Zagreb Manuscripts, editorial communications, and books for review should be directed to: The National security and the Future, St. George Association / Udruga sv. Jurja, at the Publishers address given below

National Security and the Future is a refereed journal. Authors should consult the Guidelines for Contributors at the back of the journal before submitting their final draft. The editor cannot accept responsibility for any damage to or loss of manuscripts. Statements and facts or opinion appearing in National Security and the Future are solely those of the authors and do not imply endorsement by the editors or publisher. Published in Spring, Summer, Autumn and Winter Vol. 8 (2007)

St. George Association / Udruga sv. Jurja 10000 Zagreb, Croatia Ruera Bokovia 20 Tel: + 385 1 4921 099; Fax: + 385 1 4921 101 E-mail: info@nsf-journal.hr Website: http://www.nsf-journal.hr All rights reserved. No part of this publication may be reproduced, stored in a retrieval system, or transmitted in any form, or by an means, electronic, mechanic, photocopying, recording or otherwise, without the prior permission of St. George Association.

SADRAJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3
DOKUMENTI

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva Bosne i Hercegovine Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva Republike BiH, odrane 18.10.1993. Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7 1991. - 1994

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine,

odrane 19. oktobra 1993. godine, u 17,00 sati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .49 odrane 21. oktobra 1993. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .69

Magnetofonski snimak sa sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine,

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine. 73 odrane dana 1. novembra 1993. godine. Sjednica je poela sa radom u 15,30

Magnetofonski snimak sa sjednice Predsjednitva RBiH, odrane dana 11. novemMagnetofonski snimak sa redovne sjednice Predsjednitva Republike Bosne i

sati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .87

bra 1993. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .93

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva RBiH, odrane 14.12.1993. Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva RBiH, od 15. decembra 1993.

Hercegovine, odrane dana 26. novembra 1993 . godine . . . . . . . . . . . . . .101 godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .131 godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .141 godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .179 odrane 25. decembra 1993. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .181

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva RBiH, od 16. decembra 1993.

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, 1

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine,

odrane 29. decembra 1993. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .185

Sadraj prethodnih svezaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .209

Predgovor

Jedna stara arapska poslovica kae: Od ume ne vidi stabla. Kad smo se suoili sa svim ovim dokumentima nastalim uglavnom u Predsjednitvu BiH (u vremenu od 21.6.1991. do zakljucno sa 25.12.1994. godine), nali smo se u gotovo istoj situaciji: nepregledno mnotvo nesreenih i nepovezanih tekstova je trebalo meusobno povezati i uiniti razumnom cjelinom. Strpljivou i predanou, uspjeli smo u toj namjeri, tako da smo se na kraju osjeali drugaije od onih kojima je namijenjena poslovica iz uvoda: vidjeli smo umu, osvijetlili smo je i doivjeli je. Postali smo svjesni nazonosti, utjecaja i meusobne ovisnosti i povezanosti svih vrsta stabala koja tu umu ine. Neoekivana raznolikost sadraja nam je ukazala na stavove koje smo ve naveli u Uvodu. Ovdje pak elimo istai jednu kljunu dvojbu s kojom smo se susreli: je li potrebno dobiveni tekst lektorirati?

Protiv lektorske zavrne obrade istie se kljuni argument koji smo na kraju i prihvatili: intervencijom u tekst gubi se, prividno, njegova izvornost. Taj bi se podatak, mogao svjesno pokuati zloupotrijebiti kako bi se skrenula panja sa samog sadraja ovih zapisnika i drugih dokumenata. Stoga smo i odluili da ove dokumente sada objavimo u ovakvom obliku, a da se naknadno, u drugim izdanjima, i u vreNATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007,pp 3 - 230

U prilogu tezi potrebe lektoriranja navode se mnogi razlozi: tekst je jasniji, smisleniji, ispravljaju se mnoge tiskarske, tehnike i na neki drugi nain unesene greke tijekom sastavljanja zavrne verzije spisa.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

menu kad e se sa manje stvarno i umjetno stvorene nepotrebne strasti, raspravljati o dogaajima u BiH.

Neke smo dijelove tekstova posebno istakli kurzivom jer drimo da su u njima sadrane vane izjave koje smo ve obradili u uvodnom dijelu.

Zakljuci koje smo u uvodnoj knjizi iznijeli ukazuju na stvarne uzroke problema koje Hrvati u BiH i danas imaju i koji ih ozbiljno ugroavaju. Ostaje nam samo nada da ce politiki predstavnici Hrvata u BiH nai dovoljno mudrosti, snage ali i volje da potisnu meusobne sukobe i nesporazume te da zajedno aktivno porade na zatiti i ono malo prava koja su ostala Hrvatima u BiH. Jer vremenski period izgubljenog zajednitva je sve dui a za sobom ostavlja sve vee i vee probleme.

Poseban nam je problem predstavljalo vrijeme jer je cijeli ovaj trud sreivanja dokumenata izveo vrlo, vrlo mali broj osoba. Nismo alili ni vrijeme ni trud znajui da je objavljivanje ovih dokumenata mozda od kljunog znaaja za potpuno sagledavanja stanja, procesa i dogaaja ne samo u BiH ve i na podruju cijele bive SFRJ.

DOKUMENTI

Trebalo bi proitati ta je volja naroda bila onda i ta je danas

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva Republike BiH, odrane 18.10.1993. godine

Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva. IZETBEGOVI: Ovdje imamo jedan prilino obiman dnevni red, ali nije kao proli put. Ima li ovdje spornih? Ima li, ovdje je izloen dnevni red, neko prijedlog izmjena i dopuna? Moemo prei na rad. Prema tome, prve tri take 1., 2., 3. Izbor novih lanova Predsjednitva. PEJANOVI: To nisu tri, nego jedna taka dnevnog reda. Popuna Predsjednitva.

IZETBEGOVI: Ja sam pripremio, u vezi s ovim pitanjem, jedan materijal jer sam se osjeao pozvanim da obavim neke razgovore pa vam mogu rei da je nakon razgovora koje sam imao, izloio to u ovom pismu koje ste vi dobili. ini mi se jedino u pogledu, u pitanju je popuna izbor nova tri lana. Jedino nije sporan izbor g. Komia, barem iz razgovora koje sam imao. Rije je o tome da li se moe dobiti 6 glasova u Predsjednitvu. Najmanje je potrebno 6 glasova da bi se izvrio izbor. Ovi drugi nemaju tih 6 glasova.Ostali nemaju. I potrebno je da ujednaimo sa ovim.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

PEJANOVI: Mislim da moemo pristupiti i tako i drukije ovom problemu. Mislim da bi bilo dobro da pristupimo sa stanovita jedinstvene elje i cilja da dodjemo kroz razgovor do rjeenja, do saglasnosti, da se ne traimo preglasavanjem koji nee donijeti rezultat U tom smislu ja se osjeam obaveznim da upoznam ovaj skup sa zahtjevom nekoliko parlamentarnih partija - to je pet parlamentarnih partija koje uestvuju u savezu vlasti za odbranu BiH, njenog legitimiteta i legaliteta, a stavovi se sadre u tome da izbor treba izvriti u paketu i po principu izbornog legitimiteta. Ja lino sad naglaavam lino, zato da se prvo Izjasnimo jesmo li za potovanje principa legitimiteta. U tom smislu. I da tamo gdje imamo, govorim jo uvijek generalno ne o pojedincima, uslove da taj princip zadovoljimo da ga zadovoljimo. I sa stanovita Ustava i stanovita politikog duha demokratije. Tamo gdje nemamo tih uslova, onda emo odluivati u drugim mogunostima. Mislim da je potrebno da se o tome, kao lanovi Predsjednitva, izjasnimo. Zato predlaem da, prije nego to predjemo na pojedinano izjanjavanje o ljudima, o tome s izjasnimo. To trai partija..... IZETBEGOVI: Jesmo li svi za to? Mislim da jesmo. Zrna li neko ko je protiv legitimiteta ovdje? Mislim da nema. S tim smo zavrili problem. Hajmo sada rjeavati stvari. Ima li neko protiv toga da se taj princip primijeni ovdje? Nema niko, naravno. U vezi s tim kakvi su prijedlozi. Predloio sam da se tada, kao nesporan ovjek izabere Komi. Je li njegov izbor u suprotnosti sa legitimitetom? Ima li neko kakvu primjedbu? Ima li neko drugaiji prijedlog rjeavanja stvari?

Hoemo li, radi pojednostavljena problema, malo da izvrimo, da vidimo imamo li saglasnost za g. Komia, Ako to imamo, da suzimo problem na pitanje popune drugog i treeg mjesta. Ima li tu problema? Ili imate nekakav drugi predlog? Izvolite.

LAZOVI: Mislim da bi u ovom momentu trebali sagledati ukupan politiki znaaj popune Predsjednitva na upranjena mjesta. Tu mislim na prva dva hrvatske nacionalnosti i jedan muslimanske. Mi smo do sada u ovim raspravama i stavovima od strane stranaka koje smo dobili, mogli zapaziti dva pristupa i to: jedan koji ima SDA smatrajui da mjesto upranjeno Fikreta Abdia treba da pripadne njima, odnosno njihovom kandidatu pozivajui se na izmijenjenu odluku sa zakonskom snagom da imaju pravo predloiti svog kandidata, to nije sporno. Sve ostale stranke, imam ovdje sve stavove i Mirko je to ve rekao, ne samo pet parlamentarnih stranaka nego i neka udruenja kao to su neke novoformirane patriotske organizacije, stoje na tome da popuna Predsjednitva treba da bude sa ljudima koji su proli

izbornu proceduru i to na listi za lanove Predsjednitva, smatrajui da na taj nain BiH jaa svoje pozicije, pogotovo pred medjunarodnim faktorom. Princip legitimiteta u ovom momentu ima i jedan i drugi kandidat. Ali ne bih lako prelazio preko toga u smislu da se mi, kao najvei organ drave, odredimo o politikom znaaju kome dati prioritet u ovom momentu. Da li jaamo legitimitet i znaaj politike pozicije i svoje i drave sa onim davajui prioritet izbornoj listi ili kandidatima koji su nakon izmijenjene te odluke, kojima je omogueno da budu kandidati za lana Predsjednitva. Tu ima niz argumenata i za i protiv. Ja nisam krio svoja opredjeljenja smatrajui da treba u ovom momentu pokuati sve kako bi pozicija BiH u medjunarodnim odnosima i to se tie principa legitimiteta ipak bila ojaana i zato sam i govorio da u ovom momentu je potrebno se dogovoriti. Nisam ni za preglasavanje niti za naturanje odredjene odluke na principu glasanja. Da sagledamo ukupan kontekst u kome se sada svi nalazimo i da se ne dijelimo na stranakom principu. Mis-lim da ovo nije vrijeme gdje bilo ko moe dobiti politike poene. Ni SDA, niti SDP niti opozicija itd. I da sve to imamo u vidu tim prije to po meni, ja sudim, da je ovo moda zadnji momenat da li e ova drava BiH, koja je jo uvijek medjunarodno priznata na neki nain uspjeti preokrenuti taj mirovni proces u svoju korist ili ne. Ili da li emo faktiki odlukama doi u poziciju da nas poistovjete sa Bobanom i Karadievom paradravom odnosno tvorevinom. Ja u iznijeti svoj stav. Dajem prioritet ovom prvom predlogu da udju ljudi sa izborne liste. Zaista, ne bih ni glasao za Durakovia da se samo radi o njemu, iako je ef moje stranke. Mene vodi samo ideja legitimiteta u smislu da se ojaa funkcija BiH. Ja ne bih bio spreman danas glasati ni za Durakovia ukoliko se istovremeno ne bi popunila dva ostala lana Predsjednitva iz hrvatske nacionalnosti. A ovaj problem moda se moe rjeavati sagledavajui ukupan kontekst i novog sastava Vlade. BIAKI: Ja bih ovdje, poto je poela diskusija o prvoj taki, iznio opredjeljenja SDA o emu i na emu mi gradimo, da kaem, nae procjene da bi izborom g. Irfana Ljubjankia, poslanika sa bihake regije, odnosno nosioca...za vijee gradjana na Bihakoj regiji u ovom momentu dravno-pravni subjektivitet BIH i njena dravnost bili pojaani i na osnovu ega mi vidimo da bi takvim izborom openito na medjunarodnom planu, a pogotovo na unutranjem planu, pozicije nae drave bile ojaane. Mi istovremeno cijenimo visoko rejting i linost g. Durakovia, ali smatramo da u ovom momentu prednost se mora dati g. Ljubjankiu iz slijedeih razloga. G. Abdi Fikret je izabrani predsjednik na listi SDA u Predsjednitvo RBiH sa regije cazinske ili bihake krajine. IZETBEGOVI: Dobro, Vlada za sebe.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Mi sada na djelu imamo secesiju i odcjepljenje ovoga dijela. To je vrlo vaan i znaajan momenat za prosudjivanje u ovome trenutku i kad ja ovo govorim, ne govorim kao svoj lini stav, nego kao stav svih savjeta stranakih koji su procjenjivali to. To je politiki, pravni, ekonomski savjet pa u nekim aspektima i vojni savjet, i miljenja smo da izborom ponovo kandidata sa ove regije jaa se kompaktnost bosanske dravnosti, spreava se svaka dalja mogua secesija i RBiH dobiva mnogo i na medjunarodnom i unutranjem planu. Predloeni kandidat je kandidat koji takodje ima visok izborni rezultat. On je dobio veliku veinu od glasaa sa te tamo regije, istina, jer je to bila njegova izborna baza, ali potpuno smo sigurni i moemo na osnovu svih statistikih analiza pokazati da je bio predloen i za cijelu Republiku, rezultat bi bio slian i identian. Na osnovu ovoga smatramo da ove razloge treba posebno cijeniti, uvaavati kod opredjeljivanja, a zakonski nije uopte sporan izbor naeg prijedloga. Ukoliko Predsjednitvo ne moe da se usaglasi i ne moe da ostvari jedinstvo na ovom pitanju, molimo da se sazove Skuptina republika koja se moe sastati i na vie mjesta i koja moe vrlo brzo donijeti ovu odluku ne sa ciljem preglasavanja ni nametanja volje, nego upravo sa ciljem da se dravnost i medjunarodni legitimitet BiH ouva i uvea i da se to realizira.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

10

BOGI: Danas je odran i sastanak parlamentarnih stranaka, one koje se zovu opozicione, i vi ste dobili te stavove uoi sjednice Predsjednitva. Naime, mi polazimo od toga da se Predsjednitvo ne konstituie stranaki i prije svega ne gledamo na stvar personalno, nego principijelno, i mislimo da bi trebalo sauvati instituciju Predsjednitva, sauvati legitimitet Predsjednitva i respekt u medjunarodnoj javnosti i da u tom pravcu treba potkovati ovu izbornu proceduru i izborne rezultate. Tako da s druge strane mislimo da svi lanovi Predsjednitva treba da budu popunjeni po istovjetnoj proceduri, a neki od njih na

IZETBEGOVI: Bili smo pozvali jednoga. Htjeli smo da bude jedan, ali eto, vi ste doli dva pa nije problem. Zbog toga to nas je vie due traju sjednice.

BOGI: U ime SDP vi ste pozvali prestavnike i prisustvujemo ovdje Esad Zgodi i ja.

IZETBEGOVI: Ko se dalje javlja za rije? Hoete li da pitanje sva ova tri problema predamo Skuptini? Mada sam mislio da je problem Komia nesporan i da bi se mogao danas rijeiti. Moe se organizovati zasjedanje Skuptine. Imali bi tada osam lanova Predsjednitva na okupu. Ova dva mogu priekati da se to organizira 5-lo dana i imali bi skuptinski rezultat.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

sjednici Predsjednitva u funkciji Skuptine, a drugi na samoj Skuptini. Kako e se odluiti Predsjednitvo zavisi od vas. Tako da uz ovo pismo koje ste dobili imao sam potrebu da kaem ovih nekoliko napomena. Toliko. IZETBEGOVI: Hvala. Ko dalje eli da uzme rije? GANI: Mislim da bi bilo dobro da ujemo predstavnika Ustavnog suda. Kad imamo ovakvo stanje pozovemo Ustavni sud. IZETBEGOVI: Pozvan je Ustavni sud.

11

DAUTBAI: Tumaenje ustavnih i ovih propisa vri onaj o ijim se aktima radi. Ustavni sud to ne radi, on moe davati sugestije, a to rade Predsjednitvo i Skuptina. Ovo moje je vrsta sugestije u vezi sa pitanjem koje je na dnevnom redu. Mi mislimo da bi o ovoj problematici trebalo da odluuje Skuptina i izriito to stoji u Uredbi sa zakonskom snagom. I skoro da bi se vrlo teko moglo i na Predsjednitvo taj problem i prenijeti pogotovo ako se Skuptina moe na neki nain sastaviti. Znate zato? Ako proitate amandman LI taka 5. stav 4. tamo se kae da se odredjena prava i slobode mogu ograniavati, ali ta prava i slobode se odnose na gradjane. Ne odnose se na organe. Znai, ni uredbama sa zakonskom snagom koje Predsjednitvo donosi ne moemo ograniavati prava Skuptine. Ako je ovo situirano u nadlenosti Skuptine, onda je to pitanje Skuptine da li da Predsjednitvo te funkcije preuzima, pogotovo ako u Predsjednitvu ne postoji mogunog politike volje da se taj problem prevazidje. Dakle, ini mi se da ima smisla da se ide, da rjeava ovaj problem koji nije sporan, a ako ve dodje do toga, da bi trebalo Skuptinu angaovati da u ovom problemu da svoju rije. Nisu ista pitanja koja situiraju nadlenost Predsjednitva za vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti. Ona pitanja koja Predsjednitvo moe, izvravajui odredjenu politiku kad Skuptina zaista ne moe da se sastane. A kad se Skuptina moe sastati, a moe, onda bi moda, poto se radi o vrlo vanom pitanju dravnom pitanju, spominje se to da je to vanost kako za unutranje tako i za medjunarodne, ali se spominje i jedna hitnost, neodlonost. Mi smo miljenja da bi trebalo, ako postoji jednoglasnost, odnosno postoji mogunost da se bez problema ovo prevazidje, onda Skuptina. Moglo bi u Predsjednitvu, ali trebala bi Skuptina. Drugi zakljuak ovoga jeste da je pravna situacija takva da se ne moe dovoditi u pitanje sada neka druga pravila, tj. da se biraju oni koji su po listi automatizmu dolaze na red. Ta je situacija odbaena samom Uredbom sa zakonskom snagom gdje se izriito kae da se poslanici, odnosno odbornici, analogno tome i lanovi Predsjednitva biraju iz kandidata koji se

nalaze pred Skuptinom. Dakle, jedino pravno rjeenje, pravna situacija je jedina ona kakva jeste. Ne moemo mi sada ii na metode koji su izmjenama i dopunama Uredbe stavljeni van snage. Jedino bi to mogli kad bi na dananjoj sjednici sve to ponovo vratili nazad pa da imamo lanove Predsjednitva kao to su birana gospoda Kecmanovi, Pejanovi, itd.. Prema tome pravna ustavna situacija jeste da to bira Skuptina, odnosno Predsjednitvo ako se Skuptina ne moe sastati. I nema druge solucije, I to je legitimno sad zasad. Stav je taj da to ona radi, da to radi u prvom, drugom i treem sluaju. Ne bi mogli jedne birati ovako druge onako. to se tie g. Kljuia, njegova situacija je takva da je ostavka koju je on podnio lino, lini in i lino pravo. Bez obzira pod kakvim uslovima je ona data. Mislim daje on u istoj poziciji kao i svi ostali kandidati. Njegova, kako bih rekao, realizacija njegove ostavke, tom realizacijom potroen je njegov status i on se ne bi mogao vratiti nikakvim natezanjima da je on u Predsjednitvu to sam to kroz tampu i druge mas-medije primijetio. Prema tome, on se moe dovesti u situaciju sa svakim kandidatom. Dakle, pravna situacija je Skuptina bira, na jedinstven nain, i prema tome sve kandidate. I kad je rije o ovome, meni se ini da bi dobro bilo, koliko je god vrlo vaan kvalitet vana je ocjena koju e medjunarodna i domaa javnost imati, vano je da mi nae gradjane, nau Armiju i stanovnitvo ohrabrimo tim potezom, to jeste da to prije ovaj posao uradimo, da se vidi da postoje legalni organi koje Ustav predvidja i da ti organi rade kompaktno. Zasada toliko. PEJANOVI: Moe li jedno pitanje gospodine? Koje je miljenje predsjednika Ustavnog suda u politiko i pravno tretiranje legitimiteta koje proistie iz izbora na kome opstoji jo uvijek ova drava u odnosu na legitimitet koji se moe izvesti i iz drugih rjeenja koja su uredbama pokriveni u situaciji, ne pravnoj nego politikoj, kad imamo ljude sa rezultatima izbora i tu su i prihvataju kandidaturu. emu bi Ustavni sud dao prednost? IZETBEGOVI: Hvala.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

12

DAUTBAI: Kad bi se mi pojavili u ulozi sada, ovo to Ustavni sud moe da dodje u poziciju kad bi se pokrenuo postupak, mi bi zastupali ovo stanovite koje sada vai, a to je ovo koje je uredbama sa zakonskom snagom sankcionirano. Prema tome, vi svi dobro znate kao i ja, da mi imamo tri vrste lanova Predsjednitva. Jedni koji su birani tajnim i neposrednim glasanjem, drugi koji su birani kao to ste vi, to je tako na bazi onog automatizma, i trei kao to...

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

AMPARA: Nije to na bazi automatizma. DAUTBAI: Mirko i Kecmanovi, je li? AMPARA: Nije.

13

IZETBEGOVI: Sad imamo situaciju u kojoj moemo sva tri kandidata prepustiti odluci Skuptine ili izrazlikovati ih na sporne i nesporne. Sporne prema Skuptini, nesporne izabrati ovdje ili sva tri predati tamo. Izvolite, odluite. Prije svega da vidimo da li postoje nesporni? Saglasnost postoji oko jednog od ovih. Iz razgovora koje sam imao i obavio ranije, ustanovio sam da jedino Komi nije sporan. Da je Irfan sporan i da je Nijaz sporan. Ne samo da je sporan, nego ne bi dobili ni kod glasanja potrebnih 6 glasova. Moemo se tu nagadjati do veeras, ovi su razgovori vodjeni dugo vremena, nema potrebe da se potrebno ovdje neto dogovaramo i ubjedjujemo, jer dogovoriti se neemo. Moemo samo izgubiti daljnja dva sata. Moemo jedino presjei stvari pa rei neka svakog izabere Skuptina, a onda se mogu na Skuptini povui argumenti politike prirode i da se kae - eto, ja predlaem ovog jer je on dobio tad vie glasova, itd, itd. Ovdje trenutno stoji samo jedna stvar, a to je da Skuptina bira, u nemogunosti da to uradi narod, prenosi se na Skuptinu. A na nas opet kao jedan, ako to moemo rijeiti. Konstatujem da moemo rijeiti sluaj Komia, a na ovu dvojicu ne moemo, i da se suvie ne zamaramo. Mislim da bi dobro bilo da vidimo ovu stvar. Da li bismo, dakle, ili sa svom trojicom kandidata pred Skuptinu ili bismo

DAUTBAI: Dobro, ali imamo gospodju Ljuji, Lasia. Prema tome, to su tri reima koja, prema kojima su lanovi Predsjednitva birani. I mi, naravno, sadanju situaciju raunamo, odnosno mi bi polazili od onoga to pie u dokumentima. U dokumentu Uredbe sa zakonskom snagom koja stavlja van snage izborni zakon, pie da to Skuptina. Prema tome, Mirko, mada je to, naravno da bi to bilo demokratskije, to ne mijenja stvar. Odmah da vam kaem, koliko god Ustavni sud mislio pravno on misli i politiki. Politiki nemam nita protiv, borba se mora voditi svim sredstvima itd. Ali nama je u prvom redu da uvamo ustav i pravni sistem i uvamo dravu. Kakav e politiki odnos snaga biti i kakav rezultat to me ne zanima, zanima me samo ono to je napisano, a u Uredbi sa zakonskom snagom doslovno i izriito pie bez ikakva komentara "lanove Predsjednitva bira Skuptina RBiH". Kad ona ne moe da se sazove, onda bira Predsjednitvo. Drugog izbora nema i to je sasvim jasno. Kako god tumaili odredbu - istorijski, gramatiki i sa raznih aspekata mi emo doi do tog stanja. Izvinjavam se opet.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

jednog izabrali a ovu dvojicu prepustili odluci poslanika. Ima li neko u tom pogledu kakvu primjedbu.

LAZOVI: Ovo nije pitanje da se pukim glasakim mehanizmom izaberu ljudi. Ovo je po meni toliko znaajno politiko pitanje da mi moramo uzeti taj vru krompir na sebe. Da mi ovdje usaglasimo svoje sta-vove na bazi kompromisa koji e zadovoljavati sve interese, a sve u funkciji jaanja drave BiH da nadjemo rjeenje. Mi dobro znamo, da u Skuptini BiH SDA ima glasove. Odmah mogu prognozirati glasanje, ne samo ja nego svi vi. To nije sporno. Ali time neemo rijeiti problem. Mi emo naprotiv otvoriti ga. Lino mislim da moramo biti sposobno, anticipirati to s ovim ili onim izborom. I prema tome se odrediti. Argumente koje je dao Biakia uvaavam, ali ja imam isto protiv argumente. Ako sad govorim. Lino mislim o sukobu u Krajini da se nee rijeiti izborom ovjeka koji se politiki konfrontirao sa pristalicama Abdia. Naprotiv. Mislim da e se produbiti. S druge strane, s izborom Durakovia mislim da moe doi do objedinjavanja muslimanskog nacionalnog interesa i da je to znaajno i za Muslimane kao narod i za dravu BiH. A ako bi bio suprotan izbor, ak mislim da su muslimanski nacionalni korpus, izvinjavam se to ja kao Srbin govorim o tome, moe podijeliti na tri frakcije, a to u ovom momentu ne treba ni vama, koji ste iz muslimanskog naroda, ni dravi BiH. To su ta krupna pitanja o kojima ja razmiljam.

PEJANOVI: Nisam za to da idemo, nisam za to da ono to nas je zaduila Skuptina da vraamo Skuptini dok se ovdje ne razjasnimo do kraja. Mislim da nam glasanje nije, tone rjeava problem. Mi se moramo razjasniti ta hoemo politiki i gdje dajemo teite neega i zato dajemo zato ne dajemo. Pogotovo ako imamo vie mogunosti da se odluimo. Uvaavajui sve to je do sada kazano, mislim da mi rjeenje trebamo nai u Predsjednitvu jer nas je Skuptina na to ovlastila i ne trebamo da se ovako ponaamo ako u neemu nismo saglasni da traimo politiku volju u Skuptini zato to mi nismo saglasni. Mi emo biti saglasni. To je moje miljenje. Drugo, ako se ne moemo danas pribliiti, ini mi se da je tako, to se mene tie, tako e biti neophodno i Tanji i Miri, nama je potrebna dodatna konsultacija sa strankama prije nego to bilo ta odluimo - da li da ide na Skuptinu ili ne. Pa bi u tom smislu traili tajm-aut.Na to imamo pravo. Ali mislila da mi u nastavku moemo razgovarati. Ako emo razgovarati, ja bih iznio neke politike argumente, ako neemo, onda molim tajmaut.

14

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Ne treba ponavljati argumente da bi ili nekom taktikom zamaranja. Trebamo izloiti argumente da vie uradimo. Svako u svojim argumentima vidi vrlo jake argumente.

IZETBEGOVI: Predsjednitvo samo od sebe ne rjeava, mada bi ono formalno moglo da rjeava ovo pitanje. Ali ba kad je rije, rije je tano o njemu o identitetu Predsjednitva. Ima neloginog da ono samo o sebi rjeava tu stvar. Medjutim, to nije ba neka greka. Sutinski moda jeste greka. Bilo bi bolje da je to bilo vani, bilo narod ili Skuptina. Preostaju ta dva rjeenja. Mi smo moda malu greku napravili onaj dan. Mogli smo odrati Skuptinu onaj dan i razrijeiti Abdia. LAZOVI: Sve smo se bili dogovorili i da se popuni Predsjednitvo na toj sjednici. Ali je SDA poslije odustalo od paketa.

BIAKI: Ja bih se malo nadovezao na diskusiju g.predsjednika Skuptine Mire Lazovia. Kad se tie prosudjivanja od toga ta moe i kako moe da se desi i SDA je vrila ta prosudjivanja. Vrila je zaista te-meljito i sebi daje za pravo da unutar muslimanskog naroda i unutar korpusa moe sagledati cjelinu stvari i cjelinu problema. Sve svoje savjete je stavila u funkciju i svi su oko toga dali svoje miljenje. Na osnovu tako usaglaenog stava, na osnovu miljenja sa terena dolo se do ovakvog prijedloga. Mi zaista, jo jednom podvlaim, visoko cijenimo g. Nijaza Durakovia i njegov doprinos, ali takodje smatramo da na kandidat u ovom momentu ima niz prednosti i na unutranjem i na medjunarodnom planu. Sa druge strane, ovo je vrlo vano i urgentno pitanje i ono ne moe trpiti dugo odlaganje iz tog razloga smo miljenja da bi bilo bolje da Predsjednitvo rijei tu stvar. Apsolutno bi to bilo bolje i poeljnije jer je ono reprezent i ono u ratnom stanju vri funkciju Skuptine. Medjutim, ukoliko ne moe u Predsjednitvu da se tvori tih famoznih 6 glasova ili ne moe da se ostvari konsenzus niti se mogu te stvari dovesti do kraja, u tom sluaju, kao izlaz iz te situacije, mi predlaemo Skuptinu neka se ponovo svi argumenti suelje i ukrste. Mada, po meni lino, za to nema vremena, jer bi stvari trebali bre dovesti do kraja. To nije toliko teko i znaajno pitanje da se ne moe prevazii. U cilju ouvanja jedinstva BiH,

15

LAZOVI: Bilo je jasno da SDA nije htjela rjeavati paket nego samo sluaj F. Abdia i popune tog upranjenog mjesta. Bio je

BIAKI: Mi smo odustali jer smo mislili nema potrebe za paketom. Ne postavlja se pitanje ova dva kandidata. SDA nikad to nije osporavala .

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

napravljen dogovor da se ide sa dva ovjeka iz hrvatske nacioalnosti. BIAKI: Koliko je bilo za to obrazloenje na samoj Skuptini, nije bila tamo jasna stvar jesu li dali ostavku, nisu li dali ostavku, nije njihov status bio razrijeen. U tom smislu je moda to bilo. IZETBEGOVI: Bilo je govora o tome za ova dva.

16

X: Poto ja ne spadam ni u kakvu stranku ni partiju ni u politiku aristrokraciju. Ja bih pokuao da kaem neto o emu smo mi razmiljali. Mi smo razgovarali o tome sa veim brojem lanova Predsjednitva. Mi smo isto tako kao Hrvatski koordinacioni odbor koji obuhvata, nemojte gledati nas kao linost ve gledajte institucije koje on zastupa, mi smo bili pred velikom dilemom -Kljui da ili ne- Vjerovatno kao to ste sad pred dilemom Irfan ili Nijaz. Mi smo stavili na papir sebi, napravili smo jednostavno jedan plan i program i rekli smo ta to mi hoemo sada, odnosno ta nae predsjednitvo sada neposredno treba da radi. Ne mislim da se upliem u dravne poslove, ali koji su to dravno-politiki potezi koje e ono morati u narednim nedjeljama i mjesecima da radi. Mi smo, naravno, odgovorili na pitanje koje je lako odgovoroti, to je pitanje traenja rjeenja za ovu dravu, a u tom traenju rjeenja za ovu dravu sigurno ima mirovni proces, a u tom mirovnom procesu, govorim sve o tom mozaiku kad kamici koji ine taj mozaik je i sprovodjenje deklaracija Izetbegovi-Tudjman i Izetbegovi-Krajinik. I redom dalje. Pokuavam skratiti svoje izlaganje. Onda smo doli do zakljuka da bi izbor Kljuia u ovom momentu, bez obzira na simpatije, bez obzira na njegov veliki doprinos pa i popularnost koju ovdje uiva, bio bi kontraproduktivan. Kontraproduktivan za predsjednitvo i za ovu dravu. Jer, mi polazimo od toga - koliko god bilo teko, koliko god bilo razloga za zaotravanje situacije, Predsjednitvo i svi oni osim Predsjednitva trebaju dati doprinos i odraditi koliko god je mogue i koliko god je to teko na smirivanju stanja. A izbor Kljuia bi sa stanovita odnosa a odnosi se, koliko god izgledalo ovog asa na to, odnosi se moraju graditi. Sarajevo-Zagreb mora na neki nain izgraditi makar snoljive odnose. Zato bih ja sad iao na to da dalje iritiram i da bacam crvenu maramu ako to ne moram. Ako moram, druga je stvar. Mi smo zato rekli - HKO nema nita protiv Kljuia kao Kljuia, kao linosti, on e vjerovatno, ako bude prilike i vremena i mogunosti i ako budemo pitani naravno za neke druge stvari, predloiti ga tamo gdje mi smatramo da to nee biti kontraproduktivno, nego da e biti upravo

PEJANOVI: Dobro, to je sad prolo. Nama e trebati dodatna konsultacija i treba nam za to vremena.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

17

AMPARA: Ovdje je pravno sve isto. Jedino mislim ako se danas pridje izboru lanova Predsjednitva hrvatske nacionalnosti, treba prvo izvriti opoziv. Da imamo i tu odluku. Dva lana. A to se tie pravne situacije, to sam vie puta rekao i pred poslanicima i inae, moe se birati sada u Predsjednitvo svaki gradjanin koga

X: Mislim da ova situacija u kojoj smo se nali nije stvar argumenata, nego je stvar dvije volje koje su se formirale. Jedna volja u vezi ...jedna u ovih 5 opozicionih stranaka. Argumente u prilog stava opozicije ne bih ponavljao, samo bih htio upozoriti na jednu stvar. Meni se ini da je ovdje ustvari sukob izmedju principa legalnosti i principa demokratije. Po pravilu tumaenja koji su sluali, legalno bi bilo birati i po jednom i po drugom -i sa stanovita lista i sa stanovita uredbi. To je legalno. Ali oba ova naela legalnosti impliciraju negdje vie negdje manje demokratskog. S naeg stanovita, ukoliko nam je stalo do ipak jednog demokratskog pristupa rjeavanja problema, dakle do uvida u bilo kakav test, onda bi bilo sasvim demokratski da se uz sve politike procjene ta bi bilo bolje za BiH itd. da se potuje ova lista. Dakle, za mene ovdje i sutra na Skuptini to e biti samo opredjeljenje. Potovanje liste koja je ve jednom prola kroz kakav-takav test, daleko je legitimnija i demokratskija. Poto se esto oko Tanje postavljaju pitanja, mi nemamo nita protiv. Kada se iscrpi lista kandidata iz reda jednog naroda, onda se predje na listu vijea gradjana. Jer je i tada funkcionirao taj test. I na kraju, povodom ovog to je predsjednik suda, koliko ja imam uvida u Ustav, zaista dozvoljava suspenziju odredjenih gradjanskih prava, ali ne moe niko suspendovati ve jednom izvrenu volju gradjana i rezultate te volje. Dakle, vi moete suspendovati sada izbore, ali je jednom ve iskazana volja gradjana kroz ove viestranake izbore. To ne moete suspendovati. S tog stajalita argumenti idu u prilog potovanja liste koja je ve bila na viestranakim izborima.

korisno i dobro. Ako smijem dvije reenice rei oko Irfana i Nijaza. Predsjednitvo mora procijeniti ta mu je sad neposredno. Ako e Izbor Irfana pomoi u smirivanju krajike situacije i slini situacija, izaberite Irfana. A ako e, bez obzira na Abdia i kategorizacije F. Abdia (mi iz poslovnog svijeta znamo Fikreta i mimo politike), ali ivjeti je i ne mislim da se u Krajini, ja kao obian ovjek, niti moe niti eli definitivno vojno taj problem rijeiti, ipak e se na kraju morati rijeiti na neki politiki nain, onda ako e biti pogodniji Durakovi za rjeenje tog problema, ja se ne bih nimalo kolebao. Bez obzira na miljenje stranaka, na miljenje Ustavnog suda. Ustavni sud je Predsjednitvu dao za pravo da moe tako da uini i mislim da bi odlazak na Skuptinu dodatno iskomplicirao stvari. Toliko.

predloe odredjene politike organizacije i bez obzira je li on bio na listama ili nije bio na listama u vrijeme neposrednih izbora. Razlog je taj to smo stavili van snage dok traje ratno stanje ustavnu odredbu o izboru lanova Predsjednitva i donijeli Uredbu sa zakonskom snagom da lana Predsjednitva bira Skuptina RBiH. Tako doslovce stoji. A ako Skuptina se ne sastane, onda Predsjednitvo ima sve ingerencije Skuptine. Prema tome, bilo bi, i ja se slaem, bolje ako moete da danas izaberete sve lanove Predsjednitva, a ako ne moe, onda Predsjednitvo ne moe stavljati Skuptinu u poloaj da se ona eka i ne moe sastati. to se tie Kljuia, ja nisam razumio ovaj prijedlog ja sam ovaj prijedlog u ovom pismu razumio da se vidi da li Kljui automatski bi mogao postati lan Predsjednitva ako je pod pritiskom dao svoju ostavku. Ja sam proitao Ustav i u lanu 50. preienog teksta doslovice pie da se svi funkcioneri mogu smjenjivati i opozivati, a svaki funkcioner ima pravo podnijeti ostavku i obrazloenje ostavke, to ne znai da obrazloenje mora podnijeti. A ostavka se samo konstatuje. E poto on nema ni svoje izjave ni nita, onda bi Kljui morao ii kao i svi drugi gradjani. GANI: Samo da pitam HKO koje kandidate predlae? X: Komia bezrezervno, a drugi traili smo i molili smo sve ovo vrijeme ... Molili smo da Komi ide odmah, a da se ostavi vremena da ne napravimo pogrean potez. A za Kljuia nismo iz razloga koji sam rekao. Nema nikakvih linih niti bilo kakvih drugih, nego smatramo da ne bi bilo produktivno. Zato nam to treba?

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

18

PEJANOVI: Bojim se da mi ovdje padamo u vodu stranakog razmiljanja. Ako bi to generalno moglo da se primijeti, onda smo svi odgovorni. To ne obavezuje ljude iz stranaka. Jer stranka ima svoj stranaki Interes i to je tako 1 tako e biti dok god postoje stranke, to se tie nas, lanova Predsjednitva, mi smo gospodo pravnici i ovlateni i zadueni zakljukom Skuptine da provedemo izbor. Po ratnim propisima Predsjednitvo vri funkciju kad se Skuptina ne moe sastati i u ovom sluaju kad ga Skuptina ovlasti. I prenoenje nae nespremnosti da neto odluimo saglasno na Skuptinu, nije rjeenje za koje treba posegnuti jo uvijek. Ne iskljuujem ga kao neto to moe doi na red, ali mislim da za njim ne treba posezati. Kad kaem stranaki, mislim da ovdje ispada da mi branimo ovjeka iz jedne grupacije stranaka, a drugi opet brane drugog ovjeka. Mislim da to moramo nadii. Malo me udi da se politiki ne izjanjavaju ovdje lanovi Predsjednitva svi. Mi se moramo svi izjasniti gospodo zato za neto jesmo, zato za neto nismo. Mi moramo imati u vidu dravni interes. Ja lino vam moram rei da sam bio svjestan da

19

PEJANOVI: Vodim i ja rauna o stavovima SDA kad se poklapaju sa optim interesima za koje sam ovdje odgovoran u Predsjednitvu. A upravo je sad vrijeme, to je govorio Lazovi, kad ne samo treba vee jedinstvo i u nacionalnom korpusu muslimanskom, nego uopte nam treba vee politiko jedinstvo i politika snaga. I mislim tu politiku snagu u rezultatima izborne volje gradjana Bosne i Hercegovine i svih naroda BiH i u linoj snazi linosti kakav je Nijaz, mi imamo sve argumente da iza toga stanemo svi zajedno i da se niko ne ljuti. I u medjunarodnoj javnosti to ima veu specifinu teinu i u naoj domaoj javnosti. Ja teko mogu kazati sada koliko bi mogao izbor Nijazov biti u pragmatinom smislu unosniji za rjeenje konflikta u zapadnoj Krajini, a koliko izbor g. Ljubjankia. Ali prije toga da kaem, gospodo, mi smo krivi najvie za situaciju u Krajini. Ne moemo to trpati samo Fikretu. On je bio i ostao ono krajiko tvrdoglavo stvorenje itd. Ali mi ne moemo sebe osloboditi te odgovornosti. Mislim da u traenju, u poveavanju nae odgovornosti, u stvaranju pretpostavke za tu odgovornost mislim da nam Nijazov izbor u nekim nijansama moe vie pomoi nego izbor Ljubjankia. Zato, gospodo, ja predlaem da ukrstimo sve argumente i da pretegne ono to je u interesu multinacionalne BiH i odbrane ideje BiH. A naa, ipak temelj nae vlasti je u izbornim rezultatima koji su bili prole godine. To svijet potuje. I pre-

u izvjesnom pravim greku, ali sam isto tako vodio rauna o interesu drave tada kada je nastala kriza sa HDZ. I tada bi mi gospodo, i nemojte da upotrebljavam taj argument vie, i tada bi mi birali sa liste, dali prednost listi, da smo takvog kandidata dalje na listi imali. Mislim na srpski nacionalni korpus. Poznato je da takvih kandidata na listi vie nije bilo. Bio je jedan ovjek koji nije bio u Sarajevu i nije bio dokuiv. Bio je izvan naih teritorija. Onda smo se odluili na to to smo se odluili i uzeli ovjeka koji ima izbornu volju poslaniku. To nije bio sluaj sa stranom u hrvatskom korpusu. I mislim da o tome nismi gledajui generalno interese BIH, pogrijeili. Sad nam se to upisuje kao mali argument zato ne bismo to isto sad uradili. Gospodo, mi bi to sad isto glasali kad ne bi na listi bilo ljudi koji su proli narodnu volju. A drugo, Nijaz je ovjek koji ima poslije Izetbegovia i Abdia, ne znam samo kako je kod Gania, ali Gani je bio kao Jugosloven, najvie glasova u BiH. I to povjerenje Nijaz je sauvao. Ja se izvinjavam, time ni malo ne umanjujem povjerenje koje ima g. Ljubjanki i u Stranci, i u regiji i u narodu. To povjerenje nama sada treba u borbi. Dvije ideje gradjanska prava ljudi i multinacionalnu BiH. Zato? Zato to smo mi na toj listi birani od svih ljudi i mislim da mi u to ne bi trebali ubjedjivati nae kolege u Predsjednitvu koji moraju neto vie da vode rauna o stavovima SDA.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

20

PEJANOVI: Molim polemiku. Mislim da je ispala mala neopreznost to moe biti moje krivo zakljuivanje poslije diskusije g. Biakia. Mislim da Nijazov izbor ili bilo iji izbor ne smije da se dovodi u vezu s tim da li bi time ojaale pozicije F. Abdia. One

BIAKI: Mislim da treba jo neke argumente iznijeti poslije svega ovoga. Apsolutno se ne slaem sa procjenama da se ovdje nameu dvije politike volje. SDA mislim da sa SDP ima jedinstvenu politiku volju i da tu uopte nema nekakvih razlika. A medjutim, ta bi znailo u ovom momentu da na mjesto g. Fikreta Abdia bude izabran bilo ko iz Sarajeva. Kod naih krajinika bi to znailo kao davanje prava Fikretu Abdiu. I mi bi njegove pozicije tamo dobrano pojaali. A mi tamo na djelu imamo oruanu pobunu koja iza sebe ima vee krvoprolie i kada cijenimo te momente,onda moramo s tim raunati. Mi tamo imamo rat. Kako e on biti rijeen - da li politikim ili vojnim putem, to je jo veliko pitanje. Dakle, meni je ao to ovdje g. Filipovi ne prisustvuje, on bi mogao opisati taj osjeaj i opredjeljenje Krajinika kao jednog posebnog, da kaem, sloja ljudi koji je uvijek imao te svoje istaknute predstavnike za kojim je iao. To je kroz istoriju evidentno. A takodje i u II svjetskom ratu jasno iskazano. U ovom momentu name-tanje bilo kojeg kandidata i neuvaavanje politike volje da je njihov predstavnik bio lan Predsjeditva, a on je to bio do sada, imalo bi vrlo tetne posljedice na terenu. Sa druge strane, g. Irfan Ljubjanki je s svojim dosadanjim radom dokazao tamo da je za demokratski nain rjeavanja svih problema. Ostvario je vanredno dobru saradnju sa svim zajednicama etnikim koje postoje na tom podruju, stvorio je osnove za oruanu odbranu toga podruja koje je izdvojeno od matice. To je jedan korpus-separatum, jedan poseban dio. On je sad takav kakav jeste, faktiki na terenu. Ne volim govoriti o faktikom stanju, ali nemojte ni da ga zaboravljamo. On je i geografski potpuno odvojen od ostalog dijela slobodne BiH. Ako mi ne budemo uvaavali specifine interese sa tog podruja, to e biti smatrano kao dizanje ruku od tog podruja. Ja bih molio da se ovi argumenti cijene. U svim kontaktima i u diskusijama ljudi su mi dobrano ukazivali na ove injenice i na ove faktore. I mislim da ne bi mi insistirali da se ovdje nadmudrujemo sa SDP po ovom pitanju. Apsolutno nam to nije cilj nego nam je procjena, a ono je dobro izanalizirana, jer smo imali dosta vremena do sada, nismo ovu stvar brzo rijeili kao to je trebalo, dala za pravo da istrajemo i da smatramo da je svako drugo rjeenje pogreno. A vrijeme e suditi kakve su odluke bile u ovom momentu.

vashodno to potuje. Mislim da se mi moemo pribliiti i nai rjeenje ovdje koje bi ilo u korist potovanja volje izbornih rezultata.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

21

IZETBEGOVI: Nije rekao da bi izbor, jer bi to bilo loe da se uje, da bi izbor Nijazov neproduktivno djelovao. Nego obrnuto, neizbor Irfana koji je kandidovan kao Krajinik, njegovo iskljuivanje u korist Nijaza po njegovom miljenju bi politiki bilo neproduktivno. Je li to tako ili nije? Poto moram svaki put da kaem da politika nije matematika, ne moemo da saberemo. Jedino moemo da kaemo - hajde, da vidimo ta vie ljudi misli. Zato se glasanje vri. Nisu to nadglasavanja, nego je pretpostavka ovo da e, da je neto mudrije jer ne moemo da sraunamo. Nema glasanja od toga da je 2x2=4. Tu nema glasa niti ima potrebe. U politici vi ne moete procijeniti, evo sad ti kae dravni interes. On smatra da je dravni interes obrnuto, ba to. Ne kae on molim vas mi stranaki hoemo da proguramo, nego dravni. Vi isto tako ne kaete stranaki nego dravni. Prema tome, kad je rije o dravnom interesu, pa se ne moemo sloiti ta je dravni interes, onda jedino preostaje da u jednom tijelu gdje sjedi 20 ljudi da kaemo - hajde, ta ko misli ta je dravni interes. Koliko ljudi misli da jeste, a koliko da nije. Pa ako je 12:8 ljudi kau - to je onda, znai, pametnije. Zato se vri glasanje. Kao da je sad sukob dravnog i stranakog interesa. Nije to. Nego ili stranakog i stranakog, to moe vrlo lako da bude, ili dva shvatanja dravnog interesa ovdje. Ako je stranakog i stranakog, opet treba da se glasa. Glasanje nije sramota. Na svijetu se svugdje glasa i svakodnevno se glasa i donose se odluke esto vrlo tijesnom veinom. 52:48 kao na koarkakoj utakmici. to je sramo-

PEJANOVI: U pravu ste oko Vlade. Medjutim, Predsjednitvo je sastavljeno bez regionalnog kriterija i bez ovog kriterija nacije. To je svih gradjana, svih naroda. Samo je obezbijedjeno da bude iz svakog naroda jedno.

IZETBEGOVI: Ja koliko sam razumio Biakia da neizbor Irfana bi pojaao, a ne izbor ovog ovjeka. Nego njegov neizbor. Odnosno naputanje krajine. Oni su poruivali ovih dana da ih i kod sastava Vlade sluajno ne zaboravimo, da tu ima prigovora itd. Oni gledaju to. Jer Fikretov je jedan jak argument koji je ovih dana ...branei taj svoj postupak kako je Sarajevo njega, Sarajevo se nije brinulo, nema ni jednog ministra, itd. Oni tamo sastavljaju vlade, ambasadore alju, itd. Oni su rekli da se u tom pravcu ne bi trebali zaboraviti. A sad, kad je ve kandidatura jednog krajinika stavljena tamo, moda ne bi bilo ba produktivno da se zaobidje.

su takve kakve jesu i mi se s njima moramo svi boriti. I svi pojedinano i svom snagom svih organa. Prema tome, vodite rauna da ne bi moglo da stoji da bi Nijazov izbor ojaao pozicije F. Abdia. Molim vas, o tome morate voditi rauna.

LJUJI: Ja bih ovdje pola prvo od ove injenice da su izbori bili i postojali, to znai bila je izraena volja gradjana BiH. Prema tome, anulirati te rezultate izbora je po meni veoma opasno i povlai za sobom veliku odgovornost. Bez obzira na politike interese. Ako su politiki interesi, ja bih radje pristala na presedan da biram ljude koji nisu stranaki opredijeljeni i koji nisu uestvovali... Ali praviti presedan bilo koje vrste - ako se napravi, samo upozoravam, treba biti debelo obrazloen, treba iza njega stajati i redi tom istom narodu da se ne potuje vie njegova volja. A ja to, kao lan Predsjednitva, niukom sluaju ne bih mogla. Eto, toliko. 22

ta glasati. To je na demokratiji zasnovano. Zato se izvri prije toga jedna rasprava da se dobro informiemo, da procijenimo argumente i da onda glasamo za neto. Samo ne vidim do sada nita nije pametnije od toga izmiljeno da se u politikim pitanjima, ako se ve" ljudi ne mogu sloiti, onda kau hajde da vidimo za ta je veina ljudi. Pa se pretpostavlja da je ono pametnije. Pretpostavka je tu. Ne mora da bude uvijek sluajno. Zato se rasprava vodi da se iznesu neki argumenti koji nisu izneseni i da se malo razmisli o tome. Ja sam ovdje procijenio da mi ovdje nemamo saglasnosti u pogledu izbora ova dva ovjeka. Kljuia i Komia. Mi emo trebati razmotriti pitanje Kljuia. Ne bih Kljuia izbacio zato to se on moda ne bi svidio Zagrebu. Pravo da vam kaem to se tie Zagreba nikakvi hateri me vie ne veu. Pogotovo nakon zadnjih dogadjaja. Mi emo trebati ovdje vidjeti da bude hrvatski korpus, ne bi trebalo da zaobidjemo taj korpus. Ovaj put imamo jedino koordinaciono tijelo koje nam je na raspolaganju da kae raspoloenje hrvatskog korpusa. A ta e o tome Zagreb misliti? Neka misli ta hoe. To u ja javno kazati prvom prilikom kad izadjem pred novinare. Mi smo inili sve i sve, malo i previe, da to nemamo problema. Hoe Akmadia, hoe Raia, hoe ambasadorska mjesta - evo sve. ta god ne bi li izbjegli sukob. Medjutim, oni idu dalje i dalje. Prema tome, ne smatram da smo vie obavezni. A treba da gledamo ta misli hrvatski korpus u BiH. To treba da gledamo. A Bogami ta misli Zagreb? Zagreb vodi svoje poslove i svoje interese goni. Medjutim, ovdje imamo, to moramo da uvaimo, izvjesne rezerve hrvatskog koordinacionog tijela. Izvinjavam se g. Nevjestiu, kako je taan naziv: Hrvatski koordinacioni odbor. Imamo rezervu HKO u odnosu na izbor Kljuia. Mi to moramo. Imamo stav Ustavnog suda da nema automatike - da je mandat potroen i da se ne bi mogao mandat obnoviti. Treba ga rijeiti kao i sve druge sluajeve. To znai neki predlog iza koga bi neko stao, zatim glasanje u Predsjednitvu ili na Skuptini. Toje procedura koja se mora upotrijebiti ovdje.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Trebalo bi proitati ta je volja naroda bila onda i ta je danas. Mi znamo dobro, ako se vratimo u ono vrijeme, da je narod, da su stranke dobile odredjen pristanak ili nepristanak naroda i bilo koga da ste stavili iza te stranke, bio bi izigran. Nisu to bile linosti, nego stranke. Tako da bi SDA mogla da kae ako je rije o volji naroda, da je tu bila volja naroda. Ta stranka je dobila neuporedivo najvei broj glasova kad je rije o muslimanskom korpusu iji sad predstavnik ovdje radi. Tako da bi se moglo i na taj nain razmiljati odnosno dokazivati, ta je bila volja, taje danas volja naroda dosta je neizvjesno. Ali ako se vraamo na 1989. godinu, onda SDA moe da brani stav da su tamo svi ljudi izabrani zato to su bili u toj stranci i ma ko da je bio, bio bi izabran. Neko ko nije bio van toga ne bi bio izabran. LAZOVI: ...kandidati muslimanske, hrvatske i srpske nacionalnosti birani su i od drugih ljudi, od druge nacije. Jer i Srbi su glasali za Vas, Abdia, Hrvati isto tako. Jer ne bi se moglo desiti da F. Boras pobijedi u Drvaru gdje ima 98% Srba ili Ivo Komi ili neko drugi. Sve su to otvorena pitanja.

23

PEJANOVI: I pogledajte koliko je SDP dao kadrova i ljudi za odbranu zemlje. Koliko je izginulo tih ljudi. I hou da kaem da jako uvaavam g. Biakcia i kao aktivistu i kao ovjeka, da nije mudro to se iz Stranke uju glasovi koji su se uli ovdje od poslanika iz te Stranke da e ovo biti prevlast ... Nema mjesta takvoj tvrdnji, niti takvoj bojazni. 13. marta one godine kad je poeo rat, upravo su ovih pet parlamentarnih partija stali zajedno sa onim ko je htio da se bori za multinacionalnu i cjelovitu Bosnu. A to je bio i SDA sa nama. I tu se nije gledalo nacionalno, gledalo se politiki. Tu se nije gledalo pragmatiko, nego strategijski. I da znate da je u tome ogroman udio imao upravo lino g. Durakovi. Sve se to mora imati u vidu. Mi ovdje ne navijamo za niti protiv linosti, nego vagamo ta znai.

IZETBEGOVI: Upravo se SDA poziva na rezultate izbora. Samo zavisno koju rubriku pogleda.

PEJANOVI: Dobili su povjerenje naroda kao povjerenje koje je dato od sviju i dobili su kao individue iz odredjene stranke. Mislim da je Nijaz trei ovjek iz muslimanske nacije bez obzira koje su stranke predlagale. Predlagalo je 11 stranaka. I trebate to imati u vidu. Da je Nijaz trei po broju glasova iako se zna kako su tada ili glasovi - prema novoformiranim partijama, ali je trei. Imao je opte povjerenje u svim narodima. Moglo bi se razmiljati i ovako: moe li se upisati minus SDA to je njegov kandidat ovako se ponaa. A Nijaz, kako se ponaa u ovom ratu? Sve je rastegljivo. A nije rastegljivo rezultati izbora.

24

IZETBEGOVI: Kad bih vagao praktiki zasluge, ja bih Irfana. Kad bi glasao zasluge to se tie izravne, praktine, konkretne doprinose borbi. Irfan je organizovao otpor ovaj gore, nije Fikret organizovao. Vi svi znate da je bio sa nama ovdje do 5.septembra. Ono to je bilo otpora i to je odbranjeno, to je u tih i mjeseca dana i poslije toga stabilizirao se gore front. Gore je bio Irfan do prije mjesec dana. Direktno organizator otpora dore, organizator izgradnje provizornog aerodroma gore, aviona koji su dolazili tamo, oruja koje je dolazilo tamo itd. Direktne borbe na jednom frontu. A to se tie same SDA i uea, SDA je imao najvie heroja i najvie bjegunaca, jer je bio najvea stranka i naravno znaju se ti bjegunci. Ima najvie heroja, ima najvii broj poginulih ljudi. Svi su pozatvarani u Mostaru, Zavidoviima, gdje god je bio drugi okupator, SDA je prvi na udaru bio. U Bijeljini su svi pobijeni. Ona borba gore koja se vodila u Bratuncu i Zvorniku, to je vodila SDA. Naravno, bilo je i bjegunaca jer je bila velika stranka. Bilo je unutra svakojakih ljudi. Zna se za onih 15 bjegunaca, a ne zna se za hiljadu ljudi koji su poginuli i koji su u zatvorima u Mostaru, apljini i kojekuda. Tako da emo jednog dana svoditi raune kada malo propaganda popusti pa e se tano vidjeti ta je ko uradio, koliko je ko dao, gdje su ljudi bili, itd. Onda emo doi do realnijih procjena oko toga kakvi su doprinosi pojedinih ljudi bili. Sad trenutno ovdje ima jako mnogo propagande. Ponekad zamjeram ovim svojim istomiljenicima SDA to se ne brane vie, to ee ne odgovaraju. Stalno se pominje nekih 5-6 imena koji su pobjegli iz SDA - engi i ne znam ko jo. Dobro, da ne otvaramo sad raspravu o toj stvari. Prema tome, kad je rije o doprinosu i borbi Irfanov doprinos je bez daljnjeg ogroman. Ali dogodilo se kasnije neto udno to se moe i ovdje danas desiti. Narod je udan. Stabilnija drutva imaju takvo kolebanje javnog miljenja, da imate u roku od 5 dana - Klintonova popularnost stalno pravi te sinsuide. Zavisno od toga da li im se svidja mijeanje u Karibima ili ne. Pogine 12 ljudi u Somaliji, on odmah izgubi 28-30 poena na popularnosti pa se ponovo vrati, itd. I ovdje kod nas, im je malo rat bio prestao jedno mjesec-dva dana, ovdje je veliko kolebanje raspoloenja kod naroda. I to ponekad paradoksalno - potpuno u suprotnom pravcu ide. Onda ljudi misle i imaju vremena da proitaju novine itd. pa su pod uticajem medija. Pa ako vas tih dana mediji napadaju, onda ste obrali bostan. Kad ide na vodu, mislio sam, da me svijet mrzi. Tada sam sve ljude zaustavljao, oni su zaustavljali se i pozdravljali me. Pitam da li me sad pozdravljaju? Dogodila se stvar u Krajini tako da, dok je trajala borba bili su popularni gore. Kad se to stabiliziralo, doao Abdi i francuski bataljon i uvezao hranu. Ovi se ljudi nisu brinuli za hranu. Onda je Abdieva popularnost porasla. Sad, ne treba im vie ovaj

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

to vodi rat, jer za njih je rat ko prestao. Abdi je to rijeio gore i dobio je neke simpatije, naravno. Dobio je simpatije dosta ljudi to je rekao nema vie rata, hajmo da konano rijeimo. Za vrijeme Irfana bila je prilina nestaica, bilo je vie metaka i puaka i ovoga i onoga, a manje brana i eera. Abdi je to rijeio. Znao je ovjek da rijei, on je ovjek trgovac pa je znao kako se to radi. Ovi drugi nisu znali. Medjutim, jednog dana svee se rauni, ohladie se malo glave, procjene e biti malo realnije. Sve je to neka remi pozicija izmedju njih dvojice. Nama ne preostaje nita drugo nego tu stvar prepustiti nekom irem tijelu da procijeni ta bi se trebalo uraditi. NEVJESTI: Ne znam, ali moda bi se problem mogao rijeiti. Nije moje da to govorim, ali poto nee niko drugi da govorim, Ljubjanki ef Vlade takodje je sastavni dio ovog tijela. Vrlo visoka funkcija. Moda i sloenija i tea nego to je lana Predsjednitva, izvinjavam se. Krajina zadovoljna, on je mlad ovjek, poletan, ostavlja dojam u javnosti. Ja ga nikad vidio nisam sem na TV. Dobie popularnost, Krajina e biti zadovoljna. Predsjednitvo popunjeno. Uostalom, ja nisam politiar. Moramo voditi rauna o svemu tome. Zato ne bi napravili kompromis. Cijeli ivot je kompromis. Obino su stari politiari govorili da je to truli kompromis. Zavisi ta se eli, nema trulog. Izvinjavam se. IZETBEGOVI: Sve je kompromis osim smrti. Ili jedno ili drugo. Hoemo li prei na ovo?

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

25

LAZOVI: Da se ne igramo mia i make. Stranka SDA je istakla svog kandidata i za Predsjednitvo i za mandatara. Ako stranka SDA misli da uzme i jedno i drugo, tu e biti nepremostiv problem. G. Tvrtko Nevjesti je pogodio neke moje misli, samo to ja nisam htio isticati ime Ljubjankia za mandatara Vlade, nego da to pripadne SDA. Neka ona odredi mandatara. To je taj kompromis koji je jedino mogu to se ti-e mene lino za koji bih ja bio spreman. Ako misli SDA uzeti i jedno i drugo, onda tu nema rjeenja. Moram misliti i o svojoj nekoj linoj poziciji i nekom linom pragu dokle ja mogu ii. Strpio sam do sada sve kritike da sam rezervni Srbin i da sam va ovjek itd. Ja sam ostao u borbi za ideju za BiH. Ako se ta BiH nee ouvati kroz legitimitet i jaanje njegove pozicije, onda moram ja izvui za sebe neke pouke. Prema tome, predlaem da se popuni Predsjednitvo sa ljudima koji su bili na listi, to su Komi, dajem prednost Kljuiu i Durakoviu da stranka SDA uzme mjesto mandatara i da se nadje za Ljubjankia protiv kojeg nema nita. Ili mjesto u diplomatiji ili potpredsjednika Vlade. To su kljunije pozicije nego to je lan Predsjednitva i za Krajinu i za samog Ljubjankia.

BIAI: Trebalo bi samo kratko odgovoriti na nekoliko predloga koji su izneseni. U svakom sluaju treba odgovoriti, to se tie Irfana po stranakim procjenama on ne moe vriti funkciju mandatara Vlade. Prvo, mada je Vlada bolesna, ali ljekar na elu takvog tijela, po naim procjenama, ne moe doi u obzir i ne moemo to prihvatiti. Moda bi mogao obnaati funkciju pojedinog ministarstva u Vladi. A to se tie kandidature za mandatara Vlade, mi smo jasno rekli i istakli svoga kandidata. Mi moemo sueliti ta miljenja sa odgovarajuim kandidatom opozicije ko nudi bolji program, ko nudi bolji tim, ko nudi bolje ta neka se izabere. Ali ad-hoc davati to nekome kad je na kandidat obrazloio i obznanio svoj koncept prvi hrabro i javno i u novinama i svemu tome i rekao ta eli i kako eli, dok ne ujemo drugi takav program, ne moemo oko toga. Mislim da to nije kompromis. Neka mandatar bude izabran na ovakvom jednom skupu gdje e obojica izloiti programe, obavezati se i preuzeti brze i hitne mjere koje e dati neki rezultat. Jer je ovo vrijeme dogorilo do nokata. LAZOVI: To je stranaki dogovor. Ako toga ne bude pitanje se uopte nee moi rijeiti. Budite uvjereni da ni Ivo Komi nee sjediti u Predsjednitvu ukoliko se ustroji potpuna jednonacionalna vlast u smislu uzimanja i jednog mjesta i drugog od strane SDA. Ne jedno nacionalna vlat nego ove dvije kljune pozicije, lan Predsjednitva i mandatar. Budite uvjereni da ni Ivo Komi nee sjediti. To su stvari o kojima moramo otvoreno razgovarati.I dogovoriti se. Ako srao na istim pozicijama odbrane BIH zato se ne dogovoriti. Ne moe niko nikom naturiti volju u ovom momentu. X: Samo nije jasna ta matematika kakva jednonacionalna vlast.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

LAZOVI: Pogreno sam se izrazio, mislim stranaka. I da bude lan Predsjednitva SDA i mandatar SDA. BIAKI: U tom sluaju stranka bi imala u Predsjednitvu samo 4 lana. To je jo uvijek manje od polovine. U tom, najgorem sluaju. Ne mislim najgorem, nego za taj stranaki.

26

PEJANOVI: Ja sam ve apelovao da se stranaki ne dijelimo i da ne pravimo stranae...bar ne ovako na Predsjednitvu. Ono mora da se izdigne. Nisam za to da se ovo prenosi Skuptini. Zato sam da se napravi tajm-aut, obavi jo konsultacija. Ja prije svega trebam tu konsultaciju u 5 partija obaviti pa emo onda odluiti. IZETBEGOVI: Jeste li zato da se odloi onda i rjeavanje pitanja Komia?

IZETBEGOVI: Postavio bih pitanje. Ko je za to da se Komi izabere za lana Predsjednitva BiH. PEJANOVI: Nismo se razumjeli.

PEJANOVI: Ja sam da se da tajm-aut da se obave konsultacije ako ne moemo u paketu odluiti.

IZETBEGOVI: Mislim da bi glasanje ovdje bilo suvino. Moja procjena da nemamo 6 glasova ni za jednog ni za drugog kandidata. Bez toga nema izbora. Imamo podijeljeno Predsjednitvo u tom pogledu. Ako hoete moemo to provjeriti. Da vidimo prvo rjeavanje. Hoemo li ii pa jednog po jednog ovjeka ili emo prvo na izbor Komla kao nespornog ovjeka?

EFENDI HADO: Prije svega g. Komi apsolutno nije sporan. Moje miljenje da bi mi trebali na ovoj sjednici izabrati g. Komia i imamo jednog lana Predsjednitva vie u svakoj soluciji - to se tie, uvaio bih miljenje gospodina da se njima da jedno vrijeme koje bi njima dozvolilo da predloe kandidata iz hrvatske nacionalnosti, a to se tie g. Durakovia i Ljubjankia, oito ovdje e se morati glasanjem to rijeiti. Vidim i jedni i drugi su sa razlozima i jednim i drugim. Medjutim, ja bih se pridruio onima koji razmiljaju da je g. Ljubjanki bez obzira, ovdje ne gledam ko je iz koje stranke, ali da je zaista dao jedan ogroman doprinos, potporu i ovoj borbi koja se vodila u proteklom periodu. Lino znam i dosta sam saradjivao s njim dok se moglo i znam da je dao ogroman doprinos i u pripremama i konsolidovanju stranke, prije svega, koja je prva ustvari i pruila otpor, koji je kasnije kao pokret nastavio dalji rad i na takvom jednom osjetljivom podruju zaustavio agresora na tom podruju. Tako da se ne moe osporiti Ljubjankiev ogroman doprinos i smatram da je jedan od desetak ljudi koji je dao takav doprinos. Zato bih, to se mene tie, uvijek se prije opredijelio za Ljubjankia nego za Durakovia po tom osnovu. Mada ima i druge kvalitete. A ovo to se obrazlae da je on s tog podruja krajine gdje je bio i djelovao Fikret Abdi. Mislim da to ima i jednu teinu da upravo one zdrave snage, koje su uz Ljubjankia moraju doi do izraaja, jer upravo mi svi sad kaemo da ovo to je napravio Fikret nije dobro i da je pokuao da napravi neto to moe da nas kota mnogo, a mislim daje upravo Ljubjankia i gurao u kraj da bi napravio ovo to je napravio. Stoga, bio bijako podran od tog gradjanstva koje se gore nalazi. Lino mislim da ima i veliku popularnost u gradjanima BiH u cjelini. Toliko.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

27

IZETBEGOVI: Ja u odmah staviti. Ako nemadne veine ide dalje.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

PEJANOVI: Ja sam predlagao da iznesete taj prijedlog. I mi imamo zahtjev da se u paketu rijei. Poto nije moglo, traimo konsultaciju do ujutru pa emo odluivati sutra.

LAZOVI: Mislim da bi trebalo...sutra sjednici Predsjednitva samo oko ovog pitanja. Moramo imati strpljenja i elje da se ovo rijei. Da se izvre jo dodatne konsultacije i da predstavnici SDA sjednu sa predstavnicima SDP i da se stvari prije konanog glasanja dogovore.

PEJANOVI: Nismo se razumjeli, predsjednie.

IZETBEGOVI: Koliko vas trai? Vas troje traite to. Prema tome, nema odluke. U tom sluaju nemamo drugog izbora. Dakle, odluka se odlae. Da vidimo kako emo rjeavati stvari? Ima li prijedlog? Jedini je put da ide na Skuptinu, ne vidim drugog naina. Imate li neki drugi prijedlog? GANI: Za slijedeu sjednicu Predsjednitva, ako se u medjuvremenu izvre te konsultacije, i da hrvatski korpus da kandidata, odnosno svoje prijedloge. Tako da kad se ponovo nadjemo da znamo ko je sve u opticaju. Da ne zakazujemo jo jednu posebnu sjednicu Predsjednitva. Ako je to sutra u 12 da vidimo sutra ko je jo pored Kljuia i Komia u opticaju. IZETBEGOVI: Ima jedan novi problem. Ako se nee potovati izborna procedura, onda ja mogu shvatiti da HKO ima svoje kandidate. Dozvolite da e hrvatske kandidate imati i stranka SDP . Ako se odluimo za taj princip. Mi ne dajemo iskljuivo pravo ni Hrvatima ni HKO da predlau iskljuivo samo svoje kandidate. PEJANOVI: Mi emo iznijeti prijedlog sutra poslije konsultacija.

PEJANOVT: Mi emo sutra poslijepodne obaviti konsultacije i imaemo prijedlog ovih 5 partija. IZETBEGOVI: Nemojte ih zvati opozicione.

28

IZETBEGOVI: ta god nije u redu, oni su opozicione partije. Sve to god je u redu, zajedno smo odbranili BIH i zajedno snosimo odgovornost za greke koje tu postoje. Mislim da je donesen razuman zakon. Ta odluka moe da ide u korist SDA jer je tamo veina. Ali jedino rjeenje je tu.

PEJANOVI: Ja ih ne zovem od 13. marta one godine kad je poeo rat.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

29

IZETBEGOVI: Imaemo to u vidu kod glasanja. Neto to moemo da uradimo, normalno bi ovo ilo direktno na Skuptinu jer je takav propis. Medjutim, mi moemo uraditi i uiniti jo jedan ustupak da se sutra ponovo nadjemo popodne u 17 sati, ako hoete, da se o ovom pitanju dogovorimo.Tada bi konano morali da odluimo ta da radimo. Zna se kako ide po zakonu - ide Skuptini. Tu nema drugog izbora ako se u medjuvremenu ne usaglasimo ovdje da neto drugo uradimo. Lino ne vidim nikakvog rjeenja, ali moemo 24 sata odloiti odluku. Dakle, sutra u 17 sati. Molio bih da dodjete sa konkretnim prijedlozima. Ako ne bude nikakvih predloga, ovo e ii na Skuptinu. Dobro. Prema tome, idemo na taku 4. Taka 1, 2. i 3. se smatra ovim zakljuenom. Mi emo se zahvaliti ovim gostima. Mada ne znam da li bi bilo korisno da ostanu kod take 4. Ostanite kod take 4. dok ne rijeimo pitanje mandatara. Ovdje je bio jedan prijedlog kako bi se mandatar rijeio. Ako hoete da usvojimo taj metod pa da se onda stranke odrede, ne stranke, mislim da bi najbolje bilo da budu 2 eventualno 3 kandidata i da idu neku vrstu sasluanja, razgovora jednog ireg. Ovdje je predloen ovakav metod. Da se to izvri u dvije sjednice. Prva, na kojoj se ne bi odluka donosila nego bi se sasluali kandidati, predstavili bi se kandidati. Uglavnom po 4 pitanja. Ko je, neka kae biografiju, drugo neka kae kako zamilja konstrukciju vlade koliko bi ministara mislio da treba, jer ovdje postoji rairena ideja da treba Vladu malo suziti, ne treba da je prevelika od 20 ministara, trea stvar - kakav tim on vodi, koji bi tim ponudio i konano kakav program nudi. Najkrae. Ne generalni program nego ta kae za ovih 6 mjeseci koji nas ekaju do aprila, ta on moe ovom narodu ponuditi. Dakle, to bi bilo izlaganje pred jednim tijelom sastavljenim od predstavnika privrednog savjeta vlade, pravnog savjeta vlade - 45 predstavnika. Bilo je govora o tome da ovaj koordinator humanitarac da bude tu prisutan. Zamolio sam Gania da sastavi jedan takav tim. Ovi bi kandidati bili izloeni poslije toga pitanji-

PEJANOVI; Ja bih molio da ujem argumente SDA. to se tie odnosa kandidata - oba kandidata, neovisno od rezultata izbora, zasluuju povjerenje. Mi sa potovanjem rezultata izborne volje gradjana za g. Durakovia i sa onim to nas oekuje u medjunarodnoj i naoj javnosti, dobijamo vie. To je nae miljenje. I drugi argument, g. predsjednie, on je rezerviran kao odgovor g. Hadi i svima koji su ovdje izvlaili argumente regionalnog uspjeha i regionalnih zasluga. Mi moramo globalno misliti, a lokalno regionalno djelovati. Fikret nije htio da globalno misli i evo gdje nas je doveo. Molim vas. Predsjednitvo je globalni, odgovorni ef drave. Jednako je odgovoran i za Kalesiju i za Mostar, i vodite o tome rauna. I ja sam zbog toga iznosio argumente line da u Nijazovom izboru imamo malo vie dobitka. Hvala vam.

ma kako misli ovo uraditi, kako misli ono rijeiti, itd. Pa emo na osnovu toga moi da procijenimo, imajui u vidu njegov tim, njegove odgovore koje bi on tu dao, da vidimo. Zaista bi trebali, ako moemo, tad zaboraviti neke stranake interese da kaemo ovo je zaista ubjedljiviji kandidat. Kako god se zove i iz koje je god strane neka on tu Vladu povede. Ako hoete taj metod, to moemo da organiziramo. Ako hoete, moemo ii na glasanje u Predsjednitvu. Ali i tada ostaje sporno da li smo izabrali pravog ovjeka. Jer vi moete inati nekog profesora fakulteta koji moe imati ogromno znanje da se u Vladi apsolutno nita ne razumije. Nama treba neki ovjek koji bi ovo radio. Dakle, da iz tih pitanja polako, ja znam koja u pitanja ovjeku postaviti, ali to drim u tajnosti. Pitau ga neke stvari. Ako hoete, moe se taj dio sjednice i snimati za javnost. Neka javnost zna s kim ima posla. Nakon toga, mi se zahvaljujemo ostalim ljudima, ostaje samo Predsjednitvo i kae - ovome povjeravamo mandat. A ve bi tada bio i njegov tim poznat. Trebao bi taj ovjek da kae je li razgovarao sa svim tim ljudima koje hoe. Jesu li oni spremni da uestvuju da rade s njim. Ako jeste, imamo odmah i Vladu uglavnom gotovu. Hoemo li da tako postupimo? Ako hoete to moemo sutra isto tako rijeiti konano u okviru ovih razgovora, ako smatrate za potrebnim da se konano ta odluka donese? LAZOVI: Moemo veeras donijeti da usvajamo ovaj princip. IZETBEGOVI: A da se sutra kandidati kau.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

LAZOVI: Mislim da je klju prvo popuniti Predsjednitvo, a to emo lako. IZETBEGOVI: A ako ga ne popunimo? Zajedniki razgovor. SILAJDI: Izlaganje g. Silajdia se ne uje.

PEJANOVI: Ne uje se. . i ako Skuptina prihvati program i sastav kabineta, proao je.

PEJANOVI: Da se mi oko isticanja ljudi koji nude program ne bi trebali dijeliti ni ovako ni onako, nego da omoguimo da vie kandidata tako nastupi. Ne samo 2-3 da mi moemo neovisno od partije ovdje, kao Predsjednitvo, negirati nekog ovjeka. Moemo i na to ii. 30

IZETBEGOVI: Pitanje je mandatara. On e kasnije ponuditi proceduru, svoj program. On sutra predstavljajui sebe kae - ovo mi je tim ovo mi je program.

IZETBEGOVI: Moemo uvijek izabrati komplikovanije rjeenje. Moemo 2 kandidata, bie tee ako ih bude vie. To je iskljuivo prezentiranje programa. Mi smo prilino usko tijelo. Neka bude to tim ljudi koji znaju postaviti prava pitanja. I konano da vidimo teinu kandidata. Ovo su neka mala imitiranja s obzirom da se Skuptina ne moe sastati. Trebamo nadoknaditi nemogunost instrumenta vlasti, Instrumenta procedure. Da to nadoknadimo na jedan najbolji nain, jedan dobar nain da to bude struno tijelo privrednika, pravnika i kulturnjaka i humanitaraca, to ovdje nas trenutno zanima, i nekoliko lanova Vlade neka prisustvuje. Da znamo i sadanje probleme. To bi bilo tijelo od nekih 20-tak ljudi. Jedan razgovor sa ljudima je to da bi se procijenilo da se napravi manja greka u izboru kandidata. Da se kasnije ne udimo otkud ovaj ovjek dodje. Hajmo traiti nekog, ako ti ne valjaju, druge ljude. Drim da to nije ni ispitivanje ovjeka, to je razgovor sa ovjekom kome se sad prua prilika. Da se ovjek prestavi da kae s kim ima namjeru raditi, kakav mu je program i da ga pitamo je li to program isfrazirao ili zaista zna ta hoe i koliko to moe u ovakvoj jednoj situaciji. Jedna procedura koja ne bi bila loa ovdje. Od dva kandidata trebali bi da procijenimo kakvi su. DELI: U ime pripadnika Armije molio bih samo jedno. Da se ubrza ovaj proces. Nama su i Vlada i Predsjednitvo neophodni. Bio sam u 2, 3, 4, 6. korpusu, vlast nam mora to prije profunkcionisati. Armija je dovedena u situaciju da ne moe dalje ii. Molio bih da se ako treba 24 sata zasijeda da se rijei taj problem. Ne moemo ii dalje. Mnoge stvari nam stoje, mnoga pitanja vezana za Armiju ne funkcioniu. I drugo, to je pri izboru ministra odbrane, nama Ministarstvo odbrane ne funkcionie kako bi trebalo. Molio bih da se vodi rauna o tome. Jer izborom ministra odbrane i funkcionisanjem Ministarstva odbrane Armija BIH e biti daleko operativnija i moi e odgovoriti ovim obavezama. Imamo dosta svojih problema, ali sigurno je da se ukazuje i na mnoge probleme u Armiji koji su proizvod nefunkcionisanja Ministarstva odbrane. A ako ono bude funkcionisalo, onda e mnoga pitanja ii da taba VK, sa korpusa sa brigada, ii e na Ministarstvo odbrane. Ne samo o ovjeku koji bi bio kljuni, nego u segmentima podsekretara, zamjenika da se vodi rauna. Jer vjerujte, ne moemo vie. Mi smo izgradili preglomaznu aparaturu koja se ne bavi operativnim problemima posebno karakteristinim za rat. Mi bi trebali da se bavimo ratom i borbom, a da ostalo prihvati Ministarstvo odbrane. I zbog toga bih molio, ako treba sve da se provede, ali da se provede u ova dva dana da moemo krenuti po jedinicama i da tamo radimo posao. Jer PEJANOVI: I postaviti mu pitanje mira.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

31

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

posao je na terenu, a ovdje zahtijeva jednu operativnost da ovo razrijeimo. Samo toliko, nita vie. EFENDI: Ovo to ste vi kazali da bi eventualno mandatari trebali da kau koji je tim, kao kandidati teko bi bilo da kau tim koji je bez konsultacije. Da se izvre konsultacije s tim ljudima onda potencijalni kandidat ne prodje kao kandidat. Nije korektno prema tim ljudima s kojima bi se radilo. Dali je to dobro da se kae da su ti i ti ministri, prije nego to je dobio mandat, da razgovara sa tim ministrima. Sve ostalo je manje vano. Pitanja se mogu postaviti, ali ini mi se prije nego to se imenuje mandatar bilo bi teko govoriti o kandidatima. Odnosno, moe se govoriti, ali bi doveo kandidate pod znak pitanja ako ne bi proao kao mandatar da ih moe angaovati. A moda drugi kandidat za mandatara on bi imao druge kandidate. To bi dovelo do jedne zabune. Ja nisam uo nigdje u praksi da se takvo neto pojavi, da se istakne ve kao u kandidaturi da se pojave kandidati itd. IZETBEGOVI: Jedino ako ne bude izabran da se oni ljudi nadju u neprijatnoj situaciji. EFENDI: Na to sam upravo mislio. IZETBEGOVI: Hvala.

SILAJDI: Ako mogu ja. Mislim da mandatar sastavlja, dobija mandat i ako uspije da sastavi Vladu onda je ta vlada ta. To je takvo svugdje. Ispitivanje budueg predsjednika Vlade, izvinite, ja se s tim ne slaem. Njegova referenca moga biti takva kad mu se povjeri mandat da e on sastaviti Vladu i imati program tada. U naoj situaciji manje program vie rada. Ja mislim da je to. Drugo je u razvijenom parlamentarnom ivotu i situacijama kada imamo stranku koja se bori 5 godina sa drugom strankom, ima vladu u sijenci (npr. Italija).Ovo je jedna druga situacija. ovjek kome se povjeri mandat, on sastavlja Vladu i iznosi svoj program. Ukoliko je taj program prihvaen, Predsjednitvo koje sada zamjenjuje Skuptinu, onda taj ovjek ostaje predsjednik Vlade i idemo na rad. To je kako ja vidim situaciju. 32

IZETBEGOVT: Ne vidim u tome nikakve sramote. Nama treba Vlada. Moda taj pojedinac ne mora da bude genijalan ovjek ako on ima iza sebe tim od 15 ljudi - ime do imena. Ako ne dadne neki blijed tim. To je sad timski rad u Vladi. Ako nije u stanju da okupi dobre ljude, uzalud je to je sam efikasan ovjek. Vano bi bilo da se zna ko je u Vladi. A nije nikakva sramota.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

33

SILAJDI: Ja bih bio za to da se uvede sistem promjenljivosti i predsjednika Vlade i Vlade. Da Vlada ne bude institucija koja se nikad ne mijenja. Reviziju za 3 mjeseca. Ali ako se ovjeku da mandat, onda taj mandat znai povjerenje. Njegov tim radi i on je iskljuivo odgovoran, to se vie iri ta odgovornost, to se vie preispituje ovjek je manje odgovoran. I da svaki ministar bude ministar, da ima odgovornost, da odgovara za to. Da moe biti smijenjen kao i predsjednik Vlade. A to se tie ovoga, imam malu anegdotu. Jedan na zajedniki prijatelj, predsjednie, koga znamo obojica, on je pitao svoju enu ta bi ti odgovorila kad bi tebe pitao da se uda za mene. To je Izo Serdarevi. Ona mu je rekla: pitaj me pa e znati moj odgovor. Dakle, pitaj me prvo hou li se udati za mene pa u ti onda rei. A nemoj me unaprijed ispitivati a ta bi ti rekla, itd. Ako se radi o ozbiljnim ljudima i ovjeku koji nee biti i o Vladi koja nee biti ovo to je danas. Ako damo Vladi pravo da radi - i ingerencije i autoritet. A bez toga ta Vlada nee biti Vlada. GANI: Ja smatram da je ova ideja dobro primljena kod ljudi iz ekonomskog i pravnog savjeta. Jednostavno da sjednemo i razgovaramo s ovjekom koji bi htio da vodi Vladu. S kojim ljudima bi nosio taj program. Ako smatrate da bi to ovjeka stavilo u nezgodnu situaciju, moe da bude sastanak zatvorenog tipa. Ima sad mladjih ljudi. elio bih prethodno da nam ponude program i da ujemo pitanja i politiara i strunih ljudi. Prema tome, ovo nije vrijeme konfora da moemo uvijek pretpostavljati, nego jednostavno smatram da bi to bio jedan sastanak koji bi imao jednu povratnu spregu i kandidata. U UNIS-u, Tvrtko Nevjesti zna mi smo praktikovali da nekad neke ljude koji su kandidati za direktora pozovemo i kaemo - dobro, kako bi ti vodio tu fabriku,

IZETBEGOVI: Ovo ne bi iskljuivalo da emo kasnije morati predloiti konkretan, ako on kae s kojim timom ima namjeru da radi. Moda to i nee biti njegov konaan tim. Moda bude ovjek manje ili vie. Kasnije bi morao provesti normalnu proceduru kad dobije mandat. Onda bi moda sutradan trebao da predloi formalno taj program koji bi trebao formalno da se usvoji. Ovo je jedan prethodni razgovor koji moete odbaciti. Ja ga smatram vrlo korisnim da bi se stvari pojednostavile. Da se izabere najbolji ovjek za tu priliku. Moglo bi opet da se pretvori u stranako, nadmetanje. Kada bismo imali nesumnjivo, kada bi jedan kandidat oigledno odskakao od drugog, moda ne bi trebalo to ni da provodimo, da kaemo - ovoje oigledno jai i sposobniji ovjek. Medjutim, ako imamo priblino ujednaene ljude, onda bi dobro bilo da se obavi prethodno jedan razgovor s njima. Kod izbora bi svake od nas bio zainteresiran koga e taj ovjek imati uza se. Za pojedine, barem najvanije resore - odbrane, MIP-a, MUP-a, finansija itd.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

kakav poslovodni odbor predlae, ko su ti ljudi, zato, itd. Onda on iznese taj program. Nekad oni znaju za drugog kandidata, nekada ne, kako mi odluimo. Imali smo fantastinih fabrika. GANI: Ali radi se, govorim o Predsjednitvu. SILAJDI: Ovo nije upravni odbor, ovo je Vlada.

SILAJDI: Hoemo li dati politiki autoritet Vladi koji ona sada nema i dijelom zbog toga ne moe da radi svoj posao. Onda je to u pitanju.

GANI: Mi imamo pravo kao Predsjednitvo da pitamo mandatara sa kakvim timom misli da nastupi. Treba da kae ja u biti mandatar, lanovi Vlade bi bili ti i ti, razgovarao sa njim, vodio bi taj sektor. To je ta ideja.

IZETBEGOVI: Ti kae Haris, ako mu dadne mandatar nema povjerenja. Upravo o tome i govorimo. Kad se dadne mandat mora imati. Mi sad prouavamo bismo li mu dali mandat ili ne. Prema prethodno utvrdjenom. Ovako ide procedura: mi puno raspravljamo oko toga da li valja ili ne. Manja bi nesaglasnost bila kad ga ujemo ko je, ta je, kako misli raditi, itd. I onda dalje ide sastav Vlade. Inae on sastavlja tim mukotrpno. On kasnije krene od jednog do drugog ovjeka. Onaj nee onaj hoe, dani prolaze. Kad sastavi i donese ovdje, mi kaemo Vlada ne valja. Hajde Jovo nanovo. Mi nemamo za to puno vremena. Trebali bi da imamo prekosutra i da zakosutra imamo Vladu. Mi na osnovu sasluanja kaemo evo mandat, dodji sutra pred Predsjednitvo sa Vladom, izglasamo to i ide dalje odmah. A onako e to biti, on e poslije toga sakupljati ljude, itd. itd. SILAJDI: To su onda konsultacije, nije sasluanje.

IZETBGOVI: Na osnovu toga e vidjeti da li e mu dati mandat ili ne. Ovako bi to bio struniji i ekonominiji nain. Nije ni malo poniavajui. To je praksa u svijetu.

34

SILAJDI: U pitanju su konsultacije koje bi se obavile na jedan drugaiji nain. Mi smo malo degradirali Vladu u ovom procesu samim tim to imamo kandidate koji odbijaju da budu predsjednici Vlade. Dakle, u tom procesu. Ovaj proces nije u redu. Imamo jedno mjesto koje niko nee. Morate priznati to nije u redu. Ako bismo ili dalje, ovaj nain ispitivanja itd. konsultacije privatne su sasvim u redu gdje je zatien ovjekov integritet. To je u redu. Ali ispitivanje, sasluavanje itd. dobiete onda kandidata, ali kandidata koji nee obaviti posao.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

GANI: Ne razumjem kakva je razlika izmedju konsultacija i razgovora?

SILAJDI: Konsultacije su sa ljudima, kao to smo imali konsultacije - konsultacije mandataru Vlade gdje se nee saznati da je ovjek odbio da bude predsjednik Vlade. To su konsultacije koje vrite vi Predsjednitvo itd. GANI: Hi ne vrimo konsultacije dok ne ujemo kakav tim ima u vidu da predloi.

35

PEJANOVI: Maloprije sam spominjao problem to ovo Predsjednitvo u nedostatku Skuptine radi dva posla i imenuje mandatara i verifikuje mu program i sastav kabineta. I naa situacija je oteana u tome to ako mi odaberemo mandatara ne moemo jo pokazati povjerenje za neto to smo ve unaprijed odluili. Drugo, mandatar kad dobije povjerenje da bude mandatar, on je dobio i povjerenje da sastavi svoj tim i da ponudi svoj program i mi vie o timu - tim vie nije bitan, to je njegova odgovornost. On moe pasti za mjesec dana ako ne provodi politiku. I ovdje e se Predsjednitvo, to je to sam dodatno razmiljao, javiti dva puta da slua program. Moda mu moe pomoi to da prethodno u internoj konsultaciji sazna ta ljudi predlau. Medjutim, ima jedno, ja ovdje nisam pobornik samo ovih pitanja i ne mislim da su ovo glavna pitanja - struktura Vlade. Postavlja se pitanje nama ta mi hoemo od Vlade? A mi smo najodgovorniji za to kao Skuptina. Kaem kao Skuptina. Hoemo li vladu koja e voditi dalje rat ili emo Vladu koja e gledati ka miru. Ako je Vlada koja e dalje voditi rat, onda mora imati program zato? Ako je Vlada koja e voditi rat i prei na mir, onda mora imati i za jedno i za drugo program. Molim vas, nama je pitanje vodjenja oruane borbe i otpora glavno pitanje dok traje rat. Nama

IZETBEGOVI: Nema problema, ali ima ljudi koji imaju bolje mjesto, mirnije pa nee da ide s njega, to bi on sada ovdje. Mora se rei da je predsjednik Vlade danas biti u BIH to je stravina stvar. Ni za kakvu naknadu biti predsjednik Vlade. Nije to plata privilegija. Naravno da mnogi ljudi bjee zato to je to muan posao, daleko tei nego biti predsjednik Predsjednitva, pogotovo lan Predsjednitva.

SILAJDI: Zato imate kabinete po kojima se vre konsultacije. A imamo sad situaciju da ljudi odbijaju, da budu predsjednici Vlade. I moram rei odbijaju da budu ambasadori itd. Degradacija pozicija u Vladi. GANI: Ima dosta kandidata koji bi bili za Vladu.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

je pitanje vodjenja mirovnog procesa dok traje mirovni proces. Uporedo s tim glavno pitanje. I nama je pitanje prehrane stanovnitva glavno pitanje. GANI: Mirko, znamo ta pitanja. Ali ostavi ti to njemu. Pitaj to mandatara.

36

IZETBEGOVI: Je li to programsko pitanje. Metnemo u program i neka odredi svoj stav prema tom pitanju. Hajmo dalje. Ne moemo ni jednu stvar izvesti na kraj, imamo sto nekakvih, gledita. Nekad mi se ini da je diktatura najbolji sistem vlasti, u vraiju mater, ovom nema kraja. Kad imam sjednicu Predsjednitva, pone me boliti stomak dan ranije. Ne moe se nita rijeiti. Niti se moe rijeiti u ovakvom Predsjednitvu nita. Dakle, ta emo sa Vladom. Hoemo li mandatara nepoznatom ili ga izvesti ovdje da kae ta hoe ta nee. Kako emo? Ja sam se suoio s tim pitanjem jer sam imao 5-6 ljudi koji bi mogli dodju u obzir. Mi bismo se tu oko toga, ne bismo se mogli saglasiti za 7 dana. Ako izadjemo na razgovor s ljudima, onda emo se valjda ubijediti. Vidjeemo, ovaj je ubjedljivije branio svoj stav, ovaj zastupa, ovaj ima jasnije stavove u pitanju mira, rata, hrane, izbjeglica, konvoja, itd. Ovaj drugi zbunjeno odgovara, ne zna ta hode generalno, itd. itd. Ja bih lino rado od njih uo svakog. Sjednite zajedno s njim pa popriajte zajedno. Ako hoete moemo ml kao Predsjednitvo da ga sasluamo. Samo mislim da mi nismo dovoljno struni ljudi. Ima mnogo pitanja koje bi im trebao postaviti privrednik, pravnik, politiar itd. Tako da znamo kad nekom povjerimo mandat da smo time uglavnom posao zavrili. Mada emo mi formalno na jednom sjednici od 15 minuta prih-

PEJANOVI: Dozvolite, predsjednie.

IZETBEGOVI: Moe se to staviti tamo. Kad je reeno program Vlade - on e rei da mu je program da zakljui mir po svaku cijenu. Pa prema tome, to e rei u programu. I opredijeliti se prema tome. Ali moe se rei u programu - obaveznost: svoj stav o ratu i miru. Da ne preskoi tu stvar. To je programsko pitanje. To e rei u programu ta on hoe da radi. A onda, ako bi se ta preutilo to te zanima, ti e ga onda upitati to. Trebae voditi rauna o nadlenosti Vlade.

PEJANOVI: ekaj, ja sam tebe sluao. To su ta tri pitanja. Ako emo ii u prethodnu konsultaciju da ujemo ta kandidati mogu da ponude, to su ta tri pitanja koja ja predlaem da se saopte kandidatima da mi u toj prethodnoj provjeri konsultacije hoemo da ujemo njihovu viziju. to ne iskljuuje i ovo da kae kakav e sastav kabineta imati kakvu strukuru Vlade itd.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

vatiti njegov tim sutra i njegov program. I kazati to je gotovo. Bila bi stvar gotova tako. Bilo bi dobro da tu ne bude prisutna javnost. Da ne bude javni nego zatvoreni razgovor na kome novinari mogu da dodju ispoetka da znaju o emu se radi, a da se razgovori vode iza zatvorenih vrata. Dajte da neto rijeimo.

GANI: Moemo li upitati tog ovjeka s kim misli i kako misli raditi. Sve se svodi na to. IZETBEGOVI: Hoemo li postupiti na taj nain? Zamolio bih da mandatare, ko ima interesa i elje da ih istakne, neka to uradi. Jer prije tri dana je bio u novinama, Filipovi izjavljuje, ako se nema kai mi smo u roku od jednog dana rei mandatara i program i sve skupa. I znam da to nije tako lako. LAZOVI: Predsjednitvo istie mandatara. IZETBEGOVI: Reeno je da e se u konsultacijama mene obavijestiti o tome.

LAZOVI: Ne moe se ni problem mandatara rijeiti prije nego to se rijei Predsjednitvo. IZETBEGOVI: Predsjednitvo postoji.

LAZOVI: Postoji sueno.

37

IZETBEGOVI: Hoete li vi predlagati nekoga? Ako ga predloite, uinite to do sutra u 17 sati, molim vas. Ako do 17 sati ne uradite to, znai, nemate namjeru. Mi emo sutra definitivno donijeti odluku o proceduri za mandatara. Hvala vam velika. G. Hado Efendi je dao jedan podnesak kojim se zahvaljuje na izboru za ambasadora u Austriji i trai da se o tome obavijesti Predsjednitvo i moli da ga se razrijei te dunosti. Naime, nije rije o razrjeenju, nego se zahvaljuje se na tome. Dakle, da se povue njegovo imenovanje. Rekao bih vam u vezi sa ovom stvari. Ja i Silajdi smo predloili Efendiu da se prihvati te dunosti i na osnovu toga smo uinili takav predlog. Zato? Hou vam rei i to, rei u i javno, prvom prilikom kad budem mogao, Hado Efendi nije traio da se imenuje nigdje vani kao to to trae neki drugi ljudi. Ima ljudi pa trae. Efendi nije ovjek koji je

PEJANOVI: Da vidimo od koga traimo predloge za mandatara. Da prethodno izvri ponudu. SDA je ponudio. Traimo od opozicije i? To je sve?

IZETBEGOVI: Neemo odlagati Vladu za 15-20 dana.

to ikad rekao. Mi smo smatrali, poto je ambasada u Beu za nas trenutno najvanija ambasada na svijetu, jer je zbog situacije kakva jeste praktiki itav niz slubi MIP-a je koncentrisan u Be.To je za nas trenutno najvanija ambasada i vjerovatno e ostati dugo vremena takva. Trebao nam je siguran i poten ovjek. Gore se nalaze i sredstva MIP-a. Gore je blagajna MIP-a koja bi bila u Sarajevu da nije stanje kakvo jeste. Potrebno je da neko ipak bude i na tim sredstvima. To su bili motivi zbog ega smo mi predloili Hadu. Hado se mislio 24 sata i nije dao odgovor. Pred samu sjednicu pomalo sam ljutito rekao da se zatrai od njega miljenje - ako hoe hoe, ako nee neka kae da nee. Da znam na emu sam. Idem na sjednicu nemam predloga. Onda je Hado rekao dobro, neka Predsjednitvo procijeni i kako god procijeni ja u to prihvatiti. Mi smo prihvatili njegovu kandidaturu. I sad mislim da ti razlozi stoje i ja bih predloio da Predsjednitvo ne usvoji ostavku koja je oigledno motivisana izvjesnim bockanjima. Javnost, koga god imenujemo, narod ga izloi neugodnostima. Javnost je osjetljiva da neko ide vani. Ta ista javnost me proziva kako to da za godinu i po dana nemate ambasadora u Vaingtonu. Ako ga postavimo bie napadan to ide i izvlai se. Hado nije ovdje niiji rodjak, nisam ga znao do prije godinu i po dan dok se nisam vidio s njim u stranci itd. Prema tome, niko ga ne gura iz tih razloga. U njemu smo nali sigurnog ovjeka. Prema tome, predioio bih da Hado ne insistira na svojoj ostavci a mi da ostanemo pri svojoj odluci od prije l0-15 dana i da to obrazloimo javno. Da kaemo Hado Efendi je podnio ostavku. Predsjednitvo je nije usvojilo iz tih i tih razloga. Jer konano trebamo popuniti to mjesto kao to trebamo popuniti mjesto u Vaingtonu i Bonu i nita ne ekati nikoga. Dugo vremena drimo otvorene pozicije na vrlo vanim mjestima. I trebamo ubudue, ako neko bude napadnut, mi izai u zatitu ovjeka i kazati kako stvari stoje, to se tie Hade uzimam na sebe da prvom prilikom objasnim kako je stvar stajala. Moe to uraditi i Silajdi ako bude u prilici da to kae - da objasni stvar. Hada se MIP mogao javiti odmah im su bile ove reakcije da kae to je tako ilo. Zaista je ljudima neprijatno. Izlazi da ljudi trae da idu van iz ovog pakla. Medjutim, ovdje stvari tako ne stoje.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

38

SILAJDI: Stoji ova primjedba Predsjednie da se MIP mogao javiti, medjutim, ja sam bio iznenadjen, Hado nije sa mnom razgovarao o tome. Trebao je to da uini. Istovremeno u posvjedoiti da Hado ni u jednom momentu nije to traio niti je to bila njegova ideja. Neu ponavljati, ali u redi neto drugo. Mi smo zbog stava HDZ, znate svi da smo traili saradnju i nije dolo do toga, da smo zbog toga zakasnili u popunjavanju nekih vrlo vanih mjesta. Mi imamo milion ljudi vani. Isto su tako sloeni problemi kao i ovdje. Imamo negdje kljuna mjesta koja moramo

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

popuniti. Predsjednik je rekao sve o mjestu u Beu. Ja u potpunosti podravam predsjednika. Mislim da Hado ne bi trebao da insistira na ovome iz razloga koje je objasnio predsjednik a i zbog toga da ne uvedemo princip prihvatanja mjesta zbog toga to je popularno ili nepopularno. Mnogi se od nas ne bi prihvatio ni jednog mjesta ako je u pitanju popularnost ili nepopularnost. Bogami ima mjesta koje niko ne bi u ovom momentu prihvatio. Ali je situacija kakva je. Milion ljudi je vani, moramo imati jedan centar iz koga e se sve koordinirati. Taj centar je Be. Imamo i taj raun, to je vana stvar, moramo imati ovjeka iz nae sredine za koga emo znati da taj posao obavlja dobro. Ja jo uvijek smatram da su valjani razlozi zbog kojih je Hado bio kandidat i bio prihvaen kao kandidat. Moja je preporuka da Predsjednitvo ne uvai ovu ostavku. Hvala.

IZETBEGOVI: Predlaem da ovu ostavku odbijemo i da za to damo obrazloenje. Koje za to? On je rekao da nama preputa odluku. Hvala. 39 PEJANOVI: Ja sam dao izjavu u ime Predsjednitva i rekao za vas svu trojicu da iza vas stoji rad. U "Veenjim novinama".

EFENDI: Poto ovako g. Lazovi prebaciva lopticu meni, mislim da vi kao ljudi moete da shvatite situaciju. Nisam odluio nego sam kazao neka odlui Predsjednitvo gdje sam korisniji. Ali povratkom sa puta toliko sam doivio neugodnosti, toliko je bile negativnih reakcija da mi je to bio jedan ogroman teret i ispada kao da ja bjeim, sklanjam se negdje itd. Mada nikada na to nisam mogao pomisliti. Iz tih razloga sam zamolio Predsjednitvo da me razrijei naravno to je to. Niko nije reagovao, niko nije kazao da to nije bila ni moja elja ni zahtjev. Prema tome, smatram da je greka bila i to je uopte objavljeno. Prema tome, tako je. Nije trebalo ni objaviti to. Kako bih se neugodno osjeao da ne dodje agreman pa da ne budem prihvaen itd. Mada vjerujem da se to ne bi desilo, ali i to je mogunost. I neka pravila ponaanja tu postoje u ovim sluajevima se to ne objavljuje, nego kad se dobije agreman. Iz tih razloga. Prema tome sam napisao i smatram da je to moja obaveza i moralni in da to javnosti stvarno kaem da to nije bila ni moja elja, ni zahtjev, ni molba. Ostaje na Predsjednitvu da odluuje. Ja u se uzdrati.

LAZOVI: Mi smo na proloj sjednici donijeli odluku i Hadu izabrali za ambasadora u Beu. Razmiljajui o svim ovim elementima o emu ste vi govorili i Haris, stvar je njegove volje. On je podnio ostavku i on mora razrijeiti sam sa sobom tu dilemu. Da li ostaje pri ostavci ili ne. Ja lino sam glasao jednom za Hadu i nema potrebe da drugi put glasam.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

40

SILAJDI: Rije je o sprovodjenju zajednikih deklaracija. Kratko u rei neto. Vi ste obavijeteni o nekim koracima koje smo poduzeli. Mislim da su neki pomaci uinjeni najmanje na prekidu neprijateljstava jer je prekid neprijateljstava, uz prolazak konvoja, uz oslobadjanje zatoenika najvaniji, odnosno taka 1. Na prekidu neprijateljstava neto je uinjeno.Koliko znam s nae strane bilo je pokuaja da se i objavljena je jednom prekid vatre. To je druga strana. Sad govorimo o deklaraciji sa hrvatskom stranom koju hrvatska strana nije potovala i objavljen je jednostrani prekid vatre, to se konvoja tie, takodje ste obavijeteni. Samo u vam rei da konvoj iz Stobrea koji je mjesecima stajao u Splitu, danas u posljednjem izvjetaju koji ja imam, prenoio izmedju G.Vakuf a i N.Travnika gdje je sada ja to ne znam. Na Makljenu je bio jue. Na Makljenu su tri kamiona opljakana. Ne znam vie ni za kakve detalje. Dakle, prenoio je izmedju G.Vakufa i N.Travnika. Pitanje je 80 vozila, dakle, jedna znaajna pomo. Moram rei da se na tome naroito angaovao ministar Grani koji je zaduen za provodjenje deklaracije sa hrvatske strane, ali jasno je i to da nije uvijek imao podrku, odnosno da je manje imao nego to je imao i da se to odrazilo i na sljedeu taku, a to je razmjena zatoenika. Nekoliko puta je ta razmjena odgadjana zbog stavova nekih lidera iz Hercegovine. Medjutim, danas sam obavijeten da je konano perfektuirana ta razmjena, da treba da pone u utorak po odredjenom programu odnosno po projektu Crvenog krsta u 8 sati ujutro. Tu imamo jedan problem.A to je problem optinskih vlati ili vlasti ljudi na terenu. I mislim da po tom pitanju Predsjednitvo treba da zauzme jedan stav. Mi imamo sada prijedlog oslobadjanja zatoenika sa hrvatske strane imamo, upravo mi je ovog momenta stigao prijedlog i sa srpskom stranom gdje se predlae da se u srijedu 20. 10.1993. u jednom danu razmijene svi zarobljenici. Krajinik je na sastanku koji smo imali na aerodromu prekjue rekao da je to vid razmjene koji je najbolje uspijevao kada su u pitanju odnosi Hrvata i Srba. Sve to smo pokuali propalo je. Kad smo rekli jedan dan zamjenjuje se svi za sve - to je uspjelo. Mi smo to predloili Crvenom krstu - obje strane. Crveni krst je rekao da oni to ne mogu tehniki, da moraju vidjeti itd. Na kraju su se sloili sa tim da to treba obaviti u jednom danu. Predloena je srijeda 20.10. i postoji pro-

IZETBEGOVI: Narod zadovoljava "Hado nije htio, mi smo rekli da mora". To ga zadovoljava. Istina da smo ga ubjedjivali da ide. To je istina. Istina da sam pred samu sjednicu rekao Bakiru reci Hadi da kae da ili ne. Jer sam ga dva puta pitao telefonom. On kae, nisam se jo odluio. Pravo da vam kaem, u velikoj sam dilemi tako mi je odgovarao. Nije polako poletio za toj dunou. Taka 6. Ima rije g. Silajdi.

41

gram oslobadjanja odnosno mjesta. Tu imamo primjedbu odnosno miljenje dravne komisije koja je u jednu ruku dovela u pitanje ovakav nain razmjene zbog eventualnog postojanja zarobljenika koji nisu registrovani u medjunarodnom crvenom krstu. To isto vai i za sporazum sa Hrvatima. Moe biti da ima zatoenika koji nisu registrovani, moe biti da nema. Vjerovatnije je da ima nego da nema. Medjutim, obzirom da je dogovor svi za sve, postoji nekakva obaveza da se puste i oni koji nisu registrovani. Postavlja se pitanje - hoemo li mi odluno prii ovom poslu odnosno hoemo li uope prii ovom poslu, ili emo ekati i dalje da se registruju ljudi kojih nema na spisku. Na nekoliko lokaliteta postoje takvi zahtjevi - ili zahtjev da se ne pusti niko sve dotle dok se recimo iz odredjenog sela, ljudi koji su odvedeni, ne registruju, ne pronadju oni ili njihova tijela. Problem je vrlo sloen, teak je i ja, pravo da vam kaem, obino imam naviku raditi sam sve to mogu. Ali obzirom da sa radi o ivotima ljudi, o sudbinama, ja elim da predsjednitvo donese odluku o tome. Dakle, mi imamo ovdje prijedlog Medjunarodnog CK sa ministrom Graniem je usaglaen ovakav projekat na koji sam ja pristao. 850 ljudi imamo Hrvata koje dri Armija BIH, 4360 po medjunarodnom CK koje dri HVO. Dakle, razmjena je svi za sve po odredjenom programu. Razmjena traje, otprilike, 6 dana. Sa srpskom stranom imamo otprilike 450 za 490. Prijedlog MCK i u dogovoru sa Krajinikom na aerodromu je da to bude sve razmijenjeno u jednom danu. Bie otpora zbog lokalnih interesa koji su razumljivi zbog toga to nam, kao to svi znate, ne funkcionie vlast. U naem i srpskom sporazumu ima izuzetak jedan. To je Tarin. U Tarinu ljudi insistiraju da se 175 lica nestalih u Hadiima ili da se nadju ili da se nadju njihova tijela ili da se da tano informacija gdje su. Mi smo to miljenje prenijeli i MCK i Krajiniku i dogovorili smo se da se, dok se takva informacija ne dostavi, da se ne vri razmjena Tarina. Naravno, kao to smo oekivali, srpska strana je rekla u redu, ali onda treba da imamo isti broj zarobljenika i sa druge strane koji nee biti puteni dok se Tarin ne rijei. Dakle, Tarin ima 175, na drugoj strani treba da bude 170. Mi smo imali tu primjedbu i govorili smo cijelo vrijeme o razmjeni Tarin-Kula. U Kuli se nalazi manji broj zarobljenika. To je ono to srpska strana nije prihvatala. Medjutim, na kraju su prihvatili da se mijenja logor za logor - centar za centar. Tarin za Kulu. U Kuli ima 89 a ovamo u Tarinu 175. Ta razmjena je odgodjena zbog toga to nemamo informaciju o sudbini ljudi iz Hadia. To su zahtjevi njihovih porodica. Sve drugo bi bilo svi za sve. Negdje ima problema, ne znam 18 ljudi nama je dostavljeno u Konjicu koji (Hrvata) su ili u procesu osumnjieni za neka djela itd. Mislim da je dostavljena Predsjednitvu informacija i zahtjev za aboliciju, Ja sam za to da se ovdje na Predsjednitvu odlui da li emo ii sa ovim programom. Ako hoemo, onda da svi stanemo

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

GANI: Ovdje se spominje da CK nema na spisku ljude koji se potrauju s nae strane, koliki je broj tih ljudi koji se nalaze na spisku CK. SILAJDI: Kad bismo znali taj broj znali bismo gdje su i ta su.

SILAJDI: U Tarinu Armija BiH dri 170 i neto ljudi, u Kuli je 80 i neto ljudi. Dakle, u ovom sluaju je to ...to se tie Hrvata, oni dre prema evidenciji CK 4670 ljudi na 15 mjesta dok Armija BiH dri 850 ljudi na 14 mjesta.

IZETBEGOVI: 455:490. To je bez Tarina i Kule. To je sve osim Tarin i Kula.

SILAJDI: 490 sa srpske strane ljudi koji su posjeeni na 16 razliitih lokacija koje dri Armija BIH. Mi drimo 490. Ovdje je 455 posjeenih na 15 mjesta. I ta mjesta su navedena. Ne znan da li ste dobili kopije ovoga.

IZETBGOVI: Samo nam ponovi sa srpske i hrvatske strane. Koliko se ljudi mijenja sve za sve? Koliko bi bilo to?

iza toga. Ja sam iza toga neu stati. Radi se o ivotima, radi se o hiljadama ljudi. Po meni, ako hoete moje miljenje, ovo bi trebalo uiniti. Zato? Jer se pokazalo, praksa je pokazala registrovanje svakog za koga neko zna da je nestao, ne vodi niemu da tako te hiljade ljudi neemo pustiti nikad. S tim da su obje strane i mi tvrdo stali na tome da se puste i oni koji nisu registrovani. Uz to, medjunarodni crveni krst se obavezao da provede istragu u Srbiji i Crnoj Gori i Kninskoj krajini kod lokalnih vlasti o indicijama da posebno u Srbiji i srbijanskim rudnicima postoji veliki broj ljudi koji radi na prisilnom radu u tim rudnicima. I u Crnoj Gori isto tako. Ne postoje vrsti dokazi, postoje indicije. Broj se kree od 5 do 2,5 hiljade. Vrlo je teko rei o emu se radi. Medjutim, MCK je na sebe tu obavezu preuzeo. Dakle, pred nama je prijedlog MCK sa kojim sam se ja sloio, pa molim da se ovo verifikuje, odobri ali da iza toga stanemo svi i kod civilnih i kod vojnih vlati da se ovaj sporazum provede. Hvala.

42

SILAJDI: Ako bismo ili tako onda nam nedostaje 200 hiljada ljudi. Ovako, u Tarinu znamo tano. Znamo na ovom mjestu. Zna se koji su ljudi odvedeni autobusom 23.6. 47 ljudi. Na njima

GANI: Pazi, mi znamo, na primjer,... Mi moramo znati koliko ljudi. Ako mi traimo 5 hiljada ljudi, a kod njih ne postoje ti ljudi na spisku nije ih registrovao CK, znai da su oni ubili 5 hiljada ljudi. Znamo li mi koliko nam ljudi ne dostaje?

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

posebno insistiramo zato to se zna da su uzeti u autobusu i odvedeni. Svi su ljudi metalske struke, strunjaci. Svi su odvedeni u jednom danu. Naalost, koliko mogu da vidim iz reagovanja srpske strane, vjerovatno je malo od njih ivo. Ne zna se nita drugo. IZETBEGOVI: Tebe detalji interesuju. Haris ih ne moe znati tano. Zajedniki razgovor.

PEJANOVI: Veoma cijenim rad koji je napravljen u zadnjih, l0 dana za sprovodjenje ova dva sporazuma. Zaista je prilika da se moe kazati da je za kratko vrijeme puno uradjeno, a to je velik, teak i mukotrpan posao. Podravam ovu akciju i prijedlog koji je dao Silajdi da se to provede kako predlae na bazi pripremljenoj sa MCK. Blizu je zima. Ne bih govorio koliko to ima znaaja za nae interese. Ja sam neki dan bio na sjednici Predsjednitva CK. Oni su imali temu ovu, u ovim logorima su preteno civili. Bar to se tie nae strane. Naih vojnika vrlo malo na sreu. Molim vas, tamo su iznesene neke injenice koje govore da imamo veliki broj civila koji su u poodmaklim godinama - ena i mukaraca. I da su u vrlo kritinom stanju. Sa tog stanovita je na interes da se to prije izvuku. Neki ljudi su ve bili jutros u CK i onda su oni postavili meni, a jedan od njih je doao, radi u naem jednom ministarstvu, majka mu je u Kuli, majka mu je ve na umoru i moli moe li se ona izdvojeno rijeiti. To bi morali imati u vidu. Prihvatajui da se dobiju informacije i odgovori za ono to se mora dobiti, ali imajte u vidu da u takvim logorima, poto civili umiru, to prije odluimo da se oslobode mi smo na dobitku. To je moje, predsjednie. Predloio bih da se ubrzaju i ova dva logora koliko god je mogue. GANI: Ima li ratnih zloinaca medju ovim ljudima koje mi drimo? SILAJDI: Dravna komisija je napravila primjedbu kad je reeno svi za sve, za Hkraka i Damjanovia ovdje. Naravno da ta razmjena ne dolazi u obzir. Tu je ovjek, predsjednik Dravne

SILAJDI: Dravna komisija pretpostavlja da ima mnogo ljudi koji su - gdje tano, ukoliko kaemo, onda CK ide tamo i trai te ljude. U Glini se pretpostavlja, koja nije ovdje unesena, da ima 11 ljudi prema nekim podacima i tih 11 ljudi bi bilo puteno. Odmah da kaem da su se na licu mjesta, tamo je pao dogovor mada to ne spada u MCK da se ima 20 i neto civila u Badiima Muslimana i Srba u Tarinu da se izvri razmjena. CK nee u tome da uestvuje. Dakle, civili iz Hadia bi preli u Tarin i obratno. Ne znam da li se broj tano poklapa. Ako se oni dogovore o tome rekao sam da nemam nita protiv.

43

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

komisije moete ga pozvati. Druga evidencija ne postoji o ratnim zloincima. Pitam ga da li imamo ratnih zloinaca? Odgovor je bio nemam komunikacije nemam faksa, nemam satelitskog telefona, ja to ne znam. Dakle, nemamo evidenciju. PEJANOVI: Je li ovaj knjievnik na Kuli. SILAJDI: Jeste. To je moja informacija.

SILAJDI: Ja sam za to da se pozove.

IZETBEGOVI: Bi li trebao ovdje predsjednik komisije, da ne napravimo neku greku.

IZETBEGOVI: Ako je tu neka dodje. Ti ree da e se pojaviti otpor. GANI: Je li ovdje razmjena njihovih zarobljenika za nae civile? SILAJDI: Da li vi elite tu razmjenu ili ne? Ukoliko elite, ovo je na program izvolite ga ispotovati. To je sve. IZETBEGOVI: Bojim se da se kasnije ne naprave tekoe oko Tarina. Bie nepovoljna zamjena s naeg stanovita. SILAJDI: U Tarinu je povoljna zamjena. IZETBEGOVI: Mi moramo sto i neto pustiti za 50.

SILAJDI: Ne, 750 za 314. Iz Konjica bi izalo 314, a iz Gabele 750 ljudi. UNPROFOR u tome uestvuje.

DELI: Ja sam odredio ovjeka u ekipu i on radi. Ali se u principu ne slaem i kad je onih 300 ljudi bilo. Ali obzirom da je njihov takav princip a na ovakav, mi nismo civile zarobljavali samo vojnike, slaem se, neka ide razmjena. S tim kad je rije sa srpskom stranom trae jednostavno podatke, hoe da znaju. Ono to je uhvaeno u Hadiima kad je poeo rat da li su poginuli, gdje su tijela, trae se podaci jednostavno. To je problematino. GANI: Trebalo bi traiti podatke da se zna da li su ili nisu ivi.

44

SILAJDI: Uslovljena je zamjena Tarina i Kule i zbog toga je to izuzeto. Gdje su, gdje je 174 ovjeka iz Hadia prije godinu i po dana, godinu dana koji su nestali. Oni su ponudili nekoliko imena.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Izvoli, Amur, sjesti. Razgovaramo o oslobadjanju zatoenika. Dobro bi bilo da nam da neke blie informacije. SILAJDI: Bilo je pitanje ratnih zloinaca. Da vidimo koje je miljenje komisije.

AMUR: Ne mogu biti siguran. Komunikacije su u prekidu. U Sarajevu imamo dvojicu - Heraka i Damjanovia. Ovo to sam od jutros uspio prikupiti imamo nekih optubi po lanu 141. to je genocid i 142. to je ratni zloin protiv civilnog stanovnitva. Neki osumnjieni i optueni. Medjutim, bez obzira na stepen odnosno fazu krivinog postupka, ja sam miljenja i Dravna komisija da ih ne treba ukljuivati u razmjenu. Bolje eventualno ostaviti odredjen broj ljudi ak i naih koje de oni tretirati kao ratne zloince trenutno, nego se upustiti. Ovo govorim zato to svakodnevno ja imam masu tih ljudi. To su roditelji onih silovanih djevojica, unakaenih, ubijenih i u procjepu sam. Ne mogu sam da donesem neku odluku koja bi bila relevantna. Zato? S jedne strane na mene se vri pritisak da to vie oslobadjamo ljudi iz zatvora i to je jedna masa ljudi. S druge strane, druga grupa ljudi koja je opet u veem broju kae ne putajte uopte zarobljenike. Odluka je vrlo teka. Ima ukupno 5. Ako govorimo konkretno o ovome to treba uskoro da uslijedi, radi se o 18 lica hrvatske nacionalnosti, pripadnika ekstremnog dijela HVO gdje su tamo u nekakvom naslovu oznaeni kao lica koja su vrila masakre itd. Medjutim, konkretna optuba je samo za jednog od njih po lanu 142. ratni zloin protiv civilnog stanovnitva. Ja sam stupio u kontakt sa vojnim tuiocem. Njegov stav je da on ne bude puten, ali u opisu radnji tog krivinog djela vojni tuilac kae da se radi o sljedeem: da je on bio predsjednik HDZ Konjic, da je po...od sukoba izmedju dijela HVO i Armije vrio prikupljanje muslimanskog civilnog stanovnitva u jednu kafanu u blizini Konjica sa namjerom da ih koristi kao ivi tit prema tom dijelu Armije BiH. Naum nije ostvario jer su se umijeali Hrvati mjetani koji mu to nisu dopustili, ta je problem? Problem je to e druga strana insistirati u ovoj razmjeni upravo na njemu i to e biti doveden u pitanje vjerovatno cijeli projekat koji je ministar Silajdi dogovorio ako mi ne pustimo tog ovjeka. Raspolaem podacima samo za Konjic. Za Mostar imam podatke, nemam podatke za svih 850. Ono to imam kau da nije poveden uopte krivini postupak ni protiv jednog. Radi se o stotinjak njih u Mostaru. Za ostale ne posjedujem uopte podatke sa imenima i prezimenima. I eventualno zato su osumnjieni. AMPARA: Ima li da oni nae tretiraju kao ratne zloince?

45

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

AMPARA: Ako e se postaviti uslov za takvog jednog da se ne provede razmjena, molim vas, ne znam imaju li oni naih pa da kau ne damo u to 5 hiljada 10 ja tih. Zajedniki razgovor. AMUR: To je stvar principa.

AMUR: Ima. U posljednjoj razmjeni jednog smo takvog uspjeli izvui koji je dobio od Karadia aboliciju. Kod HVO ne znam. A u posljednjoj razmjeni su jednog abolirali po lanu 142. koji je bio u pritvoru u B. Luci.

IZETBEGOVI: Kad ujem za neku curu koju siluju u apljini, ja bih ga spika pustio da tu curu spasim. Medjutim, problem je druge prirode. to e se nai ljudi buniti i rei ti daje bojovnika za nekakvu tamo curu. Ali, takav je pristup na terenu. Ljudi su odluili i to ih se ne tie. ta on moe. (Ne uje se predsjednik) IZETBEGOVI: Spaavano 4000 ljudi za ovamo 7-8 stotina. (Ne uje se). AMUR: Radi se o sudbini 4.670 naih, ljudi.

AMUR: Bie prigovora i ako uradimo razmjenu i ako ne uradimo. Mi ne drimo u Sarajevu takve osim Heraka i Damjanovia. Ali govorim o Foi o zloincima koje jo uvijek nemamo. IZETBEGOVI: Nama se nudi da se izvuku curice iz jedne javne kue kod Foe.

IZETBEGOVI: U Miljevini je bilo dosta curica. Dali smo neke ljude. Ako treba spaavati nekog, to su djeca. Ima vojniki, racionalniji pristup. Uvalie mu puku u ake pa da ponovo puca. AMUR: Ne uje se. Zajedniki razgovor. DELI: U Travniku u zamjeni je vie dano nama nego to je otilo tamo. Zajedniki razgovor.

AMUR: Imamo jo jednu.

46

AMUR: Problem je to ja insistiram na tome da prije obavljene razmjene medjunarodni komitet dostavi listu. Imam konkretna saznanja, ovjek izaao prije l0 dana iz Foe i kae da oni dre 8

IZETBEGOVI: Ako uradimo ovo bez Kule i ovoga, ostae disproporcija potpuna. Teko emo rijeiti.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

intelektualaca iz Foe, odvojeno neregistrovano od strane medjunarodnog komiteta. To je neposredno uz Fou - Brioni. On je jedan od tih koje su drali posebno, pa je uspio privatnim kanalima da izadje. On kae tih 8 (ne uje se - neto pravi smetnje). Dalji tok sjednice se ne uje.

47

Jednostavno, ne moemo ispustiti ovaj organ iz ruku. Zato bi ispustili i sutra kucali na vrata da SDP neto prihvati ili ne prihvati.
Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 19. oktobra 1993. godine, u 17,00 sati

Sjednici je predsjedavao predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, gospodin ALIJA IZETBEGOVI. Sjednici su prisustvovali lanovi Predsjednitva, kao i drugi lanovi koji su pozvani.

..

S tim to je u tekuim pitanjima uvrten izvjetaj o radu Vlade april 1992. 1993.

ZDRAVKO DJURII: Od HSS-a (hrvatske, seljake stranke).

PREDSJEDNIK: Ima dakle pismo, ije je pismo.

PREDSJEDNIK: To je to se tie ovoga pitanja. Evo proitae Zdravko to pismo. Izvoli.

49

ZDRAVKO DJURII: Predmet kandidiranja za funkcije. Ranijim pismom smo vas obavijestili o naim stajalitima u vezi sa popunjavanjem Predsjednitva RBiH. Tom prilikom, a i sada pretpostavljamo da su neki lanovi Predsjednitva, i predsjednik Vlade podnijeli ostavke, odnosno razrijeeni dunosti - te da su po tom osnovu ta mjesta upranjena.Ujedno smo naglasili da su nam

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

neophodne konsultacije, a za njih je nuan izlazak iz Sarajeva, u kom cilju su poduzete aktivnosti jo prije 15 dana. S obzirom na jueranju sjednicu Predsjednitva i opredjeljenje da se u toku dananjeg dana izvre nove konsultacije obavjetavamo vas da je na stav ostao isti, te da za popunu mjesta u Predsjednitvu ukoliko su upranjena smatramo da treba primjeniti princip izbornih rezultata. Tako da su nai kandidati: 1. Prof. IVO KOMI; 2. ZORAN PERKOVI. Treba raunati da je potrebno obaviti razgovor sa g. Perkoviem kojom prilikom bismo razgovarali i sa naim potencijalnim kandidatima za predsjednika Vlade koji su trenutno izvan Sarajeva, a na teritoriji RBiH. Hvala. Primite podzrave. Na znanje hrvatski koordinacioni odbor. Potpisano od dopredsjednika Ilije imia. PREDSJENDIK: Zna li iko ko je dotini? ZDRAVKO DJURII: Znam ja. PREDSJEDNIK: Ko je?

PREDSJEDNIK: Ako je to onaj o kome ja mislim, on je dole bobanovac. ZDRAVKO: Jeste.

ZDRAVKO DJURII: To je Zoran Perkovi - on je angaovan u Vladi Herceg-Bosne.

50

MIRO LAZOVI: A bi sada SDP insistirao umjesto Perkovia da ubaci svog ovjeka. Miupravo hoemo da Predsjednitvo ojaa svoj legitimitet kroz izbornu volju gradjana Bosne i Hercegovine. Perkovi je po istom osnovu kao i Mari. A ima jo jedna stvar. Ti si jue rekao da to mjesto pripada stranci SDA. Je li tako. Ako bi ili tom logikom, onda bi Ivo Komi morao ustupiti mjesto Nijazu Durakoviu ili nekom drugom, ili bio na listi SDP-a. I to je mjesto stranke SDP . Trea mjesta su iz SDP-a. A zato mi pristajemo na vraanje ovog Kljuia. Mislim da je to u ovom momentu politiki

PREDSJEDNIK: Ja sam pitao ko je sljedei na listi pa rekoe ini mi se Perkovi, pa kau za tog ovjeka koji je bio iza Komia. Rekoe da je aktivni bobanovac. Tako je. (On je livnjak rodom. Iz Livna).

EJUP GANI: On je ministar za pravosudje. Tako da vodi rauna da dole se sluajno ne poini neki zloin da to sve bude u redu. Da pravna drava funkcionie dole. Poloio pokazao.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

znaajnije za sve nas, nego ii sa nekim ovjekom iz SDP-a koji je Hrvat itd.

51

X: Ako dozvolite, ja bi na jedan sistematian nain pokuao argumentirati ovaj predlog opozicije. Neu ponavljati nita od argumentacije koja je do sada u ovoj proceduri iznesena. Nijedan od onih argumenata, nego u pokuati iznijeti nekoliko novih argumenata pa da vidimo. Prvo o emu bi vas kao Predsjednitvo elio obavijestiti da mi u SDP-u insistirajui na ovim principima ne elimo nikakvu konfrontaciju sa Predsjednitvom, a najmanje bi elili da budemo faktor nekih podjela ili rascjepa u samom Predsjednitvu. Mi smatramo da nam je u ovom vremenu potrebno, Predsjednitvo prije svega jedinstveno na globalnoj probosanskohercegovakoj orijentaciji. Smatramo da nema vie mjesta za one koji nastupaju zastupaju secesionizam, separatistike opcije ili nestanak ak BiH kao drave. U tom kontekstu otpada Perkovi. Sa svoje strane dakle mi elimo jedinstveno Predsjednitvo. Predsjednitvo od autoriteta, ugleda i medjunarodnog respekta. Opozivom Borasa, Lasia i Akmadia, naa je ocjena da su otpali razlozi za uzmimo neku vrstu dosadanjeg antagoniziranja odnosa u Predsjednitvu. Smatramo da se to jedinstvo na ovoj probosanskohercegovakoj orijentaciji moe ostvariti sa ljudima koji su proli izbornu proceduru. Drugo, smatramo dok god postoji medjunarodno priznanje BiH kao suverene drave da se mora ouvati institucija Predsjednitvo. I to u njegovoj prvobitnoj svrsi. A to znai da Predsjednitvo kao vienacionalno, viestranako moe stajati na stanovitu BiH kao cjeline, a nikako na pozicijama ovog ili onog partikulariteta, kako smo imali do sada sluaj. Mi smo sigurni da e tako Predsjednitvo moi osigurati i dalje medjunarodnu podrku BiH i ak razbiti mnoge zablude, predrasude, lane dojmove i propagandne slike o BiH, o raznim tenjama navodno koje i te kako su do sada sudjelovale u odgovarajuem odnosu medjunarodne zajednice prema naoj republici. Tree, ovo elim posebno da naglasim mi ne elimo zaista konfrontaciju sa u strankom SDA. Kao to ne prihvatamo redukciju prirode ovog spora na unutar partijski rivalitet SDA -SDP . to se naalost evo dva puta ponavlja, ak i u informacijama dnevnog reda. To nije niti se moe reducirati na nekakav uzmimo usko-partijski odnos izmedju dvije stranke. Naprotiv polazei od opredjeljenja koje je interes drave BiH stavlja iznad svake usko partijske optike. Mi niti smo SDA niti smo druge parlamentarne partije koje su ostale vjerne BiH, nismo

X: Poto imaju izborne linije i g. Kljui i g. Perkovi mi preputamo mogunost neka SDP izabere oko toga, neemo se suprotstavljati ni protiviti tome, a za uzvrat da prepussti da mi izaberemo predstavnika iz reda muslimanskog naroda.

52

nikada shvatili kao politike neprijatelje, nego smo ih tretirali kao konkurente koji smo okupljeni svi oko jednog zajednikog cilja, da ouvamo ivote slobodnu egzistenciju bosanaca i hercegovaca i njihove dravne egzistencije. Sa tog stajalita mi i promatramo i ovu situaciju u kojoj smo se nali. S tim da kaem da nae stajalite djele i druge 4 parlamentarne stranke koje su ostale odane ideji BiH. Bez ozbira na nau parlamentarnu manjinu, mogu slobodno rei mi nismo nikakve aus. . . partije, nego uvjereni smo moemo i psiholoki i politiki i simboliki, pogotovo u oima medjunarodne javnosti dati doprinos ouvanju BiH kao drave. elim ovdje posebno da apostrofiram jedan momenat. Po naoj ocjeni rukovodstvo SDA je u prilici da pokae kako nije imalo niti ima predrasude prema Muslimanima pripadnicima drugih partija. U dosadanjem periodu elei doprinijeti ouvanju institucija drave prije svega, i to kada je bilo najtee kada su institucije drave, kada su bili pokuaji da se institucija drave srui iznutra, elei dakle da doprinesemo ouvanju legimiteta prije svega Predsjednitva i Vlade BiH. Mi smo u SDP-u svjesno, dakle namjerno participirali u organima drave uglavnom preko kadrova srpske ili hrvatske nacionalnosti. Na taj nain objektivno dolo je do svojevrsne diskriminacije prema naem lanstvu odnosno ljudima muslimanske nacije. To je dijelom i rezultat upornog insistiranja da za Muslimane koji su izvan SDA nema mjesta u organima vlasti. Prilika je po naem miljenju da se pokae da je to ta dosadanja praksa bila iznudjena, daje bila rezultat okolnosti, neka jedna epizoda. I da mi u SDP-u a ni u SDA ne elimo sistematski dakle u principu u naelu diskriminirati gradjane BiH muslimanske nacionalnosti. Odmah da kaem da mi u SDP-u nismo vie spremni prakticirati taj iznudjeni princip diskriminacije prema svom lanstvu. A mislimo takodje da je vrijeme da SDA napravi jedan prostor za aganman u organima vlasti muslimana pripadnika drugih politikih partija. Ne radi se to da naglasim o nekom naem unutar partijskom sporu ili problemu njega nema, ali insistiram na ravnopravnom ueu kadrova svih nacionalnosti, svake partijske pripadnosti u javnom ivotu i organima drave. Ovo se moglo lako ilustrirati to sam kazao, da vas ne zamaram. Ve sam neto rekao o motivima koji su nas nosili da sudjelujemo u Predsjednitvu i Vladi BiH. Pri tome moram kazati da smo mi prelazili preko niza problema, pa i pritisaka, potiskivanja i neke vrste diskriminacije nae partije na niim nivoima dravne organizacije. Medjutim, u toj toleranciji ima i granica. Mislimo da je upravo sada na djelu prag ispod koga mi vie ne moemo ii. Razmiljali smo i razmiljamo o tome nismo donijeli nikakvu odluku, da povuemo lanove Predsjednitva RBiH sa liste SDP ukoliko se ne pokae volje da se u izboru da prednost naelu demokratinosti i ukoliko se ne osigura puni legitimitet u izbornoj proceduri. A ta dva naela, po naem mil-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

53

BIAKI: Ja bih se ukratko osvrnuo samo na ove navode koje je kolega Zgodi sada ovdje iznio i mislim da veina ocjena stoji, ali ima nekih bitnih razlika koje su takodje evidentne. Prvo, mi cijenimo da SDP ima angaman u republikim organima i kroz svoje kandidate muslimanske nacionalnosti i to je do sada bilo evidentno i prisutno, potpredsjednik Vlade je bio lan takav kakvog ga spominje g. Zgodi. I jo niz kandidata. A na niim organima, toga je bilo puno. Ukoliko se stvari ovako predstavljene i ako se ovako ne moe doi do rjeenja, onda nam ostaje da se sazove Skuptina pa da Skuptina izglasa to. Ja takodje smatram da ne postoje stranke pobjednice, nego jedna pobjednika stranka i to je SDA. Ona je dobila najvei broj glasova u odnosu na druge nacionalne stranke. Sada, kad se posmatra prostor BiH na kojem se protee vlast Predsjednitva i Vlade, onda je to dominantno tako. U tom kontekstu da bi se ovaj problem prevaziao jer nama zaista nije cilj ni da SDP napusti dravne organe niti bi mi to eljeli ni voljeli, pogotovo ne bi nikoga tjerali,

jenju, ne mogu se obezbijediti ako se bude obnavljala praksa ...ili samovolje. Ako jednom po naem miljenju je bio iznudjen presedan sa Lasiem, iz isto pragmatikih odnosa, odnosa u cilju uspostavljanja ili ...sa Hrvatskom, mislimo da se takav presedan sada ne mora praviti, jer zapravo nemamo zato vie razloga kad smo se napokon oslobodili iluzija to se tie politike hrvatske. Mislim takodje da bi valjalo zaista jednom odbaciti jedan besmislen argument i stalno se pozivati na prava stranaka pobjednica na izborima, na neko eskluzivno mjesto u Predsjednitvu. Kao to vam je poznato stranke-pobjednice, mada je to sintagma besmisla jer ne mogu tri stranke pobijediti na izborima moe samo jedna, dakle te stranke pobjednice svoju pobjedu oituju u parlamentu, a ne u Predsjednitvu. U Predsjednitvu nema stranaka pobjednica. Ravnopravna zastupljenost naroda sluajno se izborila ili voljom naroda, poklopila sa ravnopravnom zastupljenou nacionalnih stranaka na elu 2+2+2. Prema tome, ne moe se pozivati na neko eskluzivno pravo SDA u Predsjednitvu po osnovu injenice da u Parlamentu ta stranka ima stvarnu veinu. I na kraju bih vam dao jedan prijedlog: mislim da je bitno da se ne pravi diskriminacija medju lanovima Predsjednitva i po osnovu procedure po kojoj se postaje lanom Predsjednitva. Mi smatramo da svi lanovi Predsjednitva moraju to postati na isti nain ili bolje reeno, lanovi Predsjednitva treba da budu proglaeni, dakle potujui izbornu listu, moda bi trebalo proglasiti nove lanove Predsjednitva, a ne birati ih. Eto, malo sam moda oduio, ali elio sam iznijeti jo nekoliko argumenata ili nekih motiva koji nas opredjeljuju da insistiramo na ovom predlogu koji smo mi dali i da vodite rauna eventualno o tim nekim aspektima - problemima sa kojim se suoavamo.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ZGODI: Ako dozvolite samo, sve su stranke na stanovitu ove ...Jedino moram vam rei da reformisti imaju rezervu oko Kljuia. Smatraju da on ne treba nikako da se kandidira za lana.

ali obzirom da se stalno spoitava kao unutar-stranaki sukob SDA-SDP malo u tome ujemo ostale politike stranke. Mislim da bi bilo dobro da i te ostale politike stranke dadnu svoj eksplicite ne samo kroz ovo saoptenje koje se upuuje sjednicama.Predsjednitva, ali u ovom ovakvom kontekstu, a da bi se ovaj problem prevaziao, ja nemam ovlasti Izvrnog odbora, ali ovdje mogu predloiti moda jedno rjeenje koje se moda nee svidjeti, ali moe biti povod da se ove stvari prevazidju. Ukoliko se ostaje na insistiranju da g. Durakovi udje kao lan Predsjednitva, SDA e postaviti pitanje da g. Irfan Ljubjanki preuzme funkciju predsjednika Skuptine. Na taj nain imaemo svoga lana u Predsjednitvu i imaemo, moi emo ovu stvar dovesti do kraja. Ja zaista, nije mi drago to ovaj predlog iznosim jer smo mi veoma zadovoljni i visoko cijenimo doprinos g-dina Mire Lazovia u dosadanjem radu Skuptine, ali ako se problem ne moe nikako drugaije nai i ako SDP mora dati i kandidate muslimanske nacionalnosti, onda mi nemamo drugog puta nego da ovako stvari postavimo.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

54

IZETBEGOVI: Oigledno se stvorila jedna situacija u kojoj se bez Skuptine ne bi dalo izai iz ove situacije, jer ne moe niko ovdje natjerati da...stavova nego prepustiti Skuptini da rjeava stvar. Ja bih se ovdje osvrnuo - mislim da se pogreno upotrebljava rije diskriminacija. Malo je prejaka rije. Ako emo ve upotrijebiti dosta tvrd pristup tome, onda je to neka borba za vlast. Recimo, uticaj u nekom tijelu. To je na koncu normalna stvar, Nema diskriminacije SDP . Ne moe se postaviti pitanje da izbor ili neizbor Durakovia unutra ili Irfana da je to pitanje diskriminacije SDP . Nije. Jer, ovdje ve sjede dva lana SDP u ovom tijelu. To bi bio trei lan SDP . Mi smatramo da se na taj nain ravnotea vlasti pomjera. Previe u korist SDP u korist na rezultate, previe se malo odraava. Dakle, ne reflektuje vie Predsjednitvo izbornu situaciju. Mi smo sigurni, ni sadanja raspoloenja gradjana. Nije realna stvar da odnos SDP-SDA bude 3:2. To nije realna stvar i ne znam to insistirate na takvom rjeenju. Onda e vjerovatno morati se pribjei ovome to Edhem predlae. Da se ponovo uspostavi ta ravnotea. Tim prije to je potpredsjednik Vlade SDP , to su tri ministra SDP , informisanje je tu, snabdijevanje, jedan broj ljudi. Tako da nema diskriminacije. U svakom sluaju, nije osnovano upotrebljavati taj izraz, jer nema ... Ovo je borba da se - SDA se pita zato bi se ona povukla sad u ovom sluaju. Zato bi ona, izgubivi Fikreta Abdia, kao lana SDA to prepustila SDP . Zato da to radi ako to ne mora da ini.

55

Sasvim sigurno i vi kad biste danas imali izgleda da u Skuptini dobijete drukiji rezultat, ne biste propustili. to da to uradimo. To bi bio s nae strane jedan glup politiki potez. to bi se mi sutra ubjedjivali. Mi smo preuzeli odgovornost za sudbinu ove zemlje i zato bi mi danas to prepustili jednostavno. Izvolite se kod naroda izboriti za tu poziciju. Onda ete biti zasluni za ono to se dogadja i odgovorni za to. Mi smo do sada uglavnom promostili odgovornost za belaje koji su nastali ovdje. Ne bjeimo mi od odgovornosti. Ne moe se traiti da mi jednostavno prepustimo tu vlast. Ovo je jedan odnos koji je donekle u redu. Dva predstavnika SDP u Predsjednitvu. To je jo u redu. Tri, mislim da je ve to malo previe. Jednostavno, to je problem odnosa nekog balansa snaga i nekog odnosa prema izbornim rezultatima. I mi smo uvjereni i prema raspoloenju u sadanjoj javnosti u BiH. Prema tome, moe se nai neki drugi put da se ta ravnotea uspsotavi. Bilo bi bolje da predsjednik Skuptine ostane Miro Lazovi, a da Irfan bude lan Predsjednitva, ako ne onda emo morati ii vjerovatno na drugo rjeenje. Jednostavno, ne moemo ispustiti ovaj organ iz ruku. Zato bi ispustili i sutra kucali na vrata da SDP neto prihvati ili ne prihvati. Moe da ne prihvati, ovo je politika. Mi znamo kako se u politici mijenjaju stvari naglo. Sve je stvar nekih raunica, interesa, matematika, itd. to bismo mi sutra se ubjedjivali kao to se sad ubjedjujemo. Sutra e doi neko drugo pitanje izbora Vlade nekakve, odluka izvjesnih, komandanata korpusa. Bie taj i taj, glasanje, to e nam taj sport. Mislim da mi neemo prepustiti ovaj Predsjednitvo na tako lagan nain. Nemojte to traiti od nas. To bi bila s nae strane neregularna odluka. Zato se meni ini da je s vae strane malo previe upornosti u tome. Trebalo se ipak voditi rauna da se sad trenutno nalaze dva lana Predsjednitva vjerovatno iz stranke, da je to jedna mjera prava, moda. Malo i vea. to se tie lana Predsjednitva iz hrvatskog korpusa, tako pie i tako moramo govoriti iako to nekad malo grubo zvui - Hrvat, Srbin, ali tako pie u ustavu iji sastavljai su bili ranija vlast. Mislim da je dobar izbor da dodje Kljui. S jedne strane je dobro to su oni ponudili Perkovia. Mi kod takve ponude moemo slobodno ii na Kljuia. Oni su ponudili jednog neprihvatljivog kandidata. Ali, da li bi taj izbor pravili? Prema tome, mislim da ovdje to se tie ovog Predsjednitva, ini mi se da ne postoji rezerva nikakva u odnosu ni na Komia ni na Kljuia ovdje, ini mi se, to je moja procjena. To bismo mi provjerili glasanjem. Ali ovo pitanje ostaje sporno. Pa da li bismo ili sad sve na Skuptinu ili bismo ovo rijeili i rijeili mandatara, a ovo ostavili da rijei Skuptina, dajte da to vidimo. Da nadjemo neki izlaz u ovoj situaciji. Ja bih vam predloio da mi izaberemo Komia i Kljuia da mi to objavimo sa objanjenjem da nismo mogli prihvatiti ovaj prijedlog Hrvatskog odbora, jer su ponudili neprihvatljivog kandidata, pa

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

GANI: Mislim da e se - hajmo da podijelimo - znam da bi vi voljeli da rijeite stvar u paketu. Mislim bie vrlo teko rijeiti ovaj hrvatski korpus ako ga sad ne rijeimo. Kljui i Komi. Onda da nastavimo diskusiju o ostalim problemima. Ili hoete. Evo o emu se radi. Ako danas ne izaberemo Kljuia, javie se sutra nova situacija. IZETBEGOVI: Onda bi nesporazum samo ostao na pitanju Irfan ili Nijaz. Uz svo potovanje oba ovjeka, to je jedna politika borba za uticaj u ovom organu. O tome se radi. Nije da je jedan bolji od drugoga. Radi se o politikom opredjeljenju

smo mi onda ili na ovoga. A da suzimo polje nesporazuma iskljuivo na to pitanje i da idemo na izbor mandatara i da rjeavamo tu stvar oko Vlade.

56

MIRO LAZOVI: Ja imam miljenje da smo mi svi na istom cilju. Da nadjemo neko rjeenje, koje e zadovoljiti sve koje nee dovesti do nekog rascjepa i da nee dovesti do nekog loeg rjeenja koje bi imalo posljedice i po BiH a po legimitet ovog predsjednitva, a i po odnose izmedju SDA i SDP-a. Mislim da nam to ne treba i da se moe nai rjeenje. Normalno, treba to sve sagledati i biti spreman na kompromis. Ja upozoravam da mi nismo rukovodjeni nekim uskostranakim interesima, jer mislim da ovo nije vrijeme gdje se moe prigrabiti neke privilegije, pogotovo neka vlast. Sve je ovo na neki nain ipak imitacija vlasti, ali uz pokuaj da se sauva taj legitimitet i sauvaju pozicije dravnog organa koji predstavlja BiH. Ja mislim da se rjeenje moe nai jednim dogovorom. Ne elei uopte da se stvar sada prebacuje na teren posebno stranaki, ja sam to i Edhemu rekao u razgovoru, prije ovoga. SDA po meni treba da uzme mandatara Vlade, ak sam predloio ovjeka. Mislim da bi to mogao biti Haris Silajdi. Mandatar Vlade da bude on. Potpredsjednik Vlade Irfan Ljubljanki ili neko sa cazinske krajine. Tim bi stranka SDA ojaala svoje pozicije i ne bi dolo do ovoga o emu vi upozoravate g. predsjednie da bi dolo do nekog tasa koji bi prevalio u korist SDP-a re vidim uopte tu nikakvu korist niti traim tu neku stranaku borbu, jer prava vlast ipak je i politika mo u Vladi. U Vladi koja bi bila u najveoj mjeri pod uticajem stranke SDA. I to je ta prava mo koja bi .... Ukoliko bi se popunilo Predsjednitvo na legitiman nain i formirala jedna takva Vlada, mislim da bi bilo neophodno i prioritetno napraviti jednu politiku platformu sa kojom bi trebalo izai pred medjunarodnu javnost sa jednom naom novom inicijativom koja bi jasno i decidno iskazala nau politiku orijentaciju kako rijeiti problem unutar Bosne i Hercegovine, a ja dajem sebi slobodu da kaem da u toj platformi treba iskazati i naa politika opredjeljenja kako rijeiti global-

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

no politiko pitanje na prostoru bive Jugoslavije. I mislim da bi takva jedna inicijativa zairitirala svjetsku javnost i to bi bio mogui pomak u nau korist. Znai kompletirati Predsjednitvo, kompletirati Vladu, izai sa jakom platformom i biti politiki agresivan. Mislim da bi se stvari mogle popraviti, a prostora za politiku borbu izmedju SDP i SDA i drugih politikih partija bie kad dodje mir na ovom prostoru. A to se tie lino mene, vi mene moete, mislim stranka SDA ima takvu mo i u Skuptini ili u Perdsjednitvu, ne znam ni ja. Miro Lazovi zaista nije sporan. Ja u se sam povui. Ja ponovo ponavljam da bi moja politika borba bila borba za Bosnu i Hercegovinu. Iako moja pozicija smeta ja u se sada povui. Ali dajte da uradimo Predsjednitvo i Vladu, pa da onda sagledamo ukupan problem, ja u se povui u koristi SDA ako vi mislite da e vam to donijeti nekakvu prednost. Jer to je nikakav problem, nije Miro Lazovi i njegova sadanja pozicija. EDHEM BIAKI: Mislim tano je da je to Miro u razgovoru kojeg smo imali prije ove sjednice spomenuo ovo H. Silajdia kao mandatara Vlade, ali SDA ima kandidata za mandatara Vlade i ako bude ona predlagala ona e predloiti svog kandidata. A ne bih prihvatio to da nam se imenom i prezimenom odredjuje taj mandatar Vlade, to nam je neprihvatljivo i ne bi moglo ii na toj osnovi. Obzirom da pomaci se apsolutno ne prave, i ne ide ja sam i rekao u kojem sluaju i zato nakon upornog insistiranja SDP-a da Nijaz to bude umjesto Irfana i da mi onda moramo traiti to pitanje i u tom kontekstu u Skuptini emo to pitanje postaviti. To je nama neizbjeno i neminovno. Mada ja bih lino radije prihvatio ovu varijantu da Ljubljanki bude lan Predsjednitva. Ali pitanje mandatara je posebno pitanje o kojem smo se nadam se jo i jue dogovorili da e biti dva kandidata. Da e biti ispitivanje i odluivanje ovoga predsjednitva, ja ne bi to sada vezao. Toliko. PREDSJEDNIK: Edheme izvoli.

57

EJUP GANI: Mogu li ja da kaem neto. Mi ovdje imamo sada trenutno jednu jednainu sa tri nepoznate. Ja znam da posebno SDP je bio nezadovoljan politikom koju su vodili ovi predstavnici HDZ. I ako mi danas rijeimo - ako izglasamo povjerenje Kljujiu i Komiu mi onda imamo jednainu samo sa jednom nepoznatom. Umjesto sa tri nepoznate. Znai ovo je jedan daleko manji problem. Onda kada to preanaliziramo i druge kombinacije bilo bi veoma vano, a ako to ne uradimo danas .... mi emo zavriti sa nekim radikalnim Hrvatom koji e biti neka vrsta Bobanovog predstavnika ako ova dva ovjeka danas ne prihvatimo. Znai imamo ansu da prvo primimo dva Hrvata koji su za BiH. Koji

izraavaju 75% volje hrvatskog naroda. Ako taj problem rijeimo, znai jednaina sa tri nepoznate se svodi na jednu nepoznatu. I onda hajmo nastaviti diskusiju dalje o tome. Ja mislim da e te i vi imati nekih drugih ideja i bie ideja s druge strane. Prema tome ajmo mi uzeti Komia i Kljuia u Predsjednitvo. I onda kada to uradimo napravit emo jednu pauzu pa emo dalje razgovarati. Jer vjerujte, ja sam dosta ovdje neutralan u itavom ovom procesu. Jer je na neki nain, nekako mi je takva pozicija, ali smatram da bi ovim dali jedan istinski doprinos pomjeranju stvari u pozitivnom pravcu, a posebno obraunavanje sa jednom politikom koja nije bila dosljedna. Prema tome, sada moemo se ovog trenutka imenujui ova dva ovjeka obraunati sa jednom politikom koja nije bila dosljedna. Znai, dva autentina bosanska Hrvata bi ula u predsjednitvo. Onda imamo jedan problem, jednainu s jednom nepoznatom, napravimo onda pauzu, moemo onda vriti vie bilateralni i kako god da nazovete tih konsultacija idemo dalje. Ako sada vama - znate ako to ne uradimo, bie stvari onda sve kompleksnije, to znai imamo jednu kako da kaemo rak ranu, hajmo nju rijeiti pa onda idemo dalje, to je moj prijedlog. Jer me to ponukalo ovim prijedlogom koji smo dobili za ovog ovjeka koji je sada dole nekakav ministar pravosudja u toj tzv. Herceg-Bosni gdje narod doivljava takve zloine koji se nisu registrovali kao u ranijem ratu. Pa bi ja apelovao na predstavnike ovdje SDP-a na vas troje da se sloite s tim. Jer to je jedan prvo, obraun sa jednom politikom. Jer vidite kada je u pitanju Ljubljanki i Durakovi oni su obojica za BiH. To znai tu su dileme druge vrste. A kada su u pitanju izbor ova dva predstavnika ova dva predstavnika iz hrvatskog naroda mi se ovdje obraunavamo sa jednom politikom i pokazujemo dosljednost da smo na putu za BiH. Pa bih predloio da mi ova dva ovjeka koopotiramo sjednemo dalje, vjerujte bie onda vie razumijevanja i fleksibilnosti, po mom miljenju. PREDSJEDNIK: Ovdje ima jedna finesa na koju bi ja htio skrenuti panju ja sam je tek sada primjetio. Ovo ipak nije prijedlog hrvatskog koordinacionog odbora, ovo je HSS-a prijedlog. E, sada pazi da li bi mi mogli ii neposredno na izbor ove dvojice ljudi, more li se dogoditi da Komi odustane sutra zbog toga. GANI: Neka odustane.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

PREDSJEDNIK: Ako nema ste strane problema ja bih se pridruio ovome predlogu prof. Gania da mi suzimo malo polje nesporazuma da rijeimo to, onda imamo...... iskljuivo lana Predsjednitva. GANI: Onda hajmo dalje ganjati.

58

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

GANI: Veina mojih predloga predsjednie je u odnosu prema jednoj politici. U ovom trenutku Predsjednitvo imenujui ova dva predstavnika iz hrvatskog naroda, ima jedan stav prema jednoj politici koji su vodili neki prethodnici koji su ili na razaranje Bosne. Ne uradimo li to danas, onda e biti tumaenje, jeste gospodo moda je vanije da neki kandidat jedne stranke ili druge udje nego da se obraunate sa jednom politikom koja razara BiH. A onda emo biti daleko. PREDSJEDNIK: Ima li u tom pogledu problema? X: Ima je li.

PREDSJEDNIK: Onda moramo napraviti jednu pazuzu, da malo vidimo da barem rijeimo neto.

MIRKO PEJANOVI: S tim to bi ovu konstataciju trebali opozicioni blok, SDA i lanovi Predsjednitva - iz tog bloka iz muslimanskog korpusa. Mislim da ta konstatacija moe pomoi, ako ne pomogne onda smo na istom. Ja ne mogu da zamislim situaciju da mi nakon skoro dvije godine rata i svih muka koje smo podnijeli ovdje ne moemo nai politiko rjeenje, i za one ciljeve za koje smo se svo vrijeme borili. Mislim da moemo i moramo nai rjeenje. Sa ljudima sa kojima smo do sada smo ovo radili prema sebi bi bili nepravedni ako bi pokazali da nismo spremni na .... Mislim da se rjeenje moe nai. Ja bih vas ipak zamolio, posebno gospodina predsjednika. Predpostavljete problem odnosa snaga u vlasti i do sada PREDSJEDNIK: Znate vi ta je problem ovdje, nemoj da nam se pojavljuje sada.

PREDSJENDIK: Ima u rjeavanju pozicije. Ja mislim ovo ostaje u obe varijante kako je bilo ova dvojica, ako je to tako onda bi mogli rijeiti, ako nije onda - jer ovo je bio shvatam da je dio paketa predsjednik Vlade, lan Predsjednitva tu. Ali ne vjerujem da je ovdje, po ovom domenu. Ovdje ini mi se da postoji.

59

MIRKO PEJANOVI: Dozvolite, ja vas jako uvaavam dozvolite mislim da taj problem od momenta u kome smo se iz nude udruili, a ne samo iz ovih ili onih, najvie iz nude da se izborimo za i opstanak i egzistenciju i b... Bosnu. I da je to jae od svake podjele i da ta podjela nije figurirana. Ja vam moram rei g. predsjednie da se sa svima vie svadjam nego sa vam ovih 18 mjeseci. ak i sa mojim partijskim bliskim prijateljima, recimo u posljednjih 5 mjeseci sam se svadjao, kada smo gradili ono da bi

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

GANI: Vidite ja samo tu - i sve sam na neki nain preivio na svojevrstan nain. Pitanje je ovdje da li mi traimo neke ustupke, da li vi traite neke ustupke da bi se odstranila negativna politika HDZ-a prema Bosni. Mi sada glasanjem moemo da odstranimo negativnu politiku HDZ-a prema Bosni. Znai kooptiranjem ova dva ovjeka mi emo imati ljude mi emo odstraniti jedno arite negativne politike prema Bosni i Hercegovini. Ako neete to da uradite, nego traite neki ustupak za vau stranku onda je to vie - onda idemo u jednu drugu sferu. Ovdje je sada pitanje BiH. Mislim da sam analitiki sveo ovu stvar - onda otvaramo pitanje ove jednaine s jednom nepoznatom. Durakovi ili ovaj ili ta sa Skuptinom i ta sa predsjednikom Vlade i to. Vidite nekako u politici vi dodjete u jednom trenutku kada moete neke stvari rijeiti. A ukoliko ova stvar prenoi vidjeete sutra e biti drugi Hrvati na stolu i onda emo imati onu vrstu politike HDZ-a koja nije bila za Bosnu i onda emo gospodo ivjeti s tom politikom imaemo Predsjednitvo. Ja bih predloio znai da izaberemo ova dva ovjeka ili da napravimo pauzu pa da se veeras nadjemo kasnije, da nastavimo razgovore. O tome. To je moje miljenje. TANJA MIJATOVI-LJUJI: Ja dozvoljavam da g. Gani prof., ali ima nas ovdje jo profesora koji i pravimo malo dublje analize. Vi nama sada pripisujete ovdje da mi podravamo jednu politiku koja nije u redu, i jo nam hoete pripisati da smo na toj strani po vaim rijeima. Medjutim, ja bih vas htjela podsjetiti na neto, a neznam to se valjda sve snima te nae sjednice. Kada sam ja upozorila kada je g. Akmadi sjeo s one strane stola da ga je trebalo odmah odstraniti, jer po meni ako neko radi sa mnom pa s PREDSJEDNIK: Tanja izvoli.

spaavali Bosnu. Traili rjeenje za mir. Mislim da se tog straha moramo osloboditi. A i ova neka razmiljanja koja je iznio Lazovi pomau se i u personalnom smislu i u svakom pogledu tog straha moemo vie. I nadalje molio bih vas da imate u vidu, da nisu motivi bili i ostali isti. A to je da legimitet BiH se izvodi i potuje primarno iz rezultata izborne volje gradjana Bosne i Hercegovine. U ovom sluaju mi to inimo za sve kandidate sem u jednom sluaju. Ja mislim da se moemo tu malo popustititi nai rjeenje. Koje bi bilo povoljno za sve. Predlaem tu konsultaciju i mislim da ona moe proi. A ovo na kraju da kaem predsjednie, mi ne samo da hoemo potovati stavove pet partija parlamentarnih u rjeavanju u paketu, nego mi tako i mislimo. Mislim da jednu no i sutra pola dana ne mijenja stvar i da trebamo tu konsultaciju nije sporno kandidati. Vidite za nas nisu sporni kandidati, mi emo dati svoj glas za ova dva kandidata o kojima je Ejup govorio, ali da izvrimo ovu konsultaciju da damo za itav paket.

60

jedne s druge strane, on za mene nije vie sa mnom. Pa sam rekla to isto za Lasia i za F. Abdia i za Borasa da im treba pisma poslati i rei im gospodo izvolite doi u Predsjednitvo ako ne dodjete smjeniti ih. To sam jedno dva tri puta rekla. Medjutim, ini mi se da me niko apsolutno nije uo. A mislim da su jo neki drugi. Neu da govorim, ne mogu ba da se sjetim. Prema tome, ne moe se to nama pripisati. Drugo, ja sam ve rekla zato sam. Zna se moj stav. Ali g. Predsjednie i vas bi htjela da zamolim da ipak kaete mi jesmo iz opozicije a da li smo mi vama naim stavovima do sada smetali u vodjenju vae politike. Ja mislim da nismo. ak i u nekim sluajevima moda kada se ovjek i nije sloio preuti u korist dobra ovog naroda i ove zemlje, ako se to vie lakako moe reci da je neko dobro. Prema tome, ja isto kaem, ja od poetka imam svoje stavove, s njima sam i sada i ostau do kraja. Ali je poteno isto tako s druge strane ako se nekome ti stavovi ne svidjaju ako mu smetaju u vodjenju neke njegove politike ili politikog cilja da se to kae. Jer mislim da bez obzira to kau politici treba i slagati, ja sam za jedan otvoren, iskren razgovor. Ako nekom ne odgovara vie ono to neko zastupa kao npr. veina nas ovdje u opoziciji cjelovita Bosna zajedniki ivot to neki kau da je to ve dosadno i apstraktno, onda to treba rei. A ne pripisivati da smo za neku politiku i za nekoga ko nije za Bosnu i Hercegovinu. Ja to apsolutno nikome neu dozvoliti. Jer to treba dokazati. Zahvaljujem se. GANI: Mislim predsjednie da Tanja nije dobro razumjela. Mislim ako nee Akmadia i Borasa, ako se ne svidja njihova politika evo ti prilika da se oslobodi te politike. TANJA: Imali smo mi to davno.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

61

PREDSJEDNIK: Ne, ne ja sam rekao razumijem ovo povezivanje predsjednik Vlade, to mi je jasno. Ali ne razumijem ovo povezivanje sa izborom hrvatskih predstavnika, jer bi na taj nain rijeili neto. Naime, ja pokuam da dokuim to se tu tri. Paket. Svatam to da ima paketa. Tu razumijem. To je jedna stvar, dobro bi bilo dae uzajamno potujemo, mi smo ovdje nismo nikom prebacivali. Kada je rije o opredjeljenju Bosne. Mi smo dobro jasno rekli. Da ovdje niko nikom nita nema da prigovori. Ali moremo prigovarati na izvjesnim rjeenjima, ali opredjeljenjima za Bosnu zaista nema niko, pa i u odnosu na ova dva kandidata koja su sada u pitanju. Obojica se bore za BiH. Svako na svoj nain, i dobro u okviru nekog politikog miljea drugog. I rekli smo da integritet ova dva ovjeka, dobro to se oni sada toliko puta pom-

GANI: Ako hoe oslobodi se te politike. Ako mi trai neto da ti dam da bi se oslobodila te politike to je druga stvar.

inju niko ne dovodi ui pitanje, pa ni bilo koga ovdje. Ne kaem ono kada je raniji sastav bio. To ne bi mogao da kaem. ali ovdje moe svako da samo da izrazi svoje potovanje za stav svakog od ovih ljudi. Bez obzira to smo na razliitim pozicijama moda vie ideolokim. Medjutim, mora se biti sigurno dalje sasvim konkretnih pitanja politikih pitanja imenovanja, rjeavanja raznih stvari, konepcija - zato na koncu konaca politike stranke i postoje to imaju razliite pogleda na neka pitanja. A mi mislimo da sada naravno ako pripada jednoj politikoj stranci, ja zato pripadam to smatram da upravo eto njen program najbolje odgovara. Potujui apsolutno oporedjeljenje drugih ljudi, da oni misle da to treba drugaije da se radi. Samo se radi o toj stvari. Ne radi se nekim temeljnim opredjeljenjima. Prema tome niko temeljna pitanja ne vodi u pitanje, ali razlike u pristupima to jeste predmet stranaka, zato to imamo razliite poglede na neke stvari. Inae bi bili ista stranka. Prema tome, ovo ne treba nikoga da iritira, jer ovo je teka, svakako su pomalo teke diskusije, ali dobro se vode na nain koji nikoga ne treba da povrijedi, niti treba da to bude sluaj. Ponekad pomalo iskrenosti ne fali, otvorenog razgovora. Ja sam malo prije otvoren razgovor pokuao da vodim, radi se o odnosu snaga politikih je li. to bi izbjegavao ovjek da kae to je istina. Na koncu to je istina i u francuskom parlamentu - pa nije to runa istina ni za nas ako se borimo dok se ta borba vodi rijeima - vano je da se ne puca i kada je rijeima da se ne vrijedaju ljudi, to je onda u redu.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

MIRO LAZOVI: S obzirom da ste vi na elu SDA ne mislim vi, nego ljudi koji ste tu u vrhu SDA - je li vi mislite da SDA treba pripasti mjesto mandatara i mjesto lana Predsjednitva. PREDSJEDNIK: Da.

62

MIRO LAZOVI: Obadva. E tu je problem. Samoj jo jednu stvar da ja zavrim. Ova drava je jo medjunarodno priznata i ona postoji. Ja mislim da bi Karadi dao 70% teritorije koju je sada osvojio samo da ima medjunarodni legimitet. Znai, aduti su svi u naim rukama, Po nekoj praksi koja je do sada bila i po dogovoru tri nacionalne stranke kada je osvojena vlast. Raspodjela glavnih funkcija je bila predsjednik Predsjednitva Musliman, predsjednik Vlade Hrvat, predsjednik Skuptine Srbin. Mi s ovim to sam ja maloprije predloio naputamo taj koncept. ak su i Hrvati spremni na to. Na mjesto mandatara bude tj. pripada stranci SDA. to znai na dvije elne funkcije u dravi bili bi dva ovjeka muslimanske nacionalnosti, predsjednik Predsjednitva i predsjednik Vlade. To ide u prilog i SDA-u i muslimanskom narodu. Prema tome, nikakav se taj glas g. predsjednie ne pomjera ni u korist ni SDP-a nego ak naprotiv SDA jaa sa predsjednikom

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Vlade i sa strukturom ljudi u toj Vladi koji e biti ipak iz SDA najveim dijelom. A ako dodje do potpisivanja sporazuma koji e BiH podijeliti na tri neke manje-vie zasebne republike niko od nas nije vie lud da trai sebi prostora u u politikim strukturama, barem ne u ovom omjeru koji je sada. Mi emo se sami povui g. predsjednie. A sve dok postoji organ BiH to je Predsjednitvo njegova Vlada i Skuptina, mislim da treba istrajavati i insistirati na tom vienacionalnom sastavu.

GANI: Samo da dodam, u vezi predsjednika Vlade. Da ovo predsjednitvo je otvoreno za analizu i drugih mandatara. elja SDA da ima predsjednika Vlade, mora se braniti i struno. Drugim rijeima imaemo ovjeka koji e podnijeti program, ja mislim da smo mi napravili jednu emu u kojem moe i neko iz drugih stranaka. Da li stranaki neki ovjek ili je kombinacija neka, neka ponudi tim i mi emo napravili smo jednu formulu, bie iri krug ljudi, sasluati taj program i ako bude taj program ubjedljiviji i bolji od onoga koji nudi neko ko je kandidat SDA ja u glasati za tog ovjeka. Primjera radi. A smatram da ni predsjednik lino pored jakih stranakih obaveza nee se na kvalitetu ovaj put mnogo misliti. Ali ja opet gospodo vraam problem jednaine sa tri nepoznate na jednainu sa jednom nepoznatom. Hoemo li se mi danas obraunati sa onom politikom HDZ-a koja je izvrila agresiju na BiH, koja je napravila dole para dravu, da su uinili najvei genocid kakav se ne pamti. Moemo li mi odstraniti tu politiku. Mi smo svi pobjednici ako to uradimo i onda idemo dalje. Ali ovo to se tie Vlade, ovo to je govorio predsjednik neka se pojavi tim neki sa programom pa emo ga analizirati istovremeno. Mi nismo, mi smo izmislili onaj sistem analize ispitivanja pretpostavljajui da e biti vie od jednog kandidata. PREDSJEDNIK: Hoete li pauzu od 15 minuta da se MIRO LAZOVI: Ne treba. Ja predlaem ovo, da sutra rukovodstvo SDA i SDP-a sjednu zajedno i pokuaju u direktnom dogovoru razrjeiti to. MIRO LAZOVI: Ima veze da ne ulazimo sada u te, i da sutra, mislim ovo su krupna politika pitanja ak moda i istorijska, ne treba aliti ni vremena ni truda da se oni razrjee na zadovoljavajui nain. GANI: ta ima onda to veze sa HDZ-om.

63

GANI: Ja samo traim, evo poto se snima da je evo veeras mogunost i ansa da se ovo predsjednitvo odstrani negativnu

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

politiku HDZ-a iz dravnog vrha. Da li imamo dovoljno glasova za to? Gospodo kod vas je MIRO LAZOVI: Gospodine Ganiu, mi tu - samo malo slaem se da treba eliminisati tu negativnu politiku i predlaem da glasamo veeras da se opozovu Miro Lasi i Franjo Bora. I sa tim smo eliminisali tu negativnu, a sutra emo izabrati ovu. PREDSJEDNIK: Hoete pardon malo. Mi nismo jo uvijek opozvali. TANJA: Ma nismo jo MIRO LAZOVI: I time bi bila eliminacija ove negativne politike

MIRKO PEJANOVI: Samo Alija, izvini Ejupe mi razumijemo to, ali mislim neko uslovljavanje ne treba dovoditi. Mi ne dovodimo u pitanje ni princip ni kandidate. elimo samo da zavrimo sve troje. Traimo tajmaut za jo konsultacija. Ja sam predloio jednu vrstu, Miro predlae drugu. Kako se god opredjelite. Predsjednik predlae 15 minuta pauzu kao treu varijantu. Ali ja jo jednom molim gospodina Izetbegovia, mog predsjednika koga jako uvaavam da argument o ravnotei u vlasti ne spominje jer u istorijskom kontekstu objedinjavanja snaga za vodjenje rata taj problem se nije postavljao i ne postavlja se tako i nee se tako ni moi postaviti dok ne dodjemo do slobode. Ja molim da to imate u vidu. Drugo - ovdje su dva lana isto iz SDP-a, ja sam iz tree stranke, a mi smo za Predsjednitvo imali zajedniku listu, tako da broj lanova iz SDP-a je isto jedan, Miro je po funkciji. Moe biti danas sutra nije. Tako da i to imate u vidu. Ali to je za mene sekundarno. Za mene je bitno jesmo li mi u Savezu na ovome to ste malo prije predsjednie govorili. A jesmo. Kada jesmo potrudimo se da legimitet koji smo uvali Predsjednitvo i ouvali Predsjednitvo izvedemo isto na principu koji nam to omoguuje ustav rezultatima. Hvala.

PREDSJEDNIK: Mi moramo rijeiti prethodno opozive ove dvojice. Dakle, moramo izvriti opoziv i izbor odmah, moemo i tako uraditi.

64

X: Samo kratko, eto poto se snima, moram kazati jasno i razgovjetno. SDP kada je podrao gospodina Kljuia i Komia prvo je pokazao da nema predrasuda prema nacionalnim strankama koje su ostale vjerne BiH, jer su oba kandidata sa lista nacionalnih stranaka sada trenutne. Drugo, SDP nije taj prijedlog svoj, odnosno podrku tim kandidatima uslovljavao nikakvom trgovinom nikakvom kontra-uslugom. Mi smo ih podrali jednostavno

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

zato to su na izbornoj listi. Ako bi kojim sluajem, eventualno Kljui odustao ima jo Hrvata bosanske orijentacije koji se nalaze na izbornoj listi za viestranake izbore. Jo ima Hrvata u Sarajevu. Dakle mi bi i tog treeg Hrvata podrali zato to se nalazi na toj izbornoj listi i plus to je bosanske - probosanske orijentacije. Dakle, nema govora bar to se tie SDP-a o nikakvoj kontrausluzi ili trgovini. Mislim da zaista nema potrebe. Ovo to je kolega Lazovi rekao ako se vi elite javno obraunati s tom politikom, da prije svega treba opozvati, ali jedanput ovdje kada smo bili na ovom skupu klubovi poslanika onda se otvorilo to pitanje opoziva. Da li se opoziva njihove ostavke trebaju razgovarati, ali tada se taj problem na izvjestan nain pretvarao na neku konfuznu situaciju. Dakle, nije stvar na nama u SDP-u, a ako veeras te ljude opozovete vi ste se s tim obraunali. A ja takodje vas molim iz SDP-a opozocione stranke, tajm aut sutra da mi izvrimo jednu dodatnu konsultaciju, s obzirom na ovu incijativu to je kolega Biaki kazao jednu altonaciju koju ne treba odbaciti i da sutra moda u toku dana opet u 12, jedan sat se nadjemo ovdje i da to definitivno razrjeimo. PEJANOVI: Mi samo formalno ne glasamo, ali mi smo oko toga saglasni.

GANI: Jer pazi mi moramo glasati pojedinano. Za svakog ovjeka vi to znate po poslovniku, ne moe se glasati u paketu. Po poslovniku vi morate glasati TANJA: ta je to bitno Ganiu veeras ili sutra, meni nije jasno. MIRO LAZOVI: Kada se postigne dogovor lako je glasati.

PREDSJEDNIK: Jer mi oigledno, evo da postavimo pitanje sada ko je za Ivu Komia bie 4 glasa. Koliko ja vidim. GANI: Ovo ima ne povjerenje, ja nisam se jo opredjelio ni za Durakovia ni za Ljubijankia jo. MIRO LAZOVI: Svi su za Ivu Komia.

65

GANI: Evo vaa stranka kae da ona nije postavila uslov, da e glasati za Komia i Kljuia samo onda ako vi budete glasali.

TANJA: Neka nas oblati ako moe. Mirko ta se vie cijelo vrijeme i ti tu, ako e me neko blatiti neka me blati, znam se braniti.

MIRKO PEJANOVI: Nema mjesta da govori o nepovjerenju izvini Ejupe.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

MIRO LAZOVI: Ne, glasamo za princip bolan. Stvar je principa. Princip je ljudi koji su proli izbornu proceduru nalaze se na listi probosanske orijentacije, nita drugo, samo vam kaem ako Kljui odustane ima trei Tadejan Mateljan, Hrvat koji je na toj listi. Ja sam jue rekao, ja ne bi glasao za Nijaza Durakovia ukoliko se ne bi istovremeno popunili i hrvatski kadrovi. Stvar je princip. Sigurno vam kaem. To sam ja i Nijazu rekao otvoreno.

PREDSJEDNIK: Defektan je princip, jer vidi da u tom sluaju bi doli svi drugo ili tree plasirani, zar to nije logino, logino da stranka koja ima najvie glasova ima svog kandidata, to je loginija stvar, ako je rije o legitimnosti o predstavljanju. Nego se ovako najedanput dolo do toga da praktiki stranke koje su imale moe, ako dalje potjera stvar do kraja, onda e doi do toga da ustvari e imati LBO, DSS itd, koji imaju 200 ljudi, imaju ukupno 4 ovjeka u Predsjednitvu. PREDSJEDNIK: Prema tome princip je ouvan, defektan, nemojte ga suvie braniti. On nije ba tako branjiv. Lako bi se moglo dokazati da je defektan. MIRO LAZOVI: Pa dobro proli su izborni legitimitet ta e.

GANI: Nisi ti jo veteran.

PREDSJEDNIK: Mislim da dosljednom primjenom toga . (zajednika diskusija) MIRKO PEJANOVI: Predsjednie mogu li se malo naaliti, kako god saberete imaete 5 da kaemo pet onih partija koje su inae imale u tom krugu lanove Predsjednitva, ja u uvijek glasati kako vi predloite. I imaete 6 eto tako. Ne, da vam kaem, vi Ejup i ja veterani. ta emo valja ovo

MIRO LAZOVI: Ja ne znam koji je bio zadnji na listi od Muslimana i on ima sigurno sto hiljada glasova iza sebe:

GANI: Pitanje je zaista, ako se ovo oladi vie od 15 minuta mi se vraamo na debeli poetak, a ja kao va bliski saradnik sam vas doveo na analitiku da ste imali prilike da se obraunate s tom politikom MIRO LAZOVI: Ma ne moe ovu dvojicu sutra ti dolaze dvojica Bobanovaca.

MIRKO PEJANOV1: Dobro u junu i ja.

66

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

SVI: Pa neemo ih primiti. Neemo ih izabrati.

PREDSJEDNIK: Naime, bio bi veeras rezultat, kada se kae izabrani su dvojica ljudi i skinuta ova dvojica bilo bi to neto. Dobro moemo mi produiti, ali bito bi to jedan problem uinjen. Mislim da emo mi najverovatnije ostati pri ovoj dvojici ljudi, jer nas je sada sedam za to. Je li tako. MIRKO PEJANOVI: Jeste li razumijeli koje sam van pomenuo JESMO

MIRKO PEJANOVI : predsjednik Vlade, komandant Armije predsjednik bi mogao malo nas razumjeti,

PREDSJEDNIK: Ma imao sam tekoe kada se radilo o Delimustafiu i sjeate se to da ga skinemo. Imali smo. Ja kaem doe do konkrentih pitanja. MIRKO PEJANOVI: Ali je i rijeen. Zajednika diskusija.

PREDSJEDNIK: Ja sam ak davao pauzu pola sata jer moda ljudi trebaju konsultacije da izvre telefonom da razgovaraju.

X: Nisu ni veeras ova dva sporna, sve ostalo - a ovu dvojicu mogli bismo veeras razrjeiti i izabrati.

X: Ja bih bio spreman da glasam veeras odmah za ovu dvojicu i ne bi ja ostavljao. Da ove jednom rijeimo. MIRO LAZOVI: Ja sam iao tom logikom, medjutim ostali kau

67

MIRKO PEJANOVI: Moe predsjednie, ali uz jednu drugu mclbu prije te. Moete li sa 20 minuta 15 odvojiti da nas troje sada i vi sjedemo.

PREDSJEDNIK: Hoete li malo da se prokonsultirate, jer je pitanje samo da li bi izvrili opoziv i postavljanju ove dvojice ljudi. Ostavljamo otvorene pitanje mandatara za veeras i pitanje popune sa jo jednim ovjekom.

GANI: Da vam kaem jednu stvar, mi znate o emu se radi, takvo je stanje u narodu, koje kae kompletirajte Predsjednitvo to prije i Vladu. Ovo je korak, znaajan korak naprijed sa ovom dvojicom ljudi i onda emo

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

PREDSJEDNIK: Pa mogu. Sutra razgovori rukovodstva SDP i SDA o ovim stvarima, izgleda da nema drugog izbora. Da se moda Tanja nije protivila da i Gani uestvuje u tome moda bismo nali neki -medjutim, zna zakapricipirala se neda. Dakle, jo dva tri, ovjeka podjite tamo nadjite se negdje ili moete se u naoj zgradi nai ili bilo gdje. Evo Miro e osigurati, moda ba ovdje u ovoj sobi. Kau da su napravili takav poslovnik (skuptina) koliko nas je toliko je. TANJA: Jeste, pa ta. Mala eta a vrijedna. PREDSJEDNIK: Hoemo li onda da se sastanu u 12,00 sati. Nama ne treba vie od dva sata. U 12,00 sati sastanak to bi bio delegacija, probaemo to. A sada hoemo li jo ove dvije take dnevnog reda da zavrimo, poto od 1. do 4. je time skinuto s dnevnog reda za veeras. A sada izvjetaj o radu Vlade, to ste proitali nadam se. I prihvatate taj izvjetaj je li. Pa emo konstatirati da smo pregledali i prihvatili izvjetaj. Ima miljenje Vlade o neprihvatanju inicijative za izmjetanje organa okruga u Visoko. Dakle, ija je to bila inicijativa? PREDSJEDNIK: Je li ono bijae sada struje - dola je opet. A ta Vlada smatra da ne treba je li. Pa ste skontali da ne bi trebalo. Dobro pa prema tome na taj nain je to pitanje rijeeno. Hvala vam ivi bili, mislim da je za veeras dosta. Pa emo onda zakazati sjednicu nakon ovog razgovora, vjerovatno negdje popodne. AVDO AMPARA: Nije to izmjetanje.

Sjednica je zavrena u 18,oo sati.

68

Dilema je bila da li ui u projekat Meunarodnog crvenog krsta da se razmjene registrovani zarobljenici ...

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 21. oktobra 1993. godine

69

HARIS SILAJDI: Naalost odmah se moramo suoiti s pravim problemima, da bi upoznao nove lanove Predsjenditva, rije je o jednoj temi na koju smo potroili dobre sate na proloj sjednici. Dilema je bila da li ui u projekat Medjunarodnog crvenog krsta da se razmjene registrovani zarobljenici ili da li ekati da Medjunarodni crveni krst ili pak ove druge strane samo dostavili spiskove ljudi radi se o hiljadama, koji su nestali kojih nema, ne zna se ta je sa njima itd. Na proloj sjednici kada je u pitanju razmjena sa hrvatskom stranom ini mi se da je bio ... da se ta razmjena moe izvriti da se radi o balansau 850 ljudi za blizu 5 hilj. ljudi koje dri HVO. Danas su tu izbili problemi. Komandant Arif Paali je sa mnom razgovarao prije od prilike 2 sata. On je rekao ja u izvriti, ja sam mu rekao da postoji odluka Predsjednitva. Bie problema. I sada ujem da su se neke tamo ene okupile ne daju nikome da pridje itd. Znate kako ve to izgleda. Ja sam ovdje primio pismo od Arifa Paalia prije tog razgovora ono je istina od 19. tek je danas dolo do mene i on govori o tim nekim problemima. Svako ima brata rodjaka, prijatelja koga nema. A bio je vidjen recimo na HTV-u sada ga nema.

Sjednici je predsjedavao predsjednik Predsjednitva, gospodin Alija Izetbegovi.

70

Dakle, ima jedan broj ljudi nema nikakvog putanja, nema nikakve razmjene dok ne saznamo sudbinu tih ljudi. Ili dok se ne dostavi puna informacija. To je jedan dio ljudi, onaj drugi koji ima rodjake, brau prijatelje takodje, koji su zatvoreni kae kako to da Vlada nita ne radi, hoete li vi jednom neto uiniti naputanju tih ljudi, zato oni sjede tamo itd. Dakle, to su te dvije stvari ja mislim da madjioniar ne bi pomogao, nema naina ali ima naina da pomalo svi podjelimo odgovornost za ovo. I vi znate odprilike oni koji me bolje znaju, ja obino volim raditi sam ak kad i ne treba, ali ovo je jedna stvar od koje ne mogu a da ne podjelim odgovornost. Radi se o sudbinama ljudi, to je ono to je najtee. Ja sam danas Paaliu rekao da mi idemo sa programom, hoe li on biti u stanju da izvri, ta e sa tim enama koje su se okupile tamo, ne znam. Dakle, znaemo rezultat i biete obavijeteni o tome. Kao to znate u Konjicu smo uspjeli pustiti pripadnike HVO koje smo mi drali i oni su iz Gabele pustili ljude, sve skupa izmjenjeno preko hiljadu ljudi. S tim to je HVO uinio gest dobre volje i pustio ljude iz Zabrdja kod Konjica jer je pustio prije vremena i bez problema, osim tri ovjeka borca, koji su predati etnicima od strane HVO. Naravno o tome e biti kasnije biti govora. Vidjeemo dakle kako e se odvijati program na relaciji Armija BiH - HVO, a prema prijedlogu Medjunarodnog crvenog krsta koji kae ovo je to to je registrovano. Ukoliko elite razmjenu tu smo. Ukoliko ne elite, ljudi i dalje ostaju u zatvoru. Jo od prilike 4 dana traje program razmjene izmedju HVO i Armije BiH. Ovdje je predsjednik Dravne komisije za razmjenu zarobljenika gospodin Maevi koji vam moe naravno iz svog ugla pojasniti ovu situaciju. Medjutim, kada je u pitanju razmjena sa srpskom stranom. Proli put smo se sloili da Tarin i Kula, obzirom na nerijeeno pitanje sudbine ljudi iz Hadia. Dakle, iz Tarina, Hadia ljude za koje znaju da su uhapeni po imenima znaju kada su ubaeni u autobus, znaju se imena tih ljudi nema. Zbog toga smo odluili da dok se ne dostave informacije o sudbini tih ljudi, mrtvi ivi gdje su, da se Tarin i Kula izuzmu iz razmjene po principu svi za sve. U medjuvremenu se pojavio problem Gorada koji je bio. Medjutim, ja sam sada doveden u situaciju, a vjerujem da je to i miljenje predsjednika Komisije ovdje, da ovo nije nikakav odgovor. Mi znamo da su 23. juna 1992. ljudi stavljeni u autobus iskljuivo metalske struke koji su upueni u nepoznatom pravcu. U redu bi i moralno bi bilo rei mi ne moemo ii dalje sve dotle dok ne dodje prava informacija vjerovatno e takav biti odgovor i za Gorade i druga mjesta. S druge strane dok mi razgovaramo samo o ovome dok su ti kontakti direktni konkretno sa Krajinikom dok se govori o stvaranju boljih uslova za jedan konstruktivniji dijalog sutinska pitanja da se rjeavaju imamo koncentraciju trupa oko Sarajeva, oko Konjica i drugih mjesta. I sada se postavlja pitanje koliko ovaj dijalog moe

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

doprinijeti. Bez obzira na razmjenu zarobljenika, moe doprinijeti i poboljavanju situacije. Dakle, moja je pretpostavka ukoliko udjemo u razmjenu i pored ovoga, pored te moralne tete, ne znam kakav je pravni odnos prema tome, situacija e se vjerovatno olakati, ukoliko ne udjemo razgovor o konvojima o struji o vodi e vjerovatno biti tei. To je moja procjena. Pitanje je ta initi. Mislim da Predsjednitvo treba da podnese i podijeli ovu odgovornost. Ja sam toliko imao, ukoliko predsjednik Komisije Maevi ima PREDSJEDNIK: Hvala, dr Silajdiu. Otvaram raspravu. Ko ima ta da kae.

AMIR: Predsjednie ja bih par stvari ja bih par stvari, to sam istakac i na proloj sjednici, dakle to se tie dijela programa koji je predloio Medjunarodni crveni kri, a na koji su gospodin ministar Silajdi i potpredsjednik Vlade Hrvatske Grani pristali, odnosno dali saglasnost naknadno Dravna komisija daje apsolutnu podrku ovom programu. Bez ikakvih rezervi. Drugo je pitanje, je li mogue taj program na terenu... Sjednica dalje nije snimljena

71

... nacionalni sastav Vlade je u srazmjeri sa raspoloivou kadrova. Kadrovi srpske i hrvatske nacionalnosti su ili otili ili su se prikljuili odmetnicima ..
Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine (imenovanje Vlade, nepoznat datum)

Sjednici je predsjedavao predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi. PREDSJEDNIK: Kvorum sjednice je zadovoljen, mislim da nedostaje samo jedan lan Predsjednitva to je prof. Komi. Konstatujte da je prisutno od 10 devet lanova Predsjednitva. Za dananju sjednicu predlae se sljedei dnevni red: 1. Program mandatara za rad Vlade BiH prvih 6 mjeseci , 2. Prijedlog odluka i to o izboru predsjednika Vlade BiH, o izboru potpredsjednika i lanova Vlade BiH, 3. O imenovanju ministara iz reda lanova BiH, 4. O razrjeenju dosadanjih potpredsjednika i lanova Vlade BiH. ..

73

HARIS SILAJDI: uvodni dio se ne uje. Ova Vlada preuzima dunost u tekoj situaciji. Naalost takvo nam je stanje a moglo je biti jo i gore. Drago mi je da je jedna kompetentna Vlada sa odgovarajuim programom i, uz punu podrku i angaman svih institucija sistema. Zaustavi tendencije daljeg pogoravanja i preokrene ih u pozitivnom smjeru. Dakle da olaka stanje i da ubrza hod prema rjeenjima koja e znaiti izlaz iz ovog ratnog

74

komara. Bilo bi lijepo: govorei o programskim ciljevima Vlade izloiti viziju poslijeratnog razvoja BiH. A ja ni asa ne sumnjam da e naa u miru imati budunost dostojnu borbe koju vodi rtava koju daje. Medjutim, ovo je ratno vrijeme. Zemlja protiv koje susjedne drave vode rat moe imati samo ratnu vladu. A ta Vlada mora imati ratni program. Pri tome bih jasno razgraniio da je rije o ratnoj a ne o ratnikoj Vladi i programu. Najvaniji okvir programa ove vlade krajnji cilj mora biti postizanje mira. Dakle, mira na sutinskim odrednicama koje je odredila Skuptina RBiH. Uz medjunarodne garancije za implementaciju mirovnog rjeenja. I za spreavanje nastavka rata koji bi mogao biti jo tei. Iako medjunarodni faktor u mirovnom procesu ima veoma vanu ulogu to ne znai da su Vlada i drugi legalni organi RBiH kao i ostali akteri sa ovih prostora nemoni da uine korake u pravcu mira i u tom cilju Vlada e vui konkretne poteze iz svoje nadlenosti i istovremeno upuivati Predsjenditvu i Skuptini RBiH i odgovarajue prijedloge, iz njihovog domena odluivanja. Drugi vaan cilj koji elim naznaiti je preivljavanje stanovnitva, jer glad i hladnoa prijete narodu prijete na cijeloj teritoriji. Postoje konkretne mogunosti da se obezbijede neophodna sredstva i namirnice. Ali kritinu taku predstavlja dostavljanje s obzirom na blokadu puteva. Za taj problem ne postoji nikakav arobni klju, ali ima naina da se odredjena rjeenja postignu i to je jedan od prvorazrednih zadataka Vlade. Razumljivo je da u ovim okolnostima jaanje ukupne odbrambene sposobnosti zemlje, a posebno jaanje Armije BiH kao kljunog faktora odbrane predstavlja cilj koji je po znaenju o znaaju jednak ciljevima ostvarenja i preivljavanje naroda u zimskim uslovima. Bez Armije ne bi bilo ni mira ni preivljanja. Hvala. Ja bih zamolio da se kafa malo - ostavite molim vas kafu da proitamo ovo to imamo, hoete biti dobri samo malo. U tom pogledu pred Vladom stoji vie zadataka od obezbjedjivanja naoruanja, opreme i drugih sredstava znaajnih za borbenu spremnost i efikasnost Armije. Do kvalitetnih zbrinjavanja porodica svih pripadnika oruanih snaga a posebne porodica poginulih i ranjenih boraca. Pred Vladom stoje izuzetno znaajne i krupne obaveze na rjeavanju pitanja izbjeglica i raseljenih lica. Jer se blizu 2,5 miliona ljudi nalazi izvan svojih domova. Zbog toga je u predloenoj emi Vlade predvidjen poseban resor za pitanje izbjeglica i raseljenih lica. Razumljivo je da je krajnji cilj povratak izbjeglica i raseljenih lica na prostore sa kojih su i protjerani. Ali u ovom trenutku neposredni zadatak Vlade je hitno preduzimanje mjera za preivljavanje raseljenin lica u zimskom periodu zajedno sa ostalim stanovnitvom. Kao i posebnih mjera koje e olakati specifine probleme i tekoe koje raseljena lica imaju u pogledu smjetaja odjee ishrane zdravstvene zatite i drugih elementarnih us lova za ivot. U pogledu izbjeglica u inostranstvu osnovni zadatak i rjeavanje njihovih statusnih i

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

75

egzistencijalnihi pitanja a u dogledno vrijeme i stvaranje pretpostavki da se otvori proces njihovog povratka. Bar na one prostore slobodne teritorije na kojima bi se mogao obezbijediti njihov prihvat. Jedan od ciljeva koji spada u red najuih prioriteta jeste prilagodjavanje privrednog i finansijskog sistema realnim uslovima u kojima se zemlja nalazi. Pokretanje proizvodnje i oivljavanje robnih, finansijskih tokova u obimu i na nain koji je mogu. Odnosno koji je nuan u ovom trenutku. Ratno vrijeme zahtijeva ratnu ekonomiju, svi resursi moraju biti u funkciji uspjene odbrane i preivljavanja stanovnitva. Vlada e u kratkom roku nastupiti s prijedlogom znaajnih privredno sistemskih rjeenja kao i sa mjerama ekonomske politike koje e odgovarati ratnim uslovima. Na spoljno politikom planu i pored svih realnih tekoa svijet Republiku BiH doivljava kao demokratski usmjerenu i otvorenu zemlju ije osnovne vrijednosti su sada na udaru agresorskih nacionalizama. Nae opredjeljenje je da na osnovama vrijednosti dalje gradimo odnose sa svijetom i provodimo konkretnu vanjsku politiku. Vlada e se maksimalno angaovati ne samo prema vladama nego i prema medjunarodnoj javnosti, da se to prije otkloni ova sramota za medjunarodnu javnost, ponienje i ova nepravda. to se tie medjunarodne javnosti i uopte medjunarodne zajednice, namjeravamo uputiti jo jedan protest medjunarodnoj zajednici koja je uzela zakon u svoje ruke, samo u onom dijelu koji ide na tetu RBiH. rtve vanjske agresije medjunarodna zajednica je sprijeila jednu lanicu UN da koristi osnovno pravo iz povelje UN-a a to je pravo na samoodbranu. Time je potpomognuta agresija, a medjunarodna zajednica je indirektno odgovorna za smrt 200 hilj. ljudi. Namjeravamo takodje u narednom periodu podsjeati sjeveroatlanski savez NATO na obavezu koji je ovaj savez preuzeo da zatiti civilno stanovnitvo RBiH od opsade i ubijanja. Opsada, granatiranje, ubijanje i etniko ienje nastavljaju se na oigled cijelog svijeta. Nae opredjeljenje je jasno i nedvosmisleno. Mi elimo pravedan mir i rjeenje koje e stvoriti pretpostavke za stabilan i demokratski razvoj na. ovim prostorima. Da bi se to postiglo nuno je da se sprovedu sve relevantne rezolucije, generalne skuptine i '' Savjeta bezbjednosti UN. Spremni smo da se ukljuimo u mirovni proces koji e to obezbijediti. U ovom programskom konceptu elim posebno akcentirati oblast zdravstva uvaavajui injenicu da je ono od vitalnog znaaja po odbranu zemlje i za preivljavanje stanovnitva. U tom smislu Vlada e nadlenom ministarstvu postaviti jasne zadatke sa ciljem da se zdravstvena zatita ukupnog stanovnitva republike unaprijedi do maksimuma koji dozvoljavaju objektivne uslove. U oblasti nauke, kulture i sporta ne moemo naalost obeati velike poteze. Zadatak za koji Vlada moe preuzeti odgovornost da u okviru svojih nadlenosti zatiti kulturno istorijsko blago da sauva to je mogue vie

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

76

objekte, opremu i druga sredstva znaajna za ove oblasti i da to smatra posebno vanim uini sve. Da sauva raspoloivi kadrovski potencijal u tim oblastima. Zatita ljudskih prava jaanje zakonitosti i line imovinske sigurnosti gradjana spada svakako u red onih ciljeva u odnosu na koje e Vlada biti izloena prvim kontrolnim mjerenjima i pred javnou i pred Skuptinom i pred Predsjednitvom RBiH. Svako nasilje nepravda i nezakonitost prema ljudima bez obzira na njihovu nacionalnost, koji kao lojalni gradjani ive na teritoriji pod kontrolom legalnih organa RBiH pa makar se radilo i o klasinom kriminalu to po pravilu jeste sluaj izaziva osjeaj opte nesigurnosti kod svih gradjana. Jasno moramo rei i djelovanjem nadlenih organa to potvrditi, da ovakve pojave nisu izraz politike koju vodi naa drava. Sudovi i drugi pravosudni organi kao jedan od stubova drave moraju prihvatiti svoj dio posla i odgovornosti. Na djelu je takodje pokuaj fragmentacije teritorija pod kontrolom Republike Bosne i Hercegovine, odnosno legalnih vlasti RBiH. Taj pokuaj ini se da uiva indirektnu podrku nekih medjunarodnih faktora i medijsku podrku susjednih zemalja. Pokuaj pua u Velikoj Kladui treba posmatrati u tom svjetlu. Vlada RBiH e uloiti sve napore da sprijei puistike akcije u ovom dijelu BiH prije svega ukoliko je to mogue mirnim putem. U pogledu organizacije i funkcionisanja dravne uprave u cjelini u prvi plan bi istakao zadatak konsolidovanja i uprave na svim nivoima. Od optinskog preko okrunog do republikog sa ciljem da se ova vana poluga sistema stavi u funkciju ostvarivanja zadataka koji su pred nama. U tom smislu treba shvatiti i odredjenu rekonstrukciju ministarstava koju sam predloio radi uspjenijeg realizovanja Vlade. A to na odgovarajui nain opredjeljuje i stav Vlade. Pored toga da bi Vlada u uslovima prometne blokade bila sposobna da efikasno vri svoje funkcije na cijeloj teritoriji pod kontrolom legalnih organa. Smatram da treba uspostaviti 4 ministarstva sa posebnim statusom u tom smislu to e oni biti zadueni za podruja okruga Biha, Mostar, Tuzla i Zenica na kojima bi vrei svoje dunosti preteeno nosioci tih ministarstava tj. ministri i boravili. to se tie sredstava informisanja u uslovima spoljne agresije unutranjeg odmetnitva mediji i masovne komunikacije po prirodi stvari treba da budu utkane u cjelinu odbrambenih napora i oslobodilake borbe. Medjutim, ni tampa ni radio ni televizija nisu kadri da ispunjavaju ni dio svoje nekadanje funkcije jer su pretrpjeli velika fizika razaranja i masovan odliv kadra a svakodnevno im se suavaju tehnoloki i energetski izvori. Uvoz opreme za kontribuciju i distribuciju satelitske televizije te za proizvodnju programa visoke tehnike definicije zadatak je s kojim e se Vlada mora uhvatiti u kotac bez dana odlaganja. Samim inom inauguracije Vlada Republike BiH preuzima obavezu da svoj program i proces ovo pretakanju u ivot kao i ukupne rezultate rada na odravan-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

77

RASIM DELI: Gospodine predsjednie, ja sam u razgovoru koji smo imali ovih dana spomenuo da je u ovom momentu rat i da nama treba u ovom momentu ministar rata. Znai, ministar odbrane, ovjek koji bi autoritativno mogao da vodi ovo ministarstvo, da olaka VK koji bi trebao da se bavi operativnim problemima i problemima vodjenja borbenih dejstava na prostoru, na ratitu BiH. Ja predloenog gos-podina ne poznajem lino. Ne znam njegove strune kvalifikacije i mogunosti da to uradimo. Smatram, a i tada sam predlagao, da na elu Ministarstva bude, u ovom momentu kada je rat u pitanju, profesionalni vojnik. Dao sam neke konkretne predloge. Dodue, i sam sam rekao da nemamo u ovom momentu stvarno ovjeka koji bi to mogao da vodi onako kao to to vodi ministarstvo odbrane u svim zemljama. Po mom gledanju, Ministarstvo bi trebalo da preuzme niz funkcija koje je do sada vrio VK. Od funkcije mobilizacije, preko logistike, pravno-regulativnih poslova i jo nekih

HARIS SILAJDI Zahvaljujem se g. predsjednie. Predlaem za potpredsjednika Vlade BiH diplomiranog ekonomistu g. Ediba Bukvia. Za ministra odbrane dipl ing. HAMDIJU HADIHASANOVIA za ministra unutranjih poslova g. BAKIRA ALISPAHIA, za ministra vanjskih poslova dr IRFAN LJUBIJANKI, za ministra finansija doc. SEAD KRESO, za ministra pravosudja prof. dr KASIM TRNKA, za ministra namjenske prozvodnje prof. dr RUSMIRA MAHMUTEHAIA, za ministra privrede mg. FARUKA SMAILBEGOVIA, za ministra obnove i izgradnje dipl ing. MUNEVERA IMAMOVIA, za ministra vanjske trgovine prof. dr DRAGOLJUBA STOJANOVA, za ministra za izbjeglice i soc. zatitu prof. dr ARIFA SMAJKIA, za ministra zdravlja prof. dr MUSTAFU BEGANOVIA, za ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta prof. dr ENESA DURAKOVI, za ministra informacija IVO KNEEVIA, za ministra za koordinaciju dr SALIHA KULENOVIA, za ministra za koordinaciju region Zenica FUADA DIGIA, za ministra za koordinaciju za region Mostar dipl. ing.IBRAHIMA K...., za ministra za koordinaciju za region Biha mg. MIRSADA VELADIA, za ministra bez ....g. GRADIMIRA GOJERA, za ministra drugog bez portfeja dr HASANA MURATOVIA, i za treeg ministra bez portfelja dipl. NEDELJKA DESPOTOVlCA. Time je zavren spisak. .

ju naroda, odbrani zemlje, izgradnji drave predoava panji i sudu demokratske javnosti. Imajui dakle u vidu ovaj programski koncept, a vodei rauna o strunim sposobnostima odanosti i dosadanjoj borbi za RBiH i drugim relevantnim kriterijima predlaem da Vladu RBiH sainjavaju:

drugih poslova iz domena socijalno-statusnih pitanja. Domena djelimine bezbjednosti i jo nekih pitanja po kojima bi VK pretrpio bitne promjene u svojoj strukturi. On bi ostao jedan operativni tab koji bi imao poinjene jedinice i odredjene funkcije rukovodjenja i komandovanja - od ratnog vazduhoplovstva, do jedinica kopnene vojske kao to su korpusi kao i funkcije koje su u tom domenu, recimo obavjetajna, bezbjednosna funkcija na jaanju borbenog morala i kadrovska. A ostalo ukljuujui i finansije bi pripalo Ministarstvu odbrane. Zbog toga, po meni na toj dunosti treba da bude ovjek koji je sposoban u veoma kratkom roku ovo postojee minis-tarstvo, koje nije bilo u toj funkciji, da ga izgradi u potpunosti i da ono bude u funkciji oruane borbe. Ne bih govorio o linosti ovjeka jer ga ne znam. Ali niti pretendujem, to je odluka Predsjednitva, da bude izabran. Ali traim, ukoliko Hamdiju Hadihasanovia izaberemo za ministra odbrane, da VK bar ima uticaja i da Predsjednitvo to dozvoli, na kreiranje dalje strukture Ministarstva odbrane. Onda bi u daljoj strukturi morali vojnici uzeti uee. Jer, vjerujte, ako to bude tako koncipirano, bez uea strunih ljudi, da to ministarstvo nee odigrati onu ulogu koju bi trebalo da igra u ovim uslovima i onda neemo dobiti u tom ministarstvu ono, to bi u jednom od najvanijih minsitarstava trebalo da bude u ovom trenutku. Imam i predloeno vie varijanti strukture Ministarstva odbrane gdje bi sa tim buduim ministrom odbrane raspravili o strukturi i izgledu, formaciji Ministarstva odbrane da bi ono moglo igrati ovu funkciju i ulogu koju do sada, u dosadanjem toku rata, je imao VK i u tom pogledu nije izvravao te zadatke moda kvalitetno jer je bio optereen mnogim problemima i zadacima koji su u svim zemljama u domenu ministarstva odbrane. Ne bih govorio o konkretnim imenima. Ako to Predsjednitvo trai, mogu rei koja sam imena predloio iz reda vojnika. Ali, evo, to kao opte jedno pitanje postavljam, jer je to jedno od najznaajnijih pitanja kad je rije o izboru ministara u ovoj novoj Vladi. Toliko. STJEPAN KLJUI Prije svega, mislim da je ova vlada i neka podjela na patriote i jedne i druge i mislim da Vladi treba dati punu podrku. Mislim da.je njena nacionalna struktura onakva kakav je odnos prema BiH. Osobno smatram da bi kroz mjesta zamjenika i pomonika na odredjen nain trebalo kompenzirati da se nadje jo nekoliko ljudi srpske i hrvatske nacionalnosti iz razloga to je i to nain borbe za BiH. Mi se moramo za neke ljude boriti, jer ne svojom krivicom i mandatar i ljudi koji rade tu doi e pod udar. Vjerovatno e medjunarodna javnost ovo primiti kao Vlada je jednonacionalnog sastava itd. Vjerujte, ja tih kompleksa nemam. Dijelim ljude samo na one koji su za BiH i koji su protiv BiH. ALIJA IZETBEGOVI: Hvala. Dalje?

78

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

79

Dakle, u tom pogledu bi trebalo da g. Silajdi uini dodatni napor da se na nekim funkcijama zamjenika i pomonika nadju ljudi. Imamo mi ljudi koji su i za BiH i koji su individualno sposobni. S druge strane, Vlada dolazi u jednom trenutku kad mi ne moemo rei da smo dosegli dno, ali da je strahovito teka situacija i ja se nadam po prirodi nekoj dijalektikoj da moe biti samo bolje. Usput vam kaem, ja koliko vjerujem u Harisa, jer je on energian i sposoban ovjek da nee tolerirati nerad, da e uiniti ministarstva dinaminijim. U tom pogledu mi moramo nastaviti sa borbom za sigurnost gradjana. Mi smo imali ovdje Savjet za zatitu us-tavnog poretka prije sastanka Predsjednitva i reeno je otprilike od strunih ljudi da je ovaj dosadanji dio, svega 20%, onog to treba uiniti u Sarajevu. Mi kroz Ministarstvo unutranjih poslova moramo zavesti neku vrstu hitne pomoi za sigurnost gradjana. Ja u vam, ja sam laik, pragmatiar, ali neto mi je Bog dao da mogu da objasnim svakome. Moramo imati dvije jedinice ili jednu koja e biti kao vatrogasci deurne i ako dodje do maltretiranja gradjana i kad komija pozove i kae - evo u susjednoj kui neka halaa, maltretira ga na policajac, na vojnik, treba da dodje ta jedinica i zatiti te gradjane. Dakle, na tom planu mi moramo uiniti dodatne napore, jer ukoliko napravimo mi ovu BiH bez obzira kolika je ona, pred-sjednik Izetbegovi je jednom rekao da nama BiH nee biti tijesna nikome. Mislim da je to vrlo vano i da vam kaem, moda sad praktino, bez obzira to smo mi svi za BiH, moramo biti realni, da u naim medjunarodno priznatim granicama neemo vladati moda ni za 20 godina. Ali ako napravimo dravu na prostorima na kojima je legalna vlast, u kojoj e biti zatieni gradjani, u kojoj e biti sigurnost i ravnopravnost, mi emo dovesti da iz ovih susjednih kvazi-republika ljudi dolaze nama. Ako ne uspijemo u tome, ako ovdje ne bude reda i garancija, onda emo doi u situaciju da e odavde ljudi bjeati u Grude i Pale i onda vjerovatno Bosne vie nikada nee biti. U tom pogledu mislim da moramo ovu Vladu koja e biti, sigurno, energina podpomoi, usaglasiti se, dati joj podrku na ovim praktinim problemima. U tom pogledu svakako spadaju i dva problema za preivljavanje - to je pitanje prehrane i pitanje grijanja. Ako to uradimo, ako preivimo do proljea s tim problemima, ja sam ba i danas primio jednu grupu ljudi koja govori o nekom grijanju. Pravo da vam kaem, ja se ne razumijem u to. Ja sam rekao kad se sastavi nova Vlada ja u vas odvesti kod ministra da vidimo. Oni tvrde da postoji ovo to su dali l0 miliona maraka da postoji mogunost urgentnog grijanja za jedan veliki dio Grada itd. Dakle, ako to mi uradimo, ako osiguramo, sauvaemo narod, preivie i drava. I jo bih neto rekao da prilikom informiranja mi moramo initi da se razlikujemo od onih drugih. Moramo nai neke blae termine, moramo, naroito s terena, suspendirati neke drastine ocjene. Sve u cilju okupljanja

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

onih snaga koje su za BiH. I samo da zakljuim, vidim da je dr Smajki izabran za izbjeglice, moramo uiniti sve, ali zaista sve, da pokuamo vratiti veliki dio onih ludi koji su izbjegli. Znate, kad je u pitanju Travnik ili Bugojno i neki drugi gradovi, da su oni rekli dolaze ovi, pobie vas, bjeite. Ali moramo sada ostvariti te mogunosti. Neto moramo koristiti od partizana. Partizani nikad nisu dirali narod. Oni su ganjali pojedince, ganjali su neke bojovnike, vojsku, itd. Ali narod nisu dirali. Moramo zatititi taj narod i time emo moda najvie doprinijeti stvaranju nove BiH. Ako ovo bude embrion to nove BiH, mi emo svi uspjeti. U tom pogledu mislim da moramo biti vrlo konkretni i sam program koji je g. Silajdi iznio, on je ustvari jedan koncept, on e se iz dana u dan praktino nadopunjavati - mijenjati. Ali ono to bih elio da kaem na kraju jeste da moramo biti energini. Vidjeli ste da smo izveli samo jednu akciju koju je trebalo prije godinu dana izvesti. Nismo imali ni snage, bilo je unutarnjih sabotiranja itd. Ali Grad i narod diljem BiH danas toliko radosniji i budite uvjereni, ako osiguramo sigurnost gradjana, pa i manje hrane, imaemo podrku. Uostalom, to je naa i dunost i ja mislim da moramo samo traiti ljude koji su efikasni, ljudi koji su praktiari, ljudi koji su na onim principima na kojim mi egzistiramo voljni da provode ovu politiku. To bi bilo sve to bih elio rei. I na kraju da vam kaem, da me ne shvatite sad da ja govorim za Srbe i Hrvate, nego jednostavno da u okviru patriotskog fronta pronadjemo jo ljudi koji su za BiH, a predstavljaju druge narode, da bi nam svima bilo lake. Hvala vam.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

80

HARIS SILAJDI: Predsjednie, ako dozvolite, mogu li ja? Da ne bih zaboravio pitanje. to se tie primjedbi komandanta Delia, lanovi Predsjednitva znaju da smo mi obavljali duge i iroke konsultacije u vezi sa ministrom odbrane. I tano je da je komandant Deli predlagao vojno lice. Medjutim, ponudjeno je jedno lice koje, ja vam to mogu rei, ja nisam prihvatio. Alternative nije bilo. Ili bar meni nije ponudjena. Shvatam potpuno vanost Ministarstva odbrane, znam da su ingerencije Ministarstva odbrane silom prilika prele u tab i da se tab bavi pitanjima koja jesu u resoru minsitarstva odbrane. Zbog toga je dolo do izbora ovog inenjera Hamdije Hadihasanovia koji je cijelo vrijeme radio u namjenskoj industriji, koji je poznat kao okretan, sposoban privrednik. Moram vam rei otvoreno da velikog izbora nije bilo. Potpuno se slaem da se Ministarstvo odbrane formira i da djeluje u skladu sa potrebama odbrane zemlje i u najuoj saradnji sa Armijom. Dakle, u svakom sluaju doi e do konsultacija. S tim u vezi molim vas imajte u vidu ovo to sam ve rekao o uvodjenju dinamike u promjenljivost Vlade, ljudi, same Vlade prije svega, mene i ljudi koji su sada lanovi Vlade. Ukoliko se neka rjeenja pokau neadekvatnim, naiemo bolje rjeenje.

81

ALIJA IZETBEGOVI Ja dajem malo rije sad sebi. Dakle, potrebno e biti donijeti zakon o Vladi. Izmjene i dopune pa to registrujte da to ne visi u zraku, jer ovo nije u saglasnosti sa postojeom emom Vlade. Dakle, mi istovremeno usvajamo emu Vlade pa e trebati potpuno jednu novu odluku donijeti. to se tie naih dilema da li smo nali najbolja rjeenja, da li je Haris naao najbolja rjeenja, mislim da to treba i u zakon o Vladi staviti, Treba predvidjeti mogunost hitne promjene, izmjene ljudi. im se nadje jedan bolji ovjek, pogodniji ovjek, otkrije se da bi jednostavno neko bolje radio, dakle neki ovjek koji bolje odgovara, da to bez velikih procedura uradimo. Jednostavno sjednica Predsjednitva, predsjednik Vlade predloi da se taj i taj ovjek razrijei, a da se na njegovo mjesto stavi drugi. Dakle, da omoguimo takvu proceduru., Otprilike kao na utakmici kapiten kae petica izlazi, ulazi drugi igra. Mi smo imali do sada stranu proceduru dok se promijeni ovjek, To je hiljade muka. itave drame. Ili se izmetnu u neke teke neprijatelje, ili preivljavaju neke drame, to treba da bude ... To treba kao u civilizovanim zemljama. To bi trebali da uradimo. Ako treba u zakon o Vladi staviti da se jedna procedu-

to se tie diskusije g. Kljuia, nacionalni sastav Vlade je u srazmjeri sa rasp oloivou kadr ova . Ka drovi srpske i hrvatske nacionalnosti su ili otili ili su se prikljuili odmetnicima na jednoj i drugoj strani. To je injenica. Pored toga, vodili smo rauna o tome da obje nacionalnosti budu predstavljene u Vladi i nadam se da je izbor ljudi adekvatan, mada vam mogu rei da e taj izbor, takav kakav je, naii na negodovanje u nekim centrima koji bi selili da nau politiku i nau Vladu i njen rad usmjeravaju u nekom drugom pravcu. Mogu vam rei da sam danas u razgovoru sa nekim ljudima iz Zagreba rekao da smo mi svi, dakle i Predsjednitvo i Vlada, vodili dugo jednu politiku kompromisa koja, naalost, nije urodila nekim velikim plodom. I da mislim da se u tome ilo dovoljno daleko da bismo provjerili spremnost tih strana, posebno govorim o rukovodstvu u zagrebu, na saradnju, netaktiku, nego na iskrenu saradnju u korist oba naroda, i sva tri naroda i drava. To se nije desilo. Desilo se neto drugo. To je da, koliko god smo mi pokuavali da izlazimo u susret i nekim kadrovskim rjeenjima, koliko god smo bili sa nae strane kompromisni, toliko je sa druge strane bilo vie zahtjeva i nerazumijevanja. Mislim da od danas, a to je koliko sam mogao vidjeti i orijentacija Predsjednitva, treba ii u jednom drugom pravcu a to je, ako mogu tako rei, Vlade BiH i orijentacije koju mi imamo bez velikih kompromisa. Takva je i Vlada. Mogu vam rei u ovoj Vladi ima ljudi za koje ne znam kojoj stranci pripadaju. Znam da su, vlada uvjerenje, da su ljudi odgovorni, sposobni i lojalni i to je ono to je najvanije. Toliko. .

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

82

ra vrlo jednostavna predvidi za to. Predlog odgovarajui, rasprava, promjena. I dalje Vlada funkcionira. Trea stvar to se tie ovog ministra odbrane. U svim civilizovanim zemljama na svijetu, bez izuzetka, ak i u Hrvatskoj su civili. Ovu Hrvatsku sad ja ne smatram civilizovanom zemljom da se razumijemo. Smatram zemljom, ali reim ovaj, pa ak i u tom reimu takav kakav jest, koji nikako ne predstavlja nekakav model civilizovan. to ne bi mogao doi ovdje jedan poslovni ovjek koji je vodio preduzee? Vidite, ipak je to... Nama je neki dan dolazio ovaj Francuz Leotar. On je predsjednik Socijalistike partije Francuske. On je ministar odbrane, bio je tu kod nas. Za vrijeme rata je u Americi bio civil. Kasnije je bio ef svjetske banke Maknamara. U Americi smatraju da je to prije svega finansijsko pitanje biti ministar odbrane. To je najvei potroa njihov. Biti ministar odbrane. Ne daju to ni pravnicima nego daju poslovnim ljudima. Koji znaju baratati novcem. 400 milijardi valja potroiti, Neka se samo l0 posto utedi to je 40 milijardi dolara. Zato moda ne treba da se suvie bojimo da to bude jedan uspjean poslovni ovjek. Daj da probamo s njim. Jer, ta mu je zadatak? Na je problem ovdje koji smo rjeavali neki dan nastao djelimino odatle, tako su bar pravdale te brigade, ali ima tu pola istine. Sami se moraju snalaziti. Poto se mora sam snai, upadne u neko skladite, otme pa mu se to osladi polako. Vidi da tako moe. Taj adet moramo. Ako moemo da ih sviju stavimo na dravne jasle, onda nema niko razloga i prava da kae da je morao. Ovako, pravo da vam kaem, im mu kaem to si to uradio, kae, predsjednie, dajte mi da nabavim, moji su ljudi bili gladni, nisu imali ta da jedu, da obuku. Moram upasti pa dii tamo obui i odjeu. Dakle, da bi se ta stvar preduprijedila i da bi ta vojska poela da se osjea narodnom vojskom, odnosno dravnom vojskom, treba da se osigura logistika. Prije e to uraditi poslovni ovjek nego jedan oficir. Imamo ovamo jedan veliki oficirski kvorum. Saradjivae tamo. Ako treba da pomognemo moemo u Ministarstvo odbrane postaviti oficire za pomonike itd. Mislim da ete u tom smislu imati razumijevanja za predsjednika Vlade da to odradi. Hajmo da probamo jer imamo socijalne probleme. Mislim da sasvim sigurno imamo sudstvo. Imamo regulativu veliku. To je vie civilno pitanje. Organizacija vojnog sudstva itd. Imamo regulativu veliku. I vjerovatno, moda e tu brigu o borcima prebaciti tamo. To su opet finansijska pitanja, nisu nimalo vojna. isto socijalno staranje o porodicama poginulih ljudi, o tome kako da se jer su zaboravljeni. Ne vidi ti te .. brige. Mnogi borci se ale. Kau: dok je taj drug bio ovdje jo je njegova porodica dobivala neto. Kad je poginuo, nema njega, njegovu porodicu zaborave. Em gubi sina ili mua, em su istovremeno izgubili domaina. Prema tome, mislim da se ne treba oko ovoga puno. Ako mi u jednom momentu vidimo da to ne funkcionira, moemo, to sam rekao malopri-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

je, promijeniti tu stvar. To je to. I predloio bih da ovu Vladu bez puno ovih daljih diskusija prihvatimo. Da probamo. Za nas je moda program bio vie pitanje. A ovo drugo moemo u hodu mijenjati to kau. Predsjednik Vlade primjeti da mu neto epa, neka ne eka dugo vremena, neka promijeni. Predsjednitvo e u tom pogledu zakazati odmah sjednicu bez puno procedura to uraditi. .

83

DURAKOVI: Evo, ja u glasati za ali iz principijelnih razloga da kaem neto. Ja sam to ve g. Silajdiu kazao pa nije nita novo. Ali iskazujem i vama ovdje jednu bojazan. Nezgodno mi je to ja to kazujem jer se radi o ovjeku koji mi je bio protukandidat za mjesto u Predsjednitvu pa se moe tumaiti kako hoete. Ja tog ovjeka ne znam. ujem o njemu sve najljepe. Nije u pitanju, dakle, sam ovjek. Ja mislim da e u javnosti najvie biti komentara oko ministra za odbranu i oko ministra za spoljnje poslove. Oko ministra za odbranu, ubijedili ste me da ne treba biti vojnik ako je ovjek sposoban, on e se brzo snai u toj organizaciji. To je prije svega logistika finansije i rjeavanje statusnih pitanja boraca. Oko ministra za inostrane poslove, ipak se tu bojim pogotovo to nasljedjuje, u optem uvjerenju, uspjenog ovjeka koji se zove na dananji premijer. Da ne bude golem teret njemu na vrat. Tu je najspecifinije ministarstvo koje ipak trai struku, znanje, veliko diplomatsko iskustvo, poznavanje medjunarodnih odnosa svjetskih prilika pa i linosti, kontakata itd. Da li e to Ljubjanki, uz svo uvaavanje i njegovih sposobnosti i linosti, pa i predloga koji je tu, da li e on to moi uiniti u ovim sudbonosnim trenucima za BiH i vjerovatno prelomnoj diplomatskoj aktivnosti koja nam slijedi. Gotovo da je pitanje krajnje biti ili ne biti na medjunarodnom planu ukoliko dodje do ovih susreta raznih najavljivanih konferencija i neophodne intezifikacije ukupne diplomatske aktivnosti nae zemlje, doista se postavlja pitanje hoe li ovjek, po struci je ljekar koliko znam, ovjeka koji odjednom ulazi u svjetsku koloteinu vrlo burnih zbivanja i kontraverznih situacija gdje se i najiskusnije diplomate svijeta teko snalaze i gdje sve valja sada moda iznova uiti, razumijevati i shvatiti itd. Ja u da odmah kaem glasati za, ali ovu bojazan sam u ime interesa ove drave morao kazati. Ja sam jue g. Silajdiu rekao, on ima svoje vidjenje tu, on je tu dijelom optimista. Kamo sree da budemo svi. Ali sam morao kazati ovu vrstu rezerve. Ako nita da razmislimo ovdje koliko bi i sam g. Silajdi mogao pomoi u svemu tome, odnosno prije svega na predsjednik, jer se bojim ukoliko bi se gurnuo pravo u te burne vode, da neemo dobro proi. Toliko.

84

IZETBEGOVI: Ja isto mislim. Sigurno je sposobniji ovjek od onog Stoltenberga. Budite uvjereni. Lake se snadje. Da vam neko ponudi za ministra inostranih poslova ovog Kristofera sad, vi biste na prvi pogled rekli da je to ovjek koji ne moe da radi taj posao. Ppnekad se ljudi prevare. Ljubjanki je veoma obrazovan ovjek. On je i ljekar i specijalista je na koncu. Veoma je bistar. Mislim da e se snai. Svi smo mi poetnici bili, na koncu. Svako od nas nije proao neko postepeno napredovanje. Mi smo imali jednu, sjetite se kako smo ulazili u te poslove, ak i oni raniji. Nema tu duge tradicije dravne pa da ljudi polako idu. Postanu prvo neki ataei negdje, pa ambasadori itd. U kojima ljudi zriju puno bre. Mislim da bih moda imao rezervi vie u pogledu nekih drugih mjesta. Imam puno manje rezervi to se tie Ljubjankia da nee uspjeti, ali s druge strane mislim da to moemo nadoknaditi neim to smo ranije propustili, a to je stvaranje jednog jakog odbora za vanjske poslove pri predsjednitvu. Sastavljenu od nekoliko jakih ljudi. Koji mogu da formuliu politiku. Ministar inostranih poslova sprovodi vie politiku spoljnu koja se formulie u Predsjednitvu. Samo da dovrim. Dakle, formiraemo jedan odbor za spoljnu politiku. Mislim da smo ga ak i imali. Ne znam da li je on ikad oivio. Jer smo ga mi kao cjelinu rjeavali. Ali, eto, recimo, moglo bi se da se malo napravi improvizacija u tim stvarima. Brzo teku stvari jako brzo pa se nekad ne moe sve to studiozno raditi. Moda se moe sada formirati jedan odbor od nekoliko intelektualaca jakih koji imaju iskustva malo vie i neka prekuhavaju neka pitanja koja se

SILAJDI Znam nekoliko ministara vanjskih poslova koji su ljekari. Na Irfan nema veliko iskustvo. Moramo proirivati krug ljudi koji se bave vanjskom politikom. Moram vam rei da tu nemamo vrhunskih kadrova mnogo. Da nau diplomatiju uopte gradimo od samog poetka. Ja u tranziciji koja predstoji naravno moram pomoi i zaduen sam zato. A mislim da e dr. Ljubjanki biti u stanju da prihvati to. Koliko ga znam, to je jedan veoma kultivisan i otvoren ovjek, da se kolovao za diplomatiku naravno bi bilo bolje, medjutim takve kole uglavnom ne postoje, posebno za ministra vanjskih poslova. To su svugdje kadrovska rjeenja. Vrlo rijetko se iz profesionalne diplomatske strukture imenuju ministri vanjskih poslova. Oni, naravno, ve imaju gotovu strukturu. Mi je nemamo. I tu je Nijaz u pravu. Moramo uvoditi nove ljude u ovaj posao. Zavisiemo, htjeli ili ne mnogo od tog vanjskog elementa. Pokuali smo na nekoliko mjesta da ubacimo te obeavajue kadrove. Koliko e to uspjeti, vidjeemo. Ve imamo dobrih rezultata. Ali moramo krenuti sa ljudima koji e biti baeni u vatru na neki nain. Ovo je, naravno, vi to svi znate, velikim dijelom jedno kadrovsko rjeenje, ali mislim da je uspjeno rjeenje i da e dr. Ljubjanki odgovoriti tom zadatku.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

pojave. Normalno bi bilo im se pojavila ideja o nekoj regionalnoj konferenciji koja sad, kao to znate je tema ve deset ili petnaest dana u svijetu - jedni za jedni protiv, da sad taj odbor uzme i sam prati sva stanovita oko toga. Pie poene za i protiv, argumente za i protiv. Tako da u jednom momentu kad bismo mi doli u situaciju da kaemo hoete li da ili ne, da moemo kazati da ili ne na osnovu neke ve prostudirane stvari. Taj sistem mi ne gajimo. Nego odluujemo u onom trenutku kad to dobijemo. Nama lako moe doi to sutra jeste li vi za tu konferenciju ili niste pa da moemo dogovoriti vrlo jasno. I da to bude tada proueno. Ako i kaemo ne, da znamo zato smo to odbili. Sutra se moe taj Stoltenberg da pojavi ovdje i da nam dodje s tim pitanjem. Moramo imati proueno pitanje. Nemamo to proueno i drim da bi itav niz pitanja i tema koje se pojavljuju mogle biti predmet razmatranja na tom odboru koji nema pravo da odluuje, ali moe prouiti stvar sa vie strana. Pa bi takvo jedno tijelo moglo malo da pomogne i olaka rad ovog mladog ministra inostranih poslova. ..

IZETBEGOVI: Dakle, imamo predlog za aboliciju pomilovanje osudjenih lica, njih ukupno 73 plus 19 - 92 ovjeka. Prolo proceduru na osnovu predloga ratnih predsjednitava. Jesmo li zato da bi se mogla izvriti razmjena ratnih zarobljenika? Ima li ko kakvo pitanje? Nema. Jesmo li za to? Jesmo, hvala. Imamo predlog odluke o izmjeni i dopuni vojnih uniforma, i zastava, itd. Ima li tu kakvih problema. Je li to neko razmotrio, i vidio? Tekua pitanja. Nadamo se da ste to napravili tako da ne bude komplicirano, nadidano. Ovdje vidim da je sve u redu. Kau da je u redu. Moemo li to prihvatiti da se objavi ova odluka? Hvala. Ovdje imamo, ja sam prekriio ovdje dvije stvari jer ne bih htio to danas, to ne znai da ne moemo uvrstiti u dnevni red. Nisam htio za javnu sjednicu ovo pitanje. Utvrdjivanje organizacione eme HVO Sarajevo. Kao da mi ovdje sad legalizujemo neki HVO. Ovdje je unesena jedna odluka kao da mi osnivamo HVO. Utvrdjivanje organizacione eme HVO Sarajevo. A moe li mi neko objasniti ovo? DELI: Mi smo razgovarali neki dan kad je bio g. Komi o pretpoinjavanju brigade HVO ovdje. Oni su preko Ministarstva odbrane pokrenuli da se usvoji ta formacija HVO Sarajevo. Izmedju ostalog, tu su navedene jedinice izvidjako-diverzantska brigada jo neki centar za obuku itd. Ja lino, kao komandant, a u smjeru rjeavanja sistema rukovodjenja i komandovanja, jedinstvenog sistema rukovodjenja i komandovanja, predlaem da to ne razmatramo. Jer, mi bi imali i imamo sada dvojno rukovodjenje komandovanja u jedinicama na prostoru Sarajeva.

85

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

KLJUI: Predsjednie, ja bih isto molio da se skine dok se ne vrati Komi, pa emo obaviti jedan razgovor tamo pa emo otii kod njih. Pa emo pripremiti malo.

A tamo gdje ima dvojno rukovodjenje i komandovanje nema rukovodjenja i komandovanja. A ja bih to da se to ne usvaja, nego da se skine sa dnevnog reda.

IZETBEGOVI: Uz napomenu da emo ii ukidanju bilo kakvih vojnih formacija koje nisu bosanska armija. U tom pravcu treba ii. Bilo kakvih. Mi smo vlastite ove nae ovdje upozorili, DELI: Stoer HVO je uporedni organ rukovodjenja i komandovanja koji ne priznaje Armiju BiH nego priznaje Grude. Prema tome, on kao takav.... KLJUI: Dobro, da skinemo sad s dnevnog reda.

IZETBEGOVI: Ovdje ima jo jedna taka. Tumaenje odnosa Armije BiH. Naslovi su udni. ..... KLJUI: To je vezano. Da mi to i preskoimo sad. .

DELI: Gospodine Predsjednie, hoe li ostati lanovi Predsjednitva?

IZETBEGOVI: Za ovu priliku, prema prirodi problema. Mislim da bi dobro bilo. Deli predlae da ostanu samo lanovi Predsjednitva. Hvala vam velika svima. Sjednica je zavrena u 17,00 sati..

86

... to se tie Bosne i Hercegovine , tu oito postoje samo tri mogunosti...

Magnetofonski snimak sa sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane dana 1. novembra 1993. godine. Sjednica je poela sa radom u 15,30 sati.

Sjednicom predsjedava gospodin Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva RBiH. ALIJA IZETBEGOVI : Otvaram ovu sjednicu, njen sveani dio u okviru ega e preostali lan Predsjednitva deseti lan Predsjednitva gospodin Ivo Komi dati sveanu izjavu. Izjava se daje tako to e itati dijelove izjave, molim da to uinite, dakle gospodine Komiu izvolite. estitam, Aplauz. Jesmo li svi tu. Ovdje ima jedan pripremljen prljedlog personalnih promjena u Armiji. Ja u pokuati da ih, kratak je pregled pa u ja to jo jedanput iznijeti i oko toga emo popriati ako bude potrebno i raspraviti to pitanje, prije svega glavna promjena sastoji se u linosti naelnika taba, prema ovom predlogu tu bi dunost ubudue obavljao Hadhasanovi Enver, sadanji komandant III korpusa u Zenici, On bi ujedno bio i zamjenik komandanta kako je to po Zakonu o armiji Republike Bosne i Hercegovine reeno. Muslimovi Fikret bi preao na dunost naelnika Odjeljenja za praenje, to znai u upravi za moral IPD i vjerska pitanja glavnog taba, posto je odjeljenje za praenje, procjenjivanje izgradnju borbenog morala na elu tog (polaganje sveane Izjave)

87

88

odjeljenja bi bio Muslimovi Fikret, zatim slijede promjene u III korpus-u jer iz treeg korpusa kao to znate odlazi komandant Hadlhasanovi, doao bi Alagi Mehmed, sada komandant one grupe operativne grupe Bosanska krajina koja operie u centralnoj Bosni. U IV korpusu postoje promjene na dunost komandanta umjesto Paalia Envera, Paalia Arifa, dolazi njegov dosadanji zamjenik Budakovi Sulejman na dunost zamjenika Oruevi Safet, na dunost zamjenika komandanta IV korpusa i Ramiz Esad na dunost naelnika taba IV korpusa. U VI korpusu na dunost zamjenika komandanta VI korpusa Najetovi Demal i Atje Ismet na dunost naelnika taba VI korpusa. Radi odlaska na nove dunosti kako tu stoji do daljnjeg razrjeavaju se od dunosti i stavljaju na raspolaganje Glavnog taba Halilovi Sefer, Paali Arif i Fazli Bahrudin, sada za ovu dvojicu sam ve rekao gdje su bili, a Fazli Bahrudin bio na dunosti zamjenika komandanta VI korpusa, tu je potrebno izvriti izmjene jer stanje dobro ne stoji, ne znam da li e i nakon ove promjene biti dobro ali pretpostavlja se da hoe i neke personalne promjene su upravo zbog toga i vre da bi se tu malo neko pojaanje u VI korpusu u kome ne vlada ba najbolja situacija. Eto to su uz ono to smo sino odluili u pogledu Drekovia gdje je doao na dunost komandanta Dudakovi, komandant jedne od brigada u Krajini, to bi bile ove sada promjene koje su tu nepos redne, vjerovatno e se nastaviti dalje revidirati personalni sastav vojske postepeno, ali ovo su sada promjene do daljnjeg. Glavne promjene se ipak sastoje u pomjeranju Sefera i Arifa i u vezi sa tim dolazak na promjene u III korpusu, poto upranjeno stoji mjesto umjesto Envera dolazi Sulejman itd. To je to. Planiramo da Paali Arif ide za zamjenika ministra za narodnu odbranu odnosno pomonika ministra za narodnu odbranu, to je planirano, ali to nije moglo biti u odluci za sada to e trebati da predloi predsjednik Vlade i to emo rijeiti, ali je tako planirano. Za sada ne znamo ta emo uraditi sa Seferom gdje bi iao za sada je na raspolaganju, pa emo vidjeti dalje ta e biti. Dosadanja istraga je pokazala ako nita drugo, a ono izvjestan nekorektan odnos kada je to se tie Sefera u pogledu ponaanja ovih ovdje grupa, to je ono to se u ovom momentu sasvim sigurno rei nekorektan odnos ne znam da li bi se reklo kao podsticanje tih grupa na izvjesnu vrstu pobune itd. ili samo preutno to je stvar procjena izvjesnih, ali on je znao za ove stvari, nije sprijeio, naprotiv razgovore je neke telefonske imao u kojima je davao malo istina podrke, dakle ima tu nekorektnih odnosa koje ga ine nepodobnim da vri dunost naelnika taba, da li e biti vie od toga to emo vidjeti, ali taj jedan razlog zbog ega bi bio pomjeren sa naelnika taba postoji i on je potpuno siguran. Evo ja otvaram raspravu o ovom pitanju. ..

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

89

EJUP GANI: Samo za vau informaciju Alija, Ismet je sprijeio odnosno preuzeo je komandu kada je poginuo Enver ehovi na ui, i zahvaljui njemu u je odbranjena. Ako vas interesuju neki detalji, i sigurno za dvije klase od ovog Najatovia, to moemo promjeniti to je jedna stvar, drugo, ja bih neto htio da kaem, mi bi trebali da ovdje postavljamo i smjenjujemo oficire na osnovu nekih rezultata, uspjeha. Meni je vrlo teko, moda nemamo izradjen taj sistem, ali ja bih elio da na osnovu nekakvih rezultata ovdje promoviemo ili smjenjujemo ljude, jo dvije stvari u da spomenem. Ja znam Fikreta Muslimovia, on je jedan sposoban ovjek, i naravno ta dilema od biveg lana KOS-a je bila ovdje prisutna cijelo vrijeme, mi smo znali za te napade oko Sarajeva i Patriotska liga je na tome radila, znali smo i za RAM, to je ak i JUTEL svojevremeno prenosio, i ne znam ta da tu kaem, preputam veini kako da odlui u vezi Fikreta, ja u tako

IVO KOMI: Kada je Fikret u pitanju, kada ste ga pomenuli, ja isto vjerujem da su njegove sposobnosti daleko iznad ove dunosti, Fikret Muslimovi osim ovoga to Nijaz kae, on je upozorio i njegove su informacije, da se izvlai artiljerija, da se prave poligoni, te podatke koji ste mogli itati u tampi dolazili od Fikreta Muslimovia i davao ih. Mislim da to mogu da kaem i da je vrijeme da se to kae. Fikret Muslimovi je napravio poslije povlaenja Vojske iz Hrvatske i Slovenije u Bosnu, jednom razgovoru predsjednika i mene predsjednik se zanimao za raspored tih snaga u Bosni i Hercegovini, od Fikreta Muslimovia, bili su tani, potpuno su bili tani, dobro on je imao i onaj plan, nisam govorio da je to njegov plan, o napadu na sve kasarne prije samog rata, neposredno prije mjesec - dva, i tada je on napravio jednu procjenu od garnizona u apljini do Banjalukog, bili su to barem iz onoga to se poslije pokazalo isto tako dosta dobre pocjene, ali su bili tani podaci to je najvanije, gdje je on kazao tu nema vojske ima 20 -vojnika, nemojte daba tamo juriati gubiti glave itd. ovi apljinci nisu htjeli posluati, oni su u Busovai nisu htjeli posluati, oni su juriali, u Kiseljaku su posluali, tamo je bio komandant Polutak, sa kojima sam ja razgovarao i on je potvrdio meni Fikretove podatke da su tani, da tu nema vie od 20 vojnika, da je postavljena zamka, da su stavljeni Makedonci i iptari namjerno, i da ne bi dalje o tome govorio, znam ja i mnogo vie od toga, ali to je ovjek koji je prvi sam doao i ponudio se. Ja ne mogu pocjenjivati se ta to sigurnosno znai, u te slube ja se u tome ne razumijem, ali se pokazalo da je ovjek dao tane podatke, da nije nikog obmanjivao, koji je to cilj bio ne ulazim u to, ali mislim da je ovjek koji je veliki rodoljub, to je moja osobna procjena, mogu da grijeim.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

90

postupiti, inae ja poznajem ovog Hadihasanovi Envera, jer on je bio ovdje dugo u Sarajevu, on je bio Seferu neka desna ruka u to vrijeme, kao to znate Sefer Halilovi je poeo tu kao zamjenik ovog komandanta TO i brzo je postao komandant sa Patriotskom ligom je tu od poetka, i mi smo smijenili Sefera Halilovia uglavnom iz razloga to nismo bili sa rezultatima dotadanje borbe, to je bio jedan od razloga zato je Sefer Halilovi smijenjen, pa smo doveli Rasima Delia, u sadanjem trenutku ako treba da zamjenimo Halilovia sa Enverom, oni su jako bliski saradnici, to je zatvorena sjednica, to su dva najblia saradnika, ja znam da su ovdje radili i da je Enver gledao u Sefera kao nekakvog lidera, on je odradjivao, mislim da je onda dobar oficir to se tie Sefera Halilovia, mislim da bi tu stvar trebalo dovesti do kraja, treba utvrditi taj njegov nekorektan odnos, ja sam traio komandanta da proita izvjetaj sa tih saluanja da bih ja mogao da zauzmem stav, jer dolazili su neki ljudi, smatraju da e doi do nekog osipanja, on ima neku popularnost, ne znam kolika je, ali ima u Sarajevu jedan broj ljudi iz tog kraja odakle je on, dosta se portvovano se bori kau da je u centralnoj Bosni ne stoji loe ja neznam ti si bio Harise dolje ta Konjicu, prema Mostaru, kae da je dosta uticajan, prema tome, mi bi morali tu stvar po mom miljenju do kraja profesionalno izvesti, jer da li se smenjuje zbog toga to nema rezulate na tom mjestu na mjestu naelnika, ili to je pogrijeio, taj nekokretni odnos da se vidi koliki je medjutim, ja nisam nikakva prepreka da se donosi odluka, ja na tom mjestu nisam da kaem raistio da trebam da dam svoj glas, jer mi smo trebali tu stvar vrlo efikasno i dovesti do kraja, mi obino nikada nearasistimo, evo sada ja idemo to pe tie Fikreta idem na neki nain, hajde, na nekin nain je bolje, ali mislim da bi tom ovjeku trebalo rei, sluaj ti se poeo tu si bio na elu patriotske lige, bio si prvi u vojsci, ide sada nanie, treba mu rei pogrijeio si ovoliko, ovoliko si pogrijeio, ide za civila ide ovdje drati ih na leru to je velika neizvjesnost koja zaista nevodi niemu, treba mu tano rei gdje ide, ta ide, on je dodue malo komotniji ovjek to se tie ovih politikih izjava, on je bio van forme standardne forme vojnika i to nije dobro, medjutim veina tih naih komandanata se okupila na nekoj politikoj platformi kada je poeo otpor protiv agresora, prema tome moje su rezeirve u smislu treba tu stvar dovesti do kraja profesionalno uradio to i to, druga stvar vidjeti da nedodje do nekog demoralisanja do jednog broja ljudi koji se bore, ipak je on tu od prvog dana na televiziji smo imali njegove spotove,imali smo njegovo prisustvo na terenu, injenica da i on grijei kao i veina sadanjih komandanata to ne pominje one prave lokalne komandante heroje, naprimjer, nego veoma se esto vrte ova imena, prema tome ja imam rezerve kada je u pitanju to mjesto. to se tie Envera, on moe raditi, mada su nekako vrsto vezana ta dva ovjeka, mislim da je ovo povjerljiva

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

91

ALIJA IZETBEGOVI: ekam da se ovdje u Sarajevu neto rijei, staro rjeenje ne odgovara, ne funkcionira, to se pokazalo, juer ili prekjue bila je odbijena svaka inicijativa za neke promjene koje bi ile nego ostalo sve na staro, i dui li dui. Ja sam imao namjeru da to zavrim i da krenem. Bio je predlog da se kombinujem, to se tie ovog rjeenja razmislite to se tie Bosne i Hercegovine, tu oigledno postoje samo tri mogunosti, ranije platforma, to je cjelovita Bosna i Hercegovina, zajednika drava, zajednica drava Srba hrvata i Muslimana i ostalih koji u njoj ive, itd. to je jedna, to je postojea platforma, druga je tri republike, u kojoj se trae pravina raspodjela, to je to je sada bilo tamo, i trea je postojee ponudjeno stanje koje smo odbili. Mislim da je

SILAJDI HARIS: Moje miljenje je da mi moramo da mi moramo bez obzira ta uinili i slau se o tome svi, izuzimajui predsjednika i njegov kabinet, ukoliko niko od nas nema poto sjedimo na prvom spratu, ako niko nema, onda ni ja nemam, kod mene mora biti kontrolni instrument.

GANI EJUB: Ima jedan mini energetski problem ovdje, imamo 7 8 primadona imamo malo struje od UNPROFORA za ove telefone, i ovo je sloen problem. Ja sam svojevremeno dakle, ne vi nego ja, uspio da dobijem malo struje, jer smo se alili da ne moemo da kontaktiramo sa UNPROFOROM pa su nam oni dali struju, samo su rekli da Predsjednikom kabinet, poto je satelitski telefon tamo, onda sam ja traio od Ministarstva inostranih poslova, ti si Harise bio na putu tada, znajui da MIP stalno prima ove faksove, i tu sam i obezbjedio struju za centar veze Ministarstvo inostranih poslova, predsjednikom kabinet i za BH pres, samo za telefon, i druga stvar ima, jo jedna koja je jako sporna, u mom jednom malom kabinetu koji je dosta zamraen i jedna sijalica koja slui kao kontrolni instrument, i kada nestane svjetla onda ide UNPROFOR itd. ujem da vi pojedinci spremate ove vae pratioce da ovdje mlate ovog ovjeka da ukljuuje za vae kabinete, ja mislim drsko ponaanje prema njemu, nemojte mi smo tu ravnopravni, ja sve to mogu da iskljuim tu sijalicu kod mene, ali onda ne znam automatika ne znam da li sistem radi, pa bih zamolio da sada za sada ostane kao to jeste, inae prije neki dan Bisi je imao dva kompjutera koja je prikljuio neto je obradjivao, nije sekretarica ukljuila je grijalicu, mi smo bili iskljueni od UNPROFORa, tri sata, ja sam dao nalog da se Bisi iskljui, i sada dakle nema.

sjednica , to moram kazati, opet da ne budu tu neki problemi, problemi te vrste. Eto to je to,

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

postojee da ovo ponudjeno ne moemo prihvatiti, to da u tome pogledu suglasnost postoji i ako ima ljudi koji kau moda treba da prihvatimo da otvorimo put miru, ima ljudi koji to misle, ja to mislim da ne moe, jedino izbor je ostao vratiti se na koncu platforme one ranije, i prema tome prekriiti podjelu Bosne na tri republike, ili prihvatiti u sluaju pod uvjetom neke pravine, pravilne ili osnovane etnike podjele, unija republika kod koje treba mijenjati kartu nije onakva karta nego je neto drugaija karta, dakle ustavni koncept takav ali to su otprilike, ili nekakve te izmjene, ono je lijepo rjeenje pitanje koliko je mogue, ovo je ovo je mogue rjeenje pitanje koliko je dobro, tu su dileme. Polemika i dogovor. Ovo je samo predlog za razmiljanje. Kraj. Sjednica je zavrena u 17,45 sati.

92

Ali pazite, meni je u interesu da Armija oslobodi Vitez, ali mi nije u interesu da ona sedma brigada udje unutra i pobije one bosanke u onim bijelim nonjama.
Magnetofonski snimak sa sjednice Predsjednitva RBiH, odrane dana 11. novembra 1993. godine.

KLJUI: Moramo biti realni, situacija je takva. Mi ne moemo nai vie srazmjernu nacionalnu strukturu kao ekvivalent popisa stanovnitva iz 1991. iz vie razloga. Jedan od razloga je to je jedan dio ljudi otiao lijevo, jedan desno. Ja lino govorim o ljudima koji rukovode tim da ne bi bilo popularno da svugdje budu Muslimani. Tim prije to imamo znatan broj i Hrvata i Srba a i idova, ako hoete, koji su patriotski opredijeljeni za ovu zemlju i ja predlaem gdje god moemo da to uradimo. Mi nismo sad u situaciji nikakve procente i nikakve srazmjere. Ali, ako elimo da afirmiramo zajedniku borbu, ako elimo da pokaemo da je ovo republika u kojoj ima zajednikog ivota i tolerancije, moramo pronai to vie estitih ljudi i da ih tu stavimo. to se tie predsjednika Vrhovnog suda, ja sam s njim obavio dva razgovora. Ja bih te molio da ovo ne snima, odnosno moe, svejedno je. (Ne snima se dalje). 93

Sjednicom je predsjedavao lan Predsjednitva RBiH dr Ejup Gani.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

GANI: Vraamo se sad. To je predlog platforme za razgovore sa delegacijom Republike Hrvatske. Zamolio bih predsjednika Vlade da kae ukratko.

94

SILAJDI: Jeste li dobili materijale? Ja sam, ne bih usmeno to radio, ja sam zaduio ljude da naprave jednu informaciju s tim da tada nije reeno kada e biti sjednica Predsjednitva. Nisam ni ja znao do prije 5 minuta da je sjednica Predsjednitva i zbog toga to nije ni podijeljeno . Istina je isto da sam ja bio na stanici pa na aerodromu. Ja sam rekao ljudima da za sjednicu predsjednitva ima da se donese ova platforma. Platforma je isto tehnike prirode, obzirom da smo se tako dogovorili. Radi se o logistikim centrima, dalekovodima, dogovorima, konvojima, itd. To je radna platforma, na tome se radi i na tome e se raditi. To je stotinu tehnikih pitanja. Mene to interesuje je ta emo mi sutra politiki razgovarati. Malo je teko o tome govoriti obzirom da ministar Grani preko telefona kae da ima da kae vane stvari. Naravno, tu stane. E sad, mi moramo znati koja je naa platforma kad je u pitanju Republika Hrvatska. Jer on dolazi kao predstavnik Hrvatske. A moe imati uticaja na razvoj u BiH. Ja bih to tako postavio. Dakle, ministar Grani dolazi kao predstavnik jedne drave, a moe imati uticaja i unutar BiH pod odredjenim uslovima i okolnostima. Ja, iskreno vam kaem, ne znam ta on hoe. On hoe razgovarati. Mi smo proli put razgovarali, dok smo bili u Zagrebu o svemu. Ponajprije da se skine zabrana sa uvoza iz Ploa, sa . i razmjena zarobljenika. To su bile teme. Kad se politike situacije tie, oni kau - priznaju BiH a da je unutranje uredjenje BiH u tom okviru. Medjutim,oni su izali iz tog okvira. Podravajui Abdievu secesiju. Ja sam rekao da je to mijeanje u unutranje stvari BiH na ta mi je Grani odgovorio da to nije mijeanje. Kako mi moemo ne biti za stvaranje jedne unije, odnosno u sprovodjenju dogovora koji je u enevi. Tu je greka politika, jer nema razgovora. Mi isto tako moemo priati o stvaranju unije Hrvatske - Knin i ostalo. Naravno, to bi nam oni zamjerili jer to je mijeanje u unutranje stvari Hrvatske. Stvar je u tome ne da grijee nego da ne priznaju greke. Boban i Abdi se nisu smjeli sastati u Zagrebu. Znai, oni nastavljaju s tim grekama i tu je itav problem. to jo nisu shvatili da se s tim mora prestati. Kad je u pitanju odnos sa Hrvatskom, to je za mene kljuni problem. Dakle, ukazano je na greke. Reeno da je to mijeanje u unutranje stvari BiH. On odgovara - a kako mi moemo ne biti za uniju, mir? Kako moemo biti protiv mira. Mi nismo protiv mira i nismo protiv unije. ije unije? Nema nikakve unije. Ima Republika Hrvatska i ima Republika BiH. Mislim, bilo ko da dodje u kontakt s tim ljudima, evo imamo i protokol, da se jasno i glasno kae, ukoliko oni namjeravaju tako odravati odnose, onda odnosa nee biti nikako. To isto kao to bi mi sad

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

95

DURAKOVI: Ja u poi od onog to je najlake. Igrom sluaja, poto imam kolske kolege koji se bave prije svega elektroprivredom i znaju dobru tu energetsku situaciju. Ima odredjenih migova itd. da bi zapravo jedini valjan posao izmedju Hrvatske i Bosne mogao biti na planu struje. Pa sam ja privatno naruio jedan elaborat koji je vrlo ... uradjen od ljudi koji 2o-3o godina rade u energetici i sasvim konkretno su oni naznaili ta bi Vlada BiH mogla da ponudi konkretno Graniu. Ja bih te zamolio da sutra primi tog ovjeka koji e donijeti tebi kratko, na karticu-dvije, prijedloge. Trebalo bi iskoristiti i tu priliku. Oito je da Hrvatskoj fali struje, mi je imamo. Brane se prelijevaju i ak je opasnost da puknu i ak je opasnost da se sravni sve od Mostara do. . . To se ne objavljuje, ali to je vrlo realna i ozbiljna opasnost. Jer klapne ne mogu da podignu na Salakovcu u Mostaru jer se granatira, a to je svaki inenjer struan i kae da je stanje vrlo alarmantno. Jer se energija ne proizvodi, a jezera se prelijevaju. Bilo bi dobro iskoristiti i to ako bude takva klima i takav tok razgovora. Ja bih sutra zamolio tog inenjera neka dodje do tebe da te upozna i neka ti da taksativno 5-6 vrlo konkretnih predloga gdje bi se mogao napraviti valjan posao. E sad ono to je najgore, ovaj politiki problem. Ruenjem starog mosta stvari se veoma-veoma kompliciraju. Nije most sruen radi mosta, most je sruen radi odnosa. I ja sam napisao jedan tekst, sutra e biti objavljen, mogue je da se za naredni milenij konduciraju muslimanskohrvatski odnosi jer su ga sruili kao zadnju sponu i vezu i kao zadnji simbol i ruku saradnje itd. Ne bih elio da o tome sad govorim. Prvo to bih postavio Graniu jeste - odmah i sada rasputanje svih logora. To je najkrupnije pitanje. I drugo je ta je sudbina 2.500 momaka koji se nigdje ne knjie i ne vode - jesu li mrtvi, jesu li ivi i neka se jednom kae. I tree, onda ide vojna opcija da li treba odmah i bezuslovno zaustaviti svaku vrstu ofanzivnih akcija s jedne i druge strane, jer bez toga ovo ide u katastrofu. Vjerujte mi, sad govorim vama, Hrvatima, ruenje starog mosta, priao sam ova dva dana, ljudi su jednostavno spremni da idu golim prsima na barikade. Most je na. Kljuiu, nisam rekao da je most muslimanski. Njega je Hajredin napravio. Most je hercegovaki. Ti kad si sruio most, meni si srce iupao. I tebi vjerovatno i Ivi Komiu. Ali on je sruen zato da se do kraja posije sjeme zla i mrnje. To bi po meni bio kljuni predmet razgovora sa g.Graniem.

GANI: Nijaze, traio si rije.

otili iz Knina tjerali ovjeka u Bosnu da on razgovara o Hrvatskoj. Kae da ovoga puta dolazi sa eksplicitno visokim mandatom, kako je on rekao.

96

KLJUI: ...Medjutim, to je samo jedan diplomatski trik. Otada je sve uinilo da ne prizna BiH. Ono to je kapitalno politiki jeste da su oni preuzeli ingerencije predstavljanja bosanskih Hrvata, to nikada nisu dobili od nas pravo, pa vam moram rei samo jednu digresiju. Kad su svojedobno bili oni turnuci est predsjednika iz republike u republiku, Karadi je otiao u Beograd i predao kompetencije Miloeviu da zatupa Srbe iz Bosne. Ja sam doao u Zagreb i onaj je rekao meni gore - "Ti to meni ne da". Ja kaem, predsjednie, kako u vam dati, onda ta emo mi raditi dalje. Ovdje je jedno od bitnih pitanja da ih postavimo, bez obzira to on nije kompetentan ovjek, ali on je doao ovdje kao kurir Bogdan da uje nas i neto e on donijeti. Da im kaemo - molim vas, dokle ete se mijeati i stajati iza onih koji rue i BiH a moram posebno rei i hrvatski narod u BiH. Oni rue i hrvatski narod u Hrvatskoj. Ali to nije u mojoj kompetenciji. U tom pogledu emo traiti da se prekinu borbe, da se oni bojovnici koji su napravili zloine itd. ili predaju ili neka bjee, a da mi u hrvatskim enklavama i ovo gdje, i jo ima Hrvata, smatramo se bosanskim patriotima i gradjanima BiH. Ukoliko oni ne prihvate tu tezu, ja kao legitimni predstavnik Hrvata u BiH u izai pred narod i objasniti to da smo pokuali jo jednom i onda u pozvati one koji su za BiH, koji su podanici druge drave neka se snalaze. Jer mi ne moemo ovdje zaustavljati napore armije da poslije svih ovih auto-golova ide dalje. Ali pazite, meni je u interesu da Armija oslobodi Vitez, ali mi nije u interesu da ona sedma brigada udje unutra i pobije one bosanke u onim bijelim nonjama. Ne zato to to njoj kae Armija, nego zato to mi znamo i nae unutarnje slabosti u vezi vertikale. Prema tome, mi moramo Graniu eksplicitno rei - da li e Hrvatska praktino podravati sve one elemente koji rue BiH ili e jednom zauvijek, bez ikakvih taktikih razgovora to kae Haris, rei izvinite, to je bila greka. Ne moraju nam to javno rei, neka praktino pokau. Ako ne, mi onda poslije toga znamo na emu smo, Smatram ovo nekim zadnjim razgovorom ili moda prvim to se kau. Prema tome, to je taj politiki dio pitanja. Sve ovo drugo, ako oni okrenu unj da ele suradnju, mi se geofiziki nadopunjavamo, mi predstavljamo jednu geofiziku harmoniju, onda moemo govoriti da oni nama daju neke finalne proizvode, da mi njima damo struju. Moemo da prihvatimo dio izdravanja naih izbjeglica.Ja sam uvijek govorio da bosanska drava treba da plati za neke izbjeglice ne da oni nama kau mi imamo izbjeglice. Onaj dio koji medjunarodni forumi daju, plus BiH e se zaduiti u Hrvatskoj, malo saekaju, vratiemo im strujom itd. I tree da mu politiki objasnimo da Karadi danas ratuje samo u Posavini, ne zbog BiH on nas tue svaki dan da bi nam dao do znanja da je on ovdje, da ne moemo hodati sigurno. Ali za onog ko misli politiki i strateki da ratuje u Posavini, da bi napravio koridor za budui rat u Hrvatskoj. Ako poslije ovoga oni ne promi-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

jene to sve, jer trebamo dati onda jo 48 sati kad se vrati u Zagreb da to referira, poslije toga ja u traiti da u ime, tu je prof. Komi ako eli samnom, da zadrimo bosanske Hrvate jer, objektivno govorei, hipoteku krivnje sa hercegovakih Hrvata i Mate Bobana nitko nee moi skinuti. Ja ovog puta ne branim dole, iako onaj narod nije kriv, elim da skinem hipoteku sa bosanskih Hrvata koji su najbosanskiji i da onda idemo dalje, da znamo nemamo pomoi od njih, oni rade to i to, oni su protiv BiH. I imaemo argumente. Jer, nema vie prie, nisu oni ni naivni ni glupi. Da oni priznaju BiH a alju Prlia kod Abdia i tamo paradira s Lukiem. Prvo, ja sam oborio Prlievu vladu i cijeli ivot u se boriti protiv Prlia. I Prli nije legitimni predstavnik hrvatskog naroda u BiH. On je imao svoju ansu, bio je predsjednik Vlade zadnjih 6 mjeseci, nikad nita nije uinio za nas. Prema tome, mi moramo sutra nakon razgovora s Graniem znati. Nema vie testiranja.Ako priznaju i odreknu se, ako ne, molim vas, cijela propaganda treba stari most da iskoristi u demaskiranje te politike. Vrlo otvoreno. PEJANOVI: Poto smo se dogovorili, Haris nije bio na tom dijelu, osim prijema koji e predsjednik Vlade imati, da prijem napravi g. Kljui sa jo jednim brojem ljudi. Sad je pitanje dogovora hoemo li na jednom i drugom razgovoru sva pitanja pokretati ili se dogovoriti gdje e ta biti teino. Ja to postavljam vie radi iskoritavanja, da se dodje do to racionalnijeg pristupa. A to se tie politikih pitanja, ja bih molio da se ovo pitanje vjerovatno on dolazi sa nekim inicijativama, pitanje njihovih koncesija za mirovni ugovor ili da mi pokrenemo, ili ako oni pokrenu, da imamo neku vrstu interesovanja.

GANI: Ako dodje do radikalnih predloga s njihove strane, mi se uvijek moemo sastati kao Predsjednitvo, ali ja lino ne oekujem. Poto e on primiti Grania poslije razgovora s tobom, da se dogovorite. KLJUI: Ja i Durakovi. SILAJDI: Mislim da bi se ti i Komi trebali vidjeti s njim sami.

KLJUI: To je poslije, mi emo se vidjeti. On dolazi u Predsjednitvo, mi emo ga primiti, porazgovarati naelno o nekim stvarima vrlo kratko - 15 minuta

97

KLJUI: ...15 minuta. Mislim da e predsjednik Vlade s njim vrlo otvoreno razgovarati jer oni ve imaju. A nas dvojica emo posebno razgovarati o onim pitanjima o kojima sam ja govorio.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

GANI: Meni se ne svidja to. Ja sam predloio da se ti prikljui pa razgovarajte zvanino o itavoj toj stvari. KLJUI: Ne mogu, zna zato. Jedan dio pitanja mi moramo njemu rei. SILAJDI: Ne moe to.

KLJUI: Da mu kaem u etiri oka - jeste li vi ludi da rtvujete ovaj narod. Vi nemate pravo na to. A ja to ne mogu rei pred lanovima Predsjednitva.

SILAJDI: U vezi s tim. Mene bi obradovalo kad bi on doao sa nekim konkretnim. Dok dolazi ovdje, priprema jedan drugi sastanak tajni itd. Treba da se sastanu. Mislim, moram vam rei, pomalo gubim nadu da je mogue s njima neto dogovoriti. Oni imaju jedan problem, a to je problem banovine i problem 1939. i problem Tudjmana koji ima tu opsesiju. On misli da se Bosna mora podijeliti na dva dijela. Jo nije shvatio da to nee ii. Jo nije shvatio. Zato i ovaj razgovor sutra, moda Grani dolazi s najboljim namjerama ne ulazim u to, ali vjerujte mi da ga ne alju s najboljim namjerama, jer se ponovo prave sastanci i dogovori iza ledja. Dakle, dok on dolazi ovamo,oni prave sastanke. Moda bi dobro bilo blagi ultimatum uputiti i rei ovo vam je zadnja ansa. KLJUI: Ja u njemu sigurno rei jer mi moramo poslije toga nastaviti borbu za na narod u BiH.

SILAJDI: Da dodjete pameti a okrenuti se prema hrvatskom stanovnitvu i rei mu - imate garancije. Ne idite od svojih kua, mi ne vrimo etniko ienje, mi to ne radimo. To vam radi taj i taj. KLJUI: Apsolutno, vrlo jasno. SILAJDI: Plan postoji, oni se plana nisu odrekli. Znam da se oni tog plana odrekli nisu. Taj ovjek e uraditi sve to su mu oni rekli, s najboljim namjerama. Ali je problem da oni koji odluuju jo nisu shvatili.

KLJUI: Onda emo Ivo i ja imati argumente i crkva bosanska pa emo izai pred narod.

98

DURAKOVI: Danas je bio specijalni novinar kod mene dva sata. Ja sam otprilike rekao - umrijeu ali ne mogu nainiti ...politike koja se vodi spram Hrvata u Bosni i onda naveo sve. Kae on, to

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

KOMI: Kad je Grani sa mnom razgovarao, rekao je da bi elio se sresti sa mnom i Kljuiem nasamo i da bi se elio sresti sa irim krugom Hrvata. Mislim da je mislio na monsinjora, na fra Petra itd. Treba protokolu predvidjeti samo to, da ga malo izdvojimo, da ga odvedemo medju te ljude. SILAJDI: Svi znate da avioni ne lete noi. On e otii najdalje pred mrak, a doi e oko podne. Moje iskustvo je takvo. GANI: Kad on dolazi?

PEJANOVI: Ja u to isto kasnije rei.

KLJUI: Mnogo je ljudi radilo da se spasu ova dva ovjeka. Ali mislim da je Haris najvie uinio i ja mu posebno zahvaljujem, jer mislim da je povratak ove dvojice velika pobjeda nae drave.

mu je rekao i... i Kuhari, a zadnji put i monjsinjor Pulji. Pa u emu je problem? Problem je u dijelu mafije hercegovake koja zarad svog interesa faktiki rtvuje hrvatski narod u Bosni. To treba Granicu rei, moda zadnji put, ali mu ponovo rei.

KOMI: Moemo prirediti kod mene. Doie nadbiskup, pa zovnem fra Petra.

SILAJDI: Ja predlaem slijedee. Da oni budu tu, pa kad se uhvati vrijeme, biemo vrlo ekspeditivni. Ja u, to se mene tie, jedno pola sata. Samo bih se nadovezao na diskusiju Nijazovu rasputanje svih logora i pitanje 2000-2500 momaka. Ako se rasputaju svi logori onda vie pitanja nema. Ja sam, kao to znate, preuzeo sprovodjenje ove deklaracije Izetbegovi-Tudjman. I na tome se radilo. Stalo se na razmjeni upravo zbog ovih problema. Ja sada predlaem slijedee -da neko iz Predsjednitva, od sada pa nadalje, preuzme rukovodjenje razmjenom zarobljenika. Da se razumijemo, ja ne mogu sve sam. Vidite, to mi je oduzelo dva dana oko ove dvojice ljudi. Vjerujte, razmjena zarobljenika je problem koji trai mnogo angaovanja i cijelog ovjeka. Kad ovjek radi na ljudima, onda vie nema koncentracije nizato. Nema govora da e spaavati ovjeka da ga ne ubiju i da e moi raditi na redovnim poslovima. To ne moe. Prema tome, molim da se ovdje neko odredi od lanova Predsjeditva koji bi mogao ovo voditi i privesti kraju zajedno s ljudima iz vojske koji e mu pomagati, iz Komisije itd. . 99 Sjednica je zavrena u 17,3o sati.

... ako sauvamo Bosnu i Hercegovinu kao dravu, onda unutarnje podjele nisu podjele Bosne i Hercegovine u istorijskom smislu ..
Magnetofonski snimak sa redovne sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane dana 26. novembra 1993 . godine

Sjednica je poela u 16 sati.

Sjednicom predsjedava Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine. ALIJA IZETBEGOVI: Kvorum je tu. Pozdravljam predstavnike politikih stranaka koji prisustvuju kao gosti na ovom sastanku. Sada, za dnevni red je predloeno: 1. Izbor Delegacije Bosne i Hercegovine za pregovore na enevskoj konferenciji, - uputstva Delegaciji Bosne i Hercegovine, 2. Odluka o imenovanju generala Bosne i Hercegovine, 3. Tekua pitanja. Na taci 1. bie proirena sjednica. Taka 2. e se razmatrati u Predsjednitvu. Ima li ovdje primjedaba na dnevni red? Da predjemo na taku 1. IZBOR DELEGACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA PREGOVORE NA PREDSTOJEOJ KONFERENCIJI KOJA POINJE U PONEDELJAK Predlaem da delegaciju ine; Izetbegovi, Komi, Pejanovi ispred Predsjednitva, zatim dr Silajdi, Deli i Filipovi. To je predlog. Dakle, tri lana Predsjednitva, predsjednik Vlade,

101

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

komandant Glavnog taba i jedan poslanik, to je est ljudi. Ima li neko drugi kakav prijedlog, ili primjedaba? Ako nema, ja bih stavio na glasanje ovaj predlog, ko je za predlog da dravnu delegaciju Bosne i Hercegovine na pregovorima u enevi ini ovih est lica, tri lana Predsjednitva, predsjednik Vlade, komandant Glavnog taba i poslanik, to je prihvaeno. Hvala. Drugi dio to se tie take 1. uputstva Delegaciji, direktiva, platforma za delegaciju kako hoete da nazovemo, ja bih. Ne daje niko tano. Taj materijal koji nam je doao nezvanino. ..

102

IVO KOMI: Molio bih da pokuamo tamo ukoliko o tome bude razgovora da se onaj tekst koji je pretpostavka za razgovore i koji e biti, popravi u jednoj vrlo vanoj u jednom vrlo vanom mjestu. Ja sam ovih dana pokuao braniti tezu o tome da se cjelovitost Bosne i Hercegovine nee moi sauvati bez temeljnih institucija jer institucija je drava. Dakle, moramo sauvati temeljnu instituciju drave koja moe braniti ono to je medjunarodno priznato. Poslije te javno iznesene te teze krenula je estoka kampanja protiv mene koja ide od SDA o tome ne elim sada govoriti i to traje iz dana u dan, ali elim ovdje kao lan Predsjednitva zamoliti da se mi tamo zaloimo da u dijelu, gdje se govori o Ustavu, da mi pokuamo sauvati tu temeljnu instituciju, ona je predvidjena, parlament saveza je predvidjen, ali da mi traimo da to ne bude delegiranih, ve da se bira na slobodnim demokratskim izborima. Makar mi u prelaznom periodu imali prazne klupe tamo, to nije vano, vano je da mi sauvamo institucije. Ona e se popuniti kad tad, ako se odreknemo te institucije bojim se da smo se odrekli Bosne i Hercegovine. Mislim da to nee biti teko radi se o demokratskom svijetu, tamo e biti 12 ministara demokratskih zemalja. Moda bismo mogli izboriti to da se taj parlament unije bira, ukoliko ne bismo bili imam i rezervnu varijantu, rezervni predlog, da idemo na to da taj parlament ima dva doma, da gornji dom bude biran, a donji dom da bude delegiran onako kako je predvidjeno iz tih buduih republika, bez obzira koliko ih bude. Ja bih se zaloio za to, i zaloio bi se za to

ALIJA IZETBEGOVI: Dakle, iz materijala koje sam ja dobio vidi se da e biti bilateralni razgovori, naime, to se tie ove sveane ovog potvrdjivanja, to e biti posao zavren za jedan sat, dva vremena. Oigledno se radi o pokuajima da se nadje nekakav izlaz i nekakvo rjeenje, prema tome mi moramo otii spremni da razgovaramo o politikom rjeenju, ako ga bude tamo, mi moramo kakve stavove treba zastupati. Odmah u rei, da mislim da je platforma ono to je usvojeno na Skuptini, mislim da tu jedino ako tu ima nekih modifikacija, tako da imamo onaj stav i drim da stav moemo, i trebamo zastupati. Izvoli Ivo.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

da se pootri kriterij izdvajanja republika iz saveza, da se nesmije dozvoliti izlazak nijedne od jedinice republike iz Republike sa jednostranim referendumom koji je u njoj proveden. To su moji predloi, ove dvije take, ukoliko bude rasprave ja bih molio da se mi zaloimo za to da to prodje,

MUHAMED FILIPOVI: Gospodine predsjednice, samo dvije opaske. Ja sam isto tako uvjeren da je ipak najvaniji cilj ovog sastanka opipavanje spremnosti i sprosobnosti da se sada ve dodje do nekog politikog sporazuma, to je glavni cilj, drugo, imamo pokuaj da se povee humanitarna situacija sa politikim rjeenjem, i treba oekivati da e zapravo praktino u enevi trebati na izvjestan nain nainiti korak naprijed u pribliavanju politikog rjeenja i mi moramo biti spremni na to. Nee biti povoljnog procesa i razvoja na humanitarnoj oblasti, ako ne budemo ostvarili neki progres na politikom planu. Ova delegacija u kojoj sam ja bio skoro od poetka ima maltene kontinuirano je svagda se ponaala sugladno na elima demokratske i odgovorne politike, a to znai, da smo mi zauzimali stavove, razmatrali i utvrdjivali neke mogunosti ostavljajui svagda, da konana instanca bude ona ustavno-pravna instanca koja donosi, dakle nikada nije delegacija u bilo kojoj formi prejudicirala konano rjeenje i uzurpirala na bilo koji nain prava, bilo Predsjednitva, bilo Skuptine kao organa. Skuptina je postavila da tako kaem neke limite, limiti su teritorijalne remidikacije, koje se temelje na principu da se ne mogu etnike teritorije i drave praviti na neetnikim teritorijama, drugo, da sredinja Republika Bosna je ona koja je nosilac kontinuiteta dravnog pravnog, prema tome, i geopolitikog i istorijskog kontinuiteta Bosne, bosanske drave sa pripadnom joj, tako da kaem, maritimnom karakteristikom, sve su manje vie junoslovenske drave postale pomorske drave osim Makednonije i Bosne, i to je oduvjek bila i ona mora to dratise tog karaktera. To su neki limiti koje Skuptina postavila plus da bi bilo bitno ouvati uniju i zatititi je od arbitrarnih solucija. Pod arbitranim solucijama mislimo na izdvajanja putem referenduma, koji bi bili ne demokratskim i tako da kaem uvjetima, koje ne podrazumijevaju restituciju ljudskih prava ostvarivanja. To mislim da su oni limiti koje emo morati potovati i moramo biti spremni gospodo, da idemo u susret rjeenjima. Nisam siguran da emo moi ostvariti ovaj dosta dobar zamah na planu rjeavanja humanitarnog problema, i egzistencije ouvanja naroda, ako ne napravimo izvjesne politike korake. Eto toliko.

103

ALIJA IZETBEGOVI: Predlaem da osnovna rjeenja, odnosno odluka Skuptine s tim, da se maksimalno rijei teritorijalno pitanje do maksimuma. Dva, da se funkcije UNIJE proire, pojaaju, da u tom pravcu djelujemo, da se proire, Tree, da se ukine

104

MIRO LAZOVI: Imao sam dva pitanja, koje ste vi ve jedno pomenuli. Kao to znate stav Skuptine, ali tako je dosta i nejas-

odredba demilitarizacije, mislim da ovu odredbu moemo ukloniti, ona je sporna mogli bi o njoj da popriamo, moglo bi se braniti i obnuto, da se nita ne potpisuje, neposredno sada osim ako ba bude rjeenje zadovoljavajue, ba i ne oekujem, i da se odbije pokuaj povezivanja humanitarnih i politikih pitanja energino da se odbije to. Uslovljavanje ovo to je nastalo, to emo mi morati, apsolutno mogli bi i zatraiti mogli bi postaviti pitanje daljeg Ovenovog rada u ovoj komisiji, s obzirom na to da mi to doivljavamo kao istu vrlo jasnu ucjenu, to bar ucjenu gladju, to je krajnje nekorektno, i to njega po mom miljenju diskvalifikuje kao nekog objektivnog arbitra u ovom sluaju i nekog posrednika, dakle, medjutim, mislim da bude odluka osnova, s tim da se teritorijalna pitanja u jednom pitanja u jednom pravcu nastojanja teritorijalni problem da se rjeava maksimalno, tako da se genocidna podruja izvuku iz kontrole etnika i ustaa, da naime da se funkcije proire, da se nita nepotpisuje, da se sluba demitalizacije ukine, rekao bih dvije tri rijei o demilitarizaciji, mora se braniti i jedna i druga teza naa je onda kada smo mi prihvatili tu demilitarizaciju, onda smo ovako raunali, lako oruje nee niko predati, svakako, prema tome, ko e biti demilitarizovan, bie one strane koje imaju teka naoruanja, prema, tome nas nepogadja tako smo rezonirali, nas odredjene demilitarizacije nepogadjaju, jer oni e morati da predaju tenkove, i kontrolirati, teku artiljeriju, oni bi predali 100 tenkova mi bi predali 4 ili 10, ne znam kakav je odnos trenutno, artiljerije isto tako jedan naprema deset, lako naoruanje svako e sakriti, naravno ili e predati policiji, pa smo smatrali a moe biti jedini nain da te tenkove iz Bosne uklonimo, taj. Medjutim, nakon obilaska Bosne i Hercegovine ovamo ini mi se da mi moramo i nama treba Armija i mi treba osigurati da ipak pravno ona mora, da postoji kao Armija Bosne i Hercegovine, nama neodgovara demilitarizacija Bosne i Hercegovine, jer nas niko nee tititi, ako nam negdje upadnu, mi to zakljuimo, a onda ujemo kako su upali u Zvornik, pa pobili ljude, prekinuli tamo, ko e nas zatititi, jedino moe vojska da nas zatiti, prema tome drim da bi vojsku trebali sauvati gore. Drim, da bi u tom pravcu trebala uputstva da idu Delegaciji uz naravno prilino iroka ovlatenja da delegacija moe da malo manevrie u tome u pregovorima. Drim da potpisivati nita neemo nevjerujem da e nam biti ponudjeno neto tako dobro da mi moemo kazati mirna srca moemo ovo da potpiemo, da se vratimo u Bosnu i Hercegovinu, naravno, ako bude ono neko rjeenje koje ni tamo ni vamo mora se ponovo ii na Skuptinu i na Skuptini rjeavati itd. Izvolite, gospodin Lazovi.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

105

HAHIS SILAJDI: Ja u poeti sa prijedlogom Mire Lazovia, o Ovenu svi znamo sve, medjutim ovaj predlog ne mogu podrati, razlog je to bi se mi tada predstavili kao strana koja eli po svaku cijenu ili da odgodi, ili da ih neutralizira, ili na bilo koji nain da nadje sredstvo za nastavak rata, to bi tako bilo, zbog toga, ne moe to uiniti, moemo na neki drugi nain, manifestovati nae nezadovoljstvo, ali je prekasno moda smo to trebali uiniti na posljedni put u enevi kada smo bili skoro spremni za to, prekasno je zbog toga, to bi se mi vidjeli kao, i onda bi sa punim pravom i agresorska snaga i jedna i druga koje su stavljene u dobar oak mogle bi odahnuti, i rei evo vidite a mi se slaemo, da Oven i dalje vodi, itd, evo muslimanska snaga konano je dokazala da ne eli mir, prema tome s tim se ne bih mogao sloiti, nama ne treba pria o Ovenu i njegovim izjavama, ja sam danas javno, rekao stranim novinarima ovo - ako on misli da viak humanitarne pomoi moe nastaviti doprinijeti nastavljanju rata, ergo, jer to to nismo imali dovoljno humanitarne pomoi jeste rezultat zakljuka Ovenovog, da nam treba mnogo davati jer

no moramo to priznati. Ba se to odnosi na teritorije na kojima je preteno ivio muslimanski narod, i u emu se zadovoljiti sa jednim brojem, tih teritorija, koji je to procenat koji e nas zadovoljiti, da kada se ve razgovara o nekim teritorijalnim ustupcima, to bi morali znati, da li je to jedna optina, dvije optine ili 500 km2 ili dalje, uglavnom sigurno da sve neemo dobiti, ako se mislilo na sve teritorije treba znati da se to ne moe sve dobiti, sve uz Drinu i plus Prijedor i Klju, i ne znam koja su to mjesta. Valjalo bi razmisliti koji je to procenat o kome bi naa delegacija bila spremna da razgovara. Drugo pitanje je Oven, i njegove neke nove izjave koje su se jutros ule na Radio, da e se na samom stanku u enevi razgovarati o raspadu Bosne i Hercegovine, sa mogunosti da se srpska republika odnosno Herceg Bosna, ova pripoji Srbiji ova Hrvatskoj, ako se to ne mogne ovaj put, to je sasvim izvjesno da e se to u narednom periodu uinit, i da je odmah bolje prihvatiti tako neta nego otezati stvari, ja molim da se o tome Predsjednitvo izjasni, i da se odluci o nekim politikim zahtjevima koji e ii u tom smjeru. Na bazi nekog iskustva ja u pokuati, da se ovdje Preds-jednitvo izjasni oko te izjave, i bio bi spreman da Predsjednitvo izgradi stav na kojem bi izao na konferenciji da se Ovenu jednostavno uskrati povjerenje, da Predsjednitvo RBiH uskrauje Lordu Ovenu, umjesto u pregovarakom procesu, ne moe se igrati sa nama ne moe se na takav nain igrati sa Bosnom i Hercegovinom s obzirom ovog naroda koji faktiki politikom i Engleske i njegovom doveden u ovu poziciju ne kaem apsolutno njegovom zaslugom, ali u velikoj mjeri i mnoge stvari, i preko humanitarne pomoi. I volio bih da Predsjednitvo zaista izjasni oko ovoga. Polemika.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

106

emo nastaviti rat, prema tome od sada pa na dalje znamo zato smo imali malo humanitarne pomoi, zato to Oven tako misli. To je zakljuak koji izlazi iz toga, i ja bih se sloio satim ovaj St o l e t e n b e r g o v p o m o n i k o v a j D o m e l o v , k o j i j e p o tp u n o zakljuak izvukao, zato da je bilo tano to smo pretpostavili da nam se nada dovoljno humanitarne pomoi, zato to emo biti preuhranjeni pa neemo ii na mir, ja mislim da ga tako treba diskreditovati, a ne ii na njegovo opozivanje, vjerujte da e se to shvatiti kao odluka da idemo u rat, a ne elimo mir, gledajui kako ti krugovi funkcioniu. Ovdje imaju dvije ravni, jedna je humanitarna, druga je politika, kada se tie humanitarne ravni, predlaem da obavezno a to ima i politiku dimenziju da obavezno pocrtamo i traimo insistiramo na zatiti konvoja silom, Evropa je konano spremna za to, i stalno instistiramo na tome od samog poetka od eneve, ali ako nema zatite silom, nema nita od toga, naravno to ima politiku dimenziju, ukoliko se konvoji budu titili silom i ti koridori, naravno da e onaj ko zaustavlja konvoj bie marginiziran, nee imati onaj politiki uticaj itd, to je sasvim jasno. Pored toga insistirati to Karadi odbija otvaranje tuzlanskog aerodroma, to je jedan humanitarni prioritet, otvaranje tuzlanskog aerodruma, danas je Vlada raspravljala o tome mi imamo i prijedlog, sporazuma sa UNPROFOROM koji je na predlog usaglaen sa vrhovnom komandom, mislim da je se to potpisalo, mi smo spremni da izadjemo na pregovore u enevi o tome. To je za nast medju nama reeno, ovo je dosta tvrdo, i on polazi sa neke maksimalistike pozicije, mi emo se prilagodjavati. Medjutim, osnovni je problem u tome to koliko mi je urkin rekao to agresor nee dozvoliti, otvaranje Tuzlanskog aerodroma. Istovremeno Evropa ne insistira na tome. Moe se desiti da tu bude nekog pogadjanja, neke trgovine. Ja predlaem da mi neizadjemno samo sa potvrdom o sigurnosti konvoja, jer je to ve jednom potpisano, ovim pozivom u enevu da idemo i da inimo jo jednom diskredituju Ogatu, gore, njeno prisustvo treba da bude dovoljno, medjutim, kada je to ve tako, ja bih predloio da naa delegacija izadje sa specifinim zahtjevima humanitarnim prioritetima, koji se ne tiu samo konvoja, tiu se koliina hrane koje su u Splitu ili Zagrebu, ne samo kod UNHACER-a nego kod svih drugih agencija. Ogromne koliine su tamo mi ne moemo to prevesti zato to nemamo avione, zato to nemaju kerozin itd. da izadjemo i sa specifinim humanitarnim zahtjevima. Dakle, mislim da sam jasan, mi naravno da emo upozoriti sigurnost koridora i to je ve uinjeno. Sa druge strane imamo specifine humanitarne zahtjeve koji oni trebaju da ispune. Izmedju ostalog prebacivanje svih postojeih koliina, da bi smo desavuisali Ovenom stav. Jer ako imamo gladno stanovnitvo sa jedne strane i 150 km puno robe, neto nije u redu. Ili da traimo sa te platforme vee angaovanje sredstava za prevoz ili sama

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

107

STJEPAN KLJUJI: Oito je da eneva treba da rijei pitanje humanitarnog preivljavanja i ne samo za ovu zimu poto pre-

sredstva za prevoz, mi sada na Vladi imamo ideju na tome kako nai kamione, ali ovdje se radi uglavnom o avionima i kerozina, dakle o iznajmljivanju aviona i kerozina, to je vrlo skupa stvar, za jedan avion je 8 miliona dolara uz kerozin itd. Ta lista o prioritetnim humanitarnim zahtjevima koje treba gore iznijeti je pripremljena upravo se prevodi, Vlada je pripremila i mi moemo ukoliko delegacija nadje za shodno da u tom obliku iznese to e biti spremno. to se tie politikog dijela i prvo, bilo koji aranman sporazum bili preliminarno ili konani treba da ima jedan integralni dio, a to je zahtjev sve tri strane za inplementaciju. Dakle, o inplementaciji se ne bi dogovarali apostoriori nego odmah, inplementacija je zahtjev svake strane. Isto kao to smo neki dan ragovarali Rasime dogovor izmedju Petkovia i tebe, po meni je zahtjev UNPROFORU- da intervenie kada bude trebalo. Ukoliko to naravno bude prihvaano, mi emo se boriti, bez obzira kakav je dogovor, i ja mislim da je Miro Lazovi u pravu, kada kae da znam otprilike to koja je to teritorija. Tim gore esto je i Lazovi bio sa nama koji je bio u enevi, on je pregovarao, on nije samo informisao, to je godinu i po dana mi to radimo, dakle u pregovaranjima se moralo otii i do jedne granice odrediti neke granice kada mi je ponudjeno kao definitivno i zauvjek za tu reduciranu Bosnu, onda smo 30%, onda smo rekli da to ne ide. Kada su nas pitali ta je to - to pokriva teritorije gdje se moe vratiti stanovnitvo u Krajinu i Istonu Bosnu koje nema sada gdje. To je poveanj e i z n o s i l o 4 % , k o j e s u i z r a z i t o n a s el j e n e m u s l i m a n s k i m stanovnitvom, koje je genocidom ili etnikim ienjem protjerano sa tih teritorija, tamo ih sada nema treba ih vratiti. Da sve teritorije ne mogu se vratiti jer nemamo vojnu silu, ali diplomatijom na neke teritorije, koliko je to 4% - to je taj odgovor. Prema tome se odnijela tako i Evropa, sada je druga stvar, to je moj utisak ja se nedelju dana dva sam se puta sastajao sa Krajinikom i normalno da je to i sa jedne i sa druge strane ispitivanje raspoloenja itd. mi razgovaramo o humanitarnim stvarima o konvojima o konvoju iz Breze, hoe li ili nee o oferima, ali razgovaramo i o ovim stvarima. Ja vam kaem da nepostoji ja ne vidim veliko raspoloenje sa njihove strane za bilo kakve ustupke.Naalost ja to ne vidim. Mada me urkin uvjerava da kod Miloevia postoji takvo raspoloenje, kada sam ga pitao da li Miloevi to moe isposlovati kod ovih ovdje nije bilo odgovora. Ja ne znam da li to moe. Prema tome, ja to ne vidim i mogu vam rei da se u odnosu na prethodnu poziciju nisu pomakli pa ni 0,50 % kada su u pitanju teritorije koje oni dre, a koje oni dre prema planu i koji vojniki dre, kada su u pitanju te teritorije nisu napravili neki napredak.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

108

govori o Bosni i Hercegovini mogu potrajati pet godina, da se definitivno razrijei pitanje silom, tu moramo inzistirati i tu imamo podrku Evrope, druga stvar to se tie Lord Ovena, ja sam i protiv Stoletenberga, ali slaem sa sa Harisom da se to ne radi ovako, mi moemo izraziti u enevi svoje neslaganje proteste itd. ali mi ovdje ako elimo praviti dravu, moramo napraviti jedan diplomatski paket kojim emo od prijateljskih zemalja, zemalja koje su naklonjene Bosni i Hercegovini i zemalja koje nisu samo naklonjene Bosni i Hercegovini nego iz nekih evropskih i civilizacijskih principa podravaju Bosnu i Hercegovinu, moramo napraviti akciju da pripremimo dezavuiranje Stoltenberga i Ovena, formalna teza je enevska konferencija nije uspjela, priprema se nova konferencija sa neuspjehom enevskih principa moraju se povui i medijatori. I trea stvar, isto politike prirode, ja vam moram rei ja pratim srnu, Krajinik je sino rekao da nisu spremni pola procenta dati teritorije nazad, prema tome, mi ako udjemo u borbu za 3 ili 4% moda je to trik kojim on kae nee, a onda e rei evo vam 4% kao to je nudio Karadi Ustiprau. Mi neemo u Bosni nita dobiti ako dobijemo Ustiprau, a potpiemo da definitivno gubimo teritorije. Znai, moramo se u pregovorima odnosno vi koji ete biti tamo zadrati na jednoj tezi o jaanju drave Bosne i Hercegovine, ovo to je Ivo govorio, moramo inzistirati na instrumentima njene kohezije, to znai, a Tudjman je ve promijenio miljenje i rekao je u jednoj izjavi da e glasati da se ne moe Herceg-Bosna iskljuiti iz Bosne i Hercegovine, ja to ne smatram komplimentom, nikakvim nego jednostavno konano je i on shvatio ako se isti princip primjeni na Hrvatsku da e ostati sa anputiranom dravom, dakle, nama je u tim pregovorima da prvo ispitamo ne partnere, mi znamo ta partneri misle, nego koliko je demokratski svijet Evropa , UN, Atlantski pakt spreman da podri Bosnu i Hercegovinu kao dravu, ako tu spasimo sa jaim kompetencijama drave, to znai ako bude parlament pa makar iz dva doma to je Ivo rekao, ako bude da se ne moe niko izadi iz te drave, mi smo dobili mnogo vie vjerujte nego sto emo dobiti 2 ili 4%. S druge strane moramo insistirati na tri principa po meni koja su pomalo vulgarna ili stalno spominjemo, ali oni su bitna za ovu narodnooslobodilaku borbu, to je povratak izbjeglica, sa uvjerenjem da mi sada znamo da neemo sve izbjeglice vratiti, neemo ak vratiti ni one koji su otili u Norveku nazad, ali moramo kao drava kao ljudi koji vodimo ovu dravu moramo na tome inzistirati. Druga je na proganjanju ratnih zloinaca ime imamo veliku podrku radom suda u Hagu, taj sud radi vrlo sporo, on sada se konstituira principe itd, i jedan pametan ovjek je rekao kada su ga pitali hoe li Arkana prvo, kae - ne, ne on ide postupno u pedagogiji imaju dva principa od teeg ka lakem, ili od lakem ka teem, oni su se oito opredjelili za ovaj laki kaetem. Dalje,

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

109

SALKI HASIB: Poto nemamo esto mogunost da govorimo na ovakvim skupovima, hou samo da iskaem neto to mi ovdje pomalo nije jasno. Naime, stav medjunarodne zajednice i tok dogadjana na ovom krugu ove dvije godine, stvari dovodi do kraja, mi smo izgleda pred krajem, i ono to smo mi prognozirali iz ove stranke iji sam predstavnik da e nam uskoro na vrata zakucati neka komisija je poprilino oito. S te strane mi smo izriiti u jednom stavu ili stvari treba ubrzano privoditi kraju, kakav e to scenario biti, ili treba definitivno potvrditi okrivljenja koja su postala u onoj staroj platformi, to definitivno rei sami sebi i medjunarodnoj zajednici, jer ovako stvari ne idu ba daleko i nee dugo trajati. S te strane mislim da i ova delegacija koja ide u enevu ne nosi ba najjasniju predodbu o tome ta bi i kako trebalo, i da ono to je prethodno potrebno je gospodin Kljuji je ve pomenuo, definitivnu raspravu i utvrdjivanje nove politike platforme ove drave kao i vojnike, da stvari budu naisto odnosno da se definitivno jedno pomirimo i ne mjenjamo ni poli-

paralelno sa sukcesijom stare Jugoslavije sprovoditi princip zahtjeva za odtetu Bosni i Hercegovini, dakle da zakljuim, ini mi se da u enevi moramo zavriti uspjeno pitanje humanitarne pomoi ne do proljea, nego za sva vremena u nastavku raspleta bosanske krize. S druge strane da moramo uiniti sve da ojaamo pozicije drave Bosne i Hercegovine gdje se to moe uraditi to e nam dati vremena i vakum jedan za pripremu za novu konferenciju, jer je oito, a to je i Gali rekao da iduu konferenciju treba pripremiti vrlo seriozno, jer ove dosadanje nisu uspjele, neke su nama odgovarale neke su odgovarale njima, ni jedna nije, oito je da se priprema neka nova konferencija i sada to se tie mi moramo sebe pripremiti za tu konferenciju, a t konkretnih stavova Skuptine, Vlade i Predsjednitva BiH, mi emo imati intermeco u kojem emo mi medjusobno ovdje sjesti i rei ta je realno, ta moemo i ta ne moemo. Druga stvar ja mislim da emo morati ovdje prema sebi, moda na jednom sastanku u uem krugu, nego to je ovaj, rei ko je za podjelu Bosne i Hercegovine, ko nije, ako sauvamo Bosnu i Hercegovinu kao dravu, onda unutarnje podjele nisu podjele Bosne i Hercegovine u istorijskom smislu, nego je unutarnja reorganizacija drave zvala se ona kantonizacija, stvaranje tri republike, etiri itd. dakle, to je proces koji ima vremena za nas. Mi ne smijemo gubiti vrijeme da inauguriramo te principe, jer po onom to se sada dogadja u javnosti oito je da se javljaju nove tendencije da definitivno treba podjeliti Bosnu i Hercegovinu, te se mora ovdje rijeiti i mora se ovdje zakljuiti, onaj ko e dijeliti BiH stavie svoj potpis, ali ima ljudi koji nee da djele Bosnu i Hercegovinu i moramo im dati ansu da to ne urade ili da odstupe prije toga.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

EJUP GANI : Ja mislim da bi trebalo iskoristiti ovih dvanaest ministara koji su gore prisutni, da oni ustvari razrijee ovu humanitarnu krizu to je prvi dio posla, i se ne predje tako brzo preko te prve take, nego da se u toku njihovog prisustva taj njihov problem pokua razrijeiti. Meni ljudi kau kad sam neki dan posjetio "Merhamet" da im je ovaj Tomi Lerd rekao da on rauna na odredjen procent umiranja od gladi, tako su se negdje oni malo posvadjali uglavnom to mu je izletjelo, da on ide sa tom cifrom, a hrane ima dovoljno i on zagorava ivot Merhametu, karitasu, Napretku i svim organizacijama, ak podmee klipove tamo gdje bi oni mogli to odraditi, jer oni kau mi imamo dovoljno hrane, da zadovoljimo taj kriterij po 600 grama po osobi, tako da je UNHCER jedna problematina organizacija u tom smislu, i gore bi je trebalo slomiti da jednostavno pristane na veu saradnju sa ovim organizacijama, to je jedna vrlo vana stavka. Drugo, vano je da se isto gore razrijei to pitanje aerodroma, i da oni ministri aerodrumu budu arbitri i da se to gore potpie jer vjerujte ako se to gore ne potpie bie vrlo teko gurati dalje. Trea stvar ja sam to rekao komandantu, jasna ema ovih puteva koje mi predlaemo da budu za dostavu humanitarne pomoi, ema mora biti jednostavna i jasna, tako da neki predlau nemogu put, ne moe predloiti nekakav put da se ima 50 barikada nekakvih, pa ih treba sada skloniti itd. Eto to je to se tie ovog prvog dijela.

tiku ni dravu, do u nedogled. Oito su neke stvari dosta jasne i mogu se proitati iz mnogih stavova i ovdje i vani.

HARIS SILAJDI: Pitanje cjelovitosti Bosne i Tudjmanova ta izjava da on sada Herceg-Bosnu ne eli praktino u Hrvatskoj, moramo priznati to mora i dolazi sada iz Zagreba gdje se ti stavovi esto mijenjaju, ali uzmimo da je to jedna sada konstanta. Upadice sa mjesta. Ja sam imao jedan razgovor sa njim gore prije jedno desetak dana, sat vremena, potpuno smo sami razgovarali. Zakljuak je nema Neuma, nemojte sanjati o Neumu o izlasku na more i ta izjava bi mogla biti u vezi sa tim, dakle jer postoji u onim dokumentima oni koji su pratili mirovni proces sjeaju se da je sukcesor drava u sluaju odvajanja centralna republika je sukcesor, sada je trebalo ili unititi taj dio teksta ili neto raditi oko toga, ja mislim da se radi i o tome, jer on mene uvjerava da bi oporba, ni mi niti ima Hrvata koji moe pristati na to da se taj hrvatski teritorij prekida na moju intervenciji da se ne radi o hrvatskom nego o bosansko-hercegovakom teritoriji on je odmahnuo rukom, tu emo imati ovaj jedan problem, na jednoj strani, tu je veliki problem na drugoj strani, zbog toga ne treba oekivati nikakvo brzo rjeenje.

110

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

111

STJEPAN KLJUJI: Ako dodje do te unije nesretne, nije svejedno hoe li se izdvojiti ili e morati ostati u Bosni i Hercegovini. To govorim potpuno iskreno, jesmo li da se izdvoje ili nismo, jer onaj ko je da se izdvoji bilo koji dio Bosne i Hercegovine je protiv cjelovite Bosne i Hercegovine, mi znamo da cjelovite BiH trenutno faktiki nema, postoje tri regije, ak i etiri, ali istorijski gledano ljudi, ja sam dao zakletvu da u raditi za Bosnu i Hercegovinu i potivati interese Bosne i Hercegovine. Ako treba da prevlada miljenje da postoje sve i da je majoritet onih koji hoe da se podjele na tri republike, centralna zauzima, odnosno da sredjuje medjunarodne subjekte, lanstvo u UN o olimpijskom komitetu itd. to treba rei, da mi ne lutamo, moda sam ja u manjini, ali molim vas to je pitanje koje mi moramo raspraviti iza eneve, jer oito je da vi u enevi neete potpisati nikakav ugovor, to predsjednik kae nee ga ponuditi da bi ga mogli potpisati, ali e se uti mnogo tota. I jo neto nama u narednom periodu predstoji vrijeme da testiramo one izjave koje bi nam i odgovarale od prakse koje emo najzornije provjeriti kroz koridore, ako bude neka dobra volja onda moemo raunati da bi u narednom politikom dijalogu moglo biti neke dobre volje. Poto mi nemamo snage, a mi smo u najteoj situaciji jer mi umiremo od gladi, ovaj ovdje na narod umire od gladi, moramo izvojevati jednu pobjedu, a to je uto ja vjerujem da ete izvojevati tamo da se silom koridori otvore i dostupi hrana, ovo sto je rekao Gani, nije sluaj samo Merhameta, ovdje je bio Bogen izaslanik gospodina Moka koji je rekao u Austriji se priprema ne znam koliko pomoi, ali ovjek moe donijeti pomo do Ploa, a ne moe do Sarajeva i Maglaja gdje je potrebno, prema tome molim vas da budemo jasni, sretan put delegaciji, morate izdejstvovati pobjedu da se titi orujem dotur hrane i koridori, a i to ne od novembra do 21. marta dana proljea, nego moramo to trajno rijeiti. to se tie politikih pobuda i razgovora morate oslunuti sve ta ko misli, pa ete nam kada se vrati paralelno rei, a mi emo sjesti predsjednie ovdje pa smo i konano emo izai nekakvim predlogom i ukoliko taj predlog bude u korist naroda Bosne i Hercegovine zduno emo ga podravati, ukoliko ne bude, i bude imalo nekih dilema medju nama, onda emo ostati oni koji su za taj predlog a oni koji nisu neka se sklone. Mislim da sam bio potpuno jasan i molim vas da sada ne nastavljamo o tom politikom dijelu eneve, vi ete ga imati vodiete, daj boe da neto dobijemo vie, a to je predmet jedne druge konferencije koja e se pripremiti iza nove godine kako sam ja informiran.

IZETBEGOVI: Ne treba smatrati da je ta njegova izjava iskrena, ona je taktiki potez, da se smanji pritisak na Neum i neumsko rjeenje.

BORO BJELOBRK: Poto smo vi i ja bili autori jednog teksta o iluziji ja u sebi pripisati za pravo da sam tu iluziju poto se vi puno realniji ovjek, ali poslije ovog puta ja sam se vratio sa uvjerenjem da ima jo puno ansi da se borimo za Bosnu i Hercegovinu. Prije svega mislim, i imamo priliku da internacionalizujemo problem Bosne i Hercegovine tu je naa ansa, sva svjetska diplomatija je pod okriljem svih dokumenata, neko privenije tome pristupa a neko manje privren. Prema tome ansu za traenje kvalitetnih rjeenja u okviru Bosne i Hercegovine vidim na toj nekoj internacionalnoj konferenciji. Ako uzmete da je Evropski parlament bio mjesto za promociju gdje objektivno nema nikakvu vou snagu, bilo je interesantno uoenje koje ja mislim da smo svi stekli da kada se postavi tako problem postoji mogunost da se kae i da dobijemo taj svijet uza se. Ovo jeste sporo, a to je jedini po meni objektivan put po kome se moemo boriti za Bosnu i Hercegovinu ili bar da dodjemo do ovakvog zakljuka, a da sve ostalo bude medjurjesenje. To je onda sasvim jedan drugi potez u okviru diplomatije i u okviru svega toga, u svakoj drugoj varijanti otvorie se sto pitanja koliko ta moe da ostane.

ALIJA 1ZETBEG0VI: Samo jedan trenutak, mi jo uvijek nismo i prema tome i to samo cjelovita i zajednika drava, moemo li to uraditi, teoretski moemo, ali praktiki uraditi, kava situacija nastaje, jer je nepopularno govoriti o Bosne i Hercegovine, moemo li kazati mi nikakvu uniju ne prihvatamo mi hoemo zajedniku dravu. To bi onda opet bila unija, moemo li napraviti zajedniku dravu kakva je bila danima, a neki ljudi smatraju da mogu, ali ja bih volio da me ubijede da mogu, i da mi pokau put kako moe, jer ja tog puta ne vidim, ja bih najradje bio svakako za onu cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, postojee granice i zajednika drava itava, nego ovako ispresjecana itd, ako vidi taj put neka ga kae ovdje, nego da ka kazuje na konferencijama za tampu, neka kae ovdje, mi idemo gore da to branimo, nismo se nizata obavezali mi moemo komotno kazati mi smo presabrali - molim vas lijepo poteklo je mnogo vode odonda, promjenile se stvari mi hoemo ovako i ovakvu Bosnu i Hercegovinu, moemo li je mi izgurati na koji nain moemo? Izvolite.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

112

BOBO BJELOBRK: Ali duboko sam ubijedjen kada bi smo mi svoju unutranju svoju energiju, gdje se slaem sa premijerom, da je to nama pitanje opstati ili ne, a kada bismo u tom smislu uspjeli svoju energiju i kada bismo rjeenje za Bosnu i Hercegovinu traili na tragu poboljanja kvaliteta unutranjih odnosa, jer ne bi

ALIJA IZETBEGOVI: Naime, pitanje glasi, moemo li postaviti tezu, hoemo zajedniku Bosnu ili zajedniku dravu, to su snage koje mogu da izvuku danas.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

bilo starije pitanje ja lino mislim da je tu metodoloka zabuna, hoe li prvo biti tri cjeline, pa se zvale one republike, drave, unije ili ne nego da se preispita kvalitet odnosa ta e biti rezultat o tom po tom. Ja mislim da imamo i snage i da imamo anse, vjerovatno je veeras, moda sam na strani iluzija, ali sam duboko ubijedjen da ako elimo svijet za partnera na toj strani ga moemo dobiti, na svakoj drugoj emo biti tretirani kao specijalan sluaj zavrie se problem licitacije 2-3 ili 5%. Prema tome zalaem se ako hoete i veeras da otvorimo tu raspravu ja sam spreman podnijeti i niz drugih argumenata mada mislim da je racionalnije da to poslije eneve ostavimo jer ne mislim, za mene je eneva to se tie ovog politikog dijela samo jedan tekst, ja sam i neki dan rekao test za novi sastav BiH prostor.

113

MUHAMED FILIPOVI: Moje li lino ubjedjenje da ne moemo ignorirati realan razvoj i politiki razvoj, ne samo ono sto se dogodilo u svijetu i jednu oitu evoluciju pogleda svjetske politike javnosti na Bosnu kao takvu, nego istovremeno i ono to se unutar Bosne i dogodilo. Zbog toga mi trebamo da budemo vrlo paljivi i precizni u tome kada odluujemo ta je u ovom momentu najbolje i najsvrsishodnije da se uini. Oito je da teite u ovom momentu borbe za Bosnu kada se ona posmatra kao istorijski inteitet i za demokraciju Bosne ne moe biti u tome da postavimo jednu apstraktnu tezu hoemo Bosnu kao jedinstvenu cjelovitu dravu sa jednom vladom jednim parlamenton, jednostavno to ne moemo napraviti, nemamo moi da to napravimo. Znai, mi u ovom momentu moramo odrediti one ciljeve koji e maksimalno drati ansu da se obrnutim procesom kako je god posljednje tri godine proces bio negativan, ne samo tri godine, nego i 10 i 12 posljednjih godina od velike da tako kaem invazije totalitarnog i represivnog reima komunistikog od krajem 70 tih godina, on je pripremio sve ovo to mi imamo danas, sa posljednjoj eskalacijom toga procesa u posljednje tri godine na srpskoj strani prije svega, pa i na hrvatskoj strani, to su realne istorijske i politike to se ne moe prebrisati, jednostavno miljenje ili izjava, mi moramo uspostaviti obrnuti tok stvari, mi moramo uspostaviti negdje utemeljiti proces koji e rehabilitirati one snage koje su sposobne da nose demokraciju kao mediji reintegracije, znaci, moramo sada odrediti one ciljeve koji e nam sauvati ansu reintegracije, a istovremeno da tako kaem odrediti tano koji je to svijet koji nain miljenja, koji medi, historijski, koja tradicija, koja je sposobna da to nosi, u tom kontekstu ja vidim Bosnu. Sada kada se postavlja pitanje teritorija teritorijalno pitanje kvalitetno pitanje, ne pitanje koliina i procenta, za mene je ta Bosna koja bi trebala da bude osnova reintegracije kao demokratska slobodna drava unutar jedne unije u kojoj maksimalno treba sauvati funkcije drave i mogunost njene reinte-

grativne djelatnosti ali to mora na Drini, Savi, Sani, i na moru, to je kvalitativno pitanje. Koliko emo mi biti na Drini, hoemo li biti od Foe do Janje, ali moramo biti na Drini, vie je pitanje hoemo li biti na Savi od Broda do Brkog ili do Sremske Rae, ali moramo biti na Savi i takodje moramo biti i na Sani, specifino sada hou da kazem na Sani, zato izmedju Une i Sane, mi moramo dobiti, poto nam se udara na jednu slabiju taku, preko Fikreta Abdia i njegove secesije udara nam se na slabu taku, tu moramo mi dobiti jedan uteg na nau stranu, zato je to pitanje prije svega kvalitativno pitanje sa dva posto kvalitativnog prostora tog u odnosu na bosanskih 50 hiljada m2 prostora ja bih pristao vie nego na 5%, znate nekog drugog prostora, ali je za mene kljuno ovo da se pravilno ocjeni na istorijski status i nae realne mogunosti, ne smijemo mi vie dopustiti jednu unutarnju eroziju koja i na koju djeluju sada sve sile djeluje medjunarodna zajednica, djeluje Oven, Srbi, Hrvati, Karad ievi, Tudjmanovi, Bobanovi, a djelujemo i mi, time to da kaem i da neprestano iznova vraamo neka pitanja za koja po mom miljenju vie nema dovoljno prostora, mi moramo shvatiti po mom sudu da moramo doi brzo do jednog politikog rjeenja koje bi omoguilo restituciju ivota, ne preivljavanje, mi moramo sada preivjeti to je diktat, najbolje bi bilo kada bi amerikanci htjeli napraviti zrani most za Tuzlu i Sarajevo, to bi bilo najbolje rjeenje, da ne ovisimo o kopnenim itd, peripetijama, ali mi moramo to preivjeti, ali mi moramo uspostaviti ivot, preivjeti ne znai ivot, ivot znai egzistencija jednog prirodnog drutveno-povjesnog i kulturnopovjesnog subjekta koji je dovoljno irok, dovoljno demokratski, dovoljno dinamian i dovoljno odluan da zastupa neto da iznese tu buduu Bosnu i da razvije unutranje snage integracije, da neutralizira ono negativno to je proizvela zadnja decenija. To je moje uvjerenje i ja u takva gledita zastupati, mislim da sada ne bi mogli bez obzira evo to je i Boro rekao. IZETBEGOVI ALIJA: Ali politiki svijet je protiv Bosne, nije problem, moda je manji problem i ako jesu veliki problem ove dvije vojske koje razaraju Bosnu koje treba pobjediti da bi se postigla ta stvar, vi morate Mladia pobjediti, Mladi nee da ode dobrovoljno, niko ga ne poziva i samo ga mi moemo ukloniti, mi trebamo procjeniti moemo li ga ukloniti i njega i skupa s njime i Bobana i njegove vojske, i Hrvatsku vojsku, ali je to ini mi se sada manji problem dvije godine svijet radi protiv cjelovite Bosne, jo od Kutiljera, nije svijet obian niti je u Frankfurtu, ali politiki svijet je protiv, jer Mladi i kompanija saveznika u svijetu faktori, vlade Tudjman ima saveznika u svijetu, mi imamo saveznike, ali su to mladi saveznici, Amerika je jedina za cjelovitu Bosna, ali ona je rekla to je evropsko pitanje za nas je regionalni problem, rekao je jasno i ponovo Kristofer, prema tome nemojmo, i za mene je

114

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

115

glavni svijet bio i da se svijet okrene, da ne budu saveznici etnika onda bi stvari krenule drugim putem, prema tome, nemojte se zanositi time kada odete u neki parlament i kau sve, lijepe stvari, daba je to kada u Francuskoj vodi Miteran politiku, i Mejder, nemamo mi tu saveznika svijet je protiv cjelovite, naime nije bio protiv, ali je na koncu oni nee dati, meni je jasno rekao jedan ovjek, to su iluzije ako vi mislite da emo se mi sada na Srbima na Balkanu zavaditi za daljnih 50 godina zbog vas, to mi neemo da uradimo izvinite, i nemojte sa tim raunati. Kada je rekao sa srbima mislio je na Srbiju, mi neemo to, oni naprotiv hoe da ostanu u dobrom sjeanju Srbije radi budunosti i prema tome evo vidite sad i pokuaj da se oslobodi sankcija, to je ve na, mala vrata, doskora je bio vrst stav, sada se govori o obrnutoj stvari treba popustiti sankcije polako, prema tome vi razmislite do sljedeeg sastanka, na koji nain moete otii gore u forumima svjetskim i medjunarodnim kazati i kazati mi hoemo itavu Bosnu, pitae vas prvo kako to mislite godpodine Bjelobrk i ime to mislite koje su to politike i vojne snage koje imate sebe da se oduprete ovim silama dezintegracije. Ono to sada moemo uraditi je maksimalno je po mom miljenju da spasimo okvire Bosne, da medjunarodne priznate granice sauvamo da lanstvo u UN s a u v a m o i d a j e z g r o B o s ne u k o j i m a p o s t o j e t r a d i c i j e demokratske Bosne da tu Bosnu, kao eventualni faktor budue integracije, nismo sigurni hoe li se ostvariti, to je pitanje. Isto tako koliko emo mi htjeti da integriemo Bosnu djelovae vrlo vano sile koje ele da je definitivno da ovjekovjee tu okupaciju i naravno sada e biti borba, to je onda u naim rukama u veoj mjeri, bar u naim je rukama hoemo li mi ovdje stvoriti faistiki, jednopartijski sistem diktature i nesigurnost, mi emo stvoriti jedan model ljudskog ivota koji e na neki nain svjetliti ovdje i biti atraktivan za svakoga i na taj nain pobjediti, a ne vidim u ovom momentu nikakvih snaga koje mogu da iznesu tu ideju, ja je ne vidim, pokaite prstom koje su to snage koje mogu da iznesu cjelovitu Bosnu ovdje, ako mislite na Armiju, ona moe da brani ove i ova podruja ovdje i da svojim pritiskom, pa malo mi politikom da eventualno jo malo da to proirimo, ali nema armija snage, da dodje do Banja Luke i to je uzalud govoriti, to mogu samo zanesenjaci da govore, mi smo proraunavali problem deblokade grada, i kada smo vidjeli da moramo 4-5 hiljada ljudi vjerovatno prorauni govore izgubiti, onda smo rekli izgubili smo 10 hiljada ljudi pa nemamo vie bioloke moi da kaemo evo pet hiljada ljudi na oltar domovine, osloboditi samo Sarajevo, a da bismo se prokleli kasnije i jednostavno da smo naeli bioloku supstancu i da je danas nemamo, ne bih rekao da moemo ii tim putem. Prema tome, shvatite to kao ovaj jedan potez, onaj jedan gambit zou, to je opasno i po jednog i drugog igraa, ovo to mi odigravamo sada gore je pravi gambit, moemo sve dobiti, je

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

116

MUSTAFA ENGI: Ja u vrlo kratko. Mislim da se nepotrebno po svemu sudei to e biti sasvim drugaije i zbog toga se tako treba i pripremiti, sve izjave i Ovenove i svih drugih relevantnih svjetskih faktora navode na to da to nije ba neka epizoda nego da se rauna sa jednom velikom utakmicom. Zbog toga mislim, a i zbog drugih stvari da i mi nemamo apsolutni nikakvog drugog razloga da odlaemo rjeavanje politiko ove nae krize jer jednostavno ni unutranji i spoljni razvoj dogadja i situacija nedaju nam za pravo, naprotiv pokazuje se da smo dostigli jedan klimaks, i da bi sako dalje odlaganje za nas znailo gubljenje odredjenih ansi koje sada imamo. Sigurno je da e ako se stvari brzo ne budu rjeavale Srbija za nekoliko mjeseci biti zemlja u kojoj e sankcije biti van snage i na ovaj i onaj nain, dovoljno je da to samo jedna zemlja provali, ali to e se provaliti, i to e biti kao lanana reakcija. Nema ni jedne realne injenice koja pokazuje da bi se u Srbiji, Hrvatskoj u svijetu neto bitnije promjenilo u odnosu prema Bosni i prema nama, prema tome nai interesi da ubrzamo politiko rjeenje, u tom smislu mislim da sve ove politike limite o kojima sada govorimo i koji su nam vezali u mnogome ruke, moramo da stavimo u funkciju osnovnog limita koga se moramo drati, a to je teritorija i to je to pitanje zbog koga se i vodi rat na kraju krajeva. Za mene vie politiki limiti ne

ili sve izgubiti, to je jedan rizian potez, ali ne vidimo druge gubimo partiju u protivnom, moramo taj potez povui gore, inae emo dovesti do produetka rata, do izgladnjavanja stanovnitva do umiranja hiljada ljudi ovdje i zavapiemo ovdje neka bude ta god hoe da bude, jednog dana e se skupiti ljudi gladni pred Predsjednitvo i kazati zakljuujete taj mir, mi tri dana nita ne jedemo mi ne smijemo tu situaciju doekati, jer vojska e vas trei dan tui sa poloaja, ako ne dobije hranu, a do takve situacije moe doi oni dre slavinu oigledno, odnosno Oven je slavinu prvrnuo malo i umjesto da bude 600 - 700 gr. po osobi, desetak grama po osobi, oni to mogu komotno da odvrnu ako hoe, ali nee, mi smo njima poruili, i vrlo jasno rekli, oni ekaju da se smrznutim i izgladnjelim Bosancima razgovaraju, mi smo rekli vrlo jasno, on je to uo gore ne moe biti da nije uo, rekli smo javno ovdje. to se tie Ovena ovo to Silajdi kae, mi bi da jednim vrlo tvrdim izjavama propratimo i prokomintariemo to e biti naa naznaka da ga oni jednog dana treba da uklone, ne bih rekao da bi mi mogli ultimativno mogli da kaemo sklonite ga i neemo da razgovaramo, ne vjerujem da bi to palilo, vjerovatno bi ovi drugi iskoristili priliku i da kau ovo je ucjena ovo je opstrukcija mirovnog procesa, nego trebamo dati izjave u kojima bi oni njega neujno polako sklonili i rekli ovaj ovjek ne moe dalje da funkcionira na svom mjestu, moda da prov-jerimo prave izjave i da kaemo dodju do zakljuka. Mustafa izvoli.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

117

HARIS SILAJDI: Mislim da je miljenje gospodina Bjelobrka, i da je to vrlo vano pitanje tehniki, mogue je vratiti proces na poetak ovo to je predsjednik govorio sasvim legalno rei mi se vraamo na Savjet bezbjednosti. enevska konferencija i svaka mirovna konferencija blokira Savjet bezbjednosti, istovremeno daje, pretekst onima koji ne ele da ga rjeavaju u Savjetu bezbjednosti, rjeavaju na mirovnoj konferenciji gdje se radi i kako se radi, dakle, mi imamo pravo da kaemo nas sluaj vraamo u Savjet bezbjednosti ne znamo ni za kakvog Ovena, mi smo medjunarodno priznata drava izvolite Savjetu bezbjednosti to se moe uiniti sa jednim papirom, ne znamo ni za vajcarsku, niti odlazimo odavde ko hoe da rjeava ovo pitanje moe doi u Sarajevo u glavni grad Bosne i Hercegovine. To je s jedne strane tehniki mogue, sa druge strane ovo to ste vi rekli o sankcijama, na to stalno zaboravljamo sve sankcije o tome je dosta napisano ima teoretskih tekstova imaju liniju uspona i pada, sankcije prema Srbiji su ve na liniji pada, postoji zamor materijala okolnih drava, one e to ukinuti na bilo kakav nain, medjunarodna zajednica da ne bi doivjela fijasko e sama legalizovati ono to e doi ovako ili onako, sada malo ako napravimo jedan otklon od ovog tehnikog diskusa, a lagvort mu je dao prof. Filipovi. Znate ta, medjunarodna zajednica ne moe ovako da budem vrlo kratak ne moe preobraziti Srbe i Hrvate u Bosni i Hercegovini, to je itav problem, s jedne strane to je problem, kada bi to medjunarodna zajednica htjela veina Srba i veina Hrvata ne ele da ive sa Muslimanima u Bosni i Hercegovini, to je osnovni problem, valjda nam je to sada jasno, oni su spremni da umru zato da ne ive

postoje, oni mogu samo da budu u funkciji pregovaranja. ta se moe da dobije u ouvanju onoga to zovemo okvir, to zovemo granice i subjektivitet institucije itd. itd. to treba pokuati i maksimalno iskoristiti, ali realno gledajui tu zaista, evo sad da gospodin Deli raspolae veoma brojnom i veoma dobro naoruanom armijom itd. ja mislim da ne bismo imali ansu da napravimo reintegraciju Bosne, jednostavno za to vie ne postoje uslovi, za tako neto trebaju trojica, ne mogu ak ni dvojica, ali sada samo postoji samo jedan dva naroda su potpuno i apsolutno vezala svoje nacionalne interese van Bosne i Hercegovine, to je isto kao sunce. Ja jesam za to da se nikada niko ne moe odrei Bosne i Hercegovine i onog njenog istorijskog bia i onog to treba jednog dana Bosnu i Hercegovinu da reintegrie, ali realnost je sasvim drugaija, reintegraciju treba prepustiti vremenu i onim uslovima kada e svi narodi biti podjednako eljni i voljni da tu reintegraciju naprave, sada to nije sluaj, svako dalje ratovanje znailo bi unitavanje bioloke supstance muslimanskog naroda i ilo bi direktno na tetu tog naroda. To se vie ne moe dozvoliti.

118

u Bosni i Hercegovini, dakle, moda bi ovdje trebalo rei, uopte ne trebamo visa nita rei sasvim je dovoljno ovo. Da ne bude da idemo dalje, i da kaemo da medjunarodna zajedica sve da hoe da uini, ona to ne moe da uini zato, zato to sama nije takva, o emu se radi? Radi se o tome da Bosna nije libarizirana, nego je Bosna evropizirana sada, to je itav problem ona je prevazila nikada tribalni sustav svoj u Evropi, to je itav problem, Evropa ivi u plemenima i dan danas i ona Bosnu vidi tako, Bosna je kukuriknula prije vremena o tome se radi. Bosnu e trebati Evropa kao to je Filip III trebao Jevreje i Arape, kada mu je njegov savjetnik rekao - gospodine bez glava nema nita nema glava, nema stanovnitva ne moemo napraviti kraljevstvo ovako, nema nikoga, ali to je 60 godina nakon to su zadnji Moristi napustili paniju. Tako e i u ovom naem sluaju biti, dakle Bosna je evropizirana time to je podjeljenja na plemena. Sa druge strane do sada smo se vodili, barem ja, jednom idejom, a to je da je na pragu sukob, ovo je paradigma jednog sukoba koji slijedi to je paradigma jednog sukoba koji slijedi to je civilizacijski sukob, sukob na liniji civilizacija i podcivilizacija, to vie nisu ideoloki sukobi, nisu ekonomski sukobi, ekonomski sukobi su samo varka, radi se o sukobima civilizacije. Ili ako hoete sistema kultura, problem je u tome to se komunikacije i suvie brzo nabijaju ljude na male prostore tehnologija je bra od ljudske prirode, ljudi nisu navikli na to pogledajte svaki aerodrom na svijetu, ta se deava, komunikacije i suvie brzo donose ljude u jedan intiman odnos koji oni nisu u stanju preko noi prevazii u ljudskoj prirodi skokova nema. U tehnologiji ima, tu nema, taj sukob je neminovan, Zapad je vrlo svjestan toga, ali mogu vam rei da po mojoj procjeni gura pravoslavlje i islam u sukob i eventualno da bi se izbjegao sukob na ovoj strani, sadravanje ono to se zove islamska opasnost i taj faktor na vrelom pojasu koji sada postoji izmedju pravoslavlja i islama, ja mislim da se to radi po meni, moe biti da grijeim, vrlo sistematino. U emu je stvar? Mi smo mislili da ovaj trougao na ovdje moe njima posluiti kao model ta se to deava kada dodje do civilizacijske katastrofe, evo ona dolazi upravo sada, pa e oni rei obzirom da je to tako hajdemo mi Bosnu kao taj model sauvati, a da to bude opomena drugima to se medjutim ne deava, oni misle da se u Bosni moe sadrati itav problem da virus izgori u Bosni, a kasnije emo vidjeti kako emo, nismo mislili da se to tako moe rijeiti a medjunarodna zajednica je demokratska to znai da Vlada ipak u krajnjoj sluaju slua glas naroda, nije tano i to smo nauili demokratije su izmislile mehanizama kako treba da izgledaju demokratije to manje sluaju glas naroda, to je Evropa, dakle Evropa je tribalna, Evropa nije izala iz srednjeg vijeka, sutinski po mentalitetu nije izala, razlika izmedju Francuza, Njemaca, Engleza isto su tako otre kao i jue i prekjue. Vi znate dobro Evropa je u srednjem

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

119

vijeku je bila na lomae zbog vjerskih ratova nacionalnih, ne nacionalnih nego vjerskih ratova, oni su i danas spremni na vjerski rat to vjerujte, ovo to se kod nas dogadja jeste upravo to to oni oekuju, mi smo zaudjeni, oni nisu zaudjeni, oni vrlo dobro znaju da faizam kuca na vrata Evrope, oni to vrlo dobro znaju, semofobija, rasizam, ergofaizam, to se danas deava Evropi, Mi smo mislili da je to otkrovenje, ovo nije rizudijal staroga to se deava u Beogradu, ovo je avargarda novoga, gospodo probudite se, to je bio na kredo, medjutim, oni kau ne, nama vi kao takvi ne trebate, vi se pomirite jer mi nemamo para, zato, zato? Zato to Evropljani nee glasati za mene, ako ja u Bosni poaljem zato zato to mu je vaniji pas da ga voda svako popodne, njegov bankovni raun, nego bilo kakva djeca u Bosni. To je tako, sa krajnjim cinizmom se odnose prema nama, zato sto mi traimo pravo, ta znai pravo, pravo znai etinost, dati pravo slabijem znai govoriti o etnikoj podlogi Evrope, etnika podjela Evrope ne postoji, u Evropi postoji ciklus proizvodnje i potronje, tu etike nema nikakve, Evropa zna za sumnji i za profit, to su dvije odnosno dva bitna elementa religije Evrope. To je ustvari prava religija Evrope, prava religija jeste ta religija, islam i hrianstvo nisu religija, to je religija koja ima svoje hramovi, koja ima svoja pravila, a ta pravila su nas kotala ivota, jer mi i jesmo vjerovali u to moda nismo imali drugog izlaza pa smo vjerovali, sve smo uinili gospodine Bjelobrk i ja barem mogu rei na sva usta braniti tu Bosnu kakva jeste itd., ali da vam kaem jednu stvar, sada vie ne, zato? Zato to je dolo u pitanje, u pitanju je bioloka supstanca moga naroda koji je Musliman, ja nisam spreman vie da vidim muslimanske mladie da brane cjelovitu Bosnu i Hercegovinu za raun ne nam ega. Ne. Dosta je. Evo pogledajte ove mezare okolo sve e vam biti jasno, pogledajte ko gine, ginu uglavnom muslimanski mladii za koga? Ne moe vie, ima jedna granica, recimo dosta, ko hoe sa nama dobro je doao. Ja vam mogu reci da svakom od vas koji ste ostali ovdje koji niste M u s l i m a n s k e n a c i o n a l n o s ti , a b r a n i t e o v a k v u B o s n u i Hercegovinu kako vi kaete, ja vam odajem svako priznanje, ali sada kaem mi kao politiari moramo biti realni Evropa to nije, mi kaemo ako medjunarodna zajednica i ako to internacionalizujemo, pa problem je u tome to i jesmo internacionalizovani, pa nam se vratila Evropa u Bosnu, a Evropa u Bosni je podjela Bosne, jer jo uvijek vae nacionalne drave, dakle ovo to je XIX vijek izmislio mi sada imamo tu na licu mjesta mi nismo zavrili proces kreiranja nacionalnih drava u Bosni to se sada dogadja. Mi taj proces moramo zavriti, hoe li to biti u Uniji, to je sasvim druga stvar, ali e nacionalne drave u Bosni i Hercegovini postojati i sva e srea biti, ako bude postojala i ova trea, jer ja sam neki dan kada me Soro pitao neto u vezi Muslimana i nemuslimana, ja kaem - gospodine istorija je naa referenca, pogleda-

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

120

EJUP GANI: Ja smatram da bi jedno od centralnih pitanja u daljim pregovorima trebao da bude pitanje privatnog vlasnitva. Jer u ovim materijalima to pitanje privatnog vlasnitva se tretira uglavnom akademski, kao na kraju itd. u tom procesu sredivanja stanja vodie se rauna itd. ak pod nekakvim optimalnim uslovirna ako bi se postigao dogovor sto se tie teritorija otprilike, blizu jedan milion stanovnika bie nekako povjereno iz svog leita, ako samo po 1 dolar dnevno damo svakom od ovih ljudi to je milion dolara dnevno, pomnoimo sa 365 dana, to je 365 miliona dolara godinje, imam utisak da e svaki dinar koji bi doao za nekakvu obnovu Bosne i Hercegovine ustvari biti potroen na preivljavanje ovog stanovnitva koje je pomjereno iz svog leita itd. Radi se o jednoj o jednom nevjerovatnom siromaenju stanovnitva i vraanju Bosne zaista nazad za 50 godina najmanje. Prema tome zaista nemam nita protiv da gradjani iz Bijeljine koji su protjerani da se odreknu te imovine na raun imovine koje e dobiti na Ilidi, primjera radi, ako dozvolimo i prihvatimo protok ljudi roba i kapitala i prebijanja imovine tamo gdje ljudi ele da se nastane, ali odrei se tog privatnog vlasnitva i oekivati da e se neko vratiti u Bijeljinu gore, a gore ga ekaju isti etnici, koji su silovali kerku, ubili sina itd. da on ponovo preuzme to svoje privatno vlasnitvo iluzija je. Prema tome, privatno vlasnitvo je to je otprilike zapadnjaci i evropljani znaju ta je i nema tu puno pogadjanja u vezi toga, i to bi trebala da bude jedna centralna stavka koja e mnoge stvari kada su u pitanju teritorije revatilizirati. Moda e oni za taj Viegrad jer su zapeli, i kae Karadi ja imam 14 hiljada stanova u Viegradu, kua, a to govori jasno i javno na Srni, prema tome to je jedno centralno pitanje, druga stvar, ja kada god govorim o Bosni znate ja se sjetim te injenice da smo mi i primorska zemlja jednim dijelom i tih 24 km obale su nekakva jedina garancija sa Evropom. ovjek moe da ivi ako mu ljekari otsjeku nogu, i ako mu ruku, opet ivi, ali grkljan ako mu presjecete ne moe da ivi, za nas je taj izlaz u svijet, neka vrsta grkljana, prema tome, ako se govori o tome to mora biti jasno ovim ljudima iz Hrvatske, a prije obrnuti teze, ne damo mi Tudjmanu Neum, mi to ne traimo od njega, prema tome to su dvije stvari u kome zaista ne znam ni ja ne moe se puno govoriti nema pogadjanja, ako se tako olako prelazi preko tog privatnog vlasnitva da je to katastrofa, znate ta, poeo se razvijati egoizam izmedju izbjeglica i ovih stanara, starosjedioca u

jte tamo gdje ima kontrolu bosansko-hercegovaka armija, koliko je crkava srueno, pa kaem ujem ni jedna, i kaem pogledajte u Mostaru koliko ima damija, nema ni jedna - gdje su etnici i gdje su ustae nema nita, prema tome, ta centralna republika je garant opstanka civilizacije na naim prostorima. Ja se samo jednog bojim, ako budemo zakasnili nee je biti. Hvala lijepo.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Sarajevu, oni ne bacaju smee tamo gdje treba, i za jedne i druge je robija, jer onaj koji je doao iz nekog sela od Viegrada, za njega je ovo robija onaj haustor. itd. mi smo njemu, i on e nama sutra rei - gospodo vi ste potpisali vi ste dali moje imanje ili moju kuu duni ste mi da mi date neto ovdje, a mi nemamo ta da mu damo. Prema tome, ako krenemo kod koncepta privatnog vlasnitva i to stavimo ne kao neto to ce se u procesu regulisati, nego na poetku mislim da e se ovi razgovori u vezi terirorija na neki nain krenuti u pozitivnom pravcu.

121

BORO BJELOBRK: Sluam sad premijera dajem sebi za pravo i moda neto i, poznajem i od uenih ljudi sam sluao, volio bih da nadjemo vremena znam da ste vi prije svega zauzeti, volio bih i da sasluam neke uevnije ljude. Bojim se da ne stoje tako stvari, ali dobro, ja lino bih zagovarao onaj prvi dio koji je premijer predloio da on bude osnova za rad delegacije oko humanitarne pomou sa svim onim decidiranjima koje najavljuje, ali koristim prije svega ovaj skup da se testira ideja o zaustavljanju rata, i tu se pojavljuje problem, moemoli u taj posao ui na nain da ne bude uslova, ali da se to desi na medjunarodnom planu. Pod varijantom i da dodje do uslovljavanj a da se kae, za alternativu imamo da se desi ta medjunarodna konferencija o Bosni i Hercegovini u varijanti da li sada prelomiti stvar ili traiti ansu na moguoj medjunarodnoj konferenciji uvijek bi bio rat za njih, ne zato to dobijamo na vremenu pa onda moemo njegovati nade i neke druge dogadjaje u procesima o kojima je Kljuji govorio maloprije, nego lino mislim da za ovih 20 mjeseci uz sve napore koje pretpostavljam da ne moramo biti ba toliko kutruazan veeras ovdje, koje naa dravna delegacija u svim pregovorima do sada uloila itd, ipak jo nismo ni jednom ofanzivno izali sa svojim cjelovitim prijedlogom. Mislim da imamo ansi da se u sluaju da se desi konferencija da izadjemo sa tim cjelovitim prijedlogom uto sam duboko uvjeren, da je veina ljudi u bosansko-hercegovakom rukovodstvu stoji na civilizacijskim kriterijumima stoji da bi to izazvalo zornu panju. O varijanti o kojoj engi govori, da se sada prelome stvari u enevi blago reeno ne nosim bar lino uvjerenje da e to donijeti dobro, za bilo koju verziju rjeenja. Prema tome, zalaem se da se u enevi u politikom dijelu prije svega pledira za zaustavljanje rata, a da se konferencijom koju najavljuje i Gali i itav niz drugih ljudi pokua doi u situaciju da se cjelovitije prije svega mi pripremimo u Sarajevu, a

ALIJA IZETBEGOVI: Moemo mi zakljuivati neto do sada, da delegacija ode gore, ima manje vie i zna se ta je platforma, plus ona nastojanja oko proirenja funkcija, i tetirorija, plus nepotpisivanje itd. Moemo li mi s takvim upustvima otii da se vidi i da vratimo natrag.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

122

MUHAMED FILIPOVI: Mi smo zaista napravili jedan prijedlog koji je bio cjelovit koji je polazio da kaem, od premisa vrlo precizno i zajedniko utvrdjenih, ali ba zbog toga to je taj predlog bio jako dobar on nije mogao proi. Jer oito, kada smo saglasili o ustavnim principima ostalo je sa decentralizacijom i provincijama, kada smo mi pokazali da je mogui model, ako se ide logino, zapravo onih teritorijalnih krugovi koji su prirodno nastali, oni nisu i to se nije uklapalo tu i odmah je dolo do kurlusa, upravo na ovom principu da je Evropa eklatantno prostor historijskog nastojanja unilateralnih nacionalnih drava, toga nema u Aziji i Africi i u Americi, nemate nacionalne drave, samo u Evropi su nastale nacionalne drave i ratovi se vodili dugotrajni, i vjerski i nacionalni ratovi i Evropa je prostor ekvatantnog unilataralizma, vjerskog koji se kasnije pretvorio u nacionalni. Mi smo bili jedan zaostali relikt jednog svijeta koji je bio protoevropski, prije nego to je Franako carstvo uspostavilo princip unilateralizma krtanskog i eksterminiralo Jevreje, odnosno Arape, Maure i Jevreje, sa Sicilije, panije iz june Italije, ostali smo mi ovdje relikt, sada se dovrava jedna historija, mi ne smatramo da je to prava historija, ja smatram da je to posthistorija, sada, posmoderna, ovo je oblikovanje svijeta kroz tretman prostora, a ne kroz vrijeme historijsku dimenziju ljudskog, to su filozofska pitanja, ostavimo to, u ovom momentu imperativ je nama da spasimo narod, da dodjemo do politikog rjeenja, koje nee nam zatvoriti vrata za jednu budunost normalno, to su nai zadaci koje imamo. Ako bi postavili nekakve prevelike zadatke promaiemo osnovno, naalost, ja sam velika pristalica integralne Bosne i mislim da je ona imala svoj rezon i historijski i objektivni, ja se nadam jedino da nee moi funkcionirati usljed raznoraznih prije svega geopolitikih faktora, da nee moi funkcionirati ovako konstituisana situacija, jer interpolacija srpske drave izmedju dva kraka hrvatske drave i muslimanske drave, onemoguie prirodne funkcije toga prostora pa e prostor sada kao glavna sila razbiti te konstrukte pseudohistorijske i pseudopolitike. Mi smo suoeni

HARIS SILAJDI: Delegacija dravna jeste podnijela cjelovit prijedlog u enevi, nemojmo tako paualno nije podnijela i ja ga mogu pokazati, prof. Filipovi, do vas je autor karata, trebalo je samo pratiti, prema tome postoji cjelovit prijedlog, to taj prijedlog zbog ovoga o emu sam maloprije govorio nije ozbiljno uzet, to je stvar pitanja, imati tenkove ili nemati tenkove, a prijedlog postoji, upravo na civilizacijskim i demografska komunikaciona struktura i civilizacijska struktura, na tome je bilo zasnovano. Oprostite profesore koliko je bilo nih jedinica 13.

onda de se cjelovitije trai rjeenje za Bosnu i Hercegovinu, to je moj prijedlog. Hvala.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

123

ALIJA IZETBEGOVI: Ovo o emu se govorimo moe se bolje plasirati u miru nego u ratu, rat dalje goni stvari u jednom negativnom smjeru, moda bi mir jedan pod nekim pravinim uslovima pruio mogunost da se, ovdje imaju realisti i idealisti, idealisti imaju ansu u miru, u ratu je vie nemaju nikako, ovi idealisti, evo za njih anse ali u miru, hajdemo spasiti u nekim uvjetima neki mir, stvoriti mogunosti pa, neka idealisti stupe na scenu pa neka pokuavaju imae sasvim sigurno tu podrku svih ljudi dobre volje u Bosni i Hercegovini, ali to je u miru ansa, u ratu vjerujete idealisti gube svaku ansu. Jednostavno vidite da vie nije ni realizam u pitanje je ono to bi mogli naturalizmom, to je ono kada imate sve, sve sile negativne na terenu, kada kaplari komanduju ta e se dogoditi, kada se domaini vie ne pitaju, ni oni se vie ne pitaju nego kaplari, banda i kriminalci na kraju balade, hajdemo taj proces da taj jedan tok dogadjaja zaustavimo i da pokuamo da ovdje i da spasimo ovo Bosne to se moe spasiti, inae e polako Mladi, zauzeti polako sjedne strane i Boban sa druge strane, i zatvorie se vrata Bosni, i hajdemo dok to nije kasno da spasimo ta moemo, jer se uvijek tu drimo, evo neki dan su napali, ovaj na razgovor lii na filozofiju ak na krajnji prakticizam, ali prakticizam imate sihronizovan napad na Olovo i na Fojnicu, pokuavaju da to razbiju, rat prua ansu da se dogovorimo da nam prave jo nekakve nove pasjaluke. Ako to raskinu, dabaemo mi dalje priati o ovome ili o onome, hajdemo dok se moe spasiti imamo ansu da malo proirimo prostore, na kojima mi imamo prilike da stvorimo demokratsku volju, ako tu napravimo nekakvu diktaturu ili kaemo mi hoemo sami da ivimo onda nam i od Bosne zaista nema nita, ako stvorimo, hajdemo spasiti komad Bosne, jeste onaj kraj procesa tamo bio ovo to govori prof. Filipovi, dok je on razgovarao ja sam razmiljao, zato se Austrougarska raspala vienacionalna drava, nije Evropi odgovaralo jer koncept nacionalnih drava nije odrava, Turska se raspala kao, pa komunistiko carstvo, Sovjetski Savez se raspao, evo usred Evrope Slovaka i vrlo jedan gorak primjer za nekakve ljude koji nekako sanjaju pomalo, moda gori od svih drugih, ovaj ehoslovaki sluaj usred Evrope, ne mogu se te dvije Slovaka i eka, nisu mogle se i nisu ostale zajedno, i taj naravno proces, i taj proces je prije toga uhvatio Jugoslaviju pa sada zahvata Bosnu i Hercegovinu mnogi ljudi kau to je dovravanje jednog procesa formiranja nacionalnih drava u Evropi, jedan kraj procesa mi smo zakasnili u tom procesu i to se dogadja ovdje. Je li to tako ili nije, to se dogadja, jer nema na koncu konaca nekakvih zakona u istoriji, ne bi mi trebali

sa ovim, idimo mi gospodo da neto zaista uinimo, ako se mogne, ako se ne mogne onda to se kae Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

124

EJUP GANI: Ja mislim da je bilo dosta propusta i tano je to da smo mi izgubili neke teritorije da su neki ljudi izginuli, da je moda bilo bolje komandovanje. Medjutim, postavlja se pitanje ko je zasluan to je odbranjeno ovo teritorija to sada drimo. (Mahala) Ja se ne bi mogao da sloim sa tim, mislim Harise mi smo due bili ovdje u prvom dijelu rata od tebe i svakodnevno smo pratili te informacije, ja ne znam ali to se tie ovih nekakvih sasluavanja i te analize to je bila, dobili smo ovo kao to smo uli kao to kae predsjednik, ja nemam tu ta da dodam, ali smatram da bi trebalo napraviti postavljenje na osnovu nekih rezultata koji su dosta ljudi postigli. to se tie ovog konkretno Halilovia, on je bio na elu glavnog taba, zatim je bio na elu, bio je naelnik glavnog taba i mislim da ima neke odredjene zasluge za svoj rad, smatram da i iber ima itd. ak smatram ako bi se poredjalo mnotvo dosadanjih zasluga da bi Haliloviu trebao da pripadne ovaj in divizijskog generala, na osnovu dosadanjeg rada, formiranja vojske, formiranja Patriotske lige, i odredjenih rezultata, Jer mi smo s tim ovjekom ovdje u Predsjednitvu, ti nisi bio ovdje, nazirali smo te rezultate, nije bilo oruja nije bilo, naravno mi imamo odnosno imali smo jak pritisak od strane hrvatske politike zahtjeve da se Sefer Halilovi pomjeri itd, i kasnije je dolo do odredjenih promjena u glavnom tabu, mislim da su ti pritisci kasnije poveani, tada su samo dodatni drugi ljudi itd, i ti komandanti su ustvari vodili te ratove na osnovu tih odluka predsjedntva, prema tome, ja vidim ovdje Halilovia to se tie ibera i Divljaka, oni su odavno tu bili to je jedna trojka, naravno Halilovi je bio njima ef, ima najvie rezultata i smatram da bi on trebao da ide u in divizijskog generala, sada gdje emo mi te ljude rasporedjivati to znate kao na Univerzitetu vi imate profesor, redovni profesor, vanredni itd, ali ne moe svako biti dekan, ne moe svako biti rektor, medjutim na osnovu navedenih rezultata mi bi to tako morali poredjati. Prema tome moj bi bio predlog da se Halilovi unaprijedi u in divizijskog generala na osnovu dosadanjih ukupnih zasluga, vjerovatno on nee dalje gdje radi napredovati u smislu i ii e po nekakvim imate Ministarstvo odbrane, glavni tab itd. ne znam kod ibera i kod Divjaka, tako sam bio sklon da i njih dvojica idu u in divizijskog generala, pravo da vam kaem, a ovo ostalo da

da podlijeemo tom nekakvom istorijskom determinizmu, hajdemo se mi oduprijeti i pokuati da stvorimo jedan ljudski nain ivota ovdje, pa neka to kasniji istoriari stavljaju u neke svoje eme i kategorije i neka to, ali mi emo ovdje pokuati i da stvorimo neto ljudsko, demokratsko, ako to budemo mogli. Evo sa tim mislima neka ide delegacija u enevu i neka pokua spasiti to se spasiti moe. Ja bih vam se zahvalio.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ostane kako jeste. to se tie ovih ljudi Bjelajca, Suljevia i Karia mi nismo, odnosno ja nisam imao nekakvih kontakata vie sa njima, ta znam, ja sam mislio na neki nain bio u tu situaciju da sluam te ljude, nije bilo dovoljno oruja, nije ni drava bilo dovoljno organizira da pomogne vojsci da bolje odredi, mi smo to je drava u poetku izvrena je izdaja u svakoj instituciji, od banke do optine, tako da je vojska naprimjer sama sebe organizirala. To bi bio moj predlog da malo netedimo ove titule koje su ljudi zaradili da li emo mi njih penzionisati, da li e oni hijerarski napredovati kasnije, ko e biti ministar odbrane, ko e biti ovo to su politika pitanja o kojima treba raspravljati, medjutim ovo je neto ovjek neto napie rad, uradi rad i onda bude promovisan moe biti i u komunistiko doba mi neke profesore nismo dirali, ali tamo gdje se vodilo rauna o rezultatima i kvalifikacijama ljudi su napredovali. Nekada nije niko mogao biti dekan, i ak i tada smo morali voditi rauna o tim stvarima, nije mahala ni Caco odbranili Sarajevo, i Juka, elo, i to tako. ..

HARIS SILAJDI: Da li je Sefer Halilovi drao na vezi elu ili nije? RASIM DELI: Jeste, po nekim pitanjima kada je rije o.. .

125

ALIJA IZETBEGOVI: Oigledno je sporan Halilovi, i ova dva, to su trojica. Naime, ovo imenovanje oigledno je to i jedno politiko pitanje, mi trenutno imamo jedno osjeanje kod sandakog dijela svijeta da se vri kampanja protiv sandaklija, to se ne moe zaustaviti, to je jednostavno zbog izvjesne kojecidencije Halil, onaj novinar, ako se penzionie ovaj Suljevi, on je bio, a ne unaprijedi se ima se utisak kao da se vodi neka kampanja to izaziva velike probleme politike ovdje, a s druge strane jednu ne malu nepravdu izaziva, moe dovesti do ozbiljnih stvari. Ovdje sandaki svijet je branio ove gore i ginuo je po Sarajevu, ja nisam do skoro znao, neki dan sam iz razgovora saznao i malo je udno da ne znam tu situaciju, ali 3-4 ovjek u Sarajevu je sandaklija, ili je porijeklom, ili neposredno tu, to nije nevano ta ovdje 25 hiljada ljudi misli, na kraju krajeva u politici nije ni vano ta je sada istina, a svijet misli da su sandaklije negdje na tapetu, treba ih razuvjeriti u tu stvar, ako se to moe, naravno nekoga ne treba pri tome amnestirati za krupne stvari, ovdje se to se tie Sefera imalo samo od svih tih stvari koje se njemu spoitavaju, bio je sasluavan, pa ovo je pravna drava, ustanovili da nema nikakvih krivini ili da ima krivinih djela pokrenuo bi se krivini postupak protiv njega i gotovo, on jeste obavio jedan razgovor sa onim elom telefonski, ali nisu relavntni dokazi kada je rije o

126

sudu, jasna je stvar ali i taj razgovor je bio dosta neodredjen, naime, to je ono to ga ini da po mom miljenju ne bi mogao da obnaa dunost naelnika taba zbog ega je trebao da bude skinut, jer zato to mora apsolutno siguran ovjek na tom mjestu da bude, ovjek koji nema nikakvih kolebanja, Drugih stvari nije ustanovljeno, sto se tie njega, a s druge strane on jeste zasluan u jednoj mjeri ne maloj mjeri za organizaciju Armije, ja sam sada iao po Bosni i naao sam da je to jedna prava vojska, u emu i dio zasluge stoji i njegove organizacione, naravno Delieve zasluge, Deli je bio dosta vani, naravno puno spontanog ima, to je naa armija rezultat nekakvih jednog broja zasluga dakle vie faktora utie u tome, same odbrane i nekakve spontane odbrane ljudi kao to je bilo u Sarajevu i na mnogim drugim mjestima, onda prije svega Patriotske lige, to je jedan organizovan nain otpora koji je poeo, gdje je uestvovao jedan dobar broj ljudi i oficira, koji su bili izali iz armije, medju kojima je bio i Sefer, to je sasvim sigurno, i sada ako idete po centralnoj i sjevernoj Bosni, i ljudi kada priaju istorijat, ja sam traio da vidimo kako je to ilo, uvijek e redovno e poeti ne ba svi ali veina njih e kazati da je ovdje otpor poeo puno organizacija otpora pola godine prije poetka rata, organizacijom Patriotske lige koja je brojala toliko toliko ljudi itd. Ima organizovanog otpora od strane Patriotske lige, ima samo i cilj odbrane naroda koji se digao i organizirao, ima uticaja tabova koji su to organizirali i imamo jednu lijepu armiju, brojnu, ne dobro ba naoruanu, ali i ima i logistike podrke spolja koja je dolazila, tako da kada bi se analiziralo kako smo stvorili tu armiju kako smo stvorili uprkos ratu i u ratnom dobu, onda se vidi da ima mnogo faktora, ne moe se kazati da je te samoorganizovana armija, ne bi mogla tako nastati, ne bi se moglo kazati da je iskljuivo iz spolja pomo u logistikom, jer je bilo jako mnogo unutra kupovine oruja, prikupljanja sredstava na terenu pa organizovanje 20 - 30 i 50 ljudi kupi puke, ak je Hrvatska uestvovala u stvaranju jednog dijela nae armije, dok je pamet vladala, znamo sasvim sigurno da su dali stotine i moda i hiljade puaka koje smo mi onda iskoristili. U tome svemu ne moe se porei i Halilova zasluga to se tie Patriotske lige i kasnije organizacije, jer je on jedan vrijedan ovjek koji je radio, medjutim imao je bube u glavi tu i tamo koje su ada nakon ovih svih problema, ja mislim da su one konano ispirile, konano, on je napravio neke propuste inae on bi bio sada na elu armije, jer je to tako bivalo i skinut je sa toga mjesta pa je skinut sa ovog drugog mjesta, a negdje se moramo zaustaviti i vidjeti gdje je to otprilike da odmjerimo i zasluge i greke, a ne bi trebali, mislim da bi trebali da povuemo taj potez zbog toga zbog toga, da umirimo situaciju medju sandzakim svijetom pa da se iri ak i na Sandak preko granice Bosne i Hercegovine iri se u inostranstvu, jer neki dan su dole sandaklije i mi smo iskljueni

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

127

HARIS SILAJD1: Molim vas lijepo gospodine predsjednie, ima li ovdje i jedan ovjek koji je rodjen u Sarajevu, nema, ginuli moda Sarajajlije ovdje, nema ni jednog ovdje, mi ne moemo otkud je Sefer paradigma, mi sandaklije znamo i prije rata i prije 30 godina ovdje, u mojoj kui, mi znamo ta su sandaklije i kako se sa njima treba postupati, i drugo to se oni prebrojavaju uppte ovdje, otkud oni su meni dolazili, ja sam im rekao ko vam je dao pravo da se prebrojavate vi ovdje, sada bi Sarajlije trebale da se prebroje, nema ni jedna ovdje delegacija Sarajlija nije dola da se prebroji, kakav je to mentalitet prebrajanja, ako emo ivjeti u gradovima onda emo ivjeti kao to se gradjanski ivi, a ne prebrojavati se po plemenima. Ovdje molim vas lijepo nema ni jednog Sarajlije, kako to objasniti, drugo, predsjednie vae se doi delegacija koja e pitati zato nije pokrenuto pitanje odgovornosti za zavaljivanje to narod kae nae djece po Sarajevu, i sve dotle dok se to nerijei pitanje ja nemam i neu dati glas ni za kakvo unapredjenje, unapredjen je samim time dovoljno to nije degradiran ovdje, i moramo znati jednom ko je i zato prvo, prvo ko je naredjivao takve stvari, drugo zato nije bilo nikakve odgovornosti. Mi moramo ko je i zato naredjivao takve stvari, drugo, zato nije bilo nikakve odgovornosti, ovdje se govori u Sarajevo o veleizdaji i ja ne mogu da prodjem od ljudi, pitaju me zato nika-

iz svega, od mjesne zajednice do vojske nema nas nigdje vie, svugdje su nas istjerali, ja sam naredio, i rekli su ni u strani SDA koje smo nekada bili svi zduno, nema nas ni tamo, j rekao sam da se malo preispita, jer jer se tu moe i vidjeti, moe biti i ljudi da ak i namjerno jednostavno nas guraju u tom pravcu, hajte vi tamo cijepajte se i tucite se uzajamno, moe i to ga da bude zato mislim da bi tom radnji trebalo stati nekako na put, kako, nekim mirnijim pitanjima, ako se ne radi o krupnim stvarima, da pokaemo neki fer odnos, nego da sada gonimo ovjeka na sud iznosei neki razgovor telefonski koji je u pitanju koliko moe posluiti kao nekakav dokaz, ali on nije nikako pozivao na nekakvu ba direktnu pobunu, da kaem i jedna stvar koja bi se mogla u nekom momentu ratnom i progledati kroz prste i u interesu jedinstva naroda ovdje. Jer e doi do jednog ozbiljnog rascjepa bojim se. Treba to zaustaviti, mislim da je to bio jedan put da se recimo on ostavi na ovom mjestu negdje vjerovatno u ministarstvu narodne obrane ili neto slino da se unaprijedi u in generala i da zasluge koje je imao u Patriotskoj ligi on je neto i doprinosio, on je patriota ovjek bio je ef operativnog odsjeka tamo, radio je koliko je znao, preao je u godinama, ne bi trebalo sada to sve zaboraviti, pogotovo kada je rije o njemu, i svjee su informacije poto je sandaklija i ne moe napredovati, nije u redu stvar, u Sarajevu ivi 40-50 hiljada sandaklija i mogu vam rei mnogi su izgubili ivota branei te linije i ginuli za Bosnu i Hercegovinu.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

128

GANI EJUP: Moram rei da mi da ovi naa vojska ima relativno male gubitke u odnosu na agresora medju vojnicima, kau da je to i uo sam od UNPROFOR-a i rekli su mi da vaa vojska, znai to da su ustvari nae rtve medju civilima, a da se naa pjeadija tue daleko kvalitetnije od njihove, i da je nedavno je i ne znam koliko je tana ta cifra uo sam da su ogromni gubitci kod agresorske vojske daleko vei od nae, prema tome, s druge strane da ti odgovorim jo jednu stvar. Ja mislim da ova tri ovjeka iber, Divljak i Halilovi Sefer su vodili skoro do godinu ipo - dvije bili su na elu te vojske, mislim Sefer je bio, medjutim ja znam naprimjer da ja Hadihasanovi koji je vrlo dobra ovjek, kada bi govorili kada se prikljuio doao je dosta kasnije bio je u tabu kod Sefera, i svi su ljudi proli i uradili su i odabrani su manje vie od ibera, Divljaka, Halilovia na prvo mjesto od ove trojice. Ova trojica su bili jedno vrijeme, i naili smo na Rasima koji je na terenu u sjenci mnoge stvari uvezivao i radio logistiku, ja sam smatrao da ova tri o vjeka trebaju da dobiju prvenstveno Halilovi na osnovu zasluga in brigadnog generalna, a ak sam sklon poto Divljak ide sklon je penziju, i iber ide na neku drugu djelatnost, ja sam vidio u Americi vrlo visok in ima ali je tamo bio pomonik, neki asistent politiaru za ta pitanja, ova tri ovjeka predstavljaju jednu cjelinu koja je bila prisutna, a to se tie Halilovia jedan vrlo spretan ovjek za organizaciju, stvari regulative vojne, to je vrlo komplikovano, vojsku ustrojiti je vrlo komplikovano, i mislim da bi svi ovi propusti koji su pravili o kojima je govorio i predsjednik naravno odredjuju da e neko biti na elu armije ili nee biti, da li e sutra ii u diplomatiju ili nee, a ja

da, evo sada si predsjednik Vlade, pokreni pitanje ti kada su odnosno kada nisu pokrenuli ranije. I kaem im, da nisam ja ovdje sud, pa onda ko je onda sud da pokrene to pitanje, jedna stvar, druga stvar, nikada nita, imamo na kraju Igman, i tu smo imali izvjetaje i analize, imamo unapredjenja na kraju. Prema tome da se ispitaju ovi sluajevi, pa da vidi-mo, ja ne vidim kao to sam rekao ni jednog Sarajliju, i zato mislim ako emo govoriti o Sandaku, vidim Ziro, je sandjaklija B.Polje, Drekovi Ramiz, protiv ijeg unapredjenja nemam nita ak naprotiv, ima jo neko tu, evo ih trojica sandaklija, moe biti da se ovi gore na Mejtau ljudi pitaju idemo i mi i uvati i njihova djeca u tenama uvaju te linije, vjerujte mi i to niko od njih nema itd. i to se pitaju ba zaone i pitaju one koji su sjedili ovdje od poetka zato oni ne pokreu pitanje odgovornosti, vjerujte mi da je to vrlo ozbiljno pitanje, svi nas stavljaju na optueniku klupu, ne zbog toga to su djeca izginula, to je gotovo, nego zbog toga to pokuavamo to zatakati. Ja barem to se mene tie nepokuavam, naj-normalnije, ali ne znam pravo da vam kaem ni iji je to posao da ga pokrene. Sada bi trebalo to unapredjivati, oprostite molim vas.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

zaista stojim na stanovitu da bi pored Halilovia predlaem jo ova dva u inove divizijskih generala, a to se tie ovih ostalih ja mislim da su predlozi u redu, i pravo da vam kaem mi smo imali nekih komandanata ovdje u Sarajevu, ja znam samo jednu stvar, da su oni neki Prazina, i neki ostali zagoravali su ivot glavnom tabu, nekoliko su oni puta blokirali taj glavni tab i to su bili nekakvi ljudi koji su kasnije nanijeli veliko zlo ovoj dravi, ta "mahala" kako smo je upotrijebili u argonu taj Juka je pobio vie Mostaraca nego neznam ko i mi smo se na neki nain u poetku odluili da te ljude, hou da kaem da smo mi pokuavali biti vrlo fleksibilni i bilo je vrlo teko nai komandanta da se razumijemo, ja se zaista vraam jednoj istorijskoj zatiti koja je ovdje bitna. IZETBEGOVI ALIJA: Ugroena grupa se prebrojava, ljudi iz Rogatice i Praani, pa sa ovdje spore, ali Sarajlije su u svome i neprobrojavaju se.

129

ALIJA IZETBEGOVI: Predlaem dakle, da u in armijskog generala predvedemo gospodina Rasima Delia, ostalo predlaem da odloimo donoenje odluke dok se neke stvari jo ne ispitaju, ne obrazloe, i dalje bie potrebno ovaj, Rasima da se problem odgovornosti ja sam je i Haris je to vie-puta danas sam ponovio priao, ta se dogadjalo jer ne moe biti da nema niko kriv, kriv je neko, mada mi ako objektivno gledamo imalo je se i dosta uspjeha, jer za mnoge ljude i sama injenica da se 20 mjeseci usp-

HARIS SILAJDI: Tome treba stati na put, deplasirano je to, nemojte molim vas od Sarajeva praviti Rogaticu nikakvu, onda ostani u Rogatici ali ako emo se prebrajati, onda e se i ovi poeti prebrajati, pa e i oni svoje delegati poeti slati. Hoe, rat je predsjednie, promjenile su se stvari, oni pitaju gdje smo sada ovdje, ovo je moj grad i sa punim pravom, i predsjednik vlade je Sarajlija - (upadica sa mjesta). To su doekali nakon vremena, ima li jo nekoga? Koliko ih ima iz Bos. krajine da se razumijemo, i to je nekakav mentalitet, Drekovi, Suljevi. Halilovi, nije zakinut, za Drekovia se izglasati, ako treba to, mada ja to kaem takav mentalitet ne treba stvarati. Ovaj treba da bude, neka bude, ali ovaj je kada su djeca ginula drao vezu sa elom, treba vidjeti ta je to jer ja ne mogu ljudima objasniti to, jeste li unaprijedili toga, a gdje je odgovor na nae pitanje, zato se ginulo tako kako se ginulo itd. Preko svega se moe prei preko svakog pitanja, ali preko tog pitanja ne moe se prei, tu nema hljeba, ali ginula su djeca usred dana na padini usred snijega ovako gore etnik on dolje, nikakve anse ko ljese, ko odgovara niko, pa onda Poljine, drugi Trebevi, tu je to. .

jevamo oduprijeti i na dva fronta pokazuje da mnogi ljudi imaju zasluga i esto se i ne znaju te zasluge. Odbijen je front na Olovu, Fojnicu, ne zna se tano ija je zasluga, zasluga ko zna ko je sve tu doprinio da se ipak to uradi. Najvjerovatnije i komandanata i hrabrih vojnika i uskakanja ljudi u opasnost blagovremeno uglavnom uspijevamo da to odbranimo znai imaju ljudi zasluga za to imaju neki ljudi i prava da dobiju in da im se oda priznanje na taj nain to e im se dati nekakav in u vojsci, jer su mnoge stvari uradjene u toj vojsci, to se i vidi kada se vojska obidje vidi se tragovi ruku, neko je to mjesio, radio, napravio, nije to samo spontano samo po sebi. Vidite da je na svom mjestu kada se udje u neku prostoriju, oigledno je da je ljudska ruka tu uinila, i znai i u vojsci je ljudska ruka nije to spontano nastojalo. Bilo je dosta otpora vojske spontano, a bilo je dosta akcija i rada. Ja sam Halilovia i kritikovao i ruio vie nego iko od vas, ali ima i njegovih zasluga u tome u periodu pogotovo 91. od oktobra 1991. do godinu dana, onda su poela razna lutanja nesnalaenja i godinu dana . Sjednica je zavrila sa radom u 19 sati. Kraj.

130

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

Ali mi emo to u Sarajevu odraditi dokraja, ako bude trebalo streljati 2O ljudi HVO u Sarajevu da se spasi brigada Kralj Tvrtko..
Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva RBiH, odrane 14.12.1993. godine

.. IZETBEGOVI: Hvala. Imamo Odluku o preimenovanju HVO. Ima li ovdje? Ovdje je samo rije o tome da se, to je mala ali krupna izmjena politiki. Zakona o narodnoj odbrani gdje se kae "Da OS BiH sastoje se iz Armije BIH i formacija HVO i drugih oruanih snaga". Ono sad "i formacija HVO" se brie. Pa ostaje"Snage Armije BiH i ostale oruane formacije". KLJUI: Ako se to odnosi samo na sarajevski HVO mi smo to zavrili. Ali ne znam ta je sa 108. branskom, Gradacem itd. Ja pitam generala da li je to odradjeno tamo? DELI: Ne, to nije odradjeno ali je pripremljeno.

Sjednica je poela u 18,00 sati. Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva.

131

KLJUI: Molim vas da se to skine sa dnevnog reda. Znate zato. Mi inimo sad jednu stvar. Mi smo donijeli, ja sam sudjelovao u tome da kaemo da Armiju BiH sainjavaju Armija, tad je bio TO, HVO i ovo. Mi moramo odraditi sa onim snagama HVO. Mislim da me razumijete. Da onaj HVO ako u Gradacu eli da se zove hrvatska brigada, ako nee, mi emo izgubiti tim zakonom. Ljudi koji su se borili u Gradacu, Brkom, Oraju, Odaku na naoj

strani mogu sad doi i povrijediti se. Zato bih molio da se ova taka skine sa dnevnog reda ma koliko se to nama urilo. Jer nije zavreno raslo-javanje HVO. HVO ima onaj to puca na narod BiH i mi smo protiv njega. U Sarajevu smo to odradili na jedan tehniki nain vrlo lo, ali bio je g.Silajdi dole sa mnom i poslije toga svaki dan radim s njima i oni su pristali. Ima problema tamo i mi sad muku muimo ko je dozvolio prelazak preko Miljacke. General i ja smo odrali sastanak, Karaveli i ja smo odrali sastanak i rekli da im moramo promijeniti liniju. Pazite, b n j i ma jedna aastvt aj var vj j ko ojan on oF oa ojaj oj ja at a1. aa a aj 23oo Z233Fo a3 j b iZ u n j !F(+ 2337p 3oX0331. A + e 3!%! 33j 8 oX03f33 3 X ` !O(+ 03A %2Z2337p 33!%"X03oX0331. !g,8 XoX06%% e83%""w 2Z233I 2Z233I 3 ,a + .3 + 3"%" ,a XoX0 .g 3 2

j 2Z233I+ 3"%"c3"1.3 !t%8 oc0331.3 ,8 FodX0331.3 !O(+ 3!%"` F2Z233=u+ 33j 3o vj an aj a

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Gradacu nekakav Juri i da on hoe da ostane Zrinski brigada hrvatska, a ne da mu skinemo nasilno HVO. DELI: Ve je to uradjeno. KLJUI: Ali, garantira li ti, generale, da sutra to nee neko izmanipulirati i garantira li ti da niko od tih zapovjednika sutra nee izai pred novinare i rei: "ukinuli su HVO nisu me ni pitali". Ja kad govorim, znate, mene sve babe razumiju a ne vi.

DELI: Posljednji vojnik nee ni biti pitan, a mislim da je cilj u ovom momentu ba da razluimo one koji se bore za BiH od onih koji se ne bore. KLJUI: Ja nisam ni pitao za posljednjeg vojnika. Nego sam pitao za zapovjednike. Je li s njima to, jesu li oni pristali. DELI: To je uradjeno u Komandi Korpusa.

KLJUI: Imamo li izvjetaj tuzlanskog korpusa da oni svi pristaju na to, rukovodioci? Ne moraju svi. DELI: Ja u vojsci takve izvjetaje nikad neu... Jednostavno postoji sistem rukovodjenja i komandovanja i ja traim da se obezbijedi da taj sistem funkcionie. Stvorili smo klimu da se to moe uraditi. Mislim da je krajnje vrijeme jer to itava Armija trai i svi ljudi da se razdvoji jednom - oni koji se bore za BiH od onih koji se ne bore, koji su protiv nje. Mislim da je to... KLJUI: Ja vas kao generala potujem. I kad bude 4.- 2.4. taktika vi ete imati autonomiju, ja u utiti ko riba. Ali poto je ovo i politiko pitanje, izvinite vi meni niste dali ovdje dokaz da su svi zapovjednici tih brigada, vi znate koliko ih ima moda 5, pristali na to. Imamo li mi anse politiki da mi te ljude pozovemo ili da ih sadanji zapovjednik Korpusa u Tuzli pita. ta hou da vam kaem? To je ma s dvije otrice i mi moemo njih zakonski preimenovati, ali ima neto u ivotu to nije zakon, to je ivot. Ja bih volio da oni to prihvate pa da mi imamo podrku za taj zakon, a ne da mi imamo tamo u nekoj brigadi sutra koji e rei - e mi neemo biti u Armiji mi smo HVO poeli i hoemo da zavrimo. S tim to svi znamo ko je HVO i da u HVO ima potenih, a ima onih koje emo ganjati do kraja ivota. Sad vas pitam, mislim da sam bio jasan, je li hitno da se to uradi ili moemo jo od komandanta I I korpusa traiti, mi kao Predsjednitvo, ne morate vi vi ste general i smatrate da to ne treba.

133

DELI: Ja sam traio i obavio razgovor.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

KLJUI: Je li on vama potvrdio to? DELI: Jeste. IZETBEGOVI: Ja bih pitanje preokrenuo. Moe li se g.Deliu oekivati ozbiljniji problemi u vezi sa ovim. DELI: Ne. IZETBEGOVI: To je pitanje pravo. Mogu li se oekivati problemi. Moe li se oekivati da sutra ujemo ona HVO brigada prela na stranu etnika u znak protesta ili tako neto.

DELI: Mi imamo tamo 115.brigadu Zrinski Tuzla. 108 pjeadijsku brigadu Brko. 107 samo po nazivu je HVO, to je MHVO od poetka - Muslimansko-hrvatsko vijee odbrane. Oni su tako uzeli naziv. U sutini je to 90 i neto posto Muslimana kad je rije o nacionalnom sastavu. To je Gradaac i imamo l10. brigadu HVO Usora koja je, takodje, vie mjeovitog sastava. To su ukupno brigade koje postoje. IZETBEGOVI: etiri ili pet, koliko ih ima? DELI: etiri brigade. IZETBEGOVI: to se tie ove 115?

DELI: Nema nikakvih problema. 110. brigada HVO Usora, i pored svih pokuaja, bilo je tamo pokuaja da se pokua ta brigada okrenuti slino kao 111. epe. Medjutim, ta brigada je ostala dosljedna. Izmedju ostalog je prijedlog da se ta brigada proglasi slavnom zbog ukupnog doprinosa u ovoj borbi do sada. To je znak da je rije o jedinici koja je do sada, ukljuujui dananji dan, pruila maksimum. IZETBEGOVI: Dajte da procijenimo ovo. Stjepan kae sa pravom da je ovo isto politiko pitanje.

134

DURAKOVI: Ja sam priao sa ovim iz Oraja, Gradaca i Brkog sad kad sam bio u Zagrebu. Kako tumaim, radi se ne o ukidanju autonomije hrvatskih jedinica, nego samo o promjeni naziva. Kod brigade Zrinski ona e i dalje biti Zrinski pod komandom Armije BiH. I da se raiste neke dileme. Konkretno sam uo, koliko je tano ogradjujem se, ovi iz Oraja uglavnom dobijaju komandu iz Zagreba i svaki metak koji ispucaju uglavnom je pod tom kontrolom i patronaom. Oni e pripucati i pomoi na branskom koridoru onda kada neko ocijeni da bi bilo potrebno. Veina tih ljudi tamo to su uglavnom mjeovite brigade - nije ni

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

jedna isto hrvatska - su ipak predominantno, koliko sam razumio, raspoloenja, tako da ako bi zadrao autonomiju nazive imena brigada Zrinski ne dovodi se u pitanje, samo se ukida ovo to iritira mnoge borce tamo HVO. Jer HVO je ipak, htjeli ili ne, postao sinonim dobrog dijela zloina koji se ini. I u nekoliko postavlja se principijelno pitanje moe li uopte stajati jedna armija sa dvije komande. Mislim da ne moe. Pa ako postoji neka velika... mislim da ne postoji, da bi dolo do demotiviriranja Hrvata koji se bore za i BiH samom promjenom naziva HVO, ogradjujem se, moja je procjena da ne postoji i da bi trebalo u ime postavljanja principa jedinstvenog komandovanja prihvatiti ovaj prijedlog. Eventualno da ne bi bio Stjepan u delikatnoj poziciji, da se procijeni, ne znam kako

DELI: 4, Operativna zona Oraje nije pod kontrolom Armije, ona je pod komandom HVO, odnosno Hrvatske vojske. Tu imamo samo sadejstvo a ne rukovodjenje i komandovanje. Znai 102, 104. i 106. brigada HVO Oraje, oni nisu pod naom komandom. 0bzirom da su bili od nas odsjeeni nemamo neposrednog rukovodjenja i komandovanja tih jedinica. Radi se samo o jedinicama unutar slobodne teritorije BiH i unutar zone odgovornosti naih korpusa. IZETBEGOVI: Koje su i do sada, koliko znam, sluale komandu Armije.

DELI: Apsolutno. Samo je u pitanju promjena naziva. One izvravaju. Zrinski je tuzlanjska brigada. Ona ima bataljon iz Lukavca, iz Ljubaa sa Husina i trei bataljon to je Drijena. Jedinice koje su i do sada potpuno izvravale komandu operativne grupe 5. Tuzla mog prezimenjaka Delia. 108. brigada je u Operativnoj grupi Posavina, takodje nikakvih problema nema u tim jedinicama, 107. rekao sam Gradaac kakva je situacija, 110. brigada HVO Usora ima oko 700 boraca, takodje je mjeovitog sastava. I ja mislim da bi radi tog jedinstvenog rukovodjenja i komandovanja, vjerujte, dolazimo u situaciju esto da nam sad dodje sa podruja Tuzle neko i sa oznakama i sa svim ovim. Dovodimo ljude u jednu neprijatnu situaciju. KLJUI: Paali kad je vidio HVO Sarajevo izvadio je pitolj i htio ubiti ovjeka. To je prirodno. Ali ne znam da li vi mene shvaate. Je li urba tolika da se za 48 sati to jo provjeri. DELI: Ovo je 20 mjeseci ve. 135

KLJUI: Da li te brigade koje nisu do sada bile pod naom komandom ele da udju pod nau komandu i da se zovu hrvatske

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

brigade i ta ja znam. Imaju tri komande, to sam razumio generala. Sad vas samo pitam kao ljude, dobronamjerno, je li hitno to veeras donijeti ili moemo sutra poslati depeu. Da li vi to prihvatate ili ne. I onda emo mi rei - Armija BiH ili preutiti ili objaviti, da se tri brigade bore, imaju zasluge za BiH ali nisu elile da udju u sastav. Jednostavno elim da provjerimo jo jednom da ne bi imali problema. IZETBEGOVI: Nee Stjepane biti problema, koliko znam. KLJUI: Ako nee biti problema, predsjednie, ja glasam za to.

X: Ne uje se poetak. Objedinjavanje jedinica Armije bez nekih obiljeja koje bi mogle karakterisati da postoje dvije komande, dvije vojske, itd. Ja bih bio spreman glasati za ovu odluku s tim da se da jedno obrazloenje tim ljudima gore da nita od tih hrvatskih obiljeja se nee ukinuti u smislu naziva brigada itd. I da se u komandnom kadru inkomporiraju ljudi iz tih hrvatskih brigada u 2. Korpus kako bi se stvorila jedinstvena komanda Armije BiH. DELI: Naelnik taba je Hrvat, jedan od najboljih starjeina koje imamo u Armiji. I Andjelko koga ja, ako budemo trebali dovoditi umjesto ibera nekog za zamjenika, nema boljeg u ovoj Armiji. To je naelnik taba. Pomonik za bezbjednost je Hrvat.

KLJUI: Ne trebate vi mene uvjeravati u to, ja vjerujem. Generale, ja ako predsjednik kae da nee biti problema i ako e predsjednik izai na TV eventualno poslije nekih negativnih reakcija i objasniti da to nije bilo nikakvo ponitavanje doprinosa tog dijela Hrvata borbi BiH, onda glasajmo i zavrimo to. Ja sam samo kao ovjek u koga ne moete sumnjati elio da ukaem na neto to nam se moe vratiti kao bumerang, jer mi ni te tri brigade koje nisu pod naom komandom ne smijemo izgubiti, nego naprotiv mi smo drava i Predsjednitvo i Vlada koji treba privui svakog ovjeka, ako je u dilemi jeli za BiH ili nije da ga armiramo da bude za BiH. To je na politiki stav. SILAJDI: Ima osnova za bumerang. Bumeranga e biti i tako i tako. Prema tome, da ne stavljamo. Dakle ukoliko ih pitamo a oni kau mi neemo, problem je tu i tako i tako. KLJUI: Pozdravljam.

136

IZETBEGOVI: Ima jo jedna stvar koju hou da provjerim. Tu imaju dva pitanja. Da li mogu da garantujem ja i da li bih izaao pred javnost. Ovo drugo bez daljnjeg. Mislim dau objanjenje.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Medjutim, pogledajte prvo pitanje. Koliko moe bilo ko da garantuje. Jedino malo imam sumnje kod dobojske brigade koja se bori na Usori. Ne znam koliko je tu vojna situacija teka. Ne bi bilo dobro da tamo dodje do bilo ega to bi moglo da dalje ostavi situaciju. Ima li tu nekakvih bojazni. DELI: Tu nije bilo bojazni do sada. Tu je najvei pritisak bio na tu brigadu da ona u kolaboraciju ide. Evo tu brigadu za ovaj doprinos predlaemo je za slavnu. IZETBEGOVI: Moda emo time neutralisati. KLJUI: Mislim da je ovo to je Haris rekao najloginije. Ko bude htio se boriti za BiH njemu nee smetati to. A ako nekoga izgubimo, onda je to rizik. Ovo je kocka veeras. Pa ta moemo, mi emo nastaviti ovo to nas je ostalo. IZETBEGOVI: Samo na Usori malo treba pogledati da ne bi dolo do teke situacije. KLJUI: Moda bi im general sutra mogao poslati neko pismo, depeu. Mislim da to u Drugom korpusu nee biti sporno.

137

IZETBEGOVI: Dobro, mislim da smo se saglasili oko ove stvari. Jesmo. KLJUI: Ja glasam protiv tog predloga. Evo zbog ega. Neu vam neto lino priati Fahrudin Radoni i ja smo radili za zagrebaki "Danas" pa kad ja dodjem u Zagreb on je vei Hrvat od mene pa me je to bolilo, ali to je moj lini problem. Pa je doao ovdje pa je bio vei Bosanac od mene, ali ja gledam sutinski jednu stvar. Oni su napali Muslimovia i odali vojnu tajnu. Pokazalo se kasnije da Muslimovi nije bio kriv i ak smo ga unaprijedili i to su svi podrali. Mislim da Muslimovi s njim treba malo razgovarati. On je veliki potencijal. A mi kao drava moramo se uiti da iz jedne afere na Zapadu je to jasno - onaj ko klevee i onaj ko je oklevetan, jedan moe biti u pravu, oba nikad. A neu da optereujem, poto vam moram rei da ja to malo bolje pratim jer sam novinar, Fahrudina Radonia da je vrlo negativno djelovao u listu "Bosanski avaz". Ja sam taj list uzeo, izanalizirao i iscrvenio se, ali nemam vremena da odem do predsjednika SDA emala, a ne mogu tebe tim optereavati, a vidim Haris se topi od posla, ne mogu ni njega. Nisam za to da se oslobode, nego sam za to da, ako je podignuta optunica, a bila je

PEJANOVI: Nee. Oko Tuzle same nee. Drugdje moe pa obratite panju.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

podignuta vrlo stroga optunica, da su izdali dravnu tajnu, da se nama to obrazloi ovdje. Jer ne moe biti i Muslimovi u pravu i novinar. Prema tome, ja svoj glas vama sad kaem, a poto poznajem materiju. Ima jo jedan argument koji me tjera na to to nije razrijeen medju nama sluaj Halilovi. A ovo je direktno vezano i za Halilovia. Pa vi mene posluajte, neete pogrijeiti. Da se skine ovaj prijedlog o oslobadjanju, nego da se to sudski odradi, pa ako treba osloboditi. Nisam ja da ovjek ide u zatvor daba. Ali da to suci potpiu pravo, a ne predlog o aboliciji na Predsjednitvu. Ja sam protiv tog predloga. Mislim da sam vam dao dovoljno obrazloenje.

DURAKOVI: Malo je nezgodno kad novinar trai da se sudi novinaru. Mislim da ni jedno drutvo nije sretno, a pogotovo sad u ovo ratno vrijeme da sudi novinara. Imamo preeg posla. A drugo, ovo je predlog Tuilatva, a ono je valjda samo ocijenilo da bi trebalo obustaviti postupak. Oni su pravnici, na elu sa g.predsjednikom, vjerovatno nemaju dovoljno argumenata da bi postupak vodili do kraja i to je uvijek tako. Onda se predlae obustava postupka. Dakle, moj je prijedlog suprotan, da obustavimo, da skinemo s dnevnog reda i posluamo sudije i ljude od zanata. KLJUI: Izvinite, ja mogu... Ali onda da pozovemo na odgovornost ljude koji su dali saopenje u javnost.

DURAKOVI: Ne moemo mi nikoga na odgovornost, neka sud radi svoj posao. KLJUI: Moemo mi nai, sluaj Nijaze. IZETBEGOVI: Ovo ne pretpostavlja da ovjek nije kriv. Nego, jeste ali nije oportuno.

KLJUI:E ako jeste, neka ide sedam dana u zatvor jer ja glasam protiv da se oslobodi.

138

IZETBEGOVI: Smatra se da postoje neke osnove za gonjenje, ali da ne bi bilo oportuno da se goni. Naime, to su ti sluajevi. Inae, kad nema osnova ne treba pitati Predsjednitvo. Ako nema osnova, oslobodjen je ovjek. Oigledno bi postojali neki elementi krivinog djela, medjutim, smatra se da ne bi bilo ba politiki oportuno, nije tako krupna politika stvar da ne bi moglo da ide i kau imamo preeg posla. Inae, ne bi on ni traio aboliciju da ne postoje nikakvi elementi. Ako nema elemenata... Zajedniki razgovor.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

KLJUI: Sve ja vas potujem, ali vi znate da ja imam jedan glas. I ja diem ruku protiv. A vi izvolite na glasanje.

IZETBEGOVI: Oko Bosne se svi slaemo. Dobor, ovdje postoji jedan predlog da se obustavi postupak. Rije je o oslobadjanju krivinog gonjenja - abolicija. Vjerovatno zato to imaju elementi... Mislim da se radilo o davanju tajne.

DELI: Dva puta se odavala tajna. Jednom kad je bilo rijei o Fikretu Muslimoviu, a zadnji puta kad je u "Bonjakom avazu" takodje objavio originalni dokument Armije BiH. To je zloupotreba slubenog poloaja na funkciji koju je obavljalo. Nije samo to, nego je originalni dokument to je svugdje, u svim zemljama, se goni. Neovisno o kom ovjeku je rije. DJURII: Samo ukratko da vam kaem. Ja sam bio sudija. Ovo je utvrdjeno - Vojni sud i Ministarstvo za pravosudje da na omotu materijala koji su oni dobili nije bilo oznake "Odbrana Republike - dravna tajna". Tog momenta prestaje svjesno djelovanje, prestaje umiljaj, nema odgovornosti. To je osnovna stvar. Nema na omotu. IZETBEGOVI: Samo jedan mornenat. Malo previe zamorno diskutujemo. Da vidimo kako glasi taj tekst. Ne mogu da ga nadjem.

139

DJURII: "Prema tvrdnjama predsjednika Okrunog vojnog suda u Sarajevu sadranim u pismima na djelu spisa zahtjev za sprovodjenje istrage protiv Reki Seada koji se naao u kabinetu naelnika Glavnog taba Armije BiH i do kojeg su neovlateno doli, okrivljeni, to prihvata ovo Ministarstvo, nije bilo oznake tajnosti "Odbrana Republike - dravna tajna". Takva oznaka tajnosti nalazila se samo na omotu istranog spisa protiv okrivljenog Reki Seada i taj dio spisa nije bio dostupan okrivljenim, pa prema tome oni nisu ni mogli znati za taj nivo tajnosti djela spisa do kojeg su doli. To proizlazi i takodje iz Odluke Okrunog vojnog tuilatva u Sarajevu, jer je ovo tuilatvo, nakon sprovedene istrage, protiv okrivljenih Radoni i Rekia podiglo optunicu broj taj i taj i optuilo ih zbog izvrenja drugih krivinih djela, a ne krivinog djela odavanja dravne tajne iz lana 129. stav 3. Ovom optunicom su optueni to okrivljeni Radoni Fahrudin zbog izvrenja krivinog djela zloupotrebe slubenog poloaja ili ovlatenja KZ. Okrivljeni Dakmi Demal zbog krivinog djela nesavjesnog rada u slubi iz lana 234. stav 1." I onda oni kau "U odnosu na inicijativu Saveza novinara RBiH da se okrivljeni Radoni i Dakmi, na osnovu lana 102. os-lobode od krivinog gonjenja bez naznaenja kojih krivinih djela,.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

Ministarstvo pravosudja i uprave daje podatke i druge relevantne okolnosti u vezi s inkriminisanim ponaanjem okrivljenih na osnovu kojih e Predsjednitvo RBiH, na osnovu lana 16. Zakona o pomilovanju, moi donijeti odluku o podnesenoj inicijativi za njihovo oslobadjanje od krivinog gonjenja". Evo kakve su te optunice.

IZETBEGOVI: Maloprije mi je dola vijest da je danas 11 ljudi poginulo u gradu. Da li bi trebalo u vezi s tim rei Krajiniku dok ne vidimo ta ovo znai nemamo ta da razgovaramo. Razmiljao sam o tome da mu kaemo hvala, nemamo o emu razgovarati. Pucajte, pa emo jednog dana i mi pucati pa emo vidjeti dokle. Nema razgovora 11 ljudi je danas poginulo.

KLJUI: Imam jo jedan predlog, ali nemojte misliti da sam uope lino ovdje motiviran. A to ih sud ne oslobodi? Znai da oni nisu nevini. Zna se kad daje aboliciju Perdsjednitvo. Kad je bio 1. maj, 29. novembar onda kae - umanjuje se. Pazite, vi ste svi doktori nauka ovdje, ja nisam. Ali imam toliko zrelu pamet da vam elim da skrenem neto. Da se radi o ljudima koji su napravili prekraj vrlo perfidan u jednom trenutku. I druga stvar, da su nanijeli tetu ovjeku koji se zove Fikret Muslimovi. A iberu su nanijeli bruku. I da mi imamo obraza ovdje, sve da nema pravnih nekih osnova, mi bismo njih kaznili zbog ibera i Muslimovia. E sad, poto sam veeras vama svima dosadan, a nama svima se uri i ima svako svog posla (imam vaditi iz zatvora, imam sirotinje da vam ne priam line tragedije - od rodice mi dva sina borca Armije jedan poginuo drugi ostao invalid bez nogu pa da vam ne priam) vi kako god hoete, samo predsjednie, stavi na glasanje. .. SILAJDI: Sutra je Krajinik zatraio sastanak u 12,oo sati. Nadam se da u se vratiti. Zamolio bih da se odloi.

SILAJDI: Ja sam za to ako hoete. Mislio sam pod raznim to predloiti sam. Ovo nam prave upravo uoi sastanaka uvijek. To je lomljenje kime na centimetre. Za to sam potpuno. Ako se sloite, sutra emo poslati obavijest da mi neemo zbog pogibije danas ljudi. Da taj sastanak otkazujemo. . Prekinuto snimanje. Zavrena sjednica u 20,00 sati.

140

..a donji prag je bosanska republika sa 33%. Nezavisna. Ali ona dobiva u enevi Neum, dobiva mjesto u Olimpijskom komitetu, KEBS-u i UN.
Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva RBiH, od 15. decembra 1993. godine
SILAJDI: Ja u poeti od Francusko-Njemake inicijative, jer je na osnovu te inicijative ova zadnja runda pregovora odrana u enevi. Ta inicijativa je pripremana. Mi smo to mogli vidjeti iz pitanja ovdje odredjenih diplomatskih predstavnika. Pripremana je otprilike mjesec dana da bi na kraju ministri vanjskih poslova ipe i Kinkei izali sa tom inicijativom. Iza inicijative naravno stoji i Evropska zajednica. Nama je upueno jedno pitanje - predsjedniku Izetbegoviu i meni direktno od ipea i Kinkela u enevi. Ukoliko se ovi vai zahtjevi, za koje kaete da su minimalni, ispod kojih se ne moe ii ispune, da li ete vi onda pristati na to? Drugim rijeima bilo je pitanje je li ovo taktika ili ste vi iskreni u zajednikom naporu, kako su rekli, da se dodje do mira. Naravno, rekli smo da smo iskreni, da je nama ipak vie stalo do mira od onih drugih jer smo u najteoj situaciji. Tada se inilo u enevi da e doi do nekog preokreta, odnosno da e EZ biti u stanju da neto promijeni. Medjutim prvi plenarni sastanak koji je odran, na kojem su uestvovali sa hrvatske strane predsjednik Tudjman i ostali, ovamo Miloevi i ostali sa srpske strane, pokazao je da EZ taj sastanak nije dobro pripremila. Da je raunala na pritisak, prisutnost 12 ministara koji predstavljaju 12 evropskih drava i da Miloevia to, biu veoma kratak, uopte nije impresioniralo. Miloevi je napao Evropu koja je ugrozila vitalne ciljeve Srbije, koja je nepravedna, koja je jednostrana. Ukratko, oitao im je lekciju kakvu odavno nisu uli. Poto je Vili

141

142

Klas, belgijski ministar vanjskih poslova predsjedavao tom sastanku, on je samo dogovorio - neemo ulaziti u detalje ovdje, ali se nikako, to je ponovio dva puta, nikako ne slaem sa ocjenama predsjednika Miloevia. Tu se negdje zavrio plenarni sastanak s tim to smo mi sa nae strane, ini mi se, predsjednie protestovali zbog toga to je svaki sastanak u enevi, znai pojaano granatiranje posebno Sarajeva, to je jedna vrsta pritiska. Rekli smo im da se Bosna tako ne razmekava. Naprotiv, dolazi do izraaja tvrda linija itd. Jasno je bilo tu iz Miloevieve reakcije da Evropa nije pripremila taj sastanak, odnosno da nema, ono to smo mi oekivali da nemaju pristanak Miloevia, Karadia i ostalih na povlaenje sa odredjenih teritorija. Nakon toga doao je bilateralni sastanak koji je vodio uglavnom Oven. Bio je prisutan i Stoltenberg. Na nekim sastancima urkin i na, ini mi se, svim sastancima Regman - ameriki predstavnik. Oni su samo bili posmatrai i jedan i drugi. Oven je vodio glavnu rije. Oven je poeo taj sastanak i ovo je vano da se zapamti, rijeima: "ini mi se da ovdje postoji konsenzus da ponemo razgovarati o Sarajevu" ako se dobro sjeam, predsjednie. Tako je zapoeo sastanak, prvi sastanak Oven, to je nas iznenadilo. Dakle, konsenzusa nije bilo o tome niti je bilo razgovora o tome da se pone tako sastanak. Mi smo rekli da za Sarajevo postoji neko rjeenje, za druge krajeve ne postoji. Za Sarajevo postoji rjeenje to je administracija UN na dvije godine u Sarajevu. Dakle, bez podjele Sarajeva itd. Medjutim, stav je srpske strane bio da oni ne ele razgovarati ni o istonoj Bosni bu i zapadnoj Bosni. Nema razgovora o tome. Prema tome, razgovor je jedino mogu u Sarajevu. Iz tih zahtjeva se vidjelo sljedee: oni ele da zadre, kako oni zovu, seljaki dio Sarajeva - dakle Rajlovac, Ilida, Lukavica. Dakle, cijeli ovaj polukrug oko Sarajeva, naravno Nedarie i Grbavicu, Stup, Rajlovac ukljuujui Zabrde Krajinikovo koje je ulo duboko itd. Rekli su, to se tie Vogoe, ona se moe zamijeniti za Krasnicu, to se tie Ilijaa on se moe zamijeniti za Srebrenicu. To je bio takav razgovor. Pored predsjednika i mene, tim razgovorima je prisustvovao i prof. Filipovi. Reakcija naa je bila, kad se radi o Grbavici posebno, da je to podjela urbanog dijela Sarajeva. To je berlinski zid. To nije ono to Srbi nazivaju drugo Sarajevo novo koje e oni graditi, nego Sarajevo koje je ve izgradjeno. Grbavica je u centru Sarajeva. Oven je na to malo jae reagovao i na Vogou isto tako je reagovao. Da se to ne moe, da Vogoa jeste jedan izlaz prema sjeverozapadu odnosno prema Zenici i Tuzli. Za Ilija nita nije rekao, a za Grbavicu je takodje rekao da je on mislio da Srbi vie nikad nee ponoviti jedan takav zahtjev. Uglavnom, na tim sastancima se nita nije rijeilo. Stalno se ilo u krug. Stalno smo pokuavali, pokazujui na karti enklave u istonoj Bosni. Kako se Srebrenica moe povezati? Preko Zvornika sa Tuzlom ili eventualno juno preko Gorada sa cen-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

143

tralnim dijelom Republike. Odgovor je bio da ne moe ni jedno ni drugo. ak i one neke ustupke koje su bili napravili na onom brodu ne dolaze u obzir. Zato ne dolaze u obzir? To je naa skuptina odbila, te koncesije su povuene. Ono to su oni bili spremni da ustupe kao to kau, to je potez od Gornjeg Vakufa preko Donjeg Vakufa do Jajca. Dakle objanjenje je bilo - mi smo ovo bili dali Hrvatima, mi to drimo i imamo pravo dati kome hoemo. Mi to dajemo vama, s tim to Jajce cijeli grad ne moe. Moe urbarna zona, industrijska zona ide nama. Donji Vakuf takodje popola. Ili, ne znam, Srbi su tamo naseljeni i zovu ga Srbobran. nema govora da se povlae itd. S druge strane, kad je rije o centralnoj Bosni, rekli su zato vi ne uzmete centralnu Bosnu? Dakle, Novi Travnik, Vitez, Busovaa. Odgovor je bio zbog toga to je to ranije, mi imamo, osnovnu kartu, to je to dodijeljeno hrvatskoj veini. to je karta tako povuena - nacrtana. Oni kau, mi moemo napraviti nagodbu sa Hrvatima oko toga jer postoji, medju nama ima puno posla, postoje kompenzacije itd. Ako postoje kompenzacije, vi izadjete sa odredjenorn kartom, odredjenim kompenzacijama. Ako se ona strana slae s tim, u redu. Medjutim, oni se ne slau. Ostalo je na tome da oni, nakon toga, obavljaju bilateralne razgovore sa hrvatskom stranom. To je to se tie centralne Bosne. to se tie izlaza na more, pitali su nas da li smo spremni da razmotrimo jedno drugo rjeenje. Mi smo rekli da jesmo spremni da razmotrimo svako rjeenje koje je mogue. Alternativno rjeenje je izlazak na more suverenim putem na teritoriju koja je bila takodje suverena ispod ilipa Popovii. Dakle, od crnogorske granice nekih 20-tak kilometara sjeverozapadno uz obalu. O emu se radi? Oni imaju aranman sa srpskom stranom za neko zaledje oko Dubrovnika. Srpska strana dobija od crnogorske granice sjeverno 10-tak kilomenata obale. Da to bude srpski izlaz na more. A da od te granice, pa jo sjevernije l0-tak kilometara pripadne nama. Da to bude bosanski izlaz. Mi smo rekli da emo to razmotriti i mogu vam odmah rei - nalazi komisije koja je to gledala je slijedei: radi se od 120 km puta kroz najtei mogui teren. Mislim da su ak izraunali da bi taj put kotao negdje milijardu i po dolara da se napravi. Dakle, od 120 km je rije. Ja ne donosim konaan zakljuak ovdje samo kaem kako smo izvijeteni. Srpska strana je nakon povratka iz eneve traila sastanke bilateralne. Ja sam se dva puta sastao sa Krajinikom poslije eneve. Danas je trebalo da imamo trei sastanak. Kako smo sino na Predsjednitvu dogovorili, taj sastanak nije odran na nau inicijativu zbog jueranje pogibije 8 ljudi u Sarajevu. Dakle, otkazao sam sastanak ja onako kako smo se mi dogovorili. Na sastancima sa Krajinikom prisustvovali su i delegacije sa jedne i druge strane, je bilo govora o humanitarnim problemima problemima slobodnog kretanja. Krajinik je stalno postavljao pitanje slobodnog kretanja zato Srbi

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

144

ne izlaze iz Sarajeva jer ste i vi pristali da potvrdite pravo slobodnog kretanja. Moj odgovor je bio da jesmo, ali da to slobodno kretanje ne zabranjujemo mi nego oni. Kad dignu opsadu Sarajeva onda moe svako ii svugdje. Slobodno kretanje je za svakog. Prema tome, barikade ne pravimo mi nego ih prave oni. Kad ih dignu onda e biti slobodno kretanje. Medjutim, glavnina vremena je potroena na sastanke izmedju mene samo i Krajinika i vjerujem jo po koji mikrofon sa medjunarodne strane. Ukratko da vam kaem, ponovljene su ponude iz eneve. Nita novo na tim sastancima se nije dogodilo. Isto je ostala istona Bosna, zapadna Bosna s tim to je Krajinik bio odluniji - mi 100 godina moemo ratovati, ali vi neete u istonoj Bosni povezivati enklave ni sa im. Nema juno, nema sjeverno. A o Krajini nemojte ni razmiljati. Tamo smo mi s Abdiem povukli crtu i sve u redu. Zadnji sastanak je bio muan i Krajinik je na Srni imao jednu izjavu koja je otprilike znaila da - mi se danas neto dogovorimo a Silajdi sutra kae da se nismo dogovorili, to nije tano. Nita se mi nismo dogovorili. Rekao je da sam pretvrd itd. Dakle, bio je jedan sastanak. Rastali smo se praktino da se ne sastanemo vie. Medjutim, oni su ponovo traili taj sastanak i rekao sam zato je taj sastanak otkazan. Zakljuak: po pitanju teritorija za kojeg kaemo da je minimum ivotnog prostora da bi se izbjeglice vratile iz tih krajeva - istone Bosne i Krajine minimum prostora na koje se ti ljudi mogu vratiti. Nema pomaka ni sentimetra. Potez Gornji Vakuf - Jajce je centralna Bosna. Kada se tie istone Bosne i Krajine, nema apsolutno nikakvog pomaka. Dakle, nema napretka. Ja mislim da je to bio dobar razlog da onaj predvidjeni sastanak u Solunu koji je trebao da bude 12 nema nikakvog smisla. To bi bio jo jedan ou koji je, kao trebao da bude, privatni-tajni. Kako se to kae. Od toga nije bilo nita oigledno da oni nisu u stanju izvriti pritisak, prije svega, na Miloevia i Karadia da se bar koliko-toliko pomaknu pa da moemo dalje razgovarati. Ako mogu jednu prognozu dati mislim da e to biti na sljedeim sastancima. Ne vidim naina, bez nekog velikog pritiska medjunarodne zajednice, da se oni pomjere. Volio bih da grijeim, ali ne vidim da e biti nekog velikog napretka i zbog toga se ti pritisci, zbog takvog njihovog stava, praktino okreu onda prema nama. Jer ako ne moe pritisak na njih, naravno, mora biti na nama. Zaboravio sam rei to se tie razgovora o Neumu kojem je prisustvovao predsjednik Tudjman, Boban i drugi. Tudjman je bio, ini mi se, tvrdji nego ikada. Moj je utisak da mu je u tome pomogao jedan dio njemake diplomatije. Radi se o suverenim hrvatskim teritorijama. Kao da tu nema bosanske teritorije. Nema govora, nee da uje i mislim da smo se tako i rastali. On je inae morao da putuje, nije htio mnogo ni da razgovara. Kasnije smo se sastali jo jednom i s Bobanom u prisustvu Karadia. Boban jeste poka-zao jedno interesovanje,

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Hvala.

kao da neto bilateralno razgovaramo vjerovatno kao odgovor na nae bilateralne sastanke sa srpskom stranom. Do sada nema pouzdane indikacije ni iz Zagreba ni iz Beograda ni sa Pala da se neto promijeni. Predsjednie, ja ovoliko. Ako ima neko pitanje spreman sam da odgovorim.

145

KLJUI: Jedno pitanje za nas ovdje da bi se mogli ukljuiti u daljnji razgovor. Mislim, nama je svima jasno. to smo itali u novinama, sluali Nadu Al Issu i ovo sad sluali g. Silajdia, stvari stoje tako kako stoje. Medjutim, za nau daljnju borbu potrebna su dva pitanja koja u ja vama postaviti da bi meni lino bilo jasno da nadjem sebe u ovom svemu. Ja sam sluao Karadia na Srni kad su imali Skuptinu gdje se onaj iz Ozrena Nedi branio i predsjednik Donjeg Vakufa ili Srbobrana kako oni to sad zovu je obrazlagao da on ne smije prodati Srbobran jer je tamo industrija sauvana, jer je tamo srpski narod iako je tamo veina po popisu 1991. bila Muslimana. Hrvata je bilo 30 a Srba 27%. Ovako otprilike. Ali oni dre Srbobran. Onda je Karadi rekao ovako: "Vi znate da je vjekovna elja srpskog naroda bila da zavlada dolinom Drine. Znai, s obje strane rijeke. I to naa generacija sad ima mogunost da ostvari. I uope me ne zanima ta e rei Nedi s Ozrena i predsjednik koji je vrlo ...izlagao da je Donji Vakuf vrlo znaajan, da je sauvan, itd. I on je rekao otprilike njima ovako - bunili se vi ili ne zbog interesa srpskog naroda koji 700 godina eli da zavlada Drinom, ja, a tad je mislio i Miloevi, "spremni smo rtvo vati Srbobran i Ozren s tim to emo za Srbobran nai novo mjesto i vi ete ponijeti to ime tamo". A Nediu je dao jasno do znanja da on ne moe govoriti u ime srpskog naroda nego da to mogu karadi i Miloevi. Znai, Karadi je - njega ne treba potcjenjivati, na putu da ostvari jedan cilj koji je kapitalni cilj za stvaranje velike Srbije, a to je zavladati Drinom. Poto su oni praktino osvojili to veinom, bez obzira to se ona naa zvornika brigada tamo bori i sino smo je nagradili. On ima dva blefa koja sad moramo mi ovdje raistiti. Ali ja, prije toga, elim da postavim jedno pitanje vama. Prije svega Izetbegoviu i Silajdiu, kao dvojici vodeih Muslimana, a trenutno i vodeih u naoj bosanskoj dravi za koje oni kau da je muslimanska i jednom je Koljevi rekao da mi nemamo pravo nazvati ovaj dio Bosne bosanskom Republikom, nego ako je hrvatska Herceg-Bosna, a srpska republika, da e ovo biti muslimanska i da mi ne smijemo eksploatirati ime bosanska. Naravno, on to moe re, ali on nama to ne moe oduzeti. I najvei dobitak za nas sviju a prvenstveno za muslimanski narod koji e biti u veini u toj regiji je da se zove bosanska. To je kapitalno i tu je muslimansko rukovodstvo. Ja kad kaem muslimansko, toje ruan

146

izraz, jer mislim da smo mi - ono sto je rekao predsjednik ili za BiH ili protiv nje. Ali u taktikom smislu vrlo je vano to smo prihvatili izraz bosanska i ja u, vjerujte, ivjeti u toj dravi, bez obzira to imaju dva rjeenja u toj dravi - da bude, kao to stalno neki krugovi provejavaju, drava muslimansko-bonjakog naroda. A onaj novinar ahovi Izudin je odluio - nee ona biti trojna, ona e biti muslimanskog naroda, a ostali e biti manjina. Sad ima jedna druga stvar. Nisu mene Izetbegovi i Silajdi doveli da budem manjina u dravi u kojoj sam ja rodjen i u kojoj sam ja gradjanin i moji ive stoljeima ovdje, nego me je doveo Tudjman i Boban. I ja u ak pristati na to da bude to drava bonjakog naroda, ja sam s predsjednikom razgovarao lino o tome, kojem emo ini manjine, uvjetno reeno, imati nacionalna, gradjanska i sva druga prava. Mislim taktiki da ne bi bilo dobro da vi napravite dravu bonjakog naroda u kojem emo mi biti manjina, nego napraviti dravu i da se u ustavu izbjegne to. To je sad veliko pitanje. Ne znam hoete li vi imati, vas dvojica, vjerujem, elite to. Ali ne znam da li ete imati snage u narodu i stranci koju predstavljate, da to izborite. Ali to je moj problem. Jer u se znati ja postaviti. Iako vi kae te da je to drava gradjana BiH, a ona e biti muslimanska po svom sastavu, i tvoja Vlada je de fakto Vlada te bosanske Republike, u kojoj ste vi Muslimani, uz obraz koji ste sauvali sa nekim izuzecima sad u srednjoj Bosni Vareu itd. pokazali da niste samo moralni pobjednici u ovom ratu, nego ste ljudi kojima svaki poten gradjanin mora odati priznanje. Vi ste Srbe i Hrvate ovdje primili kao normalne gradjane. Sa Srbima smo imali prva dva mjeseca problema u kojima sam i ja sudjelovao, jer smo u stanovima mnogih Srba za koje nismo pretpostavili, nali oruje. Mnoge smo uhapsili, mnoge smo zatitili. Recimo, dau vam jedan primjer ta sam ja uradio. Ima Pajo Plamenac, onaj profesor Medicinskog fakulteta kod kojeg je nadjeno 4 5 hiljada metaka. I poto tad, predsjednik je tada imao svojih problema i nije vodio o tome rauna, ja kaem Jerki Doki - uzmite mu metke, ali nemojte nje-ga dirati jer je on neto ko lovac pa neto ima. Ali 45 hiljada, to budala moe shvatiti da lovac moe imati 45 hiljada metaka. Prema tome, to je sad pitanje koje ete vi odluiti - hoete li dravu bonjakog naroda u kojoj emo mi biti manjina, ili emo napraviti dravu onu za koju smo se poeli boriti. Kolika je ona, objektivno ona je vea nego to su 6. aprila svi u Evropi mislili i to je pred-sjednik Izetbegovi u zadnjem govoru rekao. Da je ovaj narod postigao neto to niko nije vjerovao. A ja sam rekao jednom talijanskom novinaru to stalno ponavljam - da je Torino i Milano zadesila sudbina Sarajeva, 90% stanovnika bi palo. Da li bi bilo ranjeno, poginulo, umrlo od gladi to ja ne znam. To govori o vitalnosti Bosne. E sad da se vratini na onu Karadievu. On kae da je spreman vama, kad kaem vama ne prigovaram, nisam bio ni u jednoj del-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

147

egaciji. Ja sam gradjanin BiH i ja u posluati zakljuak koji vi donesete tamo, spreman dati 2 do 3 procenta prostora da bi se potpisalo ono, mir, da oni legitimno dobiju Drinu. Ja vama moram rei svima ovdje u sali da on blefa, dao bi on 10 procenata samo da se dobije Drina i da se dobije pravo izlaska iz BiH. ta elim da pitam? Da li u rukovodstva SDA, odnosno da li Izetbegovi i Silajdi kao elitni ljudi koji vode tu stranku, jo uvijek ele po svaku cijenu da se zadri BiH kao medjunarodni subjektivitet, bez obzira na ove probleme unutarnje gdje e biti granice, kolike e biti republike ili ne? Ili ste vas dvojica doli do situacije da od Bosne nema vie nita pa da fino kaete, to je rekao predsjednik opine Novo Sarajevo na Skuptini onoj prvoj - znate ta, Hrvati su napravili svoju dravu, Srbi svoju, hamo mi napraviti sad svoju. To su pitanja na koja treba traiti odgovor pred svima. Moda je ovo trebala biti potpuno zatvorena sjednica - samo lanovi Predsjednitva i predsjednik Vlade. I Skuptine. Ali ja vjerujem svim ovim ljudima. Znai, mene zanima, da li muslimansko rukovodstvo, a ja mislim da je to bosansko rukovodstvo jer ja potujem. Za mene je Izetbegovi legalni predsjednik drave. ak mislim da on praktino ima ingerencije predsjednika drave, ne predsjednika Predsjednitva. Ali to je rasplet situacije na terenu odluio. I vjerujte, da vam neto kaem, ja to potujem. Da li vi vjerujete da je izgubljena borba za Bosnu ili emo nastaviti borbu za Bosnu? Drugo je pitanje, kakvo e biti uredjenje u toj bosanskoj Republici? I trea stvar, i Miloeviu i Karadiu je neosporno najvie stalo do ukidanja sankcija i oni se slue raznim trikovima. Trae da je to nehumano, da srpski narod nije kriv, itd. Mi znamo kronologiju dogadjaja kako su oni doli danas u povoljniju situaciju nego to faktiki treba da budu. Prvo je bila agresija Srbije i Crne Gore i JNA na BiH. Prije toga je bila na Hrvatsku. Hrvati su napravili nekakav separatni mir, rtvovali jedan dio drave da bi dobili mir. I nisu imali snage da se bore. Sad ja vama moram rei jedan dio razgovora koji sam ja vodio s Tudjmanom i ukom u svoje doba gdje sam im rekao, otprilike, ovo: Gospodo, ja kao predsjednik Hrvata BiH sve sam dao za odbranu Hrvatske. Dali smo vam novac koji ste vi uzeli. Jer u hrvatskom narodu najvie para za HDZ su dali Bosanci i Hercegovci, dok vi od Dalmatinca, Slavonca i Varadinca izbijete marku, ona moja sirotinja je davala po l000 DM. Znam ljude koj i su dali po milion. Znai Tudjman je uzeo moje pare. Ali vas molim jednu stvar. Nemojte prebaciti rat u BiH i 2. januara 1992. ovdje kad je bio jedan general Agoti koji je, ne znam kako, nestao sa scene, a vjerujte radi se o vrlo estitom ovjeku, njega sam ja na uho zamolio - molim vas generale, nemojte mi prebaciti rat u Bosnu. I to sam Tudjmanu rekao. Jer ako dodje do rata u BiH, to je katastrofa ali ne za nas u BiH nego za Hrvatsku. Jednom sam bio na ruku kod Tudjmana i on je podigao au ampanjca jer

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

148

je istjerao tog dana iz Boringaja (VALJDA BORONGAJ) jedan korpus vojske i prebacili ga ovi u Biha. I kae, da nazdravimo. Ja kaem, ne mogu nazdraviti predsjednie. Pita on - to? Kae, tebi nije drago. Nije mi drago velim, nita vi niste dobili. Oni dok su bili u Boringaju mogli su biti blokirani i to je pegelj dobro primijetio. Struja, voda i opkoljeni i nisu mogli pucati iz Boringaja. A sad ste vi njih istjerali i doveli ih meni u Biha. Opteretili BiH, a niste zatitili Hrvatsku. Jer oni pucaju na Hrvatsku iz Bihaa. Oni mene nisu posluali, napravili su seperatni mir i de fakto rat u Bosni je poeo ne Ravno - Ravno je bila jedna naa tragedija hrvatska, za koju nismo dobili podrku tadanje vlasti. Mi smo slali delegaciju Vlade, pa smo slali Gania dole dravnu delegaciju, nije nita uspio, nije doao do Ravnog. Nije ak rat bio ni u Bijeljini kad je Arkan uao. A ima tad jedan detalj koji vam moram reci. Jerko Doko je meni doao i rekao - Stjepane, ja sam se stidio jer sam morao lei pred Arkanom. A Babo nije, kae on. Babo je rekao: "Ja, Babo, neu lei". Ja njemu kaem, budalo jedna, meni je drago to si ti legao. On kae, ja sam, ministar odbrane, vidi me koliki sam. Kaem, neka si legao, tako si ostao iv, jer u tebe bi pucali a u Babu nee pucati. Dakle, nisu me posluali i pravi rat u BiH je nastao operacijom Kupres. Operacija Kupres je djelo Herceg Bosne kad su 400 Hrvata pustili na jedno polje, a vi znate kako izgleda Kupreko polje, i ovi profesionalci, vojnici, to iber moe da potvrdi, pustili da prodiru prema Donjem i Gornjem Malovanu. I onda ih ko zeeve pobili. I tad poinje rat u BiH. Znai, oni su gore mene prevarili i ubacili rat u BiH da bi sebe oslobodili da bi dobili tajm-aut. A to je sve bilo protkano nekim vezama Tudjman-Miloevi. Da vam ne kaem ta sam rekao Tudjmanu kad se vratio iz Karadjordjeva. Poto sam ja stradalnik 1971, a i Tudjman je, ja sam rekao vi ste predsjednie mogli otii u peku patrijariju i razgovarati sa Miloeviem, ali n i s t e s m j e l i o t i i u K a r a d j o r d j e v o j e r z a n a s H r v a te j e Karadjordjevo ono to je za IBE-ovce Goli otok. Znai, ja sad postavljam dva pitanja. Da li vas dvojica podravate daljnju borbu, moda emo mi tu borbu izgubiti, ali ete vi morati napraviti bosansku republiku van BiH. A o detaljima bosanske sam vam ve govorio, ili ste jo uvijek spremni da idemo do kraja na stvaranje te unije koja je za sada jedini izlaz, ali unija moe, to je Komi govorio ovdje proli put, imati vie stupnjeva. Za mene je glavno da li ste vi spremni da idete za BiH i da se napravi takva klauzula koja je bila u enevskim papirima u jednom vremenu, da niko ne moe izai iz BiH ako jedan narod, odnosno jedna republika, stavi veto. Dakle, to je jedno pitanje. Drugo pitanje, poto je Srbiji previe sankcija i sankcije tek sad imaju djelotvornost, a ja kad sam bio u Bonu mene su sasluali pet Generovih zamjenka, to su profesionalci koji sve piu. Jedan je uzeo raunar i rekao - Srbija ne moe izdrati 6 mjeseci pod

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

sankcijama. Ja kaem, gospodine, ona moe 5 godina izdrati jer vi ne znate ta je JNA. JNA ima bazene nafte, ima rezervne dijelove, itd. I sad Miloevic vodi svjetsku kampanju uz podrku Rusije i izbori u Rusiji idu u prilog Miloeviu. eli da kae ovako. Mi emo vratiti teritoriju a vi nama ukinite sankcije. Ja vama sad kaem kao vodji muslimanskog naroda, a vi ste i nae vodje, mi smo svi zasad Bosanci, Karadi blefa, on e vam vratiti l0% teritorije uz dva uvjeta: jedan je da popustimo da se trguje sankcijama, znai da pristanemo da se ukinu sankcije, iako Evropa tu ima jednu postupnost. Nee ona odmah ukinuti sankcije. De fakto sankcije e se jo l0 godina osjeati u Srbiji. A druga je da im date pravo izlaska iz BiH i vi moete traiti l0%, oni e se cenjkati, ali kad bude dolo do potpisivanja, izlazak iz BiH i ukidanje sankcija vrijedi l0% teritorije. Nee on nama dati samo Ustiprau, dae on nama i Rogaticu. Ja lino sam protiv bilo kakve trgovine sa sankcijama. Nema to. Osim sve ono to traimo mi da se potuje popis stanovnitva 1991. da se vrate izbjeglice, da se plati ratna odteta i nasele onim ljudima koji su bili tamo. Znai, to je jedini lijek sa sankcije. A drugo je pitanje vama dvojici: da li ima i trunke sumnje; da li ste vi vrsto odluili da je izgubljena borba za BiH, pa sad samo vie traite prostora. Vi ete 33% dobiti za muslimanski narod, a i ja sam u tom muslimanskom narodu i ovi ljudi koji sjede ovdje. Samo je pitanje hoe li to biti na Zapadu, a na Drini nee biti. I da zakljuim. Dva su pitanja. Ja sam protiv trgovine sankcijama. A od vas kao ljudi kojima vjerujem, koje potujem i kojima sam na odredjen nain to dokazao iako nikad nisam poltron bio u ivotu traim, ako ne moete danas, da nam vrlo skoro kaete da li idete za BiH do kraja, ili ste spremni, uz odredjene ustupke, da kaete nema BiH, Srbi su napravili i imaju pravo se prikljuiti Srbiji, Hrvati Hrvatskoj. Tim prije to u enevskom papiru imaju neki vrlo prihvatljivi, za muslimanski narod, detalji. Jedan od njih je da Neum mora pripasti onda bosanskoj dravi. I da bosanska drava automatski nasljedjuje sve lanstvo drave BiH u medjunarodnim institucijama - to su: UN, KEBS, Olimpijski komitet, sutra ako nas prime u Crveni kri, itd. 'To bi za mene bilo pitanje, a odmah da kaem, ovu sam informaciju primio, doao sam do spoznaje da nema napretka u pregovorima, ali sad molim, ako ima vremena i ako ima volje i ako smatrete potrebnim meni to objasniti, da mi se na ova dva pisanja odgovori. Da li emo ii za Bosnu do kraja, odnosno dali ete vi ii, i sankcije. Da li e biti trgovine sankcijama? Moda su teka pisanja. Moda e predsjednik Izetbegovi kao mudar ovjek odloiti da mi odgovori. Ali to je ono to ja elim. IZETBEGOVI: Jedini moj prigovor je da su jako dugaka pitanja bila, a mogla su biti otprilike ovakva: Hoete li ii za Bosnu i hoe li To je sve. Ja sam pokuavao da uhvatim tvoje pitanje,

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

149

150

pa se ono najedanput izgubi, jer ti najavi pitanje, pa ga nema. Prema tome pitanje glasi, naime, ako ste pratili ovo o emu mi diskutujemo je jedan nedovreni dio tzv. enevskih paketa. U enevskim paketima koji vie nisu sporni je utvrdjeno da BiH opstaje kao drava i da se ona pretvara u jednu uniju republika. Mi tu naravno nismo nita potpisali i moemo se vratiti natrag ako hoemo. Sad je rije o tome, ovdje se diskusija vodi o jednom dijelu tog paketa, odnosno kako te republike izgledaju. Tu je sad natezanje. Ono se ostalo smatra zavrenim i prema tome, to je drava koja ostaje lanica UN. To se smatra zavrenim dijelom posla. Nepotpisanim jo uvijek jer se to prihvata kao paket, ali se smatra neim to je iza ledja. Da niko ne moe iz njih izai bez referenduma svih, bez saglasnosti uvijek one dvije strane i bez saglasnosti SB. To je isto ostalo. Prema tome, ovo se raspravlja pod pretpostavkom da je to rijeeno pitanje. To je prva stvar. Prema tome, mi se dalje zalaemo za cjelovitu BiH. To je broj jedan. U vezi s tim moe se postaviti pitanje. Mi se jo uvijek moemo vratiti na to da hoemo jedinstvenu dravu, neka to znate. Jo uvijek moemo to uraditi. Ja svaki put, imam tu nesreu da moram prisustvovati jo jednom nizu sastanaka koji se tiu ovih pitanja i u Stranci, muslimanski intelektualci, bosanski sabor, u naoj Skuptini ovdje. Ja svaki put iskoristim ponovo priliku da kaem - hajmo se vratiti na poetak, moemo li ii za jedinstvenu. Ako moemo, dajte da idemo. Da tu ne pogrijeimo. Da preispitamo taj dio puta. Jo nismo stavili potpise. Ovo je rije o dovretku neega, jednog paketa u kome se raspravlja o jo uvijek nedefiniranim stvarima. Ne-definirane su granice i o tome se mi sad nateemo. Ako se oko toga sporazumijemo, onda slijede potpisi uslovni ili dolazak ovdje na Skuptinu, vidjeemo to je stvar tehnike - koji bi redosljed poteza bio da li parafi, pa ratifikacija u Skuptini ili vraanje natrag da se uje ta Skuptina kae o toj stvari. Ali se raspravlja o spornim stvarima. To se ne smatra vie spornim pitanjima, to je Republika sa vanjskim granicama iz koje se ne moe izai bez saglasnosti onih dviju strana. Moe se srpska strana ubijediti sa Hrvatskom da kae - recite da mi kaemo ne pa nema opet izlaska i plus tome SB mora na to sve da kae u redu, itd. A ja sam u jednom papiru koji sam potpisao sa Krajinikom prihvatio da bi to bio referendum. To je samo jo jedna tehnika. Oni bi vjerovatno rekli Srbi hoe. Hou i ja, i ja bih rado proveo medju Muslimanima referendum, pravo da vam kaem ta oni hoe. Na kraju krajeva, ko ima ovdje pravo da kae ima ovako da bude ako to narod nee. Ja bih volio da znam ta hoe na narod. Najradje danas, da ikakvih mogunosti ima, iznio bih sve skupa ovo na referendum i rekao - evo vidite, postoje ovakve mogunosti da ili ne? Prema tome mislim da od referenduma, ne u ovakvim nego u normalnijim uslovima, ne bi trebalo bjeati. Ne znamo mi. Ja imam obiaj esto ponavljati na

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

ovim razgovorima da se u BiH sve izvrnulo, sve se okrenulo. Bosna nije ono to je prije bila. Ovo se dogodilo jednom u hiljadu godina. Ovo se ne dogadja drugim narodima. Drugi narodi ne mogu da nadju neuporedivog perioda pa da kau - ovo to ste vi doivjeli mi smo doivjeli 1300 i neke godine. Ima naroda koji ne mogu na ovakav period nikad ni pokazati da im se dogodilo to to se nama dogodilo. Prema tome, skale vrijednosti nita ne vrijedi to. Sve je propalo. Prema tome, treba ponovo opipati ta je to Bosna, ta je od Bosne ostalo. Demografski, politiki, moralno - ta je to ostalo. I pitati tu novu Bosnu ta hoe. Bosna nije ono to je bila prije par godina da znate. Ja bih volio da jeste. Ja sam volio onu Bosnu. Za mene je to to ja zovem lijepo lice Bosne. Ovo novo lice je puno brazgotina. Ali eto, preivjela je isto kao neka draga osoba koja je preivjela neki saobraajni udes. Pa ti sad vidi da je iva, hvala Bogu, ali pogleda lice, nagrdjeno dibidus. E, takvo je to lice Bosne. Ali je ostala iva. Nije ona Bosna o tome se radi. I zato kaem trebae narod upitati u nekom momentu ta stvarno hoe. Ima tu povuci-potegni.. Za sada, to se tie nas koji pregovaramo, mi smo se opredijelili za ovu koncepciju. Mi ne znamo tano ta hoe svijet. Ali nam se ini da svijet hoe ipak da ostane Bosna. Tako se to ini. Da li je to raspoloenje samo jednog dijela glasne javnosti, jer ima ono to su Amerikanci nazvali - utljiva veina. ta misli hiljadu ljudi. Mi zastupamo miljenje oko Sarajeva da treba Sarajevo da ostane itavo, ali ja vam kaem da hiljade ljudi koje gladuju danas ovdje kau sklapajte mir pa ta god hoete uradite. Oni se ne pitaju, nemaju novina, ne idu na radio, itd. Dolazi 100 ljudi i stvara javno miljenje u Sarajevu. I to se kae - Sarajevo tako misli. Oprostite, Sarajevo tako ne misli. Zadjem ja ponekad po tim naim mranim budacima i znam ta svijet misli, upitam ga. KLJUI: Izvini, predsjednice. Nisam ja budala da ja mislim da mi moemo napraviti jedinstvenu Bosnu sad kakva je bila. I Alija Isakovi je napisao 17 knjiga, ali vjerujte mi od njegovih knjiga nee biti nita, ali vrijedi mu jedna reenica koju je rekao, ali nije svjestan on toga on nema lifa politikog. On je rekao: "Nita u Bosni nee biti poslije rata kao prije rata". Ja sam sad konkretno vrlo otvoreno pitao i mislim, moda vam dodijavam, nisam ja neiivljen ovjek, imam ja neku svoju. Ja sam rekao jednom Aliji u jednom internom razgovoru koji je bio udesan, nemoj samo misliti da je Stjepan Kljui budala. Ja sad pitam vas dvojicu, jer vi predstavljate i vi pregovarate, a kad dodje do tog referenduma, onda emo svi morati potivati miljenje referenduma. A sad nema referenduma nego u delegaciji idete vas dvojica.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

151

IZETBEGOVI: Upravo to sad govorim. Mi koji pregovaramo, nismo samo ja i Silajdi, ima nas tu veina, mi kaemo ovako:

152

mi pokuavamo da proitamo ta bi to narod ko htio, pa ini nam se da narod hoe itavu Bosnu. Provjerljiva stvar, sporna stvar, ali je injenica da je to tako. Hajmo da ostavimo to i kao ansu nekakvu. Jer ko zna ta vrijeme donosi. Vrijeme jako brzo ide. Moda kroz 5 godina mi kaemo, dobro hvala Bogu Karadi je otiao negdje, nestao je, doli su neki novi ljudi. Moe li se s njima, moe, hajmo pokuavati. Prvo trgovinom. Da vratimo natrag Bosnu. Jer je sigurno u interesu muslimanskog naroda da ivi u malo iroj dravi. A ne u nekoj tjeskobi. Ako je rije samo o njemu. Prema tome, hajmo ostaviti mogunost za itavu Bosnu i zato zastupamo stanovite itave Bosne. Ali nam se ini da je ova unutranja podjela na republike neizbjena stvar. Da se skoro ne moe opirati. Pa sad, i to je pitanje za diskusiju. Ono je predmet razgovora. Daj da vidimo hoemo li tako ii ili neemo. Ako ima neko drugu soluciju, neka kae. Jer, oigledno imaju dvije mogunosti - ili e se ii na tu nekakvu unutranju organizaciju na tri republike ili ponovo je zajednika srpsko-hrvatska-muslimanska Bosna pomijeana jedna cjelina ustvari. Moe li to? Ima li to anse? Po mom miljenju valjalo bi pobijediti Mladievu vojsku, valjalo bi pobijediti hrvatsku vojsku pa to razbiti. Jer mi nismo traili tu podjelu, mi smo jednostavno stavljeni. Mi sad pokuavamo da za tu bosansku Republiku koja bi trebala da bude nasljednik i gaji tradicije one ranije Bosne a to znai demokratska itd. da za nju sauvamo to vie teritorija. I nije sporno 3,5%. Ono je ustvari oko 14%. Samo s tim to su oni ve dali l0%. Ostalo je jo 34% oko kojih se nagadjamo. Vidim da ak ni neki novinari ne shvataju. Onima vanjskim se puno ni ne udim. Misle da mi sad ratujemo zbog 3-4%. I itav rat je za to. Radilo se o tome. Mi imamo pod kontrolom otprilike 20%. Hoemo 34. Oni su 10 dali 4 nisu. Deset nude, nisu dali. Ne znam ni kako bi se to sprovelo, jer sa svih strana gdje oni to daju, pojavljuju se neki Nedii koji to osporavaju i kau: mi to ne damo. Ali eto, oni tvrde da e to uspjeti. Ono to oni potpiu, to e ispotovati. Prema tome, mi pokuavamo za tu republiku u kojoj bi pokuavali da gajimo duh demokratije i nekakvog ivota u kome ono, ne znam kako bih drukije rekao, u kojem niko nee biti proganjan zbog svoje vjere, nacije i politikog uvjerenja. Hajmo takvu dravu da stvorimo pa da dalje uz kombinaciju slobodnog trita itd. pokuamo stvoriti jedan model u kome se mora da ivi ne bi li moda ostatak one Bosne dobili za sebe. Ne bi li u njoj izazvali neke procese antifaistike koji bi otopili ovaj faizam i na jednoj i na drugoj strani. Ne vidim drugog sad puta tome. To je ono to je predmet upravo. Je li to pravilno? Uvijek moemo napraviti nekoliko koraka natrag i da kaemo pik nanovo. Opet imamo pred sobom problem hoemo li cjelovitu Bosnu. Jer ovu cjelovitu u ovoj verziji imamo osiguranu kroz ove dokumente. Medjutim, ona ima tu svoju nezgodnu stranu to je podijeljena na tri republike. Moe li

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

153

se tu neto uraditi? Je li to proces koji smo mi prihvatili ili je to proces koji se odigrao na terenu pa ga mi samo konstatiramo? Mislim da je on samo deklarativnog znaaja. Mi ga ne uspostavljamo u dokumentu kako to neki ljudi misle. U nas u pravu se razlikuju deklarativni i konstruktivni dokumenti. Deklarativni oni kojim se deklarie samo stanje koje je stvoreno i konstruktivni oni kojim se stvara neko stanje. Mi ovim dokumentom ne stvaramo stanje republika, nego se ono ve stvorilo. Srpska republika realno postoji - ima zasad vojnu silu i jo neke vojne sile koje ih podravaju u svijetu. Hrvatska republika realno postoji, kakva je takva je. Ima za sobom neto vojne sile i Hrvatsku koja je podrava. I svijet koji je gura u tom pravcu. Prema tome o nekom dokumentu koji bi sad konstatirao da je to tako stanje. Mi se moemo tome,moda, odupirati samo je problem sa koliko ansi da se odupremo. Ja sam otiao neto malo ire od odgovora Stjepanu. Dakle, jeste cjelovita, samo ja lino mislim da je to ...naeg razgovora ovdje. Ovdje se usaglasimo po nekim stvarima, izadjemo napolje i ponovo se govori - a podjela na te tri republike, koje imao pravo da to uradi itd. Ako smo se mi ovdje usaglasili da ne vidimo drugog puta. Ja kaem ako neko vidi drugi put neka me ubijedi u to, ja u prvi biti koji e tu stvar zastupati. Ja ne vidim drugog naina. ... Imamo jedino opravdanje da je to jedno silom nametnuto stanje i naravno, zahvaljujui ravnodunosti svijeta koji je takav jedan razvoj dozvolio. To je to se tie same drave. I sad dakle ono to mi radimo, ja i Silajdi i ova delegacija, mi pokuavamo da to malo proirimo ne bi li taj spaeni dio zemlje od faizma, od ovih izmi, bio neto vei. Za 3, 4, 5 procenata vei nego to bi bio kako bi oni htjeli. Da izvadimo ispod tog mraka jo jedan dio zemlje. Da ga spasimo. Drugo sporno pitanje. Ovo pitanje sankcija, mi, to se tie sankcija, one nisu u naim rukama. One su u rukama EZ. Mi emo biti, naravno, pitani da li bi se saglasili da, rije je o tome da ako se stavi potpis na ovakav jedan dokument, ako bi on bio zadovoljavajui, imaju dvije verzije kad je rije o sankcijama. Sankcije bi se ukinule onda kada to, poslije nekoliko godina, se sve sprovede i oni pregledaju i kau sad je o.k. sve je stabilno itd. ili bi se, kako to trai Miloevi, sukcesivno smanjivale onako kako napreduje provodjenje. To je ta druga verzija. Oni se povuku sa jednog kraja ili provedu teritorijalno. E, ukinu te nekakve sankcije - potanske, novane, finansijske. Onda vrati stanvnitvo natrag u B.Luku, ukinu druge sankcije. Ili bi se sa svim sankcijama saekalo potpuno sprovodjenje. Naravno, to se tie nas, nama bi odgovarala ova otrija verzija. Ona ima svoju drugu lou stranu to nije atraktivna. to nam se ini kao kad hoe da namami neku ivotinju. Ako je priblii dovoljno mesu, ona e to osjetiti pa e moda krenuti za njim. Ako je to daleko, nee. Ako su te sankcije poslije par godina neprivlane za javno miljenje Srbije, reci e - idite u vraiju

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

154

mater, mi idemo do kraja. Jer ima snaga u Srbiji, a i ovdje, koje kau - idemo do kraja. Vi znate koje su to. Kad je rije o ovim ovdje snagama jedne zastupa Karadi, malo ironino je rei on je umjerenija frakcija neka znate, i Mladi koji zastupa radikalniju. Mladi i kompanija trae da idu do kraja. Nema poputanja i mogu vam rei da ima dosta pristalica. Mi smo svakako zagazili u zloin, okrvavili ruke do lakata,osramotili do kraja i idemo do kraja, da zavrimo jedan istorijski posao, kako kae Mladi, pa e se jedno vrijeme priati o tome a mi imamo konano BiH definitivno zauzetu. Ovako su zavrili posao do pola. Muslimanska nekakva republika, kako je oni zovu, ostaje tu, smeta nam, izmedju nas i Krajine, da mi to raistimo. Ova druga grupa ljudi smatra da ne mogu da idu ni zbog svijeta ni da imaju snage da to odrade. Pa su spremni se sada tu zaustaviti pa vjerovatno se uzajamno ubjedjuju kako e to oni nekog drugog dana da odrade taj posao. A ima snaga koje kau - hajmo ii do kraja. Zbog tih snaga moda bi mi trebali da kaemo - mi smo za to da se sankcije postepeno ukidaju. Jer je to privlanija stvar. Imae je ve kroz mjesec dana im se povuku s jednog dijela teritorije imaju neku sankciju ukinutu. ini mi se da bi ih trebalo stimulirati. Tu je problem. to se tie sankcija. Kad je rije o teritoriji, evo te nevolje. Ne daju teritorije natrag. Mi kontamo, ako budemo igrali na sve, uvijek se to pretvara u igru na sve ili nita. Pa se bojimo da ne dobijemo nita. Jer svaka igra na sve uvijek je igra na nita. To jedno s drugim ide. Sad mi kaemo, to se tie Podrinja, mi bi trebali da vratimo natrag Zvornik, Viegrad, itd. Ali onda neki ljudi medju nama, dobronamjerni ljudi koji su samo malo oprezniji i racionalniji, kau da mi, ganjajui, htijui da po svaku cijenu dobijemo Zvornik natrag i Fou, ne izgubimo i Gorade, i Srebrenicu i Olovo i Teoak i drugo tota. Nema odgovora na to. To je pitanje da moda i zato mi se ponekad kolebamo jer ova vojna sila nije definisana u jednoj veliini, brojano pa ti kae - ona je ravna nekoj cifri od 35 od stotine nekakve. Niko ne zna tano. Ja putovao neki dan po Bosni sa ciljem da malo ba izvidjam, da vidim vojsku i mogu da procijenim koliko-toliko s ime mi to raspolaemo da znam, da vidim raspoloenje svijeta ali prije svega da opipam vojsku. Vojnu industriju i vojsku. Vratio sam se s neto veim znanjem, ali ja ne mogu reci da bih ja sada mogao posigurno da kaem - znate ta, mi se moemo upustiti na sve ili nita. Pravo da vam kaem, udim se da se odravamo. A ta onda? Naprotiv, iznenadjen sam da Teoak nije pao. Divim se i smatram to nekim malim udom. Bio sam gore, redovna je stvar: predsjednie, nemamo hrane, predsjednie nemamo metaka. Bez tog nema rata. I u takvoj situaciji da li vi moete da igrate i da kaete fino mi to nedamo, pa da moda kroz godinu dvije dana nadje se u nekom Tunisu kao izbjeglika vlada, narod prognan na sve strane i da se onda sjeate - pa dobro, onda sam mogao da dobijem

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

KLJUI: Samo jednu stvar. Ja sam kao ovjek praktiar doao ovdje, vjerujte, ja malo spavam pa imam vremena ponoi da itam. Meni je bilo vano da ti meni kae, evo Silajdic nije rekao vjerovatno se slae s tobom. IZETBEGOVI: O tom mislimo ja i Silajdi jednako, jer toliko smo puta diskutovali.

33% teritorije i to dobre teritorije pa da tu narod vratim, pa da to obnovimo, pa da sauvamo narod, a sad ganjajui tamo neka tri grada izgubio sam ostalih 17 gradova. Ja vam govorim neke svoje dileme. To su te dileme. Da li smijemo da igramo? Da to nije negdje na granici neke avanture? Da nije to jedan hazard jedan gdje ti kae dobro, idem na ovo pa ta bude. Na kraju, onaj plati, ti otkrije kartu, u tebe nita, on digne sve. Imam jo o Sarajevu da vam kaem.

KLJUI: Znai, i ja sam doao ovdje do jedne spoznaje da mi svi ovdje smo realni ljudi i ne moemo napraviti Bosnu unitarnu kakva je bila. Nije ni onda bila unitarna, nego oni nas da bi razbili Bosnu optuuju da mi hoemo unitarnu. Ali smo doli do spoznaje da bi unija koja sad treba da se bori kakva e biti, bila za nas dobro rjeenje. Sad, realno, ono to efendija moj kae, ne ono pekulantski "bolje vrapca u ruci nego goluba na grani" nego to je to realnost. Nema hrane, svijet se napatio. Druga stvar, oni misle da mi ovdje imamo nekog rahatluka. Ja sam sad doao do spoznaje iz ovog odgovora da se mi moramo boriti za uniju i da pojaavamo elemente unije kao drave. I da ne smijemo dozvoliti nikome da izadje iz te unije. To je, recimo, za mene. A za sankcije povlaim ovo jer si me uvjerio, a ja znam toliko, da se sankcije za 10 godina nee ukinuti sve i da e im ostati posljedice. Zna zato, oni su prekinuli sa svijetom rad. Svijet je naao nove kooperante. Moda oni vie nikad nee sa svijetom. Oni e imati posljedice 10 godina, a ti kae da bi trebalo pomalo putati, dati mig zapadnim politiarima da mi nemamo nita da se sankcije ublaavaju i to nekom dinamikom kojom oni nama budu vraali. Ja zavravam diskusiju, ja sam dobio odgovore. IZETBEGOVI: Sad samo o Sarajevu da popriamo pa emo onda otvoriti raspravu oko toga. to se tie Sarajeva, vidite, Sarajevo se nalazi pred izborom da se ovako nastavi ubijanje dan-dva-tri-sedamstosedamdeseti dan. Nee nikad prestati. Dok ih mi ne potjeramo ili dok ih oni ne potjeraju ili dok se oni s njima ne sporazumiju. Mislim da sami jednog dana se pokupe i odu odavde, to ne vjerujem. Naime, moda i hoe, ali to e trajati, ko zna ta da se dogodi ja ne mogu tu situaciju da predvidim u kojoj bi oni jednostavno digli sidro, jednog dana objavili da su oni

155

156

obustavili opsadu ovog grada. Moraju biti neki krupni razlozi koji se sad uopte na vidiku ne vide. Nema ih. Mi trenutno nemamo snaga. Mislimo da ovakvu situaciju dugo trpiti ne moemo. Jer ovo je postala jedna poniavajua situacija. Ovo vie nije ni vojno pitanje. Ovo je postalo moralno pitanje, ovo je pitanje dostojanstva. Ja kad sam sino uo da je ubijeno 10-11 novih ljudi, nije vie problem, poinjem da se osjeam kao ponien ovjek. Dira direktno vie u ponos. Osjeam se kao da smo dole muhe i samo oni odozgo kao muhe nas pobiju. To nee moi dugo trajati. Mi emo morati ovaj narod jednog dana zovnuti i rei - puke u ruke, sjekire u ruke, motke u ruke i idemo gore protiv zlikovaca. Svi. Poginue nas 10.000. E prije nego to to uradimo, po mom miljenju, a moraemo jednog dana to uraditi i to vrlo skoro, moda kroz 2-3 mjeseca dana, im proljee neko svane ako dotle bude potrajalo to stanje, drugog nam izbora nee biti, jer e poeti narod, ovdje e poeti polako demoralizacija, jo uvijek je moralno stanje kakvo-takvo u gradu. Svaki dan uje da mu je dijete ubijeno, da se ovjek nije vratio otiao po hljeb ili po vodu. To ne moe dalje da traje. Prije nego to to uradimo, trebamo vidjeti ta ti ljudi hoe. Da ih upitamo? "Pa dobro, ljudi, ta hoete vi konano. Recite nam". E to smo mi uradili - ja i Silajdi. Oven ne nametnuo tu diskusiju kasnije e kazati konsenzus postojao. Nije postojao konsenzus. Mi smo protestovali i rekli mi o Sarajevu nismo spremni da govorimo, mi smo doli da govorimo o istonoj Bosni i o vraanju teritorija. I onda je dolo do pometnje, do mune situacije tu. Mi smo se kasnije smislili i kaem ja Silajdiu: hajmo mi uti ta oni hoe, neka kau. Da vidimo ta hoe. Pa emo ljudima kazati evo, to hoe. Na razgovor se sastojao iskljuivo u toj stvari da smo sasluavali i ispipavali ta oni hoe, kako oni to zamiljaju rjeenje Grada. Oni su iznosili nekoliko verzija. Naravno, prvo najnepovoljniju. Molim vas, nama treba dio Grada, pa izvolite nam dati ili Grbavicu ili Dobrinju. Eto, izaberite ta god hoete. Ako vi Dobrinju ispraznite, mi vam dajemo Grbavicu.Mi mislimo da je to za nas povoljnije, taj tamo dio. Mi smo utili. Oni hoe Pale, Lukavicu, mi hoemo Butmir i Krasnicu. Za Krasnicu nam daju Vogou. Njima treba Vogoa. Naravno, i Ilidu i Razlovac. Rekli su da ne ele da podijelimo Grad, oni hoe paralelni grad. Ali bi dio grada htjeli. Mi smo jednim nizom pitanja opipavali gdje je to njihova granica gdje bi oni moda mogli da odustanu. Rekao sam da ne dolazi uope u obzir da nas gledaju odozgo s Trebevia. Mogu jedino tamo negdje da budu. Oni su rekli, ta stvar bi se mogla vidjeti, ali... Dakle, mi smo ustvari jednim nizom pitanja i potpitanja vidjeli otprilike ta bi ori i htjeli. Na kraju, da nebi bilo pekulacija, rekli smo im konano ovu stvar. Hrasnica ne dolazi u obzir, izae na Srnu i rei Hrasnicu nam poklanjaju. Vogoa nam treba, Ilija nam treba. Otvaranje bar jednog pravca nam treba. Oigledno je da ne moemo dobiti

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

157

otvaranje sa dva pravca. Ali kontali smo ako sjeverni pravac otvorimo moemo dolinom Lepenice otvoriti vrlo brzo put i imati potpuno svoje. Rekli smo, takodje, da hoemo da budemo nezavisni u pogledu vode. Prema tome, Baevo hoemo da uzmemo i neemo bez Baeva prihvatiti nita. Ostalo bi sve proveli samo. Dakle, u tom sluaju ako bi otvorili Vogou, kad bi otvorili Ilija mi bi dolinom Lepenice napravili jednu obilaznicu, otvorili se dole prema jugu i imali bi prugu od Ploa do Brkog, potpuno u naem posjedu itavu, dalekovode u naem posjedu, plinovod u naem posjedu, vodovod u naem posjedu i bili bi nezavisni. A neka oni grade. Kontali smo da je jedna potpuna utopija od koje e oni odustati prve, druge godine. Oni moda danas moraju da priaju narodu. Jer narod ne zna da je to utopija. Oni bi narodu rekli mi smo se morali povui jer mi emo graditi novi grad. Ljudi bi rekli u redu, ali mislim da je to jedna apsolutna utopija. Sarajevo ovo hoe se jednog dana dignuti, ako Bog da, jer ima naina da se digne, to je grad. Tu su svi potencijali itd. Novi grad. Trebale bi desetine, milijarde dolara da se napravi tamo. Mislim da je to potpuna utopija. Medjutim, ako oni hoe da se bave utopijom neka se bave. Ali ako je to za njih nekakav izlaz da rijee, da obustave blokadu grada, nama bi to odgovaralo. Vano je konano da obustave to. Jer emo morati kroz 2-3 mjeseca dana uraditi taj oajniki potez. Jednog dana organizovati ljude i kazati: sutra skupite se svi u neka doba i idemo uz ova brda dole da se obraunamo. Jer ovo je neuvena stvar. Ne znam da se ovo dogodilo jo nekome u istoriji. Na ovaj nain se moe. Zato to je ovjek oenio sina ispuca odjednom 15-20 granata po gradu i pobije ovdje ljde. Sutra e se oeniti drugi, prekosutra e neto drugo slaviti, itd. Zato mislim da treba imati povjerenja. Mi neemo napraviti nikakvu glupost niti emo staviti na neto potpis. Ali mi emo razgovarati. Hoemo da ispipamo ta je spremna ona druga strana uraditi, dokle je spremna ii. Sad znamo ta hoe. Hoe jo jedan grad da pravi. Mislim da je odustala od toga da oduzima, mislim da je to bilo vie jedno natezanje, da oduzima ovaj izgradjeni dio grada. Drim da ovo od Kozije uprije do Aerodroma ne dolazi u obzir. Oni to znaju. Prema tome izgradjeni dio grada ne dolazi u obzir. Medjutim, dva dana nakon toga sluam navee skuptinu Grada i oni kau: mi ne prihvatamo nikakvu podjelu grada. Svih 10 optina ima da dodju da budu na okupu. Niko nema prava da to radi. Jedino to su izostali da kau kako to misle da postignu. Nisu nam rekli kako, na koji nain. Lie mi na neku aspidu enu koja svom ovjeku kae: ja hou to to i to. Vilu sa bazenom, kola, itd. Nije donijela pare za to. E tako i ovi nai ovdje. Kau mi hoemo i to 10 optina - i Pale. Vrlo rado. Neka mi samo kau kako? Mislim da je ponavljanje tih fraza samo produenje ove agonije. Jer se nita ne rjeava. Samo se stvar produava. Jer to, oigledno ne

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

KLJUI: To si ti Festiu dobro rekao na Skuptini o tom problemu. IZETBEGOVI: To je otprilike kako ja vidim situaciju. Molim vas da nas obruate savjetima, sugestijama, predlozima ta da inimo. Ukljuujui i to vraanje na polaznu poziciju. Sve. Hajmo natrag. Ako je mogue jednu zajedniku dravu. Da vidimo samo kako bi to.

moe da ide. To je jedan nerealan plan, a onda, naravno, alternativa je oni na brdima i svaki dan pucaju po 10 ljudi ubiju i dokle tako? Sarajevo se mora rjeavati, inae e propasti polako. Ljudi konstatuju da je ve polovina pameti iz Sarajeva izala. to kau prvo napuste bogati ljudi, poginu, onda ostane dole surutka. Sirutka grad odbraniti nee moi. I to e se dalje produavati. Djeca nam ve godinu dana idu ili ne idu u kolu. Sljedee godine nee ii. Ko e ih izvesti tamo da ponovo ginu? Grad umire. Mi emo grad morati rjeavati u interesu Grada. Mi koji Grad volimo. Neemo tu nikakvih fantazija praviti. Mi moramo imati svih 10 optina ukljuujui Pale i Trnovo i sve mora da bude na okupu. Fina je to stvar, samo neka nam daju recept za to. I meni je ao, oni kau trebaju nam doi ovi lanovi delegacije, nisam imao vremena, ali bih rado otiao da im postavim to pitanje. Ja sam za to gospodo, a vi sad fino ovdje izadjite i recite sam na koji to nain mislite uraditi. Jo jednu stvar neka znate o mandatu UN. Oni stalno misle da je sad nama ponudjeno jedan otvoreni grad, fino vlada svjetska elita njime, mi to neemo. Oni dolaze ovdje i ve peti dan, ako bi doli, zakazali bi sastanak i rekli rjeavajte pitanje Grada. Jer mi ostajemo ovdje samo par mjeseci i morate to da rijeite. To je broj jedan. Druga je stvar vojske se povlae. I jedina dobit bi bila to bi se artiljerija, najvjerovatnije, povukla. U tom sluaju bi ih otjerali. Ali policija etnika ostaje u Grbavici, ostaje u Ilidi, ostaje u Blauju, ostaje tamo na Vogoi i kojekuda. Opet, nikud ne moe mrdnuti. Da ne kaem da e se ponekad dogoditi da granata zaluta i ubije nekoga jer se tu nalaze blizu, da nas podsjete da su tu itd. Prema tome, nije to, te dvije godine brzo bi prole. Taman da e ostati dvije godine. Oni kau do dvije godine. Mislim da bi oni im bi doli odmah poeli organizirati sastanke. Da se neto rijei. I opet vam preostaje da s njima sjednete i da s njima rjeavate to pitanje. A oni opet nee drukije.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

158

SILAJDI: Neu dugo govoriti. Stjepane 10% oni nee dati, ovo to si govorio za izlazak, ja ti to garantujem. Nee i ne mogu. Sigurno. Postoji veliki problem izmedju Pala i B.Luke. Oni u B.Luci ne mogu nita rei i nita narediti. To je sigurno. Oni ne smiju Krajinu dirnuti - ne zato to ne bi htjeli. Prema tome ne bi dali 10% Stjepane, ja te u to uvjeravam. Onda, zato su poeli rat? Oni bi s pravom rekli nama je ostalo Grahovo, Gacko. ta e od

159

toga? Prema tome 10% ne bi dali. Radi se o tome da oni jesu jedva i ovih 28% progurali i oni jesu i Srbe ubijedili da je to definitivno, to je greka Ovena bila. Sankcije kao i sve imaju uzlaznu i silaznu liniju. Sankcije su na silaznoj liniji. Miloevi je nabavio naftu, ima je sigurno. Postoji...materijala. Zemlje okolo e pomoi Srbiji da izadje iz sankcija. Mislim da su sada ve sankcije na silaznoj liniji. Oni e se dugo oporavljati finansijski itd, ali nee pati na koljena zbog toga to nee biti nafte. Nafte e biti. Ostaje nam da vidimo pitanje unije. Unija ega? Unija samostalnih drava. Dakle, po ugledu na novi Sovjetski savez, unija republika i po onom papiru konstruktivnom enevskom svako zadrava svoju policiju, odnosno vojsku, drugo svoju monetu, uva svoje granice. S tim to dijelimo jedno mjesto i to se guramo na jednom mjestu u UN. Ne znam koliko centralna bosanska republika u tome dobiva koliko gubi? Ukoliko bi bila unija ne samostalnih drava, to je po Amerikancima jedno neisto rjeenje, oni vjerovatno u tome nee uestvovati tako su rekli. 50 hiljada ljudi nama nee doi...sporazuma. Moe doi 7 do 8 hiljada ukoliko ih pozovemo da budu stacionirani unutar nae republike jer se bojimo ponovljene agresije. Karadi kae mi to neemo dozvoliti. Da nama u uniju dolaze strani vojnici. Ukoliko budete vi samostalna drava onda imate na to pravo. Ni tada nam nije drago, ali vi na to imate pravo. Dakle, pazite, kada su u pitanju razmiljanja samostalno i nesamostalno, ovo su vam ta razmiljanja. Finansijski strunjaci svi redom na svijetu kau - vi morate biti samostalni inae ete izgubiti mnogo. Dijeliete na tri dijela ono to e ii vama. Svijet ne eli da pomogne faistima, eli da pomogne vama. Ali ete onda lijepo to dijeliti. Dalje, postoji, ovo to je predsjednik govorio, izlaz iz ovoga svega da kaemo gospodo na Parlament i nai se ljudi s ovim ne slau, mi ove razgovore ne priznajemo vie ovakve kakvi jesu,vraamo se u SB. SB je blokiran zbog konferencije. SB se deblokira povlaenjem naeg uea u konferenciji. Kaemo, izvolite SB, tamo je sve poelo, tamo je nae pravo mjesto, konferencija nije uspjela i idemo u SB. To je jedna mogua opcija. SB e vjerovatno onda zapoeti drugu konferenciju koja e trajati vjerovatno oko godinu dana. U svijetu danas ne postoji raspoloenje za intervenciju silom. Mi smo pokuali posebno Amerikancima objasniti sile koje se mogu ovu Bosnu osloboditi, pa smo ukazivali na mogunost pojave faizma, nacizma u Rusiji. Nisu nam vjerovali. Evo danas vide da smo mi bili u pravu i konano mogu Amerikancima rei je li vam sad jasno da vi nemate pojma, mislite da znate sve. Dakle, hoe li ova nova konstalacija odnosa dovesti Zapad do pameti? Pazite, ne radi se samo o Rusiji, radi se o tome da sada dovoljno faizma u Evropi ima da odgovor na ruski faizam bude uasan. Dakle maja postoji u Evropi ...do Njemake, do Madjarske, do ehoslovake pazite. Svugdje to postoji. Dakle, virus postoji. Hoe li irinovski

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

160

izazvati ili nee, vidjeemo. Svi su iznenadjeni. Alber Gori je tamo otiao da promovira reformu i Jeljcina, dobio je irinovskog. Koliko to nama sad ide u prilog koliko ne, to ne znam. Kako e se Miloevi prema tome odnjeti, kako e se Zapad prema tome odnjeti. Hoe li shvatiti da se radi o jednoj imperij i koja moe biti mnogo opasnija od Lenjinove imperije. Mnogo opasnija. I to vrlo brzo. Ako to shvate, moda smo mi sada u prednosti. Moramo odvagati i vidjeti kakvo je raspoloenje. Sudei po Kristoferu, recimo, on nije ovjek koji na ove stvari reaguje preko noi. Njemu treba vremena da neto shvati. Vidjeemo kako je Gorova pozicija poboljana poslije ove nafte i sporazuma izmedju Kanade i Meksika i Amerike. Hoe li se on ukljuiti direktno ili ne? Postoje neke indikacije da hoe. Vidjeemo. Uglavnom ako situacija ostane kakva jeste, najbolje emu se moemo nadati jesu pojaane sankcije na papiru. Nema toga ko e sprijeiti, recimo Rumuniju, da daje naftu Srbiji pogotovo ako iza toga stoji Rusija, a preutno Francuska i Engleska. To se sad deava. Za Makedoniju vidjeemo kakva e biti. Makedonija je putala sve ivo i odjednom su stali. Sad su Karadi i Miloevi ljuti na Makedoniju. Do jue je sve prolazilo kao da nema sankcija. Prema tome, na to se ne moe raunati. Isto tako Bugarska. Nee biti sankcija, o tome se radi. O emu govorim? Govorim i izboru momenta za koji je rjeenje kompromis.Zavisi od toga ta podrazumijeva krajem. Ako je to zadnji na mladi sposoban za borbu, nisam za to. Ako je to da nam djeca 10 godina sjede bez kole, nisam za to. Ve dvije godine nemamo studente. Mi nemamo sada pola pameti sigurno, i to je konzervativna procjena, vie od pola pameti nemamo. Daba e biti nama teritorija ukoliko ne sauvamo ovo to imamo i ne sakupimo vani. Moramo otvarati firme vani. Vjerujte da bez toga nema napretka, nema zemlje. Rei u vam koliko se puta to ponavljalo u istoriji. Bez ljudi se ne moe nita. Od Jevreja i Arapa koji su protjerani iz panije nakon ega su odmah panci napravili program da vrate Arape i Jevreje, jer su oni napravili klopke za ...Holandiju a ne za paniju. Naravno, Jevreji i Arapi se nikad nisu vratili. Nijemci su istjerivali ...dobili su Grke, Arape, Turke. Francuzi su ili u Alir, sad su dobili Alir u Francuskoj. Englezi su dobili...u Engleskoj i nikad ih nee otjerati. Amerikanci su istjerivali Indijance, sad im sa juga dolazi ta ista rasa i nikad ih se nee rijeiti. Prema tome, stvar je u ivoj sili, u narodu i u pameti. Mi pameti nemamo za izvoz. Ja znam za jedan ameriki projekat tzv. 2000. koji bi uzeo 2000 naih ljudi sa jednim djetetom, znai mladih ljudi, sa fakultetskom diplomom... (ne uje se). To oni rade u Francuskoj, Engleskoj, Njemakoj. vajcarska, Njemaka, Austrija dobivaju nae ljude. Mi nismo u stanju zatititi nae strunjake koji nam ginu na prvim linijama. iber, moram s vama razgovarati o ovome. To je patetika ne patriotizam. Pusti ovjeka na prvu liniju.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

161

SILAJDI: Moram te prekinuti ne ponavlja se, mi automatski nasljedjujemo to.

DURAKOVI: Mislim da je dobro da smo konano poeli razgovor na ovu temu. Jer iz ovoga to smo do sada uli oito je da nemamo jedinstvene poglede na neka najkrupnija pitanja. Mi bi se kao Predsjednitvo morali usaglasiti bar oko tri-etiri take, ove finese. ak ovo obrazloenje Harisovo je neto eksplicitnije i ono u nijansama se ne podudara ak ni sa onim to ste vi rekli g. predsjednie. Ja u iznijeti svoij sud bez pretenzija da je iko ovdje u pravu kao jedan prilog ovoj raspravi jer moe se, naravno, svaka od ovih teza posmatrati iz drugog ugla i na drugi nain. Svako lice ima i nalije - argumenti i kontraargumenti. Po mom sudu mi niukom sluaju ne bismo trebali odustati od dravnopravnog okvira, namjerno kaem okvira, BiH kao suverene medjunarodno priznate drave. To bi za mene bilo neto o emu ne bi trebalo uopte raspravljati. Kako sam shvatio vas otprilike i vi ste stali na to. Da se ne dovodi u pitanje medjunarodno priznat pravni status drave. Ve iz Harisovog i izlaganja, ako idemo na koncept samostalne drave, otvara se odmah jedno najkrupnije pitanje - da li bi ta samostalna drava, to to bi ostalo u BIH u tih 30 i neto procenata, bila i dobila status koji zasada jo uvijek ima BiH? Da li bi se vie ponovila ona trijumfalna situacija u UN ...

A jedan se napravi u deset godina. To nema nigdje. Ima jedna kritika taka. Mislim da smo mi na toj taki sada. Ja ne vidim Stjepane, to je moje miljenje, da emo dobiti 10% ikada. Karadi to sve kad bi sutra htio i Miloevi ne mogu skupa zajedno to. I Mladi. Njima e biti problem Miladina sa Ozrena ubijediti u to. Oni ve kau sada ete vam Miladina. Oni bi nama tog Miladina. Hoe proglasiti odmah autonomiju. Miloevi nije u stanju njih da ubijedi. Oni nisu u stanju da ubijede one u B.Luci itd. O 10% nema govora. Oni se pitaju zato smo onda poeli rat ako ete vi uzeti u Krajini, istonoj Bosni (to je najbolji dio Bosne to ima). Nacionalni cilj nije ostvaren, niste otili sa Drine, itd. P r e ma t o me , ma l o s a m o du i o , da s e n e z av a ra v a mo . Garantujem ti da 10% bez naeg povremenog angaovanja nema govora. Prema tome, sankcije su .... Garancije nae za implementaciju svakog dogovora.... (Ne uje se) Vidjeemo kakva je reakcija izbora u Rusiji. Moe dragi Bog dati pa da Zapadu konano sine o emu se radi u Bosni - ega je poetak i ega je kraj. Moda za ove dvije godine dana da .govorimo ovo je test. Miloevi nije kraj neega, nego poetak novog. Hoe li im to sinuti? Eto, hvala.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

162

DURAKOVI: Mi nasljedjujemo po papiru koji se zove unija. Ako odustajemo od unije, mi odustajemo od onog papira koji je naelno prihvaen i koji bi bio vaei ukoliko se stvari potpiu. Ako bi odustali od toga, onda se otvara... To je veliko pitanje. Idem postupno. Poeo sam da iznosim miljenje. Uopte ne pretendujem da sam u pravu. Mislim da ne bismo trebali odustati od onoga to je jo jedino vrijedno, to imamo a to je medjunarodno priznati status drave BiH i ubijedjen sam da bi Karadi sve svoje teritorije kao i Boban sve ivo dao da ima to to mi imamo. Mi imamo dravu medjunarodno priznatu. To nije mala stvar. Ona je velika po mnogo emu, da je ne obrazlaem. Drugo, etniki agresori daju dio tih teritorija. Iz ovoga to sam uo. Samo to jo uvijek ne znam ta smo mi konkretno u detaljima traili i da li mi imamo i moemo li utvrditi neki minimum ispod koga doista ni po koju cijenu ne bi ili. Postoje neke vitalne stvari bez kojih se ne moe. Kad se govori o izlazu na Savu i na more, to su dva najkljunija pitanja. Da jednom konano znamo je li to luka Brko kao prvi uslov ili bi se zadovoljili ono to je bilo u jednoj varijanti ta nepristupana obala nie Brkog? Izlaz na more. Moram vam rei da sam igdje bio, najotrije i energino bih suzbio. Zato prihvatamo floskulu da nam Hrvati daju more? Izlaz na more. ta oni nama moraju davati mi imamo izlaz na more. Drava je jo uvijek medjunarodno priznata i njene teritorije Neum i 26 km nae obale. Pa dolazimo do najparadoksalnije situacije. Nedavno hrvatski ambasador u Njujorku kae Hrvatska vojska se nalazi u BiH. To je prvi put da jedan zvaninik kae da brani interese Hrvata itd. On, dakle, zvanino priznaje agresiju hrvatske vojske na taj dio teritorije. Da radi principijelnih razloga kaemo ne, ne prihvatamo terminologiju. to ete vi nama davati. Mi moemo razgovarati o tome da po svim parima i medjunarodnom pravu razgovaramo o slobodnoj zoni luci Ploe, jer su Ploe napravila bh drava, imaju papiri sasvim jasni. Pruga je elektrificirana, napravljena od apljine do Ploa, itd. Ima preko 4 milijarde dolara bh para, kau i 5. Moemo, dakle, razgovarati o tome jer bi nam to pripadalo i po medjunarodnom pravu i po svemu. Tudjman kae Neum ne dolazi u obzir i nee o tome da razgovara. To bi isto bili kao da bi mi rekli - hoemo Zadar ili Split to nam se vie svidja, itd. Naravno, uvaavam realnost i injenicu. Zajedniki razgovor. Nikom ne repliciram nego kaem da su to dva kljuna pitanja - izlaz na more. Jer kad ti sad nude neke varijante, ja znam taj teren. Taktika Miloevia i Karadia je da ti da ono to nije njegovo. A da uzima opet ono to nije njegovo. Faktiki sad vri pogodbu na raun hrvatskih teritorija ili onih teritorija u Bosni koje bi trebale pripasti nekoj hrvatskoj buduoj republici. Dakle, morali bi znati ta je na strateki i glavni interes oko mora i oko Save. E sad oko Sarajeva. Ja uvaavam sve to je

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

g. predsjednik rekao, ali naprosto sad sam napisao jedan tekst od jedno 5-6 kartica i mislio sam ga ponuditi za oslobodjenje, ali ekam da vidim i druga miljenja. Mislim da Sarajevo isto tako nije za ...Svjestan svega ovoga o emu je Alija govorio. Nije ni istorijski, ni ekonomski ni politiki pa ni iz nacionalnih razloga. Moda je najvaniji ovaj etniki. Da obrnemo stvar. Izloeni smo strahovitom ponienju, gubimo moral i dostojanstvo i da u ovom paklu pitanje je koliko se jo moe izdrati, Ali isto tako je tano imamo li prava, ve je 12 hiljada mrtvih, porueno je sve, popaljeno, prognano i ponieno, pristanemo da ga podijelimo. Ja sam sarkastino neki dan rekao to mi lii pomalo kao kad bi Hitleru dali pola Lenjingrada ili Staljingrada. Sarajevo jeste simbol i bosanske drave a i glavni grad njen, ali i simbol otpora i nekog herojstva itd i nije sluajno zato etnici hoe po svaku cijenu da dobiju dio Sarajeva. To je simbolika prave pobjede i oni bi vie volili taj dio Sarajeva nego mnoge, mnoge druge teritorije. Sad je pitanje moe li se drugaije? Ide li jo varijanta ta da se insistira na nekoj medjunarodnoj kontroli mada ja to ne bih zvao protektorat. Prema tom papiru koji smo ljetos nudili i po nekom slinom, ako ne? IZETBEGOVI: Ide. DURAKOVI: Bilo bi mi mnogo racionalnije ii na tu varijantu nego pristati uope na razgovor o podjeli. DURAKOVI: Neka slijede. IZETBEGOVI: Samo odmah slijede razgovori.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

KLJUI: Ima li ikakav nain da kad medjunarodna zajednica prihvati Sarajevo, da ona dovede svoju policiju.

163

KLJUI: Ima li medju nama ovdje ansa da kaemo pristajemo da se vojska i policija povue, a da UNPROFOR dovede svoju policiju. IZETBEGOVI: Nema. Hajmo dalje.

IZETBEGOVI: Vojsku da, policiju ne. Vojska otii, policija nee otii. Zajedniki razgovor. etnici pristaju da povuku vojsku, a ne policiju. Oni kau da srpski narod nee prepustiti nikome drugom. Nema nikakve druge vojske. Mi titimo srpski narod. Oni ne ostaju bez policije. Mi smo pokuali da ubacimo jednu formulu po standardu tako da onemoguimo da oni sad metnu tamo 10.000 ljudi u Ilid u. I to je naprezanje bilo teko i ostalo se na tome - vojska bi otila, policija ne bi otila.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

DURAKOVI: Tu bi najvea prednost bila to bi se u onom papiru dislocirala sva artiljerija, sve mimo automatskog oruja kalibra 12 mm i to na 25 km koliko je maksimalni domet. To bi ve znailo ogromni predah. Onda bi ve druga pria bila. Pa emo onda razgovarati. Ako pristanemo odmah na podjelu, vjerujte nema ni drave ni Bosne ni Sarajeva. Ne moete vi oekivati na granici u gradu tri berlinska zida da emo mi praviti dravu. U to apsolutno ne vjerujem. Apsolutno. Moda grijeim, ali dozvolite, duboko sam ubijedjen. Razmiljam i pitam umne ljude.

IZETBEGOVI: Ovaj njihov argument - nas je 150 hiljada tu, mrdnuti nas odatle neete, mi tu prava imamo, itd. Oni tvrde da su svi Srbi za to. Prema tome, naa prava trimo tu. Ili u gradu ili pokraj grada, ali ne moete vi kazati da nas nema. Pale nikad odstupiti nee, Lukavica, Ilida, Raj lovac. Ja govorim njihove tvrdnje. Prema tome, nas to, ini mi se, eka. Daj Boe da nas ne eka. Ali to ti kae, hajmo vidjeti. DURAKOVI: Isprobao bih sve mogunosti. Mislim da je ova varijanta kud i kamo povoljnija. Ona bi dala olakicu Sarajevu. Glavni su problem topovi oko. IZETBEGOVI: Slaem se. Idemo mi na to rjeenje.

DURAKOVI: Dajmo isprobati sve mogunosti.

IZETBEGOVI: Ja sam samo duboko uvjeren da nas to na kraju eka.

164

DURAKOVI: Drago mi je. I na kraju ovo to je Haris govorio, mi smo priali i u enevi o tome, stoji i ta vrsta argumenta, a mogu se i kontraargumenti. Sad je Lord dao jednu analizu oko sankcija u Hrvatskoj. Sve evropske strune procjene govore da bi pravi efekti sankcija trebale da uslijede u junu mjesecu naredne godine. ak predvidjaju maltene i datum. Za sada, nije problem u nafti i vojnoj maireniji po kojoj oni mogu ratovati bar 10 godina, ve je problem u privredi Srbije i Crne Gore. Momentalno je ona potpuno na koljenima. 2,5 miliona ljudi je bez posla.Glavnina uope ne radi sem onog to je vojna proizvodnja i jo rezerve koje su se imale tu i tamo traju - hrane i ostaloga pa i energije i slinoga, ali efekti ovakve nezapamene u povijesti uope inflacije i apsolutnog sloma cijele privredne strukture od borskog bazena preko Nia do Kragujevca. U samom Kragujevcu je 40.000 ljudi na ekanju, pa do Novog Sada. Moja je teza slijedea: Naravno ona moe biti utopijska, ja samo iznosim svoje miljenje. Ako bi smogli snage da uz pojaanu humanitarnu i ovo to pomalo ide, da

165

nekako ovu zimu prezimimo i da se nekim pregovorima itd. uhvati kakav predah i dio primirja i ako bi se eventualno neto moglo postii u dogovoru sa Hrvatima pogotovo u centralnoj Bosni da bi vrijeme do proljea ubrzano radilo za BiH. Ima i drugi kontraargument: mnogi kau ne, vrijeme ve sada radi za agresora to je tano s obzirom na nastupajuu zimu. No, uvjerenja sam nekog da nije iskljuena, ako dodje do tako vrstih i nepopustljivih stavova sa agresorske srpske i strane, da nije iskljuena ni oruana borba. I na kraju postoji i trea varijanta, ne treba ii 10.000 ili 100.000 Sarajlija golorukih na topove. Svi generalni da se ovakav jedan grad kakav je Sarajevo nije mogue iznutra osloboditi. To je isto kao kad biste konzervu pokuali iznutra otvoriti. Ali kombinacije napada s ledja i iznutra. Neki ak misle da bi se bar na odredjenim dijelovima sarajevskog fronta realno mogao napraviti jedan odluan proboj. Naravno, nisam vojni strunjak pa samo iznosim. Lino sam od generala arca do Vrania, od naih aktivnih generala itd. pola ih misli da bi, drugi imaju sumnju uz realnu svijest da je koncentrirana okolo nevidjena artiljerija i ta sila, ali ipak su pozicije pravljene prema Sarajevu, a ledja su im slaba. Dakle, nije iskljuena u krajnjem ni ta varijanta, jer u tom oaku i u kakvom se nalazimo, mislim da bi se ona trebala bar debelo izanalizirati i osmisliti i ne iskljuiti mogunost ni toga rjeenja. I na kraju predlaem da ako moemo sa ovog sastanka, radi nas samih. Meni je jue dolazilo jedno, kao da sam znao sjednica Predsjednitva, ujutro su mi doli provokatori sa radija s pitanjem molim vas odgovorite mi zato je odrana samo jedna sjednica. Naravno, rekao sam da nije tano, bilo ih je vie. Razlog je to su ljudi bili po pregovorima itd. Raunao sam na ovu dananju, a bila je i sino. Mi smo u nezahvalnoj poziciji svi pojedinano jer kad vas pitaju ovako esto dajemo dijametralno suprotne odgovore. Onda se stvara privid da je Predsjednitvo potpuno nejedinstveno. Jedan u klin drugi u plou, itd. A to ima i negativnih efekata i u medjunarodnoj javnosti. Dakle, plediram ako moe kao neki rezime dananje rasprave koja nije zatvorena s ovim to smo do sada govorili, da bar rotiramo 4-5 ovih bitnih stvari, da se probamo usuglasiti i da to bude nekakav okvir za nae politiko djelovanje i istupanje i sutra u otii borcima na u ili Dobrinju i pitae me. Kao to pitaju novinari, itd. Bilo je dosta nesporazuma i oko vae zenike izjave, pa ste vi onda pravili odredjene projekcije. Ja sam bio sutradan na TV u kontakt emisiji i 6 pitanja sam dobio sublimirana. Bilo je dobro kad ste onda naknadno pojasnili neke stvari jer je izazvalo dosta burnih reakcija i u svijetu i naroito u Hrvatskoj, Evropi pa i u Sarajevu. Da ne bi dolazili u tu situaciju, nisu to krupne stvari, to je 7-8 malo razradjenijih teza. Ako ih usaglasimo da onda znamo. To bi nam bili nekakvi principi za na

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

neposredni politiki rad. To je bio osnovni razlog zato smo nas etvorica traili sjednicu na ovu temu.

166

SILAJDI: Ima jedna stvar. Mi moramo razgovore u enevi poeti snimati na magnetofon. Da znamo rei Tudjmanu da je Neum bosanska teritorija. Da ne drimo predavanje o tome. Valjda mu to znamo rei. To mu je reeno i uz to je i otiao. Da smo drugaije nastupali dosad bismo potpisali Neum itd. Tako da nismo mi ba djeca tamo, razumije. To je jedno. Drugo, ova tvoja poredjenja Sarajeva, Varave, itd. Oni bi to dobili i Lenjingrad bi dobili da nije Zapad stao iza druge opcije. Zapad u Bosni stoji sa Miloeviem. Eto, tu je cijela razlika. Kad se govori jo o Sarajevu ti govori o 12.000 mrtvih, ja govorim o 12.000 ivih i budi uvjeren ovo to ja kaem po mom miljenju mi predstavljamo narod i kaem ti od 100 ispitanika bez nekih foruma gdje svako pokuava ispasti patriota pa 10 optina u Sarajevu svih 10 to kae predsjednik: ime? Oni dvije godine dre takvu stvar. Oni imaju dio Sarajeva i uspostavljaju vlast na tom dijelu. Imaju ga. Sad je samo pitanje vojne opcije, naravno s vojnom opcijom je sve mogue. Ja iz ovog tvog govora razumijem da si ti za vojnu opciju. ekaj. Ne damo jedno, ne damo drugo, ne damo tree, to je vojna opcija. Ako ima vojna opcija, ne znam da li se to moe izraunati. Ako postoji takva mogunost da mi to vratimo vojnom silom, ja sam odmah za to. Ali ja koliko vidim odavde ovo Sarajevo - ima ovdje vojnih strunjaka koji kau ne treba nikako pregovarati - Sarajevo treba oslobadjati iznutra. I to gospoda koja su tu komandovala u Sarajevu godinu dana. Pa to nisu oslobadjali kad je na Borijama bilo potpuno prazno. to nisu oslobadjali? to mi to ne uradimo konano. Sad nas presijecaju kod Maglaja i Olova a mi priamo prie. Presijecaju nas. Mi emo biti enklava Sarajevo, enklava Tuzla, enklava Zenica. To je realnije. To narod vidi, Boga mi. Pitaj telefonom, oni to kod mene dolaze, oni to ih ja znam kau - naa djeca vie ovako ne mogu. Mi emo imati divljake ako se ovako nastavi. Pravite mir. Kad sam ja u pitanju ta kod mene odluuje - odluuje to to 10 ljudi misli ovako najmanje. Neku no je kod mene bilo 9 intelektualaca, ljudi koji znaju da misle. I zna kakav je odgovor - ma kakva cjelovita Bosna, ko to nas hoe do kraja ba da uniti? Ima jedna stvar koja je svetija od tog medjunarodnog priznanja, a to ti ja kaem koji sam na tome dobro radio, a to je iv narod. To je to. Meni ne treba cjelovita Bosna bez naroda. Ni ovakva ni onakva. Ta unija, evo i unija, hajmo razglabati ti sad kae daj 7-8 stvari. Ne slaem se tu 7-8 stvari. Ne moemo napraviti nikakav rezime, jasno je to. O emu se radi? Unija od tri republike i svaka republika ima svoju vojsku, svoju monetu, uva svoje granice. Prema tome, ima i policiju. Ja u biti jako precizan. Sve ovo to je sada vojska bie policija. Zakopae kopove, sakrie tenkove pa e se

167

to godinama kao traiti od medjunarodne komisije. Prema tome, ima li granicu prema Srbiji izuzev ako je oni budu htjeli napraviti? Nema granice prema Srbiji. Ima li granicu prema Splitu? Nema granice prema Splitu. To je unija koja se gore dogovara. Imamo, po svim nekakvim standardima koje ja znam, ako je moneta, ako je svoja granica, ako je svoja policija (koja je umjesto vojske), ta je to? Nemojte ljudi. ta je to nego drava koja e imati - u UN imamo jedno mjesto. Beograd e imati politiku ovdje i Zagreb tu. Sarajevske politike nee biti. Dakle, imamo Beograd imamo Zagreb. Oni e imati politiku, Sarajevo nee biti glavni grad niega. Beograd i Zagreb e imati politiku mi je neemo imati. Dakle to je ta unija koja moe jednostavno u sendviu drati tu centralnu bosansku republiku dok se sama ne raspadne. I zna ko e je drati, ne dvije te republike sa svojim policijama i svojom monetom nego velika Hrvatska i velika Srbija. Hoemo li mi biti i ostati do kraja neodredjeno neto ili neemo. Ja kaem da narod, svako se poziva na narod kae mi neemo do kraja. O tome se radi. Neemo do kraja, hoemo da ostanemo ivi, i hoemo da naa djeca ostanu iva. Kako moe - onako. To je poruka koju ja imam. Moda ti ima drugu poruku, samo da se razumijemo. Od desetak ljudi kojih je meni dolo, nakon zasjedanja Skuptine gdje smo odbili ono, pitaju u ime koga govore ti ljudi. Mi smo za 30%. O tome se radi. Sad zavisi s kim govori? Da li govori sa onim kome je obezbijedjen paket ili govori sa onim koji u podrumu nema nita. Sa onim koji uglavnom dobro prolazi i sa onim koji vrlo teko prolazi, ko je izgubio familiju, kome je ostao jedan sin itd. Vrlo je teko u ime naroda govoriti. Ali ja pretpostavljam da treba sabrati impresiju veine s kojom sam ja razgovarao. Veina ljudi kae, i to ako hoemo ba sirotinje kae - vi ovo zaustavite kako znate, ostaete u istoriji zapameni po tome to ste spasili narod. Manite se iluzija. Da smo mogli do sada neto uraditi, uradili bi. To je to. Prema tome, ja znam i meni znai Sarajevo isto tako i sve to. Uostalom, ta je Sarajevo, daj da budemo sasvim iskreni. Otkad su Hadii i Pale bili Sarajevo? Nikad. Selo bilo i ostae selo. Sad smo zapeli 10 optina Sarajevo. Kojih su to 10 optina Sarajevo? Ovo je ovdje Sarajevo. Svi iz Dobrinje su navee dolazili u Sarajevo, niko nije iao odavde u Dobrinju da eta, je li tako? I sad je 10 optina Sarajevo. Ima jedna doza patetike. Nije to vie iracionalno nego figuriramo jedan drugog u tom patriotizmu kako smo mi za tih 10 optina. Kad mi je Krajinik rekao moje Zabrdje itd. rekao sam mu - ima jedan problem sa mnom, ja ne znam gdje ti je Zabrdje dok mi nije pokazao na karti da je kod Rajlovca i kae; da to ne da nipoto. Ne daj ga, Bogati, neka ti ostane Zabrdje. Prema tome ako govorimo o urbanom, ono to je simbol, ono to nosi, to je ovo ovdje. I Vogou jedva ovjek prihvati da je to to. Da se razumijemo. I to bih ja sad upropastio ovo to ima zbog toga da

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

DURAKOVI: Ja se ne pozivam ni na kakav narod. Ako ne moemo referendum u Bosni... Napravimo referendum medju svim borcima koji stoje u odbrani Sarajeva. Pitajte da li su za ovo ili ne. Okladiu se u velike pare s tobom da nee. Da se ne pozivamo ni na moje ni tvoje prijedloge. Metodologija istraivanja je vrlo sloena. (Ne uje se.) Dakle, ne tvrdim da znam ta Sarajlije hoe. Ne mislim to niti mislim da mi trebamo rtvovati taj narod, ali tvrdim da ako pristanemo odmah na podjelu Sarajeva da mi onda dajemo sve koncesije za koncesiju. Oni idu megalomanski. Po emu bi Ilida bila srpska? Izvini, od 10 optina u Sarajevu samo su Pale dominantno srpske i Ilija je pola-pola. Sve su ostale...Je li Ilida po imenu srpska? Po emu je srpska? Ali oni su tamo vojno pa moramo uvaavati neke stvari. Ti kae nije ni Vogoa Sarajevo. Vogoa je najvei industrijski centar BiH. To je zato veliko pitanje. 12 hiljada radnika iz Sarajeva je radilo u Vogoi. Od Vogoe ima opreme par milijardi dolara. I nije ba beznaajna. Vogoa vrijedi vie nego pet arija ako emo gledati ekonomski. DURAKOVI: Znam da je Sarajevo 4 klasine komune. Nisam hodao dalje od Marin Dvora, Ali i Dobrinja je izgradjena gradjani Sarajeva je izgradili. Izgradjena je zbog olimpijade. IZETBEGOVI: Imam jedan prijedlog. Tamo su doli jue imenovani generali. Treba da ih pozdravimo pa da se vratimo natrag. Ako hoete tamo. SILAJDI: Ne gledamo ekonomski, o tome se radi.

bi Hadii... Tamo je veina Srba i na strani su Karadia. Moemo li u to sumnjati? Ne moemo. Evo ih bjee i biju se itd. Prema tome Krajinik mi kae- Jer ti misli da nas ne treba . ... Rekao sam - ne mislim, ko vas je tjerao, izvolite nazad. Srbi tako ne misle, Srbi hoe sami da ive. Gdje emo mi? ta nama pripada, ne date nam ni Nedjarie. 170.000 ljudi imamo i pita gdje e s njima?

168

KLJUI: Meni je neki dan doao Bogi Bogievi i rekao: Stjepane, ja te razumijem, ja sam bio u najteoj situaciji u Predsjednitvu one Jugoslavije. Nisam sluao Miloevia, nisam imao vojske, a nisam htio da izdam Bosnu. A morate znati da u BiH, a danas mislim i na podruju cijele Jugoslavije, najtee je meni lino. Ali vidim ovdje neto to mogu napraviti kao neku sublimaciju svih ovih ideja i treba da prenoi. Haris je najrea1niji. On je idealista, ja sam idealista. Hajmo prenoiti. Jer imam osjeaj da smo svi na istom putu da uvaavamo argumente i da kaemo - objektivno Bosne onakve nee biti, ne daju Amerikanci

169

vojsku da uva vanjsku granicu. Kad bi mi uvali vanjsku granicu uvali mi bi imali uniju. Objektivno i to, ja sam vas pitao jeste li za uniju ili niste. Vi meni rekli da jeste, ali iz diskusija vidim da vi, kae Silajdi da narod nije za uniju. Pa da mi napravimo jednu pauzu, da pozdravimo generale i da se veeras rastanemo, a sutra, ako Bog da, ili prekosutra kad budete imali vremena da mi jo malo vidimo ovdje. Da napravimo taktiku. Za pola sata emo sutra zavriti. Moe i veeras da kaemo ovako - nae su elje, a ovo je realnost. U realizaciji do toga moramo biti malo i mi mangupi. Mi emo, koliko sam vidio veeras, a vjerujte ja sam ovjek koji dobro vidi, sudbina Bosne u onom to Silajdi kae, ali mi to ne smijemo rei. A to efendija najvie na tebe se odnosi jer ti si glava Bosne. Ja sam jednom davno dao izjavu pa rne ruili u Zagrebu da je Alija Izetbegovi otac moderne Bosne. Medjutim, propala i Bosna, propaemo i Alija i ja i svi emo propasti. Znai, moramo napraviti jedan politiki okvir gdje emo uvaiti ovo Durakovievo. Neemo mi na pregovorima, tako se pregovara. Ti ima donji prag, a donji prag je bosanska republika sa 33%. Nezavisna. Ali ona dobiva u enevi Neum, dobiva mjesto u Olimpijskom komitetu, KEBS-u i UN. Ali mi to ne smijemo rei narodu, jer koliko god Silajdi kae da njemu dolaze ovi, on kae da odemo na Borije sad. Vojnici e nas ispljuvati. Dakle, da napravimo taktiku. Zastupaemo uniju to je mogue vre itd. Za muslimanski narod, to je najbitnije, on mora imati 33%. Ja znam da sam ja tu oteen. Zna zbog ega? Zato to nee imati Ploe, a imae Bugojno i Travnik. A Hrvata u Bogojnu, Travniku i Jajcu bilo je priblino Muslimanima. Da nije bilo Bobana i Tudjmana tamo bi sve moglo biti i po Vens-Ovenovom planu vratiti, ali nisu, odustali su od toga. Zato? to su odmah rekli hoemo hrvatsko sveuilite u Mostaru. Budale jedne. U Zagrebu nije hrvatsko sveuilite itd. Dakle, imamo okvir politikog; djelovanja i tu se svi slaemo da emo ii taktiki na uniju da bi dobili bosansku republiku. I to je vrlo bitno. Pazite, ovo to ja govorim ovo je ... Ali da pokuamo ak i podjelu Sarajeva da ne priznamo, a da od dva zla - da srpske policije na sve strane i artiljerije, da izaberemo srpsku policiju. Prema tome, moemo se vratiti ovdje. Ja sam zavrio. Htio sam da kaem da postoji neka taktika koju moramo imati i zbog vas i zbog nas ovdje. Budunost je ono sto je Haris rekao. To je finale, to je zavreno. Jedino nas Bog moe spasiti razvojem situacije u Rusiji, jer ja sam svim novinarima govorio da je problem Bosne i Jugoslavije eksperiment za svjetski faizam. Ima tu Kina koja stoji, ne zna ta e s onim ljudima. Molim vas, da ne prejudiciramo stvari, da napravimo jedan okvir koji je nerealan a i koji je moralan s nae strane, a da dodjemo do bosanske republike sa to veim procentom i onda emo mi, kad to zavrite, nema Predsjednitva vie, nema nita, biraju se unije nekakve, bira se novo Predsjednitvo. Ali e biti borci za

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

PEJANOVI: Prihvatam predlog predsjednika da nastavimo poslije pauze.

ljudska prava ovdje. Ja u vam biti jedan od boraca za ljudska prava. Poznavajui efendiju, ja u biti obina figura, jer e efendija dati ljudska prava svim narodima.

SILAJDI: Ja bih samo Stjepana upitao. Imamo te tri republike. One dvije idu sa svojim centralama - Beograd, Zagreb. Ako ova nije suverena i samostalna drava, onda imamo dvije - jednu veliku Srbiju suverenu jednu veliku Hrvatsku suverenu, u sredini bosanska republika ne suverena. Da li to prihvata kao Bosanac? KLJUI: Ne prihvatam. Ja hou suverenu bosansku republiku koju ti zastupa. Ali neu to da kaem Karadiu i Bobanu sad, nego u da nas dovede medjunarodna javnost. SILAJDI: Vidi da cijelo vrijeme radimo tako. KLJUI: Ali ima jo neto. Ako oni zadre te republike, nisam siguran da e dobiti medjunarodno priznanje jer se turski dio Kipra odcijepio prije 15 godina i ivi, ali nema medjunarodnog priznanja.

170

PEJANOVI: to se mene tie, minimum je ono to je Skuptina uspostavila. Procenat, izlazak na more, podrazumijevao se tad izlazak na Savu. On se nije ni pojavljivao kao problem, moda je izbor rjeenja bio problem. Ali izlazak na Savu nije bio problem. I Sarajevo. U ranijim pregovarakim momentima bilo je od manjeg interesa za Srbe. Mi smo progurali protektorat. Tada moda zahvaljujui onom pritisku u enevi svih kad smo se tamo nali. Ali oni su oito sad obnovili drugaiji interes i to ide s mukom. To je za mene bila druga teka situacija u ovoj naoj pregovarakoj misiji poslije one prve kad nas je predsjednik pitao hoemo li se odluiti da idemo na tri cjeline Bosne. To je bilo zaista teko. I ovo

IZETBEGOVI: ta e nam argumentacije i raspravljanja. Koji je to minimum?

PEJANOVI: Jedno pitanje je bilo koji je to minimum na kome mi stojimo o pitanjima koja su predmet potpisivanja mirovnog sporazuma. Nijaz je to pitanje otvorio i ne bih ga ponavljao, ali bih na nekim pitanjima imao potrebe da dam neke argumentacije koje su drugaije.

IZETBEGOVI: Hoemo li nastaviti na osnovu razgovora? Nastavljamo za 15 minuta.

171

sad oko Sarajeva. Ja sam i tad rekao na konsultacijama da smo za protektorat. Haris je iznio argumentaciju koju je danas iznio i onda smo svi odluili da se udje u razgovor bez donoenja odluke. to se Sarajeva tie ja bih se zalagao za protektorat; ali sam na pitanje koja sam imao prije dva dana na Hajatu ljudima rekao ovako: osim vojne opcije, osim vojnog rjeenja, mi imamo dva izbora. Jedan je protektorat, a drugi je nagodba. Ja bih bio sad u ovoj fazi da se borimo za Protektorat. To su za mene, predsjednie, minimumi. Danas je Haris ili ste vi iznijeli rezervnu varijantu da li da odustanemo od pregovora poto ne idu ili da sve prenesemo na savjet za bezbjednost. Ja bih tu varijantu drao samo u rezervi. Ne bih da bude naa varijanta na kojoj mi radimo. Ili ako moemo da je diplomatski pripremimo pa da bude spremna varijanta. Kad sam sasluao vas i Harisa ja bih posebno sugerisao da vi, ovo to ste danas govorili, kaete za javnost. Jer se naa javnost priprema za ono to je pred nama. Mislim da je toga falilo i da to fali. E sad, ja bih, ako dozvolite, jo otvorio neka pitanja koja su bitna dok mi vodimo pregovaraki proces. Ja bih to vas pitao, ali vi ste djelimino odgovorili pa neu dugo. To je, kako mi stojimo sa milicijom, moemo li nae linije odbrane izdrati jer smo, oito, izloeni ofanzivama s obje strane, negdje manje negdje vie. Mene je toga strah. Jer, ako bi se nama desilo Predsjednie da nam padne negdje linija gdje se dugo ginulo, to bi djelovalo negativno na druge odbrambene linije. Ja ne pitam sada, neu da uzimam vrijeme, ali bih volio da znamo kako stojimo i dokle moemo i kako moemo. U tom smislu ja dijelim Harisovo miljenje da smo mi u kritinom momentu. I sad, oprosti, tu se ja razlikujem moda u nijansama i od mojih kolega iz opozicije, uslovno reeno mada ovdje nema opozicije i drugih. Ja sam prije 2 mjeseca govorio ono to je danas Haris govorio. Imao sam takav odnos prema miru. Mene je na to ponukala i natjerala najvie nevolja ljudi s kojima sam u direktnoj vezi u Sarajevu. Kako god mi okrenemo, njihov zahtjev je da stane i nemojte da tu dijelimo ... Ljudi su puno ve izgubili od svojih najmilijih do gubitka osnovnih uslova za ivotnu egzistenciju. Prema tome, ja sam za to da mi dobro i isplaniramo ta moe dati mirovni proces i koje mi varijante moemo sve imati u igri taktiki i da ubrzamo s nae strane, koliko je mogue, mirovni proces i da dodjemo do potpisa o miru. U tom smislu ovdje je otvoreno pitanje - kakvu formu udruivanja uniju da guramo dalje. Ja sam na tu temu naiao malo i sa, kad je bio razgovor sa ambasadorom amerikim. Pitao je on mene neke stvari, kao to nas stalno pitaju. Ja sad ovdje govorim pred svojim drugovima i mi smo svi prijatelji u ovom ratu - ja mislim da je ovom napaenom narodu, a tu je veinom muslimanski narod pa onda mi koji smo tu zajedno, da je najpotrebniji mir i sauvati ivu masu. Dalje se ona na bi smjela gubiti. Drugo to je musliman-

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

skom narodu najpotrebnije jeste dravotvornost, dravni subjektivitet. Mislim da je tu naa borba potrebna i jo vea. Mislim da je veliki rizik sada da otvaramo, da mijenjamo koncept unije jer bi nam se moglo desiti da moda izgubimo sad vie nego kasnije. Kasnije moemo dobiti vie, u miru ako dodju one tee varijante. Ja sam zato da mi medjunarodni subjektivitet sada uvamo kroz formulu i tu bih molio da se razjasnimo do kraja i ujednaimo, inae mislim da smo u svemu ujednaeni. Te sumnje hoe li ovaj dio bosanske teritorije i Bosne biti, koliko e biti demokratski, koliko e biti ravnopravnosti za sve narode ne bih otvarao zaista, jer mislim da su ljudi dovoljno u ratu ispatili zajedno da u miru samo to moe biti bolje. Evo toliko, predsjednie, hvala. Predlaem da ako moemo do sutra, ako nam treba, ako ne moete danas izvesti zakljuke, da jedna grupa sroi to u nekoliko taaka, da verifikuje i da delegacija to ima.

172

IZETBEGOVI: Mislim da je samo sporan problem unije. To je jako pitanje. Da vidimo ta da uradimo. To medju nama nije sporno. Mislim da nije sporno ovo da idemo sada, kad je rije o RBiH da kaemo da ona treba da bude najmanje 33,3%. Da li je to neophodno. Mislim da vie dobiti ne moemo. Toliko, vjerovatno, moemo. Da vidimo da li bi pregovarai smjeli, ako nam to bude ponudjeno, zaustaviti se na tome ili bi morali kazati mi to ne prihvatamo hoemo sve. Dakle, drim da bi 33,3% bilo neto to bi se moglo da prihvati. Pod uvjetom da se osigura izlaz na more kod Neuma i izlaz na Savu kod Brkog - varijanta luka, a ne ono drugo. To su dva dopunska objekta. Trea stvar, Sarajevo i Mostar dvogodinji mandat - prvog UN drugog EZ. Mislim da smo u tom pogledu saglasni. Nama se inilo da se vie dobiti ne moe. Nemamo podrke Zapada. im kaemo vie, oni kau nagodite se sa Srbima ako hoe da dadnu ili nee. U tom pogledu postoji podrka. Postavlja se pitanje pozicije takve jedne republike. Mislim da smoe saglasni. To mora da bude demokratska drava u kojoj niko nee biti progonjen zbog vjere i nacije. Mislim to se tie njenog poloaja trebali bi da guramo dalje uniju i da to ostavimo za neku budunost. Evo i zato: iz vie razloga. Jedno je to postoji ansa da se kroz to ouva, da dodje do promjena raspoloenja ko zna. Iako vam moram rei da sam vrlo skeptian u pogledu procjena. U Srbiji e situacija biti najgora. Ali ona moe da ide na ruku faistikim ... Sjeate se ta je bilo u Njemakoj. Upravo inflacija gdje ste morali ponijeti korpu para da kupite hljeb. Dovela je do faizma. Jednostavno ne moete prognozirati kakav razvoj bi stvari bio, ta moe da se dogodi. Moe apsolutno da ide na ruku ovim ljudima. Vidi kakva je prognoza uvenih stratega. Stvari se okreu u drugom pravcu. Iznenadjeni su razvojem u Rusiji. Niko nije predvidjao to, iznenadjeni su pobjedom ovih ljudi tamo. Dakle, prognoze jednos-

173

tavno varaju. Sve to dok ne dodje na test nije sigurno, a najmanje to hoe li to biti ba proljee i kakav bi bio efekat toga. Ne bih se ja u to jako pouzdavao. Gledao bih malo blie ovdje situaciju u nas u Bosni. Koliko moemo da se odrimo. Da li moemo da ishranimo svijet. Vidite, napori su usmjereni na to da konvoji idu. Mi inimo sve za konvoje jer znamo da nam je to formula. Neka prolaze konvoji i neka ima svijet hrane koliko toliko. Neka ima 300-400 grama po glavi, mi emo se spasiti i doekaemo to proljee, pa emo vidjeti kako emo dalje. Dakle, drim da bi trebali da idemo na to da odrimo vanjske granice zbog toga to nam ostaje ansa da se dalje borimo za cjelovitu Bosnu. Ako se ona mogne odrati. to se mene tie, reiu vam ta ja mislim. Ako hoe Srbi i Hrvati moie se... Ako oni nee, ona se nee moi odrati. Muslimani ne mogu sami odrati BiH. Prema tome odgovor zavisi od ta dva naroda ili gradjana unutar ta dva naroda. Iiemo na nekakvu gradjansku dravu ali barem 52-52 procenta treba htjeti tu dravu pa da ona barem formalno moe da postoji. Iako ona nije stabilna bez 70-80% da ljudi hoe i srcem i duom tu dravu. l0-15% ako tu dravu obara ili joj radi o glavi nema hajra. Dakle, da li e BiH postojati ne zavisi od Muslimana, nego zavisi od Srba i Hrvata. Ako oni na to odgovore da, onda je sve u redu. Ako odgovore ne, nema BiH. Prema tome klju je u njihovim rukama. Ali odranje ovog jednog okvira prua ansu da dadnu pozitivan odgovor jednog dana. Ne odranje tog okvira vie nema ni anse, nema ni teorijske anse. Iz tog razloga hajmo odrati i drugog razloga - recimo da se krene na izlazak i tada moemo rei - moete izai, ali vratite jo te teritorije. Bez toga vie ne moemo da uradimo, izgubili smo adut. Ne moemo da kaemo danas - sutra moete izai, mi emo vam dati pozitivan odgovor, ali ima da vratite jo 5-6 gradova, jo nekih 3-4 procenta teritorije. I za to bi to trebalo. U medjuvremenu se postavlja pitanje kako e postojati to. Ulazimo u jedno vrlo mutno vrijeme. Mislim da smo se oko ovih 4-5 stvari usaglasili. Samo je problem bosanska republika, unija, njen poloaj itd. Tako da je o tome raspravljano. Ima tu jedna stvar koja je dosta maglovita. To je, jednog dana uzmimo potpie se i pone da tee vrijeme. 4 mjeseca se navrava, ja i Haris treba da se promijenimo, dolaze ljudi, dolazi Karadi. Ne zna se ko e doi. Oni zamrznu, jednostavno ne dodje niko na to mjesto, primijene sistem opstrukcije. Draava ne funkcionira. Tamo mjesto upranjeno, tamo se nadju njihovi hababi i kau hajmo ovu stolicu proglasiti upranjenom jer vidite oni nisu imenovali itd. Sve se moe iskomplikovati. Mi moramo kazati naim pravnicima ovdje da skontaju formule koje se imaju da ubace, a koje ne ine neku vrstu automatike u ovome. U sluaju opstrukcije onih drugih dviju strana da ova BiH, ako oni ne dodju, automatski se nastavlja funkcionisanje drave ovdje dok god se to ne zamijeni neim.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Sada ustvari manjkaju te odredbe u tim tekstovima - i vi ne vidite pravnu situaciju koja moe nastati nakon 4 mjeseca kada se potpie dogovor. Ja sam prvi predsjednik te neke drave, ali poslije 4 mjeseca rotacija kojom e se automatski kazati mandat Izertbegovia istekao, ovaj drugi se ne odaziva, drava ne funkcionira i oni vjerovatno misle da stvaraju jedan koncept - nisu mogli ubiti BiH ali e se samoubiti. Izvrila je samoubistvo na taj nain. Ne ubistvo drave nego njeno samoubistvo jer ona bi sama potpisala neki dokument koji ne bi mogao da funkcionira poslije nekog vremena. Tu je sad stvar naih pravnika da to dobro ispitaju i da budu takve odredbe koje e initi neku vrstu automatskog rjeavanja. Nema njih, produava se dok god ne sjednu na to mjesto, pa i ako ne funkcionie neto. Pogotovo bi trebalo zadrati neku stolicu u UN neka to funkcionira. Jer to je predstavljanje. Moda ovdje nije ni vano hoe li formalno na elu unije sjediti neko od nas ili nee. Vano je da tamo moe sjediti gdje smo predstavljeni u tim medjunarodnim organizacijama, da se ne mogu mijenjati ljudi u ambasadama, da to ne bude da se tu ne mogne neto napraviti., Tu ostaje dosta mutnih stvari. To emo uraditi. Dakle, ako sad sumiramo prvo unija ostaje iz ona dva razloga. U medjuvremenu se ubacuju odredbe koje bi osigurale automatizam opstrukcije njihove. Trai se najmanje 33,3% za Republiku, izlaz na more, suvereni izlaz na more, izlaz na Savu luka Brko, a to se tie prostora 33% to emo pregovaraima dati neka izganjaju maksimalno najpovoljniju kombinaciju teritorija od 33,3%. Ako uzmemo u centralnoj Bosni neto vie onda emo malo manje, morati u istonoj Bosni. Ali uglavnom taj zbir mora da postoj. I u pogledu dva grada mandati. Ne bih ih zvao protektoratom, nego mandatima. PEJANOVI: ta ako onakav i dalje bude Tudjman? ta mi moemo uraditi. Moe li se na njega izvriti neki pritisak na koji mi moemo raunati a ne koji mi oekujemo?

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

174

SILAJDI: Prvo, bez obzira ta oni budu odluivali, mislim da e se, moje je miljenje, ...rjeavati sve. Mislim da situacija ide prema tome da se sve ipak rijei silom. Najveim dijelom. Ne samo u BIH nego i u Hrvatskoj itd. Ja to tako vidim. Ovo pitanje da li se Tudjman moe promijeniti, mislim da ne moe. Nije mogao prije 20 godina ne kamoli sada. Taj ovjek pravi probleme i Hrvatskoj, i Bosni i cijelom svijetu. Jednostavno on nee da vidi ponekad da vue krivi potez. On je jedan od onih koji uvijek vue prave poteze. S tim se ovjekom, po meni, ja mislim da Njemaka nije u stanju na njega izvriti pritisak. Malo bih se vratio na konsultativni dio sporazuma i ingerencijama centralne vlasti.Ne znam koje sve bio tada s nama - bio je Filipovi i jo neko je bio. Uglavnom, predsjednik e se sjetiti. Mi smo posebno

175

insistirali na tome da bude Vlada a ne tri-tri-tri. Samo e Vlada odluivati. Zato Vlada? Upravo da bi se produila ta nit legitimiteta BiH itd. Pa smo doli do 7-8 ministarstava koja e biti zajednika. Boban je govorio da to ne treba i Karadi. U enevi je dolo ponovo do pitanja ta su ingerencije... Jednostavno su i Boban i Karadi odbili. Ne samo neke zajednike snage, nego i granice, moneta, praktino nema nikakvih centralnih opcija. I oni na tome vrsto stoje. Vojska nita. Naravno vojska e u policiju. Ukoliko ostane tako, ja predvidjam sljedeu situaciju. Ne treba puno ni Karadiu ni Bobanu samostalnosti. to e im. Oni imaju program ujedinjenja i jedni i drugi i oni e taj program zavriti kad-tad. Medjutim, u kakvoj smo mi situaciji, dakle, srpska republika ima Beograd i iskazuje svoje interese kroz Beograd, Beograd ima sjedite u UN koje e mu biti.vraeno. Zagreb isto tako. Njima se nee uopte uriti da se osamostale ili da dobiju priznanje. Znai da hrvatski dio odnosno srpski dio imaju suverenitet kroz Zagreb i kroz Beograd i imaju zajednike granice. Kakva je naa pozicija? Dakle, Beograd ima suverenitet, Zagreb ima suverenitet i Sarajevo nesuverenitet. Guenje ovog centralnog dijela, a blokiranje tog mjesta u UN. Nita nije lake nego traiti da budu tamo ambasador koji se rotira i dva pomonika. On moe blokirati sve. Mi emo dakle biti potpuno blokirani sa podijeljenim suverenitetom koji njima ne treba. Treba nama. Jedino ga mi neemo imati. Oni e ga imati kroz Beograd, kroz Zagreb, mi ga neemo imati. Ako nije mogue izmijeniti ovaj konsultivni dio koji upravo pravi tri takve drave, jer to su drave da se razumijemo, ako to nije mogue izmijeniti, ako nije mogue centralizovati vlast odnosno imati funkcije kakve takve koje ine dravu i koje tom suverenitetu daju neto, ako to uspijemo, to neemo odmah vam kaem, jer oni su poeli rat ne zbog toga da naprave Bosnu nego da je rasture, ako to neemo moi naiemo se u situaciji kada emo imati dvije suverene drave poveane i Srbiju i Hrvatsku protiv nas i ja mislim da e se onda proces razjedanja i izjedanja te Bosne nastaviti. To je moje miljenje. U tom sluaju e doi do rata ponovo, neizbjeno. Samo e to tada biti pravi gradjanski rat. Mi vie nemamo pravo da govorimo o agresiji. Mislim da je tek onda Miloevi zavrio posao. To je gradjanski rat u kome e oni vrlo brzo ispresijecati komunikacije, ne moraju ni ratovati, mogu nas u toj novoj konstalaciji odnosa sa novim granicama dovesti u situaciju kakva jeste. Da li prema tome sa ovim konsultivnim dijelom ovakav kakav jeste nama vie odgovara da budemo samostalni ili ne? to je pitanje. Mislim da nam vie odgovara da budemo samostalni. Ukoliko ne moemo izmijeniti konsultivni dio. Jer bismo zbog ouvanja tog okvira izgubili centralnu demokratsku nadu u BiH potpuno. Ja to tako vidim. Sarajevo bi prestalo da postoji kao glavni grad jedne suverene drave. Ukoliko bi to bila samostalna drava, ta samostalna drava moe

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

176

LAZOVI: Mislim da u krajnjem sluaju jedna razumna odluka, razuman politiki stav koji bi trebao da se proizvede od strane ovog Predsjednitva treba biti usmjerena ka moguoj anticipaciji politikih procesa i na ovom prostoru a pogotovo anticipacija onoga to hoe medjunarodna zajednica. Nisam siguran da medjunarodna zajednica hoe raspad BiH na nain kao to je to Haris govorio. Da se prikljue ove dvije republike centralnoj i ako je to Oven naglasio, ali ja Ovenu puno ne vjerujem. Oven je taktizer. Prema tome ne vjerujem da je stalo medjunarodnoj zajednici da srpska republika ide u Srbiju a Herceg-Bosna u Hrvatsku jer bi time otvorili svojevrstan pretezan da se silom i terorom mogu

IBER: Ako dozvolite da malo mislim politiki i vojniki. O svemu bitno bez obzira to se potpisalo i dogovorilo.... Bez toga naa delegacija ne bi...To je uslovni uslov. Ja sam bio 3 mjeseca na slobodnoj teritoriji od Medjugorja, Metkovia, Mostara, Konjica, Jablanice i srednjoj i sjevernoj Bosni. Interesantno je ovo to predsjednik kae da mnogi kau samo neka stane. I to je Miro rekao. Ja sam vodio neku evidenciju. Ti koji kau - samo neka stane to su oni domai u tom gradu koji obino imaju itavu porodicu. Ali pitajte u Zenici Prijedorana ili iz Sanskog Mosta ljude ili ovdje u Sarajevu Foake. Dakle, opet implementacija. Znam da je u sporazumu zacrtano da se stanovnici mogu vratiti. Ko e to obezbijediti? I drugo, bilko kakav sporazum vezano za velike gradove, posebno ova dva najvea grada Mostar i Sarajevo moralo bi da obuhvati onaj dogovor jo iz eneve vojni dogovor to je Deli potpisao 13-jula na aerodromu, to je trebao biti aneks enevskog sporazuma gdje kae da se artiljerija, teko naoruanje makne s brda, odnosno tamo pie nije prolo nae, naa elja iz januara, da se preda UNPROFOR-u nego pie pod kontrolom UNPROFOR-a. Ali sad u tome to je pozitivno, to je Deli potpisao jedva smo to ugurali da se municija makne od oruja na razumnu udaljenost. Dakle bez toga vojnog nema konvoja, nema mira, nema kretanja u Sarajevu, Mostaru, Maglaju, Gradacu, Tuzli itd. Hvala.

traiti garancije vojsku na granicama, sad se govori o partnerstvu u NATO-u koji emo vjerovatno traiti bez obzira da li e nas primiti itd. Prijem u NATO je teak a mi moemo traiti garancije. Ono to nam daju jo uvijek zovu se uvjeravanja. Uvjeravanja nam daje medjunarodna zajednica koja nije ispotovala nita. Jednu rezoluciju o zabrani letova o bombardovanju Sarajeva itd. Sad mislim da sam bio sasvim jasan gdje je moja dilema. Tri dijela - dva od kojih se prikljuuju suverenim dravama, suverenitet im ne treba ne treba im sjedite u UN a ono nae jedno jedino e blokirati. Prema tome mi ostajemo nesuvereni dio izmedju dvije suverene drave. Je li to perspektiva?

177

mijenjati granice nakon ovih izbora i u Rusiji i Poljskoj i drugim zemljama mislim da bi to bilo suvie riskantno za medjunarodnu zajednicu. Ja sam skloniji ovoj procjeni da je njoj prije svega u interesu ouvati taj okvir pod uslovom da se zaustavi rat na ovom prostoru. Mislim da je to prioritetno pitanje medjunarodne zajednice. Znai, zaustaviti rat pa ak i pod nepovoljnim politikim pritiskom, nepovoljnim rjeenjem koje je, prije svega, usmjereno za nau stranu. Ja sam itavo vrijeme i tokom tih enevskih pregovora zastupao jedan drugaiji pristup gdje je politiko teite tome trebalo ....ustavne principe a ne na razgranienje buduih republika. Oigledno da je to sad malo... (Ne uje se.) Ja pojedinano ni moja partija, vjerujem, nee odustati od tog okvira. Zato vas molim, prihvatarn sve ovo to ste vi govorili, da se ide u enevu i da se potpie ovo to ste vi govorili ja bih prihvatio. Ali vas molim da ostavite prostora za te iluzije, za ljude koji vjeruju u BiH i vjeruju u Srbe, Hrvate i Muslimane da hoe zajedniki ivot. Koliko god ovo sad izgledalo nerealno, ja sam ubijedjen da veliki broj Srba ne podrava Karadia. Veliki broj Hrvata ne podrava Bobana. Ako mi ne budemo imali anse za ponovnu reintegraciju tog prostora mislim da je onda i sudbina muslimanskog naroda veliko pitanje. Samostalna drava e biti jedno izolovano ostrvo izmedju dva velikodravna koncepta - Hrvatske i Srbije koji nee odgovarati da se ta .... Prema tome, pitanje takve samostalne drave dolazi u pitanje muslimanskog naroda da li e moi opstati tim prije to je muslimanski narod raseljen. Preko milion ljudi. Da li e se to moi vratiti? Ako bi se sauvala neka unija koja bi omoguila da nakon jednog perioda mira dodje do toga da ljudi poenu da se preispituju da se nekakvi drugi politiki procesi poenu odvijati ovdje, ja sam uvjeren da e vrlo brzo to ii. Mi ne moemo izvlaiti iz ovog realne politike situacije kakva je sada izvlaiti poteze i smatrati da su oni decidni i vjeni. Mi smo pritisnuti sad jednom politikom i vojnom torturom koja se vri nad nama. A potezi koje mi treba da povuemo trebali bi, po meni, biti .... Za tri godine doie izbori, Haris. Nisam siguran da emo mi vjeito ovdje ostati. Da e Karadi ostati vjeito tamo i Boban. Prema tome, zato ne dozvoliti tom narodu bh narodu ansu da u jednom mirnom periodu ipak kae on ta hoe. Ako mi sad napravimo pogrean potez i oprostimo se od medjunarodnog okvira BiH za stvaranje neke tri etnike drave ja lino ne vidim tu perspektivu ni muslimanskom narodu. Izvinjavam se to ja govorim to kao Bosanac, ali imam i ja pravo na ovu BiH. Ja sam ovdje rodjen, ovdje je sve moje. Prema tome oprost od BiH nikad ne mogu prihvatiti. I ja u se boriti uvijek za tu BiH. Tako da, ako ima anse, ja bih u toku daljnjih pregovora pokuao baciti teite na federalizaciju tri republike. Ali napraviti jednu koja e omoguiti da unija ipak ostane kao jedna drava. Minimum-minimum. Koji je to minimum. (Ne uje se.)

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

IZETBEGOVI: Mogli bi se stvoriti na ovoj stvari tim prije sto je pitanje rasturanja.. Zato bi, bez obzira na to to ima mnogo razloga za izvjesne dileme, sumnje i ta se moe uraditi, a druga je stvar ta bi narod htio, trebalo bi ostati na nacrtu unije kao okvira BiH bez obzira to ona sad nije popunjena. Treba ostaviti kao teorijsku mogunost da se Bosna ouva. Da mi idemo na to. Ustvari, tako i glase enevski dokumenti. S tim to - ko e garantovati bosansku republiku? Njena vojska. Zadnji put u enevi smo traili da se povue.... (Dalje se traka ne uje.)

IZETBEGOVI: Prema tome idemo sa ovim. Unija se odrava, ona je koncept tekstualnog dijela koji predvidja uniju BiH. Rei u sutra pravnicima da se skupe, da pregledaju ono tamo. Dalje, 33,3% je donja granica teritorije bosanske republike. Izlaz na more kod Neuma, suverenitet nad dijelom teritorije, izlaz na Savu u Brkom i to Sarajevo-Mostar 2-godinji mandat. To su glavna. To bi bilo ono s im bi tamo ili. Sve drugo to bude odstupalo ispod ovoga, mi se vraamo natrag, kaemo ne daju, ne moe se, ta da radimo. Ako bude u granicama ovoga moemo na to klimnuti glavom i rei opet e na Skuptinu. Mi smo proli put rekli da nam se ini da ovo ne ide bez vraanja teritorija. Tako je Skuptina glasala. Ako budu ovo dali mi emo na to klimnuti glavom i reiemo da nam se ini da je to prihvatljivo. Bila bi velika stvar ako bi mi rekli da je u redu. Dakle ovo bi se moglo verificirati, ispod toga ne bi moglo. Gore e biti sastanak i normalno je da se Filipovi prikljui gore. . Sjednica je zavrena u l8,3o sati. 178

SILAJDI: ...Srba i dobar dio Hrvata ne ele da ive sa Muslimanima. To je injenica. Spremni su da ubijaju i da budu ubijeni za to. I jedno i drugo. Ja sad treba ponovo da eksperimentiem sa muslimanskim narodom zbog toga. Na ovim papirima, ove koje ja sada vidim na stolu, onakva kakva e unija biti, mislim da e upravo taj muslimanski narod pomalo platiti cijenu. Eto i oni koji ele da ive s njima i oni koji su realni toj Bosni oni e zajedno sa Muslimanima platiti tu cijenu. Zbog toga to nee znaiti nita, zbog toga to nee moi samostalno ugovor potpisati, zbog toga to nee moi UN svoju nekakvu politiku voditi nego politiku Beograd-Zagreb. Kad prodje ova tenzija oko Bosne, kad svijet zaboravi na Bosnu. Zato uvaju Srbiju. Da bi bila andar. (Ne uje se.) Ovo su zavrni sastanci. Moe se desiti da nas stave uza zid i kau: Evropi je dosta, svijetu je dosta.

Sasvim mi je jasno dao do znanja da oni ne misle ostati ni u kakvoj uniji

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva RBiH, od 16. decembra 1993. godine


Sjednicom je predsjedao predjsdnik Predsjednitva Alija Izetbegovi.

179

SILAJDI: Ja sam sad sa Aerodroma, ako imate strpljenja. Nemam nita naroito reci. Dau svakako saoptenje. Ja ne vidim i dalje nikakvog napretka. Ja u to dalje rei. Proli put nita nisam rekao, a ljudi pitaju to ne kae. Ne volim nita da ne kaem, ali moram danas neto rei o tom sastanku. Dakle, istona Bosna, zapadna Bosna - tvrdo opet. U najavi je, to sad Krajinik kae koliko je to tano ne znam, da e Tudjman traiti cijeli Mostar. A Krajinik kae: "Ja se nadam i mislim da ete imati 33,3%." Vi nedate ono, uzmu nam Mostar. On kae: "To e biti najvjerovatnije sa nekom tekom borbnom". Kaem: "Pokai mi kako e biti". Ne zna. Sasvim mi je jasno dao do znanja da oni ne misle ostati ni u kakvoj uniji. Ali, kae, to neemo javno rei, ali da znate, mi idemo na ujedinjenje sa Srbijom. To je tako. To treba da znate. Naravno, govorili smo o drugim stvarima - konvojima, izlasku iz Sarajeva. Kau: "Srbi ele da izadju vi ih ne putate". To nije tano. Mi to radimo ali preko noi se ne moe to. Govorili smo i o bombardovanju. Medjusobno smo razmijenili proteste zbog bombardovanja. Oni kau: "Nae su bolnice pune, sa Igmana se

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

bombarduje Ilida, Lukavica i ovamo na Grbavici palite zgrade". Naravno, rekao sam onda ta je sa nae strane. Tako da je to jedan vie informativan sastanak bez neke velike supstance. S tim da su traili da se susretnemo kao delegacije prije plenarne sjednice u enevi. Ja u neto od ovoga objaviti, neto neu. Ovog puta smo se dogovorili i ta da kaemo. Nekog velikog optimizma nema. MUFTI: Ima informacija da su na Palama dali najvee odlikovanje Miloeviu i Pavlu. Kao najzasluniji za sve sto je postignuto. Sjednica je savrena u 13,00 sati. IZETBEGOVI: Nisi nas puno iznenadio. Hvala vam.

180

Helikoptera dva naa iz Meugorja da e ii u Divulje na tehniki pregled i da e biti vraena.

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 25. decembra 1993. godine

181

IZETBEGOVI: Za vjerske. Imamo samo jo jednu stvar. Da li je potrebno da vam mislim da sam vas izvijestio i svi vi znate ta se dogadjalo pa ako treba jo neto da kaem, recite. Prije svega bili su izvjetaji odatle. Jue sam dao intervju tampi. Ako ima neko neto neka pita da ne gubimo vrijeme oko toga. Nita nije postignuto. Iako smo divljaki radili tih dana natezali se. Ja vie neu na taj nain razmetati se. Ovo su nai zahtjevi. Istina, kopredsjednici su krivi. Oni su pokuavali da spasu konferenciju na svaki nain. Kad je rije o Sarajevu podmetali su nam 7-8 varijanata. Da se odri pojam Sarajeva, ali da se srpskoj strani da da se izae u susret. Oni su bili spremni da prihvate jer to je moda pojedinost koja nije poznata adrninistraciju od 2 godine pod uvjetom da se odmah napie tu da e se stvarati jo jedan grad pored Sarajeva. Mi smo to odbili. Oni su dali raznorazne formulacije ove druge ponude ovdje. Ja sam na koncu ponudio formulu gdje se htjela spasiti ova opcija prisustva. Na svaki nain da ona udje. Karadi je odbacio tu formulu. Kategoriki odbacio na sastanku 12-storice. Onda su kopredsjednici pokuavali da ga nekako ubi-

..

Sjednica je poela u 10,00 sati. Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

182

IBER: Drugo, ja vas ponovo pozivam na ovaj mali koktel sutra u 16,00 asova u Amerikancu povodom boinih i novogodinjih praznika - sve lanove Predsjednitva. Ko moe doi. To je kod "Vranie". I posljednje, ja sam poslije 5 dana uspio sino uhvatiti Brikrnona da me primi. Imao je opravdanja kao doli francuzi i neki francuski sveenik. Tri stvari sam potencirao: prvo, dogovor Deli-Roso u prisustvu Brikmona. Nita nisu potpisali ali Roso je obeao. Helikoptera dva naa iz Medjugorja da e ii u Divulje na tehniki pregled i da e biti vraena. Obeao je Roso poljska bolnica iz Ploa. Ona je zaustavljena na ulazu u Mostar kod Blagaja, Bune negdje tamo. Brikimon je rekao da, koliko on zna, neto se udno deava kod njih tamo. Da glavnu rije vode Jadranko Prli i Perica Juki koji je sad ministar odbrane kod njih,

IZETBEGOVI: Da ta dva grada nee moi jedan bez drugoga. Ja sam vidio kako stvari idu, ali sam vidio u prvom dijelu formule mogunost da se dodje do deblokade to prije, barem u onom smislu da dodje do odlaska artiljerije. Zato nisam odustajao. Oni su ostali pri tome. Jo sam ponudio da daju formulaciju da e u konanom rjeenju se zalagati na principu koji e osiguravati podjednaka prava Hrvata, Srba, Muslimana i ostalih. Dakle, da prihvatim da se njihov interes prihvata unutra. Do sad smo ili na to. Oni su rekli takvo mi pravo imamo i u Njujorku, mi to neemo. Dakle, natezanje oko Sarajeva je bilo dva puta oko jedno 45 sati. Nije se moglo nita postii. Oni insistiraju, ako hoemo, to je ostala otvorena opcija. Oni e jo 15 moda jo jednom to razmatrati. Oni bi prihvatili administraciju UN pod uslovom da se u formulaciju ubaci da e se traiti konano rjeenje, ali da e konano rjeenje poivati na principu dva grada. Ja sam rekao da je to podjela. Oni su kazali ne podjela, nego nae pravo da napravimo grad. To je njihovo. Zajedniki razgovor. Evropa nee mrdnuti da to sprijei, to vam mogu rei unaprijed. Nee doi do bombardovanja ovih pozicija, ak i ako se bombardovanje grada nastavi, dotle da e nas poubijati sve do jednoga. Ne bih rekao da e ita.. Granica njihovog mijeanja su sankcije koje bi zadravali 15 godina bombardujte grad, imate 15 godina sankcije. Mislim da sankcije nee skinuti. Sankcije igraju ulogu, po njihovom miljenju. Dakle, ine svoje kako su oni rekli. Ali preko toga nee ii. Ja opet ne vidim da e se moi na taj nain. ..

IBER: Njima treba ime. Ime im treba.

jede pa su rekli da, ali da se zna unaprijed da e muslimanska strana, tako oni kau, se sloiti da se stvori jo jedan grad koja e - ta dva grada - perfektno saradjivati. Da to bude budua prestolnica Balkana.

da Roso je obeao i jeste, ali oni sad ne daju to. Uslovljavaju ranjenicima iz Bile. Medjutim, na tom razgovoru, ja sam s Deliem svaki dan u kontaktu, je bilo da e pustiti bolnicu, da e pustiti ta dva helikoptera gdje je naih 6 ljudi, etiri pilota i dva medicionara i da e onda biti sve vezano za ranjenike kao to je bilo i prije. Dakle, Brikmon mi je obeao da e on danas da ponovo pokua da ih dobije. Oni se izgovaraju na sastanku, na terenu i nije ih dobio. Ali danas e im kao estitati Boi pa e ih dobiti. Sve e uiniti da se to uradi kako je dogovoreno. Bez potpisa. Ja sam intervenisao kod Brikmona vezano za 3 2 helikoptera 22. na 23. Helikopterski preleti su bili od ekovia prema Majevici. On je zapisao da avioni NATO pakta nisu reagovali, nisu pucali ti helikopteri nego su prebacivali ili municiju ili grupe. I posljednje; ako niste znali, nai su prekjue, gradjanstvo je otelo britanski transporter. Sino u toku sastanka smo to saznali. Javio se Rasim. To je u Bistrici kod Vakufa. Medjutim, Rasim se sino javio dok sam bio kod Brikmona i rekao da je taj transporter jue ujutro vraen i etiri vojnika, ali je bilo oduzeti naoruanje, neki paso i neka motorola i Rasim je sino javio da je sve vraeno. Izvinuo sam se Brikmonu za to i dalje sam tvrdio, kao to ja dobivam izvjetaj, da to vojska nije uinila nego gradjani iritirani da su to uradili. To je radi informacije. I on je insistirao da se potuje prekid vatre. Ja sam rekao da su izdata naredjenja i nastojaemo da se suzdrimo, da ne pucamo, da potujemo to primirje. IZETBEGOVI: Dobro bi bilo samo da ovaj detalj zavrimo potu hou da odgovorim Tudjmanu na ono pismo. Samo bih trebao neke detalje oko onih helikoptera. Koliko ima vremena da su zadrani, zbog ega su ili u Medjugorje. To mi nije jasno. Radi pregleda. Gdje su oni bili krenuli. Da neke cifre ne navodim proizvoljno. Znam u osnovi ta je bilo, ali ne znam detalje. IBER: Dobiete u toku dana sve.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Oko ta dva helikoptera i dalje ovaj na konvoj koji je krenuo zajedno ovim bijelim putem jo nije stigao. Stoji u Zenici i eka prolaz za Maglaj.

183

IBER: I to sam neko vee imao jedno deset veza dok nisam dobio Rasima. Bila je alarmantna vijest da nai pljakaju konvoj. Pa onda zovi Alagia, pa Rasima, pa provjera, pa nije tano. Nego ne mogu ui u Maglaj ne daju etnici. Ispalo je da nai istovaraju konvoj u skladita u eljezari da sauvaju robu dok ne dobijemo prolaz. I to sam sino intervenisao kod Brikrnona da se pusti. I Brikmon kae - ne daju.

184
NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

Sjednica je zavrena u 12,00 sati.

Vi ste jednom rekli, mi emo na pregovorima to mognemo, a ovdje gdje mognemo vojno, uradiemo to vojno.

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 29. decembra 1993. godine

Sjednica je poela u 9,3o sati. Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva. IZETBEGOVI: Predloeni dnevni red imate u materijalima. Ima li neko primjedbu?

KOMI: Predsjednie, mogu li ja. Ne znam da li je mogue pod tekua pitanja da bar nanemo onu temu o kojoj sam proli put govorio ovdje kad smo bili. Pred sami Boi. To je bilo oko ponaanja Armije BiH kad je u pitanju bio konvoj Bijeli put i situacija u srednjoj Bosni. IZETBEGOVI: To bi trebala biti posebna taka dnevnog reda. Je li Armija pripremljena da o tome govori?

185

KLJUI: Moemo li mi dobiti informaciju kakvo je stanje. Mi dobivamo informacije s druge strane. Ja govorim u svoje ime. Sedmina Vrhovne komande ne znamo o emu se radi, a elio bih da pomognem.

IBER: Nema. Ja sam traio informaciju o svemu to se deavalo, nisam dobio.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

IZETBEGOVI: Ja sam dobio informaciju neku o konvoju Bijeli put. KLJUI: Dozvoli predsjednie da mi, pod raznom izmijenjamo miljenje.

IZETBEGOVI: Mislim da nam Egipat moe pomoi, samo stvar je procjena koliki je njegov uticaj u muslimanskom i zapadnom svijetu. Trenutno u Zapadnom svijetu je najvea Saudijska Arabija. Egipat je zbog finansijske situacije, zemlja privredno zavisna. Ako neko u zapadnom svijetu zavisi ovamo, to zavisi od Saudijske Arabije, zbog nafte, zbog toga to su tamo sveta mjesta i zbog toga to tamo ima 200 milijardi dolara prihoda. Prema tome, S. Arabija je zemlja iji se glas najvie tamo uje i slua itd. Prije par mjeseci oni su zaustavili neku akciju britanske vlade prijetei da e obustaviti veliku nabavku, itd. Egipat to ne moe uraditi. Nisam ba siguran da je Egipat vrlo uticajna zemlja. A to se tie uticaja u samom muslimanskom svijetu, ni tu Egipat nije ba najutcajnija zemlja. Nije zbog problema mira sa Izraelom itd. Nije ba najuticajnija zemlja. I tu imaju dvije zemlje koje su jako uticajne - S. Arabija s jedne strane, Iran za malo otrije zemlje i Pakistan, jedna zemlja izbalansirane politike. Medjutim, s Egiptom se trebaju uspostaviti veze. Gali ne uiva ugled u Egiptu. ..

KOMI: Ne odluke. Nego da se informiramo. Ne bih toliko o samoj vojsci govorio, nego o nama ovdje. O Predsjednitvu i njegovom odnosu prema svim tim stvarima.

IZETBEGOVI: Dobro ako je rije o miljenjima. Samo ako je rije o nekim odlukama, trebali bi pripremati materijal.

186

IZETBEGOVI: Mi treba u svakom sluaju da imamo dobre odnose, samo kamo srea da moemo neto uraditi, a ne bih rekao da se moe bitno ta uraditi. I u muslimanskom svijetu ne moe mnogo, ne znam da li moe u zapadnom svijetu. Glas S. Arabije se vie uje tamo. On bi mogao da zaprijeti i da kae, recimo, to ne moe da prodje. Mogao bi neke stvari da uradi. To, recimo, Egipat ne bi mogao da uradi. Oni su, Saudijci, napravili krizu sa naftom, ako se sjeate. To Egipat ne moe napraviti jer nema dovoljno ekonomske moi. I on je zavisan od pomoi Zapada. Ne moe ba poduzeti vlast. A Saudijci su potpuno nezavisni i mogu da to urade, Iranci mogu s druge strane da urade, mogu druge probleme da prave, nezavisna zemlja potpuno. Malezija ...jedna zemlja kad je rije o muslimanskim zemljama,

Pakistan, sad Indonezija postaje. Mislim da e biti za par godina najcjenjenija muslimanska zemlja u svijetu jer naglo ekonomski raste, itd. Medjutim, to nikako ne znai da Egipat treba zanemariti. Turska je pokuavala neto da uradi, vidite, nije uspjela, a jaa je od Egipta sigurno. Po veliini bruto produkta i broju stanovnika, po stratekom poloaju. Puno su vee sile u igri i Turska ne moe nita napraviti, ona vue ovamo i onamo. Iako je pokuavala. Egipat se nije puno ni trudio, a moda i zato to se mi nismo trudili kod njih, a sad se postavlja pitanje i da smo se trudili da li je on mogao neto da napravi. Ja lino mislim da nije mogao. Jer nevolja je u ovome, kad je rije o Bosni, Francuska i Engleska su zajedno vukle u jednom pravcu. A to je ogromna sila. Nije se dala neutralisati neim drugim. Njemaka nije mogla nita da napravi, Amerika nije mogla da napravi. Ne znam sad kod Amerike postavlja se pitanje je li htjela ili nije. Ali nije mogla, Kad je bilo kritino pitanje glasanja za embargo, Amerika na jednoj strani glasa, a Francuska i Engleska na drugoj strani, i nisu se mogli ubijediti oko te stvari. Inae, u pravilu glasaju zajedno kod najvanijih pitanja u svijetu. Onda je bilo 5:9 rezultata gdje je Amerika glasala za podizanje embarga, a ove dvije na drugoj strani i nisu mogli da se ubljede. A ovo drugo je otprilike ko kad se radi o tonama neega pa imate jo l0-15 kila desno ili lijevo ne ini nita.Tona vamo, pet tona tamo. Hoe li sad neko sjesti jo na te tone. To nema nikakvog uticaja. Ali inae mislim da bi bilo dobro. Mi smo poeli kakav je rad. Mislim, to se tie Predsjednitva, vanjsku politiku - on je predsjednik te komisije. Pa neka ima to u vidu. Iako je vanjska politika u rukama ministra inostranih poslova i Predsjednitva. Mi donosimo ovdje odluke, a neke stvari koje treba provesti kao neka kopa prema ministru inostranih poslova slui jedan lan Predsjednitva. To je u ovom sluaju Gani. Mada mi treba ovdje zajedniki da formiramo vanjsku politiku. Po naem ustavu to ne ini Vlada nego Predsjednitvo. .. IZETBEGOVI: . Ali evo, da mi predjemo. Neka nam proita. Ovo je izvjetaj iz Bile. Komandant Mehmed Alagi, komandant 3. Korpusa, podnosi izvjetaj.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

187

DJURII: "Po ulasku konvoja bijeli put u Novu Bilu dana 21.12.93, godine, rukovodstvo konvoja je upoznate da kamioni moraju napustiti teritoriju pod kontrolom HVO do 12 sati, kako bi bila pripremljena i obezbijedjena pratnja preko slobodne teritorije RBiH do izlaza u Gornjem Vakufu. Medjutim, rukovodstvo konvoja, odnosno g. Lang Slobodan nije ispotovao dogovor, ve je od komande britanskog bataljona UNPROFOR-a zahtijevao da vozai UNPROFOR-a prevezu kamione do Gornjeg Vakufa kao i

da se vozai konvoja prevezu oklopnim vozilima UNPROFOR-a to je komandant britanskog bataljona odbio. Kamioni iz konvoja Bijeli put su nakon toga bez ikakve najave naputali Novu Bili i krenuli prema Gornjem Vakufu u tri grupe. Prva grupa 30 kamiona, druga grupa 30 kamiona, trea grupa 17 kamiona, a dio kamiona je ostao u Novoj Biloj. Zbog ovakvog razvoja dogadjaja, postojala je realna mogunost da dodje do nekontrolisanog zaustavljanja i otmica kamiona, to je velikim angaovanjem ljudstva odredjenog za obezbjedjenje sprijeeno. Nakon okupljanja svih vozila u selu Bistrica, pratnju kroz zonu razgranienja je preuzeo UNPROFOR tako da je konvoj podijeljen u manje grupe kamiona. Oko 14,30 sati, prilikom prelaska tree grupe vozila na glavnoj komunikaciji u mjestu Gornje polje, zadnje kue na izlazu iz Gornjeg Vakufa prema Prozoru, mjesto je izloeno vatri sa obje strane iz pjeadijskog naoruanja, otvorena je vatra tako da je pogodjeno 5 kamiona i tom prilikom je jedan voza poginuo, a jedan je ranjen. Na osnovu prve analize, kamioni su mogli da budu pogodjeni i od strane pripadnika Armije RBiH i od strane HVO. Dva pogodjena vozila su ostala na mjestu dogadjaja. Dio vozila je ostao u kampu UNPROFOR-a u Gornjem Vakufu sa obeanjem komande UNPROFOR-a da e ih privesti naknadno. Po izjavi komandanta britanskog bataljona Pitera Vilijamsa, rukovodstvo konvoja je trailo da se svi vozai kamiona, koji su ostali u kampu, prevezu do Prozora, to je i izvreno tako da je dio kamiona ostao u kampu. Vilijams nam je rekao da ni ne pomilja da kamione iz G. Vakufa do Prozora prevezu njegovi vozai. Dakle, niti jedno vozilo nije zadrano od strane pripadnika Armije RBiH. Naredjeno je da se sluaj otvaranja vatre i pogibije, kao i ranjavanja vozaa, istrai do kraja. To, ukoliko se utvrdi da je vatra otvorena od pripadnika Armije RBiH, da se prema poiniocima preuzmu krivine mjere. Komandant Bataljona". IZETBEGOVI: Ne znam je li vam jasno ta se dogodilo ili nije? KLJUI: Meni nije jasno.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

188

IZETBEGOVI: Konvoj je kompletan utovaren uao u Bilu i istovaren. Problem je nastao prilikom povratka. Dakle, sav problem o kome se govori tie se praznih kamiona u povratku. Naime, broj kamiona koji je izaao koliko sam razumio iz razgovora a ne ba iz ovog pisma, ne odgovara broju uvezenih kamiona. Po objanjenju jednih, kamioni su oduzeti od strane Armije. Po tvrdnji Armije, oni nisu uopte izali iz Bile svi, nego jedan dio je ostao u Bili i nije htio da izadje. Iz nekih razloge - iz razloga sigurnosti ili nekih drugih razloga to im tamo trebaju na to je Armija protestovala jer smatra da je to ipak neko vojno pojaanje ljudi-

KLJUI: Mogu li ja samo zbog nas ovdje da mi znamo o emu se radi. Nama znai treba informacija. G. Komi i ja emo traiti od hrvatskog formacijskog odbora da stupi u vezu sa Bilom i da pita da li je tamo ostalo kamiona. Ne znam ja da li e oni biti iskreni, ali nama e biti vano da mi pitamo. A da zamolimo svi mi g. Muratovia, koji je ministar za odnose sa UNPROFOR-om, da se obrati Brikmonu, da zatrai izvjetaj UNPROFOR-a, koji e vjerovatno biti objektivan. Ovo sad to sam ja uo, meni je drago da je naa Armija rekla jednu stvar - da ne zna ko je pucao. Mogla je pucati i Armija i HVO. I to je vrle korektan izvjetaj koji je poslat. A da mi sami znamo ovdje, da mi dobijemo informaciju - neka koordinacijski odbor stupi s Bilom i neka pita jesu li ostali tamo kamioni ili nisu. Kako emo mi to rijeiti dalje ja ne znam i da Muratovi trai od UNPROFOR-a, pa emo mi kao lanovi Predsjednitva biti bolje informirani, znaemo na emu smo. To je jedini izlaz koji ja vidim ovdje da se sazna istina. 189 KOMI: Mogu li neto ja. Ja sam ovo pitanje postavio. Ono je vie povod za neke stvari koje su principijelnije ovdje o kojima sam ja mislio neto rei. Ja sam bio u Zagrebu kad se pripremao

ma tamo. Medjutim, 20-30 kamiona nije uopte izalo iz Bile i to je taj deficit kamiona koji fali. Dakle nije oduzet, ovi to sad potvrdjuju ovdje i kau nije oduzet, nego je ostao u Bili. Ostao je problem incidenta u kome je poginuo jedan ovjek. Po verziji Langa i jedne strane, ne znam kakav je stav UNPROFOR-a oko toga, on bi mogao da bude malo objektivniji od izvjetaja i Armije i ovih, kod G. Vakufa zaista postoje velike borbe.Oni su upali u zonu borbi u stvari i dolo je do pucnjave. Kako kau ovdje, ne zna se u ovom momentu ko je pucao. Potvrdjeno je od HVO pucala je Armije na njih, po tvrdjenju naem oni su jednostavno uli u vatru i tom prilikom dolo je do oteenja kamiona. Dakle, injenice su ove jasne. Tovar je stigao sigurno na svoje mjesto i tu nema problema. Bilo je malih problema jer su ovi, kad su pregledali, nali kao to znate oruje pa je onda dolo do zadravanja. Odluili su da temeljito pregledaju pa se Lang ovaj malo bunio, jer su bili vani. Nisu bili vani, sjedili su tamo u kabinama. Ali, oni su sjedili 30-40 sati dok se taj ogromni tovar pregledao! Ovi kau da su u drugom dijelu pregleda nali oruje, onda se posumnjalo da je se prvi dio kompozicije pregledao prilino olako. Tako da ne znaju da li je unutra ulo oruje. Ali tovar je tamo stigao, uglavnom, neoteen sav, osim onog oruja. U povratku je dolo do problema jer neto fali kamiona. Gdje su? Je li uzela ih Armija ili su ostali u Bili, kako kae vojska, to je malo lake pitanje. Tei je sluaj incidenta. Evo vidite, tu imaju dvije verzije kako je dolo do incidenta. Da je dolo jer su oni upali u zonu borbi, dolazi do pucnjave. S koje strane pucnjava ide, to se ne zna. Ispituje se.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

taj konvoj. Bisera i ja smo odrali govor u Zagrebu kad je taj konvoj krenuo. Taj konvoj je privukao na sebe veliku medijsku panju svijeta. Sve svjetske oi su bile uprte u njega. Naknadno su traene garancije da nee biti nikakvih problema itd. Onda smo otili nas dvoje u Split za njim, za konvojem, pa je on otiao iz Splita. Pa smo opremili za njim drugi konvoj za Maglaj, pa smo u Splitu ispratili nas dvoje i taj konvoj, pa odrali govor, pa snimala TV, itd. Poto je Lang ve bio s ovim konvojem, onda je on jedan dan doao po mene u Split i rekao, oni su stalno imali neku bojazan i stalno su imali neke dojave od UNPROFOR-a da bi moglo tu biti problema, da Armija to nee potivati itd. Vi ste dali vrste garancije, te faksove smo mi dobili pa im proslijedili, pa uvjeravanja silna itd. Sve su garancije date. Ipak, na kraju, sad da preskoim sve to, desilo se da su neki nai komandanti tamo postavljali neke posebne uvjete. Ja razumijem kad je pregledan konvoj, nadjeno to to je nadjeno, nadjeni su snajperi i nadjeni su upaljai, nije nikakvo oruje nadjeno nego ti upaljai, i vojna oprema. To je sklonjeno, izvadjeno, konvoj je otiao itd. Onda su lokalni tamo ti komandanti postavljali neke posebne svoje uvjete i na neki nain dezavuirali komandanta. KOMI: Ovo, da mora naii u 12 sati, da mora ovo-ono. Njegova je dunost bila da osigura prolaz konvoja naprijed i nazad. To je ono to smo mi rekli da garantiramo tamo. To sam ja rekao da garantiram jer smo dobili takav izvjetaj odavde iz Sarajeva. Od generala Delia. VI ste to odavde potvrdili. Mi moramo oko tih stvari biti vrlo ozbiljni i seriozni. Ne smijemo s nae strane praviti kikseve kad su te stvari u pitanju, pogotovo kad zaloimo svoj autoritet iza toga. To je jedan od povoda zbog kojih sam ja htio da mi o tome malo porazgovaramo danas. Imali smo ini ovdje cijeli niz ovih aktivnosti vojnih oko kojih Predsjednitvo nita nije znale, ili je tek naknadno obavijeteno. Da ja sad njih ne nabrajam. Nema potrebe. Ovo to elim rei - Predsjednitvo je Vrhovna vojna komanda. Ja bih volio da mi znamo i da jednom to bude naisto, o kom nivou angairanja Armije BIH, koji je to nivo, koje vojne jedinice itd Predsjednitvo odluuje, a kad oni mogu i bez nas da izvode svoje aktivnosti? Jer za sve to Armija uradi mi smo odgovorni. Pojedinano smo odgovorni kao lanovi Predsjednitva. Da li se, dakle, radi, da li mi moemo odluiti i razluiti neke strateke pokrete naih, jedinica od taktikih? Da li mi treba da odluujemo o jednim i o drugim, ili samo o jednim? I da vidimo koje su to. Ja bih to volio da mi to znamo, zapravo inzistiram na tome da mi to ovdje rijeimo. Jer ne bih. elio da budem okolo, nije niko od nas malo dijete, da bude okolo uvuen u neke stvari o kojima nema pojma. Da budemo dovedeni pred IZETBEGOVI: Koje?

190

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

191

gotov in. Jer moda se neemo sloiti oko upotrebe nekih jedinica, moda emo drugaije to procjenjivati, ali onda emo donijeti zajedniku odluku pa mi, kao lanovi Predsjednitva, imaemo svoj stav itd. A ako Predsjednitvo u veini odlui da neto radi, bujrum, to moe da radi. Vojska e primiti naredbu VK i raditi to, jer je to veinskom odlukom tako doneseno i gotovo. Ali onda su stvari jasne, onda mi znamo o emu se radi. Dalje, ja razumijem da stvari mogu biti i drugaije. Ne bih htio da me pogreno shvatite ovo to sam rekao. Ali mi onda formalno pravno moramo postupiti drugaije. Ako mi imamo sad ovaj ustavni sistem kakav imamo, onda mi kao kolektivan organ moramo o nekim stvarima odluivati. Ukoliko to nije mogue, o emu moemo razgovarati potpuno otvoreno, onda mi moramo promijeniti neto u naem pravnom odnosno ustavnom sistemu. Onda moramo donijeti odredjene odluke kao i do sada to smo ih donosili sa zakonskom snagom, pa e se onda kazati o tome i tome odluuje ovaj ili onaj pojedinac, a o drugim stvarima odluuje Predsjednitvo kao kolektivni organ itd Ali to mora biti jasno. Mi smo Predsjednitvo drave i Vrhovna vojna komanda ove drave. Sljedee to sam mislio kazati, vezano je za ovo, mi se sada nalazimo u sreditu, ak po mojoj procjeni da se privode kraju mirovni pregovori o razrjeenju nae krize i razrjeenju ovoga rata. Kako e oni dalje tei, vidjeemo. Ja imam dojam da se u odnosu na postignute mirovne dogovore, ono to mi postignemo nekim dogovorima, imam dojam da je ponaanje nae Armije BIH drugaije esto ili je u kontradikciji sa onim to mi dogovorimo. Mi o tome moramo isto voditi rauna jer to direktno utie na tok pregovora i na na poloaja uope pregovaraki. Ono to bi morali mi raistiti ovdje izmedju sebe, je koncepta ovog pregovarakog koji nam je vrlo vaan, svaki put se Predsjednitvo sastane pred te pregovore, to je da li e se prostor sredinje republike utvrditi na pregovorima i iskljuivo na pregovorima i da li e se to potivati to mi dogovorimo, ili emo ii i na neku vojnu opciju? Je li to kombinacija jednog i drugog. Sjeam se predsjednie, Vi ste jednom rekli, mi emo na pregovorima to mognemo, a ovdje gdje mognemo vojno, uradiemo to vojno. Nemam nita ja protiv toga, ali da mi to utvrdimo tano, da markiramo gdje je to, koja su to podruja, itd. Da ne bismo sebi oteavali situaciju na samim pregovorima u enevi ili tamo gdje se vode. Bojim se da ova sad situacija u Srednjoj Bosni moe oteati na poloaj, na daljnji pregovaraki poloaj, pogotovo to smo imali, a nekako smo olako preli preko toga, imali smo, evo SB je otiao iz Hrvatske zahtjev. Ne znam tano, samo sam ga uo na vijestima ne znam ta se sve tamo navodi, on je negdje u skladu sa onim pismom koje smo dobili u enevi, ali imam osjeaj da je dosta otar nastup prema SB. Mislim da je Grani imao taj nastup. Trebali bismo mi dobiti to ovdje. Ovdje je teko sluati i radio, pogotovo mi lanovi

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Predsjednitva nismo kod kue. "Oslobodjenje" to ne prenosi. Da dobijemo to i da znamo tano o emu se radi. Jer, mi sad, moj je dojam, imali smo povoljnu klimu to se tie hrvatske strane, uvaila je na zahtjev oko Mostara, to je uvaeno, da ide to pod jurisdikciju Evropske unije. Uvaeno je i to da e se razmotriti i na prijedlog oko Neuma...u srednjoj Bosni pokvarimo to to je mogue dogovoriti da ljudi vie ne ginu ni s jedne ni s druge strane. Jer ono do ega je nama stalo, ja sve ovo govorim zbog toga, to sam veliki protivnik nastavka rata iako znam da to nije mogue svugdje izbjei, ali svugdje gdje ga je mogue izbjei, mi moramo uiniti neto s nae strane da se on izbjegava i da mi pregovorima dobijemo ono to mislimo da trebamo dobiti za ovu sredinju republiku za koju smo se mi, uostalom, odluili i osobno i politiki. Evo, to su stvari o kobima sam ja elio da mi progovorimo i samo u napraviti jo jedan dodatak ovdje, ne znam na koga to spada, vjerovatno na ministra za informiranje, meni su, kad sam bio u Slavonskom Brodu vrlo otre primjedbe uputili neki ljudi koji su od ugleda, koji su se borili za ovu nau zemlju, medju njima je i Ante Prkaina. I jo neki tamo ljudi. Rekli su, molim vas, kakav je to nain da vi pominjete u svim svojim informativnim emisijama ustae. Ja sam ustaa, ja sam formirao ustake jedinice, nema u Bosni ustakih jedinica. Zna se ta je ustaki pokret, zna se ta je njegov politiki program, ta je njegov vojni program. Vi sad razbojnike u Bosni nazivate ustaama i to je ulo u vae medije. Ja vas molim da intervenirate tamo, od mene su to traili, da se to zaustavi. Jer to nisu ustae. Oni su uvrijedjeni time. Ante se borio sa svojim jedinicama on kae to su bile ustake jedinice, to su jedine prave ustae, nema drugih i nema niko pravo da nam podvaljuje na taj nain. Mi imamo nae politike programe. To tamo nije na politiki program protiv koga se sada vodi rat u Bosni. Ne znam na koga to spada. Zna se ta je ustaki koncept prema BiH. Oni su uvrijedjeni time. Oni kau nemojte da oko toga pravimo, da se javno dopisujemo, prepisujemo, reci ti to tamo, Evo, ja sam elio to ovde pred vama da kaem. Mislim da bi trebalo upozoriti da ne pravimo sad teorijsku raspravu oko toga. KLJUI: Same jednu informaciju. Globus je neki dan objavio da rukovodstvo Herceg-Bosne ima 521 godinu lanstva u partiji i to je taj Prkain. Herceg-Bosna su bivi komunisti i sad je to, vi morate shvatiti da je hrvatski narod raslojen imaju za Radia, za Maeka, imaju HSS klasini, imaju Pavelia. Emigracija je bila vrlo heterogena. Ali se ovdje radi o jednom udnom osjeaju. Mi smo i protiv ustakog pokreta, odmah da vam kaem. Ja sam protiv ustakog pokreta i moja obitelj je dala rtve u borbi protiv ustakog pokreta. Ali oni su nekako uvrijedjeni jer ustae nisu sruile ni jednu damiju, nisu se borile. To je sad jedna finesa.

192

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Moda bi to trebalo malo s naim informativnim sredstvima da se termin "ustaa" zamijeni ili sa Bobanovim teroristima, ili sa faistima, razbojnicima drumskim, Globus je donio analizu da nema ni jedan ustaa u rukovodstvu Herceg - Bosne. Sad, to nas ne zanima. IZETBEGOVI: Dobro, moda pravno nije tako, ali politiki je to. KLJUI: Vidi, Alija,..

KOMI: Oni meni kau njihov koncept nije ovo. Politiki njihov koncept je Hrvatska na Drini. Oni se ne bore. Oni ne uestvuju. IZETBEGOVI: Ako hoemo analitiki da gledamo... Zajedniki razgovor.

KLJUI: Nas nita ne kota da kaemo sredstvima informiranja. Ja u vam rei jedan termin koji je Durakovi u pjesmi koji je napravio rekao za ruitelje mosta. Da su to vampiri. Ovo je sad, izgleda on je naao jedan izraz, nije elio da povrijedi. IZETBEGOVI: Moda je bolji izraz Bobanovci. IZETBEGOVI: Dobro. KLJUI: Da tako preuzmemo terminologiju Bobanovci. Znate. KLJUI: Nita nas ne kota da zamijenimo ustae Bobanovcima. KOMI: Pazite, ustae se nisu borile protiv Muslimana nikad. KLJUI: Nas nita ne kota da zamijenimo termin.

IZETBEGOVI: Treba znati da je pravoslavna crkva preivjela u Mostaru, ona velika, fina crkva, preivjela ustae. Ovaj puta nije preivjela.

KLJUI: I jo neto. IZETBEGOVI: Sad je gore i nemilosrdnije nego toje bio ustaa. Ja sam za vrijeme rata ovdje iao u gimnaziju. Moj je razredni starjeina bio Srbin - Jokanovi koji je kasnije bio profesor fakulteta svih- etiri godine. Preivio je pod ustaama. KLJUI: Dole niko nije preivio. Jo neto da kaem. Neki dan je jedan sarajevski eret rekao - nemojte nikad vie na Periia da bi rekli "a". To nikakva vojska, nije. Godinu dana pucali po Mostaru nisu nita uradili, ovi za dva mjeseca unitili sve. Mislim, pazite, u

193

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

narodu ima neto. A nas nita ne kota ovdje da ministar zovne ove nae i kae molim vas, recite dopisnicima da malo ohlade s ustaama, nego Bobanovci. Jer, pazite, i u Hrvatskoj je bila terminologija protiv Srba prvo odmetnuti Srbi, pa ovakvi -onakvi pa se to mijenja. Poto ovo spada u domen propagande, ja ne branim ustae, kaem vam moja je obitelj imala rtve od ustaa. Moj je stric u Jasenovcu poginuo, ubijen je, imao je 22 godine. A ta mi sad moemo uraditi? Hajmo mi, nemoj da stvaramo jo vie, jer medju ustaama ima ljudi koji nisu protiv BiH. Sad u ratu ne trebamo stvarati vie protivnika. Sad u terminologiji, poto moramo pozvati nae novine i rei da ohlade s ustaama ljepi je izraz Bobanovci. To bi bila neka finesa. IZETBEGOVI: Da mi Bobana pomalo ne eskulpiramo. KLJUI: Prvo bi njega ubile ustae da mogu.

KOMI: Ustae ive koje sad hodaju su najvei protivnici Bobanovi. KLJUI: Ne ulazei u interese zbog ega. KOMI: Sve ovo to sam ja rekao nije ni jedna rije u odbranu tog pokreta. Ja da sam to htio ja bih pravio HSP ne bih pravio HSS. Moramo neke stvari tu raistiti. KLJUI: Mi moramo biti malo mudriji u terminologiji. Mislim i konkretniji. Ili izrodi hrvatskog naroda ili tako. Da nadjemo neke termine. KOMI: Bobanovi razbojnici. IZETBEGOVI: ovjek neki dan kae - UNPROFOR-ac, HVO nije vojska, to su grupe bandi nekakvih. KOMI: To i ovi tvrde. To su banditi, kau oni, koje vi nazivate ustaama. IZETBEGOVI: Tako tvrdi ovjek.

KOMI: Izvinjavam se, napravio sam ... I malo sam oduio, ali morao sam rei ovo. Dakle, odnos Predsjednitva prema VK odnosno poloaj Predsjednitva kao Vrnovne vojne komande i poloaj nas pojedinano u tome. To je ono to sam govorio. 194 IZETBEGOVI: Da popriamo o toj stvari. Prije svega da postavimo neke jasne injenice. Predsjednitvo jeste VK. I pravno i

195

KLJUI: Mogu li da pitam, pa e ti meni odgovoriti. Kad je Ivo rekao razlika izmedju strategije i taktike onda je to vrlo jasno. Ja sam rezervni oficir, kapetan sam bio u bivoj armiji i drugi u klasi u Bilei od 2.500 ljudi. To mi je najvei ivotni uspjeh kad sam najvie morao uiti. Predsjednie, naa bi ovdje bila zadaa da sjednemo pa da kaemo hoemo li mi ii na Vitez koji je okruen ili emo ii da oslobadjamo Fou. Jer, mislim sa b-h stajalita i stajalita muslimanskog naroda za nas bi vanija bila Foa. To je jedna stvar. A druga, poto mi nismo bili na pregovorima, ja nisam bio pa ne znam, a znam da si ti imao sa predsjednikom

stvarno: Odluke se ne donose u G kad je rije o strategiji. I naravno, ograniava se na strateka pitanja. Strateka pitanja su u iskljuivoj nadlenosti komande. Medjutim, kad je rije o konkretnom ponaanju Armije u centralnoj Bosni, ono to kau kad je rije o pregovorima, doslovno kae - nita nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno. Prema tome, centralna Bosna nije dogovorena. Armija ima pravo slobode akcije, jer jo nita nije dogovoreno. Imaju razne varijante kako bi bilo rijeeno razgranienje itd. Medjutim, poto nije stavljena zadnja taka na itav dogovor, jo nita nije dogovoren. E sad, sa izuzetkom ovog sad primirja koje je zakljueno. Da to primirje nije zakljueno, Armija bi imala potpuno odrijeene ruke dole u centralnoj Bosni tim prije to je u pitanju jedan pobunjeniki HVO. Medjutim, mi smo zakljuili, dakle, da nema tog primirja, akcija Armije potpuno je legalna u centralnoj Bosni. Ona jednostavno ima prema sebi jedan vojni, jednu vojnu formaciju koja pokuava u BiH uspostaviti neku vlast. Mimo Armije, mimo vlasti ove legalne ovdje. Dakle, jedna formacija koja ne priznaje komandu ovog ovdje tijela. Prema tome njena borba protiv te formacije je potpuno legalna. Tu se sad medjutim, uplie jedna situacija koja je privremenog karaktera, to je boino primirje. Obustava vatre. Tu je problem. Mi smo rekli boino primirje mi emo potovati to smo i potpisali, i izjavili itd. S jednom ogradom da se obostrano potuje. Armija daje objanjenje da ona ne moe da ga ispotuje, jer postoje stalni napori. Da ona ne moe sama da obustavi vatru niti moe da proglasi jednostranu obustavu vatre jer bi dovela sebe u teku situaciju, jer se se tu uhvatile u kotac dvije vojske pa niko ne smije da prestane. Prvi koji prestane gubi s pika, istog momenta. Tu su problemi. To su onda injenina pitanja. Treba vidjeti na terenu je li to sve tako ili nije tako. Vojnici dole tvrde da je to tako i da u centralnoj Bosni nije mogue u ovom momentu jednostrano obustaviti vatru a da s pika ne gubi pozicije koje ima, nego mora stalno da bude u tom kliu. Dakle, problem je jednog faktikog stanja dole gdje se ne moe jednostavno obustaviti vatra. Ti obustavi vatru, a on ne i dalje nastavlja da puca. Ko e prvi da prestane, nee niko.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

196

Hrvatske jako mnogo pregovora, dolaze glasovi ovakvi: de je on pristao na kraju i ponizio Bobana, samo to Boban nije ovjek koji ima dostojanstvo jer on je morao podnijeti ostavku kad je on rekao - ja ne dam Mostar, a na kraju morao rei eto, predsjednik je rekao. On je rekao tamo: naa delegacija je predsjednik dr Tudjman itd. Jer on titra one stvari stalno. Pa je na kraju Tudjman rekao, Mostar neka bude pod evropskom jurisdikcijom. Da li je on tebi rekao - ostavi sad Vitez, Busovau, Kiseljak i Kreevo emo vidjeti jer to po Vens-Ovenovom planu pripada Sarajevu, a Busovaa i Vitez su svakako pripadali Hrvatima. E sad, poto ja gledam, vi znate da sara ja bio Hrvat, ovi koji me znaju 30 godina mene su zvali ustaom bez razloga, znate. Potiem, u mojoj obitelji ima jedan krug vrlo partizanski nastrojen i dao je rtve, a danas sam pravo da vam kaem Hrvat izdajnik za njih sviju, pa me ak ni ovi u Sarajevu ne vole, a oni hodaju zah-valjujui meni slobodno. Dok im je Kljui ovdje ne da arija da ih diraju. Ja sam to njima rekao u lice.. Sad mene zanima, oni kau u pregovorima, vratio se koordinacijski odbor, ja sam tebe molio da me primi, mi emo razgovarati iz Zagreba gdje sam ja njih poslao da vide dvije stvari: postoji li Republika Hrvatska koja rjeava svoje probleme, postoji Herceg-Bosna protiv koje sam ja u principu. Ali ako oni Hercegovci rijee svoj problem, mi ostajemo koji emo pripasti bosanskoj Republici, koja kako kae Koljevi je muslimanska, a ti i ja kaemo bosanska, jer mi smo krenuli za Bosnu, nismo krenuli ni za muslimansku ni za hrvatsku. I poto je to vrlo znaajno pitanje, da mi pripremamo kongres bosanskih Hrvata, pa emo dati UNPROFOR-u imena sve da se organizuje, doi e ljudi vrlo ozbiljni koji e rei - nama je ostati u dravi iji je predsjednik Alija Izetbegovi. Ti si jednom rekao da ova Bosna nee nikom biti tijesna, pa si rekao jednom da nee biti proganjanih, to ja ne prihvatam. idovi su bili proganjani u Njemakoj. A hou ja da budu ravnopravni pa e bosanski kongres Hrvata donijeti jednu povelju gdje e rei - mi emo ostati u bosanskoj dravi. Istina, biemo nacionalna manjina, ali to nije kriv Alija Izetbegovi ni Haris Silajdi, mi znamo ko je kriv. Pa emo ako treba, kao to je biskup Zvizdovi dobio na Mslinom polju 1463, od Sulejmana velianstvenog ahman, traiti ahman. A ja kad budem taj kongres organizirao sa svojim suradnicima tu je Ivo i Branko Mikuli - svi pametni Hrvati, tu je i naa crkva, onda emo mi traiti da ne bi mi vjerovali, ja tebi vjerujem, ali ta ja znam, moe doi onaj to si ga ostavio eman sutra mjesto tebe pa da ja ne bih imao problema, mi emo traiti da to udje u ustavnu normu bosanske drave. Mi emo biti lojalni, mada je lojalan ruan, ovo je naa drava. Ja sam rodjen u Sarajevu i ja u moda imati sreu da ivim u rodnom gradu, ali ti nee ivjeti nikad u svom rodnom gradu jer je on pripao drugima. Pa emo onda mi rei - gospodo, da bi mi imali prava koja traimo, mi

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

emo biti lojalni ovoj dravi i biti njeni gradjani i doprinositi njenoj izgradnji i prosperitetu. Naravno, ja kao ovjek koji malo mislim dalje, ja u traiti da to udje u Ustav. A onda u moda traiti garanciju neke Njemake i Amerike da se sutra ne moe promijeniti Ustav, jer sve se moe promijeniti je li tako? A i zbog naih odnosa, ja tebi vjerujem. A nekima ne vjerujem. Prema tome, ovdje meni koji nisam prisustvovao tim pregovorima, ja bih elio od tebe uti kao od predsjednika, da li je bilo govora kad je tebi Tud jm an rekao - dobro efend ija neka bude M ostar pod Evropskom unijom, Neum eventualno pod zajednikom pa da se formira paritet. Jer i on je pametan ovjek, ne moe on tebi dati kod Prevlake kad nam je Haris rekao, 150 km puta kroz, oprostite, vukojebinu kota milijardu i po dolara. I jo dok napravimo luku za 20 godina, a ovako bi Neum bio zajedniki, a mi bi imali Ploe jer za BiH su Ploe najvanije odmah da vam kaem. Ploe su najvanije za BiH jer imamo elektrinu prugu koja nije bila iskoritena u mirnom dobu vie od 4%.. I druga stvar, sve to je napravljeno u Ploama napravljeno je kapitalom BiH. Svi dokovi za rasute terete itd. o emu mnogo znam jer sam pisao o tome. Sad ja tebe pitam je li bilo takvih, dogovore ili nije bilo? Mada, to ti kae nije nita potpisano itd. Sad me interesuje kao ovjeka. Je li bilo toga da kae tebi Tudjman, ti zna da tebi vjerujem njemu, hvala Bogu nikad nisam vjerovao. IZETBEGOVI: Jeste naravno, ne jedanput nego svaki put. KLJUI: ta ti je rekao? Je li rekao da ne dira Vitez i Busovau?

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Da se obustavi ofanziva na Vitez. Ja kaem, nema nikakve ofanzive na Vitez. IZETBEGOVI: To nije bilo povezano. On je to se tie Mostara bio zadrao ist stav - nema upravljanja EZ sve do sastanka u Briselu i to do drugog dijela sastanka kad je onaj Klas se izvikao, poeo da se ljuti na srpsku i hrvatsku stranu kako je rekao, zbog nesaradnje u tom pitanju. Onda je Tudjman uzeo rije i rekao molim vas, ja iz vaeg izlaganja vidim da je to vano pitanje za mir. Ako se radi o tome da se dodje do mira, pa ako je problem tog Mostara, molim vas, ja u uticati na bosanske Hrvate da to prihvate. Onda se Boban javio i rekao predsjednik je ve uticao, prema tome. Dakle, to je tu bilo. Inae nije bilo to, evo mi emo ovo prihvatiti vi ovo prihvatite. Ali je u razgovoru koji je bio no ranij sa mnom tada je rekao - molim vas, ja ujem da vi imate ofanzivu na centralnu Bosnu, molim vas da se ta ofanziva obustavi itd. itd. To je napisao u onom pismu. Ja sam bezbeli rekao KLJUI: Eto.

197

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

KLJUI: Moemo li mi ovako.

nema nikakve ofanzive. Ima sukob tamo. Tamo jesu vojske sueljene i bore se u Vitezu itd. IZETEEGOVI: Ja nisam nita obeao da emo mi obustaviti to, osim to je kasnije dolo do ovog zahtjeva za boino primirje i mi smo to prihvatili. Ali moe se govoriti jedino o povredi tog primirja ako s nae strane ima neto. Inae, nema drugih obaveza.

KOMI: Ali ja mislim da je stanje mnogo ozbiljnije nego to mi mislimo. Ja to nasluujem, nemam informacija. Jer, vrlo je otar zahtjev prema Savjetu sigurnosti vezano za to. A druga stvar, ministar vanjskih poslova jedne druge drave nama najavljuje rat. To je ozbiljna stvar. Ja ne znam da li vas to uznemirava. Ja zbog toga ne mogu da spavam. Nama druga drava najavljuje rat - javno kae, molim vas, cijelom svijetu su objavili, mi ulazimo u rat. Ja bih volio da mi sasvim ozbiljno to uzmemo. Pazite sad, ponaanje drugih uvijek zavisi i od nas. Uvijek. Ja ne ulazim sada tu da mi oko toga vagamo to da li je kriv ovaj ili onaj. Da li je nama u interesu da ta druga drava udje u rat. Prvo to moramo raistiti. Hoemo li sada imati pravi, i do sada je hrvatska vojska bila angairana u Bosni. Ali nisu bili otvoreni i javno. Sad e biti otvoreno i javno angairani. Po svoj prilici. Ako je to ozbiljna stvar. A ne vjerujem da ministar za vanjske poslove moe dati takvu izjavu i da klepne uima i da uti. Za mene je to alarmantno stanje. I sva moja intervencija danas je usmjerena na to - ta mi moemo uiniti da do toga ne dodje, a da se ne ponizimo. GANI: Mislim da jedna od mogunosti koja nama predstoji je da se te grupe HVO koje se tamo nalaze, da se njima omogui neki ventil da oni napuste te prostore, a da to podruje preuzme MUP, vojska da ne ulazi tamo. Mi bi privredne objekte, vrili njihovu eksploataciju onih koji su tamo ostali i da se taj dio vojske odatle skloni. Jer oni faktiki su tamo izveli, to lokalno hrvatsko stanovnitva, i postavili ga na prve linije, a unutra su ti gangsteri koji su do sada pljakali itd. Prema tome, ako, poto je njima sad gusto, mi bi mogli odepiti. Ovo je jedna ideja.Otvoriti im ventil neka odu, neka idu tamo kod Bobana, tamo neka ostane narod koji je ivio i ranije. MUP je mjeovitog sastava, neka ostane tamo. Da probamo na taj nain, to rijeiti. Jer oni su, znate ta, u Vitezu su pokupili lokalne Hrvate i poslali na prve linije. Pozadi ih ekaju. Ako neko mrdne, oni pucaju njemu u ledja. Prema tome, to je takav sistem. Prema tome, njima treba rei, mi vara garantujemo da vi moete napustiti. Dajemo vam taj ventil, povezaemo prema Novom Travniku se prebacite. Ima ta vojna tehnika

198

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

KOMI: Hajmo da Predsjednitvo donese odluku ida to predloi javno.

kako da se to izvede. I da se onda, to bi znailo obustavljanje dejstava. Naa vojska nema ni potrebe da tamo ulazi. Tamo bi naravno privredne objekte preuzeli legalni organi vlasti, MUP. Ako moete na taj nain negdje, Komiu.

199

lBER: Da vam ja prokomentariem kako izgleda stvar. Ako dozvolite. Prvo, ima primjedba kad se potpiu primirja i dosadanja primirja itd. Dakle, mi izdamo zapovijedi naim jedinicama. Medjutim, zapovijedi dodju do bataljona, ete, skoro do svakog vojnika. Ali vjerujte, toliko je razudjeno ratite, da se uvijek nadje neko ko zapuca. Sad neu rei s one strane. Nego i s nae strane. Uvijek se nadje neko. Na mnogim mjestima je, kao u Mostaru, 30 metara ovjek od ovjeka i uvijek se nadje neko. Onda s druge strane odgovor. Dakle, prekraji se deavaju. Neu rei s nae strane da smo mi isti ko suza - Armija BiH. Ne smijem rei to. Drugo, ja vas molim, ja to potenciram sredinja Bosna, kad se govori o njoj, misli se uvijek Busovaa, Kiseljak, Vitez. Ona je vezana pupanom vrpcom za Mostar i za Gornji Vakuf. Sve to se deava u sredinjoj Bosni odraava se na Mostar i obratno - to se deava u Mostaru odraava se ovamo. Moje procjene kau - dozvolite da su tane da vam kaem, jer ja sam najstariji vojnik, i ja sam, da vam se pohvalim, 1977. kao major imao tu generalsku kolu - ratnu kolu, kao majori bive vojske. Nju su 1990. zavrili i Divjak i Rasim Deli i Meho Kariik, dakle etvorica smo ovdje koji imamo tu kolu. Ja sam zavrio 1977. Armija BIH nije ni jednu strategijsku akciju izvodila u ovom ratu. Strategijsku jer nema im. I da imamo topove i municiju, mi bi izvodili to. Pokuaj jedne strategijske akcije bila je "koverat" operacija. To je pokuaj pa je propala. Sve ovo ostalo se svodi na taktiku. Ja vam kaem da Armija BiH- ima snage da Busovau, Vitez i dio Novog Travnika kojeg sad dri HVO pod apsolutnom komandom Bobanovaca Hercegovaca, osim Kiseljaka gdje je UNPROFOR i gdje se ne smije nita raditi, ima snage i sad i sredstava da bi to za 48 sati ula u ta mjesta. Ali, odraz Mostara? ta e se desiti sa lijevom obalom? Odraz industrije u Vitezu, posebno u Vitezu koja je od znaaja za ovu dravu u perspektivi. Bez kad bi se unitila postrojenja u Vitezu i Novom Travniku, tad ova drava za narednih l0-20 godina ne bi imala sredstava da izgradi tu tehniku i tehnologiju. A u Vitezu je "Slobodan Princip-Seljo" s v e n j e g o v e t v o r n i c e s u m i n i r a n e. I m a m o i s l i k e . Da k l e,

KLJUI: Jedini izlaz koji ja vidim, g. Izetbegoviu, je da se s nae strane obustavi ofanziva, ne rat nego ofanziva do 18. do novih pregovora.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

IBER: Nikako. Jer, automatski bi to bilo iseljavanje, etniko ienje totalno. Ne po volji naroda. Mi imamo naeg malog to je novinar kod Delia koji ima porodicu kompletnu u Busovai eljko. Dakle, oni bi tjerali narod isto kao u Vareu i Kaknju silom da iseljava. A to je onda posljedica ubistava itd. Jo neto da vam kaem, nae politiko rukovodstvo, i kad sklopite dogovor i ako sklopite, ja kao stari vojrik vam kaem ne na itavom prostoru te unije, na granicama, ali na dijelovima, nikad nee biti mir ja vam kaem. Nikad nee biti mir! Uvijek e biti neki lokalni vodja komandant brigade travnike, kakanjske ili ne znam koje, koji e redi - ovo je nae. Ili srpske s one strane, ili Bobanove Hercegovake koji e rei Konjic je na idemo napadati. Dakle, kaem vam, ivi bili pa vidjeli, nikad nee biti mir. Uvijek e trajati taj rat i pukaranje i medjunarodne snage e imati posla. I dobro je to to je sad, ujem, konano otpalo ono demilitarizacija pa e imati svi oruje pa e moi svi da se brane. Dakle, utopija je taj mir. Mir nije utopija za neka mjesta koja su u centru od kojih je daleko ratite Ili relativno daleko kao Zenica, recimo, kao Banovii. Ali za ova prigranina podruja u toj uniji. Iskreno da vam kaem, ja sam oekivao da emo ovo sad to su oni crtali, nigdje nije objavljeno, ta su to Boban i Karadi dogovorili. Da vidimo ta oni dogovaraju. Nemamo nikakve karte.

GANI: Bili su pregovori blizu tamo, neki lokalni.

Hercegovci bi digli sve u vazduh i narod i sve. G. Gania predlog da kaemo da izadju. Nema teorije, to je utopija. Nema teorije da bi oni pristali da izadju.

200

IBER: Samo jo jedno. Vezano dogovor Silajdi-Grani. Mislio sam za tog Grania daje neki super politiar. Medjutim, pazite, Grani je u mojim oima ispao u dva navrata, kako kau u mom kraju, alabajzer. Prvo, on je pozvao kod sebe Silajdia i uspute

KOMI: Ima. Samo je napravljena Izmjena. Nije u Herceg-Bosni dio Jajca, Bugojna, Travnika, Donjeg Vakufa itd. ve Kiseljak, Kreevo, Busovaa, Vitez i ono povezano preko... Ali oprostite, samo u jo jednu reenicu. Isto sam ja tako govorio, Stjepane, kad smo raspravljali s druge strane je sjedio Boban, Grani i arini. Ja sam dao tu primjedbu i rekao sam - mi moemo na karti nacrtati ta god hoete jer i ja znam stanje tamo kakvo je. Rekao sam - nee se vojske povuci. Mi moemo prebaciti sad ovo tamo ovo ovamo, armija se nee povui iz Bugojna, Travnika itd. HVO bez rtava se nee povui iz ovih. podruja. Prekinu me Boban, evo, svjedok mi je predsjednik, kae ta ti to proa. Mi ako se dogovorimo i ako kaemo da se povue da se povue i iz Stoca, i iz Kiseljaka, i iz Kreeva, itd. Ja sam uutio.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

mene jer sam bio u enevi 18. pa smo upali kod njega - itava Herceg-Bosna. Izgleda niko im nije ostao tamo. I Boban i Petkovi i Prli i Ragu, i l0 njih je bilo. To je prvo. Drugo, na veeri u Esplanadi nas 5 je bilo s nae strane: Durakovi, Bisera, Blierin sekretar, Haris i ja. Donosi se pie, slui se. Ja pijem samo uvee, meni je akamluk uvee. I njima se slui svima, njih 2O tamo s one strane i oni ve poeli srkati. Nas niko ne nudi. I ja prekinem Silajdia i kaem: G. predsjednie, izvinite. On pita "Stjepane, ta se desilo?" G. Graniu, vi ste domain, vidite nas niko ne nudi piem, vi pijete. Kae: "Kaj; kaj" pa gleda imamo li ta piti. Kae "Deki, dajte" znate ta mi Akmadi kae da izvadi stvar. Kae: "Stjepane, pa to je va hotel". Rekoh kako, ovo je hotel drave Hrvatske, grada Zagreba. Ne, ne, kae on, vi spavate u tom hotelu.

201

KLJUJI: Moemo li napraviti neto zbog nas. Poto su oni nas optuili u UN, poto mi moramo neto odgovoriti, da ti sad izadje na TV i kae da BIH nema ofanzive na Vitez, a medju nama reeno, pazite nismo mi djeca. to Ivo kae neko ima vie iskustva ivotnog neko je mudriji, neko vie govori, a neko manje govori vie radi, itd. Nama je svima jasno da je strateki za BH Armiju najvaniji Vitez / Novi Travnik jer tu su kapaciteti to kae moj imenjak za 20 godina, poto sam jednom rekao, ja sam to predsjedniku rekao ali da vama kaem, kad je izaao Murat abanovi na Drinu i rekao ja u minirati, onaj jadan general pukovnik, vidite ibera nije mogao do generala doi, a Kukanjac onakav hableg bio general-pukovnik pa se toboe prepao. Ja okrenem Srnu, a onaj se smije inenjer u Bajinoj Bati i kae, ne bojte se ne moe on nita, mi smo ve ispraznili dva jezera i napraviemo neke kaskade i nema nita od toga. A poto su predsjednie ovo ljudi drugog kova, to su ljudi kojima sam ja pobjegao iz Zagreba jer sam mudriji od njih, pobjegao im kao Dems Bond, pa su ljudi ubili Kraljevia s 8 bojovnika, pa ubili most u Mostaru i poto ti ljudi stvarno mogu dii Vitez, onda neemo ni ti ni ja ni Ivo ni ostali nikad moi doi u Vitez. Prvo zbog medjunarodne javnosti da ti kae da mi nemamo ofanzive. A drugo, medju nama, da do 18. obustavimo ofanzivu. Da vidimo hoe li biti taj dogovor. Ti e doi tamo na pregovore pa e vidjeti. A tree, da vam kaem, ako iz ove enklave otjeramo ovo malo Hrvata, onda smo mi svi Hrvati koji smo za BIH poraeni jer neemo imati naroda. To su defakto opine iz kojih su oni istjerali Muslimane. I za taj grijeh oni e morati odgovarati. Ali ti si jednom rekao da naa vojska mora biti drugaija od faistike i tu ti ima podrku. Druga stvar, poto su to Hrvati koji su dobili referendum, koji nee da ostanu u Herceg-Bosni, njih hoe da naseljavaju u Tomislavgradu i Posuju, za njih dole nema ivota jer Boban u svoj svojoj koncepciji diverzija u Bosni nije uspio u jed-

nom, a to je da Bosance naseli u njegovu Hercegovinu, nego je dapae on izgubio u hrvatskom ratu 10.000 ljudi, u ovom ratu s nama izgubio je 10.000 ljudi. Pa zapadna Hercegovina koja ima oko 10.000 ljudi bez Mostara. Danas ima 80.000 jer je 10.000 pametno pobjeglo u Njemaku i Ameriku. Vjeruj, imam izvijee, svi ovi koji su iz Varea pobjegli, niko nije ostao u Herceg-Bosni. To je samo tranzit. Dakle, on nije uspio u svojoj nakani da bosanske Hrvate istjera iz Bosne, a da ih, naseli u Herceg-Bosnu jer bi on bio dole ef ako bi se sa 110 popelo na 250 on bi mogao rei - ima nas 250. Nema on nita. A opet mi neemo imati nita. Nego ni ti nee imati nita ako te Hrvate definitivno istjeramo. Dakle, mi sad moramo procijeniti. Strateki, nama su tvornice vane. I koliko su nama vane, toliko su oni jo slabiji kad ih izgube. A politiki, danas je 29. do 18. januara, za 20 dana slaem se, to rekao Stjepan, mi njih za 48 sati moemo zauzeti. Nemojmo to raditi. Ja tebe molim sad. Izadji na TV i odgovori Graniu da mi nemamo ofanzivu, a medju nama naredi da ne bude do 18. ofanziva. Pa da i mi pokuamo. Onda emo mi, koordinacijsko vijee Hrvata u Sarajevu natjerati, koje priprema Sabor, da poalje Zagrebu poruku - Bosna je jo jednom pokazala dobru volju. A vi g.Tudjman naredite da se prekine pucati na Mostar, jer ovo je dijalektiko razmiljanje to iber kae. Da mi poaljemo poruku. Mi smo zaustavili na Vitezu. Ali ako se desi da pucate i dalje na Mostar, g. Tudjman, onda ne rtvujete vi Muslimane u istonom dijelu Mostara, nego rtvujete nas Hrvate u Bosni. A on je meni odgovorio na jedno pitanje koje je bilo vrlo bitno lino za mene. Kad sam poslao taj koordinacijski odbor, Ivo je bio s njima, ja sam ga pitao ovako: postoji Republika Hrvatska i ona neka rjeava hrvatsko pitanje kako god hoe. Postoji Herceg-Bosna, to je uglavnom Hercegovci. Da li on ima ita protiv toga da se mi bosanski Hrvati dogovorimo sa predsjednikom Izetbegoviem? ta je rekao on? Znai, oni su nama ostavili autonomiju - bosanskim Hrvatima, da se mi konstituiramo. KLJUI: Mi hoemo sad da ovo Hrvata sirotinje, a te su one snae u bijelim nonjama. To jedino uva srednjevjekovnu tradiciju i mi smo ponosni na to. Da sauvano. Ako ih oni izvedu, armija i dalje napada, armija e dobiti tvornicu, stjerae Hrvate, onda vjerujte u Bosni nee biti ni 12% Hrvata to si ti predvidio u onim podjelama. A nastade rat izmedju Hrvatske i Bosne jer oni to jedva ekaju, jer ih Miloevi gura. I taj e rat dugo trajati, a Miloevi e pomagati as tebe, as Tudjmana. Ja tebe molim i mislim da sam bio vrlo konkretan. Neka to bude za Novu godinu. Da ti izadje na TV pa da odgovori svjetskoj javnosti. Graniu da mi nemamo ofanzive. A da ti, medju nama ovo, zaustavi da kae KOMI: Nijedan bosanski Hrvat nije se zadrao u Hercegovini.

202

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

Deliu. U ovoj zemlji ima mnogo obavjetajaca i svi ovi strani novinari itd. sve su to pijuni, i sve se informacije znaju. Zna se da je mnogo vojske iz Sarajeva izalo prema Vitezu. A nije ilo na Fou. S druge strane i etnici to znaju pa nas sad malo vie granatiraju. Ja sam imao neki dan sahranu, umrla mi draga ena. Ja sam organizirao sahranu, a nesrea je bila da je grobnica blia stadionu Koevo nego ulasku u groblje. I meni direktor groblja zabrani da idem jer snajper gleda. Kae, tebe e odmah pogoditi u glavu. Pa su ili, dao sam popove prvo, pa onda familiju. A kad su se vraali, prvo je ila familija, a zadnji su ili popovi. Tako ja to organiziram. Prema tome, ja tebe molim, a ti zna da ja ne molim za sebe nita, uini to a ja mislim da e te i lanovi Predsjednitva podrati u tome. Da izadje na TV i kae to to g. Grani kae nema razlog. Mi nemamo ofanzive. Sabur jo do 18. P ako 18. ako oni nastave pucati na Mostar, jer ja u danas kad ovo zavrimo pozvati formacijsko tijelo i rei, molim vas, bili ste, rekao je i to to i to. ali mu sada poruite, Bosna nema ofanzivu. Ali budu li i daje pucali na Mostar i neputajui konvoje (jer je Grani odmah zaustavio konvoje) a mi imamo 6 mjeseci 200 tona papira, zna koliko je to, da Oslobodjenje i Veernje izlaze godinu dana u ovom formatu. Pa kad smo pustili za Bilu, sad emo provjeriti ovo da je dolo u Bilu, pa emo zamoliti koordinacijsko vijee neka oni daju saopenje. IZETBEGOVI: Nije sporno da je dolo. KLJUI: Ne, meni je to drago. Zato ti kaem. Da mi na njihovu novu zabranu konvoja odgovaramo da je u Bilu stigao konvoj. A to jesu li se kamioni vratili? Onaj ko je donio robu on je halalio kamione, samo mi je ao onog ovjeka to je ubijen. Moemo li se mi tako dogovoriti predsjednie? Da ti izadje na TV i kae ovo i da zaustavi do 18. A ako oni nastave poslije toga, onda ja izai na TV i rei.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

203

IZETBEGOVI: Ovo to si rekao mogao si rei u jednoj reenici. Moemo li mi zaustaviti ofanzivu do 18? Pazi, traje nam dva sata sastanak bez potrebe, Mislim da se moe jedino dati saoptenje takvo da se kae ako vi ne obustavite napade na Mostar i na Gornji Vakuf. Na G. vakuf opasno napadaju hoe da ga uzmu. Skrvili su da ga uzmu. Znam zato. Nema smisla Srednja Bosna ako G. Vakuf ne dre. Ako ne obustavite te napade, ne moemo obustaviti napade ni mi u Centralnoj Bosni. Nema ni tamo mira. Ako te napade obustavite, ako pustite Mostar on umire od gladi. Ve 21 dan svaki konvoj zaustavljaju, vratili su i bolnicu koja je bila dola dole. Ako nastavite tim putem, mi emo nastaviti akciju u centralnoj Bosni i tu nema druge. Prema tome izvolite obustavite tu akciju na G. Vakuf i na Mostar pa e biti mira i u cen-

KOMI: Moe samo zatiena zona. Da UNPROFOR-u predaju oruje i izadju. Nema drugog rjeenja. IZETBEGOVI: I to je rjeenje. KOMI: Hajmo ga ponuditi. X: To i Grani moe.

tralnoj Bosni. Ako dole nema mira, nema ni u centralnoj Bosni mira niti mi moemo naem narodu to narediti. Ali, ako se nastavi akcija u centralnoj Bosni, oni bi htjeli da dobiju mir u centralnoj Bosni, a da dole nastave svoju akciju. Hoe tako da rade. Medjutim, mi to neemo prihvatiti. Bojim se da tako stvari idu dalje. Treba da razmiljamo o tome na koji nain? Ima li neka formula da se narod sauva? To je zagonetka koju pokuavamo rjeavati. Ako ikako moe. Bio sam kod jednog politikog radnika u Vitezu na boiu i slao sam ga da s njima pregovara. Pa zna da su ili ljudi u Zagreb. Vi ste urgirali. Izae ovjek, ali s Tudjmanom nee rijeiti, Tudjman nee da se odrekne Viteza. On hoe da to zadri po svaku cijenu. Kae - hoemo i Mostar jer Mostar treba da bude glavni grad. Hoemo i G. Vakuf jer se bez toga ne vrijedi nita u centralnoj Bosni. Ceste idu preko G. Vakufa, itd. Oni igraju tu igru, to je jasna situacija. Prema tome, preostaje jedino da im kaemo obustavite te akcije, mi emo obustaviti u centralnoj Bosni. Ako ne obustavite, mi emo nastaviti. Ova druga varijanta je realnija i hajmo mi rjeavati pitanje kako da sauvamo narod? Ja bih elio da se hrvatski narod zadri u Vitezu, Busovai. Da se sauva. Da se sauva bez HVO. Sve se skupilo u Busovai, Ne znam koliko se to moe. Ako imamo nekog naina da razdvojimo kukolj od ita.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

IZETBEGOVI: Vojska nae ne bi ula, ula bi samo policija specijalno trenirana koja bi zatitila narod. I politiari. GANI: U UNPROFOR-u ima onih kojima je stalo do tih sukoba, nemojte to zaboraviti.Tu su se neke. strane sile umijeale kojima je stalo. KOMI: Neka UNPROFOR bude ta garancija. Svakako je tamo.

KOMI: Dajmo mi svoj prijedlog.

KOMI: Ako predaju ljudi oruje i izadju ovi koji ele da idu vani, onda nema problema.

204

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Ima jedna tu. Da mi ne dobijemo u posjed tvornicu.

KLJUI: A naoj armiji je stalo do toga. Zato ne idemo u Fou nego u Vitez. Nismo ni mi djeca.

IZETBEGOVI: Ne daju da dodje tvornica nama. To je igra od Londona pa na ovamo. Da mi ne dobijemo tvornicu nego da ostane tamo. Da nikome ne slui. Oko toga je igra. A na je cilj da ostane hrvatsko stanovnitvo u centralnoj Bosni.

KLJUI: Profesore, ti ne zna te ljude. Oni e ti dii tvornicu u zrak, pa makar poginule njihove familije. To nisu ustae.Ustae su Zagreb mogle minirati, pa su pustili partizanima i izali. Nije metak opaljen. A ovo su ljudi posljednjeg kova za koje vi ne znat. Vi ne znate mentalitet tih ljudi, ja ih znam. To su ljudi koji su mene otrovali u Litici. A nisam ruao. A samo da vam kaem. Dr Bara, ako se sjea onog poslanika kojeg sam ja predlagao, otvaramo mi vrata ja stojim ovdje, ja sam osnovao apoteku u Grudama i irokom brijegu. I svi nai iseljenici su slali lijekove. I asne sestre ih sortirale jer lijekovi moraju imati odredjen broj temperatura, vazduha, itd. Ja stojim ovdje, dr Bara stoji tu. Ja imao napad bubreni. I kae onom jednom iz Litice Bara, molim vas, za naeg predsjednika Kljuia ima jedan njemaki lijek on je u apoteci. Kae onaj ovjek, za tog ovjeka nema lijeka i izadje. A mene ne vidi. Sad oni imaju ruak, ja treba da ruam. Nisam ja frajer. Ali sam imao bubreni napad, imam nizak tlak pio kafu, i kad si ti dolazio meni u bolnicu niko ne zna dijagnozu. I 11-ti dan kad sam preivio pridje mi Naim Kadi i kae - ja ne znam lagati, ja sam hirurg, ti si imao sepsu krvi, nigdje ogreban nisam. I jedan u pet godina to preivi. Ali ne priam kako sam pobjegao iz Zagreba, to sam priao Lazoviu i Tanji. Prema tome, da bude tebi jasno, ti i ja tvornicu neemo moi dobiti. Ona e ii u zrak. I ja elim da te upozorim na to kao prijatelja, ne kao predsjednika. IZETBEGOVI: Dobro.

GANI: Mislim da oni ne smiju dii tvornicu.

KLJUI: Ja ti moram neto reci predsjednie. Ti tvornicu nee dobiti, odnosno ja s tobom. A izgubiu ja narod, a ti e onda izgubiti i ovo nas to ima. Ja onda moram biti gradjanin BiH jer nemam koga zastupati vie. To mi je ostalo jo 150 hiljada ljudi tamo.

205

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

MINISTAR ODBRANE: Za mene je ova sjednica edukativna i mislio sam stvarno da ostanem u poziciji da samo sluam. Ali moram da vam kaem da ne mogu da preutim to. Ja vas takodje molim da nita javno ne inite ovih dana. Neu to dugo obrazlagati, ali mi smo prevareni konvojem za Novu Bilu. To je ojaalo ovaj otpor. Taj konvoj je zloupotrijebljen, u njemu je nadjeno oruje i on je trebao da bude kompletan vraen. Mi to nismo uinili. Sad se ovdje ovo mirie na ucjene. Odmah da vam kazein. Moj lini dojam, kao da Hrvatska nije u ratu. ta jo treba da nam uine sto ve nisu uinili. Medjutim, nije to put rjeavanja problema da vrimo pritisak, na vlastitog predsjednika nego izvrimo pritisak na ove tamo da puste nevini narod. Mi neemo narod dirati i te snae ubijati to vam ja garantujem kao ovjek. Ali nije to put rjeavanja. Tako ne moe. to se mene tie. Ako se ja pitam ita.

IZETBEGOV1: Osudjen je, nije neka krupna stvar dok je samo godinu i po dana osudjen. Ali ta kazna se zavrava za par mjeseci. Prema tome, pomilovanje bi vuklo ta 3-4 mjeseca. U aprilu istie kazna. Ali bi onda pokuali da dobijemo neto za njega.

KLJUI: To je Plavikin brati treba ga pustiti.

IZETBEGOVI: Mi silom neemo narod dirati, samo hoe ga oni protjerati, o tome se radi. To su radili u Vareu. Protjerae ga vani. To je bosanski narod i oni ne ele da narod ostane tu. Bosna bez tog naroda nije Bosna. Treba taj narod da ostane. Sad kako rijeiti taj problem da narod ostane a da razbojnici izadju? Jako je teko to rijeiti i nai formulu. Ako oni budu ili oni e narod potjerati pred sobom. Primijenie vareki recept. Mene nita ne kota kazati obustavite paljbu u Mostaru. Ja znam da nee obustaviti. Obustavite paljbu u Mostaru i G. Vakufu, obustavite akcije mi emo ovamo. Oni to nee uraditi.Vratite bolnicu u Mostar, dadnite konvoj Mostaru, normalizujte dole situaciju imaete normalnu situaciju u centralnoj Bosni. Mislim da se ta izjava moe da t i . N ar av n o , o dg o v o r i e mo m i n a G r an i e v u i z j a v u . Ministarstvo e odgovoriti. Molim vas jo jednu stvar iz tekue pote. Da odobrite pomilovanje Zorana Plavia koji je osudjen na godinu i po zatvora i koji je godinu dana izdrao i vie od godinu dana. Za 3-4 mjeseca istie mu kazna. Da bi mogli da udju u razmjenu, da dobijemo jednog ovjeka. Ima tamo u kuli nekoliko ljekara. Da dobijemo nekoga. On e svakako kad izaje na Crveni kri i otii. Ako bi sad moemo dobiti neto za njega.

206

KOMI: Ne razumijem intervenciju ministra. Ipak ne razumijem zato misli da je ovo pritisak, na predsjednika. Ne radi se zaista niokakvoj ucjeni. Mi pokuavamo nai rjeenje. Ne bih volio da

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

se tako shvate ove rasprave. Ne znam po emu je to pritisak na predsjednika i po emu je to ucjena. Krupne su stvari u igri.

LAZOVI: Ja mislim da se mi vrtimo u zaaranom krugu gdje teko moemo nai rjeenje. I ne polazimo od onoga to prouzrokuje ovakvo stanje, ini mi se da je koncept koji nam je ponudjen u enevi faktiki generator svega ovoga. On je ponudio rat za teritorije i naa armija, teko se moe zaustaviti, to sam jue rekao Ivi. Ako je protjerano muslimansko stanovnitvo iz Stoca, apljine i iz drugih krajeva. Prema tome, sam koncept bi trebalo staviti na stranu da vidimo moe li se tu ta promijeniti da se zaustavi taj rat da narod ne strada, da se ojaaju funkcije unije ako e se unija sauvati. Ako se bude ilo za stvaranje tri samostalne etnike drave, onda rat nee stati, to je ovo to iber kae. Rat e se produbiti, rat ide dalje jer je ovo rat za teritorije. Svako hoe sebi dravu. Tu je itav problem. Ako se ide da se sauva unija, onda postoji mogunst da se rat zaustavi i da se narod sauva. Ja podravam ideju da narod ne strada, ali to je utopija. Ako se ide na tri etnike drave. Jo jedno pitanje. Iz Konjica nas zvali intenzivno ovih dana. Oni danas imaju SO dole. Medjutim, odluku koju smo mi donijeli na proloj sjednici Predsjednitva da se razrjeava ratno predsjednitvo Konjica i da se omoguuje onim mjestima gdje postoji mogunost da se obnovi rad SO nije im dostavljeno. Jue su oni zvali nisu dobili. Ja im nisam znao rei razloge zbog ega nije dostavljeno, ali sam rekao da u vas upoznati i vau slubu da im se to dostavi. IBER: Ta skuptina je odgodjena, nee biti danas bie poslije Nove godine.

IZETBEGOVi: Ne znam ta e biti dole. Od njih je zatraeno jue da to odloe i odre iza Nove godine. LAZOVI: Je li sigurno to dostavljeno, Alija?

IZETBEGOVI: Poslana im je odluka. Ko je predlaga? Je li prolo to? Zajedniki razgovor. Ko predlae ovo? Treba neko da stane iza tog predloga. Treba ih zvati i rei im da kau okrugu.

207

IBER: Imam jednu informaciju. Komandant na je organizovao, naredio sveani koncert novogodinji i boini. Nadam ste da ste dobili poziv, sutra u 13 asova u Domu ljiljana. Program vrhunski, sve napravljeno. Opet su ubacili, jutros sam dobio to je Deli organizovao, pod takom 4. obraanje predstavnika VK i pred-

AMPARA: Predsjednie, mi smo zakljuili da ne postavljamo i ne imenujemo ratna predsjednitva bez saglasnosti okruga.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(8) 2007

stavnika Predsjednitva BiH. Sa dvije-tri reenice. Samo estitka i nita vie. Poto Delia nema, ja u biti u minut i po do dva kratak. lan Predsjednitva jedan koji e samo pozdraviti zvanice. Predstavnike vjerskih zajednica itd. Sutra u 13,oo asova. IZETBEGOVI: Hoemo li odmah odrediti ko e doi? Sjednica je zavrena.

208