You are on page 1of 237

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE

Volume 8 2007 Number 1

ISSN 1332-4454

is dedicated to the advancement and understanding of principles and practices of intelligence and national security in contemporary history and foreign policy. Editor-in-Chief:
Prof. dr. Miroslav Tuman, University of Zagreb, Faculty of Philosophy, Zagreb, Croatia Doc. Wilhelm Agrell, Lund University, Sweden Prof. Christopher Andrew, Corpus Christi College, Cambridge, U K Gen. Todor Boyadjiev, President Bulgarian Euro Atlantic Intelligence Forum, Sofia, Bulgaria Drago Fer, former director of SOVA, Slovenia

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE

Editorial Board:

Victor Jackovich, Retired Ambassador, USA Richard Kerr, Consultant, Former Deputy Director of Central Intelligence and Deputy Director of the Central Intelligence Agency, USA Admiral Pierre Lacoste, Former General Director of the DGSE, France Gen. Nikolai Leonov, Former Deputy Director of the KGB, USSR

Prof. dr. Klaus Lange, Dir. Institute for Transnational Studies, Landshut, Head of Dept. for International Security Politics, Hanns Seidel Foundation, Munich Ivo Lui, Researcher, Ljubuki, BH Prof. dr. Janos Matus, Zrinyi Miklos National Defense, Dept. of Security Studies, Hungary Miroslav Meimorec, Ambassador, Ministry of Foreign Affairs, Zagreb, Croatia Gen. Leonid Shebarshin, President of the Russian National Economic Security Service, Moscow, RF; Former Deputy Director of KGB, USSR Doug Smith, Consultant, Former CIA Senior officer, USA Richard Stolz, Consultant, Former Deputy Director for Operations Central Intelligence Agency, USA

Subscriptions and the advertising inquiries should be sent to National Security and the Future at the Publishers address given bellow. Annual Subscription: Institutions 60 EU / 60 US $ postage included Vol. 7 (2006) Individuals 20 EU / 25 US $ postage included Single issue and back issue prices available from the publisher

Computer layout: Kreo Urek Printed by: KATMA, Zagreb Manuscripts, editorial communications, and books for review should be directed to: The National security and the Future, St. George Association / Udruga sv. Jurja, at the Publishers address given below

National Security and the Future is a refereed journal. Authors should consult the Guidelines for Contributors at the back of the journal before submitting their final draft. The editor cannot accept responsibility for any damage to or loss of manuscripts. Statements and facts or opinion appearing in National Security and the Future are solely those of the authors and do not imply endorsement by the editors or publisher. Published in Spring, Summer, Autumn and Winter Vol. 8 (2007)

St. George Association / Udruga sv. Jurja 10000 Zagreb, Croatia Ruera Bokovia 20 Tel: + 385 1 4921 099; Fax: + 385 1 4921 101 E-mail: info@nsf-journal.hr Website: http://www.nsf-journal.hr All rights reserved. No part of this publication may be reproduced, stored in a retrieval system, or transmitted in any form, or by an means, electronic, mechanic, photocopying, recording or otherwise, without the prior permission of St. George Association.

SADRAJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3
DOKUMENTI

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva Bosne i Hercegovine Magnetofonski snimak 153. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Zapisnik 155. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 13 odrana 6. avgusta 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7 avgusta. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11 1991. - 1994

Magnetofonski snimak 155. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Zapisnik 161. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 4. odrana 13. avgusta 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19

Zapisnik 164. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 11.

septembra 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23 septembra 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 septembra 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31

Zapisnik 166. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 15. Zapisnik 167. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 16.

Zapisnik 168. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 18. Magnetofonski snimak 169. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Zapisnik 170. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 7. odrana 6. oktobra 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .43 septembra 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .39

septembra 1992. godine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35

Magnetofonski snimak 171. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrana 19.10.1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51 1

oktobra 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47

Zapisnik 172. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, Magnetofonski snimak 172. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Magnetofonski snimak 173. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Magnetofonski snimak 177. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Magnetofonski snimak 178. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Magnetofonski snimak 179. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Magnetofonski snimak 180. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Magnetofonski snimak 181. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Magnetofonski snimak 182. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrana 26.decembra.1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .213 odrana 24.12.1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .201 odrana 23. decembra 1992. godine u 17,00 sati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .165 odrana 22. decembra 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .153 odrana 21. decembra 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .123 odrana 11. 11. 1992. godine, u 12,00 SATI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .93 odrana 4. novembra.1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .89 odrana 24.oktobra.1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59 odrane 24. oktobra 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55

Sadraj dosadanjih svezaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .235

Predgovor

Jedna stara arapska poslovica kae: Od ume ne vidi stabla. Kad smo se suoili sa svim ovim dokumentima nastalim uglavnom u Predsjednitvu BiH (u vremenu od 21.6.1991. do zakljucno sa 25.12.1994. godine), nali smo se u gotovo istoj situaciji: nepregledno mnotvo nesreenih i nepovezanih tekstova je trebalo meusobno povezati i uiniti razumnom cjelinom. Strpljivou i predanou, uspjeli smo u toj namjeri, tako da smo se na kraju osjeali drugaije od onih kojima je namijenjena poslovica iz uvoda: vidjeli smo umu, osvijetlili smo je i doivjeli je. Postali smo svjesni nazonosti, utjecaja i meusobne ovisnosti i povezanosti svih vrsta stabala koja tu umu ine. Neoekivana raznolikost sadraja nam je ukazala na stavove koje smo ve naveli u Uvodu. Ovdje pak elimo istai jednu kljunu dvojbu s kojom smo se susreli: je li potrebno dobiveni tekst lektorirati?

Protiv lektorske zavrne obrade istie se kljuni argument koji smo na kraju i prihvatili: intervencijom u tekst gubi se, prividno, njegova izvornost. Taj bi se podatak, mogao svjesno pokuati zloupotrijebiti kako bi se skrenula panja sa samog sadraja ovih zapisnika i drugih dokumenata. Stoga smo i odluili da ove dokumente sada objavimo u ovakvom obliku, a da se naknadno, u drugim izdanjima, i u vreNATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007,pp 3 - 240

U prilogu tezi potrebe lektoriranja navode se mnogi razlozi: tekst je jasniji, smisleniji, ispravljaju se mnoge tiskarske, tehnike i na neki drugi nain unesene greke tijekom sastavljanja zavrne verzije spisa.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

menu kad e se sa manje stvarno i umjetno stvorene nepotrebne strasti, raspravljati o dogaajima u BiH.

Neke smo dijelove tekstova posebno istakli kurzivom jer drimo da su u njima sadrane vane izjave koje smo ve obradili u uvodnom dijelu.

Zakljuci koje smo u uvodnoj knjizi iznijeli ukazuju na stvarne uzroke problema koje Hrvati u BiH i danas imaju i koji ih ozbiljno ugroavaju. Ostaje nam samo nada da ce politiki predstavnici Hrvata u BiH nai dovoljno mudrosti, snage ali i volje da potisnu meusobne sukobe i nesporazume te da zajedno aktivno porade na zatiti i ono malo prava koja su ostala Hrvatima u BiH. Jer vremenski period izgubljenog zajednitva je sve dui a za sobom ostavlja sve vee i vee probleme.

Poseban nam je problem predstavljalo vrijeme jer je cijeli ovaj trud sreivanja dokumenata izveo vrlo, vrlo mali broj osoba. Nismo alili ni vrijeme ni trud znajui da je objavljivanje ovih dokumenata mozda od kljunog znaaja za potpuno sagledavanja stanja, procesa i dogaaja ne samo u BiH ve i na podruju cijele bive SFRJ.

DOKUMENTI

Sastavni dio armije ine jedinice, odnosno postrojbe TO, HVO-a i ostale naoruane formacije

Magnetofonski snimak 153. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrana 6. avgusta 1992. godine

PREDSJEDNIK: Naime, ovdje se nigdje ne pominje TO, nego kae savezni dio armije ine postrojbe hrvatskog KLJUI: Ne, ne "i postrojbe" PREDSJEDNIK: Ali ne vidi se ko ini. KLJUI: E to ranije je trebalo voditi PREDSJEDNIK: Nije nigdje, kako bi sada kompletan lan glasio. MUIR: Ovako kao to je predloeno. PREDSJEDNIK: "Oruane snage Republike ini Armija Republike".

MARIO: Jeste li vidjeli ovaj stav to sam ja predlagao. Dodaje se "u sastavu armije su i oruane postrojbe". A TO je ve reeno. PREDSJEDNIK: Ne znam je li to napisano negdje. Bilo bi dobro da se napie 7

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

ALIJA SELIMOVI: U pismu .. da ine TO Republike, patriotska liga, HVO i druge naoruane jedinice i sastavi koji su se stavili u jedinstvenu komandu". MUIR: To je ranija formulacija koja je jue skinuta. PREDSJEDNIK: Moda "patriotska liga" nije trebalo, ona se ranije uklopila. Ona vie ne postoji. Nego je trebalo sada ove snage TO, HVO i ostali oruani sastavi koji se uvrste, ali bi trebalo pomenuti ove i ove, jer ovdje se nigdje TO ne pominje. MUIR: Ne moe sve da se imenuje radi odredjenih politikih razloga.

PREDSJEDNIK: Dobro je kada se kae "i ostalih". Ali bi HVO trebalo imenovati, i TO. I ostale.

MARIO: Ali ima ovdje u l. 33. Uredbe sa zakonskom snagom o oruanim snagama RBiH utvrdjeno je da je Armija RBiH formirana 15. travnja 1992. godine i da sa tim danom naoruane formacije u Republici objedinile u TO Republike. MUIR: Ne, ne mijenja se u armiju. MARIO: Znam ali su do tada bile sve objedinjene. AVDO: Sada je mijenjano ovom uredbom. PREDSJEDNIK: Ja mislim da bi bilo potrebno poetnim ovim odredbama jer kasnije se ono pominje kako je TO opet nastalo da se i to. Ali ovdje bi trebalo da oruane snage Republike ini Armija Republike je li. MARIO: Obzirom na l. 41. ove uredbe - da organiziranje Armije RBiH i njenu funkciju u skladu sa citiranom uredbom vri TO BiH. Moda bi sada trebalo staviti TO BiH i HVO. I drugih naoruanih. PREDSJEDNIK: Sastavni dio armije ine jedinice, odnosno postrojbe TO, HVO-a i ostale naoruane formacije. Jer tamo ima negdje u nekoj odredbi kako je TO nastao u nekoj odredbi. Kako je TO opet nastao. MUIR: Dobro, nema problema znai ovaj stav 2, 8 PREDSJEDNIK: TO, HVO i ostalo.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

MUIR: Pored postojne HVO, TO ide sve.

JURE PELIVAN: Ne razumijemo se u neemu. TO je bila i ona je pretvorena Armiju. Prema tome, nema "ine Armiju" oni u TO. Onim je ve propisom to regulisano da je ona pretvorena. A mi sada hoemo izriito da kaemo poto ranije to nije bilo za postrojbe HVO-a, sada kaemo one ine sastavni dio Armije. Jer pazite TO je ve prerasla u Armiju. PREDSJEDNIK Da vidimo je li to jasno, zna. PEJANOVI: Ne predsjednie sa stanovita pravnog kontinuiteta TO je rijeen. PREDSJEDNIK: Gdje, na koji nain kako, PREDSJEDNIK: Znam ali kako pitam. PEJANOVI: Rijeen ranijim naim uredbama. PEJANOVI:Ja sam razumio da je rijeen. Zato mi ne bi ovako

AVDO: Ima rjeenje ovdje sasvim dobro i mislim da ga treba prihvatiti.

..zastupanje ideje neke nove asocijacije bivih jugoslovenskih republika moe prihvatiti samo u djelovima koji se odnose na potivanje ljudskih prava i sukcesije..
Zapisnik 155. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 13 avgusta. godine
PREDSJEDNITVO REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-60/92 Sarajevo, 13. avgusta 1992. godine Sjednica je poela u 12,00 sati. Prisutni: - predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi, - lanovi Predsjednitva Stjepan Kljui i dr Mirko Pejanovi, - generalni sekretar Predsjednitva Mile Akmadi, - predsjednik Vijea.gradjana Skuptine RBiH dr Abdulah Konjicija, u funkciji predsjednika Skuptine RBiH, - potpredsjednik Vlade RBiH Hakija Turajli u funkciji predsjednika Vlade RBiH, - naelnik taba Vrhovne komande OSRBiH Sefer Halilovi, - generalni sekretar Skuptine RBiH Avdo ampara, - generalni sekretar Vlade RBiH ahbaz Dihanovi, - zamjenik generalnog sekretara Predsjednitva Zdravko Djurii. Odsutni: - lanovi Predsjednitva dr Nenad Kecmanovi, dr Ejup Gani, Fikret Abdi i Franjo Boras, - predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, - potpredsjednik Skuptine RBiH Mariofil Ljubi.

11

Na sjednici je usvojen sljedei DNEVNI RED: 1. Aktuelna situacija u Republici Bosni i Hercegovini, 2. Informacija o izvrenju mobilizacije i nekim problemima u vezi sa njenim izvrenjem, 3. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o okrunim vojnim sudovima, 4. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o posebnim vojnim sudovima, 5. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o okrunim vojnim tuilatvima, 6. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o robnom prometu i uslovima snabdijevanja za vrijeme ratnog stanja i u vanrednim okolnostima, 7- Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o unutranjim poslovima, 8. Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe sa zakonskom snagom o obrazovanju i radu okruga, 9. Prijedlog odluke o uspostavljanju diplomatskih odnosa izmedju Republike Bosne i Hercegovine i Svete Stolice, 10.Prijedlog stavova o aktivnostima za otvaranje diplomatskokonzularnih predstavnitava RBiH u inostranstvu, sa Pregledom DKP RBiH u inostranstvu i sistematizacijom poslova i radnih zadataka, 11.Prijedlog mjera i aktivnosti za obezbjedjenje sredstava za preivljavanje stanovnitva RBiH, 12.Imenovanje i razrjeenja, 13.Zakljuak Predsjednitva i Vlade RBiH po pitanju servisiranja inostranih obaveza, 14.Tekua pitanja.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

12

Taka 1. U okviru ove take dnevnog reda predsjednik Izetbegovi se osvrnuo na neke od navoda iz pisma lana Glavnog taba OS RBiH Jusufa Prazine. U raspravi koja je vodjena o ovom pitanju zakljueno je: -stavove o rjeenju statusa Jusufa Prazine potrebno je zauzeti tek nakon konsultacija koje bi se izvrile na sjednici Vojnog savjeta, -da u svakom sluaju treba imati u vidu da je Jusuf Prazina zvanino, od najviih dravnih organa vlasti naimenovan za lana Glavnog taba OS RBiH i da objektivno raspolae znaajnim brojem naoruanih ljudi iji je nesporni vodja, -da se realno sagledaju sve pozitivne i negativne posljedice postupanja i borbenog djelovanja jedinica iji je on komandant, - da se nakon obavljenih rasprava, po potrebi, ovo pitanje razmotri i na sjednici Predsjednitva.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Predsjednik Izetbegovi je informisao prisutne o predstojeoj pripremnoj Konferenciji o Jugoslaviji i izrazio rezerve u pogledu njenog odravanja, obzirom da bi se odrali bez prisustva predsjednika Srbije Miloevia i predsjednika Crne Gore Bulatovia, te da e, nakon konsultacija sa predsjednikom Republike Hrvatske Tudjmanom, predsjednikom Republike Slovenije Kuanom i predsjednikom Republike Makedonije Gligorovim, odluiti o eventualnom odlasku na konferenciju. Dogovoreno je, da ukoliko predsjednik Izetbegovi prihvati poziv za ovu konferenciju ujedno i sam odredi lanove delegacije koji e obavljati strune i tehnike poslove.

Zakljueno je i da se na konferenciji zastupaju stavovi po kojima se zastupanje ideje neke nove asocijacije bivih jugoslovenskih republika moe prihvatiti samo u djelovima koji se odnose na potivanje ljudskih prava i sukcesije prava i obaveza ranije SFRJ. Pri tome i dalje odluno ukazivati na krenje ljudskih prava u Srbiji /Kosovo, Sandak, logori/ blokadu informativnog prostora i nelegalnost nedavno okonanih izbora u Srbiji, te insistirati na osporavanju legalnosti kontinuiteta Savezne Republike Jugoslavije u odnosu na Socijalistiku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Odredjena je delegacija za prvu evropsku konferenciju koja raspravlja o krenju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, u sastavu: 1. dr Ejup Gani, predsjednik 2. Filip Vukovi, lan 3. Kemal Mufti, lan.

Taka 2. Informacija o izvrenju mobilizacije i nekim problemima sa njenim izvrenjem prihvaena je bez primjedbi.

Taka 3. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o okrunim vojnim sudovima prihvaena je bez primjedbi.

13

Taka 4. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o posebnim vojnim sudovima donesen je sa izmjenom u lanu 2. kojem se dodaje novi stav 2. i stav 3. i glase: "Komandant iz stava 1. ovog lana duan je da naredbu o obrazovanju Suda donese uz prethodno pribavljenu saglasnost od pretpostavljenog starjeine, ako borbena situacija to dozvoljava. Saglasnost iz stava 2 . ovog lana daje se pismeno, a u hitnim sluajevima moe se dati i usmeno s tim

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

da se saini slubena zabiljeka o primljenoj usmenoj saglasnosti. Taka 5. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o okrunim vojnim tuilatvima je prihvaen bez primjedbi.

Taka 6. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o robnom prometu i uslovima snabdijevanja za vrijeme ratnog stanja i u vanrednim okolnostima prihvaen je bez primjedbi. Taka 7. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o unutranjim poslovima prihvaen je bez primjedbi. Taka 8. Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe sa zakonskom snagom o obrazovanju i radu okruga prihvaen je bez primjedbi.

Taka 9. Prijedlog odluke o uspostavljanju diplomatskih odnosa izmedju Republike RBiH i Svete Stolice prihvaen je bez primjedbi.

Taka 10. U uvodnom izlaganju gospodin Turajli je predloio da se ne razmatraju kadrovska rjeenja nego samo globalna politika, broj predstavnitava i eventualni kandidati za pojedina diplomatska mjesta. Ujedno je predloio da Predsjednitvo usvoji spisak zemalja za otvaranje diplomatskih konzularnih predstavnitava RBiH u inostranstvu, a da dalje aktivnosti u provodjenju stavova vodi Vlada RBiH. Materijal sa prijedlozima gospodina Turajlia prihvaen je bez daljih primjedbi.

Taka 11. Prijedlog mjera i aktivnosti za obezbjedjenje sredstava za preivljavanje stanovnitva RBiH. Obrazloenje mjera i aktivnosti dao je gospodin Turajli i naglasio da e se one odvijati u etiri osnovna segmenta : 1. Odbrana Republike BiH, 2. Minimum prehrambenih proizvoda i energije, 3. Potrebe izbjeglica, 4. Pokretanje proizvodnje u regijama gdje je to mogue.

14

Sredstva za ostvarivanje ovih mjera i aktivnosti mogue je obezbijediti iskljuivo pod uslovom da medjunarodna zajednica prui

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

finansijsku podrku putem kredita i humanitarne pomoi. Nakon diskusije koja je vodjena povodom ove take dnevnog reda zakljueno je: -da je za ovaj program potrebno politiko profiliranje, -da je potrebno obezbijediti stanovnitvu uslove za ivot, a onda praviti programe obnove, -da se svi subjekti, od predsjednika Predsjednitva preko institucija i organa i pojedinaca angauju na dobijanju podrke medjunarodnih faktora, -da se ozbiljno rauna i na sredstva koja e se dobiti putem ratne odtete, nakon okonanja ratnih dejstava u RBiH, -da sve aktivnosti na ovim pitanjima vodi Vlada RBiH, -da se formira i poseban tab koji bi objedinjavao timove sposobnih i kvalifikovanih ljudi poznavalaca pojedinih segmenata ukljuenih u ovaj program. Zakljueno je takodje da se termin "preivljavanja stanovnitva" zamjeni nekim prikladnijim terminom /obezbjedjenje egzistencijalnog minimuma za stanovnitvo ili slino/.

15

Na prijedlog gospodina Kljuia razrjeen je dunosti ministra odbrane Vlade RBiH gospodin Jerko Doko i postavljen na dunost generalnog konzula RBiH u tutgartu SR Njemaka. Istovremeno za konzula RBiH u tutgartu postavljen je g. Nedad Mirica. Generalni sekretar Mile Akmadi stavio je primjedbu da bi generalnog konzula trebala imenovati Vlada. S tim u vezi zakljueno je da ubudue ovakva postavljenja vri Vlada RBiH, a da je presedan uinjen radi ranijih zasluga g. Jerke Doke u formiranju OS RBiH. Ovo se posebno odnosi na imenovanja ostalih dipl. slubenika. Gospodin Fikret Muslimovi je imenovan za savjetnika za vojna pitanja u Predsjednitvu RBiH. Predsjednitvo je donijelo Odluku o obrazovanju Komisije za raspisivanje pozivnog konkursa za izbor himne Republike Bosne i Hercegovine. U Komisiju su imenovani: 1. Stjepan Kljui, za predsjednika 2. Miro Lazovi, za lana

Taka 12. U okviru ove take dnevnog reda izvreno je imenovanje i razrjeenje odredjenog broja nosilaca pravosudnih funkcija u RBiH. Gospodin Pejanovi je takodje prihvatio predloena rjeenja, ali je stavio primjedbu principijelne prirode - da se prilikom imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija nije potovao princip ravnopravne nacionalne zastupljenosti i da se ubudue o ovom principu treba voditi rauna.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

16

Taka 14. U okviru ove take dnevnog reda razmatrana su slijedea pitanja: - smjetaj taba Vrhovne komande OS RBiH, - donoenje odluka kvorumom u radu Predsjednitva i Vlade, povodom pekulacija u javnosti da se odluke, radi estih

Taka 13. U cijelosti je prihvaen, bez primjedbi Zakljuak Predsjednitva i Vlade RBiH po pitanju servisiranja inostranih obaveza. U okviru ove take dnevnog reda g. Turajli je obavijestio prisutne da je Vlada dovrila aktivnosti oko nove valute RBiH.

Razmatran je zahtjev gradjana SO Gacko za formiranje Predsjednitva koje bi djelovalo u ratnim uslovima na podruju optine Gacko. Data je saglasnost na prijedlog za sastav lanova Predsjednitva SO Gacka u ratnim uslovima: 1. Ahmo Grebovi 2. Surija akovi, 3 Bajro Greljo, 4. Dervi Bai, 5. Edhem Dizdarevi. Zakljueno je da se naknadno u sastav Predsjednitva SO Gacko ukljue i gradjani srpske nacionalnosti.

Dogovoreno je da daljnje aktivnosti oko izrade Platforme koordinira i provodi Vlada RBiH.

Usvojen je i prijedlog radne grupe koja je zaduena da izradi Platformu za razgovore na Konferenciji o Jugoslaviji koja e se odrati 26. avgusta 1992.godine u Londonu . U sastav radne grupe izabrani su: 1. dr Hasan Dervibegovi, 2. Hajrudin Somun, 3. Mile Akmadi, 4. dr Ante Markoti, 5. dr azim Sadikovi 6. dr Mustafa Imamovi 7. dr Dragoljub Stojanov 8. Draen Petrovi

3. Muharem Cero, za lana. Istom odlukom Komisiji je naloeno da raspie pozivni konkurs za melodiju i tekst himne, te da imenuje struni iri koji bi od ponudjenih materijala odabrao tekst i melodiju himne Republike Bosne i Hercegovine.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

U vezi sa ovim podrano je ranije opredjeljenje da na sjednicama Predsjednitva prisustvuje najmanje est lanova iz stalnog sastava Predsjednitva i da se ubudue radni zadaci lanova Predsjednitva koji odlaze iz Sarajeva, planiraju u skladu sa ovim principom, te da njihov boravak izvan Sarajeva ne smije da bude dui od pet dana. - rad Komisije za ispitivanje postupaka pripadnika OS RBiH i pokazatelji do kojih je Komisija dola u svom radu, - Gospodin Pejanovi je iznio tvrdnju da se gradjani sa svojim predstavkama, usljed bojazni od eventualnih reperkusija nerado obraaju Komisiji. U tom smislu je naglasio potrebu hitnog rjeavanja pitanja zatite gradjana od postupka naoruanih pojedinaca i grupa u Sarajevu iji je status i pripadnost veoma teko odrediti. Predloio je da ministar za unutranje poslove, ministar za narodnu odbranu, ministar za pravosudje i upravu i predsjednik Komisije za ispitivanje postupaka pripadnika OS RBiH, koordiniraju svoj rad, obave potrebne razgovore sa nadlenim strukturama u Gradu, a zatim saine i informaciju o svim problemima koji proizilaze iz praktinih primjera krenja zakonitosti. Ova informacija bi se razmatrala kao posebna taka dnevnog reda na sjednici Predsjednitva RBiH, - gospodin Pejanovi je predloio da generalni sekretar Predsjednitva RBiH saini pregled nacionalne strukture lica izabranih u upravne odbore javnih preduzea. Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice. Sjednica je zavrena u 14,30 sati.

izostajanja pojedinih funkcionera i njihovog boravka van Sarajeva, donese nelegalno.

Mile Akmadi

GENERALNI SEKRETAR PREDSJEDNITVA RBiH

PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Alija Izetbegovi

17

.. dogovoreno je sa hrvatskim vlastima da se vojni obveznici koji se nalaze kao izbjeglice u Hrvatskoj mobiliziraju i prebace na teritoriju BiH...
Magnetofonski snimak 155. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrana 13. avgusta 1992. godine

KLJUI: Molim vas, dok predsjednik bude odsutan mi emo dnevni red poeti bez prve take. Vratiemo se zbog Halila na prvu taku. Taka 2. Izvolite, gospodo. Kao to se zna, Predsjednitvo je proglasilo stanje neposredne ratne opasnosti jo 8. aprila, a ratno stanje Predsjednitvo je proglasilo 20. juna kada je izdata i naredba opoj i javnoj mobilizaciji. I ranije je bilo naredbi o mobilizaciji na odredjenim regionima. Po procjeni opinskih organa vlasti, tu su tri forme mobilizacije - ljudstva, popune jedinica i tabova TO, CZ i radna obaveza. Informaciju ste dobili u pismenoj formi i predlaem da ministar Doko ukratko neto kae o toj problematici. Odnosno, poto nema ministra Doke, ili e Bai ili neko drugi neto rei o tome. Samo kratko, molim vas, cijenei dnevni red.

..

Sjednica je poela u 12,00 sati. Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva.

19

BAI: Vrlo kratko. Iznijeu samo sr ove informacije. U izuzetno sloenim okolnostima i uvjetima odvijali su se i odvijaju aktivnosti na izvrenju mobilizacije svih drutvenih potencijala, kako ljudskih tako i materijalnih, za popunu i opremanje naih oruanih snaga. U poetku u uslovima haosa i slobodno se moe rei bezakonja, dolo je do izraaja visoka svijest i patriotizam grad-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

KLJUI: Hvala. Molim vas, moram vas upoznati sa dvije vrlo vane stvari. Naime, prigodom boravka delegacije BiH Hrvatskoj dogovoreno je sa hrvatskim vlastima da se vojni obveznici koji se nalaze kao izbjeglice u Hrvatskoj mobiliziraju i prebace na teritoriju BiH. Istodobno, kad sam ja bio kod g. Kuana u Sloveniji, ja sam ga zamolio, poto i tamo imamo relativno veliki broj ljudi koji su otili ne javljajui nikome, trae status izbjeglica, dalje hodaju jo s jugoslovenskim pasoem po Austriji itd. pa sam traio od Ministarstva vanjskih poslova od ministra Rupela da ih sve njihova policija privede i da ih prebaci u Hrvatsku. Od Hrvatske u paketu idu i moram vam rei da je, kad sam ja bio u Sloveniji bila u novinama informacija da je samo sa rijekog regiona 4000 vojnih obveznika poslano dole u Hercegovinu i mobilizirano. I oni e na tome istrajati. Ovdje moramo naroito zaotriti stanje kad se radi o zdravim momcima i ljudima, jednostavno ne znam koliko je tab u stanju da ih reducira vojno. Ima po haustorima moemo drati kurseve itd. ali uglavnom moramo sve sposobne ljude mobilizirati. Ima li neko u vezi s ovim neto da kae? Nema. Dajemo podrku nastojanjima Glavnog taba Ministarstva i obrane da istraje na ovom poslu. HALILOVI: Samo jednu reenicu. Mi emo kao Armija pokrenuti pitanje odgovornosti za neke organe za koje smo u toku rada doli do saznanja da su vrili opstrukciju. Da li je ona bila svjesna ili nesvjesna, to nije naa stvar, to je stvar onih pravosudnih organa. u tom smislu ja sam zamolio ministarstva, posebno ovdje pred svima vama, molim g. Baia da pomognemo u tom dijelu posla oko pokretanja odgovornosti, jer ovo do sada je sve bilo u nekoj, da kaem sadaka vojske ili nafaka vojske, otprilike, na

jana koji su dobrovoljno, sa svojim linim orujem, uzeli uee u odbrani od agresora. U kasnijoj fazi dolazi do konsolidovanja dravnih organa koji svojim aktivnostima sve vie unose zakonitost u ovoj oblasti., Opinski sekretarijati za narodnu obranu, u saradnji sa tabovima oruanih snaga, sredili su evidencije angaovanih vojnih obveznika i materijalno-tehnikih sredstava i sa mobilizacijskim pozivima legalizirali postojee stanje. U hodu se otklanjaju uoene slabosti i problemi, a Ministarstvo obrane je instruktivnim aktima, kao i glavni tab oruanih snaga, uredjivalo odnose u toj oblasti, a slanjem inspekcijskih ekipa na teren na licu mjesta su otklanjane uoene slabosti u provodjenju naredbe Predsjednitva o opoj javnoj mobilizaciji." Na kraju cijenim da na predloenim mjerama u informaciji treba istrajati, a kroz njihovu realizaciju e se stvoriti uvjeti za ostvarivanje krajnjeg cilja, a to je oslobadjanje Republike od agresora. Toliko.

20

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

dobrovoljakoj osnovi, ali mi moramo poeti funkcionisati kao drava. KLJUI: Sve je u paketu, rekao sam. ampara, tebe u ja na bolovanje poslati vrlo brzo. Vi znate da se mi sa HVO moramo vezati, da ima generalni sporazum. Imamo niz problema, medjutim, u cilju zajednike borbe mi moramo neke stvari uraditi, prije svega, rekli smo da emo u Vrhovni tab dovesti ljude iz HVO, zapovjednike koji se razumiju u to i koji e na odredjen nain rjeavati te nesuglasice na terenu. U sadanjoj situaciji imamo jednu koja nije za javnost jo, ali bi bilo dobro da sadanjeg ministra odbrane Jerka Doku, na kojeg se HVO najvie tui i stavlja primjedbe, ne stoji na njegovoj tsrani, da ga iz politikih razloga pomjerimo i da oslobodimo to mjesto za nekoga koga e moda HVO predloiti, neka dodje ovdje i neka se bori s nama, pa neka vidi kako je to itd. Uglavnom, u cilju usaglaavanja mi bi pomjerili Jerka Doku, on je ekonomista, slui se njemakim ne ba najbolje, ali to mu je do nove godine uvjet da ga pomjerimo za generalnog konzula u tutgart. To je oblast Baden-virtemberga s kojim BiH ima tradicionalno dobre odnose, ima jake privredne odnose, dalje ima 65 hiljada naih radnika tamo, ima 25 hiljada izbjeglica. Mi smo obavili konsultacije, tu je i predsjednik za generalnog konzula je predlog za Jerka Doku, a za konzula Nedada Miricu, ovjeka koji je radio u tom konzulatu od 1978. do 1983. dakle ovjeka operativca koji zna kako se to radi, a onie one tehnike osobe poredati tako. Mislim da bi dobro bilo da se s jednim ovjekom oprostimo na jedan fin nain. Ne elim sad da govorim ovdje, nije posmrtno slovo, Jerko Doko je od prvog dana otkad je doao u Vladu imao najtee probleme, imao je Ministarstvo koje je bilo apsolutno protiv BiH, pomogao je prilikom formiranja TO armije itd. Mislim kao ovjeka trebamo ga potediti. Kvalifikacije zasad ima. Niko nije ovdje naimenovan u ime dinastije ili doivotno ukoliko ne odradi ovo to bude pred njim zadatak. Molim vas, mi emo imati vremena da ga opozovemo, jer ja smatram da je on mlad ovjek, bosanski orijentiran. Kad mislim bosanski mislim na b-h dravu, mislim da je sad iz politikih razloga dobro da ga pomjerimo. Ja sam uspio konsultirati lanove Kadrovske komisije. Ima suglasnost ovdje i predsjednika. Ja mislim da bi danas trebali donijeti tu odluku predsjednie.

21

...izraditi elaborat o regionalizaciji, kao jedan od predloga nae delegacije za razgovore o unutranjem uredjenju RBiH..
Zapisnik 161. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 4. septembra 1992. godine
PREDSJEDNITVO REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-669/92 Sarajevo, 4. septembra 1992 Sjednica je poela u 13,00 sati. Prisutni: - predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi, - lanovi Predsjednitva: Stjepan Kljui, dr Ejup Gani, dr Mirko Pejanovi, - potpredsjednik Skuptine RBiH Mariofil Ljubi, - predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, - naelnik taba Vrhovne komande OS Sefer Halilovi, - sekretar Vlade RBiH ahbaz Dihanovi - zamjenik generalnog sekretara Predsjednitva Zdravko Djurii, Odsutni lanovi Predsjednitva: Franjo Boras, Nenad Kecmanovi i Fikret Abdi. DNEVNI RED: 1. Prijedlozi za imenovanja i razrjeenja. 2. Izvjetaj Ministarstva odbrane RBiH o izmjeni i dopuni Uredbe sa zakonskom snagom o naputenim stanovima. 3. Tekua pitanja. Na sjednici je usvojen sljedei

23

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

24

Taka 3. Gospodin Gani je informisao prisutne da je u razgovorima sa predstavnicima Dravne komisije za ispitivanje ratnih zloina postignuta saglasnost o osnivanju Instituta za istraivanje zloina protiv ovjenosti i medjunarodnog prava sa sljedeim primjedbama: 1.Da se u Uredbi o osnivanju Instituta naznai da Institut nema propagandnu ili politiku djelatnost, 2.Da e kadrovska rjeenja i program rada Institut racionalizirati u saradnji sa srodnim institucijama u Republici. 3.Da e Dravna komisija za prikupljanje injenica o ratnim zloinima, prezentirati i redovno dostavljati prikupljene injenice Institutu. Zakljueno je da se iznesene primjedbe ugrade u tekst Uredbe sa zakonskom snaqom o osnivanju Instituta za istraivanje zloina

Zakljueno je : -da se odluka o izmjeni i dopuni Uredbe sa zakonskom snagom o naputenim stanovima stavi van snage, -da se prijedlog izmjene i dopune Uredbe sa zakonskom snagom prethodno usaglasi izmedju MNO i taba Vrhovne komande, a zatim uputi na razmatranje Vladi i Predsjednitvu, -da se kriteriji za dodjelu stanova obavezno ugradi odredba o dvostepenosti komisija za dodjelu stanova, -da se ispita mogunost ukidanja dosadanje prakse besplatnog dodjeljivanja stanova, -da se sva pitanja dodjele stanova bive JNA obrade sa posebnom panjom, jer se prema nekim informacijama radi o veoma velikom fondu stanova /oko 6.500/.

Taka 2. Povodom ove take dnevnog reda otvorena je rasprava u kojoj su uestvovali Sefer Halilovi, Alija Izetbegovi, Mariofil Ljubi, Jure Pelivan i Stjepan Kljui. Iznesene su primjedbe da prijedlog izmjena i dopuna Uredbe sa zakonskom snagom koje je Predsjednitvo prihvatilo na 160. sjednici, oigledno nije usaglaen izmedju Ministarstva narodne odbrane i taba Vrhovne komande OS RBiH.

Taka 1 Prihvaen je prijedlog Vlade o imenovanju: 1.Miroslava /Marka/ Franjkovia za zamjenika generalnog direktora Slube drutvenog knjigovodstva RBiH i 2.Mustafe Imirovia za viceguvernera Narodne banke Bosne i Hercegovine.

protiv ovjenosti i medjunarodnog prava i da se Uredba prihvati sa unesenim dopunama. - dogovoreno je da u skladu sa potrebama diplomatskih aktivnosti vladinog programa za preivljavanje jedan broj lanova predsjednitva obavi slubena putovanja. Dogovoreno je da gospodin Pejanovi u narednoj sedmici obavi slubeno putovanje u trajanju od 7 - 8 dana, u okviru kojeg e posjetiti Rusiju, Makedoniju i Italiju. - na lini zahtjev, radi odlaska u penziju razrjeen je dunosti zamjenika osnovnog tuioca u Sarajevu, gospodja Emina Sedlarevi, - zakljueno je da se uputi pismo Ministarstvu odbrane u kojem e se Ministarstvo obavijestiti da je njihov radnik Mirsad Tokaa imenovan za privremenog profesionalnog sekretara Dravne komisije za prikupljanje injenica o ratnim zloinima, sa tim to e Mirsad Tokaa sva prava iz radnog odnosa, kao i lini dohodak ostvarivati u Ministarstvu. Ovakav status sekretara Komisije trajee do okonanja rada Komisije. - dogovoreno je da se odredi radna grupa koja e izraditi elaborat o regionalizaciji, kao jedan od predloga nae delegacije za r azgovore o unutranjem uredjenju RBiH, na p red stojeoj Konferenciji u enevi. Utvrdjeni su sljedei elementi na osnovu kojih e radna grupa pripremiti svoj prijedlog: istorijski, kulturni, demografski /etniki/ i ekonomski. U sastav radne grupe odredjeni su: Ante Markoti, Ljubimir Berberovi, azim Sadikovi, Meho Bai, Ivan Lovrenovi i Franjo Topi. Radom grupe rukovodie potpredsjednik Skuptine RBiH Mariofil Ljubi, koji e ujedno koordinirati rad grupe sa radnom grupom Vlade RBiH, kako bi se izbjegla mogunost razliitih pristupa istom problemu, obzirom da su obje radne grupe formirane od organa legalne vlasti. U rad ove grupe, povremeno i po potrebi e se ukljuivati lanovi Predsjednitva Stjepan Kljui, Ejup Gani i Mirko Pejanovi. Predsjednik Izetbegovi je informisao prisutne o velikoj ofanzivi agresorskih snaga na Jajce i njegovu okolinu i da u tim napadima koriste avijaciju i municiju sa zapaljivim djelovanjem. Ujedno je naveo da raspolae i informacijom da je lan Skuptine Republike Srbije Vojislav eelj na podruje SO Ilija doveo nove formacije agresora iz Srbije i Crne Gore. Sjednica je zavrena u l6,40. Sastavni dio zapisnika je mangetofonski snimak sjednice.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

25

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PREDSJEDNITVA RBiH Zdravko Djurii

ZAMJENIK GENERALNOG SEKRETARA

PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Alija Izetbegovi

26

..da se u zimskom periodu razmotri izmjetanje najugroenijeg stanovnitva na turistiku pariferiju Hrvatske ..

Zapisnik 164. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 11. septembra 1992. godine
PREDSJEDNITVO REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-703/92 Sarajevo, 11. septembra 1992 Sjednica je poela u 15 sati. Prisutni: - predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi, - lanovi Predsjednitva RBiH: Mirko Pejanovi, Ejup Gani, Stjepan Kljui - potpredsjednik Skuptine RBiH Mariofil Ljubi, - predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, - naelnik taba vrhovne komande OS RBiH Sefer Halilovi, - generalni sekretar Skuptine RBiH Avdo ampara, - sekretar Vlade RBiH ahbaz Dihanovi, - zamjenik generalnog sekretara Predsjednitva RBiH Zravko Djurii

27

Odsutni lanovi predsjednitva: Franjo Boras, Nenad Kecmanovi i Fikret Abdi Na sjednici je usvojen sljedei DNEVNI RED 1. Nacrt pravila za rad slube vojne bezbjednosti u oruanim snagama Republike Bosne i Hercegovine,

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

2. Nacrt pravila za rad vojne policije oruanih snaga Republike Bosne i Hercegovine, 3. Predlog uredbe sa zakonskom snagom o vrenju inostranih poslova, 4. Miljenje Radne grupe Predsjednitva RBiH o izmijetanju odredjenih kategorija stanovnitva iz Sarajeva i drugih ratom ugroenih gradova u RBiH, 5. Tekua pitanja. Taka 1. Donesena je bez primjedbi odluka o Pravilu za rad slube vojne bezbjednosti u Oruanim snagama Republike Bosne i Hercegovine. Taka 2. Donesena je bez primjedbi odluka o Pravilu za rad Vojne policije Oruanih snaga Republike Bosne i Hercegovine. Povodom materijala iz take 1. i 2. g. Stjepan Kljui je stavio primjedbu principijelne prirode koja se odnosi na ravnopravnu upotrebu hrvatske jezike varijante u materijalima koji se dostavljaju Predsjednitvu.

28

Taka 4. Nakon rasprave u kojoj su uestvovali: Alija Izetbegovi, Stjepan Kljui, Sefer Halilovi, Mariofil Ljubi, Mirko Pejanovi i Jure Pelivan ocjenjeno je: -da osnovna dilema, organizovano izmjetanje odredjenih kategorija stanovnitva Sarajeva pred nastupajui zimski period ili ostajanje u gradu uz obezbjejenje neophodnih egzistencijalnih potreba gradjana, nije odklonjeno, -da se u sluaju izmjetanja gradjana izmjeste samo oni koji bi ostajanjem u gradu za vrijeme zimskog perioda bili izloeni smrtnoj opasnosti, da se u zimskom periodu razmotri izmjetanje najugroenijeg -d stanovnitva na turistiku pariferiju Hrvatske u odmaralita kojima su ra spolag ali org ani, us ta nove i or ganizacije Republike Bosne i Hercegovine, -da je obezbjedjenje uslova za ivot u Sarajevu neophodno otvoriti jedan koridor, bilo da se to uini silom, dakle vojno ili

Taka 3. Razmatranje i donoenje odluke povodom Uredbe o inostranim poslovima je odloena za jednu od narednih sjednica. Ocjenjeno je da se radi o vrlo sloenim pitanjima na koje je predlagau potrebno dostaviti pismene primjedbe. Dogovoreno je i da se Uredba prethodno razmatra na Komisiji za organizacionokadrovska pitanja Predsjednitva RBiH, a zatim sa primjedbama, dostavi predlagau.

ZAMJENIK GENERALNOG SEKRETARA PREDSJEDNITVA RBiH Zdravko Djurii 29

Sjednica je zavrena u 17,20 sati. Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.

Taka 5. - usvojena je ispravka tehnike greke Uredbe sa zakonskom snagom o carinskoj slubi Republike Bosne i Hercegovine, - nakon to je utvrdjeno da je izmjena Uredbe sa zakonskom snagom o naputenim stanovima usaglaena izmedju Ministarstva narodne odbrane i taba vrhovne komande OS RBiH, donesena je odluka o prihvatanju izmjene uredbe. Tim povodom je zakljueno da se Uredba uputi Sekretarijatu za zakonodavstvo na preiavanje teksta i objavljivanje.

pregovorima, kako bi se grad mogao opremiti gradjevinskim materijalom, gorivom, svim vrstama energije, hranom i lijekovima, -da se procjeni da li bi na borbeni moral boraca Armije BiH eventualno izmjetanje njihovih porodica djelovalo pozitivno ili negativno, -da Predsjednitvo preuzima ogromnu odgovornost ukoliko ne obezbijedi sve to je potrebno gradjanima za zimu, a ne organizuje njihovo izmjetanje iz grada, -da se pristupi izmjetanju grajana ukoliko se ne izvri deblokada Sarajeva, ali na takav nain da se gradjanima organizuje i siguran transport i pristojni uslovi ivota. Ovo tim prije to je prema informacijama koje pristiu, poloaj izbjeglica iz RBiH u nekim dravama poniavajui, da ima masovnih pojava trgovine bijelim robljem, prostitucije i kriminala u svim oblicima, te da postoji tendencija povratka izbjeglica u Sarajevo, -da mogunost izmjetanja ena, djece, starih, bolesnih, invalida i ranjenika, postoji ak i ako se izvri deblokada Sarajeva, pa je zbog toga potrebno najhitnije, da Vlada RBiH, preko nadlenih ministarstava obezbijedi dopremanje svih vrsta robe i ljekova u neposrednu blizinu grada, tako da se odmah po, eventualno izvrenoj deblokadi, moe za kratko vrijeme staviti na raspolaganje gradjanima, -da se u narednih 7-8 dana uz konsultacije sa Vladom i nadlenim organima grada Sarajeva zauzme stav o mogunostima snabdjevanja grada i potrebi izmjetanja stanovnitva.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Alija Izetbegovi

Meunarodna zajednica insistira na odravanju pregovora, bez obzira na postojeu situaciju

Zapisnik 166. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 15. septembra 1992. godine
PREDSJEDNITVO REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-724/92 Sarajevo, 15. septembra 1992 Sjednica je poela u 16 sati. Prisutni: - predsjednik Predsjednitva, RBiH Alija Izetbegovi - lanovi Predsjednitva: Ejup Gani, Mirko Pejanovi, - potpredsjednik Skuptine RBiH Mariofil Ljubi, - predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, - naelnik taba vrhovne komande OS RBiH Sefer Halilovi, - generalni sekretar Skuptine RBiH Avdo ampara, - sekretar Vlade RBiH ahbaz Dihanovi, - zamjenik generalnog sekretara Predsjednitva RBiH Zdravko Djurii Odsutni lanovi Predsjednitva: Nenad Kecmanovi, Franjo Boras, Fikret Abdi i Stjepan Kljui. Na sjednici je usvojen sljedei DNEVNI RED: 1. Konsultacije o odlasku delegacije Republike Bosne i Hercegovine na pregovore u enevu, 2. Imenovanja i razrjeenja,

31

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

3. Tekua pitanja.

U raspravi koja je usljedila kandidovani su lanovi za sastav dravne delegacije RBiH za razgovore u enevi: 1. Haris Silajdi 2. Muhamed Filipovi 3. Miljenko Brki 4. Mariofil Ljubi 5. Stjepan Kljui 6. Mate Boban 7. Mirko Pejanovi 8. Miro Lazovi 9. Tatjana Mijatovi Predsjednik Izetbegovi je odbio da uestvuje u delegaciji obrazloivi svoj stav injenicom da jedna drava ne moe tako dugo, koliko e vjerovatno trajati pregovori u enevi biti bez predsjedni-

Taka 1. U uvodnom izlaganju predsjednik Izetbegovi je obavijestio prisutne o sadraju pisma u kojem kopredsjednici londonske Konferencije o Jugoslaviji otro zamjeraju Radovanu Karadiu proirenje agresije na Bosnu i Hercegovinu, posebno na borbenoj upotrebi aviona, za koje stavljaju do znanja da ih posjeduje samo srpska strana. Predsjednik je nadalje istakao, da se agresija nastavlja nesmanjenom estinom i da treba izvriti procjenu, da li uopte ii na progovore o BiH u enevu, u uslovima kada se neprestano izvode ratna dejstva od strane agresora. Naglasio je da je Republici Bosni i Hercegovini upuen i zvanian poziv i da Medjunarodna zajednica insistira na odravanju pregovora, bez obzira na postojeu situaciju. U daljem izlaganju iznio je i sopstveno miljenje da na pregovore treba ii, a ukoliko agresor nastavi ratne operacije, da delegacija Bosne i Hercegovine uslovi svoje dalje uee na prego-vorima obustavom vatre i uspostavljanjem primirja. Nakon izlaganja predsjednika Izetbegovia otvorena je rasprava u kojoj su uestvovali Mirko Pejanovi, Mariofil Ljubi, Jure Pelivan i Ejup Gani. Odlueno je da se prihvati poziv Medjunarodne zajednice za uee na pregovorima u enevi. Tim povodom je zakljueno da stav delegacije o buduem uredjenju RBiH bude razradjen u vie varijanti, a da se predlozi i rjeenja nastali u toku samih pregovora obradjuju uz pomo ekspertne grupe koja e se prikljuiti delegaciji. Ekspertnu grupu sainjavae: Ante Markoti, Kasim Trnka i Dragoljub Stojanov. Gospodin Mariofil Ljubi koji je koordinirao rad grupe za regionalizaciju RBiH zaduen je da za sutra ujutro prezentira Predsjednitvu konaan prijedlog radne grupe kao jedan od moguih stavova delegacije RBiH.

32

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ka. Ujedno je ostavio otvorenom mogunost da se, ukoliko se ukae potreba, naknadno ukljui u rad Konferencije. Pored toga, istakao je da je od velikog znaaja i da uestvuje u radu generalne skuptine UN koja se odrava istovremeno sa enevskom konferencijom.

Taka 2. Prihvaeni su prijedlozi za razrjeenja i imenovanja funkcionera Vlade, republikih uprava i republikih upravnih organizacija sa sljedeim izmjenama: 1. Muhamed engi raniji potpredsjednik Vlade RBiH razrijeen je dunosti i imenovan za privremenog predstavnika RBiH u Turskoj, zaduenog za humanitarnu i ekonomsku pomo RBiH. Povodom ovog imenovanja dogovoreno je da se zbog moguih negativnih reakcija ne daje saoptenje u javnost. 2. Da se utvrde sve relevantne injenice, a zatim donese odluka o razrjeenju - Vitomira epinia, - Vlatka Kraljevia, - Ilije uljevia i - Sakiba Arifovia 3. Da se raniji lan Vlade, Vitomir Miro Lasi razrjei dunosti sa 1. januarom 1992. godine kada odlazi u penziju. Sjednica je zavrena u 17,20 sati. Sjednica nije magnetofonski snimana. ZAMJENIK GENERALNOG SEKRETARA PREDSJEDNITVA RBiH ZdravkoDjurii

PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Alija Izetbegovi

33

... treba insistirati na to veem broju regija ... koje bi se konstituisale oko najveih gradskih centara u BiH ...

Zapisnik 167. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 16. septembra 1992. godine
PREDSJEDNITVO REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-727/92 Sarajevo, 16. septembra 1992 Sjednica je poela u 11.00 sati Prisutni: - predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi, - lanovi Predsjednitva: Stjepan Kljui, Mirko Pejanovi, Ejup Gani, - potpredsjednik Skuptine RBiH Mariofil Ljubi, - predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, - naelnik taba vrhovne komande OS RBiH Sefer Halilovi, - generalni sekretar Skuptine RBiH Avdo ampara, - zamjenik generalnog sekretara Predsjednitva RBiH Zdravko Djurii, Odsutni lanovi Predsjednitva RBiH Nenad Kecmanovi, Franjo Boras i Fikret Abdi Na sjednici je usvojen sljedei DNEVNI RED: 1. Priprema delegacije Republike Bosne i Hercegovine za razgovore u enevi,

35

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

2. Imenovanja i razrjeenja, 3. Tekua pitanja.

Taka 1. U raspravi vodjenoj o materijalu radne grupe za regionalizaciju, koji je prisutnima prezentirao Mariofil Ljubi uestvovali su svi prisutni. Zakljueno je da je materijal prihvatljiv kao jedno od moguih rjeenja unutranjeg uredjenja RBiH, te da moe predstavljati stavove delegacije RBiH na pregovorima u enevi. Zakljueno je da se materijal prihvati sa sljedeim primjedbama: taka 1 - bezuvjetan mir, treba formulisati kao bezuvjetno primirje iz tog razloga to agresor ve ima teritorijalne pozicije koje je stekao tokom agresije, tako da bi suprotnoj strani odgovaralo sklapanje trajnog mira i legalizacija nasilno okupiranih teritorija.

taka 7 - Herceg-Bosna - ovu taku izbaciti iz materijala kao bezpredmetnu obzirom da se Ustavni sud RBiH negativno odredio prema Herceg-Bosni oglaavajui je neustavnom.

taka 4 - unutranje uredjenje c. Dvodomni parlament, treba naglasiti da bi se radilo o dvodomnom parlamentu na novim principima koji bi bio sastavljen od vijea gradjana i vijea naroda ili vijea konstitutivnih jedinica. d. Oblik vladavine pored varijante koja je previdjena kao alternative dodati 1+1+1 ili 1 predsjednik + 2 zamjenika, odnosno potpredsjednika koji bi se rotirali u odredjenom periodu.

taka 12. - Zajednika komanda Oruanih snaga; da Armija bude zasnovana na profesionalnom principu, da paritetna osnova bude zastupljena u Vrhovnoj komandi, a u niim jedinicama proporcionalnost te da se predvide i tzv prostorne snage (ranija TO). Ovako organizovana Armija bi brojala do 18.000 ljudi. Odredjena je delegacija RBiH za uee na Konferenciji u enevi. Haris Silajdi, ef delegacije Muhamed Filipovi, lan Mirko Pejanovi, lan Mariofil Ljubi, lan Miljenko Brki, lan Miro Lazovi, lan Amira Kapetanovi, prevodilac

taka 11 - broj i veliina konstitutivnih jedinica - ocjenjeno je da treba institirati na to veem broju regija, a najmanje sedam, koje bi se konstituisale oko najveih gradskih centara u BiH. Kao alternacija, predvidjena je i mogunost korekcija optinskih granica.

36

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Edin Donko, pratilac Emir Dervievi, pratilac

Kao mogui lan delegacije predloen je Mate Boban, sa tim to je zakljueno da bi u tom sluaju i predsjednik Izetbegovi trebao da se ukljui u svojstvu efa delegacije. Ocjenjeno je da bi pristanak Mate Bobana ojaao poziciju delegacije, jer bi se time medjunarodnoj zajednici jasno stavilo do znanja, da se na jednoj strani nalaze oni koji priznaju legalitet Republike Bosne i Hercegovine, a na drugoj strani agresor.

Zakljueno je da sve trokove putovanja od 17.septembra i boravka delegacije u enevi u trajanju od 15 dana snosi Predsjednitvo RBiH. Data je saglasnost da Mirko Pejanovi, lan delegacije po povratku iz eneve, moe slubeno posjetiti Tuzlu, u trajanju od 2 - 3 dana.

Taka 2. Potvrdjeno je imenovanje Muhameda engia za privremenog predstavnika RBiH u Turskoj zaduenog za humanitarnu i ekonomsku pomo. Taka 3. Pod ovom takom dnevnog reda nije bilo prijedloga i pitanja. Sjednica je zavrena u 12,30 sati. Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice. ZAMJENIK GENERALNOG SEKRETARA PREDSJEDNITVA RBiH ZdravkoDjurii

PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Alija Izetbegovi

37

U pratnji predsjednika odredjen je Jovan Divjak ... ime bi se meunarodna, a posebno javnost SAD-e razuvjerila ... da je Armija RBiH iskljuivo muslimanska
Zapisnik 168. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 18. septembra 1992. godine
PREDSJEDNITVO REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-740/92 Sarajevo, 18. septembra 1992 Sjednica je poela u 14 sati. Prisutni: - predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi, - lanovi Predsjednitva: Ejup Gani, Stjepan Kljui - predsjednik Vijea gradjana Skuptine RBiH Abdulah Konjicija, - predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan - naelnik taba vrhovne komande OS RBiH Sefer Halilovi, - generalni sekretar Skuptine RBiH Avdo ampara, - sekretar Vlade RBiH ahbaz Dihanovi, - zamjenik generalnog sekretara Predsjednitva RBiH Zdravko Djurii

39

Na sjednici je utvrdjen sljedei DNEVNI RED: 1. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o prometu nepokretnosti,

Odsutni lanovi Predsjednitva RBiH: Franjo Boras, Nenad Kecmanovi, Fikret Abdi, Mirko Pejanovi i Mariofil Ljubi:

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

2. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o primjeni Zakona o prometu nepokretnosti za vrijeme ratne opasnosti ili za vrijeme ratnog stanja, 3. Prijedlog odluke o otpoinjanju rada Ambasade RBiH u Sloveniji, 4. Prijedlog odluke o dopunama Odluke o obrazovanju Dravne komisije za kontrolu zakonitosti postupanja pripadnika To i policije, 5. Informacija Komisije za kontrolu zakonitosti postupanja pripadnika TO i policije o nekim zapaanjima povodom predstavki gradjana u postupcima pretresa stanova i privremenog oduzimanja sredstava, 6. Tekua pitanja.

Taka 3. Donesena je odluka o otpoinjanju rada Ambasade RBiH u Sloveniji. U raspravi koja je vodjena pod ovom takom dnevnog reda otvorena su i pitanja prioriteta otpoinjanja rada ambasada RBiH u sljedeim zemljama: 1.Austrija, 2.Njemaka 3.Hrvatska 4.Slovenija 5.Sjedinjene Amerike Drave 6.Turska Zakljueno je da se na Komisiji za organizaciono kadrovska pitanja Predsjednitva razmotre mogui kadrovi za ambasadora RBiH u SAD i Sloveniji. Komisija posebno treba da vodi rauna o odredjivanju nacionalnosti ambasadora koji e predstavljati RBiH u Hrvatskoj i Sloveniji, koje su ve odredile svoje ambasadore u RBiH. Donesena je odluka o davanju agremana za ambasadora Hrvatske u RBiH gospodina Zdravka Sanevia.

Taka 1. i 2. Prijedlozi ovih uredbi upueni su na ponovno razmatranje Vladi RBiH sa prijedlogm da se donese propis kojim bi se onemoguio svaki promet nepokretnostima za vrijeme neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja, zbog moguih zloupotreba i neracionalnog raspolaganja nepokretnostima u drutvenoj svojini. Dogovoreno je da gospodin ampara uputi Vladi pismene primjedbe na priloeni materijal.

Taka 4. Odlueno je da se prijedlog odluke uputi na razmatranje Vladi RBiH i nakon toga dostavi Presjednitvu na odluivanje. Taka 5.

40

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Zakljueno je da za vrijeme odsutnosti gospodina Izetbegovia poslove i ovlatenja predsjednika Predsjednitva RBiH obavlja dr Ejup Gani. Zakljueno je da se preko MIP-a pokrenu inicijative o razmjeni diplomatskih odnosa sa Hrvatskom na nivou ambasadora.

Taka 6. Predsjednik Izetbegovi je informisao prisutne da mu je upuen poziv genenalne Skuptine UN koji je on spreman da prihvati. Ocjenjeno je da bi uee predsjednika Izetbegovia u radu generalne Skuptine UN bilo veoma korisno. Donesen je zakljuak da predsjednik otputuje u SAD na 3 dana, a da se po povratku iz SAD zadri u Sloveniji onoliko koliko bude potrebno da zavri odredjene poslove. U pratnji predsjednika odredjen je Jovan Divjak zamjenik naelnika taba vrhovne komande OS RBiH ime bi se medjunarodna, a posebno javnost SAD-e razuvjerila u pogrenoj predstavi da je Armija RBiH iskljuivo muslimanska. Kao tehniko osoblje pratnje predsjednika sainjavae: - jedan pratilac kao lino obezbjedjenje - jedan prevodilac - Sabina Berberovi - jedan novinar - vjerovatno Mufid Memija.

Razmatranje Informacije je odloeno za jednu od narednih sjednica, na koju e se pored autora informacije pozvati ministar za unutranje poslove ili ovlaeni predstavnik.

Sjednica je zavrena u 15,30 sati. Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice. ZAMJENIK GENERALNOG SEKRETARA PREDSJEDNITVA RBiH ZdravkoDjurii

PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Alija Izetbegovi

41

... u vezi jedne grupe za bolju koordinaciju nekih aktivnosti u vezi odbrane, longistike i slino. I Hrvatska je imenovala trojicu predstavnika i sad treba BiH.
Magnetofonski snimak 169. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrana 6. oktobra 1992. godine

. GANI: U redu, dobro. Idemo na tekua pitanja. Ja bih samo jednu stvar imao. Kao to znate, nije ovo za objavljivanje, bili su razgovori izmedju predsjednika Predsjednitva BiH i predsjednika Republike Hrvatske u vezi jedne grupe za bolju koordinaciju nekih aktivnosti u vezi odbrane, longistike i slino. I Hrvatska je imenovala trojicu predstavnika i sad treba BiH. Ne znam da li to treba Vlada da uradi ili Predsjednitvo i Vlada.

PELIVAN: U taj odbor za koordiniranje poslova odbrane oni su imenovali jedno ili dva vojna lica i Vukojevia. Mi bi takodje trebali po nekom rangu visoke linosti da imenujemo imajui znaajnu potrebu koordinacije. Mi sad imamo ak i vie interesa da damo znaaj.

43

GANI: Ja sam zvao Halilovia jutros i on je dao dva imena to se tie vojske - prvo kau da mi nemamo veeg ina od pukovnika u naoj vojsci. Pa su dali pukovnika Bjelajca Rifata. Druga osoba koju su on i Alija predloili to je g. Jaganjac koji inae dosta saradjuje sa hrvatskom stranom. Jaganjac Jasmin mislim da

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

se tako zove. On ima in majora koliko mi je poznato. I trea osoba koja se predlae da zamjenik te osobe bude alim abi, poto je stalno tamo. U opticaju je Naim Kadi predloen, ali da se jo vidi malo. Da se usaglasi to u stranci tamo, ali da zamjenik bude abi. PELIVAN: Kako sva tri Muslimana? KLJUI: Sva etiri. Prvo abi ne moe nita raditi. On je gore i ne moe raditi. Ko ti je dao tu listu nije u redu. AKMADI: Ovo je dravna nije nacionalna. Nije nacionalna stvar - tri naroda.

GANI: Mogu ja to na neki nain - sutinu toga.

PELIVAN: Druga je stvar, ako su tri ovjeka, ne vie od dva vojna lica. KLJUI: Prvo mislim da nekoga treba iz HVO ako emo koordinaciju. Ovaj Bjelajac u redu, mogao bi proi. Jaganjac je na teritoriji u Hrvatskoj. Ko ga zna, bio je u Mostaru zapovjednik. Poto je on slubenik hrvatske armije, njega su povukli. Ako hoemo taj HVO da privuemo, moramo ga privui iz objektivnih razloga, i zbog toga to i oni brane BiH, treba sjesti s njima i treba nai nekog ovjeka koji e biti... I tree, treba nai nekoga od politiara odavde, a taj opet se mora usaglasiti, ta nacionalna struktura malo. Stvarno stvaramo belaj. Kakav abi kakve trice. Molim vas, ko ti je dao Jure taj predlog? Neka ovo bude informativni razgovor za iduu sjednicu da mi nadjemo ljude. Mi nita neemo dobiti ako ne emo dobiti ako mi postavimo ljude koji nee ostvariti kontakt. KLJUI: Od abia mi nemamo nikakve koristi. Ja znam abia bolje nego ti. abi ne moe. On da je htio imao je ansi doi ovdje, nije htio, nije poslao ni paketa nikome. Prema tome, abia prekrii. Rifat Bjelajac je ovdje u tabu, on je ozbiljan ovjek i on je podoban zato. Druga stvar, treba vidjeti od vojnih ljudi jo nekoga jal Srbina jal Hrvata ovdje iz taba. Da li je to iber nije li iber, ima li neki Sliko tamo imali neko ko bi to mogao da se nadje. I trea stvar - jednog politiara treba staviti. Mislim da je ad hoc donijeti odluku danas vrlo teko. To treba pripremiti. Jer GANI: Znate zato? GANI: Tako je i govoreno. Trea linost da bude iz politike.

44

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ako smo postavili da je to dravna delegacija, onda trebamo nekakva naela koja smo usvojili ovdje i prolongirati.

PELIVAN: Molim vas, samo da iskaem miljenje. Iz vojnih i politikih razloga predstavnik HVO jedan treba da bude. Inae, nastaviemo sa nesuglasicama. Zajedniki razgovor.

PELIVAN: Ne, oni imaju, ja sam to isto ranije mislio, oni imaju primjedbe na Jaganjca. Kad sam ja obilazio teren ja sam pitao je li to kandidat za ovdje za Sarajevo taj Jaganjac kad kau otiao u Zagreb. KLJUI: Sa HVO mora se sjesti. Da izvedemo na tab na Igman da hodaju, a ne da mi ovo rade to je Talijan napravio - uzurpirao onu zgradu pa je jue 500 ena dolo tamo i demonstriralo. Jer sve granate to su jue pale pale su izmedju Jugobanke i Koeva. Mi moramo nai iz HVO da li e neko od vojnika otii vani pa stupiti s njima u kontakt. Ima normalnih ljudi, izuzetnih ljudi ima koji su sposobni da ostvare tu suradnju. Ima predsjednik opine Derventa koji, vidite ga na TV, Vinko Begi, ali nemojte da mi. To treba ponuditi HVO neka ga oni odrede. Mi moemo Rifata Bjelajca odrediti i jednog politiara iz Sarajeva. A mjesto HVO iz Sarajeva da damo HVO da oni odrede. Napisati im telefaks. Formira se zajedniki tab. Mi iz Sarajeva predlaemo Rifata Bjelajca i politiara tog i tog, a vi delegirajte svog lana. AKMADI: Ako bude trei, taj je Srbin. GANI: Ovo je visoka odgovornost. GANI: Ako bude trei politiar.

GANI: Ja se potpuno slaem jer sam razumio njih kad sam razgovarao sa Alijom da je upravo Jaganjac taj most izmedju HVO i...

PELIVAN: Ne mora biti. Da budu sposobni ljudi. AKMADI: Ne znam to bi mi bjeali da ispred BiH bude zapovjednik oruanih snaga ili ovako neto. PELIVAN: U svakom sluaju jedan iz Armije BiH, jedan iz HVO i trei politiar, molim vas. GANI: Imate li neka imena od politiara otprilike?

45

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

GANI: Izmijenili smo miljenja preliminarna. Zajedniki razgovor. AMPARA: Ja sam mislio da Sefer bude, to je tako vano pitanje. Iz politike ovjeka koji sve to zna. KLJUI: Moramo ih izvesti, kako e se sastati? PELIVAN: Ja mislim da tab treba da izadje. Prekinuto snimanje u 14,00 sati.

PELIVAN: Nemam, govorim o kriteriju po mom vidjenju oako bi trebalo. Jedan iz Armije, HVO i jedan politiar.

46

... boravak brojnih, a nekorisnih predstavnika vlasti RBiH, samo u Zagrebu, kota Republiku 280 miliona hrvatskih dinara
Zapisnik 170. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 7. oktobra 1992. godine
PREDSJEDNITVO REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-768/92 Sarajevo, 7. oktobra 1992 Sjednica je poela u 13 sati. Prisutni: - lanovi Predsjednitva: dr Ejup Gani koji zamjenjuje predsjednika i Stjepan Kljui generalni sekretar Predsjednitva RBiH Mile Akmadi, - predsjednik Vijea gradjana Skuptine RBiH Abdulah Konjicija, - predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, - naelnik taba Vrhovne Komande OSRBiH Sefer Halilovi, - generalni sekretar Skuptine RBiH Avdo ampara, - sekretar Vlade RBiH ahbaz Dihanovi, - zamjenik generalnog sekretara Predsjednitva RBiH Zdravko Djurii Odsutni: - predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi - lanovi Predsjednitva RBiH Franjo Boras, Nenad Kecmanovi, Fikret Abdi, Mirko Pejanovi i Mariofil Ljubi. 47 Na sjednici je usvojen sljedei

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

48

Taka 1. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Uredbe sa zakonskom snagom o obrazovanju i radu okruga je usvojen bez primjedbi. Taka 2. Razmatranje Prijedloga uredbe sa zakonskom snagom o vrenju inostranih poslova je odloeno za narednu sjednicu,jer je ocjenjeno da se radi o obimnom materijalu koji zahtijeva vie vremena za prouavanje. Taka 3. Povodom ove take dnevnog reda otvorena je rasprava u kojoj su uestvovali Abdulah Konjicija, Mile Akmadi, ahbaz Dihanovi i Jure Pelivan. Zakljueno je da se Prijedlog uredbe usvoji sa sljedeim izmjenama: Na strani 9. Uredbe, u lanu 11 nakon rijei "promociju Izvornih aktivnosti" dodaju se rijei "utvrdjivanje obima i" dok ostali dio teksta lana 11 ostaje neizmjenjen. Na strani 12 u cijelosti je preformulisan lan 13. koji sada glasi: "kao u posebno priloenom tekstu uz zapisnik 170. sjednice". Ujedno je zakljueno da Vlada RBiH inicira stvaranje ueg kabineta Vlade RBiH u ratnim uslovima i ponovno razmatranje mogunosti odredjivanja statusa ministarstva Direkcije za izbjeglice i raseljena lica. Taka 5. Donesena je Odluka o imenovanju ratnih Predsjednitava za optine Kalinovik i Tesli. Vodjena je rasprava u kojoj su uestvovali svi prisutni o statusu, duini i opravdanosti boravka pojedinih vladinih funkcionera i rukovodeih radnika, kao i lanova Predsjednitva. Ocjenjeno je da pojedinci neopravdano dugo odsustvuju iz Sarajeva i ne obavljaju svoje dunosti, to se vrlo negativno odraava na stav javnosti ne samo prema njima, nego i u odno-

DNEVNI RED: 1. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Uredbe sa zakonskom snagom o obrazovanju i radu okruga, 2. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o vrenju inostranih poslova, 3. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o organizaciji republike uprave i Amandman Vlade RBiH na lan 48 Prijedloga uredbe, 4. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o kriterijima i mjerilima za koritenje sredstava amortizacije stambenih zgrada i stanova u drutvenoj svojini za velike opravke stambenih zgrada, 5. Tekua pitanja.

49

Povodom izlaganja gospoina Konjicije replicirao je gospodin Halilovi koji je naglasio da su prigovori poslanika neosnovani i zlonamjerni. U tom smislu je istakao: - da se Armija RBiH stvara na principima moderne Armije, - da se stvaranje Armije odvija u nemoguim uslovima i u toku najintenzivnijih ratnih operacija agresora, - da je otpor gradjana Sarajeva, djelimino i spontano morao proi fazu u kojoj Armija nije mogla da kontrolie ponaanje naoruanih pojedinaca i grupa, to je rezultiralo odredjenim pojavama nediscipline i samovolje, - da su neki od visokih vladinih funkcionera naoruali odrejene grupe kriminalaca u Sarajevu i manipulisali sa njima za vlastite ratno profiterske interese, to je opstruiralo i samu Armiju, o emu svi poslanici sigurno dobro znaju i da se pitanja i zamjerke upuuju u tom pravcu, - da Vlada i drava uopte, nisu uinili nita za praktine potrebe Armije, da se radi iskljuivo o deklarativnoj podrci, te da drava nije nabavila ni municiju, ni oruje,

su na ostale nosioce funkcija koji redovno i u vrlo tekim uslovima obavljaju svoje dunosti. Gospodin Konjicija je posebno obrazloio stavove poslanika Skuptine RBiH koji zahtijevaju povratak ili razrjeenje sa funkcija onih funkcionera i rukovodeih radnika koji figuriraju u vlasti, a ne rade nita za RBiH. Naveo je podatak, da boravak brojnih, a nekorisnih predstavnika vlasti RBiH, samo u Zagrebu, kota Republiku 280 miliona hrvatskih dinara. Gospodin Konjicija je iznio i zamjerke poslanika Skuptine RBiH koji se odnose na Armiju RBiH i Vladu RBiH navodei sljedee: - da se Armija birokratizovala, - da nije mnogo uinjeno na pitanju discipline u Armiji i da ima mnogo naoruanih grupa i pojedinaca koji se nekontrolisano i bez ikakve potrebe kreu po gradu, - da se pripadnici Armije voze u najluksuznijim i najskupljim automobilima i troe dragocjeno gorivo, a bolnica nema nafte za agregate, - da se ne osjea dovoljna briga za ranjenike, - da Vlada ne radi efikasno i u interesu gradjana, tako da se otvoreno moe govoriti i o opstrukciji unutar same Vlade, - da Vlada i Predsjednitvo nisu pruili dovoljno podrke Komisiji za ispitivanje ratnih zloina, - da se trai izvjetaj od Vlade na osnovu kojeg e se utvrditi kolektivna i pojedinana odgovornost Vlade i ministara, - da na prvom sljedeem sastanku sa poslanicima obavezno prisustvuju lanovi Predsjednitva RBiH Stjepan Kljui i dr Ejup Gani.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

- da je bukvalno svaki metak kojim raspolau snage Armije u Sarajevu otet od agresora ili nabavljen linom umjenou boraca, - da pripadnici Armije rade danonono i izvan svojih mogunosti, svakodnevno ginu, ratuju bez iije pomoi, ali da imaju izuzetno visok borbeni moral koji e rezultirati deblokadom grada Sarajeva Zakljuio je da su stavovi poslanika direktna opstrukcija Armije, kojoj se na ovaj nain ele svezati ruke. Gospodin Gani je zamolio prisutne da diskutuju sa manje emocija, a zatim predloio da on i gospodin Kljui prihvate poziv na sastanak sa poslanicima Skuptine RBiH, kako bi se u neposrednom kontaktu sa poslanicima otklonile nejasnoe i dileme o funkcionisanju vlasti i Armije. Zakljueno je da se uputi pismeni poziv svim funkcionerima i rukovodeim radnicima Vlade i Predsjednitva RBiH da se u roku od 5 dana, bez obzira gdje se nalaze, vrate u Sarajevo i nastave obavljati povjerene im dunosti. Sjednica je zavrena u 15,15 sati. GENERALNI SEKRETAR PREDSJEDNITVA RBIH Mile Akmadi LAN PREDSJEDNITVA RBIH KOJI ZAMJENJUJE PREDSJEDNIKA Ejup Gani

50

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

Predlaem da se odri zajedniki sastanak ...Predsjednitva, Vlade i najviih predstavnika oruanih snaga.

Magnetofonski snimak 171. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrana 19.10.1992. godine
Sjednica je poela u 11 sati. Sjednicom je predsjedavao EJUP GANI, lan Predsjednitva /zamjenjuje predsjednika/.

JURE PELIVAN: Bilo je jedno savjetovanje - posljednje savjetovanje rukovodilaca oruanih snaga i na Vladi je to takodje razmatrano. Pripremljen je jedan izvjetaj Vlade, ujutro emo ga verifikovati. Predlaem da se odri zajedniki sastanak - inicijativa i o ru an i h s n ag a i V l a de d a s e o d r i z aj e d n i k i s a s t an a k Predsjednitva, Vlade i najviih predstavnika oruanih snaga. To bi predlaem u srijedu u 1 sat. Pitanje odnosa, stanja odbrane, drugo pitanje stvarno uvjeta uslova logistike za oruane snage i ta treba uraditi. U srijedu u jedan sat. EJUP GANI: Neznam ta, prvo kratko je vrijeme. Ja ne elim da se napravi samo sijelo pa da pria ko ta hoe.

JURE PELIVAN: Ne znam moemo biti imamo nekakve poslove u petak, onda bi morali to moda za ponedjeljak prolongirati.

51

EJUP GANI: Ajmo, jer znate ta - ta hoemo da postignemo koji je cilj sastanka, da izotrimo. Evo to je pitanje.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

JURE PELIVAN: Da vidimo sve ta moemo.

EJUP GANI: Koga mi zaduujemo da pripremi smjernice sastanka, neki materijal od dvije do tri strane. Ne deblji. Jer to je sastanak na kom treba neto da se odepi. Da da neko mora napraviti. MILE AKMADI: Ne moe prije srijede Jure. STJEPAN KLJUI: Dobro Vlada je predlaga neka napravi.

JURE PELIVAN: Svak iz svoje nadlenosti. Vlada bi podnijela izvjetaj o logistici, o tome ta su ministarstva, ta je Vlada uradila. Koja su sredstva. Jasno oruane snage bi dale informaciju o stanju i problemima, i ta misle da treba uraditi. Nije, ta bi trebalo poboljati, ta zahtjevaju za poboljanje odbrane. I molim vas lijepo koja jo sredstva bi jo mogla da urade. I pazite mislim na punu koordinaciju odbrane i u Sarajevu i izvan. Punu koordinaciju odbrane u Republici. Jer ta koji organi i ta svi zajedno treba na tom planu da uradimo. Mislim da ima mnogo pitanja da moe biti sastanak dosta konkretan i da izvuemo zakljuke.

EJUP GANI: Jednostavno za ponedjeljak. ta bi bio cilj sastanka. Da nas - je li vojska izvjestilac ili ko je izvjestilac. Ili ko postavlja pitanja.

JURE PELIVAN: Evo dajte, podrazumijeva se mislim da e ef oruanih snaga aktivno dati doprinos, Ministarstvo odbrane i Vlada jasno. Moemo vidjeti i ukljuiti i dio Predsjednitva, ili Skuptine generalne sekretare Predsjednitva i Skuptine pa da malo zajedniki pripremimo iz djelokruga svih organa.

EJUP GANI: Moram da priznam da mi nije jasno, ali ta e biti na sastanku, ta e se odluiti, razmotriti, razjasniti. Ali vi pripremajte materijal pa onda. SEFER HALILOVI: Da pojasnim ovo savjetovanje koje smo mi imali do sada - poneki put u gruboj formi, a poneki put u nekoj normalnoj blagoj formi i ... zahtjev da se o pripadnicima Armije ne vodi dovoljno rauna u Vladi itd. itd. Tu ima dosta toga to je proizvoljno. Ali ima nekih recimo od pojedinih ministarstava ima sasvim opravdanih zahtjeva. Takav jedan sastanak u svakom sluaju iz medjusobnog informisanja ne bi bio kontraproduktivan, mislim da bi bio dobar. Da se i razjasni. Ima tamo i nerazumijevanja. Naroito je to bilo na ovom savjetovanju iz logistike, neznam ko je bio prisutan. Ja sam tamo vrlo precizno rekao da je sve to je postignuto u oruanoj borbi do sada, postignuto je kulmi-

52

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

MILE AKMADI: Jo jednom samo ja jednu sitnicu. Socijalistika demokratska partija postavila nam je zahtjev, da im kao najaoj opozicionoj partiji dostavljamo materijale za sjednice, kada Predsjednitvo zasjeda u funkciji Skuptine. Ja mislim da im to ne bi morali udovoljiti. Jer to nije uobiajeno da dostavljamo materijale nekome, a za sjednicu kada su oni pozvani i kada prisustvuju, EJUP GANI: Druga stvar, ja mislim dabi trebali moda pokrenuti da bi trebali sazvati kada se vrati predsjednik

STJEPAN KLJUI: Samo konsultacije.

nacijom politikih i vojnih akcija. Dakle, da ne pada nikom napamet niti smije kome napamet pasti, to ima u osnovi neko pravo - kae ne radi Predsjednitvo, ne radi Vlada itd. Nego treba rei radi Halil, ne radi Jure. Ali mi se borimo za uspostavljanje i funkcionisanje vlasti. Da se to malo razjasni i da se malo medjusobno razjasnimo. Ne bi bilo loe.

SEFER HALILOVI: Ovo nije moj posao, iniciram pitanje bosanskih kola i bosanskog jezika. Tamo je situacija dosta (u medjunarodnome) zato to kau da srpska djeca idu srpske kole, hrvatska u hrvatske, muslimanska - ukupno ima puno haosa na tom prostor. Jedno veliko nezadovoljstvo stvara prema Dravi BiH. Tree pitanje sa teritorije SO Gorade da smo napravili promaaj kao predsjednitvo postavljanje onog za predsjednika ratnog predsjednitva biveg predsjednika (taj ovjek

53

SEFER: I posljednje pitanje, ovo je najdue ja sam formirao jednu komisiju za ispitivanje sluaja Jusufa Prazine. I na osnovu ovoga to ja znam, predlog Glavnog taba e biti da se smijeni sa funkcije u glavnom tabu oruanih snaga. Pored svih marefetluka koji su se desila ovdje, dva su pitanja teina, to je ispitivanje nedisciplinovana ponaanja Jusufa Prazine i sa posebnim akcentom na istim - na konferenciji za tampu onaj njegov istup koji je nanio dosta tete ukupnom uvriivanju organizacije u zemlji, ak i u svijetu. Jer ovo su ... agencije estoko iskoristile. I drugo nedisciplinovano ponaanje na Igmanu gdje je on - on je odavde otiao pod firmom da se lijei van. Najedanput se pojavio po Z.Njemakoj na mitinzima nekim govori i skuplja novac. Nakon toga se pojavljuje na Igmanu gdje smjenjuje tamo kompletnu komandu, dolazi do oruanih sukoba. Nekoliko ljudi gore je ranjenih. Itd. Da vas ne zadravam ja se nadam da e ova komisija zavriti rad danas sutra i nakon toga e ii prijedlog, jer nam jako oteava posao. To bi ja radio sam ne bi ja - da je u mojoj

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

nadlenosti, ali nije zato to ga je Predsjednitvo imalo kao lan taba vrhovne komande. Ali na osnovu svega ovoga to se desilo, jednostavno ja sam jue imao jedan sastanak sa komandantima sa komandom korpusa, sa uim dijelom Glavnog taba - mislim da je ovo jedinstven zahtjev. Jednostavno mi od njega imamo tetu nemamo koristi. I treba ga ukloniti iz Glavnog taba.

STJEPAN: Argumentaciju, materijal i njegovu izjavu dati i gotovo. Pa dobro da vam neto kaem, nismo mi to znali - neku no su zapjenili. MILE AKMADIC: Jedno pitanje ja imam gospodine Sefere. STJEPAN KLJUI: Kada bi mi imali snage nad njima. Oni su zapjenili neku no. I uli kod Talijana tamo - i mene pozvali. Ja sve sabur smiruj, smiruj koliko mogu. I bio je Juka Puina. To su ljudi naoruani utrali su ovdje, ujem pored ovih bisera protrali ko pored djece. Prema tome, ja sam zato Predsjednitvo ga je postavilo, Predsjednitvo ga moe smjeniti, vi predloite, argumentirajte. EJUP GANI: Je li mi postavljamo lanove Glavnog taba? STJEPAN KLJUI: Jeste. EJUP GANI: Predsjednitvo. Dobro, dajte vi materijal neka

dobije

SEFER HALILOVI: Tu vee - oni su vidjeli da je vrst zid pa su odustali od namjera. Istraga je u toku za onu grupu koja je ula u Predsjednitvu, za onu grupu koja je ula na Televiziju. Mi emo ih ovih dana pohapsiti. SEFER HALILOVI: Ja vas molim, zapravo ja nemam nita protiv (prekinuto snimanje) Sjednica je zavrena u 12,30 sati. EJUP GANI: Dobro, ali nemojte to da izlazi odavde.

54

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

...oko 2000 graana Sarajeva koji su porijeklom iz epe priprema odmazdu nad graanima srpske nacionalnosrti koji ive u Sarajevu.
Zapisnik 172. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, odrane 24. oktobra 1992. godine
PREDSJEDNITVO REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-798/92 Sarajevo, 24. oktobra 1992 Sjednica je poela u 13 sati. Prisutni: - predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi - lanovi Predsjednitva: Sjtepan Kljui, dr Ejup Gani i dr Mirko Pejanovi. - predsjednik Vijea grajana Skuptine RBiH Abdulah Konjicija - potpredsjednik Vlade RBiH Zlatko Lagumdija - naelnik taba Vrhovne komande OS RBiH Sefer Halilovi, - generalni sekretar Skuptine RBiH Avdo ampara, - sekretar Vlade RBiH Enes Gotovua, - zamjenik generalnog sekretara Predsjednitva RBiH Zdravko Djurii Odsutni: Nenad Kecmanovi, Franjo Boras, Fikret Abdi, Mariofil Ljubi i Jure Pelivan.

55

Na sjednici je usvojen sljedei DNEVNI RED:

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

1. Prijedlog uredbe o primjeni Uredbe sa zakonskom snagom o putnim ispravama dravljana Republike Bosne i Hercegovine za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, 2. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o matinim knjigama i Amandman na lan 42. Prijedloga ove uredbe, 3. Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na Odluku o dopuni Statuta javnog preduzea za proizvodnju, prijenos i distribuciju elektrine energije "Elektroprivreda BiH", 4. Materijali Komisije taba Vrhovne komande Oruanih snaga za utvrdjivanje odgovornosti Jusufa-Juke Prazine, 5. Pismo Dravne komisije za prikupljanje injenica o ratnim zloinima na podruju RBiH i Izvjee o radu ove komisije, 6. Tekua pitanja. Taka 1. Prijedlog uredbe je prihvaen bez primjedbi.

Taka 2. Prijedlog uredbe i Amandman na istu Uredbu prihvaeni su bez primjedbi.

Taka 3. Bez primjedbi je data saglasnost na Odluku o dopuni Statuta "Elektroprivrede BiH".

56

Taka 4. U raspravi u kojoj su uestvovali Alija Izetbegovi, Stjepan Kljui, Ejup Gani, Mirko Pejanovi, Abdulah Kondicija, Sefer Halilovi, Avdo ampara i Zlatko Lagumdija razmatrana su sva pitanja vezana za posljedice donoenja odluke o ponitavanju odluka o Imenovanju Jusufa Prazine na funkciju u Armiji BiH. Ocjenjeno je da se samovoljno ponaanje i nedisciplina Jusufa Prazine ne moe tolerisati i da e odluka o njegovom udaljenju iz komandnog vrha Armije sasvim sigurno doprinijeti jaanju redova oruanih snaga. Paljivo je procjenjeno kako e takva odluka biti primljena u javnosti, obzirom da je Jusuf Prazina znaajna medijska linost, ije su zasluge u prvim danima odbrane grada nesporne. Razmatrane su i mogunosti da jedinice kojima Jusuf Prazina komanduje, samoinicijativno ili po njegovom naredjenju izazovu oruane incidente. Nakon uvjeravanja, Sefera Halilovia, da Armija raspolae snagama koje mogu da sprijee znaajnije oruane incidente i savladaju otpor jedinica koje bi ga mogle izazvati, zakljueno je da se u cilju jaanja discipline i odgovornosti, spreavanja zloupotrebe i samovolje u Armiji donese odluka o ponitavanju odluka o naredbi kojima je Jusuf Prazina postavljen

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice. Sjednica je zavrena u 14,30 sati. ZAMJENIK GENERALNOG SEKRETARA PREDSJEDNITVA RBiH ZdravkoDjurii

Prijedlog odluke o pretpoinjavanju aktivnog i rezervnog sastava milicije Oruanim snagama RBiH upuen je na prethodno razmatranje Vladi RBiH.

Taka 6. Sefer Halilovi je obavijestio prisutne da su agresorske jedinice izvrile prodor na nekim od linija fronta u epi i da vre genocid nad muslimanskim narodom. Sa tim u vezi obavjestio je prisutne da oko 2000 gradjana Sarajeva koji su porijeklom iz epe priprema odmazdu nad gradjanima srpske nacionalnosrti koji ive u Sarajevu. Na osnovu spiska kojeg su sainili jedan od ljudi koji se nalazi na tom spisku je i Mirko Pejanovi, lan Predsjednitva RBiH. Gospodin Izetbegovi je potvrdio ovu informaciju i upoznao prisutne sa sadrajem razgovora koji je obavio sa grupom gradjana koji su porijeklom iz epe. Naglasio je da im je u razgovorima vrlo strogo stavljeno do znanja da je takva osvetnika akcija ne samo nedozvoljena i neprimjerna nego i da e od strane legalne vlasti BiH najodlunije sprijeena. U tom smislu su poduzete i odredjene mjere obezbjedjenja. Zakljueno je da Mirko Pejanovi uputi otvoreno pismo predsjedniku takozvane Jugoslavije Dobrice osiu u kojem e apelovati da osi linim autoritetom i autoritetom funkcije koju obavlja sprijei ubijanje nenaoruanih civila, staraca, ena i djece u epi. Ujedno je preporueno gospodinu Pejanoviu da pismo slinog sadraja uputi i patrijarhu pravoslavne crkve gospodinu Pavlu.

Taka 5. Prihvaen je Izvjetaj Komisije, a u raspravi koja je vodjena povodom pisma Komisije Predsjednitva zakljueno je da se naelno prihvati stav na osnovu kojeg bi se izbjegla mogunost da znaajnije ratne zloince sude sudovi u BiH i time onemogue medjunarodno krivino sudjenje. Naime, u svijetu je opte prihvaeno pravilo da niko ne moe dva puta odgovarati za jedanput izvreno krivino djelo, pa je preporueno da Komisija uz konsultacije sa pravnim ekspertima utvrdi zakonske mogunosti za realizaciju ovakvog stava Predsjednitva.

na komandne funkcije u Armiji BIH. Zakljueno je, takodje, da se za sada ova odluka ne objavljuje u javnosti.

57

PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Alija Izetbegovi

58

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

Samo ta bi mi dobili sad da izaemo na TV i kaemo Juka je smijenjen, on vie nije to. ta bi dobili time?

Magnetofonski snimak 172. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrana 24.oktobra.1992. godine
Sjednica je poela u 13,00 sati. Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva.

..

59

IZETBEGOVI: Dobro. Ima li ovdje pitanja? Vi znate kakva je naa uloga. Mi samo viziramo ovo konano. Sve je to raspravljeno, razmotreno. Jedino ako imamo nekih dilema. Izgleda da nema. Taka 2 na glasanje. Ima li ko protiv? Nema niko. Usvojeno. Taka 3. Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na Odluku o dopuni statuta za proizvodnju prenosa i distribuciju elektrine energije. Ovdje se radi o dopuni djelatnosti Elektroprivrede koja se ogleda u davanju ovlaenja za uvoz i izvoz elektrine energije, rezervnih dijelova repromaterijala i opreme. Potrebno je da damo saglasnost dopuni statuta elektroprivrede BiH kako bi mogli efikasno da rade. Imate li ovdje kakvih pitanja? Vlada, kako kae, Avdo, pozitivno se odredila o taki 3. Ima li ko protiv? Nema niko. Usvojena taka 3. Taka 4. Sad su materijali komisije taba vrhovne komande o utvrdjivanju odgovornosti Jusufa Prazine. Iz izvjetaja, ovo je dakle dostavljeno o razrjeenju Juke Prazine lana Glavnog odbora Vrhovne komande. U materijalu su navedeni njegovi postupci koji ne prilie starjeini oruanih snaga. Ako treba neka objanjenja dodatna moe dati ovdje prisutni naelnik taba, Sefer Halilovi. Imamo

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

li ovdje ta? Dakle, rije je o razrjeenju Juke Prazine svojstva lana taba Vrhovne komande. Izvolite. Ima li ko kakvih pitanja ovdje? Prije svega, je li Juka Prazina na slobodi ili u zatvoru? Na slobodi, dobro. PEJANOVI: Nisam u toku pa bih molio samo ako moe presjek jedan gospodin Sefer. IZETBEGOVI: Moda bi najbolje bilo da pijemo kafu dok proita oslobodjenje.

PEJANOVI: U nekoliko reenica da kae ta je osnovni razlog za pokretanje, odnosno donoenje ove odluke. Samo to. HALILOVI: Sve pie na dvije stranice. IZETBEGOVI: Njegovo nedolino postupanje, koliko sam mogao razumjeti, uz napomenu da je on bio pritvoren, ali da je dole reeno kako sam ja dao nalog za njegovo pritvaranje. Moda bih i dao nalog, ali ja nisam dao takav nalog. Ovaj kad ga je pritvarao rekao je da sam ja rekao da se pritvori. Ja sam bio na terenu i ne znam. Naime, znam da ima nekakvih problema s njim, ali nisam rekao da ga pritvore. Nisam utvrdjivao ima li razloga. Razloga je, vjerovatno, bilo.

60

HALILOVI: U materijalu ima izvjetaj komandanta grupe iz Konjica, naime, on je otiao iz Sarajeva sa motivacijom odnosno uz znanje i mogunost koju smo mu stvorili da ode predsjednik Vlade i ministar Mahmutehaji. Da odu iz Sarajeva s namjerom da lijei sebe i suprugu. Nakon toga, nekoliko dana je boravio u Zagrebu gdje je opet na vrlo buan nain davao neke intervjue stranim i domaim novinarima gdje sve ivo optuuje za nesposobnost, za neefikasnost itd. Nakon toga, pod nekim dosta udnim okolnostima se obreo u Njemakoj i poeo da ide od mitinga do mitinga gdje se predstavljao kao heroj, oslobodilac ranjen u borbi itd. i skupljao sredstva da dodje i oslobodi Sarajevo. I nakon toga se pojavio, od zadnjeg boravka u Kelnu kad smo dobili informaciju da je u Kelnu do Igmana za manje od 24 sata. Da bi ovdje komandant grupe, kao to pie u materijalu,dana 16.10. oko 14,30 pojavio se bez prethodne najave i saglasnosti sa glavnim tabom u Komandi TG Igman Jusuf Prazina u pratnji sa 8 lica koja su zauzela borbene poloaje, nain okupiranja komande na elu sa Jukom i traio ari Ediba obzirom da je ari bio odsutan itd primila ga je g. Mira kojoj je on psovkom srpska kurvo udario kundakom u glavu. Neposredno poslije toga pojavio se i ari Edib koji je odmah bio napadnut od naoruanih lica na elu sa Jukom i Juka je sa prat-

61

njom preuzeo komandu TG Igmanu upuujui raznorazne pogrde na raun prisutnih lica. Komandant grupe Hasanovi Hajrudin za razliku od ostalih je s njim pokuavao uspostaviti kontakt, kontaktirao je sa dunim potovanjem, priznavao ga za komandanta, uvaavajui ga verbalno a ponaajui se kao da je sam komandant. Pored fizikih maltretiranja Juka i njegovi ljudi su pucali iz raznoraznih pjeadijskih oruja ukljuujui i mitraljez. Sutradan oko hotela Mrazite gdje je smjetena Zukina jedinica, to je jedna druga jedinica gore, i otvorena koncentrina vatra iz vie pravaca od nepoznatih poinilaca, postoji osnovana sumnja da su to izvrili pratioci, ljudi Juke Prazine. Neposredno iza toga ...saopteno je da ljudi iz pratnje Juke Prazine napadaju komandu Taktike grupe na Mrazitu. Imenovani je te veeri osobno napao i komandanta samostalne jedinice Seju Rekia udarajui ga po lijevoj strani lica. Pored ostalih imenovani je i fiziki napao Bakira Alispahia, pomonika komandanta za bezbjednost, a koji je prije toga bio komandir specijalne Jukine jedinice. Na osnovu svih dojava itd. onda je on, komandant taktike grupe naredio da se on uhapsi da se i privede. On je priveden i u toku noi u Konjicu. Sasluan je tamo i nakon toga puten do detaljne istrage. On u svojoj izjavi priznaje, ima izjava ovog materijala, da se nedolino ponaao ne ba ovako precizno i tano kao to ovaj pie, ali priznaje da je doao gore, da je bio neispavan, da je bio umoran, da je bio pod psihikom tenzijom, krenuo na pomenuto mjesto. Tek kad je doao gore, prvo je svratio kod Zukinih ljudi, pozdravio se, estitao im na njihovim uspjesima, potom krenuo u hotel Borik, uao u te prostore i u takvom stanju pitao gdje je ari, kako bi s njim sredio neke privatne nesporazume. Pri tom sam se zaista nedolino ponaao, odnosno dolo je do fizikog obrauna. Izjavljujem da je prema meni tog momenta bio korektan valjda cijenei moju funkciju, itd. U sklopu ovog dogadjaja bilo je i drugih ispada prema izvjesnoj Miri iz TG 1. On uglavnom priznaje ovo to je bilo. Na osnovu toga ja sam svojom naredbom odredio Komisiju sastava (ima ovdje: iber Stjepan, Luarevi Kerim i Brki Muir, naelnik pravne uprave). Oni su sve prouili, kompletnu dokumentaciju. Imate ovdje u materijalu i pie izvjetaj Neosporna je injenica da je Jusuf Prazina od prvog dana rata u Sarajevu i u BiH ispoljio hrabrost i umjenost u organizovanju grupe za borbu protiv agresora. Na zarastanjem tih tzv. Igmana postepeno je gubio kontrolu i mo nad njima, nad istima rukovoenje grupama totalno zapostavio tako da su bili preputeni sami sebi. Iz toga proizilaze razni ekscesi i pljaka drutvene i privatne imovine. Krajem maja 1992.godine u vie navrata poeo se ponaati Juka Prazina nasilniki, nedolino ovjeku koji treba da se bori za pravnu dravu i njeno oslobodjenje. To se oitavalo u istupu na ulicama, medju stanovnitvom i u naseljima. Poslije prihvatanja Jukinih Igmana u sastav specijalne

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

62

brigade Oruanih snaga izdavanje naredjenja prilog br. 1 i 2 predloga i naredbe Predsjednitva, nastavljeno je isto ponaanje, ali vie ne pod okriljem MUP-a nego oruanih snaga. Naredjenje priloga br. 1. i prilog br. 2. su pospijeili i podrali bahato ponaanje Jusufa Prazine, jer u taki br. 1. oba dokumenta Jusuf Prazina je postavljen na tri dunosti, svojevremeno, to nije evidentirano niti mogue ni od jedne armije. Naime, jedan ovjek moe biti ili komandant jedinice ili lan Glavnog taba ili neto drugo, ali nikako ne moe imati tri dunosti. Ta injenica da on obavlja tri dunosti mu je davala poseban motiv i snagu, te je na svaki nain elio medijsku promociju, reklamu linosti, itd. Imate to u materijalu. Ja samo itam to to imate pred sobom. etiri, Jusuf Prazina je bez odobrenja naelnika taba napustio dravu BiH pa po svim propisima se moe smatrati dezerterom. Peto, Jusuf Prazina je bez ovlatenja otiao u Konjic i na Igman i pokuao da na neprimjeren nain napravi razdor u jedinicama oruanih snaga. esto, iz razgovora koji je obavljen 17. i 18.10.1992. godine sa komandirima jedinica i komandantima specijalne brigade oruanih snaga Hadimehmedovi Farukom dolo je do sljedee konstatacije (to se razgovaralo sa komandirima njegovih jedinica): Jukini borci su dali njemu zakletvu a ne narodu i dravi. Da su pravnici Juku povrno savjetovali da Juka na Igmanu je htio nasilno da zauzme komandu taktike grupe, da su mnogi komandiri radili Juki iza ledja i po svome, da su mnogi komandiri izjavljivali Da Bog da ga snajper pogodio, da su pojedini komandiri tek oko 15.10. poslije organizovanja akcije saznali ta im je zadatak u odbrani drave i grada Sarajeva, da nee dozvoliti veliko sudjenje Juki Prazini, da treba sauvati dostojanstvo Jusufa Prazine, da se napravi istraga zbog ega je Juka napravio ispad na Igmanu. Iz dokumentacije Prilog br. 5. Jusuf Prazina priznaje da se na Igmanu nedolino ponaao i da je dolo do fizikog obrauna. Imajui u vidu naprijed navedene zasluge i ekscese, propuste Jusufa Prazine, Komisija iznosi prijedlog: da se ukine naredba Predsjednitva RBiH - Prilog br. 2. o postavljenju Jusufa Prazine istovremeno na tri dunosti. Jusuf Prazina treba da ostavi pismenu izjavu naelnika Glavnog taba koju e isti razmotriti i nakon toga donijeti odluku o daljem toku postupka. Nakon pribavljanja svih pravno relevantnih dokaza o kompletnom dogadjaju na Igmanu, naelnik taba odluie o preduzimanju zakonom propisanih mjera i sankcija. Usput samo, ja sam naredbom naredio da se ta stvar - da se formira komisija, dao nadlenost vojnom tuiocu i vojnom sudiji u Konjicu i oni e dalje tu stvar voditi. Ono to je incident na Igmanu. A ovo je prijedlog Komisije koji ja podravam i moj predlog je samo da Predsjednitvo RBiH donese odluku o ponitenju naredbe o rasporedu i postavljenju g.Jusufa Prazine na dunost u jedinicama armije RBiH.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PEJANOVI: Hvala. Da li ovo moe izazvati poremeaje koji ne mogu biti kontrolisani ili mogu izazvati tetu koja se sada moe izbjei bar odgadjanjem njegove smjene. Imamo u vidu situaciju u Republici. To su dva pitanja. A tree je jedno pitanje kao komentar - malo me mui to se ovjeku o kojemu smo imali superlative nakon mjesec-dva imamo ovakve ocjene. Negativna saznanja. A rije je o ljudima koji su komandovali velikom broju ljudi, to znai da negdje neto nije bilo u redu u odnosu prema tom ovjeku ili spoznaje o tom ovjeku. Ali dobro, rat je i on proizvodi gore situacije. Toliko. HALILOVI: Prvo, nalazi se sad na Igmanu i prema saznanjima koje mi sad imamo gore se ponaa uglavnom korektno. PEJANOVI: U pritvoru slobodan, u aktivnostima-neaktivnostima, ta radi?

HALILOVI: Nije u pritvoru, slobodan je. Ima jednu svoju jedinicu. Nekakav Nisko je komandir te njegove jedinice sa prostora Hrasnice. Ima dvadesetak ljudi gore sa sobom. Za Nisku postoje indicije da je poinio vie krivinih djela na prostoru Hrasnice, Sokolovi kolonije, Igmana, itd. Dakle, jedna grupa kriminalaca koja je zajedno s njim. HALILOVI: Otprilike dvadesetak. Drugo, da li e izazvati poremeaje. Tu no kad su oni saznali, ovdje je u Sarajevu reeno da je uhapen po mojoj naredbi, a dolje je reeno da je po vaoj naredbi. To je sad manje bitno. Oni su, jedna grupa njih (pokuavamo da dodjemo do imena koja je to grupa) su uli ovdje u Predsjednitvo, ak su uli u Kabinet predsjednika. Ja sam naredio naelniku Uprave bezbjednosti istragu da se tih 5 ljudi uhapsi koji su vrili ovdje oko Predsjednitva. A drugih 5, jaa grupa jedna je ula u Televiziju Sarajevo, a svi Igmani, kako ih on zove preko radio-sredstava su bili dobili puni stepen pripravnosti i u tim kontaktima preko radio-stanice su rekli samo da vide o emu se radi i svi idu na odredjeno mjesto, na jedno mjesto. To znai cilj je bio ili Predsjednitvo ili Glavni tab. Nisam uspio saznati ta. Nakon toga, mi smo s njima razgovarali. Ja sam im vrlo jasno rekao da ukoliko budu nastavili da se ponaaju tako, da e biti ta njihova pobuna skrena silom oruja. Nakon toga, u trietiri navrata ova jedna komisija, pa druga komisija, pa ja smo razgovarali s njima i rekli im - komandant brigade ovaj Fahrudin o kojem se govori ovdje u sluaju neizvrenja bilo kakvog naredjenja, ne moe se vie dozvoliti javaluk i ponaanje kako kome IZETBEGOVI: Koliko njih ima?

63

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

padne napamet. Ja imam tu kompletan materijal o tim postupcima njegovih jedinica i jedan dan se tome mora stati u kraj - kad to je stvar procjene.

HALILOVI: Ima komanda brigade koju sam ja postavio svojom naredbom.

PEJANOVI: Sefere, oprostite, ko sad komanduje njegovim jedinicama?

PEJANOVI: Poto je na izvjestan nain odgovor na pitanja, ja molim da malo saekate. Ja se osjeam nedovoljno kvalifikovanim za savjesno odluivanje o ovom problemu, sad ujem u odgovoru na ovo da su pokuali to to su pokuali. To treba biti informisan. Ali nasluujem malo da bi u ovom asu donoenja odluke moglo imati tete u javnosti pa i posljedica u nekim moguim razraunima i obraunima tu oko Sarajeva i u Sarajevu, a mi moramo smirivati druge. Razmiljam samo o uputnosti vremenskog odlaganja donoenja ovakve odluke. Ne dovodim u pitanje autoritet i razloge prijedloga koji je formirao tab. Razmiljam na ovaj nain i time sad zavravam.

HALI LOVI: Uglavnom jesu. Ja mislim da 80% jeste. Onaj Kruko koji je bio, koji je uao sa svojom grupom u TV on je uspio da se probije i pobjegao je gore zajedno s njim na Igman. Ima jo jedan koji je ostao, koji je dosta arogantan, to je Sejo, on mu je ef jo jedne jedinice. Ovo ostalo mislim da ne bi trebalo biti problema. Ali na sastanku s komandantima brigada, njima su komandanti brigada jasno rekli, ako nastavite da se ponaate tako kako se ponaate, u borbi ne uestvujete, kradete, maltretirate narod, gradjane itd. biete razoruani po cijenu sukoba. Dakle, mi smo na sukob u svakom sluaju pripravni. E sad, pitanje je sada izmedju to dvoje ta? Mi smo odluni da uradimo ovako kako smo poeli i popustiti neemo po ne znam koju cijenu.

PEJANOVI: Jesu li oni podvedeni pod tu komandu? Jesu li razvlaeni od njega?

64

KONJICIJA: S obzirom da ja znam situaciju itd. mi ipak moramo poi kod razmiljanja o ovim stvarima od toga da li smo mi ili nismo, ali mi smo napravili od njega nekakvog heroja, nekakvog borca, ljude koje je okupio - veliku grupu. Bojim se da u javnosti ne bude ovo prikazano kao obraun. Drugo, formirana je neka komisija. Ja bih ipak predloio da to ide nekim zakonskim putem. Moe se, recimo, njemu dati neka suspenzija sa te funkcije do odredjenog vremena, a da se ide zakonskim putem itd. a ne

strieno i koeno. Jer, tu no kad je ta vijest izbila, ja sam isto komunicirao sa tim komandntima. I nije tano ovo to je rekao komandant armije da su oni svi lojalni komandi. Zbog toga bih preporuio oito je da je on napravio greku, otiao u inostranstvo bez da zna komanda. To je dovoljan razlog da ga se razrijei. Nastupao je bez dozvole komande itd. Medjutim, ipak moramo voditi rauna kako e ta javnost prii, pogotovo to postoji u javnosti komentari da je to obraun izmedju Juke heroja kojega se eli sad odbaciti i komande Armije. Zbog toga da ne bih duio i oduzimao vrijeme, moj je prijedlog da se on suspenduje, da se materijali upute armijskim, sudskim organima neka provedu istragu. Jer, dozvolite, mi emo njega osuditi ovdje po nekakvom izvjetaju kojeg nam tab Armije podnosi. A nemamo tu njega da se on brani. Ovo to je on dao izjava njima u takvim okolnostima, dao je teko je rei. Prema tome, ja ne opravdavam Juku. U nizu stvari ga ne opravdavam. Ali, ovaj, sadanja situacija kad elimo da zavodimo red u ovoj sadanjoj situaciji treba to na nekakav bezbolan nain da prodje. Iskreno vam kaem da sam ja prije petnaest dana njemu napisao pismo i zvao ga meni na razgovor - poslije onoga kad se na TV pojavio kad je napao tab Armije i upozorio sam ga Armija mora biti jedinstvena itd. da dodje kod mene da porazgovaramo - on mi je susjed, rastao je sa mojim djetetom itd. Medjutim, on meni nije doao. Sad kod ovoga, da vam ponovim dok je Sefer ovdje, Sefere, zna ta, uvijek treba sasluati dvije strane to je broj jedan. Ja vama mogu vjerovati, vaoj komisiji ne moram vjerovati. Nesumnjivo ja znam iz vojske da vojnik nije mogao otii preko granice svoje zemlje bez to bi oficir. Bez to bi dobio dozvolu, to je bilo tako u staroj Jugoslaviji, od svoje komande. Prema tome, on je napravio grijeh. I da ima grijehova u to mu vjerujem. Ali ne mogu se ni negleiati1 njegove zasluge i to da je on nekakav postao nacionalni heroj. Zbog toga ja bih predloio, iako je ovo tano to iznosi Sefer, slaem se potpuno da ga se iskljui, ali u ovim sadanjim okolnostima ja bih predloio za njega suspenziju, uputio stvar vojnim sudskim organima da tu stvar ispitaju, da sasluaju i jedno i drugo miljenje, uzmu podatke itd. i da se onda o tome donese konana odluka. A mi emo dobiti vrijeme, umiriemo javnost. Konano, ima i svojih dobrih pristalica Sefer. Ja sam iao gore kad su zauzeli one tenkove da ih sa tenkova vratim i na raun nekog potivanja prema meni oni su popustili, ne bi dozvolili da se oni tenkovi gore uzmu itd. I mislim da bismo tako najbezbolnije prebrodili ovu situaciju. To je moje lino miljenje. I jo neto, vjerujte mi da sam konsultirao i nekoliko ljudi u gradu koji su vrlo ozbiljni, koji su i pravnici itd. sugerisali su mi da se zauzme ovakav stav.

65

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Dakle rijeju jednom, koliko te razumijem Abdulah, umjesto ukidanja odluke predlae suspenziju. Da vidimo pravu stranu stvari, pravno ako vojnik neto pogrijei, bilo koji od vojni-ka do generala ta se radi. Ako postoji osnovana sumnja da je pogrijeio. Da vidimo ima li ta, ta pravnici kau? Ovdje je prijedlog da se suspenduje sa tih dunosti dok se taj sluaj ne ispita, dok se i on ne mogne izjasniti. Tu su ta dva predloga. Jedno je ukidanje odluke o imenovanju, a drugo je suspenzija sa tih dunosti. Manje-vie, rezultat je jednak. Ima i predloga da se odgodi. Naime, ovdje postoji ... PEJANOVI: Ovaj predlog to je iznio prof. Konjicija je u relaciji sa mojim predlogom. Odgadja se do konane odluke, a ima neka odluka koja ga spreava da obavlja bilo kakve komande.

KONJICIJA: Upravo zato to se vaga treba biti mudar i taktian u ovoj stvari, odnosno situaciji.

HALILOVI: Ja bih vas zamolio da ovu stvar posmatrate u cjelini, odnosno u kontekstu svih ovih dogadjaja i zbivanja. Mi samo traimo, odnosno Komisija u kojoj je zamjenik naelnik Glavnog taba, naelnik Uprave bezbjednosti i naelnik Pravne uprave, predlau da se ukine naredba o postavljenju. Ne prejudicira uopte stvar drugom naredbom sam ja formirao komisiju koja e ispitati stepen krivice. To je neto drugo. Ovo je neto to je moralno, to je zahtjev. Zavisi s kim razgovarate. Ja u sad nai stotinu ljudi koji e ovako rei. Meni su rekli neki njegovi kad su doli kod mene. Dakle, rekao je, za nas je Juka Bog. Mi njega sluamo mi smo njemu dali zakletvu. I nadjite stotinu drugi ljudi koji e rei - to treba objesiti, streljati itd. To je dosta ...

IZETBEGOVI: Jedno je da li se odlae donoenje uope odluke, a druga je stvar donoenje ipak odluke o suspenziji. Naime, nema sumnje da je on napravio jedan niz ozbiljnih prekraja. Nema tu nikakve sumnje. Samo da li bi sad trebalo ii bez ispitivanja stvari direktno na odluku? Ili bi trebalo suspenziju izvriti pa neka se onda odluuje o tome. Inae, neka odluka treba biti donesena. Trea je stvar da se nita ne odlui danas. Da se odluka ne donosi. To je trea stvar.

66

HALILOVI: Mi smo vrlo ozbiljan svijet tamo koji se bavimo poslom, mi zaista vrlo ozbiljno traimo da Predsjednitvo ukine naredbu o postavljenju svjesni da to moe izazvati i incident, ali mi smo krenuli da stvari unutar armije uveemo, da ono to je bolesno tkivo - da ostranimo i da to dovedemo u red. Ili, izvolite, ali onda mi dalje ne moemo raditi. Radi se o jednom totalno paralelnom sistemu, zapravo on se cijelo vrijeme pokuava

67

postaviti kao jedan parlamentaran sistem armije. Mi smo sve, sav benzin i naftu stavili pod kontrolu, kod njega nismo mogli od njega zato to je rekao ako negdje budemo doli na neku benzinsku pumpu, onda moramo pucati. Drugi put, sve smo utjerali u kasarnu, njega ne moemo. Ali ako budemo te Igmane stavili u kasarnu, moramo pucati. On ide kroz grad, nadje nekog tamo dvojicu lanova Glavnog taba je svojom takom nalupao. Potpuno su ljudi bili krvavi. Na drugom mjestu neki od tih njegovih vojnika koji ga ne slua, puca mu u noge, itd. Dakle, mi jednostavno kaemo - ne moe biti takav medju nama u Glavnom tabu i gotovo. A to ko je od njega napravio junaka, zato ga je napravio, zbog ega je napravio, to je tema druga. Mi sigurno nismo. To je tema za mnogo ira razmatranja i elaboriranje i to e vjerovatno trebati kasnije raditi. Na je odluan stav i zahtjev da Predsjednitvo poniti odluku o postavljenju na ove dunosti. Jer mi bi to uradili sami, uradio bih sam da nije tu odluku Predsjednitvo donijelo. Duboko svjesni da to moe izazvati incident. Mi smo uinili sve u ovih nekoliko dana da razgovaramo, da im objasnimo, mi smo sve uinili. Ali opet postoji mogunost da bude incident i mi smo na taj incident spremni. Ali ne moe ni jedna grupa koja sebe smatra armijom. Ui u Predsjednitvo u Kabinet predsjednika ne moe nikad niko vie nekanjen ui u Televiziju. A tamo kobajage stoji jedinica MJP-a. Mi ili emo to skriti. Mi smo probali da im objasnimo to to rade da ne mogu raditi. A ko se bude i nakon toga ponaao tako, onda je to po zakonu oruana pobuna i mi emo to uraditi onako kako treba da uradimo. Dakle, po ovom pitanju vrlo odluan je stav i ovo je zahtjev ovih ljudi iz Glavnog taba iz komande korpusa komandanta brigada. Mi neemo popustiti. On gore sad stvara probleme, unosi zabunu, on dodje i kae ja sam lan Glavnog taba molim vas dajte mi 200 puaka. Onaj kae zato? Onda on udari ovjeka takom po glavi i uzme 200 puaka i odnese na Igman. Onda mu na Igmanu tih 200 puaka otmemo. On dodje u Konjic i kae, ja sam lan Glavnog taba, izvolite, predsjednik Izetbegovi je potpisao moje imenovanje i ja imam punu podrku od njega. Itd. Dakle, on ode u Njemaku na miting, nas su iz Kelna zvali ljudi i kau imamo na mitingu sutra zakazano na kom mitingu e biti Juka i nakon tog mitinga treba da mu se preda u gotovom 850.000 DM. Ja sam u toku noi sakupio potpis od, zamolio sam predsjednika Gania da predsjednik Vlade, ja potpiemo da nije ovlaten da prikuplja sredstva u korist Armije. Da mu taj novac ne bi bio uruen.Odakle ja znam tamo. Tamo se pojavljuje Kurta i Murta skuplja taj novac, a mi ovdje krepavamo od gladi i bez oruja i bez municije. A tamo se pojavljuje nekih sto emisara medju kojima je sad i on. Vrlo jasno mi kaemo pripadnik armije RBiH se tako ne moe ponaati. A sad, na je zahtjev vrlo ozbiljan i odluan da se, da Predsjednitvo podnese, da

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PEJANOVI: Znam, tako ste rekli prije 3 mjeseca i tada je on predloen da bude snaga koja e to obezbijediti. Dobro, ljudi se promijene. Ja ovjeka nisam lino upoznao odmah da vam kaem i od toga polazim. Moje razmiljanje je ilo u vidu pitanja koja proistiu iz nepoznavanja itavog ovog dogadjanja. To je prvo. Ja sam i rekao da se ne osjeam kvalifikovanim za odluivanje u ovom problemu, jer jako je sloen. Drugo, moje politiko razmiljanje ovog asa kao lana Predsjednitva jeste da ne dovodei u pitanje saznanja i spoznaje i razloge do kojih ste doli u vezi s tim, razmislimo da li ovog asa to treba uraditi ili malo pomjeriti, to se mene tie to se moe i drugom odlukom jer blaa je pokriti, ali bi bio najblii jednom makar petodnevnom odlaganju zbog situacije kakva nam je u Republici. Pri tome hou da kaem da je on odista u javnosti sarajevskoj bio ovjek, ne ulazim u to kako je do tog dolo, ovjek koji je bio to to je bio i moe imati izvjesne posljedice negativne za ukupno sad nae konsolidovanje. Ako moe...ako ne moe imati posljedice, onda znai ja nemam dovoljno saznanja i ne treba o tome ni voditi rauna.

poniti naredbu o postavljenju. Ne mislimo mi njemu skidati zasluge. Niko protiv zasluga nema nita, ali isto tako i prema njemu i prema svakom drugom ko je pljakao, a jesu pljakali, ko se siledijski ponaao a jeste siledijski su se ponaali (ne svi ima tamo divnih grupa). Tu vee kad je bila frtutma etiri grupe su rekle da nee da uestvuju. Nisu se pomjerile iz baze iako im je bilo naredjeno da se pripreme. Nego su se ovi mali uskomeali, jedni su otili na TV, drugi u Predsjednitvo. G. Pejanovi ja vas sutra neu tititi kad budu doli u Predsjednitvo od ovakvih. Ukoliko ne bude bila podrka ovakvom stavu da se ovo odluno presjee. Mi ne moemo vie zavriti posao koji smo zapoeli da ovu bandu koja je opljakala grad, ne moemo dovoditi u red. Sad, na vama je pa odluujte.

GANI: Moemo zadrati tu naftu gradu Sarajevu pa emo onda vidjeti. ZLATKO: Da nije Direkcija za robne rezerve republika? 68

ZLATKO: Predsjednie, ja se izvinjavam to sam upao u sjednicu nepozvan, medjutim hitna je stvar. Nafta nam je dola dole u Split ovih 20 hiljada tona iz Turske. Dole postoji nalog da se ona uputi Direkciji za snabdijevanje za koje kau da sam je ja uputio. Ja se toga ne sjeam. Da li neko zna. ekaju na telefonu da javim. Direkcija za snabdijevanje gradjana Sarajeva.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

X: Ima Direkcija za snabdijevanje pri Skuptini Grada i oni barataju nekim osnovnim prehambenim artiklima. Medjutim, za potrebe Republike naa direkcija za robne rezerve Vlade BiH.

ZLATKO: Ima Direkcija za humanitarnu pomo, ali to nije humanitarna. Neka izadje Enes pa neka vidi ili Zlatko sa Silajdiem kako se to moe najbolje rijeiti. X: Jer ta nafta je bila za merhamet. Sad me engi pita odozgo ta e. Nafta e ui u terminal, treba da se zna kome.

PEJANOVI: Ako je merhametova, onda je merhametova.

IZETBEGOVI: Ne znam ja. Vlada zna kome je poslala. Ako je poslala Republici, Republici. Ako je poslala dobrotvornom drutvu,onda je to njihovo. Ako je Republike, onda se zna gdje ide. IZETBEGOVI: Neka ispitaju je li Merhamet. Darodavac zna kome je dao. KLJUI: U Principu sve je jasno. Odmah da vam kaem neto privatno Tu vee ja sam pokuao da stiavam, jer su i kod mene doli, odnosno kod Talijana pa sam ja otiao kod Talijana i istjerivao ih. Odmah da vam kaem to je heterogeno drutvo. Neki sluaju, neki kau ko te jebe da budem iskren, tako se oni ophode. To je njihov argon i u skladu s tim ja sam tad i pokuao kod onih razumnijih da kaem prvo sabur, da spuste loptu, da ode onaj Krupko kod Vikia jer je Viki trebao s njima da se obrauna tu vee itd. S obzirom da tad nismo imali ovaj problem koji imamo u Travniku, ali tada smo ocijenili da je to skandal i za Grad, prvo moralni ta e gradjani rei, drugo svima nam je svega ve dosta i ne znam, na odredjen nain to se pomalo smirilo. I nakon to je Srna to sve lajala to sve i taj tatapa pa i naa koja je protiv nas u svakom sluaju ne zato to su to kvarni ljudi, nego zato to su nesposobni ljudi, i vi njih ne moete promijeniti. Uvijek na Zapadu kau - kad neto ne valja onda se to rasformira, pa na drugom mjestu sa drugim ljudima i drugim formira druga. Mi nismo imali tu sreu da smo sve novinare formirali i tako. A cijenim da sad kad je leglo ovo sve, ... Trenutno o Prazini se uopte ne govori. Ja sam da se on pozove u Sarajevu, da vojna komisija koja je formirana to sve provede, jo jednom to saslua i da se on smijeni, da mu se da neka ...dunost ako e biti lojalan. PEJANOVI: Treba dati onome ije je. X: ... . Dobro, izvinjavam se to sam ovako upao.

69

70

GANI: Mislim da je - ovdje imaju dvije strane medalje. On je lan Vrhovne komande i trenutno ima najvei in van Sarajeva. Sad na Igmanu ako se ...ne sprovodi to, onda svi njemu bi trebali da budu podinjeni gore. U Konjicu itd. Koliko ja znam, to nije sluajno. Nemamo snage u Konjicu i Igmanu koje su daleko jae od dvadesetak ljudi koje ima. On kao lan Vrhovne komande treba da mu budu podinjeni. Prema tome, ako se smjeramo na neke uredjene odnose, s druge strane ja ne znam, moramo danas donijeti neku odluku jer odlagati za 5-6 dana, Mirka nema, on ide za enevu, Pelivana nema, kad emo ga vidjeti itd. Nemamo kvorum da o tim stvarima raspravljamo. Ja sam zato da u vojsci postoji hijerarhija. Mi smo vrili neke brze promocije odredjenih ljudi koji su obavili odedjene poslove i sada promovie ovo i ono. Ja shvatam ove neke smjene u Komandi kao na neki nain moda ak jedan normalan in. Za mene treba da udje onaj to vodi oslobodjenje, borbu za oslobodjenje Gorada. Taj treba da udje u Vrhovnu komandu, onaj Knez iz Tuzle, npr. Ovo mora da bude jedan dinamiki sistem koji e se mijenjati. Druga stvar, da traimo iz Armije red i disciplinu i mi traimo da ovdje nema. Ako

Ako nee itd. Ali ne vidim, nije ovjek pametan, dugo razmiljam u kakvim smo belajima da sad, pogotovo to ovdje vidim odmah u tampu to dati, tako da en vidim svrsishodnost. Vjerujte mi. Samo bi se jo vie zapetljali, a druga stvar, sad mislim da nema s njim problema, nego mu alji kakvu depeu da on dodje u Sarajevo ovdje. Oni imaju put. Kad je Kruko izaao preko Aerodroma. Ima, navodno, neka staza kuda oni prolaze. Vjerujte, do mene dolaze informacije, dolaze neki ljudi i kau - Kruko je otiao, ovaj otiao. Ne znam ta rade, tamo su. Mislim da sad neka odluka koju bi mi objavili preko novina izazvala jo vei nesporazum, a niukom sluaju nisam da se tolerira bilo kome. Svako treba da radi svoju dunost i mislim da mu treba poslati poziv da dodje ovdje ili istim putem koji je otiao ili preko Hrasnice. Da saslua jo jednom, da ta komisija zavri, i onda emo definitivnu odluku donijeti. Mislim, ne sumnjam u odluku, ali vjerujte danas nam samo jo to treba da se objavi i da njih 20-50 prave belaj. Da nema ovih problema koje imamo tamo na drugom podruju i sve to, moda bi to bila idealna prilika, jer stalno ta tvoja naredba koja je bila i prvi rezultati toga ohrabrujui su i toi je medju gradjanima odjeknulo. Medjutim, ne mogu da procijenim, vjerujte, ja sam za Zakon, stvar mi je potpuno jasna, ali nisam siguran da veeras, ako novi belaj nastane, napravimo, ionako smo toliko hendikepirani. Komunisti su govorili imaju subjektivne i objektivne slabosti. Mi smo tim subjektivnim toliko mnogo optereeni, potedite nas. Ja mislim da mi odlazimo na nekoliko dana, a vi njega pozovite da dodje u Sarajeva. Ako ne dodje, onda imamo alibi da nije doao, da nije htio da razgovara, da da izjavu ovdje.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

mi donosimo odluku. .. .Armija je odgovorna za red i mir ovdje i da budu potinjeni svi Vrhovnoj komandi, da se ponaaju kako treba. Sad Stjepan kae da su neki tenkovi bili gore uzurpirani. KLJUI: Nisam ja to, to je profesor govorio. GANI: Prema tome, mi treba da...

IZETBEGOVI: Gdje su bili uzurpirani tenkovi?

GANI: U tunelu, zauzeli tenkove. Prema tome, problem je da li ovi ljudi mogu upravljati sistemom? KLJUI: Profesore, nije sporno uope. Sporno je samo ovo hoemo li imati veeras efekat ako to objavimo ili neemo. To je bitno.

GANI: To su stvari koje mi ne moramo da objavimo. Naa je stvar hoemo li objaviti ili ne. Vojne odluke se, po pravilu, alju depeom. A naa je stvar, kao politikog rukovodstva, da li emo javiti da ga nismo smijenili, da nismo ponitili nau odluku ili da jesmo. Ali se mi moramo opredjeljivati. Znate ko brani Sarajevo. Ne brane ovi manekeni po gradu, brane gore ljudi koji su ukopani, to su im kue poruene itd. Ako je na nama najvea odgovornost, ako Komanda predlae to, mi treba da se izjasnimo. Da donesemo odluku danas.

71

GANI: Da ta komisija koja e dati predlog Predsjednitvu, da bude jedna mjerodavna komisija. Ovdje ovaj Kerim Luarevi komandant vojne policije.

IZETBEGOVI: Treba da se opredijelimo. Postoje ozbiljne pretpostavke da li za suspenziju, to je neto blai sluaj, ili za ukidanje odluke to je na neki nain odlunije neto, to je jedan skraen postupak. Nije se krivica na pravi nain...mada postoje oigledni prekraji. Ali nije on sasluan, nije imao prilike da da izjavu i kae nije bilo tako nego je bilo ovako. Ali mislim da bi neku odluku trebalo donijeti. Jer je upad na TV apsolutno nedoputena stvar. Ori. se brane da su u Predsjednitvo uli da trae neku zatitu i ta ja znam. Ne znam sa kakvim su namjerama uli ovdje. Ali u TV su uli na jedan nain. Naravno, to nosi rizike. Nosi rizike da se nita ne uradi, isto tako. Jer se to onda smatra da se tolerie, da se prelazi preko tih stvari. Ohrabruju se ljudi. Naravno, svaka ta odluka je pomalo i politika odluka. Treba je procijeniti koliko je oportuna. Moe se pravno rei - ovo je pravno ovako i gotovo. Medjutim, ima neku politiku, treba procijeniti.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

HALILOVI: Naelnik Pravne uprave i zamjenik.

PEJANOVI: Ako idemo na suspenziju, onda bih molio da se pravno to definie i da dovrimo sutra ili prekosutra. Ja sam tu i prekosutra. Mislim da danas i sutra ne bi trebalo ii u javnost. Nee li se smiriti u Travniku i Prozoru danas-sutra. Da ne bude gore od goreg. U tom smislu sam.mislio.

AMPARA: Znate ta, ove greke mislim da su teke, u Armiji ne dozvoljive. Sada se postavlja jedno otvoreno pitanje. Za mene... a podrava to naelnik Vrhovnog taba, da se odluka koja je donesena stavi van snage, a dobro su izvagali ini mi se stvar, onda je veliko pitanje moe li Predsjednitvo to prolongirati ili ne. Ja mogu da kaem ovo to ja imam dodira sa gradjanima da su gradjani protiv ovakvih stvari kakve radi Juka Prazina i da su rijetki koji to podravaju naroito u posljednje vrijeme. Ono u poetku odbrana grada Sarajeva, u redu, naroito u posljednje vrijeme jako su protiv i podravaju svaku mjeru zavodjenja reda, discipline, itd. Da budemo iskrenu. Armija ne moe uspjeti ukoliko nema vrhovne komande i ukoliko nema subordinacije i nadredjenosti i mislim da ne moe uspjeti. Sad treba li objavljivati ili ne? Na neki nain je i suspenzija skoro isto kao i ponitenje te naredbe. Mi bi suspenzijom ekali ta e biti, ta e vojni organi rijeiti. Ali, znate ta, u ratnim uslovima dobro je, suspenziju je mogao naelnik sam izdati. Naelnik glavnog taba. Odmah. U tim uslovima i pritvoriti ga. Jer on tue njegove kolege. Ne znam. Jeste ovo... PREDSJEDNIK: Strogo gledajui, za upad nije on izvrio nego neki njegovi ljudi koji su zato suspendovani, odgovorni. To je direktni, on je bio na drugoj strani. Da li je on to naredio, ja ne znam, ali on to nije uradio. On je uradio ono to je uradio. Na Igmanu itd. AMPARA: Samo nikad komandant ne upada u TV ili Radio kad vri... nego njegovi ljudi.

72

PREDSJEDNIK: On je bio jednostavno, pitanje je da li je mogao on to narediti s obzirom na komunikaciju. Nije bio u Sarajevu, sjedi u tabu pa odu njegove jedinice. On moe zaista da se brani da on, to se tie toga, nije znao i da ne zna zato. To je reakcija bila njegovih jedinica. Mislim ak da su to oni spontano uradili. uli za tu stvar. Nisam siguran, on i nije mogao narediti, on je bio uhapen, a onda su oni. Nije on mogao iz zatvora narediti hajte ovamo. Prema tome, krivi su ovi ljudi i njih treba apsolutno na odgovornost pozvati. Ove ljude. A to se tie njega, treba neto i provesti i to danas. Da li to treba objaviti, to je drugo pitanje. Ali ili suspenziju ili ukidanje odluke. Jedno od tog dvoga. Odlaganje

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

ne vodi niemu. Ne treba, jer se moe shvatiti kao tolerisanje ovakvih stvari. Samo da izvagamo ta je na neki nain pravniji put. GANI: U vojsci ima sluajeva kad se neko smijeni pa onda svojim kasnijim radom isto zaradi bivu funkciju koju je imao. Ima i ta varijanta.

73

GANI: Predsjednitvo kad suspenduje svoju odluku, ono je faktiki ukida dok ga neko ne ubijedi da treba uraditi drugaije. To se svodi na isto. S druge strane, hajmo mi otvoriti, govoriti otvoreno. Je li ti oekuje da on komanduje takvim snagama da bi mogao izvriti neto.

KLJUI: Ali ovo je vrlo kompliciran sluaj, predsjednie. Mi smo njega imenovali za ovo ne bi li se on smirio. To je tako bilo. Je li tako bilo? Sad ja vama kaem. Doe na sastanak taba pa e mu iber neto rei, pa njemu Divjak neto rei, pa e on neto shvatiti itd. Sad ja vas, nije uope sporno, ovdje smo mi svi na istoj poziciji. Kaete vi u vojsci, da mi imamo normalno stanje, da je drava slobodna ne bi mi diskutirali o ovome dva sata. Druga stvar, da je na front sad takav da nam nije ovih belaja koje imamo, to bi bilo moralna podrka ostalim borcima. Ja sad vas uvjeravam treba vam i ovim stranim novinarima koji nemaju pojma ta se dogadja nego lupetaju i ta medjunarodna javnost . Ovo je najsmjenije o dravnom udaru kad si ti bio tamo. Prvo, njih dvoijica nemaju snage da izvre dravni udar. Druga stvar, ovo nije drava za koju se treba otimati. Tree dok sam ja tu nema dravnog udara itd. Ima niz stvari. Ali cijeli svijet bruji o dravnom udaru. Prema tome, hou da vam kaem, ovdje je samo pitanje nekakve nae loginosti, taktinosti. ...poslao da je on suspendiran, da dodje u Sarajevo, da da izjavu i da se taj proces zavri. Ako ne dodje za dva dana daemo saoptenje da je pozvan, da nije doao i onda ga moemo i razrijeiti i sve. Samo u nekoj finesi da ne dolijevamo ulje na vatru ne to je on neka snaga, nego zbog javnosti, vjerujte. Samo zbog toga. A inae, to se tie pravnog rjeenja ovog, to se tie njegovog ponaanja, njegove grupe i to sve, to je nama svima .. i ne njegove, ima jo. Prema tome, da je to normalna borba i to, onda je ko Petar Drapin - skine mu in, pa on ide na bunker, pa mu ga opet vrati. To su isto taktike. Ali eto mi smo pokuali taktikom da ga promoviramo u nekakvog legalnog zapovjednika, pa nismo uspjeli. Ne znam vjerujte, ovjek nije pametan ovdje. Ali ja mislim da ne bi trebalo ii danas u javnost. Poaljite mu brzojav da je suspendiran, da mora doi da da izjavu. Neka ta komisija zavri svoj proces. Eto. Ako ne bude tu postupio.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

KLJUI: Ne znam ja vie, Ejupe, ni ti ne zna. Mi sjedimo ovdje. Jo ja odem na Romanijsku, u Faletie i odem gore na Sedrenik. GANI: Hoe da prebaci meni da ja nisam aktivan. KLJUI: Mi nemamo pojma, gospodo. Moemo mi. Ne zna ni naelnik glavnog taba. Situacija kakva je. Ali ja sad tebi kaem ovako politiki - nama ne treba jo jedan skandal na TV. Ja sad kaem hajmo ga suspendirati, hajmo mu poslati zahtjev da u roku od 72 sata dodje u Sarajevo, pa ako ne dodje, nije doao. Uputili smo zahtjev, smijenili ga. Sad moe donijeti odluku. MUFTI: Ako mu uputite taj poziv vi ste to ve objavili. Prvo to e uraditi otiie na TV, i odbie poziv. Takva se odluka moe objaviti, po mom sudu, samo paralelno sa jednom odlukom u vojnikoj pobjedi, ako takva ima, odnosno vijest koja e potrat malo ovo i kazati vidi, vojska radi ovo to radi na frontu. Inae, pojedinano s ovim ii u javnost je krajnje problematino. KONJICIJA: im je suspendovan, on je van funkcije.

PEJANOVI: Sefere, ja bih ovdje kao lan Predsjednitva imao najvie razloga da se obradujem ovoj, kao lan Predsjednitva, jer imam i ja dosije kao predsjednik Savjeta i kao lan Predsjednitva za nevolje koje su najvie meni pripisivali. Zna se kako su ile. Ali dajte ljudi da razloimo, postupimo prema efektu. Ne dovodim u pitanje predloge ni razloge. Ja vodim sljedee. Nemojte izbjegavati niko od nas... niti u ovoj situaciji rezervama koje imaju tetu za nae ljude. Dajte do sutra neka bude pravno tumaenje odluke o suspenziji. A objavljivanje neka bude poseban dokument. Ja ne znam svu situaciju. Pretpostavljam, Sefere, da treba uraditi ono to e biti od nae zajednike...Va ugled taba je nedjeljiv od naeg ugleda. Tu se slaem sa... 74 IZETBEGOVI: Halile, ima li punu kontrolu nad jedinicama. HALILOVI: Da.

HALILOVI: Ja vam jednu stvar sasvim otvoreno kaem. Ili se izjasnite, ili ...komisiji koja je ovo predloila. Ja sam, imam punu torbu dokaza i svaki dan neko mi kae - znate, nemojte to zato to je to politika. Pa pustite lopova. Izvolite, dajte stavite Juku Prazinu pa neka on onda komanduje, ali nemojte mene dovoditi u situaciju da ja moram svaki dan nekoj budali da se izvinjavam pred vratima. Evo, to je kompletan materijal. Ima ga jo o dokazima sa izjavama ljudi. Onaj silovao, onaj ubio, onaj ranio, onaj pljakao. Ako emo mi tolerisati to, bujrum. Ako neemo, onda...

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

IZETBEGOVI: Onda mislim da treba da donesemo tu odluku.

HALILOVI: Predsjednie, da budem vrlo precizan, ja ne iskljuujem incident da e neka od tih njegovih grupica - mi smo njih pozvali na sastanak u ovih etiri-pet dana. Dakle, sa komandom brigade, sa komandirima grupa odrano je 7-8 sastanaka. Ova komisija je razgovarala s njima. Drugi put razgovarao Rusmir Mahmutehaji sa jo jednom komisijom. Da im se kae i objasni. Sastanku su bili prisutni ui dio Kolegija naelnika Glavnog taba, komandanta korpusa i svi komandanti brigada. Vrlo im je jasno reeno. Komandanti brigada kau dajte nam samo 15 minuta mi emo njih. Oni imaju svoje benzinske pumpe, oni imaju svoja skladita, oni se ponaaju kao drava u dravi, a svaki put ne iz nekih razloga politikih. Ne moemo vie otezati. Mi emo se s ovim sukobiti. Prije ili kasnije. Ja ne iskljuujem incident. On je mogu. Mi smo na njega spremni. To je prva stvar. Druga stvar, on maksimalno uznosi zabunu. Na Igmanu kae molim vas ja sam lan Vrhovne komande, mene podrava predsjednik, Predsjednitvo i Juka Puina. A cijelo vrijeme prebacuje na teren da je to nekakav moj lini sukob s njim. Neko rivalstvo. I zbunjuje tamo na terenu ove ljude gdje se pojavi. Ja ne znam. IZETBEGOVI: ta on ovdje ima od jedinica, ovdje sada? Realno ta ima?

PEJANOVI: Dajte do sutra pravno tumaenje. Drugo, mislim da mi je drago ovo to sad predsjednik, nakon mog pitanja pita, da li moe biti posljedica sa stanovita obrauna. Ako moe biti i incidenta, ja bih da ga sprijeimo, znate. Zbog ovih drugih problema s kojim smo pritisnuti. A da sutra donesemo tu odluku, a da zamolimo vas kao komandanta da izvrite jo jedne prethodne radnje koje mogu sprijeiti svaki incident. Vojnike radnje. 75 ZLATKO: Mislite do sutra ak i odluku o suspenziji da se prolongira.

HALILOVI: Ta jedinica broji oko 1200 ljudi, ali od tih Specijalna jedinica. Komandant brigade je Fahrudin. Mi smo pozvali i rekli svim komandirima - komandant brigade je ovaj ovjek ovdje. Oni su rekli, nema problema, mi priznajemo, mi smo za red. E sad ja ne iskljuujem, sve je to uradjeno, sve je pripremljeno. Ja ne iskljuujem neko od njih da nakon saznanja da je poniten. Ja sam njima i rekao predlog je ovakav prema Predsjednitvu. Ja sam traio da se formira Komisija i komisija je potpisala. Da se poniti naredba o ostavljenjima. Kasnije neka ide normalno. Sve to zaslui niko nee u to ui.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: De mi reci, taj ovjek koji sad komanduje tim jedinicama on je pod kontrolom ovjek. Koga on slua? HALILOVI: Slua komandu, slua nas. IZETBEGOVI: S koje strane oekuje eventualne incidente?

HALILOVI: Od neke od tih grupa kao to je ovaj Kruko ili Sejo. Neko od tih grupa ima. Zapravo, pozadina svega toga jeste strano velika privilegija koju su dosad imali, jer su kao pripadnici Specijalne jedinice imale akreditacije, ulazili u stanove, ulazili u trgovine, pljakali, otimali, a nisu vodili borbu. I sad je, kad je krenula ova akcija ienja, jer 80% se odnosi na specijalnu brigadu i na tu famoznu vojnu policiju, 80% te akcije se odnosi prema njima, najedanput su oni osjetili se ugroenim i kau gotovo je, sad se gube privilegije i mora se ii u borbu. IZETBEGOVI: Gdje se nalazi njegova jedinica sad, tih 1200 ljudi ili dijelovi njih.

PEJANOVI: Moete li ih staviti u raspored zadataka i vojnih obaveza odmah da idu sa lokaliteta, recimo sa A.polja na liniju ili do linije odbrane? Bojim se ovo to ste komandante rekli da ne iskljuujete incidente da je to praktino u nekom dijelu grada moemo sutra ili prekosutra imati uline borbe. I vi znate kako e to onda ii. U ovom asu kad mi hoemo da poar zaustavimo u Travniku, Prozoru. Ja samo o tome razmiljam. Mogu li se izvriti jo dodatne pripremne radnje da se ne desi nita u provodjenju odluke. Nita to moe biti izvan kontrole.

HALILOVI: U 22 baze ih ima. U dva bataljona smo stavili u kasarnu. Jedna je na Alipainu polju. Ta je najopasnija od svih tih jedinica. Najopasnija u smislu nereda, ne discipline. No, njima je vie puta kroz ovih 5, 6, 7 dana jasno reeno, pozivani su na sastanke, razgovarano je, pregovarano i reeno - ili red ili rat. A raspoloenje medju borakim sastavom je vrlo estoko da se to dovede u red. Jer na prvoj liniji cijelo vrijeme ima ih dosta, a ovaj se ovdje seta po gradu i ne silazi s TV.

IZETBEGOVI: Da donesemo odluku o ukidanju one odluke. Da je ne objavljujemo sada, a da ti im izadje odavde na neki nain naredi tamo neka vanredna stanja. Tamo gdje moe oekivati incidente i nekakve pripreme da se eventualno suoimo s tim.

76

KONJICIJA: Onog momenta kad smo mi njemu dali suspenziju mi smo njega razrijeili lana Vrhovnog taba. Ovo ostaje onako

kako je, neka ostane medju nama. Ostaje onako kako je Halil odluio da se on ima smijeniti, a za to vrijeme uzeti i te jedinice rasporediti po jedinicama. Mislim u ovoj situaciji koliko on ima da 1000 ili 2000 ljudi, teko je rei. Ali mi ne znamo koliko on ima ljudi i tamo izvan, jer je on ipak ne samo u Sarajevu, nego je imao uticaja i u Visokom, i u drugim mjestima itd. I u ovoj situaciji mi defakto njega zadravamo po onome o suspenziji. Mi donosimo odluku o suspenziji, ne objavljujemo. Halilova odluka vai da je on razrijeen dunosti, a da medju tim ljudima idemo. Jer koliko ja znam oni imaju dosta razumni ljudi, pametnih ljudi koji mogu uticati na te ljude. Moda ima njih 10-15 koji su, to se kae, imali ljepljive prste i pljakali. I postepeno ih bez incidenta rijeiti. A on je svakako, ti si dao za njega izjavu da je on razrijeen dunosti. Ovdje mu je data suspenzija. Suspenzija ti daje vremena da ove jedinice se preformiraju, prebace se u nekakve druge jedinice, izmijeaju se sa drugim jedinicama, itd. Medju onim zdravim vojnikim kadrom. LAGUMDIJA: Ja imam pitanje procjene druge reakcije. Koja e biti njegova reakcija kad sazna to dole i ta oekujete. Je li oekujete da e on fino traiti da se vama vrati ili e ii samo i praviti jo vei dumbus dole? Zato ovo pitam? Puno uvaavanje u ovom itavom regionu dole Konjic i Jablanica, i tamo ima. Poto sam dole dok sam bio razgovarao sa tvojim komandantima tamo. Bio sam sa ratnim predsjednitvima. Dole predsjednik ima jo bolji uvid poslije ovog puta dole. Kad poredi ono dole sa tuzlanskom regijom. Mislim na itav onaj okrug gore. Stepen organizovanosti je 1:10 ili ne znam ni ja koliki je. Samo postavljam pitanje imate li kakvu procjenu kako e u tom jednom dole sistemu, jer i dole ima da komandanti taktikih grupa smjenjuju komandante brigada i takve stvari koje ja ne znam da li su u skladu sa ovim. Dole ve ima puno antagonizma i unutar tog komandnog nekog kadra. Da li imate procjenu kako e se sad, ako se medju njih uklini. Jeli ga mislite zatvoriti? Imate li tu neku procjenu. Ne kaem da mi odgovorite ta ete uraditi, nego samo da li imate neki plan ili neku procjenu kako ete sve to dalje drati pod kontrolom. HALILOVI: On unosi zabunu jo vie.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

ZLATKO LAGUMDIJA: Ja kaem kad donesete tu odluku, kad mu je saoptite, saoptite komandama i sve. Imate li plan ta sad, neko uputstvo ta dalje initi. Ne mislim da treba na ovom skupu da se to elaborira, samo da li postoji? 77 HALILOVI: Imam.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

AMPARA: Samo e njegova reakcija ista biti i na suspenziju i njegovih ljudi ili na odluku o stavljanju van snage naredbe ranije. Ista e reakcija biti.

LAGUMDIJA: Ako dozvoljavate, mislim da bi sa ove dananje sjednice dobro bilo da, bez obzira kakve su ovdje odluke donesu, ide u saoptenju da Predsjednitvo ovo zahtijeva podravajui onu odluku naelnika odnosno taba vrhovne komande - da zahtijeva energino da se ta odluka sprovodi i da se kontinuirano izvjetava i javnost i Predsjednitvo o njenom sprovodjenju, da se vidi da ovo Predsjednitvo stoji u potpunosti iza jedne takve odluke i da se zahtijeva to prije da se ove stvari razrjeavaju, odnosno ova pitanja oko para vani i oko itavog tog haosa koji vlada. Jer ja sjedim u onom tabu Vladinom koji vodi Hakija Turajli za obezbjedjivanje sredstava za oruane snage. Mi objektivno tamo priamo o mrvicama, jer glavna sredstva i kriminal su vani u sasvim drugim kanalima koji, koliko ja znam, Vladine dravne institucije apsolutno ne kontroliu. Ne znam ni kakva je kontrola oruanih snaga i da bi dobro bilo da se takvo neto to rije pripremi i analiza ovih koverti i tih stvari. I da se javnosti na neki nain da do znanja da e u to da se ide. To je jako bitno naroito sa stanovita onih ljudi koji praktino se bore. HALILOVI: Mislim da je jako znaajno da se ta odluka donese i da se javno objavi. Imam u vidu samo jednu stvar - moral boraca. I da se odluno podri, da Predsjednitvo odluno podri naredbu odnosno zavodjenje reda unutar armije u smislu onoj naredbi koja je izdata, o emu ti Zlatko govori.

78

PREDSJEDNIK: To se moe uraditi na taj nain da Predsjednitvo podrava mjere i u okviru toga donosi odredjene odluke personalne prirode. Normalno bi bilo da se objavi ta odluka, medjutim, ne znam koliko je u ovom momentu do dobro s obzirom na upozorenja koja imamo - i od Kljuia i od Mirka i rezervi koje imaju u pogledu efekta da se moe svata dogoditi na terenu. Moda bi dobro bilo ograniiti, razmotriti tu situaciju u OS i da podravamo mjere za energino zavodjenje reda, za spreavanje svih zloupotreba koje tu imaju i da smo u okviru toga donijeli neke odredjene odluke. Dakle, da donesemo odluku, predlaem jo jednom da donesemo odluku o ukidanju odluke o imenovanju, da ne idemo veeras na objavljivanje. Moda je ba danas kritian dan. Da vidimo da li e se ovaj poar ugasiti. I naravno da ti preduzme mjere, neku preventivu tamo da ne dodje do nekih ispada, da dri na oku ta se radi. Da ne bude iznenadjenja.

ZLATKO: Da se vidi da to nije vojna stvar, nego civilna. Ovog Predsjednitva.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PEJANOVI: Da poduzme sve mjere na bazi saglasnosti, a da mi sutra donesemo odluku. PREDSJEDNIK: Dobro. KLJUI: Ne treba, brate. Ako Sefer garantira to da nee biti belaja, vi nemojte objaviti. Recite da su neke personalne promjene itd. KLJUI: Ako on smatra da moe kontrolirati. Predsjednie, mi smo ukazali na neke dimenzije koje bi to moglo imati zbog specifinosti situacije. Da nema ovog sukoba u Travniku i ovo mirne due ne samo s njim, ima ti jo u tabu toga i odmah da ti kaem ako ostane samo na Juki Prazini ti e imati najvei hendikep jer e onda rei da je to lini sukob. Ima i onog drugog, zna ti ko je. I sve to treba primiriti. Prema tome, smatram da moramo principijelno donijeti odluku da podravamo sve ovo to je najavljeno, konkretno sad ovu odluku donijeti, pa sljedeu opet za pet dana. Pa sve pomalo se oslobadjaj. I ne znam kako bi trebalo ovog Hadu iz Gorada i Kneza iz Tuzle. To bi bilo ovako odmah da ti kaem, nemate vi neke velike koristi od njih, oni su na distanci, ali bi za te ljude tamo i za neki moralni lik naeg armije bilo jako vano da se ti ljudi kooptiraju na osnovu rezultata koje smo imali. Imamo i to. PREDSJEDNIK: Dobro, jesmo li za takvu odluku. PEJANOVI: Ja sam za ujutro odluku, a danas mjere preduzeti sve i provjere. PEJANOVI: Neka pokua do sutra obavijestiti.

PEJANOVI: Tu smo mi Sefere, nije problem, moemo ujutro, danas poslijepodne. Samo poduzmite mjere da se ne desi ni jedan eksces na ulici.

HALILOVI: Mjere e biti preduzete u roku od 10-15 minuta.

PREDSJEDNIK: Ko je zato da se danas odluka donese? Mislim da imamo est. Prebroj. KLJUI: Nemamo est. GANI: Konjicija i Mirko su protiv.

79

PEJANOVI: Ja mislim za sutra da se poduzmu mjere i da donesemo odluku na bazi saglasnosti.

KLJUI: Abdulah, ta si ti glasao?

KONJICIJA: Ja sam rekao da mislim da nije vrijeme iako je neophodno. Zajedniki razgovor. Neka prespava, pametnije je jutro od veeri. LAGUMDIJA: Je li to znai kad biste se sutra ujutro nali, vi ste za, je li?

KONJICIJA: Ne, nego ne znam sutra hoe li poeti pucati u Fojnici, hoe li on sutra odvesti svoje ljude sa HVO pa napraviti jo .. KONJICIJA: Ja vjerujem, ali ja imam i svoju pamet da razmiljam da znam ta se moe desiti. Znam koliko ljudi ima u njegovoj jedinici koji su za armiju i to striktno da se pridravaju, sigurno ih ima dosta. Ali ima jednu grupu koja moe pokrenuti sutra talas neprilika ovdje. AMPARA: ta znai, da ne podrava vrhovnu komandu? KONJICIJA: Ja podravam Vrhovnu komandu. LAGUMDIJA: Ima komandanta taba koji stoji iza toga.

HALILOVI: Vi ruite vrhovnu komandu. Druga stvar, ta ako vam veeras napusti brigada poloaj zbog vae odluke, ta emo onda? PEJANOVI: Nema potrebe da ovo zaotravamo. KONJICIJA: Ne treba zaotravati stvari, razumijete ako napusti brigada. Nee brigada napustiti. Jedino ako ti rekne povucite se vi pa neka ovi uetaju. PREDSJEDNIK: Ko je glasao za odluku da znamo izbrojati glasove? Pet. Je li odluka donesena? Nije donesena. U tom sluaju nije donesena odluka. PEJANOVI: Nismo mi odluili predsjednie, oprostite, nemojte se ljutiti.

80

IZETBEGOVI: Ja sam bio precizan da se danas donese takva odluka.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PEJANOVI: Ja sam miljenja da se donese sutra odluka nakon svih poduzetih mjera, LAGUMIJA: Ako Mirko ti kae... PEJANOVI: ekaj, Zlatko, nemoj da bude ni moj niiji advokat.

LAGUMDIJA: Neu, ali kae preduzetih mjera. Sefer e izai na 15 minuta i kako on tvrdi znae sve mjere.

PEJANOVI: Molim lijepo, ja hou da sudjelujem krajnje u odgovornosti sa Seferom i tabom da se ne desi nita to moe imati posljedice politike i druge.

HALILOVI: Ja u sutra vama rei da sam preduzeo sve mjere, vi ete nai opet neku poziciju ovdje. PREDSJEDNIK: Nemoj, Halile, molim te. Nemoj vriti pritisak na lana Predsjednitva.

KONJICIJA: Dobro, da se predsjednik nije vratio onda bi to jo ekalo.

PEJANOVI: Nisam rekao da neu glasati, nego sam rekao da emo sutra donijeti odluku nakon ovog to ete vi poduzeti. to znai da u i glasati. Nemojte sada iznudjivati nita unaprijed, ja sam vrlo jasan uvijek bio.

PEJANOVI: Drago mi je da ste poduzeli mjere koje smo zakljuili prije dva mjeseca. Istina, sustigli smo vrijeme kad nas jo sto djavola goni. GANI: Sutra imamo drugu sjednicu. Bie sutra puno sastanaka. Prema tome, treba se dogovoriti. Ako vi traite jo neke informacije do sutra, kako sutra? Moemo se vratiti.

KLJUI: Hajmo mi ljudi donijeti odluku i ne objaviti i njemu poslati poziv da dodje u Sarajevo. Ovdje je samo pitanje efekta, Kemo, u javnosti i belaja. Da nema Travnika i Prozora i to kae prof. Fojnice koja sutra moe planuti, nema, mi stojimo, mi smo traili to od taba nije to izmislio neko. Samo ta bi mi dobili sad da izadjemo na TV i kaemo Juka je smijenjen, on vie nije to. ta bi dobili time? Dajte, pustite ga da ga pozovemo u Sarajevo. KONJICIJA: Da se mene poslualo danas ne bi bilo u Bosovai problema, u Kiseljaku, Vareu i Fojnici, garantujem vam. A tada ne bi ni Vitez disao kako die danas.

81

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

HALILOVI: ta sam trebao da posluam? KLJUI: Nemamo nita od toga ako medjusobno sad ovdje ponemo priati neke stvari koje su iza nas. Moramo biti pragmatiari i rei sad je takva situacija. Vjeruj, Halile, kad ti to najavi i ja bih te obavezao da sutra jo jednog smijeni. Jer, to je normalno, ako emo stvarati dravu, armiju u koju smo uloili sve, nemamo mi izbora. Ali opet ti kaem, dajte da donesemo odluku, kovertirajmo je, pripremi sve. HALILOVI: Ali ukoliko bi u istom danu uzeli sve to pa rijeili, onda.......pa rijeili... KONJICIJA: Sad nije vano.

KLJUI: Ne moemo, ja sad tebi kaem, ja hou da tebe zatitim. Juka Prazina kae - on ne kae ni protiv Jove Divjaka ni protiv ibera nita, on protiv tebe. Ja znam ko je Juka Prazina, odmah da vam kaem. Ja bolje od vas sviju znam Juku Prazinu. Ja sam za to, ali ja sad vama kaem ja sam nekakav ivot proveo u tom novinarstvu i druga stvar, ja sam gradjanin ovog grada, ja ivim s tim ljudima. Ja hodam gradom. U ovom trenutku jedan mali kiks taktiki moe nam dovesti jo neprilika. Vidite da se lomi drava, ne drava kao drava, Bosna e opstati sigurni budite, bez obzira bio to ovaj ili onaj, ali dajte da pokaemo neke mudrosti. Niti e ti dobiti satisfakciju ako danas ga javno smijenimo, niti je to tebi vano. A mi ne moemo tolerirati da neko dolazi i maltretira. I druga stvar, ja neu da meni dolaze. Ja sam iao tamo, Talijan problijedio. Onaj jedan hoe Gania, ja kaem nemoj treba nam kvorum. Mislim, okrenem na alu jer s njima se ne moe normalno razgovarati. Druga stvar, oni su utrali u ovu zgradu pored ovih Bisera, razumije. Biseri jadni, ova djeca gradska. Neko ih stavio da ne idu na front obukli ih, sve fini momci, pozdravljaju tri puta dnevno, nema hajra od njih. Protralo im pet razbojnika, oni su naoruani kao specijalci itd. Prema tome, nije sumnja uope u ... nego dajte da napravimo ono to je rekao Lagumdija. Jedan fini uvod da je Predsjednitvo na svojoj sjednici, razmatrajui situaciju itd.... podrava uvodjenje reda, odgovornosti, itd. U tom pogledu i neke personalne promjene je sainilo... kovertirajte to. HALILOVI: To nije sporno uopte. KLJUI: Fino mu napiite poziv, hitno da se javi u Sarajevo, imate sjednicu Vrhovnog taba i ako ne dodje, onda emo rei poto nije doao itd. Mislim, sad je samo stvar provodjenja toga, stvar finesa. Nita mi neemo vjerujte. Veeras e biti prva vijest Juka

82

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PEJANOVI: Mene je najvie zabrinulo to to Sefer kae da ne iskljuuje incidente. KLJUI: Samo nam jo to treba u centru grada.

Prazina smijenjen, onda e se lajati, onda e on otii nekakvim novinarima itd. Nama je vic da on dodje u Sarajevo. Onda imamo razlog ako ne dodje, ima neko opravdanje.

PREDSJEDNIK: Oigledno veine ovdje nemamo. Sutra emo se sastati u pola jedanaest radi donoenja odluke, molim vas. Imamo onaj sastanak jedan u jedan sat. Kad je zakazan onaj proireni. Zajedniki razgovor. Ovdje nemamo veine. Mi emo se nai u pola jedanaest zbog ove stvari, a to se tie druge sjednice, poslije. To vjerovatno negdje iza podne. GANI: Treba imati jasnu koncepciju.

83

KLJUI: Vrlo kratko u ja, predsjednie. Prvo, vi znate da smo mi duni do 5. novembra da predamo odredjenu dokumentaciju UN za ratne zloine, jer su oni formirali taj tribunal, to je presedan. To nikad do sada nije bilo itd. I postoji veliki krug ljudi koji rade na tome i ekspertna grupa. To je ve pripremljeno i kasete su pripremljene i bilteni, samo nismo imali struje i sad tampamo i to e biti spremno. Tri ovjeka e trebati ii u Njujork da tamo obave posao, da se upoznaju sa ljudima koji su u okviru UN zadueni zato i to e biti dui kontakti, tri ovjeka e otii dole, prezentirati, upoznati se i onda vratiti i vjerovatno telefaksima dalje odradjivati. Tu nema nikakvog spora. To je rutinska stvar. S druge strane ima jedan praktian problem. Javni tuilac u Sarajevu je pokrenuo protiv 60 i neto, 63 ovjeka sudski postupak. Svi su u bjekstvu u povodu ratnih zloina. I sad imamo jedan problem koji moramo kao Predsjednitvo zaustaviti. Naime, ja sam privatno zvao tog tuioca i suca kod kojeg je to dolo da se to zaustavi, da se to ne vodi, jer to se vodi raprava u odsustvu, a s druge strane poto je formiran taj medjunarodni sud, mi moramo napraviti destinkciju izmedju lokalnih i ovih vrhunskih zloinaca. A po pravnom zakonu ako je jedan ovjek osudjen za jedno djelo na jednom mjestu ne moe odgovarati za drugo. Prema tome nama nije u interesu da Karadia sudimo u Sarajevu na nekakvom lokalnom sudu ili u Foi Maksimovia i Ostojia, nego jednostavno moramo napraviti listu onih ljudi za koje mi smatramo da predstavljaju vee formate zloinaca da ih sudimo na tom medijunarodnom, a da veliki broj sudimo na domaem. Ima ovdje taj Ostoji kojeg bi ja sudio na medjunarodnom to se tie zloinaca, a ja njemu ne bih digao rep, on moe biti i ovdje sudjen. Jednostavno, tih 63 treba

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

izdvojiti 10-15 ljudi koje emo dati medjunarodnim forumima, a ostale da idu normalnim tokom na naim sudovima. I u tom pogledu, ako dozvolite, ja bih predloio da eksperti to predloe, da se i ja ni vi ne mijeamo, jer oni imaju tamo po popisu zloina - recimo ovdje su predloeni Karadi, Koljevi, Plavi, Ostoji, Maksimovi, Krajinik, Buha, Tintor, Radi, Prstojevi, Kui, Pikuli, Veselinovi, Kova, Stanii, Kariik, Kukanjac, Djurdjevac, itd. to da ide na taj medjunarodni sud. A ovi ostali da idu na lokalni. Ako je to, to je isto jedna politika stvar. Dakle, nije pravna. Pravna je jasna. Ako im sudimo u Sarajevu ne moemo im suditi na medjunarodnom sudu. Smatramo da treba to podijeliti i neka to eksperti odlue koga e. Traim podrku od vas na tom planu.

KLJUI: Mi im predsjednie vazda moemo suditi. Ali u ovom trenutku bilo bi ishitreno jer tamo kae da e se formirati medjunarodna komisija koja, kad dobije ove argumente i ovdje je Mazovjecki bio i mi smo mu dali jedan specijalni bilten, tu su ti najnoviji primjeri imamo i video-kasete sinhronizirane na engleskom, sve imamo, pa emo vidjeti ta e. Oekivao sam airbeg mi nije poslao ni ime tog ovjeka itd. Poslali smo telefaks. GANI: eerbegoviu se alje. Ima on tamo ovjeka. Ja sam to objasnio.

PREDSJEDNIK: Ja mislim da do medjunarodnog sudjenja nee doi najvjerovatnije.

KLJUI: On meni nije poslao ni ime. Da ne govorim nae probleme, to emo ti i ja rijeiti poslije sjednice, nije problem u tome. Jer neko s tim ljudima treba ostvariti kontakt i vidjeti ta oni trae. Pazite, govoriti o ratnim zloinima - moete govoriti slikom pa da Srna poturi sliku naih rtava kao da su njihove, ili moete govoriti ispovijedi jednog ovjeka koji je bio tu itd. ili slikom ili recimo za Mladia. Treba dati onu kasetu kad smo dali onu tonsku pucaj na Pofalie nema tamo Srba, pucaj na Predsjednitvo itd. To se vidi itd. Prema tome, ovdje se radi isto o strunoj, tako su mi rekli ovi ljudi koji rade - ekspertna grupa. Napraviemo strahovitu greku ako na lokalnom sudu tuimo sve. Ako ne dodje do medjunarodnog suda, onda opet. KLJUI: Komisija eksperata predlae da se Kukanjac stavi na medjunarodni sud. PREDSJEDNIK: Ova komisija bi poimenino utvrdjivala.

84

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PREDSJEDNIK: Mislim ova komisija to je sad formirana. Zna li ti situaciju? KLJUI: Ona trai dokaze. PREDSJEDNIK: ta e ona onda uraditi?

PEJANOVI: Ja predlaem da mi prihvatimo Stjepanove predloge, da se obavi i ekspertna konsultacija i konsultacija u Njujorku, pa onda da se donesu odluke koje treba donositi na Predsjednitvu. GANI: Ja mislim da udje samo u zapisnik jo ova stvar da se Stjepan povee sa naim predstavnitvom u UN, da dobije od njih instrukcije ta trae. Mi smo se na prethodnoj sjednici dogovorili da e ova grupa koja bi ila za Njujork prezentirati taj materijal ovdje. KLJUI: Bie ovdje jedna izmjena.

KLJUI: Imaju tri zahtjeva - Slovenije, Hrvatske i nas da se formira tribunal medjunarodni. To je Silajdi govorio u Helsinkiju jer sam mu ja poslao poruku tada. I to je usvojeno. Sad trebamo vidjeti hoe li oni formirati sud ili nee. Ako nee, oni e samo osuditi zvanino, verbalno, a onda emo mi ii naim pravnim institucijama. Ako oni kau, mi emo formirati medjunarodni sud kao to je u Ninbergu, onda Slovenija predlae svoje, Hrvatska svoje mi svoje. Tako da nama nikad ne moe proi Karadi i ovi da ih ovdje sudimo na ovom sudu. Da vidimo ta e biti.

GANI: To mora biti toliko prije odlaska, da se ima vremena za korekcija onoga to prezentiraju. Ne samo da vidimo ta ovi nose. Nego da, ako neto ne valja, da ima vremena da se ispravi pa da nose prave stvari. To je Stjepan rekao i to je tvoja odgovornost da isprogramira kad to. KLJUI: Jasno mi je sve, ljudi rade na tome, struja je dola prije dva dana tek. GANI: Nemoj sad na struju, svi nemamo struje.

85

PEJANOVI: Ako dozvolite posebne stvari, jedna kako da se izborimo da sljedea stvar bude u medjunarodnoj zajednici postignuta, to je da recimo dobijemo sud koji je medjunarodni ili medjunarodnog karaktera. To treba izvriti u konsultaciji sa Silajdiem i vidjeti na koji nain sad dalje to obezbijediti. Mi smo imali neki razgovor iz kojeg se vidi velika podrka. ak ima jedna

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ideja da ovaj sud za ljudska prava u EZ u Strazburu da i on doprinese da se nadje to rjeenje koje bi dovelo do toga. PREDSJEDNIK: Praktian predlog je da se ovdje ne pokrenu postupci...

KLJUI: Protiv izvjesnog broja za koji eksperti ocijene da bi oni imali medjunarodnu odgovornost. Protiv ostalih moe da se vodi. I druga stvar, da se pripremi dokumentacija i sve ono im mi trenutno raspolaemo da se prezentira UN. I onda da se vide ta e oni dalje i, naravno, nae institucije i delegacije insistirati na formiranju tog suda. .. PREDSJEDNIK: Hoemo li, imamo jo jednu taku. To je bila taka koja se ticala odnosa armije i milicije, odnosno pretpoinjavanja. Ovdje je Puina, ministar MUP-a. Ovo pitanje nije na Vladi ras-pravljano prethodno. Manje-vie imamo materijale. Uglavnom mi rijetko neposredno donosimo neke odluke. Obino imamo pripremljene odluke. Ova odluka nije bila na Vladi i da vidimo ta e kazati ministar MUP-a.

PUINA: Odlukom Predsjednitva Armiju BiH sainjavaju oruane snage BiH - armija i policija. Ova odluka direktno je koliziji sa zakonom, ne ulazei u to da nije prola onu zakonsku proceduru. Mislim da ona nema nikakvog pravnog osnova i nema realnog osnova za prepoinjavanje aktivnog rezervnog sastava milicije jedinicama armije. Zato to je Vrhovna komanda Predsjednitvo. U dosadanjim aktivnostima policija se uvijek stavljala u sve planirane akcije i izvravala sve zadatke koji su bili postavljeni. Neshvatljivo je da ministar unutranjih poslova nije lan Glavnog taba ili makar nikada nije prisustvovao ni jednoj sjednici Glavnog taba. Tako da ja iskreno nisam za ovakvu odluku i na ovakav nain. PEDSJEDNIK: Na proceduralnim razlozima da se zadrimo, da ne ulazimo u sutinu pitanja. Je li to u redu, nije li. PUINA: Ja sam rekao nisam za ovakvu odluku. PREDSJEDNIK: Dajte, raspravite to na Vladi. Mislim da bi trebalo raspraviti na Vladi.

86

LAGUMDIJA: Predsjednie, za mene nije sporno da ovakve odluke treba raspraviti prvo na Vladi prije nego dodje ovdje. Ja sam se zaudio kad sam ovo vidio proceduralno. Ja vam mogu

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

rei svoj stav, ja bih volio ako je komandant ovo predloio da nam da ili neka dodje na sjednicu Vlade. LAGUMDIJA: Zakazaemo je sutra u 12 sati pa da ovo raspravimo. Sjednica je zavrena u 11,00 sati PREDSJEDNIK: Da vidimo imamo li jo ta? Hvala. HALILOVI: Kad je sjednica Vlade?

87

88

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

Predvien je neki dogovor zmedju stranaka SDA i HDZ da Musliman ide gore za ambasadora u Hrvatsku

Magnetofonski snimak 173. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrana 4. novembra.1992. godine
Sjednica je poela u 13,30 sati. Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva.

GANI: to se tie imenovanja ambasadora u Republici Hrvatskoj to pitanje je postalo usko grlo u rjeavanju praktinih problema i mi smo tu vodili kojekakve razgovore i kojekakve predloge i predlog je da se dr Asim Kurjak imenuje na ovu funkciju iz razloga to se radi o jednoj linosti koja moe sa lakoom otvarati vrata u toj dravi, a da njemu treba kasnije dati neke ljude koji znaju taj zanat da rade. I mi moramo imati ambasadora. To je jedino ime koje je bilo ovdje u opticaju predloeno od predsjednika i od nekih drugih ljudi koliko sam saznao iz intervjua predsjednika Republika Hrvatska pripada da to bude Musliman, ak prihvata da to bude Kurjak. Mi smo se na Komisiji saglasili da ovaj predlog jednostavno jedini predlog koji je bio dostavljen Komisiji, da ga proslijedimo Predsjednitvu sa preporukom da Predsjednitvo donosi odluku o tome. Da se ovaj ovjek imenuje, da se ukinu gore ovi biroi, da se uvede neki red. Ali ako njega imenujemo, da ove ljude savjetnike ili kako se zovu, ti koji rade posao, da to stvarno budu ljudi koji znaju raditi posao. IZETBEGOVI: to se tie nadlenosti, ija je nadlenost ostalog osoblja Ambasade?

89

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

AKMADI: Vladina nadlenost.

IZETBEGOVI: Treba rei Vladi neka odmah uzme i neka odradi ovaj ostatak da se imenuju ostali ljudi tamo. Predvidjen je neki dogovor zmedju stranaka SDA i HDZ da Musliman ide gore za ambasadora u Hrvatsku. Mogu vam rei iako to nije ovdje bitno, ali Hrvatska smatra da bi takodje dobro bilo da bude Musliman. A ne Hrvat. Nas udi, kau, da je uopte bilo govora o tome. Mislim da tako i treba zbog problema koji tu postoje, ali da prvi ovjek do njega treba da bude Hrvat. Takav je bio dogovor. To je sugestija predsjedniku Vlade ovdje. Prvi ovjek koji je najvaniji, to je opunomoeni ministar. IZETBEGOVI: On treba da bude Hrvat. Dakle, stavljam ovaj predlog na glasanje. Nae je da imenujemo ambasadora i da poruimo Vladi da, ako je mogue, hitno koliko sutra, imenuje ostale ljude. Neka na neki nain kontaktira sa MlP-om, neka se to dogovori. Da se odradi ovaj posao da se ambasada to prije gore organizuje. Gore je neophodno to uraditi jer je opi haos. Stotine predstavnika, raznoraznih, a nema ambasade. Onda to sve ide nekakvim nezvaninim kanalima. Dakle, ja bih ovaj predlog stavio na glasanje. . AKMADI: Ministar-savjetnik.

GANI: Mi na Kadrovskoj komisiji, ja sam rekao Ministarstvu da aurira one predloge da znamo ko je. Ima tamo ljudi za koje ja nikad nisam uo znate. Da daju neke biografije, to se tie Kurjaka njega svi lino ovdje znamo. To je jedna linost koja je i u Hrvatskoj dobro poznata, u Bosni i u Jugoslaviji. On je zaista...

IZETBEGOVI: To je upravo plan i ja sam rekao Harisu da dodje u Sarajevo ponovo da bi se to konano odradilo. Da predvidi potpuno vrijeme da se tu zadri da se itava stvar dovri. I rije je o nekih desetak zemalja. On je dao prijedlog za desetak zemalja.

90

IZETBEGOVI: Mi imamo stvarno 10 prioritetnih zemalja, a medju njima su: SAD, UN, EZ, Njemaka, Austrija, Turska, Saudi Arabija, Italija, vjerovatno Iran. Jedno desetak zemalja koje su prioriteti. Tu postoje ak i predloi koje treba prouiti. Mislim da on nema pravo formalnog predloga, ali moe dati miljenje. Medjutim, medju prioritetima prioritet je Hrvatska. Jer jednostavno sve ide preko Hrvatske i ovih problema vjerovatno koji su sad nastali ne bi bilo da smo imali gore predstavnika koji bi mogao da ode blagovremeno da neke stvari preduhitri, odnosno preduprijedi, da razgovara, itd.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

IZETBEGOVI: Ja se potpuno slaem sa Stjepanom da bi trebalo da se odradi. Ali kad god ima kompoziciju, ali onda...od devetog mjesta eka svih onih osam. Poto smo se tu saglasili, sad e doi Hrvat u Ameriku ili u Njemaku, vidjeemo gdje. Doi e na slijedee mjesto Hrvat. I tu postoji saglasnost pa emo tu naravno biti kooperativni da kaemo ovdje smo postavili Muslimana, onda treba da dodje Hrvat na drugo mjesto. Ali bih vas zamolio da ovo, ako gore na Vladi imadnemo saglasnost, da taj posao odradimo. Priekaemo Jurin stav oko take a. .. IZETBEGOVI: Da se kae - to je politika sudjenja. Da oni neke procese ove vanije zaustave. To je itava stvar. GANI: Moemo li onda prei pod razno.

GANI: Dobro.

IZETBEGOVI: Pazi, ovo je dobra ideja da se s republikim javnim tuiocem o tome porazgovara. Jer to je zaista pitanje politike sudjenja, to nije pravna stvar. Mi bi jednog krivca dali ovdje na neki sud kad bi mogli, a moda ove glavne ne bi dali ako e biti medjunarodno sudjenje. To im treba kazati. Da se zna o emu je rije. Neka vode takvu politiku. Ja lino ne vjerujem da e doi do medjunarodnog sudjenja. za to sudjenje treba kapitulacija zemlje. Gdje, dok god on ima pare zemlje gdje moe da se sakrije, nije on dostupan tu. Ovo to se radi, Komisija to radi, to da. Komisija e moda proglasiti danas-sutra da postoji osnovana sumnja da je neko ratni zloinac. Inae, sudjenje Nirberko je bilo mogue zato to je Njemaka bila kapitulirala i bila potpuno poraena. Ovdje je to teko. Nismo zavrili oko ove take. Sad e oni raspravljati tri sata. Smatramo usvojenom taku a. Sjednica je zavrena u 14,30 sati.

91

92

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

.... da se moe birati lan Predsjednitva ne kao to je do sada, ve koji nije bio na izborima.

Magnetofonski snimak 177. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrana 11. 11. 1992. godine, u 12,00 SATI
Sjednici je predsjedavao Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine.

PREDSJEDNIK: Ko ostaje - onda ostaje Lazovi gore. Dobro ispred Hrvata e ostati jedan ovjek. Ko ima gore. Je li Brki? MILE AKMADI: Ja neznam ko je gore. GANI: Vrte se gore PREDSJEDNIK: Je li Brki - Znai Mario je gore.

MILE AKMADI: Mislim da treba se vratiti gospodine predsjednie. I on i Mario.

PREDSJEDNIK: Znai da imamo kvorum. Trebae da se Pejanovi vrati to prije. Kakav bi gore bio sastav delegacija ako Pejanovi krene. Samo Pejanovi iz Predsjednitva.

MILE AKMADI: Oni imaju opravdanje. Kada im reknemo da se vrate. Ne vrate onda im moemo prigovoriti neto. Ovako traimo od njih da budu gore. Ne moramo se na njih ljutiti je li. 93

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

AVDO AMPARA: Mi smo se jutros sastali prije svega da o tom i o tom razgovaramo. Rekli smo sljedee. Da mi moemo dati nae neko struno miljenje kako to vidimo. Ali da ni u kom sluaju ne dajemo sebi za pravo da moemo predloiti Predsjednitvu da usvoji ma kakvo rjeenje kada se vri bilo o promjeni Ustava, dopuni odredjenih ustavnih lanova i amandmana. Ili pak o obustavi pojedinih odredbi. Jest da je to jedino amandmanom 77- zacrtano pravo i obaveza Ustavne komisije Skuptine Republike Bosne i Hercegovine. I onda smo doli PREDSJEDNIK: Dobro o tome. Dakle, ta bi trebali uraditi. Dobro to ide u sklopu ustavne komisije.

PREDSJEDNIK: Dobro. Hoemo li po dnevnom redu. Kao da imamo i sporedni dnevni red - izbor i imenovanje. Predlozi sa zakonskom snagom. Pod takom 1. to je pitanje izbora lana Predsjednitva. Ovdje imamo sada jedan izvjetaj ove komisije. Komisije koja meni nije sasvim jasna - morate priznati da je malo konfuzno napisan izvjetaj. A u sutini e nam gospodin ampara iznijeti ovdje jedan potpisani materijal. Najkrae u emu je sutina izvjetaja.

GANI: Kada sam ja bio s ovim generalnim direktorom "Unisa" posjetili smo Poljsku - stigla mi je naredba samo predstavnik UNIS-a. Mi tek stigli naredbom kad ovaj predstavnik kae - kako ste stigli. Ma kae ovdje je teko, nema ovoga, nema onoga, redovi su veliki itd. A ovaj general ... slua, slua, kae zna ta. Ja sada ne mogu nita s ovog mjesta da uradim, a im stignem u Sarajevo oni e nam novog ovjeka poslati da se sikteriemo tih muka.ovjek problijede izgubi se.

AVDO: Mi bi sada trebali da pokrenemo inicijativu kao Predsjednitvo i traimo od Ustavne komisije da vidimo koje su to odredbe koje bi trebalo da se uine u Ustavu bilo, da se obustavi pojedina odredba pa da se moe birati lan Predsjednitva ne kao to je do sada, ve koji nije bio na izborima. Ili pak da vidimo moe li izmjena i dopuna Ustava. Moram da kaem da je Ustavni sud poslao i meni zvanino pismo u kome negira i kae da Predsjednitvo ne moe mijenjati Ustav. Moe samo vriti obustavu pojedinih ustavnih odredbi. PREDSJEDNIK: To je njihov stav koji oni mogu davati kasnije. Prema tome Ustavna komisija bi trebala da podnese prijedlog izmjena je li. AVDO AMPARA: Prijedlog akta koji ona smatra da je mogue.

94

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PREDSJEDNIK: Dobro ona treba da donosi prijedlog nekakav. Je li. AVDO: Jeste ona da podnese. PREDSJEDNIK: Ali znate ta je nae u tome da uradimo?

AVDO: Da pokrenete inicijativu i da ih ovlastite da to rade. Jer moe inicijativu podnijeti Predsjednitvo, Vlada jedno vijee i 30 poslanika. PREDSJEDNIK: Prema tome, drugim rijeima ne moemo neposredno mijenjati. Hoete to da kaemo.

AVDO: Da bez prijedloga ustavne komisije. Materijal. Kada se radi o Ustavu samo. PREDSJEDNIK: Ima li Ustavna komisija. Postoji li Ustavna komisija.

95

AVDO: Moe. Samo nam je teko Ustavnu komisiju tako brzo sazvati, ali moemo negdje u 12, u jedan. U dva da je sazovemo.

PREDSJEDNIK: Jeste li razmatatrali to - za koliko bi se taj posao mogao obaviti. Moe li se to uraditi za dva dana. Moe li to Ustavna komisija sutra donijeti, nama prekosutra dati to. Moe li Vlada sa

AVDO: to se tie toga ukoliko bi izmjenili Ustav ma kako onda bi trebalo da se izmjeni Zakon o izboru lanova Predsjednitva. I Zakon, jer sadanje zakonske odredbe nama kau sada je isto da ide onaj sljedei koji je bio na izborima. Mora se i Zakon izmjeniti. A poto je do sada uvijek daje Vlada predlog Uredbe sa zakonskom snagom za izmjenu Zakona o izboru i lanova Predsjednitva. To smo smatrali da bi opet to trebala da Vlada uini. A moe i Predsjednitvo samoinicijativno.

PREDSJEDNIK: Kakav ti ovdje opet zakon spominje. U drugom stavu ovog obrazloenja.

AVDO: Ustavna komisija ima ih 10 -12 ovdje u Sarajevu. Nije ona kompletna normalno. Jer Ustavna komisija je i od poslanika i od strunjaka. Mi smo do sada imali dvije sjednice Ustavne komisije Sada namjeravamo treu, sada bi to trebalo, jer Ustavna komisija daje prijedlog, ne moraju biti kompletni. Opet ide na Predsjednitvo, Skuptina. Odnosno Predsjednitvo koje usvaja ili ne usvaja. Odbija ili prihvaa.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

MILE AKMADI: Mogu li ja predsjednie neto. PREDSJEDNIK: Izvoli Mile. MILE AKMADI: Prvo jedno pitanje gospodinu ampari. Zato nije jue ovako diskutirao? AVDO: Prije svega ja jue o ovome nijednu rije nisam rekao. MILE AKMADlC: A to nisi, kada si dobio zaduenje da se u toj komisiji radi.

MILE AKMADI: Dobro. Hvala. Drugo. Pismo gospodina Dautbaia moemo smatrati nimalo vie vrijednim od pisma tvog i diskusije tvoje ovdje. Jer to Ustavni sud nije raspravljao. Jer niti ima kvoruma, niti ima mogunosti da se to postigne. Prema tome, i pismo koje si i ti dobio nemoj smatrati pismo Ustavnog suda. AVDO: Ne, i ne smatramo ga. Smatramo da to pismo ne postoji.

AVDO: Ja sam shvatio da smo mi dobili zaduenje da kaemo ta je ustavno, a ta nije zakonski kako treba ii, da ta grupa to uradi.

MILE AKMADI: I jo jedno pitanje. Da li misli da su Odluke AVNOJ-a u Jajcu 1943.godine protuustavne? MILE AKMADI: Ali molim vas sada je predsjednitvo ovo u funkciji Skuptine. Koja je Skuptina, je li narod birao te, kako je birao narod te. Narod je birao AVDO: Odluke Armije u Jajcu je donijela ipak Skuptina.

MILE AKMADI: Jedan dio naroda, drugi dio u ratu nekom. Prema tome, molim vas dajte da ne govorimo o tome ta ne moe. I predsjednik je rekao sada. Dajte da ne govorimo o tome ta moe, ja upozoravam ovo Predsjednitvo i tebe i sve ostale. Da je ovo politiki akt. Da treba nai rjeenje da se to sprovede. Jedno. Jedno, drugo nikad mi nisi ti Avdo rekao da mi ono to imamo ovdje predloeno da je to nemogue. 96 AVDO: Koje? MILE AKMADI: Ovo nain na koji smo

AVDO: Te u poslaniku u Jajcu su ipak birali

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

AVDO: Ja sam rekao na taj nain imenovati i sada tvrdim.

MILE AKMADI: Znai da ima i drugih naina, znaci obustavom nekih i izmjenom u Zakonu o izborima. AVDO: Jeste tako je. Mi to i kaemo ovdje. Ali da Stranka predlae i da dovede Predsjednitvo - opoziva i predlae - pa ona znai uzima legalitet i legimitet Predsjednitva.

AVDO: Predsjednitvo e to razmatrati. Ali vidite vi ste nas odredili - tu smo mi bili sasvim da ne moe bez ustavne komisije. Uzmite amandman 77- 78. pa - gdje kae ko predlae i kae: nakon provedene javne (dobro sada ne moe) javne rasprave, o Nacrtu akta o promjeni Ustava BiH, Komisija za ustavna pitanja utvrdjuje predlog zakljuka o promjeni Ustava. MILE AKMADI: Ko donosi uredbu sa zakonskom snagom? Uredbe sa zakonskom snagom kao tim zakonski donosi samo Predsjednitov u funkciji Skuptine i samo u ratnom stanju. Nema nikakvih drugih uslova. AVDO: Jeste. Ne mora u ratnom, moe i u vrijeme neposredne ratne opasnosti.

MILE AKMADI: Stranka se pojavljuje kao predlaga. Jer je kao predlaga bila i na izborima.

MILE AKMADI: Zato te ja molim da proita ovaj svoj izvjetaj drugi stav ovdje. U kojem pie ovako (ja u ga proitati): Ukoliko se eli izvriti u ratnim uslovima izbor lanova Predsjednitva BiH, tada je neophodno izvriti odgovarajue promjene u Ustavu BiH i u skladu sa tim promjenama donijeti Uredbu sa zakonskom snagom o izboru lanova Predsjednitva za vrijeme ratnog stanja. Iz ovog aspolutno proizilazi da je to mogue.

97

MILE AKMADI: Ja samo tvrdim po ovom stavu 2. po ovome i tvojih kolega koji su radili ovo - da je ovo predsjednitvo ovlateno da to uradi, jer samo ono donosi uredbu sa zakonskom snagom, samo u ratnom stanju. Sada je to stanje ovdje nastalo. Prema tome ja sam jeziar, ali jezik i pravo su vrlo bitni.

AVDO: Mi nismo govorili o sadanjoj mogunosti. Nain na koji je izabran Pejanovi i Kecmanovi. Da se toga drimo - niti bi trebalo mijenjati Ustav ni Zakon. Ve ide sa automatizmom. To se zna. Bio bi Komi, ako nee Komi, bio bi sljedei, ako nee sljedei bio bi onda

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

AVDO: Jeste. Samo morate proitati i zadnji stav. Na iji predlog? Zadnji stav proitaj. Na predlog Ustavne komisije.

MILE AKMADI: To u Ustavu ne pie da je na predlog Ustavne komisije. PREDSJEDNIK: Molim vas da napravimo jedan brifing mali. Kako bi bilo - kako bi se mijenjao Ustav da je sve normalno? Najkraa procedura kako bi tekla. Da je normalno. Da imamo Skuptinu da imamo sve. AVDO: Napravio bi se nain. Ide na javnu raspravu. PREDSJEDNIK: Dakle, nacrt, pa javna rasprava, pa prijedlog poslije javne rasprave AVDO: Kako ne.

MILE AKMADI: Molim vas, a zato jue mi to nismo dali na Ustavnu komisiju pa da to bude za danas gotovo. Jue sam ja brojao pravnike. Jedan, dva, tri, etiri, pet.

PREDSJEDNIK: Pa Ustavna komisija, pa Skuptina. Mi od ove procedure treba da ispotujemo ono to se moe ispotovati. to se ne moe ispotovati to je opravdano u ratnim uslovima. Ne moe se na javnu raspravu ii. Ali se ne moe kazati .. na Ustavnu komisiju. Nema razloga da se Ustavna komisija zaobidje ovdje. Ne vidim tog razloga, to je sve dan posla kao to je bila i ova ustavna komisija. Ova grupa pravnika. Mislim ne treba preskakati ono to se ne mora preskakati u proceduri. Ne mogu se izvriti u izboru. Ne mogu se izvriti - ni izbor ovjeka tamo. A to je mi inicijativu, Ustavna komisija tekst predloga, mi to prihvatamo ovdje. Dajte da ispotujemo barem to.

AVDO: Pa prijedlog poslije javne rasprave - prijedlog ustavne komisije.

98

PREDSJEDNIK: Ja isto postavljam pitanje zato se mora za dan rijeiti?

AVDO: Decidno u tom pie u 76.

PREDSJEDNIK: Mile bez konsultacije tekstova zato sam i traio da pravnici idu. Da Komisija sjedne da uzme da konsultira tekstove, ne moe se onog momenta rei ovako moe, ovako moe. Jedan dan su potroli da utvrde ta treba da urade.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

GANI: Ja sam zato da se radi propisno i normalno. PREDSJEDNIK: Kriza e nastati ako na taj nain se bude radilo. AVDO: Da se izbjegne kriza.

ABDULAH KONJICIJA: Poslanici zahtjevaju rjeenje svih ovih problema u paketu, poevi od predsjednika Skuptine Srbi su govorili i zastupnike Kecmanovia i Krajinika. Dalje, poslanici trae da se sastane Predsjednitvo i predsjednici parlamentarnih stranaka i predsjednici klubova poslanika i da se ove stvari rasprave. Oni se ne slau sa ovim putem. Niko nema pravo njemu oduzeti poslaniki mandat izvini. Oni su predstavnici naroda. Ja sam lino dobio vie glasova nego to su lanovi Predsjednitva. Upravo radimo po zakonu. Znate drava poiva na tri. Parlament, Vlada i Predsjednitvo. MILE AKMADI: Pozovite vi gospodine Konjicija svoje vijee. Predsjednitvo e odluiti o tome ali u skladu sa Poslovnikom.

PREDSJEDNIK: Ono to ne moemo uraditi, ne moemo uraditi i zato postoje neki razlozi. Zna se koji su. Ono to moemo tako uraditi, treba da uradimo. Da se ipak neke stvari - a to je da se procedura provede. Ja mislim - ova grupa pravnika kae da bi trebalo da mi danas pokrenemo inicijativu za izmjenu Ustava u .... pitanja izborom i razrjeenju lanova Predsjednitva BiH, odgovarajueg lana je li tako, koji se tie toga.

ABDULAH KONJICIJA: Upravo je sve do sada injeno sve da se ne bi mogla sastati Skuptina i Vijee. To poslanici kau. Ne kaem ja. MILE AKMADI: Zakljuak je ovog predsjednitva i Skuptine da e Skuptina izvjestiti Predsjednitvo kad Skuptina moe da radi. Izvjestie Predsjednitvo i na tom se radi.

AVDO: Da pokrenete inicijativu o promjeni Ustava, ne o izmjeni i dopuni o promjeni Ustava ili stavljamo van snage pojedini o.... u vezi izbora lana Predsjednitva. Da ne prejudicira Predsjendistvo komisiju - rjeenja. Neka ona odlui ako ima pravo da to kae. PREDSJEDNIK: Dobro. Ali kako da se sad definie ta se hoe ustvari.

AVDO: Promjeni Ustavom moe se slobodno rei samo se ona kae zaledjuje. ABDULAH KONJICIJA: Da ima neka druga mogunost.

99

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK: Ja govorim ovdje o Ustavnoj komisiji Abdulah. Ovdje je rije o jednom tijelu koje se zove Ustavna komisija, koja ima nekakva prava. Svaka ast poslanicima. Ali 10-15 poslanika ne mogu sada - oni mogu samo da daju neko miljenje. Oni kao vijee imaju pravo da neto izglasaju, zabrane, narede. Ali ne mogu se grupa njih sastati - mi emo uvaavati to oni kau, ali uzimati to kao nekakvu konsultaciju. Ali ovdje je rije o formalnoj strani. To je ustavna komisija koja e - ovdje Predsjednitvo e pokrenuti inicijativu Ustavnoj komisiji za predlog akta koji slui u ovim ratnim uslovima. Eventualnih izmjena i dopuna, eventualnih. Ali neka predlae - ona kree korak nakon toga usvajanje. Samo taj se korak znai naprijed. PREDSJEDNIK: Ja mislim da drugog puta nema tome. Tim prije to postoje apsolutno oko toga dileme krupne u javnosti i nekim politikim faktorima itd. To je l. 77. je li. AVDO: Nae je miljenje samo to.

AVDO: Ma to je zaledjivanje

AVDO: Ja u vam ga proitati: "Nacrt akta o promjeni Ustava Skuptini BiH stavlja se na javnu raspravu. Tri stav. Nakon provedene javne rasprave u nacrtu akta, o promjeni Ustava BiH. Komisija za ustavna pitanja Skuptine utvrdjuje predlog akta o promjeni ustava. O predlogu akta odluuje Skuptina na zajednikoj sjednici Vijea, promjena ustava usvojena je ako je za nju glasalo 2/3 od ukupnog broja poslanika svakog vijea Skuptine BiH. PREDSJEDNIK: Ja, promjena Ustava je neto drugo, nego promjena Zakona. Moe promjeniti karakter drave ako promjeni ustav. Prema tome, ja vam predlaem da prihvatimo

AVDO: Samo predsjednie da bude - da ne budem ja na tome jer sam taj amandman kae - predlog da se pristupi promjeni Ustava RBiH mogu po... svako vijee Skuptine, Predsjednitvo Republike, Vlada Republike i najmanje od 3 do 5 poslanika.

PREDSJEDNIK: Dobro u ovom sluaju Predsjednitvo je li tako. Daje inicijativu za promjenu Ustava, ustavnoj komisiji, da predloi akt o izboru i opozivu i razrjeenju lanova Predsjednitva u uslovima ratne opasnosti, (za vrijeme ratnog stanja). MILE AKMADI: Mogu li se ja javiti predsjednie opet?

100

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

MILE AKMADI: Ja mislim da, sada neu govoriti o propisima govoriu openito. Mislim da u Predsjednitvu nije postojala dobra volja da se uradi da se ispotuje ovo traenje HDZ-a. Mislim da ovo moe imati negativne posljedice. Zaista negative posljedice. Hvala.

PREDSJEDNIK: Izvolite.

PREDSJEDNIK: Prema tome, predlaem da se pokrene inicijativa za donoenje akta o izboru odgovarajuih eventualnih izmjena i dopuna Ustava koje bi omoguile izbor i razrjeenju lanova Predsjednitva u ratnim uvjetima. Moemo li smatrati da smo postigli saglasnost ovdje? Ukoliko smo ovog protivljenja - mislim da Mile moramo tu stvar odraditi - to je jedan dan, dva. Ubrzaemo do maksimuma - moemo napisati i molimo hitan postupak o tome. Druge, nema. A zamoliemo nekoga ovdje od ovih naih evo Avdo amapra neka obezbijedi sastanak Komisije sutra. AVDO: Predsjednik predsjedava on je u ulozi predsjednika Komisije.

PREDSJEDNIK: Ako je mogue sutra dva tri sata da se sjede i da se zavri posao. Nadjite razumno rjeenje da se moe u ratnim uslovima, ili rei da se ne moe. Ako se ne mogu raspisati izbori - treba se nai kako se to moe raditi i predloiti kako to moe u ratnim uvjetima. Jedini je nain da se ovlasti Predsjednitvo u funkciji Skuptine. Ne vidim nikakvog drugog rjeenja. GANI: Nai rjeenje za funkcionisanje u ratnim uslovima. Nadjite ga brzo. PREDSJEDNIK: Zna se da nisu izbori. Nije mogue. AVDO: Moe li se raunati da e do petka biti okonan postupak.

PREDSJEDNIK: Ja mislim da moe je li? Ti sazovi sutra sjednicu i diskutujte itav dan sutra. PREDSJEDNIK: to se tie predsjednika a neznam to se tie kvoruma. Ja mislim da oni mogu sutra okonati tu stvar i donijeti prijedlog. Jasno je izbora nema. Jedina alternativa je kao Predsjednitvo. Ja ne vidim drugo. Ali oba rjeenja otvaraju mogunost da se izvri ovdje izbor. A to se tie nas mi moemo - ima jedan problem kvoruma ovdje, to je to. Jedino da nam JURE: Mislio sam na Predsjednitvu da se okona.

101

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

MILE AKMADIC: Vidite ovako - ja u to i u Vladi dobiti samo da se razumijemo. Sjednicu Ustavnog suda nepostojeeg ko fol saziva gospodin Ismet Dautbai i pie pismo Predsjednitvu isti dan kada sam ja sastavio ovu biljeku. Isti dan po toj biljeki ja dobijam pismo, a njemu nisam uputio. Znai od nekoga je dobio. Molim vas jedno. Drugo, nikakvu sjednicu ne saziva goispodin Konjicija znai ne javlja se onaj ko treba dok je uo u javnosti da pozove Ustavnu komisiju. Onaj ko treba da reagira na dok je obja-vljeno 24. u javnosti to da se radi. A javlja se onaj ko nema pravo inae i u normalnim uslovima i u ratnim i neratnim. Treba da reaguje nakon to se donese akt. Osudi taj akt. Ne osudi nego kae to je to. Ja u vam rei - neki dan je Predsjednitvu dolo miljenje, odnosno Odluka ustavnog suda da je zakonita nae prijavljivanje Evropskoj zajednici za ... dravu, a to datira ja mislim iz marta mjeseca kada smo mi prijavljivali. I zvanino je upuen akt od opine Sokolac Ustavnoj komisiji - Ustavnom sudu on tek sada reagira. A ovdje je reagirao prije nego - isti as kada smo mi pet redova napisali. A ne reagira onaj ko treba. E, to moju sumnju pojaava molim vas. AVDO: Kako ne postoji ustavni sud. MILE: Ma nema ih ni po broju ni po

javite u petak pa da vam mi kaemo tako i tako - da onda deponujete to kod Zdravka i

AVDO: Ima po broju Ismet jedno, Bakalovi dva, Alija Lati tri, Nedjo Milievi etiri, Pero Krijan pet. MILE: Gdje to Pero Krijan molim te?

AVDO: Evo ga u Ustavnom sudu.

PREDSJEDNIK: Nas se ovdje ne tie ponaanje Ustavnog suda sada. Ja sam rekao - zaboravi injenicu kao da nema to pismo. Rjeavaj kao da nema pisma. A to je Ustavni sud se naao ponukan to se zna da je to. Zato ja sam ti rekao to je pitanje jako spono u javnosti i medju ljudima ovdje. 102 MILE: To je drugo, onda treba razjasniti moe ili ne moe.

AVDO: Ne, nije. A trai da ide na lijeenje sa konvojem. I sada imamo estog Obradovia samo treba da poloi zakletvu.

MILE: Pero Krijan otiao prije 2 mjeseca.

PREDSJEDNIK: Zato ja upravo to je to sporno. to nema konsenzusa. Mislim da bi trebali ispotovati neku proceduru. Da se ne moe kazati. To pravno nita ne vrijedi itd. Jer mi hoemo da nam Ustavni sud ne moe sutra - njegovo prethodno miljenje ne treba nam. A njegovo naknadno miljenje e vano biti. jer on ima pravo kad donese neku odluku saznaju se te odluke moe kazati nije ustavno. Mislim da moe braniti stav ako se provede na neki nain. Mi kaemo kako nije ustavno. ta je onda ustavno po gospodi Ustavnog suda ovdje ustavno, ako u situaciji kada se ne mogu provesti izbori. Hoemo li ostati bez predsjednitva oni nemaju kud. Mile ja sam jue rekao - da bi trebalo barem jednu minimalnu proceduru, ako ne moe javna rasprava, ako ne moe inicijativa ponovna rasprava - ipak se radi o promjeni Ustava. Ne radi se o promjeni jednog Zakona, nego Ustava. Ustav je karakter zemlje. To je ono to kau opis lini jedne drave tu. Ne moe mijenjati. Ali ustav je ipak je neto to definie karakter drave. Mislim da tu treba ispotivati onu minimalnu proceduru i ovo ne treba. Nije vano da li e biti dan dva prije ili kasnije. Nije to toliko vano. Tim prije Mile to je krajnje sporno pitanje. MILE: U to drugo ja ne ulazim. Ja sam rekao na Glavnom odobru HDZ-a (napamet ja nisam pravnik) ja sam rekao da je to mogue. I sada stojim na tome da je to mogue. PREDSJEDNIK: Jeste mogue. I mislimo da nije mogue

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

MILE: Meni je to opravdano niti me je ko pitao niti sam kome govorio.

PREDSJEDNIK: Ali ni ovdje niko ne kae da nije mogue. ak ni ova komisija ne kae. Naprotiv ona kae da je mogue. Ali ovim putem. AVDO: Ja moram imati inicijativu da sazovem Ustavnu komisiju. MILE: Ja i sada kaem da ne treba ii na Ustavnu komisiju. ABDULAH: Ali to je tvoja stvar. X: Ali ipak kae da treba.

103

MILE: Ja mislim da Predsjednitvo u funkciji Skuptine u ratnom stanju moe odluivati o svim pitanjima bez obzira na to od koga inicijativa dolazi organa nieg od sebe. Da Predsjednitvo ne treba pokretati inicijativu kod organa niih od sebe. Evo gospodin Halilovi je osporio Odluku Predsjednitva i dao izjavu u javnost

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

da ne moe ii konvoj koje je Predsjednitvo odobrilo. O tom se raspravlja.

GANI: Samo trenutak. Vidite u ovom trenutku kako je bilo predloeno svaki od lanova Predsjednitva vii ... moe samo neki (zajednika diskusija) Druga stvar - da pokrenem jo jednu stvar pokrenuta je bila inicijativa da se popuni mjesto predsjednika Skuptine. I npr. SDP (ovo iz mog ugla) SDP je odmah predloio Miru Lazovia. Uputio pismo, ja nita i pritisak je na mene ja sam poslao ono birokratski svim politikim strankama. I onda je HDZ odgovorio da moe se izabrati predsjednik Skuptine, ne slaemo se da bira Predsjednitvo u funkciji Skuptine nego da UNPROFOR dovede sve poslanike u Skuptinu da ih dovede u Sarajevo, da se odri Skuptina i da se (imam ja papir donijeu ti kopiju) Evo HDZ je predloio kada je bio u pitanju izbor predsjednika Skuptine da se sazove Skuptina - ali ja

PREDSJEDNIK: Ja a treba da bude, to oni kau bilo bi manje vie da je to pitanje

GANI: Ne, a ja prenosim, ja ovdje

: A ta bi mi dobili sa Mirom Lazoviem ovdje u MILE AKMADI: Predsjednitvu - kad imamo ovdje Konjiciju gospodina, imamo Marija Ljubia uvijek imamo lana Predsjednitva i Skuptine legalno.

ABDULAH KONJICIJA: Danas su oni traili ponovo da udju dva predstavnika srpskog naroda u Skuptinu i u Predsjednitvo. MILE: Srpski narod nek rijei pitanje u s... ko e doi nek provede izbore kako moe i ta hoe. Oni su imali predstavnika Skuptine niko ga nije otjerao, on je sam otiao. Imali su mjesto predsjednika jednog vijea je li tako. Isto tako je otiao. To je njihov problem. Nemojte da mijenjamo

104

GANI: Samo da kaem da znate ja taj sastanak nisam zakazao. Da ne ispadne da se neto razvodnjava. Sve dotle dok ja svoj status kao lana Predsjednitva ne dovedeni u pitanje. Moe neki Behmen da kae tamo.. .daj nekog drugog ovamo. Ja karikiram stvari, ali pazi, sve se u ivotu mijenja ali lini interes je konstantan. Konstantno je u fizici neto to je uvijek... Ja pokuavam malo da olabavim atmosferu i teoretski sam rekao moda postoji mogunost da se u toj konvenciji nadje neki drugi ovjek. Ja sad malo pokuavam da unesem smijeha u itavu stvar. Pa sa tog aspekta shvatam i njegovu urbu. Konvencije su uvijek nepredvidive.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

AKMADI: Vea je ansa bila, g. Ganiu, da smo Miru Lasia izabrali prije nekoliko dana pa mu dali priliku da pogrijei do konvecije nego ovako. Ovako nema ansi nikakvih. KONJICIJA: Hoemo li ovo apsolvirati da sastavimo ovu komisiju. PREDSJEDNIK: Dajte da ispotujemo minimalno procedure.

GANI: Neka se sastane ta komisija, dajte joj i kola na raspolaganje i to neka odrade svoje, neka odrade jednu proceduru. Ako ti treba moja sugestija, onda nemoj postojeim lanovima uzdrmati stolicu. Neka se ispotuje neki minimum, radite brzo, skupite se, i tako. KONJICIJA: Molim vas, PELIVAN: Je li insistira Predsjednitvo da se u petak zavri procedura, da se zna. Znate zato pitam. Moemo mi sad teorije ovdje

PREDSJEDNIK: Mislim da je red poteza obrnut. Ne Predsjednitvo konvencija, ne konvencija sa Predsjednitvom, ta ima veze konvencija sa Predsjednitvom? Predsjednitvo e izvriti svoj dio posla, ali mislim kakve veze ima konvencija s tim? Nije mi jasno. Ona je ve dala neki predlog i to je u proceduri sada. GANI: Konvencija je birala predsjednika Stranke, ne bira predsjednika Predsjednitva. Ono je izabralo predstavnika koje kandidira za Predsjednitvo.

PELIVAN: Rije je o tome je li to shvatiti kao natezanje ili dobra volja.

GANI: Jure, koliko je tebi trebalo da sprovede neke stvari u Vladi? PREDSJEDNIK: Nee niko smatrati, Jure, nerazumnim...

PELIVAN: Ja bih ti mogao i danas postaviti pitanje o sebi jer ovdje predsjednika Vlade niko nije pitao - Vlada predlae jednog generalnog konzula, drugog, treeg. Kad bi Jure Pelivan eventualno kao bio, sad emo strukturu svu vidjeti. Ali ne govorim ja o sebi, neka bude 5 mjeseci ako treba, ali dajte malo. Mi se ponaamo kako nam kad... 105

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK: Niko nee, Jure, smatrati nerazumnim da se izbor lana Predsjednitva, u situaciji kad je zakoniti put poremeen, da traje 4-5 dana. To niko nee smatrati nerazumnim. Neka se ta ista stranka upita koliko ona rjeava neke stvari. Pa i koliko je od onog sastanka do konvencije 15-20 dana, nije dva dana. A nama su doli - kae danas je ostavka, evo vam danas predlog izglasajte to. A nema procedure. Druga je stvar da je to u naim rukama, da pie tamo Predsjednitvo pa ono nee da to uradi. To je druga stvar. Nego je procedura opta rasprava, izbori nekakvi. Mi sad moramo da nadjemo neki modus koji je ustavan. Vidite da su tekoe, vidi se da nema ustavnog puta. Da pie negdje da to radi Predsjednitvo i da je to tako jasno, onda bi zaista mogli smatrati ovo nekakvim odugovlaenjem bez ikakvih potreba. Medjutim, jue smo razrijeili ovjeka. AKMADI: Da se mi odluimo da radimo legalno i HDZ e to prihvatiti. Da opozovemo danas ambasadora u UN koji je imenovan ilegalno. PREDSJEDNIK: Stavite prijedlog pa emo ga opozvati.

AKMADI: Evo, ja stavljam prijedlog.

PREDSJEDNIK: Stavite pismeni prijedlog. Ja se o tome ne mogu izjanjavati u roku od 5 minuta. Prije svega, da vidimo kako je postavljen i nije ambasador, nema ulogu ambasadora. Ima ulogu nekog predstavnika Silajdievog tamo jer Silajdi ne moe da bude na dvije strane. AKMADI: Nije ga niko imenovao. On je predao tamo neke akreditive skupa sa ambasadorom Hrvatske i primljen od generalnog sekretara UN, mislim u tom svojstvu. Nemojte misliti samo jednu stvar da ono to mi sve radimo da je to legalno. Ja mogu kao generalni sekretar dosadanji rei - ono to je Predsjednitvo ovdje radilo i donosilo odluke bez obzira koliko je dalje sve uvijek bilo politiki ispravno, ali ja svugdje i na svakom mjestu kaem to je bilo legalno. ta se deavalo iza toga, ja u to ne ulazim. Ali, ja tvrdim i uvjeren sam da ovdje moemo nai pravovremena rjeenja i da smo ih ve mogli nai da imamo dobru volju i da ne trebamo sad govoriti o tome ne moe zbog propisa kad je u pitanju neto drugo. Da govorimo o problemima stvarnog. GANI: Njega je Predsjednitvo imenovalo, Kadrovska komisija.

106

KONJICIJA: U jedan sat sam pokuao, Lasi mi je dolazio, da skupim ove lanove Ustavne komisije. Ne bi ih vrag mogao skupiti iza 3-4 sata jer je jedan tamo, drugi tamo, trei ovamo. Prema

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

GANI: Ne samo to, nego obje stranke i HDZ i SDA. One nisu do sada prema svojim lanovima u Predsjednitvu bile otre. Imate lanova Predsjednitva iz te dvije stranke koji uopte, ojdi mi dojdi mi. Za koje su sjednice Predsjednitva neobavezujue, dodju, vi se ujete jednom u mjesec dana s Borasom, znate otprilike ta on misli, imate taj njegov glas itd. Ali mislim da su stranke tu pokazale jednu neaktivnost u smislu da lanove Predsjednitva, ja sam samo do sad jednom bio odsutan sa sjednice Predsjednitva kad sam bio na putu. Mi smo imali ljudi po 3-4 mjeseca, po 6 mjeseci, po godinu dana nisu ovdje. I tu su stranke pokazale veliku neodgovornost sa tog aspekta. Moramo tu pogledati istini u oi pa rei to. AKMADI: Moda zbog toga HDZ i eli da unaprijedi predlaganjem ovih.

tome, evo mi emo pokuati sutra do petka, u petak ujutro da bude ovdje njihovo rjeenje.

KONJICIJA:Upravo se postavlja pitanje Abdia i Borasa, zato ne dolazi Kljui na Predsjednitvo i zato se predstavnici srpskog naroda ne koptiraju u Predsjednitvu a ima predlog ne znam ko ga je poslao. Za ovom Tatjanom. ime oni to pravdaju da bi ova opozicija, ta srpska, koja bi time dobila neto na svom legitimitetu.

GANI: Dobro, eli, ali nevjerovatno je kad neko, trudimo se da tome udovoljimo, ali evo o emu se radi da za godinu dana vam nije stalo da Borasa opomenete. Ovaj mora biti u tri dana. Ja kao inenjer rezonujem da se moda Miri Lasiu ne ljulja, da se na konvenciji...da ne izbija trei ovjek. Kod nas je sve mogue, moe Jure biti sutra, primjera radi. U politici je sve mogue. U politici kad gleda ovjeka i kad mu vidi boju to je osnovni znak da to nije ta boja nego druga boja, tako kau Amerikanci, alim se. Mi emo saradjivati ovdje i raditi pod uslovom da integritet postojeih lanova Predsjednitva sa tim odlukama ne bude....

107

AMPARA: Znate ta, da se pogreno ne shvaamo, ovo su stvarno, kad se radi o lanovima Predsjednitva, sada krupne odluke u Ustavu. lanovi su Predsjednitva birani od gradjana. Mi sada tu odredbu pokuavamo ili da zamrzimo ili da je promijenimo. To je osnovno. Moramo biti spremni i na reakciju gradjana, strano. Bie reakcije, moramo na to biti spremni, ali nije bitno. I ini mi se da bi dobro bilo da bar, koliko je mogue, tu Ustavnu komisiju sutra sazovemo, damo napiemo i ja se nadam da emo. Da to ne radimo ne bi onda ni ovo inili. Da emo izai u susret ovim zahtjevima. Jer, odmah da kaem - mi na taj nain ne

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK: Moramo rijeiti pitanje kako donijeti odluku, ako budete vi zavrili sutra navee, kako u petak donijeti odluku u situaciji u kojoj e vjerovatno biemo bez kvoruma. Jedino da nam se javite u petak, ja bih mogao zakazati tu sjednicu malo ranije u petak, recimo za 11 sati, a da se mi ujemo u lo sati. A vi nastojte do sutra navee to zavriti. AKMADI: Moj glas je tu poznat. Ja u dati svoj glas zamjeniku svom.

dozvoljavamo, i to da budemo ovdje jasni, sada onim koji su bili, dozvo-ljavamo ako hoemo mi time ne zabranjujemo, ali koji su bili na listi od raznih stranaka ne dozvoljavamo da oni budu lanovi Predsjednitva. Zapravo u izboru Predsjednitvo e to izabrati najvjerovatnije ko je predloen. Krupna je promjena i moda da se na tom ne zadravamo, mi emo sazvati predsjednie sutra ustavnu komisiju i nastojaemo do petka ili u petak da damo neki pismeni materijal.

PREDSJEDNIK: Dobro bi bilo da to bude sluaj i sa Borasom. On e vjerovatno biti dole. AKMADI: Isto i za Borasa. Ja sam imao Borasov glas do sada.

GANI: On je dobio nalog od HDZ da dodje, nije doao. Mislim da je HDZ zahtijevao od svojih predstavnika da potuju ono 5 dana.

PREDSJEDNIK: Dobro, onda smo se saglasili oko ovoga. Uradite vi to da to bude do sutra navee uradjeno. Da prekosutra do negdje pola jedanaest imamo sjednicu. .. PREDSJEDNIK: Moemo li ove ostale proglasiti donesenim, one su raspravljene. Moemo, hvala. Rekli smo da taku 8 3. preskaemo, ini mi se da taku 4. takodje preskaemo.

AKMADI: HDZ zahtijevao jeste, ali e zato HDZ preduzeti sankcije koje on poduzme.

PUINA: Ja bih g.predsjednie taku 3. stavio na dnevni red. Ve je preskaemo tri-etiri puta. Mislim da nema potrebe. Ili da se opredijelimo ili ta. 108 HALILOVI: Nismo zavrili po tom pitanju. PUINA: Ja bih da se proitaju.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PREDSJEDNIK: Ja imam uticaj da je zavreno ovdje. Pie miljenje Vlade i obrazloenje taba. HALILOVI: Opet je suprotno. PREDSJEDNIK: ta predlae? PUINA: Ja bih da se to proita da Predsjednitvo zauzme stav. PUINA: Da se usvoji prijedlog Vlade i da se odbaci predlog taba. Da se Predsjednitvo izjasni u vezi toga. HALILOVI: Da se ispotuje zakon. Po zakonu to predstavlja oruane snage ine Armija, MUP , HVO i drugi naoruani sastavi. Samo da se ispotuju zakoni, nita vie. PREDSJEDNIK: tab zahtijeva da se odluka donese.

PUINA: Oruane snage BiH predstavljaju, odnosno dio oruanih snaga predstavlja i MUP kao samostalan organ i samostalno ministarstvo. I ono ne negira tu zakonsku odredbu. Negira zakonsku odredbu pod kojom Glavni tab zahtijeva pretpoinjavanje jedinica aktivnog sastava milicije to je dato i u obrazloenju. Dakle, mi ostajemo na stanovitu da pripadamo OS, to je zakonom i predvidjeno, ali zahtijevamo da ostajemo kao samostalno ministarstvo. I to se kosi sa predlogom Glavnog taba Vrhovne komande. Dato je obrazloenje i u pismenoj formi, pozivamo se na lan 7. i lan 5. vrlo decidno i vrlo jasno. I ja molim da se Predsjednitvo izjasni u vezi toga.

PREDSJEDNIK: ovjek kae da je to u skladu sa zakonom. Zajedniki razgovor.

109

AKMADI: Imali smo mi iz ranijeg iskustva, kad je poela ova ratna kriza, imali smo odluku Predsjednitva o predpoinjavanju rezervnih sastava milicije tada u TO. Tako se to zvalo. I to je normalno mogue. I mogue je to i sad uiniti, nego je samo pitanje da li postoji potreba i opravdanost zatim. Zakonski to jeste mogue, nije nemogue, ali je injenica slijedea. Da je MUP da to spada u OS BiH, u OS BiH spada i HVO, ali HVO nije Armija BiH jo uvijek, je li tako, ali ako su oruane snage jedan iri pojam, OS su svi ljudi sposobni za vojsku. I mislim da nema razloga da u ovom trenutku, osim ako nastupe okolnosti koje do toga dovode, da se rezervne snage policije i to da se to stavi, ali sa ovim aktivnim nema nikakve potrebe.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

HALILOVI: Samo nekoliko rijei i zaista bih zamolio da se rasprava na ovu temu ovdje obavi uz jo dodatne konsultacije da se ovdje pozovu ljudi koji su od tumaenja zakona. Samo da se potuje zakon. Da bi se ispotovalo da budu jedinice MUP-a u sastavu OS ne u sastavu Armije BiH, trebalo bi na svim nivoima rukovodjenja i komandovanja napraviti da udju predstavnici MUP-a u Glavni tab Vrhovne komande i po nivoima komande. Da se moe vriti planiranje borbenih dejstava, upotrebe jedinica, itd. Sa cijele teritorije RBiH mi dobijamo informacije da nije realizovana ni odluka Predsjednitva da se rezervni sastav milicije pretpoini. Tamo je bilo da udje u sastav OS i za sad mi na terenu imamo situaciju da oni djeluju kao slobodni strijelci. Svako po svom. Nema problema. Onda, ako se ovaj zahtjev ispotuje, onda da znamo i da ih angaujemo. PREDSJEDNIK: Je li rezevni sastav sporan? PUINA: Nije sporan, g.predsjednie. HALILOVI: Nije proveden.

PUINA: Aktivni sastav ne.

PREDSJEDNIK: A to nije proveden, provedite ga.

HALILOVI: Nekoliko ljudi treba ui u sastav Glavnog taba i tako na svim nivoima rukovodjenja i komandovanja da se zna im se moe komandovati, ta je ta itd. PREDSJEDNIK: Mile, iz tvoje diskusije proizlazi, samo da znam zbog procedure ovdje, da si ti protiv ovoga ili si za ovo?

110

AKMADI: Svejedno, trebalo bi uti i veinu. Predsjednitvo radi na usaglaavanju stavova. Ja sam rekao svoje miljenje. Ako veina ljudi smatra da to treba, a ja ne smatram da to treba mogu

PREDSJEDNIK: Mi ve samim tim ne bi mogli donijeti ovu odredbu, jer nemamo veine. Ovdje je takva granica foruma. Prema tome, da ne gubimo daba na ubjedjivanju ovdje. Jer, im je ovdje jedan glas protiv, mi imamo svega tri glasa za.

AKMADI: Ja sam protiv ovog predloga. Za sam, ako se pojavi potreba da se dodatni rezervni sastavi milicije angairaju u OS, kako smo ve i donosili odluke, a aktivni nema potrebe. Aktivne snage milicije su...i u drugom smislu ne samo onom to vojska radi, nego ono to civilna policija radi.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

mene ubijediti i g.Halilovi i Gani itd. ali ja ne vidim tu u ovom trenutku potrebu. AKMADI: Pogotovo to Vlada nije tako mislila. Ja nisam predsjedavao toj Vladi, ali Vlada tako nije mislila. HALILOVI: Ja bih zamolio da se odloi ovo.

GOTOVUA: Vlada je u pismenoj formi dala i negativan je stav u odnos na prijedlog odluke. Vlada se negativno izjasnila. Donijela je jo jedan zakljuak gdje je obavezala ministra MUP-a, zamjenika ministra odbrane da u saradnji sa GOS odnosno komandantom sjednu na jedan operativni sastanak i da pokuaju rijeiti taj problem. A nae miljenje je i odgovor na .... papir jer se takva odluka ne moe prihvatiti od strane Vlade, ali jeste proizilazila obaveza ... JUSUF PUINA: Ja u obavijestiti samo Predsjednitvo u vezi ovoga iz ekonomno-pravne komisije (zajednika diskusija, ne uje se) PREDSJEDNIK: Ko ima dalje da kae ta?

HALILOVI SEFER: Ja bi molio da sjednemo jo jedanput u ovom sastavu da izvrimo .. to je predloila Vlada. Ja vas uvjeravam da trei put pravimo istu greku i ja nisam spreman - mi imamo potpuno sasvim otvoreno kaem raspad sistema, jedinice milicije se ne ukljuuju. Ja upozoravam da to moe imati vrlo dalekosene posljedice. MILE AKMADI: Ali ima po drugim osnovama. Poto se esto na ovom predsjednitvu pojavljuje nesuglasje izmedju naelnika taba, ministra odbrane i ministra unutarnjih poslova, ja predlaem da ovo pitanje danas rijeimo. Onako kako je gospodin predsjednik Vlade predloio. Ali da je neophodno sagledati strukturu tih neslaganja. To mislim da je obavezno. X: Vlada je dala svoje miljenje.

111

GANIC: Pa dobro ko bi trebao jo - ko bi trebao kada ti kae da diskutujemo. Misli tvoji pravnici i pravnici iz Ministarstva unutranjih poslova i iz Vlade. Ministarstva odbrane.

PREDSJEDNIK: Ne moemo donijeti odluku pozitivnu, ovo je bio prijedlog. Jer jedan lan Predsjednitva izjasnio protiv. Neznam da li je i dalje ostao protiv. U tom sluaju ne moe se donijeti odluka pozitivna. Prema tome,

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK Nema potpuno stava po tom pitanju. Aktivnog sastava, ostaje potreba da se oni sastanu tame i da saglase eventualno.

SEFER HALILOVI: Treba javnosti rei da ne ivi u zabludi. Gospodin Puina trai elemente /argumente/. Ja imam argumente svaki dan, iz - dakle ta situacija nije takva. Ja ne govorim o Sarajevu - govorim jednostavno o Sarajlijama. Na terenu nije situacija takva. Jedinice ni rezervnog aktivnog sastava milicija ima jako puno problema -jednostavno nisu svi u tome. Mi imamo armiju koja sama sebe naorua-la. Ti ljudi su sami sebi kupili oruje. Nismo im mi kupili oruje.Imamo s druge strane jedinice milicije koja je dravna. Drava naoruala kupila im oruje, kupila im opremu, zimsku ljetnu i sve ostalo. I hrani ih drava sada. Ja vas molim da tu stvar jedanput - ne traimo nita vie osim sadejstva. Dakle, da u tabove jedinica - traimo samo sadejstvo, traimo saradnju, koordinaciju i traimo da svi sposobni gradjani sve puke u ovoj dravi budu usmjereni prema etnicima. Ja mislim da je to razumno. JUSUF PUTINA Ali predpoinjavanje policije ne moe doi u obzir. PREDSJEDNIK: Ajmo otvoriti uslove za sadejstvo.

JUSUF PUINA: Stojim uvijek na stanovitu da je u funkciji odbrane BiH

MILE AKMADI: Ima tu rjeenje, ja ne vidim, ne treba tekih rijei ni ui. Predsjednitvo BiH je Vrhovna komanda i Vrhovni komandant oruanih snaga je li tako. Je li to sporno. Nije sporno ako Predsjednitvo izda naredbu da se angaira policija i vojska, i armija ova i HVO i ova i ona, onda je to Vrhovna komanda. Ako to ne moe onda nije Vrhovna komanda. Prema tome, Predsjednitvo kae gospodine Haliloviu proslijedi naredbu tu, gospodine Puina proslijedi naredbu tu i td. I zavren je posao. Ja tako gledam sadejstvo 112 GANI: Kada se vodi neka akcija, (prekidi u snimanju, tehnike smetnje). S druge strane mi smo govorili svojevremeno da redov-

PREDSJEDNIK: Neka polako molim vas.

SEFER HALILOVI: Kada je bila situacija oko Jajca, naredio sam da se angauje milicija. To je bilo tri sata nou. Nemam u tabu nekog iz Ministarstva unutranjih poslova - nego ja moram sam

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

JUSUF PUINA: G. predsjednie, ja podvlaim, policija e se staviti uvijek u funkciju odbrane BiH kada se zato ukae potreba, kada je planirana akcija i kada je ....dijelovi policije uestvuju. Dakle, ...nikada nee, ak i tamo gdje nije planski peat se stavlja. Ja ne volim da se daju ovakve pogrene informacije. Znai, nikada nismo i nikada neemo, nije to zbog mene nego zato to to politika tako mora da radi, staviti u funkciju odbrane BiH i to emo uvijek uiniti i u svakoj prilici i u svakom momentu. A da se aktivni sastav policije brie sa mape, to neu dozvoliti. Na kraju, to su propisi sa zakonom i Ustavom BiH. Ukoliko civilna vlast nee da ima svoj organ, onda izvolite donijeti takvu odluku. Ja sam decidan i jasan. Odluka o pretpocinjavanju ne moe biti ...na zakonu ma ko je donio. EJUP GANI: Ne uje se. Kada se ukljuuje policija u to, ko komanduje jedinstvenom akcijom, operativno ko komanduje?

na milicija ima neke druge civilne poslove koji se moraju obavljati - dakle civilni poslovi zakonitost itd. (zajednika diskusija)

MILE AKMADI: Glavni komandant je Predsjednitvo koje pravi plan i koje provodi velike akcije. EJUP GANI: Medjutim, dok se mi probudimo, dok mi ovo-ono. Ovi ljudi koji faktiki idu u akciju. Ali ovdje samo pitanje, npr. napada se grad X, ima odbrana grada - ko rukovodi odbranom grada. Milicija i vojska, je li? To je jedno pitanje. Bilo bi dobro, ovo nije loe...

ALIJA IZETBEGOVI: S jedne strane se oigledno vidi da neko generalno pretpoinjavanje aktivnog sastava milicije ne bi bilo u redu. S druge strane pokazuje da je koordinacija, odnosno operativno vodjenje u sluaju nekakve odbrane neophodno i to jedinstveno vodjenje. To je malo u koliziji. Ali kako bi se to dalo prevazii? Mislim da bi dobro bilo da se eventualno delegira jedan visoki oficir milicije u tab. Da se ta koordinacija vri. A da ne bude generalno pretpoinjavanje. Jer onda tu stvarno civilna policija vie ne postoji, u pitanju je vojna vlast nita vie. Zajedniki razgovor.

113

JUSUF PUINA: G.Ganiu, nikada se velike akcije ne prave adhoc. Nikada Prema tome, nikada nije ...da predstavnik policije

EJUP GANI: Glavni tab u kome sjedi predstavnik milicije ako donese odluku kako se treba izvoditi akcija, onda u tom sluaju faktiki ... Taj ovjek iz milicije uestvuje u tome kako treba djelovati, ali vjerovatno....

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

uestvuje u razradi plana. Ja jo ne znam veliku akciju u vie ratovanja da je bila ad-hoc donesena. I kad napadamo i kad se branimo uvijek imamo informacije 12 sati prije.

ALIJA IZETBEGOVI: Civilna vlast treba da ostane. Vi znate da narod rado vidi miliciju a izvjesnu vrstu vojske nerado vidi na ulicama. To je poznata stvar. Zato to treba da ostane tako. Medjutim, rezervnu miliciju podrediti, pretpoiniti. Ali to nije dovreno, operativno nije uradjeno. To treba u cijelosti to uraditi. A to se tie ove druge stvari, premostite to na taj nain to bi u Glavnom tabu sjedio jedan visoki oficir milicije koji ima puna ovlatenja za hitne naredbe. Ali kad treba hitno reagovati da moe. Mislim da ta situacija nee esta biti. Vojske ima dosta, ne znam, ono to ima milicije treba da ostane u gradu radi obezbjedjenja reda u gradu ako je neka akcija. Sad u Travniku konkretno. Karaulu napadaju. Ne znam da li bi milicija bila gore na Karauli ili da ostane u Gradu. Igra svoju ulogu u gradu. Prema tome, mislim da se to na taj nain.... Mislim da smo se saglasili o ovome. Pretpoinjavanje se odbacuje - pretpoinjavanje, ovo aktivnog sastava. Rezervni sastav treba da ga vojska konano stvarno disciplinira i da udje tamo i da ima neposrednu komandu nad redovnim sastavom. A to se tie aktivnog, da se ubaci u tab glavni pa onda eventualno u ove tabove korpusa. Po jedan visoki oficir milicije ili dva, zavisno od toga, radi koordinacije. Radi zajednikog dejstvovanja. Treba da bude unutra. Onda mogu da djeluju zajedno. To je jedno rjeenje. Uostalom, rjeenje koje je u skladu sa tvojim predlogom. PUINA: Na Vlaiu poloaj dri policija. Ja sam im iao u posjetu. U Turbetu dri policija. Ja ne govorim za Sarajevo. Da ne bude ovo da policije nema. Nije daba 500 policajaca poginulo zato to su stajali kao meta. GANI: Mislim da smo mi rijeili ovaj problem.

SEFER HALILOVI: Jedna je dimenzija plan...operacija, druga je dimenzija ...donoenje operacije na cijelom prostoru.I Prema tome, tab mora stalno raditi. Dakle, mi smo ovdje... Dakle, tu mora biti u Glanvom tabu neko iz MUP-a i ....koji postoje. U Glavnom tabu treba da sjedi ... odnosno treba da sjedi lice koje moe narediti onome u Bihau i u Mostaru da ne mora ... Zajedniki razgovor. Mi uvaavamo injenicu da tako mora biti. U ovom sluaju pretpocinioca jednog dijela Ministarstva i to... a samo onaj dio Ministarstva koji je ...civilnoj vlasti, on ostaje. Normalno, mi emo i dalje ... Loe snimljena traka.

114

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PREDSJEDNIK: Onda je to zakljuak ustvari. Da se u tabove, radi koordinacije, da MUP delegira odmah, bez odlaganja, visokog oficira. PUINA: ...stavovima, g.predsjednie, na nivou Republike ima predstavnik MUP-a. To je naelnik Centra bezbjednosti ili naelnik SJB. HALILOVI: Ne moe on tamo biti...mora tamo biti 24 sata, ovjee.

115

HALILOVI: Koliko se ja sjeam, mi smo do kraja ispotovali odluku Predsjednitva. Mi smo samo sino, ja sam sino u konsultaciji sa predsjednikom, nakon informacije da konvoj u Kiseljak

AKMADI: Jesam, ja sam predloio da na dnevni red stavimo pitanje konvoja. Naime, Predsjednitvo je donijelo zakljuke koji su objavljeni u javnosti. Vi ste potpisali to. Da se omogui izlazak konvoja uz te i te uvjete. Sino je data vijest da je konvoj zadran, to mislim da je imalo jako negativan odjek u javnosti, da su Muslimani tretirani tako, a Hrvati tako. Prije svega mislim da je u tim konvojima bilo raznih naroda. Zatim je g. Halilovi objavio da se zabranjuje dalja organizacija konvoja ili ovako neto. Mislim da to trebamo raspraviti i zauzeti stav. Moj prijedlog je slijedei: da te ljude koji su u jednakim uvjetima pristupili svojim tegobnim mukama, a tegobne muke da te etnici i ljube, a ne da zadravaju i pretresaju. Ja imam informacije da su oni pretresali sve. Mene su ljudi sino zvali iz Kiseljaka. Pretresano je sve, i Hrvati i Muslimani i Srbi i ta ja znam kako. To nije ba ugodno i nije prijatno, ali su svi po onom to sam ja uo, svi su sigurno doli do Kiseljaka. I ne znam da li je neko od tih ljudi koji je planirao ii na tako tegoban put i raunao na neto lake od ovog to je doivio. Prema tome, za mene se tu nije nita desilo posebno neoekivano. Izgleda da je tono da vozai neki ili svi su odbijali da voze prema Lukavici, ali to je sad jedno tehniko pitanje to neko odbija da radi. Ali ono to je mogue organizirati, ako je mogue organizirati, ja mislim da to razmotrimo i da dopustimo ako je jo uvijek na vrijeme, ja nemam dananje nikakve informacije jer sam ja u 12 bio na pres-konferenciji, u jedan na Vladi, u dva ovdje, tako da nemam ja nove podatke, ali ako je mogue predlaem da se to stavi na dnevni red i raspravi.

PREDSJEDNIK: Imenujte ovjeka. Ovaj problem se povlai dva-tri mjeseca. Stvar je stvarno neki nedostatak koordinacije, jer tab za sebe, vi za sebe, a etnici su jedni. Imenujte tamo ovjeka gore. I odmah je rijeeno. Niste pretpoinjeni, ali koordinirate. ..

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

nije jo stigao i da se uslovljava putanje,... Po mojoj informaciji proputeni su Hrvati, a zadrani Muslimani. Po drugoj proputene su ene a zadrani mukarci. Mi smo jasno rekli da emo ovaj dio konvoja, koji ide prema Beogradu pustiti kad onaj konvoj bude stigao do Kiseljaka. Nakon toga, kad je konvoj stigao do Kiseljaka, sretan put i mirno more. Do kraja emo potovati odluku Predsjednitva. to se nas tie nee niti moe biti.

AKMADI: Ali i ovi drugi koji idu prema Kiseljaku, a koji nisu otili, ostalo je dosta svijeta. HALILOVI: Mi emo do kraja ispotovati odluku Predsjednitva. Nema tu problema. AKMADI: Bilo je nesporazuma. Mislim da u javnosti nije precizno dato.

GANI: U 12 i 7 minuta na vijestima Radio-Sarajeva je bila vijest da je jedna ena, koja je stigla u Kiseljak, javila se studiju 99 u Sarajevu, dala svoje ime i prezime, linu kartu, broj ulice u kojoj stanuje u Sarajevu i spisak, poziciju na spisku u Crvenom krstu. Javila je da su na Kobiljoj glavi, kad su pretresali putnike, da su odveli jednu djevojku Muslimanku, koja se nije vratila u konvoj, a da je do opteg krkljanca i guve dolo. Ta djevojka je nestala. Ona je to javila. Sad ima jedna stvar. Ako je tano da neko tamo stane i kae Hrvati na jednu Muslimani na drugu stranu, to su gestapovske metode, faistike metode. To je vrlo opasno ako se to dogadja. HALILOVI: Tako ih razvrstaju ovdje prije nego to krenu. GANI: Mislim da Crveni krst tu stvarno... HALILOVI: Rade tako. AKMADI: Ako tade tako, tako ne smiju da rade. AKMADI: Mi smo se dogovorili da i ovaj dio izbjeglica, sa Stupa, da se iskorporiraju...

116

GANI: Bio je jue muslimanski autobus, srpski autobus, hrvatski autobus. I druga stvar, predsjednie, ovi ljudi iz Crvenog krsta oni hoe - neko kae da su lopovi, neko kae da djeluju kao da hoe neku slavu, ovo ono. Opti je haos. I sad, da izbije neka velika tragedija, neka drama, ja ne znam ko bi bio tu odgovoran i ta bi Vlada. Na kraju bi Vlada morala snositi neku dogovornost. Crveni krst je bio duan da dobije garanciju od svih da nee biti

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

pretresa. I ja sam rekao to ovdje, prije neki dan, Crvenom krstu. Ako uzimate... GANI: Mi Hrvatskoj stvaramo nemogue probleme. Mi emo gurnuti 2.000 ljudi na plonike Splita bez dinara u depu. Oduzee im pare ako im nadje. Veoma mi je ao, jue itam isto pitaju neke ljude gdje idete, ne znam. Hoeli te neko primiti? Ne znam. Ali ako im se oduzimaju pare, a ide u Hrvatsku... AKMADI: Garancije je teko dobiti, g Ganiu.

GANI: To su kriminalci na tim ekama.

PREDSJEDNIK: Ali, pazi, da li im se oduzimaju pare? Prvo je bila vijest o tome da su na Kobiljai odvedeni.

AKMADI: Ja sam uo jutros da su svi ljudi u Kiseljaku smjeteni i da su ih gradjani tako fino primili. GANI: Nema problema kad su gradjani u pitanju. PREDSJEDNIK: Rije je o tome ta su injenice? Jesu li ljudi bezbjedno stigli u Kiseljak sa svim svojim stvarima, parama, itd. uprkos nekom pregledu. Je li to tako ili nije? Zna li ko? Kai Kemale samo ako ima prave injenice.

MUFTI: To niko ne znam. Ti ljudi bi uglavnom, kad dodju, rtvovali ono to su im izvadili iz depova. Ima neto drugo to je vei problem. Kad je jue dao komandant naredbu da nee dok ovo, onda se javio Crveni krst - a mi emo o tome dalje. Dakle, Crveni krst dezavuie dravne organe, vojsku i postavlja se kao partner ovdje u jednom poslu na jedan problematian nain. Mislim da je to znaajno pitanje o kome treba razgovarati. A te injenice vi ne moete utvrditi. Je li neko nekom izvukao iz depa kad je on preao tamo onu Kobiljau, za njega je posao zavren. Mnogi od njih bi rtvovali 1000 maraka samo da se vie ne vrati na taj... Gubimo se tu. Ovo je problem jer se ta organizacija. Sutra e opet organizovati novi konvoj. Zamislite ta bi bilo da je na eljezniku stanicu jue pala jedna bomba. 5000 ljudi u ratno doba. Zamislite da je pala jedna jedina mina. Zamislite da se napio neki ovjek, kao to kau to se neki napio pa tamo pucao. Da je pala, bila bi strahota. AKMADI: Greka je velika organizacija ovako velikih konvoja. Vidite kako to idovi rade. Vrlo struno i ne uju se, nego tek kad su otili.

117

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PELIVAN: U Splitu kad sam bio izala je jedna iz konvoja i kae radim u Zavodu za statistiku. Ja sam imala 1000 maraka. Nekome su tane uzeli. Ne smijem da pisnem, buca mi tanu, naao 1000 maraka uzeo u dep i ide dalje. KONJICIJA: Samo da vam kaem jednu stvar. Oko toga ne treba mnogo priati. Ako se za 40 minuta moe doi u Kiseljak, a oni su bili zadrani 7-8 sati, znai da ve taj transport nije normalno iao niti odmah normalno osiguran. Sad da vam kaem - moja snajka je ila s tim transportom, otac joj je u Portorou, poslao joj je garantno pismo. Sedmi mjesec je trudnoe. Oni su gore proveli 7 sati na Kobiljai. Pucali su, jue, ovi su bili dole u Rakovici. Ti su bili mjetani, oni su bili fini. Ali ovi gore su i pucali. Sve je to bradato, prljavo, smrdi da je to oaj, kae, kao da uivaju u prljavtini. Ja sam jutros a i sino s njom govorio. Vadili su kame, rekli su da e ih poklati, da ne znam ovo, prijetili. Jedna ena, mislim da se zove Biser, ona je ila sa svojim autom. Vozio je neko. Ta je ena istjerana napolje, pala je tu mrtva itd. Inae mi je rekla, kad su doli u Kiseljak, da su bili fino primljeni, da su ih ovi doekali sa ajem, voem itd. Hranom nekom. Da su im obezbijedili smjetaj itd. Ali kae -ne bih vie prela preko ove gore Kobiljae kad bih mrtva ostala u Sarajevu.

AKMADI: Uzimaju oni i druge. I njih su sve pretresli. Uzeli su im potu, idovskom konvoju, i niko sad ne zna, u tim pismima bilo je para, pokupili su pare, neko kae nisu pokupili.

MUFTI: Nema ih puno.

AKMADI: Ja u vam rei da fratri u Imotskom svaki konvoj doekaju idovski, bez obzira koliko je ljudi 500, da im pripreme koktel sa hranom, piem, itd. GANI: I taj narod u Posuju. AKMADI: Teko je suditi o tome. Ti ljudi koji su ostali, vaa je snaha rekla da ne bi vie, to' jeste jedan podatak. Ali sad kad biste vi ovima koji su planirali da idu rekli da je sve to bilo kao to vi sad kaete i pitali ih da li hoe da idu, ja vjerujem da bi 90% reklo da hoe da ide, bez obzira na to.

118

HALILOVI: Mi smo tako estoko branili Djeciju ambasadu i sve ono to se oko nje deavalo. I najedanput izgubi se onaj iz Medjaa, nema ga vie nigdje i najedanput, kad ode, mi saznajemo to ga je trebalo uhapsiti i suditi mu itd.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

AKMADI: To je drugo, moda ima nezakonitih radnji ovih u Crvenom kriu. Ja u to ne ulazim. HALILOVI: Meni je ao to je g.ministar otiao. On bi ovdje na puno pitanja morao da odgovori ta je. Jednog dana emo isto tako sjediti ovdje pa emo na tu temu raspravljati. Ja sam isto g.Pejanoviu rekao - mi smo ovdje branili stav kako se ugledni Srbi hapse i zatvaraju itd. pa smo oko onog direktora banke tu svaki dan na Predsjednitvu. I na kraju kad sam ga pitao za direktora one banke, sad je svima dobro poznato ta je uradio kad je otiao, onda nikom nita. Milija otiao i nikom nita. Jedan dan e se postaviti pitanje toga. Jedna velika masa ljudi trai da se vrati u Sarajevo. Moda vam to sad zvui nevjerovatno. Ali tamo kod mene ima satelitski telefon i iza pola noi zovu ti koji hoe da se vrate. Ja vas uvjeravam, da bi konvoj povratnika u Sarajevo bio vei nego konvoj ovog to izlaze napolje. AKMADI: Moja ena poludi. HALILOVI:Neka se g. Pava Barii na tu temu, jedan konvoj napolje, jedan unutra. AKMADI: Trebalo bi to ustvari, to tako bi. HALILOVI: Jutros mi je rekla - samo ovaj da ode od jue i ja obustavljam i vie neu kad sam vidjela ta i kako se radi. PREDSJEDNIK: Je li ona pratila jue ovaj konvoj? GANI: Nije. HALILOVI: Ko zna gdje je ona bila. AKMADI: To je masa svijeta.

KONJICIJA: Molim vas, jo jednu stvar. Ja isto sam sa ovim koji su ili, razgovarao. Kau, da imamo ta jesti ne bismo ili, pomrijeemo ovdje od gladi. injenica je da je ovdje mnogim ljudima teko.

PELIVAN: Ona je organizator, ona treba sve konvoje ispratiti.

PREDSJEDNIK: Je li ila u pratnji, kolima?

119

PREDSJEDNIK: Sad, to se tie konvoja koji je za jue bio, bio je raspolovljen. Ovo njihovo zadravanje gore na Kobiljai djelimino je bio rezultat pretresa, djelimino toga to Srbi nisu putali dok ovi ne krenu, a nisu mogli krenuti jer autobusa nema'ju. Kau,

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

GANI: Sino sam gledao emisiju "Drugi o nama". Deset stranih TV stanica - svi su rekli ovo je etniko ienje. Pitali su onoga iz UNPROFOR-a. AKMADI: Imamo li sastav stanovnitva koji ide, da moemo tvrditi. Ako zanemarimo ove sa Stupa izbjeglice, to nisu klasini iseljenici i tu su preteno Hrvati (80% Hrvata, 15% Muslimana i 5% Srba). Trebalo bi vidjeti koji je nacionalni sastav ovih ljudi koji iseljavaju. PELIVAN: Rekli su 4000 Muslimana i Hrvata - 2000 za Beograd. Tako su nam rekli. AKMADI: Bilo bi interesantno vidjeti - toan sastav Hrvata, toliko Muslimana, toliko Srba. GANI: Zna ta radi Crveni krst? Zajedniki razgovor.

dok nai Srbi ne izadju neete ni vi. Onda su na koncu popustili pa je ostao ovdje dio srpskog konvoja, veliki dio konvoja je ostao tu, s tim da odu danas. Jueranjeg programa. Jer, jue je bilo otprilike 2000 za Kiseljak i nekih 1000 za Lukavicu. Onda je 2000 otilo za Kiseljak, a od ovih 1000 Srba je otilo svega 170. Jednostavno, autobus im nije radio.

AMPARA: Ako e biti i sutra ili prekosutra situacija kao jue, ali onako organizacija - kako za Kiseljak tako i za Lukavicu, ne moe se ii. Treba da postoje autobusi za odredjen broj - koji idu za Kiseljak. Kad to obezbijedi Crveni krst onda treba obavijestiti ljude. Inae, ja mislim veliki su problemi nastali to nije bilo autobusa. Nije ih bilo ni za Kiseljak, to je bilo predvidjeno za 2 ilo je u jedan. A dva autobusa za sve Srbe.

AKMADI: Treba imati u vidu da u takvim organizacijama nikad i ne moe imati... Ja sam radio na ovim poslovima. GANI: Ali priblino, Mile. Svaki na gradjanin... AKMADI: Molim vas, ja sam radio na organizaciji Titove sahrane. To je ta velika organizacija, da sad ispriam. Mi smo imali sve mercedese u BiH popisane. Kad je Tito umro, svi smo znali da e za koji dan umrijeti, nigdje nikoga iva. To je nastao jedan totalni kaos. Trebalo je jedan dan da ljudi. Tako je to u velikim organizacijama - pitanje je samo u neredu kako napraviti mogui red. Jer tu je nered i tako i tako.

120

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PREDSJEDNIK: Osnovna je greka to su oni trebali da putaju po 500 ljudi. Ovi kau ide 300 a ovi 150. U redu. Onda nije etniko ienje. Jer ide srazmjeran broj Hrvata, Muslimana i Srba otprilike, ne znam da li je priblino, ali recimo da je treina Srba bila u Sarajevu to je otprilike taj odnos. Onda nije etniko ienje. Onda je jednostavno ispranjivanje grada. Bjee ljudi koji imaju i mogu gdje da pobjegnu. = tome se radi. Sad mislim da je itava stvar u tome to su oni zahvatili 5-6 hiljada ljudi, za 5-6 hiljada ljudi treba imati ogromnu organizaciju, ko e to uraditi? GANI: Ko je odgovoran, predsjednie, ako neko puca na taj konvoj?

PREDSJEDNIK:Ljudi sami sebi odgovaraju isto kao ja sada - ako me obore kad idem avionom na put. Potpiem prije toga da putujem na vlastitu odgovornost.

AKMADI: G. Ganiu, mi kad idemo (ja sam iao ova dva-tri puta) i to je maltretiranje od UNPROFOR-a, kad vas trpaju, pa kad vas pregledaju na aerodromu, pa dodjete u drugu pa opet tamo pregledaju pa su nama zadnji put pogubljene stvari. Otiao avion nigdje naih stvari. Vratio se avion nazad. Pa su oni odvezli tamo u neki hangar. Sve je to maltretiranje. PREDSJEDNIK: to se tie odgovornosti, rekli smo svako na vlastitu odgovornost. Mi ne moemo primiti odgovornost. Njima je reeno UNPROFOR ne prati, itava je sigurnost u tom balansu. Ovi kon-voji idu ovamo, ovi tamo. Kad ovi prodju, ovi mogu ii. GANI: Naalost, u Vaoj odluci ne stoji reenica da je na vlastitu odgovornost. AKMADI: Ne pie ni da nije, g.Ganiu. PELIVAN: Mi nismo organizatori. HALILOVI: Ja sam napisao da im ne garantujem.

PREDSJEDNIK:Mislim da pojedincima, Crveni kri kad je organizirao, je rekao da ide na vlastitu odgovornost, da rauna s tekoama i problemima itd. Dobro. Da zakljuimo. KONJICIJA: Jo dva pitanja. Gradjani se pitaju zato se ne moe uvesti krompir, kupus i ne znam ta jo da imaju ta jesti. Ja bih jednostavno predloio da Predsjednitvo Vladi da...

121

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

122 Zavreno u 16,00 sati.

Prekinuto snimanje.

... stvar je Predsjednitva koga e birati za lana Predsjednitva ... Da li onog koji je bio na listi ili nekog iz reda graana.
Magnetofonski snimak 178. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrana 21. decembra 1992. godine

Sjednici je predsjedavao predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Alija Izetbegovi. Sjednica je poela u 15, 30 sati. MILE AKMADI: Vlada sada radi, da kaem po kvorumu legitimno. Ali po nacionalnom sastavu nelegitimno. Jer je Vlada ministara samo jedan to trebamo prevazii na taj nain to emo ljude u ministarstvima kojima je postignut konsenzus da kaem ..

PREDSJEDNIK: Dakle, da izvrimo promjenu ovdje vidite, naime kod onih ministara - naime kod ministra narodne odbrane, finansija, kod ministra prometa i veza, kod ministra vjera. I kod ministra za snabdjevanje i ministarstva za prostorno uredjenje.

PEJANOVI: Moje rezerve da li se odluiti na parcijalnu izmjenu ili drati u Predsjednitvu kao Skuptini - sve one izmjene koje predlae mandatar u skladu sa programom koji se odobrava. Ako su radili sem onih ljudi koji nisu ovdje, onda nisu oni ovdje koliko 4 mjeseca - vjerovatno je to ste strane. Vjerovatno je to s njima i

123

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

MILE AKMADI: Vlada nije kriva to nije Predsjednitvo u funkciji. I Vlada insistira, a mi traimo - to to lanovi Predsjednitva nisu bili tu ukljuujui rad. Vlada je 30. 11. ja mislim podnijela program dok je na program dok je na programsku jo nije dola na dnevni red - ja sam obavio konsultacije po pitanju sa svim politikim partijama vano, iznio sam problematiku svima, skuptinskom dijelu koji se moe pratiti svugdje. I mi insistiramo da bi Vlada imala legitimitet ja insistiram na tome da 4 hrvatska ministra, iz hrvatske narodnosti da bi postigli. Slaem se da se odgodi ova druga to se tie muslimanske - ali ovi nisu iz hrvatskog naroda - da bi mi imali Vladu onako kako treba PREDSJEDNIK: To su ona ministarstva koja su bila ranije (ne uje se od agregata)

sa strankom i drugim ljudima, lino kao lan Predsjednitva prvu taku dnevnog reda ne da je odgodimo s ciljem da se u najkraem roku izvri potpuna rekonstrukcija. A drugo nisam se mogao nita ire konsultovati

PEJANOVI: Ja razumijem razloge koje iznosite. Samo ovo zadnje molim da se meni ne pripisuje, jer to nije razlog da postavljam pitanje da li. Evo vidite program je doao ranije. Ja sam po programu obavijestio M... i mogu o njemu da odluujem i danas. Ja bi molio predsjednie da se djelimina izmjena sastava Vlade postavlja pitanje cjeline Vlade, a postavlja i druga pitanja mogua politika u vezi sa sastavom Vlade da - to je moj predlog da imamo kvorum danas ili sutra raspravljamo o programu, i o cjelini sastava Vlade. Mislim da za jedan dan ili no nee nita izostati. Mislim da je to bolje i za predsjednika Vlade i za Predsjednitvo i za nas i za sve. PREDSJEDNIK: Koliko razumijem prema tom prijedlogu taka 3. bi ostala, odloila bi se sutra za sjednicu. Imenovanje i razrjeenje ministara Vlade Republike BiH. Dakle podrava se ona konstitucija Vlade u nacionalnom i politikom smislu. Medjutim, ako je Vlada ... za 24 sata. Ali to bi trebalo da bude sutra.

124

MIRKO PEJANOVI: Da budemo veoma precizni. Ja predlaem da program i Vlada budu zajedno.

MILE AKMADI: Predlaem predsjednie, da sutra zakaemo sjednicu Vlade s politikim stranakama, na kojima bi razmotrili program, gdje bi razmotrili uredbe, takodje to je doneseno na rekonstrukciji Vlade. Da dobijemo miljenje politikih stranaka. Iako sam ja sa svakom politikom partijom odvojeno, ali oni su rekli

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

EJUP GANI: recimo ministar je odsutan 3 mjeseca 4 i niko u tom ministarstvu ne moe nita da uradi zato to nema ministra. Tako da smo se obrukali svi skupa do zla boga. I dajte molim vas sutra najkasnije za sutra, moda i ak preko radija obavijestiti da se dalje i to zaotri. PREDSJEDNIK: Da ne kompliciramo. Ovdje je rije o popuni mjesta MILE AKMADI: Evo ja predlaem 4 kandidata iz hrvatskog naroda, te koje predlae HDZ. Ja sam dobio obavezu (i bili su u HDZ). Ustvari samo Primorac nije bio u HDZ. PREDSJEDNIK: Ali zato ne bi moglo programom. PEJANOVI: (Ne uje se)

EJUP GANI: Zna ta se ja bojim Mile, onda e nam rei mi nismo dobili Program na vrijeme. Sluaj da zakaemo sjednicu u 12,00 - prije svega bolje da bilo ko tamo u nekom ministarstvu nego niko. Drugo ako su oni dobili Program Vlade, sve politike partije. MILE: Nisu ga oni dobili, ali vjerujem da ga svi imaju vjerujem da su ga na ovaj ili onaj nain svi imali. Skuptini je podjeljen ovdje program u kojoj postoje sve politike partije je li tako.

MILE AKMADI: Program bi mogao - medjutim, ako cijenimo da bi bilo korisno i iz politike partije.

AVDO AMPARA: .. program e biti i bosanskih muslimana intelektualaca, pozvani e biti lanovi Vlade - ustvari pozvani su i predstavnici HDZ i drugi. Prema tome, ako moe da sutra taj dan naravno MILE AKMADI: Ali njih etvorica su prihvatili da rade, ja se slaem s tim, partija se slae itd. Oni su nesporni. Nema spora. X: To e tako i biti vjerovatno. Ali ja zaista molim da prihvatimo prijedlog koji je M.. iznio, a to je da se u funkciji Skuptine, Predsjednitvo izjasni o programu i (ne uje se od agregata) MIRKO PEJANOVI: Ja sam iznio predlog i traim da bude prisutan,

125

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PREDSJEDNIK: Je li ministar finansija - ovdje zaista imamo tri sluaja, ja ne znam i ovaj je odsutan Primorac - nije neopravdano. Je li, ja ne znam ti bolje zna. EJUP GANI: Ne on se nije vratio, njemu je dat nalog da se vrati. MILE AKMADI: Ja sam dao nalog, rekao sam ako hoe da bude u Vladi

PREDSJEDNIK: Dobro nisam ja znao, ja sam mislio da je on skoro - t to je druga stvar.

MILE AKMADI: Dobro to je onda moja briga kako e doi u Sarajevo, ako on rekne da e doi. I to sam ja rekao prije nego evropske konferencije. EJUP: Bio je tamo u Briselu. MILE AKMADI: On je trebao tamo u Zagrebu. Ja neu da ima Vlade bez ministara

MILE AKMADI: Ima jo koji ne dolaze na posao - Tuzlak(?) iz srpskog naroda ne dolazi na posao nikako. Ali nemamo nismo postigli saglasnost ko bi mogao na njegovo mjesto da dodje. Prema tome, to ne bi danas ne bi ovaj se zove Mirkovi PREDSJEDNIK: Prvo bi se trebalo konsultovati pa onda raspravljati. Ovo su razlozi druge vrste (on nije nikada ni dolazio) nisu politike vrste, nego jednostavno ljudi nema. Uzmimo da je umro neki ovjek. Ljudi sami na neki nain praktiki distancirali se, jer jednostavno ne dolaze na posao. Ratne prilike niti se javljaju, niti daju ostavke, niti znaju ta rade, niti polau raune. Mislim da bi ova etiri imenovanja GANI: Ali Mile - ove ljude koje ste vi predloili ovdje Rajia i ove ostale - oni moraju doi u Sarajevo. MILE AKMADI: Pa normalno jasno je. I ja jo predlaem, ali evo usmeno predlaem da imenujem, to sam ve predlagao na Predsjednitvu, pa je reeno nema biografije. I za Raia i za.... Ja

PREDSJEDNIK: Ako je to tako onda je ovdje etiri ovjeka koji ne dolaze na posao. I imaju dva iz reda muslimanskog - koji takodje ne dolaze na posao od avgusta mjeseca. I ne odazivaju se i nemaju nikakve veze s Vladom. Niti se javljaju. Delimustafi i Abdi. To bi trebalo po jednom kriteriju promjeniti - to su oni ljudi koji ne dolaze na posao. Tu nema - mislim struktura nacionalna ostala ista.

126

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PEJANOVI: Ja bi najvie potezao to pitanje odgovornosti ljudi koji ne uestvuju u vlasti. Ja iz ukupnih razloga molim vas u aktivnosti naeg rada i odluivanja da program izmjene Vlade ovo je vei broj ljudi, bez obzira to je nae odluivanje u funkciji Skuptine. Da program izmjene Vlade, a ovo je vei broj ljudi koji se mijenja u Vladi. O tome Odluuje Predsjednitvo u funkciji Skuptine. Kada o tome odluuje onda moraju biti i parlamentarne partije predsjednie. PREDSJEDNIK: Nigdje to ne pie. MIRKO: Ne pie nego njegujemo demokratsku praksu. Evo ima prijedlog da sutra to uradimo, i program i itavu Vladu, ja bi bio zato.

PREDSJEDNIK: Ja bih, kompoziciju zamjenika moemo eventualno sutra, prekosutra, da ove ministara 4. Da imamo jedan kriterij. Ovih 5 ministara da imenujemo. Da li recimo Brki koji ne dolazi na posao, ili sada ja ne budem dolazio da li treba da bude ekanje neko vrijeme. Ne znam zbog ega. Stvarno, gore u Zagrebu kau - ljudi nisu tu i zdravo. Nisu vie ministri. Jer oni kao privatna lica mogu da borave bilo gdje.

predlaem za zamjenika ministra vanjskih poslova budui da je ministar vanjskih poslova stalno odsutan, ali recimo opravdano da zamjenik bude, to je struno mjesto gdje je neophodno da bude to, isto pripada hrvatima

PREDSJEDNIK: Ne moemo itavu Vladu jo 3 mjeseca stvoriti. ta ja znam ne moemo. To onda nastanu bezkonana. U kompoziciji, kompozicija odredjuje najsporije. Onda se prema onome tamo zbog prelaska ne moemo jednog ovjeka da rijeimo. Samo - dajte kako god bilo da se danas rjeava ili ne. Ajmo odvojiti ovo pitanje, pa makar ga rjeavali sutra ili prekosutra. Ali nemoj rei kada svu Vladu postignemo. Nikada mi neemo - to e jako sporo trajati. Pogotovo kada ukljui stranke politike u itavoj Vladi. Ovdje imamo 5 ljudi koji ne dolaze na posao. Dajte da to odvojimo pitanje ne moramo....

127

GANI: Neka mjesta u Vladi su prazna. arko Primorac i ja smo trebali 20. septembra da idemo u Ameriku. Ja nisam mogao, a on je otiao 14. septembra i nikad se vie nije vratio. Bili smo

AKMADI: ...i Zakona o Vladi, odnosno uredbi - i jedno i drugo sve je usvojeno s konsenzusom, osim u programu sporna pitanja koja smo izdvojili. Odnosno ne sporna, nego pitanja o kojima nije postignut konsenzus.

AKMADI: Ovaj Luki je zamjenik direktora TO - eto ga tu preko puta, a ovaj Bili je bio direktor Lutrije BiH. To su sve poznati ljudi. I bio svojevremeno podsekretar u Ministarstvu finansija u koje sad dolazi. IZETBEGOVI: Nemam ovdje imena, imam tamo predlog. GANI: A ko su ova dva iz reda muslimanskog naroda?

zajedno u Briselu jedan dan, ja sam se vratio. Prema tome, ovi ljudi koji su gore otili, oni su sve norme prekrili. Vi se morate, vjerujte, vijest e biti fantastino primljena ako mi kaemo da 6 ministara koji nisu doli na posao su zamijenjeni. Dobro, jedno je bilo mjesto. Ali, druga stvar. Ako politike partije sutra govore o programu Vlade, a ne o kandidatima, onda taj posao sutra moemo zavriti. Razumijete. Ali ako politike partije kau sad mi nismo, ta ja znam, za Bou Raia, i primjera radi, Mirko kae ja moram sluati miljenje opozicije, ja uzimam prvog na spisku kao primjer, onda mi ne moemo sastavljati Vladu, ne moemo da popunimo radna mjesta koja su upranjena. Prema tome, bit emo u jednom krugu iz kojeg ne moemo izai. Ja lino sam zato da se sutra govori o programu Vlade, ta treba Vlada, kako da radi i ta. Ona mjesta koja je imala opozicija moe sa predsjednikom Vlade da se konsultuje da se neko zamijeni, a ova mjesta da se popune. Tako da mislim da vrijedi odlagati za sutra pod uslovom da, ako hoemo sutra da vrimo prijem ovih ljudi, a da se raspravlja samo o programu generalno kuda ide program, ta, za ovakvo neto ili onako. Jer, vidite, mi nemamo ministra odbrane, jer ministar za vjere, kad je veoma vano, njega nema. Darko Luki je tu cijelo vrijeme, primjera radi. Prema tome, shvatite da mi faktiki od avgusta mjeseca, od juna mjeseca nemamo 50 posto Vlade. Prema tome, sutra taj sastanak moe itavu stvar da vrati na poetak. Mislim da budemo iskreni. Moe rei znate, program ovaj zahtijeva vie ili manje ministara, ili lijevo, ili desno, itd. I mi onda neemo sutra imenovati ove ministre i onda se to sve odugovlai u nedogled. A onda dovodimo predsjednika Vlade u nemoguu situaciju. Prema tome, postoji jedno rjeenje. Da mi sutra sa politikim partijama govorimo o programu Vlade. Da se ova mjesta po definiciji popune. Ja bih zamolio predsjednika da o svakom predlogu da nekoliko informacija. Ja znam dva ova ovjeka koji se ovdje predlau - to je Boo Rai i ovog zadnjeg Lukia koji je zaista odlian kandidat. A ovu dvojicu ne znam.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

128

AKMADI: Sutra u ja dati obrazloenje Vlade, ako emo sutra, ja predlaem i molim vas da prihvatite taj prijedlog da sutra, u vrijeme u koje se dogovorimo, imamo sastanak s politikim partija-

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ma o programu. Da politikim partijama i njihovim predstavnicima kaemo hvala vam, dovidjenja kao to smo to ve radili, ostane Predsjednitvo, da usvojimo program skupa s njima, a Predsjednitvo ostavimo da usvoji uredbe i da usvoji imena koja imamo. Ali ne prekosutra, nego sutra.

GANI: Da bi to uspjelo sutra, onda sjednica treba da se zakae u pet sati i da nae slube zaista se ujutro angauju da pronadju predsjednike opozicija. AKMADI: Ako se slae i prof. Pejanovi mi moramo ...konsenzus inae nema odluke ovdje.

PEJANOVI: Dobro, nisam se ja izjanjavao o problemu ljudi niti mislim da mi se moe pripisivati da ja neu razumiti predloge do kojih se dolo u redovnoj i demokratskoj proceduri, pogotovo kad na to ima pravo jedna strana. Nije ni do sada bio taj problem. AKMADI: Kako nedovoljno u demokratskoj proceduri?

129

PEJANOVI: G. Izetbegovi zna da smo tad uloili svi zajedno veliki trud da dodjemo do jednog broja ljudi. On je bio nestranaki. Pa samo da to bude prisutno.

GANI: I ja se potpuno slaem i ja bih ga podrao, ali ga zaista nije obavljao korektno.

PEJANOVI: Ja nemam nikakav prigovor na ljude, jer to je predlog iza koga stoji procedura i stranka. Jedino imam, ako se sutra bude odluivalo, imam sad pitanje da se pripremi ire obrazloenje za arka, jer on je, koliko sam bio obavijeten u radu ovdje, svoj posao obavljao veoma uspjeno.

AKMADI: Predsjednitvo je uvijek u funkciji Skuptine i sad je u funkciji Skuptine. Inae, ne moe raspravljati o tom pitanju, nego Predsjednitvo uz prisustvu, predstavnika sedam politikih partija, odnosno kad se pozove koliko ih dodje. Ne moemo sad uvjetovati da ih dodje svih 7. Moe neko ne doi.

PEJANOVI: Kad prodje dovoljnu demokratsku proceduru zato ne vjerovati predlozima. Prema tome, ja se nisam o predlozima izjanjavao. Slaem se da sutra bude program. Ja bih imao zahtjev da povodom programa predsjednik obavijesti Predsjednitvo, u funkciji Skuptine, da e se pristupiti djelimino i izmjeni da se zna, a neka Predsjednitvo poslije odluuje o tome.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

AKMADI: Ja u to obrazloiti sutra, a mislim da sam to ve i sad dovoljno rekao. GANI: Nema nikakvih problema. KONJICIJA: Njega nema ovdje, Ministarstvo visi. Oprostite, mogao je doi.

PEJANOVI: Taka 4. ja bih molio jedino ovo to je Skuptinsko da moda ostane za sutra. Ove zadnje dvije-tri alineje. DJURII: Pardon, bilo bi logino da onda ostavimo i ove dvijetri uredbe o Vladi. Zajedniki razgovor. PEJANOVI: Ostavite i uredbu o Vladi sutra.

IZETBEGOVI: Iz ovoga slijedi da je taka 1.dnevnog reda, imate li pred oima taj dnevni red, taka 1.odlae se za sutra za sjednicu koja e se odrati sutra u 17,00 sati. I taka 2. se odlae. Taka 2. moe, nego i taka 3. Dakle, taka 1. i 3. Prema tome, ostajemo da radimo po taki 2. zatim taku 4. sve ove raznorazne prijedloge uredbi sa zakonskom snagom. Izgleda da o njima nema spora.

AKMADI: Imali smo i slubeni poziv. Ali to emo sutra dati obrazloenje. Uostalom, ja njega mogu promijeniti i da ne dajem obrazloenje kao predsjednik Vlade.

AKMADI: Radi se o sljedeem da neemo imati ui i iri kabinet, neemo imati prvi i drugi rang ministara, ali emo dati predsjedniku Vlade mogunost da u sluaju nude moe sazvati Vladu pa moe imati najmanje sedam lanova kada odluuje. To je samo da se zatitimo da nikad ne dodjemo u situaciju... AKMADI: Praktino samo spajamo poljoprivredu i vodoprivredu, ali otvaramo informacije. IZETBEGOVI: ta je sa potpredsjednicima? AKMADI: Takav je predlog Vlade meni upuen. Ja sam rekao nemam nikakvog posebnog razloga da to ne prihvatim. Ako vi mislite da emo bolje raditi tako, evo ja se slaem. IZETBEGOVI: Inae ostaje u Vladi isti broj i sve drugo ostaje.

IZETBEGOVI: Molim vas za ove uredbe o Vladi najkrae, je li to nova struktura Vlade.

130

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

KONJICIJA: Molim vas, samo da vam kaem. Ja lino sam protiv Ministarstva za informacije. To je jedna...metoda, to su bili nekakvi informativni biroi koji defakto su vie tete nanijeli nego i sama UDB-a. IZETBEGOVI: O tom sutra. Mi sad govorimo samo... AKMADI: Imamo informacije previe podijeljene. Treba to objediniti i staviti pod jednu komandu.

IZETBEGOVI: U taki 4. bile bi izdvojene, takodje ne bi sad raspravljale ni o ovoj ni o ovim izmjenama Ustava. Dakle, u ovom izboru ovdje.

AKMADI: Ja bih raspravljao danas o Ustavu. Zato ne bi danas? To je odvojeno od Vlade, to nema veze s Vladom. PEJANOVI: Ja predlaem da to bude sutra na sjednici sa svim parlamentarnim partijama. Molim vas, izmjena Ustava je u pitanju. AKMADI? Nisu izmjene Ustava? PEJANOVI: Jesu.

IZETBEGOVI: Pod ovom takom jeste obustava primjene, jeste izmjena zakona. Ali prije toga jeste izmjena ovoga. AKMADI: To smo raspravljali s politikim partijama. DJURII: To je njihov stav bio, Mirko, otprilike. PEJANOVI: Nisu sve bile.

AKMADI : To je sazrelo i to smo imali s politikim partijama. AKMADI: Bile sve, kako da ne. I Ustavna komisija napravila ove predloge i komisiju mi utvrdili bili prije toga. To je sve pripremljeno. PEJANOVI: Ja zato kaem da sutra to bude na sjednici. Ne mora s politikim partijama, ali da sutra bude.

131

IZETBEGOVI: Ja mislim da je to zrelo za donoenje odluke. Molim vas, hoemo li uvrstiti ovo u dnevni red?

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

AKMADI: Ja sam za. Ne znam koji je razlog g. Mirko? Sad zaista nema razloga.

AMPARA: Da li obje linije ostaju otvorene? Prema tome stvar je Predsjednitva koga e birati za lana Predsjednitva i po kojoj liniji. Da li onog koji je bio na listi ili nekog iz reda gradjana. To je ova odredba. I to samo mu mandat traje dok traje rat. Zajedniki razgovor. PEJANOVI: Ja sam imao neke predloge. IZETBEGOVI: Ratno stanje, s tim da se jo uraunava i rok da se izbori mogu... To je do izbora. AMPARA: Po tom amandmanu o kom se mnogo prialo, sada tee mandat g. Pejanoviu - ustavni. KONJICIJA: I to imperativno tee mandat.

GANI: Imam jedno pitanje u vezi ovoga. To je promjena Ustava. Metod uvodjenja, ne na osnovu izbora nego na osnovu drugih predloga. Ima li iko onaj zakon na osnovu koga je Pejanovi... Gdje su samo...

AMPARA: Po tom mandatu, svakom lanu Predsjednitva bez obzira na sve, dok traje ratno stanje i dok se ne stvore uslovi za raspisivanje izbora, produava se mandat. AMPARA: A ovo to smo mi dali, to se obustavlja ustavna odredba od primjene s tim da Skuptina moe izabrati lana Predsjednitva. Koga e - da li sa one liste koja je bila ili iz reda gradjana? GANI: Zato sam htio ovo dvoje da usaglasim. (Ne uje se) Ne znam iji je Komi bio kandidat. AKMADI: Pazite, sutina je po meni da ovo Predsjednitvo i mi koji smo da ne kaem kooptirani po funkcijama, moramo biti svjesni ovog sadanjeg politikog trenutka i ne smijemo se nimalo aliti. Ja to traim od Vlade. Moramo biti odgovorni i moramo znati da jedan ovjek medju nama ovdje moe blokirati sve, upropastiti dravu maltene. PEJANOVI: Ja molim da to ostane za sutra.

132

PEJANOVI: Ja bih samo ovo molio. Ja sam proli put imao izvjesnih upita, donekle rezervi samo na nau moguu proceduru . Ustav se mijenja i mijenja se onaj koji je nadlean sa stanovita

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ouvanja u i legitimiteta najviih dravnih organa i unutranjim i u vanjskim odnosima imajui u vidu onu volju koja je proizvela ova tijela. To je bila izborna...Molim do sutra da se i sam sa sobom jo provjerim i konsultujem, jer legitimitet moramo sauvati radi opteg interesa i hou da se provjerim i na ova tvoja pitanja koja ti postavlja. Mislim da se svi trebamo provjeriti jo jednom. IZETBEGOVI: Proizlazi da taka 1, 2. i 3. odlau se za sutra, je li tako? Molio bih Zdravko da konstatira. A od take 4. Prijedlozi uredbi sa zakonskom snagom idu sve osim valjda ove posljednje tri koje takodje, odnosno dvije.

DJURII: Uredba o Vladi i uredba o republikim organima uprave. Ovo to je ovdje dopisano rukom.

PEJANOVI: To su nama predloi. Moemo prihvatiti. Jedino molim da ... (ne uje se)

IZETBEGOVI: Pored ovoga, pojavie se sutra Uredba o Vladi i uredba o organima republike uprave. A ostale bi mogle iz ove take 4. pa emo ii jednim redom, ja u ih prozivati. Zatim, predloi odluka. Ovdje imaju predloi odluka pod takom 5. Razliitih odluka o doprinosima, radnom budetu, itd. Naime, te odluke su imale smetnje da idu jer nisu raspravljane. Imamo pod 6. Predlog Vlade o ratifikaciji - predlae se da se odloi da se ne raspravlja danas. Iz oblasti tekuih pitanja predlae - hoemo li ostaviti odluku o prestanku mandata poslanicima Skuptine BiH kao odluku o prestanku mandata poslanicima Skuptine u Vijeu optina, zatim o razrjeenju sudija Ustavnog suda. To su neke odluke. O razrjeenju zamjenika, itd. Dakle, ovdje je vie nekih personalnih. To je sve prolo i moglo bi se to ostaviti unutra. est inicijativa, est predloga. Moemo li ti osvojiti?

IZETBEGOVI: Naime, ja bih ovdje napisao "odnosno ako ne ele da dodju da podnesu radnu verziju..." koji bi ovdje rok bio? Da se kae da se u odredjenom roku vrate. Ovo je inicijativa Vlade nama, ona nije precizirana. Mi je moda treba sad da preciziramo ovdje: PEJANOVI: Tamo emo pod tekuim pitanjima kad budemo donosili odluku.

133

IZETBEGOVI: Taka 1. Vlada BiH predlae da Predsjednitvo BiH donese.. Oni predlau da mi donesemo. Koji emo rok dati odsutnim lanovima Predsjednitva da u kom roku treba da dodju, da se vrate ovdje na posao ili da podnesu ostavke. Koji je rok da dadnemo?

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

AKMADI: Da damo obrazloenje predsjednie za ovo. Mi smo imali posebnu sjednicu Vlade. Dijelu sjednice prisustvovao je i g. Pejanovi i g. Gani. Mi smo rekli da lanovima Vlade ovo neemo upuivati jer smo to rijeili rekonstrukcijom. Mi neemo pozivati lanovima Predsjednitva, budui da Predsjednitvo pada, nije moglo da funkcionira, traimo da se lanovi Predsjednitva vrate - bilo je govora o pet dana. AKMADI: lanovi Vlade su pozvani ranije da dodju i on se nisu odazvali. Mi ih zakonski moemo zamijeniti. Mi mijenjamo. IZETBEGOVI: Radi se o tome to je postignuta mogunost da budu promijenjeni. PEJANOVI: A lanove Vlade niste pozvali da dodju.

PEJANOVI: Ja predlaem, predsjednie, sedam dana. Uz dodatak da Vlada, odnosno odgovarajue slube, prije svega Vlada, obezbijede preko UNPROFOR-a. Uslove za koje svi imamo ui izai iz Sarajeva. IZETBEGOVI: Ja predlaem da to bude do 31. decembra, je li tako? Ukljuivo do 31. decembra. 1. i 2. je svakako praznik. Zajedniki razgovor. AKMADI: Onda "najkasnije do 3. januara". GANI: ta emo 3. ako ih nema.

GANI: Onda treba rei da 3. se pristupa proceduri popune. Ako ih nema ovdje ta mjesta se smatraju upranjenim i primjenjuje se procedura. AKMADI: Zato ih pozivamo da podnesu ostavke. GANI: A ta ako nee? AKMADI: Onda emo traiti naina. PREDSJEDNIK: Primjenie se zakonska procedura.

PREDSJEDNIK: Onda emo odluivat o tome. Oni treba u tom vremenu da dadnu ostavku.

134

PREDSJEDNIK: Mi emo njima kazati ili da u tom roku podnesu ostavke, ili u protivnom e se povesti odgovarajua procedura.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

DELJANIN: Ako mogu samo dvije reenice, Fikret me je zamolio. Ja sam razgovarao s njim vrlo esto i rekao mi je sljedee. Rekao sam mu ovo o emu vi danas govorite. Da je duan. On kae da on redovno alje informacije Predsjednitvu i da je sada poslao informaciju zadnju ta je sve radio za ovih 5 mjeseci. Da je sad u suglasnosti sa Predsjednitvom tamo, da radi taj dio B. Krajine, da je u toku svega toga i da ima sve veze koje moe uspostavljati sa Predsjednitvom - kontakte i ostalo. Evo, samo toliko. AKMADI: G. Fikret je trebao da se vrati ovdje, pa ako treba opet da ide kao i svak. PEJANOVI: Da naa odluka o tome ide u javnost nakon toga to ete je vi lino pozvati i obavijestiti u naoj odluci da e uslijediti u javnost ukoliko vam ne daju dogovor. AKMADI: Mi smo davali ve u javnost. Nemojte da javnost iskljuujemo. Javnost treba da zna. DELJANIN: To sam mu rekao nekoliko puta. PREDSJEDNIK: Hvala.

GANI: Za popunu tih radnih mjesta. Jeste da u Sarajevu nema vode i struje.

PREDSJEDNIK: Mislim da kaemo da je Predsjednitvo donijelo takvu odluku da se do 3.januara jave na redovno vrenje dunosti ovdje, pa onda se opet moe otii. Nije problem. PEJANOVI: Nemojmo spominjati sada ostavke. To e se podrazumijevati.

PEJANOVI: Ne iskljuujem, nego da se zvanino predsjednik obrati.

135

AKMADI: Mi smo ih ve pozvali, proteklo je 5 dana. Proteklo je 90 dana. KONJICIJA: Kad razmiljam o tim ljudima - ministrima i lanovima predsjednitva, ne mora ovjek imati dva obraza, ali mora imati prst obraza - ako me je narod birao da ga ostavim na cjedilu. Ti ljudi nisu ni zasluili da budu u Predsjednitvu koji bjee. Ne tvrdim da ne rade nita tamo, ali mi ovdje stalno imamo prigovore. Jedan lan Predsjednitva, mada nikad nije bio jedan, jer je sada proireno predsjednitvo. Gani i Mile uvijek govore samo jedan lan Predsjednitva itd. Ove druge koji su u pred-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

sjednitvu ne raunaju valjda to nisu dobili tamo glasove, a raunaju da su dobili glasove na drugom mjestu. I to je samo potkopavanje Predsjednitva.

GANI: Moram da kaem da sam postao rtva na neki nain, na odgovornosti pojedinih lanova Predsjednitva. Ja sam, ovo je moda nepristojno rei, ali ja sam ivio i kolovao se u Americi i ivio ukupno 10 godina. Ja jo 5-6 puta sam pokuavao da posjetim tu zemlju za dvije godine i mogu neto napraviti, ja to nisam mogao da uradim, mislim da je to teta upravo zbog toga to nema ovdje ljudi koji e raditi onaj operativni osao, koji e ostati ovdje da rade. Mislim da moramo ravnomjerno nekad po-dijeliti odgovornosti i privilegije ako ih imaju. Tako da sam ja ovdje ve mjesecima bio sam izuzev predsjednika koji je morao nekad biti i odsutan, ali ovo ostalo ljudi moraju shvatiti da i oni moraju doi ovdje. Jeste da je nezgodno, to kae Akmadi, dodji provedi 10 dana pa se vrati. Naravno, ja rizikujem svaki put kad odem do aerodroma jer tamo prolazi kroz jedan dio etnike armade i meni je Morijon rekao - mi bi svakog lana Predsjednitva od Kiseljaka dopratili do Sarajeva. Moemo neku duplu sigurnost itd ugovoriti sa enevom. Tako da ako bude obustavljen avio-saobraaj 3. mi moemo UNPROFOR od Kiseljaka da obezbijedi prevoz ovim ljudima. Prema tome, dajte da shvatimo da niko nema vodu u glavi da nosi tudje poslove. Inae, gdje sam god radio, ako sam radio tudje poslove, imao sam neku nadoknadu zato. Ovdje je nemam. PREJANOVI: Poziv za ostavku - da kaemo ovako ovo drugo. U sluaju da ne dodju, poduzee se sve mjere i njihove odgovornosti za... Inicijativu za opoziv, ostavku, itd. Nije red da... AKMADI: Nama etnici duguju jedno vraanje.

GANI: Samo efektivna je ostavka.

AKMADI: Mi ih pozivamo da podnesu ostavke, ne prijetimo im. PREDSJEDNIK: Ne prijetimo otkazom, nego ih pozivamo jer recimo da neko PEJANOVI: Ukoliko se ne jave preduzeemo sve mjere i dogovornosti.

136

AKMADI: Molim vas, ne moemo tako. Ne moemo prema ljudima koji 6-7 mjeseci nisu bili ovdje da ih tetoimo. To je suprotno meni kao ovjeku.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PEJANOVI: Ja ispadam ovdje Merhamet. Molim vas, ja sam to pitanje postavljao etiri puta kad uopte nije bio aktuelan niko. Vi ste tada bili najuporniji u odbrani i valjanosti odsustva lanova Predsjednitva. Da i mi predjemo oznaku. One se podrazumijevaju... . GANI: Podrazumijeva se ostavka ako se ne odazove, ovo to je rekao Mile. PEJANOVI: Vodite rauna ta e Predsjednitvo u javnosti.

AKMADI: Ko e podnijeti ostavku iz niega ako ga se ne pozove, g.Pejanoviu. Ako nita nema koristi od toga to je lan Predsjednitva ima imunitet. Ako ita drugo. Nemojte molim Vas. GANI: Ovdje je dolo do opte anarhije, molim vas. Ponovo uzimam rije. U ovoj zgradi MIP sad nisu uveli nonu deuru. Ja radim njihove poslove. Poslije 6 ili poslije 3 sata sve se to razbjei. I svaki telefonski poziv koji dodje dodje tamo meni i ja drim one dvije-tri sekretarice do 12 sati da bi jednostavno drali. Mora se MIP uvesti u deuru cijele noi. Ima. Prema tome, mora se odrediti lan Predsjednitva koji deura od 3 sata pa na dalje. Moramo malo podijeliti odgovornost. GANI: Jeste. PEJANOVI: Nije to sporno uopte.

PEJANOVI: Nije sporno da se u organizaciji posla naprave odgovornosti za svakoga. To to Ministarstvo ne funkcionie ovdje, to nema zamjenika, to je problem druge vrste. Zamjenik mora ovdje biti. Dobro. Ne insistiram predsjednie, samo sam razmiljao da ne uradimo neto to ne moramo. GANI: Mislim ako mi donesemo mjeru koja donosi iskljuenje, mislim da e se ljudi vratiti.

137

AKMADI: Poteno da vam kaem, onaj dan kad smo imali raspravu na Vladi o tome i kad je Vlada i sazvana po tom pitanju, da ja nisam bio svjestan da ste se vi i g.Pejanovi vratili, da imamo kvorum, Vlada bi pozvala lanove Predsjednitva da pod-

PREDSJEDNIK: Mada ni taj sam poziv da podnesu ostavke ba, ne znam. Oni ne mogu da ne podnesu ostavke, ali mi na taj nain sugeriemo kakvo je rjeenje. Jer, ako nee da obavljaju dunost, da izvuku konzekvence sami da bi bio red da podnesu ostavke.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PEJANOVI: Prema onome to ja znam ni g. Boras ni g. Fikret nije otiao samovoljno. I mi ne trebamo ii u javnost s time. Ispae kao da su otili samovoljno i mi im prijetimo ostavkom. PEJANOVI: Predsjednie, jesu li otili samovoljno ili nisu? Ja koliko znam, nisu. Tako ste govorili kad sam postavljao ranije pitanje. AKMADI: Javnost ve zna.

nesu ostavke. To vam ja tvrdim. Pa neka Vlada odgovara narodu. Vlada bi pozvala sama. Medjutim, doli ste, svaka ast.

AKMADI: Reeno je odlaziti, zamjena i dolaziti. Ima vrlo konkretna odluka, ali da nikad ne smije biti da manje od 4 lana Predsjednitva budu ovdje. PEJANOVI: Ne govorim o broju ovdje, nego govorim konkretno o njima dvojici.

GANI: Ja sam zato da ti ljudi dodju i da ponovo odlaze, dolaze, da se uspostavi jedan. Dobro je da budu 3-4 lana uvijek ovdje najmanje.

PEJANOVI: to se tebe tie sutra bih te poslao, znam da bi tamo zavrio. ..

GANI: ta bi vi da sam otiao zadnjih 6 mjeseci u Ameriku? Radim vrlo vane poslove, sastajem se sa vrlo vanim linostima.

AKMADI: Oni su otili i trebali su se vratiti da i drugi mogu otii. Da i g. Gani moe otii.

PREDSJEDNIK: Idemo dalje.

PEJANOVI: Nemam protiv da stavimo i ostavke. Ja sam dao alternativu /zajedniki razgovor/.

AKMADI: Ja sam postigao dogovor sa g.Ovenom i generalom Morijonom da lanovi Vlade u broju od 21 mogu izlaziti kad god treba i vraati se kad god treba. Tako da nee moi rei ne mogu se vratiti nee UNPROFOR da mi pomogne. Oni su mi i jedan i drugi obeali da e lanovi Vlade moi izlaziti kad treba, uz moj potpis, i vraati se kad treba. 138

PREDSJEDNIK: Taka 2. Vlada predlae Predsjednitvu da to prije prihvati Program Vlade. Vlada predlae Predsjednitvu BiH, u

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

funkciji Vrhovne komande, da to prije poduzme neophodne mjere za formiranje zajednike komande Armije BiH HVO, to je po ocjeni Vlade osnovna pretpostavka za...djelovanje i nastavljanje oruanih akcija u funkciji odbrane oslobodjenja Republike. Vlada predlae Predsjednitvu BiH da to prije otpone djelovanje vojnih savjeta i Savjet za zatitu ustavnog poretka. Ocijenila je da je neophodno da se postignu diplomatski odnosi sa... zemljama, pristupiti ...DKP u BiH prema utvrdjenoj listi prioriteta....Da se to prije obezbijede uvjeti za odravanje sjednice Skuptine BiH. Mislim da moramo prihvatiti ove inicijative i predloge Vlade BiH upuene Predsjednitvu sa onom nekom malom modifikacijom da se lanovi Predsjednitva koji su due vremena odsutni da se vrate do 3. januara 1993.godine ili da u tom vremenu podnesu ostavke. Oni to ne moraju uraditi. Postoji jedan modificirani oblik da se kae - po isteku ovog roka, Predsjednitvo e preduzeti odgovarajue zakonske mjere sa opozivom odnosno razrjeenjem u skladu sa mogunostima. AKMADI: Nema ustavne osnove bez ostavke, je li tako ampara? AMPARA: Upravo tako.

AKMADI: Mi ne moemo nita poduzeti ako ne podnese ostavku. PREDSJEDNIK: Oni nee ostavku podnijeti. DJURII: Nita im ne moemo.

AKMADI: Zato pozivamo javnost, oni su javni radnici, odgovaraju narodu koji ih je birao.

PREDSJEDNIK: Da. Pozivamo ih. Medjutim, ne moraju podnijeti ostavku. AKMADI: U tom sluaju moemo izvriti zamjenu. GANI: Ako ne podnesu ostavku, to mi daje neke ideje. ..

PREDSJEDNIK: Odluka o razrjeenju savjetnika u Predsjednitvu BiH. Na kog se to savjetnika odnosi? 139 DJURII: Na Kelavu. ..

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

GANI: Kod ovog savjetnika. Moda bi mogli da stanemo ovdje. Mi smo, poto je Mijo Kelava poto je ustvari savjetnik u Predsjednitvu bio jedno due vrijeme odsutan, a imao je nekih tamo susreta sa etnicima i bio je na Srni itd. imao je problema ovjek. Jedno je vrijeme bio odsutan itd. Onda smo mi razgovarali kad je on doao i on kaem mu - nezgodno je da se puno slika jer si bio na Srni itd. Govorio je otprilike da sam ja poao po neku drogu i ne znam ta. I sad, trebali smo da nadjemo neto da on radi ono to voli da radi itd. Onda smo razgovarali s njim da on moda radi u vladinom resoru u bh presu ili da nastavi tu funkciju tamo. Medjutim, kasnije se ispostavilo da mi nismo isti arin primijenili prema ostalim savjetnicima koji nisu u Predsjednitvu. Tako da bi moda trebali da ostavimo za sljedeu sjednicu i ove ostale ljude koji su savjetnici u Predsjednitvu, da vidimo kako to da postavimo.

AKMADI: Protiv sam da se gospodin Kelava razrijei i zato sam da ostane na funkciji. Protiv sam da se o Hrvatima raspravlja bez prisustva Hrvata na bilo kojem tijelu i bilo kojoj komisiji. Ovo je bilo na Kadrovskoj komisiji gdje nije bio niko od Hrvata prisutan i na to nije dao niko svoju saglasnost. Traim da se Mijo Kelava vrati na posao na kojem je i bio dok ga mi ne raspodijelimo. AKMADI: Traim da se vrati na svoj posao kojem pripada, na koji je imenovan. I da sjedi ovdje na sjednici Predsjednitva i da radi svoj posao. GANI: Ja predlaem da se to vrati na Kadrovsku komisiju kojoj treba da prisustvuje Akmadi. DJURII: Jo je on na poslu, nije on razrijeen.

AKMADI: Imamo mi predstavnika u Kadrovskoj. DJURII: Ljubi je, nema ga, ti si bio, nema te.

AKMADI: Mislim po skuptinskoj liniji da je Tomo Obrdalj.

GANI: Mislim da je propust u toj sjednici Kadrovske komisije i Mirsad i vi ste trebali upozoriti na to. Da ubudue ne raspravljamo ako nema pedstavnika tog naroda. DJURII: Pravo da vam kaem ja nikad ne razmiljam o tome.

140

GANI: Medjutim, zato sam da ovjek dobije radno mjesto, ali imau neke rezerve za stari posao. Ja sam objasnio koje su.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

AKMADI: Nisam zavrio do kraja. Predsjednik i ja smo razgovarali nakon tog Mijinog istupa tamo i na odredjen nain predsjednie to smo mu oprostili. On je sa cijevi uperenom u sebe govorio neke stvari o vama, g. Ganiu. Dali su mu da proita ono to su napisali. On je to proitao. Kad bi bilo ko od nas doao u tu situaciju. Ja sve mislim ja to ne bih tako radio. Nisam bio u toj situaciji i vjerujem da ne bi, ali ovjek je slabi. KONJICIJA: Trebao je imati srce. KONJICIJA: Pa ne bi se vratio. AKMADI: Onda se ne bi vratio. GANI: Slaem se da se ne moe diskutovati bez predstavnika tog naroda, ali nije dovoljno da samo predstavnik tog naroda odluuje o statusu tome. Nai emo rjeenja, ali u principu ne podravam do kraja taj stav.

AKMADI: Predsjednitvo je imenovalo g. Kelavu na dunost u punom sastavu.

PREDSJEDNIK: Ja ga ne vidjam.Ne znam uope gdje je. Nisam ga vidio od onda kad smo se vidjeli u Zagrebu. Gdje li smo se vidjeli on i ja?

GANI: On je bio jedno vrijeme odsutan. Sad se vratio.

PREDSJEDNIK: Naime, nije problem u tome to je on tamo neto rekao. Vatrogascu moe zamjeriti ako kae - idi, penji se gore a on kae neu. On se nije prihvatio. Moe mu se zamjeriti. On je prihvatio da bude hrabar, to mu je posao. Medjutim, jednom Kelavi, nije on bio odredjen zato da danas sutra gleda cijev i da kae ja sam za ovo i za ovo, pa vi pucajte. Ne bi to mogao biti razlog. Samo, gdje je on do sada.

GANI: Da ne otvaramo tu temu, ali emo na Kadrovskoj o tome raspravljati.

141

AKMADI: Pazite, Kelava je otiao regularno. Ja sam mu dao 15 dana da moe ii na izbore u Hrvatsku - kad su bili izbori. I on je tada skupa sa generalnim tajnikom HDZ i sa, ne znam ko je jo bio, putovao. Tamo su ih etnici uhvatili. Njega su prepoznali po brkovima i svemu tome sa press-konferencija. Prepoznatljiv je. Tamo su mu prijetili i on je to rekao. Medjutim, on se meni javio iz Kiseljaka - nakon tri dana su ga pustili. Kad je to rekao, pustili su ga. On se meni javio i rekao sam mu odmah da da demanti

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

toga to je rekao. I on je demantirao sve to to je rekao u sredstvima informiranja. Ne bi trebalo do toga praviti.

PREDSJEDNIK: Ne bih ni ja pravio to pitanje. Od vojnika to mogu traiti. Nema tu bjeati. Zato si vojnik i gini. Bilo bi dobro da je hrabar, ako nije nije, ta mu ja mogu.

KONJICIJA: Svi smo vojnici u ovoj funkciji. I ministar i lanovi Predsjednitva.

GANI: Imamo veliki broj ljudi u Predsjednitvu. To je opta guva to nije raieno gdje je, ko je, ta je. Imamo nekoliko savjetnika koji nisu tu na radnom mjestu i zbog tog morali bi zauzeti neko odsustvo manje neko, neko vie, Istovremeno, kolega Pejanovi se javio sa zahtjevom da se neko iz reda srpskog naroda imenuje u Predsjednitvo na savjetniko mjesto, koje bi otprilike moda pomagao lanu Predsjednitva Pejanoviu u nekim stvarima. Mi smo probali da to ide preko Kabineta, medjutim, ne moe se organizaciono to sprovesti. On je predloio jednog ovjeka da se imenuje za savjetnika u Predsjednitvu za politika pitanja, a iz reda srpskog naroda. Ja sam proitao biografiju ovdje. Dosta je to simpatina biografija, ali po mom linom miljenju. GANI: Vraa se na Kadrovsku. Ali ovo sad, ja sam mislio da moda neki struni saradnik za politika pitanja na osnovu ove biografije koju sam proitao. Mada mi imamo isto nekih savjetnika koji nemaju neke jake biografije itd. Sad, Pejanovi trai da se zauzme o tome stav. Smatra da je - kako mi stojimo sa predstavnicima srpskog naroda? PREDSJEDNIK: Jesmo li preli sa ovog? O Kelavi?

DJURII: Nema ih. GANI: A Zubi?

DJURII: Zubi, nema ga 5 mjeseci. GANI: Ali on je i dalje na spisku.

PREDSJEDNIK: Znam, u hiljadu sluajeva se ne daje agreman, ovo je forme radi. Neemo sad kazati ovjeku nije poeljan. Jesmo li s ovim iscrpili dananji dnevni red? 142

GANI: Samo jo jednu stvar. Treba da na Predsjednitvu zauzmemo stav. Mi imamo 27. decembra vaan sastanak u enevi. Tamo treba da se pojavimo sa ovim mapama. Imamo utisak da Predsjednitvo tu nije dobro organizovalo stvar, da neki eksperti koji treba da rade tu mapu da to rade. Meni je Oven rekao da mnogi detalji u naoj mapi, mapi koju je predloila naa delegacija, nemamo nikakve debele logike, posebno poto je ozbiljna kritika. Vrijeme prolazi, nita se ne radi. Dajte da vidimo ko su ti ljudi, da se sjedne, jer vidite kau Trnka je gore, Somun. Ni jedan od njih se ne razumije u tu problematiku. Primjera radi, to je vrlo... Kau, ima tamo regija koje su predloene koje ekonomski ne mogu da funkcioniu. Nemaju nikakav glavni red. Prema tome, dajte da to uradimo. I druga stvar isto se odnosi na enevu. predlog da Vlada i Predsjednitvo daju svoje primjedbe na onaj Nacrt ustava iz eneve koji su dali Oven i Vens - uredjenje BiH na 7 do 10 regija i koji su... Mi smo davali neke primjedbe. Medjutim, Turajli smatra da tu ima ozbiljnih nekih stvari koje su proputene. Treba napraviti nove primjedbe da Vlada i Predsjednitvo to odrade. Ali ovo koliko je sutra ili prekosutra treba ove ljude poslati u Zagreb. Jer, koliko ujem, HDZ je dao tri ovjeka koji treba da rade to. I vlada jedno opte miljenje da 27.kad vi odete gore... PREDSJEDNIK: Silajdi dolazi sutra u Zagreb i ja mislim da Filipovi ide tamo, tako mi je barem maloprije rekao. GANI: Je li on strunjak za mape? PREDSJEDNIK: On kae da jeste. IZETBEGOVI: Tamo je Trnka.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

AKMADI: Mogu li ja neto predloiti predsjednie? GANI: Trnka uopte nije strunjak zato. On je ovjek koji nije strunjak. Druga stvar, to treba raditi sa ovom delegacijom.

143

AKMADI: Mogu li ja? Ako e Vlada odredjivati delegaciju, to e odredjivati Vlada. Ako e odredjivati Predsjednitvo u funkciji Skuptine, treba odredjivati u saglasnosti sa Vladom. Protiv sam da g. Silajdi u funkciji ministra inostranih poslova, osim tamo gdje se govori o inostranim poslovima, protiv sam da ova delegacija u sadanjem sastavu bude u enevi bez predstavnika Hrvata i mislim da oko delegacije koja e ii u enevu i koja e razgovarati u enevi trebamo ponovno provesti proceduru. Nisam ja ni bio ovdje kad je ona odredjivana ni kad je utvrdjivana. U sutini, ne vidim posebnog razloga da ona tamo i bude.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

Ja sam razgovarao takodje s Ovenom i Morijonom. Posebno sa Ovenom. Mislim da e delegacija BiH, potpuno drukije ukomponirana nego to je sad, moi da bude u enevi 2. sijenja. PEJANOVI: Problem Zagreba je jedno, a problem delegacije je drugo. GANI: To je jedan te isti problem.

PEJANOVI: Ne, odvojeni su u ovom asu. Predsjednik Izetbegovi moe o tome govoriti ire, ja mogu manje. Samo znam da u enevi iniciramo da je u Zagrebu dogovoreno da hrvatska delegacija i dravna delegacija BiH do 27. pokuaju prolongirati zajedniki prijedlog. Naa delegacija je organizovala da se to uradi zajedno... Je li tako predsjednie? AKMADI: Sa hrvatskom da. Slaem se sa dravom Hrvatskom, a ne sa Hrvatima koji su u BiH.

PREDSJEDNIK: Rije je o enevskoj konferenciji koja traje. Ja sam napravio lapsus pa rekao London. enevska konferencija. Tu, kao to znate, su bile tri delegacije i razgovarale. Po tipu odvojenih soba su razgovarale tamo. Na elu jedne od tih delegacija bio je Silajdi i mi smo je zvali Vladinom delegacijom. Iz druge je bio Boban, a tree je bio Karadi. AKMADI: Protiv toga sam. PREDSJEDNIK: I ja sam protiv toga, ali jednostavno... GANI: Mislim da treba Vlada da odredi.

AKMADI: London je drugo, predsjednie. U Londonu su bili Boban i ostali. A mi smo sjedili.

PREDSJEDNIK: Ne sa dravom Hrvatskom. Rije je o tome - imaju oigledno dvije varijante. Da li postojee delegacije, kako jeste, izile gore na razgovore i kako su bili razgovori u enevi, one su kao takve pozvane i u London od strane EZ.

144

PREDSJEDNIK: Ja vam kaem kako stoji, a drugo je ta sad mislimo, je li? Sada smo bili pozvani u Zagreb na sastanak na inicijativu Ovena i Vensa i oni su bili tamo. Zato ba u Zagreb? Moda su tehniki problemi bili u pitanju. Vjerovatno su htjeli ipak - oni bi eljeli i oni iniciraju da se mi, ustvari iz BiH, da budemo zaista nekakva Vladina delegacija, da se u tom sluaju pojavimo zajedno. A to je da se pokua da se stvori jedna jedinstvena ponu-

145

da, jedna jedinstvena platforma, naroito kad je rije o mapama. Po tekstualnom dijelu onog ponudjenog ustavnog uredjenja nije bilo puno govora, jer ga je, jer su ga izgleda usvojile obje delegacije bile naelno. Izgleda da tu nema nekih veih smetnji, ali je bilo primjedbi u gledanju kako se to sad projicira na neke mape. Tad je bilo razliitih gledita i to su oni primijetili i zatraili su da mi, ako je mogue, do 27. ujednaimo ta stanovita, da se 27. ponovo nadjemo u enevi. Tu je pozvan i bie i predsjednik Tudjman tu, pored ostalih. Oni su zamolili njega da bude tu prisutan, ali oekuju od nas da dodjemo u enevu i da im prezentiramo zajedniki predlog do kojeg se u medjuvremenu dolo. Na osnovu toga Boban je imenovao tri ovjeka. Ja sam isto tako imenovao tri ovjeka da pokuaju do 27. dobiti zajednike mape. Medju ova tri ovjeka se nalaze Trnka, Borgovac i Salahovi amil. Medju ovom trojicom dva su pravnika, Trnka je prof. prava ovaj advokat, a Borogovac je strunjak za mape. A tamo je strunjak, ini mi se, Markoti u onoj drugoj komisiji, Markoti koji inae ove popise pravi itd. To je nivo eksperata, meni se danas javio Filipovi i kae da bi elio da uestvuje u radu na mapama jer je gore na radu. Ja sam rekao da ja lino nemam nita protiv da i on uestvuje u radu po mapama, jer ovo je neki ekspertski nivo koji e se verificirati 27. na tim razgovorima u enevi verificirati gdje bi se eventualno utvrdio zajedniki koncept tih mapa uz prisustvo ponovo Vensa i Ovena i uz njihovo insistiranje da se dodje do zajednikog... Moda se raspravljaju neki nesporazumi do kojih je dolo. Ako neto ne bude uskladjeno oni bi posredovali, kako sam ja shvatio, da se dodje do neeg zajednikog. Insistirali su tu kao to znate da ja dodjem i da dodjem na tu konferenciju to sam ja odbijao i na jednu i na drugu da idem. Medjutim, oni su insistirali i sat i po vremena se potroilo na ubjedjivanje mene da dodjem na konferenciju. To je tako bilo. To je opis dogadjaja. Ne dajem sad zasad te procjene da li je to u redu ili nije, ali tako stvari stoje. Oni to oekuju sad od nas. Mi moemo ponuditi eventualno neto drugo. Onda e tu dolaziti ... Oni trae da mi pokuamo kako oni zovu - Hrvatska i ova as bosanska, as dravna, as Vladina. Ne znaju oni tano ta je to. Uglavnom vide da je za njih to nekakva nejasna, uglavnom ne zovu je muslimanskom jer vide oigledno da tamo nisu samo Muslimani. Pa smo to otklonili. Da te dvije delegacije usklade da to bude nekakav stav BiH prema agresoru. Oni smatraju da e se na taj nain lake sa onom drugom stranom raistiti situacija iako ni oni nisu ba puno, nemaju iluzija o tome da e ona druga strana odustati od tih stvari, ali oni smatraju, ako mi budemo zajedniki izali sa nekim stavom, da e onda onu treu stranu pritisnuti uzazid, da e ona morati konano rei ja neu nikakav dogovor, ja hou rat ili prihvatie nekakav dogovor kakav takav. To je njihova ideja.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

AKMADI: Mogu li ja?

PEJANOVI: Dozvolite, one koja tamo sjedi u ime te strane na pregovore. Tad su sugerisali da pokuamo to prije ponuditi i pribliiti se i ponuditi to je mogue vie zajedniki predlog da bi oni mogli imati veu mogunost i manevra i uticaja na treu stranu i izlaganja tree strane onome to je medjunarodni pritisak... A to nemojte nas pitati. Mi smo ovdje odluili da gospodin Boban ima mjesto u delegaciji i tamo smo to njegovali skoro 15 dana i bilo je dolo do toga, ali onda dolo je do ega je dolo. Oni su odvojeno radili i na sreu dosta smo se podudarali. Sa nama je samo sjedio Mario kad je otiao Brki.

AKMADI: A ta mislite koja hrvatska strana - iz Bosne ili iz Hrvatske?

PEJANOVI: Oni su ponudili karte i odmah rekli da bi oni sugerisali, tada su sugerisali a kasnije su preli u akciju da dovedu do ovoga, da hrvatska strana i Vladina delegacija, budui da su imali do kraja skoro podudarne stavove oko glavnog...

AKMADI: Molim vas, jedno je pitanje suradnje, a drugo je pitanje principa. Ja neu da sluam i neu da budem predsjednik Vlade drave u kojoj e jedna strana biti hrvatska strana, druga bosanskohercegovaka strana. Ja to ne elim. PEJANOVI: Ni ja to ne elim, ali to je realnost koju smo naslijedili,

AKMADI: Ako e biti s jedne strane hrvatska strana, onda s druge moe biti muslimanska, s tree srpska. U to ne ulazim. Ako e biti bosansko-hercegovaka, onda mora biti bosansko-hercegovaka. PEJANOVI: To eli i g. Oven. AKMADI: Ne mogu dozvoliti ni to da tu hrvatsku delegaciju finansira HDZ, a da ovu bosansku finansiramo svi - znai drava. I tako je to od poetka pregovora koji su poeli u Luksemburgu (tada je Luksemburg bio predsjedavajui). Mislim, to je neravnopravnost naroda. Izvinite. Ne treba se niko nita ni bojati, ni enirati. Ima hrvatska, srpska, muslimanska. I ako nije to, ima bosansko-hercegovaka. 146

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

GANI: Molim vas, ja mislim da Vlada BiH treba da ponudi jednu mapu tih regiona. Vlada BiH. A Vlada BiH neka napravi tim strunjaka koji e predstavljati ovu dravu naspram agresoru.

AKMADI: Ne, Vlada BiH to ne moe uraditi prije svega to Vlada BiH za ovu godinu i po dana, ne znam koliko traju ti pregovori, ni na koji nain nije ukljuena u razgovor. Ne moemo sad kad je ostalo 15 dana do rjeenja problema. PEJANOVI: Ti si realan ovjek. Mi imamo 3 dana do odlaska. Ja bih tvoj predlog pokuao malo svesti... Ovi ljudi (ne uje se). Da napravimo jednu konsultaciju prije odlaska predsjednika. Ovo nije faza poetak, faza je ve dati predloi. GANI: Oven mi je rekao. Napravljene su takve neke stvari.

GANI: Samo da kaem u vezi ove eneve.Ja mislim da treba da postoji samo jedna b-h delegacija naspram agresora i smatram da za ovaj sastanak koji e biti 27. da Vlada treba da sastavi jednu grupu eksperata da napravi tu mapu koja e biti onda prihvatljiva za sve narode i narodnosti u dravi BiH koji se nisu stavili na stranu agresora. AKMADI: Prvo da idemo s ovim, a ja sam to i sa Ovenom, ne smije ova drava nikako opstruirati sadanji pozitivan tok razgovora. Prema tome, razgovori koji su planirani za 27. po sistemu koji su pozvani, neka to bude, ali da se zna ko s kim razgovara. Isto tako, 2. sijenja. Ja sam to rekao lordu Ovenu. S jedne

PEJANOVI: Mi gore nismo radili... Sve smo studije, koje ima BiH, sve... Mi smo dali, vi to dobro znate da se ne vraamo na to, etiri varijante i kako predlae na Institut za ekonomski razvoj BiH. Nemojte da se sad vraamo na to. Ja bih molio, da budemo racionalni, ovo vae Mile stoji, samo budimo realni. 27. treba da sjedi ko je pozvan da sjedi i da ima zajedniki predlog. On se radi u Zagrebu, ko moe pomoi i kako moe pomoi od izrade toga i dalje. Mislim da je dobro...

MUFTI: Postoje studije. Ja sam vidio neke od njih. Postoje studije koje su radile institucije, preduzea itd. Ne znam, ima kod Ishaka neto toga. Meni su donijeli ljudi - saobraajna studija, tokovi roba, privrede, itd. To je neto gdje bi eksperti sjeli i mogli se dogovoriti vrlo brzo. To je stvar koja zaista s politikom nema puno. Infrastruktura i politika. Eksperti moraju biti zato.

PEJANOVI: On je nama jedino prigovorio zato nismo ponudili resor za koji se i on zalagao svo vrijeme.

147

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

strane, moe sjediti onaj ko napada, s druge onaj ko se brani. Ako te definicije ne moemo dati, onda emo traiti drugi izlaz da, ako nam ne da Evropa da agresora damo, ovdje je agresor ovdje su svi. Na ovoj drugoj strani svi koji su na toj strani. PEJANOVI: Da g. Boban i oni koji dolaze sjede u jednoj delegaciji. Bez obzira koja je i kakva je. Moe li se to obezbijediti.

AKMADI: Nisam zavrio. Poto je za 2. sijeanj najavljen susret i odobren i javnosti najavljen da je to susret g. Izetbegovia, g. Bobana i g. Karadia, neka taj susret tee. A izvan tog susreta, poto e razgovori trajati do 5-6, ako treba i ako taj susret ne bude plodotvoran, moe Vlada BiH odnosno drava BiH formirati delegaciju koja e biti ovakva kao to sam rekao. S jedne strane napada, s druge strane. Mi smo to na Vladi zakljuili. Mi smo rekli moemo razgovarati mi sa Srbijom i Crnom Gorom koji su, prije svega, agresor kao drava mi moemo razgovarati. Ako oni hoe u svoje drutvo da prime i svoje koleboracioniste, neka izvole oni i te ljude. Medjutim, BiH je napadnuta, ona se brani i pitanje je sad samo temelja na kojima treba zasnovati razgovore. Mi nismo protiv razgovora, ali hoemo da znamo s kim i kako. Ja neu da razgovaram s Matom Bobanom niti ja imam ta s njim razgovarati. Mi smo pripadnici iste stranke i neu ni u jednoj varijanti pristati da sjedim s jedne strane stola on s druge strane ja. To da se razumijemo. GANI: Naravno, to je najapsurdnija situacija u koju smo doli. AKMADI: Moramo prihvatiti injenicu da ipak tri naroda trebaju razgovarati o jednoj varijanti, a u drugoj varijanti BiH kao drava sa agresorom kao drava. HALILOVI: Moemo li 2. sijenja osigurati da s jedne strane budu ovi koji se bore, a s druge strane napadai?

GANI: To je realnost - ovo drugo.

148

PREDSJEDNIK: Moj uvjet je da na one razgovore ne idem ako se to ne postigne. Zato je i stavljen taj medjukorak nakon toga to sam rekao da neu da idem na te sastanke. Moemo jedino ii sa

AKMADI: Mislim da e Oven i Vens, on mi je rekao da bi i Vens elio s nama da razgovara, mislim da e oni prihvatiti - ako ovaj trojni susret ne bude djelotvoran, da osiguramo ovo. A u medjuvremenu emo se pripremati i politiki, ako treba i tehniki i u svakom pogledu - Vlada e se pripremati i Predsjednitvo da se pripremi, da napravimo platformu.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

jedinstvenom platformom, jedinstvenom prema onima, onda je utanaeno 27. decembra da e biti taj sastanak na kome e se jedinstvena platforma utvrditi. Ja kaem bie poteko, oni kau, mi emo nastojati da se postigne. Mi smo ak i odrali jedan mali sastanak tada od pola sata-sat. Ja, Boban i tu su bili Tudjman i Vens i Oven. Oni su tada utvrdili zajednike stavove, zakovali neke stavove. Nema nacionalnih kantona, nema ovoga, imaju regije u kojima e biti veina - negdje srpska, negdje muslimanska, negdje hrvatska, ali nee to biti nekakve muslimanske-srpskehrvatske zajednice nego e biti regije u kojima e ipak jedna veina ta biti. Ali e biti geografski nazivi. To je bilo vrsto utanaeno. Nakon toga sam rekao da u doi. Ja bih ostao na tome da neu ii i svrena stvar. AKMADI: Zato podravam sastanak 27. kakav god bio. GANI: Mislim da bi Vlada i pored toga za taj 27... PREDSJEDNIK: Moramo se spremiti za 27.

PREDSJEDNIK: Ne bi bilo na odmet da Vlada ovdje, s obzirom da je ona zajednika, da napravi i da ja podnesem 27. i kaem ovo je Vladin predlog - zajedniki. Moda emo tada ga ukrstiti sa ovim to e uraditi ove dvije komisije. Moda emo nai neke zajednike stvari, jer 27. je radni sastanak, nije kurtoazni. Tada bi dobro bilo da imadnem i jedan Vladin predlog. Ne bi loe bilo da ga imam. Bilo bi moda neophodno. Na ovim osnovama.

PEJANOVI: (Ne uje se)

AKMADI: Vlada to ne moe uraditi. Neka to radi ova delegacija koju smo nazvali delegacija BiH. Neka iz Vlade uzme strunjaka kojeg hoe, ali ne mogu ja sad lana Vlade koji meni Ugljea Uzelac kae ja saznajem o ratnoj situaciji kod ljudi kojima bih ja trebao to ispriati. Ne mogu ja od njega traiti da se on ukljui u proces koji godinu dana traje i da ga sad upuujem u regije. Njega sam uzeo kao primjer. lanovi Vlade nemaju veze s ovim to se deava u enevi. Ni jedna informacija nije Vladi do sada data. Vlada je potpuno zaobidjena. Mi moramo biti svjesni toga. Sve to se deavalo vlasti, deavalo se ovdje u ovoj kui. Vlada nema veze s tim. Prema tome, ja ne bih prihvatio.

AKMADI: Dvije informacije za godinu dana. Zajedniki razgovor. 149 PEJANOVI: Ako mogu da kaem ta e se napraviti dobro ta nee. Mi ne moemo biti zadovoljni mnogo im. Realno je da ove

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

ljude gore, nakon dogovora, g. Izetbegovi ukljuujui i delegaciju ostavio da rade sa ljudima iz HDZ da oni do 27. naprave. Nije realno sad ubacivati ni Vladu ni jedan drugi organ ni jedne druge spletke, molim vas. Mi smo za nau varijantu od 6, od 10, od 13 ukrtali sve to nauka moe ukrstiti da bi dolo do regiona. I na bazi toga je Oven i saoptio da je na bazi tih predloga formirano od 7 do 10. Prema tome, ja sam zato. Ako se moe ova ekipa pojaati u Zagrebu, predsjednie, da se pojaa. Nema za 2 dana niko mogunosti da se time bavi, ljudi moji i da dodje do predloga koji moe biti krajnje racionalan da se priblie obje strane i da imaju jedan prijedlog. Mislim da u tom smislu moe pomoi... PREDSJEDNIK: Nevolja je u tome to to nije neobino nego politiko pitanje. PEJANOVI: Nije nauka duna. Zajedniki razgovor.

AKMADI: Molim vas, kad ste stavili Somuna to Vladu niste pitali koga e poslati? PREDSJEDNK: Nije Somun uopte tu. Somun je iao kao moj politiki savjetnik.

PEJANOVI: Mislim da je najidealniji predlog iznio g.Akmadi. Dva su sastanka dogovorena za koja iz dosadanjeg toka dajemo slijedee. Poinje izpoetka. AKMADI: Treba samo podupirati.

PEJANOVI: Samo podupirati. Ako imamo nekog eksperta u Sarajevu koji moe pomoi, ja bih ga poslao sutra sa prof. Filipoviem. Ali nekog ko je u toku. A ko nije u toku, molim vas, to se radi ve 2 mjeseca. Ne mora to predsjednik Vlade raditi. To predsjednik Izetbegovi u okviru delegacije ima pravo da trai. Ima Stojanov.

150

PREDSJEDNIK: Ovo o emu ti govori Mile, to je stvar politike odluke i politike volje. Da li hoemo da istupimo kao b-h delegacija protiv agresora. To se mora donijeti za 5 minuta, to je politika volja. Hajmo to uraditi. Jer ovo je 2. januar. Da je sutra to mi bi mogli danas odluku donijeti ako to hoemo. Ako te politike volje nema, uzalud su eksperti, uzalud je sve. Ti moe do sutra govoriti ta hoe ako ja neto neu. Prema tome, rije je o poli-

AKMADI: Sjede u vladinim uredima u Zagrebu. Zajedniki razgovor. Ne moe Vlada, 10 dana je ostalo.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

tikoj volji. Dajte da mi hoemo da istupimo gore kao b-h zajedno protiv agresora. Dajte da napravimo takav aranman i takav ustav i takve mape koje su zajednike. PREDSJEDNIK: Naravno. Prije svega mogu vam rei da je 27.zato zakazan sastanak da bi se dolo do zajednikog stava koji bi se prezentirao agresoru. AKMADI: Ne otkazujui ni jedan sastanak koji je dogovoren.

AKMADI: Ja sam rekao Ovenu danas - nakon 27. zavisno od rezultata tog sastanaka treba razmotriti sudjelovanje delegacije bh. GANI: Ne uje se. Sutra emo biti odgovorni pa emo napraviti regije koje e biti ala Kosovo unutar b-h gdje mora stalno dotirati da bi ivio itd. To je taj problem. Zato apelujem...

PREDSJEDNIK: Ako su vrlo jasne stvari ponekad se neto moe ubijediti. U regiji treba da bude neto to je preko Ivan planine. Nema ni ceste ni ta ja znam. Ili da bude jedan kraj koji uopte nije povezan pa mu kae kako e ovaj ovdje. Ona opina nema veze nikad ovamo. Niti je na vaer ila kada. To moraju da budu tako oigledne stvari da se ba onda on povue. Ovo je vrijeme potpunog politikog slijepila.

GANI: Ako se ne postigne sastanak 27. kako treba, to je najveim dijelom nedostatak rada. Mislim da se radom mogu dokazati i onome koji se ne slae kad mu analitiki neke stvari dokae fino itd. onda on poinje mijenjati svoj politiki stav. Nije zakovan.

PREDSJEDNK: Sa ekonomskog aspekta razmatrane su te regije. Sasvim sigurno znam. Samo znam da se tu stalno mijeao jedna politiki obzir i politiki kriterij koji je onda prekrajao to itd.

151

PEJANOVI: Da ne bi uzimali vrijeme, naa varijanta je od 6 varijanta koju preferiraju ekonomisti. To je miljenje svih ekonomista. Dalje, varijanta od 9 odnosno 10 preferira ekonomski, istorijski, kulturni, komunikacijski i etniki. Varijanta od 13 samo to dalje na izvjestan nain usitnjava. Prema tome, mislim da e nai najbolje uraditi ako nadju 9. Mi imamo od 10. Pitanje je samo da se naredimo tamo koja se od tih 10 preinauje da bude samo 9. Ja bih samo bio zato malo je vrijeme ljudi, mi smo radili 2 mjeseca. Nema sudije koja nije tamo. AKMADI: Devet ima svu prednost.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PEJANOVI: Ako se iz Zagreba pridrue da pomognu Izetbegoviu i Bobanu. Ako imamo jo nekog ko je u toku. Ali ovi ljudi koji su spomenuti su svi u toku. PREDSJEDNIK: Dobro. Gravitaciona polja postoje. Zajedniki razgovor. Izgled da na taj teksutalni dio nije bilo problema. Problemi su bili vie karata nego toga.

HALILOVI: Ja bih da sasluamo malo ibera, gore Morijon eka. PREDSJEDNIK: Hvala. Sjednica je zavrena u 18,4o sati.

AKMADI: Problem je ostalo Sarajevo kao grad, protiv sam u dui svojoj i svom srcu, da ima tri policije itd. Status kakav god ali da bude grad.

152

Praviti Vladu po tome da je HDZ iskljuivi monopolist na kadrove Hrvata hrvatske nacionalnosti, SDA muslimanske, sigurno vam SDP nee doi kao stranka rezervnih Srba.
Magnetofonski snimak 179. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrana 22. decembra 1992. godine

Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva. IZETBEGOVI: Na dnevnom redu imamo jednu taku: Razmatranje predloga programa Vlade RBiH. Materijal je dostavljen u prilogu. Nadam se da ste ga proitali. Hoemo li raditi po toj taki dnevnog reda? Nemamo nita vie, mislim da je to dovoljno da razmotrimo ovaj program Vlade. Ovdje je pred samu sjednicu doao jo jedan zahtjev, ali vjerovatno on se odnosi na neku eventualno buduu sjednicu. Ne misli se na dananju. Potpisan od Filipovia, Durakovia, Kadia, Mateljana i Kovaa. Zapravo, jedna predstavka ujedinjena opozicije BiH. Dobro, ona ide u materijalu. Oigledno, to ne moemo danas raspravljati. Idemo na ovu taku dnevnog reda. Vi ste i zamiljali da to bude jedna budua sjednica, je li tako? FILIPOVI: Da, ja bih elio da dam obrazloenje ovoga. Ovaj predlog je posljedica naih stavova na prethodnoj sjednici na kojoj smo uestvovali svi mi ovdje. Kada smo mi stavili prigovor na to kako je izvrena supcesija odnosno zamjena premijera Vlade. Jer mi smo tada rekli i izjavili i smatramo i dan danas, da

153

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

je injenica da je predsjednik Vlade podnio ostavku, izazvala jedno stanje u kojem je bilo neophodno izvriti: prvo, procjenu razloga zbog kojih je podnio ostavku, procjenu rada Vlade prethodne, utvrdjivanje razloga zbog kojih ona nije uspjela u svome zadatku i, eventualno, ocjena rada predsjednika Vlade i cijele Vlade, a zatim istovremeno i otvaranje postupka imenovanja novog predsjednika Vlade. U tom smislu mi smo imali jedan fundamentalni prigovor da je nakon ostavke predsjednika Vlade i diskusije o tome trebalo konsultirati stranke oko formiranja, praktino, nove Vlade. Jer, injenica da predsjednik Vlade koji je imenovan na sjednici Predsjednitva, praktino podnosi novi program Vlade, praktino zahtijeva takvu izmjenu lanstva odnosno ministara u Vladi da to predstavlja formiranje nove Vlade. Diskusija o razlozima i politikoj osnovi formiranja nove Vlade i formiranje nove Vlade neka, jedna politika konzekvenca. IZETBEGOVI: Hvala za objanjenje ovog predloga za jednu od buduih sjednica. Dananja sjednica ide svojim tokom. Mi smo usvojili ovaj dnevni red. FILIPOVI: Mi ne usvajamo, dnevni red je odredjen unaprijed. IZETBEGOVI: Dobro, ja ga moram ovdje predloiti. Ovo je predlog dnevnog reda. On je samo predloen. Hoemo li raditi po toj taki, ima li tu nekih primjedbi, je li to ono o emu treba da radimo.

FILIPOVI: Mi elimo da proitamo nau izjavu i da kaemo da mi neemo uestvovati u sjednici po osnovu ove take. Jednostavno ona je u kontradikciji sa naim temeljnim predlogom. Da se prvo raspravi i ocijeni rad prethodne Vlade, da se utvrdi politika osnova formiranja i supcesije u Vladi, jer mi smatramo da je nastala jedna politika situacija koja zahtijeva respektovanje miljenja tree politike strukture u dravi. IZETBEGOVI: Koliko znam, u izmjeni je dolo - izmjena u linosti predsjednika.

FILIPOVI: Dobro, to je to se kae ... To ste vi ukajkili. To je po nekom odredjenom zakonu i mi to ne osporavamo. Mi ne osporavamo linost Akmadia, nego osporavamo proces.

154

IZETBEGOVI: Naime, rije je o tome da smo imali ostavku premijera. Jednostavno, doao je drugi premijer. Vlada je rekla da nastavlja raditi u istom sastavu na bazi istog programa. Nakon toga dolo je samo do izmjene u linosti premijera. To je itava stvar. Prema tome, nije dolo do izmjene Vlade, do izmjene pro-

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

grama Vlade koja bi zahtijevala jednu iru diskusiju nego linost premijera. Ako smatrate da bi trebalo linost premijera prethodno prodiskutirati. Radilo se o tome to smo mi bili suoeni sa ostavkom predsjednika Vlade. Predsjednitvo je smatralo da je ovlateno da imenuje novog premijera tim prije to je on rekao da nastavlja raditi u istom sastavu i po istom programu - prihvatajui isti program. Sad se nudi jedan korigovani program Vlade, neto drugaiji program Vlade i mi elimo da ga sa vama prodiskutujemo. Ja bih vas zamolio, evo jedna konsultacija od pet minuta da li ete da radimo, da prodiskutujemo postojei program.

AKMADI: Prije svega bih zamolio ujedinjenu opoziciju da ona razmotri program Vlade i da ne pravimo, osim ako opozicija to cijeni da ne pravimo nove politike probleme i ne stvaramo haos u ovoj dravi. Drugo, ujedinjena opozicija, govoriu o isto formalnoj strani, iako nema ovdje potpisanih svih pet opozicionih partija. Tree, ujedinjena opozicija, kad nije bila ujedinjena nego svaka politika partija ponaosob, prihvatila je sudjelovanje u ovoj Vladi koja jo uvijek traje i u kojoj su i njeni, ako moemo tako nazvati, predstavnici iako Vlada nije nikakav predstavniki dom nego Vlada su ministri koje dolaze iz odredjenih politikih partija. Takva Vlada u kojoj udio ima opozicija i prihvatila je njen rad i njen program svojevremeno, je konsenzusom donijela ovaj program, osim ovih pitanja koja su izdvojena. Mislim da bi bilo logino i da ima opravdanje i utemeljenje da Vlada u kojoj je i opozicija i iji su lanovi Vlade sali suglasnost na sve ovo, raspravlja o programu Vlade, pristupi promjenama koje su neophodne i tako pomogne ovoj dravi u ovom trenutku koji nije nimalo lagan. Hvala. IZETBEGOVI: Hoemo li nastaviti rad? RASIM KADI: Ja bih samo htio da kaem. Ako emo gledati formalno u Ustavu BIH pie da Predsjednitvo, odnosno Skuptina u ovom sluaju Predsjednitvo u funkciji Skuptine, imenuje odnosno bira predsjednika Vlade na prijedlog odnosno uz obaveznu konsultaciju sa svim parlamentarnim strankama koje imaju svoje poslanike u Skuptini. To u ovom sluaju nije uinjeno. To je proceduralna ustavna greka. Nikakvo naknadno pozivanje naem ministru Vlade i pozivanju na odbranu drave, u ovom trenutku i prebacivanja odgovornosti na nas u ovom trenutku ne moe rehabilitirati tu injenicu. Mi smo dovedeni pred svren in da smo iz novina saznali da je zamijenjen predsjednik Vlade i to je bilo sve to je tada reeno. ak i pod pretpostavkom da smo se s tim sloili, za oekivati je bilo da e nastaviti ta Vlada da radi. Na pitanje koje sam ja proli put postavio zbog ega, ako je samo promijenjen predsjednik Vlade se pie novi program Vlade,

155

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

odnosno novi politiki program, a nakon toga dolazi do dogovora koji jo nisu zvanini oko promjene sastava Vlade, jo uvijek nije odgovoreno. Prema tome, nama bi u najmanju ruku trebalo sada da sloimo tu konsultaciju u vezi sa uopte nastavkom rasprave o onome to je za nas naknadna stvar u odnosu na nae zahtjeve. Ovo - program Vlade je naknadna stvar u odnosu na ono to smo proli put konceptirali kao problem.

156

FILIPOVI: Prvo, nisu sve parlamentarne stranke uestvovale u Vladi i to je bila jedna od taaka u kojoj predsjednik Vlade nije izvrio dogovor na osnovu kojeg je formirana prethodna Vlada. Drugo, prethodna Vlada je bila pred padom zbog opeg zadovoljstva sa njenim radom. I to je na posljednjoj sjednici Predsjednitva, na kojoj sam ja uestvovao ono vee, bilo savreno jasno. Ni jedan jedini uesnik te sjednice nije bio zadovoljan sa radom Vlade. Pad Vlade se oekivao bilo na taj nain da se lanovi Vlade, ministri ostavkom, iznude ostavku predsjednika ili da je on lino podnese, predsjednik Vlade je izabrao jedan metod da sam podnese ostavku. Iz toga je izlazio politiki pad cijele Vlade. To je za nas politika injenica bez obzira kako je ona provedena. Ona je provedena ustvari nepotpuno kao zamjena predsjednika. Dalje, iz injenice da je predsjednik Vlade podnio ostavku, ni jednom predsjedniku Vlade nije garantiran mandat. U premijerskoj fotelji nema mandata. Mandat traje do onog momenta dokle onaj subjekt koji je suveren, a to je u ovom sluaju skuptina ili ono to zamjenjuje Skuptinu, ima povjerenje u predsjednika Vlade. Onog asa kada to predsjednik Vlade to povjerenje izgubi, Vlada gubi mandat. Znai, mandat nije vezan ni za kakav rok. To je suprotno pravilima parlamentarizma. I u ovom sluaju ja elim da kaem da mi imamo ozbiljne razloge da traimo da se raspravi sudbina prethodne Vlade i uzroci njenog neefikasnog rada odnosno njenog pada. Drugo, da raspravimo

AKMADI: Kad smo ve tu da neke stvari razjasnimo. Do promjene predsjednika Vlade, dolo je u toku mandata predsjednika Vlade. Znai, prije nego to su istekle dvije godine njegovog predsjednikovanja. Ustavom i propisima Vladi je predvidjeno da se predsjednik Vlade bira na dvije godine, da nakon dvije godine se ponovno razmatra izbor predsjednika i da novi predsjednik vri rekonstrukciju ili promjenu Vlade i pravi program Vlade. Ova Vlada je ovih mjesec i neto dana radila po starom programu, radila u starom sastavu ak je i pripremila Vlada, ne mandatar ili predsjednik program.Prije dva dana, bio je 20.prosinca, vrijeme kada je predsjedniku Vlade redovno istekao mandat. Da i nije bilo ranijih promjena i mislim da drugi dvogodinji period koji slijedi treba praviti sa novim programom i sa novim predsjednikom ili reizabrati starog predsjednika.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

politiku osnovu formiranja nove Vlade i linost koja e je voditi. I tree, da damo,da budemo konsultovani o sastavu te Vlade. Ovako e se desiti slijedee. Da je na jedna nain zaobilazan, po jednoj metodi koja je ve etablirarana u naem politikom ivotu u BiH, prvo se napravi jedan korak, izvri se, da predsjednik Vlade ostavku, izvri se zamjena predsjednika Vlade. Onda se uvede novi program Vlade, onda se uvedu novi ministri i nova Vlada. Bez uea parlamenta i eskamocijom prava parlamentarnih stranaka da o tome odluuju. Mi to smatramo nedemokratskim, ne moemo to prihvatiti. Ja zahtijevam pauzuu od dvije-tri minute da se iskonsultiramo. DURAKOVI: Izvinjavamo se to smo vam oduzeli dragocijeno vrijeme i uz zahvalu to smo prisutni na ovoj sjednici. Naime, predlog je bio da raspravljamo o programu Vlade RBiH, a mi smo u ovoj kratkoj konsultaciji, otprilike, konsultirali slijedee. to se tie samog programa, ko ga je itao, mislim da on nije u osnovi sporan. On je dobro napravljen sa stanovita udruene ili jedinstvene opozicije manje-vie nemamo bitnijih primjedbi, jer na strani 7. i 8. su istaknute bitne dileme, dakle, nije...tako konzistentan u takvoj jednoj vlasti ustaglaen kao to bi se na prvi pogled dalo itati. Ali na stranu, to je dobar program, odraava sutinu naih politikih opredjeljenja i stavova i mislimo kamo sree kad bi se on i realizirao. S njegovom realizacijom, sa njegovim nosiocima i sa svim onim to bi bilo sasvim normalno u svakom parlamentarnom ivotu bez obzira na ratne prilike i uslove u kojima se nalazimo. Oito da od programa prethodne Vlade nije ama ba, ne valja generalizirati ili gotovo nita realizirano, da je to ostalo mrtvo slovo na papiru, a da se taj program naalost zavrio u jednoj optoj anarhiji, u jednoj bezizlaznoj situaciji, u potpunoj nesinhronizaciji vlasti, zapravo njenoj destruiranosti na svim nivoima itd. Da bi se raspravljalo o bilo kom programu, makar on bio i najingeniozniji, valjalo bi vidjeti doista to je sa programom prethodne Vlade i najmanje to bi se bilo oekivati jeste da se podnese bilo kakav izvjetaj o radu te Vlade, da ne kaem o radu pojedinih ministarstava i svega onoga ega smo mi svjedoci, da ja ne elaboriram. Ulazimo u najvee paradokse moda na svijetu. Uope ne zabiljeene u historiji parlamentarizma da se u tom intermecu podnose krivine prijave protiv pojedinih ministara ili ministarstava, a da se ide kao da se apsolutno nita nije desilo sa novim premijerom i novim programom bez osvrta na ono to je bilo ... To je jedan anahronizam vjerovatno ne zabiljeen u historiji bilo kakvog organiziranog drutva. No, o tom potom, to zahtijeva iru raspravu i ja ne bih elio to ire elaborirati. Mi smo suoeni sa dnevnim redom iznudjenom sjedniIZETBEGOVI: Pauza 10 minuta, izvolite.

157

com ovom kakva je uz velike molbe da samo kaemo ono to mislimo, a to je da ne znamo uope politike osnove nove Vlade ili rekonstruirane Vlade ili reizabrane ili ne znam kako bi je nazvali, jer mi imamo injenicu da imamo samo novog predsjednika Vlade ili premijera sa starim ministrima, a da ne znamo ta je sa starim odnosno novim programom, ta je sa starom odnosno novom politikom, ta je sa jednom generalnom platformom koja bi morala svakog ozbiljnog ovjeka da opredjeljuje bar u stvarima koje se tiu politike prirode. Faktiki, sada se radi o novom programu gdje se usput nude odredjene rekonstrukcije po kojima mi niti smo konsultirani niti znamo u krajnjoj konzekvenci, to moe biti tako, ali da ne budemo jeftino politiki manipulirani. Bilo bi asno i poteno da nam se predoi ta je ta generalna platforma, to je taj novi program, na kojim generalnim premisama poiva i kakve su politike nakane te nove Vlade odnosno naeg novog predsjednika. Iz svega toga, mi smo ocijenili da uz svo uvaavanje i uz zahvalu ovog to smo pozvani na ovu sjednicu, da do veeras bi bilo doista bezpredmetno da uestvujemo u raspravi o programu Vlade bez ovih prethodnih stvari koje sam tako samo usput napomenuo, jer bojati se objektivno da mi uestvujemo u neemu, to kae narod ni luk jeli ni luk mirisali. Program je program, ponavljam, na sadrinu postojeeg teksta nemamo primjedbi ili proceduralno, ali ovo su bitne stvari i zapravo temeljne pretpostavke za jedan ozbiljan politiki razgovor ime mi ne mislimo vriti ama ba nikakvu politiku ucjenu. Vlada e biti i bez nas, ona se moe konstituirati i na jednostranakoj, i na dvostranakoj i na nadstranakoj osnovi i kao kabinetska i inovnika i ekspertna i kako god hoete, to je stvar izbora, to je na kraju krajeva stvar Vrhovne komande, to je ovdje u ovom sluaju Predsjednitvo u proirenom sastavu funkcije Skuptine. Ali ako smo ve doli da budemo konsultirani, onda iznosimo i nae miljenje. Dakle, da zavrim, predlaemo, to se nas tie, vi ete naravno nastaviti sjednicu onako kako ste zakazali, mi dalje pod ovim pretpostavkama ne bismo uestvovali u radu ove sjednice. Smatramo da bez ovih prethodnih stvari nema smisla raspravljati o programu ove Vlade. I da, ukoliko se stvari promijene i ukoliko, vi, naravno, meritorni ocijenite da nadjete za shodno moda u drugoj prilici ili pod drugim pretpostavkama iz ove prethodne radnje koju mi smatramo bitnom i neophodnom sa stanovita jednog demokratskog odluivanja i elementarnih...jednog demokratskog, parlamentarnog ivota kakav je morao biti, bez obzira na nesretne ratne prilike u kojima se nalazimo. IZETBEGOVI: Hvala, Nijaze.

158

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

DURAKOVI: Kad bude raspravljalo o radu Vlade, mi emo rei...(Ne uje se). Ovdje se oito radi o SDP jer se Liberali ve distanciraju od ministra Ragua. Prema tome, ostala su samo tri ministra SDP . Ovaj jedan nikada nije ni pozvan na sjednicu Vlade toboe opet iz nekih drugih razloga. Mogao se on pozvati, ali to je druga pria. Kad bude rasprava o radu prethodne Vlade, bie rasprava i o naim ministrima. Zato, pored ostalog, traimo taj izvjetaj. IZETBEGOVI: Je li tebe Nijaz dobro razumio ta si htio da pita? Dobro. Ja sam mislio da te pita kako vi ocjenjujete rad Vlade, a ne vaih ministara.

GANI: Poto vi imate jedan broj ministara koje ste delegirali u Vladi, vi sigurno pratite rad Vlade i stog aspekta kako ocjenjujete doprinos opozicije?

AKMADI: Mogu li ja jedno pitanje postaviti. Da li to znai g. Nijaze da vi svoje ministre povlaite iz Vlade.

DURAKOVI: Nita to ne znai g. predsjednie dok ne ponemo raspravu o temi koja nije na dnevnom redu.

AKMADI: Da, ali pod uvjetom vi ste rekli da nemate nita naroito protiv. DURAKOVI: Nismo ni na prethodne imali s obzirom da nita nije realizovano.

DURAKOVI: Kako bi bio red da prvo analizirate izvjetaj o radu svojih prethodnika. Mislim, osnovni parlamentarni red svugdje u svijetu. AKMADI: Dobro, izvjetaj o Predsjednitvo u funkciji Skuptine. radu Vlade raspravlja

AKMADI: Ne govorim o prethodnom, govorim o sadanjem. Za prethodne da govorim nisam bio ni lan Vlade, a pogotovo ne premijer.

159

FILIPOVI: Nemogue je zastupati stanovite supcesije u neemu to je oito prekidne G.predsjednik Predsjednitva je rekao da je izmijenjen samo predsjednik Vlade. Vlada ostaje ista, program njen. Sad se daje jedna inovacija. Pazite, mi stojimo na stanovitu da je prethodna Vlada zakazala. Ne samo mi, nego cijela javnost. ak i sama Vlada koja preko ministra unutranjih poslova optuuje lanove Vlade, a o tome mi nismo nita raspravili. I

mi traimo, ukoliko nas se potuje kao parlamentarnog faktora i ukoliko nas se potuje kaoi politiku injenicu u ivotu BiH, da o tome raspravimo. I nikakvog razgovora o Vladi, o programu mi time ne iniciramo pitanje premijera. Moda emo mi biti za vas kao premijera, ali mi elimo da se vidi zato dvije vlade, koje je formirao Pelivan, iji je mandat ... i iza njega stala HDZ nisu uspjeli? To je nae politiko pravo i to je naa obaveza prema bosanskoj javnosti. Mi elimo da vidimo koji je to politika inkonzistencija u konstituciji Vlade, u nainu funkcioniranja i o politikim ciljevima Vlade koji su doveli do pada. Oprostite, mi na to imamo pravo jer mi elimo ovoj zemlji dobro. Mi elimo da ova zemlja funkcionira na demokratski nain, zato smo se odluili i u enevi, i ne elimo da nam se ponovi situacija tri-dominijuma ili kondominijuma. I mi bez te rasprave ne moemo ii dalje. Vi moete, naravno, zanemariti 26 koliko imamo iza sebe posto. U odnosu na 16 HDZ ili na 34 SDA. Vi moete zanemariti nas. Kad se izuzmu srpski poslanici to e izai negdje 32-33% opozicija, 20% HDZ i ostatak SDA. To su sadanje parlamentarne relacije. One su realnost, bez obzira to Skuptina ne moe da se sastavi, niko ne moe...prava Skuptine i niko ne moe...prava demokratske osnove vlasti koja treba da se uspostavi. I mi elimo da se to provodi. Mi ne opstruiramo nita. Mi vam nudimo sutra sastanak. Neka izvoli g. Pelivan koji je tu podnijeti nam izvjetaj o svojoj Vladi. I mi emo analizirati zato je ona pala. Jer mislimo da perpertiraju politiki momenti koji su izazvali neuspjeh jedne i druge Pelivanove Vlade. I da mi moramo prvo identificirati te elemente, pa onda rei to se ne smije raditi da bi mogla jedna Vlada uspjeti u BiH. Eto, to mi zahtijevamo i mislim da imamo na to pravo. Hvala vam lijepo, mi emo sada napustiti sjednicu, ja se nadam. MIRKO-REFORMISTI: Ovaj program Vlade bio je prije sedam dana i na sastanku parlamentarne grupe - etiri parlamentarne stranke, isto kao to je ovdje g.Durakovi iznio i tamo su sve stranke podrale ovaj program i ocijenile ga kao neto novo. Nije po nekom ablonu dosadanjeg, to ulijeva povjerenje da e na bazi tog programa se odredjeni politiki drutveni, ekonomski procesi pokrenuti. Isto tada su svi zastupnici i poslanici, posebno ocijenili pozitivnu aktivnost, ve u ovom periodu novog mandatara, odnosno predsjednika stranke, to je on i posebno odredjenim svojim daljim aktivnostima u ovih 7 dana koje je dao i obeao na ovom sastanku parlamentarne grupe i uinio, to je isto tako jedan pozitivan proces. U ove primjedbe koje je Durakovi iznio i koje valja uvaiti, mislim da ne bi smjeli da doprinesemo da se aktivnost predsjednika vlade u ovom kritinom periodu, bilo na koji nain dovede u pitanje ili da se njegovo angaovanje ovim umanji. Naprotiv, mislim da bi mi, i prije nego to krenemo, trebali da maksimalno podrimo predsjednika da

160

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

161

DURAKOVI: G. predsjednie vi traite neto to je mimo dnevnog reda. Mogu vam privatno obeati, ja, to se mene tie, ja u to uraditi sa onima koji su ispred SDP i ako je na dnevnom redu, ne sastav Vlade, ne rekonstrukcija Vlade, ve program Vlade. Mislim, pobrkali smo neke stvari. Volio bih da ste stavili i sastav i sve ostalo. Onda bi... Prema tome, vi ste ve, ili vi ili neko iz vae Vlade, izali sa nekim inicijalima, predlozima u ime stranaka pojedinih i gdje se ponovo ponavlja, kako bih rekao, jedan monopolizam stranaki gdje se po imenu i prezimenu odredjuje stranaka pripadnost. Da se trai smjena odredjenih ljudi koje odredjena stranka uope nije ni kandidirala. To je zapravo ono to sam na poetku rekao da bi trailo malo temeljitiju raspravu.

AKMADI: Ja bih isto neto rekao, predsjednie. Budui da ste se vi, gospodo iz opozicije, maltene poeli dizati, ja bih vas u onom smislu u kojem vi govorite o demokraciji, zamolio jednu stvar. Da ja ne bih provjeravao koji ministri pripadaju kojoj stranci, jer mene to ne interesira, mene interesira koji ministri i kako rade. Prvi kriterij koji sam rekao i ponovio vie puta i koji su ministri tu a koji nisu, pa bih vas zamolio da onim ministrima koje vi smatrate svojim lanovima ili su vai lanovi ne samo da ih smatrate, da im kaete, ako vi ne elite sudjelovati u vlasti da im kaete da me oni dodju o tome obavijestiti u toku sutranjeg dana. Mislim da ne traim previe, da ne vrim anketu sad pa da ne razmiljam ko pripada SDP ko DSS, ko pripada ovoj ili onoj stranci, neu da govorim ni ko pripada HDZ i SDA, ja hou Vladu koja e raditi i koja je spremna u ovom trenutku preuzeti na sebe breme odgovornosti koje je ogromno i veliko. Nadam se da od vas ne traim puno, a stvar je Predsjednitva hoe li pozvati biveg premijera da podnese izvjetaj ili nee, ja ovo govorim u funkciji predsjednika Vlade. Hvala.

nastavi sa ovim naporima koje je od ovog svog preuzimanja dunosti uinio, a uinio je mnogo. Mnogo je gradjanima BiH i Sarajeva ulio neke nade. Nadam se da nee to iznevjeriti. Ali bih ga isto tako zamolili da uvai neke stavove koje bi trebalo prihvatiti i prevazii ovu jednu pat-poziciju u kojoj se sad momentalno nalazimo. Nikome nije stalo ni do kakvih konfrontacija niti do bilo kakve blokade. Naprotiv, svima nam je stalo da to prije izadjemo iz ove situacije. Najvei strah opozicije je da ne postoji kao dosad program jedan na stolu a drugi u ladicama. To moramo, ja sam to i novom predsjedniku rekao, najvei problem je to Vlada nikada nije imala vlast. Vlast je bila, naalost, u pojedincima i u strankama i tamo je ostajala. I ako e se nastaviti sa takvom praksom, naalost, i ovaj program i njegov predsjednik koji je na elu tog programa, bojimo se doivjee isti sudbinu. Toliko i hvala.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

Praviti Vladu po tome da je HDZ iskljuivi monopolist na kadrove hrvata hrvatske nacionalnosti, SDA muslimanske, sigurno vam SDP nee doi kao stranka rezervnih Srba. Ja sam vam to rekao u razgovoru koji sam imao s vama. Jer to podriva tenzije parlamentarizma, demokracije i ukupnog politikog sistema ove drave. I ukoliko tako nastavite i put do pakla je poploan dobirm namjerama. Vi izvolite i radite i time ete na najbolji nain podliti temelje demokracije kakve takve krhke, porodjajne u ovoj republici suspendiraete uope smisao politikog organiziranja i viestranaja u BiH i suspendiraete temeljna naela na kojima ova drava hiljadu ili tisuu godina poiva. Prema tome, ovo to se sada radi da neko uzima monopol da mijenja kadrove gdje konkretno HDZ uope nije ni predlagao, to je stvaran..to vodi u jedan anahronizam, to je bez presedana i to je stvarno, mislim,.. To je mimo pameti, to nije za raspravu. Vi dobro znate o emu ja govorim. AKMADI: Ne znam o emu govorite, ali u vam rei jednu stvar - da u ovoj Vladi neu predloiti nikoga ko ne opravdano odsustvuje i nee niko putovati za koga Vlada ne dadne. Iz sva tri naroda i sva tri ministarstva.

AKMADI: Nisam zavrio. Rekao sam kriterije na osnovu kojih se moe biti u Vladi i na osnovu kojih ne dolazi u obzir da neko bude u Vladi. I drugo bih rekao, bez ikakve elje za polemikom, ne znam otkud udruenoj opoziciji 25 ili preko 30% glasova. Nemojte gospodo se uvijek na to pozivati. A esto se u zadnje vrijeme na te pozivate. Mislim da po broju poslanika i zastupnika u Skuptini vi to nemate. FILIPOVI: Imamo mi broj glasaa. Imamo i ukupan broj, npr. zastupnika vei nego konkretno HDZ. AKMADI: Ja koliko znam imate 37, koliko imate zastupnika? Koliko je to u procentima - na 100 to je 37% na 200 je 37 podijeljeno na dva a na 220 je jo manje od toga. Ja nisam matematiar nikakav.

DURAKOVI: Jeste. Onda bi mogli govoriti o nekoj elementarnoj demokraciji. Ako neko sebi ekskluzivira pravo na to, onda o demokraciji nema govora, o nekom demokratskom ustrojstvu BiH takodje i o nekoj Vladi koja je imala povjerenje gradjana takodje.

162

FILIPOVI: Uzeemo zvanini izvjetaj o izborima pa emo vidjeti. Oprostite, nije tano. Sistem izborni koji smo imali proporcionalni deformira odnose u bazi.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

AKMADI: Znai, vi niste dobili pravi broj.

FILIPOVI: Nismo. ak da smo mi i minimalni, mi smo opozicija i konstitutivni dio vlasti i nijedna vlast ne moe funkcionirati normalno ukoliko ignorira stavove i miljenje opozicije. I nije uope u pitanju to. Mi neemo prihvatiti naelo koje je ovdje predlagano otvoreno, naelo monopola nacionalnih stranaka na predstavljanje naroda. Mi to neemo prihvatiti. Ovdje je bilo predlagano da iskljuivo te i te stranke imaju pravo predlagati ne samo lanove i delegirati lanove Vlade i Predsjednitva, nego i ak i ambasadora. Vi ste predloili konkretno zamjenu lanova HDZ u svojstvu potpredsjednika stranke, lanova, hrvatskih kadrova u Vladi. AKMADI: Kao na primjer koga? FILIPOVI: Ja sam proitao taj dokument - od arka Primorca.

FILIPOVI: To je stvar o kojoj mi elimo da razgovaramo. Zato jedna Vlada funkcionira na taj nain. Pazite, vi nama tvrdite da je u pitanju kontinuitet vlasti, a radi se o diskonituitetu. Oprostile, mi elimo o tome da raspravljamo. I mi elimo da se instrumentima koji nam stoje na raspolaganju u parlamentarnoj demokraciji ugradjivanjem elemenata u konstituciju vlasti, konstrukciju Vlade i njen program, obezbijedimo od tih pojava. Oprostite, mi smo imali situacije da neki ministri nisu nikad parlamentu podnijeli nikakav izvjetaj. O radu ministarstava. Mi smo imali situacije, ne mogue, zbog ega? Zbog toga to je poloaj ministara bio apsolutno siguran ukoliko su uivali povjerenje svojih stranaka. E to mi ne elimo. Mi elimo Parlament da funkcionira, ministri i predsjednik Vlade da su odgovorni Parlamentu i da funkcionira demokratski Parlament, ne vidimo razloga da ne ponemo odmah s tim ukoliko smo se suglasili sa naelom da budua BiH moe biti samo parlamentarna, demokratska, laika drava. AKMADI: Samo jednu stvar. Svi koji mene znaju, znaju da je arko Primorac moj osobni i kuni prijatelj. Molim vas. A ja vama sad kaem da mi je arko Primorac da ne eli biti u Sarajevu, ne eli biti u Vladi. I to to ste vi uli niste dobro uli. MIRKO - REFORMISTI: Mislim da je ovo pitanje pogreno. Ja lino mislim da ovo Predsjednitvo mora...(ne uje se) ta su radili nai ministri po bijelom svijetu, da niko nema da kae to je to.

AKMADI: arko Primorac tri mjeseca nije u Sarajevu.

163

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

IZETBEGOVI: Mi imamo ovdje va predlog jednog budueg sastanka. FILIPOVI: Hvala vam. Sjednica je zavrena. IZETBEGOVI: Hvala vam, ivjeli.

FILIPOVI: Predlaem da mi prestanemo sa ovim. Da zavrimo ovo i molimo predsjednika Predsjednitva da omogui, na jednoj od slijedeih sjednica da se provede rasprava o bivoj Vladi i njenom radu, radu predsjednika Vlade, uzrocima neuspjeha Vlade jedne i druge poto nismo ni proli put proveli adekvatnu raspravu. Da dodjemo do nekih solidnih, ozbiljnih, politikih osnova za konstituciju Vlade.

164

Ja neu i ne elim da se to deava bez prisustva hrvatskog naroda. To je pitanje rata i pitanje mira. I pitanje ureenja drave.
Magnetofonski snimak 180. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrana 23. decembra 1992. godine u 17,00 sati

165

MIRKO PEJANOVI: 1. i 2. I moj je prijedlog da to veemo za sazivanje Skuptine BiH. Ili u Mostaru, Zenici ili Tuzli - mi imamo veoma veliku iroku slobodnu teritoriju. Ja sam se ak u jednom razgovoru sa privrednicima jedne vrlo jake zemlje malo zaletio pa rekao da je u nas rat i da ne moe sada nita biti. Ali smo u Zagrebu korigovali tuzlaci, mostarci, zeniani - pa su rekli mi imamo i proizvodnju mi imamo ivot, imamo sve komunikacije. Idemo u Zagreb, u inostranstvo, naruujemo dobavljamo izvozimo itd. I proizvodimo. Dodue svi smo mi r... sarajevski priliv. I moj prijedlog je da to veemo za pripremu sjednice Skuptine. Zato? Zato to mi kao zemlja koja je izloena agresiji i zemlja koja je uspjela da u otporu i organizovanju borbe sauva i legitimitet i legalitet najviih dravnih organa. Sauva u zemlji i u inostranstvu. I vee ga za izbornu volju koja je bila na izborima. Ukoliko taj legitimitet ne moemo uvati vie osim izvorne volje, onda je red da ga uvamo Skuptinom. Kao najviim organom vlasti, a ne Predsjednitvom kao medju rjeenje do sazivanja Skuptine. Poto imamo uslove da sazovemo Skuptinu ja mislim

..

Sjednici je predsjedavao predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, gospodin Alija Izetbegovi. Sjednica je poela sa radom 17,00 sati.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

166

MILE AKMADI: Ja bi se sloio sa ovakvim prijedlogom gospodina Pejanovia kada bi onda rekli da e sve odluke iz nadlenosti Skuptine Predsjednitvo odlagati do Skuptine. To je oito da to ne moe. Jer ovo nije nita drugaija odluka nego i one druge. Ovdje imamo l. 1. iz take. 2 - itam lan 1. zadnju reenicu citat lanove Predsjednitva RBiH za vrijeme ratnog stanja bira Skuptina RBiH - to je izmjena Zakona o izborima. Ona je ista jasna, i kada se uzme da je u vrijeme ratnog stanja to je Predsjednitvo zamjenjuje Skuptinu - pitanje nadlenosti je potpuno rijeeno. Pitanje nae politike volje da li mi to hoemo. Pitanje potpisa je ovdje pokriveno. Ja predlaem da to veeras stavimo na dnevni red i da mi to veeras uradimo. Naime taj moj prijedlog stajao je ovdje na Predsjednitvu 11. studenog (novembra) a i jo ranije daleko od toga, ali tada je definitivno bio uoblien svim ovim pitanjima i skuptinskim misije, njem i svim. Ne vidim razloga da vie stoji. Tim prije to Predsjednitvo je sada u da kaem skoro polulegalnom sastavu. Dovoljno je da jedan lan Predsjednitva bude protiv ili da bude odsutan i dali da bude bolestan ili i bilo ta, pa da bude nevolja. Zatim lanovi Predsjednitva poput sada to imamo g.F. Abdia trai da se izjasni - ne moemo njega nai da se izjasni i gubimo praktino sedmi.

PREDSJEDNIK: Prijedlog je dobar, medjutim, ja mislim da Skuptina skoro ne moe sastati. Ja ne vidim. Naime, trebalo bi. nastojati da se Skuptina sazove. To je jedna odluka nezavisna od ovih sviju. Da li ova dva pitanja mogu ekati Skuptinu to je sada drugo pitanje. Dali ova pitanja mogu ekati. Ja lino ne vidim da je to neto to se moe sazvati u roku od 5-6 dana ili 10. Mi smo bili ak zaduili nekoga da razmotri pitanje sazivanja Skuptine i to bi bilo jako dobro, ne samo zbog ovog pitanja nego itavog niza drugih pitanja koja nam tu stoji. Medjutim, ja lino ne vidim da je to neto u skorom izgledu. A mislim da ova pitanja nee moi ekati. Ko se javlja za rije? Izvoli Mile.

da bi time valjano sauvali politiki i ustavni legitimitet BiH i svakog izbora najvieg organa BiH. I ja molim da primimo informacije od ljudi iz Skuptine, dali moemo to rijeiti na taj nain. Ako moemo onda se zalaem zato. Time molim predstavnike legitimne hrvatskog naroda na ovom Predsjednitvu da razumiju da nisam protiv njihovih predloga, nego sam zato da obezbijedimo potpuni legitimitet. Postoje dva valjana legimiteta, jedan je volja naroda, mislim puga gradjane.. A drugi je Skuptina kao odmjena toga. Vi ete meni moi suprotstaviti argumente - rat je - ima ratna situacija, ima ratno odluivanje tj. medjutim, mi emo prema svijetu biti mnogo i legitimniji i vri ako pokaemo da moemo sazvati Skuptinu. To je moj prijedlog za razmiljanje ove dvije take. Hvala lijepo.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Mi moramo za sve odluke imati 6 glasova za. I trea stvar trenutno u Predsjednitvu nema nijedan ovjek, nijedan lan Predsjednitva iz hrvatskog naroda ba nijedan. X: Ima Boras. MILE AKMADI: Boras ovdje ne sjedi i ovaj lan se moe primjenjivati na njega gospodine Pejanoviu i na njegovu zamjenu. Ako bude to potrebno. Upravo to je razlog dodatni da mi insistiramo na promjeni

MIRKO PEJANOVI: Ja molim, ne sporim pravo jedne stranke, jednog naroda da trai izmjenu. Ja samo kaem da izmjene nae izvedemo na onaj nain koji nam moe omoguiti puni legitimitet, legalitet i politiku prodju demokratiji i medjunarodnoj zajednici. MILE: Ovdje se ne radi o stranci, ovdje se radi o narodu gospodine Mirko, jer injenica je da niko iz hrvatskog naroda ne protuslovi ovome, to trai barem jedan dio ovog naroda. Dobro niko ne pretuslovi tome.

MIRKO: Stranka i narod to nikada ne treba izjednaavati, jer onda MILE: Ali ovdje se ne radi o stranci, ovdje se radi o narodu

167

MIRKO: Ja to govorim zbog srpskog narodu, zlo narodu kome je jedna stranka na vladi. Da je potom bilo srpski narod bi vjerovatno zaglavio da ima samo jednu opciju. A srpski kadrovi iz drugih stranaka su uli u ovo predsjednitvo i sauvali mu legitimitet. Prema tome, teko narodu gdje samo jedna stranka, ja to govorim sa stanovita demokratije. Ja samo hou ovo da kaem. Ja ne sporim pravo jednog naroda, jedne stranke da traim zamjenu onih kadrova koje su oni predlagali. Ja samo traim da to izvedemo na onaj nain koji omoguuje ovoj dravi najvei u legitimitet i legalitet i unutranjim i vanjskim odnosima. Imajui u vidu sve procese u kojima mi jesmo i medjunarodnu konferenciju. Ja sada molim da sasluamo ljude iz Skuptine iz grupe koji su zadueni da se sazove Skuptina. Ako moe da se sazove Skuptina u roku od 20 dana. Uz angaovanje Skuptine uz angaovanje Vlade uz angaovanje Predsjednitva, uz angaovanje UNPROFOR-a i moj je prijedlog da to saeka. I mislim da bi tim prijedlogom dobili ne samo ovo to je i sam Akmadi rekao ne samo da proglasimo izmjenu ustava, izaberemo lanove Predsjednitva, nego i da formuliemo i politiku koju vodimo da je osnaimo. Da joj damo jedan novi medjunarodni peat A drugo molim vas po isteku mandata predsjednika Predsjednitva bilo je pravilo da on podnese izvjetaj Skuptini. Ja bih zato vezao i to. Odnosno

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

MILE AKMADI: Prije toga ja bi Predsjednie jo ipak rekao. U tih 20 dana u kojima bi bila sastavljena skuptina da donosi odluke ovo predsjednitvo e htjelo ili ne, a vjerovatno htjelo donositi odluke od najsudbonosnije vanosti za ovu dravu BiH i svakog njenog naroda ponaosob. Ja neu i ne elim da se to deava bez prisustva hrvatskog naroda. To je pitanje rata i pitanje mira. I pitanje uredjenja drave. Mislim da nema vanijih pitanja od tih pitanja. Oekivati je da e se to desiti ovih 20 dana. Po ovom kalendaru dogadjaja kakvi nam predstoje. MIRKO: Nemojte da uzimamo tako krajnje crno-bjelo MILE: Ne takva je injenica gospodine Pejanoviu.

Predsjednitvu. Na isteka mandata jedno predsjedavanje podnosi izvjetaj Skuptini. To je bila praksa i tu praksu treba njegovati. Ja molim da sasluano sve informacije da onda donosimo odluku. Kojim ja ne zahtjevam i donose i drugih odluka, ali molim da sasluamo sve informacije. Posebno molim gospodina Konjiciju da iznese informaciju.

MIRKO: Ovdje sjedi predsjednik Vlade koji je iz hrvatskog naroda. Stranka je zastupljena u funkciji Skuptine Predsjednitva. Gospodin Boras vri funkciju lana Predsjednitva. Nije smjenjen. Pazite vi titite tu funkciju glasanjem ovdje. Prema tome MILE: Vie to ne mogu. To vie ne mogu, generalni sekretar ima to pravo. Ja vie nisam generalni sekretar.

MIRKO: Pa dobro iv je i novi generalni sekretar. MILE: Ali gospodin Boras moe ne dati da on donosi, pravo - ustvari pravo koje je meni dao.

MIRKO: A onda se moe podnijeti ostavka, pa moe. Koliko ja znam on nije raspoloen za ostavku. ak se kandidovao i za predsjednika. MILE: To je stvar njegova. Ovdje nije rije o Borasu, ovdje je rije o gospodinu Kljuiu i Miri Lasiu. Ja sam rekao da takva odluka koja bi se ovdje donijela je primjenjljiva na sve ukljuujui i gospodina Borasa

MIRKO: Dobro da ujemo sve informacije ja se zato zalaem.

168

PREDSJEDNIK: injenica je da se Skuptina teko moe sazvati brzo, ali evo neka kae Konjicija o emu se radi.

169

MILE AKMADI: Mogu ja predsjednie. Mislim da je dobro pozitivno i Predsjednitvo i Vlada to ocijenili pozitivno i Vlada je ak unijela u svoje zakljuke da e pruiti punu tehniku i drugu organizacionu pomo organizaciji Skuptine. Skuptina je sa svojim

ABDULAH KONJICIJA: Mi smo zaista uinili veliki napor da bismo Skuptinu organizovali negdje 18. 19. Naa administracija je uradila odgovarajue poslove Medjutim, mi nismo mogli od UNPROFOR-a dobiti saglasnost da oni 30 poslanika koji se nalaze u Sarajevu mogu da odu, i onaj dio poslanika koji se nalazi u podruju cazinske krajine. Mi smo ispred Skuptine, i preko Predsjednitva (to Gani dobro zna) pozivali Moriona da razgovaramo. Medjutim, imao sam utisak da on je izbjegavao uvijek takav razgovor. Ja lino stojim na stanovitu i u tom se potpuno slaem da drava stoji na tri noge. Skuptina, Predsjednitvo i Vlada. Mislim da je kroz ovo vrijeme proputeno da je Skuptina bez obzira da li se sastajala ili nije, ali ona sa svojim poslanicima legalno izabranim je mogla daleko mnogo vie uiniti preko skuptina unutar Evrope. Naalost nekako Skuptina je bila zapostavljena. Mi smo lijepo rekli ako za 7 dana ne dobijemo od Moriona saglasnost, nama treba 7 dana da bismo mogli organizovati Skuptinu dolaze praznici, tada e biti vrlo teko prikupiti ljude. S obzirom da dolaze boini praznici sada poslije Nove godine, pa onda opet boini praznici, pa opet nove godine, pa nedelje, neki nee da nedeljama rade itd. Ja mislim da se druga skuptina moe - naime Skuptina moe odrati u drugoj polovini januara. Mi smo bili planirali za prvu Skuptinu 18. znai, ako bi se 18. i 19. decembra odrala, da bude izvjetaj Predsjednitva, izvjetaj Vlade i izvjetaj ove nae delegacije iz eneve. S tim da se dogovorimo o narednoj Skuptini koja bi dola u drugoj polovini januara, gdje bismo tada mogli iznijeti na Skuptinu ono to bi trebalo usvojiti. S obzirom da se nalazimo u jednom stvarno ratnom stanju, mi ne znamo kako e se za 20 dana odvijati ti stvari - danas je 23. dolaze boini praznici, N.godina - vi znate da to ide prilino teko - ja mislim da tek dolazi u obzir 20. januar moda, negdje bi se moglo organizovati 20 januar. Jer vidite mi moramo bar 7 dana ranije poslati tehniko osoblje koje bi obezbijedilo to. Mi smo bili planirali sada da jedna grupa poslanika i tehnikog osoblja obidje Tuzlu, Zenicu, Mostar i da se dogovore gdje bi bilo najpogodnije mjesto da se vidi miljenje poslanika o dnevnom redu. E, sada se postavlja pitanje da li mi zaista toliko dugo moemo ekati. S obzirom da mi neznatno kako e se sutra odvijati ratne operacije, niti znamo - i moemo neto planirati ali da li e to planirano biti ostvareno. Ja bi lino predloio da mi sada se dogovorimo - jer zakazivanje Skuptine zakazuje Predsjednitvo u funkciji Skuptine. Sada u okviru toga treba razmatrati sve te stvari.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

170

MIRKO PEJANOVI: elim kazati da ovo to je sada predloio predsjednik Vlade prihvatam ovo za aerodrom. A za enevu predlaem malu izmjenu. Za enevu predlaem da se podnese informacija o dosadanjem toku pregovora o tome ta je dogovoreno za nastavak i da u skladu s tim procjenimo, stavove koje e zastupati nai predstavnici 27. i ovo to imaju 2. januara i eventualno reafirmacija stavova i promjene i sastav delegacije. Mislim da se poklapa razmiljanje. Jer ako 27. bude povoljan ishod onda ide s razlogom jedna delegacija novog sastava. 2 imati stanovita koja podravaju opredjeljenja da se ide na razgovor u kojim osnovnim ciljevima, s kojim osnovnim ishodom, a onda za dalje ili za drugi jedan sastav koji moe sa predsjednikom zajedno da prezentira legimitet drave. Postoji vjerovatno potreba da predsjednik u rundama razgovora konsultuje bolje da ima u enevi nego da zove telefonom. I to uvaavam to predlae gospoodin Akmadi. To je moj prijedlog. to se tie ovog sazivanja Skuptine ja razumijem i jedne i druge. Medjutim, ja neprekidno kontinuitet rada Predsjednitva u funkciji Skuptine do pozivanja Skuptine u svemu to mora odluivati. Ukljuujui i sva pitanja koja su na dnevnom redu pa i rukovodjenje predsjednitva. Ali ja iz hiljadu razloga a posebno enevskih mirovnih itd., medjunarodnih molim za strpljenje molim za akciju da sazovemo Skuptinu i da kroz skuptinu obavimo ove. Mislim ako bi organizovali jedan operativni tab Vladin, Predsjednitva i vriti pritisak na UNPROFOR da bi mi izmedju 15. i 20 mogli imati Skuptinu. Da bi mi tada mogli na Skuptini asno i poteno politiki vrlo produktivno sasluati izvjetaj o radu Predsjednitva u ratnim uslovima. I pred-

slubama u vrlo tekoj situaciji i ne moe da radi. Vlada je to samoinicijativno i na tome treba raditi, medjutim, mi moramo donositi odluke i ivjeti kao da Skuptine nee biti do kraja rata. Kao to smo to na neki nain predvidjeli i u vremenu kada je Skuptina nas odnosno Predsjednitvo izvjestilo da ne moe da se sastaje -razlozi tadanji i sadanji su isti odnosno trenutno su gori nego to su bili tada. Nas je Skuptina izvjestila o tome kada ve je moglo se iz Sarajeva izlaziti na neki nain. Prema tome, o tom po tom neka to bude. I Skuptina i tako i tako tada moemo traiti da potvrdi odluku ako ne sve odluke da potvrdi odluku ako ne sve odluke, da potvrdi odluku izbora lana Predsjednitva. Ili da odbije. Ali do tada da utvrdimo i legalitet i legimitet tog rada da izvrimo to imenovanje. Kada sam se javio za rije ja bih zamolio da se pod tokom tekua pitanja uvrsti i Informacija o razgovorima na Aerodromu ako je ima i odredjivanje nove delegacije za enevu. Naime, Vlada je danas konstatira da je bilo potrebno na neki nan renovirati delegaciju za enevu i predlaem da to Predsjednitvo stavi na dnevni red sada ili za narednu sjednicu, u svakom sluaju prije nego to ova delegacija otputuje.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK: Ja mislim da smo ukrstile argumente oko ovog pitanja. Naime, rije je jo uvijek o dnevnom redu koliko sam razumio je li? Da. Naime, mislim da su te dvije take bile sporne u ovoj polemici, taka 1. i 2.

MILE AKMADI: Ja to gospodine Pejanoviu u potpunosti razumijem s tim to bi hrvatski narod to smatrao izgubljenim.

sjednika koji je rukovodio tim Predsjednitvom. Da bi mi mogli na toj sjednici podnijeti asan izvjetaj o enevi. Da to bude kolosjek ivljenja ove drave. Da bi mi asno mogli izai sa predlogom za promjene Ustava i izborom tijela i organa i lanova Predsjednitva, i ne samo lanova Predsjednitva na Skuptinu. Ako to ne bi mogli onda to prihvatam sve ovo to se predlae danas. Ja mislim da moe. Vjerujte da je to sigurno jedan pokuaj da dobijemo jednu bitku novu koja je ravna svakoj vojnikoj. Da pokaemo snagu politikog ivota ove republike na onome u emu smo se grevito borili pod granatama. Ja moram rei da sam se korigovao, svojevremeno sam izjavio da mi moemo voditi borbu na principu slobodne teritorije Mostar-Zenica-Tuzla, dijelom Sarajevo, evo sada se pokazuje da je to - kao jezgra budue BiH. Ja vas molim da to razumite to nije nikakva prenost predlozima koje imamo nego pokuaj da izvedemo na jedan nain koji daje nova

ABDULAH KONJICIJA: 7. januara je pravoslavni Boi, a Nova godina je 14. januara znate to su dva datuma, za dva dana tri je - je taj praznik upadne nedjelja, onda opet Nova godina, praznik znate PREDSJEDNIK: O emu govorite? ABDULAH KONJICIJA: O terminu Skuptine, predsjednika. Naime sporno je da li se ona moe odrati tad, to je ta stvar. Medjutim, ja mislim da je to nije ba realna procjena. Osim tog podatka je li iko sabrao koliko bi se sastalo poslanika ta bi znailo, koliko se poslanika moe sabrati, koliko ih je napolju. Ima jedan broj nisu dostupni uope. Je li iko napravio jednu analizu. Znam 240 - toliko je otilo u neprijateljsku, toliko je ostalo, toliko je pristupano. Ima li iko tu analizu? AVDO: Imamo. Mi imamo oko 150 poslanika. Da bi mogli doi. Ali kada bi stvarno svi doli i iz Sarajeva izali i svi doli iz Gorada, Bihaa za koje mi znamo da su ivi - svi doli. PREDSJEDNIK: Da napraviti zabiljeku

171

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PREDSJEDNIK: Ali tada za donoenje odluke, je li iko razmiljao o tome da li moe za donoenje odluke - potrebno je 121.

ABDULAH: 121. ih treba.

ABDULAH: Mi imamo, to je profesor govorio po sadanjim uslovima, bar kako mi razmatramo i cijenimo nee nam trebati taj kvorum. Jer mi ne moemo u kvorum da raunamo, jer to nije ni Ustav precizirao ljude, recimo koji su umrli, koji su poginuli i kojima je prestao mandat a nisu se izabrali drugi poslanici. U krajnjem sluaju bi za zajedniku sjednicu bio kvorum 82 poslanika a za odvojene sjednice to je manje 40.

PREDSJEDNIK: Dakle 82. A odluka bi se mogla donositi sa koliko u tom sluaju? AVDO: Sa 82. na zajednikoj. PREDSJEDNIK: To bi bio kvorum. A da bi se odluka donosila veinom glasova ta to znai? Onda od kvoruma pola je li? AVDO: Ne, nego. Ne, ja govorim o kvorumu - sada govorim prije je bio 121 Sada e biti kvorum 82. MILE AKMADI: Znai 82 mora biti za. AVDO: Da. Imate jednu drugu stvar koja e biti za Ustav teka.

AVDO: Dvotreinska veina za ustav, onda bi to neto izalo oko 122 - kao mi kada bi nam svi doli imali bi taj broj. Medjutim, treba biti realan. Na teren treba izai, zavisi kako e se odvijati, hoe li biti mir, hoe li operacije. Vi moete u svako vrijeme da u ovom vremenu naidjete da u jednoj sedmici da se promjeni nekoliko okolnosti da MILE AKMADI: Koliko treba kvorum za obustavu od primjene ustavnog ovog amandmana?

PREDSJEDNIK: To je dvotreinska veina je li?

AVDO: Za svaku ovu odluku Ustava treba dvotreinska veina na Skuptini. Imali bi mi anse kada bi mi svi doli. AVDO: Ma ne teorija, kada bi nam doli 123 poslanika. Imali bi a mi imamo sada 152 poslanika, da bi trebalo da dodju. E, sada MILE: To je sada teorija.

172

hoe li doi, kako e doi, mogu li doi, koiliko onom iz Viegrada i gdje je treba da dodje. Ja sam recimo iao, da sam Hadu Efendia pitao je li gledao tog poslanika Iz Viegrada. Rekao mi je da nije. Moe li on doi, ne moe li doi. Neke druge, ima tu problema. Ali je tano jedno. Ako bi se svi angaovali, morao bi neko od nas izai, to je neosporno i Vlada i Predsjednitvo da bi mi mogli imati kvorum na Skuptini. Taj kvorum - prva ta skuptina koja bi dva dana trajala ili tri. Ja moram da kaem da ona dokumenta ne bi mogla razmatrati koja je Predsjednitvo donijelo. Ona bi u najboljem sluaju mogla da razmatra koje smo - mi ovdje verifikovali tri pitanja. Izvjetaj, Predsjednitvo ta je radilo za ovo vrijeme. Izvjetaj Vlade, izvjetaj enevske konferencije. Molim vas mi smatramo i dalje i to bi izvjestili odmah Predsjednitvo da tom skuptinom kojom bi odrali ne bi prestajao rad Predsjednitva - da Predsjednitvo nastavlja svoj rad. A mi bi opet se sastali drugi put, kada bi imali mogunost da se sastanemo, jer bi ponijeli sve slubene listove, sve uredbe umnoili, dali to poslanicima da ih proue i ovu ma koju odluku koju je donijelo Predsjednitvo u ime Skuptine, ma koji izbori i imenovanja u ime Skuptine, ono e ii na Skuptinu. I izbor Vlade e ii na Skuptinu. Skuptina ga moe prihvatiti, ne mora. AVDO: Sve. Prema tome, to je velik posao, nije to ba mali posao. I ne bi to Skuptina ni u kom sluaju mogla recimo za dva tri dana MILE AKMADI: Pa sve to smo radili.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK: Ma nije to spor, dali je to velik ili mali posao. Sada je pitanje ovo. Moe li se Skuptina sastati? U kom broju bi se mogla sastati. Koji je to idealni broj, koji je vjerovatni mogui broj kada se kae. Dakle ima. Dalje, koji je kvorum novi. Koje je novo tijelo Skuptine? Dakle vie se oni ne smatraju lanovim Skuptine. Prema tome, Skuptina vie ne broji 240 nego 155 recimo. I to su sljedei ljudi.Ako je 155 novih - ne kvorum, nego novi sastav Skuptine. Njen kvorum ne ini polovina je li tako. AVDO: Imamo 82. Mi bi imali - ne treba se zanositi. Bez obzira koliko se mi angaovali da e nam svi poslanici doi. Nemogue. PREDSJEDNIK: Znam, to je openito - sada treba utvrditi vjerovatno e pa kazati ovo je posiguran broj. MILE AKMADI: Ili dvije treine, zavisi za ta.

173

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

AVDO: Ali siguran sam da bi imali kvorum. Moda ne za usvajanje ustavnih odredbi. PREDSJEDNIK: Samo ja bih zamolio da neko napravi analizu neovisno mi emo ova dva pitanja sada - jo emo se vratiti na ova dva pitanja tu - ali mislim da nam Skuptina treba zbog eventualnih enevskih odluka. Zaista to bi bilo - moda e nama ponuditi, moda e u enevi biti ponudjene neke stvari koje mi zaista ne bi trebali uzeti na svoju grbau, nego dakle Skuptinu bi trebalo u svakom sluaju pripremiti. Bez obzira da li emo mi sada ova pitanja ovdje sad rijeiti i moemo li rijeiti ovdje? Ali enevska pitanja ne bi mogli rijeiti. U enevi se moe ponuditi neka solucija koja e izazvati velike dileme i tada bi dobro bilo da se sastane Skuptina kako se moe da sastane i tada bi mogli izdejstvovati da ode UNPROFOR po ljude. Jer to bi mogli gore u enevi da izdejstvujemo da se zakljui da e UNPROFOR dovesti ljude iz Kladue. Jer to moe, nije uope nikakav problem svaki dan UNPROFOR ide na liniji Biha, Zagreb. Prema tome nije nikakav problem AVDO: Mi smo i pismo poslali Vensu i Ovenu. PREDSJEDNIK: Naime, hou da kaem da bi oni to pismo drugaije razmatrali kada se kae molim vas ovo to smo ovdje sada mi, vi nam morate omoguiti skuptinu - prema tome da dodju iz Gorada i Viegrada i ta ja znam odakle sve tamo. Dakle, trebalo bi obraditi. Obratiti. Ja bih zamolio da se to sutra napravi. Samo ovo Skuptina broji 240 ljudi. Od toga umrlo 2, to je toliko od toga je iskljueno iz Skuptine od strane mandatno-imunitetske komisije i na osnovu odluke ove, tako da sad novi sastav skuptine glasi tako i tako. U tom novom sastavu su stranke ove, ove itd. Analiza jedna. Sada ljudi su razbacani AVDO: Ima tako neto. MILE AKMADI: Znai, ni za izbor lana

174

PREDSJEDNIK:- Prema tome, dostupan broj ljudi, a pod dostupnim treba podrazumijevati ono to je u centralnoj Bosni ive to skupa od Mostara do Tuzle, gdje mogu da dodju ljudi bez problema toliki. Uvean za Sarajevo 32 toliki. Uvean za eventualno Gorade toliki i tako da se mogu napraviti varijante i ta je. Sve je ovo usmena neka pria. Volio bih vjerovatno ovo je jezgro jedno od njih 120 nalazi se u rejonu Stolac - Tuzla. I u Zagrebu ima toliko, onda dalje u Sarajevu toliko - jer sarajevski si mogui da izadju. Nije problem nikakav. To e nama ljudi odraditi za dan taj Gorade je malo sumnjivije. Viegrad jo - Krajina je vrlo sig-

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

urna. Dalje treba donijeti odluke, zakone, po kojima e -jer to Skuptina treba na 1. zasjedanju da uradi, kada se skupi da kae, e sada odluke se odnose. Da je sastav Skuptine takav. Treba da kae novi kvorum je toliki . PREDSJEDNIK: Dobro. Mi smo to rekli da se to odradi. A sada se vraam na pitanje dnevnog reda. Taka 1. i 2. Jo jedanput moe Mirko dati argument, ali mislim da ne bi trebalo bezkonano dokazivati jedno - jer to se oigledno svodi, ja sam za to, ti si za to. AVDO: Da mi emo to objasniti. Jer nama i Skuptina treba

MIRKO PEJANOVI: Ja predlaem da, znate sada ste me vi ponukli. Nama je iz politikih razloga potrebno. Naspram eneve. Molim vas ve se postavlja pitanje je li to predsjednik ... odluio da razgovara sa ratnim zloincem. Je li Srbe izloio uspjehu ili padu? Dajte da budemo realni. Ja sam branio poziciju da treba pristati razgovoru, branim i gospodina, jer to trai i MZ, ona onda oslobadja nas odgovornosti - preuzima na sebe odgovornosti i preuzima je MILE AKMADI: A kojim ratnim zloincima? MIRKO: Recimo Karadi. MIRKO: A mi smo utvrdili MILE AKMADI: A ko je to utvrdio? MILE AKMADI: To je politika odluka.

175

MILE AKMADI: Mi emo iz Vlade odrediti ko e na tome raditi.

MIRKO: Nije samo politika. Hou da kaem u koju situaciju se predsjednik uvlai u ime interesa za mir. A ne moe on ta svu odgovornost snositi na sebe. Budimo realni, budimo ljudi. Moramo to dijeliti sa najviim organima. Ja mislim da Skuptina treba - ja molim ovako Ja predlaem gospodina Konjiciju, Avdu, Akmadia, Sefera i gospodina predsjednika Kluba poslanika Hrvatskih zastupnika, gospodju Tanju Mijatovi i ako treba za Predsjednitvo ja u jer imamo veliko iskustvu - da se u narednih 10 dana operativno radi.Ako se ne moe sazvati, onda emo kazati javno ne moe se sazvati. I radimo kako moemo,

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

MIRKO: Ja to predlaem - i vjerujte da emo uspjeti. Dajte na radiju. Da se trai svaki zastupnik da dodje u Tuzlu Zenicu, Mostar, ima i u Zagrebu ih jedna treina. Mnoge sam sreo. Jedva ekaju. Rekao sam jedna treina. Dajte ima to politiki efekat. Ja molim Akmadia da to PREDSJEDNIK: Imaju tu dvije stvari. I mi trebamo donijeti odluku da se Skuptina pripremi. U drugoj polovini januara. Vi ete vidjeti kada bi to bilo mogue. Orijentaciono tada. To je jedna stvar. Druga stvar dnevni red molim vas. Jo jedanput vraamo se na dnevni red. PREDSJEDNIK: Izvoli Mile. MILE AKMADI: Mogu li ja samo jednu reenicu?

MILE AKMADI: Ovo predsjednitvo je donijelo zakljuak o sazivanju Skuptine, utvrdilo ako treba komisiju proiriti u redu je. Ako treba da cijela V laa radi izmedju ostalog i na tim pitanjima Komisija koja je zaduena za sazivanje Skuptine postavie zahtjeve. Pomoi u onolikoj mjeri u kojoj treba. Prema tome, Skuptina nikada se nije ni odustalo od sazivanja i ispitavanja mogunosti sazivanja Skuptine. Nije se ni odustalo od toga. Nailo se na neke prepreke, ali te prepreke treba rjeavati. Treba ovako - veeras je bio Morion kod mene, treba napominjati to. I Ovenu itd.

AVDO: I duan sam da kaem da je Morion zakazao to s naom delegacijom sastanak u subotu. I mi smo se tu sastali i otkazao je zbog toga to je bio Oven u posjeti i navodno rekao je da e ponovo danas. I drugo Komisija je rekla da Predsjednitvo saziva Skuptinu. Ne saziva Skuptinu predsjednitvo, ve e je sazvati Skuptina i njeni funkcioneri kada odlui dase moe sastati. MILE AKMADI: Prema poslovniku Skuptine. Ona moe na inicijativu Predsjednitvo moe zakazati Skuptinu. MIRKO: Sve je to povuci, potegni MILE: Ja to nisam ni dobio. AVDO: U 9 sati nedelja da se nadjemo da se dogovorimo

176

MIRKO: Nemojte se ljutiti, ali ja predlaem da prof. Konjicija zakae Skuptinu, a da Vlada obezbijedi tehnike i druge preduslove da se ona odri. Bez toga mi neemo uspjeti. I tab

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Vrhovne komande. Jer tab vrhovne komande moe provesti neke ljude koje mi nemoemo. To je kao i prolom ratu. MIRKO: To bi me radovalo to je predsjednik. Mislim daje sazrelo vrijeme da se Skuptina sazove, nezavisno od svih ovih problema, ba zbog toga to sljede krupne odluke. PREDSJEDNIK: Zakaite za 21.januar.

GANI: To samo treba sazvati u Mostaru ili negdje u centralnoj Bosni. ABDULAH: U Zenici je moe.

AVDO: Mislim da smo mi stali veinom na stanovitu. Da je sazovemo u Mostaru. MIRKO: Onda prethodi vojnikoj pobjedi. ABDULAH: Ja mislim da bi se mogla odrati u Zenici,

MILE: Ne, ne sredite bosanske drave moe biti u Kraljevoj sutjesci MIRKO: To je MILE: Ako bi to bio u Medjugorju sastanak - HVO bi onda garantirao da granatiranja nee biti. AVDO: Ne smeta nama. KONJICIJA: Ima li u itluku neka prostorija. AVDO: Ako bude u Sarajevu PREDSJEDNIK: Dobro onda nemojte mjesto odredjivati.

MIRKO: Ja se slaem da u Zenici bude, jer to je sredite bosanske drave ovako u prolosti

GANI: Ne ali Mostar bi ipak realno bilo meni. Vidjeemo moda e i u Sarajevu, ta ja znam. 177 MIRKO PEJANOVI: Neka mjesto odredi Vlada a predsjednik neka zakae sjednicu.

MILE: itluk i Medjugorje je jedno te isto.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PREDSJEDNIK: Dobro. Dakle, negdje 20 i 25. tu negdje je li.Ako bi Klinton htio da dodje da bude na otvorenju Skuptine odlagali bi za 23. 24. Pozvaemo ga pa neka kae da nee. Vraamo dakle dnevni red ravno sat. Nismo bili poeli tano u 5 sati. MILE: Jeste li usvojili ovaj moj prijedlog? PREDSJEDNIK: Koji?

MILE: Najblie je Mostar.

GANI: Jeli ima neto i simbolino. To je jako razoren grad.

PREDSJENDIK: Pa evo to je, nismo jo dnevni red utvrdili. O tome se radi. Naime, MILE: Ja to stavljam na dnevni red. PREDSJEDNIK: Dakle dnevni red. Toka l. i 2. sporno. ta da radimo

MILE: Moj prijedlog za stavljanje izbor lana Predsjednitva

MILE: Pitajte gdje je ovaj tajnik Vlade. ude se koliko sam ja fleksibilan, ali sve do jedne, ima crta - granica tolerancije se to zove. Dakle, dotle sam - nije vano kako god hoete zovite. Sve sam tolerantan i fleksibilan dok nisu principi takve prirode. Normalno da za usvajanje u dnevni red i da unutar ovoga trebamo mi dati saglasnost. Ko god kae ne, onda ne treba dalje raspravljati. Onda treba da kae odluno "ne", kao to sam ja rekao odluno "da". MIRKO: Ja ne bih tako ja sam dao argumentaciju zbog koje mislim da bi mi mogli

MILE: Ne, vau argumentaciju ja osobno nisam prihvatio. Prihvatio sam argumentaciju osobno na Skuptini. MIRKO: Ja veem sve za Skuptinu. MILE: Ja ne mogu prihvatiti - gubimo vrijeme.

178

MIRKO: Veem za pune efekte legimiteta koje e Skuptina obezbijediti u svemu to treba da uradimo u vezi sa ove dvije take.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

MILE: Gospodine Mirko, ja mogu o ovome razgovarati,mi smo sve dali argumente - ako ste vi protiv. Vi fino recite da ste protiv.

PREDSJEDNIK: Ne, ali na kraju krajeva moraemo se izjanjavati -na kraju je li. Mi moemo jo sat raspravljati. Ja bih uvaio argumente Mirkove, da nema jednog naeg .... jednostavno mislim da mi ne moemo tu napraviti, mi smo obeali da emo ovo pitanje rijeiti, kada smo imali jednu od zadnjih sjednica. Tako da smo mi tu u jednoj prilinoj obavezi - moe se smatrati da smo neprincipijelni inae argumenti su jaki, bilo bi dobro da bude Skuptina. Medjutim, mi smo rekli da emo ovo pitanje, tada smo rekli rijeiti u roku od 2-3 dana. PREDSJEDNIK: Da. Rekli u 2-3 dana. Medjutim, onda je dolo do razilaenje, do razlaza, nije bilo kvoruma itd. Sada kvorum ima i ja nemam druge,ako hoe da budem ovjek od rijei nego da kaem da se to inae - to se tie argumenata - ja mislim da su argumenti Mirkovi sasvim u redu. Medjutim, to se tie mene, ja sam onda bio rekao mi emo to pitanje odmah rijeiti. Nema problema. Neka pravnici kau ta misle. Pravnici su rekli ta misle. Rekli su da ovako moe.Ja sam mislio dato se mene barem lino tie, ne kao predsjednik nego kao lan Predsjednitva ja tu naravno ne mogu ii natrag u tom pogledu i sada revidirati taj stav. Prema tome, ja sam zato da se uvrste ove dvije take dnevnog reda. Odnosno tri. Jer su povezane tri take - ove druge mislim da nisu ni sporne. Uz jednu moju molbu - ja sam zamolio Aliju da zaustavi objavljivanje Odluke o efovima okruga - jer sam danas dobio primjedbu na ono da nije niko bio konsultovan u vezi sa onim predsjednicima okruga. Pa je tamu ukljuen neki ehi, a oni su bili zato da to bude Irfan - Alii onaj jeste. Medjutim, smatraju da pravi krupne greke (on je isto iz SDA) to se tie odbrane i predlau ovog Irfana J. Iz Tenja koji je u centru te borbe tamo. Misle da bi to bilo dobro. Dok ovaj pravi krupne greke u odbrani. Pa zato bi vas molio da samo iskorigujemo jueranju, jer ona sva ide onako kako jeste - jer izaziva izvjesne probleme gore. ovjek koji je napravio krupne greke u odbrani Doboja. A sada ustvari Teanj brani Doboj. I to je jedan od ljudi koji su neobino aktivni gore. Prema tome, molio bi da to tek nije objavljeno kae odluka nije donesena dok nije objavljena. Definitivno jo uvijek moe revidirati je li. Ona nije bila objavljena. Ja bi zamolio da tu korekciju napravimo. Da metnemo Irfana Ljevakovia za predsjednika okruga u Tenju, - ovaj je dobar MILE: Rekli da Kljui napie pismeno ostavku.

MIRKO: Nemojte mi iznudjivati glasanje, ja sam zato da mi ovdje radimo saglasno i da radimo u interesu naih ivota.

179

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

borac - i jedan je i drugi SDA. Samo ovaj je dobar borac. A ovaj navodno slab. Takve su barem informacije. I jedan i drugi je poslanik SDA.

X: Iz Doboja to je. On ja mislim ima srednju kolsku spremnu. Ali je megaloman po gledanju znate. Tako da mislim da nije on - on je dobrim dijelom kriv za situaciju. PREDSJEDNIK: Tako da mislim da e to biti bolje primljeno na terenu znate. Pa eto molim vas, ne moemo to sada odluivati. Ali da ne zaboravimo to. Dakle, to se mene tie za ovaj dnevni red ja sam da mi prihvatimo ovaj dnevni red. Izvolite, moramo glasati o dnevnom redu.

SEFER: Eventualno, da stanemo sa zborom nekoliko dana dok vidimo ta je o emu se radi. Ja sam sino dobio informacije koje govore ba o izdaji. Ako jo nije kasno - da se malo zaustavi. Ma nije kasno. .. PREDSJEDNIK: Hvala. Dnevni red. Prema tome, Kai Mirko.

MIRKO: Meni je drago da su argumenti ovako tretirani. Ja imajui to u vidu - molim da ukoliko Hrvatska strana insistira da to bude danas - ja ne mogu danas dati saglasnost. Ja sve veem za Skuptinu. Ako tu nije dovoljno molim konsultacije sa svim parlamentarnim partijama, ako veina bude zato da se na ovaj nain rijei. A ja veem za Skuptinu. U 20 dana ne gori nita. PREDSJEDNIK: ta to konkretno znai? MIRKO: Ne gori toliko, a imaemo u nastavku raspravu o svim drugim pitanjima i premostiemo za tih 20 dana sve. Pa i presjedavanje Predsjednitva. PREDSJEDNIK: Ja bih zamolio da to bude sutra. MIRKO: To znai da predsjednik Vlade i predsjednik Predsjednitva obave razgovor sa svim predsjednicima stranaka parlamentarnim. MILE: To mi ne pada napamet. MIRKO: Ma ne mora to sutra. PREDSJEDNIK: Zaista ja to nisam u mogunosti.

180

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

MILE: Ma ja neu uopte o tome da razgovaram. I neu pitati nikog za miljenje o tom pitanju (vlast dri onaj ko dri) i dobio miljenje njihovo protivno tom. Prema tome, raunajte da ste obavili konsultacije. MIRKO: Imaju stranke koje su za i koje su protiv. MILE: Raunajmo da su sve protiv ja ipak na tome.

GANIC: Moe li lan Predsjednitva zakazati sutra konsultaciju Mirko moe sutra zakazati konsultaciju.

MIRKO: Ja ne mislim da je samo vlast pa vlast nego ima i demokratije vlasti.

PREDSJEDNIK: Ne, ja ovako polazim od ovoga. Mirko glasa protiv ovog dnevnog reda sada u odnosu na taku 1, 2, 3. Prema tome, nema tih taaka. Jer nema, imamo 5 ovdje. Pitamo da li bi moglo u tom sluaju da te konsultacije obave sutra - jer ja ne znam kada emo se mi ponovo moi vidjeti u punom sastavu. Sada slijedi eneva. Ja u biti odsutan odmah nas ima 5 je li. A ne znam, izgleda da e i Mile ii, odmah nas ima 4 jeli. Vidjeemo nedostatak te delegacije, kako e izgledati itd, onda nema kvoruma. Ja bih elio da se to pitanje rijei. Da ne odugovlaimo tu stvar. PREDSJEDNIK: Ima trea ovdje koja je dopunjena koja se ovdje ne vidi MIRKO: Ja bih sve odloio - tako je to

PREDSJEDNIK: Sutra navee popodne najbolje sjednica. Ne, zato to, pazi ti si izlagao razloge - meni je bilo dovoljno da ima jedan negativan glas. Ja dalje nisam htio da ispitujem. Nema odluke o dnevnom redu o tome se radi.

X: Dao Mile dopunu da se na osnovu ovoga dvoga izvri dopuna Predsjednitva.

KONJICIJA: Medjutim, ipak moramo doi i uvaiti ovu drugu obavezu koju smo mi uzeli negdje prije mjesec dana. I kada se ide 27. u enevu, 2. opet eneva - opet e se to dugovlaiti do MIRKO: Ja ovako predlaem predsjednie - ja u preuzeti na sebe obavezu da sa prof. Konjicijom i da sekretarom Skuptine obavimo konsultaciju sa svim partnerima. im zavrimo

181

MILE: Mogu li ja rei neto. Moe. Odluno sam protiv da se sa onima koji kau ujedinjena opozicija, a ona to nije, jer ovo je lano - ujedinjena opozicija ne postoji. Jer 5 je u potpisu. Danas su ovdje je sekretar Vlade, dva iz opozicije, pogotovo Nikola Kova koji je predsjednik stranke rekao ja se ogradjujem od toga to je tu napisano, gospodin Ugljea Uzelac koji je isto lan neke stranke, rekao ja se ogradjujem od toga to je napisamo. Gospodin Lagumdija je rekao ja se ogradjujem od toga to je napisano. Gospodin ko je jo bio. Svi lanovi Vlade iz opozicionih stranaka rekli su da je to njima napravljeno iza ledja gospodo. Sad da govorimo mi jezikom onim kojim sam ja nauio da govorim. A ja neu da se konsultiram sa onim koji kae ujedinjena opozicija smatra da kao druga velika politika snaga to je lano u BiH ima pravo i ovim objavljuje spremnost da preuzme politiku sudbinu zemlje, (znai da izvri dravni udar) u svoje ruke time to e sama kandidirati adekvatnu linost za premijera, odnosno za mandatara Vlade, te da u sporazumu sa ostalim strankama i potuju sve interese svih naroda i drutva - formira novu odgovornu i reprezentativnu vladu. Ja s takvima konsultacije gospodo neu. Jer ovdje kaem, ako vi hoete ja u veeras podnijeti ostavku. Hvala. MIRKO: Ne ja sam rekao sa svim strankama. Ja nisam traio opoziciju, nego svim parlamentarnim partijama. MILE: Sa ovima ja konsultacije neu. MIRKO: U ratnom prelaznom periodu tzv.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

GANI: Tek bi onda mi dali promociju. Ne, ne pazi, Mirko, ti obavi razgovor sutra sa njima i onda javi nam do 5 sati.

MILE: Molim vas ovdje pie, ovo jasno i glasno. I vrtilo se dva dana na radiju i televiziji.. Prema tome, ja sam vrlo blizu predloga da zabranimo politike partije, opozicione politike partije.

MIRKO: Ja ne bih ovo komentarisao. Nemojte crno-na bijelo nemojte to, bar ne prilii nama. Nemojte pominjati dravni udar.

MILE: A ostali su se izjasnili i dali smo podrku na tome. Prema tome, ja se nemam o emu

MILE: Ali bi podsjetio gospodine Konjicija na obavezu koje je ovo Predsjednitvo preuzelo, kao tijelo u kvorumu. ABDULAH KONJICIJA: (Izlaganje govornika se ne uje) PREDSJEDNIK: Tu je bio kvorum, i to je bilo ovdje na sjednici.

182

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

MILE: Mogu li ja predloiti predsjednie, da prevazidjemo ovo. Ja uvijek nadjem rjeenje. Do sada smo donosili odluke korienjem neijeg glasa. Moemo i sada koristiti neiji glas. Ja nisam vie generalni sekretar, ali imam glas gospodina Borasa - telefonski glas. Ako Predsjednitvo se slae da taj glas, budui da nisam generalni sekretar, a jesam generalni sekretar budui da nikad nisam razrjeen. Pa predlaem da donesemo odluku est naprema jedan. PREDSJEDNIK: Naime, poto sam imao ovdje negativan glas i konstatovao da nemamo veinu - e sada moramo vidjeti imamo li 6 glasova.

PREDSJEDNIK: Pravo da vam kaem ja sam izgubio predstavu, ta je danas Srijeda. A ja sam doao u subotu ili u petak ujutru.

MILE: Taj kvorum je prisutan od dolaska Lorda Ovena.

PREDSJEDNIK: Naime u situaciji kakva jeste, ne preostaje nita drugo nego da iznesemo na glasanje. Druge nema. Prema tome, ja bih samo podsjetio na tu stvar da ni meni nije lako dovoditi u pitanje jedan nain, neto to je ini mi se neokrnjeni legimitet Predsjednitva. Medjutim, pravnici su, mi smo pitali pravnike ima li naina da se rijei ostavkom Kljuia. Pravnici su na to dogovorili da ima naina i predloili ove stvari. X: Koliko se ja sjeam da su oni imali o ovome negativan stav. MILE: U konstatacijama SDA

MILE: Ima u Poslovniku kako se glasa gospodine predsjednie. Ja koristim glas gospodina Borasa poslovniki, nisam ni razrjeen. Predlaem da me iza toga razrijeite dunosti generalnog sekretara. Nije ovo nepoznata materija. Bile su vam jue sve stranke u kancelariji. Nemojte. Ja insistiram da uradimo ovo to sam ja predloio i molim vas da tako uradimo. Tamo gdje nema sporazuma ima glasanje. Predvidjeno je poslovnikom i svim ovim demokratskim proceduralnim kako god hoete pravilnikom. Ne moramo se mi suglasiti, ne moramo imati jednoglasje, razliita miljenja, glasanje, ja nisam razrijeen funkcije generalnog sekretar. To mi je onaj adut iz one druge ruke.

183

PREDSJEDNIK: Ne znam ja sam bio dugo odsutan, nisam imao priliku da pratim te stvari, ali ja u ovdje glasati u skladu sa onim

X: Koliko se sjeam

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

kako sam to rekao, jer jednostavno mislim da bi se sve svatalo kao izigravanje nekih dogovora. MILE: Ustavna komisija GANI: Ja sam bio da to ide zato - da se direktno glasa i onda je moj bio prijedlog

PREDSJEDNIK: ta je radila skuptinska komisija - dala je nekakav prelaz.

AVDO: Nas je 3 bilo zaduenih. Mi smo htjeli da potujemo proceduru ustvari. I zbog toga dali smo svoje miljenje, ali nismo htjeli da mi preuzimamo sami nas trojica, to je predsjednik Vrhovnog suda, sekretar za pravosudje i ja. I otili smo na Komisiju za ustavna pitanja koja je jedina nadlena da daje predloge po ustavu sadanjem, da daje predlog izmjene i dopune ustava ili predloga novog ustava. I medjutim, mi smo doli do zakljuka na Komisiji za ustavna pitanja da ne bi mogli ii po Ustavu na izmjene i dopune Ustava jer one se vre ustavnim amandmanim i ustavnim zakonima. Ali postoji ista odredba kada se odsredjene odredbe Ustava za vrijeme ratnog stanja u Amandmanu 51. stav 4. mogu obustaviti od izvrenja dok traje ratno stanje. MILE: I ko to moe uraditi. AVDO: I ko to moe uraditi, normalno. I mi smo predloili tu odredbu, i onda smo na osnovu toga predloili izmjenu izbornog zakona. AVDO: Da. I moram da kaem da su se nalazili u toj komisiji i hrvati i muslimani, srbi i na zadovoljstvo tu je bila strunjaka i koji su bili sudije Ustavnog suda i prof. na Pravnom fakultetu AVDO: I nali smo tu mogunost i koliko znam i ustavni sud nee moi pokrenuti ma kakav postupak protiv ovakvog odredjenja koliko mogu zakljuiti da su njihova saznanja ustava MILE: Onda je taj ... se ve ubudao. GANI: A je li to skuptinska komisija

184

PREDSJEDNIK: Ja mislim daje to bilo uradjeno. Naime, dajte me podsjetite malo, naime poto sam ja putovao malo u dva maha, koliko se ja sjeam to je pravno bilo rasieno potpuno pitanje. Mi smo ak odluku trebali donijeti, ali smo odloili one veeri.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

AVDO: Da ne uzimam rije za diskusiju, bila je ta komisija, pa smo onda mi dali pismenu informaciju na Predsjednitvo, pa zahtjevali da ide, da Predsjednitvo pokrene inicijativu da razmotri to pitanje ustavna komisija, sve po ustavu, pa je Predsjednitvo donijelo tu odluku, pa je Komisija za ustavna pitanje razmotrilo tu inicijativu, i predloilo ovo to je predloilo i za ustav i za. Poslije toga bio je sastanak sa svim politikim strankama koje uestvuju, ako se sjeate neto pred va odlazak - koji uestvuju na parlamentu, upravo na ovu temu i druge teme. Ja mislim da je bio tada i gospodin Pejanovi i diskutovali smo o tom pitanju i ovom pitanju PREDSJEDNIK: Samo mi reci na tom sastanku gdje su bile politike stranke, ini mi se

MILE: Ustavni sud je traio da se uradi ovo to je naknadno uradjeno. To je traio.

PREDSJEDNIK: Ali ne znam rezultat kakav je, je li tada bilo sporno je li bilo prihvaeno ovo rjeenje. Ustvari ako se sjeate, ja sam posljednji diskutovao i kada mi je rekao Mile to nisi ranije diskutovao. Mnogi su diskutovali vie nespoznavajui i zakon i ustavne odredbe, (ne uje se)

AVDO: Jesu, jesu i tad na tom sastanku bile su prisutne politike stranki sve. I to po dvojica iz svake.

PREDSJEDNIK: Mi smo dali predlog da se ispita mogunost ali ne u vezi sa ovim pitanjem. (Ne uje se, nije snimljeno dobro) ( Traka nije snimljena dalje) ..Naina da se to rijei

GANI: Mislim uglavnom ima pismo HDZ-a gdje kae predsjednik Skuptine moe se birati samo kada se sastane Skuptina u punom sastavu. MILE: Mariofil nije imao funkciju HDZ-a nikakvu. Ni predsjednik, ni potpredsjednik

GANI: Trai da se sastanke Skuptina pa neka ona izabere da se UNPROFOR zadui i dovede ove poslanike itd. Dau ja vama pismo moram samo to radi izuzetnosti da kaem. Ima pismo upueno kadrovskoj komisiji. 185 GANI: HDZ. Ti si HDZ BiH. MILE: HDZ nema veze s tim.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

MILE: O pitanjima Skuptine odluuje Predsjednitvo i Skuptine.

GANI: MI smo htjeli da Kadrovska komisija predloi Predsjednitvu - ustvari prvo smo dobili pismo od SDP da se kandiduje jedan ovjek da se popuni mjesto predsjednika Skuptine iz reda srpskog naroda. Znate ta sam ja uradio. Ja sam onda poslao svim parlamentarnim strankama to pismo. I rekao da sve parlamentarne stranke predloe predsjednika Skuptine. Pa da se onda izabere. A onda poto niko nije predloio onda sam ja rekao da samo ima jedan predlog i javio svim strankama. Tada je HDZ odgovorio jeste da ima ovaj jedan predlog, ali ga treba sauvati kada se sastane Skuptina u punom sastavu, jer samo u punom sastavu moe se. Ne znam ko je to potpisao, moe se to desiti MILE: Svejedno to ne treba vezati s ovim problemom, jer taj problem je nastao poetkom 4 mjeseca je li tako. Problem Skuptine nastao poetkom 4. mjeseca. Problem ovaj nastao je u prolom mjesecu molim vas, potpuno iz razliitih razloga, nije iz istih razloga nikako. Predsjednik Skuptine nije ni podnio ostavku. GANI: Razduen je on

MIRKO: Nemojte tako. Ako ne postoji onda ne moe glasati. Drugo pitanje izbora predsjednika Skuptine iz srpskog naroda postoji najmanje 3 mjeseca. I Ejup je u pravu. Ja ga sada poteem zato to je nerijeen. A ne to ste vi ovo potegli. I veem ga za problem ravnopravnosti molim vas.

MILE: Razduen jeste, ali kaem radi se o drugim stvarima potpuno. Ovdje se radi o lanu Predsjednitva koji je podnio ostavku i u Predsjednitvu trenutno ne postoji izabran u funkciji nijedan lan Predsjednitva hrvatskog naroda, nee da dodju.

186

MIRKO PEJANOVI: Za ova dva prva pitanja ja sam rekao, moj predlog je Skuptina BiH da se sazove i na njoj rijei. Va predlog nije tako, ja izuzimam miljenje i neka ide, a za izbor lana Predsjednitva traim da to bude na sjednici drugoj, a ne danas. I izbor predsjednika Skuptine. Dajmo da budemo parlamentarni, svi ne moemo sve dobiti, svi ne moemo sve izgubiti.

MILE: Molim vas nemam nita protiv idemo ga veeras izabrati. Paralelno emo ga izabrati, nemam nita protiv. Meni za ovo ne treba dan. A ako vama treba ekajmo dan. Meni ne treba. Ovdje je materijal potpuno pripremljen biografija napisana, sve ispisano, napisano, popisano itd.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK: Ima li jo ko da kae u vezi sa ovim? Nakon ega u ja ovo staviti na glasanje. Ima li jo neko prijeko toga da kae to u vezi s ovim pitanjem.

PREDSJEDNIK: Ovdje postoji formalni prigovor. Molio bih te Mile da se izjasni o tome. Postoji formalni prigovor da to nije bilo u dnevnom redu i da se tada, nije bilo u dnevnom redu - taj dnevni red moe dopuniti pristankom svih ili se ne dopuniti. Ovdje stoji prigovor da to nije bilo u dnevnom redu. MILE: Ovo u dnevnom redu predsjednie nije bilo iz isto tehnikih razloga. Ali se ovo pitanje barem tri puta nalo na dnevnom redu ve. I nije nepoznato pitanje. Prema Poslovniku ja imam pravo predloiti da se to uvrsti u dnevni red.

MILE: Samo da dopunim predsjednie, da ne ispadne da nisam parlamentaran. Prihvaam sva rjeenja osim rjeenja da se Veeras ne izabere lan Predsjednitva.

MIRKO PEJANOVI: Da imate pravo. Ali treba da se provede drugo da se pripremi zvanian predlog prodje kroz komisiju, dobije biografija, dobije objanjenje MIRKO: Kadrovsku komisiju koju imamo. Ja nemam biografiju, neman nita. PREDSJEDNIK: Je li predlog sa biografijom dolazio, je li bio u materijalima ovdje, za Lasia. MILE: Koju komisiju da prodje?

MILE: Ima predlog.

GANI: Mi nismo dobili.

MIRKO: Ne to moramo i formalno proceduru potovati. MILE: Eto ovjeka tu, nije neki ovjek

MILE: Uostalom Miro Lasi je bio lan Vlade 2 godine skoro.

187

PREDSJEDNIK: Je li Predsjednitvu kada doao predlog za imenovanje lana predsjednitva u formalnom smislu. Svi iz tampe znamo i to je tema koja se - gospodina Lasia Mire za lana Predsjednitva. Je li doao takav predlog Predsjednitvu u formalnom smislu. Osim ono to znamo iz tampe.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

MIRKO: To moe generalni sekretar.

MILE: Doao od HDZ, kako ne zna kad je na osnovu toga Kljui podnio ostavku. ZDRAVKO DJURII: Da ali nije iao na kadrovsku, nije iao nigdje. MIRKO: Nije uao u proceduru sjednice. MILE: Izbor lana Predsjednitva ne ide na kadrovsku.

MIRKO P . Trebalo bi obavjestiti obadvojicu da sutra se ovo pitanje izbori

PREDSJEDNIK: Da dobro to smo uli. Hoete li da izvrimo pa ako hoete i sutra i konsultaciju Fikreta u pogledu izbora je li?

GANI: A i Fikret alje neki amanet telegramom ta bi trebalo raditi. Hoe o svakoj taci da se informie.

PREDSJEDNIK: Ja stavljam ovaj dnevni red. Naime postoje dva predloga dnevnog reda. Jedan predlog dnevnog reda ovakav kakav je otkucan bio i drugi sa dopunom da e sa takom 3. da se precizira ina osnovu prve ove dvije take ako budu prihvaeni da se izvri konkretni izbor. To je druga verzija dnevnog reda koja bi bila ve dopunjena. Da li ste zato da se usvoji dnevni red? Ovakav bez take 3. ili sa ta. 3. ne sa dopunjenom takom. To bi bila neka taka 2.a. je li? Naime da objasnim onakav predlog jer postoji otkucan pred nama, na ovaj trei druga verizi ja dnevnog reda nastala je prijedlogom g. Akmadia, da se uvrsti sada ovdje na sjednici ta taka. Moda jo neko stavlja rezervu na to, i smatra da bi to trebalo sutra da se zakonska strana veeras obradi, a da se konkretno glasanje o linosti izvri na sljedeoj sjednici. Bila ona sutra ili prekosutra. Moe ona da bude i sutra. Ja bih je sazvao i sutra poslije podne u 5 sati. Zbog toga. Mislim da bi ovako trebalo prihvatiti ja bih zamolio g.Akmadia da dodje na tu sjednicu sutra. Da sutra obavimo tu sjednicu, bez toga opet nema kvoruma.

MIRKO: Ja vam predlaem da ovo izbor sami bude sutra ili prekosutra. A ovo sam rekao za ovo prva tri dana.

188

PREDSJEDNIK: Dakle imamo ovakav dnevni red kakav je predloen ovdje kucano u materijalu. Ko je za taj dnevni red? Ovakav kakav je u ovom materijalu. Kucani tekst. Ja sam za taj tekst. Taj

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

MILE: Ne moe se usvojiti predsjednie dnevni red, jer za sve odluke treba 6 glasova za. PREDSJEDNIK: Onda nisam razumio. Znai za prvu verziju nisi glasao, je li? MILE: Nisam glasao. Nijedna verzija nema veinu glasova.

dnevni red je usvojen. Ko je za, da se taj dnevni red popuni sa ta. 2.a. kojim se predvidja konkretni izbor veeras, prema tome usvaja se dnevni red

SEFER: Je li ista situacija u vezi predsjednika Skuptine iz reda srpskog naroda ZDRAVKO DJURII: Bila je skroz ista. Ne znam je li se izmjenila neto.

GANI: Blizu smo da napravimo progres ako usvojimo ovaj dnevni redi.

PREDSJEDNIK: Ma ja, Mile otvorili bi mogunost zakonsku mogunost za vrenje izbora. Prema tome, faktiki mi nemamo dnevno reda usvojenog. MILE: Mene samo interesira kada je ova toka. 1. i 2. pripremljena koliko ima vremena? ZDRAVKO DJURII: etiri dana se vrti ve. MILE: Ne, ne kada je materijal pripremljen?

MILE: U drugaijoj formi, molim vas. Nemojte, ja neu, ne mogu glasati za nerad. Neu da dajem kvalifikacije. GANI: Ali moram Mile vi ste jedan od najboljih poznavalaca ovdje procedura dravna 189 MILE: Ba zbog toga.

ZDRAVKO: U drugaijoj formi neto.

MILE: I sada da ja pristajem na dodatni dan, za 10 dana neto to stoji. A prijedlog g. M.Lasia je pripremljen 24. 10.

ZDRAVKO DJURII: Pa ima sigurno 10 dana i vie.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

GANI: Ali, da analiziramo ovu stvar. Ja pokuavam da izadjem iz ove petlje. Kada je dostavljen prijedlog za ovog Lazovia, HDZ je zaustavio MILE: HDZ je bio protiv. Pa ima pravo biti protiv. GANI: Ne, evo ta je. Nije bio protiv izbora. Zvanino protiv propisa.

MILE: Ne, moete imenovati bez HDZ-a. Ko je branio bez HDZ. Ne moe HDZ zaustaviti to. GANI: To je vano pitanje bilo. Mi smo na Kadrovskoj komisiji moramo postii neku vrstu konsenzusa. Jer na kraju krajeva, - ne konsenzus, bar onako jednu saglasnost. Jer evo HDZ nije bio protiv. Ali znate ta je rekao Mile. U tom dopisu koji vas nervira. Slaemo se. Ali da se to izvri na Skuptini. I treba zaduiti UNPROFOR da izvoza ove poslanike. Evo ja u vam dati kopiju da ja neto nisam zabrljao. MILE: Ne ulazim u to uope. Nisam ni bio tu. Ni raspravljao o tome. Nisam bio u Sarajevu s glave.

ABDULAH KONJICIJA: Ja isto imam kopiju toga - Mariofil i Obrdalj kao GANI: Dobro ali primjera radi. PREDSJEDNIK: Dobro to sad nije pitanje.

MILE: To su funkcioneri Skuptinski molim vas. Ja govorim o lanu Predsjednitva ovdje. MILE: HDZ je uputio pismo Skuptini. I skuptinske funkcionere bira Skuptina. GANI: Trebali smo mi ove take tako napraviti da smo ta. 3. stavili na 1. mjesto. ZDRAVKO: Ove dvije uslovljavaju treu. X: Moraju zakoni prethodno biti usvojeni. 190 ABDULAH: Oni su to ispred HDZ poslali to pismo.

GANIC: Zato ove dvije uslovljavaju treu.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ZDRAVKO: Jer se njima stvara postupak.

PREDSJEDNIK: Nego treu koja je ovdje napisana.

X: Ne, ne druga se mora usvojiti da bi se stvorila budunost izbora.

MILE: Ima jedna druga stvar, gospodin Lazovi, odnosno stranka SDP se povukla - sino su ovdje izjavili javno. Ne moemo mi birati ljude koji nee da budu u vlasti. Treba potpuno drugo pitanje. Po skuptinskoj ulozi on bi automatski postao i izvrna vlast. MIRKO: Niko ne moe mandat MILE: Ne, on bi kao i predsjednik Skuptine postao lan Predsjednitva.

PREDSJEDNIK: Dobro to bi mogla da bude posljednja taka. Dakle jo jedna je taka bila tu i konkretni izbor lana Predsjednitva na osnovu ta. 1. i 2. Ta. 1. i 2. samo otvara tu mogunost.

ABDULAH KONJICIJA: Neke stvari se deavaju u paketu. Vi ste me onda sasluali, a da se tada to usvojilo, onda ne bi bilo ovih dananjih problema. GANI: Ajmo ovo to je napisano, da odradimo to. Ja mislim da neto uradimo. A onda smo otvoreni PREDSJEDNIK: Da mi rjeimo ovo pitanje ovo to je pred nama.

MIRKO: Bojim se da se neto poremetilo, moda i ja nisam dovoljno kooperativan, pa bih zamolio g.Akmadia da ima u vidu da se u sve argumente i koje ste razumjeli iao kao tome da nadjemo zajedniko rjeenje. Ja molim da pitanje izbora ostavimo za sutra, prekosutra. MIRKO: Da rijeimo i pitanje izbora predsjednika Skuptine, jer to vee pitanje ukupne ravnopravnosti, koja je sastavni dio nae politike borbe za opstanak. Potezano je, pokretano, zaustavljano, nerjeeno. Mislim da to trebalo rjeiti sve. Nee propasti svijet ako to sutra uradimo, prekosutra. Popustite i vi neto. 191 MILE: Ja poputam, koliko ja poputam Vladi? MILE: Mi smo ga nali.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

GANI: On da nam poputa. Meni se hvali kako ima vladu. (zajednika diskusija) KONJICIJA: Ja sam rekao oni koji imaju od visine minus 10 kg vika svi ti imaju taj viak teine oni su peta kolona. Jer imaju neki nain snabdjevanja. MILE: ta to znai? KONJICIJA: Dok obini gradjani nemaju, Mile. Dobro ja se slaem ali da imamo sjednicu sutra u 11,00 sati ili ovako neto. GANI: Sutra vam je blagdan. MILE: Neka je.

PREDSJEDNIK: Ovo je jedan izlaz u 11. ili 12. Recimo kad moe najkasnije s obzirom na to. MILE: Ne u 11 sati - imam ja uvijek neto zakazano, ali to e trajati sutra 5 minuta. MILE: Da se ukine taj policijski as za sutra. MILE: Zbog Boia je li. PREDSJEDNIK: I nemojte zaboraviti za ovaj policijski as.

MILE: ja se slaem da sutra na dnevni red ide izbor lana predsjednitva, a nemam nita protiv da ide lan Predsjednitva, predsjednik Skuptine iz srpskog naroda i da vidimo ko e to biti. I mislim da sutra to ne moe ii. MILE: Slaem se da se to raspravi. I slaem se da svi narodi budu ravnopravni, slaem se da predsjednik bude iz reda srpskog naroda. Iz koje e stranke biti to emo vidjeti. Da se stavi na dnevni red, ali molim vas da se ne vee jedno uz drugo. Izbor jednoga da ne veemo drugi. Hou da 1. taka bude izbor lana Predsjednitva iz hrvatskog naroda. PREDSJEDNIK: Ne mora sutra da ide.

PREDSJEDNIK: Dobro. Treba Puini to rei i vojnicima.

192

PREDSJEDNIK: Dobro. Znai prihvatamo dnevni red. Onda zakazujemo sutra za 11,00 sati pod taci koja je trebala biti ovdje toka 3- koje nema. Dakle idemo po ovom dnevnom redu. Ja

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

mislim da sada moemo, sada s obzirom da smo za dnevni red izgubili 3 sata, moemo ove druge prilino brzo zavriti. ZDRAVKO: Samo da obavjestim prisutne u 8 sati e iskljuiti agregat u Skuptini to e trajati 15 sekundi, pa onda e se prihvatiti na agregat.

PREDSJEDNIK: Dobro. A moda ne uspije da prihvati, ajde da mi zavrimo ovaj posao Dakle, imamo prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o obustavi primjene stava. Svi znate o emu se radi. On je usaglaen, izdiskutovan. Moemo li smatrati da je donesen. Moemo. Dobro. Dakle saglasnost Borasa ovdje ide sad. MIRKO: S obrazloenjem da sam ne protiv, nego sam za da Skuptina to rijei. PREDSJEDNIK: Mislim da je ista stvar sa ta. 2. dnevnog reda.

MILE: Ne znam zato smo onda g. Pejanoviu iskljuivali ovu 3. taku kada smo mogli i nju rijeiti isto tako. Ne, sada smo se dogovorili neka ide sutra, ali ne vidim razloga nikakvog to za ovo prvo i drugo ste protiv. Mogli ste biti protiv i kod kue kada niste rijeili pitanje. MIRKO: ta je za snabdijevanje. GANI: Delimustafi. MILE: Ko je ministar za snabdjevanje? MILE: Razrjeen je dunosti.

MILE: Javio se meni prije mjesec ipo dana. Kada sam ja imenovan za premijera javio se.

PREDSJEDNIK: Je li se ikome on javio za ova 4 mjeseca.

PREDSJEDNIK: Je li ikad izvjetaj dao ta je uradio? X: Izvjetaji su dolazili. Kao njegovi lini izvjetaji na predsjednika Juru Pelivana i distribuirani su lanovima Vlade u njegovom angamanu u prethodnih mjesec mjesecipodana.

193

MIRKO: Pa vidite ja sam se obavjestio da u naem ... humanitarnu pomo za snabdjevanje je dosta uradjeno i ja bi molio da se jo provjeri, onda to treba procjeniti. On je ovjek koji je imao

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

velike aktivnosti i u mogunosti u rjeavanju problema snabdjevanja. PREDSJEDNIK: Da velike mogunosti samo ih nije iskoristio. Nije iskoristio Mirko o tome se radi, ja mislim da on nije iskoristio. HALILOVI: ini mi se da je pokrenut krivini postupak protiv njega. KONJICIJA: Samo to je pokrenut postupak, a nije osudjen. MIRKO: Dajte argumente ovdje da se uje ovdje.

PREDSJEDNIK: Ne, on se nije odazivao na dolazak brate, da dodje ovdje. Naime, on je otiao konac avgusta. A sada je konac je decembra. Ne moe to. MIRKO: Postupak ne znai

PREDSJEDNIK: Ne znai. Naravno. Ali je 4 mjeseca dana ni na jedan poziv da dodje ovdje. Toliki ljudi odlazili dolazili on 4 mjeseca ravno. 26. avgusta je otiao. Mislim da je to MIRKOM Mi nismo imali izvjetaj - gazimo po trnju MILE: Pa ministar ne podnosi izvjetaj Predsjednitvu.

PREDSJEDNIK: Nego Vlada. Je li Vlada je konstatirala to. Pored svih tih izvjetaj konstatirala je da treba da se razrjee. E, sada ako je to sporno, moemo raspraviti pa traiti neto samo, ja mislim da ovo nije sporno. 4 mjeseca dana ovjek se faktiki ne pojavljuje tu. Bosna u gladi u svemu tome. Nita. I koliko mi znamo on nita nije nabavio. Koliko je poznato. Gdje je to. Mi znamo da ivimo od humanitarne pomoi. Ja bi vjerovatno to Vladi. Ne znam to ne bi vjerova. MILE: Ja moram rei da na Vladi mi nismo ni raspravljali o pojedincima. Ja sam na Vladi obavjestio ovo kao moj prijedlog obavijestio Vladu o kriterijima koji vae. Vlada se sloila o kriterijima i nije raspravljala o pojedincima. Kriterij osnovni je bio da ministri koji su u Sarajevu su ispunili svoju obavezu i patriotsku i radnu i svaku drugu, da ministri koji odsustvuju due vremena bez opravdanog razloga i bez odobrenja Vlade ne mogu ostati lanovi Vlade. Po tom kriteriju g. Delimustafi ne moe. Medjutim, ja sam spreman na razgovor o tom pitanju. Ako imamo dokaza da je on doprinio, da je on MIRKO: Neka Vlada da samo objanjenja.

194

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK: Pa dobro Silajdi je dolazio dva puta odonda ovdje. Pa dobro po tri dana etiri. Dolazio je tu.

MIRKO: Ja da ostavimo mogunost - bolje da se to provjeri. Jer mi imamo i recimo ako je snabdjevanje vezano za

MILE: Ja vam mogu rei da sam sa g. Silajdiem obavio razgovor da on sada ostavlja izvjetaj. Jo jedinu stvar koju moram postii sa njim. To je da putuje na teret drave. Da ne putuje na teret drave. Nadam se da da ga to neu morat tjerati na to.

MIRKO: Pazite, vi ste ovdje izali sa mogunostima, posebno vi g. predsjednie da je snabdijevanja ovjek koji moe Delimustafi probleme rjeavati snabdjevanja, zbog toga je dobio zadatak i otiao. Ako su izvjetaji negativni ja u glasati da se smjeni. Ako su pozitivni neu glasati. MILE: E, ovdje se ne radi o smjenjivanju. Mislim da ovo ne treba ni tretirati kao smjenu.

MIRKO: Pa dobro razrjeavanje je smjenjivanje. Hou da budem mirne savjesti.

PREDSJEDNIK: Dobro, zamjenu. Razrjeavanje.

KONJICIJA: Ja sam dobio jedan izvjetaj vjerujte mi od njega koji je poslao da defakto zato vrijeme od neka dvaipo mjeseca nita oni nisu napravili. Dobro, nije mogao doi u Sarajevo, ali ta je rijeeno za ona podruja gdje je mogla doi hrana. MIRKO: To je osjetljivo pitanje, ja bih molio da se to izuzme, da ostane za jednu od narednih sjednica, kada se sve ovdje pripremi i provjeri. Rezultati rjeavanja pitanja snabdjevanja. Tu je i ministar i zamjenik. Ako smo moj u tom ministarstvu (zajednika diskusija) KONJICIJA: Medjutim, ja na ovo imam prigovor. PREDSJEDNIK: Pred tobom, prevrni.

MILE: Isto tako kod Primorca. Ne moramo mi - medjutim, dobra volja je tu.

195

MIRKO: Nisam ja diskutovao o imenima. Ja to ne pominjem, ja samo traim dodatnu argumentaciju da li je izvrio zadatke koje je imao i zbog kojih je otiao iz Sarajeva. Jer ovdje je predsjednik Vlade govorio, zato izlaze ministri tada. Pa je i njih nabrojao. Ako

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

MILE: Ja predlaem da mi veeras ovdje da ne ostavljamo otvorena pitanja. Da ostavimo ili g. Delimustafia ili g. Ahmovia. Nemojte da odlaemo, nemojte da drugi emo put. Ja nemam nita protiv jednog ni protiv drugog ovjeka. Pod uvjetom dae i jedan i drugi raditi. Ako ostane g. Delimustafi ja u mu poslati telegram da se vrati u Sarajevu. I ii e kada mu ja odobrim, odnosno kada mu Vlada odobri kao i svakom.

ti zadaci nisu izvreni, to je jedno stanje. Ako su izvreni drugo stanje. Ako su djelimino izvreni itd.

KONJICIJA: Ako mogu ja neto da reknem. Ipak mislim da bi ovo trebalo ostaviti. Ministra za robni promet preduzetnitvo i turizam. Predloen je ovaj Husein Ahmovi. Koliko ja znam on je poten ovjek. Medjutim, ja mislim da on nije za ovo mjesto. Tu treba ovjek vidra, neko sposoban, nego ko je u privredi i nabavci radio. On je predlog SDA. MIRKO: Evo ti ga u istom papiru brate. Ja mislim da imamo argumenata da ostavimo predsjedniku Vlade da to mjesto ili povjeri dosadanjem ili provjeri pa da ima novi predlog.

KONJICIJA: Slaem se da se smjeni Delimustafi, ali ne znam da li je ba Ahmovi pogodan za ovo mjesto.

PREDSJEDNIK: Otii u Zagreb i otii po svijetu hodati (u situaciji kakvoj je sada BiH) i hodati i prepustiti BiH na ovakav nain da jednostavno se skapava ovdje, a da se ba nita ne uradi. Ne nije nita uradjeno. Ja sam bio - nije to da nije u Sarajevu, o BiH ne vidim da je ita igdje nabavio.

KONJICIJA: Nije uradio ama apsolutno nita. To je tano. Ja imam izvjetaj koji je poslat.

PREDSJEDNIK: Ja sam zato da se ovako kako je predloeno ovdje (ovo je prouavan dobro prijedlog). Na koncu konaca ja mislim da ni Delimustafi nije ba nita uradio za ovo vrijeme. Nije to da li je uradio dovoljno. Koliko znam da nije uradio nita.

PREDSJEDNIK: Po miljenju jedne dobre veine ljudi jeste. ta je on sad? MILE AKMADI: Nemojte da pravimo sad izvjetaj, ministri podnose Vladi, podnosili su Skuptini itd.

196

PREDSJEDNIK: Ne postoji - ministar za snabdijevanje - da ostaje gore u Zagrebu jer mu je gore prijatnije, a slao hranu pa rekao

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

bi ovjek u redu. Medjutim, nikad nita nije poslao odozgo. Mislim to je zamajavanje onako bezveze. Ove smjene su, barem razrjeavanje - da pokuamo nai neki izlaz iz ove nevolje. Za one ljude koji su smrznuti, koji nemaju ogreva, koji nemaju hrane. Da se neto proba uraditi. Ja znam ovo to se hrani svijeta po Bosni i okolo i ovdje - to je humanitarna pomo to donese Merhamet i neki drugi ljudi, odu tamo snadju se pa poalju kupe itd. Medjutim, nisam nigdje uo da im je Alija negdje pomogao u tom pogledu da obavio neki posao, i da je negdje u Tuzli ili Zenici dola neka poiljka koju je on poslao.

PREDSJEDNIK: Mi smo inae - jer je problem na koncu konca i politike odgovornosti koji su ljudi tamo a mjesec dana nisu nita radili. Neovisno od ovoga razrjeenja, treba da probamo sa novim ovjekom ne bi li to krenulo na neki nain. A moemo inae pribaviti ovaj izvjetaj da vidimo - 4 Mjeseca dana malo je tu pitanje i odgovornost ljudi. MILE AKMADI: Vidite, to se tie Golue to je jedina osoba u Zagrebu koja sjedi sa ovlatenjem Vlade. Sa zadatkom Vlade i ispunjava zadatak Vlade.

MIRKO: Ja sam Goluu vidio sada u Zagrebu, i ono to sam mogao da ujem od njega oni su dosta posla uradili, i sada ja hou crno na bjelu.

MIRKO: Eto ja sam od Golue mogao uti, da poto je on elio razgovor sa mnom - da i o problemima i aktivnostima i o rezultatima. Tu nije bilo rijei o ministru, nego o radu na tom planu. Da neka od tih pitanja su jako znaajna za Republiku. Rije je o aktivnosti ministarstva MIRKO: Nije on rekao ni da je on, ni da je ministar nego da su u obavezi - Ja bih volio da dobijemo injenice zato to ste vi g. predsjednie predlagali Delimustafia sa jednog na drugog insistirali na njegovim sposobnostima u toj oblasti. Sjeate se. PREDSJEDNIK: Je li Golua kae da je neto obavio, je li to

PREDSJEDNIK: Jesam, naravno. Ali 4 mjeseca dana nikakvih rezultata, ta ja mogu sada nego da konstatujem da smo se prevarili u tome. Naime, on je sposoban ovjek nema nikakve sumnje. Ali nije odradio posao. I sada vie nije problem njegove sposobnosti znate. 197 X: .... tako kada se pomjere sve ti izvjetaji, gdje je sve ta konkretno dogovoreno i gdje su .. mogunosti i kada je rije i o Golui i

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

kada je rije o ministru Delimustafiu, da nije uvezan - e, sada koliko smo svi skupa u lancu. To je drugo pitanje. Predsjednik je jue molio ... da se privue 600 t. robe kupljene i plaene iz Kiseljaka u Sarajevo. Stoji 6 mjeseci bukvalno. Koju je nabavio Fereo-elektro, koju je nabavio Eksport-import itd. MILE AKMADI: Mora se obavijestiti da je Vlada donijela odluku da kupi 5 hilj. kubnih metara drveta. MIRKO: Svaka ast. Ja bih molio predsjednie neka provjeri predsjednik Vlade informaciju. PREDSJEDNIK: Do sutra do 11 sati.

MILE AKMADI: To znai da veeras ne saopavam Vladu ili da PREDSJEDNIK: Ne saopava, sutra u 11 sati eto. Neka se provjere ovi izvjetaji, jer oni se mogu nai tamo. Ne Goluino.

MILE AKMADI: Ne, ne treba odvojiti ministre. X: Dobro ministarstva za snabdijevanje

X: Da me pogreno ne shvatite, ministar i zamjenik ministra.

AVDO: Ono to je na Skuptini radjeno, njih obadvojica potpisuju.

MILE: U tom sluaju ja mogu rei da je to ministarstvo uspjeno, prema tome - ministarstvo kao ministarstvo ne moe se rei da je neuspjeno. Medjutim, ono je uspjeno po onom o svemu to ja znam prije svega dobrim zalaganjem radom Golue. KONJICIJA: Ma ekaj ja govorim o tome ta u jesti. MIRKO: Molim obavite razgovor sa Goluom, pogledajte izvjetaje, ako je negativan izvjetaj

MILE: Ja ne bi pitao zamjenika ministra hoe li staviti Vlada ministra MIRKO: Ne, ne ja govorim o ministarstvu. KONJICIJA: Ne ne ta su uradili.

MIRKO: Valjda su uradili neto i u saglasnosti.

198

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

GANI: Ne, to napravljeno na Vladi je zaista velika stvar, mislim samo moramo krenuti s tim. MILE: Ja bi jako volio da mi veeras saopimo narodu vladu PREDSJEDNIK: Predlaem da to bude ovakva Vlada. Dosta vie zamajavanja. MILE AKMADI: Ako ste vi predsjednie da to to govorite onda neka ostane HALILOVI: to se Vlade tie moj prijedlog na glasanje MILE: Nemojte da odlaemo

PREDSJEDNIK: Ako nita postavlja se pitanje dolaska ljudi ovdje ili ne dolaska.

HALILOVI: Gospodine Pejanoviu da je pozlatio sve u Zagrebu i imae problema s nama ovdje kada dodje. Oruje to nosi. Uvjereni budite najljepa mladost ovog naroda gine ovdje, a on se ne javlja i nita nije uradio za 4 mjeseca. MILE: Radovana Mirkovia smo rijeili. PREDSJEDNIK: On je bio lan Vlade i ostaje lan Vlade. Razrjeuju se i novi se imenuju. Ostavlja se mogunost, dalje izmjena u Vladi rekonstrukcija.

199

PREDSJEDNIK: Nije uope bitna stvar - predlae se zato to su u stanju to uraditi. Poslije 4 mjeseca ne urade nita, pa kae se e pa ti si rekao da e oni uraditi. Pa ja sam znao da e uraditi. Oekivati je bilo, normalno je bilo da je uradio. Jedan ovjek one vrste, poslovan, biznismen inilo se da je najbolje rjeenje na neki

MIRKO: Ja bi molio da se sa izmjenama saopti itavi kabinet. Mislim da to moramo uiniti. Drugo, molio bi da predsjednik Vlade izrauna da li smo s razmjerno u paritetnoj zastupljenosti, nacionalno. Ovo oko Delimustafia ja sam iznio prijedlog, ne zbog Delimustafia nego zbog tog ta je predlagano kada je on biran i zbog tog

MILE: E, vidite sada sljedei korak su zamjenici ministara, to emo u dogovoru sa strankama - u Vladi rekonstrukcija ostalih pozicija, podsekretara, pomonika, direktora, agencija, ovog onog. Dobro lanovi Vladi to je normalno, kako se koji pokazuje tako e biti ukljuujuii i mene takodje.

nain je li. Medjutim, ima jedna nesporna stvar on 4 mjeseca nije tu doao. Niti je ita vidno uradio. Ne moe se to ne vidjeti. Nije on profesor teologije da on sada ima da pria prie. On treba da poalje neto brana, putera i uglja. To nije poslano. Ovo naftu to se grijemo, grijemo se zahvaljujui sasvim drugim ljudima koji su to odradili i to imamo neto te nafte to je ostalo. Nije to realno da se razumijemo ja sam bio dobar prijatelj sa njime. Onda sam imao isto ovaku muku da se pomakne sa poloaja policije, jer u momentu, nema on veze s policijom. A eto snabdijevanje mogao bi moda da radi. Pa sam rekao dajte da bude, da proba to oko tih roba. Bosna sada stoji pred krizom ekonomskom moda bi na tom mjestu mogao da uradi mnogo. Je li. On je to jedva prihvatio je li, htio je da ostane ministar policije. Medjutim, sad je na ovom mjestu, jednostavno ode i pria nam kojekakve prie. Ja nisam znao pravo da vam kaem na narod do te nijeme laiv i sklon pomalo kradjama. Dok nisam sada doivio ove stvari od ljudi. Kau ti neto razumije, ti se okrene i vidi da to nije tano. Kae ti neto to nije povjerljivo. To je nevjerovatno kako je to uzelo maha, ti se ne moe ni ju kog pouzdati, ast izuzecima. A ovo recimo konkretno u ovom sluaju uradiu, ovo pa u ovo, ma ne moe i to uraditi nemoj ni pokuavati. Budi bez brige. Sjednica je zavrila sa radom u 20,30 sati. (zajednika diskusija, prekinuto snimanje)

200

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

Ja sam protiv da danas vrimo promjene u Skuptini. ... Neka Skuptina bira svog efa, svog predsjednika.

Magnetofonski snimak 181. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrana 24.12.1992. godine

Sjednica je poela u 11,00 sati. Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegovi. IZETBEGOVI: Poziva se delegacija da podnese izvjetaj. Neka Silajdi podnese izvjetaj ili neka ovlasti nekoga ko e podnijeti izvjetaj o tome. A delegacija je, i neka se vrati u Sarajevo. O daljem toku razgovora bie donesene naknade odluke.

PREDSJEDNIK: To je ono to smo prvo zakljuili. Drugo, ja sada idem u enevu u sutobu ili nedjelju, u nedjelju poinje prva pripremna sjednica, na kojoj prisustvuju Vens, Oven, Tudjman, Boban, ja i moji neki saradnici. Ja u povesti neophodan broj saradnika - prevodioca, jednog pratioca, nastojaemo da stvorimo jednu B-H delegaciju. Pripreme za to su u toku. GANI: Treba na premijer da radi na tome prije tog sastanka. Da pozove ove u Neumu da pita kako ide.

PEJANOVI: Za naredno odluivanje i prisustvo formirae se nove delegacije, odnosno dogovoriemo se.

201

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PEJANOVI: Bilo bi dobro da danas odredimo tu delegaciju, da mi budemo na koordinaciji ovdje. IZETBEGOVI: Ja idem 26. AKMADI: 26. ja imam ovaj prijem.

IZETBEGOVI: Dobro. A ne bi loe bilo ako ima kontakta malo da ih zovne. Dole su dvije trolane delegacije - jednu sam ja odredio. Oni zavravaju svoj posao ovo dan-dva. Oni trebaju za 27.da pripreme mape. Ne bi loe bilo da ih uje danas, ako ima veze. Da zovne onog dole, neka te povezu, pa uj kako ide posao. Reci im neka ne zezaju tamo, neka dodju do nekog zajednikog, do zajednikih mapa. Bilo bi jako vano. PEJANOVI: Hoemo li se onda izjasniti i o ovom predlogu. Da je spremna delegacija, komunikacije e biti loe. Da se obavi posao. Da ima sastav delegacije koji moe gore spremno doi.

IZETBEGOVI: uemo se 27. o tome. Sada bi jedan mali projekt glasio tako. Izetbegovi, Silajdi, Akmadi, Boban i Pejanovi. I jo jedan ovjek. I, naravno, Halil. I, vjerovatno, Petkovi. AKMADI: ta ste rekli, ko da bude u delegaciji? DJURII: Boban i Akmadi, Izetbegovi, Silajdi, Halilovi, Petkovi, Pejanovi. IZETBEGOVI: Ustvari, Izetbegovi i Silajdi. Ja puno ne bolujem od toga, ali...

IZETBGOVI: Dobro, prelazimo li na dnevni red? Dajte da to zavrimo, imam i ja obaveze. AKMADI: Bilo bi dobro nakon ovog izbora da se poloi zakletva i lanovi Vlade da poloe zakletvu koji su ovdje.

PEJANOVI: Kad zavrimo danas sjednicu, ako se sve dogovorimo, onda bi rjeenje bilo izmedju lana Predsjednitva i predsjednika Skuptine iz srpskog naroda.

IZETBEGOVI: U pola dvanaest to emo obaviti. Kako bi bilo da ih izvedete neka oni obave taj posao. U pola dvanaest. AKMADI: Da mi najprije rijeimo pitanje. 202 IZETBEGOVI: Zar nismo jue?

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

DJURII: lanove Vlade jesmo.

AKMADI: lanove Vlade jesmo, ali treba i Miro Lasi da poloi zakletvu. Dobro. Jue smo donijeli propise, jutros je izbor lanova predsjednitva BiH, predsjednika Skuptine BiH, razrjeenje generalnog sekretara Predsjednitva BiH i tekua pitanja. Miljenje lana Predsjednitva BiH dr Mirka Pejanovia, Miljenje Ustavnog suda, Zakon o advokaturi, predstavka 106 muslimanskih intelektualaca o izmjeni lana 4. Ustava BiH. Dakle, ta ovoga ostaje u dnevnom redu? Dnevni red je ovakav. AKMADI: Ja predlaem da ...dnevni red odlazak 3 puta 500 ljudi poto smo mi Hrvati za one...jako da izidju to prije, budui da je Boi. Moemo, ako treba, i parcijalno donijeti odluku. IZETBEGOVI: Mi smo jako zainteresovani zato iz humanih razloga, medjutim, ja mislim da to moe stvoriti velike probleme ovdje. U gradu. AKMADI: Ako budemo ili supcesivno, nee stvoriti probleme.

AKMADI: Predsjednie, predlaem da sa svakim ministrom i zamjenikom obavimo razgovor prije nego to ga izaberemo. Imam razloga zato. 203 PEJANOVI: Predsjednie, moemo sutra na predlog Vlade da damo saglasnost.

IZETBEGOVI: Moemo li bez odluke stvoriti da odu neki ljudi koji su bolesni, bez stvaranja velikih fama, velikih odluka. Da nadjemo modul da se neki bolesni, ranjeni. Ba iz reda hrvatskog naroda, uoi Boia, da se pusti. Da sad ne kreu Srbi i Muslimani. Neka ode jedan broj Hrvata koji to treba da uradi, koji su bolesni. Da se od toga ne pravi itava akcija, afera, itd. A da donesemo odluku, ovi e odmah odgovoriti - umjesto 500 trae 20.000 i sve e se i s komplikovati. Ja sam ovdje, naime, mi smo ovdje jue imali predlog, zamolio bih vas da mi to uradimo, ne znam kad emo se vidjeti ponovo, nisam siguran. Bojim se da se neemo vidjeti za daljih 10-12 dana. Bojim se da e to tako biti. Molim vas da uvrstimo jo jednu stvar, a to je da ove zamjenike koji nisu sporni, da imenujemo. Ja imam ovdje predlog SDA da se postave neki - to je mjesto zamjenika, prije svega, ministra narodne odbrane. Da tu napravimo rokadu. Zatim, zamjenika ministra saobraaja i veza, obrazovanja i kulture, socijalne politike. Sve su to mjesta koja ne funkcioniu, jednostavno, vjera, vodoprivrede.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

AKMADI: Ja bih u seriji izvrio imenovanja zamjenika ministara i potvrdio ovo isto tako. Rekli smo jue da saekamo do iza nove godine dok se ne vratimo. IZETBEGOVI: Samo, kad? HALILOVI: Neemo se sastati ovdje do 15.januara u ovakvom sastavu.

AKMADI: Za 15 dana nee propasti drava. Nije imala sedam ministara cijelo vrijeme do sada, pa je opet Vlada radila neto. Sad to nema 3-4. zamjenika. Zajedniki razgovor. Nemojte, ovo je drugo pitanje. Iz pitanja Vlade nemojte da ide bez Vlade. Ja sam i ovaj spisak kompletan Vladin proitao na Vladi. Nemojte. To je pravo premijera da predloi uz konstatacije sa strankama. Ja od toga neu da odustajem. GANI: Moemo li to sutra? Da se danas jave premijeru pa da on sutra predloi. Da danas poslije podne se jave njemu na kratko. Da se sutra nadjemo na 5-6. minuta. GANI: Da se oni jave Akmadiu. Zajedniki razgovor. AKMADI: Hou prije da porazgovaram sa predsjednikom nego to to dodje na sto. Je li razlog jak? HALILOVI: Propada drava svaki dan.

IZETBEGOVI: Dobro. Naime, moe li se to u ova dva dana utanaiti sve? Do subote ujutro do 10-11 sati? IZETBEGOVI: Ti si ovjek od rijei. AKMADI: Nema problema.

AKMADI: Tehnikih problema nee biti.

IZETBEGOVI: Opravdan je razlog da se vidi. AKMADI: Nismo bez biografije.

HALILOVI: Mi smo izabrali ministre bez biografije. HALILOVI: Jesmo, ministar odbrane ne znam ni kad je rodjen, ni gdje je rodjen, ni ta je po zanimanju, nita.

204

AKMADI: Biografija ministra odbrane nalazi se tu i ja sam to rekao. Ustvari, ja sam premijer, to je

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Predsjednik Vlade mora znati ministre s kojima radi. To je jasna stvar, to se tie nas, mi ako nas interesuje, mi verifikujemo samo Vladu, praktiki. Ne moramo svakog ni upoznavati. HALILOVI: Da vam kaem. Mi moramo biti do kraja principijelni.

AKMADI: Ja sam principijelan. Ja hou da razgovaram sa svakim lanom Vlade i sa svakim zamjenikom ministra, a onda e ministar razgovarati sa svojim pomonicima, podsekretarima, inovnicima, itd. Ne moemo primati ljude u visoku dravnu funkciju a da ne znamo ni ko je. PEJANOVI: Podsjeam na sinonji dogovor. Slaem se da Vlada pripremi kompletan prijedlog za sva zamjenika mjesta, da se vodi rauna... AKMADI: To ukljuuje i ovo. PEJANOVI: Dobro, hvala.

IZETBEGOVI: Stvori se itava kompozicija. Ovo nee biti mogue rijeiti nikako za daljnjih 25 mjeseci, otprilike. Ako treba da rijei jedan sluaj, onda hajmo povuci jo jedan sluaj. To sve treba ponovo preraunavati. AKMADI: Predsjednie, nemojte mene okrivljivati to vi predlaete da promijenite zamjenika ministra odbrane bez mog znanja. To nemojte mene optuivati, molim vas.

PEJANOVI: Imaju, imaju. Samo da se obavijesti ...

IZETBEGOVI: Ako imaju gotovi, u redu.

PEJANOVI: Imaju gotovi predloi.

IZETBEGOVI: Predlaem to, ali to je jedna stvar. Onda se postavi pitanje kompletnog ispitivanja. Ako imaju gotovi, u redu.

IZETBEGOVI: Molim vas, da ga obavijestite danas. Neka ovjek ima vremena da bi mogli eventualno prekosutra, rano ujutro u 9,00 sati ili u pola devet, rano poeti tu sjednicu.

205

AKMADI: Prekosutra imamo sjednicu Vlade u 10. Moemo prije toga imati sjednicu oko toga. Ili iza toga. Iza sjednice Vlade.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

IZETBEGOVI: Ja se bojim zbog mog putovanja. Ja u nastojati da taj svoj avion prebacim to kasnije da ide.

IZETBEGOVI: Dakle, idemo li po ovom dnevnom redu? Idemo. Ima li neko primjedbe na dnevni red? Nema niko. Taka 1. Izbor lanova Predsjednitva. Diskusija g. Izetbegovia, uopte nije snimljena. PEJANOVI: S predlogom koji je iznio g.Akmadi, slaem se. Predlaem da iznesete i ove druge predloge. AKMADI: Nisam razumio ta je iz srpskog naroda glasanjem.

PEJANOVI: Pogledajte biografije. Predsjednitvo - Tatjana Ljuji-Mijatovi, poslanik Skuptine BiH. AKMADI: Da udje u Predsjednitvo? DJURII: Miro Lazovi, predsjednik Skuptine.

AKMADI: A Tatjana Mijatovi je poslanik? Mora se odrei poslanitva. PEJANOVI: Odrie se automatski. Predlaem da u paketu glasamo. AKMADI: A to u paketu da glasamo? PEJANOVI: Ne u paketu, nego da iznesemo sve predloge pa da idemo redom na glasanje. IZETBEGOVI: Izvolite. AKMADI: Prihvatam predlog g. Pejanovia da idemo glasati jedno po jedno.

IZETBEGOVI: Ima li jo ko ta da kae? Dakle, vri se izbor dva lana Predsjednitva - prvo jednog pa drugog. Naime mislim da nakon popune Predsjednitva sad ovako, otpae i potreba. Mislim da u tom pravcu treba.poslovnik mijenjati. AKMADI: To je zahtjev za izmjenu poslovnika, je li tako?

206

PEJANOVI: Mislim da trebamo to uraditi kad smo donijeli... Zajedniki razgovor.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

AKMADI: Time je odsjeena grana na kojoj sjedimo. Bojim se da e biti neophodno donoenje odluka o kojima neemo imati potreban broj prisutnih ljudi. Inae, u principu se s tim slaem. AKMADI: Slaem se da o ovim pitanjima glasaju. Mislim da nema potrebe mijenjati poslovnik, tim prije to imamo zahtjev g. Fikreta Abdia da se to omogui. PEJANOVI: Dobro, da za iduu sjednicu se pripremi.

IZETBEGOVI: Ba ne bi trebalo da se omogui. Vidite koliko su to kompleksna pitanja. Ima tvari u kojima se telefonski ljudi mogu da izjasne, evo recimo konkretno sada izbor ovog ovjeka. To je mogue - jesam za ili protiv. Ali ako je rije o jednom kompleksnom pitanju, treba razlog za i protiv, ukrstiti argumente pa onda kazati. Inae, kao to znate u svim kolektivnim tijelima je reeno da se lanovi kolektivnih tijela nemaju nikakvih prava van sjednice. U ovom sluaju. Niti se moe odluivati nego samo u sjednici. Zato? Zato to se smatra da u sjednici...argumenti pa ljudi esto i promijene stavove. Ovako mu telefonski kae jesili za to i za to, a to je rezultat jedne rasprave od tri sata. On ne zna zato je. To je krajnja nuda. Da ba ne bi tijelo bilo potpuno paralisano. Medjutim, ako bi mi ovo Predjsednitvo popunili u cijelosti, nama je vjerovatno da imamo kvorum vrlo veliki i trebalo bi da umjesto toga da glasamo, nastojati da imamo uvijek forum u Sarajevu i da takvu politiku vodimo i odlazaka na put i slino da nikada ne bude ispod 6 ljudi tu. PEJANOVI: Ja veem za na zakljuak koji smo napravili. Da svi budu vezani za Sarajevo. Predlaem, ako danas to ne moe, da u skladu s tim vremenom koje smo dali, odluimo i o promjeni te odredbe. AKMADI: Mogu li neto rei.

207

IZETBEGOVI: Za lana Predsjednitva, na osnovu datog predloga ovdje, izabere se Miro Lasi. Njegova biografija je ovdje. Inae, malo ga znamo. Bio je ministar u Vladi. Dakle, ko je za? Prema tome, g osp od in Mir o La si j e i zab ra n za lana Predsjednitva. Dalje, stavljam na glasanje prijedlog da se u m j e s t o p r o f . K e c m a n o v i a , l a n a P r e d s j ed n i t v a , i z a b er e

AKMADI: Jedva sam pristao jue da za danas izbor Mile Lasia odloimo. Ja imam jo 10 minuta vremena, ja moram ii. Rekao sam da mi je danas Badnjak, da mi je sutra Boi, prekosutra imam prijem HDZ itd. Dajte, molim vas, da to.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

gospodja Tatjana Ljuji Mijatovi, inae poslanik Skuptine BiH. Njena biografija je takodje data ovdje. Predlaga je SDP .

AKMADI: Odmah da kaem slaem se s tim predlogom pod uvjetom da se gospodja Tatjana ogradi od izjave koju je dala u javnosti. GANI: Ona se ogradila, odmah vam to mogu rei. PEJANOVI: Nemojte da uslovljavamo to.

AKMADI: Inae, ja tu gospodju ne poznam, nisam je nikada u ivotu vidio. Mogu biti za. PEJANOVI: Da taj problem ne poteemo. Ako ga budemo morali potezati, on je iri. Da glasamo.

GANI: Ako je taj problem jedini, on se da rijeiti.

AKMADI: Protiv sam da politike partije koje daju takva saopenja ulaze u dravnu vlast, a izjavili su da nee ui u dravnu vlast. Jer, to je kontradikcija.

DJURII: Osim toga, zamrzava joj se lanstvo u SDP im udje ovdje. AKMADI: Meni to noenje funkcije ne smeta, smeta mi bilo kakav destruktivan rad u dravnim organima. PEJANOVI: Zamrzava se funkcija.

IZETBEGOVI: Dakle, stavljam ovaj predlog na glasanje. Ja sam zato. Dakle, proglaavam da je gospodja Tatjana Ljuji-Mijatovi, takodje, postala lan ovog tijela. A sad u svojstvu Skuptine. Imamo prijedlog da se za predsjednika Skuptine, na upranjeno mjesto, takodje, izabere gospodin Miro Lazovi, inae lan Skuptine RBiH. Njegovo politiko poredjeljenje ne znam niti ovdje pie. AKMADI: Ja sam protiv da danas vrimo promjene u Skuptini. Da upravo to ostavimo za Skuptinu. Neka Skuptina bira svog efa, svog predsjednika. Inae ne bih imao protiv po funkciji da bude lan Predsjednitva. A protiv toga ko e predsjedati Skuptini, neka to odlue poslanici neposredno. PEJANOVI: On je predsjednik Kluba poslanika SDP.

208

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PEJANOVI: Mi smo se jue dogovorili da vrimo funkciju Skuptine i o tim pitanjima. PEJANOVI: Molim da budemo saglasni u tom predlogu. Inae, moemo se vratiti na poetak. Ostanimo dosljedni dogovoru jueranjem. IZETBEGOVI: Jo malo razgovora. Ako imamo jedan glas protiv nemamo izbora, molim vas. AKMADI: Ja kaem da sam protiv toga.

PEJANOVI: Mi smo taj predlog, dozvolite da vas obavijestim i vjerujte u to. On je uostalom predsjednik jednog i drugog kluba zajednikog u funkciji Skuptine. Mi smo taj predlog iznijeli prije dva mjeseca. Mi smo ga jue objelodanili ponovo i dogovorili se da to uradimo danas. Ja sam se inae zalagao da Skuptina 20. odlui o svemu. Prihvatio sam argumente koje ste imali svi ovdje, posebno ti, da danas obavimo sve to. Molim da na tome ostanemo. AKMADI: Ali se nismo dogovorili da bude Tatjana danas na dnevnom redu za koju smo sad glasali i ja sam glasao zato. Zato to ovo tijelo osposobljavamo da radi.

AKMADI: Molim vas, dau konkretno obrazloenje. Iz SDP smo izabrali lana Predsjednitva, je li tako? Iz SDP da izaberemo i predsjednika Skuptine koji je postao lan Predsjednitva, mislim da je malo previe i predlaem da to odloimo i da razmislimo i da to odredi Skuptina sama sebi. Neu stvarno razgovarati vie o tome. Mogu izai sada i neete me vratiti ako izadjem. Neu o tome vie razgovarati uope. Izabrali smo dva lana Predsjednitva - jednoga iz srpskog naroda jednog iz hrvatskog zbog ravnotee koja postoji ovdje. To moe tako ostati i mislim da je dovoljno. Ne znam slae li se g. Kova s tim? Hou da to provjerim.

PEJANOVI: Mi smo se dogovorili da izvrimo popunu predsjednitva i izaberemo predsjednika Skuptine. mi smo to noas pripremili uz dodatne konsultacije. Mislim, da to moemo i da time nita ne ruimo. Sve ostaje za verifikaciju na Skuptini. Kako smo jue i rekli. Moe se desiti da Skuptina nita ne potvrdi ili da sve potvrdi. I u isti ko stavljamo i predsjednika Skuptine i sve. AKMADI: Ne stavljamo u isti ko, to nije jedno te isto. Mi biramo lana Predsjednitva ovdje. Izabrali smo nedostajue lanove Predsjednitva.

209

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

IZETBEGOVI: Mi smo izvrili popunu lanova Predsjednitva o ovoj stvari ne postoji saglasnost. Imamo jedan glas manje. Dakle, tu ne moemo izvriti. Mislim da ne udaramo glavom u zid injenice su takve kakve jesu.

PEJANOVI: Ja bih molio da ne prelazimo preko toga. Ja sam jue ovo pitanje stavio. Zato da se to sad ne potuje. Ja bih molio da se potuje. Posebno bih molio tebe, Mile. Nemojte da razlog njegovog politikog, da kaem stranakog, porijekla bude razlog. AKMADI: Ne, ne. Nisam rekao da je to razlog. To je sporedna stvar. Rekao sam Skuptina - predsjednik Skuptine nije dravni funkcioner koji ima vlast. Vlast ima Skuptina. Skuptina uvijek moe odrediti drugog predsjedavajueg. To na Zapadu zovu spiker.

PEJANOVI: Mi vrimo funkciju Skuptine. Mi smo se dogovorili jue da rijeimo pitanje predsjednika Skuptine. Da kroz to rjeavamo i pitanje ravnopravne zastupljenosti Srba na vodeim funkcijama. Ja bih molio da o tome vodimo rauna. Nema razloga da se ne glasa. Onda dovodite jueranji dogovor, jueranje principe i sve to smo dogovorili i moje stanovite, u drugi poloaj. Ja to ne bih elio. AKMADI: Neu da koristim pravo koje nemam. Slaem se u subotu u pola devet. Da vidimo to sa politikim partijama.

KONJICIJA: Da bi prisustvo tri Srbina, predstavnika Srpskog naroda u Predsjednitvu imalo jedan veliki odjek u srpskom narodu, pogotovo zbog toga to su oiti dokazi da kod agresora na podruju BiH pojavljuje se AKMADI: Bilo bi jako dobro da se o predsjedniku Skuptine na neki nain izjasne i zastupnici koji se sastaju. Kad bi se mogli oni vanredno sastati, to bi bilo korisno. To je njihov predjsednik.

IZETBEGOVI: Predlaem da ipak, poto nemamo ovdje saglasnosti, da to ostavimo, ali da to rjeavamo u subotu u pola devet na sjednici. Ili da vidimo da li bi to bilo sutra. Prema tome u subotu u pola devet.

210

KONJICIJA: to se tie ...mi smo o tome razgovarali kad je doao predlog SDP vie se ne sjeam ko je taj predlog podnio. Ovi su se svi jednoglasno sloili.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PEJANOVI: Molim sada, zaista, da me razumijete. Mislim da je vrlo bitno politiki efekat postii da mi striktno vodimo rauna o principu ravnopravnosti i da na tome stalno dobijamo bitku. Zavrena sjednica u 12,00 sati.

IZETBEGOVI: Mislim da tu nema nesaglasnosti. Zajedniki razgovor.

211

Mi emo insistirati da potpredsjednik Vlade bude Hado Efendi, gospodine Mile Akmadiu. Od toga mi odustati neemo. Po cijenu da se sve raspadne u paranparad.
Magnetofonski snimak 182. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrana 26.decembra.1992. godine
Sjednica je poela u 8,30 sati. Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva.

..

213

PREDSJEDNIK: Predsjednik se ne slae da se to stavi na dnevni red. Ja bih to stavio na dnevni red. Da li emo izvriti tu izmjenu, to emo vidjeti iz ovoga. Naime, iskreno da vam kaem nemamo jednostavno rezultata. Zlatko se suvie angauje napolju nita unutra. Narod gladuje, crkava po istonoj Bosni. Istona Bosna nam konano kae da nije nigdje ni na koji nain zastupljena - ni u Predsjednitvu ni u Vladi, nema ko o njima da se brine. Oni misle kad bi bio neko tu da se brine de. bi to bilo bolje. Ja lino nisam ba ubijedjen da bi bilo znatno bolje, ali oni bi imali barem nekog ovjeka koji e to da gura.

AKMADI: Predsjednie to je meni dolo. Ne slae se da za dan-dva vrimo izmjene Vlade.

PREDSJEDNIK: Da, to su tekua. Ja sam ovdje imao na dnevnom redu, to mi je jue dato, ne znam je li to uneseno u dnevni red, problem izmjene u Vladi, o linosti potpredsjednika Vlade. Umjesto Zlatka Lagumdije, Hado Efendi. To je predlog SDA. Jue je dolo pismeno.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PEJANOVI: Ja imam predlog da pod tekua pitanja uvrstimo i potrebnu konsultaciju za pripreme delegacije za rad u enevi 2. 27. je ispripreman u onoj mjeri u kojoj je to potrebno danas ukljuujui i tehnike pripreme za putovanja, a u vezi s ovim to ste predloili da raspravljamo o Vladi, ja generalno nemam nita protiv jer ovdje ima na dnevnom redu pitanje kadrova u Vladi, ali poto smo proli put zakljuili da u cjelini raspravljamo da bih ja ostavio da Vlada pripremi predlog konsultacije sa svim strankama. Nemam protiv da raspravljamo, ali imam protiv na takav nain. LASI: G.predsjednie, mislim da blago reeno nije korektno prema predsjedniku Vlade stavljati na dnevni red pitanje potpredsjednika Vlade, ako se predsjednik Vlade ne slae sa tim pitanjem. Naime, ja bih sa svoje strane htio rei - mi moramo ui u Vladu po paritetnom principu. Pitanje da li uope iz redova muslimanskog naroda treba da bude jo jedan potpredsjednik Vlade. Toliko. KONJIIJA: ta je sa zamjenom zarobljenika? KONJICIJA: Evo ga dole u tekuim pitanjima. Ja bih to stavio kao prvu taku. DJURII: To je u dnevnom redu. PREDSJEDNIK: Ima li jo neko neto da kae? PEDSJEDNIK: Dakle, u dnevnom redu ostaviti ili ne?

PREDSJEDNIK: Tako da predlaem da se ovo stavi u dnevni red, a da se o tome popria. Prema tome, ovaj dnevni red kako ga vidite ovdje, uvean za ovo.

AKMADI: Predlaem da onda glasamo o dnevnom redu. Ja sam protiv.

PREDSJEDNK: Dakle, staviti na dnevni red pitanje potpredsjednika Vlade, izmjene u linosti potpredsjednika Vlade ili ne stavljati? Imamo dosad protivljenje g.Akmadia i g.Pejanovia i Mire. MIJATOVI: Mislim da bi bilo razumno malo saekati, to g. Akmadi kae moda dan-dva, pa se malo iskonsultovati itd.

214

PREDSJEDNIK: Gospodjo, to je praktiki stavljano za mjesec dana. Koliko ja mogu da prosudim neemo imati kvoruma za

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

mjesec dana. Zato, inae ne bih ni ja forsirao. Moe sljedee sedmice, ali ne bi prije polovine januar a. naina da emo se vidjeti. Moda emo poslije Nove godine, ko zna. Do Nove godine, po svoj prilici neemo. Ali ovdje imamo etiri glasa protiv to znai da ipak taj predlog ne bi mogao da prodje.

HALILOVI: Nadam se predsjednie da bi o tome trebalo porazgovarati tim vie to se radi o jednoj izuzetnoj linosti koja je koja ima visoko mjesto u organizovanju i vodjenju oruane borbe do sada u ovom periodu. To je prva stvar. I druga stvar, sve zajedno bih vas zamolio da imate u vidu da na tom prostoru istone Bosne oko 300 hiljada ljudi u najteim uslovima ivota dovodi se u pitanje ovjek Samo nae odlaganje i otezanje za dan-dva odnosno za 15 ili mjesec dana, kako e to biti, imajte u vidu samo posljedice koje mogu nastupiti. Zar uopte jo nekome treba dokazivati da sektor koji je pokrivao g.Lagumdija nije funkcionisao. Preuzmite odgovornost pa nemojte.... AKMADI: Ja preuzimam odgovornost. Neu dozvoliti, da se vri izmjena u Vladi bez procedure koja se obavlja za izmjenu Vlade.

LASI: Oko izlaganja g. Halilovia da se kae da osobnost i linost g. Hade Efendia nije ni u jednom trenutku dola u pitanje, da on uiva izuzetno potovanje. 215 PREDSJEDNIK: U redu je, mi smo tako i razumjeli.

PREDSJEDNIK: Imam jedan predlog onda. Molim vas, mi sad imamo popunjeno Predsjednitvo. Ja sam na trenutak zaboravio da mi imamo ipak ovdje kvorum. Ja vas molim da ovo pitanje bude razmotreno, naravno, po redovnoj proceduri, a da ga predsjednik Vlade stavi danas na Vladu, odnosno sutra, da ga razmotri, da ga iznese tamo i da na slijedeoj sjednici ovdje, poetkom sljedee sedmice, da se to pitanje rijei. Uz ponavljanje da SDA insistira na vraanju, na preuzimanju ponovo svoga mjesta u potpredsjednitvu, naime potpredsjednika Vlade, koje je svoje mjesto ustupila onda u okviru onog tamo pokuaja da se stvori jedna koalicija koja, naravno, kao to ste vidjeli, nije funkcionirala. U ovom dijelu ona nije funkcionirala, naroito jer to se tie informatike i to se tie brige o ljudima uope taj resor po naoj ocjeni nije funkcionirao. Medjutim, predlaem, dakle, da ide u normalnu proceduru, ali da to ne bude nikakva druga polovina januara, da to bude sljedea sjednica. Dakle, dnevni red bez te dopune stavljam na glasanje.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PEJANOVI: Ja bih predloio, osim ovoga to sam za enevu, predsjednie, da se u tekuim pitanjima oglasimo oko protesta ili zahtjeva UNPROFOR-u da se dopremi hrana u epu. Tamo je situacija takva, ja sam se jue dodatno obavijestio. Dolazili su i neki ljudi da moemo moralno ...svi. PEJANOVI: Imamo anse da se borimo. PREDSJEDNIK: Dobro, to bi mogli, eventualno.

AKMADI: Ve sam ja obavio razgovor sa predsjednikom Grada i predsjednikom Izvrnog odbora Grada, dogovorili smo se neposredno iza praznika da u ja, oni e najprije doi kod mene da utvrdimo sve - nain posjete delegacije moje delegaciji Grada Sarajeva koja e uslijediti neposredno nakon mog povratka iz eneve, a sino sam obavio razgovore, dodue ne: u punoj oficijelnosti, ali sam vodio razgovor sa dvojicom ovih predsjednika Grada. Nema nita alarmantno po njima ali vidjeemo kad se ja vratim.

PEJANOVI: Mislim da mi nismo ovdje bili usprotivljeni raspravi predlogu koji ima SDA i o ljudima. Ja sam se ovdje saglasio s tim da Vladu mijenjamo uz saglasnost Vlade i njenog predsjednika da se to u pripremi obezbijedi i da to imamo na dnevnom redu sa ocjenama onih koji dolaze i ocjenama onih koji odlaze. Ja sam protiv brzine i parcijalnih promjena koje nisu usaglaene na Vladi. Samo u proceduri to traim. Drugo, ja bih molio da se primi kao inicijativa i da se na Vladi razmotri pitanje pokrivanja problema izbjeglica. Mi smo osnovali Biro. Mislim da i tu ima problema i da il se moe posebnim ministarstvom i boljim kadrovima - jaim kadrovima, taj problem pokriti. Neka se to izui. To je jedan teki problem i u Republici i van Republike. Dalje, problem funkcionisanja Vlade i grada Sarajeva. Naa inicijativa u vezi s tim, jer grad Sarajevo e takodje imati ovih dana onih tekoa koje vjerovatno vlast nee moi primiti na svoja plea. Tu sugeriem da predsjednik Vlade, ako moe i prije odlaska na put, obavi razgovor sa gradskom Vladom.

AKMADI: Predsjednie, molim vas. Niko nije osporavao SDA da u proceduri koja je tekla, g.Hado Efendi bude izabran za bilo kojeg ministra. To niko nije osporavao. Niko ni sad ne osporava SDA da unutar Predsjednitva, ako eli, da izvri izmjenu i da g. Hado Efendi dodje i u Predsjednitvo. Medjutim, mi smo Vladu konstituirali i ne samo sad, nego biu protiv i u tom narednom tjednu da se prave izmjene takve, a to se tie izmjena rekao sam za 15 dana se ve mogu praviti izmjene, s tim to emo se dogovoriti umjesto koga e ko doi, iz kojeg e naroda doi.

216

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

GANI: Ja sam zato da se ove stvari koje su predloene ukljue u dnevni red. Medjutim, htio bih samo predsjednika Vlade da podsjetim - kad je predsjednik Vlade nama dostavio spisak lanova Vlade, ja nisam shvatio da je to konano, ja sam shvatio da je to jedna dinamika promjena pa ako dodje koji ministar, ako se ukae potreba, da se mogu ministri mijenjati i dodavati. Medjutim, u medjuvremenu, jednostavno je moj kabinet blokiran sa zahtjevima iz istone Bosne pa bih predloio da se onda lanovi Predsjednitva ako ne moemo danas da zavrimo neke promjene, dodatno neki angauju na tom pitanju. Jer, kau da, uo sam, veeras su opet neka djeca stradala tame, smrzla se u toku noi (to mi neko ree sad na hodniku). Tamo ima negdje oko 10 hiljada ljudi koji lutaju po umama. Negdje kod Vlasenice i u peinama. I sad sa UNPROFOROM je to samo neko dopisivanje. Istovremeno kau da u Goradu imaiju dodatne probleme. Onda bih vidio kako da se formira, ta da radimo. Jer, tamo imamo skoro blizu pola miliona ljudi koji imaju status izbjeglica. Neto je alarmantno. Imam utisak da e biti blokirana zgrada Predsjednitva, imam neke informacije, od tih ljudi koji su porijeklom iz tog kraja. A imam utisak da e Predsjednik Vlade biti jo dan-dva poto ima i on obaveze, i onda ne znam ko e biti ovdje za Novu godinu. Tako da se mora odrediti ko e se na neki nain jo dodatno angaovati dok mi ne rijeimo ove probleme. AKMADI: Vlada e imati kvorum i sve to se Vlade tie. PREDSJEDNIK: U svakom sluaju danas dnevni red ne ide, ali mislim da bi isto tako trebalo dati ovaj hitniji tretman. To znai ne treba otezati sa nekakvih 15 dana. Neka se stavi u normalnu proceduru. A to znai da bi moglo biti u toku sljedee sedmice. Imajte u vidu hitnost pitanja. Molim vas da ne bi na dnevni red izgubili dva sata, imamo sat i po za ovu sjednicu. Molim vas, je li ovo dnevni red? Ima li jo neko predloga za dnevni red?

PREDSJEDNIK: Dakle, pored ovoga, ima predlog o tome o hitnoj izmjeni dva vodea ovjeka u TV Sarajevo. Postoji prijedlog ovdje kod mene i molim da se to isto danas razmotri. Da se na mjesto predsjednika Poslovodnog odbora imenuje g. Mufid Memija umjesto Mehmeda Agovia, a umjesto glavnog urednika sadanjeg da se imenuje Zdenko Vranje. U ovom pogledu postoji saglasnost g.Mile Akmadia da se ovo, za ovakvu promjenu, nismo razgovarali o tome da li to ide u dnevni red, ali poto u tom pogledu postoji saglasnost, ja bih molio da se to ukljui u dnevni red na kraju u taku 6. ili 7. pa emo o toj stvari jo malo popriati.

217

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PEJANOVI: Nemam predloga samo ovo oko TV. Nemam nita protiv da ide u dnevni red, ali imam protiv da mi odluujemo ad hoc. Mislim da nismo dobili ni pismeni predlog, ni obrazloenje da bi se mogli odluiti. Nije bilo na Komisiji. Ja lino se nisam podrobnije obavijestio o jednom problemu koji su imali dolje kadrovi srpske nacionalnosti. Najavili su mi razgovor. Nije vezan za kadrovske probleme, ali je vezan za druge. PREDSJEDNIK: Dobro, ja bih vas zamolio ovo - neka udje u dnevni red pa emo to u raspravi. PEJANOVI: Ja u pristati da udje u dnevni red, ali upozoravam na ovo.

PREDSJEDNIK: Ja sam ovdje pozvao i g-dju Amilu Omersofti, jer se raspravlja o ovom pitanju. Ima jedna toka koja se tie izbjeglica. Prelazimo na rad po dnevnom redu. Taka 1. Razrjeenje generalnog sekretara Predsjednitva RBiH. Molim vas, moemo li neke stvari koje nisu sporne prelaziti brzo. Vi znate da je to uslijedilo iz poznatih razloga. Razrjeavamo li generalnog sekretara? Hvala velika. Mislim da tu nema spornih stvari.

AKMADI: Uz konstataciju da to mjesto pripada HDZ ubudue. Po dogovoru. PEJANOVI: Ja bih molio da to ostavimo otvorenim kome pripada i kako emo to rijeiti. AKMADI: To mjesto pripada HDZ - pripadalo je i do sada. PEJANOVI: Da ostavimo otvorenim jer to je tada tako bilo. Sad je rat i nova situacija.

AKMADI: Ne, ne, nema nova situacija.

PREDSJEDNIK: Najvjerovatnije tako bi bilo, ali sad se raspravlja pitanje razrjeenja. Prije svega, jesmo li razrijeili generalnog sekretara? Jesmo. Hvala velika generalni sekretare, dobro si vrio svoj posao. PEJANOVI: Neka je sa sreom. ..

218

PEJANOVI: Ja bih ovako. Ja sam sa g.Kljuiem i Fikretom bio na TV svojevremeno i tada i poslije se otvorio problem, pored

PREDSJEDNIK: Glavni urednik Radija je Srbin.

219

PREDSJEDNIK: Ja predlaem da se danas o tome donese odluka, jer na kraju krajeva, kako sam rekao, moemo mijenjati ljude. Da probamo. S ovom garniturom smo ili nekih pola godine i vie. Naime, ima krupnih zamjerki. Rekao sam kakvi su odjeci napolju, ja lino ne dijelim ba to miljenje, mada ima nekih udnih stvari. Ima nekih udnih stvari, intervjua, udnih poruka povremeno bude. to se mene lino tie ja sam tumaio nekom slobodom da se konfrontiraju miljenja. Koliko je vrijeme za slobodu ba onoliku sada, to je druga stvar, u ovom ratnom vremenu. Ima morbidnih filmova, jednostavno krajnjeg nedostatka. Preksino sam, recimo, poletio i iskljuio TV jer je prikazivao jedan uasan film o stradanjima Jevreja. Pa itav dan ujemo o klanju i ubijanju i navee trebam jo dva sata da provedem da gledam logore ponovo. Mislim, toliko nedostatak osjeanja za stvari. Da stave Paja Patka tamo, ako nita drugo, oni filmove tamo. I nekoliko puta sam im poruivao da to ne rade. To je krajnja ili nepanja ili ta. Onog momenta sam ak i pomislio da je to pokuaj da se dotue onaj narod. Sjede u hladnim prostorijama itav dan, uju o ubijanju, ne zna gdje su mu dragi i mili i sad mu da tamo film o nestajanju kako im tamo rastavljaju ljude, enu i djecu i ubijaju. Ne znam, imam utisak da je na stranu ratna ema, ali toliko nemati smisla. Mislim da zbog toga bi trebalo uraditi. Uostalom, mi postavljamo njihove kolege. Vranje je tamo do sada bio novinar, Mufid je bio novinar. Neka probaju malo drugi da odrade jednu emu koja je blia ratnoj situaciji ovoj u tom smislu da e malo pokuati da podigne moral ljudi. I one navee Drugi o

ostalog, od drugih ocjena o petokolonatvu. I to se uglavnom o...srpskim kadrovima koji tamo rade. Ja sam tada njima rekao da je TV jedan od temelja dravnosti BiH i da treba uvati njihovo zajedniko uee u proizvodnji programa i oni su se sloili. Medjutim, u proloj pauzi eneve traili su sa mnom razgovor jedan broj kadrova s TV, nije samo srpskog, ali veina njih - ima iz hrvatskog i muslimanskog. Oni imaju problema - od uslova rada do nekih odnosa. Ja prvo nisam zato da odluujemo ad hoc i brzo bez izvjetaja o tome kako su prethodnici uradili svoj posao i ocjene o tome ni za jednu dravnu funkciju i ni za jednu javnu kuu u Republici. Zaista nisam. To se moe u jednoj reenici kazati- dvije-pet-deset ko priprema predlog. Nisam protiv stranakih dogovora, ali bih molio, ako se moe odloti, da obavimo ovaj razgovor i da obezbijedim odgovor na pitanje uea i ravnopravnosti srpskih kadrova na TV. Samo je to razlog zbeg ega... Ja znam da oni imaju tekoe gdje im drava nije pomogla, da su zatvoreni, da ni jedna ekipa nije izala vani da snima, da su jako nezadovoljni u Zenici, Mostaru naroito u Tuzli zbog toga. Dobro, to je problem i blokade Sarajeva itd. Molio bih za nekoliko dana da se to odloi.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

nama. Sve to TV izradi za sat-dva vremenski nekog optimizma, oni pomou onog Drugi o nama lijepo dadnu novinare koji govore kako to nije tako, kako je BiH pobijedjena, kako se uzalud borimo, itd. Nain - sloboda koja je po mom miljenju pogreno shvaena i u pogreno vrijeme. PEJANOVI: Ja bih upravo to volio, predsjednie. Da ujem ovdje izvjetaj direktora TV i da ujemo miljenja o dosadanjem radu. Da mu izvjetaj prihvatimo ili ne prihvatimo, da donesemo odluku da se postave novi kadrovi.

PREDSJEDNIK: Ja stavljam ovaj predlog na glasanje. Molim vas da idemo na hitnu promjenu.

AKMADI: Do osipanja kadrova je ve dolo, sad ih treba skupljati ponovo. Ja mislim, ne znam da li raspolaem tonim podatkom, ali mislim da je neposredno pred napad na Otes TV upravo snimila sve te rovove i sva ta mjesta gdje se vojska nalazi, gdje se ne nalazi. Meni kau da je to uveliko pomoglo ovakvom stradanju na Otesu. Upravo dunost direktora i glavnog i odgovornog urednika ta e ii ukljuujui i ovo to ste Vi rekli oko drugi o nama itd. Tu treba praviti selekciju. Pozitivnu selekciju. Mislim da sve prihvatam ovo to je g.Pejanovi rekao. Ne znam da li ba TV da li je nekad direktor TV predsjednitvu podnosio izvjetaj o radu ili Skuptini? AKMADI: Mislim da ova dva imenovanja moemo, ne povredjujui ili ne uskraujui prava nikako srpskom narodu pogotovo ako je glavni urednik na Radiju, onda je to sveto trojstvo i neka tako bude. PEJANOVI: Onaj koga imenuje njemu podnosi izvjetaj.

PEJANOVI: Ja razumijem da moemo i glasati. Ja iznosim argumente da bi mogli sa, mirnije glasati i imati vee efekte za nekoliko dana. Molim i za ovaj razgovor. Mislim da bi u imenovanju ljudi trebalo obezbijediti to neko nae sveto trojstvo iz vie razloga, a ja molim predsjednie, bojim se da ovako, ako ne provedemo proceduru, moe izazvati kod njih pometnju i moe doi do osipanja kadrova koji nam je jako dragocijen.

PEJANOVI: Ja bih morao da konsultujem kadrove dole koji su u odgovornosti za vrenje javnih funkcija srpskog naroda i ja molim nekoliko dana.

220

KONJICIJA: Grupa poslanika koja se gore srijedom sastaje, na njihovom sastanku, bilo je ozbiljnih primjedbi na rad TV i Radija.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Ja sam lino dva puta ak i telefonom pozivao direktora Agovia. On je rekao molim vas, poaljite nam primjedbe pa emo ih mi razmotriti i ako smatramo da su opravdane, uvaiti. Mada sam ga ja zvao da dodje medju poslanike i da porazgovara, da uje primjedbe. Tu je tridesetak ljudi pa da uje 30 ljudi i njihove sugestije. Upravo je bilo prigovora tada da su na TV snimali pojedina vojna podruja koja, de facto informativno mogu koristiti agresoru. On nije se odazvao, evo i Avde svjedoka, tri puta nas je odbio nije htio da odgovori. Mislim da je to neozbiljno, jer ja sam ga ipak nazivao u funkciji predsjednika Vijea gradjana i s obzirom da Mariofila nije bilo, da je on bio tada u funkciji zamjenika predsjednika Skuptine, bio je red da se dodje. I ja predlaem da mi glasamo i mislim da, ako nita, mjesec dana e se opet otegnuti ova stvar. Ljudi, mi smo u ratu.

PREDSJEDNIK: Naime, mi treba da gajimo u odluivanju jedan metod usaglaavanja stavova, ali usaglaavanje stavova, kao to pie u Poslovniku, iskljuuje nakon to smo ukrstili argumente, razloge da se opredijelimo da glasanjem neke stvari rijeimo. Neke stvari konano treba rjeavati. Ja od ovog izvjetaja puno ne oekujem. Nee oni o sebi pisati loe. Rei e manje-vie tehnike probleme koje su imali, koji su poznati. Ali, situacija zahtijeva hitan postupak a ne vidimo ga skoro. Prema tome, predlaem da ovo pitanje rijeimo glasanjem. Tim prije to to nije KONJICIJA: Da li nije dovoljan razlog samo to to se nije odazvao meni i grupi od 30 poslanika koji su ga zvali. Evo, to je dovoljan razlog da se smijeni.

PEJANOVI: Molim vas, prof. upravo to vi govorite o izvjetaju, ja ponovo insistiram da se podnese izvjetaj, da se usvoji izvjetaj, da se izvri smjena i da se onda postave novi ljudi. Drugo, traim nekoliko dana da obavim razgovor sa kadrovima koji obavljaju tamo urednike funkcije iz srpskog naroda, koji su oni traili ve, da bih obezbijedio ono ega se plaim. Tree, mislim da je bila praksa i ostaje, poto su ranije to drugi organi odluivali a sad odluuje Skuptina u redovnom sazivu, sad mi u odmjeni Skuptine, da se u formiranju predloga odnosno u glasanju o predlogu obezbjedjuje miljenje kolegija njihovog. Ne obavezuje, ali se obezbjedjuje. Sa stanovita strunosti itd. itd. Mislim da mi nemamo razloga da za dva-tri dana ili pet dana sad ne ujemo taj izvjetaj. I ne obezbijedimo sve te pretpostavke da odluimo sa punom odgovornou. Prije svega, i ja.

221

AKMADI: To je i dovoljan razlog da se i mene smjeni s mjesta predsjednika Vlade a ne direktora Televizije.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PREDSJEDNIK: Mi smo pruili nekakvu demokratsku ansu. Vi znate kako je dolo do postavljanja ljudi. Eto, hajte vi kaite koga hoete. Medjutim, rat je krenuo. To je bilo neposredno pred rat. Ili je ak rat ve bio poeo. Medjutim, LASI: Predsjednie, ja bih samo htio pitati neto. to se tie ova dva imena profesionalno...tu nema problema. Jedino sad bih ja pitao na mjesto na koje se predlae Mufid Memija je li bio predstavnik muslimanskog naroda? PREDSJEDNIK: Jeste. LASI: To za mene ne bi bilo sporno.

PREDSJEDNIK: Bio je Mehmed Agovi, umjesto njega Mufid Memija. LASI: A ko je bio glavni urednik? PREDSJEDNIK: Glavni urednik bio je Nedim Lonarevi, takodje Musliman, dolazi Hrvat Vranje.

PREDSJEDNIK: Ne diramo to. Naime, ovdje vrimo izmjenu pozicija srpskog predstavnika, odnosno pripadnik srpskog naroda ostaje na Radiju. LASI: Ima li na TV predstavnik srpskog naroda? PREDSJEDNIK: Jedan od glavnih urednika je. Zajedniki razgovor Ovdje imaju dva, ne tri mjesta to se tie Televizije. Naime, to se tie TV ima glavni urednik.

LASI: Jedino bi trebalo voditi, kod nekih ovakvih postavljenja, rauna o tome da se uvijek postave predstavnici tri naroda.

AKMADI: Imaju tri mjesta, predsjednie. Ima generalni direktor i predsjednik Poslovodnog odbora TV i dva glavna i odgovorna urednika. Jedan na Radiju jedan na Televiziji. AKMADI: Dobro, a ja govorim o ovome. PEJANOVI: I direktor Radija ima, takodje.

222

PEJANOVI: Uzimaju se zajedno, pa se uvijek zajedno rjeavaju, uzimaju u cjelini. Ali molim vas, ja ne sporim da mi damo i tee ocjene u nekim stvarima za RTV. Ja o tome neu danas da govorim. Ali nemojte da preskoimo da dobijemo izvjetaj od onih

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ljudi koji su imali nae povjerenje i da mi taj izvjetaj ocijenimo onako kako mi mislimo. I da onda njih opozovemo a druge postavimo. I pri tome traim da se rijei i ovo pitanje zastupljenosti srpskog naroda. Mislim da emo time postii vei efekat. U pet dana ne gori, ne gori ni u deset. PREDSJEDNIK: Radi nae informacije, gdje se nalazi predstavnik srpskog naroda.

MUFTI: Veliki broj novinara je otiao da radi za srnu i Srbi koji su ostali na TV su zaista ljudi koji nisu potpali ni pod jedno od tih iskuenja i nisu se odazvali na pozive. Dakle, oni u tom ljudskom smislu zaista... PREDSJEDNIK: Nije rije o tome kako se oni ponaaju, ja nisam pitao to nego gdje se nalazi sada - koje je od odgovornih mjesta gdje se nalazi Srbin? MUFTI: Glavni i odgovorni urednik Radija Milenko Voki. I glavni urednik B-H pressa. Znai, Radio - glavni i odgovorni urednik, Televizija - glavni i odgovorni urednik Hrvat, generalni i odgovorni urednik RTV - Musliman. Mislim da je to zastupljeno.

PREDSJEDNIK: Rekosmo, ja sam radi nae informacije traio: glavni i odgovorni urednik Radija je pripadnik srpskog naroda, g. Voki. Dobili smo taj odgovor. Glavni i odgovorni urednik TV je Hrvat, generalni direktor, odnosno predsjednik Poslovodnog odbora je Musliman. PEJANOVI: Ranije je otprilike bilo ovako. Ako je direktor TV iz jednog naroda, onda je glavni urednik iz drugog i onda je direktor Radija iz treeg. Otprilike se uvijek njegovalo. AKMADI: Tako je i sada. PEJANOVI: Nije sada.

PEJANOVI: Ja vas molim iz proceduralnih razloga da saekamo izvjetaj. Predloge ne dovodim u pitanje, o njima se danas ne izjanjavam. Traim da se podnese izvjetaj, da se smijeni i da se vidi ovo pitanje zastupljenosti Srba na rukovodnim funkcijama u RTV ne samo TV. Jer je to jedna kua, jedan medij.

223

PREDSJEDNIK: Mislim da je vaniji poloaj. Moemo izvriti tu rokadu.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PEJANOVI: Ja bih htio da dobijemo izvjetaj. Da izaberemo nove i da novim rijeimo pitanje zastupljenosti.

AKMADI: Iz razloga koje je g. Pejanovi sad naznaio i naveo, o tom svetom trojstvu da je direktor iz jednog naroda, glavni urednici iz drugog, ja insistiram da se imenuje, da se upravo to potuje prema hrvatskom narodu to sad nije sluaj. Zato insistiram da se izvri ovo imenovanje iz tih razloga. I ne znam, ovdje nema tih ljudi koji su ranije, da ne kaem predstavljali hrvatski narod, ali ne znam kako su mogli dozvoliti da do tog dodje. To ve nije uradjeno. PEJANOVI: Ja insistiram na izvjetaju. AKMADI: Ne treba nam izvjetaj da Hrvati imaju svoje mjesto koje im pripada. Ne treba izvjetaj zato g. Pejanoviu. PEJANOVI: Hou izvjetaj za dosadanji rad. GANI: Ja traim konsultaciju. Ova naa delegacija koja pregovara na aerodromu...Medjutim, u blizini aerodroma postavljana je prepreka na putu. To su, kae iber da su etnici blokkirali put i sad mora, da bi se otilo na aerodrom, da se ide tamo, da se obilazi to i ulazi se u jedan dio teritorije koji oni kontroliu. iber smatra da to nije bezbjedno i trai od Morijona, poto je taj put pripadao UN da se ta prepreka skloni da bi on iao na ovaj razgovor dole. I sad , ta da traim. Poslao je moju sekretaricu. PREDSJEDNIK: Na onoj redovnoj ruti, je li? GANI: Jeste.

HALILOVI: Postoji uslov da se nee ii na pregovore dok se to ne skloni.

PREDSJEDNIK: Mislim da se mora uspostaviti status evo. Kakav je bio. to se tie puta. Bez toga nema odlaska. Ko zna kako je sad tu. Molim te, poto hoemo mi da glasamo o ovoj stvari, tvoj glas za ta je? GANI: to se tie ovog, Mirko moe analizirati izvjetaj, ali problem je ovdje to mi ne moemo nita zavriti na vrijeme. PEJANOVI: Nemojte da nas plaite sa vremenom. 224 PREDSJEDNIK: Ja bih isto tako zamolio da mi inae...

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PEJANOVI: Neu da nita razrjeavamo bez rauna da se poloi ovdje. To je moje. Drugo, molim da obavim razgovor koji je traen od mene, nisam ga obavio jer nisam bio tu. Pretpostavljam da moe koristiti naem jedinstvu i izvrenju plana... AKMADI: Da li se slae da na jedno od ta tri mjesta treba da bude Hrvat.

AKMADI: G. Pejanoviu mogu li ja rei. Da li se slae da jedno od ta tri mjesta treba da bude Hrvat? PEJANOVI: Nisam to uopte dovodio u pitanje, naprotiv. PREDSJEDNIK: Ispravka jedne grube greke. Ako hoete, jedna korekcija.

PEJANOVI: Nisam to uopte i naem jedinstvu u izvrenju plana...Televiziju.

225

PREDSJEDNIK: Mislim da se ove promjene tiu. Da se smjenjuje neki Srbin, onda bi shvatio tu stvar. Medjutim, oigledno status evo u tom pogledu ostaje. A kao to je poznato na TV su srpski kadrovi dobro zastupljeni brojano - srazmjerno daleko vie, daleko vie - medju novinarima, itd. Prema tome, ova promjena ne zadire u to. Ja bih vas razumio da se sad smjenjuje neki Srbin. To je, ako moramo govoriti o tim nacionalnim terminima, ovo je na na neki nain muslimansko-hrvatski problem bio. Podjela ova. Inae, srpski kadrovi zadravaju pozicije koje su imali kakve god su one bile. S druge strane, potrudiu se pa u vam donijeti jednu malu diskusiju sa donjeg doma engleskog. Tu svako uzme rije jednom-dva puta i kae svoj stav. Ne uzima 17 puta rije da dokazuje svoj stav. Molim vas da kaete vae argumente i da prepustite da se odluka donese. Ovako traju sjednice beskonano dugo i onda smo nesposobni za nastavak rada kasnije - po pet sati. Vi kaete da je vae miljenje da to treba da ide na javnu diskusiju. Ako ovdje 8 vas ili 6 bude mislilo da ne treba da ide na javnu diskusiju, onda ne treba da ide na javnu diskusiju i mirna Bosna. Jer, na kraju krajeva, politika nije matematika i ne moemo sad sabrati to. Moramo vratiti kako e veina procijeniti ovdje. Je li zaista ovdje nuno da se saeka Agoviev izvjetaj da bi se donijele ovakve odluke.

AKMADI: Prema tome, nije u pitanju izvjetaj. Ja ak ne postavljam pitanje dobrog rada g.Nedima Lonarevia, konkretno. Uope ne dovodim to u pitanje. Ja dovodim u pitanje ono to kaemo iz ovih naih korektnih, fer odnosa medjunacionalnih.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

KONJICIJA: Dozvolite, ja potivam svaiji autoritet, ali bih molio da potivati i autoritet mene i 30 poslanika. Ako se tri puta g. Agovi nije naao za vrijedno da se... PREDSJEDNIK: Abdulah, uli smo to i zamolio bih te da dva puta ne diskusujemo. KONJICIJA: Dovoljan je argument potivanja autoriteta i funkcije.

PEJANOVI: Naravno. Htio bih predsjednie da se izbjegne da se ljudi povrijede da njihov izvjetaj nismo sasluali. Jer oni su u ratu sa nama zajedno bili i mi sa njima. Kako god su radili moe biti loe, moe biti manje loe. zato im kaemo jer moramo tu praksu njegovati kao praksu. Ja molim to. To je moj zahtjev bio i on se samo kosi sa nekoliko dana vremena. A vi. svi ovdje smatrate da gori. PREDSJEDNIK: Mislim da svi moraju imati slobodu da ovdje glasaju kako hoe, da se niko ne ljuti.

PREDSJEDNIK: itao sam izvjetaj sa donjeg doma. Svako kae ja sam sto, mislim to i to - glasanje, prosudjivanje - idemo dalje. Nema ubjedjivanja do iscrpljenosti kao to je bilo. Hvala Bogu kod nas to nije bilo, ali jednom prilikom kad smo ovdje bili sa Pelivanom, ja koji se dobro kontroliram, bacio sam naoale i malte se nisu razbile, jer je o jednoj stvari 17 puta bilo govora. Dodavola vie. I to 17 puta isti argument. Ima da se uvai taj argument. Nemojte na to ii. S druge strane da se dogovorimo da niko nikom ovdje ne zamjera to e glasati drugaije. To ne smatramo mi sada, ako budemo glasali ovdje, izdvoji g. Pejanovi glas i jo poneko, da se to ne zamjera. Ima drugaije miljenje o ovoj stvari i mirna Bosna. Neemo nita tu, niko nikom ne treba da zamjera, da smo se razili u nekom pitanju, a da ve slijedee pitanje ne moramo zakljuiti saglasno. Ne moramo se u svemu sloiti, ljudi.

PEJANOVI: A ja lino sam molio i ovo drugo. Mislim da bi koristilo. Ali dobro, kako vi mislite, ako mislite da je danas pree neka se glasa. Moda su mogli izabrati glavnog urednika, a da direktora TV ostavimo da onaj odnese izvjetaj, smijeni se i novi se postavi. Ja u do tada obaviti ovaj razgovor, obezbijediti i ovo tree, proglasiemo i onda emo biti na izvjestan nain u javnosti mirni. 226 HALILOVI: Mogu li samo par reenica mada znam da sam kao biber po pilavu. Prvo izvjetaj o radu TV je prisutan u javnosti

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

svaki dan. Mislim da je on jasan kao suza. to se pripadnika Armije tie ja u vam rei jedno opte miljenje koje je (90% pripadnika Armije) a to je da bi TV BiH trebala biti na esti Korpus u smislu borbe protiv agresora. Ona je za sada u funkciji i ovako kau: da nam vie Srna pomae sa svojim izvjetajima nego to to ini TV BiH. Mi se s ovim problemom bavimo od poetka. Sve nae zahtjeve i sve primjedbe na tu temu nikada nisu bile prihvaene. Bile su zaista uljudno sasluane, a nikad nisu bile prihvaene. Prva etiri mjeseca koristio se termin zaraenih strana, da bi nakon toga poeli neto malo raditi. Uglavnom, u funkciji onemaganja oruane borbe. Ovdje ne treba ni jednog trenutka dovoditi u pitanje. Ja samo vam kaem da e jednog dana doi vrijeme da se za takvu vrstu opstrukcije odgovara. Zasad vam to ne mogu rei. Ima nekih stvari koje su injenice. Nakon prve mobilizacije poveao se broj zaposlenih sa 380 na 1.400 ljudi. Na TV BiH. Pokriveno radnim obavezama itd. Jednog dana e se zato vjeati. HALILOVI: Tu je trebalo praviti odgovornost ovog Predsjednitva. to to nismo mnogo ranije napravili, prije 7-8 mjeseci. PEJANOVI: Ja zbog toga i govorim.

PREDSJEDNIK: Koliko mogu da procijenim, ovdje postoji jedna znatna veina zato da se izvri ta promjena. Ja ovo pitanje stavljam na glasanje. Prema tome, ko je zato da se na mjesto predsjednika Poslovodnog odbora Radio-televizije BiH, umjesto Mehmeda Agovia stavi Muhid Memija, a umjesto Nedima Lonarevia Zdenko Vranje. AKMADI: Ja i Miro Lasi je ostavio pismeno da je i on.

AKMADI: Ja vas molim, poto ovdje ima jo 2 toke o dnevnom redu gdje sam zainteresiran, a ja sam odloio sjednicu Vlade za pola sata, moram ii, dajte da izvrimo glasovanje oko ovoga.

PEJANOVI: Ja u biti protiv zato to niste uvaili da se podnese ...prethodni. 227 MIJATOVI: Ja sam uzdrana.

PREDSJEDNIK: Ko je zato? Za to su 6 lanova. Ko je protiv? Dva uzdrana. Ovo je odluka donesena sa 6: 2 uzdrana glasa.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

PREDSJEDNIK: Jedan protiv, jedan uzdran, hvala. Imamo dalje problem zamjenjivanja predsjednika Predsjednitva BiH za vrijeme slubenog puta. Ako nemate protiv, ja bih da me zamjenjuje g. Ejup Gani. MILE AKMADI: Ja imam protiv. Predlaem da vas zamjenjuje: g. Miro Lasi. A ja u u Vladi rei da me zamjenjuje g. Hakija Turajli.

PREDSJEDNIK: Ja mislim da to nije praktino rjeenje zato to je Miro Lasi doao tek ovdje.

PREDSJEDNIK: Dakle moj je predlog g.Gani. Milin predlog je g.Lasi. Stavljam predloge na glasanje oko toga PEJANOVI: Kojim redom je po Poslovniku? PREDSJEDNIK: Ima li tamo u poslovniku?

AKMADI: Svejedno, zna predsjedati sjednicom. Predsjednitvo odluuje kolektivno. Zna presjedati sjednicom.

PREDSJEDNIK: Odredjuje se na sjednici.

AKMADI: Ne pie, nego se odredjuje na sjednici.

AKMADI: Abeceda je da cijelo vrijeme imate zamjenika koji Vas zamjenjuje kad ste vi u Sarajevu. Vi moete biti negdje, a treba donijeti neku odluku. To ide redosljedom. A kad idete u inozemstvo, onda se odredjuje ko e zamjenjivati.

PREDSJEDNIK: Ne treba, jer onda se postavlja pitanje od kad poinje abeceda.

AKMADI: Sigurno je tako ne trebate donositi poslovnik.

228

PEJANOVI: Trebalo bi uvesti praksu da svaki drugi put neko zamjenjuje. Tu je Ejup sticanjem okolnosti do sada stalno zamjenjivao, pa je to izazvalo malo i tekoa, znate. Vjerovatno to treba izbjegnuti. Da je on stalni zamjenik. Ovaj put neka bude Gani, ali da se svaki put mijenja.

PREDSJEDNIK: Ja mislim da su ovo vremena vrlo ozbiljna gdje treba dobro znati situaciju ovdje. Mislim da je Lasi novajlija u svakom pogledu i da bi trebalo da to bude prof.Gani. Molim vas da se oko toga izjasnite.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

MIJATOVI: Da bude praksa da se mijenja.

PEJANOVI: A lino mislim ako moete usaglasiti predsjednik Vlade i predsjednitva da u Vladi ovako u Predsjednitvu onako, da se time ne bavimo.

PREDSJEDNIK: Nije to toliko vano pitanje. Mada ovdje da je bilo ko drugi sada trenutno, da je kandidat neko kome je prva sjednica. Poslije nekoliko sjednica moda bi to bilo mogue, ali ovako ne znam koliko je to praktino. PEJANOVI: Prema tome, molim vas, sjednica nee ni biti nego e biti deuranje.

PREDSJEDNIK: Bie sjednica. Naime ini se da hoe. Sa 6 ljudi se mogu donositi odluke. Ali sad imamo... PREDSJEDNIK: Prvi je u petak. Znai, ova etiri dana. Nemojte krenuti prije 1. Ja sam jo uvijek na poslu, a moja sjednica je sutra. Prema tome, moete i vi krenuti. PEJANOVI: Nee biti trojica. Sefer ide.

PEJANOVI: Vi imate avion rijeen, a mi da li emo uopte imati avion. PREDSJEDNIK: Nemam avion. Imam navee redovnu liniju. AKMADI: Mi trebamo isto imati avion, predsjednie.

PREDSJEDNIK: Ako je pun avion mislim da se isplati, dodje ista cijena. Ako je pun, ako se koriste sva mjesta onda je to ista cijena. PREDSJEDNIK: Mislim da je negdje otprilike 2.400 dolara pun avion sa 7-8 mjesta. Dodje to otptilike na isto. To se gore preko Kroacija-transa. AKMADI: Bio bi pun avion i pitanje je da li bi svi mogli stati.

PEJANOVI: Problem su boini i novogodinji praznici. Teko je dobiti mjesta.

PREDSJEDNIK: Rezerviite na vrijeme. Meni su rezervisali na 6 sati veeras.

229

AKMADI: Hoete li vi isto tako raditi?

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

GANI: Molim vas, samo da rijeim. Ti razgovori treba da ponu... PREDSJEDNIK: Mislim da to treba da rijei ti s njim u razgovoru. Neka to prieka. Kad zavrimo sjednicu zovni ga i pokuaj rijeiti s njim tu stvar. Zajedniki razgovor. AKMADI: Ja u razgovarati sa Morijonom da to ukloni, hitno. Ali ako ne ukloni, mi moramo imati odluku. Znai ako ne ukloni, da iber ne ide. Onda u mu prenijeti stav Predsjednitva. To moete i vi i ja. To je svejedno. AKMADI: ta smo rekli oko ibera. Ide li ili ne?

AKMADI: Ko vam je to radio da uradi i nama isto?

PREDSJEDNIK: Neu, ja idem redovnom linijom dok su mi rekli priekae tri sata u salonu ako e doi u 1, 2 sata, jer je avion u 5 ili 6 sati. Ja sam razumio da je to redovna linija.

PREDSJEDNIK: On to ne moe da ukloni pa se onda, on kod njih ne moe da postigne neke stvari,jednostavno oni kau mi to neemo i gotovo, onda on nama dodje ovamo. Treba da razumije na stav da je to izmjena statusa, presedan vrlo opasan. Sutra moe isto tako da dodje na Aerodrom. Podsjeti ga da je ugovor Aerodrom i ono. On dozvoljava da se ugovor kri. GANI: Kau gadjaju ovi vai pa im je to praktino. AKMADI: Pa im to praktino. AKMADI: to on kae, to oni nee da uklone to?

230

GANI: Oni gadjaju jedni druge. Medjutim, kad su nai postavili kontejner, on je uklonio to. Nas je natjerao i cio svijet obavijestio da smo sami sebe blokirali i onda napravio tu skandal. I onda je potpisan ugovor da je taj put put UN i da niko tamo ne smije biti. Sad neka Morijon postavi tu prepreku ako hoe, a ne ovi. To je sad jedno tehniko pitanje. Tu je svaki metar toga puta vaan sa stratekog aspekta. Medjutim, on njima poputa i meni prijeti sad ja imam ugovor o deblokadi grada, taj blesavi iber nee da dodje, smijeni ga. U tom smislu. Ja kaem, poto sam ja svojevremeno bio zagovornik tog puta kroz Dobrinju, jer ipak je neprijatno kad prolazi etnici dre puke, on kae sad ja pristajem da ga vozim kud ti kae, ali ne mogu da uklonim ovu prepreku. On smatra da ja mogu te ljude mijenjati ovdje. Oni su

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

predimenzioniran mene u svakom sluaju. Rekao je ako ne dodje iber da e svjetska tampa objaviti da mi neemo deblokadu grada itd. PEJANOVI: Pitanje je veoma delikatno. Predlaem da predsjednik Vlade obavi razgovor.

HALILOVI: Pitanje uopte nije delikatno, pitanje je principijelno. Zajedniki razgovor.

AKMADI: Ono s ime se ja ne mogu sloiti to je da iber ne ide, a da predsjednik ide. S tim se ja ne mogu sloiti. HALILOVI: Nee ii ni predsjednik.

PREDSJEDNIK: Oni kau ako ovo stavimo, onda oni nee htjeti da dodju. onda smo mi pokriveni i nije potpisan ugovor njihovom krivicom.

AKMADI: Onda daj da zakljuimo i tako. Da mu ja kaem ako se to ne ukloni, neka mu kae g.Gani zato ja. Ako se to ne ukloni ne ide iber na aerodrom, ne ide predsjednik u enevu. GANI: Ja nemam vie snage da razgovaram sa njima. PREDSJEDNIK: Dobro bi bilo da ga zamijeni malo u tome, zna.

PREDSJEDNIK: Sa njima je uas, pogotovo to se tie Morijona. On je ovjek koji uzme rije, dodje da razgovara sa mnom, trai razgovor i onda itavo vrijeme govori. PREDSJEDNIK: Idemo zamjena. Glasanje. GANI: Moja sekretarica e ga dobiti na telefon satelitski.

MIRKO PEJANOVI: Jest da bi trebalo Ejupa odmoriti, brate i on sam kuka. ta e

231

PREDSJEDNIK: Slaem se ja s tim, ali molim vas ovdje neka bude Ejup Gani. Ejupe daj neku malu polemiku, odluno je da vrijeme moje odsutnosti ti zamjenjuje predsjednika, saziva sjednice, rukovodi sjednicama - to je to.

MILE AKMADI: Rekli smo da neemo o moralnim, nego

PREDSJEDNIK: Nije Lasi ovjek koji moe neposredno zamjeniti ovdje. Ne procjenjujem svoje mjesto. Ali mislim da Lasi nema

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 2007

MILE AKMADI: Insistirau da od tri potpredsjednika Vlado jedan bude Hrvat.

PREDSJEDNIK: Mi emo insistirati da potpredsjednik Vlads bude Hado Efendi, gospodine Mile Akmadiu. Od toga mi odustati neemo. Po cijenu da se sve raspadne u paranparad. Nemojte mi oko toga praviti pogodbu molim vas. Ne smijemo postavljati n e p r a v e d n e z a h t j e v e , n ep r a v i n e . N e m o j t e p o s t a v l j a t i nepravedne zahtjeve, jer prihvatiemo sve, a neku nepravdu prihvatiti neemo. Na ledjima da nosimo nekoga ili nepravdu, nemojte mi instirati na tome. PREDSJEDNIK: Odluka o zamjeni. O pozajmici 70 milijardi. Od Narodne banke. Ovdje ima jedan - na 104. sjednici odranoj 20.12. za donoenje ratnog budeta za period novembar-decembar Narodna BiH hitno odobri pozajmnicu 70 milijardi. Imate pred sobom da ne itam. (70 milijardi dinara) od ega 60 milijardi novog zaduenja i 10 milijardi bh dinara kojeg Narodna banka nije doznaila po osnovu ranijeg zakona i zakonitativna sredstva u iznosu od 40 mil. dinara. Navedena pozajmica je imala tretman akontativne doznake sredstava po kreditu od Narodne banke koji je bilansiran kao prihod ratnog budeta za period od do 92.godine. Molim vas moemo li ovo prihvatiti. Ovo je, ja mislim da je ovo bilo na Vladi. Ovo je Vladin prijedlog. MILE AKMADI: Ja se upravo borim protiv nepravde.

MILE AKMADI: Samo da kaem Predsjednitvo je istovremeno - normalno Vlada je predloila u pomoi finansijskom pogledu smo u vrlo tekom. Novac, tampanje praktino. U vrlo smo tekom stanju i neznam jednom emo morati to staviti na dnevni red. Najprije na Vladu pa i na Predsjednitvo, ali smo vrlo .Naravno privreda, ne radi. Svaki ovakav zahtjev znai devalvaciju. EJUP GANI: Ja zadnji put kada sam bio vido sam da je (Hrvatska) onaj kurs 50% otiao gore.

MILE: A hrvatski mi devalviramo. Hrvatski dinar mi devalviramo, odnosno Hercegovina iz podruja gdje je hrvatski dinar

232

PREDSJEDNIK: Dobro. Hoemo li dalje. ..

EJUP GANI: Imaemo mi problema sa Hercegovinom to vam ja kaem.

MILE AKMADI: Ja sam jue obavio razgovor s Morijonom. Morijon me mi je uputio slubeni protest, zbog toga to kako on kae, jedinice Armije BiH su na njega izvrile antentat. I nije mu do njega nego do njegovog osoblja. Tom prilikom je jedna osoba povrijedjena. On je uputio protest i zamolio me da formiramo komisiju koja e provesti istragu. Ja sam to prihvatio i mislim dao sam obrazloenje. Da u svakom sluaju to nije inila Armija BiH, ako je je i dolo iz takvih redova mi to ne smatramo svojim oruanim snagama, jer mi se ne bavimo tim poslom napad na visoke funkcionere UNPROFOR-a. On je to tako prihvatio, ali je opet pri tvrdnji da je to dolo sa poloaja koje dre nae snage. Ja bi zamolio ovdje u Predsjednitvu, da o tome informiraju, ne znam da li je potrebno komisiju, ali gospodin Sefer Halilovi ima podatke da nas izvjesti, da onda to uradi. Ako je potrebno da to utvrdi komisija koja e to ispitati, neka utvrdi, ako nije da to ocijenimo. Da ja o tome gospodina Morijona izvjestim. Ja sam ve traio gospodina Sefera. Medjutim, ja kada traim gospodina Sefera on se meni ne javi, ja bih ga molio da mi se ubudue javi. Pree je kada ga trai predsjednik Vlade, moe biti samo kada ga trai predsjednik Predsjednitva. to se tie ovih kontakata. Ovo se desilo tri puta. I mislim bilo bi dobro da promjeni te stav prema meni gospodine Sefere. Ali moda to skretarica zagubi gore negdje, ali tebe nema gore, ja traio. Ostavim poruku da se javi tri puta ovako - mi se nikako ne moemo uti - nikada se ne moemo uti. Nemam nikakav kontakt. MILE AKMADI: Ne samo kontakte uspostaviti. Nego i u korist Bosne i Hercegovine. Normalno je. Ne u nau korist. Hvala. Dalje bi rekao da me je general Morijon izvjestio da popravak dalekovoda i to to ide u Blauju, da ide u dobrom pogledu, i da je to koliko sam ja razumio pri kraju. Medjutim, da je i to zbog borbi, da su to nae snage sprijeile. Ja sam rekao nisu nae snage, ne mogu nae snage sprijeiti sebi dotok struje itd. Ali borba se odvija. I tu smo oko toga dobro preli. Vie nema nikakvih problema. Oko pristizanja nafte u Sarajevo, oko 300 t tjedno, to je do sada bilo rekao sam 20-40. Medjutim, pitanje je imamo li mi nafte. Znai nije sada pitanje to, da li nafta moe ui u Sarajeveo, nego je pitanje da li mi imamo koliine nafte, ja sam dao nalog. I dao nam je 2-3 cisterne HVO iz svog kontigenta iz Kiseljaka. Te dvije ili tri cisterne su ile, i grad me molio da za neke njihove potrebe jedna cisterna - ja sam rekao moe. Mislim da treba reorganizirati, to sam rekao gospodinu Rusmiru da o tome posebno vodi rauna, da bolja organizacija bude dotoka nafte od luke Ploe prema Kiseljaku, kada smo mi u pitanju. Ali da malo SEFER: Uspostaviemo vrlo vrste kontakte.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

233

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1(8) 4(7) 2007 2006

PREDSJEDNIK: to se tie Morijona on je istu stvar meni prenio. Samo bio je za nijansu drugaiji. On rije rekao sa vae je strane pucano. Nego je rekao pucano je iz grada. To su dvije razliite stvari. I ostaje na tome, ja sam njega sada upozorio jednim pismom da ima u vidu da u gradu, i to na Grbavici etnici -300 metara daleko od nae zgrade tu je. A mogu da gadjaju i malo dalje. Prema tome, mislim da je on malo brzopleto i bojim se da je obavjestio na takav nain i medjunarodnu javnost i gore one mjerodavne faktore u enevi. On je izrazio sumnju da smo to mi uradili, bez osnova i bez ikakva dokaza. On ima nekakve slutnje o tome - mi nismo poeljni u Sarajevu, UNPROFOR nije poeljan u Sarajevu itd. Medjutim, mi imamo opet informaciju da se on ve dugo vremena sprema da bilo kakav razlog iskoristi da ode u Kiseljak. Gore je potpun mir, i na koncu konaca ima svega tamo i jedna je mirnodopska atmosfera. Ovdje ima dosta rizika. I ja se bojim da on koristi tu situaciju. On nema nikakva osnova da nas optui. (Prekinuto snimanje) Sjednica je zavrila sa radom u 11,10 sati

pokuamo na neki nain pouriti ovaj sljedei kontigent. U tom sluaju ne bismo imali problema velikih, u tom sluaju Vlada bi osposobila ove prostorije u zgradi TO i poela na neki nain normalno raditi. Sad ne radi nikako normalno. ..

234