You are on page 1of 275

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE

Volume 7 2006 Number 3

ISSN 1332-4454

is dedicated to the advancement and understanding of principles and practices of intelligence and national security in contemporary history and foreign policy. Editor-in-Chief:
Prof. dr. Miroslav Tuman, University of Zagreb, Faculty of Philosophy, Zagreb, Croatia Doc. Wilhelm Agrell, Lund University, Sweden Prof. Christopher Andrew, Corpus Christi College, Cambridge, U K Gen. Todor Boyadjiev, President Bulgarian Euro Atlantic Intelligence Forum, Sofia, Bulgaria Drago Fer, former director of SOVA, Slovenia

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE

Editorial Board:

Victor Jackovich, Retired Ambassador, USA Richard Kerr, Consultant, Former Deputy Director of Central Intelligence and Deputy Director of the Central Intelligence Agency, USA Admiral Pierre Lacoste, Former General Director of the DGSE, France Gen. Nikolai Leonov, Former Deputy Director of the KGB, USSR

Prof. dr. Klaus Lange, Dir. Institute for Transnational Studies, Landshut, Head of Dept. for International Security Politics, Hanns Seidel Foundation, Munich Ivo Lui, Researcher, Ljubuki, BH Prof. dr. Janos Matus, Zrinyi Miklos National Defense, Dept. of Security Studies, Hungary Miroslav Meimorec, Ambassador, Ministry of Foreign Affairs, Zagreb, Croatia Gen. Leonid Shebarshin, President of the Russian National Economic Security Service, Moscow, RF; Former Deputy Director of KGB, USSR Doug Smith, Consultant, Former CIA Senior officer, USA Richard Stolz, Consultant, Former Deputy Director for Operations Central Intelligence Agency, USA

Subscriptions and the advertising inquiries should be sent to National Security and the Future at the Publishers address given bellow. Annual Subscription: Institutions 60 EU / 60 US $ postage included Vol. 7 (2006) Individuals 20 EU / 25 US $ postage included Single issue and back issue prices available from the publisher

Computer layout: Kreo Urek Printed by: KATMA, Zagreb Manuscripts, editorial communications, and books for review should be directed to: The National security and the Future, St. George Association / Udruga sv. Jurja, at the Publishers address given below

National Security and the Future is a refereed journal. Authors should consult the Guidelines for Contributors at the back of the journal before submitting their final draft. The editor cannot accept responsibility for any damage to or loss of manuscripts. Statements and facts or opinion appearing in National Security and the Future are solely those of the authors and do not imply endorsement by the editors or publisher. Published in Spring, Summer, Autumn and Winter Vol. 7 (2006) one double issue (Spring/Summer)

St. George Association / Udruga sv. Jurja 10000 Zagreb, Croatia Ruera Bokovia 20 Tel: + 385 1 4921 099; Fax: + 385 1 4921 101 E-mail: info@nsf-journal.hr Website: http://www.nsf-journal.hr All rights reserved. No part of this publication may be reproduced, stored in a retrieval system, or transmitted in any form, or by an means, electronic, mechanic, photocopying, recording or otherwise, without the prior permission of St. George Association.

SADRAJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3
DOKUMENTI

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva Bosne i Hercegovine Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva SRBiH sa generalom Veljkom 1991. - 1994

Magnetofonski snimak sastanka Predsjednika i.lanova Predsjednitva SRBIH i

Kadijeviem, odrane u Sarajevu 21. Juna 1991. Godine . . . . . . . . . . . . . . . .7 predsjednika vlade SRBIH sa najviim linostima SSNO i generaltaba OS SFRJ, odranog 15. oktobra 1991. godine u Sarajevu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31 odrane 11. prosinca 1991.godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .63 odrane 20. prosinca 1991. godine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .69 odrane 29. decembra 1991. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .73 Hercegovine,odrane 10. sijenja 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .77 Hercegovine, odrana 10. Januara 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .79 odrane 20. sijenja 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .91

ZAPISNIK 46. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, ZAPISNIK 48. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, ZAPISNIK 49. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, Zapisnik 50. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i

Magnetofonski snimak 50. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Zapisnik 52. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine,

ZAPISNIK 56. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, ZAPISNIK 57. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i odrane 2.oujka 1992.godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .95

ZAPISNIK 63. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i

Hercegovine,odrane 11. marta 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .101 Hercegovine,odrane 26, 27. i 28. marta 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . .109 1

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva SRBiH sa opozicionim strankama,

ZAPISNIK 65.sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine ZAPISNIK 66. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 9.

odrane 26. Marta 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .115 odrane 4, 5, 6. i 8. aprila 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125 aprila 1992.godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .131

ZAPISNIK 69. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 13. i Magnetofonski snimak 70. sjednice Predsjednitva Republike Bosne I Hercegovine, ZAPISNIK 73. sjednica Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine odrane odrane 14. Aprila 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .139 14.aprila 1992.godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .135

ZAPISNIK 79. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine odrane 27.

17.aprila 1992.godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .173 aprila 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .177

ZAPISNIK 80. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 28. Magnetofonski snimak vanredne sjednice Predsjednitva Republike Bosne i aprila 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .179 Hercegovine odrane 3. Maja 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .183

ZAPISNIK 81. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 4.

Magnetofonski snimak 81. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine

maja 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .195 odrane 4. Maja 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .199 odrane 6. Maja 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .247 odrane 6. 5. 1992. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .257

Magnetofonski snimak 83. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine Magnetofonski snimak 84. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine

Predgovor

Jedna stara arapska poslovica kae: Od ume ne vidi stabla. Kad smo se suoili sa svim ovim dokumentima nastalim uglavnom u Predsjednitvu BiH (u vremenu od 21.6.1991. do zakljucno sa 25.12.1994. godine), nali smo se u gotovo istoj situaciji: nepregledno mnotvo nesreenih i nepovezanih tekstova je trebalo meusobno povezati i uiniti razumnom cjelinom. Strpljivou i predanou, uspjeli smo u toj namjeri, tako da smo se na kraju osjeali drugaije od onih kojima je namijenjena poslovica iz uvoda: vidjeli smo umu, osvijetlili smo je i doivjeli je. Postali smo svjesni nazonosti, utjecaja i meusobne ovisnosti i povezanosti svih vrsta stabala koja tu umu ine. Neoekivana raznolikost sadraja nam je ukazala na stavove koje smo ve naveli u Uvodu. Ovdje pak elimo istai jednu kljunu dvojbu s kojom smo se susreli: je li potrebno dobiveni tekst lektorirati?

Protiv lektorske zavrne obrade istie se kljuni argument koji smo na kraju i prihvatili: intervencijom u tekst gubi se, prividno, njegova izvornost. Taj bi se podatak, mogao svjesno pokuati zloupotrijebiti kako bi se skrenula panja sa samog sadraja ovih zapisnika i drugih dokumenata. 3
NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006,pp 3 - 274

U prilogu tezi potrebe lektoriranja navode se mnogi razlozi: tekst je jasniji, smisleniji, ispravljaju se mnoge tiskarske, tehnike i na neki drugi nain unesene greke tijekom sastavljanja zavrne verzije spisa.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Stoga smo i odluili da ove dokumente sada objavimo u ovakvom obliku, a da se naknadno, u drugim izdanjima, i u vremenu kad e se sa manje stvarno i umjetno stvorene nepotrebne strasti, raspravljati o dogaajima u BiH. Neke smo dijelove tekstova posebno istakli kurzivom jer drimo da su u njima sadrane vane izjave koje smo ve obradili u uvodnom dijelu.

Zakljuci koje smo u uvodnoj knjizi iznijeli ukazuju na stvarne uzroke problema koje Hrvati u BiH i danas imaju i koji ih ozbiljno ugroavaju. Ostaje nam samo nada da ce politiki predstavnici Hrvata u BiH nai dovoljno mudrosti, snage ali i volje da potisnu meusobne sukobe i nesporazume te da zajedno aktivno porade na zatiti i ono malo prava koja su ostala Hrvatima u BiH. Jer vremenski period izgubljenog zajednitva je sve dui a za sobom ostavlja sve vee i vee probleme.

Poseban nam je problem predstavljalo vrijeme jer je cijeli ovaj trud sreivanja dokumenata izveo vrlo, vrlo mali broj osoba. Nismo alili ni vrijeme ni trud znajui da je objavljivanje ovih dokumenata mozda od kljunog znaaja za potpuno sagledavanja stanja, procesa i dogaaja ne samo u BiH ve i na podruju cijele bive SFRJ.

DOKUMENTI

"OVDJE

SE KOD VAS SVAKO NAORUAVA"

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva SRBiH sa generalom Veljkom Kadijeviem, odrane u Sarajevu 21. Juna 1991. Godine
Sjednica je poela u 13,00 sati. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Predsjednitva SRBiH Alija Izetbegovi.

VELJKO KADIJEVI: Zahvaljujem se na pozdravu. Stvarno nam ini zadovoljstvo da sjednemo na ovakav nain i razgovaramo o pitanjima od zajednikog interesa. Dozvolite da i ja takodje predstavim sa moje strane generale i oficire koji uestvuju u razgovorima. General ui, podsekretar u Saveznom sekretarijatu za narodnu odbranu, general Stanatovi, odgovara za cijelu vojnu privredu, general Djurdjevac, komandant Sarajevskog korpusa, 7

ALIJA IZETBEGOVI: Pozdravljam Vas i Vae saradnike ispred sebe i mojih prisutnih lanova Predsjednitva. Ovdje su, pored lanova Predsjednitva, mislim da veinu znate, Fikret Abdi, prof. Koljevi, prof. Gani i Franjo Boras. Biljana je opravdano odsutna i gospodin Kljui nije stigao, doi e svaki as. Evo ga. Prisutni su generalni sekretar i sekretar Savjeta za narodnu odbranu Predsjednitva SRBiH. Poslije ovako jedne male dobrodolice, reene kratkim vojnikim jezikom, mi imamo jedan niz problema i pitanja da razmotrimo. Ja bih, pozdravljajui generala Kadijevia, dao mu rije. Izvolite.

ALIJA IZETBEGOVI: Zahvaliemo se TV i tampi. VELJKO KADIJEVI: Oni su ve odozdo poeli.

general Stanatovi je komandant Centralnog vojita, general Ruinovski, naelnik Operativne uprave Generaltaba. Mi se nismo u linom kontaktu dogovarali o nainu dananjeg rada. On moe biti takav. Nismo se dogovarali, ali se, koliko sam shvatio, jesmo dogovarali o bitnim pitanjima sadraja naeg rada. Mi moemo tako kako se dogovorimo, ja sam bio sugerirao rekao sam generalu Spirkovskom da kontaktira sa vama i da vam sugerira da bi bilo bolje da ujemo vas prvo, da vidimo ta vi smatrate da bi bio prevashodno interes pitanja o kojima bi trebalo razgovarati, a onda bi mi takodje rekli sa svoje strane po mogunosti vjerovatno e u vaem prezentiranju biti i nekih zahtjeva prema vojsci. Pa da bi bili praktini i pragmatini u odnosu na vrijeme, da mi ne bi dva puta govorili, vjerovatno bi bilo praktinije, obino se tako radi, da prvo vi kao domaini izloite, a onda potom mi kaemo i pokuamo odgovoriti na pitanja. A nakon toga bi se, razumije se, dogovarali oko ega treba da se dogovorimo. Predlaem da na takav nain ponemo.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

EJUP GANI; Ovo nee biti govorno sistematizovano. Pokreem neka pitanja koja su ovdje znaajna. Ostali lanovi Predsjednitva e jo uzeti rije. Prije svega, BiH je trenutno ugroena i mi smo optereeni svakodnevnim pritiscima i sa igrom oko podjele Bosne. Ugroavanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine je na sceni kao prva taka na koju elim da se osvrnem. Mi smo imali u tom smislu upad tzv. Martieve policije ili kako se to sve naziva, i naravno upad nekih grupa MUP-a iz Hrvatske na teritoriju BiH. Ovaj prvi, ovaj zadnji upad tzv. Martievih policajaca okarakterisan je, dobio je dimenzije maltene oruane agresije i digao je narod u ovoj republici skoro na noge i to je stvorilo velike probleme. To je pitanje koje sam ja stavio pod broj jedan. Da li mu ta vanost pripada vidjeemo kasnije kad ostala pitanja pokrenemo. Drugo pitanje povezano sa tim je uvodjenje haosa u BiH blokiranjem saobraajnica i arterija koje reguliu privredne tokove Republike. Mi u ovom trenutku nemamo snage dovoljno da spreavamo takve pokuaje, jer naa milicija nije ni brojno ni tehniki opremljena da spreava takve pojave i, naravno, nije spremna da spreava i ovu prvu pojavu koju sam naveo, a to je upad ovih oruanih formacija na teritoriju BiH. Tree pitanje koje u ovdje pokrenuti je transport oruja kroz ovu republiku, taj nes-

ALIJA IZETBEGOVI: Prof.Ganiu, jeste li htjeli neto rei? Izvolite. Ispred Predsjednitva prof. Gani e izloiti neke poglede i mogua otvorena pitanja.

reni transport iz "Crvene zastave" koji je stvorio jednu mini-aferu i problem. Mi smatramo da je dobrim dijelom kriva za to jedna poetna greka koja je napravljena u smislu da nije potovana Odluka Saveznog sekretarijata da se vei konvoj transporta oruja prati adekvatnom oruanom pratnjom, a tu ste odluku vi donijeli poslije one poznate kradje oruja iz voza u Kninu koja se odigrala. Mi imamo, naravno, i transport ilegalnog oruja. Nedavno ste upoznati da je u Trebinju zaplijenjen kamion sa orujem koji je dolazio iz pravca Crne Gore. Ovu problematiku naravno slijedi i ilegalno nabavljanje oruja koje je prisutno. Imamo indikacije i tome slino. To je problem broj 3. Problem broj etiri je kombinacija ovih problema i mi ga vodimo ovdje pod imenom margionalizacija. Najava Bosanske krajine i istone Hercegovine sa moguim otcjepljenjem. To stvara velike probleme i dokumenta koja smo mi dobili o proklamovanju tih regionalizacija miriu na stvaranje federalnih jedinica u okviru Jugoslavije. U ova etiri pitanja koja sam sad spomenuo, .... Medjutim, da se sad osvrnem na neki nain na fundamentalne probleme. Mi imamo veliki problem u domenu namjenske industrije koja ini jednu od osnovnih industrija u BiH u kojoj je ova republika dugo vladala pokazala da ta industrija moe biti jako profitabilna, pokazala da ta industrija moe biti povremeno transformisana u civilne programe i imamo dobrih rezultata transformacije vojne industrije u civilne programe. U ovom trenutku ta industrija u BiH se nalazi faktiki u jednoj vrsti kolapsa. Ako ovome dodamo ostale probleme koje imamo u industriji kad su u pitanju eljezara, rudnici i sva ta infrastruktura koja je uvijek radila za Jugoslaviju, Jugoslavija znamo kako funkcionie, onda moete zamisliti kakve probleme imamo. Medjutim, ono to elimo da kaemo, posebno ja koji sam imao neke kontakte sa vojnom industrijom blie, smatram da se radi o industriji kod koje bi bio najkrai ciklus donoenje deviznih sredstava ukoliko se organizuje proizvodnja. Nae snage da na saveznom nivou interveniemo da se pomogne toj industriji su ograniene. Danas smatram da bi morali da razmijenimo neka miljenja kako zajedniki da djelujemo u tom pravcu. Da se sad vratim na neka pitanja koja imaju isto i politiku konotaciju. Vidite, mi smo ovdje u Republici, kao to znate, puno radili na ovoj platformi kompromisa za rjeavanje jugoslovenske krize koja se otprilike za vra va "suverene r epublike o jugoslovenskoj dravnoj zajednici". To je tzv. integralni stav koji je prihvaen u Predsjednitvu sa izvjesnim rezervama, ali jednom dobrom veinom trae se neke njegove dorade. Kao posljedica tog vi esto moete uti u tampi da mi potenciramo dobar dio javnosti i politiara da emo mi samo onakvu Jugoslaviju koja BiH priznaje kao nedjeljivu, suverenu, sa nepovredivim granicama. Ova teza koja se razvija ovdje je u sutini injenica ubjedjenja da je mogua jedinstvena Jugoslavija u neijim glavama i bez BiH. Prema tome,

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

10

stavila je na nas jednu veliku obavezu da o tim stvarima razmiljamo jednim redosljedom koji se moda nekima ne svidje ali koji je izveden analitiki, a on glasi da ova centralna republika, stabilna, sigurno stabilna i Jugoslavija, To je problem broj jedan. Problem broj dva se takodje tie Armije. ..politike igre o izjednaavanju uloge etnitva i partizana u toku II svjetskog rata i izjednaavanju uloge partizana i ustaa u toku II svjetskog rata. Provejavaju i takvi lanci koji vode ka smjeru revizije NOB-a i okretanje piramide potpuno nadole. To znai zabijanje u ledja jednoj prolosti na najcrnji nain u smislu gdje se sad dovodi u pitanje da li je uopte JNA, koja je stvorena upravo i na ovoj teritoriji BiH, simbolina, iju ona ulogu vri, ija je i tome slino. To su mrana sile, ali naalost, svakodnevno su... Drugo pitanje koje je problem politike prirode je kretanje armijskih trupa u BiH. Mi smo imali jedan primjer blokiranja prolazu tenkovskim divizijama u pravcu Listice. Na tom problemu su danonono radili lan Predsjednitva Stjepan Kljui i predsjednik Predsjednitva, a i mi ostali u jednom izvjesnom kapacitetu. elim da se taj sluaj na neki nain osvjetli sa svih uglova, ali smo, kada smo ga analizirali ovdje, zakljuili da se boljom saradnjom unutar Republike i sa strane naih zvaninih organa itd. i da nekom vrstom saradnje i u komiluku, da ga tako nazovem, najavljivanjem itd. jer su nekakve optube koje su provejavale kretale se u pravcu armije, vie se svodile na nekog pojedinca, ambicioznog rukovodioca garnizona i si. Medjutim, moram vam rei da smo mi u Predsjednitvu bili jako pogodjeni tom blokadom puta i naalost, ona je najcrnje, kako da kaem, najnie strasti ...kod naroda da se blokira taj put. Moje e kolege neto vie o tome rei. I naravno, mi smo zato da se takve stvari spreavaju, da se ne ponavljaju. One su dobile i neku konotaciju kretanja iz jedne republike u drugu, a ta e raditi u drugoj republici, itd. Znai, tu smo da se ti problemi u korijenu spreavaju i sl. I, naravno, kao pretposljednje politiko pitanje je, dobija bar takve dimenzije, je pitanje regrutacije i preuzimanja odnosno pokrenuti postupak da se problem te regrutne slube obavlja na nivou SSNO-a da se povue iz nadlenosti Republike. Mi imamo jedan proces u Skuptini od strane veeg broja poslanika da se taj Zakon ospori, ak se pominje angaovanje u saveznoj Skuptini i sl., a mnogi ljudi ovdje u BiH pitaju - pa dobro, zar u BiH bar ne tee sve onako fino i mirno to se tie te regrutacije, zar trebamo mi da budemo vie izloeni nekim promjenama od ostalih republika? No, o tom pitanju moemo neto rei kasnije. I posljednje pitanje koje opet dobija politiku dimenziju je pitanje kadrovske strukture, koja je vama poznata. Da je jedno ipak javno mnjenje takvo, struktura rukovodeeg kadra nema

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

nikakav ni paritetni ni drugi oblik, da je vie pomjerena prema jednom narodu, jednoj republici i sl. i kad ovo govorim, ja se duboko izvinjavam, znajui veliki broj generala, oficira s kojima sam ja kontaktirao, znam i u svojoj linoj koi kakvo se jugoslovensko opredjeljenje danas pocjenjuje i sl. ali to kau, znate, kad se neko ukljui u politiku on mora i ovakve stvari da spominje, da govori. Prema tome, dobro bi bilo da odgovorimo i gradjanstvu da smo, mi smo to formulisali kao zahtijevamo jedan izbalansiran sastav, da na tome neto kaemo. Mi znamo da se te stvari ne mogu preko noi odvijati, ali da o njima povedemo rauna, Eto, gospodine Izetbegoviu naveo sam nekoliko pitanja. Pretpostavljam da ono to sam propustio, da ete vi i ostali lanovi Predsjednitva moda rei. ALIJA IZETBEGOVI: Da li bi neko htio da gospodina Gania dopuni?

11

FIKRET ABDI: Ja bih vrlo kratko. Poao bih ja od vojne industrije. Mislim da je ovdje vano iznijeti sljedee: da BiH ima najvea potraivanja u odnosu na sve druge republike u okviru jugoslovenske zajednice od Iraka. A posebno da namjenska proizvodnja u tom pogledu ima velika potraivanja. Istiem to samo kao problem da se konstatuje, a onda bih elio da kaem da rjeenje ove vojne industrije vidim na nain da treba hitno raditi program revitalizacije, restrikcije, transformacije i razvoja vojne industrije. Kad kaem razvoja, onda ne mislim na investicije, nego mislim, na doinvestiranje gdje treba i u dokompletiranje tehnikotehnolokih kapaciteta te vojne industrije. U tom smislu mislim da bi bilo vrijedno ako bi se na planu naplate ovih potraivanja, ono to se ini na nivou cijele zajednice, da bi upravo trebalo usmjeravati gro tih sredstava koji se dodjeljuju onim organizacijama koje najbre idu u izradu ovih projekata revitalizacije, restrikcije, transformacije i razvoja. Da bi to bio jedan motiv. Drugo, smatram da bi bilo vrijedno da se vidi, prvo da ujemo miljenje je li to po vama rjeenje, ako je rjeenje, ta moe uiniti Armija sa strunom pomoi. Koje strune potencijale ima u te pravcu da se ukljue i u kom pravcu se to moe kombinirati, ove mogunosti strunokreativne republike i normalno struno-kreativni kadrovi Armije. To je kad je rije o vojnoj industriji. Drugo pitanje koje mislim da postavim, a istovremeno i dati jedno objanjenje. Iz prostog razloga objanjenje moram dati zbog toga da ne bi pitanje imalo karakter provokativnog. Moram da kaem da u Republici, ali ja u se zadrati na tom lokalitetu najue Krajine, a to ini Veliku Kladuu, Cazin, Biha i Bosansku Krupu, na tom podruju u zadnje vrijeme, a vi znate tendencije mislim da nema potrebe da o njima govorim kakve su na irem prostoru, u zadnje vrijeme se gubi povjerenje u Armiju kod ljudi i mi smo imali nedavno jednu

12

NIKOLA KOLJEVI: Evo ja bih samo kratko dodao da tako kaem kumulativno to su i kolege Gani i Abdi govorili. Oigledno, bezbjednosna situacija u BiH je vrlo rdjava i po mojim informacijama i linom utisku sa terena svaki dan tea. Upravo sam dobio informacije da je u Prijedor, stigao transport oruja iz Madjarske, da se u Zagrebu u Pionirskom gradu 2000 ljudi iz BiH obuavaju ne znam za ta niti znam da li su ove informacije tane, niti mogu da garantujem. To su one trenutne koje sam dobio, a glasine koje krue Bosnom su vezane za datume najavljenog osamostaljivanja Hrvatske i Slovenije. Vi znate isto tako, ne bih htio sada da tu stvar bojim nacionalno ovako ili onako jer svi smo mi u istom bosanskom loncu, u istom amcu. Samo mislim da su to, kao psiholoke realnosti, vrlo prisutne stvari, veliki je strah kod ljudi, glasine kad ponu da krue vrlo teko se zaustavljaju i jako teko demantuju. Glasine koje krue medju srpskim narodom u BiH je strah od odcjepljivanja od Jugoslavije, kod drugih naroda je strah u suprotnom pravcu i zbog svega toga ja mislim da smo mi u jednoj izuzetno odgovornoj situaciji s obzirom na injenice u BiH i s obzirom na geopolitiki poloaj i ulogu Bosne i Hercegovine u naim naporima, da se ouva ova zemlja. Mislim da smo jako trenutno odgovorni i da bi bolje bilo ako imaju dve krajnosti podceniti ili precjeniti. Ja bih radije da se opasnost od gradjanskog rata i od neeg slinog tome, makar i manjih dimenija precjeni, nego da se podcjeni. Zato je moj prijedlog, ali na alost nismo imali vremena da odrimo sjednicu i u

akciju o kojoj ne bi govorio. Onda pojave se tri kampanjole vojne i ljudi se uznemire. Ja sam sa ljudima razgovarao otkuda to nepovjerenje. Onda se indirektno meni postavi pitanje - ja bih ga u tom smislu i postavio ali da se stvarno na pravi nain pogleda tom pitanju, a vezano je za ova naoruanja koje je u tzv. SAO Krajini postavljeno: ta bi bilo kada bi vi lino i ja se u Krajini organizovali ljude i naoruali, a poli od procjene da od Martievih snaga prijeti opasnost ovom drugom dijelu Krajine, kako bi to prolo? Oni istovremeno i daju odgovor: da bi vrlo brzo bio uhapen izveden pred vojni sud i pitanje je da li bi se i pojavili i kako. Naime, ne bih elio da ovo poprimi karakter neke provokacije, iako je pitanja takvo po sebi da unosi odredjeni nemir medju ljude i smatram da bi bilo vrijedno da malo na tu temu porazgovaramo, prosto da ujemo vaa miljenja u vezi s tim i vie je rije o ljudima i kako to oni doivljavaju, a manje sam u tom sluaju bitan ja. Ja samo sam personifikacija tih ljudi kojima se to kroz glavu muti to u jednom slobodnom razgovoru postavljaju, pa bi bilo dobro da bi na taj nain bio i neposredniji razgovor, da ne bi bio razgovor dvije strane. Da je bilo vrijedno da postavim ovo pitanje i dam ovo objanjenje. Evo, to je sve to sam ja htio.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Predsjednitvu, da se razmili o jednom viem stepenu gotovosti Armije u Bosni i Hercegovini, ili da se predloi Predsjednitvu Jugoslavije i da mi ovdje u prvom redu porazgovaramo o tome. Osjeam linu odgovornost, jer mi se ini da bi efekat toga, nije mi potpuno jasno na koji nain bi se prisustvo armije moglo da osjeti. Da armija bdije na tim. Znam toliko da plaenje jastrebova iz raznih stranaka bi bilo neto na optu korist nau i svih naih naroda. Pa bi jednostavno nabacio i tu temu kao mogunost razmiljanje i kao svoj lini stav da se ja za to zalaem. FRANJO BORAS: U vezi sa namjenskom proizvodnjom. injenica je da sredstva vojnog budeta su smanjenja u odnosu na ranije godine i da JNA pokuava na raun namjenske proizvodnje, a u korist tekuih potreba Armije da to smanjenje kompenzira. Naime, koliko sam upoznat, u planu vojnog budeta za ovu godinu, izmjenjen onaj raniji odnos, 50 i 50% za tekue potrebe Armije u odnosu na namjensku proizvodnju, a ove godine taj odnos je izmijenjen 75% za tekue potrebe, a za namjensku proizvodnju svega 25%. Vi znate ta to znai za 80 tisua radnika zaposlenih u namjenskoj proizvodnji i njene lanove obitelji i ire. Imate zahtjev trajkakog odbora ovih radnika, ne bih se zadravao na tim zahtjevima. Nego bih naglasio u okviru ovako smanjenih sredstava u korist namjenske industrije. Imamo informacija sa terena da se neravnomjerno rasporedjuju ova sredstva kako lokacijski tako i po rodovima vojska, ali sve na teret ove namjenske industrije koja je locirana u Bosni i Hercegovini. ALIJA IZETBEGOVI: Izvoli Franjo.

VELJKO KADIJEVI: Gde su pare prenijete na koju drugu lokaciju, koje su bile tamo predvidjene.

FRANJO BORAS: Recimo Bugojno za ovom industrijom bilo je potreba od pojedinih rodova nae armije, zatim nisu prihvaeni ti zahtjevi od vaih rodova armije. Pa lokacijski i Vitez, Bugojno, Mostar itd.

VELJKO KADIJEVI: Paljivo sam vas sluao sve i molio bih vas da se neto vrlo konkretno kae o ponaanju onih koji su za to odgovorni, da to na svaki nain dokumentujete, konkretno. To onda moe imati smisli. A ako toga nema, onda moe imati sasvim drugi smisao. Pa bih vas molio da to uinite.

13

FRANJO BORAS: Nije mi to izriito reeno, ali moemo i pribaviti naknadno te informacije. Mislim da u ovakvoj situaciji smanjenog budeta, trebalo bi ozbiljno u armiji da se porazmisli na smanjenju materijalnih trokova, a posebno osobnih dohodaka,

14

STANATOVI: Drue generale, potovani predsjednie i ostali lanovi Predsjednitva. O problemima namjenske proizvodnje na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine razgovarano je u Privrednoj komori Bosne i Hercegovine 5. marta ove godine. A prije nedjelju dana u Vladi Bosne i Hercegovine. O ovim razgovorima postignuta je saglasnost i u pogledu obima i uzroka

VELJKO KADIJEVI: Molio bih te u vezi sa namjenskom proizvodnjom. General Stanatovi.

ALIJA IZETBEGOVI: Ja bih u vezi sa prijedlogom Nikole Koljevia. Armija e uraditi ono to misli da je potrebno u svojoj nadlenosti. Ako je rije o nekoj inicijativi Predsjednitva, mi emo procjeniti stvar da li e trebati neki na prijedlog ili apel Armiji da se uini, Medjutim, vi pratite situaciju, pa ete u svojoj nadlenosti uiniti to je potrebno. Situacija je sigurno komplicirana i teko je danas razlikovati glasine koje se ire, a ire se jako mnogo. Od toga 90% na svu sreu bude netanih, ali ipak i ono 10% to ostane je dovoljno za neku zabrinutost. Istina je da dolaze neki kritini dani u vezi sa ovim datumima, kao to su 26. juni, 30. juni itd. Moe da bude uznemirenja. Armija e u svojoj nadlenosti uraditi ono to je neophodno u tome. Mi emo vjerovatno odrati sjednicu Predsjednitva i vidjeti da li e biti potrebno neto generalno u Bosni i Hercegovini uraditi. Za sada ostaje ovo samo prijedlog jednog lana i njegovo miljenje o toj stvari.

kako po aktivno zaposlenom, tako i ukupno. Imamo danas primjera. Generalni direktor velike firme ima 12 hiljada dinara mjeseni neto lini dohodak, a pukovnik u armiji 24 ili 25 hiljada. Mi smo u Bosni i Hercegovini maksimilizirali lini dohodak kod svih u dravnim organima, maksimalno da moe iznositi 25 hiljada. Konkretno predsjednik Predsjednitva sa 40 godina staa moe imati maksimalno 25 hiljada dinara mjeseno lini dohodak. Dva konkretna primjera. Slobodan Princip Seljo "Vitezit" i"Sintevit" u Vitezu. Slobodan Princip Seljo isporuuje, odredjeno tehnolokom lancu i radi organizacionog takvog ustrojstva, ovo su posebna tri drutvena preduzea, i za etiri-pet dana izvrava svoj godinji plan proizvodnje. Nakon toga planira poslati radnike na godinji odmor. U tom sluaju "Vitezit" koji proizvodi i privredni eksploziv, s obzirom da e nedostajati ova sirovina od "Slobodana-Principa Selje", doe do zastoja. Znate ta znai dalje neisporuivati taj eksploziv rudnicima boksima, kamenolomima, itd. Znai, doe do znatnog zastoja proizvodnje u sljedeim djelatnostima i do nezaposlenosti itd. pa bi brzom vaom intervencijom trebalo to otkloniti. Isto tako, jutros sam dobio obavjetenje od "Sokola" Mostar da dananjim danom JNA duguje preko 100 miliona dinara za obavljene, isporuene poslove od strane "Sokola".

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

15

sadanje krize i u vezi sa modalitetima rjeavanja osnovnih problema i u pravcima razvoja u budunosti. Ja bih nekoliko osnovnih podataka. Ja sam ovdje u vaim izlaganjima uo neke podatke koji, moram redi, nisu tani. Prvo, namjenska industrija sa teritorija ove republike uestvuje sa oko 40% u opremanju JNA sredstvima naoruanja i vojne opreme iz domae proizvodnje. Priblino istog nivoa je uee u izvozu. Npr. u proloj godini ukupne ugovorene obaveze u vrijednosti od oko 450 miliona dolara (ja u govoriti u dolarima jer lake se mogu da uporedjuju cifre) od ega je za potrebe JNA bilo ugovoreno 320 miliona, izvoz oko 130 miliona. Prole godine je realizovano sve ovo u iznosu od 350 miliona dolara, ili 78% a 22% nije realizovano. U proteklih l0 godina (od 1981. do 1990) preduzea sa teritorije BiH izvezla su naoruanje i vojnu opremu u vrijednosti od milijardu 525 miliona dolara, i vojni inenjering u vrijednosti od milijardu 328 miliona dolara. Ukupno 2 milijarde 853 miliona dolara. U preduzeima sa statusom proizvodaa naoruanja i vojne opreme u ovom asu je zaposleno 26.240 radnika. A u proizvodnji naoruanja i vojne opreme uestvovalo je, do 1990. godine (ova godina je poseban singularitet i nije za uporedjenje) jo 8 do l0 hiljada radnika iz industrije BiH kao kooperanti, isporuioci repromaterijala, i slino. Iz sredstava za finansiranje JNA u 1991. godini, dakle prema predlogu Budeta Federacije, kao to znate, taj budet naalost jo nije usvojen, i predloga armijskog Budeta, za nabavke naoruanja i vojne opreme u ovoj godini, dakle iz domaa proizvodnje predvidjeno je da se izdvoji 6 milijardi 228 miliona dinara, ili 271 milion dolara, to je samo 46% vrijednosti naoruanja i vojne opreme koju u toku 1990. godine naa namjenska industrija u cjelini je proizvela za potrebe oruanih snaga odnosno JNA. Zbog neizvjesnosti armijskog Budeta za potrebe opremanja JNA ugovoren je samo tzv. mini-plan (mislim da prof. Gani ve slua, o tom mini-planu) u vrijednosti od 3 milijarde 961 milion dinara. U okviru ovog mini-plana, sa preduzeima na teritoriji BiH ugovorena je isporuka naoruanja i vojne opreme u vrijednosti od 2 milijarde 170 miliona dinara, ili 55% vrijednosti mini-plana. Dakle, nije tana konstatacija da se i u okviru ovako malih ogranienih sredstava prebacuju nabavke na druga podruja. U toku proteklih 5 mjeseci, od ovog miniplana u preduzeima na teritoriji BiH realizovano je ove ugovorene obaveze sa 51%. Vrijednost ugovorenog mini-plana u BiH preduzeima predstavlja 59% vrijednosti naoruanja i vojne opreme isporuene u 1990. godini. A vidjeli ste da taj mini-plan predstavlja 46% nabavke u proloj godini. Do sada ugovoreni izvoz naoruanja i vojne opreme vrijedi 186 miliona dolara. Ako bi se u cjelini realizovalo, vrijednost izvoza u ovoj godini bila bi vea za 69% u odnosu na izvoz realizovan u proloj godini. Ugovoren je i vojni inenjering u vrijednosti od samo 16 miliona

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

16

dolara, i tu je dolo do brutalnog pada u odnosu na raniju godinu. Naalost, realizacija izvoznih poslova nije zadovoljavajua. Za prvih 5 mjeseci izvoz je realizovan samo sa 34%. Ja ne bih komentarisao, ima i objektivnih, ali ima i veoma oiglednih subjektivnih razloga. Osnovni problemi u ovom asu vojne industrije, ja vas sa tim, problemima ne bih zadravao, mislim da su oni manje-vie poznati. Ja bih rekao samo nekoliko rijei o nainu njihovog rjeavanja. Izlazak iz krize i transformacija namjenske industrije u savremeni, trino-efikasan sistem moe se realizovati u dvije faze. Prva faza je faza preivljavanja dijela proizvodnih kapaciteta koji imaju perspektivu u sadanjem ili smanjenom obimu sa stanovita buduih potreba naih oruanih snaga i po mogunostima izvoza. I faza preivljavanja uz ouvanje sposobnosti za efikasnu buduu transformaciju. Druga faza je faza konsolidacije temeljite proizvodne, svojinske i organizacione transformacije. Fazu preivljavanja pred stavlja druga polovina ove godine dakle, do kraja ove 1991. godine. Dakle, da bi se preivjelo, neophodno ispunjenje dogovora koji je jue postignut sa potpredsjednikom SIV-a na inicijativu Koordinacionog odbora radnika industrije naoruanja i vojne opreme. Jue je dogovoreno prvo, da se predloi Skuptini SFRJ poveanje armijskog budeta za oko 6 milijardi dinara namijenjenih opremanju JNA. Drugo, da se rijee pitanja kompenzacije za revizovani izvor ija naplata dospijeva u 1991. godini, SIV do kraja jula predloi odgovarajui zakon Skuptini SFRJ. Isto tako, dobili smo uvjeravanja potpredsjednika Mitrovia jue da e od druge polovine idue nedjelje poeti isplata po Zakonu za nenaplaena potraivanja iz 1990. godine. Tree, SIV e nastojati da obezbijedi moratorij na kredite do realizacije kompenzacija za realizovani izvoz, ija naplata dospijeva u 1991. godini, i etvrto, socijalni programi i ulaganja radi prestruktuiranja moraju se alimentirati uglavnom iz republikih fondova, a SIV e u tome participirati ako Budetom federacije budu predvidjena sredstva za ovu namjenu. Imali smo utisak da potpredsjednik SIV-a jue nije ba siguran da e te stavke biti prihvaene u Saveznom budetu. Mjere u drugoj fazi, dakle ova faza trajne stabilizacije prestruktuiranja, programskog, svojinskog, organizacionog, mjere za drugu fazu predloili smo u jednom materijalu koga je uradio Savezni sekretarijat za narodnu odbranu u suradnji sa Zajednicom industrije naoruanja i vojne opreme, i taj materijal je nedavno, prije par dan, ja taj materijal imam ovdje, dostavljen SIV-u gdje se vrlo detaljno i kvantificirano daju uslovi za tu drugu fazu stabilizacije i transformacije. Nekoliko rijei o perspektivi. Prvo. U stabilnim uslovima finansiranja JNA obim angaovanja namjenske industrije na teritoriji Republike BiH za potrebe JNA mogao bi se vratiti na nivo iz 1988-1989. godine ali sa izvjesnom promjenom strukture proizvoda. U svakom sluaju, u svim preduzeima su neophodne znaajne promjene. Prije

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

svega, radi poveanja proizvodnosti rada, npr. Ne moe se prihvatiti da u Pretisu, u namjenskoj proizvodnji Pretisa 1500 radnika je za mainom, a 2.200 radnika u kancelariji itd. Takodje, u nekim preduzeima je nuna znaajna redukcija namjenskih kapaciteta. Drugo. U izvozu najrealnije anse imaju oklopna tehnika, savremeni klasini raketni artiljerijski sistemi ukljuujui municija i rakete, optelektronski sistemi, sistemi za upravljanje vatrom. Iskorienje ovih ansi zavisie, prije svega, prvo - od situacije u zemlji, drugo - istono-evropskog dampinga koji je jeziv, i tree - od nae poslovnosti. Ja ne bih uslovnosti komentarisao. Ako to bude pot-rebno, ja imam dokumentaciju. Procjenjujemo da su realne anse u budunosti za inenjering, radove u Kuvajtu i nekim drugim bliskoistonim zemljama i na tome veoma intenzivno radimo. Tree, sa stanovita perspektive medju preduzeima namjenske industrije sa teritorije Republike BIH postoje tri kategorije: prva kategorija su preduzea angaovana na programu "Kapela". Imaju siguran posao sljedeih nekoliko godina, ali moraju raditi organizovanije, kvalitetnije, i potovati ugovorene rokove. Druga kategorija, iji proizvodi i programi imaju, uprkos sadanjoj krizi dobru perspektivu uz uskladjivanje kapaciteta sa potrebama trita i neophodno poveanje proizvodnosti rada. U tu grupu spadaju "Pretis", "Bratstvo", "Famos", "Famos FAST" "Rudi ajevac" SPS. Trea kategorija preduzea iji su proizvodni kapaciteti znatno iznad ne samo sadanjih, ve i buduih potreba. Ona moraju ii na korjenitu rekonstrukciju i transformaciju svodei namjenske kapacitete na nivo realnih potreba i proirujui mogunosti proizvodnje na civilno trite. U ovu grupu spadaju "Slavko Rodi", "Zrak", "Igman" i "Pobjeda" . Preduzea vazduhoplovne industrije su u posebno delikatnoj situaciji. Armijske nabavke e se i dalje smanjivati tako da e od 1994. biti zanemarljivo male, ako se ne bi ilo na razvoj i proizvodnju borbenog aviona nove generacije. etvrto, nae analize pokazuju da u u slovima normalne (prekinut)

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

17

VELJKO KADIJEVI: Ono na emu mi veoma insistiramo i to koliko zbog potreba vojske, jo vie zbog jednog ukupnog interesa zemlje. Jer ako to ne uradimo, onda e ogromna ulaganja i u ljudske i u sve druge kapacitete pasti u vodu. Mi neemo vie moi da drimo korak i nikad vie ova zemlja, bez obzira kakva bila, nee taj korak moi uhvatiti. Zato se mi u ovoj sferi grevito borimo da sada preivimo da bi mogli potom onda krenuti u realizaciju projekta koji je u toku i koji je veoma odmakao i koji ima velike anse i u svijetu i za izvoz itd. i koji, prema tome, ima anse ne samo da odri ovu granu izuzetno znaajnu za ukupnu privredu zemlje, nego ima velike anse da ide naprijed. Zato mi taj projekat drimo tako kako ga sad drimo, a on je napadnut direktno

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

STANATOVI: etvrto, nae analize pokazuju da u uslovima normalnih i stabilnih buduih armijskih nabavki i objektivno moguem izvozu, namjenska industrija Republike BiH ima oko 8.400 radnika vika - 34%. Za oko 4000, po naoj procjeni, moe obezbijediti novi posao prestruktuiranje, to zahtijeva ulaganja u toku tri naredne godine u izvozu od oko 200 miliona dolara, za socijalno zbrinjavanje oko 4.400 radnika potrebno je jo oko 90 miliona USA dolara. Moram na kraju da kaem, na stanje u preduzeima u namjenskoj industriji Jugoslavije, a posebno u preduzeima na teritoriji Republike bih, to izlazi iz nekih vaih daanjih izlaganja, u manjoj ili veoj mjeri utiu nacionalne konfrontacije medju radnicima, mijeanje politike i poslovanje, uznemiravanja, prijetnje eksplozijama i drugim diverzijama. Negativne posljedice ovog uticaja ispoljavaju se preko smanjenja produktivnosti rada, smanjenja tehnoloke discipline i pada kvaliteta. Rukovodei timovi su u borbi protiv ovog uticaja preputeni sami sebi i esto su na udaru snaga sa retrogradnim ciljevima. Otuda je skoro normalno to se neki direktori i rukovodei timovi ne snalaze, nemaju inicijative i ideja da vlastitim snagama uine to bi se moglo za ublaavanje kriznog stanja..komentara nekih podataka - sintevit, vitezit SPS. SPS nema posla za budue, odnosno nadamo se da e ipak u budunosti imati posla, jer se privode kraju neki ugovori oko izvoza. Ali, prekid rada u SPS nije generalan. Prema tome, ostaje na Vitezitu i SPS da se dogovore da SPS to, to treba Vitezitu, proizvodi. To je potpuno isto i jednostavno. Drugo, rekli ste da Sokolu dugujemo l00 miliona dinara. Mogue je da su jue poslali neke raune, ali vam mogu rei da mi normalno dugujemo kao JNA za nabavke naoruanja i vojne opreme u posljednje vrijeme, od 300 do 400 miliona dinara. VELJKO KADIJEVI: I to zbog toga to je armijski budet u odnosu na dinamiku njegove realizacije, sa dananjim danom, realiziran 40%. Prema tome, svakome mi kasnimo.

iz pojedinih dijelova zemlje. I mogu vam rei da smo mi predmet toga napada, u tom pogledu, ve zadnje dvije godine, a u razgovorima sa njima smo im, izmedju ostalog, rekli zato to napadaju. Naalost je tako da jedan od razloga takvog ponaanja i to gdje je i kako lociran koji dio kapaciteta u Jugoslaviji. Pa se onda i kroz to rauna ta e koji dio zemlje dobiti kroz realizaciju ili nerealizaciju toga projekta. Znate, vrlo otvoreno na sjednici Predsjednitva. Ovdje ima svjedoka. Zato bih molio da posebno ovo, taj dio o kojem se sad vodi rauna, o raspravama koje e inae biti pred nama. Izvini.

18

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

19

VELJKO KADIJEVI: Ako dozvolite, ja bih sad. Ovdje je pokrenuto dosta pitanja i to je i razumljivo. Neka od pitanja koja su pokrenuta sa vae strane su oigledno, kao to ste ve i vi, gospodine predsjednie, povodom toga intervenisali, pokrenuta ali ne i dovoljno usaglaena. Tako da sam shvatio da su izlaganja ovdje manje-vie izlaganja pojedinaca ili moda na posredan nain koordinirana, a ne sasvim usaglaena i nisu sasvim stavovi Predsjednitva. Da li sam ja dobro to shvatio, elio bih da vidim, da bi se prema tome tako i odnosio. Poto je ovo na prvi susret ove vrste sa Predsjednitvom u ovom sastavu, da i zajedniki izvuemo neku pouku da bi bili efikasniji, korisniji u radu. Predloio bih da uvijek i mi sa nae strane imamo usaglaene stavove i vi sa vae, a onda ono to je za raspravu izmedju vas, to i ostavite i raspravite, pa onda se zajedniki izidje. Ako oko neke rasprave i otvorenih pitanja se mi moemo javiti kao konsultanti i tu ulogu emo prihvatiti u mjeri ukoliko je to u naoj sferi, a mislim da bi bilo dobro da, kad ovako razgovaramo, to bude onda i tako pripremljeno. Mislim da bi moda najprimjerenijoj takvoj jednoj situaciji i broju pitanja, moje izlaganje bilo ako bih vam pokuao u najkraim crtama prezentirati kako mi vidimo ulogu JNA sada u ovoj situaciji u Jugoslaviji i kako mislimo tu ulogu sprovoditi u ivot. Mislim da e se iz toga vidjeti i najvei broj odgovora na konkretna pitanja koja su iz tog okvira postavljena ovdje sa, razumije se, nekim svojini posebnim komentarima i dodacima. Naa zadaa, kao to znate, proizlazi iz mjesta i uloge Armije koja je u Ustavu formulisana. Dvije su bitne komponente te uloge: jedna je uvanje teritorijalnog integriteta zemlje u svakom pogledu. Prevedeno na praktian jezik to znai sa dravnog stanovita uvanje spoljnjih i unutranjih granica zemlje. Druga je, koja je Ustavom definisana kao odnos Armije prema sistemu, a uvaavajui ono to se ve dogodilo zemlji i to je ukupan duh kretanja, onda ta druga komponenta se definie kao naa zadaa da obezbijedimo legalnu i mirnu transformaciju jugoslovenskog drutva. Legalnu i mirnu. Idui dalje u eksplikaciju kako to uiniti, i ako ovo prvo legalno nema sasvim odgovore u postojeem Ustavu, onda pretpostavlja da odgovarajui organi sistema dodju do rjeenja koja e predstavljati legalitet za sve aktivnosti. To je taj drugi faktor, drugi segment nae ustavne uloge, i mogu vas potpuno uvjeriti sa punom odgovornou ovdje, da je Armija spremna i da hoe izvriti tu zadau. I to u oba njena segmenta. Oba. Nain na koji je ona to do sada inila, a

STANATOVI: Evo podatak. Dakle, mogue je da su jo jue neki rauni stigli. Armija je dugovala ukupno 383,6 miliona dinara, pre par dana preduzeima iz Republike BiH 151,2 miliona dinara, to predstavlja 39% ukupnog armijskog duga. Zavrio sam, hvala.

20

maksimalno e se truditi da ini i ubudue, je inae poznati nain u svim efikasnim vojnim strategijama i doktrinama. To je nain preventivnog djelovanja. Ali, tamo gdje preventiva ne bude dovoljna, onda i upotreba. Upotreba u mjeri i u skladu sa prirodom zadatka. Mi smo, trudei se da tu svoju zadau izvrimo stvarno preventivno, trpili kritike razne vrste, kako smo neodluni, kako samo priamo itd. Medjutim, za sav ozbiljni svijet, ukljuujui i onaj svijet na Zapadu koji to svojevremeno nije tako gledao je jasno da je to nae opredjeljenje pokazalo korisnim, da, iako smo mi moda sa nekog stanovita trpili amare, a na te amare nismo odgovarali onako kako smo mogli odgovoriti, da smo mi moda taktiki gubili, ali strategijski nismo sigurno ni u zemlji ni u svijetu bez obzira na te kritike. Bila bi velika teta i to elim vrlo jasno da vam kaem, velika greka, velika, ako bi neko iz toga izvukao pogrean zakljuak. Dalje, ako tu svoju ulogu i njenu realizaciju konkretnije vidimo u stvarnoj, aktuelnoj situaciji u kojoj se nalazi zemlja, onda bih ja htio da je pojasnim u kontekstu naeg vidjenja buduih kretanja u zemlji sad najaktuelnijih pa dalje. Mi, naime, cijenimo, uostalom to je sve jasno, da pred nama stoje dva mogua puta razrjeenja jugoslavenske krize. Jedan je put priblino onakav kakav je tekao dosada - put politike svrenoga ina i put da svako, da ne idem dalje, ali da se zadrim samo na nivou republika iako se ne moe zadrati nita samo na nivou republika jer jednom kad pone da se cijepa onda se cijepa do dna, put gdje svaka od republika radi ono to joj odgovara i kako joj odgovara, potuje savezni Ustav tamo gdje joj odgovara, odnosno ne potuje gdje joj ne odgovara i radi svako kako njemu se ini da je najprimjerenije, najbolje. Po naoj procjeni taj put je u ovom asu do kraja iscrpljen. I dolo je do granice kad vie nee moi da ide tako. Jer, vrlo praktino doveo je u pitanje, izmedju ostalog, i integritet zemlje u cjelini - znai granice Jugoslavije - i doveo je u pitanje granice unutar Jugoslavije. I tu smo mi sad kao Armija suoeni sa polaganjem ispita. I taj ispit emo mi poloiti. Budite sigurni u to. Prema tome, put politike svrenog ina, kad su u pitanju i spoljne i unutranje granice i neke druge stvari ne samo to, bi vodio, ukoliko bi dalje se njime ilo, u apsolutno medjusoban oruani razraun. Mislim da nije potrebno to nikome ovdje objanjavati, to se na svakom primjeru vidi. To vi ovdje moete na svojoj koi bolje vidjeti nego iko. I taj put se ne moe dozvoliti. I ta je onda alternativa? Alternativa je ona za koju se mi zalaemo i sa ijeg stanovita smo podrali i Platformu sa kojom ste vi izali - put dogovaranja, traenja izlaska putem dogovora iz krize, koji moe biti i jedan, i drugi, i trei. Ali putem dogovora i na legalan nain. Tome alternativa moe biti - ta? Haos i sukob. A moe biti i trea alternativa koja taj haos i sukob nee dozvoliti. Mi mislimo da je istorijski sticaj okolnosti takav da zbog strukture i situiranosti naroda, tri

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

21

velika naroda koji ive u BiH, BiH zbilja moe biti pozitivan klju ili ako ne klju, ali pozitivan stub za razrjeenje ukupne jugoslavenske krize. I nemojte mi zamjeriti bilo kakvu pretenziju nekog doziranja tu, medjutim, ovim pitanjima se dugo bavimo pa dozvoljavam sebi pravo da te nae procjene i ocjene saoptim i vama. Doza i stepen razumijevanja u BiH, koordinacija, stabilnost, je bitna za ukupnu stabilnost ili nestabilnost Jugoslavije. To je i nae ivljenje u okvirima Jugoslavije i dokazalo i zato mislim da ono sa ime ste vi izili kao platformu i njena dogradnja itd. i ostajanje na njoj i borba za njenu realizaciju i prihvatanje na jugoslavenskom planu vrlo bitno zavisi od toga koliko ete vi stvarno, kao cjelina, stati iza nje. to se tie medjusobnih obaveza Armije i Republike BiH, Armija e apsolutno uvati integritet BiH u okviru, ovo vam je, jasno kako sam prije rekao, i vrlo praktino reagovae na svako vojno ili paravojno ili nazovi vojno ugroavanje integriteta BiH bez obzira na koji nain ono dolo, A nain moe biti vrlo razliit. I bio je ve vrlo razliit. Nije samo jedan. Ali nemojte traiti. I u tom pog-ledu za to to treba vojska da radi, vama nikakva vojska ne treba. Ali, nemojte traiti od vojske da obavlja policijske poslove jer ona za to nije osposobljena, ona nije ni, osim toga toliko je okupirana ovim to inae u nekim normalnim uslovima ne bi trebala da radi, da ona taj dio posla nee moi. Prema tome, dimenzioniranje vae policije treba da bude u skladu sa vaom procjenom o policijskim zadacima. A one su dosta jasne. Ako tu ima nekih nesporazuma ili nejasnoa, onda moemo sjesti i struno to razjasniti, vidjeti o emu se radi. To, medjutim, pretpostavlja da i BiH i njene institucije na adekvatan nain izvravaju svoje obaveze prema JNA. Odnosno, prema ovoj saveznoj instituciji koja ima takvu i takvu zadau. O tom kontekstu treba gledati sve konkretne stvari, da ne idem mnogo u njihovo nabrajanje, ali u navesti jedan od njih, to su regruti. Ja bih molio, inae bih molio, ako mi sa nae strane se sluimo nekim da kaem informacijama koje nisu tane ili podacima koji nisu tani, ili stavovima koji baziraju na netanim informacijama, da nam to kaete. Tako bih isto molio da vi sa vae strane se sluite, kad neto predlaete ili traite, sa potpunim poznavanjem stvari. Ne radi se ovdje o nikakvom posebnom odnosu u pogledu regrutne obaveze i preuzimanja poslova regrutne i ukupne vojne obaveze o posebnom stavu prema BiH, nego se radi o jedinstvenom zakonu koji je primjenjiv i koji e biti primjenjiv za cijelu zemlju. To je jedno. I drugo, usput da vam kaem, ne postoji ni jedna zemlja na svijetu, ni jedna, ni armija u kojoj je jedno od najhitnijih stvari vojske ukupna vojna obaveza u rukama nekih drugih organa a ne vojnih. Mi smo inae, to je jedna od tih zabluda i u ovoj sferi dugovan u tom jednom konceptu koji je baziran u neem nerealnom. Sve emo mi prebaciti na drutvo itd. pa e svako svaije poslove raditi a nee raditi svoje. I to je greka.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

22

Naravno, to je traeno od vojske da se to uradi, ali je greka vojske to je prihvatila da to bude tako. Jedno od kljunih stvari koje ste vi ovdje pominjali raznim povodima i sa raznih aspekata, to je pitanje oruja i paravojnih organizacija. Meni je ao to ovdje nije prisutan i Bogievi jer smo mi to pitanje davno postavili pred Predsjednitvo SFRJ i to tada kad je ono bilo u zaetku i traili da se tada u zaetku rijei. I konano, u martu ove godine, mi smo se tada razili kao vojska sa Predsjednitvom, upravo na tom pitanju. Na pitanju da se razorua i razoruaju 'ne svako u Jugoslaviji, nije to na posao to policija mora da radi, ali da ne dozvolimo formiranje paravojnih organizacija. Da one koje postoje da se sve razoruaju. I rekli smo, ako Predsjednitvo nama ne da zadau i ako to ne uradimo, onda e se vrlo brzo dogoditi da e po cijeloj Jugoslaviji poeti da se stvaraju paravojne jedinice. I mi zato vie neemo moi, mi zato vie ne odgovaramo. Naalost, Predsjednitvo je tada reklo ne, i onda se dogodilo ovo to se dogodilo. A to smo rekli, ne treba biti mnogo pametan pa znati jugoslovensku situaciju pa znati da e poeti naoruavanje. Ovdje se kod vas svako naoruava. Ne samo jedni. Svako se naoruava. I to po cijeloj Jugoslaviji i kod vas. A poelu su i u zaetku su stvaranja stepeni vojnog organizovanja. Potrudite se vi da to zaustavite. Neke podatke ja sam vama dao. Neka to dalje ide. Medjutim, u ovoj situaciji, ono to je realno i na emu emo mi ostati i to moemo garantirati je to da te paravojne organizacije nee moi bitno da ugroze lini integritet. Bez obzira odakle one dolazile. I bez obzira koliko su one sada negdje velike. Jer, znate, i tamo gdje su stvorene kao najjae - u Hrvatskoj, pa onda na drugi nain se stvaraju u Sloveniji, sad se poinju stvarati na svim drugim mjestima u Jugoslaviji, one objektivno, bez obzira kolike su, nemaju neki veliku vojnu mo. Mala je njihova vrijednost. I one s tog stanovita ne predstavljaju opasnost. One predstavljaju veu opasnost politike naravi, naravi uznemiravanja itd. itd. I put za rjeenje je bio pada i posljednji as, naalost je proputen, a tad nama ne ostaje drugi nain nego da kroz dva vida djelovanja - jedan je ovaj da vojska obezbjedjuje ovo o emu sam govorio - i to ona hoe i moe uraditi i drugi je da se kroz rjeenje budueg ustrojstva zemlje i sve druge stvari sputaju tamo gdje im je mjesto. To je realan odnos po meni. A da policija trai sve gdje je, kako da se ostvari maksimalna saradnja, da se taj transport koji ide i pjeke i kamionima i ovim i onim zaustavlja, obustavlja itd. Ja mogu da vam kaem, takodjer, da vojska i njena obavjetajna odnosno kontraobavjestajna sluba nije osposobljena, odnosno to nije njena zadaa, to je zadaa policije da gleda ta se tu okolo radi. I ne moe ni stii niti se time sada posebno baviti. Mi mora da znamo gdje se stvaraju ozbiljne paravojne organizacije i to znamo. Ali da li neko ide ovuda ili onuda itd. mi se time neemo baviti. E sad, radi pojanjenja malo

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

23

oko ove glavne zadae - uvanja mira, da ne dodje do velikih sukoba medjunacionalnih i ugroavanja integriteta, mi takodje nemamo vojsku koja je pokrila sve granice unutar Republike. I da spreavamo tu mogunost komuniciranja. Ali imamo dovoljno lociranu vojsku - da se nita krupno ne moe dogoditi ako se na vrijeme obavijesti tamo gdje nismo vidjeli i da stignemo na vrijeme da se to ili istjera ili sprijei da ne dodje do sukoba, odnosno ako je poeo sukob da se zaustavi. Sad jo nekoliko konkretnih stvari. Ja bih molio da se oko namjenske proizvodnje u BIH zajedniki ozbiljno pozabavimo. Jer to je interes zemlje u cjelini, a vae Republike posebno, jer sigurno da jedan broj vas ili moda svi znate koju je ona ulogu igrala u ukupnom privrednom razvoju zemlje. Medjutim, ja vam moram rei da ovi pravci na koje ukazuje jedan od lanova Predsjednitva, da mi treba da ostanemo u raspodjeli armijskog budeta kod toga koliki je bio on poetni (taj odnos) i da time obezbjedjujemo rad vojne industrije da to apsolutno niko u svijetu ne radi i da to nije rjeenje i nee biti rjeenje. Jer struktura armijskog budeta ima puno faktora koji na nju utiu, a uzgred mogu vam rei da ni u jednoj modernoj armiji na svijetu, pa i ovim najveim, takav odnos kakav smo mi imali 50:50% ono to se zove razvoj, nema niko. I ne moemo ni mi imati. Dalje, ne moemo mi doi u situaciju u kojoj smo situaciji preivljavanja da kaemo vojska e ostati bez hrane, a nabavljaemo oruje. Kad se bude ta dilema stavila, a stavlja se sada pred nas, onda je odgovor jasan. Odgovor je jasan. I zato moramo zajedniki da traimo, da obezbijedimo ono to je minimum da bi ovu godinu preivjeli i onda ostavili ono to je zdravo, a puno ima onog to je zdravo. O tome je general Stanatovi govorio ovdje. Ipak moram da vam kaem da smo mi upozorenja oko reprogramiranja smanjenja kapaciteta davno postavili. Ja sam u tom poslu radio svojevremeno i jo iz tog vremena (otprilike prije 7 godina). Neki su potezi bili napravljeni, ali naalost mali, nikakvi. Moram da vam kaem, i vi ste radili jedno vrijeme u tome, da jedna od slabosti te nae industrije koju mi zovemo vojna industrija jeste to je time to im je vojska obezbjedjivala tako rei sve, sem da oni stignu da proizvedu ono to se od njih trai, da ih je napravilo intelektualno lenjim da trae nova rjeenja i nove puteve. Sve su nauili da im neko odozgo daje, obezbjedjuje, itd. I zato su svi ovi apeli, manje-vie, bili bez nekih pravih efekata i rezultata. Dok ih sad nije poelo udarati po glavi. Molim vas, sino kad sam ja proitao taj telegram koji je poslao trajkaki odbor, poslao je i predsjedniku Markoviu i meni (mi smo sluajno bili na istom sastanku zajedno pa smo ih uporedili nain), odnosno to kako oni piu oni uopte ne razumiju o emu se radi. Oni ne vide gdje smo mi. Ukupno. Na ta se mi opredjeljujemo. Jesmo li mi za trinu privredu? Ako smo za trinu privredu, onda nain na koji oni prilaze neprihvatljiv nain, oni su

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

24

promaili potpuno. Oni kau: mi zahtijevamo to, vi morate uiniti to, vi to, vi to itd. A on ne zna da ulazi u jedno stanje kad nee on moi diktirati uslove, nego e on zavisiti od rezultata svoga rada, izmedju ostalog, i da li e biti zaposlen ili nee. I ako mi,vi sa vae strane, prije svega, Vlada i sve druge institucije, onda oni koji vode privredu i Armija koja je zainteresirana za to na svaki nain, ne budemo u tom pogledu ostvarili punu saradnju i ujednaili gledanja, i onda zajedniki konkretno ili od firme do firme na nain da sad jedni drugima prebacujemo loptu, neemo stii do rjeenja, a to bi bila ukupna teta - i za vojsku, ali prije svega za zemlju a i za Republiku. I jo samo da kaem da, to se tie ovih kadrovskih pitanja, bilo bi dobro da se tu moda konkretnije sjedne, da se vidi ukupno stanje kadrova BiH u odnosu na Armiju je otprilike u prosjeku sa tim brojem stanovnitva, to su inae kriterijumi nai ukupni armijski. Zatim, nacionalna u okviru BiH, ima nesklada ali ne velikog. Taj nesklad je vrlo arolik od godine do godine ili od dvije tri godine - zavisno od toga kad se ta dogadjalo, pogotovo ako je rije o viim inovima jer to nije kod nas u vojsci mogue samo po tom kriterijumu pa da uvijek bude ravna crta nego taj prosjek mora da se u jednoj vremenskoj distanci mjeri. Dakle, rjeenja ne mogu biti od danas do sutra, nego rjeenja mogu biti otpoetka. A to znai od prijema. Sa tog stanovita od prijema, ja vas mogu obavijestiti, to je opet zajedniki rezultat rada do sada i Republike i vojske, ali prije svega Republike i njena zasluga, da su oni koji se sada nalaze u vojnim kolama i srednjim i ostalim, da je ukupan procenat iz BiH vei od procenta koji bi normalno pripadao BiH i zatim da je procenat po nacionalnoj strukturi u korist onih, da kaem sada, onih to su u manjku, prije svega Muslimana. Da ih je u kolama vie nego to je to procenat. I moe biti jo vei. I odatle je put. Ne moe biti drugi put. I konano, ovo to je neko takodje pominjao oko smanjenja vojske. Mi smo zemlja koja je u Evropi najvie do sada, u zadnje tri godine, smanjila vojsku. I idemo tim putem. Samo to ne moe ii preko noi. To smanjenje je rezultat naih procjena koje nisu samo ili ak ne u prvom redu diktirane eko-nomskim potrebama zemlje i njenim zahtjevima, nego ukupnim potrebama, ali u svakom sluaju uvaavajui i ekonomske. I konano, posljednje, ja znam da se mi nismo ni mogli razjasniti oko svih pitanja, ali za nas to se nas tie, mi smo mogli stei jednu dosta jasnu sliku o tome na takav nain kako ste to vi prezentirali, kako vi te probleme vidite, a nadam se da ste mogli vidjeti i kako mi gledamo na njih. Ostalo bi sad jedno, da kaem, tree poluvrijeme, a to je poluvrijeme rasprava itd. Njega bi upriliili u nekom sljedeem ili jednom brzom vidjenju ili na nain na koga bi se dogovorili, koji ne bi morao da bude ovako sveobuhvatan, nego bi mogao da ide po segmentima, po pitanjima, pa onda opet sabiranje jedne cjeline itd. Hvala vam na panji.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

25

ALIJA IZETBEGOVI: Hvala gospodinu generalu Kadijeviu. Ja bih predloio, mi emo svakako generale napraviti jedno malo saoptenje sa ovog dananjeg sastanka jer javnost zna da ste vi ovdje doli i trebamo jedno saoptenje, naravno, kratko. Ja lino bih predloio, htio bih da vidim da li emo se sloiti oko tih stvari, da u to saoptenje, pored ostalog, udju dvije-tri take. Jedno je, ono za nas moda osnovno pitanje ovdje, i najvanije pitanje, ne samo za nas nego mislim da je to i sa vaeg stanovita, Vi ste to uostalom i naglasili, da i Predsjednitvo i Armija stoje na stanovitu ouvanja integriteta BiH da e se Armija usprotiviti svim pokuajima, da se taj integritet BiH naruava u skladu sa svojim, naravno, ustavnim obavezama. To je jedna stvar. Naravno, ne dajem sad konane formulacije, ali mislim da je to jedna stvar koju bismo u tom saoptenju rado vidjeli. Druga stvar, ako je mogue, to vi procijenite s obziran na ukupne odnose, nama bi dobro dola osuda upada paravojne jedinice, naravno s tim, ne mora se spominjati tano, ali skoranji upad paravojne jedinice u Krajini, da e se Armija usprotiviti da se takav sluaj ponovi kao i svaki drugi pokuaj, ma s koje strane doao Tako da ga ne bi na neki nain sada obojili jednostrano. Ali i svaki idui pokuaj. To je jedan prvi ozbiljan pokuaj. Mi smo imali pojedinanih upada tu i tamo. Trea stvar koju bismo htjeli, ona vaa konstatacija da smo mi ustanovili, da smo utvrdili da ima izvjesnog debalansa u starjeinskom kadru sa stanovita nacionalnog sastava, da u tom pogledu Armija ini izvjesne napore i da je to jedan uoen problem i da postoji tendencija poboljanja i da e se u tom pravcu nastojati da se ide ka uravnoteenju starjeinskog kadra. Tako da on u moguoj mjeri, maksimalno moguoj mjeri odgovara i sastavu stanovnitva. Jeli je to jedan od nekih programa u BIH od prvih dana ovdje u vlasti je bio pokuaj da se balansira, da se nacionalno izbalansira kadar. Naravno, to nije neto to se moe oekivati da se dogodi preko noi. To je jedan proces, pogotovo u Armiji. Mi moemo danas za ministra dovesti ovjeka koji je jue bio direktor neke firme ili profesor, a Armija ne moe, naravno, generala od porunika napraviti i mi to potpuno razumijemo. To je jedan proces. Ali bi dobro bilo da se to, poto je aktuelno pitanje, da u javnost. Bilo bi dobro da to bude konstatirano. A to se tie saobraaja, konstatiraemo da postoji ozbiljna situacija u BiH koja tangira i Armiju jer je blokada ovih saobraajnica smetnja ne samo za gradjane BiH, ne samo za privredu nego i vojsku. I da blokada cesta ne treba da bude, ali da je to prvenstveno zadatak organa unutranjih poslova. Medjutim ako bi bilo mogue da udje jedna reenica da e u sluaju teih sluajeva Armija razmotriti mogunost, ako snage unutranjih poslova nisu to u stanju uraditi, da e Armija biti spremna da u tom pravcu, na zahtjev Predsjednitva drave ili nadlenih lokalnih organa prui

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

26

VELJKO KADIJEVI: Shvatio sam da ste vi pokuali nabrojati te glavne oblasti i pitanja o kojima smo razgovarali. Na poetku mi nije bilo posve jasno da li mislite da bi svaka od tih trebala da bude predmet saoptenja, ili je to svodjenje uobiajenog zakljuivanja radi ostavljanja i ne samo traga, nego utvrdjivanja naih daljih aktivnosti. Ja lino mislim, slaem se s tim to je bilo reeno u pogledu oblasti oko kojih emo saradjivati, u kom pravcu itd. Moe u tom smislu ak i jedan zapisnik da se napravi i da on bude i potpisan ako hoete, tako da imamo i dokumenat i da

NIKOLA KOLJEVI: Htio bih samo da dodam da mi se ini vrlo neuputno izdvajanje Martievog upada, odnosno tzv. upada Martievih specijalaca od drugih upada, da bismo vrlo negativan efekat u narodu izazvali iz vrlo prostog razloga to je tzv. upad, a moe se rei i posjeta tih specijalaca, imali manifestacioni i neodgovoran manifestacioni karakter, dok su drugi upadi imali ozbiljan karakter i unoenja oruja, kao to je poznato. Vi znate da ni jedan metak prilikom upada Martievih specijalaca nije ispaljen. Prema tome, ni adekvatno ime nije "upad". No, da ne bi dalje dolazili u ovu situaciju mjerenja politiziranja pojedinih nacionalnih, protiv ega sam ja jako, a ova stvar sa Martievim specijalcima je veoma ispolitizirana u BiH, mislim da bi uputnije bilo da kaemo da je protiv upada svih paravojnih jedinica, jer i druge jedinice su bile paravojne. Inae ne bih mogao da se sloim s tim saoptenjem. to se tie onog drugog to je na predsjednik predloio mislim da unutranje granice bi trebalo, s obzirom da je to i zadaa Armije, povezati i sa spoljnim. Jer unutranje i spoljne mislim da to nikome ne smeta. Da ne istiemo mi samo lokalnu Bosnu i da smo mi za sebe samo zainteresovani, da smo mi zainteresovani za Jugoslaviju, odnosno Armiji je to i po Ustavu zadaa, kao to je general Kadijevi rekao. U ostalim stvarima se slaem da bi ih zbilja trebalo spomenuti. Hvala.

svoju pomo. I konano, to se tie namjenske industrije, tu bi trebalo da konstatujemo da postoje ozbiljni problemi. U namjenskoj industriji i da emo ih rjeavati na neki nain zajedniki, u kom cilju moe se eventualno formirati jedna mala grupa koja bi na tom poslu saradjivala i neposredno radila. Imamo sad ozbiljan sluaj tog trajka, vjerovatno neumjerenih zahtjeva od strane trajkaa, pa imamo problem neproduktivnog kadra, problem smanjenja ljudi. To je jedan sloen problem koji oigledno mi sami niti smo pozvani niti moemo sami da rjeavamo. Najvjerovatnije treba u jednom stalnom to kontaktu sa nadlenim organom Armije rjeavati. To je ono o emu smo mi razgovarali i to bi se na odgovarajui nain, naravno birajui rijei i tane formulacije tih etiri pet zakljuak u tom saoptenju, po mom vidjenju, trebali da nadju.

ALIJA IZETBEGOVI: Ispred mene e prof. Gani pogledati saoptenje. Mislim da ono ne bi, generale, trebalo da bude odve uopteno. Mi ipak govorimo o BiH i naim problemima. Tu oigledno u BiH imamo specifine probleme. To je problem, znamo da je integritet BiH ugroen. To trenutno nije sluaj sa unutranjim-granicama Srbije, pa ni Makedonije, ali BiH jeste i ne moemo govoriti u BiH da se na to jedno aktuelno pitanje, koje oekuje javnost, na neki nain ne osvrnemo. Naravno moe da bude reeno da e u skladu sa svojim ustavnim obavezama JNA ostati pri tome naravno da brani vanjske i unutranje granice. U pogledu BiH ona e se usprotiviti pokuaju naruavanja njenog integriteta. Za nas bi to bilo dovoljno i mislim da to ne bi bilo nikakvo opredjeljivanje. Ma s koje strane to naruavanje dolazilo, moe se i to navesti. Bez obzira iz kog pravca ili kakvim motivima bi moglo biti motivisano. Naravno, ne moemo da ne pomenemo izvjesnu potrebu polaganog ispravljanja, nekog debalansa tu. VELJKO KADIJEVI: Oko tog debalansa. To nisam htio. To sam htio da vam kaem da to ba nije tako, znate. To je sada ovaj momentalni debalans. On se apsolutno ne moe pripisati vojsci jer je sve zavisilo od.toga koliko e doi ljudi u kole vojne, ili nee. I sada to to je ovakvo stanje vojsci je u smislu to je prih-

utvrdimo na koji nain emo dalje raditi i o emu zajedniki, svako svoj dio, itd. I mislim da bi to bilo dobro. Ali ne mislim da bi bilo dobro o svemu tome sada u saoptenju. Jer onda bi to saoptenje trebalo da budi dosta veliko. Ja predlaem da svakako idemo sa saoptenjem, i da ono ima, kako da kaem, u sutini dvije varijante: jedna je dosta kratka a druga bi bila neto malo ira, ali ira koja ne bi ulazila u sve detalje, nego koja bi obuhvatila ono to je najvanije, to je najbitnije. Pri tome, ja elim da vodite rauna o tome da se mi jednako ponaamo u svakom dijelu zemlje i da nae, kako da kaem, nae uee u saoptenjima ne prilagodjavamo prevashodno potrebama tu gdje smo, nego uvijek polazimo od onoga to je na generalni stav i generalno opredjeljenje. A to znai da, kad govorimo o BiH ili o Srbiji ili o Hrvatskoj, uvijek govorimo o Jugoslaviji i u okviru toga o BiH. I ja sam na taj nain pokuao i da objasnim i nau zadau koja je ustavna i koja se eksplicira i na granice. Pa i u tom smislu da bude ono i u saoptenju to bi rekli. Mi smo, pripremajui se za to sa nae strane, pripremili jedan koncept i molio bih da onda sjedne neko sa vae strane, neka pogleda, pa da vidimo. Ne znam da li je to ve uinjeno ili nije, pa da vidimo ta je i onda da to napravimo. Ali mislim da bi bilo korisno, ako se slaete, da zbilja napravimo jedan mali zapisnik, jedan registar sada nekih obaveza koje emo mi onda i verificirati i potpisati i utvrditi zajednike aktivnosti.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

27

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

vatila toliki poveani procenat, ali to ih je dolo ili nije dolo, to zavisi od toga koliko ih se javilo. Ako emo, ja sam rekao, ovog asa praviti sliku, onda je to tako. Ali sa vrlo malim kao cjelina. A sa neto veim unutar BiH u odnosu na Jugoslaviju. Vrlo malo, sada. Kad se radi o cjelini ne samo da ga nema nego je pozitivno. BiH, iznad. Imamo mi, pa ete vidjeti. A unutar Bosne po nacionalnostima postoji debalans i njega u prvom redu treba ispravljati. I sada po stanju u kolama je. Ali, i taj debalans je ili stanje je bilo drukije prije pet godina i bie drukije kroz tri godine. Jer tako to biva kod nas. Eto, to je. STJEPAN KLJUI: Mislim da je vrlo dobro to smo sjeli, ali isto tako ja smatram da ovo nije posljednji sastanak i da se slaem da na iduim sastancima moemo prei na konkretne toke, pa da pripremimo dokumentaciju i da pokuamo to da razjasnimo. Jer, morate shvatiti da smo mi izloeni odredjenim pritiscima i mi bi eljeli upravo da se to objasni na obostrano zadovoljstvo, pa ako je potrebnu i neku agitaciju pogotovo kad je rije o upisu mladih ljudi u armijske kole. Mislim da o tome moemo razgovarati potpuno mirno, argumentirano i sad, poto nemamo vremena, da ne nainjemo to. Ali na jednom od iduih sastanaka koje bih ja predloio kao jednu potpuno normalna konzultaciju, kao jedan normalan politiki razgovor, da sjednemo pa da se dogovorimo da li e to biti za mjesec-dva-pet, nije bitno, ali da na jednom od iduih sastanaka i o tome raspravljamo, jer smatramo da moramo upravo argumentima odgovoriti na neku famu koja vlada i nas da zatiti na odredjen nain kad dolazimo u taj narod da nas uvijek blokiraju tim pitanjima. Kako god nastupimo, budite uvjereni nije nam lako, a stalno se manipulira s nekim brojevima, ciframa, podacima, itd. Mislim da to ostavimo za idui put. VELJKO KADIJEVI: Ja sam rekao to i svako drugo pitanje.

VELJKO KADIJEVI: Nije tako. Nigdje mi ne idemo, nigdje nema u zemlji vei broj komadanata na teritoriji jedne republike, iz te republike, nego to ih ima ili vie nego to ih ima u BiH. Komadant korpusa nijedan nigdje nije u svojoj republici. ALIJA IZETBEGOVI: Rije je o jednonacionalnom sastavu. Pazite, narod ne pita tano odakle je ko, gdje je ko rodjen. Ali jednostavno imamo sada na elu, vi to ispitajte.

ALIJA IZETBEGOVI: Mi bi htjeli da vam stavimo na srce, to se kae, mali problem. to se tie vrhova trenutno ovdje komandnih mjesta u Bosni i Hercegovini, komadanti korpusa, uope vojnih dunosti. Trenutno se nalazi apsolutno jednob ojan sastav. Jednonacionalan sastav. Koliko je nama poznato.

28

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

VELJKO KADIJEVI: Zato to se politizira. EJUP GANI: To je.

EJUP GANI: Ja sam samo htio da kaem da ove korelacije su jako bitne u trenucima kad je zemlja u nekoj drutveno-politikoj krizi. A ovo vae, generale, proirivanje intervala i integracije, ovo je vrlo struno objanjenje, naalost, u politici, komino se skoncentriemo kad je kriza na uem intervalu. Zato sam pokrenuo.

ALIJA IZETBEGOVI: Hvala vam velika, saoptenje e biti gotovo. Sjednica je zavrena u 14,45 sati.

29

Mi smo onda istakli da u armiji gledamo faktor zatite suvereniteta Bosne i Hercegovine

Magnetofonski snimak sastanka Predsjednika i.lanova Predsjednitva SRBIH i predsjednika vlade SRBIH sa najviim linostima SSNO i generaltaba OS SFRJ, odranog 15. oktobra 1991. godine u Sarajevu
Sastankom je predsjedavao Alija Izetbegovi, predsjednik Predsjednitva.

31

ALIJA IZETBEGOVI: elim da pozdravim generala Kadijevia. Dobrodolica za njega i za njegove saradnike. Nadam se da emo obaviti jedan koristan posao, jedan razgovor za koji se odavno ukazivala potreba. Da vam predstavim moje saradnike: predsjednik Vlade g. Pelivan, zatim dva lana Predsjednitva prof. Koljevi i prof. Biljana Plavi, g.Abdi, prof.Gani, mr Franjo Boras i lan Predsjednitva g. Bogievi, koga vi inae znate iz vie susreta. Drago mi je da smo se nali da raspravimo neka pitanja. Hou da vas uvjerim, sa dvije reenice, ja sam to sino rekao na zasjedanju Skuptine pa u to samo ponoviti, mi sa armijom nismo imali niti elimo da imamo problema. Nadam se da ih neemo imati. Ima izvjesnih stvari koje bismo eljeli da otklonimo. Da otklonimo neke male nesporazume koji tu i tamo postoje, ali generalno niti imamo problema niti emo ih, nadam se, imati - to se tie BiH i njenih gradjana i Vlade. To je na nekakav generalni stav. To je nekakva polazna osnova za ovaj razgovor. Ostale detalje emo u toku razgovora vidjeti. Dakle, elei vam jo jedanput dobrodolicu i da se ugodno osjeate, molim vas da ovaj razgovor ponemo.

VELJKO KADIJEVI: Gospodine predsjednie, gospodo, htio bih, prije svega, da predstavim svoje saradnike: general Vukosavljevi koga vi znate, general Djurdjevac, general Ruinovski, general Negovanovi, general Alibegovi, general Vasiljevi i general Stanatovi. Mislim da za poetak treba rei da se susreemo u jednom vremenu kad je potrebno mnogo mudrosti, strpljenja i medjusobnog razumijevanja da bi upravo ostvarili ovo to ste i vi u poetku rekli,a to je da saradnju izmedju JNA i oruanih snaga u cjelini i Republike Bosne i Hercegovine odrimo i razvijemo u skladu sa zahtjevima vremena i pitanjima,ozbiljnim pitanjima koja su pred nama. Mi smo sa nae strane potpuno spremni da tako pridjemo ovim razgovorima. Ja bih, iz vrlo praktinih razloga elio da razgovaramo na nain koji e u ovom vremenu moi praktino odgovoriti na pitanja koja se postavljaju. Hvala vam jo jednom na dobrodolici. Vi ste inicirali ovaj sastanak. Mi smo ga rado prihvatili i, ako dozvolite, bilo bi nam drago, uvaavajui, razumije se, i najnovije dogadjaje i u zemlji, a i kod vas, da budete vi ti koji ete poeti sa pitanjima o kojima treba da razgovaramo. Hvala vam na panji.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

32

ALIJA IZETBEGOVI: Ja u vam iznijeti neke injenice koje bi mogle biti predmet ovog razgovora, o kojima se najvjerovatnije, uglavnom, slaemo. injenice su u pitanju. Vi ste ovdje bili kod nas koncem juna. Od tada su se dogodile krupne promjene. Naalost, najvee promjene su bile negativne. Dolo je do tog sukoba, do povlaenja armije iz Slovenije, do konfrontacije armije s jedne snage i oruanih formacija Hrvatske s druge strane, itd. Mi smo onda istakli da u armiji gledamo faktor zatite suvereniteta Bosne i Hercegovine, jer neposredno prije toga imali smo upad paravojnih jedinica, to je bilo dva-tri dana prije vaeg dolaska pa je to bilo pod svjeim utiskom toga sluaja. Tada je nama takva zatita obeana. Razgovarano je tad i o nekim dislokacijama pogona namjenske industrije iz Bosne i Hercegovine u druge republike, zatim, koliko se sjeam, problemi potraivanja. Saopenje koje je nakon toga izdato bilo je vrlo turo i kratko valjda koje je odgovaralo trenutku. Ima jedna injenica koja se svakako ne moe mimoii, a to je da je u ratne sukobe koji su sada gore bilo, naalost moramo ih tako nazvati pravim imenom, to su ipak ratni sukobi to nisu samo neki konflikti, da je u nekoj mjeri ukljuena i Bosna i Hercegovina protiv nae volje i uz nae veliko protivljenje bez nae saglasnosti itd. to svakako je jedna stvar o kojoj bi trebalo popriati. Jer, mi bi eljeli da u moguoj mjeri BiH bude izvan svega toga, upravo uvjereni da emo na taj nain doprinijeti i ovoj republici i njenom nekakvom dobru. A s druge strane da emo pomoi i zaraenim stranama, odnosno stranama u sukobu da,ono to kae narod, ne dolijevamo ulje na vatru, da taj sukob bude, koliko je mogue, ogranieniji. Otada, naravno, imamo

33

internacionalizaciju krize, ukljuena je medjunarodna zajednica, Evropska zajednica, razgovori se vode izvan zemlje, to svakako nije povoljan znak i povoljan indikator situacije negativan, ali izgleda da je to stanje neke nude. Kao to znate, razgovori se nastavljaju u Hagu u petak. U toku je pregrupisavanje i dislokacija jedinica JNA s teritorije Hrvatske u BiH. Radi se o velikoj koncentraciji snaga. Mi znamo da ni vi ne pozdravljate tu injenicu. To jednostavno do te situacije dolazi, ali i nju moramo registrirati kao jedan od problema. Vi to bolje znate od mene, ali po nekakvim naim osjeanjima ovo je trenutno, ovaj teritorij BiH je trenutno najnaseljeniji vojnicima moda u ovom dijelu svijeta ovamo. Najvea koncentracija, najvea gustoa. U medjuvremenu je dolo i do naruavanja ustavnog i pravnog poretka u zemlji - na saveznom i republikim nivoima. Dolo je do jo, na neki nain, defunkcionalizacije saveznih institucija, do blokade institucija, do skoro potpune blokade. Ne funkcionira Predsjednitvo SFRJ, Skuptina SFRJ itd. Naravno, i Savezno vijee nalo se u viseem poloaju potpuno. Ovo Predsjednitvo u ovako nekompletnom sastavu proglasilo je neposrednu ratnu opasnost i preuzelo na sebe funkcije koje smatra da u takvim prilikama, naravno ono je to ocijenilo to. Nama se ini da to proglaenje nije na regularan nain izvreno pa ni konzekvence koje iz toga slijede, odnosno neka pravna situacija koja bi iz toga slijedila nije, po naem miljenju, regularno nastupila pa su i te odluke vrlo sporne sa pravnog stanovita. Provode se mobilizacije koje su isto tako, sa jednog gledanog stanovita, sumnjive. U BiH dolo je jednostavno kao korov i kao peurke rastu neke praktiki paravojne jedinice na sve strane, pod raznim firmama. Nama se ini da se radi o irenju milicije iz SAO Krajine ovamo prema Bosni i Hercegovini. Narod barem, a narod obino ima pravo, narod te jedinice zovu Martievci (vi to znate vjerovatno iz vaih slubi koje prikupljaju informacije s terena kako to ide). Narod u Banjaluci ih zove i u ipovu, te jedinice, Martievci. To je za njih ovako jedan popularan naziv. A narod uvijek ima nekog razloga to ih ba tako zove. Oni su izgleda pod direktnom komandom tamo ili su iz te vrste. Njihov legalitet je takodje vrlo sumnjiv. Imamo jednu situaciju nepovoljnu sa stanovita Republike. Republika i ovo Predsjednitvo koje stoji pred vama, nema skoro nikakvih ingerencija u pogledu vojske, u pogledu kretanja vojske, u pogledu upotrebe vojske, u pogledu vojske koja je po zakonu tako nekako jo od davnih dana, ali od skoranjeg doba je nikakve ingerencije prema TO osim obaveza, naravno, da je plaa i da osigura sredstva za nju. Mislim da se dio TO jednostavno odmetnuo i sam proglaava mobilizacije. U tom pogledu nailazi, u takvim situacijama, na prilino razumijevanje lokalnih vojnih jedinica ili vojnih komandanata koji im onda daju oruje pa dolazi do disproporcije u naoruanju. Jedan dio BiH je

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

34

naoruan to produbljava opet nacionalne podjele, jer tu po nekim nacionalnim granicama se daju, TO se negdje mobilie i moe da se mobilie, moe dobiti oruje, na drugom mjestu opet ne moe to je naroito jedan ozbiljan problem ovdje u BiH. O njemu emo moi malo vie popriati, bie potrebno da o njemu popriamo. Da li bi se moda moglo uraditi to da moda vojska ima vie ingerencija a manje ove nekakve teritorijalne jedinice. Nama bi to odgovaralo ovdje. Poseban problem o koljem bismo eljeli popriati je vrlo delikatan i tu trebamo, ja bih vas zamolio za jedno razumijevanje u tom pogledu. To je problem rezervista ovih izvan Republike. Ne znam da li raspolaete dobrim informacijama, jer ovo kaem zato to sam u razgovorima, ne sa vojskom ali sa ovim civilnim vlastima ponekad van Republike, primjeivao jednu zaudjujuu neobavijetenost o realnoj situaciji na terenu. Moram vam rei sasvim sigurno, ovdje sjede i drugi lanovi Predsjednitva i oni mogu dati sud o tome, mi smo ovdje iz raznih nacija, raznih politikih stranaka itd. tako da se ovdje i ne moe, kako bih rekao, na neki nain jednoumno i jednosmjerno govoriti. Ne moe se. Manje-vie, ovdje su razliite tendencije zastupljene. Vidite, rezervisti iz drugih republika nisu ovdje dobro doekani. Svugdje su i sami stvorili probleme svojim ponaanjem. Jer to ipak nije redovna armija, to su ljudi dobrovoljci nekakvi koji su, naalost, esto pod uticajem jedne propagandne jednosmjerne koja se vodi, motivirani da se jave. Dobrovoljci su esto ljudi nezaposleni, sad e dobiti oruje, dobiti nekakav posao, on ide tamo u vojsku,. Ponaanje najveeg broja tih rezervista bilo je ispod svakih kriterija i, prije svega, za armiju je napravilo, po mom miljenju, krupne probleme, jer je direktno uticalo i na ugled armije. To je ono to bi o tome mogli da dadnemo i blie injenice ako budu potrebne. Mislim da vi sline informacije imate. Mislim tako. Ako ste ih prikupljali iz razliitih izvora pa sabirali doli do nekog prosjeka. Ako ste ih sakupljali samo sa jedne strane, onda imate naravno jednostrane informacije. Ali openito, imamo svjee dogadjaje ove sada prilikom povlaenja ovih nekih rezervista preko Tuzle prema Zvorniku, vjerovatno prema Srbiji. Ne znam kakvo je bilo njihovo dalje stacioniranje. Tu je dolo do vrlo neprijatnih stvari, dio pucnjave kroz grad koja je trajala due vremena, ne znam tano 15-20 minuta, pola sata, pucali su po krovovima, po bogomoljama, vikali, itd. Dole je slia situacija u Popovu polju. Kod naroda se stvorilo ubjedjenje koje sam ja sino i na Skuptini iznio. Armija da, rezervisti ne. Najkrae reeno. Misli se na ove izvan Republike. Njih je neko ubijedio da oni dolaze ovdje, da u BiH smiruju nacionalne nekakve sukobe kojih ovdje, na sreu, nema. Ima izvjesne napetosti nacionalne, znate, nekog nepovjerenja, ali direktnih nacionalnih sukoba nigdje nema. Prema tome nije ni bilo potrebno da dolaze rezervisti da to gase. A njima je reeno otidjite tamo, tamo se Srbi i Hrvati tuku

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

35

treba da ih razvadite. A to nije tano. Naprotiv, usljed njihovog prisustva dolazilo je do konflikata, do velikog broja izbjeglica i runa je jako stvar da stanovnitvo bjei tamo gdje su doli ljudi koji nose oznake armije. I svugdje, ba u tim sredinama, odatle je i potekla ova naa izjava - armija da, rezervisti ne. Mi s armijom nismo imali problema i neemo ih ni dalje da imamo. Nadam se da ih neemo ni imati. Potrudiemo se da ne bude nikakvih problema s te strane, da armija nemadne neprijatnosti kakve je imala u Hrvatskoj, moda i drugdje ta ja znam, ali ovdje nema razloga za to. U situaciji kada na tlu BiH ima jako mnogo ilegalno naoruanih ljudi, nama je prisustvo jedne uredne, redovne, disciplinovane armije pod nekom komandom, nama je stabilizirajui faktor i to je potpuno realan pristup tome. Da ostavimo na stranu ko koga voli manje ili vie, ali je to jedna za nas realna procjena. Mi emo radje imati posla sa jednom armijom koja je disciplinirana, koja ima svoju komandu, koja zna ko naredjuje ko slua, nego ovdje nekakvih stotinu naoruanih grupa koje mogu da stvore velike probleme. Naravno, trebae nam vae, znam daje to jedno delikatno pitanje, trebae nam vae razumijevanje kad se tie ovoga to sam sada spomenuo - pitanje tih rezervista. Predsjednik Vlade e vjerovatno iznijeti neke probleme koji se tiu ovog rada namjenske industrije ovdje. Koliko stoji danas, mislim da tu nee biti nekakvih problema, ali ja o tome ne bih vie govorio, o tome e vjerovatno predsjednik Vlade dati neke detaljnije podatke. A zamoliu prof. Gania, ima i on vjerovatno neto, ne znam da li se on pripremao za to, to je problem ovog nekog. Imae i prof.Gani neto da kae, a naravno i drugi lanovi Predsjednitva, ukoliko su se zato pripremili. Inae, traiemo vau pomo da se saobraajnice, to je mogue prije otvore, koliko to stoji do armije. Bilo je tekoa kod otvaranja vrlo vane komunikacije, skoro sad jedine, nije ba jedina ali skoro da je jedina jo moda ostala tamo. To je pitanje mosta Slavonski Brod - Bosanski Brod, gdje je nakon dugo vremena jedva otvoren za pjeake, a za vozila jo uvijek nije. I moda nekakav zajedniki rad, neki zajedniki napor da se neke komunikacije uspostave na Savi koje su poruene. Koliko e to biti mogue, to trai velika finansijska sredstva, ali neto e se morati uiniti u tom pravcu. Onda, naravno, oko funkcioniranja ove eljeznike mree. Zainteresovani smo i za onu liniju u Hrvatskoj, jer smo direktno i indirektno zainteresovani zbog opeg funkcionisanja na ovom jugoslovenskom prije svega, ali smo mi Bosanski zainteresovani naroito zbog ove nafte i zbog naftovoda gore koji je prekinut i koji as radi as ne radi. Gore je to negdje, ne znam tano gdje je ta lokacija kod Vrgorca, kod Vrgin Mosta. Onda problem Luke Ploe. Imamo tu nekakvu proceduru sad ustanovljenu jednu, administrativnu proceduru koja opet stvara probleme izvjesne i tekoe kod manipulacije brodovima. Mi smo jako ovisno od te

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

36

JURE PELIVAN: Zahvaljujem. Ja bih u najkraim crtama dao kratak osvrt na ovaj problem funkcionisanja namjenske proizvodnje. Mi smo odrali jedan sastanak sa direktorima preduzea namjenske proizvodnje u subotu, 12. oktobra. Na tom sastanku je prisustvovao i general-potpukovnk Stanatovi. Ja ne bih danas ire elaborirao probleme, ali bih istakao da smo razmijenili miljenje i razjasnili neke nesporazume koji su se javljali proteklih mjeseci. Prije svega, u pitanju je dosta nisko koritenje kapaciteta namjenske proizvodnje to je, znamo, posljedica opih neprilika i tekoa u zemlji. Poznato nam je s kakvim se problemima JNA susree u finansiranju svojih potreba, tako da ne mislimo sada da posebno istiemo na ovom sastanku taj problem iako uvijek polazimo od toga da u BiH imamo veliku zastupljenost namjenske industrije u odnosu na jugoslovenske okvire, tako da je ta grana izuzetno znaajna za BiH pa i za veliki broj zaposlenih u toj proizvodnji. Neto je popravljeno od korienja kapaciteta dodatnim ugovorima ije izvrenje je sada u toku, tako da se u izvjesnoj mjeri situacija popravila, ali svakako ni izbliza ne zadovoljava ni najnunije potrebe. To je povezano sa padom izvozne aktivnosti, tako da nismo u prilici da govorimo o nekakvim veim perspektivama i nekom neposrednom periodu. U vezi sa funkcionisanjem proizvodnje i odnosa bilo je nesporazuma ak i pogrenih interpretacija u sredstvima informisanja oko nekakvih predislokacija opreme ili proizvodnih postrojenja iz nekih tvornica u BiH u druge krajeve. To su bile neprovjerene vijesti, bilo je naja-

luke zbog niza kapaciteta za koje je i armija zainteresovana. Direktno se radi o eljezari Zenica, o Lukavcu itd. gdje ima armija direktni interes jer je vjerovatno potroa nekih od ovih dobara tih proizvoda tamo. To je ovako da kaem jedan niz tih stvari o kojima bismo mogli da popriamo. Ostaju, naravno, i pitanja koje smo vie puta pokretali - problem izvjesnog balansiranja nacionalnog kadra s kojim mi nismo zadovoljni. Mislimo da bi armija trebala da vidi, nisu to na koncu konaca zakoni. Znate, u BiH bi rado vidjeli neto izbalansiraniji nacionalni sastav ovih glavnih komandnih pozicija i komandnih mjesta uz navod da armija ima nekakva svoja pravila pisana ili nepisana, to tano ne znam, prema kome ljudi ne mogu da budu komandanti u svojoj republici. Ima armija vjerovatno svoje razloge da tako neto uspostavi. Medjutim, zbog ovih krupnih promjena moda bi trebalo i ta pravila mijenjati pa da postoje vei i manji interesi. Mi shvatamo motive za takvo neto u jednoj ranijoj situaciji. Medjutim, ovo je jedno novo stanje. Moda bi trebalo revidirati to pravilo pa zbog gradjana BiH i nepovjerenja u armiju s ove strane, moda bi trebalo uraditi u tome neke korekcije. Sigurno bi bila vea korist od tete. Ja bih toliko. Hoe li neko od vas.da me malo dopuni? Izvoli, Jure. Predsjednik Vlade - Pelivan.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

37

va i prema organima u Republici, dospijevalo je to i u tampu i u druge medije informisanja, ali smo mi nakon provjere utvrdili da su netane i demantovali smo to ak i na sastanku sa privrednicima uz prisustvo tampe. Ja sam jednom prilikom demantovao takve napise. Prema tome, kod nas nije bilo nikakvih predislokacija neke opreme. Radilo se o nekoj staroj maini, zamjeni, itd. Prema tome, to nije potrebno posebno isticati. Medjutim, bilo je izvjesnog uznemirenja u vezi sa predislokacijom nekih repromaterijala i to smo razjasnili na ovom sastanku. U pitanju su eksplozivne materije u jednoj tvornici i u skladitu u naseljenom mjestu, tako da je u ovim prilikama trebalo voditi rauna i o toj okolnosti, ali utvrdili smo i sporazumjeli smo se i razjasnili da nije bilo nikakve predislokacije iz nekakvih neonamjera da se negdje na drugom mjestu, u veoj mjeri, koriste kapaciteti na utrb kapaciteta na ovom podruju. Ovo istiem zbog toga to je bilo takvih najava i mi smo se razjasnili i stvarno mislim to je sasvim razjanjeno i u redu. Tu vie nema nesporazuma. Razgovarali smo posebno o problemima neke proizvodnje, posebno kada je u pitanju... Ja sam preuzeo obavezu da kontaktiram sa Vladom Hrvatske jer je u pitanju izvozni program tog proizvoda tenka, dovrenje finalizacija se nalazi u Djuri Djakoviu u Slavonskom Brodu, tako da smo se u subotu dogovorili i ja u neposredno, u granicama svojih mogunosti, preduzeti mjere da se to bezbjedno pokua finalizirati, da bi se ostvario taj izvozni program. Jer su preduzea naa jako dosta zastupljena u tome sredstvu tako da bi trebalo izvriti i obavezu prema stranom partneru. Mislim da ima sad 33 komada takvih finalizacija. Postoji mogunost jo neke dodatne koliine. Dalje, bilo je nesporazuma u vezi sa raspolaganjem materijalnim rezervama, gornjim rezervama. Mi smo donijeli jednu odluku optu u Vladi BiH koja je opteg karaktera, koja se odnosila na sve materijalne rezerve, mada moram rei i sam nisam u tom trenutku smjerao da se to neposredno i u punoj mjeri odnosi na ove rezerve vojnog karaktera, ali odluka je bila opte prirode tako da su shvatili da se primjenjuje i na ovaj sektor. To smo razjasnili i mi zaista neemo praviti, s nae strane, neemo ni pokuavati da pravimo neke posebne smetnje to se tie robnih rezervi za namjensku proizvodnju koje su locirane na naem podruju i koje su nabavljene, jasno, sredstvima vojnog budeta. Takodje, bilo je problema i jo nisu potpuno otklonjeni. Nadam se da to moemo danas da se dogovorimo definitivno, zbog nekih zadravanja isporuka nekih sredstava. Ja ovdje elim posebno da istaknem raketno oruje mislim da se zove "orkan" ne znam kako, jer je bilo odredjenog uznemirenja u tim podrujima gdje su vojne tvornice, gdje je nekako i struktura stanovnitva razliita, pa oni to budno prate, ak su spremni da postave i barikade. Posebno zbog pretpostavki i uznemirenja da bi ta sredstva neke odredjene razorne moi ili ne znam veeg dejstva,

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

38

mogla biti upotrebljena postojeim oruanim sukobima. Dakle, to je bio elemenat uznemirenja politikog. Bilo je intervencija prema Vladi i drugim organima u Republici. Vi znate o kojoj se koliini radi i o kakvim sredstvima. Ja bih elio, ako moemo danas dobiti samo informaciju i radi naeg stava prema i gradjanima i nekim vlastima lokalnim, ja pretpostavljam na osnovu onog objanjenja koje smo do sada dobili da to sredstvo i nije upotrebljeno za domau, za ove nekakve sada potrebe oruanog dejstva. Jer su one prvobitno i bile namijenjene za izvoz, medjutim, izostao je taj izvoz pa bismo uz tu dodatnu informaciju koja bi nama dobrodola s vae strane, mogli odmah otkloniti i taj problem, tako da ne bismo onda nikakvih stvarno problema imali to se tie redovne proizvodnje, redovnih komunikacija u isporuci. Bilo je odredjenih zapreka kod transporta ovih vojnih jedinica. Mislim da je toga sve manje, jer je to bilo u periodu onih veih mobilizacija. Mislim da smo dosta toga sanirali i da sada e to tei uredno. Toliko o toj proizvodnji. Sa ovim bismo na taj nain sanirali ove nesporazume sve koji su postojali i mogli bismo obezbijediti normalnu komunikaciju. Sljedee je pitanje koje je za nas kljuni faktor koji moe da utie, od ijeg rjeenja zavisi hoe li privreda BiH naglo dalje propadati ili e se stvarati postepeni uslovi za kakvu takvu normalizaciju proizvodnje. A to su saobraajnice. Kao to znate, BiH najveim dijelom granii sa Republikom Hrvatskom na sjevernom dijelu, na zapadnom dijelu i junom dijelu, a tu su mnoge saobraajnice trajnije ili u kraem periodu bile u blokadi, tako da privreda BiH trpi ogromne i gubitke i padanje proizvodnje, nemogunost isporuka, otkazivanje svih moguih narudbi od strane stranih partnera itd. Bilo je u jednom periodu natovarenih preko 2,5 hiljade vagona robom za potrebe razmjene unutar zemlje ili za izvoz koji su leali, zakreni su bili svi kolosijeci, tako da nije bio mogue kretanje vozova. Nismo imali ni jednu praktino prohodnu eljezniku saobraajnicu, nemamo ni sada. Isto tako, putni pravci su jedino slobodni prema Srbiji i Crnoj Gori i u Bos. Samcu jedina saobraajnica je prohodna na sjevernoj strani u graninom podruju sa Republikom Hrvatskom. To stvara izuzetno velike tekoe. Mi smo kontaktirali i sa vama i ja sam duan da izrazim posebno potovanje i zahvalnost u nekim brzim intervencijama vaim, tako da smo i danas dobili spremnost za podrku da se otvori naftovod jugoslovenski. Ja sam prije intervencije pismene koju sam uputio na vas generale Kadijeviu, kontaktirao sa predsjdnikom Vlade Hrvatske, traio sam i pitao mogu li ja preuzeti obavezu da u razgovorima sa vama raunam da e se otvoriti cijelom duinom naftovod. Meni je Gregori potvrdio takav stav i dobio sam i od vas, jue sam traio, potvrdu da e se vojni organi angaovati. Danas smo u kontaktu i sa naim MUPom i tu moram posebno da istaknem dobru saradnju izmedju naeg MUP-a i generala Vasiljevia u svim ovim tekuim prob-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

lemima kad je u pitanju ova saradnja i nadam se da emo ipak problem ovih dana razrijeiti. Ima tamo est podstanica na potezu Vrgin Most kod Siska, ili su zatvoreni ventili ili su nekakve druge smetnje u pitanju i danas smo upravo u kontaktu da odu tamo mehaniari naftovoda iz Hrvatske uz obezbjedjenje predstavnika Banjalukog korpusa i naeg MUP-a, tako da e vjerovatno sutra doi do pregleda tih postrojenja i pretpostavljam da emo razrijeiti taj problem koji je izuzetno znaajan -izuzetno teak jer naa rafijerija je ponovo stala, nema nikakvu zalihu sirove nafte, a kao to znate, mi nemamo nikakve domae proizvodnje niti imamo jna kakvu alternativnu mogunost nabavke i transporta sirove nafte osim preko Rijeke, preko luke Rijeka i dalje naftovoda.Tamo ve imamo 55 hiljada tona nabavljenih. 20 dana lei ne moemo da je transportujemo. Uskoro treba da dobijemo i novi brod, ali evo zbog te blokade naftovoda praktino moe da stane i itav saobraaj i privredni i ljudski ako najhitnije ne rijeimo taj problem. Kod nas inae najizraeniji u zemlji problem je kad je u pitanju snabdijevanje energetima. JURE PELIVAN: Tako da se ja nadam da zajednikom saradnjom moemo obezbijediti na stabilnijoj osnovi funkcionisanje tog naftovoda koji je jedan od ireg znaaja za zemlju. To je dakle to se tie naftovoda. Takodje smo jako vezani za Luku Ploe. Kako za uvoz odredjenih bazno-energetskih sirovina uglja za koksovanje, za potrebe eljezare Zenica i koksno-hemijskog kombinata u Lukavcu, tako i za izvoz kabaste robe proizvoda eljezare Zenica za otpremu ugovorenog izvoza. Jo uvijek ne mogu potvrditi da smo rijeili taj problem, jer ima odredjenih nesporazuma. Kad smo dobili potvrdan odgovor od vojnih organa, onda se ispostavilo da vlasti iz Hrvatske postavljaju dodatni uslov da se deblokira Dubrovnik. Medjutim, danas smo u kontaktu, ja sam bio sa predsjednikom Vlade Republike Hrvatske. Nadam se da emo uspjeti da taj problem rijeimo onako kako su postavljeni uslovi od strane vojnih organa. Ali pri tome moram naznaiti da su veliki problemi zbog stranih brodara.Strani brodari, dok nije sve u redu, dok se totalna deblokada ne skine od svih strana, nisu voljni da izdaju naloge brodovima da plove u tu Luku Ploe. Sad trenutno imamo dva broda u Bariju. Ja mislim da e se danas, ako uspijemo, pokrenuti, tako da emo i taj problem poeti rjeavati. ALIJA IZETBEGOVI: U emu je problem? JURE PELIVAN: Ne mogu da uplove brodovi sa natovarenim ugljem za koksovanje. Nalaze se u Luci Bari. ALIJA IZETBEGOVI: Na putu su dva-tri broda.

39

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

ALIJA IZETBEGOVI: Zbog ega?

JURE PELIVAN: Zbog toga to agenti - brodari nee da daju nalog da brodovi plove u Luku Ploe, jer, navodno, ima problema. ALIJA IZETBEGOVI: Kojih problema da ih rijeimo? JURE PELIVAN: Nije potpuna deblokada izvrena. Ja sam sad objasnio. Mislim da nema nesporazuma to se tie vojnih organa. Trai se kontrola sadraja.

JURE PELIVAN: Ja se nadam da emo danas-sutra to otkloniti.Ja mislim da bi bilo danas jako korisno barem da razmijenimo miljenje ili da utvrdimo pravce daljeg rada oko mogue deblokade saobraajnica. Posebno na potezu Beograd-Zagreb i to auto-puta i eljeznice. Imamo i takvu nesrenu okolnost da je ovamo autoput prema Zagrebu blokiran, a prema Beogradu je slobodan. Dobro. I obrnuto. eljeznica je vjerovatno blokirana u oba pravca i kod Novske i kod Vinkovaca. Tako da imamo veliki interes za te dvije magistralne saobraajnice. Znamo da je to isprepleteno tim sukobima i to suprotstavljenim snagama, tako da oekujemo da nije mogue prvotno to rijeiti, ali od izuzetnog je znaaja za zemlju i posebno za BiH, da obezbijedimo protok tih magistralnih saobraajnica. Jer mi jednostavno nemamo eljezniki otvor nikuda gore sjeverno ni istono ni zapadno prema svijetu. elim posebno da istaknem nau potrebu i elju da obezbijedimo vau podrku da otvorimo cestovni promet prema Karlovcu. Dakle, putem AVNOJ-a od Bihaa prema Karlovcu. Mi imamo dobar put AVNOJ-a. Konflikt je tamo u podruju izmedju tamo prema Karlovcu. Ima nekoliko pravaca - preko Kladue ili ovaj dole preko Bihaa tamo iznad Plitvica. Jako smo zainteresirani kad bi mogli stabilizovati promet na toj saobraajnici. Za (nedostaje stranica broj 18)

VELJKO KADIJEVI: Postoji odluka Savjeta bezbjednosti da je embargo uvoza oruja u Jugoslaviju i taj embargo mora da vai za svakoga. Treba da se formira komisija, zajednika ekipa od vaih ljudi, od vojske, od Hrvatske od monitora koji e biti na licu mjesta i pregledati to.

40

GANI (?):.Znai, to je greka s vae strane. Trea stvar, roditelji vojnika koji nas ovdje opsjedaju, ja sam na elu Kriznog taba, nisu zadovoljni sa informacijama u smislu gdje im je dijete, ta je s njim, nije se javilo tri mjeseca, javio se odavde, sad je tamo, i tome slino. Mi se dopisujemo sa vama i ako moete to

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

aurnije da te podatke aljete njima, mnogo bi im pomogli. etvrta stvar, prokletstvo svih tih saglasnosti da se deblokira i ovo, je ta tehnika koja kasnije dodje. Evo ja se dopisujem sa ovim gospodinom Cupara, ovo je va naelnik Generaltaba gdje se trai da posmatraka misija uestvuje u pregledanju ovih brodova koji istovaraju teret za Bosnu. Ljudi kau mi nismo za to kvalifikovani, mi nismo carinici i tome slino, nije nam to niko rekao, vrijeme prolazi, mi pokuavamo da predloimo saveznu carinu i, uglavnom, dok se to uklopi hoe da nam stanu postrojenja. I stvara se jedan dojam u Republici da je i armija velikim dijelom odgovorna za sve te probleme oko tih blokada, tako da jednostavno.... Mislim Luke Ploe u smislu da mi sad ne moemo tehnici obezbijediti ono to se trai da se ti brodovi puste. Kae ovaj va kolega iz Generaltaba da treba da obezbijedimo evropsku misiju da prisustvuje pregledanju broda. VELJKO KADIJEVI: Nije tano. EJUP GANI: Evo telex.

VELJKO KADIJEVI: Evropska misija ne mora biti. Mogu biti vai ljudi koji e vidjeti ima li oruja, nita vie. EJUP GANI: Uglavnom, problem stoji, problem se ne rjeava. Ali evo ta se dogadja. ALIJA IZETBEGOVI: Ima moda problema u brzini reagovanja. EJUP GANI: Moda i toga.

41

EJUP GANI: Jo jednu stvar. Ovaj privredni kolaps koji ovu republiku polako zadeava, dovodi nas u situaciju da emo teko ispunjavati obaveze koje se javljaju prema federaciji. Ova republika nije izmislila nikakve marifetluke u vezi tampanja novca niti kreiranja sopstvene valute i tome slino. Mi smo sad, sami znate, da bi za funkcionisanje koliko ja smatram, armije sad bilo potrebno negdje oko 3 milijarde obezbijediti iz federalnog budeta koji je prazan i sad treba republike na neki nain da se saglase da se 3 milijarde, da se napravi pozajmica kod Narodne banke da bi JNA funkcionisala do 31. decembra. Ima sad tu ukupno u ovo kolapsu problema. Treba tu odluku sprovoditi i tome slino. Znai, nama ostaje na tome da radimo uporno. I jo jedna periferna stvar ovdje u Bosni jedan dio mladjih ljudi gaji veliku nadu o nekoj neutralnosti Bosne u ovom sukobu koji mi doivljavamo

VELJKO KADIJEVI: Ako mislite da ih mi skupljamo, neemo ih skupljati. Mi emo svoje ljude dovesti tamo odmah, istog asa.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

42

BILJANA PLAVI: Oito da smo se ovdje sastali zato to postoje brojni problemi izmedju najviih dravnih organa u BiH i direktno armije. Ovdje ste vi uli o nekim tim problemima. Medjutim, ja mislim da treba poi od samog ishodita, nemojte se prepasti da u dugo da govorim kad spominjem ishodite. Ishodite je svega ustvari da najvii dravni organi u BiH zaobilaze da ne kaemo tei jedan izraz, derogiraju savezne propise, naroito savezne propise ne samo savezne propise nego i republike propise, naroito kada se tie JNA. Ja sam predsjednik Savjeta za zatitu ustavnog poretka i imam svoje odvojeno miljenje, a isto tako i prof. Koljevi koji je lan Savjeta za optenarodnu odbranu kada su u pitanju ovi problemi koji se tiu JNA. Bilo je vrlo esto u tampi da mi povodom toga moramo da izdvajamo miljenja svoja. Vrlo je neprijatna situacija kada dva lana Predsjednitva, kada se neprestano radi o istoj temi, a to su problemi JNA i odnos Republike prema JNA, da neprestano moraju izdvajati miljenja. Ja drugaije ne mogu da postupam zato to moram, kao predsjednik Savjeta za zatitu ustavnog poretka, da titim zakonitost na saveznom nivou i na republikom nivou. Ja mislim da smo se, ja sada govorim pred vama svima a isto tako sam u Predsjednitvu i na nekim irim sastancima govorila o tome da smo se mi uhvatili u jedan koloplet iz kojeg ne moemo da izadjemo upravo u onom momentu kada smo postojee zakone zaobilazili na neki nain, jer ako zakoni nisu - zakoni reguliu ivot, razliite ivotne oblasti, tako isto oblast JNA i, naravno, ako se nane ta materija na nekom mjestu, onda se to lanano dalje provodi i dolo je do ovih razliitih problema o kojima ovdje govorimo. Na primjer, jedna stvar koju ja zaista vas sada pitam kao strunjake iz te oblasti, recite mi milim vas ta to znai demilitarizacija Bosne i Hercegovine? Isto tako, ta to znai Ministarstvo za odbranu BiH koja je, ja kaem, skoro najjai bastion antipropagande prema JNA. Po mom miljenju ta demilitarizacija je u domenu ne Republike nego van Republike i ja stvarno oekujem od vas odgovor. To je sasvim neto novo to se nalo u jednom novom dokumentu koji je jue, na onakav nain kako vam je vjerovatno poznato, usvojen na, po mom miljenju, neustavan nain u Skuptini Bosne i Hercegovine. Ono to je dobro bilo u svim ovim postupcima da smo mi izbjegavali stvaranje paravojnih formacija i upravo zato da ne bi dolo do toga ja sam bila uvijek zato a i prof. Koljevi i ostali da se pojaa rezevni sastav milicije. Smatrajui da armija i milicija mogu da ostvare dobre koordi-

ALIJA IZETBEGOVI: Izvolite, Biljana.

prvenstveno kao sukob rukovodstava Srbije i Hrvatske, odnosno Hrvatske i Srbije u ovom ratu. To je ovako, moete primijetiti i u nastupima politiara i slino. Eto, ja bih samo toliko.

ALIJA IZETBGOVI: Ja bih samo jedan mali komentar napravio. Ljudi koji sjede pred nama nisu sud koji sude Bosni i Hercegovini gospodjo Biljana, prema tome, itav niz ste stvari iznijeli koje njih ne interesuju niti u kojima oni nisu ni nadleni da sude. Ima nekih stvari koje ste iznijeli koje moda njih interesuju. To pitanje Kriznog taba i njegovo ovlatenje to je problem ovog Predsjednitva. To je ad hoc komisija koja ima ovlatenja da radi ono to radi. A to se tie milicije, ona isto tako je u nadlenosti samo ovog Predsjednitva, znate, i ove Vlade. Nije u nadlenosti Generaltaba niti, uz svo potovanje ljudi, koji sjede pred nama. Da se razumijemo u tome.

nacije i da se na taj nain sauva BiH od onih dogadjaja koji se deavaju u Republici Hrvatskoj. Medjutim, dobila sam neka obavjetenja koja me malko uznemiravaju - da je taj rezervni sastav milicije ipak preao neka svoja ovlatenja, pa vas pitam ovdje da li rezervni sastav milicije, da li MUP moe da kontrolie vojne transporte kao to se to deava na primjer na potezu Kakanj, Jajce, prate transport "B". Ja ne znam ta je transport "B", ali ja se vama obraam da mi odgovorite, na relaciji Gorade-Konjic. Jue u epu, npr. uhvaeno 19 pripadnika JNA i u MUP-u su zadrani nekoliko sati i kasnije su puteni. Mislim da bi se dravni organi BiH u odnosu na JNA upravo iz silne elje koja je jedinstvena, bez obzira na stranaku pripadnost, a ta elja je da se zadri mir u BiH, mislim da bi trebali neki postupci da se koriguju i to na vrijeme. Jer ono to se moe danas uraditi efikasno, dogadjaji tako brzo dolaze jedan za drugim, da se ve sutra to ne moe uraditi na jedan efikasan nain. to se tie Kriznog taba u kojem sam ja u poetku bila, kojeg je Predsjednitvo formiralo, zamiljajui da se Krizni tab bavi problemima izbjeglica koje imamo u Republici i obezbjedjenja njihovog normalnog koliko toliko normalnog ivota ovdje, obezbjedjenja saobraajnica, Krizni tab, a mislim i general Vukosavljevi da je sagledao tu situaciju, da je Krizni tab Predsjednitva preuzeo neka ovlatenja koja pripadaju Savjetu za optenarodnu odbranu i u tom sluaju, kada sam vidjela da krizni tab raspravlja takve probleme, ja sam dala ostavku na taj Krizni tab. Krizni tab bi trebao zaista da se bavi problemima koji su van domena jedne savezne institucije koja se naziva JNA. Ja ne bih imala nita vie.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

43

ALIJA IZETBEGOVI: Dobro, to ste trebali postaviti na nekom naem tijelu da vidimo je li prekorailo ovlatenja, odnosno saekati da vidimo ako vojska ne intervenie da je prekoraeno

BILJANA PLAVI: Ovo je jedan dosta iroki krug vrlo kompetentnih ljudi i ja sam to postavila kao pitanje jer ja zaista ne znam da li treba MUP da kontrolie njihova ovlatenja.

44

ovlatenje to ste vi intervenisali? Ako vojska smatra da nije prekoraeno ima nekog razloga da to radimo. U svakom sluaju, vojska nema u BiH, vojska u BiH moe samo govoriti o tome da ima previe ovlatenja, a nikako premalo. Ne trebate u tom pogledu ih tititi. Oni sebe mogu dovoljno tititi dovoljno su jaki. ak i prejaki u BiH. Znate. Vojska nije imala s BiH nikakvih problema ni u pogledu hodanja, ni koga e mobilisati, ni kuda e transporti, ni koji rezervisti, ak tu bi se moda moglo govoriti da li je korektno ponaanje vojske prema vlasti BiH. To da. A ne da li vlast BiH namee neka ovlatenja vojsci. Mi niti smo u stanju niti smo to pokuali do sada, ali niti smo u stanju da nametnemo ta ogranienja. Obrnuto, mislimo da smo se ponekad osjeali zaobidjeni u itavom nizu stvari. I o tome bi isto tako g. Biljana trebalo da kaete neto ako ve govorite o odnosu ovome. Mi se osjeamo ponekad potpuno ignorirani od strane vojnih organa u pogledu vrlo velikih transporta vojske - raspolaganje namjenskom industrijom, zalihama, dolaska rezervista. Posebno dolaska rezervista to je danas vrlo delikatno pitanje i na emu emo insistirati da se danas zauzme stav. Uz jednu molbu da se definira jedan, mi elimo da uspostavimo povjerenje. Imamo utisak da ima izvjesna doza nepovjerenja i mislimo da bi to trebalo eliminirati. Eliminirati razloge koji bi eventualno postojali izmedju armije i vlasti BiH. To nepovjerenje mi bi eljeli da ga potpuno istisnemo, elemente koji to izazivaju, faktore koji to izazivaju, da to uklonimo. Da imamo povjerenje. Sasvim vam poteno kaem -mi elimo da tu odnosi budu normalni. Da li e biti srdani itd. to je drugo pitanje, ali oni potpuno korektni i normalni itd. Naravno, uzimajui u obzir realno stanje u BiH i ono to mi moramo da inimo ovdje. Mi smo potpuno svjesni da smo proglaenjem neutralnosti BiH moda ak i povrijedili nekakve zakone posredno, ali postoje u ovom trenutku, sve je fluidno pomalo, postoje zakoni i zakoni. Zakoni koji govore o tome da se nai gradjani ovdje ne smiju mijeati u jedan rat koji mi smatramo besmislenim ratom, bezumnim pokoljem. To je za nas zakon vei od nekih dole sad napisanih u "Slubenom listu". U tome je problem. Mislim da u tom pogledu postoji saglasnost gradjana BiH oko te stvari, da kaem plebiscitarna, iako trebamo moemo ga iznijeti na plebiscit. Ali u drugim stvarima ne znam koliko moemo pomagati armiji u nekim stvarima - direktno pomagati. Ali neemo je odmagati, neemo joj praviti nikakvih tekoa. Pokuavamo da to svedem na taj odnos. Naravno u situaciji kakva jeste strogo se drati svih pravila. Mi smo svjesni da tu ima izvjesnih stvari koje ak predstavljaju prekraj saveznih nekih zakona. Ali vidite, sve je postalo prilino fluidno i ti savezni zakoni i naredjenja o mobilizaciji. Armija dobro zna da tu ima izvjesnih spornih pitanja - jesu li legalne, nisu li legalne, ali da nije pokolja. im se gore stia situacija, im se ugasi konflikt, sve e se normalizirati ponovo,

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

nema problema za regrute, nema problema za rezerviste. Ali sad u jednom naem dramatinom izboru, na neki nain moralnom izboru, da li da aljemo mladie da gore ginu u jednom ratu koji nam se inilo da nije bio neizbjean, da se apsolutno mogao izbjei. Da se postupalo onako kako smo to mi iz BiH htjeli. Kad je ve dolo do toga da bezumni ljudi zametnu tu kavgu, onda ta moemo drugo nego da se uklonimo iz toga. BILJANA PLAVI: Molim vas, da ne ostane na tome da ja smatram ovo... ALIJA IZETBEGOVI: Tako ste nastupili.

45

FIKRET ABDI: Ja u vrlo kratko. Prije svega ja mislim da je ova posjeta generala Kadijevia sa saradnicima jedan kontinuitet koga ima ovo Predsjednitvo i Vrhovna komanda na elu sa generalom Kadijeviem. I u tom smislu i elim da intoniram ovu raspravu. Poao bih od onog to se novo desilo od prolog sastanka do danas. Iao bih jednim redom. Prvo i osnovno mislim da bi gradjani BiH trebali znati da je do ove posjete dolo bez obzira to je g.Izetbegovi i sino u Skuptini BiH najavio posjetu generala Kadijevia raniju ocjenu vezanu za saoptenje sa ovog sastanka. Proli put smo se dogovorili o jednom kratkom saoptenju, uobiajeno kakvo je za sve dijelove zemlje. Mislim da je situacija utoliko specifina da zahtijeva jedan poseban pristup. Da moda damo neto ire obrazloenje oko koga smo se dogovorili i zbog armije i zbog Predsjednitva i zbog gradjana koje interesuje sve to to mi dogovaramo u mjeri u kojoj ih to interesuje. Pa je moj prijedlog da se oko tog saoptenja dogovorimo i da ono bude neto ire u odnosu na ranije, kaem zbog situacije jer nije ista sada kao to je bila ranije. To je prva stvar. Drugo, moji prethodnici su jako govorili oko ovih saobraajnica. Ja bih rekao samo neto oko ispada koji se javljaju na saobraajnicama, da se ne ponavljamo.

BILJANA PLAVI: Oprostite ako se to vama uinilo da smatrate da sam ja ovdje dola kao da je ovdje neko sudilite. Sami ste napomenuli da su tu zakoni fluidni, situacija da je fluidna - negdje se potivaju zakoni negdje ne potivaju itd. Vrlo esto smo u Predsjednitvu u situaciji da nam neke stvari nisu jasne. Ovdje imamo i zato smo molili ovaj sastav vojni da dodje da neke stvari raspravimo. Ono to sam govorila, govorila sam vrlo odredjeno i u formi nekih pitanja da bi meni, kao predsjedniku Savjeta za zatitu ustavnog poretka, a i nama svima, bile neke stvari sasvim jasne - dokle seu kompetencije Predsjednitva, dravnih organa BiH, gdje se oni, na kojem mjestu se zaustavljaju i gdje nastupaju ingerencije JNA. Dakle, to je bilo u tom smislu. Vi ste me krivo shvatili.

Mi smo imali jednu vrlo neugodnu (ima vie ispada na tim saobraajnicama gdje ljudi u uniformama, dakle ti rezervisti, van komande, van kontrole legalnih organa pa i korpusa u Banjaluci kad sam imao razgovor sa generalom Uzelcemi sam prizna da u Prijedoru ima jedna grupa koja nosi uniformu itd. ali radi i ide na tetu i ugled armije i to nee on sprijeiti). Na ovom ne elim da gradimo nikakvu tezu koja bi se krivo tumaila. Ali ono to se nakon toga desilo na ovom putu, Velika Kladua - Krnjak, to je da su ljudi krenuli jer rade u Sloveniji, krenuli za Karlovac, ili preko Slunja do Krnjaka raunajui da l0 km dri TO i Martievci, pa ako nita mogu ih sprovesti tih l0 km do kontrole koju vri MUP i da oni produe dalje za Maribor i da idu dalje. Bili su vraeni. Ljudi su se normalno vratili, doli 10 km pred Kladuu i izvrena je dojava, treba prije provjeriti ali je to prva informacija koju ja imam, imam je od SUP-a iz Kladue, da se oni vraaju nazad i minobacakim napadom izvren je napad na tu kolonu vozila. Dva vozila su spaljena, troje mrtvih su pred robnom kuom sino bili u V. Kladui, osam je teko ranjenih, etiri lake ranjena, itd. I to je jedna vrlo muna situacija u jednom kraju gdje ni 41. godine nije bilo nikad ovako slinih stvari. I sad ja ne elim i ovdje da dramatiziram ovu cijelu stvar. Rjeenje je da se pod broj jedan ovaj put im prije otvori, jer se na taj nain najlake ukidaju svi nesporazumi i da se obezbijedi u mjeri koja garantuje siguran promet. FIKRET ABDI: Putnici su bili gradjani koji su ili, radnici koji rade u Sloveniji i vani koji su doli. Normalno, hoe da se vrate nazad. E sada, moj je prijedlog da se taj put, ja sam prije ovog incidenta traio od generala Uzelca da se angauje da se ovaj put pusti, jer Kladua, to nije put koji vee Kladuu sa Karlovcem, nego sve ovo podruje (mene je predsjednik Privredne komore Zenica zvao da je Travnik, Bugojno, Jajce, Mrkonji grad, sav taj dio BiH tim putem je bio vezan za Republiku Hrvatsku). A pogotovo ovaj incident. On niukom sluaju nije dobar. Sad se moe desiti pokuaj da ljudi kau mi hoemo da idemo i da se prave sad problemi velikih razmjera koji nam ne trebaju. Jednom rjeju, ne bih vam oduzimao vrijeme, mislim da im prije treba angairati banjaluki korpus da ukljui sve, da stavi pod vojnu kontrolu i da ga uini prohodnim. Ne kao privredni vie put da bi privreda radila, nego da ne bi bio predmet sukoba izmedju Krajine i Korduna. A opet zbog toga Muslimana i Srba, to bi nam bilo katastrofalno u ovoj politiko-bezbjednosnoj situaciji. To je jedno pitanje. Drugo, mi smo zainteresirani i ovaj dio zapadni BiH i za Luku u Rijeci. Mislim da ovo to je general Kadijevi rekao to se odnosi na sve luke. Smatram da sad trebaju svi da rade ove poslove u skladu sa ovim ALIJA IZETBEGOVI: Ko su bili putnici?

46

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

47

predlogom. Jedino nama ostaje da se to prati kako ko vri svoju funkciju, pa da onda adresiramo problem zbog ega se bre ne istovaraju brodovi, da vidimo na kom segmentu se javljaju problemi. To je druga stvar. Tree to mislim da bi dobro bilo ako uvaimo to da idemo sa ovim saoptenjem, to bi za nae gradjane bilo jako vano, da su se Predsjednitvo i armija dogovorili o veem stepenu medjusobnog uvaavanja ako idemo na to saoptenje, a sada ovaj e se kontinuitet u svakom sluaju nastaviti to bi bilo, po mom miljenju, vrlo interesantno. Kao i to da e Predsjednitvo Republike, odnosno instituti sistema BiH zajedno sa armijom angairati se na sprovodjenju dogovora Hake mirovne misije itd. Mislim, ako bi ili na to saoptenje onda bi se moglo dati dosta ideja u kom pravcu ii. I to se tie ovih rezervista, ja lino mislim da bi dobro bilo ako bi danas u tom saoptenju mogli neto rei u tom pravcu kako e se to smanjivati. Prvo, da vidimo kakav je problem, moemo li ga rijeiti (ja mislim da moemo) i s druge strane, da se otvori jedan proces tog smanjivanja, tim prije to imamo sad redovnu vojsku iz poznatih nam razloga pa moe se na odredjen nain smanjiti rezervni sastav, naroito iz drugih republika. U svakom sluaju, da ne oduzimam dalje vrijeme jer dosta smo utroili vremena, smatram da bi morali podijeliti pitanja koja su trenutna i koja moemo ve sada dogovoriti ili otvoriti proces njihovog rjeavanja, a postoje pitanja za koja treba vie vremena, koja treba otvoriti i na kojima treba kontinuirano raditi. U svakom sluaju, jedno od tih koje treba otvoriti i na njemu kontinuirano raditi spada ta komunikacija Predsjednitva Republike - vojni vrh, jer su se i kod nas izmjene, postoje zakoni ali nama treba neto vie od toga, moraju biti i dogovori, jer postoji niz promjena koje su se desile jer gradjani od nas daleko vie trae, jer mi smo izabrani na tim prvim viestranakim izborima, gradjani kau mi smo vas birali vi nas ne zastupate, ne zastupate nae interese. Dakle, to su ta oekivanja gradjana od nas. Na jednoj strani. Na drugoj strani su propisi postojei i pozitivni zakonski na koje se opet uvijek pozivamo u ovim naim razgovorima. Ali sredina izmedju toga se treba nai koja e olakati tu komunikaciju i gdje emo i jedni id rugi biti zadovoljni, a to je najvanije, gradjani Bosne i Hercegovine. Ja lino mislim da se ne shvati da postoji nekakva posebna politika, jer vidim da ima tu odredjenih disonanci u odnosu na armiju sada. Mi emo morati sada sa SIV-om, Predsjednitvo, ja hou da kaem iz ovog ugla ovg pitanja privrede koju pokrivam u Predsjednitvu, sadanja pozicija lana Predsjednitva zaduenog za privredu u odnosu na SIV je samo ta da praktiki on moe da brani ili napada program SIV-a ili mjere. On nita drugo nema da radi. To je objektivno jedna nedefinisana uloga. Meni tano odgovara i jako odgovara ova pozicija. Medjutim, odlazim ja rm teren oni kau - pa mi smo tebe Fikrete birali, mi smo oekivali

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

sve e se to mijenjati, itd. I tako da e doi, morae doi do te, inae i kod armije i u Siv-u i na drugim mjestima, ivot je mnogo bri od svega ovoga to nas okruuje i mi emo jednostavno, u interesu postizanja veih rezultata, morati ostvarivati i eu i bru komunikaciju. Evo u najkraim crtama je to. Ja sam masu ovih stvari preskoio zbog toga to smo, bojim se da ne pretvorim ovaj na razgovor u jednu priu. NIKOLA KOLJEVI: Razgovor se zbilja oduio. Mislim da su brojni problemi. Mislim da nam je najvanija u ovim razgovorima i sluanjima mudrost, smirenost i dobra volja. Ja ne bih ovim tehnikim problemima, konkretnim, ivotnim koji su zbilja vitalni, ali nisu najbitniji. Trenutno za preivljavanje, opstanak na ovom tlu. Ja bih se samo skoncentrisao na temu mira i rata i mogunost zadravanja mira u BiH i poeo bih sa dozom optimizma, sa injenicama koje govore da se mir moe zadrati i na koji nain. Prvo, mislim, moj je utisak da predstavnicima tri osnovna konstitutivna naroda BiH jo uvijek postoji dobra i iskrena volja za zadravanje mira. Druga je stvar dokle e se ta volja moi zadrati, odnosno dokle e se tom voljom sa vrha moi kontrolisati na terenu. A dva naina koja su nam najvanija trenutno za zadravanje mira, po mom miljenju, je prvo jedinstven satav predstavnika sva tri naroda i drugih politikih stranki da niko, svako ima vie vjere u armiju nego u paravojne jedinice. Tanije, niko ne eli paravojne jedinice na ovom tlu. To je neto za poetak. Drugo, mnogo vie i mnogo znaajnije to bi se moglo razviti, to je saradnja MUP-a BiH sa JNA. Ta saradnja je najznaajniji faktor, po mom miljenju, zadravanja mira iz osnovnog razloga to ona omoguava objedinjavanje razjedinjenog povjerenja. A ljudi koji vjeruju u miliciju, u snage MUP-a, preteno Hrvata i Muslimana i preteno predstavnika srpskog naroda koji vie, kao to znate, ovdje vie niko nema pravo na indirektan govor u JNA, objedinjavanje toga nama omoguava da sjedinimo ta tri elementa i ona su najznaajnija za odravanje mira. Do sada je bilo te saradnje. Ja sam bio i na terenu, bio sam konkretno u Mostaru gdje sam primijetio jedan problem, moda ja sad laiki govorim, bili smo i kolega Bogievi i ja. Vi znate koliko je osjetljivo pitanje mostarskog aerodroma postavljeno je direktno u razgovorima sa predstavnicima armije i predstavnicima grada, predsjednikom optine - mogunost zajednikih patrola oko aerodroma da bi se konano vidjelo ko na koga puca. To od strane predstavnika civilne vlasti nije prihvaeno. Meni se, kao laiku, inilo to najjednostavnija mogunost i najdirektnija da se ta stvar razrijei i inae mislim - saradnja zajednikih patrola, zajednikih akcija bi bila vrlo znaajna stvar.

48

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

49

NIKOLA KOLJEVI: Od naih predstavnika MUP-a i od predstavnika armije. Eto. I onda se moe vidjeti iz koje se kue puca. Da se konano taj informativni, specijalni rat koji se vodi, a vi znate koliko je on teak i koliko teko prodire takva informacija, naroito armijska, da se sprijei. Mislim da se na tom planu jako mnogo dalje moe uiniti. To je ono dalje gdje bi naa bezbjednost bila poveana. Ja nemam utisak da je koleginica Plavi dovela ovo Predsjednitvo u inferioran poloaj zato to je govorila o problemima. Ja ak mislim da bi mi morali uzajamno daleko intenzivnije da se informiemo jer po mom dosadanjem iskustvu ne sav, ali veliki dio naih bezbjedonosnih problema proizlazi iz odsustva informacija i onda naknadno pogubnog fantaziranja o tome ta armija, recimo, misli Bosni, ta Bosna misli armiji ili ta predstavnici jedne stranke misle drugima. Jednostavno reeno, neiskrenosti i nedostatka uzajamnog informisanja. Zato bih htio da vas informiem o onom to se meni ini da je trenutno u BiH najvea prijetnja miru, to je sinonja odluka Skuptine, odluka da se iz Platforme izvede memorandum jedan koji je izglasan ne samo bez jedne skuptinske politike stranke, kako se obino naziva SDS, ve predstavnika jednog naroda koji su na izborima dobili 97%. Zato mislim da je to najvea politika prijetnja miru danas u Bosni? Zbog toga to niz elemenata pravno-politikih koji su poduzeti u zadnjih mjesec dana, srpski narod doivljava kao pokuaj pretvaranja srpskog naroda i prava srpskog naroda u nacionalnu manjinu preglasavanjem i dovodjenjem, pisanjem novog Ustava, u takav poloaj gdje e on biti lien svojih prava. Vi znate koliko je katastrofalna posljedica bila tog u hrvatskom Ustavu. Sada postoji strah, evo ja u vam rei zbog ega. Zbog toga to u dokumentu koji treba da ide u Hag ne pominje se SFRJ nego se implicira, predsjednik je sino rekao da se implicira neto to se implicira moe biti moe ne biti. Ali govori se o nekoj drugoj, novoj, Jugoslaviji. Zatim se skuptinska, dvije veinske stranke, naime stranke dva naroda nazivaju skuptinskom veinom plus ostalih iz koje je uklonjena - znai predstavnici SDS su skuptinska manjina. Pitanje suverenosti koje se ve deset mjeseci potee u ovoj republici za sve one koji su upoznati sa osnovnom razlikom izmedju medjunarodnog prava i unutranjeg prava naime sa injenicom da se medjunarodno pravo zasniva na ...a unutranje pravo na pozitivnim propisima, znae da jedan dokument donesen u demokratskoj vlasti, naroito u Evropi koja ne potuje dokumente koji su doneseni u prethodnoj vlasti, znai dobijanje jednog elementa koji e biti u nizu drugih - put, odnos-

ALIJA ZETBEGOVI: Izvini, Nikola, kakav je predlog bio u Mostaru? Bio je predlog jednostavno oko aerodroma da se naprave none patrole. Ovi su tvrdili da ovi pucaju, oni su tvrdili da oni pucaju, sastavljeno od ?

ALIJA IZETBEGOVI: Izvoli, Franjo. Pa da mi iscrpimo nae govornike onda.

no temelj ili kamen, kako hoete, ka nezavisnosti BiH. Onakve nezavisnosti kakvoj tee za druge zapadne republike. Elemenat gradjanske drave koji pokuava da se ugradi u Ustav koji se sad pie umjesto "drave naroda" ako ima najvee specifinosti u BiH to je da su tri naroda osnovni konstitutivni inioci za razliku od drugih republika gdje to drugaije stoji, opet donosi mogunost stavljanja srpskog naroda u taj imferioran poloaj. Konano, jednodomna Skuptina i to se predlae u nacrtu novog ustava, naime kako se on ve radi po grupama, isto tako bi dovela s obzirom da ne bi bila dva doma, ne bi bilo optina i ne bi bilo vijea gradjana u jednu situaciju majorizacije s obzirom na demografski odnos razliitih nacija u BiH. Ja ovim ne elim da kaem ni da je to potpuno svjesna namjera mada je teko ne vidjeti kad se sve ovo povee da neki scenarijo, kako se to kae u Jugoslaviji, ne stoji, ali je ve ogroman problem to se to tako tumai, odnosno to se ta slika slae kad povezete sve ove elemente. Mi emo pokuati sa svoje strane da to opet iznoenjem u javnosti i razrjeavanjem u dogovoru sa naim partnerima iskljuimo takvo tumaenje koje se sad trenutno neminovno namee, ali mislim da je to najvea prijetnja miru to se tie politike situacije u BiH, ija je osnovna karakteristika, jedanaest mjeseci otkako sam ja u ovom Predsjednitvu, bespotedna borba za vlast. Ona se vodi svim sredstvima, izuzev oruanim. Ja se nadam da to tih posljednjih sredstava nee ni doi. Svi koji su pratili glasanje u Predsjednitvu, glasanje u Skuptini, glasanje u Vladi i koji su pratili ta se deavalo sa nezakonitim ili poluzakonitim -proglaavanjem politike volje SAO Krajine ili AR, ne znam kako se tano zove Krajine ili Hercegovine, da skratim tu itavu priu, mogu da vide da je osnovna karakteristika jedna bespotedna borba za vlast u kojoj nikakvog uzajamnog povjerenja nema. Ne da je palo, nego nema ga vie uopte. I da zavrim, ono to mislim da svi treba da znamo ovdje, ja ovdje ne doivljavam da se pred armijom neke tajne ne otkrivaju, ja mislim da e nas tajne odvesti u propast. Mislim da je, to sam rekao sino na Skuptini, ako emo i mi stradati, stradaemo od povjerenja da emo jedni druge nadmudriti. Ili, tanije, prevariti. Hvala.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

50

FRANJO BORAS: Oko namjenske industrije. Pozvao bih se na jedan zakljuak direktora ovih poduzea namjenske industrije koji je odran 4.10. ove godine, koji glasi: "Traimo od BiH i njenih organa da do kraja 10.1991.godine, u suradnji sa saveznim organima i Saveznim sekretarijatom za narodnu odbranu da jasan stav o poloaju i tretmanu namjenske industrie BiH i poduzea proizvodjaa sredstava NVO u BiH. Traimo isti tretman

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

namjenske industrije u BiH kao i ostalih grana industrije BiH i dugorono definiranje svog stava prema statusu i tretmanu ove industrije u Bosni i Hercegovini. Naime, ovo treba shvatiti u kontekstu da su svi narodi, odnosno gradjani Jugoslavije na viestranakim izborima se opredijelili za trino poslovanje. Sad ova namjenska industrija, ona u sadanjem stanju stvari, kako se u narodu kae, "ni na nebu ni na zemlji". Zapoljava je Savezni sekretarijat za narodnu odbranu, vidimo u kojoj mjeri. Civilno drutvo jo je ne prihvaa kao ostalu industriju i, evo, oni u ovom zakljuku trae da se to rjeava i ja bih licitirao ovaj zakljuak kao dugorono jedno rjeenje, ali s tim da bi se poelo odmah to sagledavati i zajedniki rjeavati. Hvala.

ALIJA IZETBEGOVI: Prije nego to bih vas zamolio da vi iznesete vae stanovite i komentare, ja bih vas samo upitao da li smatrate za potrebnim da dobijete neke informacije u vezi sinonjeg zasjedanja Skuptine ili ne smatrate. Ako smatrate, moemo o tome da popriamo, ako budete htjeli. Neke blie informacije s obzirom na to da moda impliciraju neke stvari koje se tiu ovoga. Ako vi smatrate, ja u vam dati odgovore, nae vidjenje kako stvari izgledaju gore. Jer, neto ste vjerovatno iz tampe uli, neto preko radija, itd. Ako elite. VELJKO KADIJEVI: Ako mislite da ima neto bitno, izvolite.

51

ALIJA IZETBEGOVI: Ja sam rekao onu kljunu reenicu koja se direktno tie. Medjutim, moda se indirektno ova naa odluka, koja je sino donesena, moda se indirektno tie. Inae, to se tie direktne izjave ona je bila na tome da mi armiju dijelimo armija - i ono neto to se uz nju sada prilijepilo mislimo da moda vi na to pitanje gledate drugaije, mi gledamo drugaije. Mislimo da tumaimo otprilike miljenje i osjeanja ovog naroda koji armija, to bi mi rekli, upotrijebili bosanski izraz - baka armija, baka oni neki ljudi koji se uz nju lijepe, koji idu raspojasani, koji idu tamo, koji pucaju, itd. To je ono to se nama u svemu tome ne svidja. I mislim da bi o tome trebali da se saglasimo danas. to se tie mene lino, ja imam nekih kritikih primjedbi., Prema armiji nemam nikakvih zadnjih namjera, vjerovali ili ne. Uostalom, svi znamo sve, je li tako. U nekom razgovoru sa generalom Kadijeviem on je meni rekao - ja sve znam. Ja i elim da sve znam. Ako se sjeate tog razgovora. Znate sve i na koncu konaca normalno bi bilo da znate. Ne bi bila dobra armija koja ne bi bila dobro obavijetena. Prema tome, nema nikakvih stvari, one sinonje nae odluke ne tiu se, po mom miljenju, direktno armije. Jer mi smo samo htjeli da i ograniili smo se, ustvari, na afirmaciju jednog ustavnog naela koji je predvidjen amandmanom XI, koji je ak donijela vlast prije nego to smo mi doli

52

jo u julu prole godine, ne znam tano kad je bilo. Kao to znate, izbori su ovdje bili u novembru mjesecu, a ovo je neka ranija odluka koju su neki ljudi u svom ponaanju, vidjeli smo, bili zaboravili. A to je da je ova Republika suverena bar onoliko koliko je to Srbija i Hrvatska. Poeli su se da ponaaju tako kao da te odredbe nema, kao da smo mi nekakav vilajet, neki sastavni dio ili nekom vazalnom odnosu prema nekoj od ovih republika. Mi smo htjeli da to jasno kaemo da nismo i da je to Republika koja ima nekakva svoja prava koja imaju i druge. I, dakle, nije to bilo proglaenje nezavisnosti, suverenosti, dakle ni proglaenje suverenosti a kamoli nezavisnosti itd. Iako su to htjeli da nam pripiu neki ljudi, to je praktiki put ka tome. Nije to put tome. Ja sam ak sino, izriito da bi rekao izvolite, molim vas, da unesemo odredbu da se BiH ne moe odcijepiti od Jugoslavije, ne moe proglasiti nezavisnost bez nekog plebiscita koji bi se onda zakazao ako bi se ikada do toga dolo. Taj prijedlog je bio odbijen, a ja sam ga iznio zato upravo da i javnost, ko je god zainteresovan za to pitanje, da otkloni svaku sumnju da se radilo o tome. Rekao sam, molim vas ovdje emo danas na Skuptini isto tako kao sastavni dio te odluke ili kao poseban papir utvrditi nema odcjepljenja BiH, nema proglaenja nezavisnosti BiH osim nekim plebiscitom ako bi ga mi nekada zakazali. I tada bi se jasno znalo zakazuje se plebiscit zbog toga i toga. To, medjutim, nije prihvaeno i stvari su krenule jednim tokom koji nije ba bio poeljan. Predsjednici stranke SDS su napustili Skuptinu kad smo mi reafirmirali jedan amandman XI izglasan jo ranije u kojem stoji da je BiH suverena drava gradjana i naroda - Srba, Hrvata i Muslimana. Imali su prigovor na to. Moda ima u tom dokumentu jo neto, ali to je bio kljuni kamen spoticanja. To je zasad ono to sam htio. Ako vas bude interesiralo neto i ako imate nekakvih pitanja. Onda, u drugom lanu tu stoji, da e se nai predstavnici u pregovorima u Jugoslaviji zalagati za opstanak jugoslovenske zajednice koja bi bila prihvatljiva za sve. U treem lanu stoji da je za nas minimalno prihvatljiva takva zajednica u kojoj bi bila i Hrvatska i Srbija istovremeno zbog sastava stanovnitva. Imamo veliki dio hrvatskog i veliki dio srpskog stanovnitva u BiH i mi bi samo postali centrifugalne sile ako bi se priklonili jednoj od tih opcija. Konkretno, htjela se iskljuiti Beogradska inicijativa inae poznata vie kao Miloevieva inicijativa u vezi sa tzv. malom Jugoslavijom, odnosno velikom Srbijom kako je ovdje neki radije nazivaju, da li s pravom ili ne. Jedna Jugoslvija u kojoj bi minimalno bile i jedne i druge. To je neto to bi odgovaralo. Dakle, to su bile tri kljune take koje su se ticale. Ali unutra je jasno naznaen jugoslovenski karakter tih naih tendencija. elja da se ouva neka jugoslovenska zajednica. Kakva je mogua. Ona u starom obliku najvjerovatnije nije mogua mi to nismo ni konstatirali. Rekli smo - idemo ka jednoj

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

53

VELJKO KADIJEVI: Hvala vam lijepo. Ja u pokuati da, po mogunosti, obuhvatim najvei dio pitanja koje ste vi pokrenuli. A ako bude bilo potrebno jo neto, onda e moji saradnici to dopuniti. Ja sam zamislio i pripremajui se za ovaj sastanak a i sluajui vas, da bi moje izlaganje imalo dva dijela - prvi je da ipak jo po ko zna koji put pojasnimo neka fundamentalna opredjeljenja na kojima vojska poiva i po kojima se ravna i iz kojih proizlaze onda i postupci vrlo konkretni i drugi dio izlaganja da pokuam dati nae miljenje i stavove po nekim krupnijim praktinim tekuim pitanjima koja su pokrenuta ovdje u razgovoru. Prelazim sada na ovaj prvi dio. Mislim da nije zgorega rei da stvarno treba govoriti realno i otvoreno. Ja u to u punoj mjeri initi. Objektivno govorei JNA je u ovom asu jedna od rijetkih, da drugi termin ne upotrijebim, institucija Jugoslavije koja egzistira. To, izmedju ostaloga, opredjeljuje nju da se u svojoj osnovi i u svom ponaanju i generalnom i praktinom, moe pravno oslanjati na ono to je ostalo od saveznog Ustava, Ustava SFRJ i saveznih zakona. I nikako drukije. Onog asa kad bi ona poela da se ponaa po pravnim normama pojedinih republika koje su dijametralno suprotni ne samo ovim saveznim nego izmedju sebe, onda nje vie ne bi bilo. Uzgred budi reeno, pre dva dana u razgovoru sa Sajrusom Vensom i on je primijetio da je vjerovatno malo armija u svijetu koje bi uspjele da se ipak odre, naravno u neto okrnjenom vidu, ali ipak odre a da im se drava dobrim dijelom rasturila ili je ve rasturena. Drugo, nigdje mi do sada, uprkos takvom stanju stvari, nismo se angaovali po svojoj sopstvenoj odluci, ve uvijek po odlukama Predsjednitva bez obzira kakvo je ono bilo i kakvo je sada, i bez obzira to se u nekim kljunim takama nismo sa njima slagali. Na taj put samostalnog djelovanja su nas esto puta upuivali i zlonamjerni, a moda i dobronamjerni. Mi taj put nikad nismo smatrali ispravnim. Smatrali smo da on, bez obzira na motive, uvijek vodi istom rezultatu i zato je za nas bio neprihvatljiv. Isto tako se u ovom asu

novoj Jugoslaviji. Mi teimo, mi mislimo da u tom pogledu i tumaimo miljenje gradjana. Velika veina gradjana ovdje u BiH , neu rei svi ali jedna dobra veina gradjana jo uvijek vjeruje u neku jugoslovensku zajednicu koja bi, samo ta po naem miljenju jugoslovenska zajednica, mora biti nekakva - ako bi bila estolana ope prihvatljiva, ako ne, ako bi se svodila na minimum, onaj na minimum je da u njoj budu Hrvatska i Srbija. U ovom momentu je pitanje koliko su to sve te stvari mogue. Mi drimo da u momentu sukoba moda nije realno o tome govoriti, medjutim, kad se rane malo zalijee, onda e to biti mogue. Dakle, to je o tom pitanju. Izvolite.

54

odnosimo prema htijenjima i pokuajima Evropske zajednice da nas u igru stavi kao samostalni faktor. Do jue su nas upozoravali da ne smijemo raditi samostalno, danas, odnosno zadnjih dana, a posebno na pregovorima u Hagu 10. oktobra, zatraili od nas da donosimo samostalne odluke. Ja to nisam prihvatio i mi to nismo prihvatili i neemo prihvatiti. Tree, armija ne samo da nee silom oruja nametati politika rjeenja zemlji, ve i to initi potpuno obratno, prihvatie svako politiko rjeenje do koga se dodje legitimnim putem, a ne jednostranim i nametnutim odlukama s bilo ije strane. Prema tome, armija nee nametati ni dvolanu, ni trolanu ni bilo kakvu Jugoslaviju kao to se ak i javno imputira vojsci na nain koji ne bi ba mogao da slui na ast onima koji to ine. Pogotovo ne kad se uzme u obzir sve i to je ispred toga bilo i to je sada. Prema tome, kad se govori o buduem, o armiji u budunosti, onda e se ona postrojiti tako kako budu odgovarajua politika rjeenja zemlje. Nae je duboko uvjerenje ogromne veine armijskog kadra koje je jo uvijek apsolutno vienacionalno, ukljuujui i Sloveniju. Uzgred da kaem iz armijske sredine je otilo dosta kadrova, dosta ljudi starjeina, ali otilo je iz svih naroda, svih nacija. Dakle, od takvog armijskog kadra najdublje uvjerenje jeste da dalji rasplet jugoslavenske krize treba pouriti i to veoma pouriti politikim sredstvima. Mi smo to nae stanovite u svim razgovorima koje smo imali i na koje smo bili, i odgovarajui faktor Evropske zajednice i Lorda Karingtona itd. zastupali, i smatrali smo ak ta vie da zapravo je do tog rjeenja objektivno mogue relativno brzo doi i smatrali smo, takodje, da ne samo pravog prekida rata koji u Jugoslaviji traje nee biti dok se ne dodje do tih rjeenja, ve i obratno - da je to jedini put koji moe stvarno zaustaviti eskalaciju gradjanskog rata. Jer ovo to se sad dogadja je rat, ali on je jo sa stanovita opsega vremena trajanja i svih konsekvenci koje bi se mogle dogoditi, ipak samo poetak. I da zapravo do toga ne bi dolo, u prvi plan treba staviti traenje politikih rjeenja za budunost zemlje, a ne staviti da do toga se moe doi tek kad se uspostavi prekid vatre. Moram da vam kaem da je to u posljednjim razgovorima i u Hagu i sada koji su vodjeni, barem to sam ja imao prilike uestvovati, veoma uvaeno i zato mene lino raduje injenica da se ve u toku ove nedjelje dolazi sa predlozima koji, bez obzira kakvi e biti, ja ne znam kakvi e biti, ali predlozi na osnovu kojih se onda moe rei - ovo se moe, ovo ne moe, idemo bre korak dalje, itd. Time sam, mislim, principijelno iznio na stav na svakako kljuno pitanje koje je pred nama, pitanje rata ili mira. A sada bih, u drugom dijelu, rekao nekoliko stavova o niz najhitnijih, konkretnih pitanja koja su postavljena. Prvo, armija da - rezervisti ne. To kao parola je dobro, medjutim, to kao stvarnost jednostavno ne dri. Zato? Zato to armije za zadatke rata koji su joj nametnuti nema bez rezervista. Dobro ete

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

55

se sjetiti, naroito meni je ao to ovdje nije Bogievi, koliko smo mi puta upozoravali a posebno u martu ove godine Predsjednitvo da je iluzija smatrati da jedan narod, bilo koji narod u Jugoslaviji, moe stvarati, moe se naoruavati i stvarati paravojne organizacije, a da e drugi ostati skrtenih ruku. To nije trebalo biti mnogo mudar pa znati da se to nee moi dogoditi. Gdje je to prvi korak za gradjanski rat. I mi smo otili po zadatku Predsjednitva da to pokuamo sprijeiti. Koliko uspijevamo, koliko ne, to je stvar za ocjenu, ali je injenica sada da je armija napadnuta u Hrvatskoj ne samo u kriznim aritima nego na cijelom njenom prostoru. I ako armija nema regrute ni iz Bosne i Hercegovine, nema ih onda ni iz drugih dijelova, onda koja to armija? Dalje - rezervisti ili kako se zovu, kojih ima sigurno sa nedolinim ponaanjem, sigurno, na kraju krajeva to je jo neto da vam kaem bez ikakvih, to vi sigurno znate ili dio vas zna, da vojske koje rezerviste spremaju za izvravanje ratnih zadataka, pogotovo ako su jedinice u cjelini sastavljene od rezervista da se u normalnim uslovima smatra da im treba oko mjesec dana da bi se spremili, disciplinovali i ponaali, obuili itd. Da bi se ponaali kao prava vojska. Dakle, ja hou da kaem da je to svakako bilo nekakvih ispada i znamo mi dobro iz svih informacija, koje dobivamo. Medjutim, ono to hou jasno da vam kaem svima da vojne jedinice, ukljuujui i one koje su iz rezerve popunjeni, nisu zbog stanja u Bosni i Hercegovini. Nisu. Nego su po planu upotrebe taba vrhovne komande za izvrenje zadataka koji su vezani za stanje u Hrvatskoj i u sukobu s Hrvatskom. to se tie predloga o otvaranju saobraajnica, mi smo i do sada stajali na stanovitu da bi trebalo uiniti maksimum i ja, ukoliko je mogue a mislim da je, kad je rije konkretno o ovoj saobraajnici koja ide ka Karlovcu da se moe ona obezbijediti. Naloiemo da se to maksimalno uini da bi to bilo. Medjutim, nije stvar samo u toj saobraajnici nego o veem broju saobraajnica. Mi smo predlagali i da se monitori ukljue i to i da svugdje tamo na dijelu koji armija kontrolie, apsolutno obezbijedimo funkcionisanje. I spremni smo to da uinimo uvijek i do sada, i sada, i ubudue. I uz angaovanje monitora. to se tie naftovoda, mi ga nigdje nismo prekinuli i nemamo ni namjeru i neemo ga prekinuti. Mi smo vam to rekli. to se tie nas, mi emo podrati svaku akciju u tom pogledu iako od nas treba obezbijediti uslove pretpostavke da bi se tehniki neto uradili - oko toga nee biti nikakvih problema. to se tie luka, o tome sam ve kazao. Iu nekim redom, oprostite to nije nekakav red, tako kako su pominjana neka od ovih krupnijih pitanja za koje smatram da treba da se o njima razgovara. Balansiranje nacionalnog kadra. Ja mislim da je ovo pitanje, ne samo balansiranje nacionalnog kadra, nego uopte pitanje budunosti vojske koje e u cjelini zahtijevati, u skladu sa politikim rjeenjima o budunosti zemlje, krupne promjene. Po

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

56

mnogo emu krupne. Ukljuujui i veliinu, i strukturu, i organizacionu strukturu pa u skladu sa novim izgledom i nacionalni sastav, itd. Ali, kad je rije o nacionalnom nesastavu, onda moram da vam kaem da to mora biti uvijek i moe biti samo zajednika briga i da mora poeti od poetka a ne odozgo, nego od regrutovanja kadrova za vojsku. U pogledu namjenske proizvodnje, ne znam da li e imati potrebe da general Stanatovi neto konkretnije kae. Ali ja bih vam rekao tri, po meni, bitne stvari. Prvo, koliko je meni poznato, namjenska industrija ili to to se zove tako, je izuzetno znaajan faktor ukupne privredne moi ove republike, a nekad je bila i, kako da kaem, lokomotiva koja je vukla vagone. Bila bi velika teta da glavni kapaciteti, posebno neki, budu sada ovom krizom koja je zahvatila dijelu zemlju i vojsku i njene budetske mogunosti, da to bude zbrisano. Treba omoguiti da barem preivi i doeka bolja vremena, jer to e biti velika korist, po mom miljenju, za ovu republiku. Drugo, svako ko se bavi idejom da ove krupnije sisteme naoruanja moe samostalno da proizvodi, taj grdno grijei. Nema ni jedne, to je poevi od prie ranije o avionu, helikopteru, sada o tenku, ne znam o kome, bilo koja od republika kad bi joj dali pare, koliko god hoe, ne bi bila u stanju, da zaokrui taj jedan cjeloviti sistem negdje za pet, negdje ak za deset godina i tako dalje. Prema tome, ta vrsta osamostaljenja, ako se na nju misli, ona je po naem dubokom uvjerenju pogrena. Obratno, ak i ako bi budunost zemlje izgledala sasvim, kako da kaem, ne u skladu i politika rjeenja ne sasvim u skladu sa onim u to sam uvjeren da veina Jugoslovena eli, ova sfera, a ne samo ova, ali posebno ova sfera e zahtijevati kod svih razumnih ljudi jednu saradnju na duge staze koja se ne bi smjela prekidati pod nikakvim uslovima, ni pod uslovima bilo kakvih buduih politikih rjeenja. I da bi u tom pravcu trebalo usmjeriti ponaanje i traenje, a nekih usijanih glava kojih ima i kod vas i koje ja dobro znam, koje uglavnom su znale da mlate, oprostite, praznu slamu, a uvijek puno meljave, a malo brana je bilo iz onog to su oni radili. I tree, ja ne prihvatam apsolutno nikakvo uslovljavanje isporuke sredstava naoruanja i vojne opreme na nain na koji je to do sada bilo. Jer to jednostavno nije prihvatljivo. To se proizvodi po ugovorima i po ugovorima treba da se proizvodnja i isporuka ispotuje i tek na taj nain emo moi da nastavimo posao kako valja. Ima jo tu nekoliko drugih pitanja. Ja ne bih o svakom od njih odgovorio, ali bih jo htio da kaem par njih za koje smatram da su bitna. Mi isto tako ocjenjujemo da je saradnja izmedju naih organa bezbjednosti i MUP-a BiH dobra, da bi mogla biti bolja i da je treba i dalje jo razvijati i da u tu funkciju treba staviti i sve ovo - pokrete jedinica vojnih koje idu preko BiH i koje e ii i koje su u jednoj, drugoj, treoj ve prema tome kakvoj funkciji e biti. Ali ne samo to, nego i po nizu drugih. Drugo, iz te sfere

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

ALEKSANDAR: Mislim da nema potrebe.

takodje smatram da je ispravna orijentacija da se ne stvaraju nikakve ni paravojne ni partijske vojske, nego da bude JNA i milicija, odnosno ve kako se to zove, s tim to bi ta saradnja o kojoj je bilo rijei ak ako hoete po mjestu, po obimu itd. mogla da bude jo konkretnija i bolja. Ono na emu mi posebno insistiramo kao bitan preduslov da se sa rijei predje na djela i sa obje strane, jeste da Bosna i Hercegovina svoj odnos, kad je rije o regrutima prema vojsci, pokae na djelu. Ako to ne bi bilo, onda tu kljuna taka egzistencije armije se dovodi u pitanje. Jer, ako nema regruta nema mirnodopske armije. Onda nema , ne lei ona teza armija da - rezervisti ne. A ako nema regruta iz jedne republike, onda ona postaje ili nema iz jedne, ili dvije, ili tri nacije, onda ona postaje to to mi ne elimo da postaje. I konano, posljednje to se tie saoptenja, ja mislim da bi bilo dobro da ono bude primjereno vremenu u kome smo i da bude u funkciji smirivanja i jaanja povjerenja i da, ako iz ovih razgovora moemo nai te zajednike take koje su, da one nadju svoga mjesta u saoptenju da, a ako treba da neto kaemo pa onda poslije tog opet jedni objanjavaju na jedan nain drugi na drugi nain, onda mislim iz isto pragmatinih razloga da to ne bi bilo korisno. Hvala vam na panji. Ne znam da li ti, Aco1 , ima neto rei?

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

VELJKO KADIJEVI: Ja vam predlaem da to budu ova dva resora, jer oni su uspostavili veoma dobru saradnju i imaju jedan dobar uvid i mislim da to apsolutno moe da bude od koristi.

ALIJA IZETBEGOVI: ta mislite generale Kadijeviu bi li bilo korisno da imamo jednog ovjeka ispred vas i nas koji bi u svakodnevnom kontaktu otklanjali probleme, sporazumijevali se, razgovarali, i tako. Da li bi to bilo. Mi bi mogli razmisliti da to bude, recimo, na ministar unutranjih poslova ili jedan lan Predsjednitva,ili jedan lan Vlade. Vidjeli bi ko. A vi biste moda mogli imenovati jednog ovjeka koji bi svakodnevno kao neki oficir za vezu bio. O svakodnevnim pitanjima, iz dana u dan.

57

ALIJA IZETBEGOVI: Konstantno bi to bilo.. Sad da vas upitam za jednu stvar. Vi ste rekli maloprije da je vrijeme potpuno otvorenih razgovora. Imamo jedan problem. Naravno, on se tie prije svega nekog povjerenja koje armija ima u vlast u BiH. Vjerovatno vi, razmiljajui o ljudima koji predstavljaju tu vlast, u jednog imate vie povjerenja, u jednog manje i tako dalje. Ja govorim sada vlast u cjelini. To znai treba malo promukati pa nai mjeavinu izvjesnu. Mi smo inae u BiH mjeavina, ta se moe. Nai zahtjevi da se tu i tamo pokrene teritorijalna odbrana i da dobije oruje, nejednako se tretiraju zavisno od toga iz kojeg

kraja dolaze. I to je toliko oigledno da biste vi danas mogli napraviti kartu. Tano se ovdje zna da se moe dobiti to oruje, ovdje ne moe. Ja vas uvjeravam da je rezerva u nekim sluajevima negdje opravdana, u nekim sluajevima potpuno neopravdana i te rezerve nisu na mjestu i stvaraju odredjene tekoe i probleme. Da li bi se tu moglo postii izvjestan vei stepen povjerenja, razumijevanja, koji bi onda iao preko taba nae TO, preko generala Vukosavljevia, da se vi u tom pogledu malo nekako, kako bih rekao, budete malo ire ruke, odnosno da budete malo u tom pogledu sa vie povjerenja da gledate na to. Da se pouzdate u procjenu Predsjednitva i taba koji bi u odredjenim sluajevima zajedniki djelovao i utvrdjivao odluke gdje bi to bilo neophodno. Jer imamo u pojedinim sluajevima napetosti koje bi se dale, prisustvom TO, da se vidi neto, na par dana prisustvo TO, mobilizacija koja bi bila moda sasvim...za pet-est dana dok se neka napetost ne bi smanjila. Samo prisustvo njihovo na ulicama, ve bi djelovalo u tom pravcu da neko ne pomilja da mora da ide na neko samoorganizovanje, samoodbranu, itd.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

VELJKO KADIJEVI: Ne morate se potpuno truditi oko toga. Ja se potpuno slaem. Neka se sjedne i procijeni - ovdje bi nam bilo potrebno izvriti mobilizaciju pored one koja je izvrena i procjene iz kojih razloga, kakva struktura, itd. ALIJA IZETBEGOVI: Dobro. Onda to bi ilo. Samo ja mislim da general Vukosavljevi ima male tekoe u ovoj svojoj vertikalnoj u ovom provodjenju. Ima izvjesnih tekoa. Ne znam koliko je tab vrhovne komande o tome obavijeten.

VELJKO KADIJEVI: Nee on imati nikakvih tekoa. Ni prema dole. Neka sjedne. Samo naravno, ako je to prema dole , zavisi ukoliko nisu kao u nekim drugim sredinama lokalne vlasti preuzele komandovanje nad tabovima. VELJKO KADIJEVI: Ako je to tako, a tako je u nekim drugim sredinama, onda je to ve problem koji se ovdje mora rjeiti. ALIJA IZETBEGOVI: Nama to ne odgovara. Mogu vam rei...

ALIJA IZETBEGOVI: Kako se ta disciplina moe uspostaviti ako postoji? Ima li nekog mehanizma, naina?

58

VELJKO KADIJEVI: Ima. Imaju samo dva mehanizma. Jedan je politike odluke i onda da se to slua, a drugi je mehanizam sile. Mi taj mehanizam sile nismo do sada primjenjivali.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ALIJA IZETBEGOVI: U pojedinim sluajevima imamo sluajeva da nam jednostavno TO nekakav dole, na niem nivou, ne slua ovaj tab republiki i nemamo naina . Mislim da tu treba uspostaviti disciplinu, jer praktiki onda imamo paravojnu jedinicu. Ona jeste TO, poto je otkazala poslunost, ona se nalazi u poloaju paravojne jedinice koja se otkinula od nekake. Mi smo zato da se u tom pogledu uspostavi potpuna disciplina. VELJKO KADIJEVI: Ako vam se u bilo kojoj formi, to sa najveim osjeanjem odgovornosti vam kaem, ako se na bilo koji nain stvarno pone stvarati paravojne organizacije ovako ili onako se zvale, onda svi mi ovdje znamo ta e se dogoditi i emu to vodi, posebno na ovim prostorija. I zato smo apsolutno da uloimo maksimalan trud da imamo vojsku i policiju i nita vie. U okviru vojske i TO i neka ide ona po vertikali tamo gdje su lokalne vlasti preuzele nad njima, vi skinite to, a zajedniki e se. procjenjivati pa rei ovdje treba mobilisati, ovdje treba mobilisati, ovdje moe biti sastav moe biti trojne, moe se ak uspostaviti i nacionalna ravnotea radi povjerenja itd. Sve se to moe uraditi.

59

ALIJA IZETBEGOVI: Mislim da ste doli u pravo vrijeme. Kritini su dani upravo u BiH. Mislim da ste doli u pravi as. Da se neke stvari tu raiste i da se uspostave neke pokidane tu i tamo veze. Dobro. Onda emo potvrditi ovo nae opredjeljenje zato da ove dosadanje veze izmedju MUP-a i armije da nastave dalje funkcionirati i da im dadnemo neto ire oblasti u tom pogledu. I neka kontaktiraju u pogledu saobraajnica. Imamo zauzimanje predajnika gore. Pomozite nam da uspostavimo tu vlast na nekim mjestima. Predajnike su zauzele paravojne jedinice. MUP ne moe izai na kraj. Doi e do pucnjave. Naime, ako se armija pojavi nee doi do pucnjave. Ako se pojavi MUP moda hoe. Nikada ne znaju kakav je sastav. Moda smatraju da je nacionalno pristrasan. Jo uvijek se ima u armiju povjerenja da je ona sastavljena vienacionalno, mada, moram priznati, vi to znate isto, da pomalo vas bije glas da ste pomalo prosrpski orijentisani itd. Medjutim, ipak je to vea mjera povjerenja nego to se ima sada u MUP . Kod MUP ima sumnje da je moda jednonacionalan iako on to nije, naravno. Mi to moemo dokazati u svaka doba. Ali zbog nekih analogija prema drugim MUP-ovima postoji izvjesna rezerva. I njegove snage nisu dovoljne. Ili pod lokalnim uticajem itd. Ali bi vae pojavljivanje, uzeti jedan predajnik kod Banjaluke ili ne znam gdje, samo pet vojnika bi rijeilo problem. Niko na vojnike nee pucati tamo. Mislim da nee pucati. Dakle, imaemo vjerovatno takvih zahtjeva. Jer imamo prigovora gradjana da je jednostavno vlast nemona da uspostavi pravnu dravu, pravni red. Ali, da se pitanje predajnika rjeava politikim sredstvima. Znai, treba izai gradjanima koji hoe da gledaju odredjen pro-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

ALIJA IZETBEGOVI: Sva srea postavljeni su kratki rokovi.

VELJKO KADIJEVI: Kao to rekosmo, kad razgovaramo tako kako je, mislim da je jo uvijek pred nama kljuno pitanje da se dalje transformacije zemlje urade brzo i ne politikom svrenog ina. Jer ako se nastavi politikom svrenog ina, nema govora o tome da emo na zelenu granu, nema govora o tome da emo zbjei gradjanski rat i to teki gradjanski rat kome se ne vidi kraj.

gram, ba hoe da gledaju, neka se o tome dogovore i neka gledaju taj program. Ne mora to da bude silom. Uope je taj problem u Jugoslaviji poeo to su se neki politiki problemi rjeavali silom, odnosno jednostranim aktima. Uzmem i ne pitam te. Umjesto da se dodje pa da se dogovorimo. Drim da je trenutno vlast konstituisana u BiH tako da se moe osigurati jedan balans u tome da svaiji legitimni interesi, u onoj mjeri koliko je to mogue. Svi ne mogu dobiti sve, ali svi mogu da dobiju neto. Pa u tom pogledu e vaa podrka biti dobrodola. I uglavnom, nae je opredjeljenje da milicija, armija i TO dre vlsat - oruani dio vlasti. Da ne bude onih drugih. To je naa orijentacija trajna. to kau vi drite nas na oku mi emo vas.

VELJKO KADIJEVI: Moram da vam kaem da smo mi na tome insistirali i to estoko insistirali. ak na danima smo insistirali. ALIJA IZETBEGOVI: Zagnoji se rana pa se tee lijei.

VELJKO KADIJEVI: I jo neto na emu smo mi insistirali. Mislim da sam ispustio to da kaem - bar to se mene tie i sa ovim Vensom i sa ovima tamo, nee biti dobro ako rjeenja budu koja imaju za cilj samo trenutno smirivanje. Ne smiju se praviti po ko zna koji put sline greke koje e onda nakon par godina ili moda moda ak par mjeseci ili ak bez mjeseci proizvesti odmah. Zato bez predrasuda ikakvih sve realitete staviti tu na dnevni red. Svi su oni poznati, nita nepoznato nema. I mogua su rjeenja ili jedno, ili drugo ili tree, i opet, ako shvatimo da ni jedno od njih nije isto rjeenje, da nije rjeenje bez mane nego da svako ima i pluseva i minusa, onda je bolje da se ovako za stolom dogovori prije nego to dalje bude tekla krv nego da se poslije, kada ona bude tekla, vratimo tom istom poslu.

60

ALIJA IZETBEGOVI: Da vam stavimo na srce jedan problem koji je za vas vrlo delikatan, a ne moe se rijeiti ovako najedanput, a to je problem - imajte ga u vidu, a vi ga znate, to je problem rezervista iz Srbije i Crne Gore. Za nas je to akutno. Ja znam da vi ne moete sada o tome, a mi vam jednostavno stavljamo na srce to.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

VELJKO KADIJEVI: Ja se nadam da e rjeenjem mira to biti rijeeno. A evo sad su pred nama, mi smo pravili, znate koliko je primirja pravljeno, pa sto i jedan put smo rekli od tog posla nema nita. Ima neto, ne bi se moglo rei nema nita, ali nema definitivno. Zato politiku treba staviti ispred toga. Ne preduslov da se ovo pa onda emo politika rjeenja, pa na dugu stazu. Nema od tog nita. Ova zemlja ode u ambis. I kao to vidite, mene je obradovala ova vijest da se treba ii, da se u srijedu dobiva, da se u petak ide i da se brzo ide. VELJKO KADIJEVI: Mislim da ne, inae neu da primam na sebe ulogu koja meni po Ustavu ne pripada. Neu. Bez obzira to me gura i ovaj i onaj. Ne mislim mene lino, nego instituciju u kojoj sam. Jer kao to me je do jue gurao onaj, tako sad neu da me gura niko. Ja znam da je to jedno stanje koje je tako stvoreno, ali na kraju krajeva, pitao je Amerikanac ovaj ta mislim o tome da li bi bilo dobro da se Predsjednitvo stavi u funkciju. Ja sam rekao obavezno. I to cjelovito Predsjednitvo. I ne samo Predsjednitvo, nego sve savezne institucije. ALIJA IZETBEGOVI: Jedan od zakljuaka Skuptine nae je upravo to mi smo zato da savezne institucije funkcioniraju dok se ne zamijene nekim drugim dogovorom. ALIJA IZETBEGOVI: Hoete li Vi biti tamo?

VELJKO KADIJEVI: To je ta politika, znam to i ja i Bogi to zna veoma dobro, mi smo imali prilike uti i to javno, ja sam na sjednici Vlade prije dvije godine uo - odumrijee najprije Skuptina, pa ovo, pa ono i tako e odumrijeti federacija. Nekome je to put, ali tima kojima je to put sam govorio e sto i jedan put na drugom dijelu Jugoslavije se to krvlju plaati. I to se dogadja. Prema tome, vraanje tih institucija do stvaranja novih ili ta e ve biti, apsolutno je na mjestu.

ALIJA IZETBEGOVI: Ne moe se sad demontirati jedan krov, a niste napravili drugu kuu. Pokisnuete. to se tie saoptenja zamolio bih da se naznae pitanja o kojima smo govorili.

EJUP GANI: U ovoj Republici je puno pisanih saoptenja. Zato vas dvojica ne bi to uradili direktno ovdje. ekaju vas novinari i TV. Vas dvojica, general i vi moete to prepriati. VELJKO KADIJEVI: Ne bih, hvala vam. Puno se ja slikam, nisam ja kandidat ni za kakve ove. Hvala vam lijepo.

61

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

ALIJA IZETBEGOVI: Oni su mislili time da utede pisanje saoptenja.

EJUP GANI: Ovo je bitno. Vi ste rekli tri stvari. Da to bude u duhu smirivanja situacije, jaanja povjerenja i u funkciji ovog vremena o kojem se razgovara. VELJKO KADIJEVI: Eto to neka se napie. ALIJA IZETBEGOVI: Moe se kazati da su spomenuta pitanja toga i toga i da je bio razgovor konstruktivan i da se, ustvari, moe se kazati da smo medju ostalim kazali da e se pojaati saradnja MUP-a i armije na ouvanju reda i mira u BiH. Da smo prihvatili tu stvar.

VELJKO KADIJEVI: Ja bih molio neka oni pripreme jedno saoptenje pa emo ga vidjeti. ALIJA IZETBEGOVI: A ja bih vas molio par minuta u etiri oka da popriamo. Razgovori su zavreni u 14,20 sati.

Biljeke

1. Vrlo prisno oslovljava Aleksandra Vasiljevia, efa KOS-a, praktiki preutno u ovom izlaganju kae Armiji, pokorite Hrvatsku, i BiH e ostati u Jugoslaviji a ja u biti i dalje predsjednik svih muslimana / pogledati u kakvom je stanju tada bila PL i da li je postojala; postavlja uvjete pod kojima e oni pomoi JNA (otvaranje naftovoda, rad luka i rad namjenske proizvodnje iz BiH, ulazak muslimana u vrh Armije, odstranjivanje etnika-rezervista iz Armije) 2. Srbi koji se naoruavaju zbog napada te Hrvati koji se naoruavaju zbog obrane su ba neposluni po Aliji i zasluuju da ih Armija kazni

62

"Predsjednitvo je podralo orijentaciju MUP-a SRBiH da u obavljanju tih poslova ostvarujesuradnju sa JNA."

ZAPISNIK 46. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, odrane 11. prosinca 1991.godine
PREDSJEDNITVO SOCIJALISTIKE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-1090/91 Sarajevo, 11. prosinca 1991.godine Sjednica je poela u 14,00 sati.

63

Na sjednici je usvojen sljedei Dnevni red: Usvajanje zapisnika 42, 43, 44. i 45, sjednice Predsjednitva, 1, Neka pitanja iz oblasti unutranjih poslova: Izvjetaj o radu za 1990. i Program rada Slube dravne sigurnosti za 1991. godinu,

Prisutni: predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi i lanovi Predsjednitva dr Ejup Gani, mr Franjo Boras, dr Biljana Plavi, Stjepan Kljui, Fikret Abdi i dr Nikola Koljevi, lan Predsjednitva SFRJ iz SRBiH mr Bogi Bogievi, glavni tajnik Predsjednitva SRBiH Mile Akmadi i zamjenik glavnog tajnika mr Mile Dmii, podsekretar Ministarstva za unutranje poslove Branko Kvesi, specijalni savjetnik u Ministarstvu unutranjih poslova SRBiH Avdo Hebib.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Usvojeni su zapisnici 42, 43, 44. i 45. sjednice Predsjednitva.

Informacija o stanju sigurnosti za est mjeseci 1991. godine, Prijedlog namjene i organizacije odreda za posebne namjene Ministarstva za unutranje poslove, Aktuelna pitanja obezbjedjenja linosti i objekata u SRBiH, 2. Tekua pitanja; a) Informacija o posjeti rukovodstva Akademije nauka i umjetnosti BiH lanu Predsjednitva . SRBiH dr Biljani Plavi. Ad - 1. a) Predsjednitvo je primilo na znanje Izvjetaj o radu za 1990. i Program rada Slube dravne sigurnosti MUP-a SRBiH za 1991. godinu. Zakljueno je da Ministarstvo za unutranje poslove blagovremeno pripremi Izvjetaj o radu za 1991. i Program rada Slube dravne sigurnosti u 1992. godini i dostavi ih Predsjednitvu na razmatranje u prvom kvartalu 1992. godine. Tom prilikom bi se blie odredili poslovi kojima bi se bavila Sluba dravne sigurnosti u iduoj godini,

b) Primljena je na znanje Informacija o stanju javne sigurnosti za est mjeseci 1991. godine i zakljueno da Ministarstvo za unutranje poslove, po pravilu, pravi estomjesene preglede stanja javne sigurnosti u Republici, a po potrebi i za kradi vremenski period i dostavlja ih na razmatranje nadlenim organima. c) Predsjednitvo je prihvatilo Prijedlog namjene i organizacije Odreda za posebne namjene MUP-a SRBiH sa predloenim mjerama. Predsjednitvo smatra da treba precizirati nadlenost za uporabu Odreda i da bi to trebalo da bude u iskljuivoj nadlenosti ministra za unutranje poslove .

64

d) Predsjednitvo je, na osnovu materijala Slube za zajednike poslove republikih organa i miljenja i prijedloga Savjeta za zatitu ustavnog poretka, sagledalo aktualna pitanja obezbjedjenja linosti i objekata. Na osnovu toga i rasprave vodjene na sjednici, doneseni su sljedei zakljuci: Imajui u vidu ukupnu sigurnosnu situaciju u Republici i zemlji, Predsjednitvo smatra da treba poduzeti pojaane mjere zatite objekata i linosti. Ukazano je na potrebu dosljedne primjene uputstava o unutranjem redu i pojaane odgovornosti rukovodnih radnika i neposrednih izvrilaca u obavljanju ovih poslova u Predsjednitvu, U tome posebnu panju treba pokloniti zatiti prilikom odravanja sjednice Skuptine SRBiH, na emu i treba da se naroito angauje Ministarstvo za unutranje poslove;

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Radi kontrole osoba prilikom ulaska u zgradu treba nabaviti potreban broj runih metal-detektora i osigurati da se ova vrsta kontrole i zatite dosljedno primjenjuje. Nabavku i ugradjivanje detektorskih vrata trebalo bi izvriti u sluaju potrebe pojaanih mjera sigurnosti, odnosno prema ocjeni nadlenog organa i slube; U zgradu Predsjednitva dozvoliti ulazak samo manjih grupa gradjana (najvie 5 osoba). U sluaju potrebe omoguiti smjetaj veih grupa gradjana u susjednim zgradama;

Neophodno je poduzeti sve mjere i aktivnosti radi adekvatne zatite Predsjednitva SRBiH. Zatitu dijela zgrade, u kojoj je smjeteno Predsjednitvo, treba izvriti na nain kojim se omoguava maksimalna sigurnost, odnosno na nain koji predloe slube zaduene za sigurnost zgrade, ukljuujui i pregradjivanja prostorija Predsjednitva od ostalih ustanova u zgradi;

U zgradu Predsjednitva oruje mogu unositi samo osobe koje rade u Predsjednitvu i slubene osobe koje rade na poslovima sigurnosti u dravnim organima; Ulazak u zgradu Predsjednitva, po pravilu, dozvoliti samo akreditiranim novinarima, a novinarima koji nemaju akreditaciju osigurati pratnju za vrijeme boravka i kretanja u zgradi

Na parking-prostoru ispred zgrade Predsjednitva mogu se parkirati slubena kola Predsjednitva i kola osoba na radu u Predsjednitvu. Samo izuzetno, moe se dati odobrenje za parkiranje kola organima koji su smjeteni u zgradi. O primjeni ovog zakljuka starae se Ministarstvo za unutranje poslove.

65

e) Predsjednitvo je informisano o organizovanju i ubacivanju teroristikih grupa u pojedine dijelove Bosne i Hercegovine sa namjerom izazivanja ljudskih rtava i materijalnih teta i, na taj nain, izazivanja oruanih sukoba i rata i u naoj republici. Prema raspoloivim podacima koje je dostavio MUP SRBiH radi se o pripadnicima Uprave za unutranje poslove Osijek i j e d i n i c e z a d i v e rz a n t s k o - t e ro r i s t i k u d j e l at n o s t M UP - a Hrvatske. MUP SRBiH je te podatke dobio usmeno od Slube bezbjednosti JNA. Predsjednitvo je dalo punu podrku radu Ministarstva za unutranje poslove SRBiH, posebno na uvanje mira u naoj republici. Predsjednitvo je podralo orijentaciju MUP-a SRBiH da u obavljanju tih poslova ostvaruje suradnju sa JNA.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Ad - 2. Predsjednitvo je razmotrilo informaciju o posjeti rukovodstva Akademije nauka i umjetnosti BiH lanu Predsjednitva SRBiH dr Biljani Plavi. Razmatrajui, tim povodom, neka statusna pitanja materijalnog poloaja lanova Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a u povodu rasprave o Nacrtu zakona o Akademiji nauka i umjetnosti BiH, koja je predvidjena na sjednici Vijea gradjana Skuptine SRBiH, zakazanoj za 12. prosinac ove godine, podrani su zahtjevi Akademije nauka i umjetnosti BiH koji se odnose na sljedee: 1. Da se iza predloenog teksta lanka 19. Zakona o Akademiji nauka i umjetnosti BiH doda novi stav ili lanak kojim bi se regulisalo da penzionisani lanovi Akademije nauka i umjetnosti BiH u radnom sastavu imaju pravo na jedinstvenu penziju koja ne moe iznositi manje od prosjenog mjesenog istog osobnog dohotka svih zaposlenih u Republici u protekla tri mjeseca uveanog za tri puta, ako je ona povoljnija od penzije koju primaju na osnovu svog radnog odnosa. Dodatna sredstva za ostvarivanje prava na penziju iz prethodnog stava ili lanka ostvarivala bi se u Budetu SRBiH. 2. Da se u rebalansu Budeta SRBiH za 1991. godinu, ukoliko za to postoje mogunosti, udovolji zahtjevu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine za iznosom traenih dodatnih sredstava, odnosno 6.000.000,00 dinara. Zakljueno je da se o ovim stavovima obavijesti Skuptina SRBiH. Predsjednitvo je, takodje, zakljuilo da, u okviru svog programa rada za narednu godinu, obavi raspravu o mjestu, ulozi i programskim ciljevima i zadacima Akademije nauka i umjetnosti BiH o emu bi informaciju pripremila ova institucija. Sjednica je zavrena u 15,30 sati. Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.

Ukazano je na potrebu da se prilikom ostvarivanja te suradnje vodi rauna o nacionalnoj strukturi radnika koji u tome uestvuju. Predsjednitvo smatra da bi, radi ouvanja mira, u Bosni i Hercegovini trebalo poduzimati sve mjere kojima bi se izbjegavali i onemoguavali sukobi izmedju pripadnika MUP-a SRBiH, JNA i TO SRBiH. Zakljueno je da se predloi Skuptini i Vladi SRBiH da razmotre sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini radi poduzimanja mjera iz svoje nadlenosti,

66

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

GLAVNI TAJNIK PREDSJEDNITVA SRBiH Mile Akmadi

PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA SRBiH Alija Izetbegovi

67

"Predsjednitvo BiH je veinom glasova donijelo odluku da se Europskoj zajednici uputi zahtjev za medjunarodno priznanje neovisnosti - Bosne i Hercegovine"
ZAPISNIK 48. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, odrane 20. prosinca 1991. godine
PREDSJEDNITVO SOCIJALISTIKE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-0ll-1155/91 Sarajevo, 20. prosinca 1991. godine Sjednica je poela u 8,3o sati. Prisutni: - predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi i lanovi Predsjednitva dr Ejup Gani, mr Franjo Boras, dr Nikola Koljevi, dr Biljana Plavi, Stjepan Kljui i Fikret Abdi, - lan Predsjednitva SFRJ iz SRBiH mr Bogi Bogievi, - glavni tajnik Predsjednitva SRBiH Mile Akmadi i zamjenik glavnog tajnika mr Mile Dmii. Na sjednici je usvojen sljedei Dnevni red: Izbor predsjednika Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, Aktualna politika situacija Bosne i Hercegovine. Ad - 1.

69

70

lan Predsjednitva dr Ejup Gani je izvijestio lanove Predsjednitva da Komisija za organizacijsko-kadrovska pitanja Predsjednitva nije utvrdila prijedlog kandidata za predsjednika Predsjednitva SRBiH za naredni jednogodinji period, s obzirom da o tome neposredno odluuje Predsjednitvo. Medjutim, rekao je, dogovoreno je da glavni tajnik Predsjednitva Mile Akmadi da napomene o ustavnim i poslovnikim odredbama kojima je utvrdjen nain izbora predsjednika. U tom smislu glavni tajnik Predsjednitva je izvijestio da je, nakon prvih viestranakih demokratskih izbora, 20. prosinca 1990. godine, izvren izbor Alije Izetbegovia za predsjednika Predsjednitva SRBiH na jednogodinji mandat. Prema Amandmanu LI na Ustav SRBiH i lanku 20. Poslovnika Predsjednitva SRBiH, predsjednika Predsjednitva bira Predsjednitvo iz reda svojih lanova za jednu godinu i moe biti biran jo jedanput uzastopno na ovu funkciju. O nainu izjanjavanja i izboru predsjednika Predsjednitva odluuje Predsjednitvom veinom glasova svojih lanova. Odlueno je da se izbor predsjednika Predsjednitva obavi javnim glasovanjem. lan Predsjednitva Fikret Abdi je ukazao na potrebu da se kod izbora predsjednika osigura jednoglasnost, da on nije protukandidat Aliji Izetbegoviu za predsjednika Predsjednitva i da nije dobro to je Izvrni odbor SDA objavio njegovu kandidaturu. lan Predsjednitva dr Biljana Plavi je naglasila da lanovi Predsjednitva iz reda srpskog naroda nisu uvijek bili zadovoljni radom Predsjednitva, naroito kada su razmatrana bitna pitanja za ovu republiku, da Alija Izetbegovi, u proteklom jednogodinjem periodu nije u dovoljnoj mjeri zastupao interese srpskog naroda, da treba prekinuti praksu da se dosadanji predsjednik automatski ponovo bira i da bi bilo dobro da predsjednik Predsjednitva ne bude i predsjednik neke politike partije. Podrala je da kandidat bude iz reda drugog naroda ili Jugoslaven i da ona nije za prijedlog da se Alija Izetbegovi ponovo izabere za predsjednika Predsjednitva. Govorei povodom kandidature Alije Izetbegovia za predsjednika Predsjednitva, lan Predsjednitva dr Nikola Koljevi je naglasio da, nakon niza neustavnog i nezakonitog postupanja ovog Predsjednitva, kao predstavnik srpskog naroda, iz principijelnih razloga ne moe prihvatiti Aliju Izetbegovia kao kandidata za predsjednika Predsjednitva, pa predlae da se za predsjednika izabere neko drugi ili da se izbor odgodi za narednih sedam dana dok se ne okonaju medjustranaki razgovori. Predloio je da kandidati za predsjednika Predsjednitva budu dr Ejup Gani i mr Franjo Boras. Na prijedlog lana Predsjednitva Stjepana Kljuia, evidentirani protukandidati za predsjednika Predsjednitva dr Ejup Gani i mr Franjo Boras su odustali od kandidature.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Predsjednitvo je veinom glasova svojih lanova za predsjednika Predsjednitva SRBiH za naredni jednogodinji period, ponovo izabralo dosadanjeg predsjednika Aliju Izetbegovia. lanovi Predsjednitva dr Biljana Plavi i dr Nikola Koljevi su glasovali protiv ovog izbora.

Ad - 2. Predsjednitvo je razmotrilo "Deklaraciju Ministarskog savjeta EZ o Jugoslaviji" i "Deklaraciju o smjernicama za priznavanje novih drava u istonoj Europi i Sovjetskom Savezu" koje su usvojene na sastanku Savjeta ministara Europske zajednice u Briselu 17.prosinca, ove godine u kojima je sadrano traenje da se jugoslavenske republike do 23. prosinca 1991. godine izjasne da li ele da budu priznate kao neovisne drave. Predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi je izvijestio o sadrini pomenutih dokumenata i pismu koje je predsjednik Ministarskog savjeta EZ uputio ministru za medjunarodnu suradnju SRBiH kojim trai da ga obavijesti najkasnije do 23. prosinca ove godine da li naa republika eli da bude priznata kao neovisna drava. Takodje, rekao je da je sjednici Predsjednitva prethodio i sastanak sa predsjednicima politikih stranaka koje imaju svoje poslanike odnosno zastupnike u Skuptini SRBiH.

lanovi Predsjednitva dr Ejup Gani, mr Franjo Boras, Fikret Abdi i Stjepan Kljui su istakli u raspravi da se radi o historijskom trenutku, da postoje svi razlozi da se kandidatura postavi, da se time izraava interes naroda koji oni zastupaju i drugo, da se donese odluka o podnoenju zahtjeva Europskoj zajednici i njenim dravama lanicama za priznavanje suverenosti i nezavisnosti Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine. Tom prilikom isticana je mogunost plebiscita gradjana o ovom pitanju. Istovremeno, lanovi Predsjednitva dr Biljana Plavi i dr Nikola Koljevi su istakli da dokumenti Europske zajednice ne sadre princip samoopredjeljenja naroda verificiran u medjunarodno-pravnim dokumentima, i da, polazei od referendumskog opredjeljenja srpskog naroda o zajednikom ivotu i ostanku Bosne i Hercegovine u Jugoslaviji, smatraju da o zahtjevu Savjeta ministara Europske zajednice treba da raspravlja i odluuje Skuptina SRBiH a ne Predsjednitvo i Vlada SRBiH kao izvrni dravni organi, da e odluka Predsjednitva biti nelegitimna i nelegalna i da se njome direktno ugroava ustavni princip suvereniteta i nacionalne ravnopravnosti i vri promjena ustavnog karaktera Bosne i Hercegovine i Jugoslavije.

71

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Predsjednitvo BiH je veinom glasova donijelo odluku da se Europskoj zajednici uputi zahtjev za medjunarodno priznanje neovisnosti - Bosne i Hercegovine.

Ovom prilikom istaknuto je da je potrebno, s obzirom na vienacionalni sustav stanovnitva u Republici, osigurati da hrvatski i srpski narod koji ivi u Bosni i Hercegovini ima specijalne veze sa svojim maticama - republikama Hrvatskom i Srbijom i da bi stoga bilo potrebno stvaranje budue jugoslavenske zajednice ili asocijacije u kojoj ne bi bilo carina, traenja pasoa, bile po svjetskim standardima utvrdjene ljudske slobode i prava, puna nacionalna ravnopravnost i drugo. Zato e se Socijalistika Republika Bosna i Hercegovina i ubudue zalagati da se iznadju putevi za stvaranje novih oblika asocijacije dosadanjih jugoslovenskih republika. Ta asocijacija bi mogla biti, samo na ravnopravnoj osnovi, uz potivanje volje svakog naroda i na principima dokumenata Ujedinjenih naroda, Europske zajednice i drugih relevantnih medjunarodnih institucija. Sjednica je zavrena u l0,45 sati. Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.

lanovi Predsjednitva dr Nikola Koljevi i dr Biljana Plavi o ovom pitanju su glasovali protiv.

GLAVNI TAJNIK PREDSJEDNITVA SRBiH Mile Akmadi

PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA SRBiH Alija Izetbegovi

72

"mr Franjo Boras, podrao je predlog da se Hrvatskoj uputi protestna nota, ali da se protest uputi i JNA, jer se sa teritorija Bosanske Gradike tuku civilni ciljevi u Novoj Gradici"
ZAPISNIK 49. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, odrane 29. decembra 1991. godine
PREDSJEDNITVO SOCIJALISTIKE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-0ll-1188/91 Sarajevo, 29. decembra 1991. godine Sjednica je poela u 13,15 sati.

Prisutni: - predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi i lanovi Predsjednitva dr Ejup Gani, mr Franjo Boras, Stjepan Kljuji i dr Nikola Koljevi, - lan Predsjednitva SFRJ iz SRBiH mr Bogi Bogievi, - generalni sekretar Predsjednitva SRBiH Mile Akmadi i zamjenik generalnog sekretara mr Mile Dmii - specijalni savjetnik u Ministarstvu unutranjih poslova RBiH Avdo hebib.. Na sjednici je usvojen sljedei Dnevni red: Bezbjednosna situacija u SRBiH, Donoenje ukaza o proglaenju zakona Tekua pitanja.

73

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Povodom stanja na podruju Bosanske Gradike govorio je i specijalni savjetnik u Ministarstvu za unutranje poslove Avdo Hebib istiui da je do sada poginulo 12 graana, da ima mnogo povrijeenih i da je priinjena ogromna materijalna teta. Ukazao je na nezakonito postupanje u vezi slanja rezervista na front, da je 9 lica uhapeno bez razloga, da je 30. decembra zakazan protestni skup u Bosanskoj Gradici i drugo. O ovim zapaanjima bie pripremljena informacija posebne policije Vlade SRBiH. Predsjednitvo je zakljuilo da Vladi SR Bosne i Hercegovine predloi hitno formiranje mjeovite strune komisije, koja bi ispitala sve okolnosti koje se tiu stanja u Bosanskoj Gradici i o tome podnijela izvjetaj. Predsjednitvo je, takoe, zakljuilo da lan Predsjednitva dr Nikola Koljevi odmah otputuje na ovo podruje i obavi razgovore sa lokalnim organima vlasti. Predsjednitvo je saslualo i izvjetaj lana Predsjednitva dr Ejupa gania o sastanku predsjendika optina istone i zapadne Hercegovine u Stocu, odranom 27. decembra 1991. godine. Odlueno je da se Vladi SRBiH preldoi formiranje mjeovite operativne grupe koja bi operacionizirala postignuti dogovor o povratku izbjeglica sa podruja Hercegovine u njihove domove.

lan Predsjednitva mr Franjo Boras, podrao je predlog da se Hrvatskoj uputi protestna nota, da se izvri evakuacija djece i starih, ali da se protest uputi i JNA, jer se sa teritorija Bosanske Gradike tuku civilni ciljevi u Novoj Gradici. Takoe lanovi Predsjednitva Stjepan Kljuji i dr Ejup Gani, pored ostalog smatraju da treba to prije uspostaviti veze izmeu Bosanske Gradike i Nove Gradike, da je potrebno obustaviti ratna dejstva, uspostaviti kontakte sa Banjalukim korpusom i ukljuiti njihovog predstavnika u mjeovitu strunu komisiju Vlade SRBiH.

Ad - 1. Predsjednitvo je na predlog lana Predsjednitva dr. Nikole Koljevia, razmatrajui bezbjednosnu situaciju u Republici ocijenilo najnovije zaotravanje situacije u rejonu Bosnaske Gradike. Informiui u stanju na tom podruju dr. Nikola Koljevi je istakao da se radi o iznenadnom napadu sa hrvatske strane iz pravca Nove Gradike u kojem su dva lica poginula, vie lica povrijeeno i priinjena ogromna materijalna teta na preko 400 graevinskih objekata. Zatraio je da se Vladi Hrvatske uputi protest, da se pomogne Bosanskoj Gradici na evakuaciji stanovnitva, posebno djece i starijih, da se formira mjeovita struna komisija. Obavijestio je Predsjednitvo da su ga organi vlasti Bosanske Gradike pozvali da 30. i 31. decembra posjeti to podruje.

74

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Vladi e se predloiti da na elu te grupe bude ministar u Vladi SRBiH i i predsjednik Crvenog krsta Jugoslavije dr Milljenko Brki. Predsjednitvo je zaduilo generalnog sekretara Predsjednitva SRBiH Milu Akmadia da o ovim stavovima obavijesti Vladu SRBiH na njenoj sjednici zakazanoj za 30. decembar 1991. godine.

Ad 2. Predsjednitvo je, na predlog Skuptine SRBiH donijelo ukaze o proglaenju sljedeih zakona: Zakon zajamenom linom dohotku, Zakon posebnom porezu na promet proizvoda i usluga, Zakon izmjenama Zakona o javnom redu i miru, Zakon izmjenama Zakona o javnim skupovima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o samodoprinosu, Zakon izmjenama Zakona o bezbjednosti saobraaja na putevima, Zakon izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju optih potreba. Informacija o Zakonima koji su predloeni za proglaavanje je sastavni dio zapisnika.

Ad 3 Predsjednitvo je donijelo odluku da lan Predsjednitva SRBiH dr Ejup Gani 30. decembra otputuje u Lisabon. Sjednica je zavrena u l5,00 sati. Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.

GLAVNI TAJNIK PREDSJEDNITVA SRBiH Mile Akmadi

PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA SRBiH Alija Izetbegovi

75

Proglaenje "Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine" protuustavni je akt koji kao takav ne proizvodi pravne posljedice

Zapisnik 50. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine,odrane 10. sijenja 1992. godine
PREDSJEDNITVO SOCIJALISTIKE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-19/92 Sarajevo, 10. sijenja 1992.godine Sjednica je poela u 13,00 sati.

Prisutni: predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi i lanovi Predsjednitva dr Ejup Gani, dr Nikola Koljevi,dr Biljana Plavi, Stjepan Kljui i Fikret Abdi, glavni tajnik Predsjednitva SRBiH Mile Akmadi i zamjenik glavnog tajnika mr Mile Dmii. Na sjednici je usvojen slijedei Dnevni red: Aktualna situacija u Republici.

77

Ad - 1: Predsjednitvo SR Bosne i Hercegovine razmotrilo je situaciju u Republici nastalu nakon to je Skuptina srpskog naroda, na svojoj sjednici odranoj 9. sijenja 1992. godine, proglasila tzv.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

"Republiku srpskog naroda Bosne i Hercegovine", donoenjem deklaracije. Predsjednitvo je, veinom glasova svojih lanova zakljuilo da se: radi o protuustavnom aktu koji kao takav ne proizvodi pravne posljedice. zahtijeva od svih organa i gradjana da potuju Ustav i zakon SR Bosne i Hercegovine i da Vlada SRBiH utvrdi i provede n e o p h o d n e m j e r e r a d i z a ti t e l e g i ti m n i h i n t e r e s a B o s n e i Hercegovine i njenih gradjana. Svoje miljenje povodom ovih zakljuaka izdvojili su lanovi Predsjednitva dr Biljana Plavi i dr Nikola Koljevi.

Predsjednitvo je pozvalo sve relevantne politike faktore u Republici da nastave i intenziviraju zapoete razgovore, sa ciljem da se nadje miran izlaz iz nastale situacije. Sjednica je zavrena u 14,30 sati. Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice. GLAVNI TAJNIK PREDSJEDNITVA SRBiH Mile Akmadi PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA SRBiH Alija Izetbegovi

78

Mislim da smo dotjerani do zida. Nama se pokuava sruiti kua nad glavom. Mi moramo braniti tu kuu.

Magnetofonski snimak 50. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, odrana 10. Januara 1992. godine
Sjednica je poela u 13,00 sati. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi.

79

NIKOLA KOLJEVI: Moj prijedlog povodom to ine da se pod hitno nastave razgovori tj. konferencija o Bosni koja je prekinuta. Naalost ne krivicom predstavnika Srpske nacionalne zajednice, ili SDS. Bilo je tu i tehnikih smetnji i koliko sam ja bio u kontaktu sa predsjednikom, nekakvih sastanaka, nekakvog dnevnog reda. Mislim da bio ovaj predlog, iznesenih predloga prethodno, jako poboljao situaciju i politiki bezbjedonosno. Da bi ovo bio pravi put, ako postoji dobra volja. Mislim da Predsjednitvo nije

ALIJA IZETBEGOVI: Pozdravljam vam i ovo je prva sjednica u 1992. godini. Samo jedan taka dnevnog reda: "Aktuelna situacija u Republici". Sazvao sam sjednicu u vezi sa situacijom koja je nastala jueranjim sastankom Srpske skuptine u kojoj je donesena Deklaracija o formiranje tzv. Srpske Bosne i Hercegovine. Predlaem da se utvrdi to, da je to protivustavan in, pokuaj podrivanja ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini koji moe direktno da ugrozi mir u Bosni i Hercegovini. Da se pozovu svi organi, a prije svega Vlada Bosne i Hercegovine da preuzme sve mjere radi zatite interesa Republike. Sjednicu sam morao hitno sazvati, jer to okolnosti nalau. Otvaram raspravu o tome.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

ovlateno da tako neto ustanovi, zato postoje institucije koje su nam poznate. Ako Predsjednitvo i ovaj put hoe da uzme na sebe prava ingerencije koje po Ustavu nema, to moe, kakav e biti na stav, ali kakav e biti na stav, mislim da to unaprijed svi znate. Pa ne bih ga posebno iznosio. Toliko.

BILJANA PLAVI: Iako prihvatimo da o ovome raspravljamo, trebalo bi da bude Predsjednitvo u punom sastavu. Ba svi da budemo prisutni. Poto je dnevni red takav, potrebno je da smo svi prisutni. ALIJA IZETBEGOVI: Da li se neko jo javlja za rije. Izvolite.

80

STJEPAN KLJUI: Ja sam bio pristalica tih razgovora i mislim da su razgovori, zapoeli u jednom vrlo prijatnom tonu. Sada bi trebalo da odrimo tu dinamiku i da neke stvari stavimo na papir. Medjutim, ono to oteava razgovore, kad god smo razgovarali, SDS osnuje SAO Krajinu, pa onda kae da razgovaramo. Ne mogu da shvatim vas, da oekuju od neke ubike da podri interes srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Svima vam je jasno da je to karikatura politika i da ne moemo tako raditi. S druge strane, ja sam gledao kroz novine i kroz radio emisije, koliki je dat publicitet tome. Kad sam uo Brdjanina i one ljude, jer mi sa Brdjaninom i njegovim sistemom miljenja, ne moemo razgovarati. Ja u Brdjaninu osigurati partnere, ali to privatno. Mi moemo razgovarati sa punom odgovornou o naem suivotu, o naem ravnopravnom odnosu i o neem to pripada zakonima. Vjerujte, razgovarati poslije onakvih izjava jue. Jo samo da dodju oni moji iz Hrvatske, kao to kau, da im mi u lice kaemo. Ali mislim da to ne vodi niemu. to se tie diskvalifikacije ove odluke, mislim da ona ak politiki nije ni potrebno. to se tie pravnog lijeka, postoji Ustavni sud, pa emo vidjeti da li to moe i onda e sud dati rjeenje. Mislimo da je ona neprihvatljiva u sadanjem trenutku. To je ono to mene uvijek zabrinjava. Da ljudi iz SDS sa kojima razgovaramo, pa ak i privatno. Kad treba da pridjemo ozbiljnim razgovorima, uvijek nam pripreme neko iznenadjenje, kao da je mogue u Bosni i Hercegovini da neko jednostrano bilo ta da uradi. Mi smo se dogovorili da emo razgovarati, da emo iznijeti svoje prijedloge. ak je svaka stranka dala i pismene teze. Onda smo trebali da nadjemo najmanji zajedniki nazivnik, to nam je svima u interesu. Mene je vrlo obradovalo da su svi bili odluni, da se mirnim putem razrijei. Smatrao sam da je to za poetak veliki napredak. Vi morate nama dati za pravo, morate shvatiti na poloaj, da poslije ovakvih poteza i budui razgovori su hendikepirani. U tom pogledu mislim da vi lanovi Pred-sjednitva ste morali imati toliko snage, da upravo u cilju tih razgovora i njihovoj svrsishodnosti uklonite

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NIKOLA KOLJEVI: Ja ne mislim govoriti ovdje ni u ime Brdjanina, ni identifikovati SDS sa Brdjaninom, nego hou da vam kaem g. Kljuiu je jedna stvar po mom osjeanju. Ta injenica nije tana. Nije tana dijagnoza da SDS neto uradi ili srbi neto urade. Tu se g.Gani ljuto vara ako misli da e nai neke druge predstavnike izuzev autentinih i mislim da je ovo bilo zaista nepotrebno to ste vi jutros u Oslobodjenju uradili. Da ostanem na akademskom nivou, na kojem vi u svojim tekstovima niste ostali. Lino vredjanje prvaka srpskog naroda, nije nikom potrebno. Jer je to vredjanje simbolino itavog tog naroda. No, to je bilo anter-paratest. Mislim da nije tano g.Kljuiu, da mi prvo neto uradimo. Kad smo se mi dogovorili i poeli razgovore, vi vrlo dobro znate, da ste vi doli sa tezama, vrlo uoptenim, od kojih jedna bila donekle konkretna, i da su predstavnici SDA doli sa tezama, da smo mi doli poteno sa ukupnim papirom i predlogom .1 I vama javno rekli, kako mi zamiljamo i ta mi predlaemo. Prema tome, nije tano da mi prvo uradimo. Mi smo pokuali u razgovoru gdje ste vi jednu stranicu, uopteno, a mi smo sa svim detaljima doli, sa predlogom. Ali nam nije data ansa da ujemo reakciju s druge strane. Da bi se taj razgovor dalje mogao voditi. Ono to govorite o g.Brdjaninu, vjerovatno ste u pravu, ali nije politiki znaajno. ALIJA IZETBEGOVI: Mi polemiemo sa odlukom Skuptine. Izvoli Ejupe.

ovakve stvari. Jer, ako dozvolite da oni ljudi koji su ovo inicirali nadju ekvalivent u drugim strankama. A ja vam sa Maksimoviem i Brdjaninom neu nikad razgovarati. Ja dajem svoj glas da politiki ne prihvatimo takvu odluku, a to se tie zakonskog odredjenja, predlaem da Ustavni sud Bosne i Hercegovine da svoje obrazloenje.

81

EJUP GANI: Predloio bih kolegi Koljeviu, da je prihvatljivo da se nastave razgovori. Ne treba bjeati od Skuptine, i dobro je da se govori. Mi smo imali sastanak ovdje u Predsjednitvu svih stranaka, samo SDS nije doao. Ima tu ideja. Na tim sastancima se ulo i sljedee. Da nema pitanja o kojem se ne moe razgovarati. Prije svega, ako predstavnici srpskog naroda smatraju da dolazi do preglasavanja kod kljunih pitanja, da se vidi koja su to kljuna pitanja. Mi moemo napraviti i takve dokumente, da se to eleminie. Sada treba nastaviti te razgovore. Mi se moramo ograditi od ove odluke. Sada postoje dvije republike. Postoji Bosna i Hercegovine i kako vi smatrate postoji neka druga republika. Znate ne moe jedan ovjek imati dva imena. U sutini se moramo politiki se ograditi od takvih odluka. to se tie moje izjave koju sam dao jue. Ovi me novinari saletili me. Ja sam

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

samo Radovanu prebacio, zbog njegove izjave. Moe naroda nestati. Zbog toga sam ga kritikovao. Jedna stvar, da bude nastavak ovog razgovora. Mi se moramo ograditi. Postoji samo jedna Bosna i Hercegovina. Tu se ne moe smjetati vie Bosni. Posebno bih apelovao na kolegu Koljevia i koleginicu Plavi da daju svoj doprinos u nalaenju ovih rjeenja. Vi ste realni ljudi, vidite da e Bosna dobiti vjerovatno priznanje. Samo da traimo neka rjeenja da se ugrade.. KOLJEVI NIKOLA: Ja ne vidim. EJUP GANI: Ja sam realista, da vas pripremim. Mislim da bi se mogli ograditi od tih stvari. Samo sam odgovorio Radovanu, na onu izjavu, moe jedan narod nestati.

BILJANA PLAVI: Vi ste sluajno spontano poeli da kritikujete dogadjanja jue u Srpskoj skuptini. Niste ba vi bili tamo, pa da moete kompetentno o tome govoriti. Ostajem i dalje pri svom predlogu da budemo u punom sastavu kada se govori o ovakvoj vanoj temi. Da ovaj sastanak ne pretvorimo u prebacivanja. Svako se pojavi u novinama. To ide na njegov lini obraz. To je moja sugestija. I vama g. predsjednie kad bude Predsjednitvo u punom sastavu.

FIKRET ABDI: Postoji ovdje minimum kojeg bi trebali dogovoriti. Koji bi trebalo izai u javnost. Da ne moemo prihvatiti BosnuHercegovinu u Bosni i Hercegovini. Da trebamo voditi rauna svi, da ova odluka ne izazove dalje neeljene posljedice u Republici. Trebamo razgovarati, da treba i na sljedeoj sjednici Predsjednitva nastaviti razgovor. Postoji jedan minimum, ne mislim da je to okviru ovoga to sam ja rekao, koga bi morali dogovoriti danas.i oglasiti se saoptenjem. Ostaviti raspravu otvorenu i o ovom treba raspravljati i na sjednici Predsjednitva. Ali mi kao organ Predsjednitva ne bih trebali ulaziti u to, kako e stranke raditi.

82

ALIJE IZETBEGOVI: Da li se mogu ja vratiti na svoj prijedlog? Naime mi ne uzimamo kompentenciju Ustavnog sud kad kaemo da je rije o jednom neustavnom aktu, jer svaki organ je ovlaten da donese takvu ocjenu. Samo ona nije obavezna, ona je politika ocjena, nije pravna ocjena. A Ustavni sud donosi pravu ocjenu. Politiku ocjenu moe svako donijeti. Znaili mi bismo bili potpuno onemogueni, ako ne bih ovjek mogao neto da kae nezakonito. Oni mogu da razmatraju, da donesu odluku koja ima pravni znaaj. Koja ima pravnu vanost, a ne politiku. Mi ne moemo izbjei jednu oiglednu stvar ako se radi o jednom nezakonitom, neustavnom aktu. Bez obzira na to, kakve bi bile

83

posljedice. Posljedice bi mogle biti obrnute, ako se mi ne oglasimo. Najmanje 3 miliona ljudi oekuje od nas da se oglasimo, tj. koji se ne slau sa time. Mislim da je taj broj puno vei, ali za 3 miliona mogu da garantujem. Prema tome, predlaem da mi utvrdimo da se radi o protivustavnom inu, naravno pokrenut e se poseban postupak da Ustavni sud utvrdi zvanino stanje kako jeste. Da li je ili nije. Ne mogu na istom mjestu i u isto doba biti dvije republike. Jedna ili druga. Predlaem da pozovemo organe, da vre svoju dunost, da obave svoju dunosti, da funkcioniu, koga treba da sluaju, ta sad trebaju da rade. Postoje dvije republike, dva tijela koja naredjuju. Da se dre Ustava i zakona. Pozivamo, ko hoe da slua, ko nee. Tu je sav taj problem. Normalno bi svaka drava jutros na ovakav akt, podigla vojsku, pohapsila ljude, itd. Mi to ne moemo raditi, ali i ne radimo to. Moda i ne bih ko zna. Ali prije svega, polazim od jedne injenice, da mi to i ne moemo uraditi. Ali je u Francuskoj to normalno, pa bi ti ljudi bili pohapeni svi. Koji su uestvovali u tom proglaenju. To je direktno podrivanje ustavnog poretka. Medutim, na jedan politiki akt, mi odgovaramo politikim protiv aktom. Gradjanima se mora kazati. Isto kao to je jue otila jedna poruka, a sada e i druga. Neka znaju na emu stoje organi republike. To je poziv, da Vlada treba to da razmotri mjere koje treba preduzeti da zatiti Republiku. Ekonomski, pa i politiki. Naravno, organi republike su da to sprijee. Imali smo toliko proklamacija, pa i ova. Rije je o konkretnim stvarima koje mogu nastati. Jedna od njih je jue bila pomenuta, prestanak plaanja. I sada dobar dio tih optina koje su proglaene nekakvim regijama, alimentirala je. One su manje-vie pasivne optine. Mi smo plaali, to do sada nije bilo plaanja. To su bile vie nefaktina plaanja. Jue je bila odluka ili poziv, nisam siguran, da se obustavi plaanje u Republici. Odavde Republika plaa i ljekare, profesore, miliciju itd. Mora li to da se nastavi. U vezi sa svim tim pitanjima je. Pitanje zatite Republike, zbog tampanja para. Mora se neke stvari uraditi. Da zatiti od toga. Jednostavno smo pozvani i plaeni za to. Moramo zatiti te ljude, jer su cijene uasne i rastu naglo. Treba nai mehanizam da se to sprijei. Treba i na nekom drugom odbrambenom planu neto uraditi. Jer su i oni to su bili prije nas izbili sve iz ruku - tj. vlast. Konkretno to se tie TO ostavili su nam obavezu da ga plaamo, ali ne moemo nita uiniti - narediti. To je abnormalno stanje koje najvjerovatnije treba biti redirano i treba vratiti u normalno stanje. Bez obzira naglaavam, kakva bi cijena mogla biti toga. Na kraju krajeva. Vi moete glavu spaavati, sve dok vam neko ne kae da je pognete. Ponosan ovjek, sve moe, ali pognuti glavu ne mogu, makar ostao bez glave. Poget glavu neemo, makar ostali bez nje. Svakom je drag ivot. Ako treba da se tuemo, pa i to emo. Ako smo do toga doli ovdje. Mi smo mnoge

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

ALIJA IZETBEGOVI: to se tie Predsjednitva, mi bi trebali samo da navedemo da ne postoji saglasnost. Mi smo uveli jednu praksu, koja nije u redu, da mi sada dajemo.... Postoji stav Predsjednitva. Stav Predsjednitva se donosi veinom glasova. Mi emo konstatirati da su g. Plavi i g. Koljevi izdvojili miljenje. Vi moete dati obrazloenje vrlo obrazloeno, zbog ega ste izuzeli i sazvati Konferenciju za tampu i iznijeti te stvari. Ovo je stav tijela. Mi emo konstatirati da su ta miljenja izuzeta. Mislim da bi saoptenje, osim u daljom elaboraciji, sastoji u politikoj i pravnoj ocjeni. Politiki ne promiljen akt, jer proidicira itav niz odluka u Bosni i Hercegovini politikog statusa itd. koje treba da donesu nadleni organi. Nema zakonskog uporita za provodjenje ove vrste. BILJANA PLAVI: Isto kao to je Memorandum donesen na nezakonit nain. STJEPAN KLJUI: Ovdje se radi da je televizija prenosila. Ja sumnjam u vjerodostojnost plebiscita. U Kninu je bilo 104%, tako e biti i u Sarajevu. Jer da je to provodila institucija sistema.... BILJANA PLAVI: To je druga tema. Imamo pravo na to.

BILJANA PLAVI: eljela bih da bude pored ovog zakljuka oko kojeg e te se vi vjerovatno sloiti.

stvari tolerisali, ali ima nekakva granica preko koje se ne moe. Pokuavaju nam demontirati krov nad glavom, da bi imali veliku kuu. Da bi velika drava bila. Mi treba da ostanemo potpuno bez drave. Mi ne moemo imati ni malu dravu. Jer drugi hoe da imaju veliku dravu, da svaki srbin bude u toj dravi. Mi treba da platimo cijenom tom, da mi nemamo drave vie nikako.

84

ALIJA IZETBEGOVI: To su razliita gledita. Mi imamo razloga da vodimo razgovore kad imamo neke anse, da jedni druge neto ubjedimo. Na je stav ovakav, va taj. U Bosni je demokratija, mogu ljudi sazvati Konferenciju za tampu, sasluat e ljude, objaviti to sve itd. Narod moe da cijeni, emu sve vodi, da li to ispravni putevi ili nisu. Sve ide na ocjenu javnosti. Javnost moe da procjenjuje na osnovu razloga, koje emo mi iznijeti. Zbog ega neto ne prihvatamo. Odluka je protivustavna. Mi emo zahtjeva da Ustav donese ocjenu o tome. Da se pozovu svi organi da potuju zakone, da izvravaju zakone i da Vlada vrei svoju odgovornost utvrdi kakve mjere treba da preduzme, da zatiti Republiku. Da se sazove hitno Skuptina Bosne i Hercegovine. Mi imamo pravo inicijative bez odlaganja. Jer i tu se vri opstukcija. Skuptina Makedonije saziva sjednicu svakih 15 dana i donosi

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

odluke. Mi moramo 15-20 dana ubjedjivati da se sazove Skuptina. To je nenormalno stanje koje vie neemo trpiti. Osiguraemo da moemo Skuptini sazvati, kad god je to potrebno. Izvoli Biljana.

85

ALIJA IZETBEGOVI: Ne gospodjo Biljana. Imati Jugoslaviju, nije ni ljudsko ni nikakvo pravo na svijetu garantovano. Zna se ta su ljudska prava, sloboda, kultura, crkva, sve to skupa. Ne moe biti i plus Jugoslavija. Ne spada to. Srpskom narodu nije niko oduzeo ljudsko nacionalno pravo. Ne spada u nacionalna prava da ivimo svi u jednoj dravi. To vas je neko doveo u zabludu. Naalost, ne samo na vau tetu, nego i na nau. O tome se radi. Zamislite da nas u Rusiji nego proglasi, svi rusi u istoj dravi, svi francuzi u istoj dravi. Nata bi taj svijet liio. Vi ne moete prekrajati granice ove drave, zato da biste iskomadali... One olimpijske objekte. Komadaju, meni Jahorina, Pale, a vam tamo one. Svijet e se uditi, ta se radi u ovoj zemlji. A vi stojite iza toga. Mnogi pametni ljudi su stajali iza nacistikih stvari, pa su se kasnije stidili toga. Jer nisu na vrijeme shvatili da se neke stvari ne mogu raditi. Vi ne moete prekrajati Bosnu i Hercegovinu i ostavljati nas bez drave ovdje, zato da biste vi ivjeli u komotnoj velikoj dravi. To se ne moe raditi. Platforma je ila na to da obezbijedi Bosnu i Hercegovinu. I nije oduzela srbima ba ni jedno pravo, osim izmiljeno pravo. Istinskom, bitno pravo nikome nije bilo lieno. Srbi i danas imaju daleko vie uea u vlasti svakoj. Kulturnoj, politikoj sferi, privrednoj sferi, finansijskoj sferi, kolskoj, pravosudnoj, vojnikoj. Svugdje vie nego to ih ima. Pored toga, rue ovu dravu u kojoj sve to imaju. Zbog poziva, nekih planova koji su ludaci prije 30-50 godina ispostavili. Ja vam kaem to otvoreno. Zbog izvjesnih ludih planova uvu ete nas u rat ovdje, poplaaemo ivotima i mi i naa djeca. Jer jednostavno, ponos i dostojanstvo ne moe dalje da ide. Ne moe dalje da trpi. Vi ste trebali sraunati koji su to interesi srpskog naroda da je ugroen u Bosni i Hercegovini. Svaki interes najmanji koji je ugroen, ja u ga prvi braniti. Ali ne mogu braniti izmiljeno pravo. Imam pravo na jezik, ivot, slobodu, nacionalno, crkvu, irilicu, na sve. Ali se tome dodaje. Ja bih sada pregradio kuu na raun tvog stana, jer meni treba proirena. U Bosni i Hercegvini Srbi su imali sva prava. To e jednog dana istorija ustanoviti. Da li je ovo bilo potrebno. Moda smo suvie blizu dogadjaja, pa ne moemo da procjenimo. Da li su Srbi imali ikakvog razloga da nam ine, ovo to ine. Mislim da u biti prinudjen ovih dana da ponudim srpskom naro-

BILJANA PLAVI: Kada ste ve govorili o pogibanju glave, skuptanju glave, da li ste pomislili da je i Platforma i Memorandum na neki nain djelovala tako, da je srpski narod mogao ili trebao da savije glave.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

BILJANA PLAVI: Ja ne znam da Srbija vlada u Bosni. Nego, Srbi u Bosni...

du i svima nama da izadjemo pa da kaemo, umjesto elinim kuglicama, kaemo gumenim. Da kaemo ta hoemo, tj. glasanjem. Nisam siguran da srpski narod stoji iza ovakvih stvari. Jednostavno ne mogu da zamislim da stoji iza toga. Preispitivao sam se vie puta. Da li je srpski narod prikraen u neemu. Jedino to mora da ivi u jednoj dravi, na raun nae drave. Mora da se prekroji sada sve. Uzimaju komad Ilijaa, pa ga prikljuuju tamo itd. To se ne moe raditi od drave koja postoji hiljadu godina. U Bosni i Hercegovini Srbija nije nikada vladala. Zbog ega se danas trai da vlada.

ALIJA IZETBEGOVI: Mi moramo ovdje poteno i otvoreno govoriti. Prema tome da se na raun Bosne i Hercegovine, da se priklopi Srbiji, nekoj saveznoj dravi. Gdje postoji ta savezna drava. Kako sree da postoji. Ali je nema vie. Mislim da smo dotjerani do zida. Nama se pokuava sruiti kua nad glavom. Mi moramo braniti tu kuu. Tu izbora nema. Ja u izai da kaem narodu Bosne i Hercegovine, da se radi o toj stvari. FIKRET ABDI: Da vidim ta se moe zakljuiti danas, a ta u utorak. Ti ga ne mora uvaiti.

86

KOLJEVI NIKOLA: U tekim trenucima trebalo bi najvie razbora. Demagoki je predlagati da to raspravimo na Predsjednitvu, kad mi ne predstavljamo adekvatno one narode, kao to predstavljaju tri naroda, kao to predstavljaju stranku. Za mene je to demagoki. Jer mi nismo tu ravnopravni. Nas je ovdje dvoje. A tamo razgovaramo ravnopravno tri naroda, tj. predstavnici tri naroda najlegitimniji. to se tie drave, da drava nije ljudsko pravo. Po kojem kriterijumu mi kaemo da neko ima pravo na dravu, a drugi nema pravo. Vi znate da je srpski narod 200 godina ukljuujui Bosnu i Hercegovinu borio se za ujedinjenje. Nije od jue nego od 1804. godine. O tim stvarima treba mirnije i temeljitije da porazgovaramo. Jer ako ete vi sutra, nas zatvoriti u Bosnu i Hercegovinu, imaete svakog treeg ovjeka nezadovoljnog. Naalost, moj utisak nije da SDS ne predstavlja srpski narod. Ja sam esto na terenu SDS u mnogim stvarima koio srpski narod. Neki dan je trebala da bude proglaena Krajina. Mislim da o tome treba porazgovarati vrlo temeljno, ljudski i smireno. Ne mislim da ovo stoji pripisivanje nae krivice, da mi hoemo jednu komotnu kuu, ne mislim da ta stvar stoji. Ne bih sada to produavao. Imao bih ovaj predlog. Na predlog predsjednika normalno je, nek Predsjednitvo kae da je to protivustavan in. Nije

ALIJA IZETBEGOVI: Zato to ne moemo politike razgovore inicirati, to je stranaki. 87 NIKOLA KOLJEVI: Moda emo doi do referenduma.

NIKOLA KOLJEVI: Moe i u Skuptini. Moe ii kasnije na Skuptinu.

ALIJA IZETBEGOVI: Bilo bi dobro, ako je mjesto. U svakom sluaju isto formalno pitanje. Koliko Predsjednitvo treba da inicira razgovor stranaka. U svakom sluaju ovu ponudu, ili prijedlogom, nekakvim nastavkom razgovoru, apsolutno prihvatam. Moemo kazati da se u cilju prevazilaenja konfliktne situacije, da se Predsjednitvo inicira razgovor. Ne znam gdje, moe u Skuptini.

prvi protivustavan in. Mogli su se ljudi u republikama, ukljuujui predsjednike staviti u zatvor, kad su prekrili saveznu ustavnost, pa nisu uradili. Moda bi bolje bilo da nelegalne stvari koje su u Jugoslaviji uradjene. Samo da se zna da nam ovdje nije nita poklonjeno trenutno. Jer ta nelegalnost ide od poetka. Jugoslavija je bila legalna drava savezna sa uredjenim odnosom izmedju republika i Federacije. Mislim da se moe rei ako mislimo na mir u Bosni, iako nam je to prva stvar, a nije drava, nego odnosi ljudski, u prvom redu pitanje ivota i smrti. Onda mislim, ako emo rei da je ovo proglaenje protivustavno, imao bih predlog, ne da se sazove Skuptina, jer to je pretnja srpskom narodu, politiki govorei, nego da se nastave konflikti zbog nelegalnog stanja, razrijee na Konferenciji o Bosni. Konstatujte, traili ste,tano je da je to neustavno. Nije ni prvo ni zadnje. Moda je zadnje, daj boe. Ali ako emo da smirimo situaciju i da to konstatujemo, ne moe srpski narod drugaije, ovo da shvata. Koritenje Skuptine kad treba, koritenje Predsjednitva kad treba, nego kao veliki oblik politikog pritiska, a ne demokratskog dijaloga. Ako treba narodu rei, nije ovo uredu, nije ovo ustavno ovo to su srbi napravili, kao to nije. Nije ustavno, da li je uredu, to je druga stvar. Jer to ulazi u iri kontekst. Ja bih predloio, naravno, ako hoete, inae u ja biti protiv saoptenja. Moraemo posebnu konferenciju za tampu da dajemo. Mislim da moemo doprinijeti miru, ako kaemo, nastali konflikti, jeste protivustavno, bie razrjeeni na razgovorima o Bosni izmedju tri stranke, ne mora ni tri nacionalne zajednice, jer ste vi to shvatili kao neko podmetanje, to nije podmetanje, nego realitet, pa i predsjednik uoio i priznao da je to realitet. Postoje tri naroda u Bosni. To je moj prijedlog za saoptenje, ukoliko e....

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

ALIJA IZETBEGOVI: Nego jednostavno da se u treem stavu, da se ova kompletna situacija koja nastaje, da bi se izbjegli sukobi, da Predsjednitvo predlae da se politiki razgovori intenziviraju, da se ubrzaju, da bi se dolo do politikih rjeenja.

EJUP GANI: Nemojte tri naroda i tri zajednice. Politiki razgovori u Skuptini. ALIJA IZETBEGOVI: Onda emo da Predsjednitvo inicira sastanak u Skuptini. U svakom sluaju mi emo kod razgovora uvaiti, da ovdje imaju tri naroda i oni trebaju da razgovaraju. Imamo prigovora da se razgovara mimo Skuptine, mimo ostalih stranaka. Mi moramo staviti da predsjednitvo ovim inicira, da se politiki razgovori iniciraju radi rjeenja. Da se nastave politiki razgovori da bi se prevazila konfliktna situacija. Svakako emo morati razgovarati. MILE AKMADI: Spominju se nacionalne zajednice. Ja bih molio da budemo u Bosni i Hercegovini barem budu ravnopravna tri naroda. U Bosni i Hercegovini su narodi. Taj termin nije dobar. Predsjednitvo kao ef drave ima pravo zahtijeva, ali konkretno od koga da nastave politiki razgovori. Ovo su politiki razgovori. Mora se usmjeriti prema nekom. STJEPAN KLJUI: Dobro, to praktino Predsjednitvo moe. ALIJA IZETBEGOVI: Svih relevantnih politikih faktora. MILE AKMADI: Jer je i Predsjednitvo politiki i dravni organ. NIKOLA KOLJEVI: Moemo mi ukljuiti i druge, ali zna se. Dobro je da ostavimo to nedefinisano. Zato to se moe i iriti.

ALIJA IZETBEGOVI: Jedna reenica kojom se inicira da ih Predsjednitvo poziva ili predlae ili zahtjeva da politiki faktori nastave politike razgovore radi rjeenja situacije u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina. Radi razrjeenja situacije. STJEPAN KLJUI: To je vrlo bitno da budemo jedinstveni danas u saoptenju. Morate i vi dati doprinos. ALIJA IZETBEGOVI: Kad se napravi saoptenje, moe se izdvojiti miljenje, a moe da se i ne izdvoji vae miljenje. Saoptenje e tako glasiti, kako smo se dogovorili. Imae tri stavke. MILE AKMADI: Po novom Poslovniku nema izdvajanja miljenja, nego se moe posebno preskonferencija itd.

88

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

BILJANA PLAVI: ta je tamo bilo u novom? Ima konsenzus.

EJUP GANI: Kad bude Ustav zavren. Ali je preporuka da se u Ustavu ugradi konsenzus. Treba sada Biljana rasporediti koje stvari elite u konsenzusu. NIKOLA KOLJEVI: Gospodine Kljuiu vi ste spomenuli Brdjanina. Pa da vas informiem. Gospodin Brdjanin je jue zahtijevao na Skuptini da to bude proglaeno i da bude izbrisano, ako, to bi izbrisalo i ovu situaciju, a gospodin Koljevi je traio da to ostane ovako. To je samo za vas informacija. ALIJA IZETBEGOVI: ta je pobijedilo? NIKOLA KOLJEVI: Ako... Sjednica je zavrena u 14,00 sati.

Biljeke

1. Teze koje spominje Koljevi se nalaze u prilogu

89

Arbitrana komisija Europske zajednice i Savjet ministara Europske zajednice su zakljuili da bi u Bosni i Hercegovini bilo neophodno raspisati referendum
Zapisnik 52. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, odrane 20. sijenja 1992. godine
PREDSJEDNITVO SOCIJALISTIKE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-56/92 Sarajevo, 20. sijenja 1992. godine Sjednica je poela u 12,00 sati. Prisutni: - predsjednik Predsjednitva Alija lzetbegovi i lanovi Predsjednitva dr Ejup Gani, mr Franjo Boras, dr Nikola Koljevi, Stjepan Kljui i Fikret Abdi, - lan Predsjednitva SFRJ iz SRBiH mr Bogi Bogievi, - glavni tajnik Predsjednitva SRBiH Mile Akmadi i zamjenik glavnog tajnika mr Mile Dmii. Opravdano odsutna: lan Predsjednitva dr Biljana Plavi. Na sjednici je usvojen slijedei Dnevni red:

91

- Usvajanje zapisnika 51. sjednice Predsjednitva 1. Razmatranje zahtjeva Europske zajednice o raspisivanju referenduma u Bosni i Hercegovini,

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

92

Ad - 1. U uvodnim napomenama predsjednika Predsjednitva Alije Izetbegovia, pored ostalog, reeno je da je Bosna i Hercegovina postavila zahtjev Europskoj zajednici za priznavanje njenog suvereniteta i neovisnosti u roku koji je odredila Europska zajednica. Na zahtjev, data je Platforma o poloaju Bosne i Hercegovine, Memorandum (pismo o namjerama) i Izvod iz Ustava SFRJ i SRBiH. Razmatrajui zahtjev SRBiH, Arbitrana komisija Europske zajednice i Savjet ministara Europske zajednice su zakljuili da bi u Bosni i Hercegovini bilo neophodno raspisati referendum prije donoenja konane odluke o njenom priznanju. U tom smislu je istaknuto da na osnovu lanka 152. Ustava SRBiH i Amandmana 71. toka 5, stav 9. na Ustav SRBiH vijea Skuptine SRBiH, na zajednikoj sjednici, raspisuju republiki referendum. Takodjer raspisivanje republikog referenduma regulirano je i Zakonom o referendumu donesenim 1977.godine. Prema toki 3. i 26. ovog zakona Skuptina SRBiH je obavezna raspisati referendum i na zahtjev Predsjednitva SRBiH, prema utvrdjenoj proceduri. Odluka o referendumu donosi se veinom glasova svih radnih ljudi i gradjana upisanih u biraki spisak na teritoriju odnosno dijelu teritorija SRBiH za koji se sprovodi referendum. Ocijenjeno je da bi, s obzirom na stanje i obaveze u Republici i procese u razrjeavanju jugoslavenske krize, trebalo s posebnom panjom pristupiti realizaciji inicijative da Skuptina SRBiH obavi raspravu o pitanju referenduma. Skuptinskom zasjedanju bi trebalo da prethode konzultacije u rukovodstvima politikih stranaka i klubova poslanika, odnosno zastupnika u Skuptini SRBiH, kako o pripremi za eventualno raspisivanje republikog referenduma, tako i o sadraju pitanja o kojem bi se vrilo izjanjavanje. Predsjednitvo je, povodom pitanja raspisivanja referenduma o neovisnosti Bosne i Hercegovine, u skladu sa traenjem Arbitrane komisije Europske zajednice, zakljuilo da se od Skuptine BiH zatrai da na zasjedanju zakazanom za 24. sijen-

U zapisniku 51. sjednice Predsjednitva, na prijedlog lana Predsjednitva dr Ejupa Gania, unesene su slijedee dopune: da je on sa ove sjednice bio opravdano odsutan i da je prijedlog za suce Ustavnog suda Bosne i Hercegovine utvrdjen bez prethodno pripremljenog prijedloga Komisije za organizacijsko-kadrovska pitanja Predsjednitva i da smatra da na te funkcije treba da budu birani najistaknutiji nauni i struni radnici, u ijem predlaganju treba da sudjeluju sve stranke koje imaju svoje poslanike, odnosno zastupnike u Skuptini SRBiH.

2. Tekua pitanja,

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ja 1992.godine, na dnevni red sjednice stavi raspisivanje referenduma o neovisnosti Bosne i Hercegovine i, nakon obavljene rasprave, o tome donese odgovarajuu odluku. Zakljueno je da se o ovom stavu Predsjednitva obavijesti Skuptina SRBiH. Ad 2: Zakljueno je da se ubudue redovno sjednice Predsjednitva ili konzultativni sastanci predsjednika i lanova Predsjednitva odravaju etvrtkom u 11,00 sati. Sjednica je zavrena u 14,30 sati.

Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice. GLAVNI TAJNIK PREDSJEDNITVA SRBiH Mile Akmadi PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA SRBiH Alija Izetbegovi

93

"Predsjednitvo izjavljuje da referendum koji je upravo okonan ne prejudicira unutarnju organizaciju Bosne i Hercegovine"
ZAPISNIK 56. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine, odrane 2.oujka 1992.godine
PREDSJEDNITVO SOCIJALISTIKE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-168/92 Sarajevo, 2.oujka 1992.godine Sjednica je odrana u dva dijela. Prvi dio sjednice poeo je u 11,oo a zavrio u 12,oo sati, a drugi dio sjednice poeo je u 18,3o sati.

95

Prisutni: predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi i lanovi Predsjednitva dr Biljana Plavi, mr Franjo Boras i dr Ejup Gani, - zamjenik glavnog tajnika Predsjednitva SRBiH mr Mile Dmii, - predsjednik i potpredsjednik Vlade SRBiH Jure Pelivan i Muhamed engi, - ministar i zamjenik ministra za unutarnje poslove Alija Delimustafi i dr Vitomir epini, - komandant Druge vojne oblasti general-pukovnik Milutin Kukanjac, - komandant Republikog taba teritorijalne odbrane generalpotpukovnik Drago Vukosavljevi.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Opravdano odsutni: - lanovi Predsjednitva Fikret Abdi, Stjepan Kljui i dr Nikola Koljevi, - glavni tajnik Predsjednitva SRBiH Mile Akmadi. Na sjednici je usvojen sljedei Dnevni red: 1. Razmatranje situacije nastale nakon blokade sarajevskih saobraajnica, kao i ope stanje u Bosni i Hercegovini.

U drugom dijelu sjednice uestvovao je i predsjednik Kriznog taba Srpske demokratske stranke Bosne i Hercegovine Rajko Duki.

Ad - 1. Nakon sagledavanja situacije u Sarajevu, nastale blokadom saobraajnica, kao i opeg stanja u Republici, na prvom dijelu sjednice, jednoglasno je zakljueno slijedee: 1. Predsjednitvo je osudilo tragini incident koji se dogodio 29.veljae ove godine u starom dijelu Sarajeva, kao i svaki drugi akt nasilja. S obzirom da je identitet poinilaca utvrdjen i da se za njima traga, od organa MUP-a BiH se zahtijeva da poduzmu sve mjere iz svoje nadlenosti i poinioce ovog i slinih akata privedu: pravdi. Predsjednitvo izjavljuje da referendum koji je upravo okonan ne prejudicira unutarnju organizaciju Bosne i Hercegovine, koja je predmet razgovora to se vode pod pokroviteljstvom Europske zajednice. Ove razgovore treba hitno nastaviti i njihovi rezultati moraju uvaavati interese sva tri naroda, kao i drugih gradjana Bosne i Hercegovine. Predsjednitvo e pozvati sve gradjane Sarajeva i Bosne i Hercegovine, bez obzira kom narodu pripadaju, a uestvuju u blokiranju saobraajnica, da blokade obustave i vrate se svojim redovnim poslovima. Zakljueno je da se o prednjim zakljucima obavijesti javnost. - Dogovoreno je, takodjer, da lanovi Predsjednitva dr Biljana Plavi i mr Franjo Boras, ukoliko radio-televizijska ekipa dodje u Predsjednitvo, razgovaraju o zahtjevima koji se odnose na organizacijsko-kadrovske promjene i programskouredjivaku politiku Radio televizije Sarajevo, kao i da ire obavijeste javnost o zakljucima ovog dijela sjednice Predsjednitva.

96

S obzirom da se nakon ove sjednice Predsjednitva stanje nije normaliziralo i da se Krizni tab Srpske demokratske stranke Bosne i Hercegovine oglasio svojim saopenjem, zakazan je nastavak

97

sjednice Predsjednitva SRBiH u proirenom sastavu. Na sjednici je predsjednik Kriznog taba SDS BiH Rajko Duki iznio da, polazei od faktikog stanja u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, Krizni tab postavlja uslove i zahtijeva: da se obustave sve dalje aktivnosti, odnosno kampanja koja se vodi s ciljem da se proglasi suverena i nezavisna Bosna i Hercegovina i obezbijedi njezino medjunarodno priznanje sve dok se ne postigne zadovoljavajue i konano rjeenje za sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini i da se obezbijedi hitan nastavak konferencije o transformaciji BiH i njezinom demokratskom preobraaju. Stoga je potrebno izjave o referendumu pojasniti i posmatrati ih u kontekstu razgovora koji se vode o buduem ustavnom uredjenju Bosne i Hercegovine pod pokroviteljstvom Evropske zajednice; da se bezuslovno u sredstvima informisanja obustavi kampanja koja se vodi u prilog suverenosti i nezavisnoti Bosne i Hercegovine koja de facto nije steena, a u sredstvima informisanja proglaava se svrenim inom, te da se obezbijedi nepristrasno informisanje do zavretka Konferencije o Bosni i Hercegovini koja se vodi pod okriljem Evropske zajednice; da je tragedija i opte stanje u BiH, posebno u Kupresu, Travniku, ivinicama, direktna posljedica nerijeenih odnosa u MUP-u BiH i da se zahtijeva da se u roku od 24 sata izvri kadrovska transformacija MUP-a BiH u skladu sa dogovorima postignutim od strane tri vodee politike stranke neposredno poslije provedenih republikih izbora; da se u toku dana uhapse poinioci gnusnog zloina pred Srpskom pravoslavnom crkvom na Baariji u Sarajevu} da se, s obzirom na to da se ve due vremena srpski narod u BiH nalazi pod informativnom blokadom i presijom, izvri hitna podjela Televije i Radija, kao i prestanak emitovanja YUTEL-a do okonanja razgovora o ustavnom uredjenju BiH. Predsjednik Kriznog taba SDS BiH je istakao da je uslovljeno i to da MUP BiH ne smije izvriti ni jednu nasilnu radnju prema ljudima na barikadama i bilo kojim pripadnikom srpskog naroda u BiH; 6. da se odmah raspusti Krizni tab Predsjednitva SRBiH, sa Ejupom Ganiem na elu, kao neustavni organ da se hitno razoruaju paravojne formacije "zelene beretke" koje javno djeluju u Sarajevu, titei, izmedju ostalog, i kriminalcepoinioce zloina. Takodjer, predsjednik Kriznog taba SDS BiH je ukazao na to da je srpski narod iritiran posebno izjavama predsjednika Predsjednitva Alije Izetbegovia i potpredsjednika Vlade SRBiH dr Rusmira Mataiutehajia, jer je u svom nastupu u televizijskoj emisiji, kako su oni shvatili, srpski narod nazvao faistikim.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

98

Sagledavajui ukupnu situaciju ti Sarajevu i Republici, u raspravi je ocijenjeno da se stanje, nastalo nakon blokada saobraajnica u Sarajevu, kao i ope stanje u Bosni i Hercegovini stalno pogorava i da je neophodno poduzeti mjere i aktivnosti kojima e se ono odmah razrijeiti. Pri tome posebno je naglaena potreba za deblokadom saobraajnica u Sarajevu i zbog velikog broja stranih posmatraa i novinara u Sarajevu, stvaranja uvjeta za odvijanje aktivnosti koje se vode za pripremu dolaska predstavnika Ujedinjenih naroda, rad Posmatrake misije EZ u Bosni i Hercegovini i drugo. Imajui sve to u vidu, usaglaeni su i prihvaeni zahtjevi koje je iznio Krizni tab SDS BiH, i u tom smislu jedinstveno zakljueno slijedee: Predsjednitvo osudjuje jueranji tragini incident u Sarajevu i od MUP-a BiH i drugih nadlenih organa zahtijeva da poduzmu sve potrebne mjere i da se poinioci otkriju i primjereno kazne. Pr ed sjed nitvo izjavljuje d a refer endum koji je upr avo okonan ne prejudicira organizaciju Bosne i Hercegovine, koja je predmet razgovora o buduem uredjenju BiH, koji se vode pod pokroviteljstvom Europske zajednice. Ove razgovore treba hitno nastaviti i njihovi rezultati moraju uvaavati interese sva tri naroda, kao i drugih gradjana Bosne i Hercegovine. Konstatovano je da e izvjetaj o provedenom referendumu za utvrdjivanje statusa Bosne i Hercegovine uskoro razmatrati i Skuptina SRBiH. Postignuta je suglasnost da ukidanjem barikada prestaje potreba djelovanja Kriznog taba Predsjednitva SRBiH, koji je formiran 21. rujna 1991. godine. Istovremeno je zakljueno da se na narednoj sjednici Predsjednitva razmotri izvjetaj o radu Kriznog taba. Da se u najkraem roku realizira dogovor o reorganizaciji MUP-a BiH i razrijee kadrovska pitanja. Predsjednitvo trai od nadlenih organa da se razmotre prijedlozi koji se tiu promjena u organizaciji, kadrovskoj i programskoj politici Radio-televizije Sarajevo, o emu treba da se, u najkraem moguem roku, izjasne nadleni organi u Republici. Predsjednitvo je ponovno pozvalo sve gradjane Sarajeva i Bosne i Hercegovine, a posebno one koji su uestvovali u blokiranju saobraajnica u Sarajevu, da blokade odmah obustave i uklone i vrate se svojim kuama i redovnim poslovima.

Ovom prigodom je reeno da su, u medjuvremenu, lanovi Predsjednitva dr Biljana Plavi i mr Franjo Boras uestvovali u televizijskoj emisiji i ire obrazloili stavove prvog dijela sjednice Predsjednitva. Ovaj nastup predsjednik Predsjednitva je osporio u smislu da svi izneseni stavovi nisu usaglaeni na predhodnom dijelu sjednice.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Postignuta je suglasnost da se sve barikade bez odlaganja uklone.

Zakljueno je da se o ovome odmah obavijesti javnost, a da se potpredsjednik Vlade SRBiH Muhamed engi i predsjednik Kriznog taba SDS BiH Rajko Duki, nakon obraanja javnosti putem televizije, angairaju na uklanjanju barikada sa saobraajanica u Sarajevu. Sjednica je zavrena u 20,00 sati. ZAMJENIK GLAVNOG TAJNIKA PREDSJEDNITVA SRBiH mr Mile Dmii

Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.

PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA SRBiH

Alija Izetbegovi

99

"U 28 optina (Bosanske Krajine i istone Hercegovine) vraeno je oruje TO-e dok se oruje ostalih optina uva u magacinima JNA"
ZAPISNIK 57. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine,odrane 11. marta 1992. godine
PREDSJEDNITVO SOCIJALISTIKE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-194/92 Sarajevo, 11 marta 1992.godine Sjednica je poela u 13.00 sati. Prisutni: predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi i lanovi Predsjednitva dr. Biljana Plavi, mr. Franjo Boras, dr. Ejup Gani, dr. Nikola Koljevi, Fikret Abdi i Stjepan Kljuji; generalni sekretar Predsjednitva Mile Akmadi i zamjenik generalnog sekretara mr. Mile Dmii; ministar za narodnu odbranu Jerko Doko i podsekretar u Ministarstvu za narodnu odbranu Omer Bai; komandant Republikog taba teritorijalne odbrane SRBiH general-pukovnik Drago Vukosavljevi; podsekretar u Ministarstvu za unutranje poslove Branko Kvesi i savjetnik u Ministarstvu za unutranje poslove Avdo Hebib. Na sjednici je usvojen sljedei Dnevni red: - Verifikovanje zapisnika 54, 55. i 56. sjednice Predsjednitva, Neka aktuelna pitanja politiko-bezbjedonosne situacije u Bosni i Hercegovini,

101

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

102

S obzirom da je, nakon toga, odrana sjednica Savjeta za zatitu ustavnog poretka, na kojoj su ova pitanja aktuelizirana, o tome je dodatne informacije dala lan Predsjednitva i predsjednik Savjeta dr Biljana Plavi. Ocijenjeno je da je politiko-bezbjednosna situacija u Bosni i Hercegovini kritina i da treba odmah preduzeti sve mjere i aktivnosti kako bi se onemoguili sukobi i izbijanje graanskog rata. U tom cilju neophodno je obezbijediti da nadleni dravni organi i institucije omogue funkcionisanje pravne drave odnosno ostvarivanje potpune ustavnosti i zakonitosti u Republici. Trebalo bi panju usmjeriti na to da se u Bosni i Hercegovini svim mjerama i aktivnostima spreavaju i otklanjaju sukobi, kako bi se na miran

Razmotrena su neka aktuelna pitanja politiko-bezbjednosne situacije u Bosni i Hercegovini. Rasprava je voena na osnovu materijala Neka aktuelna pitanja politiko-bezbjednosne situacije u SRBiH, koji je razmotrio i usvojio Savjet za zatitu ustavnog poretka Predsjednitva na sjednici odranoj 28. januara ove godine.

Usvojeni su zapisnici 54, 55. i 56. sjednice Predsjednitva, s tim da se na prijedlog lana Predsjednitva dr Ejupa Gania u zapisniku 56. sjednice, na strani 6. u stavu dva, briu rijei: nakon obraanja javnosti putem televizije.

Dogovoreno je da se, za narednu sjednicu Predsjednitva, odgodi utvrivanje predloga kandidata za predsjednika Ustavnog suda BiH.

Informacija o zahtjevima za vraanje izuzetog naoruanja i municije TO SRBiH; Program optimalizacije razvoja privrede Bosne i Hercegovine; Izvjetaj o djelovanju Kriznog taba Predsjednitva SRBiH od 21. novembra 1991. do 2. marta 1992. godine Predlog odluke o zavrnom raunu Predrauna sredstava za finansiranje potreba Predsjednitva SRBiH za 1991. godinu sa Informacijom o izvrenju tog predrauna Tekua pitanja Miljenje o nekim pitanjima djelovanja Komiteta za saradnju sa predstavnicima UN i Posmatrake misije EZ u BiH i izvjetaji lanova ekspertskih grupa; Izvjetaj o putovanju predsjednika Predsjednitva u Francusku Izvjetaj lanova Predsjednitva SRBiH Franje Borasa sa putovanja po SAD i Kanadi Predlog za osnivanje Novinske agencije BiH.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

i demokratski nain razrjeavala opta situacija i obezbijedio politiki dogovor o buduem ustavnom ureenju Republike. Zakljueno je da se, to prije, odri sastanak lanova Predsjednitva na kome bi se dogovorio nain pripreme sjednice Predsjednitva SRBiH na kojoj bi se donijele odluke, te preduzele mjere i aktivnosti za smirivanje situacije u Republici.

Komandant teritorijalne odbrane SRBiH obavijestio je Predsjednitvo SRBiH o sljedeem: - u 28 optina (Bosanske Krajine i istone Hercegovine) vraeno je oruje TO-e dok se oruje ostalih optina uva u magacinima JNA. S tim u vezi, potrebno je sve optine dovesti na isti poloaj, jer u protivnom, takvo stanje moe da sovede do novih politikih tenzija, - rukovoenje teritorijalnom odbranom na nivou Republikog i okrunih tabova teritorijalne odbrane je narueno, materijalna baza teritorijalne odbrane koristi se za naoruavanje paravojnih formacija,a znatne koliine oruja i opreme teritorijalne odbrane ukradene su iz magacina JNA u kojima se uvaju, - lokalna politika koristi jedinice teritorijalne odbrane kao paravojne formacije, zbog ega se one vie ne mogu smatrati kompaktnom komponentom oruanih snaga. Komandant teritorijalne odbrane SRBiH na kraju je ukazao na potrebu da se, kao minimum, sve paravojne formacije stave pod kontrolu dravnih organa. Ministar za narodnu odbranu Jerko Doko, podrao je izlaganje general-potpukovnika Drage Vukosavljevia i predloio da Predsjednitvo SRBiH: poniti Odluku Predsjednitva (u prethodnom sastavu) od 19.10.1990. godine i naloi da se svo oruje vrati u optine;

Pored dostavljenih materijala, ministar za narodnu odbranu Jerko Doko i komandant teritorijalne odbrane SRBiH general-potpukovnik Drago Vukosavljevi su informisali lanove Predsjednitva o aktuelnim problemima u resorima kojima rukovode.

Osnova za raspravu bili su materijali Ministarstva za narodnu odbranu i Republikog taba teritorijalne odbrane: Informacija o zahtjevima za vraanje izuzetog naoruanja i municije TO SRBiH; Informacija Republikog taba teritorijalne odbrane o stanju borbene gotovosti u TO SRBiH i Informacija o stanju i postupcima Skuptine optine Novi Travnik.

103

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Nakon rasprave, zakljueno je da se stavi van snage Odluka Predsjednitva SRBiH od 19.10.1990. godine, koja se odnosi na povlaenje i smjetaj naoruanja i druge vojne opreme teritorijalne odbrane BiH u skladita JNA i da se sa JNA hitno otponu razgovori o daljem uvanju oruja i municije teritorijalne odbrane, pri emu problem treba rijeiti na istovjetan nain, tj. svim optinama vratiti oruje i municiju teritorijalne odbrane ili povui i od onih optina kojima je vraeno, jer su prestali razlozi zbog kojih je to uinjeno.

naredi mobilizaciju teritorijalne odbrane i sve jedinice stavi pod komandu Republikog taba teritorijalne odbrane; Predsjednitvo preuzme ingerenciju komandovanja teritorijalnom odbranom Republike.

104

Predsjednitvo je razmotrilo Program optimalizacije privrede Bosne i Hercegovine, o emu je uvodne napomene dao lan Predsjednitva Fikret Abdi. Predsjednitvo je predloilo Vladi SRBiH da, u cilju stvaranja povoljnih uslova za bri drutveno-ekonomski razvoj Republike, razmotri integralni program optimalizacije razvoja privrede i da, u okviru svoje nadlenosti, o tome zauzme stav. Predsjednitvo smatra da je neophodno preduzimanje svih neophodnih mjera i aktivnosti u Republici kako bi se, nakon cjelovitog sagledavanja svih kljunih inilaca i okolnosti znaajnih za reane poduhvate u pravcu odreivanja poslovne i razvojnoekonomske politike, obezbijedilo intenzivno oivljavanje, revitalizacia i transformacija ekonomskog sistema i profitablno poslovanje privrede. Ovom prilikom je posebno ukazano na potrebu da se cjelovito sagledaju programi, utvrde mjere i aktivnosti i obezbijede formalno-pravne pretpostavke za provoenje programa revitalizacije i transformacije svih ekonomskih subjekata. Neophodno je, pri tome, sauvati postojee i dalje razvijati naune i strune institucije i kadrove i obezbijediti sredstva za njihov dalji rad. Ocijenjeno je potrebnim da se intenzivira proces reorganizacije financijsko-bankarskog sistema, provede vlasnika transformacija drutvenih preduzea, posebno preduzea namjenske

Predsjednitvo je, takoe, zakljuilo da se oruje i municija koje je nabavljeno za potrebe Predsjednitva i dato na uvanje Slubi za zajednike poslove republikih organa, vrati Predsjednitvu SRBiH. S obzirom na to da ovaj zakljuak nije realizovan tj. da nije postupljeno po zahtjevu od 25. septembra 1991. godine, Predsjednitvo je zakljuilo da ponovo zatrai vraanje navedenog oruja.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

proizvodnje i izvri usmjeravanje njihove proizvodnje za potrebe izvoza. Predsjednitvo je posebno naglasilo potrebu intenziviranja privredne saradnje sa ekonomski rentabilnim subjektima u drugim republikama i sa inostranstvom dajui podrku programima razvoja preduzea zasnovanim na zajednikim ulaganjima sa inopartnerima (TAS i drugi). Predsjednitvo je podralo inicijativu da se posebno ocijeni potreba za osnivanjem savjeta eksperata pri Vladi SRBiH. Zakljueno je da se predloi Vladi SRBiH da se na sjednicu na kojoj se bude vodila rasprava o materijalima koje im Predsjednitvo dostavi, pozovu lanovi Predsjednitva SRBiH Fikret Abdi i mr Franjo Boras. U skladu sa zakljukom Predsjednitva od 2. marta 1992. godine, Predsjednitvo je razmotrilo i usvojilo Izvjetaj o djelovanju Kriznog taba Predsjednitva SRBiH od 21. septembra 1991. do 2. marta 1992. godine. Predsjednitvo je pozitivno ocijenilo rad Kriznog taba i odalo priznanje njegovom koordinatoru lanu Predsjednitva dr Ejupu Ganiu na njegovom angaovanju. Istovremeno, Predsjednitvo je, kao svoje privremeno radno tijelo, imenovalo Komisiju za odnose sa Jugoslovenskom narodnom armijom. Za predsjednika Komisije imenovan je dr Ejup Gani a lanovi Komisije su dr Nikola Koljevi i mr Franjo Boras.

105

a) Predsjednitvo je, razmatrajui neka pitanja koja se odnose na obrazovanje i rad Komiteta za saradnju sa predstavnicima Ujedinjenih nacija i Posmatrake misije Evropske zajednice u Bosni i Hercegovini, dalo suglasnost da lanovi ovog komiteta budu savjetnici u Predsjednitvu SRBiH Hajrudin Somun i Izet Serdarevi. Predsjednitvo je dalo suglasnost da se Izet Serdarevi privremeno radno angauje kao rukovodilac Operativnog taba Komiteta dok ta potreba traje. Predsjednitvo je, takoe, dalo suglasnost da hajrudin Somun, koji i dalje ostaje na stalnom radu u Predsjednitvu SRBiH, pored ostalih poslova, koordinira rad Posmatrake misije Evropske zajednice u Bosni i Hercegovini, koji se odnosi na Predsjenditvo SRBiH.

Predsjednitvo je, na predlog Komisije za organizaciono-kadrovska pitanja Predsjednitva SRBiH, usvojilo Odluku o zavrnom raunu Predrauna sredstava za finansiranje potreba Predsjenditva SRBiH za 1991. godine, sa Informacijom o izvrenju tog predrauna.

Istovremeno, zakljueno je da sve budue zahtjeve prema Predsjednitvu SRBiH, koji se odnose na angaovanje kadrova Predsjednitva u Komitetu, treba pravovremeno uputiti Predsjednitvu SRBiH kako bi se mogla provesti odgovarajua procedura za davanje suglasnosti. Predsjednitvo je predloilo Vladi SRBiH da se organizuje Konzorcij: zainteresovanih organizacija za smjetaj i ishranu mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, to bi bilo od posebnog ekonomskog znaaja za republiku. Zakljueno je da se o ovim zakljucima i stavovima obavijesti Vlada SRBiH. S obzirom da je lan Predsjednitva dr Biljana Plavi posredno ukazala na neadekvatnu nacionalnu zastupljenost triju konstitutivnih naroda u sastavu ovog komiteta, zakljueno je da joj se predloi da ona, kao lan Predsjednitva SRBiH ili kao predsjednik Savjeta za zatitu ustavnog poretka, pismom na to ukae Vladi SRBiH. Predsjednitvo je usvojilo izvjetaje trojice naih eksperata angaovanih u komisijama Konferencije o Jugoslaviji. Zakljueno je da se ubudue podnoenje izvjetaja o radu, finansiranje i organizovanje odlazaka u Brisel i druga pitanja vezana na rad eksperata usmjeri prema Vladi SRBiH i Ministarstvu za meunarodnu saradnju. b) Predsjednitvo je usvojilo Izvjetaj o putovanju predsjednika Predsjednitva SRBiH u Francusku, koje je obavljeno 15. i 16. januara 1992. godine.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

106

d) Predsjednitvo je, na osnovu materijala: Predlog za osnivanje Novinske agencije Bosne i Hercegovine Komisije za organizaciono-kadrovska pitanja Predsjednitva razmotrilo pitanja relevantna za osnivanje i rad Novinske agencije Bosne i Hercegovine. Zakljueno je da se predloi Vladi SRBiH da preduzme potrebne mjere i aktivnosti za osnivanje i rad Novinske agencije Bosne i Hercegovine. Istovremeno, Predsjednitvo je, na predlog Komisije za organizaciono-kadrovska pitanja, zakljuilo da se savjetnik u Predsjednitvu SRBiH Kemal Mufti zadui da u Predsjednitvu koordinira poslove u vezi pokretanja predloga za osnivanje ove agencije.

c) Predsjednitvo je usvojilo Izvjetaj o putovanju lana Predsjednitva SRBiH mr Franje Borasa obavljenom u SAD i Kanadi, prema zakljuku Predsjednitva od 30. januara 1992. godine.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Predsjednitvo je, takoe, zakljuilo da se, u to skorijem roku, obezbijede neophodni uslovi za poetak rada Meunarodnog pres-centra u Sarajevu, koga je Predsjednitvo osnovalo svojom odlukom od 15. januara 1992. godine.

Sjednica je zavrena u 15,30 sati. Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice, GENERALNI SEKRETAR PREDSJEDNITVA RBiH Mile Akmadi

Na predlog Komisije za organizaciono-kadrovska pitanja za vrioca dunosti rukovodioca Meunarodnog pres-centra u Sarajevu, Predsjednitvo je imenovalo savjetnika u Predsjednitvu Miju Kelavu.

PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA RBiH Alija Izetbegovi

107

"Predsjednitvo je zatrailo da Jugoslovenska narodna armija doprinese smirivanju stanja i konanom uspostavljanju mira na ovom podruju"
ZAPISNIK 63. sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine,odrane 26, 27. i 28. marta 1992. godine
PREDSJEDNITVO SOCIJALISTIKE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-194/92 Sarajevo, 11 marta 1992.godine Sjednica je 26. marta poela u 15.00 sati a zavrila u 17.00 sati; 27. marta u 10.00 sati, a zavrila u 11.30 sati, 28. marta u 03.00 sati a zavrila u 05.00 sati, 28. marta u 10.00 sati a zavrila u 12.00 sati

109

Prisutni: lan Predsjednitva dr. Ejup Gani, zamjenik predsjendika Predsjednitva u odsustvu, lanovi Predsjednitva dr. Biljana Plavi, mr. Franjo Boras i Fikret Abdi; generalni sekretar Predsjednitva Mile Akmadi i zamjenik generalnog sekretara mr. Mile Dmii; potpredsjednici Vlade SRBiH dr. Rusmir Mahmutehaji, dr. Miodrag Simovi i Muhamed engi; ministar za narodnu odbranu Jerko Doko i podsekretari u Ministarstvu za narodnu odbranu Omer Bai i Munib Bisi; komandant Druge bojne oblasti general-pukovnik Milutin Kukanjac i naelnik taba Komande druge vojne oblasti general-potpukovnik Dobrain Praovi;

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

komandant Republikog taba teritorijalne odbrane SRBiH general-pukovnik Drago Vukosavljevi i naelnik Republikog taba teritorijalne odbrane general-potpukovnik Fikret Jaki; ministar za unutranje poslove Alija Delimustafi.

Ad 1. Predsjednitvo je kontinuirano razmatralo aktuelnu politiko-bezbjedonosnu situaciju u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na situaciju u optinama Bosanski Brod i Derventa. Ocijenjeno je da je stanje na ovom podruju, kao i u cijeloj Republici, veoma sloeno, da se rasplamsavaju oruani sukobi i meunacionalne tenzije. Konstatovano je da na ovom podruju ne funkcioniu organi vlasti, da je ugroena lina i imovinska bezbjednost graana, da su u sukobima dvije strane Krizni tab HDZ i SDS, da snage stalno pristiu sa teritorija Hrvatske i da je potrebno sagledati zahtjeve koji ovi tabovi upuuju republikim organima. Takoe veliku tekou predstavljaju barikade na relaciji Derventa-Doboj. Iako su na ovo podruje ve upuene strune mjeovite grupe Vlade SRBiH i Ministarstva za unutranje poslove, one nisu ni dole do Bosanskog Broda. Njihov zadatak bi, pored ostalog, bio da izvre struan uvid u stanje vezano za sukobe, pitanja otputanja sa posla radnika pripadnika srpskog naroda; da se doe do sela i porodica u kojima je izvren masakr nad nedunim srpskim stanovnitvom, zaustavljanja iseljavanja pripadnika svih naroda i drugo. Izneseno je miljenje da na ovo podruje treba uputiti specijalnu jedinicu MUP SRBiH koja bi bila u funkciji razdvajanja sukobljenih strana i stvaranja uslova za miran nastavak pregovora i konano razrjeenje nastalih konflikata. Ukazano je i na veoma teko stanje na drugim podrujima u Republici Neum, Gorade, apljina, Doboj, Kupres, Jajce, ipovo i drugim. Predsjednitvo je, u skladu sa svojim zakljukom od 25. marta ove godine, razmatrajui aktuelnu politiko-bezbjedonosnu situaciju u Republici, sa posebnim osvrtom na stanje u Bosanskom Brodu,

Na sjednici je usvojen sljedei Dnevni red: Aktuelna politiko-sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na situaciju u optinama Bosanski Brod i Derventa.

Opravdano odsutni: - predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi i lanovi Predsjednitva dr. Nikola Koljevi i Stjepan Kljuji.

110

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

konstatovalo da zakljuci Predsejdnitva SRBiH od 25. marta ove godine nisu provedeni, a koji su se odnosili na to da se: odmah i u potpunosti obustavi vatra izmeu svih strana u sukobu; da se zahtijeva hitno sprovoenje zakljuaka Predsjednitva SRBiH od 22. marta 1992. godine, tj. povlaenje snaga Jugoslovenske narodne armije sa podruja optine Bosanski Brod i istodobno povlaenje svih pripadnika dobrovoljakih jedinica koje nisu sa podruja ove optine, s tim da to povlaenje pone najkasnije 26. oujka ove godine u 12 sati i da, ukoliko u navedenom roku ne otpone povlaenje pomenutih sukobljenih snaga, Predsjednitvo odri sjednicu 26. marta ove godine u 14 sati i obavijesti Savjet sigurnosti Ujedinjenih naroda i svjetsku javnost da je na teritoriju Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine dolo do unutarnje agresije. Meutim, konstatujui da oruani sukobi u Bosni i Hercegovini nisu prestali niti su snage Jugoslovenske narodne armije i dobrovoljake oruane formacije poele svoje povlaenje, Predsjednitvo je zakljuilo da obavijesti Savjet bezbjednosti OUN i EZ da se u BiH ugroavaju demokratski procesi i funkcionisanje pravne drave, smatrajui da je ovaj akt obraanja svjetskoj javnosti i politiki i moralno opravdan postupak. Dogovoreno je da se ova sjednica Predsjednitva nastavi 27. marta u 10.00 sati.

U nastavku prethodnog dana zapoete sjednice Predsjednitva SRBiH, ponovno je razmatrana aktuelna politiko-bezbjedonosna situacija u Bosni i Hercegovini sa posebnim osvrtom na situaciju u Bosanskom Brodu. S obzirom da je ocijenjeno da je situacija u Bosanskom Brodu i dalje veoma teka, Predsjednitvo je zakljuilo da odmah u Bosanski Brod i Derventu uputi svoju delegaciju koju e initi lanovi Predsjednitva Fikret Abdi, dr. Biljana Plavi i mr Franjo Boras. Dogovoreno je da se delegaciji Predsjednitva, u popodnevnim satima, na terenu, prikljui i komandant Druge vojne oblasti general-pukovnik Milutin Kukanjac. Zakljueno je da delegacija posjeti skuptine optina Derventu i Bosanski Brod i obavi razgovore sa svim sukobljenim stranama na ovom podurju. Istovremeno, zakljueno je da se sjednica Predsjednitva prekine i da nastavi sa radom nakon povratka delegacije sa kriznog podruja.

111

Nakon povratka delegacije sa terena, 28. marta u 02.30 sati, zapoela je sjednica Predsjednitva na kojoj je razmotrena informacija o politiko-bezbjednosnoj situaciji na kriznom podruju koju je podnijela njegova delegacija po povratku sa obilaska kriznog podruja Bosanskog Broda i Dervente.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Predsjednitvo je ponovo izrazilo odluan stav da se zahtijeva od sukobljenih strana da odmah obustave sva borbena dejstva

112

U meuvremenu, kako je zakljueno, Predsjednitvo i Vlada SRBiH e preuzimati i druge mjere i aktivnosti u okviru svoje nadlenosti, u cilju stvaranja svih neophodnih uslova za prekid oruanih sukoba i sreivanja ukupnog stanja na ovom kriznom podruju. Zakljueno je da se obavijesti javnost samo o sljedeem zakljuku Predsjednitva: da se odmah upute strune komisije za nadzor prekida oruanih dejstava, koje e biti rasporeene na lokacijama gdje su prisutne suprotstavljene oruane jedinice i bie sastavljene od po etiri lana predstavnici Ministarstva unutranjih poslova, Ministarstva narodne odbrane, Posmatrake misije EZ i JNA; odmah nakon efektivnog prekida oruanih dejstava i uspostavljanja nadzora, Predsjednitvo i Vlada SRBiH osigurae uslove za razgovore meu sukobljenim stranama s ciljem da sporovi budu pravedno razrijeeni i da i bili osigurani uslovi za normalno funkcionisanje organa vlasti na podruju optine Bosanski Brod, to treba da bude prihvatljivo za sve graane na ovom podruju;

Osnovni zadatak delegacije je da se odri sastanak izmeu sukobljenih strana i stvore uslovi za prekid vatre i hitno rjeavanje svih spornih pitanja.

U nastavku sjednice, 28. marta u 10.00 sati, temeljito su razmotreni zahtjevi strana u sukobu na podruju Bosanskog Broda i mogunosti razrjeavanja ovog oruanog sukoba u kojem se ine ogromna razaranja, ubijanja, paljenja kua, postavljaju barikade na magistralnim putevima. Predsjednitvo je, razmatrajui stanje na podruju Bosanskog Broda i Dervente, zakljuilo: - da se, u cilju stvaranja uslova za hitnu i bezuslovnu obustavu sukoba i sreivanja stanja na ovom podruju, u Derventu i Bosanski Brod ponovo otputuje delegacija Predsjednitva i Vlade SRBiH, koju e initi lanovi Predsjednitva Fikret Abdi i dr. Biljana Plavi i ministar za narodnu odbranu Jerko Doko.

Zbog odsustva komandanta Druge vojne oblasti general-pukovnika Milutina Kukanjca i injenice da je Jugoslovenska narodna armija jedan od kljunih faktora za rasplet postojee situacije na ovom podruju, Predsjednitvo je prekinulo sjednicu i zakljuilo da se ona nastavi isti dan u 10.00 sati.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

sugerisano je da Vlada SRBiH, u suradnji sa nadlenim organima, pristupi odmah nakon prekida oruanih dejstava i uspostavljanja nadzora rjeavanju problema zbrinjavanja svih izbjeglihm raseljenih, ranjenih i nestalih lica sa podruja optine Bosanski Brod. Pri tome bie potrebno zatraiti pomo domaih i meunarodnih humanitarnih organizacija i Visokog komesarijata za izbjeglice Ujedinjenih nacija.

Ocijenjena je potreba da se u to skorijem roku, to je zatraio i komandant Druge vojne oblasti, na sjednici Predsjednitva SRBiH, uz uee najodgovornijih nosilaca funkcija u Republici, obavi razgovor o Jugoslovenskoj narodnoj armiji. Koncept materijala za ovu raspravu treba da saini JNA i Vlada SRBiH. Predsjednitvo je ocijenilo i potrebu da se sagleda organizacija i status teritorijalne odbrane SRBiH, o emu e odgovarajui materijal pripremiti RTO.

Predsjednitvo je ovom prilikom zatrailo da Jugoslovenska narodna armija doprinese smirivanju stanja i konanom uspostavljanju mira na ovom podruju. Takoe, Predsjednitvo je zaduilo Vladu SRBiH da ostvari kontakt sa nadlenim organima Republike Hrvatske zbog prelaska i oruanih dejstava njenih jedinica na podruju SRBiH i da se obezbijedi povlaenje svih tih jedinica nazad u Hrvatsku.

Ukazano je na potrebu da se, takoe, raspravi sadraj i nain rada Predsjednitva SRBiH. Sjednica je zavrena u 12.00 sati. Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.

GENERALNI SEKRETAR PREDSJEDNITVA SRBiH Mile Akmadi

LAN PREDSJEDNITVA ZAMJENJUJE PREDSJEDNIKA PREDSJEDNITVA SRBiH dr Ejup Gani

113

"Ne znam kako e ovi pregovarai krajem nedjelje g. Kutiljeru iz EZ pogledati uopte u oi"

Magnetofonski snimak sjednice Predsjednitva SRBiH sa opozicionim strankama, odrane 26. Marta 1992. godine
Sastanak je poeo u 11,00 sati. Predsjedavao je Ejup Gani, lan Predsjednitva.

115

EJUP GANI: Sastali smo se da informiemo - sve parlamentarne stranke o situaciji koja se dogadja u Republici, bez obzira to vi to samostalno, svaka na svoj nain pratite. Kao to znate poslije Kalesije, Gorada, Viegrada, Foe, Rogatice, Mostara, Neuma, apljine, Jajca, B. Broda, Dervente itd. imamo problem u B. Brodu s kojim je upoznata i svjetska javnost jer se po intenzitetu razaranja u sutini gore jue vodio faktiki pravi rat. Sad je kao neko trenutno primirje. Medjutim, mi nita ne moemo da kaemo pouzdano koliko e to da traje - da li e da traje i sl. Preko noi bio je napad na okolinu grada Jajca. Situacija je izuzetno teka i kao to vidite otprilike se svodi na to da mnogi gradovi BiH faktiki -bie napadnuti ako stanje ovako nastavi i doi e do razaranja osnovne infrastrukture i ugroavanja ivota gradjana. Ono to ste i sami vidjeli na TV to se dogadja u B.Brodu vidjeli ste da su ivoti gradjana ugroeni i da se radi o velikim razaranjima infrastrukture. Problem je, takodje, dobio neku medjunarodnu dimenziju zato to rafinerija nafte koja se nalazi u blizini B.Broda je u toj tzv. borbenoj zoni i u sluaju napada na tu Rafineriju nastae ekoloka katastrofa koja prevazilazi okvire ove zemlje, jer se u nekim rezervoarima i cijevima nalazi dovoljna koliina hemikalija, da bi ta ekoloka

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

116

Biljana Plavi: Oprostite, nisam znala za ovaj sastanak. G. predsjedavajui nas je obavijestio juer da emo imati u dva sata, ali vidim da je ovo ad hoc sazvao u jedan sastanak. Ja sam bila na konferenciji za tampu SDS gdje sam bila obavezna da budem. to se tie ovog sastava, odmah sam po sastavu mogla i da zakljuim ta je tema ovog dogovora. Ja u vrlo kratka, da budem. alosno je to da je na najviem dravnom organu,evo ovdje konkretno u ovom u kojem ja uestvujem, od moda nakon dva tri mjeseca kako je poelo da funkcionie Predsjednitvo, poelo je derogiranje zakona, im se jedan zakon poeo derogirati, onda je to ilo lanano i nema vie nita od pravne drave. Narod to jako dobro instiktivno osjea i narod se organizuje da se zatiti onako kako se to sada deava. Dakle, ja se potpuno slaem s tim da dravne institucije poev od Predsjednitva pa do Parlamenta, svjedoci smo svih razliitih dogadjaja, da ih ovdje hronoloki ne iznosim, kada su zakonski propisi derogirani. Vrlo esto sam u ovoj sali govorila o tome da moe jedan zakon da se ne dopada i da ne bude kako treba i da bi ga trebalo mijenjati. Ali dok nemamo drugi zakon, po tom zakonu moramo da se ravnamo. esto sam dobila ovdje ak i epitet da sam legalista, ja koja sam po svojoj profesiji biolog, a ovdje je bilo ljudi i ima ljudi koji su pravnici pa su mi takve epitete dijelili. to se tie Predsjednitva, ja hou da vam kaem, neu da branim Predsjednitvo, da je Predsjednitvo prije jedno, ja mislim:-i trietiri mjeseca donijelo jedan vrlo dobar zakljuak predvidjajui ovu ovakvu situaciju, a mogla se predvidjati i sa onoga to se ulo na terenu a isto tako i na osnovu razliitih izjava koje su dolazile iz drugih drava kao na primjer iz izjava g. Mesia da e se na teritoriji BiH razbuktati rat. Izgleda da se taj scenario realizuje na teritoriji BiH iako mi tada, niko ovdje nije bio ubijedjen da e do toga doi. Ali ipak taj scenario se vrlo zduno realizuje. Ovo Predsjednitvo je tom prilikom, dakle od prije tri-etiri mjeseca donijelo jednu vrlo dobru, da kaem dobar zakljuak, dobru formulu kako mogu medjunacionalni sukobi da se izbjegnu. I podsjeam lanove Predsjednitva i vas koji ste itali zakljuke i saoptenje sa sjednica Predsjednitva, da je zakljuak bio ovakav: da snage MUP-a zajedno sa JNA obavljaju na terenu taj posao. To su dvije zvanine institucije u koje se moglo imati povjerenja . Medjutim, u zadnje vrijeme pojedinim regijama BiH selektivno se prilazi pa kau - ta formula MUP i armija vai u nekim teritorijama, a u nekim teritorijama ne vai. Znate ta, ja sam ostala dosljedna onome to smo mi zakljuili prije tri-etiri mjeseca da zajedno MUP sa JNA djeluje u pravcu spreavanja medjunacionalnih sukoba. Medjutim, vi vidite zadnja i predzadnja odluka Predsjednitva, ja sam izdvojila svoje miljenje, smatra da na

(Prijepis snimke nastavlja stranicom 15)

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

nekim teritorija ma, konkretno na teritorijama gd je p ostoje mogunosti sukoba srpskog i hrvatskog naroda, da ne moe da funkcionie ta formula zato to JNA se u tim podrujima smatra agresorom. I mislim da je tu Predsjednitvo izgubilo mnogo. Tu su jednostavno isputeni konci kontrole. JNA je zaista ovdje, sjeam se to je bilo jo u ono vrijeme kad je bio g. general Kadijevi a kasnije doao i general Adi sa svim svojim saradnicima, to je bio zajedniki zakljuak Predsjednitva. Zato se od toga odstupilo i zato se to selektivno na teritoriji BiH primjenjuje, ja zaista ne vidim nikakvog razloga. Evo, toliko. EJUP GANI: Ko se dalje javlja za rije? (Prijepis snimke nastavlja stranicma 21-30)

MIRKO PEJANOVI: Dobro, mi znamo da je i TO nacionalne vojske i paravojne postave. Dajte brate recite u toj Skuptini da niim vie ne moete upravljati, jer vie je sramota ii na sastanke a ljudi ginu, ovo to Zlatko kae. POLOGO: Ja mislim dok god postoje razgovori ko ima oruje i ko nema, treba li TO, MOS-ovcima. HOS-ovcima itd. dotle u BiH nema mira. Ja priznajem da je Predsjednitvo BiH radilo za ovo GANI: Dobro.

EJUP GANI: Samo da vam kaem jednu stvar. Mi imamo problema sa TO. Oruje TO u veini sluajeva nije u naim rukama i o tome odluuje kako e Adi gore, da li e biti dato oruje TO ili nee. Samo da znate.

X (vjerojatno Zlatko Lagumdija): Toliko, ako se neto ne uradi sada i to odmah. I ovdje nema ni mira ni prosperiteta, bilo kom narodu koliko god se neko u njega zaklinjao dok ova postojea vlast i ovaj koncept sa ovih prostora ne ode. Dakle, ja sam protiv toga da se u ovom trenutku vode rasprave o tome ko je kriv, ko je glavni uzronik. Svi mi imamo svoja miljenja o tome i neemo nikad izai na zelenu granu i doi do zajednikog stava o tome ta se ustvari ovdje deava, ko je prvi poeo. Nego jednostavno da vidimo samo kako zaustaviti ulazak u zadnju fazu ovog sveopteg ludila u koje nas objektivno vodi Predsjednitvo, i Skuptina, i Vlada BiH. Dali svojim injenjem, ponavljam, ili neinjenjem. I tek nakon toga moemo govoriti o jedinom pravom lijeku za ove prostore dugorono. A to je odlazak onih koji nam sada kreiraju sudbinu i ove opozicije ako treba i ove vlasti i svih zajedno i neka dodju neki drugi ljudi koji e na drugom konceptu od ove BiH napraviti normalnu dravu. Hvala.

117

118

vrijeme, ali je vidljivo da ipak nije nita uradilo. To je injenica. Ovdje bih moda izdvojio po kvalitetu rada i po kvantitetu rada g. Fikreta Abdia, koji sve ono to je uradio u BiH do sada ilo je na neki nain na prosperitet BiH i upravo stvaranja nekih temelja za stvaranje normalnog ivota u BiH. Sve drugo ne valja to je radjeno. Ja imam neka obavjetenja sa radija i TV, imamo obavjetenja sa tampe ta se dogadja, ali imam jutros obavjetenja iz Derventskog luga iz Lijea i iz Podnoblja. Sva obavjetenja od Radio-televizije i tampe i ova koja sam dobio sa terena se bitno razlikuju medjusobno. Znai, mi nemamo istine autentino o dogadjajima koji se zbivaju, a kad nemamo autentine istine, nema racionalnog opredjeljenja. A ako nema racionalnog opredjeljenja, nema ni racionalnog djelovanja. Sve e da ide u vei haos nego to je to sada. Kad stranke na vlasti ni to ne mogu, onda mogu da odu. Jednostavno, i da ustupe mjesto nekom drugo. Zbog toga to nema istine u ovom trenutku meni se teko opredjeljivati za bilo ta. Ja mogu na osnovu nekih informacija koje sara dobio, rekao sam sa Radio-televizije i iz tampe i konkretno iz Derventskog luga, Lijea i Podnoblja, neke svoje stavove da kaem, ali i oni poivaju u ovom trenutku na neistinitim injenicama ili poluistinitim injenicama koje faktiki predstavljaju najgoru vrstu lai. Jer kada se pojave poluistine, onda je to neto od ega sve ljude boli glava. Ja sam miljenja da u ovom trenutku veina naih poduhvata je zakasnilo. Emocionalne tenzije podgrijane siromatvom dovele su do mentalne istroenosti naih ljudi u BiH, do voljne zbunjenosti, do iracionalnog ponaanja. To je ponaanje na nivou animalnoga, to je vrlo teko u ovom trenutku zaustavljati ono to ree g. Lagumdija. To je vrlo teko sada neki predlog koji bi bio takav da rjeava samu situaciju. Moda je najbolje ono to je maloprije rekao daj da se sve zaustavi, pa onda emo traiti naina ko je zato kriv i gdje treba ko da bude prislonjen na stubu srama. Pazite, na sceni u naoj republici se nalaze lopovi, razbojnici, pljakai, ubice, lihvari, dileri, narkomani i psihopate, i da sve ne nabrajam. Moram vam rei da vladajue stranke nee tih tipova da se oslobode, jer oni njima slue kao okidai na odgovarajuim teritorijama. Jer svakoga mogu proglasiti, Boe moj, da je psihopata, da je bio u zatvoru, da je pljaka itd. i sa sebe vrlo lijepo skinuti odgovornost kolektivnu, a svezati omu oko vrata nekome jadniku moda koji je jue bio u Jagomiru ili bilo gdje za taj ispad koji je on uinio. Ja mislim da smo doli do takvog trenutka, ovdje ima predlog da se obratimo Savjetu sigurnosti i UN. Ja bih poao od onoga predloga koji sam ja dao g. Kutiljeru kad smo bili u Konaku. Mi neemo mira nai, ako se obratimo UN. Tu treba da bude prvo da se razoruaju sve paravojne formacije. One postoje. Mi ne treba da pitamo ni SDA, ni SDS ni HDZ. Te paravojne formacije postoje na teritoriji BiH i, naalost, djeluju preko nezacrtanih granica BiH,

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

119

uvlae se u BiH i izvlae dovlaei i odvlaei odovuda ta god hoe. Drugo bi bilo - kada se razoruaju te paravojne formacije, ako se obratimo UN, da se tada povue i JNA. Jer nje se svi odriu. Kad budemo, pazite, moramo da kaemo, ja polazim od toga ta proizvodi rat. Rat proizvodi oruje. Mi moramo skloniti ono to proizvodi rat. Ljudi su samo, mogu da kaem, ovdje figurativno iako nisam tome sklon da ljude smatram sredstvima, ali mogu da kaem u ovom. trenutku da su ljudi samo sredstvo rata. Ovdje je nagomilano toliko oruja koje na jedan odredjen nain mora da funkcionie. Neu ja kupiti ni lopatu niti u kupiti kramp ako nemam vrta ili ako nemam neke livade. Ja u to kupiti samo ako mi treba. Isto tako, i bilo koju alatku ja u uzeti samo kada mi treba za proces rada. Oni koji su uzeli oruje uzeli su oruje da ga upotrijebe. Molim vas, prvo to treba uraditi to je oteti oruje onima koji ga sada imaju pa neka se tuku motkama tamo, neka se tuku i hladnim orujem, to je sve bezazleno u odnosu na ono kada od jedne granate mogu desetine ljudi da izginu, a ne samo to, nego kada ginu djeca, kada , ginu ene - oni koji su neduni. Ja smatram isto, kao to smatra g. Lagumdija da ovdje treba izabrati Vladu eksperata. Naa Vlada ne postoji, molim vas, ona ima pogreno ime. Nju bi bilo bolje nazvati nevlada nego Vlada. Vladu eksperata koja ne bi bila uopte stranaka, ni iz jedne stranke. Mi imamo takvih ljudi. Naa Akademija nauka ima valjda i Muslimana, i Hrvata, i Srba koji imaju odgovarajue vrijednosti da bi znali da organizuju procese rada na teritoriji BiH zajedno sa naim uglednim ljudima koji ne moraju biti iz Akademije nauka i koji, na neki nain, mogu ovu zemlju, ako nita drugo, spasiti od onoga to je najgore, a to je jedne eutanazije koja procesno tee ve oko godinu i po dana. Mi da vam kaem, lagano umiremo. A izgleda da se pribliava trenutak kada emo medjusobno se ubijajui poeti brzo da umiremo. Pa moda je, ako nam je ve takva sudbina, da umremo, moda je i to bolje nego da lagano umiremo, bijedno ivei. I mislim da, ako to uradimo, da bi ta Vlada eksperata jednostavno trebala jedno dvije godine zabraniti rad svim strankama politikim. Niko nita da ne radi politiki. Neka se ovaj narod odmori od nas malo pa neka on dahne svojom duom da on malo ivi pa da on predloi kakav taj ivot treba da tee. A poslije dvije godine dozvoliti jednu godinu viestranaki rad medju narodom, a za dvije godine narod e se osvijestiti, doi e sebi i priznae prolost. Iz te prolosti e proitati ta smo mi radili - ne samo ovi koji su na vlasti, nego i mi iz opozicije, i onda e tano znati gdje da se opredjeljuju i kakvu sebi dravu da stvore da bi u njoj mirno ivjeli. Ne moemo se mi ni Srbi, ni Hrvati, ni Muslimani raseliti odavde. Ma kako bilo i danas i sutra i prekosutra mi emo opet morati ivjeti u istim soliterima, u komiluku, pa moda e nas manje biti jednih drugih ili treih, ali emo biti tu prisutni kao takvi. I mislim da bi poslije toga

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

trebalo omoguiti tzv. viestranake izbore da oni zavre itav posao biranjem i nove Skuptine i nove Vlade i novog Predsjednitva. Moram vam rei - ja ne vjerujem ni u nau Skuptinu, molim vas. Naa Skuptina do sada u svim svojim poslovima koje je radila ona nije nita uradila. Ona je samo podijelila jo vie svijet, kada se prenosi preko TV, ljudi ukljue pa samo navijaju ako se tamo pojavio neki Srbin pa poeo da prlja Hrvate i Muslimane, onda za njega Srbi navijaju, ako se pojavio Musliman pa navija za Muslimane, onda za njega Muslimani navijaju, ako je Hrvat isto tako, itd. To su ovako ve, kako bih . rekao, okidai za ponaanje obinog gradjanina. Zato to sve treba to dovodi do konflikta najozbiljnije razmotriti, staviti na jedan papir, skinuti sa dnevnog reda i onda e biti, onda moemo oekivati da dodje do nekog razrjeenja sadanja situacije. Moram vam rei da prvo to mora da se uini i to je da se na ovakvom sastanku uz sve priznanje g. Ganiu za njegovu aktivnost koja je veoma kvantitativna ali neka ma izvine, ona nije dovoljno kvalitativna, za ovakav jedan sastanak. Mada se radilo na brzinu, mi smo morali imati odredjene informacije na osnovu kojih bi se ovjek mogao postavljati. Ako danas, zaustavimo ta medjusobna unitavanja koja postoje medju ljudima, molim vas da za sljedei put, to je obaveza i dunost i ja to - ne molim, nego sada traim da se napravi jedna analiza koja bi sadravala autentinu istinu o sadanjoj situaciji u BiH na osnovu koje bi se mi mogli da opredjeljujemo kao neka vrsta, u ovom trenutku, stranakih prvaka. To bi bilo to sam ja elio da kaem. GANI: Ima li jo neko od stranaka da eli da govori? Prof . Kecmanovi.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

120

NENAD KECMANOVI: Imam tu prednost da govorim pri kraju, pa nema potrebe da ponavljam mnogo ovoga sto je ve reeno i to se moe podrati. Vidite, jedan od paradoksa ove bosanske situacije jeste i u tome to vlast poziva opoziciju na jedan ovakav sastanak koji nije prvi, obino u onim trenucima kad i sama ne zna ta bi. U nekim normalnim parlamentarnim sistemima i demokratijama, znate, onda takvu situaciju opozicija shvata kao svoju ansu i poziva vlast da sidje sa scene. Mislim da bi, ne obraam se nikome pojedinano - ja pojedinano i ljude poznajem i cijenim - ali kao vlast tronacionalna pokazalo se van svake sumnje za ovih godinu i po dana da ne samo da niste u stanju nita dobro da uradite, nego da ste situaciju koju ste naslijedili viestruko katastrofalno pogorali. Ja ne znam ustvari ta vi danas ovdje hoete od nas? Sluajui vas pojedinano i u ovoj prilici i na drugim mjestima ljude iz Parlamenta i Vlade i Predsjednitva, ne znam nijednog koji ne misli da je situacija jako loa, da je vlast bespomona, da je razjedinjena, itd. Narod je oajan, opozicija

121

naravno, takodje. U politikoj teoriji i politikoj praksi u takvim situacijama zna se ta se radi. Postoje samo dvije solucije. Jedna je ostavka. Ostavke kolektivne, ostavke pojedinane. Mi ni jedno ni drugo nemamo. Ova vlast, izgleda, na to nije spremna. Gotovo je nevjerovatno da poslije svega ovoga sto se deavalo i to se sad deava nemamo ni jednu ostavku ni u Vladi, ni u Parlamentu, ni u Predsjednitvu, itd. Postoji druga solucija koja je primjenjivana i u nekim dijelovima zemlje u posljednjih mjeseci kad su neka podruja bila zahvaena ratom, da je onda vlast traila od opozicije da udje u neke strukture vlasti da sa stvaraju ove koncentracione itd. vlade nekog narodnog spasa itd. Vi, vidim, do sada nemate namjeru ni to da napravite. Pozivate nas, vjerovatno, na injenicu da od ovog zla koja se deava jednako, jednake posljedice trpi i vlast, i opozicija i narod itd. i mi, naravno, u tom smislu moemo odrati ovo to je g. Gani rekao da treba legalna vlast da funkcionie. Oprostite, to vam niko nije osporavao ni do sada od izbora do danas. Opozicija je u tom pogledu bila lojalna ili se ponaala legalistiki. Nije traila nikakve niti pozivala narod na nekakve vanparlamentarne, nelegalne oblike borbe protiv ovog zla. Vi ovdje u detaljima govorite parcijalno - te sukobe na terenu, paravojne formacije, pa neke centre moi koji su van kontrole otudjeni, itd. Medjutim, da vam kaem. Ako hoemo ozbiljno da razgovaramo nije nama kriva ni EZ ni Beograd, ni Zagreb, ni armija, ni paravojne formacije itd. Osnovni temeljni, izvorni problem jeste to to imamo otpoetka nejedinstvo odnosno sukob unutar struktura vlasti u ovom tripartitnom partnerstvu. To je banalna istina, ali ja moram ovom prilikom da ponovim da je Vlada odpoetka u unutranjem sukobu, da Predsjednitvo otpoetka funkcionie kao podijeljeno iznutra konfrontirano po raznoraznim rasporedima snaga od situacije do situacije, da Parlament isto tako ne funkcionie. I sve ovo to se dogadja samo je refleksija te injenice. Budimo realni, samo posljedice toga. I sad se postavlja pitanje - moete li vi u tome neto da promijenite. Jer, ako bi uspjeli da promijenite, onda bi ovo sve jedno po jedno otpadalo. Evo i ovo naoruavanje. Narod se razoruava onda, odnosno naoruava onda kad je nesiguran, kad se boji, kad dodje do jedne poplave straha. A do toga opet dolazi onda kad nema pravne drave, kad nema vlasti. Smjeno je u takvoj situaciji govoriti o nekom razoruavanju. Kako? Razoruavati nekoga moete samo silom ako on to ne ini dobrovoljno. Jedini nain da se ljudi razoruaju to je da se uspostavi pravna drava, da se uspostavi gradjanska sigurnost. Onda e ljudi, kao to su ranije prodavali kravu pa kupovali kaljanikov, inei obrnuto, prodavati kalanjikov da kupe ono od ega se ivi. Sad je, kad smo doli u situaciju da je siva glava u prvom planu, onda su ljudi kupovali oruje. Kad ih vratimo opet u ono normalno stanje kad e egzistencija biti, oni e to mijenjati opet

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

za kravu, ovcu, ili ne znam ta. Zato ja bih podsjetio na injenicu da je ova eskalacija krize u BiH praktino poela nakon ovog dogovora u Konaku, odnosno onoga to je dolo poslije toga. Ne znam kako e ovi pregovarai krajem nedjelje g. Kutiljeru iz EZ pogledati uopte u oi, znate. Pazite, to je skandalozna stvar; tri trojke ozbiljnih ljudi, punoljetnih itd. koji pretenduju da predstavljaju tri naroda i jednu itavu Republiku, dravu itd. da se nadju dogovore, da poslije toga izloe javnosti direktno u kameru da su se sloili, ak svako kae da mu odgovara to to je, da njegovoj strani ak posebno odgovara to to je dogovoreno, to odjekne kao jedna pozitivna senzacija i u Republici i u Jugoslaviji u Evropi i svijetu itd ne prodje nekoliko dana, ti isti ljudi u iste te kamere kau da to uopte ne valja i da to njima ba posebno ne odgovara. A pazite, to je taj stepen neozbiljnosti da me ni najmanje ne udi da su se gradjani nakon toga nali u udu i u jo veem strahu itd. I u jo veoj neizvjesnosti. Ja ne znam kako e sad sa tim pregovaraem uopte neko dalje moi da vodi razgovore na nivou medjunarodno zajednice itd, Medjutim, imam utisak da su oni svjesni kakva je situacija ovdje, jer onaj jedan elan odnosno predlog Briselski, Lisabonski ili ovaj posljednji papir, mislim da se u svakom ponavlja ono oko Ustavnog suda gdje se ustvari, znate, predvidja neka, poteno reeno, vrsta patronata nad BiH medjunarodne zajednice. To je malo ovako okruglo pa na oe reeno, pa polovina pa plus jedan, itd. To je ustvari neka vrsta patronata. A ona proizilazi izgleda iz realne procjene tih medjunarodnih faktora da ova struktura vlasti nije uopte sposobna ni nakon bilo kakvog dogovora da djeluje kompaktno i da dri stvar u svojim rukama, naprosto da vlada, da iskoristi mandat koji je dobila od biraa na prolim izborima. Jedino to vidim realno, poto strukture na vlasti nee da sidju sa vlasti, mada svi pokazatelji ukazuju da bi to trebalo da naprave, poto nee da stvaraju neku vladu narodnog spasa, onda ostaje jedino da mi poelimo da oni, ako nita drugo taj lan to prije realizuju i da nas uzmu pod patronat to e naravno sluiti na ast prvoj vlasti u BiH koja je izabrana na slobodnim demokratskim stranakim izborima. Izvinjavam se domainima na ovako moda pomalo grubim rijeima, ali situacija ne dozvoljava da drukije razgovaramo. Hvala. GANI: Ne, ja ne oekujem da opozicija hvali vlast u ovakvim trenucima. Medjutim, moj pristup je uvijek bio takav da kad se donose vane odluke, kad e se donositi vane odluke, uvijek vlast treba da pozove opoziciju i razgovara sa njom bez obzira da li to to opozicija govorili prijalo ili neprijalo ljudima na vlasti. Ko se javlja za rije?

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

122

PLAVI: Samo jednu repliku, molim vas, g . Kecmanoviu. Ovo zadnje to ste rekli ja bih samo htjela da vas podsjetim da smo mi

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

u bivem reimu ivjeli pod patronatom jednog terora, jedne totalitarne zemlje. Lako je bilo u ono vrijeme odravati mir, kada nije niko smio da kae ono to misli, molim vas g. Kecmanoviu, odnosno kolega Kecmanoviu, sjetite se tog vremena, vi ste bili jedna od rtava tog vremena. KECMANOVI: Ja nisam uopte hvalio taj reim, a kako ste rekli nemam ni mnogo razloga, ali kao to sam onaj kritikovao, mislim da ima mnogo osnova i da ovaj kritikujem. Onaj je pao, prema tome, nema razloga da ga naknadno jo kritikujemo. PLAVI: Dakle, traimo varijante kako bi i mi .na ovaj reim. GANI: Izvolite, Kreso. ..

123

"Zatraena je efikasna pomo i ukljuivanje JNA u rjeavanju situacije u Republici"

ZAPISNIK 65.sjednice Predsjednitva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine odrane 4, 5, 6. i 8. aprila 1992. godine
PREDSJEDNITVO SOCIJALISTIKE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-354/92 Sarajevo, 4, 5, 6. i 8.aprila 1992.godine Sjednica je poela u 15,00 sati. Prisutni : predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi i lanovi Predsjednitva mr Franjo Boras, dr Ejup Gani i Stjepan Kljui, glavni tajnik Predsjednitva Mile Akmadi i zamjenik glavnog tajnika Predsjednitva mr Mile Dmii predsjednik Vlade Republike BiH Jure Pelivan, ministar i pomonik ministra za unutranje poslove Alija Delimustafi i Jusuf Puina, komandant Druge vojne oblasti general-pukovnik Milutin Kukanjac, ministar za narodnu odbranu Jerko Doko komandant Republikog taba teritorijalne odbrane SR Bosne i Hercegovine general-potpukovnik Drago Vukosavijevi. Odsutni : dr Biljana Plavi i dr Nikola Koljevi

125

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

AD - 1. Predsjednitvo je, na prvom dijelu svoje sjednice, razmotrilo aktuelnu politiko-bezbjednosnu situaciju u Bosni i Hercegovini i konstatovano je da je situacija sve sloenija i da se iri prostor oruanih sukoba i konflikata. Ocjenjeno je da u Republici, a posebno na kriznim podrujima ne funkcionie legalno izabrana vlast i da su sve brojnije blokade sistema, da raste broj izbjeglih i nezbrinutih lica, blokada saobraajnica, da legalne organe vlasti neovlateno supstituiraju tzv. krizni tabovi i paradravne i paravojne formacije i drugo. Zatraena je efikasna pomo i ukljuivanje JNA u rjeavanju situacije u Republici. Takodje, dat je zahtjev da v.d. saveznog sekretara za narodnu odbranu generalpukovnik Blagoje Adi odmah doputuje u Sarajevo. Predsjednitvo je, imajui u vidu sloenost politiko-bezbjednosne situacije u Republici zakljuilo: da se, u skladu sa odlukom Predsjednitva SRBiH od 3. aprila 1992.godine i vlastitom procjenom, izvri mobilizacija jedinica teritorijalne odbrane svih optina i grada Sarajeva u Socijalistikoj Republici Bosni i Hercegovini, ukljuujui i jedinice veze; da se zahtijeva od nadlenih organa Jugoslovenske narodne armije da jedinicama teritorijalne odbrane optinskim i okrunim tabovima teritorijalne odbrane BiH - vrati naoruanje, vojnu opremu i ostala materijalno-tehnika sredstva koja su im ustupljena na uvanje; da se izvri mobilizacija cjelokupnog rezervnog sastava milicije Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine u skladu sa ranijim odlukama Predsjednitva i Vlade SRBiH; da se, u skladu sa vlastitim procjenama, izvri mobilizacija jedinica civilne zatite u gradu Sarajevu i optinama u Republici i da se, u skladu sa zakonskim propisima i planovima civilne zatite, izvri obezbjedjenje stanovnitva i njihove imovine, dravnih institucija, preduzea i svih objekata; - da se u skladu sa procjenom stanja na datom podruju, u svim institucijama, preduzeima i drugim organizacijama i zajednicama odmah organizuje stalno deurstvo; - da se o svim znaajnim informacijama i zapaanjima koje se odnose na politiko-bezbjednosnu situaciju redovno obavjetavaju nadleni dravni organi u Republici. Predsjednitvo je zakljuilo da se o provodjenju ovih zakljuaka neposredno brine Vlada SRBiH i nadlena ministarstva: Republiki

Na sjednici je usvojen sljedei Dnevni red: Politiko-bezbjednosna situacija u Republici

126

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Takodje, zakljueno je da se narednog dana nastavi zapoeta sjednica Predsjednitva SRBiH i pokuaju iznai mjere i aktivnosti kojima e se zaustaviti sloena situacija u Republici. Predsjednitvo je u drugom dijelu nastavka svoje sjednice odrane 5. aprila nastavilo ve zapoetu raspravu na sjednici o aktuelnoj politiko-bezbjednosnoj situaciji u Republici. Predsjednitvo je zakljuilo da se ubudue nalazi u stalnom zasjedanju.

Zakljueno je da se ovi zakljuci dostave Skuptini SRBiH, Vladi SRBiH, Ministarstvu za unutranje poslove SRBiH, Ministarstvu za narodnu odbranu SRBiH, Republikom tabu teritorijalne odbrane SRBiH, Komandi Druge vojne oblasti i Republikom tabu civilne zatite SRBiH.

tab teritorijalne odbrane SRBiH i nadleni organi grada Sarajeva i svih optina u Republici.

127

Predsjednitvo je, u treem dijelu svoje sjednice, nastavljene 6.aprila 1992.godine donijelo slijedee zakljuke: U Sarajevu i Republici mora se odmah, bez odlaganja, osigurati prekid vatre. Gradjani Bosne i Hercegovine nee sukobe nego mir. U vezi s ovim, Predsjednitvo zahtijeva da sukobljene strane odmah stupe u direktne pregovore, radi prekida sukoba. Ovo treba osigurati do kraja dananjeg dana. Prima se k znanju ostavka predsjednika Vlade SRBiH Jure Pelivana o emu e se odmah obavijestiti Skuptina SRBiH, radi donoenja odgovarajuih odluka. Do izbora nove vlade, sadanja Vlada SRBiH e u skladu s Amandmanom 74. na Ustav SRBiH, ostati na dunosti. Skuptina SRBiH sastae se odmah u trajno zasjedanje. Nadlene strune slube trebaju bez odlaganja preduzeti sve radnje neophodne za odravanje hitne sjednice Skuptine SRBiH. Obrazuje se dravna komisija sa zadatkom da utvrdi sve injenice i konkretnu odgovornost onih koji su pucali na okupljene gradjane ispred Skuptine SRBiH i drugih uinjenih zloina. Ova Komisija e se sastojati od po jednog lana od svih politikih stranaka predstavljenih u Skuptini SR Bosne i

Dogovoreno je da na sjednici Predsjednitva SRBiH, koja bi se odrala 6. aprila 1992. godine razmotri izvjetaj Ministarstva unutranjih poslova i drugih nadlenih organa o traginim dogadjajima u Sarajevu i Republici koji su se zbili 5. aprila ove godine.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Predsjednitvo je, 8. aprila 1992. godine, odralo etvrti nastavak ranije zapoete sjednice na kojoj je razmotrilo teku politikobezbjednosnu situaciju u Republici.

Hercegovine. Za predsjednika Komisije imenuje se lan Predsjednitva SRBiH g. Stjepan Kljui. Predsjednitvo podrava inicijativu o odravanju prijevremenih parlamentarnih izbora. Zbog situacije u gradu Sarajevu, Predsjednitvo je odluilo da se na teritoriji Sarajeva, dok opasnost traje, uvede vanredno stanje, koje podrazumijeva uvodjenje policijskog asa i druge potrebne mjere.

Predsjednitvo je za komandanta taba Teritorijalne odbrane Republike BiH imenovalo pukovnika Hasana Efendia, a za naelnika taba teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine pukovnika Stjepana ibeira. 128 Sjednica je zavrena u 16,30 sati.

Predsjednitvo je razrijeilo dunosti dosadanjeg komandanta Republikog taba teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine general-pukovnika Dragu Vukosavljevia i naelnika Republikog taba teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine general-potpukovnika Fikreta Jahia.

Odlueno je da o upotrebi teritorijalne odbrane Republike odluuje Predsjednitvo Republike. Organizaciono i funkcionalno tab teritorijalne odbrane bie u nadlenosti Ministarstva za narodnu odbranu. Ministarstvo za narodnu odbranu Republike Bosne i Hercegovine de preko taba TO BiH rukovoditi i komandovati sastavima TO. Zvanini privremeni znak svih pripadnika OS TO BiH bie stari bosanski grb titastog oblika plave boje presjeen bijelom dijagonalnom gredom sa po tri zlatnouta ljiljana u svakom polju.

Predsjednitvo je na svojoj sjednici, u skladu sa Amandmanom 51. i 73. na Ustav SRBiH, donijelo sljedee odluke, odnosno uredbe sa zakonskom snagom: - o proglaenju neposredne ratne opasnosti; - o izmjeni naziva Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine u naziv Republika Bosna i Hercegovina - o ukidanju dosadanjeg Republikog taba teritorijalne odbrane i obrazovanju taba teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

GLAVNI TAJNIK PREDSJEDNITVA SRBiH Mile Akmadi

Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.

PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA SRBiH Alija Izetbegovi

129

"Ostavke dr Nikole Koljevia i dr Biljane Plavi na funkciju lana Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine"

ZAPISNIK 66. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 9. aprila 1992.godine
PREDSJEDNITVO REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-304/92 Sarajevo, 9. aprila 1992.godine Sjednica je poela u 12,00 sati Prisutni: predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi i lanovi Predsjednitva Fikret Abdi, mr Franjo Boras, dr Ejup Gani i Stjepan Kljui; glavni tajnik Predsjednitva Mile Akmadi predsjednik Vijea gradjana Skuptine Republike BiH dr Abdulah Konjicija; predsjednik i potpredsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine Jure Pelivan i Muhamed engi; ministar za narodnu odbranu Jerko Doko; komandant taba teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine pukovnik Hasan Efendi. Na sjednici je usvojen sljedei Dnevni red: 1. Ostavke prof. dr Biljane Plavi, prof. dr Nikole Koljevia, na dunost lana Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine

131

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

2. Izbori i imenovanja: a/ izbor predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, b/ imenovanje zamjenika naelnika taba teritorijalne odbrane BiH, c/ razrjeenje dunosti dosadanjeg zamjenika ministra za narodnu odbranu, d/ imenovanje zamjenika ministra za narodnu odbranu, e/ izbor predsjednika Savjeta za zatitu ustavnog poretka, f/ izbor predsjednika Komisije za predstavke i prijedloge, Politiko-bezbjednosna situacija u Bosni i Hercegovini, Tekua pitanja.

AD - 1. Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine je primilo k znanju ostavke dr Nikole Koljevia i dr Biljane Plavi na funkciju lana Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine. Zad uena je Kom isija za org anizaciono-kad rovska p ita nja Predsjednitva da utvrdi dalji radno-pravni status dosadanjih lanova Predsjednitva R BiH dr Nikole Koljevia i dr Biljane Plavi. AD - 2. Predsjednitvo je donijelo odluku : a/ za predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine imenovan je dr Ismet Dautbai, sudija ovog suda, kandidat Stranke demokratske akcije. b/ za zamjenika naelnika i glavnog operativca taba teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine imenovan je pukovnik Jovan Divjak, c/ da se razrijei dunosti dosadanji zamjenik ministra za narodnu odbranu pukovnik Hazim Begovi i stavi na raspolaganje Personalnoj upravi SSNO, d/ da se za zamjenika ministra imenuje Munib Bisi, dosadanji pomonik u Ministarstvu za narodnu odbranu. Zakljueno je da ove odluke stupe na snagu odmah i da se objave u "Slubenom listu Republike Bosne i Hercegovine". Dogovoreno je da se, za jednu od narednih sjednica Predsjednitva, odgodi imenovanje predsjednika Savjeta za zatitu ustavnog poretka i Komisije za predstavke i predloge Predsjednitva R BiH.

132

AD - 3. Predsjednitvo je, razmotrivi politiko-bezbjednosnu situaciju u Republici, na osnovu amandmana 51. i 73. na Ustav SRBiH i Uredbe Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine donijelo

133

U drugom dijelu ove sjednice Predsjednitva, uestvovali su predsjednici sedam klubova poslanika, odnosno zastupnika i predsjednici politikih partija koje imaju svoje poslanike odnosno zastupnike u Skuptini Republike Bosne i Hercegovine. Tom prilikom izvrena je razmjena miljenja o nastaloj situaciji u Republici i pravcima njenog razrjeavanja. Izraeno je miljenje o potrebi odravanja prijevremenih parlamentarnih izbora; izboru nove prelazne Vlade nacionalnog mira, bezbjednosti, uspostavljanju, konstituisanju i funkcionisanju nove vlasti u novonastalim uslovima u Republici. Pri tome, poseban akcenat je dat na potrebu stvaranja uslova za izbor dva lana Predsjednitva iz reda srpskog naroda i aktivnog odnosa Predsjednitva i svih parlamentarnih stranaka prema stvaranju politikih i drugih uslova za formiranje nove vlade.

Odluku o objedinjavanju svih naoruanih snaga na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine. Ovom odlukom su svi naoruani sastavi i pojedinci, osim snaga JNA i snaga MUP-a, koji djeluju na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine pod raznim oznakama i simbolima, duni da se prijave optinskim, okrunim i Gradskom tabu teritorijalne odbrane, radi stavljanja pod jedinstvenu komandu i dobivanja jedinstvenih obiljeja. Svi tabovi teritorijalne odbrane su obavezani da izvre prihvat svih prijavljenih grupa i pojedinaca, evidentiraju ih i stavljaju u funkciju odbrane optine, okruga, grada i Republike. Predsjednitvo je, takodje, odluilo da sve naoruane grupe i pojedinci, koji se ne prijave i ne stave pod komandu optinskim tabovima teritorijalne odbrane,odnosno okrunim tabovima teritorijalne odbrane i Gradskom tabu TO Sarajevo, smatraju paravojnim formacijama i prema njima e biti preduzete odgovarajue sankcije. Rok odziva, prijavljivanja i evidentiranja je najkasnije 15. april 1992. godine. Predsjednitvo je za sprovodjenje ove odluke uinilo odgovornim ministra za narodnu odbranu, ministra za unutranje poslove i komandanta taba teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine. Zakljueno je da se ova odluka objavi putem sredstava javnog informisanja, te dostavi: ministru za narodnu odbranu Republike BiH, ministru za unutranje poslove Republike BiH, komandantu teritorijalne odbrane Republike BiH kao i svim komandantima tabova teritorijalne odbrane u Republici. Predsjednitvo je upoznato i sa sadrajem javnog poziva gradjanima Bosne i Hercegovine u vezi nastanka stanja neposredne ratne opasnosti i zakljuilo da se ovaj poziv uputi u ime Ministarstva za narodnu odbranu i taba teritorijalne odbrane Republike.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Zatraeno je javno obraanje predsjedniku Republike Srbije Slobodanu Miloevicu i generalima Blagoju Adicu i Milutinu Kukanjcu radi traenja pomoi u rjeavanju novonastale situacije. Zakljueno je da se sastanak u ovom sastavu nastavi narednog dana u 11,30 sati. AD - 4. U okviru ove take dnevnog reda nije bilo pitanja ni predloga.

GLAVNI TAJNIK PREDSJEDNITVA RBiH Mile Akmadi

Sjednica je zavrena u 14,00 sati. Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.

PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Alija Izetbegovi

134

"U Bosni i Hercegovini postoji sukob izmedju snaga koje pripadaju totalitarnoj vrsti reima a predvode ih operativni elnici SDS-a /agresor/ i institucija demokratske vlasti drave Bosne i Hercegovine"
ZAPISNIK 69. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 13. i 14.aprila 1992.godine
PREDSJEDNITVO REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-312/92 Sarajevo, 13. i 14.aprila 1992.godine Sjednica je odrana u dva dijela. Prvi dio sjednice poeo je u 11,00 sati a zavrio u 12,00 sati, a drugi dio sjednice poeo je u 15,30 sati.

135

Prisutni: predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi i lanovi Predsjednitva Fikret Abdi, mr Franjo Boras, dr Ejup Gani i Stjepan Kljui, glavni tajnik Predsjednitva Mile Akmadi, - predsjednik Vijea gradjana Skuptine Republike BiH dr Abdulah Konjicija, - predsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine Jure Pelivan, ministar za unutranje poslove Alija Delimustafi, ministar za narodnu odbranu Jerko Doko, - komandant taba teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine pukovnik Hasan Efendi

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Na sjednici je usvojen sljedei Dnevni red:

AD - 1 Predsjednitvo je razmatrajui ukupnu politiko-bezbjednosnu situaciju u Bosni i Hercegovini, usvojilo sljedee politike stavove : U Bosni i Hercegovini postoji sukob izmedju snaga koje pripadaju totalitarnoj vrsti reima a predvode ih operativni elnici SDS-a /agresor/ i INSTITUCIJA DEMOKRATSKE VLASTI DRAVE BOSNE I HERCEGOVINE. Snage totalitarnog reima imaju svoje ideoloke centre van granica Bosne i Hercegovine, stoga se sukobi u Bosni i Hercegovini ne mogu okarakterisati kao etniki sukobi ili gradjanski rat. Predstavnici drave Bosne i Hercegovine e razgovarati sa predstavnicima agresora u situacijama kad su ubijedjeni da bi pregovori mogli dovesti do poboljanja stanja u Republici. Sve oruane snage za odbranu suvereniteta i nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine, koje se bore protiv unutranje i spoljanje agresije irom Bosne i Hercegovine, su u formi teritorijalne odbrane BiH. Poziva se JNA da uspostavi punu saradnju sa snagama teritorijalne odbrane Republike BiH i da ne napada iste, Pozivamo snage JNA na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine da se stave pod komandu legalnih vlasti ove republike i da osujete snage agresora na svim poljima. Ukoliko JNA ne eli udovoljiti uslovu 5. prihvatamo angaovanje snaga JNA kao tampon zone izmedju snaga teritorijalne odbrane Republike BiH i agresora kada se takav dogovor postigne sa Ministarstvom za narodnu odbranu Bosne i Hercegovine. AD - 2. Predsjednitvo je razmotrilo pitanja rekonstrukcije Vlade Bosne i Hercegovine. Zakljueno je da predsjednik Vlade u ostavci Jure Pelivan u roku od dva dana podnese izvjetaj o radu Vlade Republike BiH na osnovu kojeg e Predsjednitvo poduzeti dalje korake na formiranju nove Vlade Republike Bosne i Hercegovine. U pogledu zasjedanja Skuptine Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednitvo je zakljuilo da uloi dodatne napore i insistira kod parlamentarnih stranaka da se angauju da se poslanicima sa terena omogui dolazak u Sarajevo i to prije osigura kvorum za redovno zasjedanje Skuptine Republike Bosne i Hercegovine.

Aktuelna politiko-bezbjednosna situacija u Republici, Rekonstrukcija Vlade Republike Bosne i Hercegovine.

136

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Sjednica je zavrena u 16,50 sati.

Povodom velike uznemirenosti gradjana Sarajeva do kojeg je dolo kada je vojni avion u toku dananjeg popodneva probio zvuni zid iznad grada Sarajeva, Predsjednitvo je osudilo taj akt zastraivanja. Predsjednitvo smatra da je takav vid demonstracije sile nedopustiv i protivan je medjunarodnim normama.

Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice. GLAVNI TAJNIK PREDSJEDNITVA RBiH Mile Akmadi PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA RBiH Alija Izetbegovi

137

"Pozivamo JNA na teritoriji BiH da prestane sa podrkom podrivake i teroristike politike SDS, prihvati legalnu vlast drave BiH"
Magnetofonski snimak 70. sjednice Predsjednitva Republike Bosne I Hercegovine, odrane 14. Aprila 1992. godine
Sjednica je poela u 11 sati. Predsjedavao je Alija Izetbegovie, predsjednik Predsjednitva. ALIJA IZETBEGOVI: Poetak trake se ne uje. Ima li mogunosti da se uzme to oruje? Neka jedan minut samo snimaju, neka nas ne zadravaju. Imamo li ikakvih dobrih vijesti sa terena? Kako ide organizacija TO? EFENDIC: Blokirano je 10.000 izbjeglica. Zajedniki razgovor. IZETBEGOVI: Gdje su nam ovi posmatrai? Ipak ih je 30, ja ih ne vidim gdje su? SOMUN: Na neka mjesta ne mogu doi. IZETBEGOVI: Ja ga pitam gdje su posmatrai, poto on zna gdje su posmatrai.

139

SOMUN: 24 sata su istekla. Oni hoe da ponu kontrolisati povlaenje artiljerije i trai se objava suspenzije mobilizacije. Oni trae istovremeno oboje. Ja sam razgovarao sa g. Efendiem i sad oni trae i sa jedne i sa druge strane objavu da neko izadje i da kae. Npr. danas u 2 sata suspendovae se mobilizacija ukoliko

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

IZETBEGOVI: Ne mogu ovjeku oduzeti rije, neka ovjek zavri. SOMUN: Oni ne mogu sad ni da nastave razgovore.

se istovremeno, npr. noas ili sutra ujutro u lo ili u 12 pone povlaenje artiljerije koja je napadala gradove.

140

DOKO: G. Predsjednie jue u 16 sati, gospodin Sanes i njegov pomonik za vojna pitanja, bili su kod nas sa ljudima iz Ministarstva iz taba - sa komandantom i njegovim pomonkom. Dogovorili smo - mi smo mu izloili cijelu situaciju. Oni su traili kartu o poloajima (koju je tab nacrtao) napadaa artiljerijskog orudja. Jutros su doli po tu kartu. Ja sam i jutros s njima dogovorio da e svaki dan jednom ili dvaput imati kontakt sa komandantom o svoj situaciji. Slaemo im bilten dva puta dnevno o situaciji na terenu. Oni poslije naih sastanaka odu u Komandu kod Kukanjca, jer taj nee s nama da suradjuje uope. Nee da se javlja ni na telefon. Spona medju njih i nas su ovi posmatrai. ;i smo to izdogovarali. Situacija na terenu jutros koju sam ja njima izloio je ovakva: imamo okruenje izbjeglica - oni su taoci po nama, u Kozluku i kod Domanovia prema Stocu na Dubravama. Ista stvar. Imamo problem izbjeglica oko Poitelja i ovih to bjee iz Viegrada, Foe i Zvornika prema ovim drugim krajevima. I to su zabiljeeni i dae odmah svoje grupe da idu tamo da snime stanje. Zatim smo im prezentirali noanje stanje ta se desilo bombardovanje od apljine do Metkovia naih sela Viia i tamo uz magistralni put kasapnim bombama. I to e otii da snime. I odredili smo se u tom pravcu da e oni imati puni kontakt s nama preko ovog Ivia koji njih vodi i da emo to pokrivati. to se tie TO organizacije na terenu, imali smo problema i jo ih imamo ovdje na terenu grada Sarajeva i opina, jer tu je bilo puno komandi u tim nekim PL ligama, zelenim beretkama. Neto smo noas odradili da se to ujedini. Zato i ne moe doi do sinhronizovanih akcija i izvodjenjem u praksi zato to ima vie komandi. Pa sam ja odrao jedan sastanak, i komandant s njima, i to smo sad u prevazilaenju tog stanja ovdje. to se tie terena, Posavina, okrug Doboja, sad mi se javio predstavnik Hrvatske

IZETBEGOVI: Dobro, jo jednu stvar dok Doko sad bude izlagao, razmisli o tome, moemo li poslati 3 ovjeka da organizujemo jednu grupu ljudi da ode l0.000 ljudi na neki nain izvue? Kad sam ja to Kukanjcu kazao on je rekao prijavite meni kad krenu, ja u dati vojnu pratnju i trta-vrta, ta ja znam. Tako mi je rekao. Nema problema da udju tamo, naravno, samo morate to raditi zajedno s nama. On je meni rekao za Zvornik da hoe. Ne znam za Fou. Za Zvornik je rekao.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

zajednice Posavina, one formirane, da su komplet stali na stranu TO BiH u organizacijskom smislu. Zvao je komandant Peri iz B. amca, on e obraditi komplet to podruje. Jutros je sa mnom razgovaraoi predsjednik opine Modria i decidno me izvijestio ta se desilo u Modrii. U Modrii je bio pu vojske. Vojska je ula u Sekretarijat za narodnu odbranu u opinu i istjerala sve nesrpske pripadnike. Sad se to polako privodi kraju. On e isto dati predlog za komandanta TO ovog dosadanjeg. Bio je pripadnik muslimanske nacionalnosti. DOKO: Poela je. Ali nisu se jo svi organi obnovili, nisu se jo svi ljudi vratili. Ja sam mu rekao da radi na tom planu. On moli, poslae faks. Mi emo biti tu tolerantni. Ja sam rekao komandantu da, oni su raspoloenja da se stave pod komandu TO, ali zbog te specifine situacije malo e to zahtijevati produenje ovog roka od 15 pa dalje. to se tie srednje Bosne i Hercegovine, g. Boras, ja sam sad bio s g. Brkiem, kontaktirao sam i sa Zagrebom a i oni e, tu ima nekih snaga koje imaju drukija razmiljanja. Ali, mislim da e i oni doi pod ovu komandu. Da su neka naa saznanja, kako mi je sad Brki rekao, on e u 12 doi kod mene, imamo sastanak sa predstavnicima Tvornice Bratstvo Novi Travnik. Bie i Brki i pojedini lanovi Vlade, ministar za privredu i ministar za prostorno uredjenje. IZETBEGOVI: Ukoliko je to zakazano? DOKO: U 12. Mi emo morati u 12 gore s njima. Jer oni su se javili da su poli pa da e u 12 moi stii. im dodju, mi emo s njima sjesti i obaviti oko tih problema tamo koji su usko vezani za obranu i ovdje grada. I to ide. Malo e tee ii, ali e morati hrvatske vlasti nama pomoi oko zapadne Hercegovine, te struje koja ne shvaa neke stvari jo, ali su u fazi shvaanja tih stvari. Tu ima moda tri - 5 ljudi koji vuku te konce. Mora se na njih politiki djelovati. Mislim da emo uspjeti u tome. Mi smo jue traili da izadjemo pred novinare i vidjeli ste da je izaao pukovnik Kari, komandant Efendi. Pukovnik je izaao u ime svoje da se predstavi i da odgovori ono to je odgovorio. I Kari u svoje ime da odgovori. Danas emo u 13,00 sati dati jednog ovjeka koji nam sada vri bezbjednost, a bio je u 7. Armijskoj oblasti. On e istupiti. Pomoie i vama da se odrediti u pravcu prema armiji koja je ostala na naim prostorima. Mi smo kost, nego kontra kost u organizaciji. Mi emo mu dati u svoje ime da se obrati. Povoljne su reakcije ljudi na ovome to su oni istupili i ovo to mi radimo. IZETBEGOVI: Je li optina poela da funkcionira, zanima me.

141

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

FIKRET: Jue smo razgovarali o barikadama, a istovremeno se javljaju i pojedinane izjave da otklanjanje barikada. Po meni bi trebalo Predsjednitvo donijeti politiku odluku, kojom obavezuje Ministarstvo unutranjih poslova i Ministarstvo odbrane da na sjednici svog kolegija tj. zajednikoj sjednici donesu odluku o tome da uklone barike. Sve druge ne bih na Predsjednitvu raspravljali. Nakon toga bi trebalo ii sa saoptenjem, da se ljudi upozore, da se maknu, jer kakve sve se tete nanose Republici. Upozorenja civilizacijska. Nakon toga kolegij mora donijeti odluku kako zavriti posao. Morali bi se mi odrediti kao Predsjednitvo prema tome obavezati jedno i drugo ministarstvo tj. Vladu. Pa neka Vlada odredi kako e to realizirati. U svakom sluaju treba dati ljudima da se presaberu, kakav in i ta rade kad izlaze na barikadu. Nisam siguran da e to ii glatko, ali zato bi trebalo uiniti minimum onoga to nam obavezuju kao medjunarodno priznatu dravu. KLJUI: Ima jedna simetrija. Kao to ste objasnili ta je policijski sat. Prvi dan je bio policijski sat. Pa su krali samoposluge. Pa je onda izaao iz SUP-a i rekao. Veeras e biti posebne patrole koje e patrolirati i koje e ako treba i pucati na one koji pljakaju. Mi njima moramo dati taj-maut. Barikade su protiv zakonite, a praktino e donijeti MUP i odbrana. ALIJA IZETBEGOVI: Ja bih da se to ne eka....

FIKRET: Mi smo obavili raspravu i to je pogreno lansirano. Ali u svakom sluaju kad je Momo Krajinik jue - razgovor sam obavio sa njim. Mi sada da smirujemo hoemo po ovom dogovoru na sprovodjenje. Da se postade barikade u Ilijau. Za njega su problem barikade na Stupu, zato to ne moe u Ilija. Ali u svakom sluaju nije bez efekta. Primjedbe se daju na metod rada. Ve se razmilja da se uklone barikade. Zato je jako vano u saoptenju Predsjednitva. Da se obavezuje Vlada, odnosno dva ministarstva te vlade da se oni obavezuju da to urade. Onda bi trebali jo koliko je danas dati obavjetenje, da daju ansu ljudima koji su na barikadama da se uklone. Iza toga ne snosimo nikakve posljedice. ALIJA IZETBEGOVI: Moe se reci u skladu sa postignutim dogovorom o prekidu vatre. Poziva se Ministarstvo unutranjih poslova da obezbijedi uklanjanje barikada irom Bosne i Hercegovine, bez obzira ko je postavio.

142

DOKO: Osjetim kroz vae diskusije prema nama, ta nam je odraditi pravo. Predloio bih da neko ispred Ministarstva unutranjih poslova da prati da bi mogli odmah reagirati. Jer se

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

promjene deavaju iz sata u sat. A ministar ili neko druge da vas prate, jer ste vi sada i Skuptina i Predsjednitvo, pa da odmah moe raagovati i davati zadatak, pa da se odmah provodi u djelo.

EJUP GANI: Bez obzira to Doko prisustvuje, da prisustvuje i minsitar MUP-a. Da se ne javi neki rivalitet. Vi ste nai i jedini i drugi. Ako je i ministar odbrane, da bude i ministar MUP-a. MILE AKMADI: Ministar odbrane je po liniji komandant i lan Predsjednitva. Komandant TO je praktino lan Predsjednitva. FIKRET: Da budu predstavnici MUP-a i Vlade DOKO: Da vam puno ne objanjavam.

ALIJA IZETBEGOVI: Zbog operativnosti bi bilo dobro.

JERKO DOKO: Nije to mobilizacija. To je objedinjavanje jedinica koje su ve mobilizirane, koje su naoruane da se stave pod komandu. To nije mobilizacija. ALIJA IZETBEGOVI: Da vidim, da li smo mi zvaninu spomenuli mobilizaciju. 143 MILE AKMADI: Mi smo rekli da se moe mobilizacija sprovoditi u opinama u kojima se to smatra potrebnim.

ALIJA IZETBEGOVI: O proglaenoj mobilizaciji, to smo TO proglasili mobilizaciju.

JERKO DOKO: O kojoj se mobilizaciji radi?

ALIJA IZETBEGOVI: Dok traje ova situacija, pozvaemo i njih. Treba uvijek da nam kae kako stoje stvari, jer je uvijek jedna taka bezbjednosna situacija. To e Mile sprovesti. Pitanje koje e tie dogovora EZ. Postavljaju mirovnjaci koji kontroliraju. Mi smo potpisali jednu taku koja govori Ja sam zahtijevao da oni uklone artiljeriju, pa emo mi izvriti demobilizaciju. Ne samo za Sarajevu, nego inae. Sarajevo se moe istestirali, a druga mjesta ne mogu. Ako Sarajevo zauzmu, ovdje su institucije. Oni e proglasiti vlast ovdje, uzeti Radio-Sarajevo i priati ta hoe. Sarajevo se mora odbraniti po svaku cijenu. Moremo vrlo lako dokazati na izvravanje. Mi smo se obavezali da pod tim uvjetima... Pa smo rekli mobilizacija naredjena, to je irom Bosne i Hercegovine proglaen rat. Tamo pie simultano, to znai istovremeno. Kako sada da se to uradi.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

EFENDI: To znai da mi mobilizaciju dajemo za dvije-tri baterije ovdje oko Sarajeva. Sada imaju podaci da iz Srbije idu nove snage, iz Crne Gore, artiljerija razbacana svuda i svakuda. Skinut e ove sa poloaja kad ovi krenu. Skinut e artiljeriju kad krenu da oni obilaze tu artiljeriju. Ostavit e dva orudja, umjesto est itd. Neka Predsjednitvo prekine sa mobilizacijom. Ali ja u izdati direktivu da su jedinice spremne za borbena dejstva. ALIJA IZETBEGOVI: Da li bi mi mobilizaciju mogli kao mobilizaciju povui bez da oteujemo borbenu gotovost i pripreme....

(Prijepis snimke nastavlja trakom 3)

EFENDI: Problem je u tome gospodine predsjednie. Ja ve imam reagovanje jdnog ovjeka. Kae. Ja sprovodim Alinu politiku, ne sprovodimo Hasanovu politiku i nije mi izvrio naredjenje. Nama je propala kompletna akcija zbog toga. Prvi put sam doznao da ja imam neku svoju politiku. .

JERKO DOKO: pod datu mobilizaciju sumnjam da u u 50% optina moi ita uraditi.

KLJUI: Ima jedan problem ovdje imamo dravnu odluku, imamo stranaku odluku. PREDSJEDNIK: Dobro, rije je bilo o jednoj grupi ljudi.

DOKO: Molim vas mi ne moemo tako. Moraju se neke stvari na teren staviti? Preko zida tamo oni su mobilizirani. Mi smo ovim stvaranjem taba i ovoga htjeli da mi legaliziramo i jo nismo uspjeli Hercegovinu i ovo da ilegaliziramo. Oni ti na terenu ne shvaaju. Sada bi ja trebao otii i svugdje pa da objasnimo ta je to. Da ljudi to shvate na terenu tamo. Da shvate ta je legalitet. To nije mobilizacija. Oni e imati. Oni nas oe da osujete da mi zatitimo te ljude. I da onda njih koji ostanu tako sa nekim svojim obiljejima, a ne ovim naim da idu onda na njih, PREDSJEDNIK: To ne iskljuuje dalju organizaciju TO-e, ne iskljuuje to nego rije je o tome to njihova verzija bila da smo mi mobilizacijom stvorili

KLJUJI: Predsjednie mi ako sada demobiliziramo ljude mi smo izgubili sve. Jer mi nismo jo uspjeli ni da objedinimo komandu.

144

DOKO: Vi u daljnjim razmatranjima i razgovorima moete samo evo koje su dvije stvari podudarne. Vojska rezervisti. Komplet to

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

BORAS: I to se podrazumijeva pod mobilizaciju. Druga strana rezervisti. Evo Vuurevi je neki dan proglasio mobilizaciju u Istonoj Hercegovini X: I to stoposto. PREDSJEDNIK; Nije neki dan, ja mislim da je poslije ovog dogovora. GANI: Zatim JNA mobilizira u Rudom. Evo - jue je bilo sa ovom dole - pljakaju u Mostaru odnesoe svu opremu X. Dobro, imate gospodo bilten pa vidite.

imaju. Sve strane neka se povuku u svoje zemlje i kada se ti uvjeti stvore onda emo mi vriti demobilizaciju.

X: Pokuali su tvornicu duhana,

PREDSJEDNIK: Kako da sprijeimo to?

ABDI: "Soko" Mostar srce vojska u subotu dola srce fabrike uzela utovarila na kamione prisilno ula i odlazila u Krajinu. I oni sada bez tog dijela ne mogu da radi. Oni su 3,5 ljudi onesposobili za rad. Drugo da proizvodi oruje koje bi sada uzela TO da koristi protiv armije. PREDSJEDNIK: Uzeli to, raunaju da nee ostati tu i uzeli, ta da radimo. ABDI: Ja sam mislio da odemo dole da vidimo onda iza toga da dodjemo na Predsjednitvo da to nije ne moe se raditi tako. PREDSJEDNIK: ta da radimo,

GANI; Moramo jedno saoptenje javnosti svjetskoj posebno za to dati,

ABDI: Mi moramo dati prvo u javnost ovo, a onda moramo sada ve sa Vensom - mi ne moemo zadrati ovo na dosadanjim razgovorima, jer nama je u pitanju ozbiljno privreda. Mene je zvao Boo Mati oni oe ak i za privredu da se sastanu sa Vensom da on ostavi barem 7 minuta. Ja kaem nismo doli uopte do toga da ekonomska pitanja, nisam se ni ja sastao sa Vensom. 145 DOKO: to se tie ovih informacija koje mi dobijemo. Ovo o tim logorima o hapenju ljudi pa kasnije. Znate do nas dolaze

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

te informacije. Imamo sada ovog Karia koji je vrlo sposoban u tom pravcu. I on meni predlae - da li mi da traimo na potvrdu za takva saopenja ili da radi to naa sluba. DOKO: Evo saopenje emo, ja sam stavio embargo dok ja i on potpiemo da ne moe nita. A ako nama neto bude - ja sam im rekao ta dobijamo tim ako neto objavimo PREDSJEDNIK: uje informacije se mogu davati. I to se kae prema informacijama koje smo dobili. Ali nemojte politike nekakve odluke praviti. Informacije moete pa neka oni njih demantuju. DOKO: Ja u danas poeti ove informacije prema vaim informacijama. PREDSJEDNIK: Informacije da. Nemojte samo politike odluke.

PREDSJEDNIK: Ovdje pie po naredjenju Miloevia i rukovodstva u armiji formirane su koncentracioni logori u Bilei, Foi, Sokocu, Aleksincu i Niu. U Aleksincu pod vrlo tekim u koncentracionom logoru zatoene su porodice sa djecom koji ive pod vrlo tekim uslovima. Na Palama i oko Pala hvataju se muslimani i zatvaraju se radi razmjene. Informacija dobivena od starjeina armije. Ovdje pie pomonik Dervo neki. DOKO: Ma to je propaganda, promjenit emo nazive. Stavit emo pomonik komandanta PREDSJEDNIK: Stavite neke modernije,

DOKO: Gospodine predsjednie ja sam sada njima rekao da sve nazive i skraenice iz bive armije izbjegavaju, i da sve idu na dravnu upravu. PREDSJEDNIK: Jer ako bismo TO morali odrati zbog legimiteta, legaliteta

PREDSJEDNIK: Nije nego rije je o tome samo da mu kae ovako se zove, jer ti si mu sada da da se zove za moralno vaspitanje - dajte smislite neto neka daju drugi predlog. 146 DOKO: Samo pomonici neemo nita.

DOKO: Ali teko je preko noi za 2-3 dana ljudima izbiti to iz glave.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK: Hoemo brate, i ovo su Stjepane vane stvari. Nije ovo mlaenje prazne slame. Imamo li jo neto jer ovi e sada da idu u 12,00. Imamo li jo sa njima to god ovdje?

KLJUI: Hoemo li se mi vraati ovom naem papiru.

KLJUI: Ja bih ipak predloio da njihova informativna sluba koordinira sa Kemom da ne bi bilo GANI: MUP je jue rekao kakve barikade koje barikade, ko je dizao barikadu na Mojmilu itd. Mislim znate naa nesrea je to nismo u nekim elementima sloni, to se u ovim kritinim elementima javlja

ABDI: Ova odluka Predsjednitva, iza toga predsjednik Vlade za dva ministarstva kolegije obaveze, saoptenje odmah ima nekakav red. Ako nema to nema nita.

DOKO: Samo da pitam, ovaj konvoj tamo je spreman. Sino smo se dogovarali da bi ti iao u Fou.

ENGI: S Foom nita. Ne, ja idem ako bi sastao dva krizna taba i da razgovaramo. Inae da ja dodjem u Fou da ne idem zato, X: Ne mogu ja napamat. KLJUJI: Mislim kada bi ti doao tamo sigurno bi se sastali.

PREDSJEDNIK: Dobro, da vidimo ta je s Foom,

FIKRET: Nita oni nisu javili meni, ja neu. Ja sam zvao sa njima razgovarao, kad dovedem do kraja, kada dogovorim sa ajom onda oni pobjegnu nema nadlenost, saekaj Maksimovia, Maksimovi se ne javi u pravilu, Momilo Krajinik zadnji ostao on e ga pronai, javiemo nije javio digao se. Ja bi bio u Mostaru, red bi bio ovo ti si pitao ta uraditi. U Mostaru bi dobro bilo da sam ja obiao poto su zauzeta ta privredna preduzea, da je dola televizija da su oni mene zvanino upoznali i zbog toga da malo da javnost da ne prilazimo turo, jer oni polaze

147

ENGI: Onda bi Kukanjac daje dvojicu generala, pukovnika ako treba da ide ti, a ovako ne daje nikoga. Ni da ide Simovi i ja. X: Idite ti i Simovi.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

ENGI: Ma neda mu Karadi. Plaviika se javila maloprije onda trai Karadia da vidi da li bi ona ila. ABDI: Ne, pa da onda Plaviika kae kakvo je stanje u Foi, Oni imaju blokadu nad sredstvima informisanja. Pa onda slika mene ta sam ja rekao. U tome i jeste problem. to ja neu ako ja mogu da idem da dva krizna taba, da krene JUTEL i TV Sarajevo, da prate razgovor dva krizna taba kao to je bilo u Derventi. ENGI: Pa ila bi Televizija, Simovi je dobio od kriznog taba iz Foe garanciju ..

ABDI: Ma nije onda oni meni vrate kao i u Bjeljini Televiziju meni sa barikade ja odem sam i onda FIKRET: Onda oni vrate televiziju meni, kao u Bijeljini, sa barikade. Ja ostajem sam. Sluim kao.... ENGI: Ovdje je Simovi

ALIJA IZETBEGOVI: ta to sada ima? ta je sada odavde spremno. X: Samo su spremni ljudi sa lijekovima, na sahranu itd. Ili bi novinari, televizija.

FIKRET: Ila bi televizija, ali ih, vrate sa barikada. Nemam saglasnost od SDS. ALIJA IZETBEGOVI: Koliko ja razmijem. Ili bi ljudi, ila bi televizija. Iao bih. Crveni krst. Razumio sam da bi ila i vojska.

X: Ila bi vojska, ako bi' iao ja, Simovi, pa bi ila i dva pukovnika. FIKRET ABDI: Nema organizacije ove. Potpuno preskoena sutinska organizacija koju sam ja imao svagdje. Ipak je to jedna gradjanska misija, nije to misija to sam ja imao u Brodu, Derventi, Bijeljini. To je sasvim neto drugo. Sve je ostalo uredu, samo e Maksimovi. Ali me sino zove Momilo Krajinik, da e se Maksimovi javiti jutros, ali se ne javlja. Da krene YUTEL, televizija, da krenu dva krizna taba. Pa da kau jedini svoje, drugi svoje. Kao u Bijeljini. Nemam ni jednu muslimansku stranu, samo ALIJA IZETBEGOVI: To je jedna kompletna ekipa.

148

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

sluam srpsku stranu. Onda mi kau ta si radio tamo. Trebao sam ja i osloboditi Bijeljinu. ENGI: Meni su poruili da ja ne dolazim ni sa Simoviem. Tu je problem. ALIJA IZETBEGOVI: Ne mora ti ii. Neka ide Simovi. FIKRET: U tome je problem Alija. Jer i kad ja podjem kau, da je vodim engia. ALIJA IZETBEGOVI: Da li ti moe otii sa tim ljudima, hranom.

ALIJA IZETBEGOVI: Sada ovaj tekst. Nalaze se u okviru TO. I pod komandom.

ENGI: Da krenu. Medjutim, Simovi je dao izjavu. Sada idemo u MUP da da preko radija ovo to je postigao.

KLJUI: Ima jedna stvar. Ako moe da se doturi hrana i lijekovi i sahrani. Ovo to Fikret opravdano trai da sastavimo dva krizna taba. (ZAJEDNIKI RAZGOVOR)

EJUP GANI: Pod komandom TO i u okviru TO. Pozivamo JNA da prestane sa saradnjom.... ALIJA IZETBEGOVI: Sa podrkom i da se stavi da saradjuje sa.... FIKRET: Da prihvatimo ovu formulaciju tvoju.

DOKO: Da s nama suradjuje onda emo mi odredjivati koja je to suradnja. ALIJA IZETBEGOVI: to se tie prve na emu ste ostali. EJUP GANI: Republika BiH legalna institucija vlasti koje su izloene nagloj agresiji. Ova agresija je potpomognuta iz Srbije, Crne Gore i u saradnji sa JNA. Da li je Crna Gora toliko izgrijeila.

KLJUI: To je trik jedan. Da ih dovedemo....

BORAS FRANJO: Pozivamo JNA na teritoriji BiH da prestane sa podrkom podrivake i teroristike politike SDS, prihvati legalnu vlast drave BiH i suradjuje sa snagama TO. Ne, da se stavi pod komandu.

149

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

FRANJO BORAS: Kako nije. Eno hara po Istonoj Hercegovini. DOKO: Ko to radi, nego Crnogorci. ALIJA IZETBEGOVI: Nije rije o injenicama.

ALIJA IZETBEGOVI: Jue sam ja sa Bulatoviem razgovara. On kae, to se tie Crne Gore i naih vlasti, mi u tome ne uestvujemo. Ali ja vam ne mogu garantovati za ponaanje JNA odavde. Ni vi ne moete tamo, a ni mi ovdje. Oni pokrete prave. to se tie armije. Ja sam mislio da upotrebimo i potpomognuta aktivno ili pasivno od strane armije. Negdje armija pasivno pomae to. Aktivno pomau u zapadnoj Hercegovini i Bosanskom Brodu, a pasivno ovdje. EJUP GANI: Proitao sam u amerikim novinama. Stvarno mi nismo vjerovali Hrvatima. Otili smo tamo u irokom Brijegu. Ali tu su hrvatske snage zanemarljive, ak kad bi svi doli iz Zagreba ne predstavljaju znaajnu snagu u smislu agresije. Tu je zasuto arsenalom bolnim.... KLJUI: to se tie Hrvata budite uvjereni ni jedan zagorac, dalmatinac nije doao na teritoriju Bosne i Hercegovine. Mi smo iz Bosne i Hercegovine branili Hrvatsku, a ne da oni nas pomau.

KLJUI: Bulatovi je rekao da on nema veze sa tim, samo JNA.

JURO: Na odredjenim podrujima direktno sprovode agresivne akcije, napadake, a na drugim aktivno potpomae.

ALIJA IZETBEGOVI: Mi govorimo o ponaanju armije. Ja nisam spomenuo ponaanje Hrvatske. Mi smo sada ne temi ponaanje JNA na Bosni i Hercegovini u vezi agresije. Imamo varijante spomenuti ih, ne spomenuti, napasti ili blae itd. Samo je rije o tome.

ALIJA IZETBEGOVI: Sigurno znam da ovdje u ovom logoru imaju 3-4 baterije topova uperene. Ne mogu rei da oni pucaju. Ali se puca 15 dana po Sarajevu. One ute. Kad bi bilo direktno pola Sarajeva bi bilo srueno za ovih 10 dana. Mora se pruiti ansa d a ostanu d alje nea ktivni tu. Sve e nam s ruiti. (ZAJEDNIKI RAZGOVOR) Franjo, zato kaem da trebamo rei. Bilo aktivnim pomaganjem, sluaj zapadne Hercegovine. Ili pasivnim pomaganjem. 150

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

FIKRET: Mi sebe stavljamo u podredjenu poziciju. Sve informacije koje mi imamo govore o tome da je agresija od strane armije. Moe armija demantovati da se ne radi o agresiji. Predsjednitvo e uzeti i te argumente razmotriti. Mi za sada imamo argumente zato. Za mene je ovdje kljuno pitanje, gdje smo mi tanki. U dokumentacionoj osnovi.... U stvarnoj injenici, to se vidi prostim okom to stoji. Ali u dokumentaciji smo tanki. To je zadatak kojeg treba initi. Mi kao Predsjednitvo donosimo odluku takvu i takvu, da se radi o agresiji, s tim ako armija ima dokaze neka ih predoi. Mi emo promjeniti stav.

FIKRET: Stjepane, mi ne znamo ta je na istonom frontu. Niko od nas nije bio tamo. U tome je problem. Mora se otii i vidjeti, jer niko nezna ta se radi tamo. Narod je izloen. ALIJA IZETBEGOVI: to se tie artljerije. Mi ne znamo itavu situaciju.

KLJUI: Mislim predsjednie poslije ove reenice da je Bosna izloena agresiji od strane Srbije i Crne Gore JNA. Treba staviti dvotaku. Na zapadnom frontu armija direktno izvrava napad i genocid nad narodom Bosne i Hercegovine. Na istonom frontu, armija statira i omoguava teroristikim jedinicama da rade to i to.

ALIJA IZETBEGOVI: ta predlae. Da se utvrdi da armija vri agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Baterije koje stoje ovdje, one trenutku nisu aktivirane. Jesu one druge tamo. Govorim da oni na mnogim mjestima nisu povukli obara. Dre prst na obaraima. Kaem da postoje razliita ponaanja. Imamo jednu direktnu agresiju u zapadnoj Hercegovini, imamo pasivno pomaganje ovdje i onde. To su injenice. Sigurno da njihove baterije trenutno iz Lukavice iz kasarne Maral Tito ne djeluju. One su pune. Trebali da sada to previdim tu injenicu, pa da idem dalje korak. Na kakvo ponaanje mogu izai. Trenutno nama, tj. Bosni i Hercegovini ne odgovara da oni stupe u akciju na svim mjestima. Jesu dole aktivni, ali se treba utvrditi. Ovdje nisu, i to treba da utvrdimo. Igraju takvu igru, da im moda tako ne odgovara. Moda bi im odgovorili, pa im to ne odgovara.

151

FIKRET: Zato se ja ne bojim na istoku. Oni nama moraju omoguiti.... Oni bi trebali da se bore. Ja da sam u armiji, ja bih se trudio da Predsjednitvo odvedem u Fou, a ne da ja molim da idem u Fou. Ja bih vodio u Bijeljinu. Upravu, u istonom dijelu, u Bijeljini, Zvorniku, Foi, Viegradu onemogueni smo kao Predsjednitvo da odemo i dravni organi drugi iz ministarstva da vide stvarnost i ta se deava. to podrazumijeva da je ukljuena

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

i da nam omogui to i da se ne bih otkrile istine. Prema tome, otvoriemo razgovor. Ovo je vrlo teka tema. Ali smo mi sada u dilemi. Da je Blagoja Adi prihvatio da dodje ovdje sa nama na razgovor. Daleko bi lake se ovo odvijalo. Ne bih dolo do ovog saoptenja. Mi smo sada u poziciji da se kao Predsjednitvo podjelimo totalno, da imamo na jednu stranu jo, jer lanova Predsjednitva SDS nemamo. Imamo na kraju i prijedlog da informiemo Predsjednitvo i da utvrdimo neke osnovne principe.... Sad prijeti opasnost da izdvojimo i lanove Predsjednitva HDZ da ostanemo, ili da definiimo. A dijeljenje Istoka. Ja ne bih dijelio Istok i Zapad, upravno zbog toga, jer o Istoku nita ne znamo. Oni znaju i raspolau. Mi ne znamo, jer smo onemogueni da odemo tamo. FIKRET ABDI: Rekao bih onemogueni smo da odemo. Kad bi bilo dobro, onda bi se trudili da nam pokau i da nemaju nikakve veza sa tim. Pa da skinu sa sebe svaku srumu. ALIJA IZETBEGOVI: Prema tome, kazaemo u zapadnoj Hercegovmni imamo mijeanje, a to se tie na istonom fronta (pa se pobroje ti i ti) pa da neznamo kako je tu ponaanje armije. U zapadnoj Hercegovini i u Bosanskom Brodu znamo da postoje mijeanje armije. KLJUI: Samo je potrebno da formuliramo u tri reenice ono to je prva toka bila. Proitaj Franjo molim te, FIKRET: Ali ja ovdje govorim o istoku. ALIJA IZETBEGOVI: Ili emo znati da znamo, pa to je i to.

FRANJO: Republika BiH i njene legalne institucije vlasti su izloene agresiji. Ova agresija je inicirana i podpomognuta iz Srbije i Crne Gore zajedno sa JNA.

152

KLJUI: To je Predsjednie toka koju moemo prihvatiti. Mi moemo kasnije elaborirati ta armija radi ili ak ne moramo ni to. Ali mislim izgubiemo - cilj je da se raslojimo. Na terenu imamo nekoliko problema koje moramo rijeiti. To Alija sa Brkiem mora rijeiti, pitanje Busovae, Kiseljaka i ovih dole u Hercegovini, I druga stvar izgubiemo kod naroda vjerujte svih naroda emo izgubiti to se nismo odredili. Nemamo mi ta. injenica je da oni ne pucaju u Sarajevo iz artiljerijskih oruja to predsjednik pominje iz vie razloga. Ne pucaju jednim dijelom i zbog toga to nije raslojeno Sarajevo tako da se znaju gdje su srpske kue, muslimanske ili hrvatske. I druga stvar to oni dre nas pod ucjenom dok izvlae materijal. Moram vam rei mi

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK: Mislim da je ova formulacija jasna. Samo bi morali jo dvije stvari mimo ovoga. To je da govorimo da se vri nevidjena pljaka i seljenje ove imovine. I druga stvar da su provedene represalije nad stanovnitvom u pojedinim krajevima koje sa ciljem da se izmjeni etnika karta BiH, da su represalijama prisiljene ogromne mase ljudi naputaju svoja vjekovna ognjita, s ciljem da se izmjeni etnika karta. Dakle mogli bi jo dvije konstatacije dati nezavisno od toga.

moramo objasniti da je Kukanjac izveo svoju familiju moramo dati neke podatke da narod vidi da mi to pratimo. A to se tie same formulacije ove prve toke, mislim da je ona suvie jasna.

KONJICIJA: Jutros su mene zvali ali zaboravih koje selo u okolini Foe su poklata sela i popaljene kue, i u okolini ovoga Zvornika. I oni mole da se obrati UN komisije ljudska prava i da kau da se provodi genocid. PREDSJEDNIK; Dobro. Gdje je Kozluk ljudi ko zna tano? KLJUI: Kod Zvornika, X: Juno od Zvornika. PREDSJEDNIK: Koliko je daleko od Zvornika.

ABDI: Ja sam pokuao, mislim da uradimo da sve konstituiemo ovo predsjednitvo prije nego donosimo ovakve odluke. Medjutim, dogadjaji se odvijaju tako brzo a konstituisanje ide prilino sporo i mora se znati to, iako ne dovodim svoje izjanjenje u vezi sa ovom formulacijom, jer polazim od toga da moramo zadrati minimum jedinstva u Predsjednitvu barem ovo pet nas da se slaemo da budemo ocjena. Ali svi moramo biti svjesni sljedee injenice. Da bi konstituisali

PREDSJEDNIK: Prekini Fikrete samo na trenutak. Je li neko otiao po ovaj novac. Da ne bi se dogodilo ko jue sa onim magazinom dole. ta emo ako

153

X (Alija Delimustafi napomena): Molim vas predsjednie. Evo ta emo. Jerku Doku da dovede taj novac. On je ministar Zapadne Hercegovine. On ne moe tamo ui. Morate znati prije godinuipo dana da nas je on zavadio, i hoe da nas dotue. Zagreb je imao snabdjevanje imao iz Slovenije mi smo okrueni. Ma ta da radimo sada. Hoemo li objaviti generalni rat. Ili da nas pobiju ovdje ljudi.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

X: iz vojske nismo. Vojska dri aerodrom. Ni smo u stanju. Da li demo s vojskom Jerke Doke koju nam daje koja nema puke malte ne - ta je ovo. Bez vojske nismo. E, kako emo se odrediti prema njoj. ABDI: Da ja nastavim. PREDSJEDNIK: Pa odnijee mi 2 milijarde dok ti nastavi ovjee, PREDSJEDNIK: Ma pitanje je da li miu. Jer mogu da kau makli smo i da doekaju, I sad kae neko javio da idete. Hou da se osiguramo da te 2 milijarde nisu dotekli u ruke Mandia tamo. Hou da budem siguran u tu stvar Fikrete, Zna kakva je situacija. ABDI: Moe Jerko jedino garantovati, ali mislim da bez vojske ne moemo biti sigurni da e doi ovo, ali nisam siguran da nije nekakva i taktika. Vojska je dovezla do aerodroma. Zato ne bi dovezla i do Narodne banke. Pazite e sada moe u ovom preuzimanju novca - ja elim kazati - izmedju MUP-a odnosno TO da nastane da se otme 2 milijarde, ABDI: Nee niko njih ne miu dok mi ne garantujemo,

PREDSJEDNIK: ekaj malo Alija. Alija nije tema to. To kada Jerko dodje nastaviemo tu temu. Jesmo li mi u stanju s aerodroma dovui posigurno novac,

PREDSJEDNIK: Naravno da moe. Mislim da se ta stvar moe ak i inscenirati. Sad neko javi odavde krenite i sad kroz dva sata kau Mandi trai pare 2 milijarde dinara. ta u onda. Dogodio se ovaj sluaj sa Faletiima i ne bi elio da se dogodi tako neto. ta moemo uraditi da se novac bezbjedno preda u banku. Ti si ministar unutranjih poslova, ALIJA1 : Bez vojske ne moemo ga u grad dovesti, PREDSJEDNIK: Pa dovedi ga s vojskom,

154

PREDSJEDNIK; Daj da rijeimo problem para

ALIJA: Ja bi traio od nje da vrati izbjeglice u Zvornik. Javno vojski. Primjera radi.

KLJUI: Ne zna vojska, daj da prvo da dobijemo pare pa emo onda saopenje.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

X: Ova naa definicija nee izai do veeras.

ALIJA: Imamo i sutra ivjeti, jesmo li spremni. Nema hljeba nema nita u gradu ljudi. Fou mi ne moemo vratiti. Daj nek u Fou od malo - evo koliko je Doko poslo oruja u Fou, GANI: Ja, ali Alija zna ta mi ne moemo dozvoliti da izgubimo i ovo naroda to imamo

PREDSJEDNIK: Samo nemojte iriti diskusiju na generalnu stvar. Hou da rijeimo pitanje para, Fikrete evo o emu se radi, ja se bojim da te pare ne budu ve osvojene tamo. ABDI: Vojska ih je dovezla do aerodroma. Moj je predlog da ih vojska transportuje do Narodne banke. Alija zovni Kukanjca i to trai od njega, PREDSJEDNIK: Ko je javio za te pare. Da su stigle,

ABDI: Pa oni su dobili 5 milijardi pa su traili 2 da ne bi da idu pomalo. Trebalo je odjednom doi 5 milijardi. Toliko treba PREDSJEDNIK: Ko ih je dopratio. Kako se to u pravilu radi, ALIJA: Milicija ih prati. PREDSJEDNIK: Ali sada je rat

PREDSJEDNIK: Molim te treba odmah da se prenese da pare ima da stoje na aerodromu da ne dodje - mi smo obvajeteni da smo trebali krenuti saekani smo tamo i ta ja znam. Molim te da pare stoje dalje i da vojska odgovara za njih. Alija daj da odradimo taj posao. Jer kasno nam je kasnije plakati nad tim. I to telefaksom ne telefonom. Mora neko ovlaten krenuti. Ja ne znam kako se ta primopredaja vri i inae kako se osigurava to. Pa ljudi

ABDI: Balorda Hajra. Doao novac na aerodrom.

155

PREDSJEDNIK: Ne tie me to sada. Ja pitam s aerodroma. Zapadnu Hercegovinu tema kasnije,

ALIJA: Milicija. Mi imamo 2, 3 milicije. Gdje moramo s vojskom to raditi. Ne mogu ja s Mandievom milicijom to raditi jer ona dri dobar dio aerodroma, dri vojska. Jer je Ilida pola pola. Morate vi znati. Moramo mi znati da Doko Jerko ne moe ui u Zapadnu Hercegovinu, ne prizna ga Mate Boban.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

ALIJA: Ne moemo mi bez srpske milicije i vojske. Odnosno bez vojske. A srpska milicija slua vojsku. Ili emo priznavati tu srpsku miliciju ili da se odredi. MANDI: Ma nije bitno, ali imamo sutra opet dan. Hoemo li veeras ii na sve kasarne. GANI; Alija jednostavno. Daj nam pozovi vojsku. ALIJA: Ma trebam pozvati vojsku, A dva dana Kukanjac i od mene digo - poslije Fehbije Karia istupa. Molim vas pozivi Ganiu kad treba pozovi ti. Odi, GANI: Da, ali ovo je totalni kolaps Alija. Pazi, naeg MUP-a, ALIJA: Ima otvoreno snabdjevanje sve, mi smo u okruenju. Mi glumimo pegelja sada, i ponaamo se kao takvi. Ja posmatram. I prsimo se. Bez jednog topa, bez jednog minobacaa, i nama e narod suditi bolan. Ne moemo mi glumiti ovdje pegelja ljudi. KLJUI: Moemo li Predsjednie da nazove Kukanjca u vezi para sada. Da prekinemo sjednicu da ode ALIJA: Nee Kukanjac razgovarati s Alijom, pojedinane razgovore, PREDSJEDNIK: Ma neemo za 2 milijarde srpsku vojsku

PREDSJEDNIK: Ko je dopratio novac odozgo, ko vojska. Valjda je iao neki slubenik. Nisu oni vojski dali pare. Vojska moe sada te pare uzeti sebi ako hoe, ALIJA: Vojnim avionom doli. PREDSJEDNIK: Ja vojnim avionom, mislim ipak je bio neki slubenik. Neki slubenici su primili te pare. Potpisali gore u Narodnoj banci. Valjda bankovni ljudi,

ABDI: I bez ove izjave, neovisno. Bez toga mi smo doli u stanje da oni nee da komuniciraju ni sa kim,

156

ALIJA: Samo kada se prima milicija ga prati,

PREDSJEDNIK: Treba Hajra tome. Ili Hajra

ALIJA: Pratilac iz Narodne banke,

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK: Da u normalnim uslovima. Sada su to uslovi kada aerodrom je i vojni i svaiji ALIJA: Ma vojni, KLJUI: Nije na. Samo vojni.

PREDSJEDNIK: Gdje je vojni aerodrom. Mislim gdje je vojni dio aerodroma,

ALIJA: ER komercu nedaju ni jednom avion da poleti. To se zna. Ja sam jedva ubjedio za Kecmanovia evo, pristuan si bio.

ALIJA: Neposredno vee se za nas dio. Ali je sada cjelokupan vojni, PREDSJEDNIK: Je li taj aerodrom - je li taj avion stigao na vojni dio aerodroma zna li se.

PREDSJEDNIK: Jer pazi neto. Oni sasvim sigurno znaju da je novac stigao na aerodrom. I da e biti prebacivan u banku. To je jasna stvar, Mi to moramo osigurati na takav nain da ne bude nikakvih kasnije eanja po glavi. Mi smo preduzeli mjere. Ne elim vie da se dogodi ono to se dogodilo sa Faletiima, sino se dogodila i tragedija i sramota svata. Prema tome, kako da dovuemo taj novac ALIJA: Ma nee ljudi bez Kukanjca nee niko, nemojte tragati za tim. Mi opet ne kontaktiramo sa Blagojem Adiem on daje Kukanjcu on nas KLJUI: Ko je vojni zapovjednik aerodroma Alija zna li ti,

ALIJA: Stigao je na pistu, vee se zajednika je pista. Na aerodrom oni dre aerodrom. Naa je milicija dole ali to je mjeovita. I nas su djelili na Ilidi. Ali nije im vjerovati uopte. Jer dole su dvije struje i borbe se vode,

PREDSJEDNIK; Dobro da li ti moe dati jedan bov

157

ALIJA: To ne znai nita. leper ispred bova i on stane. Buldoder bilo ta. Moe ga probiti metkom da rupu na leperu kao fildan ali ne moe ga unititi. Mi nemamo orudja da ukloni prepreku. Nismo zato spremani. Mi smo za zatitu gradjana javni red i mir. Najgore je to smo mi pretvorili kao Boljkovac ranije miliciju u vojne formacije. Ne moe to ljudi. Mi smo ostavili grad. Kriminalci

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

KLJUI: Znam Alija ali imaju ovdje neke stvari koje su potpuno jasne. Ne bi ni Jerko Doko ni niko sprijeio da bombardira armija apljinu Neum itd. Mi imamo o armiji svoje miljenje ALIJA: Moete li uticati na Matu Bobana. Ja znam kada je krenuo i kada je naih 60 ljudi dolo iz damije odozgo

ga pljakaju. Mi otili gore po Sedreniku Bistriku, ostali onim arkanima malih naih ima vodja koji dodju i pljakaju grad. Od TO mi nemamo nita. Imamo samo konferenciju za tampu. Nita drugo. Moramo mi otvoreno priati ovdje. Taman da se uvrijedi Mate Boban i Alija Delimustafi. Ma ni nemamo. Mate Boban. to dri on dri Kordia i dri Zapadnu - mi nemamo nikakvog uticaja isto na srpske teritorijalce nemamo uticaja. Mi imamo uticaja ovdje ovo to nam je ostalo. To je Zenica, Tuzla Sarajevo i Gorada dio. Jo i to treba da zatrujemo s nekim pegerima. Mi moramo otvoreno govoriti. Pa vi znate da se Jerko Doko gofri godinuipo dana da smo mi imali generala u kojeg vojska vjeruje za ministra vjeruje mi, bi sada imali oruje, kao i Banjaluka to je imala kao sve. On se u startu zavadio s vojskom. To javno oni govore. To zna cijeli vojni vrh. Nee da uje za njeg. Otvoreno moramo rei,

158

FIKRET: Oni polaze od toga, ako se to ne bih obezbijedilo onda Predsjednitvo ne moe garantovati mir, zato nema potrebe da oni uopte ulaze u Predsjednitvo. Nema potrebe u svakoj drugoj pretpostavci oni ne bih bili lanovi, ne bih mogli nita uraditi, ne bih imali minimalnu podrku srpskog naroda i praktiki oni bi predstavljali sami sebe. I ne bih bez ovoga mogli garantirati ravnopravnost, borbu za vraanje povjerenja u narode Bosne i Hercegovine. Prema tome, ovo su u najkraim crtama iskazani principi njihovi za koje oni trai opredjeljenja, prije linog izjanjavanja. Zadnji razgovor sam ja obavio jutros od 7,00 do 10,00 sati sa Mirkom Pejanoviem. Ja sam saeo u ovo nekoliko. Nenadom Kecmanoviem ostaje da razgovaram. Medjutim, mi trebali da primimo znanju to. Otuda sam ja spreman da podrim Franju u ovoj formulaciji, da ne kae da ja ne shvatam situaciju u Hercegovini i da ne gubimo totalno i ovo predsjednitvo, ali bi bolje - bilo ne samo zbog Vensa. Bolje bi bilo da se i oko ovog odredilo da vidimo da li emo mi njih uvesti. Moe se poi od toga da smo ih namjerno u ovom vremenu htjeli da donesemo niz odluka koje su nove, koje su diskvalificirale i svaku pomisao da bi oni vodili razgovor s nama za lino izjanjenje za ulazak u Predsjednitvo. To moe biti dodatni momenat koji oteava konstituisanje nas kao osnovnog organa. to znai, da objektivno mi moemo sami potkopati sebe. U poziciji smo vrlo delikatnoj i zato sam osjeao potrebu da neto ire kaem.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

FIKRET ABDI: Ravnopravnost, upotreba vojne sile da odluujemo. Odmah da kaemo optirnoj o toj vojsci. Oni su naisto da vojska ne moe ostati ovakva. Ona mora biti tronacionalna itd. Lino mislim da armija treba da bude tri naroda. Da u tu armiju udje TO, ona ini okosnicu. Da iz aktivnog sastava izvedemo odredjen broj ljudi. Da zadrimo nacionalni sastav itd. To su opcije u kojima se kreemo. U svakom sluaju bez jasnog, tj. oni su u razgovoru sa vojskom, da se zna tano, ta je vojska, a ta smo mi, ta je ona u ovom vremenu. EJUP GANI: ta je tree? FIKRET ABDI: Granice, ravnopravnost, vojna sila.

ALIJA IZETBEGOVI: Koja su to ta tri pitanja, molim te ponovi.

EJUP GANI: Kakve granice? Nee valjda da kae da se mora pogadjati oko granica Bosne i Hercegovine. FIKRET ABDI: to se tie granica.... KLJUI: Oko granica nema ta. Granice su priznate.

EJUP GANI: Ustavom su garantovane.... KLJUI: Podravaju, ta je jo ostalo? FIKRET ABDI: lanovi Predsjednitva da zadre stranaku aktivnost dok im traje mandat lana Predsjednitva. Jer se kae. To omoguuje lanu Predsjednitva jedne nacionalnosti da ide u svaku sredinu u Bosni i Hercegovini itd. To je due obrazloenje koje iznose. Prema tome, ovdje moe biti sada druga stvar. Da smo mi kao pobjednike stranke se pogadjamo sada sa opozicijom. Ne, mi se ovdje pogadjamo sa lanovima buduih Predsjednitva srpske nacionalnosti da odrimo i da imamo sva tri naroda. Moramo provesti temeljitu raspravu, vrlo uporni biti u tome. Ako ne uspijemo da smo uinili sve. To nam treba i radi daljeg toka aktivnosti na konstituisanju. FRANJO BORAS: Po meni ako si to sve rekao, to je u Ustavu, zakonu to oni trae. to bi mi sada nekakav ugovor.

159

FIKRET ABDI: Oni misle da su izbori za osam mjeseci. Za osam mjeseci prelazi period. Da je Vlada prelazna.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

FIKRET: Upotreba vojne sile, tu je optirno... Oni smatraju da se mora obaviti razgovor sa vojskom. Oni kau treba obrazovati komisiju koja e otii kod vojske i cipelama otvoriti vrata. Pa javno rei. Sa vojskom smo htjeli to i to, nije. ALIJA IZETBEGOVI: To treba staviti u saoptenje da se vojska nije odazvala, pa da dogovorom i razgovorom rijeimo probleme koja su ovdje.

KLJUI: Sve je Predsjednitvo to usvojilo, osim zamrzavanja stranakih, funkcija. Postavlja se pitanje, da li e oni nakon toga pristati da naslijede. Mi ne bih smjeli u javnost izadi sa tim. Da smo prihvatili njihove norme, a da oni kau....

FIKRET: Ne samo to. Ja bih u saoptenje stavio. Da u procesu vodjenja aktivnsti intenzivne, srpske nacionalnosti da oni insistiraju da se to... Ali mi smo zakazali, pa nije uspjelo. Oni trae komisiju koja e otii i to vratiti. Mora se takva formulacija. Da stvaramo ukupno mnjenje, da je bitno da oni trae u odnosu na nas. Pa da mi dodjemo, a nee Adi. Oni trae, kad ne ide ovo, onda da se oformi komisija koju e imenovati Predsjednitvo.... Inae, je problem kako ovdje sueno djelovati sa onima sa im se ovjek u tim maratonskim razgovorima se susree....

EJUP GANI: Ja sam malo razoaran nastupom tih.ljudi. Mi imamo Ustav Bosne i Hercegovine, imamo sva pravna akta, oni su dobro doli u sadanjoj emi Poslovnika i Ustava. Moemo neto vidjeti u vezi stranakih aktivnosti, ali to bi vailo i za njih, ne samo ovdje. Medjutim, mi ne moemo ovdje dovesti dva lana Predsjednitva, koji kau da treba ovdje vojska da bude u sljedeih 20 godina. Konsenzusom mi nemamo odluku. Onda nas pita svjetska javnost, pa vi ne moete da se dogovorite da li treba vojska ili ne da ostane. Sva ta pitanja treba ii na referendum. Prema tome, mi ionako radimo po oteanim uslovima. Ne treba da razorimo i ovo to imamo. Mi moemo dovesti sada, pa da doivimo totalnu blokadu, kao jedini organ. Mi nismo one ljude otjerali, oni su se povukli. Napustili su.... Prema tome, ovi lanovi su dobro doli, ali u slogu postojeeg Ustava i Poslovnika o radu. Mi nikad nismo neravnopravnost udarali. to se tie, mene strano plai granica koja se spominje. Ima Ustav. Kada e se o granicama diskutovati. FIKRET ABDI: Ja bih da obavimo raspravu o tome. Za mene je pitanje principijelno ravnopravnosti. Zato to postavljate. Pitanje vojke, jer oni znaju da Blagoja Adi treba da dodje. Nenad

160

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Kecmanovi, nije se on pomirio s tim. Kae, ja u vidjeti zato Blagodje Adi ne prihvata da dodje da razgovara sa Predsjednitvom. Fali nam i tu odgovor. Mirko Pejanovi misli, nije uspjelo ovo. Sada komisiju koja e cipelom otvoriti vrata, koja e obaviti razgovor sa armijom. Ragovori se mogu obaviti. Ali moramo imati jedan aktivan odnos. Na je osnovni cilj da uvedemo ljude srpske nacionalnosti u Predsjednitvo Republike. EJUP GANI: U sklopu postojeeg Ustava i Poslovnika o radu Predsjednitva.

KLJUI: Oni to ovo predlau sa vojskom, to je taka dnevnog reda budueg Predsjednitva. Ako oni imaju drugu formulu.

ABDI: ... da zadre stranaku aktivnosti dok im traje mandat lana Predsjednitva. Jer kae on to omoguuje lanu Predsjednitva, uslovljavaju da se u metodu rada u Poslovniku metodu rada Predsjednitva vjerovatno to je naelna rasprava Zato je to pitanje. Da se u Poslovniku definitu stvari MILE AKMADI: Definirano je to i reeno kada bude Ustav, ABDI: Da, pazi oni su rekli da zadravaju to pravo. Jer Predsjednitvo je za njih je i ovo odgovor samo u okviru postojeeg. Oni e rei ne. Ako ne moemo u Poslovnik - ja hou da vas izvjestim o tome. X: Samo u okviru postojeeg. ABDI: Jer ako kaemo samo u okviru postojeeg oni nisu uestvovali u tom poslovniku. Jer oni kau mora se obezbijediti mir i mora se povjerenje medju narodima - bez obzira na sve to je nastalo. Da bi do tog dolo oni idu u to, i zato i pored ostalog X: ta oni predlau da bi osigurali mir. Kojim sredstvima i kako. To je deklaracija,

FIKRET ABDI: Pa uslovljavaju da se u metodu rada u Poslovniku Predsjednitva

FRANJO BORAS: Ja podravam stav Gania, to se tie ova dva budua lana Predsjednitva srpske nacionalnosti, da se razgovara s njima. Samo u okviru postojeeg Ustava i Poslovnika Predsjednitva.

161

PREDSJEDNIK: Dobro to nije jedan od njihovih uslova. Ali neznam o emu e se raditi.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

KLJUI: Ja bih volio da ti konkretno. Ovo stvarno pitanje granica sada je u prvi mah ispade da smo na istoj poziciji. A samim tim to oni pominju pitanje granica to predsjednik kae nekako ga aktueliziraju ABDI: Ja mislim da mi moramo na suprotno mislim otvoreni poslovnik. KLJUI: Apsolutno. GANI: Da udju pa da izadju. Onda pravi jo vei skandal,

ABDI: Zadiru u Poslovnik. U promjenu u tom poslovniku, da se proiri podruje to. Da se koncenzusom odluuje o ravnopravnosti ali da se tu razjasni i proiri. Da oni definiu sada nae je ovdje Gani polazi da nema nego u postojeem postupku. Velim ne. Da u pitanje upotrebe vojne sile i pitanje granica. E sada na nama ostaje da smo otvoreni, i za promjenu poslovnika na njihov zahtjev. A na njima ostaje ta bi mijenjali u tome poslovniku.

PREDSJEDNIK; Rije ima Mile.

ABDI: Ali nemojmo poeti od toga da e to uraditi molim vas. MILE AKMADI: Moje lino miljenje je da oni tu raspravljaju praktino njima se ne ulazi u Predsjednitvo. Dalje ni jedan lan Predsjednitva niti eli od ovih postojeih niti oni da se odrekne svojih prava. Svak ima pravo predloiti uvijek promjenu poslovnika ima zato procedura imae i oni. Prije svega pitanje je da li e vas prihvatiti njihove predloge tada. Ne morate vi sada kada to nije ni precizirano njihovo. Mislim da prihvatanje uvjeta na taj nain da oni budu lanovi Predsjednitva ef Drave koji je po Ustavu i Poslovnik koji nije bitno promjenjen iao u kandidaturu da je to neko rekao. Jer je on iao u kandidaturu po ovom ustavu, po poslovniku koji je potpuno ovom elementima slian. ABDI: Ne, oni nisu smjeli ni da udju u predsjednitvo prije nego se uini otvorenim i rasprave se. Oni bi definisali ta oni hoe, u poslovniku. ABDI: Ovdje je u pitanju samo da je otvoren poslovnik prije ulaska u Predsjednitvo kao lanove, jer onda MILE AKMADI. Ali su ili na izbore. U kandidaturu.

162

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK; Ja mislim da bi se mogla usvojiti samo jedna taka ona ako - poslovnik moe da e se promjeniti jer pitanja koja se tiu ravnopravnosti naroda, da tu koncenzus mora postojati. Mislim da bi tu mogli

ABDI: Ja sam danas rekao Mirku Peroviu - molim te ja u ii sada na Predsjednitvo. Mi moemo uiniti poslovnik otvorenim. Mi emo predloiti pismeno kako biste da to izgleda. Pazite mi sada jo uvijek ne prihvatamo. To znai mi smo otvoreni u Poslovniku u globalu za pitanja ravnopravnosti, upravljanja vojnom silom i granice. Prema tome, tu vojnu silu oni imaju modaliteta puno i neka ih obrade. Mogu vam rei da su na liniji ovi neki nai - oni ne shvataju koliko je blok zatvoren sa vojskom. Tu oni ne znaju. Oni misle da je to lake. Da bi mi kada bi bili komunikativniji da bi s vojskom lake ostvarivali saradnju. Onda sam im ja govorio kako to ne ide ovdje, onda ih malo i zbunjuje. Kaem ja drim tu ulogu da bih htio da zavrim posao, zato ne izjanjavam se unaprijed oko toga da ne zatvaram razgovore. Inae su uslovi dosta teki, ja sam njima objasnio sve to. Ali da ne bi sada sa njima to razgovarao, mi bi trebalo rasvjetliti do toga da je poslovnik otvoren na ovim pitanjima, A oni da definiu pismeno u kom smislu oni to. To im ne bi smjeli uskratiti. A oni kada daju pismeno onda bi mi rekli ovo prihvatamo ovo ne prihvatamo. To je minimum koga Predsjednitvo po meni mora, i ja se zato izjanjavam. Znai mi ne znamo, jer nije on definisao sve. On to mora sve. Jedno je pria, ali kada na papir stavlja. Jer njemu je vrlo bliska pria naoj oko vojske. A kada on stavi mi moemo rei ne, ne. Sve je ovo u redu. Ti ovo obezbijedi s vojskom. X: Nek se tano pozovu na l, Poslovnika kojeg ele da promjene i u kojem smislu ele da promjene. Kada to pismeno

AKMADI MILE: Ne moete Predsjednie to. Pa ef drave ne moe biti konsenzualno u tim stvarima. ef drave ne moe biti nikada blokiran u radu.

163

GANI: Nikada nije ni bilo preglasavanja po pitanju ravnopravnosti

PREDSJEDNIK: Ja vam samo kaem unaprijed da bi recimo problem ovog zadravanja preglasavanja, glasanja u pitanjima koja diraju ravnopravnost naroda, ja bi se lino toga to se mene tie bio spreman odredi. I kazati, rije je o tome da se to definie. Da su pitanja. Ja govorim da je jedan skup pitanja koja diraju problem ravnopravnosti, koja se tiu

PREDSJEDNIK: Pa ekaj Ganiu zato ja kaem, to se mene tie da sam spreman, da poto tu nemamo niko ne reflektira da preglasava, ja bi bio spreman da se to pitanje kae okej. Pitanja koja se tiu ravnopravnosti naroda trebae objasniti ta je to. A ono kako mi to razumijemo, mi u tom pogledu niko od nas nema namjeru da preglasa bilo koga. I zato bi tu u tom pogledu recimo bio spreman da se unaprijed utvrdi da se koncesom mogu rjeavati ta pitanja. Druge uvjete ja ne bih prihvatio. Moja stranka ne prihvati da ja sada napustim SDA. Znaju da opozicija tei da oslabi SDA da je srui na sljedeim izborima. To je jasna stvar. Moja stranka to ne prihvata, ja sam to nabacivao ovdje. Iznosio sam tu ideju. Oni to nee. Moja pozicija u BiH je trenutno, da bi muslimanski narod shvatio kao poraz. Takva je situacija. Prema tome ne mogu ja ii na to. Najvjerovatnije ja jo jedanput mogu tu stvar da razmatram, pogotovo ne bi to mogao uraditi pod pritiskom opozicije, pogotovo to smo mi njima sada - pazi mi smo na njihov zahtjev rekli da je ovo rekonstrukcija vlade. I vlada koja bi bila profesionalna, ne bi bila politika (oni bi sada htjeli da obore postojee stranke stranke na taj nain). To je njihova ambicija mislim idu dalje puno. U postojeoj kritinoj situaciji u BiH ja ne mogu otii ste pozicije. Ja mogu otii s pozicije predsjednika Predsje-dnitva i otii kroz pola godine svakako, tako i tako. Ali stranke to je oslabljenje pozicije muslimanskog naroda u najkritinijem momentu. To nai ne prihvataju nee da uju o toj stvari Da sada dodje neki nepoznat ovjek za efa stranke. Ja bi prije mogao odstupim sa poloaja predsjednika Predsjednitva ako bi to bio uvjet mira u BiH. Ali po Adievim napadima koji su usmjereni izuzetno protiv mene svaki puta, kada ga pitam za neto tree, on ocjenjuje da treba Aliju oboriti ovdje i jo neki ljudi koji su tako cjenjeni. To je njihova procjena. Ovdje treba Izetbegovia i mi emo sa ostalima se obraunati se. I podjeliemo - ustvari ta je oni kontaju Bosnu ako se ovdje muslimanski narod obori na noge, Bosnu e podjeliti Srbija i Hrvatska, dogovorie se oko toga, to su konti. Tu stoje takve raunice. Zbog toga ja mislim da ne bi smjeo to da uradim, bez obzira to je moj ivot u pitanju i glava mi u pitanju. Meni bi najlake bilo da se povuem iz ove situacije. Mogao bi ostati uz svoju prodicu i gotovo, Medjutim, ja to u ovom momentu ne bi mogao da uradim. Prema tome, ne dolazi u obzir. I pogotovo ne dolazi u obzir da oni uslovljavaju takve stvari. Nije to u redu. FIKRET ABDI: Molim vas imam jedan kontinuitet. Oni upravo suprotno misle. Ja nisam mislio u ovoj fazi da to otvaram, bez obzira to bi do kraja vas informisao o ovom razgovoru. I sada sam u situaciji da vam kaem obzirom na ovu Alinu intervenciju, oni upravu suprotno misle. Oni su traili da bi Alija odstupio sa funkcije predsjednika Predsjednitva. I oni trae to. Medjutim, ja

164

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

sam njima rekao da u ovoj situaciji nema govora o tome da Alija ide sa funkcije predsjednika. Ni u podsvjesti nemojte o tome razmiljati. To nema ni govora. Ovo prim tim prije to vi ni u kom sluaju ne moete raunati ni jednoj ovoj kombinaciji da mislite na ustupak, da bi sa mnom kalkulisali bilo na kojoj funkciji. Na funkciji predsjednika Vlade, funkciji predsjednika Predsjednitva, ni predsjednika Stranke. Nema funkcije koju bi ja u ovoj situaciji prihvatio. Jer je u pitanju onda politiko profiterstvo koje bi meni bilo imputirano. Prema tome, ja ovdje mogu da budem samo u ulozi aktivnog pregovaraa koji treba da pomogne da uradimo na ovim prostorima BiH bez rata sve i da to zavrimo. Prema tome to je sutina i upravo tu su bila nastojanja i njihova i ira u tom vezana za mene. Prema tome, tu nema nikakvih kombinacija. Dakle, to se tie toga budite uvjereni i jasam i u onoj funkciji mirovnog onog pokreta i tu naao jednu stepenicu. Pa sam rekao da ne ispadne da ja radim neto protiv. I drugo bilo ta. Pa sam zato i u normalnoj situaciji - upravo zbog sveg to kola to krui htio sam staviti do znanja to radim, radim to u funkciji lana predsjednitva. Predsjednitvo sve zna. Sutina je u tome. Dakle, sa tog stanovita mi smo kao Predsjednitvo Alija u ovom dijelu vrlo stabilni. Sa tog stanovita mi smo kao stranka SDA vrlo stabilni. Ti i ja. Prema tome, tu nema proboja nikakvog. To budite uvjereni. S tim budite na isto. Ali sada nastojmo da sa njima ne zatvaramo brzo razgovor. Moja je sugestija PREDSJEDNIK: Zato mislim da trebamo problem ravnopravnosti prihvatiti. Da ne kau vidi oni nee konsenzus imaju neke zadnje namjere. Problem ravnopravnosti okej, samo se to treba definirati ta je. Nema nikog namjeru preglasavati.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

165

KLJUI: Molim vas s kim oni raunaju. Ja sam ovjek koji je razmiljao u ivotu uvijek svojom glavom. Otvorite karte. S kim

FIKRET: Ja nisam jedan od tih koji se zaklinje narodu - s druge strane ja bih nainio veliku tetu i srpskom i hrvatskom narodu u BiH.

KLJUI: Nakon ovoga to je Fikret rekao sada karte su potpuno otvorene. Suvie je mali ulog koji oni hoe za dobitak koji oni nama nameu. Bilo kakvo uvjetovanje, osim ovog to je predsjednik rekao da o nacionalnoj ravnopravnosti mora biti konsenzus mi ga i nameemo. Jer druga stvar vi morate znati da se radi o ljudima /Mirko Pejanovi je tu malo manji kalibar/ ali ovaj prefrigant, oni ele poentirati pazite ultimatum da se Alija Izetbegovi povue u ovom trenutku, Pitam ja vas od vas ovdje ko e biti kvisling pa prihvatiti se uloge predsjednitva. Meni je jasno se Fikret ogradjuje od toga i ja znam da govori istinu.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

oni raunaju nakon Alije Izetbegovia. Ko je taj od nas koji bi se sada prihvatio. To je znai da se ponudi nekom od autsajdera pa da ne prihvati iz asnih motiva da ovjek ne prihvati pa da se kandidira Kecmanovi. Dakle, tu je sve potpuno jasno. Ja se vraam ovom Predsjednie uz pristanak konsenzusa ravnopravnosti da sve idemo u okviru Poslovnika. PREDSJEDNIK: Mi smo dosta ustupaka napravili u vezi sa ovim zna, ta hoe jo od nas.

KLJUI: Da je njihova mo da imaju za sebe agresora. Pa da ga mogu ukrotiti. Pa bi to bila neka ravnopravna osnova, vi ete ukrotiti agresiju napad zlo na narod a mi emo vam dati ovdje politiku koncensiju. Ali oni ne mogu oni figuriraju samo. Jer da vam neto kaem oni nemaju upliva u ove teroristike snage. Da oni imaju upliva u teroristike snage da ih mogu opstruirati procjenili bi da li je vano rtvovati svoj ili ta ja znam napraviti neki kompromis u cilju spaavanja naroda. Ali oni nemaju oni su slobodni strijelci i mangupi koji trae lini probitak. I dosta smo im dali. FIKRET ABDI: Samo Stjepane ovdje fali vie politike mudrosti. KLJUI: A to ne znai zatvarati njima mogunost da udju. Dapae.

166

FIKRET ABDI: Ja bih da oni sve napiu. Molim vas da to ostane, ja bi njima otvorio Poslovnik da je otvoren, da mogu i prije ulaska jer nisu bili u poziciji da se o Poslovniku izjanjavaju. Drugo obzirom na namjeru ele da udju kao predstavnici srpskog naroda ali ne ekstremnog dijela. Zato bi im ja otvorio vrata, sve bi to. A onda bi se oko uslova tih krajnjih odstupanja raznih izjasnio kasnije. Ne bi prije. I zato je moje bilo nastojanje, ali ne bi htio da izgubimo sada jedinstvo u ovom dijelu Predsjednitva jer je to sljedea politika teta bila. Da budemo u ovom dokumentu oprezni, da ne kae e, namjerno ste to uradi-li sada mi neemo ni razgovore. Nas to ne interesuje mi odlazimo. Vi elite sve da uradite bez nas. Pazite pred krupnom smo odlukom i mislim da treba uiniti se totalno otvorenim a mi nismo pred izjanjavanjem. Kada bude izjanjavanje onda mi moemo kazati to prihvatamo to ne. To je drugo. Inae, ponovo podvlaim to je najkrupnija ovdje stvar pred kojom je Predsjednitvo morate biti na isto, da sa mnom nikakve kalkulacije ni na jednoj funkciji limit je lan Predsjednitva zaduen za ekonomiju Republike, i to to sada aktivno radim da ne shvatite da inim da i nego hou sada je zadnji as da vratimo dostojanstvo dravnim organima i Predsjednitvu i buduoj vladi, i da se korektno oprostimo sa

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

167

DELIMUSTAFI: Borbe se vode na Dobrinji. Oni dre na izlazu Aerodroma ti srpski teritorijalci. Dakle, ja sam uspio javiti oficiru bezbjednosti, naem komandiru dole na Aerodromu i Juki da zadre to. U dva sata Kukanjac ima ratni kolegij i u dva e zavriti. Rekao mi je da dodjem gore. Sino i u toku jueranjeg dana, vi znate dole da se borbe vode, njima je plan s Vraa onima da zauzmu Dobrinju i Mojmilo i da to spoje - Vraa, Dobrinju i Mojmilo. Sino su zauzeli, njihova je komplet Lukavica, vi to znate, Karatas skladite na Stupu, uli su u njega. DC centar UPIjev. Spahi-promet, 5 hladnjaa mesa su oduzeli sino i tri cisterne nafte. Bescarinsku zonu, tamo su uli ima tamo dosta robe, zauzeli su. U Kuli, u popravnom domu, ima 800 teritorijalaca sino se uselilo i zauzeli su Kulu. Terminal u Blauju oni dre. Izvukli su sino 12 cisterni. Dom zdravlja. Svugdje su ukopali topove i minobacae i Sportski centar na Ilidi. To je u toku, borbe se vode dole, dole se puca. Svu robu, prema naim saznanjima, ovo je zvanino imaju gore 3-4 hladnjae na Romaniji. Voze gore. Dakle, pljakaju, zauzimaju teritorije. Ne znam kako emo ih istjerati bez neke jake oruane snage ili emo 5-6 godina pregovarati, itd. Trebamo razmisliti. Dakle, vidite ovdje kakva je situacija dola, Fikrete. Srpski narod ima armiju i ima oruje. Hrvatski narod ima Bobana i Hrvatsku i Kordia dole. Evo HOSovci nama uzimaju sve. Jue su zaplijenili 5 kamiona. Vie ni prema Busovai ne moemo proi. Ne daju nita niti ima ko uticaja. Ostao je jedino muslimanski narod u BiH nenaoruan i nema nikoga. Nema ni armije, nema ni Hrvatske, nema ni Srbije. I to je novi momenat. I ovo to smo imali, to se pljaka. Mi u

ovom vladom, sa onim dijelom vlade koji ne ostane u ovoj vladi. To nam je put, i ne pustiti sada drvlje i kamenje i na postojeu vladu to indirektno ide i na nas. Prema tome, mi nesmijemo niim napraviti greku u koracima. I moramo zato zadrati kritian odnos prema svakom u Vladi, ali istovremeno kazati da je vlada u tim uslovima dala to je dala, da je jedno raspoloenje ljudi politiar trenutak da jednostavno osjete druge da im treba dati ansu, da je atmosfera takva da su stranke uradile to i to, da sada ispravljamo tu greku i dajemo mandatara i on odluuje. I zato sam insistirao da klubovima poslanika neemo sastanak na klubu poslanika, neemo sastanak ni u stranci, poslanici po svojoj volji. Jer afirmiemo izbore. Dakle, oni odraavaju interes muslimanskog naroda konkretno poslanici SDA bez da im se daju posebne sugestije. Poslanici HDZ izraavaju interes hrvatskog naroda bez da sazovu u stranku i u klub poslanika i srpske nacionalnosti to. Prema tome, sada je prilika da izvrimo jednu korektnu kri-tiku analizu da u njoj niko ne profitira, a da svi dobijemo. Dakle, niko pojedinano da ne izgubi a da svi dobijemo. A to Predsjednitvo kao organ i budua Vlada.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Ilijau, doao je sino ovjek iz Njemake ubijen, ne moemo ga prepoznati. Kae, radije bi ostao u Minhenu, ne bi nikad doao. Mi smo opkoljeni, ne moe se ui, ne moe se izai. Moramo pod hitno Kukanjca i Adia i da vidimo ta. Ili ii stvarno u rat ili se dogovarati. Ovo je pljaka. Ubije se ovjek mi ne moemo uvidjaj napraviti. Imamo mrtvih i ranjenih na Mojmilu. Dakle, mi smo sada ugroeni i mi nemamo nita. ABDI: Ja bih sad uzeo tu tvoju rije ugroen s tobom i sa Dokom. Sa ovim vaim izvjetajima. Kao lan Predsjednistva, ja bih morao imati dnevne informacije zajednike MUP-a i Ministarstva odbrane. Da znam im vladam, ta sam dobio ta sam izgubio. Gdje sam kud sam. Da bi se mogao ponaati u prostoru i vremenu. Ja uvijek temeljitu analizu.

DELIMUSTAFI: Od danas ete imati svaki sat. Naa analitika radi, ovo mi je izdiktirao sa Ilide ovaj komandir. Imate od danas svaki sat. Nije to problem. ABDI: Mi smo doli tu gdje smo, a nikad nam nita nije problem. GANI: Imamo mi elemente izdaje u looj saradnji. To se u kriznim situacijama smatra.

ABDI: Imamo i u Predsjednitvu ovo odsustvo Ganiu, to je isto

ABDI: Nemamo podatke. Imamo parcijalne. Zajedniki razgovor. SOMUN: Sairus Vens se sutra u 12 u Beogradu sastaje...On ne moe prije sutra poslijepodne doi.

DELIMUSTAFI: Sino su ovi Dokini teritorijalci trebali zauzeti ovaj terminal. Bio je plan. Stanicu na Ilidi i ne znam ta jo, mislim Dom zdravlja. Nije niko htio da ide, da se bori. Tako su mi rekli doslovce.Kupresa kad su vidjeli kako vojska u apljini narodu je opalo moral i nee da ide. To vam je zvanino s terena. Ne znam imate li vi kakve bolje informacije. Za Fou se otilo samo 12, bilo se prijavilo 250, a 12 je samo otilo. Rekoe mi da su otili. A ima 3 hiljade Foaka dole, a ima i 1200 oruja.

168

IZETBEGOVI: To treba drati u tajnosti, oekuju ga danas ovdje. Ne treba govoriti novinarima tu stvar. Ne treba sada izjavljivati doi e sutra poslijepodne. Molim vas. Kad dolazi, dolazi. Vjerovatno veeras, oekujemo ga u toku dana u kasnim popodnevnim satima.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

GANI: Armija dri sve punktove u gradu. Da nije bilo armije mi bi neto drugo radili. Ona normalno hoda gradom. Mi nju odgovornu drimo za komunikaciju sa Aerodromom i komunikaciju. Ako ona nee, to je druga stvar.

IZETBEGOVI: Hajde da malo uporedimo ove podatke. Kemale, samo reci, javi da ovaj komandant TO dodje sa najsvjeijim podacima o stanju u Sarajevu. Neka dodje on. Da vidimo kakve su njegove informacije. KONJICIJA: Koljevi i Plavika izali iz Predsjednitva. Ja sam samo postavio pitanje da to nije i taktika da bi doao recimo i ovaj drugi. Podaci ovi koje je Fikret iznio, imam utisak vie da oni nastupaju kao predstavnici nacije. IZETBEGOVI: Ako ima podatke najnovije. Ako nema, idi gore pa nam donesi.

DOKO: Samo da vas jedno izvijestim. Na ovom sastanku...doli su svi ljudi. Trebalo bi njima, ovoj namjenskoj industriji, da se mijenja odnos prema namjenskoj industriji. DOKO: Ljudi, treba predloiti ta se mora raditi. ABDI: To ti mora. AKMADI: Treba obrazloiti zakon, ne moe tako to.

IZETBEGOVI: Mi moemo donijeti po hitnom postupku. Samo treba jo neto. Ako smo donijeli, u redu. Neka primjene. Potpisani su ti zakoni, doneseni su. AKMADI: Pa jue su potpisani. DOKO: Nije dolo do njih.

IZETBEGOVI: Donesene su, znai, odluke, je li? Ja bih te zamolio da ode gore pa da nam za l0 minuta dodje. Stanje u Sarajevu - Stup, imamo informacije da su dole vrlo loe stvari. Neka prikupi podatke pa neka dodje. Prof.Konjicija, budi dobar, samo ako je mogue bez istorijata. ta bi htio da kae? KONJICIJA: Oni meni nastupaju kao predstavnici srpskog naroda a ne gradjanskih partija, a oni predstavljaju gradjanske partije. I mislim da bi im to trebalo rei. Drugo, mislim neka pismeno

169

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

uslove pod kojim oni ulaze Predsjednitvu podnesu. Mislim da je to jedan osnovni red. IZETBEGOVI: Pazi, oni nama uslove, mi njima uslove, narod se pone... Znate kako to moe.

KONJICIJA: Molim vas, mislim da pod hitno treba okrenuti pitanje genocida nad narodom. Sve elemente genocida - one etiri grupe koje su UN prihvatile tekst, mi ispunjavamo uslove i pod hitno treba poslati da se vri genocid na podruju BiH. IZETBEGOVI: Mislim da je to Vlada ve uradila. Neto je jue uradila, prekjue. Informirane su komisije.

ABDI: Vojska prihvata, generali prihvataju mene. Blagoje Adi prihvata, kad god hou. Nemamo mi povjerenja. Ja sam mogao razgovarati sa Adiem. Zato sam htio i onaj pokret za mir. Ukoliko ...rezultat Predsjednitva, razgovarajmo koga prima vojska, iz kojih razloga prima, da upoznam.

170

IZETBEGOVI: Da vidimo moemo li neto uraditi. Ako moemo da udju, neka udju, ako ne udju, da tu ne prepisujemo preko tampe ta i kako. Novinari pitaju zato ih nema, hoe li biti popuna jer je ona najavljena. Mi smo javili da smo uinili neke pripreme za popunu iz reda srpskog naroda ove dvojice ljudi. Mi emo rei da su dalje pregovori u toku. Ne znam da li bi komplicirali ivot dalje. Samo bih njima porui da smo spremni, bi im poruio to je moj predlog, da se postojei Poslovnik moe precizirati u tolikoj mjeri, jer to uvijek i podrazumijeva, da se konsenzualno mogu rjeavati problemi koji se tiu ravnopravnosti naroda, ne druge uslove ne bih prihvatio. Prihvatili smo uslove to se tie rekonstrukcije Vlade na profesionalnoj osnovi, predloili bi iz reda Hrvata. Njegovo bi bilo pravo da ponudi listu, po mogunosti vie kandidata itd. To je neto to, da Vlada to na najiroj osnovi, ne treba da bude stranaka Vlada, samo ih ovih stranaka, nego ba iz svih itd. To moemo. Pa da probamo na taj nain rijeiti stvar. Izbore prihvatamo prijevremene.

PELIVAN: Danas je na dnevnom redu. Predsjednie, vrlo kratko. Samo oko ovih lanova Predsjednitva. Objektivno mislim da upadamo u ivo blato, da e oni postavljati uslove tee nego ak oni isti predstavnici SDS da bi izbjegli sa sebe ljagu izdajnika, skinuli mogunost optube. Tee e uslove postavljati. Oni se jako boje. Prema tome, nisu u pitanju samo ambicije line, nego oni se jako boje i Pejanovi oigledno zavisi od Kecmanovia, da se razumijemo. On bi, on je iskreniji, on bi bio ali nee sam, a ja se bojim ovoga da stvarno mi upadamo u jedno...

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Mislim da Fikret nastavlja dalje u ime Predsjednitva pregovarati s njima. Ima na stav. Ovo su stavovi. Neka kau da li hoe ili nee. A mi bi trebali da nastavimo sa formiranjem Vlade, ako je mogue. ABDI: Moramo dogovoriti danas kad e biti ova sjednica Vlade. KLJUI: Sutra da Jure podnese izvjetaj.

ABDI: Ne uje se poetak. Da se od nekih ekstremnih zahtjeva SDS udalji. I tu treba zato biti tolerantan.

KEMAL MUFTI: Moe li neko novinarima neto rei. Sat vremena ljudi ekaju. Moda ministar unutranjih poslova da kae kakva je situacija. DELIMUSTAFIC: Nemojte komplikovati, znate ta moemo rei novinarima. Da ne moe narod podii pare koji gladuje, jer od srpskih teritorijalaca i armije je okupiran aerodrom. Da to narod zna to je najvea snaga. I neka se armija zamisli malo. GANI: Kukanjca u dva sata zamoli. DELIMUSTAFI: Dobiu ja pare, ali da malo. IZETBEGOVI: Ne.

171

IZETBEGOVI: Dobro, ali prvo, ne znam da li ne da pare. Ne moe objavljivati ne da pare. On e rei niste me ni pozvali da vam omoguim. Ti si poslan da razgovara sa Kukanjcem, pa ako on kae ja neu nita da uradim, javi nam pa emo kazati ne da. Mislim ne bih bio zato da se unaprijed optui vojska da ne da pare. Neka kau da nee da pomognu. U redu onda, onda su oni zarobili pare dole. as trai saradnju s vojskom, as dadni izjavu koja nije takva. Sve na nekim laima zasnovano, u vraiju mater. Sve na laima. emu uopte ovo sada rei vojska ne da pare, neka znate narode vojska vam dole dri pare. A onda hajmo s vojskom, razgovarati. Neko vrdanje lijevo-desno bez ikakvog principa u svemu tome. Neka rekne da ne da pare, pa emo i mi rei narodu da ne da pare. Sad ete vidjeti da e ovi dati sasvim drukiji izvjetaj. Ja sam jue bio izloen tome. Jedan izvjetaj s jedne, drugi s druge strane. Prekinuto snimanje.

ABDI: Ovo vezano za Predsjednitvo da radimo.

Biljeke

1. U ovom magnetofonskom snimku iza imena Alija, nalazi se tadanji ministar unutranjih poslova

172

Predsjednitvo SFRJ predloe Predsjednitvu Republike Bosne i Hercegovine da se to prije pristupi dogovoru o statusu i ulozi Jugoslovenske narodno armije u BiH.
ZAPISNIK 73. sjednica Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine odrane 17.aprila 1992.godine
PREDSJEDNITVO REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-323/92 Sarajevo, 17. aprila 1992.godine Sjednica je poela u 11,00 sati. Prisutni: predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi, lanovi Predsjednitva dr Ejup Gani, Stjepan Kljui, mr Franjo Boras i Fikret Abdi, predsjednik Vijea gradjana RBiH dr Abdulah Konjicija, predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, ministar za narodnu odbranu Jerko Doko, ministar za unutranje poslove Alija Delimustafi, komandant Republikog taba teritorijalne odbrane RBiH pukovnik Hasan Efendi - sekretar Skuptine RBiH Avdo ampara.

173

Na sjednici je usvojen sljedei DNEVNI RED: Razmatranje pisma Predsjednitva SFRJ o pristupanju dogovoru o statusu i ulozi JNA u RBiH, Tekua pitanja.

174

AD - 2 Predsjednitvo je informisano o sadraju pisma dravnog sekretara za inostrane poslove SAD, upueno predsjedniku Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine. Razmatrane su mogunosti i organizovanje slanja domae i medjunarodne humanitarne pomoi u Gorade i druga ratom obuhvaena podruja u Republici. Razmatrano je saoptenje za javnost opozicionih stranaka, od 16. aprila 1992. godine, koje se odnosi na proces formiranja nove bosansko-hercegovake Vlade. Zakljueno je da se nastavi proces dogovaranja o Vladi Republike i ueu opozicionih stranaka u razmatranju izvjetaja o radu Vlade RBiH i formulisanju politikog programa na stvaranju Vlade Republike BiH.

AD - 1. Predsjednitvo je obavijeteno da je Predsjednitvo SFRJ, u skladu sa svojim dosadanjim stavovima o mirnom i sporazumnom politikom rjeenju krize u Bosni i Hercegovini, a imajui u vidu novonastalu politiko-bezbjednosnu situaciju u Bosni i Hercegovini, i da neposredno predstoji konstituisanje Savezne Republike Jugoslavije, zakljuilo da predloi Predsjednitvu Republike Bosne i Hercegovine da se to prije pristupi dogovoru o statusu i ulozi Jugoslovenske narodno armije u Republici. U tom smislu, Predsjednitvo SFRJ je ovlastilo vrioca dunosti saveznog sekretara za narodnu odbranu general-pukovnika Blagoja Adia da vodi razgovore o svim pitanjima u vezi sa poloajem JNA u Bosni i Hercegovini. Takodje, istaknuto je da Predsjednitvo SFRJ i dalje smatra da se dugorono i demokratsko politiko rjeenje konstituisanja Bosne i Hercegovine i njeno unutranje uredjenje moe postii samo sporazumom predstavnika sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Predsjednitvo je zakljuilo da se, polazei od stavova iznesenih u dopisu Predsjednitva SFRJ od 16.aprila 1992.godine pozove v.d. saveznog sekretara za narodnu odbranu na razgovor o svim pitanjima u vezi sa poloajem JNA u Bosni i Hercegovini. Pri tome, imaju se u vidu i zakljuci Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine od 17. aprila 1992, godine koji se odnose na pitanja iz ove oblasti. Predloeno je da razgovori ponu u to skorije vrijeme i da savezni sekretar za narodnu odbranu predloi precizan termin. Razmatrajui pismo Predsjednitva SFRJ o pristupanju dogovoru o statusu i ulozi JNA u Republici Bosni i Hercegovini: zakljueno je da se o ovim pitanjima nastavi rasprava na jednoj od narednih sjednica, a u medjuvremenu nastave razgovori sa predstavnicima saveznih dravnih organa i JNA.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Predsjednitvo je zakljuilo da se Republiki tab teritorijalne odbrane ubudue suzdri od bilo kakvih politikih odluka i stavova. Donesena je odluka da se za glavnog i odgovornog urednika Agencije Bosne i Hercegovine imenuje Dragan Mikovi, novinar lista "Veernje novine". Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice. Sjednica je zavrena u 13,00 sati.

GENERALNI SEKRETAR PREDSJEDNITVA RBiH Mile Akmadi

PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA REPUBLIKE BOSNE IHERCEGOVINE Alija Izetbegovi

175

"Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, donijelo je Odluku o povlaenju jedinica JNA sa teritorije Republike Bosne i Hercegovine"

ZAPISNIK 79. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine odrane 27. aprila 1992. godine
PREDSJEDNITVO REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-327/92 Sarajevo, 27. aprila 1992. godine Sjednica je poela u 15,00 sati. Prisutni : . - predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi, - lanovi Predsjednitva dr Ejup Gani, Stjepan Kljui, mr Franjo Boras i Fikret Abdi, - generalni sekretar Predsjednitva Mile Akmadi, - potpredsjednik Skuptine RBiH Mariofil Ljubi, - predsjednik Vijea gradjana RBiH dr Abdulah Konjicija, - predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, - potpredsjednik Vlade RBiH dr Rusmir Mahmutcehaji i Muhamed engi, - ministar za narodnu odbranu Jerko Doko i podsekretari u Ministarstvu za narodnu odbranu Omer Bai i Munib Bisi, - ministar za unutranje poslove Alija Delimustafi, - komandant i zamjenik komandanta Republikog taba teritorijalne odbrane RBiH pukovnik Hasan Efendi i Stjepan iber i naelnik Republikog taba teritorijalne odbrane pukovnik Jovo Divjak, - sekretar Skuptine RBiH Avdo ampara.

177

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Na sjednici je usvojen sljedei

AD - 1. Polazei od injenice da je Republika Bosna i Hercegovina suverena i medjunarodno priznata drava i da je proglaena Savezna Republika Jugoslavija, Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, donijelo je Odluku o povlaenju jedinica JNA sa teritorije Republike Bosne i Hercegovine. Ova odluka je sastavni dio zapisnika sjednice. Ova odluka objavie se u "Slubenom listu Republike Bosne i Hercegovine". Zakljueno je, takodje, da se Odluka o povlaenju jedinica JNA sa teritorije Republike Bosne i Hercegovine, dostavi: Skuptini RBiH, Vladi RBiH, Ministarstvu za narodnu odbranu, Ministarstvu za unutranje poslove, tabu TO BiH, Promatrakoj misiji EZ, UNPROFOR-u, Generaltabu OS Beograd/ /putem MNO/, Komandi Druge vojne oblasti, Sarajevo /putem MNO/, Komandi etvrte vojne oblasti, Titograd, /putem MNO/, Sekretarijatu za zakonodavstvo Vlade RBiH i ostalim nadlenim organima /putem MNO i MUP/. Sjednica je zavrena u 17,00 sati. GENERALNI SEKRETAR PREDSJEDNITVA RBiH Mile Akmadi Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.

DNEVNI RED: 1.Prijedlog odluke o povlaenju jedinica JNA sa teritorija Republike Bosne i Hercegovine.

PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Alija Izetbegovi

178

Predsjednitvo je ocijenilo da su agresiju na Bosnu i Hercegovinu izvrile etniko-teroristike oruane formacije iz Srbije potpomognute rezervnim sastavima bive JNA iz Srbije i Crne Gore, te oruane formacije SDS potpomognute snagama bive JNA iz BiH.
ZAPISNIK 80. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 28. aprila 1992. godine
PREDSJEDNITVO REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-329/92 Sarajevo, , 28. aprila 1992.godine Sjednica je poela u 11,00 sati. Prisutni: predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi, lanovi dr Ejup Gani, mr Franjo Boras, Stjepan Kljui, Fikret Abdi, generalni sekretar Predsjednitva Mile Akmadi, potpredsjednik-Skuptine RBiH Mariofil Ljubi, predsjednik Vijea gradjana RBiH dr Abdulah Konjicija, predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, ministar za narodnu odbranu Jerko Doko, ministar za unutranje poslove Alija Delimustafi, sekretar Skuptine RBiH Avdo ampara. 179 Na sjednici je usvojen slijedei : Dnevni red:

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Ispunjavanjem ovih uvjeta bi mogao biti nastavljen razgovor o budunosti i mirnom ivotu na ovim prostorima tamo gdje je to i jedino legitimno - u glavnom gradu Republike Bosne i Hercegovine - Sarajevu.

Taka 1. Predsjednik Predsjednitva je istakao da je Evropska zajednica zatraila da otputuje u Lisabon radi razgovora sa predstavnicima Evropske zajednice. Medjutim, poto se u Bosni i Hercegovini vodi rat, predsjednik Predsjednitva je istakao da on ne bi trebao uestvovati u ovim stranakim razgovorima. U vezi sa zakazanim nastavkom razgovora o Bosni i Hercegovini u Lisabonu, predsjednik Republike BiH upozorava domau i medjunarodnu javnost da naalost uslovi za njih nisu ispunjeni. Dijalog se, naime, ne moe voditi pod okupacijom kada se razaraju gradovi i naselja i masovno ubija neduno civilno stanovnitvo i uz potpunu blokadu saobraaja. ak su i na dan planiranih razgovora u Lisabonu izvodjeni brutalni artiljerijski i zrani napadi na vie gradova u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Mostar, Bosanski Brod, Zvornik i druga mjesta). Predsjednitvo smatra da za nastavak razgovora o Bosni i Hercegovini treba ispuniti slijedee uvjete: 1. Potpuna obustava svih vojnih dejstava i obnova funkcioniranja legalno izabrane vlasti u okupiranim mjestima.. 2. Omoguavanje povratka izbjeglica na kuna ognjita sa kojih su protjerani. 3. Otvaranje neovisne istrage o poinjenim zloinima nad civilnim stanovnitvom, uz uee medjunarodnih posmatraa. 4. Povlaenje bive JNA i svih oruanih formacija iz susjednih drava sa teritorije Bosne i Hercegovine, u skladu sa Odlukom Predsjednitva BiH od 28. aprila 1992. godine. 5. Deblokada Aerodroma Sarajevo i saobraajnica u Bosni i Hercegovini kako bi se omoguila privredna aktivnost i normalan ivot stanovnitva. 6. Stavljanje pod medjunarodnu kontrolu naoruanja i opreme kojim raspolae biva JNA u Bosni i Hercegovini sve do zavretka diobnog bilansa i imovine bive SFRJ. 7. Potivanje Odluke Predsjednitva o povlaenju bive JNA sa teritorije Republike Bosne i Hercegovine.

Situacija u Bosni i Hercegovini, Odluka o imenovanju guvernera Narodne banke BiH.

180

Predsjednitvo je ocijenilo da su agresiju na Bosnu i Hercegovinu izvrile etniko-teroristike oruane formacije iz Srbije potpomognute rezervnim sastavima bive JNA iz Srbije i Crne Gore, te oruane formacije SDS potpomognute snagama bive JNA iz BiH.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Predsjednitvo ne prihvata ocjenu po kojoj su sve stranke odgovorne za sadanju situaciju u BiH. Ove stavove Predsjednitvo je usvojilo jednoglasno.

Predsjednitvo Republike BiH izraava otar protest i gnuanje zbog zloinakog ubistva dvojice gradjana ispred Komande Druge vojne oblasti. Ubistvo nedunih, nenaoruanih lanova Stranke SDP moe se jedino kvalificirati kao politiko ubistvo. Predsjednitvo zahtijeva od nadlenih istranih organa da to hitnije otkriju poinioce ovog gnusnog zloina i o tome obavijeste javnost.

lan Predsjednitva RBiH Franjo Boras je traio da u Lisabon, pored predsjednika Predsjednitva, putuje i lan Predsjednitva iz reda hrvatskog naroda.

Predsjednitvo je zakljuilo da o ovim stavovima se upozna ira javnost. Predsjednitvo je donijelo Odluku o obrazovanju Dravne komisije za prikupljanje injenica o ratnim zloinima. (Prilog: Odluka kao sastavni dio zapisnika).

Sjednica je zavrila sa radom u 13,30 sati. Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice. GENERALNI SEKRETAR PREDSJEDNITVA RBiH Mile Akrnadi

Taka 2. Predsjednitvo je usvojilo Odluku da za guvernera Narodne banke Bosne i Hercegovine imenuje prof. dr Stijepu Andrijia, kandidat Hrvatske demokratske zajednice. (Prilog: Odluka kao sastavni dio zapisnika).

PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA RBiH Alija Izetbegovi

181

"Ja u biti kindapovan ako odem ako vam to neto znai"

Magnetofonski snimak vanredne sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine odrane 3. Maja 1992. godine
Predsjedavajui sjednice Ejup Gani. GANI: Ovo je vanredna sjednica Predsjednitva, proirena sjednica. lanovi Predsjednitva Gani, prisustvuje Kljui, Fikret Abdi, prisustvuje predsjednik Vlade Jure Pelivan, potpredsjednik Mahmutehaji, ministar odbrane Jerko Doko, ministar unutranjih poslova Delimustafi i iz taba TO i naravno savjetnik Hajrudin Somun, savjetnik predsjednika za tampu Kemo Mufti i Mijo Kelava. Sjednica se snima. elim da vam podnesem informaciju u vezi razgovora u UNPROFOR-u. U toku noi sino i tokom jutra dogovoreno je . . sa gospodinom Kljuiem i gospodinom Abdiem koji su ovdje prisutni, a dogovoreno je sa komandantom TO, upoznat je s tim i predsjednik Vlade, da ja uestvujem u pregovorima u UNPROFO-oru u vezi oslobadjanja predsjednika Predsjednitva. Za te pregovore pripremljena je platforma koja je verifikovana sa ovim linostima koje sam pomenuo. Ta platforma se sastojala iz tri take. Prva taka da se trai odravanje prekida vatre, znai potovanje prekida, vatre. Pod dva oslobadjanje predsjednika Predsjednitva i njegovo dovodjenje u Predsjednitvo i davanje i pomoi mrtvih i ranjenih. Znai putanje humanitarnih ..

183

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

strana 1/5 zapisnika1

.Pretpostavljam. Oni su tamo.

HAJRUDIN SOMUN: i Dojl i general Mekenzi oni su izgleda to postigli taj dogovor. Oito je da je Kukanjac u komandi izvrio veliki pritisak na ove sa svojim maksimalistikim zahtjevom da Kukanjac ide najprije u Lukavicu pa da onda tek Izetbegovi izidje iz Lukavice. Poto je Izetbegovi ve bio izvan ice logora u kolima sa Mekenzijem dugo ko zna koliko je ve sve bio u tim kolima, ekajui da se razvjesti ova situacija. Moglo se dogoditi da Kukanjac dodje kola tamo stvarno i da se samo jednostavno okrenu, sa Mekenzijem i da Izetbegovi udju u Lukavicu i da vise ga ne vidi. Tako da je to bila maksimalistika potpozicija armija, i vjerovatno je u pregovorima dalje Izetbegovi vidio da je bolje odrei se toga Vi da dodje u Predsjednitvo. To bi ako tako bude trebalo moda predstaviti i javnosti. EJUP GANI: Mi smo ovdje izdali naredjene komandantu TO da on obezbijedi naredbu, da se ne puca na tu kolonu. Evo Kljui je izdao. STJEPAN KLJUI: I policija isto, sada je bio Juka Puina i policija nee pucati. EJUP GANI: U redu. To je jako dobro, tako da je ta naredba otila da ne pucaju, nego da se dozvoli prilaz. Neznam sada detalje kako e to ii izlaenje Kukanjca iz kasarne.

STJEPAN KLJUI: Dobro to nije nae, mi sada ne moemo vie razgovarati o tome. Mi moemo samo razgovarati o razgovorima o UNPROFORU, . strana l/8 zapisnika danas. Tako da je situacija vrlo delikatna. I sada ako smo tu ve gdje smo. Ja ne bi da se dalje tu razglabamo. Ove stvari mislim da kad on ve ide UNPROFOR-om da bi morao da ide Kljui Stjepan da mi nemamo izbora, da barem obezbjedimo da imamo Muslimana i Hrvata na pregovorima. Jer pazite, mi smo dogurali dotle da sam ja jue pod pritiskom da se obratim, nisam jednostavno mogao sa Ganiem da stupiti u kontakt. Neznam ta je, doao sam ja do televizije itd., ovi ljudi razgovaraju malo je nezgodno u ime kojeg naroda je, sada nemamo ni hrvata, mi emo sada voditi razgovore sada dole neznam ni ja. Da barem poto je jedan lan Predsjednitva moemo to aktuelizirati da

184

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

bude Kljui i Alija da vode razgovore da imamo zastupljeno barem dva naroda,

STJEPAN KLJUI: Mi sada ne moemo nita raditi nego ekamo ta e biti s Alijom. Ako Alija udje u krug kasarne - oni ga imaju. Imaju snajpere, oni mogu ucjeniti da prodje cijela kolona. To nama ne odgovara odmah da vam kaem. Mi smo imali Kukanjca imali smo Aliju. To je ispaaj za dravu, ali mogli smo nato pristati da zamjenimo njih dvojicu. Ali da nam sada izvuku opremu i to sve i da pomjeraju artiljeriju i tenkove to nam ne odgovara. Njihovi tenkovi u gradu nemaju vie municije. FIKRET ABDI: S tim to je Alija zarobljen a Kukanjac nije. Jer Kukanjac je ustvari on komanduje i doao je njegove su snage slabije od nae teritorijalne odbrane. To je drugi odnos. On ratuje i komanduje. Ima i slabije snage. Alija radi jedan politiki posao doao sletio na aerodrom hoe da ide u Predsjednitvo. On ne komanduje on ne ratuje. Ovaj je u ratu. Kukanjac je u izravnom ratu. On komanduje i okruen je on sa teritorijalnom odbranom naom. Zahvaljujui nemoi njegovoj. Prema tome, toje i .. stranica 2/2 zapisnika ALIJA DELIMUSTAFI: Koje, je li to potpuno ili nepotpunog?

EJUP GANI: Ne mogu da nadjem drugog. Bio je Mariofil bio je i komandant TO. ALIJA DELIMUSTAFI: Ja neu u ovome da uestvujem i ovo je za mene - ovo nije profesionalizam nikakav. Zna se kako se razmjenjuje i ta je.

MAHMUTEHAJI: Alija osnovno je da ti kaem u ovim situacijama obino ljudi gube ivce, a mjeri se sposobnost se ljudi mjeri smirenou u kriznom stanju. Prema tome sjedi. Tie malo, molim vas. Ministre sjedi tamo.

ALIJA DELIMUSTAFI: A ta u odvee mi Kukanjca a neznam je li Alija uope u transporteru, HAJRUDIN: Ajmo da vidimo to. ALIJA DELIMUSTAFI: Poredite ratnog zloinca sa predsjednikom Predsjednitva. Umjesto da saekate EJUP GANI: Ma nismo mi donijeli tu odluku.

185

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

STJEPAN: Ne da se skloni samo da ne pucaju. stranice 2/3 i 2/4 zapisnika

ALIJA DELIMUSTAFI: Ma kako Kljui naredjuje komandantu da skine sve bez iijeg znanja,

ALIJA DELIMUSTAFI: A moja e ti ena sutra doi i rei da ja ne idem u rat, i ta u rei neka ostane. Nemoj tako. Odakle ti pravo. STJEPAN KLJUI: Ja sam samo rekao zapovjedniku ALIJA DELIMUSTAFI: U redu je. Ima stenogram gdje si naredio.

ALIJA DELIMUSTAFI: Odakle ti zna da li ide. Pita li dravnu bezbjednost, pita - nato ti mi liimo ovdje. STJEPAN KLJUI: Izvini ja sam zateen kao i vi. Ja nita ne znam o tome, niti sam ja donio odluku,

STJEPAN KLJUI: Dobro da se ne puca. Ma ta me briga ako ide predsjednik drave. Ne treba pucati.

STJEPAN KLJI: Sjedi molim te polako, STJEPAN: Nemoj se ti pravdati.

ALIJA DELIMUSTAFI: Ma zato nam je ovakva drava zato smo spali na Stari grad i Centar - tvojim priama i Ganievim.

EJUP GANI: Molim te ti mene napada neopravdano.

STJEPAN: Mi smo dobili informaciju da je predsjednik krenuo ka Komandi grada. ALIJA DELIMUSTAFI: Od koga. Od zvaninog - ko Biljana P . novine piu AS pie, naoruava. Isti si.

FIKRET ABDI: Ja bih malo. Ovo emo za druga vremena.

186

STJEPAN: Molim vas ako se ne puca nije nikakva izdaja nije pogrena komanda. A oni se u povratku mogu saekati. Nemoj bogati sada ko je pripravan ko nije ja ovdje 35 dana leim tu svakodnevno

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

ALIJA DELIMUSTAFI: ta imam koristi od toga to ti lei.

JURE PELIVAN: uli smo prvu informaciju krenuo. Sada drugu na sjednici da 8 vozila ide. Treu pretpostavku moe sve povui sa Alijom. Ima li Alije nema li Alije. On jeste talac. Sigurno je to. MARIOFIL: On je zarobljenik teroristike organizacije. FIKRET ABDI: Ali mi moramo znati ta je on. Moramo dobiti papir. ta je on. Mi ne znamo. Mi moramo oficijelno biti obavjeteni, to moe uraditi vojska. Ona obavjetava Predsjednitvo. Organizujte se kako god znate mi smo zarobili predsjednika Predsjednitva. Mi smo uradili sa njim to i to. Njegov je to status. Onda se mi odredjujemo prema tom inu. Mi ne znamo uope njegov, niti on zna svoj status. stranice 2/6 do 3/7 zapisnika

STJEPAN: Pa dobro sada ti i ja bi mogli poslije razgovarati nemoj pred svima sada.

EJUP GANI: Pazi obavijestili smo medjunarodnu javnost. Tebi odgovaram, pazi jednu stvar. Vodjeni su razgovori, ja sam vodio razgovore po papiru sa kojim si se i ti saglasio. Usvojilo ga je Predsjednitvo, Kljui, Abdi usvojio ga je potpredsjednik Skuptine, usvojilo ga onoliko kvoruma koliko ima. Ti si usvojio taj papir. Potvrdili komandant TO. I Jure Pelivan se sloio s tim papirom i svi ivi. DELIMUSTAFI: Gdje je zapisnik? EJUP GANI: Nema zapisnika, jer su ratni uslovi nema struje,

DELIMUSTAFI: Nije to vie JNA, nego teroristika organizacija i trebalo je sudu i Vladi podnijeti krivinu prijavu. Predsjednitvo ve

187

STJEPAN: Dobro sad, kasnije emo sada o tome, polako. Pa ljudi polako, smirite se. Mi nita neemo postii ako galamimo. Mi smo sada gospodo zatoeni. Sada moramo ekati ta e biti sa Alijom. Ako Alija ode u UNPROFOR na razgovor sa armijom, on ima pravo - treba mu otii dole ovjek i rei. Da samo zapone razgovore i da ih naelno dogovori. Poslije toga Alija se povlai u Predsjednitvo, a Predsjednitvo formira komisiju odavde sa

DELIMUSTAFI: Nema ratni uslovi, ratni tab treba ovdje da preuzme ako su ratni uslovi,

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

stavom koji emo ovdje zauzeti na sjednici Predsjednitva platformom ide na razgovore. Molim vas da se iskljue line impresije. I line odluke.

JURE PELIVAN: Stjepane prethodno je pitanje ako jeste Alija sam odluio vi neete ii - saglasio Predsjednitvo da krene, i ako on ide tamo, i ako ta kolona sada to smo naknadno uli vozila ide, molim vas pa e svih njih koliko ima tamo nazad. Pa moe li uslijediti veeras napad zbog toga. ta smo mi onda pred gradjanima? DELIMUSTAFI: A ta sa ovim poginulim, ta su oni. JURE PELIVAN: Prema njima i drugim, ta smo mi prema gradjanima ja pitam.

MARIOFIL: Ima jedna rije mi smo izdajnici ako bi mi pustili da zaustavimo kolonu i vidimo ko je unutra. JERKO DOKO: U redu, predsjednika Predsjednitva potujemo, dravu da vidimo. Ali ne moemo pustiti da prodje 50 ljudi, mislim ni po koju cijenu.

FIKRET: Ne, ne zna da trebaju 8-l0 kola da budu obezbjedjena. Kombi zna to. EJUP GANI: Molim vas samo jednu stvar radi detalja. Ova odluka to je odluka koju je predsjednik donio sam. DELIMUSTAFI: Ne znamo za tu odluku. Recite koja je odluka molim vas lijepo,

JURE PELIVAN: A nisu mu rekli da e evakuisati komandu cijelu i kasarne.

EJUP GANI: Predsjednik je donio tu odluku na svoju odgovornost. Moda je blokiran. Moda je pod pritiskom. Moda je ucijenjen.

EJUP GANI: Ne znam valjda da on sam krene u koloni nekakvoj.

188

MAHMUTEHAJI: Ama ne znamo je li to odluka, nagadjamo Ejupe. Moe li se provjeriti. Ako je to odluka da on ide recite mi molim vas lijepo pa da se mi o toj odluci izjasnimo. Ne znam uope o emu se radi. Ovdje niko ne zna. Nagadjamo se svad-

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

JERKO DOKO: Jedina neborbena kasarna je ta tu, tu su svi oficiri, koji su povueni iz Hrvatske. Molim vas oni vode ove borbe i sada se oni trebaju odatle izvui i da nas sravnaju. Jo jednom ponavljam, preuzimate na sebe odgovornost. DELIMUSTAFI: ..mozak oficirku koji je kriv za hiljade mrtvih do sada mozak. Ne Kukanjca, nego mozak. Tu je sedam osam pukovnika. STJEPAN KLJUI: Da kaemo Alija i Kukanjac naprijed ostali stop, i imamo li to snage da kaemo, DELIMUSTAFI: Ako e ti uzeti pancir pa stati tamo. STJEPAN KLJUI: Hou brate.

jamo se. O emu je rije. S kim ide predsjednik, dokle ide, gdje ide poslije, ko ide s njim. Je li to znate ili neznate.

FIKRET: Molim vas mi emo napraviti jednu veliku papazijanu ovdje. Prvo znalo se da e se tako neto desiti, jer praktiki Alija je jue mogao ovlastiti Gania, samo da mu daje svoj glas nita drugo. A on je izgubljen. Mislim to se vidi. On je u poetku mnogo trezveniji bio. A to se ilo dalje - sada trenutno da vidimo ovdje je sada pitanje da vidimo ta je Alija preuzeo jer ovi e borbena dejstva napraviti jer je dogovoreno sa predsjednikom Predsjednitva a mi smo prekrili to. A mi neznamo ta je dogovoreno, a donosimo odluku kakoda se prekri to. To je sutina. Zato je to u uskoj vezi. 189 JURE PELIVAN: Poto on nije u normalnim okolnostima, javno je prenio na Gania da vodi Predsjednitvo.

RUSMIR: Ejupe, budui da mi neznamo odluku, ja predlaem, molim vas lijepo nek se na ...... zaustavi ta kolona. Neka se utvrdi ko ide u koloni. Neka se ne napravi nikakav incident i da se dogovori molim vas lijepo s kojim ciljem ide kolona mi to neznamo.

HAJRUDIN SOMUN: Jo se ne zna oni idu prema ... oficir jedan iz Lukavice je rekao da su krenuli i da je predsjednik u toj koloni. To su dvoja kola UNPROFOR-a i tri oklopna kola vozila. Ovdje su pred vratima TO i drugi i oni misle da treba pregledati kola ovdje i vidjeti ko je i ta/je unutra, /zajednika diskusija/

DELIMUSTAFI: Pa eto ajmo prekinimo sjednicu izvolite.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

EJUP GANI: I molim vas ja sam onda skupio sve vas ovdje napravio platformu za razgovor i postigao jedan dogovor. Taj dogovor nije ispotovala armija. E, sada STJEPAN KLJUI: Sada treba otii ti kao lan Predsjednitva, predstavnik TO, i MUP-a, otii i da se zaustavi kolona prije nego to dodje na Bistrik. A mi emo biti u sali. Da se sa predstavnicima bjelih i UNPROFOR-a otvori da se vidi ko je unutra ta je. I druga stvar. Da vidimo hoemo li zamjeniti Kukanjca samog, a da nijedan drugi vojnik a pogotovo materijal ne moe izai. To je sada pitanje.

JURE PELIVAN: Ljudi moji moram i ja, znai li sada ovo da moe ui u kasarnu u komandu Izetbegovi tamo kod njih i da oni mogu postavljati bilo kakve uslove. Znai da ga mi jo gore guramo, na nama je hoemo li ga pustiti, ili treba negdje u obezbjedjenju pred kasarnom medjunarodni posmatrai i da dovedu Kukanjca EJUP GANI: Gdje da idem ja, iao sam u UNPROFOR na razgovore,

FIKRET ABDI: Ti mora ii i Efendi. Onda nije nivo ne treba niko ii. EJUP GANI: Molim vas to treba da ide struna ekipa, ja ne mogu kao lan Predsjednitva da pregledam gdje da idem

DELIMUSTAFI: Nema efa drave, nemali prvoga ako je tamo Alija - uzee predsjednika Vlade EJUP GANI: Uzee i mene.

FIKRET: Ti si predsjednik Predsjednitva javno sva Bosna zna. Ozbiljno ti kaem.

STJEPAN: Ma nije to sistem miljenja. Sistem miljenja da se pregleda sad picgauer i da kae unutra se nalazi 7 vojnika ili dva vojnika. EJUP GANI: Mi delegiramo Kljuia u ime Predsjednitva. STJEPAN: Ja neu. to bi ja iao sada tamo kada si ti sve dogovorio.

190

EJUP: ta sam ja dogovorio,

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

STJEPAN: TI SADA PREDSTAVLJA predsjednika predsjednitva. Tako te ovlastio Alija. Meni da je to uradio ja tebe ne bi pitao ja bih otiao tamo. EJUP: Momenat. DELIMUSTAFI: Ne znam ja nakon 12 sati ta bi trebali, mi smo se trebali jutros sastati, i novinare pa da se vre razgovori pred novinarima evropskih i svjetskih, a ne tajno, EJUP: Ma nije tajno po ovlatenju sam iao. DELIMUSTAFI: Po ijem ovlatenju. STJEPAN: Nisi Ganiu. EJUP: Po ovlatenju lanova Predsjednitva. MAHMUTEHAJI: Alija Delimustafiu ja uopte neznam koji je smisao tvog sada optuivanja i napadanja ovdje. Dosta te ovjek pita ta ti predlae da pomogne. Ako nema ta predloiti, s ovim to optuuje ovdje Gania samo pogorava situaciju. I nisam siguran da konstruktivno radi u tom pogledu. Od optuivanja ovdje sada ta je trebalo - to nisi uradio ti to tako jutros? ALIJA DELIMUSTAFI: Ja sam uradio to jutros gospodine potpredsjednie.

191

JURE PELIVAN: Molim vas najkonstruktivnije je fino zasutaviti na odredjenom odstojanju kolonu, vidjeti ta je sa snagama i neka tu saeka predsjednik Predsjednitva, dok se dovede tu i Kukanjac. A ne da vode predsjednika u komandu. Onda smo mi

STJEPAN: Stanite molim vas. Nemojte tako diskutovati. Prekini Alija molim vas. /zajednika diskusija/

EJUP GANI: Nisi ti ih napravio, ja sam veinu toga diktirao

KONJICIJA: Ma ostavite svadje. Nego ta konkretno dajte. Sumnjienja pustite na stranu ljudi,

MAHMUTEHAJI: Ne znam ja ta si ti uradio. Ja to ne znam. A to to optuuje - nema pravo optuivati Gania sada ovdje. Nema pravo ja ti kaem. I vrlo je sumnjivo to, s tim hoe da postigne.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

izgubili svaki dalji kriterij. Nita nee sam pregovarati. Ako je ve sam krenuo neka je, ali da ne upadne u novu klopku, FIKRET: Ne, mi moemo sa ovim predlogom i zaotriti odnose jo vise. Na nama su dvije stvari. Jedno je ovo da pregledamo i da vidimo ta je, a drugo je da na nevidjeno prihvatimo to to je Alija dogovorio. Sada mi. Ali da traimo da nam napie ta se dogovorio. Neka nama Alija napie evo X: Ne treba dozvoliti da Izetbegovi ulazi u komandu

FIKRET: Pazi politika je i to da podri ovjeka na nevidjeno, ali mora znati ta je. /zajednika rasprava/ ALIJA: Molim vas da li je Predsjednitvo donijelo odluku, ako nije da ja napustim - dok je neposredna ratna opasnost ja i Doko da budemo lanovi Predsjednitva. Jeste. JURE PELIVAN: Ne lanovi nego da budete prisutni samo. ALIJA: Samo kao figure. Molim vas ja nemam pravo glasanja, ali diskusije imam pravo. /zajednika diskusija/ FIKRET ABDI: Smirite se molim vas, dosta.

EJUP: Kako je predloio predsjednik Vlade, da dva ovjeka, struna ovjeka provjere ko je u toj koloni dali je predsjednik Izetbegovi u toj koloni. I da vide kakav je plan. Gdje predsjednik ide ta se namjerava raditi. Da ne bude izigran. Da ne bude ponovo uhapen. FIKRET: Samo Ganiu to moe jedino ti. EJUP: Izvini Fikrete Abdiu ja sam ovdje

KONJICIJA: Molim vas uzobiljite se, ovi razgovori ne vode niemu, dajte molim vas predloite Ganiu sta treba uiniti. Ako treba otiu ja gore pa u ja stati ako nee niko pa u ja razgovarati, ta treba vidjeti.

FIKRET: Ne moe Aliju - mi moemo dogovoriti da bude Doko i Alija - ovo po tvom. Ali onda ne moe obavljati dio razgovora sa Alijom njih dvojica. Ovaj dio. Onda drugi dio zadatka ne ide.

192

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

FIKRET: Ma nee.

EJUP: Ja u biti kindapovan ako odem ako vam to neto znai. Ja vam otvoreno kaem.

JURE PELIVAN: Postavlja se pitanje ta je Alija s njima dogovorio i ta je uope. Postavlja se pitanje moe li se to prihvatiti ili ne. Da li je pod prisilom. Mora se dakle, stupiti zvanino u kontakt prije ulaska u kasarnu sa Alijom. Ako sve moe to je on rekao, ja sam zato sve to moe a da se ne osramotimo totalno, sve to se moe prihvatiti a on obeao da vidimo. DELIMUSTAFI: Nije Alija toliki slabi, ne trebate se bojati zato. Alija je nauio biti i 3 dana i 3 godine i ako treba i 30. /zajednika diskusija/

FIKRET: Ne, to nije nikakva zatita to emo mi odrediti dva ovjeka Aliji, ta e im sa njim. Ganiu nemojte to, ovaj drugi dio prvi dio bi bilo najbolje kako si ti predloio. A drugi tvoj kompletan predlog podrazumijeva da ti ide. Ja mogu uvaiti da ti ne ide. Onda mi dajemo drugi dio. Prvi dio zadatka. A to znai da neko struno pregleda ko je ta je. Ali ne ulazi u razgovor sa Alijom. Ti ne mogu ulaziti u razgovor sa Alijom. To podrazumijeva da bi dobro bilo da ode ti i Alija Delimustafi i Doko,

EJUP: Ja nisam struno lice. Molim vas u ovom trenutku treba odrediti dva ovjeka struna ovjeka koji e nas obavjestiti ta se nalazi u toj koloni. I mi emo ovdje radio-vezom javiti ta dalje da se radi.

193

STJEPAN: Nemoj ti nas ucjenjivati. Ja tebi kaem najdobronamjernije. Ti, Alija Delimustafi i Jerko Doko. I to odmah da ti kaem njih dvojica nisu ni obavezni da ovo rade, ako se prihvate. Idete pod snagama naim zaustavlja se kolona pregledate ta je tamo, ti se obrati UNPROFOR-u, kae molim vas Predsjednitvo BiH donijelo je odluku da provjerimo da li je gospodin Izetbegovi u transporteru. Jeste. Donijelo je jo jednu odluku da vidimo ta je gospodin Izetbegovic obeao armiji. FIKRET: Da mi to verificirano

EJUP: Ne, ne ja predlaem da profesor Konjicija da ide da razgovara sa Alijom, a da dva struna ovjeka provjeravaju ko je u koloni. /zajednika diskusija una/

STJEPAN: Ejupe ti si se prihvatio tog posla i odradi ga. Ako ne moe podnesi ostavku. Izabraemo drugog.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

HAJRUDIN SOMUN: U koloni izgleda ima 15 vozila u kojoj oni odozdo idu. Kojima oni ele da pokupe ranjene i mrtve naravno. Drugo Dojl nije u koloni, samo je general Mekenci, on je ostao u Lukavici ne zna se zato. Mogue je da je garancija, ekajte ljudi minute prolaze, a onaj T.,.. bio u Mostaru zbog smrti onog posmatraa on se vratio, on ide sada u UNPROFOR, ef misije posmatrake. Ja sam upozorio na veliku opasnost koja moe nastati tamo ako JNA bude zahtjevala uz Kukanjca izadju i oprema, ljudi svi. A uo sam sada na radio-stanici da neko izdaje naredjenje da se nipoto ne dozvoljava nikome da ide iz komande. Nikakav pokret iz komande.

EJUP: Ne, ja molim vas ne mogu da naputam zgradu Predsjednitva. Ja sam to uradio jednom, zavrio sam taj dio razgovora, mi moemo samo da poaljemo delegaciju, ja tamo nemam u toj koloni sagovornike. Lino samo bi trebao sa predsjednikom Predsjednitva razgovara neko ko po mom miljenju moe taj posao uspjeno obaviti. Ja smatram da je gospodin Konjicija veoma pogodna linost, a da jedan bude iz TO jedan iz MUP-a i da nas obavijeste. Molim vas ja nisam uestvovao u kreiranju te odluke, kolone i ne mogu se sada ukljuivati tamo. Ja u ovdje biti. Ja predlaem da sa Alijom Izetbegoviem razgovara profesor Konjicija.

Biljeke

FIKRET: Jesi ti to sluao ili uo, ili ti je neko ispriao

1. oznaka 1/5 oznaava: snimka sa audio kazete broj 1, stranica 5 sa te kazete

194

"Predsjednitvo je zauzelo stav da Republika BiH kao lanica KEBS-a zatrai vojnu pomo iz inostranstva"

ZAPISNIK 81. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, odrane 4. maja 1992. godine
PREDSJEDNITVO REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 02-011-343/92 Sarajevo, ,4. maja 1992. godine Sjednica je poela u 11,00 sati.

Prisutni: predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi, lanovi: dr Ejup Gani, Stjepan Kljui, Fikret Abdi, generalni sekretar Predsjednitva Mile Akmadi, potpredsjednik Skuptine RBiH Mariofil Ljubi, predsjednik Vijea gradjana BiH dr Abdulah Konjicija, predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, ministar za narodnu odbranu Jerko Doko, ministar za unutranje poslove Alija Delimustafi, komandant taba TO Hasan Efendi, sekretar Skuptine BiH Avdo ampara. Na sjednici je usvojen slijedei Dnevni red:

195

Situacija u Bosni i Hercegovini,

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o utvrdjivanju privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine.

Taka 1. Predsjednitvo je usvojilo Izvjetaj o aktivnostima koje su lanovi Predsjednitva obavljali u vrijeme odsustva i zarobljavanja predsjednika Predsjednitva Alije Izetbegovia od strane bive JNA na povratku iz Lisabona. Predsjednitvo je zakljuilo da se obavijesti javnost da je agresor na Bosnu i Hercegovinu Srbija i Crna Gora, odnosno Savezna Republika Jugoslavija, preko bive JNA i uz sudjelovanje paravojnih formacija SDS i paravojnih formacija iz Srbije i Crne Gore, odnosno Savezne Republike Jugoslavije. Imajui ovo u vidu, Predsjednitvo je zauzelo stav da Republika BiH kao lanica KEBS-a zatrai vojnu pomo iz inostranstva. Ministru za inostrane poslove Republike Bosne i Hercegovine dat je nalog da ove stavove Predsjednitva zastupa na sutranjoj konferenciji KEBS-a u Helsinkiju. Predsjednitvo je dalo saglasnost da se vojna lica i civili na slubi u Komandi Druge vojne oblasti bive JNA, zarobljeni jue, oslobode. O svom daljem statusu oni e se izjasniti u prisustvu predstavnika Teritorijalne odbrane Republike BiH, bive JNA, UNPROFOR-a i Evropske zajednice, u emu e se potovati njihova slobodna volja. Predsjednitvo je prekinulo sjednicu u 13,00 sati i zakljuilo da o ovim stavovima upozna iru javnost. Predsjednitvo je nastavilo sa radom u 17,00 sati sa istim dnevnim redom.

U nastavku sjednice Predsjednitvo je obavijeteno o onemoguavanju snabdijevanja hranom i drugim robama Republike od strane bive JNA, te paravojnih formacija SDS i drugih teroristikih formacija. Konvoj od 26 lepera zaustavljen je jue kod Doboja i vraen do Prijedora, gdje su paravojne formacije SDS ostale i zadrale 6 lepera. Predsjednitvo Bosne i Hercegovine odredilo je delegaciju za razgovore o povlaenju JNA sa teritorije BiH. U ime Predsjednitva, u razgovorima e uestvovati lanovi Predsjednitva Fikret Abdi i Stjepan Kljui. Pod pokroviteljstvom Posmatrake misije Evropske zajednice razgovori treba da ponu sutra u sjeditu UNPROFOR-a u Sarajevu. Taka 2 Predsjednitvo je usvojilo Uredbu sa zakonskom snagom o utvrdjivanju privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine. (Prilog: Uredba kao sastavni dio zapisnika).

196

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Sjednica je zavrila sa radom u 19,00 sati.

Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice. GENERALNI SEKRETAR PREDSJEDNITVA RBiH Mile Akmadi . PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA RBiH Alija Izetbegovi

197

"Ja znam koju politiku vodim, ja vodim politiku oruane borbe"

Magnetofonski snimak 81. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine odrane 4. Maja 1992. godine

199

PREDSJEDNIK: Samo da vas pitam je li objavljen izvjetaj Kutiljera, njegovo saoptenje. Znate li. Hajrudine treba samo javiti UNPROFOR-u da mi do daljnjeg budi dobar uradi to odmah, izvini da i radimo na obustavi vatre, i dok se ne obustavi vatra reci potpuno je nesiguran prolaz dole. Predsjednik ne moe ponovo rizikovati da ponovo dodje u istu situaciju. Pazi Stjepane mi ne smijemo otjerati UNPROFOR iz Sarajeva, ovjee. Nemoj da se igramo sa njima. Oni su nam jo jedino oko ovdje kroz kojih gledamo svijet. Nema telefona nema niega vie. Treba da jo oni odu. Oni ovako imaju bar radio-vezu pa se moe znati sa itavim svijetom ta se zbiva. Ako budemo se prema njima odnosi nekorektno - oni su insistirali to je njihov predlog da se sastanemo danas ovdje. Neka se barem izvine, ja nisam zato da idem dole. I mislim da to treba na drugi nain podesiti, ali ovaj sastanak to su ga oni utanaili treba da se izvinemo a dalje emo vidjeti ta da radimo. Dakle, izvjestiu vas o tome kako je ilo u Lisabonu, ako ste itali ono saoptenje ja mislim da je manje vie sve jasno tri dana natezanja. Mi se nismo kao delegacija sastajali nita.

Sjednica je poela u l0,30 sati. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Alija Izetbegovi.

200

Sastali smo se iskljuivo sa predstavnicima .... Kutiljerom i kompanijom tamo. Ja sam postavljao uslove za prekid vatre, a provjero na Sarajevo i Mostaru. Oni odmah kau da odmah smo mi prekinuli vatru. To potpisuju generalne, kakve god hoe generalne, ovjeanske da se spaava ovjeanstvo, a da im kae ukloni ovu arao tri ovjeka odavde sa ceste na Ilijau to nee da prihvate jer je to prihvatljivo. Tako da ima malo nesporazuma. to ja insistiram na nekom konkretnom sluaju. Zato to je on i povjerljiv i to je on doveo do toga loptice su ostale na njihovom dvoritu. Sada se vidi. Jer ovako mi kaemo za prekid vatre. Nikada se nezna ko je taj prekid vatre ko je naruio. Ja sam zato postavio konkretne uvjere. Prekid vatre svugdje, a test na Mostaru i Sarajevu. U Mostar treba neko da ode, dole je Brki je bio, a ovdje da se dole utanai i sa ovim predstavnicima iz SIV-a, ja mislim. A ovdje da se izvri demontaa artiljerijskih oruja pod kontrolom .... i da se vri deblokada cesta i aerodroma. Ako se to prijavi razgovori se nastavljaju, i onda je poelo nastizanje. Oni su prihvatili prvobitno tu stvar. Kasnije je predsjednik javio da nita nije uradjeno. Oni kao to vidi izvrili su prekid sastanka na optuujui ustvari - nalazei krivicu u stvari u SDS-u koji nije ispotovao te uvjete koji su bili dati. Oigledno je bilo od prvog momenta da od dogovora nema nita. Samo su postojala pitanja ija e krivica biti naa ili Karadieva. I sada je nastala ta igra ping-ponga. Mi smo uspjeli konano da na njih bacimo krivicu. Jer smo postavili uslove koji su bili prihvatljivi, koji su oni prihvatili u naelu bili i u Sarajevu, i nisu mogli ovaj puta da ih odbiju. Prihvatili su ih, obavezali se nisu ispotovali Kutiljero je prekinuo razgovore. To se vidi i iz onog izvjetaja Kutiljera kojeg je dao tu. To je za nas jedna vana politika povelja, imamo i previe politikih povelja tako da nam moda i ne trebaju - vie nam trebaju neke vojne - ako je mogue. Ali ovdje u Lisabonu to je u ovom itavom natezanju ipak naa politika pobjeda nije njihova. Oni su ostali krivci zbog prekida pregovora. To je to se tie toga Lisabona. Moram vam redi da sam usputno, sasvim privatno u hotelskoj prilici vido, imao prilike da vidim neke nove karte koje je ... dao mape neke je li. Za koje sam bio radoznao da vidim kako izgledaju. To su neke karte koje sada stoje odprilike izmedju one karte koje je svojevremeno lansirao i IS(?) i one srpske karte. Neka pomjeranja (jedan dio prekinuto snimanje) Poto je to Darvin radio te karte dali su kritiki osvrt na te karte, isto reeno je da je to nezvanian u kome smo pokuavali da Darvina diskvalifikujemo kao ovjeka koji radi za njih. Jer mislim da smo u tome uspjeli, jer se Kutiljero jednostavno isudjavao. Da su pomjeranja sva izvrena, ba sva, na tetu Muslimana, hrvatske regije, a u korist Srba i da je neprincipijelno postupano prema tome. Gdje ima 20% Srba - samo ako oni imaju 50-60% to je sve njihovo itd. itd. To su ovi nai ilustrilari u razgovoru istiui naravno da su to

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

201

nezvanini razgovori i da se pravi razgovori ne mogu poeti - to je jo o tome ta je bilo u Briselu. A to se tie mene jue - ja sam manje vie ispriao ta je i kako je bilo. Mislim da je namjera bila da se nekako Kukanjac izvue. A da se ja nekim sluajem predam SDS-u. Mislim da je tako odprilike bio scenario napravljen. Da me ugrabe ovi SDS-ovci negdje na cesti. To je odprilike tako neto bilo skontano. Taj scenarij jer su oni u nekom obraunu tamo kada je bila Ilida nestalo je njihovih 8 ljudi. Tih 8 ljudi neznam ta je s njima bilo. Postoji sumnja da su likvidirani, tako barem oni tvrde. Nema ih nigdje ni ivih ni mrtvih da se javljaju. E, sada oni su naukali onaj svijet kada su uli da su u Lukavici, - neznam da li je vojska u tome imala svoje prste ili nije. Vjerovatno zato SDS imao, ali su imali dobre sagovornike sa oficirima. Evo Imate Aliju u aci, traite onih 8 ljudi, ako ne moete nai Aliju za 8 ljudi. To je tako i njegovu kerku. Tih 8 ljudi su bili rezervisti. Ustvari ja sam taj spisak - Delimustafi mi je taj spisak donosio sutradan ili prekosutra i neto smo analizirali i nismo utvrdili da su svi odavde iz Dobrinje, Nedaria iz Sarajeva svi do jednog. 8 ljudi kojih su uglavnom pokupli na brzinu, ukljuili ih u tu jedinicu. Kada je dolo do one borbe na Ilidi prema ovim objanjenjima ovoga pukovnika Gagovia pokvario se taj transporter - nai su naletili zarobili ih svih 8. I navodno likvidirali. Koliko je to tano, ali izgleda da je pria do zarobljavanja tana. Oni su bili u transporteru. Ali su svi do jednoga ba nijednog nema sa strane, nego iz tog kraja tu. Tako da su njihovi roditelji, rodjaci zainteresovani i dolaze iz dana u dan trae tih svojih 8 ljudi. Koji su izgleda tog dana mobllisani. To jutro kako li je bilo. Jer tano vidi se odatle uzeti. E, sada oni su bili organizirali opkoljavanje kasarne od strane naroda u kome se neda izai iz kasarne. Nego kau vojnici bi u jednom momentu rekli eto mi Izetbegovia putamo, ali vidite hajte vi prodjite ovih hiljade ljudi. To je bilo sraunato. Medjutim, Kukanjac je bio u nevolji i oni su skontali da ne mogu Kukanjca izvui bez da mene puste, i ustvari rekli su tim gradjanlma, ta ja znam rekli su Alija ostaje do daljnjeg ovdje. Vidjeemo kada bude trebalo da ide. Inae sam ja uo dole povike, ula se masa ljudi koja je tamo nahukana da dodje pored kasarne. Tako je ta stvar. I vjerovatno da jue nisam uspio da izadjem, vjerovatno danas ne bi vie mogao izai. To je situacija bila tamo jasna. Pogotovo ako bi se Kukanjac na bilo kakav nain izvukao. Zato sam ja njemu u jednom momentu rekao, poto sam vido iz razgovora da se on nalazi u velikoj nevolji, rekao doao bih ja po vas, ali moram i ja izai prvo odavde. Ja bi doao po vas, ja vam dajem rije. Ja neu krenuti u grad, ja u doi tamo da vam omoguim izlazak. Onda je on to prihvatio. Ali je ovaj nesretni Gagovi tamo koji izgleda komanduje i njemu - jer sam sluao razgovor bio sam u kancelariji tada nema ni kod njih discpline. Pukovnik Gagovi jednostavno ispravlja Kukanjca, nemoj neemo

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

202

tako, nego ovako. Tako da je na koncu on nametnuo svoj konce da se izvue da se iskoristi sa Kukanjcem da se izvue i masa opreme. Inae prvobitno je bilo da ja dodjem po Kukanjca i da on eventualno ili sam sa dva oficira, ili to je bila druga varijanta sa 4-5 ljudi taba izadje malo veim kolima. On je samo zahtjevao da ne dodju mala kola po njega da dodje da se moe izvui 7-8 ljudi. Tada je Gagovi koji se nalazi tamo u sigurnosti relativnoj - postavio uvjet da se izvue i oprema. I ostale sve da se izvue i rekao je evo da stavimo l0 kamiona. Pa je nastalo natezanje oko toga. Pa je kasnije uvalio 20 kamiona. I doveo do ove situacije koja je sino nastala. Inae, to bi bilo manje-vie normalno izvedeno. Bilo je govora o tome da Kukanjac izadje i da se danas nastave ragovori u UNOPROFOR-u o oslobadjanju komande pa i drugih dijelova, itd. A kada je rije o tome, ja lino stojim i tu politiku moramo naravno da utvrdimo i da vidimo hoemo li tako ii. Mislim da bi s armijom trebalo postii sporazum kako smo i ovdje u dogovoru rekli. Da ako hoe da odu mirno. Ali uz uvjet da jedan dio oruja predaju. Prije svega teritorijalne odbrane kako to pie u odluci, a za ostalo emo - ako hoe naravno. Jer rije je o tome o naem stavu. Druga je stvar ako nee, hoe da se tuku ili e mimo toga da izlaze. Uvjet je uvijek da prijave to on nije jue uradio. Bilo je to - njemu je to ispod asti - ja sam idui s Mirne od komande idui ovamo rekao. Ovo to se sada dogodilo kada su nas zaustavili, prije svega vi ste vama Gagovi komanduje. Gagovi nas ustvari uvalio u tu situaciju. Sad moete glavu izgubiti i vi i vai ljudi. A druga stvar vi niste, kada sta htjeli da se povlaite niste prijavili civilnim vlastima to bi bilo normalno. Jer kae on kako sam mogao da izadjemo Makedoniji itd., u Makedoniji ste priznali vlast i prihvatili pregovore normalne, itd. Vi to neete vi hoete kad hoete da izadjete. Da idete kada vam je volja i kuda. To ne moe gospodine Kukanjac vie. Vidite da ne moe. I vidite vi ste stalno davali izjave mi emo ostati u BiH. Vidite da neete ostati. Hajte ostanite ako moete. Medjutim, uprkos svega toga mislim da bi dobra politika bila kao opti stav, kao opti kurs pokuavati sa njima na neki nain da idu mirno ali da ostave dio opreme. I da to bude nekakav recept. Jer ovo drugi recept vodi do toga da mi neto od toga uzmemo, ali to jako skupo platimo. Mi smo jue digli 9 kamiona /neznam ni ko im je digo 9 kamiona/ vjerovatno jesu iz TO-a i neto malo oruja. Ali zato vjerovatno e oni skupo platiti, jer imaju tenkova du ceste tamo ak i ovda - jer mi smo preko Vraca doli. I tu da nije Kukanjac bio u pitanju, da on nije bio zarobljen, mene bi uhvatili na Vracana. Proao sam tamo preko najkritinijeg SDS-ovskog dijela. Ali tu su vojska i oni pomijeani. To je jasna stvar. Stoje tenkovi njihovi, stoji njihova nekakav koji je bio krenuo da ranjenike uzme pa se morao vratiti natrag nije uspio da sidje dole do Vrbanje mosta. A tu ima i unitenih neto

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

EJUP GANI: Samo zbog principijelnih razloga, ovdje mi kada smo saznali da si ti kindapovan. Mi smo formirali u toku noi da razgovaramo sa vojskom u UNPROFOR-u i faktiki ti stavovi se sastoje iz tri take. Prvo je prekid vatre. I drugo je tvoje oslobadjanje. Tree da se dozvoli humanitarna pomo, da se uklanjaju mrtvi i ranjeni sa ulica. Taj stavka dogovora je verifikovana ..sa dva lana Predsjednitva. Ovdje. Abdiem, Kljuiem, predsjednikom Vlade, potpredsjednikom Skuptine i sa pripadnicima teritorijalne odbrane i ministarstvom. Ja sam jue u UNPROFOR-u bio na tim razgovorima, tamo je bio general Aksentijevi, jedan potpukovnik od strane od strane vojske, general Mekensi i gospodin Dojl. Dogovor koji je postignut u UNPRQFQR-u je bio da tebe UNPROFOR dovede ovdje na radno mjesto. Ti kada dodje ovdje ima kratak kontakt sa svojim saradnicima, e se uputiti prema UNPROFOR-u, u tom trenutku general Kukanjac, on kao jedinac moe izai iz kasarne i doi na UNPROFOR s tobom na razgovore. I to je bio dogovor koji je bio prihvaen. Prihvatio ga je i Kukanjac bio. Poslije toga EJUP GANI: Poslije toga kada smo mi doli ovdje, vidio sam da se dogovor ne realizira i ja sam samo dao nalog da Kukanjac nemoe izai iz kasarne. U medjuvremenu ja sam javno preko televizije pozivao Dojla i Mekenzija da se jave da dodju ovdje u Predsjednitvo. Da kaem ako je dolo do promjene, ako mehanizam taj ne moe da se realizuje da se sastanemo u Predsjednitvu i da razmatramo druge - ja sam to uradio na engleskom, sh, i rekao sam da neu preko televizije objaviti detalje dogovora, ali ako je dolo do promjene neka dodju ovdje. I stvari su se odvijale kako su se odvijale. Mislim da je nastala IZETBEGOVI: Ali ga nije prihvatila lukavika strana.

tenkova, ja sam vidio na dijelu tamo od Vrbanje. On ima jako mnogo tenkova njegovih koji stoje upereni cijevima prema gradu. To je ono to sam samo vidio. Jer naravno to je jedan deseti dio onoga to se ratnog tu nalazi. I grad je u takvom okruenju po mom miljenju neznam tu su vojnici koji mogu da malo koriguju. Ali mislim da je grad u takvom okruenju artiljerijskom. I drugo da bi mogao da bude praktiki ako ne sravnjen sa zemljom, ali dobro, dobro uniten. I jo jedan dan borbi da dovede do unitenja itavog niza objekata. Mi smo otkinuti, pota nam ne radi, mi nemamo vie veze sa svijetom. Telefoni ne rade, nemamo veze sa Zagrebom, Beom ni sakim veze. Mislim da li treba da idemo tim putem, ako bi mogli da ga izbjegnemo. Sruie nam televiziju neka znate vrlo brzo, to jo nisu uradili, jer kontaju moda da e doi u posjed svoj. Onda nema ta. Mislim da bi trebali - naravno pod uvjetom da se to moe.

203

PREDSJEDNIK: Ali mislim iz injenice da sam ja s UNPROFORormproao kroz grad - bio sam slobodan onog trenutka kada sam proao - neu rei kada sam izaao iz Lukavice. Ali kada sam proao siao niz Vraca. Ja sam bio slobodan ovjek u onom trenutku kada sam izaao iz Lukavice. Ali sam stvarno bio slobodan kada sam izaao iz tog terena koji dri SDS. Koji je jo uvijek mogao da me zarobi. Pa da kae ta se nas - pusti Kukanjca neka ide do djavla. Onda je bilo ljudi koji su htjeli Kukanjca rtvovati i u vojsci onde. Pa dobro jedan Kukanjac ima njih koliko hoe. Bili su spremni da ga rtvuju jer su postavljali sve tee i tee uvjete. I druga stvar dogovor s Aksentijeviem - tamo je trenutno Gagovi koji dri vojsku. Isto kao i kod nas. Gospodar situacije, Aksentijevi on kae molim vas mi ne moemo tako. Ja sam mislio Aksentijevi je to predstavnik tamo, pa to je komanda nekakva. Nita on Aksentijevia dezavuira dpika - on kae molim vas vi ste bili dugo u izolaciji, pustite vi vau diplomatiju. Nema od toga nita. Mi to nemoemo. Mi emo ovako. I pada u vodu stvar. Dakle, vi ste polazili od predstavke da to to ugovara Aksentijevi je to PREDSJEDNIK: Medjutim oni ljudi tamo nita 204 GANI: On je to prihvatio u ime armije.

jedna materijalna greka to mi ovdje nismo znali. Ja nisam znao da, SDS okruuje Lukavicu. Mi bi neto ovdje korigovali u nainu naeg razmiljanja. A onda si ti imao neku svoju inicijativu stupio u kontakt sa Kukanjcem i ilo je kako je ilo. Medjutim, mi nismo imali ovdje, ja mislim da i TO mene nije upoznala niko ni ministarstvo da se SDS koncentrie tamo. Prema tome, meni to je bilo interesantno meni se ni Dojl ni Mekenzi nisu javljali. Ja sam razgovarao sa generalom Nambijarom i pokuao njemu da poaljem poruku, da se ta poruka prenese tebi ako si u okviru II vojne komande, jer je ovdje vladala informativna blokada. Negdje od pola 4 od 3 do pola etiri. Nismo znali da li si ti uopte tamo, da li si sigurno tamo. I gospodin Konjicija je htio da rtvuje - rtvovao je svoj maltene ivot htio da udje tamo da vidi jesi li ti tamo i da vidi pod kakvim si uslovima pregovarao sa njima. Ovdje u II vojnu oblast. Ogromno je bilo jedno neraspoloenje kod naroda, da oni izadju jer su se veze mijeale da e grad biti bombardovan ako se komanda izvue. I niko nije znao ta si ti sa njima dogovorio tamo. I onda je Konjicija htio da se probije, mi smo jue imali ovdje sastanak do tebe, da tu stvar ispita, da li je ova kolona koja ide dozvoljena ili nije dozvoljena. I onda je Konjica nije krenuo

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

205

KLJUI: Molim vas da zavrimo ta je bilo. Mislim da imamo sada takvu situaciju da bi morali neke stvari razjasniti u daljem i naem djelovanju. Prvo predlaem da je obavezno prisustvo svih funkcionara i da ne moe niko vie idi nigdje. To je mislim jedan od preduvjeta ovdje, jer moramo biti ne u stalnom zasjedanju, nego stalnu sjednicu moramo imati s pauzama. Druga je stvar, da se sada postavi pitanje pregovarakog tima. Mislim da predsjednik ne moe - on moe samo otii da otvori pregovore, a da se dogovori svedu na jednu nau delegaciju u kojoj e biti eksperti i odredjeni lanovi Predsjednitva. Mislim da ne smijemo dozvoliti da predsjednik drave razgovara sa jednim generalom bez obzira na njegove kompetencije U svakom sluaju moramo uiniti dodatni napor da se to svede u okvire promatraa i UNPROFORa jer to je jedina ansa da bar ako nita oni prenesu svijetu nae stavove i nau poziciju. O samim predmetima razgovorima treba izraditi neku platformu. Mi ovdje imamo nekih 7 taaka, predsjednie koje smo usaglaavali dok si ti bio odsutan. Mislim da ih moemo staviti na dnevni red. Kao drugu stvar koju bi kandidirao to je da sino je Gani razgovarao prvo sa eparoviem, pa sam onda ja. On je zvao iz Njemake i rekao je: Veeras treba da budu dva naa ovjeka u Helsinkiju - on predpostavlja da e jedan biti Silajdi a da ima jo jedno mjesto u nekom kvorumu. Pravo da vam kaem poto je to bilo ovako preko amatera nisam dobro zapamtio. Samo da vam dalje kaem, trae od nas bosansku zastavu koju mi danas moemo preko Zagreba njima poslati itd. Ali isto tako potrebno je da Silajdi iznese neke stavove BiH u svojoj prvoj u KEBSS-u. I naalost poto inae imamo o Silajdidu svoje miljenje, ovjek je potpuno izoliran. Nije se javljao predsjedniku Vlade, nije nikome. Ne optuujem nikoga. Silajdi je ovjek koji je dosta odradio nije imao malo takta u nekim finesama. Ali molim vas ta je da je, mi moramo ii dalje. Mislim da bi se tre-balo na neki nain Silajdiu poslati poruka ta on treba da trai u ime BiH u prvom svom govoru. Ja sam to pokuao da formuliram u 3 take, dao sam nekim ljudima da to pogledaju. A sada opet to da predloim. Prva taka je da se Silajdi obrati sa zvaninim imenovanjem agresora, ali ne agresora da se kae SDS ili ovo. Za nas je agresor jugoslavenska armija, Republika Srbija, i Republika Crna Gora. To znai ostatak

GANI: Pazi neto ja sam jue razmiljao, onog trenutka kada si se ti osjeao da si oslobodjen. Ti si poeo da donosi odluke pregovarake. To je bio moj stav. Medjutim, stvar je ju tome to je gospodin Konjicija elio da stupi u kontakt s tobom da zna da li si ti pod prinudom tamo, da li je metak pod grlom, da li je neko iza tebe, iza ledja i ta se dogadja. Pokuao je da se probije. Medjutim, pucano je na to vozilo, i uglavnom su se odvijale stvari kako su se odvijale.

Jugoslavije. Jer pazite mi nita ne dobivamo ako se armija identificira kao agresor. Ona se raspada, nema svoje baze, nema svog naredbodavca. I mi neemo moi dobiti nita s armijom. Prvo armija je pod vrhovnom komandom Predsjednitva Jugoslavije. Imamo niz dokaza neoborivih da su trupe iz Srbije dovedene u BiH. A to je usko vezano sa drugom tokom naeg zahtjeva, a to je pitanje ratne odtete. I trea stvar, predsjednie ti si bio odsutan, bio si u Lisabonu, naa komisija za prikupljanje o ratnim zloincima je ovdje vrlo dobro radila. Ima dvije grupe. Jedna je na kojoj je Zoran Paji, to je onaj profesor medjunarodnog prava. To je skup strunjaka koji djeluju na medjunarodnom planu. I imamo jednog mladog ovjeka zove se Draen Petrovi koji je ef grupe operativaca koja prikuplja podatke. I imamo ve jednu banku podataka koja se obnavlja. A poto ima niz drugih institucija u gradu i Republici koje se takodje bave tim poslom mi emo sada to koordinirati. Prema tome, mislim da bi danas trebalo stupiti u kontakt sa Harisom Silajdiem na bilo koji nain. Posredno-neposredno. Da mu se da zadaa da sutra izloi nae stavove drave BiH KEBS-u. On moe da govori o svim aspektima koje on kao ministar vanjskih poslova KLJUI: Trea toka je stvaranje medjunarodnog ratnog suda za izvrene zloine. I zato JURE PELIVAN: A druga taka je ratna odteta. KONJICIJA: Ne, genocid. PREDSJEDNIK: Koja ti je trea taka.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

KLJUI: Stanite. Polako, molim. Prva taka je da se identificira agresor JNA, Srbija i Crna Gora, odnosno ostatak Jugoslavije. Druga je ratna odteta. A trea je stvaranje medjunarodnog tribunala za istragu ratnih zloina. A kada se to uspostavi tu e imamo podrku Slovenije i Hrvatske koje takodje ele da se pridrue tom procesu. I to bi bilo neto to bi Silajdi bio obavezan ako mi ovdje to zakljuimo da prezentira. A s druge strane on je dovoljno mudar i pametan da e neke druge stvari o poloaju BiH - to sada preputamo njemu. PREDSJEDNIK: Upravo tako je bilo dogovoreno sa Silajdiem. On ide u Helsinki. A od nas oekuje da mu kaemo ta treba da kae. Imamo li veze da prebacimo to. SOMUN: Moemo preko Praga PREDSJEDNIK: Mislim faxovi rade li.

206

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

SOMUN: Rade neki.

KLJUI: Iako dozvolite jo jednu, moramo ovdje podjeliti posao. Morali bi napraviti jedan ratni tab. Zbog sistematizacije naih odluka i vertikale djelovanja. Moram vam redi juer koliko god je bilo simpatino to su nai teritorijalci, gradjani, mladii pokazali odredjenu hrabrost - mislim da moramo poto je ratno stanje napraviti jedan ratni tab koji e predvoditi tu vertikalu. Naalost mi kao Predsjednitvo emo doi u situaciju da snosimo odredjene posljedice za poteze koje nismo uinili, koji su napravljeni bez naeg znanja. Ja u rei predsjedniku neto to se desilo u odsustvu. Naime, izdata je jedna naredba koja je imala sadraj objave rata. Samo zahvaljujui naim vezama s novinarima i naim sposobnostima ovdje mi smo dali da je to lani tekst. Da se to agresor posluio trikom. I poto smo brzo reagirali i imali ljude na televiziji i u novinama koji su nam to povjerovali mi smo izbili jedan veliki adut iz ruku vojske. Mislim da ovdje moramo napraviti jednu zamjenu. Naime, po dosadanjem ustavu koji nas vie ne interesira naelnik TO bio je automatski lan Predsjednitva. Naalost mi nemamo nikakvih obaveza prema tom ustavu. Nae je stanje drugo. Mi smo se borili da vojska bude pod civilnom vla u i mislim d a m ora ministar obrane biti ovdje lan Predsjednitva i da mora TO-a pod ministarstvom obrane. Samo tako moeno provoditi odluke jer ovako emo doi u situaciju da se radi. Da mi nita neznamo. Da svi pojedinci rade prema svom nahodjenju i u krajnjoj liniji i sinona akcija je pokazala da imamo vie struja ovdje koje nesinhronizovano djeluju. I jo neto molim vas elim - da Predsjednitvo izda naredba o korektnom postupanju sa zatvorenicima. Nas neopravdava to nae ljude tuku tamo. Molim vas mi ne moemo doi na istu razinu s njima. Jer doi e do razmjene zarobljenika, doi e do njihovih izjava, time emo izgubiti mnogo u medjunarodnoj javnosti. Dakle, ja sam spreman da sve ovo stavim na papir, ali sam isto tako spreman da razluim ove dvije stvari. Nastup Silajdia u KEBSS-u danas, stvaranje ratnog taba i zamjene da je komanda vrhovna Predsjednitvo, da je pod ministarstvom obrane cijela teritorijalna obrana. Naravno onih koji priznaju ovu republiku. HAJRUDIN SOMUN: Upadam s ovim predsjednie, koje su aktuelne stvari. Samo general Mekenzi je rekao da on shvata da bi dogovori glavni morali da se obave popodne a ne sada. Uzimajui u obzir da prekid vatre nije postignut. Druga stvar oko razmjene zarobljenika. On smatra da se UNPROFOR-a ne tie uopte to nema prekida vatre. I da je to politiko pitanje. I da on

PREDSJEDNIK: Dobro, onda je u redu stvar.

207

PREDSJEDNIK: Ovo su veoma vane stvari ta da uradimo ako se ne potuje. Pazite ovu su strane stvari ukoliko ljude zarobljenike ubijaju. Prema tome, ko hoe ko na koga ima pik tamo. To moe potpuno da upropasti poziciju Bosne i Hercegovine. I da dignu ruke od nje kao divlje zemlje s kojom nemaju nita. Ako se neke elementarne stvari ne bi potovale. A to ponekad ljudima na terenci nisi u stanju dokazati uope. Jue im kaem dao sam rije da e ovo otii tamo. Molim vas to je jedna sitnica. Dajte da razgovaramo, ostavite neka to prodje, ne moe ti to. Neki hoe neki nee itd. Ima ljudi koji bi sad za 3 puke prodali Bosnu i Hercegovinu. Imali smo jue dakle dvije medjunarodne institucije. IS sa Dojlom .

ne eli o tome uope niskim da diskutuje. Prije nego to se rijei pitanje zaostalo iz jueranjeg sporazuma sa JNA, a to je da se oslobode zarobljenici. U dvije linije se radilo do sada po tome posljednjih sat, satipo. Direktno preko radija Kukanjac i Vehbija Kari ili kukanjevi ljudi - gdje je bio neki; dogovor navodno da odu, da UNPROFOR-ova kola do Lukavice, da uzmu tri oficira i neznam koliko autobusa da bi mogli da se pokupe ti ljudi ovdje. I da ih onda pod pratnjom TO da dodju u grad da se pokupe i razmjene. Generala Mekenzija interesuje u ovom trenutku tano ova dva podatka. Prvo gdje su ti ljudi tano. I drugo, koji je to nain odnosno aranman za njihov povratak. On je spreman da poalje svoje ljude u grad. Ali treba da budu pod pratnjom TO. I pita gdje bi mogao da se sretne i njihovi ljudi sa TO. Da bi pokupili te ljude. Prije toga, ja sam Dojlu ispriao za ove ljude onoliko koliko moemo da kaemo i u dogovoru sa pukovnikom Efendiem. Dojl je sada na putu za UNPROFOR i on e razmjeniti te informacije. Ovo je na neki nain dio odgovora, i obavjetavanja vas svih i dio odgovora Stjepanu Kljuiu i mislim - slaem se s tim da ratna je naalost logika takva da se prema tim zarobljenicima mora prema medjunarodnim zakonima postupati. I ako nita treba odravati liniju pregovora o njima. Treba dio moda i osloboditi i treba pokazati UNPROFOR-u i medjunarodnoj javnosti da se potuju medjunarodni zakoni u ovom smislu. I enevska konvencija. Jo bi samo dodao vezano za Helsinki. I to je malo hitnije zato to moe neto to se uini.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

208

JERKO DOKO: Volio bih da se Stjepan vrati pa da raistimo mi. Ovdje je sada problem hrvatsko-muslimanski. Evo dolazi Stjepan. Pazite ja sam doao na ovu dunost znate kako. I moja je opcija bila da vojska ne bude vie nikada vlast. Nego da bude u slubi civilne vlasti. Ovdje se neke stvari deavaju koje mi moemo ispraviti. Vojska poinje opet biti vlast. Ja na elu takvog ministarstva neu biti. Ako se tako dogovorimo. Vi ste donijeli gospodo odluku. Mene ustav nikakav komunistiki ne interesuje.

Donijeli smo odluku da - eto trebali smo neto formirati - ja sam imao ve predloge da promjenimo ime TO da stavimo oruane snage. Da formiramo generaltab i ministarstvo. I generaltab ne moe vie nikada voditi politiku. Ni bilo koju politiku. Niti moe biti lan Predsjednitva. Isto kao to je bilo u saveznoj dravi. To moe biti ministarstvo bio to Doko ili neko drugi na elu ministarstva. To je jedno. Ako to ne shvaate, ako hoete drugaije, ja osobno mogu to prihvatiti i dau ostavku. U tom pravcu. Desilo se ovo to se desilo gospodine predsjednie. Mi nismo znali ta ste vi osobno dogovarali i kako. Nezgodno je bilo i tabu i komandi taba ta da uini, jer neznamo mi ta ste vi dogovorili. I ilo je se nasumicu. Hoemo napraviti zapreke - neemo. Ovdje se kae idi komandante zaustavi da se ne puca, on ode vidi razmisli dobro je bila je jedna konfuzija o tome. Desilo se ovo kada ste vi izili gospodine ovamo predsjednie prema nama, ja neznam. Mene niko nije obavijestio kao ministra odbrane. I gore bio sam stalno tu. Ko je zaustavio tu kolonu i presjekao i uzeo 173 ovjeka. Ja se od prvog dana ne slaem, razgovarao sam sa komandantom i komandantom policije vojne koja je formirana da nijedan zarobljenik pa bilo to kog ina ili vojnik obini da se nesmije tui. Ja sino nisam mogao spavati. Pobjegao sam tamo u sobu kada sam vidio te ljude kako su istueni, izmlaeni, isprebijani po nosu. I tako, nekakvi pregovori se s njima vre, izjave se uzimaju i tako JERKO DOKO: Evo gore u Komandi. Pazite ja se uopte stim ne mogu sloiti kao ovjek. 173 ovjeka su tu. Pazite kada razmiljamo ovako. Prije smo morali postaviti stvar. Da vojska nama kae, vojni strunjaci koje smo tu stavili i formirali taj tab da kau ako se izvue odatle ta komanda to se ja s komandantom slaem - i pobjegne nam dole, ona e odozdo komandovati i fino nas unititi ovdje. To vojniki nije mudro. Trebamo ih zadrati tu rasporediti itd. Anarhija je bila. Gospodine predsjednie morate se staviti u ulogu ratnu i vrhovnog komandanta. Morate biti tu cijeli dan. I u svakom momentu presudjivati. Ja neznam ta e nam to sada donijeti. Ovdje je sada, zato je bila pria jer nam je donio ako moete malo taj mali papir. Donio nam je Kari. A ja sam bio zabranio i napisao sam naredbu. Da ne moe Kari ni bilo vie nita nikakav papir bez mog potpisa nikakve izjave da daje mog znanja. Ako u ja zato odgovarati. A mimo mene su dvije odluke prole, do kojih je moglo doi do rata. I Karie se opet - rekao sam sino da se Kari ne smije javljati zato - samo da vi moete s predsjednikom on opet je kontaktirao. Ja nemam ta tu raditi. Ako se mene nee sluati. PREDSJEDNIK: Gdje se to vrilo Doko?

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

209

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

JERKO DOKO: Ako sam ja ministar i ako sam ja dao naredbu ja u zato odgovarati. Ali ako se ne potuje moja naredba ja nemam ta tu traiti. Pa kae vojne starjeine i gradjanaka lica koja su bila u toj koloni (a ja neznam jeste li dogovorili da oni izidju ozgo u toj koloni 173 ovjeka). Ako niste mi imamo pravo uhvatiti onda. Od toga kako su sada obavljeni razgovori, noas i jutros od toga da se vrate Kukanjevim jedinicama su se izjasnila 33 ovjeka, starjeine i gradjanska lica. A da idu kui da se ne vrate njima, a nee ni sa nama da ostanu 139 gradjanskih lica i vojnika. A 1 se oficir izjasnio samo da pridje TO-u. PREDSJEDNIK: Samo mi reci je li pritiska na njih bilo? Prije toga. Moda mnogi nisu ni smjeli, zna vele pobie nas itd. JERKO DOKO: Ja neznam, ja sam vidio neke ljude tako unakaene da nisam mogao to vie gledati, PREDSJEDNIK: Ma ko je to uradio?

PREDSJEDNIK: Ja imam utisak da se vri izdaja da vam pravo kaem. Ako se neto kae nemojte neto raditi, a oni to urade ja imam utisak da se radi po nalogu armije. I dolazi do konflikta.

210

JERKO DOKO: E idemo dalje, mi ve pravimo ja sam ljudima dio ja u vam sutra prezentirati. Da ste vi bili ve bi to rijeili. Idemo dalje, jedan veliki problem koji sam ja vama dao naznaiti i naslutiti gospodine predsjednie. On se sada manifestira na terenu. Ja neznam ta ste vi i kako su se te tri stranke predsjednie sviju naroda dogovorili, o Bosni i Hercegovini. A bilo bi poteno i uljudno da se i nama ovdje kae. Pa nek se Doko izvoli ili Ljubi ili peti i deseti opredjeliti hoe li ostati ovdje ili nee. Mi smo suoeni sa injenicom da su nai ovdje ipak predstavnici kako su doli da ne pominjem - kako je Brki doao na elo, kako je Boras izbio u prvi plan i neki drugi - to neemo ovdje da potenciramo. A oni su tu to jesu. Oni su pobjegli za mene. Za Jerku Doku oni su pobjegli. I gospodo ja sam sada na moju inicijativu sazvao predstavnike hrvatskog naroda koji su sada ovdje. Ja ne

PREDSJEDNIK: Tu sam ideju i sam htio da iznesem. Vrlo dobra ideja.

JERKO DOKO: Ne bih htio ja - neka komandant pria o tome. Ja sam htio samo napomenuti da sam ja kao ovjek i kao ministar odbrane ne slaem s takvim nainom. Niti u biti na elu tog minstarstva ako se ja ne bude pitao. Da ministar vodi politiku a komanda operativu. I po onome se slaem s gospodinom predsjednikom

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

znam jesmo li vie predstavnici hrvatskog naroda. Sazvao sam ih i mi emo sada poslije ovoga imati sastanak. Ja sam na moju inicijativu zvao i njega i jo neke ljude. Kraljevi je uz njega doao i Martin vrhovni sudac, i Luka direktor penzija i jo neki ljudi iz Skuptine doli su tu. Napustili su teren. Doli su ovdje da budu. Ali kada su nam elnici otili ne vidim ta da mi sada radimo ovdje. PREDSJEDNIK: To je poseban problem. JERKO DOKO: Ne, ne to je pravi problem. Saekajte, idemo dalje. PREDSJEDNIK: Ja u ti rei neke detalje koje sam saznao dole. JERKO DOKO: Ja sam vama govorio gospodine predsjednie da e doi na terenu do sukoba izmedju muslimana i hrvata. Oni se sada manifestuje na terenu. Ja sam prekjue kako sam tvrdoglav poao sa ferarijem kako se zove ovaj u Travnik i sa direktorom televizije tehnikim direktorom, i predstavnik armije kapetan je jedan bio. Poao sam u Travnik da vidim ta je sa ovim relejem gore. Jednostavno sam htio otii na tu regiju. Pa su me neke snage tamo dvojica ljudi zaustavili i rekli da e me uhapsiti, da je protiv mene poveden krivini postupak, da sam se ogrijeio o hrvatski narod itd. Da nemam pravo ja po toj teritoriji se kretati itd. Nisu nam dali do Travnika otii. To su iz Busovae. Mi smo dovedeni u tu situaciju. Oni meni kau ta hoe, vojska je podijelila tamo neke kod Busovae muslimanima oruje, muslimani nee s nama. ta ti hoe nema pravo itd. Mi smo drali sastanak u Vitezu. Gdje je se opcija ljudi koji su lojalni jo ovoj vlasti iz Viteza suprostavila tome. I onda su nam dali da idemo do Travnika, ali je ve bilo kasno morali smo se vratiti. On je dobio dojavu ovaj iz Evropske zajednice da je napadnuto Sarajevo i nekako smo doli do televizije. Sada se manifestuje u Zenici. Jer idu vojska naputa te krajeve gdje nisu srpski. I bitka za oruje. Sada je bitka za oruje. Iz tih snaga hrvatskih i muslimanskih JERKO DOKO: Ono bez veze ostane tamo. Opreme, oruja i sada je ta bitka u Kiseljaku, Busovai, Travniku u Zenici, a vidjeli ste ta je se desilo u Mostaru. Ja sam odmah sa Ismetom Hadiosmanoviem razgovarao i sa G. nisu imali izlazak. Muslimani nisu imali oruja, nisu se prije naoruali - ovi nai su dobili oruje, nemaju ga dovoljno ali su ga dobili zna se odakle su ga dobili i kako. Ja sam u tome uestvovao. Nekad prije, prije pola godine. I Muslimani nisu imali izlaza u Mostaru, stajali su

PREDSJEDNIK: Za ono to vojska ostavlja tamo.

211

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

JERKO DOKO: To je jedan veliki problem. Ja sam vama govorio i prije 5-6 dana gospodine Izetbegoviu, da ne govorim predsjednie. Izvolite s gospodinom Tudjmanom rijeite taj problem, ako moete. Jer e doi do tog sukoba. Neznam hoe li kasnije moi i Tudjman uticati na to. Ili bilo ko bude na elu. Jer tamo sam ja vidio tih raznih ljudi naoruanih itd. Ima i ovakvih i onakvih od ljama do pametnih. E, sada smo mi u toj situaciji gospodine predsjednie. Hou pod jedan da se razrjei ingerencije u ministarstvu, a ja rekao sam vam ta jeste, ta nije. I ja sam zato doao u tu vlast. Hou da vidite ta je ovo. Ovo se no moe deavati. Jer e nam se isto pripisati, I problem je vidjeli ste kada je Jovo iziao tamo vama na onaj - ono vozilo da ima tamo ljudi koji nisu priznali ni ovu TO. Od muslimanskih vodja. Tamo nekakav Juka, pa Prazina pa ovaj, pa onaj. Dozvolite ako ne moete to rijeiti, problemi e biti, nee moi ni policajci ni ovi iz TO-a to su kod mene da to sve poveu. Mi smo formirali policiju vojnu. Ja danas treba da rijeim tamo - rijeili smo ve zatvor da se formira itd. I da to bude na jednom nivou kulturnom, da ne moe svak dolaziti i ispitivati te ljude i bit ih. Ja ne kaem da e se ako mene neko tamo uhapsi drugaije prema meni ponaati. Sada je to problem. Da vi rijeite ta sa ovih 173 i kako je do tog dolo. Da rijeite ovo. I da rijeite sada ovaj status, a mi emo se dogovoriti poslije sjesti ovi tu hrvata da vidimo ta je nama initi. Stupi emo dole u kontakt s ovim to su pobjegli. To je velik problem. Ako mi odemo STJEPAN KLJUI: Molim vas samo ako bi mogli malo da bi Hajrudina oslobodili. Da li o onoj taci i KEBS-u Silajdiu poruku, da li bi se moglo prihvatiti ja sam to napisao ovdje. Ja u vam to proitati vrlo je kratko. Ako moemo to prihvatiti da damo kopiju. KLJUI: Jeste. PREDSJEDNIK: Danas je 3. je li? etvrti.

PREDSJEDNIK: Pa sigurno.

pod tu kapu i zajedno se bore. ta e poslije biti kako e. Ja vam naznaavam da je to veliki problem.

KLJUI: Ne, veeras je neka koktel partija, sutra ujutru je radni sastanak. 212 PREDSJEDNIK: Izvolite.

PREDSJEDNIK: Zar nije danas poeo KEBSS?

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

KLJUI: Vrlo je kratko. Zahtjev Republike Bosne i Hercegovine Medjunarodnoj zajednici. Prvo, imenovati agresora JNA, Republiku Srbiju, Republiku Crnu Goru, odnosno ostatak SFRJ. Drugo, zahtjev za nadoknadu ratne tete od agresora. Tree, formiranje medjurarodnog tribunala za sudjenje ratnim zloincima. A ovom tribunalu ima podtaka - u Bosni i Hercegovini konstituirana je dravna ko-misija na prikupljanju injenica o krenju zakona i obiaja rata, koja e uz pomo eksperata prikupiti injenini materijal. Oekujem da bi KEBS kao doprinos medjunarodnom humanitarnom pravu mogao organizovati medjunarodni tribunal za sudjenje ratnim zloincima. Ovo bi bio minimum, to bi ministar trebao danas.....

PREDSJEDNIK: Ratnim zloincima valjda na teritoriji, u svijetu ili kod nas KLJUI: Ne, ne na teritoriji bive Jugoslavije. To bi bio onaj minimum to bi Silajdi od nas morao danas dobiti,

PREDSJEDNIK: Pa neka onda on to razradi, nee on to samo ovako iznijeti, neka sjede pa neka razradi, nee on to vako iznijeti, svaku od ovih taaka.

KLJUI: Jer pazite oekujemo da e nas prisiliti da se uzajamno priznamo. Mi nita ne dobivamo time, ako se uzajamna priznamo

SOMUN: S tim to u razgovoru bila jo jedna .... da BiH nee priznati novu dravu Jugoslaviju dok se JNA ne povue iz BiH i ne razorua artiljerija SDS i tako neto i da nee potpisati dok ne potpie sporazum

JERKO DOKO: I ne samo JNA, nego i sve jedinice druge, Seeljovci, arkanovci SOMUN: Dobro to se podrazumijeva

PREDSJEDNIK: Pa stavite dok se ne utvrdi na jedan na in koji se da verificirati da se povuku ove trupe iz Srbije - samo je pitanje da li bi trebali kazati da su agresori Srbija i Crna Gora preko jugoslovenske armije ili jugoslovenska armija preko njih. Prema tome Srbija vri agresiju preko JNA i drugih ubaenih grupa koje stoje van JNA. 213 MILE AKMADZI: A mi imamo to precizirano ovdje na Predsjednitvu je usvojeno to, formulaciju ko je agresor.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

PREDSJEDNIK: Ja sam prije polaska dao onome ja neznam da li je neko gledao i sluao, je li to izaao jedan proglas, jedan apel svjetskoj javnosti agresijom na Bosnu. I upravo sam rekao da su agresori, jer oni ne mogu ako je to - postoji sada ova nova drava pa njih treba osuditi, oni vre agresiju preko JNA ubaenih svojih parlamentarnih grupa na - mislimo pri tome na orlove, eeljevce i arakanovce itd. Tako sam rekao i onda sam dao apel da se BiH zatiti itd. SOMUN: Moemo li generalu Mekenziju (ovo je vezano za ovu Dokinu diskusiju) to je politiki naelno vano pitanje redi da se nastaviti razgovori odmah hitno oko oslobadjanja ovih ljudi zarobljenika. Da neto im damo. Ja sam Dojlu davao ve dva puta neke elemente da vidi da se ipak potuje PREDSJEDNIK: Da a ta e oni nama dati zato SOMUN: E, pa zato kaem i otvaram to pitanje

JURE: Oni nama proklamaciju javnu i UNPROFORU da nee vie napadati Sarajevo i gradove u BiH, FIKRET: Nee podravati oruane snage SDS-a da to ine, SOMUN: Predsjednie UNPROFOR je jasno stavljen do znanja /molim vas nemojte mi spominjati prekid vatre/ kae to je politiko pitanje to se mene ne tie. Mene se tie jueranji je dogovor bio - nije potovan, neko je zaustavio te kamione, neko je zarobio te ljude, mi te ljude moramo imati. Mi i JNA on je rekao, mi i JNA elimo te ljude. Znate vrlo je to osjetljivo. KLJUI: Al samo da nam Alija kae je li bilo rijei o 173

PREDSJEDNIK: Jeste bilo rijei. Ne o 173 nisam ja znao koji je broj - on kae da izvuemo samo je to komanda ostala oficira i zaista su to ostali oficiri. Neznam jeste li vi utvrdili kakav je sastav tih ljudi.

214

HALILOVI: Eto to je vano dozvolite da vam kaem kao vojnik ako hoete. Prvo, vi ste sastavili da izvuete Kukanjca. I mi smo se sloili i izvukli. Drug o, ova j klasini p rimjer premjetanja komandnog mjesta pod taocem. Molim vas komandno mjesta premjetanje komandnog mjesta je borbena radnja vrlo sloena. Oni su htjeli iskoristiti naeg predsjednika da to uradi na najbezbolniji nain. Prema tome, nije bio dogovor da se premjeta komandno mjesto. Nego da se izvadi Kukanjac. Vojska nije bila razoruana. Nego je bila naoruana sa odredjenom artiljerijom i tehnikim sredstvima. Iako niko nije - ja vam tvrdim ovdje da niko

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

nije dao zadatak a se radi da se zauzima - ali kada je gospodin predsjednik ve bio ovi su sami ih zaustavljali i neka su. Zarobljeno je neto. Znai imali su naoruanje, oprema sa kojom se komanduje. To su naelnici, rodova i slubi, onaj jedan zadnji ealon koji se zadnji premjeta od komandnog mjesta, prema tome, to se tie tog vaeg generala Mekenzija i generala Kukanjca vojnici su zarobljeni u izvravanju borbenih zadataka. To je jedno. Drugo, gospodin Konjicija se toliko izderao na mene ja mislim da niko nikad u ivotu nije neko toliko se izderao - zato se vojnici maltretiraju. Molim vas lino dva puta ve se ja nalazim kod vojnika. I ja sam sino im su me izvjestili da se ti vojnici oko 100 vojnika kae poveli su na strijeljanje. Gdje. Kae kino Radnik ja kolima - nema tamo-ovamo, i bre dodjem u gradski MUP . Tamo su ih prislonili uza zid i par njih izvukli su jedno-dvojicu rezervista i psuju. Nisu mlatili nikoga PREDSJEDNIK: Gdje se to dogadja molim te na kom mjestu, HALILOVI: Izmedju Fisa i MUP-a. Ja sam doao tu i obratio sam se. Svi su me posluali. Obratio sam se njima i vojnicima da im se nee nita dogoditi. Da e biti smjeteni. I lino sam bio prisutan sve dok se nije smjestilo data im je veera. Naredio da se popiu. Bile su 4 ene, 2 hoe kui, 2 su otile, 2 nemaju kud nego su dole ovdje. Ja mislim da su jo tu. Te grdne povrede to govori gospodin ministar trojicu sam naao oficira koji su povrijedjeni. I ja sam te oficire stavio kod mene u kola pa sam ih dovukao tu te im je ukazana prva pomo. HALILOVI: Taj jedan oficir je ozlijedjen prilikom zarobljavanja. Natjerali su oni njih da legnu da uzmu naoruanje, on je valjda htio da pobjegne i ovaj ga udario glavom dole. Ovome jednom je povrijedjeno uho. Isto vjerovatno tako. Inae, kasnije ovo maltretiranje i sino nita ja garantujem da nita nije bilo niti je ko maltretiran, dok sam ja doao. ta je kada su oni leali i pokupili im naoruanje ja sam vidio da HALILOVI: Sada su oni momentalno u fiskulturnoj sali. Obradjuju se popisuju, izvreno je i ovo propitivanje ko hoe da se vrati nazad, ko hoe kui, ko kod nas. Jedan je kod nas, 4 ene su otile znai kui, za vraanje bili su 33. 139 hoe kuama. PREDSJEDNIK: ta je sa njima sada? PREDSJEDNIK: Na koji su nain povrijedjeni?

215

SOMUN: Kada sam ja ovo sabrao 181 jo 20 gdje je

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

HALILOVI: Dobro nismo znali tanu cifru, pa smo rekli okruglo oko 180. Je li 181. SOMUN: Dobro jeli se vi naelno slaete da se oni vrate? HALILOVI: Ja se ne slaem da se vrati ijedan. Znai kao komandant taba TO ne slaem se da se vrati i jedan. Nego da se rasporede po 10 na objekte koje oni gadjaju, pa ako hoe neka izvole da gadjaju, jer prvo nepotuju prekid vatre. A naih ima, ovoj datoj MUP preko 200 i vie to sada nam uzimaju. Ljudi uzimaju ene, djecu vode na Pale radi razmjene. HALILOVI; Uzimaju iz cijelog Sarajeva. Sokolovia kolonije, Vraa, gdje god mogu dolaze, u Ilijau uzimaju, nema gdje ne uzimaju gospodine predsjednie. Prema tone to je jedno. Drugo, mi smo potovali sporazum i dali smo da se pokupe povrijedjeni, ranjeni, oboljeli, mrtvi dok oni nama nedaju da uradimo u Sokolovi koloniji, Hrasnici, Butmiri, vrakinu selu i bilo gdje - mi nemamo pristupa. Prema tome, ja se ne slaem da se to poputa na svim putevima. To je jedno. Drugo, dva puta mi njih dovozimo borbama na jednu kritinu taku, oni dignu ruke hoe pregovore, mi pregovore oni zato vrijeme se ponovo naoruaju i ponovo ista stvar, to se tie odnosa mene i ministra ja lino mislim da mi kao prijatelji i ovako line odnose imamo dobre. A to se tie odnosa, u komandovanju ja otvoreno kaem ja se ne slaem da imam posrednika izmedju vrhovne komande i vrhovnog komandanta. Znai praktino neka dupla referisanja itd. Ima odredjenih razloga. Mislim mada su borbena dejstva, to se radi u svim armijama svijeta tako, a ako vi donesete odluku da to bude, meni je sasvim svejedno. PREDSJEDNIK: Odakle uzimaju?

HALILOVI: Ja znam koju politiku vodim, ja vodim politiku oruane borbe. A da li u ja definisati to da nekog treba okruiti i unititi, pa dozvolite to je moje ja odgovaram zato. Pa molim vas oni nas tuku ko pacove po Sarajevu, ne definiu nita, a vi meni nedate da ja definiem. I sada dajem javno, i onaj meni kae pa drue pukovnie vi ste naredili da to ne vai. KLJUI: Mogu li ja neto rei, da budemo malo sistematskiji. Moemo li skinuti KEBS da usvojimo ove sugestije za Harisa Silajdia.

JERKO DOKO: A ako politika vodi politiku - onda sam ja u politici a normalno da ti to referie to to ti sada govori i sva borbena dejstva.

216

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK: U situaciji kakva jeste moda trea traka smatrano da je neophodno da BiH vojniki na svaki drugi nain pomogne kao zemlji koja je rtva agresije. SOMUN: Samo jedan detalj - tu je Naim Kadi on ima uzorke u Skuptini ako bi bezbjednosno mogao da ode da se to donese i da ako se slaete da se jednim faksom proslijedi za Siljadia i da on gore moe da narui od Finske vlade da ih zamoli da to negdje naprave hitno zastava i grb. Ako se moe usvojiti da on to donese to ovdje, pa da Predsjednitvo to usvoji. GANI: Neka se vojniki pomogne na prvom mjestu.

217

MILE AKMADI: Ja sam sebi pribiljeio ta bi govorio, ali u govoriti najprije ovo zadnje. Grb ima. To je ovaj grb moemo ga usvojiti kao privremeno, kao privremenog smo ga usvojili kao simbol. Pod kojim se ratuje. I mislim da je taj grb. Pitanje je jo da

PREDSJEDNIK: Nije rije o grbu, rije je o zastavi koja sada stoji sada pred njim tamo. Koja je sva crvena kao to se sjeate, mi smo posljednji tamo mohikanac imamo crvenu jo uvijek petokraku i tamo, da li se tu moe neto uraditi.

KLJUI: Molimo vas - mi imamo trenutno jedan grb koji upotrebljavamo. To je ovaj grb koji je izloen u Medjunarodnom press centru i kojeg imaju preko evrovizije - to je privremeni grb predsjednie nek on sada stane. Jer i TO se bori sada pod tim grbom, kasnije kada bude u toku potpuno definiran onda emo ga zamjeniti.

PREDSJEDNIK: Ne, vrlo bi vano to bilo. Medjutim, pitanje grba i zastave je vrhunsko-politiko pitanje koje moe da dovede do rasipa u Bosni potpuno. Ako to ne bude neto to ne bi zadovoljavalo sviju. Prema tome, nije tehniko pitanje. Evo mi emo to lako izradi, da se sloimo oko dizajna je li to to. To su politike poruke koncentrirane unutra, i zato se u onom grbu nalazilo svata ovo-ono. Prema tome, nije to u pitanje tehnike prirode. Da li smo mi bili u naim razgovorima dotjerali dotle da je to bilo, jer smo se usaglasili to treba da vidimo, pa je onda ostalo da se na Skuptini donese, pa onda nema SDS-a koji je inae - da li je to tako bilo, da li bi se mi mogli sloiti. Ja se sada tano ne sjeam. Jesmo li se mi u jednom trenutku sloili oko ovog sadanjeg grba. Onda je lako to se tie zastave - da li je bila saglasnost postignuta neki stepen ranije u nivou tehnikom ili su to samo oni dizajneri radili, bez veze s politikom pa nudili razne varijante. Zna li ko o tome ta? Je li Kadi Naim ovdje. Tu je je li.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

se odredimo prema podlozi na kojoj se on nalazi. Po meni podloga predlaem da pruga bude crvene i bijele. Znai mi bi sve te nekadanje boje, sa nekadanje zastave zadrali normalno bez ikakvih drugih simbola. MILE AKMADI: Pa je recimo samo je pitanje da li bi stavili preko cijele podloge ili bi stavili u jedan kraj kao to gospodin Gani ima jedan predlog koji je radjen, ali te tri boje bi se trebale pojavljivati na zastavi. Znai grb imamo PREDSJEDNIK: to crvena, ija je crvena boja? MILE AKMADI: Pa imali i svih naih bivih jugoslavenskih naroda bi imali te tri boje na toj podlozi. Mogli bi dodati jo neku boju po meni ako bi dali neku boju bila bi crvena, bjela, zelena ili neznam. To je pitanje o kojem treba razmisliti. Nama pitanje se postavlja i himne. Mi bi trebali zaduiti grupu, koja e uskoro biti. Ali moj predlog je da grb - grb imamo potrebno je odrediti polje na koje e taj grb stajati pa da imamo i grb i zastavu. SOMUN: Kae Naim Kadi ima uzorke u ladici svojoj. PREDSJEDNIK: Ima li tu kakav predlog koji je prihvatljiv? PREDSJEDNIK: Jer bi valjda crvene i bijele bile na podlozi a ovo

PREDSJEDNIK: Dobro mogao si to u jednoj reenici rei to. Nema sporazuma! A jesu li se bili Hrvati i Muslimani sloili oko neega tu? AVDO: Nisu ni oni potpuno. X: Moda jedno privremeno rjeenje.

AVDO: A to se tie zastave i grba nije postignut sporazum na ustavnoj komisiji. Jer je stranka SDS bila, odnosno njeni predstavnici protiv i nije nikakav nacrt otiao.Vodila se stalno rasprava.

PREDSJEDNIK: Znamo to, rije je o zastavi.

AVDO AMPARA: Krajnji rezultat Skuptine je bio da se samo ide na promjenu "socijalistika" i da ide republika.

218

STJEPAN KLJUI: Molim vas na bijeloj podlozi treba .... grb da bude, to je privremeno pustite to. Ovo na bijeloj podlozi ovaj grb i neka stavi samo tamo. I to je privremeno. I onda emo kasnije

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

kada dodje zamjeniti. Vano je nama grb, sada nije zastava jer nismo zastavu profilirali, ali na bijeloj zastavi onako kako stoji eno pukovnik ondje. Neka dube to va simbol trenutno, tako

MILE AKMADI: To je grb. A zastava, samo treba napraviti dimenzije neka bude cijelo polje bijelo. KLJUI: Jeste privremeno. Sada samo da moemo staviti da ima simbol BiH, da nema petokraka i ona crvena zastava.

MILE AKMADI: Molim vas nema nikakva razloga da gospodina Kljuia ne prihvatimo. Prijedlog je sutinski nita ne znai. Samo napravimo 2x4 i ostalo, bijelu podlogu i grb na njoj. I imamo svoju zastavu i grb. U tom sluaju i to kao privremeno rjeenje. Ja bih dalje predsjednie ako neete ovo davati na glasanje. SOMUN: Molim vas ovdje imamo na teritoriji Sarajeva dva veoma vana medjunarodna faktora. Najvanija UN i Evropsku zajednicu. Ono to vide, a ono ide u svijet, u Njujork u Brisel. Ono to oni ne vide, mi moemo ovdje po mraku raditi to god hoete. Ali ono to ide tamo prema njima treba da bude po medjunarodnim normama potovano. KLJUI: Moemo li ml prihvatiti ovo pa da ide Hajro da radi.

SOMUN: Da se kae gore da je ovaj privremeni grb pod kojim se sada BiH bori protiv agresora. A da Silajdi kae da zastavu privremenu nemamo. I da ne elimo ni da je nameemo dok ne postignemo sporazum sa treim konstitutivnim narodima.

JERKO DOKO: Imam predlog jedan. Poto se mi nismo usaglaslli da oni idu iz - a mi drimo u okruenju komandu, da ih mi vratimo u komandu. I nisu zarobljeni i zdravo.

PREDSJEDNIK: ujte mislim da bi bolje bilo dovesti ovoga predstavnika rei ovi ljudi nee da se vrate, evo oni su tu. Ako e njih stvarno 139 otii kudi - neka se pred njima. Jer ustvari ovo to smo mi uradili - morae se izjanjavanje barem formalno za jedan sat izvriti jedno pretresanje. PREDSJEDNIK: Da djelimino kau i sjedu - poziva se taj i taj, gdje hoe. Mi smo rekli mi emo ljudima pruiti na volja. JERKO DOKO: Moe ovo. Pa emo vidjeti mi. SOMUN: Predstavnik JNA i UNPROFOR da dodje

219

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

PREDSJEDNIK: Pazite neto ovo to kae Hajrudin, oni su oi i ui ovdje svijeta zna. Ono to oni ne kau nije se dogodilo. I to kau da se dogodilo to se dogodilo ustvari. Oni ne smiju na ovom sluaju da zakljue kako se to sino vidjelo iz ovog izvjetaja. Vrlo jedan negativan odnos se prema nama mogao da vidi. I ljuti su bili su bijesni to se to dogodilo. Jer oni su vodili te ljude. Njima su ugrabljeni, oni smatraju da je to povreda njihovog dostojanstva i povreda autoriteta ove dvije institucije koje mogu da nam odu. A onda smo ostali potpuno u marku u BiH.Tada e nastati ugaena balkanska krma, ugasila se svjetla u njoj. Prema tome, ne bi smjeli da uradimo to, da mi u odnosu na UNPROFOR i da u jednom momentu kau idite u vraga mi idemo. Inae veliki pritisak postoji da idu. Srpski itd. Mislim srbijanske vlade. KLJUI: Ili da predloimo svi za sve predsjednie. Da, i mi zahtjev da se nai ljudi oslobode, i to gradjani.

PREDSJEDNIK: Pazite molim vas neto, ja stvarno ne znam je li to kljuno pitanje u BiH (tih 130 i neto ljudi) mislim da od toga zavisi je li to odnos snaga, jer to e poremetiti bitno tasove, ako bismo sada da su oni bili, pod njihovom zatitom su ili. Od njih su ugrabljeni i oni insistiraju na tome. Nije to sada odnos mi armija. Nego je to odnos mi UNPROFOR. KLJUI: Ja a jesi ti ugovorio PREDSJEDNIK: Jesam ja ugovorio.

ABDI: Ako si ti dogovorio to se mora uraditi i nema gotovo. Inae ne moemo mi izbjei konsekvence medjunarodnih institucija.

220

PREDSJEDNIK: Samo se radi o tome to je po svoj prilici trebalo izjanjavanje pred njima obaviti. Prozivanje, gdje e. Imaju tri kolone. Izvolite gdje e. Da li nam je neophodno da te ljude imamo, zbog ovih - to se tie ovih rasporedjivanja to je mimo medjunarodnog prava. Ne moemo to, to je suprotno medjunarodnom pravu da ih izloeno po l0 ljudi da stoje koje kuda, da vam kaem da bi ti ljudi bili pobijeni u roku od 5 dana bili. Nemamo mi kontrole nad ljudima. Nad ovim naim ljudima. To je injenica. Oni su jednostavno vidjeli da se mogu domai oruja. Oni su spremni da pobiju ljude, i da ima ponovo situaciju ovako. I konano mi moemo doi u vrlo teku situaciju da nam

X: Ina jedan podatak rekli su da se pucalo s Trebevia u trenutku na njega - mogu rei da je u tom trenutku dolo do belaja itd.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

jednostavno stotine naih ljudi, ena i djece povedu i da ponu da biju. I da kau dajte putajte. Oni su u premoi, ja ne bih se rastvorio na ovome takav presedan. Nismo mi premona strana. Slabija strana treba da potuje zakone i da se dri zakona. Jedino nas zakon moe tititi. Mi nismo jai u ovoj situaciji. Mi smo djelimino vojno poraena strana. Vojno poraena. Mi smo politiki pobjedu dobili, ali mislim da smo i u vojno poloaju. I drim da oni su u stanju nama hijadu ljudi zarobiti i kazati, putaj nam tog i tog. Mi nismo u situaciji da zateemo stvari.

FIKRET ABDI: Mi gubimo vrijeme. Ja bih molio poto si ti obeao da ti ljudi idu. To je sada bitno. Oni moraju se vratiti. Oni nisu nepropisno uzeti /bez opreme/. Ljudi su u pitanju nije oprema. Treba postupiti u skladu s dogovorom. im mi krimo dogovore mi nemoemo izbjei sankcije. A mi nesmijemo doi u tu poziciju. A sada da li smo trebali ili nismo. To je drugo pitanje. Sada je primarno to. Obeano izvreno. SOMUN: Da li da onda dodje samo iz Evropske zajednice predstavnik tu u FIS i da s naom teritorijalnom odbranom i da se ljudi pred njima izjasne. Ili emo rei da dodje i predstavnik JNA.

PREDSJEDNIK: Da prvo ujemo ovu lijevu stranu, ta misli oko toga. Da li je TO smatra - pazite da li ste ubjedjeni da ipak ovako treba postupiti. Iz raznoraznih razloga. ta dobivate time to zadravate tih neznam 40 i kusur ljudi ABDI: Sad je primarno to - obeano izvreno.

SOMUN: Da li da onda dodje samo iz EZ predstavnik tu i da s naom TO ode tamo i da se ljudi pred njima izjasne ili emo rei neka dodje i predstavnik JNA.

IZETBEGOVI: Da prvo ujemo ovu lijevu stranu ta misli oko toga. Da li ste vi ubijedjeni da ipak ovako treba postupiti iz raznoraznih razloga. ta dobivate s time to zadravate tih 40 i kusur ljudi. ta ete dobiti s tim? Vojniki ta moete dobiti. EFENDI: Pustite meni cijelu komandu i ostavite mene, zaboga, to je sad sluaj s Kukanjcem. Ako mu vratim ove, onda ste vratili meni tab. Tu je naelnik bezbjednosti, naelnik veze, pomonik za pozadinu, praktino naelnici rodova i slubi.

221

IZETBEGOVI: Kakvu to snagu tamo predstavlja? Vjeruj mi da im vie vrijedi 5-6 vojnika koji su spremni da se bore gore nego svi ti naelnici. To im je isti teret gore samo ima da ih hrane. Imaju ti - sve su sami naelnici gore koji se ne bore, vjeruj mi, samo jedu

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

hljeb gore i piju kafe. ta oni znae bez vojnika. Bili su nas prije toga, bie nas i poslije toga vie. Ovih 100 i neto ljudi ako stvarno hoe da idu, oni nisu vie tamo. Gdje hoe da se vrate? SOMUN: U Lukavicu, vjerovatno. IZETBEGOVI: Ma ne, ovi to hoe kuama da se vrate, gdje e se vratiti oni? Ko su oni?

KLJUI: Molim vas, hajmo napraviti jedan kompromis da dobijemo na vremenu. Neka pozove Hajrudin predstavnika promatraa i neka sa naom TO anketira te ljude. IZETBEGOVI: Ja mislim da bi to trebalo uraditi. Neka jo jednom ponove i kau mi neemo da se vratimo, ti su ljudi. KLJUI: Neka on kao neutralac dodje ak sa prevodiocem. EFENDI: Jo jednom neka se vri pred ovima.

IZETBEGOVI: Reci, mi imamo ovakav izvjetaj i elili bi da se to verificira.

IZETBEGOVI: uje ti, samo momenat jedan. To je drugi par rukava. Daj da rijeimo ovo nemoj da sada pomijeamo. To emo raspravljati dalje. Samo neka zna, u okviru ovoga oni su pratioca mog zadrali gore. Rekao je Dojl ja ne dolazim bez njega. Molim vas, slobodno vi moete ii. Medjutim, ujem da je Dojl... Oni su krenuli bili skupa s njim. Onda su vjerovatno navratili neke ljude da pripucaju na njih, pa su se bili vratili. A Dojl vie nije mogao da eka gore, jutros je izgleda otiao i ostavio toga Dinu. A toga Dinu Ostoji optuuje da je on ubio nekog Srbina sjekirom dok smo jo bili gore. Pazi jednu stvar - u okviru ove razmjene, on apsolutno mora biti puten. To moemo. IZETBEGOVI: Apsolutno nije. To je potpuno lana optuba. Njega optuuju kad je bio sa mnom u Lisabonu da je ubio ovjeka. Kasnije, kad su vidjeli da je to greka, e nije,to je bilo 22. Pomjerili onda. ABDI: On e biti ubijen iako nije ubio, ako je optuen.

EFENDI: Molim vas, mi imamo zarobljenog komandanta taba regionalnog iz Tuzle kapetana I klase. Oni ga nisu dali za njihovog potpukovnika - dali su drugu trojicu nisu njega dali. Ovdje imamo vrlo interesantne ljude koje trai njihova bezbjednost. Izriito njih trai.

222

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

AKMADI: Mogu li ja sad nastaviti predsjednie, vrlo u kratko. IZETBEGOVI: Jesu li teme koje imaju broj? Mi imamo ovdje 17 tema istovremeno.

IZETBEGOVT: Kad smo rekli kako to moe biti kad ovjek sa mnom je bio, sutradan onaj meni kae - nije ovo, pogrean je bio datum, tvrdi se da je taj dogadjaj bio 22. kao kad je on bio u Sarajevu. Dakle, potpuno je lana optuba protiv ovjeka.

MUFTI: Prvo nisu znali da je on otiao u Lisabon nego su mislili da je Haris, i zato su ga optuili.

AKMADI: Jesu. Za dva minuta u zavriti. Prvo, predlaem da se verificiraju odluke koje su donosili lanovi Predsjednitva u odsustvu ovome oko vaih dogovora. Da se to verificira kao legalni, zakoniti razgovori i dogovori, itd. Ovo to je g. Gani i Fikret i Kljui radili. Drugo, predlaem oko svega ovoga to smo govorili da se formira ovo tijelo, mi smo dogovorili i zakljuili da se formira jedan vojni savjet koji jo nije formiran, da se to privede kraju. To je to tijelo o kojem smo govorili. ABDI: Ili ratni tab, to ti je isto. AKMADI: Ali vojni savjet smo mi ve zakljuili.

ABDI: Vi ste predlagali. EFENDI: Nisam ja.

IZETBEGOVI: Mi smo gore vojni tab...da generala tamo ukljuimo ako je mogue. AKMADI: Postoji tab, ali jedan vojni savjet bi pokrio ovo to smo danas razgovarali, samo da se provede ta odluka. Tree, odnos komandanta...

223

AKMADI: Pod tree, predlaem da ovaj odnos izmedju ministra i komandanta TO, ko e biti lan Predsjednitva, sutina se mijenja samim tim to po ranijem je TO bila izdvojena, a sada je TO unutar Ministarstva koja je uredba ve donesena. Unutar je ministarstva i ima logike da se taj predlog prihvati. etvrto, predlaem da u BiH, ja sam to ve jedanput predlagao, da ponemo, da pokuamo ako Vlada ve nije formirana, ne znam ko je, da

ABDI: Jeste, Doko je predlagao pa sam ja biljeio je li to to. Da iskljuim jedno i drugo.

ponemo raditi sa Savjetom ministara, jer oito da nam operativno tijelo jedno fali. Savjetom ministara na principu tri plus tri plus tri, ime bi na neki nain rjeavali i ova pitanja koja je g. Doko pokrenuo. U sklopu ovog predlaem da se hitno odredi grupa ili da se utvrdi strategija zbog ega ratujemo, ko nas napada, ko napada svoju zemlju itd. Mi branimo svoju zemlju drugi napadaju svoju zemlju. Da vidimo sada da se to raisti, ta to u svemu tome znai, to je rekao g. Doko hrvatska strana u BiH ima utvrdjen svoj cilj ratovanja. Hrvatska strana barem ona u HercegBosni, u Posavini, itd. Oni brane jedan odredjeni teritorij u sklopu BiH, za njega se bore i za njega daju ivot. Da vidimo ta je to ovdje. 6. na TV poto sam i ja bio u nekoj vrsti zarobljenitva kod kue, gledao sam dosta TV, stalno se spominje ovdje neki rat izmedju Muslimana i Srba. Da li je to rat izmedju Muslimana i Srba ili je to neki drugi rat. Da to isto preciziramo i da upozorimo ljude. Ako to nije to da to nije to. Zatim, pod 7. ja sam stavio priznanje ove Jugoslavije, ja sam to ve na jednoj sjednici Predsjednitva govorio mi to moramo osporiti skupa sa Hrvatskom, Slovenijom i Makedonijom jer jedno od osnovnih elemenata kojim se ova Jugoslavija ne bi trebala priznati je nepotivanje ovih dogovora koji su bili jo u Hagu, naroito onih poglavlja o ljudskim pravima nego onog konkretnog poglavlja koje nosi ime Jugoslavije. IZETBEGOVI: Sad nam se trenutno ne postavlja problem priznanja one drave tamo. AKMADI: Ali je bilo danas postavljeno pa sam ja zato.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

IZETBEGOVI: Ako bude dolo i u momentu kad nam neko zatrai to, moda dodje takva inicijativa vrlo je mogue, da sad jednostavno Amerikanci kau biste li vi to uradili, onda emo to iznijeti. AKMADI: SRJ je izbacila samo rije Socijalistika i zadrala ime. Jer Federativna i Savezna znai isto.

IZETBEGOVI: Ja mislim da kuca na otvorena vrata. Ne priznajemo do daljnjeg tu dravu. Je li tako? AKMADI: Jeste. IZETBEGOVI: Iz sto razloga ne priznajemo.

224

KONJICIJA:Stalno su izvjetai Tanjuga govorili da se u BiH vodi rat izmedju Muslimana i Srba. To je politiki neprihvatljivo.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

AKMADI: Samo jo jedan predlog predsjednie. Ja sam ovo sve iznio kao predloge bez velikih diskusija. Ja molim i apeliram da hitno sjednu legalna rukovodstva muslimanskog i hrvatskog naroda i porazgovaraju. KLJUI: Nisu muslimanskog i hrvatskog naroda legalna rukovodstva, to ne postoji. Ja se izvinjavam to ovako upadam. AKMADI: Postoje dvije stranke koje su dobile na izborima.

IZETBEGOVI: Mi kaemo - to je borba izmedju zemlje koja je izloena agresiji i agresora. Agresori su ti i ti, prema tome, to nije etniki rat. To smo rekli. Imenovati agresore, utvrditi ko su agresori i kazati -ovo je borba izmedju BIH koja je rtva agresije i agresorskih snaga, a to su agresorske snage te i te. Prema tome, lana je pria da se tu radi o nacionalnom vjerskom ratu itd.

KLJUI: Ostavi to, nego odavde se generiraju sve te prie koje novinari kasnije prepriavaju. Postoje gradjanski izbori koji su bili, postoje civilne vlasti i zdravo. Ja se izvinjavam. Ministar je maloprije rekao predstavnici muslimanskog, predstavnici hrvatskog naroda. Vi odavde pravite te prie koje idu dalje u novine.

DOKO: Gospodine, ja samo s injenicama. To je idealno to vi kaete. KLJUI: Nije idealno, nego to je po zakonu po kojem se vi ravnate.

DOKO: To je idealno i mi bi se pridravali zakona, ali je problem ono to ja kaem i Mile.

IZETBEGOVI: Mi moramo govoriti o drugom problemu koji realno postoji. Postoji dole realno. Vojne jedinice pod jednim, vojne jedinice pod drugim i on govori o tom sluaju. I sad mi moemo da tu kaemo to ne postoji, to nije etniki rat. Nemamo nikakvih etnikih problema. Postoji realna situacija koja se mora rijeiti. DOKO:Vidite, u Stocu sluaj, Muslimani su se stavili na stranu armije.

225

DOKO: Stavili su se. Zato se zaratilo dole. Zato ovi nee da ih priznaju. Neki su se stavili, ali to su problemi s kojim smo mi suoeni i koje moramo rijeiti. Nemamo ta drugo raditi ovdje.

IZETBEGOVI: Neki.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Meni kae onaj - ta ti hoe, mi smo bili ko je dojavio armiji? Oni su proli kroz Stolac. A dogovorili smo se prije 6 mjeseci u mom prisustvu da nee proi u Stolac. A najlake je zadravanje bilo u Stocu. To su stvari koje mi moramo ovdje rijeiti. Ja sam vam rekao otvoreno da emo mi sad imati sjednicu Hrvata da vidimo ta je s naom sudbinom. IZETBEGOVI: Da, je li Kemale smatra da postoji ovaj problem? MUFTI: Smatram da postoji ovaj problem.

IZETBEGOVI: Ovaj problem, ljudi, postoji. Ja sam ga sad isto tako osjetio u Lisabonu. Postoji u Mostaru taj problem, u Stocu. Jer, ako ti sad hoe da oruje prevede preko Mostara itd. ti e vidjeti da taj problem postoji jer jednostavno e se pitati da li treba da propuste oruje u Sarajevo uope. I to ba hrvatske snage da li treba da propuste. Oni su u dilemi da li to treba da urade. Dakle, taj problem postoji.

226

KLJUI: Malo smo svi pod nabojem. Moemo li ii sada redom. Moemo li usvojiti da je ministar, shodno naim sadanjim propisima, lan Predsjednitva. I dajte da vidimo o vertikali u TO. ta treba, pa ako treba da i mi lanovi Predsjednitva primimo tog Juku Prazinu i tog Vikia, da sjednemo s njima na sastanak, da dogovorimo. Moda ljude nismo pozvali. Ja sam neki dan bio gore u Domu milicije. Ne obilazimo ih. Dajte da malo to operacionaliziramo, da vidimo, pa ako ima kasnije neki propust koji se ne moe rijeiti, da ga odloimo. Ali da sad veinu ovih ljudi, jer to je sila, oni imaju Juka Prazina, moemo priati ta god hoemo, on ima dvije hiljade ljudi dobro naoruanih koji djeluju. Hajmo da sad sjednemo da napravimo zadau da danas postrojimo vertikalu u TO, da podijelimo dunosti i ako treba s tim ljudima da ih okupimo preko ovih naih veza i da sjedne Ministarstvo

DOKO: Ima jo jedan problem kad je o proputanju. Sad moramo o tome razgovarati. Pazite, ovo sad to ste rekli to je iva istina. Vaga se da li treba propustiti Muslimanima oruje ili ne od strane Hrvatske. I mi nemamo drugog puta. Ali, isto se deava u Jablanici. Tamo je 78% Muslimana. Mi smo do Jablanice naim vezama dovukli, i to preko Splita, Zagreba itd neku robu za nas. Onaj predsjednik optine kae treba i nama i ne da nam za Sarajevo. Musliman. To smo imali problem i u Visokom. Nita nam nisu dali u Visokom. Sebi dijele nae, to je nama bilo namijenjeno i to smo mi platili i dogovorili se sa svima ovdje da dodje do Sarajeva. To su sve problemi o kojima mi moramo ovdje raiavati i na nivou da se zavre. Ili, nama nee doi ovdje ne samo brano, nego nam nita nee doi.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

obrane, MUP i tih nekoliko vodja tih grupa da sjednemo s njima. Mislim da je neophodno. I jo neto, da dodje do pune subordinacije unutar MUP-a i obrane i da ne moe niko djelovati ovo to su radili jue bez obzira koliko je to potrebno itd. Ali, ako djeluju, onda da svi stanemo iza toga. Mislim da sad moramo neku vertikalu uspostaviti i disciplinu unutar te vertikale, predsjednie. I onda bi ili na neke druge stvari, da malo sistemom redukcije rjeavamo ovaj dnevni red koji je veoma obiman.

EFENDI: Rijeite vi pitanje Muslimana i Hrvata u srednjoj Bosni a mi emo rijeiti Prazinu. Nema problema s Prazinom. Prazina brani Sarajevo. LJUBI: Ja bih isto neto rekao. Ja sam bio dole jedno vrijeme i pozvan sam ovdje i od Borasa i od Brkia od svih da dodjem ovdje poto je vanije da radim ovdje. Kau, dole ima dovoljno ljudi koji dole rade. Ja sam i dole radio. Dole nisam bio civil, dole sam bio vojnik, jer dole je na terenu sve podredjeno jedino vojnim vlastima. Mi zasjedamo kao civilni tabovi, ali sve je podredjeno iskljuivo vojnim operacijama i vodjenju vojnih operacija Komandanti imaju puno pravo da vode, s tim da oni nas u svemu izvjetavaju. Mi njihove predlogu veini usvajamo, mi im, da kaem, politiki naredjujemo, ali tu nema nikakvih...Uglavnom oni nama izlau program operacija, plan i ostalo. Ovaj problem koji se sada javlja izmedju Hrvata i Muslimana, mislim da ga dodatno kompliciraju Srbi, jer to namjerno rade poev od sinonjeg intervjua g. Koljevia koji se stavlja u ulogu hrvatskog ambasadora i pria gluposti neke. Mislim daje osnovna stvar ovdje da mi imenujemo agresora. Ako mi imenujemo ko je agresor, mislim da e se i u Hercegovini i u srednjoj Bosni da e tenzija spasti, dae se ljudi dosta pribliiti i sve snage koje vode operacije - zvale se HVO, ovako-onako. Osnovni je problem to ljudi kau - vi niste rekli gore ko je agresor, ko napada. Vi kaete dijelovi armije, dijelovi SDS, militantno krilo. Treba stvar nazvati pravim imenom. Ako je nazovemo pravim imenom, da je BiH napadnuta od agresora, time otvaramo ljudima oi da branimo BiH a ne zatvaramo ono to sad radimo u Lisabonu i dalje. Ne zatvaramo proces unutranjeg dogovaranja u BiH. Ostavljamo da oslobodimo to vie dijelova BiH to prije, kako bi se mogli dogovarati. Dalje, mislim da bi nam to moglo dosta pomoi, a i da bi trebalo pokuati stupiti. Danas mi iz HDZ smo poeli izgleda tako sa Borasom i sa Brkiem da se vidi, ako su jo dole na terenu u Hercegovini, da i oni pokuaju neke stvari.

227

IZETBEGOVI: Je li se Brki vratio iz Mostara uopte?

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

PREDSJEDNIK: Mislim da je to sutinska odluka. Koja bi moda mogla da ujedini snage.

MARIOFIL LJUBI: Nije se vratio koliko znam. Jue sam dobio iroki Brijeg, Mostar da pokuam da oni nadju ako je dole u Hercegovini, da sanjim obavim razgovor. Ja sam i od njega nekoliko puta bio pozivan - stavio sam glavu u torbu proao sam sam kroz njihove poloaje zahvaljujui nekoj srei. Mislim da ako mi Imenujemo agresora i ako mi uspijemo razgovarati i pokuati vidjeti ta nam je initi. Mislim da bi se i to na terenu moglo vrlo lako umiriti. I posebno ovaj predlog to su Jerko i neznam ko jo izloio ako razmotrimo mogunost da ova naa TO da prelazi u oruane snage BiH

MARIOFIL: U oruane snage BiH da tu pozovemo sve snage koje se bore za BiH.

PREDSJEDNIK: Ja koliko znam itav problem je u tome oni nee u TO, to je kao komunistika tvorevina, vi nama to nameete. Oni su spremni da budu u BiH, a izgleda da nisu spremni da budu u TO. MARIOFIL: Da budu oruane snage BiH koje e biti dio sastavni sve ove snage koje smo dali. PREDSJEDNIK: Mi smo to nali kao jednu prelazim formu. EFENDI: Imam par telegrama. HVO - kae oni ne pristaju uopte. Hoe BiH cijelu i to je to. To je ta opcija. Kod HVO, kod HDZ nije. Evo. Ima par telegrama moete itati.

EFENDI: Molim vas ja sam poslao par telegrama vidio je Doko iv - da kae recimo u Kiseljaku i ta ja znam i u Mostaru, da se stave pod zajedniku komandu, da vre jer se bore protiv zajednikog protivnika. A po zavretku borbenih dejstava neka sjednu pa razgovaraju kako hoe. Mislim takvi su telegrami otili svima s moje strane. I potpisom. Ali ponovo je reakcija obostrano.

MILE AKMADI: Ne, ne gospodine komandante ni blizu tome. HVO je komanda Herceg-Bosne koja nigdje ne dopire do Drine u svojim

228

PREDSJEDNIK: Ja sam u razgovoru sa Bobanom. On kae jednostavno ne moemo mi staviti zna ovdje ima 50 hiljada boraca naoruanih sada ja mislim da on pretjeruje mislim da nema toliko, boraca ima vjerovatno ali ne toliko. Da se mi kae stavimo pod komandu TO-a koji nema kontrolu nikakvu. Tako on to kae.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

Ja vam prenosim tu verziju kako on to interpretira; to svoje protivljenja . Mi nemamo nita da se sta vimo pod komandu Predsjednitva, ali pod komandu TO-a neemo. TO je KLJUI: Nek Predsjednitvo danas formira oruane snage PREDSJEDNIK: Pa zato mislim da bi moda bila ta forma, neto pa da vidimo na koji nain - ali to je onda stvar koji bi mogli da razgovaramo u malo uem tijelu, da ovdje - jer ovdje je 15 ljudi ne moe ti to. Da udjemo ti ovo pitanje pa da ga pripremimo za sjednicu. Znate. Ja samo ovdje Interpretiram radi lakeg razumijevanja njihov stav dole i to sa terena Z. Hercegovine i Mostara. Oni kau dole mi imamo 50 tenkova. Imamo 50 hilj. naoruanih ljudi, vi nama sada traite da se mi jednoj komandi koja - koji su generali bez vojske. Ja kaem nije to ba tako. Uostalom sarajevski, dogadjaj pokazuje da nije tako ipak. Da nemamo ba mi oruja to stoji, da ne moemo oboriti avion i to stoji.

229

JERKO DOKO: Mogu li konkretan predlog. Ovo je dobro da ponem od ovog Abdievog. Ja kaem da sam se doao boriti i boriu se ja sam njemu hiljadu puta rekao ne vidim inove, vidim komandanta, mene ne interesuje je li on pukovnik ili je general bio. ta je bio mene to ne interesuje. Ako je on dobar komendant on je komandant. A inovi me uope ne Interesuje. E, idemo dalje da ne budemo imali problem sutra s tom naom vojskom. Da ne

FIKRET ABDI: Da imamo u vidu da ne budemo imali problema sutra sa tom svojom vojskom problema. Da odmah to.

PREDSJEDNIK: Moda moramo malo iru platformu. Jer ustvari nemamo - mi smo konfrontacija da se to ukljui sve. Moramo traiti neku formulu

MARIOFIL LJUBI: Samo da kaem neto. Da se u Mostaru bez obzira i do ove odluke da se obrana grada da HVO-u zajedniki su ratovali i Hrvati i Muslimani. Jer ja znam osobno sam intervenirao da se alje oruje na Luku. Mi smo nekoliko puta slali. Nije nikakva podjela tu ljudi. Problem je najvei bio u Stocu iz nekog razloga - pa dobro ima jedan veliki broj naoruanih ljudi. U desetinama tisua i koji su spremni. I mislim da bi oni svi bili dio oruanih snaga. Nije sada bitno, kada je dole dolo da se stave pod komandu TO. Pa jednostavno kau pa neemo mi u tu komandu kae pree svi oficiri, moe i Kukanjac pre pod tu mislim da bi mogle umiriti snage oruane BIH i HVO i dio oruanih snaga BiH. Pa bie i ove razne grupe koje se bore. Dole u okviru HVO ima ljudi koji rade slobodne poslove kao to rade i ovdje, Juka Prazina koji radi. Ali to se ne suprotstavlja.

230

KLJUI: Molim vas da budemo malo postupni. Slaete li se da danas donesemo odluku da je formirana oruana snaga Bosne i Hercegovine sa zadaom borbe, sa identifikacijom agresora i protiv vas se borimo jer emo se boriti do oslobodjenja. Druga stvar da se u okviru ministarstva i TO kada sjede i razmatraju shemu kako e to izgledati. Da napravite da nam date napismeno. I trea stvar da se uspostavi politiki dijalog izmedju rukovodstva sa ovim ljudima iz HDZ-a. Mislim to moramo ii. Mi

gojimo zmiju koja e nas sutra klati. Kao to smo je gojili 50 godina. Zato kaem i ovo sada kad sam bio na terenu, tamo je Dario K. priao sat vremena i to. Ovo to je Mario sada iznio provejava. A mi sutra moemo ponuditi kako da se organizujemo ministarstvo i glavni tab oruanih snaga Bosne i Hercegovine. Ono smo morali napraviti TO. Zato to je takva struktura bila na terenu. Da smo imali tabove TO, pa preko noi smo formirali to da se pretvori pod komandi. Predsjednitva. I reemo da je komanda vrhovna, predsjednitvo kao to i jeste. I sve i da su to sada oruane snage. Pa e biti oruane snage i u Busovai, oruane snage Bosne i Hercegovine i u Grudama itd. Ovdje imam jedno pismo, niste vi tu bili - niste ga stigli proitati kriznog taba opine Bos. Brod. Koja se prva poela boriti zajednikim snagama. I oni vama ovdje fino piu, ali meni na znanje. Predsjedniku Izetbegoviu itd. I manje-vie svi trae a mi smo se davno trebali opredjeliti predsjednie da se ovo to ete danas donijeti odluku. Ko je ko. Ko je agresor. I oni kau protiv koga se bore, a vi ga ne proglaavate agresorom. I da su oni - velikom bogom se kunem da pr.., neemo biti branioci Bos. Broda su za sada dovoljno jaki i odluni u svojoj svetoj borbi, ii do kraja do konane pobjede. Ujedno vas obavjetavamo ovo je isto interesantno, jer je ve dolo na nekoliko mjesta su neki ljudi proglaeni. I u Mostaru i ovamo. Ujedno vas obavjetavamo da je Krizni tab na dananjoj sjednici donio odluku kojom se general Milutin Kukanjac, i Radovan Karadi proglaavaju ratnim zloincima. Dole u Mostaru je proglaen Perii itd. Predsjednitvo mora pratiti teren i uskladjivati s politikom. Predlaem da sutra napravimo ovo i da ja s komandantom vidim da se usvoji ovo, da je politika u Predsjednitvu, a komandant je Izvjestitelj svojim poslovima prema Predsjednitvu, kao to smo dogovorili i ponudit emo vam sutra organizacionu emu ministarstva obrane BiH u kojoj e biti glavni tab oruanih snaga. Ovo je sada to se ovdje deava zato to smo mi tek 24 dana - ja dajem svaku pohvalu ljudima koji su gore i s njima i komandant, pa ovdje operacije rade oko Sarajeva. Da je to mirno vrijeme pa da smo mi sa formiranjem oruanih snaga godinu-2 dana. Sada ne bi oni to radili odbranu Sarajeva, nego bi radili odbranu cijele teritorije BiH. Ali tu smo gdje jesmo.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

emo ii preko Marija s nae linije, a dobro bi bilo da i predsjednik Alija stupi u kontakt tamo. Da se bar gdje god moemo izbjegnu incidenti. Mislim pazite mi stada radimo u korist svoje tete, ako ne moemo proi kroz Visoko, ne moemo kroz Kiseljak, Jablanicu. Jer to moramo to je prvi politiki zadatak da se taj nesporazum neutralizira. Na koji nain evo.Tu nek Mario bude ispred nas Hrvata u vlasti, a Alija neka poduzme sve da se to razrjei. To bi bile tri stvari koje su vrlo bitne. Proglaavanje oruanih snaga BIH u borbi protiv agresora, imenovanje agresora konkretno, druga stvar da se pripremi shema kompletne strukture unutar ministarstva i tree da se nastavi politiki rad izmedju funkcionera da se na terenu, jer oni jo uvijek to mogu sprijei bilo kakav incident i da se postepeno to sve sinhronizira. To e ii dosta teko jer se teren dosta oteo. Ali moramo na tom djelovati. MILE AKMADI: Jo bi neto rekao ako mogu predsjednie o ovom pitanju. Oruane snage

PREDSJEDNIK: Ali ona treba ozvaniiti i predstavnik taba TO. Ima da armija konano proguta.

SOMUN: Dolje su kod generala Mekenzija, i general Aksentijevi i Dojl i posmatrai ovih svi su efovi dolje. Pa sam ja prenio tano onako kako ste mi rekli. Prva je reakcija bila da Kukanjac sigurno nee prihvatiti da se obavi bez prisustva armije. I oni predlau general Mekenzi da on dodje, da dodje ef posmatrake misije, i general Aksentijevi. Za pola sata da dodje. I da izvre to. To e prema svijetu. Jer ve zovu iz Jugoslavije telefoni, javljaju strane agencije ovo-ono. Jer

MILE AKMADI: Molim vas jedna nijansa upravo o tome oruanih snaga sam ja htio govoriti. Da ih time ne zbunjujemo da tab TO koji jo uvijek postoji, odnosno ministarstvo pripremi prijedlog za sutra uz jednu moju napomenu da se dobro iz analizira da li formiramo oruane snage BIH koje ve postoje. Jer ve su sve oruane snage. Ili vojsku BiH, koja e postepeno prelaziti se formirati, imati svoju pjeadiju, imati svoju artiljeriju, imati svoje planinske, svoje poljske, vojsku Bosne i Hercegovine. Da to izanalizira i da predloe za sutra. MILE: A danas bi bilo potrebno poto nismo priveli kraju da definitivno utvrdimo ko je agresor na BiH, da to damo u javnost. 231 FIKRET ABDI: Oni daju prijedloge a mi diskutujemo.

JURE: Damo miljenje. Vojska znate egzistira kao jedna taka mogueg dogovora politikog. Mi imamo TO, razmislite o tome.

232

A L I JA D E L I M U S T A F I : N e m o j t e d o z v o l i t i k a o p r e d s j e d n i k Predsjednitva da prihvatate pogrene procjene kod ljudi koji ne vide ovu situaciju. Jerko Doko sada moe povesti 10 ljudi maksimalno. Moda i 15, 20 ne vjerujem da moe. Mi moramo istini pogledati u oi Mate Boban. Ima 35 hiljada ljudi, garantujem to oko Makarske, to oko Neuma itd. Evo Mariofil imali toliko ili nema. Ima. Ne bi trebao lagati gleda nas u oi. Ima i on komanduje i Kordiu(?) za sva pitanja, da bi ja proveo i doveo minobaca i ono, ja moram Kordia moliti, moram Matu Bobana moliti. Nita bez njih ne mogu uraditi. To oruane snage ja bih dao civilna zatita. Moda bi to najbolje bilo. Ma ne trebamo se kofriti. Bar mi imamo civilnu zatitu. Nita, tenzije da padnu. A ostae ovo sve gdje jeste. Mi nemamo nita, mi se pravimo neki generali. Realno govorim. Dakle to je civilna zatita, nema nijednog vojnika, nemamo nita. Jue smo mi krenuli u akciju kada je nas Gani zatekao u 2 sata prije na no da krenemo i probijemo iz Visokog. Primili tamo 7 lepera i dali ja svoje poslao odavde za Vogou, a tamo nam preko Hasana i ovih da krene iz Breze i Visokog. Vjerujte ljudi to je sve propalo za 2 sata. Ovi su se svi razbjeali, ovi sastavili sa viecjevnim imali smo gubitaka i radi te akcije, evo danas Visoko je dobilo ultimatum da se preda. Gadjaju ga, bombardovali ga. A selo vrake nas uzeli odveli 100-200 ljudi iz Ilijaa su odveli 500-600 ljudi radi te akcije, da dodjemo do hrane i municije i svega. To je jedna realnost. Zato vam niko ne pria kakva je situacija. Dakle, mi smo u toku kako smo. Ejup lei, Kljui gdje su ti vojnici, gdje su ti Hrvati ovdje. Ja u vam rei i za ovu akciju jue to smo za - dakle to je jedna realnost to je realnost. Ako moe F. Abdi povesti u Sarajevu hiljadu ljudi, ako moe E. Gani ja u to potovati. Govorim Sarajevo i jo 2-3 optine to drimo. Dakle, oni su krenuli borbe se vode prema Dobrinji da uzmu i zauzmu. Nama Ilida, mi nemamo kontrole. I izbijaju nas. Sada kada im jo ovo pustimo. Nas e sabiti, moda e i nas najvjerovatnije pohapsiti ovdje. Nije iskljuivo i najvjerovatnije ima spisak. Ja sam to u malo kasnije rei dakle to je jedna realnost. Realnost je M. Boban i ova druga strana - ali mi nemamo komande i vrhovni tab. I oruane snage nemaju komandu ni nad Matom Bobanom ni na ovo. Dakle civilna zatita moda bi to ovako jedan lud predlog, a moda bi najbolje bilo da padnu sve tenzije i da reknemo ljudi mi nemamo ni vojske. EZ pa vidite u nas civilne to su haustorske, to su haustorske snage za mene. Nita drugo. Imali smo minobacae ispucali, gadjali ostali i bez municije za - neto imamo. Ali to je sve za dan dva. I da li emo moi odbraniti neznano vidjeemo jer ne dolazi nita. Drugo, ja mislim da je najvea greka i ne smije se vie dozvoliti Predsjednitvo ne bi trebalo dozvoliti naem predsjedniku da sjede i pregovara sa Kukanjcem. Prvo on je samo

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

DELIMUSTAFI: Tree, vi znate Kutiljere je njih vratio da prestanu iz Lisabona - nama je ve 5-6 ljudi poginulo, ranjeno. I tako. ta je s tim da vidimo. etvrto, jue mi smo imali jednog mrtvog dva teko ranjena PREDSJEDNIK: Samo ne razumijem te ponekad. Kae konfuzno. Ne nogu da pratim - ta je Kutiljero

PREDSJEDNIK: Dobro lako emo to to nije problem. To moemo rijeiti.

komandant ove oblasti, mi imamo ovdje 4, imamo dole struga, i ovo banjaluko-bihaki, nikad Tudjman. I on je vodio rat, nije sjeo imao je vazda Vekia iz ministarstva i vazda su oni pregovarali, prvo to su struni, drugo to to nije rivo

233

DELIMUSTAFI: Vratio iz Lisabona da se obustavi prekid vatre, mi - ovu akciju koju je Gani vodio jue bez znanja ministarstva odbrane, ministarstva unutranjih poslova zajedno sa predsjednikom Izetbegoviem to su vae akcije. Vas dvojice. Predsjednitvo je alosno - ja sam protestirao sino u 6 sati. Predsjednik nam lien slobode, sino se tek u 6 h. Vidite mi smo se svi mogli sastati jue ujutru 7-8. Vi ste lieni slobode. Nismo se sastali. Gani je kao lan Predsjednitva na svoju ruku - jer neposredna ratna opasnost ja dolazim na Predsjednitvo i ja i Doko i komandant. Dolazili smo se sastati. Mi se poslije sastanka u 3 sata - 2 nou kada smo stavili ovih 7 taaka da u roku 6 h i Adi dodje jer on je va nivo da dodje dole. Nismo uope sastali. Akciju. Akciju je vodio Gani-Izetbegovi. U toj akciji poginula su 4 oficira dva teko ranjena, i jedan na. Zato e neko najverovatnije i odgovarati. Vidite sada te akcije kad ono to vi kaete da popravlja vajcarski sat ovaj Katalina mislim da e on preminuti. To je naelnik vojne bebjednosti. To je prvi ovjek vojne bezbjednosti. Meni je Aco Vasiljevi izdiktirao ovo, to je on itao i kae bombardovae se Sarajevo ako ta Katalina umre. Gagovi je isto teko ranjen. Onaj to vodi glavne konce dole. Vidite kako dokazati da su oni mrtvi. Vidite njihova tijela su ovi teritorijalci neke odnijeli, mi nemamo kontrole tih kaem Praine i slino. Dakle, lanovi Predsjednitva kao i ovo to Doko kae daj mi vojsku bez vojnika samovoljno, pa vidjeli ste sino narod se smije dvije izjave. Jedna je Kljuieva, sasvim kontradiktorna je Ganieva, kae odluci TO, a Kljui kae nikakav nismo dogovor postigli. Jeste vidjeli. Moramo se malo pogledati u oi. Moramo malo realnosti pogledati. Dakle, novi su momenti, kako e sada recimo kae politi e bombardirati, odmazdu e napraviti za tog jednog Gagovia, K. te razmjene, ta je sa njim i ko je rukovodio akcijom i kako je. Dakle, jo uvijek neposredna ratna opasnost. Ja kao ministar

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

unutranjih poslova u saradnji sa njim morao sam obezbijediti lice mjesta. I znate kako se krenulo kako izai da li svi da li jedan i komandirati ljudima. Dakle, trebate imati malo povjerenja i moramo raditi. A evo ova akcija za Ilija, odnosno probijanje sve van to govori kakva je vojska. Nee niko iz grada da ide u Ilija. Nee, ne moe. Ili je vojska u kasarni ili da radimo neto, a ne proglaavati nekakve komandante. Eto toliko. Ja mislim da bi trebali da konkretno ponemo neto raditi, da mi ne leimo ovdje, Gani recimo jue ovo odluuje akciju, nije obiao front, nije otiao i mislimo li mi isto da ove zarobljenike iz Zvornika, Kupresa ako je to Vrhovna komanda ako su to zarobljenici iz Foe, vrite ljudi. aja je ve u izolaciji steu ga, daj da vidimo jesmo li mi samo za ove dvije optine Predsjednitvo, ili smo Predsjednitvo cijele Republike Bosne i Hercegovine. PREDSJEDNIK: Ne slaem se ono s civilnom zatitom da se razumijemo. Drugo je to kakva je, mi govorimo o tome ta bi ona trebala da bude. A da treba realno da gledamo na situaciju to stoji, da se ne zanosimo nikakvim iluzijama.

DELIMUSTAFI: I jo nisam rekao izvinjavam se, jo mi je Gani kada sam ja rekao nije nisi sazvao Predsjednitvo, bio je tu i Rusmir kae mi znamo za koga ti radi. A ja drugi kao ratni zloinac i genocid srpskog naroda na listi proitan na dnevniku. Velibor Ostojl na spisku sam drugi. I ja gdje god krenem u Hrvatsku, Sloveniju gdje god ja sam lien slobode. Dakle oni me osudili, svi me osudjuju, a meni Gani jue na Predsjednitvu kae ma znamo za koga mi za koga ti radi. Ma za koga radim ako sam kod njih. Drugi za strjeljanje, ja vodim, akcije, ako nabavljam, ako donosim ako donosim, koliko je Gani donio puaka da vidim koliko je puta obiao front da vidim kao lan Predsjednitva. Ako se ve petlja u neke vojne snage, ako pregovara ako hoda, da vidim njegovu sposobnost - umjesto da se uhvati tamo Amerike da ovo da struci i TO - da mi odradimo tu akciju i sl. I ne znam za koga radim, ako ja radim za neku za CIU protiv ovog naroda, brate da idem. Nemam ja ta ovdje sjediti. I ja biti na listi moje dijete ne smije hodati, a Gani mi kae moj kolega zna se za koga ja radim. Doslovce to ima stenogram imaju ljudi. I onda ajd - malo sam i razoaran i povrijedjen i svega. GANI: Ja lino mislim da Ministarstvo unutranjih poslova razoaran sam sa njegovim rezultatima. To je bila naa odbrana no otom potom. Medjutim,

234

DELIMUSTAFI: To je tvoje lino miljenje.

235

IZETBEGOVI: Gani zna ta je radio. Gani je samo radio pod jednom pretpostavkom da se i u vojsci potuje hijerarhija. Ona se, naalost, ne potuje. Ja sam lino mislio do jue, dok nisam uo te razgovore da se tamo zna kad Kukanjac kae ovo, da ne moe Gagovi kazati tree. Kad Aksentijevi kae neto da Gagovi to ne moe, ispalo je da to ne moe. Moda bih ja na istu tu stvar istu greku napravio. Aksentijevi je oigledno bio dogovorio ovaj recept koji je za nas odgovarao. Kukanjac ga potvrdio, Gagovi ga oborio. Pa onda Gagovi dogovori jednu stvar pa Aksentijevi ne prihvati i tako. Oni su jue nabrojali da je vojska 8 puta promijenila stav. Oni, kad smo mi krenuli, rekao je Dojl ovako Gagoviu Molim vas, mi sad idemo. Ako sada dodje Kukanjac pa mi kae neto tree tamo, ja u, vi znate da sam ja nepristrasan ovjek, ja u otii tamo i kazati da vojska ovdje izigrava itav dan dogovore jedan po jedan itd. i prepustiu vas vaoj sudbini sviju. Jer toliko mu je vie dosadilo. Jue onaj recept koji je postavio Gani, bio je idealan. Pod uvjetom, naravno, da nije bilo onoga Gagovia, to bi bilo ispotovano. Ja bih doao ovdje, Kukanjac bi otiao sam tamo u UNPROFOR, tamo bi se nali, popriali bi. To je najbolje. Medjutim, imala je jedna pojedinost koju on nije znao, a to je da je dabe to Aksentijevi

GANI: Moje lino miljenje. Medjutim, jedna stvar vidite o emu se radi, ovo je jedna teka optuba na rauna predsjednika Predsjednitva i na raun mene. Mislim jue ja sam sve razgovore vodio ovdje po odluci koja je postignuta kako da se vode razgovori u UNPROFQR-u, tu je komandant ja sam tri take koje smo mi ovdje saglasili, sve to sam radio bilo po odluci Predsjednitva, po tom dogovoru. Mi smo se sastajali svakih pet minuta, nas trojica, ne moemo da sastavimo komandanta gore puca Konjicija ovdje, Jure saglasili se. E, sad o emu se radi onda u jednom trenutku se on pojavio jue itd. - medjutim, o emu se radi mi smo jue smo sve to radili vrlo profesionalno sam ja te vodio razgovore u UNPROFOR-u, tu postoji medjunarodna javnost. Ja mislim da ono to sam ja bio dogovorio bilo bi jako jako povoljno. Poslije toga ti su razgovori nije vojska potovala vi znate kako je teklo, ja sam sve uinio sa svoje strane da uradim. Toliko maksimum legaliteta. Medjutim, ovdje se siju, Alija, kreiravi jednu situaciju koja jako destabilizujue djeluje u ovim trenucima. Ja sam tebi svojevremeno govorio da treba MUP da ima 3.000 specijalaca, a on nema. Mi imamo dosta pometnje u MUP-u. Treba, ja mislim, neke stvari raistiti. A s druge strane, ja mislim da emo analizirati i stanje u MUP-u, rad MUP-a, itd. Nema problema. Ja bih te Alija molio jednu stvar da, lanove Predsjednitva kad optuuje, ne samo mene, da e zato, da za to mora da postoji odredjeno pokrie i analiziraemo sve te diskusije koje vode tome.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

govori, tamo ga oni ne potuju. Da onaj koji ima faktiko oruje u rukama, i 50 vojnika, on komanduje. To je jedna stvar. Druga stvar, nije znao jo jednu injenicu da SDS organizuje tamo mjetane odozgo pa ih sa Pala autobusima dovukao tamo 4-5 stotina ljudi koji su trebali da zaprijee vojsci, da legnu dole i da kau i sad je to vojska, mi bismo mogli, mi hoemo to, ali vidi, lee i ljudi po cesti, ne moemo ih gaziti. Ne moe UNPROFOR da ih gazi. Ve su to bili priredili mi gore. Tu okolnost ni vi niste znali. To i je jedna nova okolnost u vezi sa onom osmoricom ljudi. A to se tie MUP-a, ne bih htio sada to. Stanje, oigledno, nije zadovoljavajue. Nije zadovoljavajue unutra, nisu snage, sve je to prilino bilo dosta labavo, ali to ako smatrate da je potrebno, to moemo staviti kao posebno pa dati Aliji priliku da dadne izvjetaj. DELIMUSTAFI: Znai, ako je Vladina komisija formirana...moje stanje. Svako jutro kad idem u akciju zovnem kolege i zapisniara. Ja u akciju, bez pismenog traga i ove ...medju kojima dva-tri oficira... (ne razumije se izlaganje A.Delimustafia)...ne bih smio preuzeti kao Gani. DELIMUSTAFI: Nema ni zapisniara. GANI: Posebno emo mi ti.

GANI: ta sam ja preuzeo?

IZETBEGOVI: Je li Gani naredio sino da se ona vojska rasturi? Ispada i tako. Ja govorim o Ganievom dogovoru o mom putanju. To je Gani obradio. Da li je Gani rekao - molim vas, otidjite, susretnite tamo onu vojsku, uzmite one kamione, razbijte, zarobite te ljude. Je li to on rekao? Koliko ja vidim nije, to su dole ove nae jedinice koje su izmakle kontroli ili koje su posluale. Tu je postojalo u TO nesporazum kako treba postupiti. Ne znam da li je Gani u tome imao. Prema tome, ako Gani nije naredio, ako nije rekao on molim vas idite tamo zarobite taj svijet, on ne moe odgovarati za ono to se dogodilo. Ne znam jesi li ti, Ganiu? DELIMUSTAFI: ...nego odluku o Vaoj razmjeni. Nije se sastalo Predsjednitvo, nemamo ni zapisniara. GANI: Nisam. Naravno da nisam. Prvo, ja nisam mogao.

IZETBEGOVI: Moe li se, mislim da je on to dogovorno uradio.

236

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

DELIMUSTAFI: Kakav je sastanak Predsjednitva u hodniku u prolazu. Ja sam bio jue 5 sati u TO. To ja govorim.

IZETBEGOVI: Dobro, to su dvije potpuno odvojene stvari. Jue imaju dvije akcije - jedna je. ABDI: Bile su dvije paralelne akcije. IZETBEGOVI: Dvije su bile. U prvoj je Gani uestvovao, u drugoj nije uestvovao. Prema tome,...

GANI: O prvoj akciji u kojoj sam uestvovao obavijestio sam Predsjednitvo i imaju ljudi iz UNPROFOR-a i EZ koji stoje iza toga. Taj dio sam obavio profesionalno i to. to se tie drugog, rekao sam i na TV da smo mi bili u informativnoj blokadi od 3,30, pa do 7,30. Mi nismo mogli stupiti faktiki u kontakt sa predsjednikom. Sad tek vidim kad predsjednik kae da je vojska otkazala u hijerarhiji, da se praktino s njima nije moglo dogovoriti nita. Jer ja sam kad je postignut dogovor u UNPROFOR-u nazvat je nekako Kukanjac, nekom vezom, spojio se Kukanjac i Aksentijevi. Kukanjac je to potvrdio. Prema tome, u UNPROFORu je bilo raspoloenje. IZETBEGOVI: Oni tamo nisu htjeli. Oni su, ja sam tano vidio o emu se radi, logika je ova bila - auto i Kukanjac izvue sa tabom, uvjet je da se svi izvuku ili nema od toga nita. Takav je to bio stav. Jer oni bi ostavili Kukanjca gore. GANI: Alija ja bih upozorio jo neke ljude da ne generira te prie da je neko iz Predsjednitva naredio ili Gani ili ko drugi da se puca po toj koloni. Pazi ta govori.

KLJUI: Molim vas, dajte da napravimo sada jedan rezime ovih pitanja koje smo sada imali. Dalje, napraviemo pauzu pa emo nastaviti opet. ABDI: To je naa greka. Mi smo doli u ovu situaciju. Molim vas, prvo bih molio da malo temperatutu maksimalno i lino sam temperamentan inae u normalnim prilikama. Ali sad je vrijeme kad mora ovjek do kraja biti miran i smireno govoriti. Na je rad, osnovno je u Predsjednitvu, mi radimo u Predsjednitvu. Nai problemi i proistiu iz loe organizacije, a loa organizacija je prozvod individualnog rada, poremeenog odnosa izmedju individualnog rada i timskog kao kolegijalni organ, kao kolektivni ef drave radimo. Dakle, mi radimo u sjednicama i individualno. Mi IZETBEGOVI: Moraju se odluke. Zajedniki razgovor.

237

238

jako puno radimo individualno. Ja nisam vrio analizu niijeg rada, ali polazim od toga, ali u sjednicama vrlo malo radimo i to je sutinski problem i dok god tako radimo mi demo imati loe rezultate. Jako loe rezultate. Jer, pazite, ova situacija nalae da mi, pod broj jedan, izvrimo reviziju svog dana, svog vremena provedenog u Predsjednitvu. Pa kad vidimo da kod mene dodje jedna stranka, druga stranka, trea stranka, etvrta, u te kakvoj je to vezi - direktnoj, sad govorim direktnoj jer se mi nalazimo u uslovima neposredne ratne opasnosti sa neposrednom ratnom opasnou, ali u kakvoj je to vezi sa drugim aktivnostima koje kao ljudi imamo i koje bi morali raditi u normalnom vremenu. Ja tvrdim da mi jednak drimo gard i prije i sada i da su tu nai problemi. Pa da ne bi priali u prazno, mislim da je kljuni problem da se dogovorimo da u sjednicama moramo vie raditi. I da utvrdimo okvir da dnevno u sjednicama radimo toliko, nemam konkretan predlog dajem do znanja, a pojedinano radimo toliko i toliko. To je prva stvar. Druga, mi smo sada dogurali do toga da na sjednicu, recimo, ti u Sloveniji u Hrvatskoj nema potrebe da trai, ako oni imaju upravni odbor dionikog drutva, da bi ti nekog dobio. Kod nas ti na sjednici Predsjednitva, kad god hoe, moe dobiti koga god hoe. I sad imamo u zadnje vrijeme i ulazak na sjednicu itd. Samo udje, hop, imam ja to i to itd. Prema tome, moramo ustvrditi i red koji odgovara uslovima neposredne ratne opasnosti. A kad je rije o ovim naim aktivnostima, ja bih samo jednom reenicom, mislim da treba procijeniti situaciju i da trebamo biti staloeni - ja sam npr. bio na TV. Razgovor je, bio je Alija ukljuen na ekran, bio je Gani i Kljui. Jasam vidio da objektivno mi kao Predsjednitvo uetvoro tako javno, na tako osjetljivom pitanju, ne moemo biti korektni i konkretni i ne moe to proi bez konfuzije. Ja sam onom Hadifejzoviu odmah rekao, dok je poelo, odmah sam vidio da odmah idem sjesti tamo. On me je zamolio da ostanem. Ja sam samo kratko ostao i obiao i sve vrijeme sjedio. Dakle, najveu pomo dajem kad se iskljuujem. Ocijenio sam da sam najkorisniji. Prema tome, iz ovog zakljuak da smatram da bi ovo sve do sada, ne na nekoj sjednici trebali odjeliti, nego svako za sebe i da jednostavno doprinosimo i poduzimamo mjere one koje u datoj situaciji nam najbolje odgovaraju. E sada, ja bih nabrojao uz podrku ovog da radimo. Ja ovdje nisam shvatio Alija da se mi opredjeljujemo za oruane snage. Ja sam shvatio da se mi opredjeljujemo da treba materijal da pripreme ministarstvo i tab kako organizirati sve ovo, da ukljuimo i Bobana i druge itd. Prema tome, ovo je jedan predlog koga treba raditi i ne treba blokirati aktivnosti. Ja vidim tvoju intervenciju da trebamo uspostaviti sada vezu, ali ne uvredama izmedju ovog to mi teorijski kreiramo i na Predsjednitvu emo usvojiti i onog to u ivotu, dakle, na podruju Republike, ivi. Dakle, to je rasprava po meni za sutra.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

Ja ne bih ponavljao i dao osvrt za sva ona druga pitanja koja je Stjepan predloio. Mislim da ih treba prihvatiti, ali jedno od kljunih koje je najhitnije, elim posebno apostrofirati, a to je da lino Alija, pod hitno, Borasa, Brkia i Tomu Krstievia da stupi u kontakt da dodju. Mislim da bi dobro bilo da imamo hitno ovaj dogovor, jer nije dobro ovo to se sad pojavljuje u Zenici i Travniku jako je opasno. Sutra moe u Sarajevu ili na treem mjestu. Onda mi dolazimo do raskola, da tako kaem, do poremeaja odnosa izmedju predstavnika, da ne kaem muslimanskog i hrvatskog naroda to bi u ovoj situaciji bilo pogubno za jedne i druge. Prema tome, zato to posebno apostrofiram. Ali sada ovdje elim da posebno pokrenem jedno pitanje oko koga se moramo odrediti na jednoj od sjednica, ali na nain da kaemo kako emo to zavriti. A to je - snabdijevanje Republike. Mi imamo situaciju sada da mi u dolini Bosne i ovom Sarajevu imamo glad na pragu. I drugo, mi imamo jednu situaciju u kojoj direktno vojska uestvuje, oko ega nismo nikad govorili, a to je da ona direktno onemoguava snabdijevanje ovog podruja. Ja sam dao nalog i jue krenulo je 28 lepera robe od kojih 9 samo u Zenicu, 3 u Zavidovie, itd. prema Bosni. Doli su do Doboja i zbog ovog sluaja vojska umjesto da ih zadri, nemoj sad je guva, izali su tenkovi pa kad se razidje kad bude stanje kakvo je danas da leperi krenu, ona ih je pod svojom pratnjom vratila. Ni vie ni manje nego na domak Prijedora. Kakve sad veze Doboj a gdje je Prijedor. Da tamo ekaju dok se stanje ne sredi. Da bi tu kod Prijedora idui prema Sanskom Mostu 6 kamiona bilo uzeto. Ovo moramo skinuti, rekli su, radi ishrane stanovnitva, TO u Sanskom Mostu. Prema tome, mi sada imamo jednu akciju u kojoj vojska izravno, a da ne kaem SDS to i od ranije radi, mi kaemo da je to primitivna radnja. Medjutim, to je strategija, osiromaivanja privrede i osiromaivanja trita BiH u snabdijevanju da bi gladnom stanovnitvu... ABDI: Ovo je sad prvo. IZETBEGOVI: Je li ovo negdje saopteno? Zna li svijet za ovo? IZETBEGOVI: To treba javiti danas.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

239

ABDI: Jutronja informacija, to sam ja specijalom uspostavio vezu, ovjek je iz Bihaa uspostavio vezu preko eljeznice, ne znam ni ja kako je, da ostvarimo vezu. Prema tome, mi se sada nalazimo, dakle, pred jednim odranije je to gradjeno, problemom iz koga moramo izai. E sad vidite, dovodim ovo u vezu sa ovom akcijom koja je pokrenuta da se barem Ilija oslobodi, pa ona nije uspjela. Dakle, za mene treba izvriti ovdje i Predsjednitvu dati jednu posebnu analizu kako je to sve uradjeno i ta bi sada,

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

da bi mi neosudjivali to nije uspjela akcija nego da bi se organizirali, da uinimo sve da oslobodimo ovaj dio puta i postignemo ciljeve koje je imala ova akcija.

IZETBEGOVI: Hoemo li na posao malo. Ne moemo rijeiti ovo snabdijevanje, naoruavanje. Ne moemo to rijeiti sjedei na sjednici. Moemo na sjednici biti po sat vremena, a ostalih 7 sati nam valja raditi neto, o tome se radi. U tri sata sastanak, pa opet sastanak. Kad u napraviti neto. Mogu jedino iz one tamo sobe - napisati pisma, obaviti telefonske razgovore, urgirati neto. Inae emo ovdje ostati. Neka znate, sve je ovo vano - hrana i municija su najvaniji. Ako to ne rijeimo, mi moemo se razii. Uetae nam ovdje u grad. DOKO: Ja upravo to kaem. IZETBEGOVI: Dajte da to radimo. Da to rijeimo. Imamo van BiH spremljene kontigente oruja i hrane. Ogromne koliine ..

ABDI: Sad je ovo pitanje pregovora sa armijom u okviru toga. Dajte da to prekinemo. IZETBEGOVI: Dali danas predstoje pregovori sa armijom ili ne? Bili su premjeteni sa danas na popodne.

DOKO: To je dobro.

IZETBEGOVI: Pazite, to treba rijeiti. Ogromne kontigente hrane i oruja imamo gore van BiH. To sam sada kad sam iao tamo uredio. Naime, uradio sam neto na tome prije nego sam krenuo ovamo. To je jedan posao koji sam obavio. Ali sam sada dobio izvjetaj kad sam bio u Lisabonu da je to pripremljeno. Dogovorio sam dole da se na neki nain to propusti. To je potrebno uraditi i to je ono na emu treba danas da radim ovdje. Dajte da to obavimo. Treba osigurati prolaz, ima prolaz kuda bi se to moglo da uini.

DOKO: Ali ne moe iz Visokog dovdje doi.

SOMUN: Ja sam njima prenio to je reeno - dae biti vraeni oni zarobljenici. Da mogu da dodju general Mekenzi i Aksentijevi i da e biti promatra EZ. Da e im se pridruiti predstavnici TO. uo sam telefonom kad oni s Aksentijeviem razgovaraju. Samo je pitao MUP moe li poslati jedna kola pratnje da ih doprati dovde. Rekao sam - moe, ali da prestane iz kasarne "Maral Tito" pucnjava. 240

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Kakvo je stanje tih ljudi. ta e oni vidjeti kad dodju tamo? SOMUN: Oni trae garancije. Ja sam rekao - dajemo ih. Kau, zar se nee ponoviti kao sino? Pekao sam - garantujem.

IZETBEGOVI: Dobro to. Kakvo je sad stanje. Oni e doi u tu salu. ta e oni vidjeti tamo, to pitam? AKMADI: Moe li se tim ljudima ita ponuditi koji su rekli da bi se vratili u vojsku. Da se izjasne. DELIMUSTAFI: Jedan se vratio. AKMADI: Ali, da ne ide tih 30 tamo? Moe li se s njima porazgovarati? DOKO: Gradjanska lica i vojska. PELIVAN: Jesu li ti oficiri? EFENDI: Odlino. Dva-tri su povrijedjena.

IZETBEGOVI: Ima puno gradjanskih lica, stanovnika. To je minimalno 33 da se vrate.

ABDI: Nemoj da otvaramo raspravu, ljudi. Samo ostaje ovo sa armijom, IZETBEGOVI: Sluaj, veliki je uspjeh da se oni ukljue. Prihvatili da kau da ostane.

ABDI: Moe li se sad rei kad su pregovori s armijom? Po meni je ovdje, da se ne sastajemo vie na sjednici. Ja imam predlog. Sa armijom da dogovorimo ko ide na pregovore s Armijom.

IZETBEGOVI: Da ne duljimo, da se konano odlijepim sa ove stolice. Nema kraja problemima. Neka, kontakti sa UNPROFORom. Kad oni kau i ako to danas bude - sazivamo na hitnu sjednicu, odrediemo. Uglavnom ne moe niko otii na svoju ruku tamo. EFENDI: Neka nam bar daju toliko civila, nemojte da dajemo badava oko pregovora, ako Boga znate. Neka nam bar civila daju toliko. SOMUN: Ne znam, mi smo samo postavili...

241

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

ABDI: Predlaem da ide Efendi pa moe sjesti s Aksentijeviem. DELIMUSTAFI: Aksentijevi je obini referent, nita od njega. SOMUN: Ja sam samo postavio oficira za vezu. DELIMUSTAFI: Treba obustaviti paljbu.

EFENDI: Oni su nai zarobljenici, mi emo odrediti.

KLJUI: Molim vas, ko bude iao tamo, obavezno je da se kae Mekenziju da se prekine paljba, jer je jednostrana.

DELIMUSTAFI: Ne moemo ih propratiti odozdo dok pucaju, ne moemo garantovati. ABDI: Neka Kukanjac naredi da prestane paljba. Neka on naredi, oni pucaju, reci, iz kasarne "Maral Tito". PELIVAN: I iz Zagrebake. ABDI: Iz Zagrebake, sa Vraca, sa svih mjesta. Neka naredi. Puca se sa tenka reci.

KLJUI: Dobro, zna on to. Molim vas, da vam kaem. Trebalo bi sada - moraemo u naem daljnjem radu odrediti jednog potparola Predsjednitva, ko e dogovoriti koji e izlaziti. Predloio bih da malo smanjimo, ovo je bila izuzetna situacija, Alija je bio tamo itd. i mi smo se pojavljivali. Ne iz dobre volje, nego i stjecajem okolnosti u javnosti. Treba obaviti, Kemo, razgovor sa TV. Ne smije TV ko sino Pulji dovoditi Kukanjca itd. Tu moramo malo spustiti tu TV i mi emo odrediti jednog potparola. Dok ne odredimo, danas treba u 2 sata, na medjunarodnoj konferenciji, malo treba da ohladi i Kari sa onim izjavama. Molim vas, treba neko da rezimira ovo to smo danas radili da vidi s predsjednikom ta se moe sada saopiti. Poto je reeno u 11 sati da e biti sjednica Predsjednitva. Reeno je na Radiju.

IZETBEGOVI: Da vidimo ta emo iznijeti u saoptenju Predsjednitva od ovih 77 pitanja koje smo danas ovdje naeli? ta emo od zakljuaka iznijeti, ta smatramo bitnim od zakljuaka da iznesemo. Mislim da je ovo jedino to je hitno pitanje a to je da je BIH praktiki u stanju agresije, agresori su ti i ti itd. I ne znam ta smatrate? ABDI: I da je snabdijevanje totalno paralisano u Republici.

242

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Konkretno treba, a to paralisano je nita ne znai. Znai 26 lepera koji su krenuli odatle, zaustavljeni tu, vraeni tu znai neto. A inae paralisano je nita ne znai. KLJUI: Molim vas u vezi agresije treba reci da e naa delegacija sutra iznijeti to i to.

KLJUI: U vezi s ovim da e sutra...

IZETBEGOVI: Dobro, definisane su instrukcije za ministra inostranih poslova da sutra na KEBS-u iznese sljedee tri ili etiri take koje su bile. KLJUI: Morate rei, a da Fikret poslije toga nastupi sa ovim privrednim problemima. PELIVAN: U vezi sa agresijom. Moramo nedvosmisleno rei da je armija na mnogim gradovima i naseljima vrila divljako razaranje . Molim vas, to je nekontrolisano masovno razaranje. GANI: Ne morate rei koje su.

IZETBEGOVI: I da zato nema nikakvih opravdanja. Nikakva opravdanja nisu da je njegov ovjek zarobljen i da nam rue grad. To nije. To su ratni zloini za nas. Ona moe da ide da tog ovjeka oslobodi, moe vojnu akciju to je jo legitimno i legalno, ali ne moe kazati vi ste mi uzeli 2 pilota, sruim Mostar. Vi ste ovdje uzeli ne znam koga i mi sad ruimo Sarajevo. To je isti ratni zloin. LJUBI: I treba javnost obavijestiti.

DOKO: Jeste li vi danas na Predsjednitvu donijeli odluku ovo to ste rekli. Je li to odluka da je agresor Srbija i Crna Gora.

IZETBEGOVI: I ne treba je zvati takozvana nego biva" AKMADI: Da. Srbija, Crna Gora i biva JNA. 243 PELIVAN: U ovome...

DOKO: Molim da dostavite Ministarstvu tu odluku.

IZETBEGOVI: Da. Srbija i Crna Gora preko JNA i grupa koje su ubaene.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

IZETBEGOVI: Moramo vidjeti koje su posljedice ratnog stanja sve. Jer ako uje sada da su poela masovna streljanja okolo, izdivljae sve to ovjee.

EFENDI: Molim vas da se proglasi ratno stanje jer nee mobilizaciju niko da vri. Nemamo sankcija, nemamo nita. Mora se izvesti nekako. Neko od vas da izadje pred javnost.

PELIVAN: Molim vas kad kaemo divljako razaranje, naselja, gradova nevinog stanovnitva,imamo li ijedan sluaj da nai napadaju otvoreno kasarnu ili vojnike? Osim u odbrani? To treba rei da nemamo. Oni to rade po civilnim objektima, po masovnim naseljima - to je masovni zloin. A da mi ni jednu kasarnu nismo napali. Samo u odbrani. KLJUI: Molim te predsjednie ovo bi trebalo formulirati u nekoliko reenica i da neko proita. Ne mora ak, evo neka se pojavi Akmadi. IZETBEGOVI: Samo nam ovdje stvarno treba neko ko bi pisao ta saoptenja kako treba. Jednog ovjeka.

KLJUI: Mile i ti, predsjednie, trebate deset minuta. Samo da mu da teze i da on to oblikuje i da izadje. Zajedniki razgovor. Predsjednie, dvadeset je do dva, da ti i Mile sjednete i naznaite to to treba Mile. IZETBEGOVI: Ne mogu ja to. Imam svojih poslova. Ja sam skoro svako saoptenje napravio i tog mi je rada preko glave. Nemojte mi to uvaljivati. AKMADI: Imamo dvojicu ljudi i neka Kljui. IZETBEGOVI: Znam, ali ne valjaju. Moram to otvoreno kazati.

IZETBEGOVI: Pazi, mi idemo u pregovore s vojskom. Zato sam rekao jue - pustite tih 40 puaka. 400 hiljada puaka ima o kojima je rije. To su predmet razgovora ovdje. Ako moemo nekako da ih neutraliziramo. 244 DELIMUSTAFI: Zato su tenkovi na Ilidi. Koga oni uvaju.

DELIMUSTAFI: Samo ove pregovore s vojskom to je Abdi rekao. Na Ilidi, imamo tenkove. Kakva je uloga. U ovim pregovorima treba hitno odrediti komisiju za razgovore tenkova na Ilidi. Mi ako moramo sada vriti probijanje preko Ilide kako e se oni postavit da deblokiramo grad. Treba vojsku pitati.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: To je to pitanje s armijom. To su sad konsultacije. Zajedniki razgovor. Rekao sam im bude utvrdjen termin da se sastajemo, mi emo se sastati ovdje na jednu kratku konsultaciju ko e ii. AKMADI: Imam jedan predlog. Da u vrijeme dok Predsjednitvo ovako zahtijeva, sjednicama prisustvuje g.Avdo ampara, poto su ovdje i Skuptina i Predsjednitvo. ABDI: I na kojim e pitanjima insistirati.

KLJUI: Od skuptinskih, Mario, Konjicija, ampara i ti. Zna se ko ima pravo glasa. Prekinuto snimanje.

245

"Muslimane vodi hrvatski ministar, koji nema povjerenje ni u Hrvate ni u Muslimane. To je alosno."

Magnetofonski snimak 83. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine odrane 6. Maja 1992. godine

247

FIKRET ABDI: Evo ja vrlo kratko. Dojl, njegovo istupanje je vrlo bitno ovdje za nas kao odrednica kako se dalje postaviti. On je rekao ovdje postoji, rjeenja su sljedea. Medjunarodna intervencija. I on je rekao ne dolazi u obzir. Dijalog i to uspjean. Ili, a oni su blizu toga da napuste teren. Jer vide da ne koristi ovako raditi itd. Prema tome, mi smo na kraju. Sada ono to je za nas najhitnije. Prema tome, po meni kako ja stvari cijenim nama je najvie stalo da oni ostanu. Jer ako odu oni su jedina naa nada. Iza toga mi nismo - znamo kako smo naoruani, jer onda je jedino borba. A zna se koja je naa sada pozicija. I zbog toga bi mi u ovim pregovorima smo vodili rauna o emu u vas obavijestiti, i o emu treba da vodimo rauna. X: Ko da ostane?

PREDSJEDNIK: Izvjetaj ove nae grupe Abdi, Stjepan o jueranjim pregovorima, i eventualno ak trebadne kakav prije svega izvjetaj, a onda eventualno pitanja i nastavak razgovora. Ko e od vas dvojice da nam kae?

Sjednicom je predsjedavao predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, Alija Izetbegovi. Sjednica je poela u 11,00 sati.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

FIKRET ABDI: Oni su vrlo ozbiljno prigovorili, Dojl je htio tu da raspravu poentira na tom kako je dolo do toga kako da se presjee kolona, kada ste ti i Kukanjac ili, kako je dolo do presjecanja kolone. On je na to htio poentu, a s druge strane to je odgovaralo Aksentijeviu. On je odmah prihvatio, oko toga to je bilo. Samo da kaem to. Da e to ozbiljno to je presjeene kolona koristi armija i da tu i Dojl je vrlo kritian prema nama, zato to smo dozvolili da se to desi. To e moj sud. I drugo sada je Aksentijevi na to nadovezao, da naa obaveza odakle poinje, jer ovo je nova informacija jeste da damo jo 69 ljudi i 37 oficira i da damo odgovore na neka lica vojna. O kojima se ne zna da su poginula. PREDSJEDNIK: Pardon tih 69 ljudi nisu iz ove kolone FIKRET ABDI: Jesu. Oni to smatraju istim. Iste kolone. Oni nastupaju to je sve trebalo da u tom kontekstu. U tom konvoju ti i Kukanjac pored ovih 73 ovjeka za koje sam ja smatrao da je time zavrena obaveza Predsjednitva prema Dojlu i armiji. Ja sam smatrao da je to zavreno i mislio sam da je to u redu. Jedino sam mislio da je problem to je presjeena kolona. FIKRET ABDI: Da, oni kau dalja 69 plus 37. I mi smo da bi prekinuli raspravu, rekli dajte spisak. I Doko je otiao da uzme spisak i jedan i drugi. A mi emo sada u medjuvremenu provjeriti ta je s tim bilo. I danas mi nastavljamo u 12,00 naa odluka kako postupiti u pogledu jo tih 116 lica. PREDSJEDNIK: Medjutim oni kau da ima jo ljudi.

PREDSJEDNIK: lanovi IS-i se sprema da napusti zbog ove situacije kakva jeste.

FIKRET ABDI: Dojl da ostane tu.

PREDSJEDNIK: Ja bih vas zamolio da vas ne uvale u diskusiju. VI niste otili da diskutujete o pojedinim zarobljenicima. Da vas ne uvuku ako je mogue ikako. FIKRET ABDI: Ne. Dojl je odmah htio da raspravi to, i da je to konvoj. A Aksentijevi se nadovezao da je to obaveza koja je jo neizvrena. Dakle, nije samo taj presedan koji je uinjen mimo dogovora, koji je postignut Predsjednitvo onih 173 ovjeka. Da je presjeeno, mi smo raunali da je to problem. Pa smo ga rijeili. Oni kau ne, tu je jo 69 plus 37. Oni su dakle i Dojl je to

248

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

PREDSJEDNIK: Samo malo Fikrete radi naeg praenja. Ti novi jesu li ti novi ljudi, jesu li to od prekjueranjeg, zakjueranjeg ili iz te kolone ljudi. FIKRET ABDI: On kae ti su ljudi trebali biti u toj koloni. On kae ti su ljudi trebali biti u toj koloni. On polazi od toga. Mi imamo jue, zato sam jue poao od toga i tu smo Stjepan i ja bili

PREDSJEDNIK: Samo mu postavite pod pitanje, reci molim vas ti ljudi jesu li oni bili u koloni ili nisu bili. Mislim odgovor e biti sigurno da je to od ranije, jer oni imaju od ranije zahtjeva FIKRET: Mi smo rekli dajte nam spisak i jednih i drugih, obzirom da veete, a mi nemamo sa njima pismen dokument kao jue. Mi smo jue stavili ta smo dogovorili. KLJUI: Mi smo rekli ako ih nadjemo predaemo ih i gotovo.

PREDSJEDNIK: Samo radi vaeg obavjetenja neka znate, vi sada kod odgovora, kada sam ja dogovarao odlazak ljudi iz kasarne bilo je govora i to e se Dojl i Mekenzi sjetiti, nije bilo govora koliko ljudi jer nije ni znao. Rekao 10 kamiona. Traim da mi se 10 kamiona robe i ljudi izvue. Oni su uvalili ne 10 nego izgleda 40. I to je stvorilo promjenu. Da je bilo 10 kamiona to bi se moglo kontrolirati, moda ne bi dolo do presjecanja. Ali trebate tu okolnost navesti zato to su Mekenzi i Dojl bili prisutni sjeaju se 10(ten) molim vas. Tako da su oni prekrili time to su uvalili u to borbeno vozilo i jo 30 kamiona. Neka znate tu okolnost molim vas. Jer se dvoje ljudi, vjerovatno niko ne zna tano. Ali se ten rakse1 pominjalo. Mi smo rekli, ne pa da ne, pa da. Na koncu prihvaeno je tih 10 komada. Oni su prekrili pa su prevalili i ta moe i ne moe. JURE PELIVAN: Molim vas rekli bi predsjednik tamo u komandi ima jo ljudi, ima odavde,odande nisu rekli to.

PREDSJEDNIK: Sada su ovo izmislili.

KLJUI: Stvar je jasna. I kada su oni primili 140 nazad. Nisu postavili pitanje za tih 68.

KLJUI: I to smo mi rijeili, ako su kod nas mi emo im dati ako nisu 249

FIKRET: Mi emo ih dati, a inae oko svih ljudi Mile daj ti malo, jer i ovi moji su bistri daju meni da ja razvrstam to treba sve podijeliti, sve pie, sad ovo to u ja dalje priati da ne priam, evo

250

vama pismeno zabiljeka da vi znate. ta je sve to. Ja volim sve pismeno. I onda mi je lako priamo i skraujemo priu. E, sada vidite ovdje e nastati kljuni problem, jeste oko oko ljudi oni neke ljude vode ive poginule itd. Proitaete ovu zabiljeku jednu koju sam ja napravio pozvao ljude sredili spisak itd. Ljudi nisu mi sada polazimo od toga zakljuili smo da danas moramo unutar 48 sati prvo da mora se obezbijediti primirje. Odmah je mene 8,13 minuta je napadnuto skladite u Konjicu. Obavijestio gospodin Blagovi. Da je ve narueno sa nae strane primirje. I ja sam zvao odmah Doku i on je javio da e on poduzeti mjere, da e se to zaustaviti, U toku noi su rekli da je napadnuto i u Travniku neki vojni objekat. Prema tome, oni kau sa vae strane se kri to. E, sada ja ne bih prihvatao to je li ovo tano ili nije, da ne gubimo vrijeme. E, sada ono to ja kandidujem kao pitanje koje je bitno radi nae daljnje aktivnosti a to je da mi moramo stvarno kada kaemo obustavlja se vatra s nae strane. Da se vatra obustavlja. Mi to moramo sprovesti. I sada treba ocijeniti. Da ovdje ocjenimo jesmo li u stanju kada kaemo obustavljeno obustavljeno. Jer ima se utisak - moj je utisak da ima ljudi koji su van kontrole. Koji se ne pridravaju. Volio bih da nisam u pravu, jer to moe oteati nau poziciju.Mi ako ove razgovore ne zavrimo kako treba Dojl i ovo drutvo se die, mi ostajemo da se sporazumijevamo kako znamo i umijemo. Prema tome, da bi mi imali tri iste, imali argumente u rukama, mi moramo garantirati da ono kada mi kaemo nema vatre. Ni u Sarajevu ni u BiH. Da je nema. Da se toga kosenkventno pridravamo. To je problem koga ja kandidujem, oko koga se eksplicitno moramo izjasniti. Mi moramo utvrditi svoje obaveze, svoje reference za pregovaranje, to je sutina. Da mi kada obeamo, da se organizujemo tako da ono to mi prihvatimo kao Predsjednitvo da mi to moemo i realizirati. To je sutinsko pitanje po meni. Druga stvar koja je ovdje vrlo bitna, kada je rije o prekidu vatre to je da u ovih 48 sati moramo izvriti identifikaciju svih leeva i ranjenih lica. Prvo leeva, i opramanje sahrani itd. Tu smo se dogovorili da bude jedna komisija sainjena od predstavnika MUP-a Ministarstva odbrane, Crvenog kria i Misije evorpsklh posmatraa i vojske. E, sada ovdje moram vas obavjestiti, to se tie nas nismo efikasni mi to se tie nae strane. U tom pogledu to ide jako traljavo s nae strane. I jugros ja ne bih vas tu opetereeivao za sada to nije bitno. Ovo je prvi razgovor, ako bi se to ponovilo ja bih konkretno rekao ko gdje, kada i ta. Ja jutros od 6 sati radim na tome, ja nisam jo otpremio ove ljude da idu, jer je zakljuak bio. Da jedan od nas od lanova Predsjednitva se zadui da sve ove faktore povee, uveze, obezbijedit koridor da dodju i da oni rade. Da zavre daju zapisnik i da se zna ta je uradjeno. E, sada Armija je tu bila vrlo efikasna. Dakle, oni su odmah javili ko je njihov oficir veze, koje su ekipe gdje se nalaze, traili da se obezbijedi obezb-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

jedjenje za kola, to smo rjeili, kola su ve u bolnici, njihovi ljudi nisu doli, jer iz MUP-a spojio sam direktno Delimustafia i pukovnika Gagovia da se njih dva sporazume i da se kae iz te kasarne Maral Tito, iz vojne da se puca i nee da idu ova kola da preuzmu ove ljude njihove ni u kasarni i vojnoj bolnici. Oni trae /vojska/ ali MUP ne vjeruju ljudi koji voze kola. Oni kau da puca nisu ni otili. Samo da zavrim ne presjecaj me. Dakle ali evo sa da je tu sve kompletno osim Crvenog kria i komeserijat za izbjeglice on je iselio, a mi ne znamo gdje je. I oni nee iz Crvenog kria nee da dodju kae nama nije bezbjedno, bez posmatraa evropskih. Sada emo vidjeti sa njima. Kada zavri sednica Predsjednitva da to vidimo. Evo to je taj drugi dio zadatka. Pazite ja ne ekam sastanak u 12,00 sati, ja sam njih ve obavijestio da su naruili u Bos. Krupi to, oni kau to je SDS, ne to nije SDS taj SDS je ravan nuli, da nema korpsua banjalukog to nije. Pa rekao sam ovdje kada god zapuca na Vracama ja odmah okrenem telefon Jure pa kaem evo radite to. Ja sam jue 10 puta razgovarao kako sam doao iz UNPROFOR-a, a od jutros sam tri puta razgovarao sa Kukanjcem i 11 razgovora obavio. Ma ljudi moji. Ja ne podnosim izvjetaje - ja sam aktivan u tome ja nijedan posao ne obavljam ovako gelipterski PREDSJEDNIK: Evo vidi zato se poveava ton, ja stalno - Abdiu molim te bez prekidanja zavri svoje izlaganje.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

251

ABDI: Prema tome, mi sada idemo kod njih, i rei emo kakva su ponaanja bila u toku noi. I oko ovih prekida i sada kakva su ponaanja. To emo ocijeniti. Drugo, traio sam od komandanta da oni daju podatke tano, u toliko sati prekinuta vatra, tu pucalo, dakle da se nagadjamo. Mi moramo pismeno komunicirati. Osnovni je problem u saradnji u tim pregovorima bio to nema pismenih tragova. Zato sam ja vama napisao kompletno sve pismeno ovdje da imate vi kod sebe - svaki lan Predsjednitva da imate kod sebe da ne moramo priati. I danas smo se dogovorili da raspravljamo pitanje komunikacija. Dakle, da se deblokira grad, sve komunikacije, i eljeznica i putevi i aerodrom, to danas idemo na razgovor. Do jue smo uradili ovo, danas evo nastavljamo to. Ali krenuo sam ja od nas. I time zavravamo. Moramo od neega poeti. Da kaemo to je bilo, bilo. Od sada mi smo isti, to kaemo uveamo to je tano. Vi krite da imamo dokaz da krite i da vidimo. Ako nema onda se zna ta je. Evropski posmatrai idu inae sve medjunarodne institucije, mi ostajemo sami i onda emo se dogovarati kako rjeavati problem. Zato moramo se sada dobro organizovati i ne smiju nam se deavati greke, da bude krivlje na naoj strani da ovaj posao ne uspije. Evo to. A da li e on uspjeti kompletno ne ovisi samo o nama.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

ABDI: Oni su htjeli da SDS bude sa nama partner, oni su od njih traili da se obezbijedi mir. Ovo to smo mi pismeno obezbijedili to je SDS traio da Dojl njima obezbijedi. I mi smo se dogovorili. Sada vi obavijestite SDS, dogovoreno je armija i Predsjednitvo republike potpisan je takav i takav dokument, znai nije mir. Samo kada potujte to znai imate mir. I oni su ve razgovarali STJEPAN KLJUI: I ako ne potujete vi, vi ste jedini koji naruavate mir,

PREDSJEDNIK: Naime, evo to je Jure govorio puca se. To se vidi jasno i puca se dok razgovaraju, prema tome, nema nikakva problema da im se skrene panja - ali da se ovdje puca u gradu to je jasno oni e vjerovatno dati obrazloenje da je to SDS. A mi onda neznano kakvi su nai odgovori kada kae SDS puca ovdje.

FIKRET: Jeste. I oni su ve se saglasili sa ovim. Znai nismo mi uvodili na izgovor nego je to stvar Dojla i njih.

PREDSJEDNIK: E, sada ta bih ja sugerisao. Sad stvari mogu da krenu pravim putem, mogu krenuti u pogrenom pravcu. Oni e nas pokuati uvui u diskusije o zarobljenicima kao uvjet daljih razgovora. FIKRET: Mi ne moemo izbjei ni Dojl nam neda isto. Mi oko ovih 37 plus 69 ljudi plus ljudi koje oni imaju mrtve PREDSJEDNIK: Ne, mislim da vi danas ne potroite vae vrijeme na tome. Zato mislim ako je mogue to predajte, evo pod komisija koja ispituje imena gdje su ta su a mi ajmo dalje.

KLJUI: Predsjednie mi smo tako, do 7, u 20.00 sati se taj posao FIKRET: Agregat se ukljuio

PREDSJEDNIK: Znam, ali ova grmljavina znai da je pogodila neki vitalni objekat. KLJUI: Dobro to je ovako. Samo da vas uvjerimo da Komisija za razmjenu zarobljenika ona radi nou i navee PREDSJEDNIK: Kakve su sad vae procjene Tehnike smetnje

252

PREDSJEDNIK: to se tie Sarajeva da mi jednostavno se guimo, pokuajte da otvorite na neki nain, deblokirajte barem u nekom pravcu. Ali ovdje je problem, Tehnike smetnje

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

HAJRO: Da Vladu BiH da se postigne sporazum sa JNA. Karington pie predsjedniku Izetbegoviu, i kae da je jedini nain da se kriza u Bosni rijei, to je sporazum sa JNA. I on trai posebnu odgovornost kao to je ve ranije reeno. FIKRET: Mi sada radimo na tome. HAJRO: Traio je od Adia da se sastane

PREDSJEDNIK: Poslao je Adiu pismo - ta kae tu

HAJRO: Poslao je pismo predlaui da se on sastanke sa Izetbegoviem to prije moe

FIKRET ABDI: Samo da vas obavijestim - Ministarstvo inostranih poslova Turske jutros u pola devet zvalo kabinet moj i pitalo, kako da nastupe oni u Helsinkiju danas. Rekli su da e zvati za pola sata. Ja sam mislio izvriti konsultaciju, nije bilo nikoga kada su oni ponovo zvali. I rekao. Najotrije mjere imao sam - ali primjena da se uslovi dakle primjena tih najotrijih mjera tim kada ova Savezna Jugoslavija ne izvri obaveze prema Bosn i Hercegovini. PREDSJEDNIK: Rezolucija za danas je ve pripremljena. FIKRET: Ja sam rekao maksimalan zahjetv.

PREDSJEDNIK: Ja neznam je li Silajdi ne ide tamo. Ide prema dogovoru sa mnom. Otkud on ima ovlatenje da nee biti tamo. PREDSJEDNIK: Ja sam mu rekao da bude jue na KEBBS-u da bude tu, da sutra se pojavi u Briselu mjesto mene tamo.

PREDSJEDNIK: to je tu je. Je li otiao ili nije. A ja mislim da je jue mogao biti na KEBBS-u kao to je i bio. Prema razgovoru. Pie na pripremu konferencije, pripremila se rezolucija radilo se tu, a danas je trebao da ostane tamo da ne bude prazna stolica BiH tamo. Jer i tu e biti razgovara - ta ja znam ko e nam p.. Evropa ili KEBBS dvije razliite institucije. JURE: Ma Brisel e nam; ta nam pripadne proporcionalno to e nas sljedovati. A u KEBBS-u smo trebali danas biti.

HAJRUDIN: Lord Karington protestuje to Silajdi ne dolazi danas razumije to vi niste

253

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

PREDSJEDNIK: Dobro, onda, rezolucija je pripremljena. Neznam tano, ali ovaj mi je Turin sino rekao. Rezolucija je za Bosnu i Hercegovinu odlina, prijedlog njen. Nisam ja detalje. Pazi Zlatite je MUP-ova baza u sutini. To je tvoja baza je li Alija. DELIMUSTAFI: Nema tu MUP-ova baza, TO-ova baza, svi smo rasporedjeni zajedniki. Koliko gore ima ljudi i ta ima.

EFENDI: Jutros mi je bio to je aktivni kapetan prve klase. Bio gore imam 17 puaka, imam 3 puta vie ljudi koji sjede u jednoj prostoriji, strah me kada naidje itd., i rijeili smo dva sata ima kompletan sastanak sa Starim Gradom, da konano rijeimo pitanje Zlatita. Bio je gore dio jedinica MUP-a S.Grada. Oni su to povukli neku vee. Mi smo to popunjavali noas. I postoje grupe koje idu gore, to su jae ete, i oni su zaustavile tenkove itd. I a nije to ba tako. 4 puke. I to e - odluili smo da ovako uradimo svukuda. Da nam milicija nije na poloaju nigdje. Ali da imaju spremne timove, ekipe, jedinice koje u sluaju potrebu idu negdje da zatvaraju,a jedinice TO zatvarae sve pravce. I danas u dva sata to e biti kompletno rijeeno to. DELIMUSTAFI: Sluajte Zlatite se bez jake grupe ne moe drati. EFENDI: Predsjednie da ste diskutovali o naoruanju, i doveli nam municiju i naoruanje, ne biste ovo imali ast da diskutujete. E, sada ja vama da kaem. Vi niste dali ja kako sam ovdje komadant taba jednog metka niste dali. EFENDI: Hou li se ja sad pretvoriti u trgovca ili hoe. Niti hoe da izvri mobilizaciju da mi da ljude, svako se petlja tamo gdje mu nije mjesto DELIMUSTAFI: Jesam ti rekao pare, je si li me pitao.

DELIMUSTAFI: Sino u 3,10 etiri tenka idu, Dojko hre spava, Jure spava svi EFENDI: Gospodine predsjednice Zlatlte niti je palo niti e pasti ja vam garantujem.

DELIMUSTAFI: Sino je 80 ljudi bilo na Zlatitu. Hadibajria ja digao Enesa, malo su kod njih JURE: Onda izvinje ako je la ovo to ujemo

254

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

DELIMUSTAFI: Najgore je to ovdje ima 10 vojnika i to nam soli pamet ovdje. Nema ni 10, ako moe sabrati 5 ljudi ja neu sjediti ovdje i dri nam predavanje s nogu udje, izadje GANI: Ali mi oigledno nemamo koordinaciju DELIMUSTAFI: Muslimane vodi hrvatski ministar, koji nema povjerenje ni u Hrvate ni u Muslimane. To je alosno. PREDSJEDNIK: Znam do ovoga dolazi to se stalno te izjave daju jedini protiv drugih DELIMUSTAFI: Nema ta protiv drugih, ovo je injenica. Treba neko da napie izjavu ili Doko ili ja. Dok mi to ne uradimo, dok nekog ne smjenimo, dok neko ne odgovara

PREDSJEDNIK: On kae koliko sam ja razumio bio na Zlatitu, ili da je uo GANI: Ne bio je sada gore, obiao teren bilo je samo 4 ovjeka i da je MUP povukao svoje ljude odozgo. To je izjava ministra odbrane. Mi moemo dobiti izjavu MUP-a. A ovi ljudi ako ne saradjuju DELIMUSTAFI: Izjavu ne moete dobiti, moete informaciju samo, GANI: Alija mi emo vas sve smjeniti ako ne budete radili kako treba. Sve.

DELIMUSTAFI: Ganiu kada me ti bude postavljao ti me i smjeni. Mene je Vlada postavila ja Vladi sam podnio izvjetaj. I Vlada je radila ovdje. A ja neu dozvoliti da me ti smjenjuje. Ja u otii gospodski. Ja nisam doao ni u tvoje Predsjednitvo ni u tvoju Republiku. To ti moe rei privatno. Ako je to stav Predsjednitva onda je to u redu.

255

AVDO AMPARA: Ja mislim da ovo niemu ne vodi. Ja mislim ovo to nas je ostalo i to nas ima ovdje da moramo u odbrani ove republike svi da budemo jedinstveni. Ako u nekim razmiljanjima ima razlika da se kao ljudi dogovorimo. Nemojte ljudi, ma jo ako se mi ovdje razidjemo. Onda je kapitulacija. Nema rada. Nema niega. Prema tome, dajte Alija da sjednemo i sa Dokom i sa svima, da raspravimo te stvari. Neeg ovo to sam do sada pohvatao, neeg to Doko govori ne neeg ve dosta ima istine. Znai iz MUP-a nema ljudi jer su povueni. Sada je Stari Grad kako komandant ree povukao ljude, ali daj da od toga ne stvaramo sada problem, ve da problem to prije rijeimo da nam

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

na padne Zlatite. To je za mene problem. A za mene je problem, a za mene je na j katastrofalni je ako se sada budemo raspravljali ko dobro radi ko ne radi koga emo smjeniti, koga postaviti. Dajte da to ostavimo ako ikad stanemo ivi i imadnemo mira iz toga emo izvui zakljuke kako je ko radio. Dajte sada svi da krenemo da smo jedno. Ja sam ovdje prvi put, da smo jedno ljudi moji. Ja sada vama kaem ovo mi emo ii u Skuptinu, ja sam rekao Mariju jue radiemo u podrumu ali biemo u Skuptini i neka nas ubiju u Skuptini. Ali hou da radim u Skuptini i ovdje u doi kada je sjednica.

DELIMUSTAFI; Molim vas da odgovorim. Ja sam poslao 40 ljudi sino sa Hadibajriem razgovarao dva puta. alio se nema mi smo Zlatite sino spasili. Umjesto gospoda koja je spavala zajedno sa mnogima ovdje, ja sam od komandanta otiao u 11, preao u tab operativni. Bio sa Kerimom do 4 sata. I izaao. Gospoda koja je spavala ovdje i Doko koji je fino obrijan, uredjen i glat PREDSJEDNIK: Alija molim te ispitaemo ko je kriv za Zlatite. DELIMUSTAFI: Vi ste rekli da je palo Zlatite. I to je velika izjava. Ja govorim da nije.

PEDSJEDNIK: Jo jedno pitanje kada smo na tome.

JURE PELIVAN: Predsjednie poto me opominju, milijardu dinara smo zaduili se za MUP i odbranu. Molim vas lijepo svu municiju koja se moe iz Konjica prevesti, iz Travnika oruje izvolite platiemo. Nemojte traiti od Jure Pelivana da ja to prevozim.

PREDSJEDNIK: Ma dobro vjerujem nije.

DELIMUSTAFI: Ma vjeruje li se meni Ganiu, ta ti misli ta sam ja ovdje. Ako je palo treba me odmah smjeniti ili ne trebam ja ovdje biti. iji sam ja ministar. Ma nemojte tako ljudi ako nema povjerenja u mene ta u ja ovdje. PREDSJEDNIK: Ma ekaj malo Alija. Polako, ovjee. Rije je o tome da smo uli da je palo. Vi ste rekli da nije palo. /Prekinuto snimanje/

Biljeke
256

1. trebalo bi pisati Ten trucks, odnosno 10 kamiona na engleskom jeziku

"Kod vas ministri dolaze deset puta vie nego kod mene, kao predsjednika Vlade. Uputite ih predsjedniku Vlade. Ja vas lijepo molim"
Magnetofonski snimak 84. sjednice Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine odrane 6. 5. 1992. godine

KLJUI: To Dojl govori? 257

ABDI: Mi smo danas, pod broj jedan, izvrili reviziju primjene onih pet taaka koje smo jue utvrdili. Zadrali smo se najdue na tom primirju i dalje udi - sve se dobro dogovorimo, iza toga, ponovo se puca. I onda je u medjuvremenu Aksentijevi govorio i traio da se obustavi vatra na svim mjestima, a iznio je razloge da se nije potovalo primirje zbog toga to smo u Konjicu mi napali na vojne objekte u Travniku,uglavnom zbog ta dva objekta. Osnovni mu je razlog bio to da nisu potovali primirje. Ponovo smo, zna se, vodili raspravu i dogovorili se, neovisno o tome to je bilo krenja tog primirja, da moramo ii na daljnje aktivnosti kojima smo i jue govorili i koje smo danas pokrenuli. Sad se on konstantno vrti i vraa na to da mira nema bez dogovora sa Srbima i da on ima danas popodne razgovor sa Srbima.

IZETBEGOVI: Izvoli, Fikrete.

Sjednica je poela u 17,30 sati. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Predsjednitva Alija Izetbegovi.

ABDI: Da, Dojl govori. Dojl kae - ja sam dobio saglasnost i on i Santo da su jue od Karadia, on se slae sa ovim to smo mi

potpisali jue primirje, jer se on i ranije obraao pismeno i traio da ovi rade na tome da se obezbijedi mir i prekid vatre. I on je rekao mi smo obezbijedili to ovo to smo postigli, sad od vas ovisi da li ete se toga drati. Oni su rekli, mi emo se pridravati, nama to odgovara. To znai izbjegli smo to da uvede nas u razgovore sa SDS. Medjutim, on danas ponovo kae, sva ova pitanja, to je jako vano, on akcentira mi smo danas naelno izloili pitanje otvaranja puteva, pruga i aerodroma. I on kae, on to naelno prihvata, obavili smo naelno raspravu, ali da konkretno izjanjavanje o tome sutra izvrimo. On se zadrao naroito na putevima i da smo se mi zadrali samo na putevima, on bi mislim danas, i da otvorimo konkretnu raspravu o putevima i smatram da on danas popodne, ne znam ta Stjepan misli, on je rekao da e o svim pitanjima razgovarati sa srpskom stranom, da on eli da razgovara o tome i da je pored ostalog mislio konkretno dogovoriti o putevima. Poto smo stavili na dnevni red i puteve i aerodrom, ja sam jo stavio pitanje privrede i iznio konkretno primjer SOKO-la Mostar gdje je vojska praktiki okupirala jedan kolektiv od preko 3000 ljudi koje ima ugovore sa inostranim partnerima, a ne moe izvravati svoje ugovore. Proizvodnja je oteta i odveena u Kragujevac. A i bez te proizvodnje, provjerio sam, oni mogu da izvravaju sve ove ugovore prema vani, a imaju ugovoren izvoz za sada oko 30 miliona dolara. Prema tome, radi se o velikom poslu. Pa sam pokrenuo i to pitanje. Sada je bilo rasprave da je to teko naelno, da je lako dogovoriti. Mi smo rekli da je pitanje eljeznice vrlo jednostavno za to. Da to zavisi samo od vojske. Kod aerodroma ona polazi od tih pretpostavki. Uglavnom je ostalo na toj naelnoj raspravi. Aksentijevi ponovo podvlai, kao i prvi dan, da bi to trebalo ukljuiti srpsku stranu, da su ovdje tri uesnika u sukobu, da se samo mogu rjeenja potpuna dobiti ako su sve tri ukljuena, a zna se ta bi za nas znailo to ukljuivanje. Dogovorili smo se oko zarobljenika. Mi smo im dali informaciju. Ja sam ustvari, u onoj zabiljeki koju sam dao vama, onaj zadnji dio sam isjekao jer se to odnosi na nas. Mi moramo provjeriti neke stvari. Prvi dio sam im dao. To su ustvari usaglaeni podaci vezani za vojnike koje bi mi trebali predati, odnosno one koje mi traimo. I dogovorili smo se da bi sutra u 10 sati ovdje u Fisu bila predaja tih vojnika, da budu predstavnici Evropskih posmatraa. Bila je ova iz Medjunarodnog crvenog kria kod mene. Ona kae da mi zaobilazimo njih, a to je njihov osnovni zadatak ta predaja - ne mrtvih, jer ovi su ukljuili, zvali, ne znam, ja ih nisam zvao ali su zvali evropski posmatrai da dodju, a mi smo samo urgirali ovi moji iz kabineta jer su oni oekivali to ih nema. Iza toga oni su rekli - mi emo doi, ali ne smijemo ii bez evropskih posmatraa. Kad su ih ovi doveli ovdje, onda su ovi rekli da to nije njihov posao mrtvih ve ranjenih, onda vi predajete vojnike to je na osnovni zadatak pa bi trebali raditi to. Uglavnom, to e biti sutra

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

u 10 sati, ta predaja vojnika. Oni su nama dali popis, htjeli su danas da vode raspravu. Tu nas Aksentijevi stalno vraa na taj konvoj. On nas praktiki deplasira. Ali nije problem to on gura, nego Dojl se toga, on to gura jer je bio tu prisutan i ja sam tu bio. Ja sam u to umiijean, elim da to bude zavreno, itd . Ja sam imao neke podatke da je ak Aksentijevi spavao dole. Pitao sam ga to, on kae da nije spavao ali u svakom sluaju vidi se da Dojl dobro insistira na predaji tih stvari. Oni su dali pregled i tog sveg to je bilo tamo. od kasa, ima tu i linih stvari, ali ima tamo i zolja i druge municije - puaka itd. Mi smo rekli da oni daju taj spisak nama i da emo mi sutra pregledati to i da emo vidjetij. ABDI: I materijal i kamione oni trae. IZETBEGOVI: Znai, trae oni i materijal? IZETBEGOVI: Da nam je ljude rijeiti.

ABDI: Ali mi smo ipak to pomjerili da nam ne dodju u sjenu kljuna pitanja. Nama je bilo osnovno da mi puteve, prugu, aerodrom. IZETBEGOVI: A ono to se tie ljudi zna kako je moglo nastati. Zaboravio sam jedan trenutak - jedan broj ljudi nije htio da se vrati pa je puten. Vjerovatno je to. On je traio sve one ljude i one koji su se izjasnili. ABDI: Evo, to je uglavnom to. Evo, Stjepan e jo.

KLJUI: Mislim, oni stalno nama donose nove papire vezano za taj konvoj. U principu, mi ljude vraamo i line stvari emo vratiti. A sve ostalo - zolje i to neka udje u diobeni bilans, neka stoji. Moemo im ak i priznati, ali mi to ne vraamo. Dobro. Neka se registrira. S druge strane, Koljevi je poslao 51 primjer gdje se Srbi hapse, maltretiraju i prinudjavaju na neke izjave o lojalnosti i protjerivaju sa svojih ognjita. I mi smo uzeli taj primjerak od Dojla i dali smo ovdje da se fotokopira i prevede i istovremeno smo dali naem timu zadau da pripremi sve nae sluajeve poev od sela Ravno pa do Sarajeva, Dobrinje i rekli smo da je to dug proces pa emo ih svaki dan filovati jer mi nemamo ak podataka za Fou i gornju Bijeljinu itd. jer ne moemo prii. Dakle, otvoren je jo jedan put skupljanja podataka o protjerivanju, pljakanju, hapenju i ubijanju. 259 IZETBEGOVI: Ko u nas radi to?

KLJUI: Sad je preuzela TO, ali je sigurno da moramo uzeti ministra zdravlja i socijalnog staranja da napravi tim zato. To ne moe raditi ni jedan ovjek, to treba da radi deset vojnika. I molim vas, to je jedan proces koji mi moramo ganjati, koji svaki dan prije sastanka to pominje. S druge strane, mislim da je danas armija pokazala neki gest dobre volje - dala je kisik i neke lijekove naoj bolnici. I to smo mi rekli preko radija i zahvalili se itd. Uspostavljena je konano linija izmedju Vojne bolnice, vojnika naih policajaca i UNPROFOR-a to znai ove ekipe idu, skupljaju te mrtve, ranjene, obilaze se bolnice ukoliko ele da bolesnike, koji se lake transportiraju, imaju pravo, ukoliko je tei ima, naih vojnika u bolnici, a ima vojnika u naoj bolnici. Dakle, obostrano imaju tretman normalnih bolesnika. Trea stvar bila je na raspravi Vojna bolnica. Mi smo dokazali da na vrhu vojne bolnice ima mitraljesko gnijezdo, PAM, da imaju snajperisti, itd. Aksentijevi je pristao da se do sutra ujutro oni svi skupe dole u prizemlje i da uz prisustvo promatraa i naih snaga i policije i vojske oni se izvezu vjerovatno u Rajlovac. Sad ima samo jedno pitanje: da li emo im dozvoliti oruje da iznesu ili neemo? Moram vam reci da je to malo poniavajue za nas ako im dozvolimo da iznesu oruje, ali s obzirom da smo mi iz Vojne bolnice imali sedam mrtvih od snajperista, za nas bi moda u ovom trenutku bilo najvanije da se oslobodi Vojna bolnica, odnosno da ona ostane bolnica da udju promatrai unutra, da pregledaju sve - ima li oruja - a da poslije toga na MUP prihvati okruenje bolnice zvanino. KLJUI: Oni koji pucaju gore sa 7 i 8 sprata. KLJUI: Jeste, oni kau da se bolnica brani. IZETBEGOVI: A ko bi otiao u Rajlovac, ako bi otiao, ko je to?

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

IZETBEGOVI: Znai, priznaju oni da ima vojnika gore? ABDI: Oni kau da oni uvaju bolnicu, a da prijeti jedan napad, tako da oni ne kau da to gadjaju naeg policajca na platou. KLJUI: Dobro, gospodo, hoemo li mi da oni ostanu tamo pa da pucaju?

260

KLJUI: Dojl je rekao ta e vam PAM kad mi nemamo aviona. Svima je to jasno. Vezano s tim, dogovorili smo se - pripremu iseljavanja kasarne "Maral Tito" koju e oni pripremiti za sutra. To ne

ABDI: To je obrazloenje .mi smo govorili o tom milicionaru na platou.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

znai da e se odmah sutra iseliti. Ali, iseljavanje komande i pregleda Jajce kasarne koja je iseljena, to znai da emo formirati timove zajednike sa promatraima koji e otii u Jajce kasarnu, pregledati da li je ona minirana. Ako nije minirana, prihvatiti jedan revers da se to preda i napraviti ugovor. I tu je onaj pukovnik, ne znam ni kako se zove, izjavio da oni stvarno da ih je stid kako je to bilo u Visokom itd. Ja sam rekao da to u Visokom nije kasarna, to je franjevaki samostan i da bi oni eljeli u Sarajevu da ostave kasarne u jednom korektnom redu i da to uradimo.

IZETBEGOVI: Usput, Kukanjac je rekao da su oni predali tu kasarnu kako treba, da smo onda mi doli pa razbijali.

KLJUI: E sad, mi smo njima rekli dami nismo uli ni u jednu kasarnu ni u komandu i sutra e se pregledati komanda ta ima unutra. Jer oni od ovih stvari trae privatne stvari - brijai aparat itd. da vam ne priam. IZETBEGOVI Nije trebao Haris ni biti nego milicija. Milicija je trebala da bude

261

STJEPAN KLJUI: E, sada mi smo njima rekli da nismo uli ni u jednu kasarnu, komandu i sutra e se pregledati komanda ta ima u njoj. Jer oni od mnogih ovih stvari trae, trae privatni aparat. I, trea je stvar da se na putevima za sutra na tim mora rei gdje drimo mi a gdje oni puteve i eljeznicu. To tano treba rei Fikret se razumije u to. On e rei u Mostaru dre eljeznicu JNA i ne moe proi voz. A onda treba vidjeti da li je tamo kod Ostroca popravljena pruga ili nije, to je sve lake da se proradi. to se tie aerodroma, mi smo zaduili Dojla da danas ima - u 4 sata ima Briting promatrai i UNPROFOR sa Goldingom da vide da li e UNPROFOR prihvatiti aerodrom. Vojska je prihvatila da bude aerodrom kakav je bio u miru. Znai civilne slube da imaju miliciju, carinu, crveni kri, vatrogasna kola, hitnu pomo. A da UNPROFOR prihvati sam upravu objekta. A vojska trai da ona i dalje uva aerodrom okolo toboe od ovih nekih nasilnika, a aerodrom bi bio otvoren za sve gradjanske i vojne letove. S tim to bi let bio najavljen. Jer ja imam osjeaj da oni nastoje da se jedan dio bar ovih viih oficira i ovih znaajnijih linosti avionom prebaci dalje. Ovako malo razgovarajui u tim pauzama - mogu vam rei da oni mole da se neki pritisak, mi smo rekli da armija treba da izadje sa lakim naoruanjem i kandidirali smo to pitanje TO obrane oruja i ovo drugo. To oni kau nee biti problema, a to su pitanja iz sljedeeg seta. Dakle sutra bi mogli zavriti otvaranje cesta pruga eventualno aerodrom, i u svakom sluaju

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

dislokacija Jajca komande i - eto to su pitanja koja mi sada radimo, nastojimo. PREDSJEDNIK: Moete li paralelno naeti neku kasarnu u unutranjosti u BiH FIKRET: Naeli smo mi Zenicu

KLJUI: Da ti kaem predsjednie, ti pregovori idu strahovito teko, iscpljujue prekida se telefon Dojla, Santosa, Abdia PREDSJEDNIK: Nije niko od UNPROFOR-a prisutan je li

PREDSJEDNIK: Da, da a to se tie deblokade saobraajnica bili bilo tu mogue korak po korak - ajmo recimo eljeznicu sutra otvoriti, da otvorimo o.

KLJUI: Nije, dodje neki oficir jedan iz UNPROFOR-a Ponekad je Mekenzi a ima i neki Brener kako se zove Hajro PREDSJEDNIK: Dobro je, danas me pitao Zimerman je li UNPROFOR u razgovoru KLJUI: On je stalno prisutan.

PREDSJEDNIK: ta ete odgovoriti ako oni kau nemamo zatite bolnice. KLJUI: Mi preuzimamo 262

KLJUI: Ne mi se nismo dogovorili, mi smo dogovorili da oni spuste oruje sve prizemno. Pazite da ne bude - za nas je kao gradjane najhitnije da se Marin dvor deblokira razumijete da nas ne ubijaju na Marin dvoru. A nismo jo vidjeemo to emo se boriti se je li kako e da li e oruje ii s njima

GANI: Velika bi stvar bila da ako oni istraju na tome da ovi u vojnoj bolinici i kasarnama ostave oruje to nam treba a mi dajemo potvrde da je to oruje primljeno i da to ide u deobeni bilans. Oni bi sauvali obraz, a mi bi to kasnije oruje vodili kao TO, nadoknada

PREDSJEDNIK Koliko sam ja razumio nije. Ali je u njihovoj zgradi, a ipak jeste jelda.

FIKRET: Mi nismo dogovorili, ve oni pripremaju da na MUP organizuje zatitu bolnice i to

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

JURE PELIVAN: Molim vas, predsjednie ponudimo im da sve preuzimamo obezbjedjujemo. KLJUI: Ma, ne mi mislimo da je ovo veliki korak ako ujutru iselimo oruje iz bolnice.

FIKRET: Pazite, znate zato mora biti naelan razgovor, pa konkretan. Aksentijevi ustvari, to je moj utisak nisam ak ni Stjepana upoznao, on hoe da vidi ta bi mi naelno, i on se uvijek dogovori ne samo Kukanjcem nego i Blagojem Adiem i onda dolazi. I mislim da je to bolje nego da on obea, a ovaj kae nema on pravo, tako da ta opasnost koju je Alija iznosio do sada oko ignorisanja toga to on dogovori mislim da ovog puta nee biti. STJEPAN: Jer on ima telefon gospodo pored sebe, ima ansu uvijek da pita.

FIKRET: I sve i dobije, i mi sluamo razgovor. A za krupna pitanja on eli da zna ta e biti sutra. I eli da se obavi naelna rasprava. PREDSJEDNIK: Je li oni tvrde da nisu oni, povredjivali ovo 24 sata.

FIKRET: Ne, ne tvrde. Kau da jesu, ali i vre na njih pritisak u Travniku, to vidim sada iz informacije da je istina. Jer je uzeto ovo. I da je Konjic i da je to, i oni kau mi smo to radili - vi ste krili i mi krili. On ne spori. I mislim da nije ovdje moralno isto tako dogovoriti. Nemoete vi raditi upravo mi pregovaramo, STJEPAN KLJUI: Ne to je drugi problem, nije to Hasanov kontrolom, to je drugi problem.

FIKRET: Jer nama onda kae Dojl vi nemate kontrolu nad Z. Hercegovinom to je najtee pitanje i zadnje i nemate na Pale. Ali mi volimo da idemo, vi ste poli od lakih pitanja i to je dobro. On je to rekao otvoreno danas nama. Vi nemate kontrolu nad Z. Hercegovinom ni na Palama. M AR I O F I L : K a k o .Hercegovinom. mi s l i da n e ma mo k o nt r o l u n ad Z

263

KLJUI: Evo ovako u ti rei, noas TO nije dao naredbu da se napadne Ljuta. Uao je nekakav Daida tamo i uzeo Ljutu, i odnio oruje TO Konjic

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

FIKRET: A mi smo to mogli dobiti. Pazite ja sam jue Aksentijeviu govorio da e biti prvi Konjic, Travnik i jer ja sam - meni je A. Alihodi govorio oko Zenice. Cirkus se skuplja radi tog garnizona. Moe doi do sukoba nepotrebnih, ja sam mu rekao prvo Zenicu. On je sam rekao da ide Travnik i znao je za sporove oko Konjica - kae nema problema Konjic, Travnik i Zenicu emo prve da - i radi mene i on ima konsultaciju i sa ovim Kukanjcem i Adiem. Moemo nema potrebe da ulazimo u sukob. Moemo. Dok mi ne zavrimo. Kad zavrimo to je sporno nezadovoljava nikada nije kasno. DELIMUSTAFI: Jeste li pitali za Vraca i njihove tenkove. FIKRET: Ne on ne spori da su krili vatru. On to ne spori. Nego kae mi smo radili ovo to smo rekao

FIKRET: Dobro da vidimo u emu je problem ovdje na Predsjednitvu. Mi vodimo naelne razgovore da bi ili konkretno. A mi vama sada kaemo naelno vi hoete odmah konkretno da zavrimo. I vi nas pitate to nismo zavrili. Pazi a Dojl nee - ima danas obavezu sa Guldingom - i iza toga ima obavezu da se nadje sa ovima iz SDS-a da se nadje. I on je rekao danas moemo raditi do 4 sata. Do petnaest do etiri. PREDSJEDNIK: Znai razgovori teku, uglavnom uspjeno. Cik-cak liniji malo. MILE AKMADI: Jeli Aksentijevi zvanino njihov postao izgleda. STJEPAN KLJUI: Jeste ima papir. FIKRET: Jeste ima papir mi smo fotokopirali.

PREDSJEDNIK: to se tie bolnice to je ostalo da se rijei.

DELIMUSTAFI: Kako e se odnositi kada mi uzvratimo. Isto kao to i oni uzvraaju. Recimo vi niste znali Konjic su oni bombardirali jedan su im avion sruili i to je velika stvar. Sruili dobar dio arije. Drugo njihov kapetan Djurakovi - mi imamo podatke ja sam sada dao u TO kamion municije za 120 - to je ova to rui minobaca. Danas je poruio iz H. Pijeska. Nestalo im za Lukavicu, to e im kamion municije za Lukavicu. Drugo ta mi imamo od te vojne bolnice ako smo mi samo portiri njihovi itd. itd. Ja neznam je li predaju oni ili ne predaju.

264

DELIMUSTAFI: Gorade isto ariju su tamo raketirali iz minobacaa, ne avionima i neto su na Teanj malo. To se sve desilo

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

danas i treba tab TO da podnosi izvjetaj svako moda 12 sati od potovanih prekida vatre. Sa terena, i da imate vi FIKRET Imate izvjetaj od 17,00 sati nemate to. KLJUI: Abdiu nije to problem. Ima crvena linija izmedju njih i nas. FIKRET: I to smo dogovorili. KLJUI: I prvo je Dojl rekao prvo vi medjusobno pokuajte rijeiti i priznati ispraviti - a ako ne preko Santoa. Prema tome kada se desi ta informacija na ovjek je duan da nazove njih i da kae molim vas danas je bilo dobro, ta kaete o Doboju. On ne kae nita. E, molim vas Santo evo vam dokaz itd. PREDSJEDNIK: Jedna je stvar povrede prekida vatre u razgovorima ovim da se kae. A druga je stvar da javnost bude upoznata. Pa bi dobro bilo da to neko sistematski prati, jedan po jedan sluaj, tako da i njima stavi na raspolaganje pregled prekida, povreda prekida vatre i da javnost bude upoznata o nepotivanju prekida vatre. Jer oni e sigurno za svaku sitnicu kazati e pucalo tamo, a ispada da mi onda zna - vjerovatno e biti obostranih. Pa neka se vidi i na drugoj strani ozbiljne povrede prekida vatre. Jer vidi napad ovaj na Doboj, Goradu, Konjicu, ta ja znam pokazuju ustvari da oni kre. E sada me zanima ovo Efendiu je li postoji neka sluba koja sistematski prati. I to treba davati na konferenciji za tampu i dalje. Obavjetavati javnost o tome. I naravno obavjetavati nae lanove o tome. Da mogu da kau evo ovakve prekide vatre FIKRET: I danas su oni jednu granatu poslali prema - oni gdje god se vode razgovori, to im je hobi. Ja sam danas

KLJUI: Objasnili smo mi i Dojlu i Santou. Ma nama trebaju oni, a ne trebaju njima. Jer smo rekli ne daju vam ui na Pale, ne daju vam ui FIKRET: Jako insistira Dojl na tom susretu sa srpskom stranom to je vaa realnost itd., KLJUI: Ne ja mislim ako dodje ikad kakvih razgovora to ne moe biti ova ekipa koja pregovara sa - mi moemo dati iz ministarstva odbrane i TO jednu komisiju da razgovara sa SDS-om.

PREDSJEDNIK: Oni to hoe da otjeraju UNPROFOR - za njih je to

265

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

FIKRET: Nee oni, pazi mi emo morati sada to da pokrenemo Jer pazite Dojl to ini ovako nerado, i ak ta vie po meni moj utisak se ovako sa dosta doznog povjerenja da je to za njega malo - mi neemo pa je on nekakav advokat na, on kae ja moram razgovarati po podne, ja ne mogu njih ignorisati. Oni imaju uticaj oni su snani oni dre podruje, oni svagdje saobraaj nie mogu oni svaku odluku mogu osporiti. Ja mogu sa njima razgovarati. On govori ta on mora. On nama ne kae - zato vi ne razgovarate, a drugim rijeima

PREDSJEDNIK: Mi moramo - ta bi znailo njihovo ukljuivanje u ove razgovore - kao zaraene strane, to nije priznavanje nikakvo kao faktiki. Zamisli neko ti kidnapuje dijete gore, i dri ga gore u brdima negdje. Ti njega ne priznaje, nikakvo njegovo pravo tim to hoe da pregovara s njime, to ti dri dijete gore - ubie ga. Tako isto ovi dre uperili cijevi u grad, ti mora s njima razgovarati, i morae s njima kad tad razgovarati oko tih stvari. Mi moramo s armijom postii saglasnost oko nekih pitanja ali oni e ostati tu. Oni e kazati to se nas tie mi odosmo a vi nam ostavite - mi emo morati naime, pregovori sa zaraenom stranom. Ne znai nikakvo pravno pitanje tih ljudi. Partizani i Nijemci su se sastali oko zarobljenika oko nekih pitanja usred rata STJEPAN KLJUI: Drue predsjednie, sve u redu to emo mi doi na to. Ali je potrebno da Evropa kae srpskim teroristima dok pucate nema kao to su ih vratili iz Lisabona da ih vrate i ovdje. To je kljuno. A kada prekinu pucati i kada pristanu na razgovore mi emo odrediti jednu ekipu koja nee biti predsjednitvo, nego teritorijalne odbrane koja e praktino s njima razgovarati.

266

KLJUI: Ne, jer nama e biti sistemom redukcije predsjednie mnogo lake s njima razgovarati kada razgovaramo ili kada zavrimo razgovore s armijom. Jer smo mi danas postigli jednu stvar to Fikret nije rekao. Mi smo danas dali kartu njihovih poloaja. Odnosno svih poloaja koji okruuju Sarajevo. I rekli smo neka general Aksentijevi ucrta svoje snage i ne da nama, jer je to vojna tajna. Ali neka da Santou. A mi smo sa svoje strane ucrtali nae poloaje i dali Santou. I on je bio veoma zadovoljan, jer to je jedno diskreciono pravo efa pregovarake ekipe. Da on jedini zna. Jer sada ako on zna gdje su lokacije onda kada se puca lake kontrolisati.

PREDSJEDNIK: Ako je rije o prekidu vatre to su tehnika pitanja. Oni su pregovarali gore i sa Babiem i sa Adiem, ko god je imao 10 puaka oni pregovaraju. Ovi isti evropljani. Njih ne priznaje na taj nain, da kaem mi to moramo razmisliti o tome dokle emo mi moi ii s time da pregovaramo s njima.

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

JURE PELIVAN: To ja hou predsjednie izuzetno je bitno da mi imamo dijalog sa armijom kao sa ovim .... I inae armija zna ipak je to legalna vlast, htjeli ili ne. Ona je priznata prema tome, je li krnja nije to je drugaj star. I vano je odrati dijalog sa armijom.

PREDSJEDNIK Bilo bi dobro ako budemo mogli da ovo rijeimo sa armijom, pa onda imamo drugu stranu. Pa emo vidjeti

GANI: Jer vidite vi ste uspjeli vi sada imate tu prisutnog Karadia to god bi bilo on bi rekao e ja se s tim ne slaem. A armija bi rekla dogovorite se vi tamo trojica pa recite ta hoete. FIKRET: I vrlo je bitan ovaj razgovor Dojla sa Srbima. Vrlo je bitno. DELIMUSTAFI: to mu vi ne otvorite pitanje kasarne u srpskoj optini.

PREDSJEDNIK: Pa da generalne neke odredbe.

FIKRET: Doi e i to Alija, postepeno. Zna ta je do sada je iskustvo bilo - sve nam ide i na kraju ne ide nita.

PREDSJEDNIK: Naravno zato mislim ak i oko saobraajnica moda biste mogli razmisliti da sutra kaete ajmo mi eljeznicu osposobiti. A tu imamo samo s vama problem. Moe ui preko Doboja hranu nekakvu koja se nalazi tu i tamo i odozdo moda dovui koks i ve bi tu neto proradilo. Ne govorim o sugestijama KLJUI: Ne, odlino predsjednie, .. eljeznicu i ove tri kasarne i vojnu bolnicu. Puna aka brade za sutra. I onda idemo dalje.

FIKRET: Generalne one ubie. Hajmo korak po korak.

MARIOFIL: Osnovni je problem da mi nastavimo pregovore i sa armijom, i ako mi te razgovore uspjeno zavrimo onda emo imati poziciju da mi moemo razgovarati sa Srbima, bolje rei sa SDS-om ravnopravno. Pa e i u toj prilici dobiti i oruja i ostalo. Onda ja sam danas razgovarao sa ljudima, kae mi moemo razgovarati mi smo za razgovor, ali mi nismo ravnopravni. MARIOFIL: Gulding. Kae da li ti misli da ratuju oni sa armijom. Ne oni trebaju samo da armija ispotuje legalne vlasti da ode, da PREDSJEDNIK: Ko kae?

267

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

268

FIKRET: Pa oni ne samo to. Gulding je zvao, ja sam razgovarao mi smo jedno vrijeme imali pauzu, pa je Stjepan ovo oko karata razgovarao, koliko sam ja razgovarao sa Guldingom, on je mene zvao bio je i Nambijar, bili su svi oni gore. Razgovarali smo i onda je njega, interesirala su moja gledanja na ovo, pored ostalog, njega je osnovno interesiralo, njima se jako dopada, svima oni koji nain i komunikacije imaju, ovaj sistem koliko sam ja imao pregovora odlaska na teren ljudima. I to. I njega interesuje zato je taj zaokret kod mene. A ja njemu kaem ne mogu ja, ja dodjem evo i ovdje vodim pregovore. Kukanjac kae da mu je nesigurno doi. On meni poalje dvije rakete, granate. A onda razgovaram u Derventi u garnizonu, ja mislim da oni, oni meni zdrmaju garnizon a to nije tampa registrovala neke. Pa odu u Prozor, svi. Pa odem u Bos.Brod sve sam ja njima rekao. Pa Kukanjac kae iz Doboja ne mogu, a ja prodjem istim tim putem i meni nesiguran, s tim to ja nemam nita, samo imam sebe ovako. A onoga nagovori svojoj zdrmaju granatu meni na zgradu SO-e, onda ja odem u srpsko lijee onda ovi zdrmaju u popovsku kuu granatu. Prema tome, i ja sam to, a s druge strane sada ja vidim odrpilike gdje sam. I ja zato sam doao do toga zato vojna intervencija. Zato to na najdrastiniji nain hou da upozorim. Ja koji sam bio izuzetno pomirljiv, spreman za razgovore do kraja preutivao stvari, prigovarano, ja sam mu rekao, mene su deklarisali u tampi kao proetniki orijentiranog ovjeka, prosrpski, da im toleriem, da sam slab prema njima itd. Jer ja sam pokuavao da promiknemo u bit srpske ugroenost i. Pa ni to nije uspjelo. A vrijeme odlazi ljudi stradaju, osvaja se jedno selo, drugo selo. Ti pregovore vodi onda ljudi misle da sam lud. ta mi je do tog razgovora, nestaje itd. I sada ovo da kaem, kada je rije o ovom razgovoru, on npr. kae da vi ne moete negirati srpsku stranu. On misli sad da sam i ja - ja kaem ne, ja razgovaram, pa sam ja rekao ja 4 sata razgovaram ponovo nakon toga to sam napisao pismo. Oni meni kau do sada si kod nas imao otvoreno. Sada od ovoga pisma Buu rekao si da smo mi da smo mi teroristika organizacija itd., a da podrku imamo armije, promjenili smo odnos. Neovisno od tog to ja 4 sata navee sam, bez ikog razgovram i dalje. Ali je pitanje ta dobiva od toga. Efekat je, i mi gubimo vrijeme. E, onda on kod ovog kae nae mogunosti su da vi - on oekuje od ovog naeg rada pa sam ja to Stjepanu

PREDSJEDNIK: A sada ja ne znam uope ta priam - ta mislite jesu li oni uope spremni, imate li utisak. E, to je to nas iz dana u dan progoni. Oni su spremni na neki sutinski dogovor oko ovih.

oruje koje nee da nam se da na raspolaganje, a ostalo da se neutralizira

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

i rekao, vi izvucite da vi potpiete dogovore danas, onda je nae mi onda moemo pojaati i kontrolu i svaki pritisak da oni izvre to. A mi se dogovoriti moramo. Da barem tu stranu imamo, ovo to Mariofil kae imae bie pozicija druga u razgovoru sa Srbima i nama, nakon to ovo zavrimo. Jer oni jako oekuju od toga. I on je prekinuo ponovo razgovor, pa je na strau samo ovoga sada to pregovaramo s armijom zvao i njih dvojicu i Dojla i ovoga.

PREDSJEDNIK: Dobro, dakle nai nastavljaju pregovore sutra. Sve u redu. DELIMUSTAFI: Dok ne osvojimo aerodrom nema tu nita

IZETBEGOVT: Onda to reci ovome to ti sjedi s desne strane. Ovo su ovdje pregovarai. Oni idu pa pregovaraju. Ako treba osvajati, onda to treba..Daj da mi to radimo, da nastavimo te pregovore pa vidjeemo dokle. Ja se bojim da emo naii na zid da ne idemo dalje. Bojim se da je taj zid blizu. Samo mi reci, kad je rije o Dajdi jesam li ja razumio da je on u tom skladitu i otiao ili je dole ostao? IZETBEGOVI: Kako imam utisak da je upao u skladite pa odnio oruje neko. Moda je i on odnio to oruje kao to i ovi nose, ko bi ga znao. Ne znam dalje njegove namjere. Dobro. Vidjeemo. Vidjeemo dalje po ponaanju, po vaim djelima. Dobro. Da vidimo sada ta imamo jo. Ima jedan problem ovdje, rekli smo maloprije, to je saoptenje. Medjutim, dobio sam danas jedan prigovor da dananje saoptenje na ovoj konferenciji za tampu jednostavno TV ne objavljuje. Za to vrijeme ona dadne neku utakmicu tamo. Danas su dali neto. Molim te, izgleda da je vrijeme da se o tome popria. Ako je to tano. DELIMUSTAFI: Ide on prema ovamo.

269

KLJUI: Ovako je. Na TV je konfuzija. Svi su pobjegli pa ak i Ceri pobjegao. Osam dana ne dolazi na posao. Mi smo neki dan, kad je ona cura vodila, bio je strujni udar, zapakovali dvojicu ljudi koji su opstruirali rad na TV. Postoji jedan cijeli tab ljudi dole koji je ostavljen da opstruira rad i nije htio da se ukljui. Dalje, predsjednikov intervju Bi-Bi-Siju i drugim inozemnim agencijama uope nije emitiran. I poto prekjue nismo nita mogli uraditi nego smo jednostavno putem naih snaga koje imamo dole, dvojicu ljudi, za vrijeme programa, pokupili. To je bio reditelj i ef DESK-a. I doveli svoje ljude. Danas smo preuzeli tehniku preko Mire Moinia. To je onaj plavi to je bio neki dan na TV oko releja. On dri tehniku, imamo ovdje tehniara, imamo dole tehniara. Sad je ostalo samo da vidimo ta emo s novinarima,

jer krug u kojem se nalazi Slobodan Radonji, Kota Jovanovi i Kapor Mirko i Ljubojevi opstruira TV. Zasad ne vidim osobu koja bi mogla preuzeti da bude v.d. ili bilo kakav.- komesar nama sada treba na TV i dozvolite mi da jo veeras vrim selekciju, kontaktiram. Vjerovatno u vam ujutro predloiti ko bi bila ta linost i ovdje bi ga imenovali za v.d. upravnika TV. Kaem namjerno upravnika, jer mi nemamo sada vremena da provlaimo neke ljude. Ima nekoliko ljudi, ali ni jedan od njih nije tako energian i sposoban da preuzme i da kae - ti e raditi to, ti to, ti to. Treba nam jedan novinar mladji. Molio bih vas da shvatite da i vi razmislite. Potrebno je imenovati v.d. upravnika TV. Ima jo jedan problem. Izgleda da je dolo vrijeme da se YUTEL rasformira. Pojedini novinari YUTEL-a bi mogli da se objedine, a ovaj ef kojeg bi mi imenovali, on bi morao koristiti i ovu djecu sa HAYATa itd. da uspostavi jednu ekipu koja bi...koristiti njihove priloge i imati na prvom programu jer HAYAT se ne vidi dalje od Sarajeva. Prema tome, moramo razmisliti noas, dajte mi vremena do sutra ujutro da vam predloim koja bi to novinarska ekipa bila. Ako ne nadjemo ni jednu osobu, moemo neki vi napravit i da im damo kompetencije da vode TV. Objedinjavaju se svi kadrovi. To je jedini nain, jer imamo sad opstrukciju odavde, imamo centar ovdje ne moe se ukljuiti. IZETBEGOVI: Dobro, kad je rije o YUTEL-u, YUTEL je jako gledana emisija, vrlo popularna emisija, najgledanija.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

KLJUI: Sino je bio YUTEL samo 35 minuta. Poto ja ivim s njima stalno mislim, mi nemamo nita - mi ne zatvaramo YUTEL. Dapae, ja sam rekao da YUTEL moe koristiti...izbori iz svih tekstova u toku dana i dati ih pod svojom firmom jer se on izvozi u Sloveniju i Makedoniju. Ali ako se raspu, oni koji hoe raditi neka ostanu na TV Sarajevo. . IZETBEGOVI: Problem je prolaza. Jure, jesi li pokuavao sastaviti konano tu Vladu pa da kae imamo od 23 ovjeka 15 ili 12? PELIVAN: Jesam. Sutra emo, danas sam pokuavao par njih.

IZETBEGOVI: To ide, to guraju.

KLJUI: Jeste, oni imaju svojih problema predsjednie, ne mogu dobiti materijal, ne javljaju se dopisnici, ne javljaju se voditelji.

270

GANI: Reci, danas se Vlada sastala u 10 sati i raspravljala je trenutnu situaciju. Neka bude lana. Evo, poalji...

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

IZETBEGOVI: Dobro, da priekamo sutra. .

PELIVAN: Sutra emo i rjeenje predloiti Predsjednitvu i molim vas, ima nekih pitanja jo , sutra emo.

JURE PELIVAN: Predsjednie, sada ja imam jedan predlog. Molim vas nemojte svi koliko vas ima ili nema - kod vas ministri dolaze deset puta vie nego kod mene, nego kod mene kao predsjednika Vlade. Uputite ih predsjedniku Vlade. Ja vas lijepo molim, Vlada e bolje raditi. Uputite nemojte od pomonika od portira od dalje - ma sluajte obraaju se lanovima i drugim, upuujte ljude na predsjednika Vlade. I traite od mene veu odgovornost. A ovako ja ne mogu - ja samo mogu zahvaliti ovako. Odmah da kaem. .

IZETBEGOVI: Da se oko toga ne objanjavamo. Da ovdje budemo naisto. Nema zamjena o kojima se ne zna. Mora da bude komisija koja bi to utvrdila. Ne moe trgovati kako ko hoe ljude. Mogu ljudi poeti zaradjivati pare na tome. Zamijeni ovjeka za 15 000 maraka i evo ti ovjeka. ta mi znamo ta ljudi mogu uraditi. A poto se ne uje nikakva glasina niti se ko ali da ima tamo. Bojim se da se tu prave kojekakve stvari koje nisu u sredu.

DELIMUSTAFI: Ima i kod nas i u njegovom ministarstvu propusta. Ovo ala Bakir to je uradio ili ala Avdo Hebib to je naredio da pone rat, da se otvori vatra, da se okupiraju kasarne. Poslao naredbu svim centrima mimo mog znanja. Objavio rat. Ja sam rekao da napravi izjavu reda radi. Niti mi je vie doao niti govori sa mnom. IZETBEGOVI: Ko je to uradio? DELIMUSTAFI: Avdo Hebib.

IZETBEGOVI: ta je on uradio?

DELIMUSTAFI: Objavio rat armiji. etiri take. Potpisao je depeu. 271 IZETBEGOVI: U kom svojstvu? KLJUI: Zavrili smo sa snimanjem, nemojte to snimati.

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3(7) 2006

IZETBEGOVI: ta Avdo ima...

DELIMUSTAFI: Prepisao i poslao svim centrima u Republici.

IZETBEGOVI: Dobro, Avdo je znai samo kao tehniko lice podrao.

DELIMUSTAFI: Zvanino, potpisao i rekao - ubijaj, otimaj, napadaj kasarne, etvrta taka. KLJUI: Nemojte sada o tome, molim vas. Ne moemo sve veeras,

IZETBEGOVI: Zavravam sjednicu.

272