You are on page 1of 2

NOVI ROMAN:

NOVI ROMAN Novi roman (franc . le noveau roman ) naziv je za podvrstu romana koga je razvila francuska romansijerska kola nastala 50-ih godina 20. stoljea. Ti su francuski romanopisci, u izrazitoj opreci prema konvencijama realistikog romana, rabili nove knjievne tehnike, podreujui fabulu suptilnim analizama svijesti, osobito pojedinca izgubljenog i dezorijentiranog u suvremenoj civilizaciji. Najvanijim predstavnicima obino se smatraju Nathalie Sarraute, Michel Butor i Alain Robbe-Grillet. esto im se pribrajaju Samuel Beckett i Claude Simon, koje kasnija kritika dri preteama, pa i utemeljiteljima postmodernizma. (vidi Solar 2006: 204)

NOVI ROMAN:
NOVI ROMAN Francuska kola predstavlja najznaajniji vid novijeg europskog psiholokog romana, slui se tehnikom struje svijesti, aktualizira Kafkino vienje ovjeka kao opredmeenog bia, i u sprezi tih elemenata, s vlastitim doivljajem moderne povijesti i ovjeka, stvara svoj umjetniki svijet. Beckettovo djelo predstavlja priu koja se neprekidno ponavlja, o ovjeku osuenom na lutanje, u oekivanju sve problematinijeg spokoja, iji bi najvii oblik bio unitenje. Socijalna tumaenja novog romana neki kritiari nalaze u pasivnom karakteru promatraa, koga ljudi kao pojedinci dobivaju u modernom drutvu, u onom to moderni sociolozi nazivaju despolitizacijom, a to je u stvari dublja i vanija pojava.

NOVI ROMAN:
NOVI ROMAN Obiljeja novog romana Opis dobiva sredinje mjesto u kompoziciji, u optici tog opisa nema epske retrospektive i tumaenja, nego se stvari fiksiraju u jednome trenutku svog trajanja. Pisac u takvom romanu nije vie vodi i tuma, ve neutralan promatra koji objektivno biljei ono to lica u romanu vide te to se pred njima i s njima dogaa. Jedina materija koja je vrijedna za pisce novog romana je odnos ovjeka sa stvarima koje ga potiskuju, odnos sa pokvarenim svijetom. U djelima u krupni plan izbija odnos, a ne ovjek. Novi roman nije gola intelektualna konstatacija jednog stanja, nego pun umjetniki izraz njegovog cjelokupnog ljudskog smisla. Znaenje umjetnosti ne nudi se kao parafraza, nego kao imaginativna realnost iju smisao itatelj mora nai u svojim osobnim reakcijama. (vidi Blaanovi 1997: 218)

NOVI ROMAN:
NOVI ROMAN Alain Robbe - Grillet najznaajniji je teoretiar novog romana. Opisuje predmetni svijet u kojem se ovjekova nazonost sama odraava. Novi roman svjesno odbacuje fabulu, karakter i pripovijedanje, pa su u njemu

zbivanja (ako ih uope ima) samo povod za konstruiranje i strukturiranje djela. Pojava takvog romana potakla je razgovore o krizi romana i upozorila ne nemogunost odranja onih drutvenih funkcija koje je taj oblik prisvojio tijekom 19. stoljea. Ojaala je svijest o tome da ni roman ne odraava zbilju nego je to i literarna konstrukcija .

NOVI ROMAN:
NOVI ROMAN Knjievnost Latinske Amerike podrala je takvo razmiljanje, posebno Jorge Luis Borges, argentinski prozni pisac. On nije pisao romane, ali je svojom novelistikom prozom upozorio na mogunosti proznih oblika kao igre, intelektualne kombinatorike, sueljavanja zbiljskih motiva s fantastinim pa je u tom smjeru djelovao na kretanje u prozi openito, a posebno i u romanu. Zahvaljujui njemu i otkriu Bulgakovljeve proze, fantastini su motivi prihvaeni kao mogui i legitimni u modeliranju svijeta, ak i kad se radi o drutvenoj zbilji. Pojmom fantastike obiljeena je u 70-im godinama cijela struja unutar hrvatske proze. (vidi Flaker 1998: 372)