NOVA SLIKA

Nova slika opći je naziv za postmodernističko slikarstvo na prijelazu 70-ih u 80-te godine. Pojam nove slike određuje povratak slikarstvu i kritiku modernizma. Istovremeno se javlja u: Sjedinjenim Američkim Državama kao New image, Njemačka razvija neoekspresionizam, u Italiji nastaje transavangarda a Nova slika u Hrvatskoj. New image se javlja na izložbi New image painting 1979. godine gdje izlažu američki minimalisti. U Njemačkoj se, 1982. Godine, održava izložba Zeitergeist gdje kritičari tadašnjim umjetnicima daju naziv Neue Wilde. Novi divlji se pozivaju na ekspresivno, simboličko i fantastično u svome djelovanju. Teoretičar Achille Bonito Oliva u umjetnost unosi pojam transavangarde, na izložbi ÄLe Stanze³ 1979. godine, suprotstavljajući ga konceptualnoj umjetnosti 70ih godina, koja je dematerijalizacijom bila u suprotnosti s figurativnom, fantastičnom umjetnosti. U Hrvatsku Nova slika stiže preko izložbi međunarodnih umjetnika koja se održavaju na našim prostorima: Nova nizozemska umjetnost u Galeriji suvremene umjetnosti 1981. godine, Talijanska transavangarda u Galeriji suvremene umjetnosti 1981. godine, Mlada umjetnost iz Berlina u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku 1982 godine. Hrvatski predstavnici se najavljuju na izložbi 13 Salon mladih 1981. godine na kojoj povjesničar umjetnosti Zvonko Maković odabire dvanaestoro slikara čije slikarstvo naziva Nova slika. Oni su Boris Demur, Milivoj Bijelić, Damir Sokić, Nina Ivančić, Đuro Seder, Zvjezdana Fio, Breda Beban, Igor Rončević, Marina Ercegović, Anja Ševčik, Ferdinand Kulmer te Nela Barišić ali i kasnije Edita Schubert. Umjetnici se vraćaju samom činu slikarstva te uzore pronalaze u povijesti umjetnosti. Manualnim načinom slikanja, u kojem se oslanjaju na primarna sredstva podloge i boje, odmiču se od avangarde a primjenjuju ekspresivnost.

PREDSTAVNICI BORIS DEMUR
Demur prisustvuje Novoj slici jer teži pobjeći od informela što ga tjera da preispita način manualnog slikarstva. S ciljem postizanja golog produkta slikanja, na površini slike ostavlja samo tragove slikanja čime ju svodi na nulti stupanj. Mirnim potezima ukida i simboličku i iluzionističku ulogu, odnosno lišava je slikovnih vrijednosti. U prikazu Ä44 poteza³ koristi samo bijelu boju koju nanosi jednom veličinom kista a eliminira dalje procese dorade slike.

godine. Nakon redukcije informela okreće se ponovnom činu slikanja te postaje subjektivan. Na svim njegovim slikama središnju ulogu ima imaginarna . Iako provodi redukciju u svojim djelima. neogeo. Crte su pravilne a geometrijski likovi pravilni.MILIVOJ BIJELIĆ Započinje sa jednostavnim jednobojnim slikama. Naslijeđe iz povijesti umjetnosti pomaže mu pri uspostavljanju osjećaja turobnosti i malodušnosti no također se uočavaju karakteristike neuobičajene za ovog umjetnika . ne zanemaruje svoju izrazitu sposobnost za sadržaj i metodu. senzualnog svijeta. ekspresivnog. Dekorativne elemente ne stavlja u pozadinu već ih naznačuje isto kao i Äglavne³ motive. U slici ÄTri gracije³ iz 1983. teme ili predmete odbija u korist simboličnih prikaza koji sugeriraju određen oblik. godine. ĐURO SEDER Seder se zasluženo može nazvati jednim od začetnika Nove slike jer svojim rječnikom dopire u samu srž nastojanja ovog Äpokreta³. Jasno prepoznatljive likove. godine. Primjere izvlači iz ikonografije prošlih razdoblja koje zatim primjenjuje u oblikovanju fantastičnog. Nina Ivančić predstavlja svoj rukopis ± figure zamjenjuje prizorima punim bogatim bojama i dinamikom dok mrljama i gestama ostvaruje prirodnost. NINA IVANČIĆ Kao jedna od najznačajnijih predstavnika Nove slike. u koje kasnije umeće figuralne prikaze da bi pred kraj proširio kolorizam na plavu. godine a ekspresiju i nadrealizam donosi u ÄAurori u ogledalu³ iz 1984.asocijativnost. crvenu i žutu. Prijašnju ekspresivnost zamjenjuju oblici zaustavljeni u vremenu i prostoru koji se ponavljaju po površini velikih formata. velikih formata. U novoj fazi. godine posvećuje se pitanju primarnog slikarstva. No njezin rukopis se mijenja poslije odlaska u New York 1983. Umjetnica je usredotočena na slojevitost strukture umjesto samog doživljaja slike. DAMIR SOKIĆ Damir Sokić se u svojoj umjetnosti služi samo bijelom ili crnom bojom koja oponaša mramor kao u slici ÄU daljini opera³ iz 1984. Igra se s ravnomjernim izmjenjivanjem boja u ÄVratima raja³ iz 1981. primjenjuje geometrijske oblike kako bi postigla pravilni poredak. pripovijedanje i literarnost. U toj nadnaravnosti izranja duboko skrivena tjeskoba.

ZVJEZDANA FIO Zvjezdana Fio u Novu sliku prenosi svoju ličnost. kako bi postigla veću plastičnost. Takve karakteristike se vide u slikama Papagaji³ (1980.) i ÄProšlu noć nisam mogla spavati³ (1982. U prikazima svog ateljea i privatnog života (Crveni atelje. ÄDvoje³. pronalazi motiv koji ponavlja kroz više slika kao npr. 1982. čovjeka.Stablo. papiga i drugih biljnih oblika. rendgenske i sa strane. u ÄSusretu³.figura koju dodatno naglašava živo obojana pozadina. Pattern slikarstvo koristi ponavljanje geometrijskih znakova kako bi pokazalo svu ironiju apstraktnog slikarstva. jednoličnosti i izgubljenosti u djelu ÄČovjek i njegova sjena³ iz 1988. U međusobnim odnosima ljudi. 1981. ÄZmijin trik³ (1981. U ÄSlikaru³ 1980. Likovima posebno ističe velike oči kako bi isključio utjecaje vanjskog svijeta a naglasio čovjeka. Njihovo usklađeno nizanje i ponavljanje na velikom formatu. IGOR RONČEVIĆ Bad painting ili Loše slikarstvo je dio ekspresivnog američkog slikarstva 70ih i 80ih godina. Nakon svrstavanja središnjeg motiva. A zemljanim koloritom naglašava jednostavnost i prirodnost elemenata na slici. godine izravno suprotstavlja odmjereni kolorit i uznemirenost scene čime postiže sklad. godine. Približava se temi samoće. ÄKupačima³ ili ÄDvije figure³. istodobno ih puni nejasnim prirodnim oblicima koji ne . Lošim slikama označavaju se slike na kojima se raspoznaje trag slikanja a sam prikaz se svjesno loše prikazuje kako bi se istakla umjetnikova pristranost. dominacija energične boje i nedostatak okvira također su dio njezinih kompozicija radi pokušaja iskrivljavanja stvarnosti. Dok pažljivo bira boju za svoje smirene kompozicije.) dostavlja svijet bogat običnim predmetima gdje je autoričina introvertiranost na najvišem nivou.) gdje prevladava motiv tulipana. Spontanost postiže brzim potezom kista kojim umanjuje figuraciju i jasnoću kako bi detalje podredio cjelini slike. Ovdje stvara gledište iz više perspektiva. ptičje. godine. BREDA BEBAN U njezinome slikarstvu vidi se utjecaj američke nove slike odnosno Pattern paintinga. Autoportret među stablima. Igora Rončevića. zemlja i zrak u februraru iz 1982. Prizor razara na predmete između kojih sitne nestvarne forme pune površinu a naracija prestaje . Ova svojstva nalazimo i u djelovanju domaćeg umjetnika.). u sliku gradi se ostatak slike. godine.

. Kroz svoja djela provlači izvijene imaginarne amebalne oblike koji formiraju splet simbola oko središta slike čija je funkcija privući pozornost oka. Slike ÄIz života na selu³ (1980. sliku na njenu plohu čiji je prostor bez dubine nastanjen jedno te istom figurom po cijeloj površini.eklekticizam. MARINA ERCEGOVIĆ U slikarstvu Marine Ercegović vidimo novi element Nove slike . Njezin cilj je spojiti dvije različite kulture u jednu ikonografiju. Njene slike obuhvaćaju i osjećajnost iz prve ruke i opremanje slike dekorativnim simbolima koje zajedno tvore jednostavnu. Kako bi se slici priznao postupak slikarskog čina umjetnica «.). ÄInsekt³ (1982.dozvoljavaju ikakav prodor u dubinu.). Uzrokom korištenja neprepoznatljivih figura koje izvlači iz nepoznatog svijeta stvara se prizor čiji se smisao ne može razumijeti niti prihvatiti kao određeni događaj. U ÄFeničkom mornaru³ iz 1982. ÄLepant³ (1982.) samo su jedna od mnogobrojnih vrhunskih djela Igora Rončevića. elementarnu ekspresivnost. tako preuzima motiv perzijskog ornamenta kojega stavlja u prostor koji svojim oblikom i bojom podsjeća na ranog Matissea.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful