Očitovanje Lidije Gajski od 15. listopada 2012. o zahtjevu za pokretanje disciplinskoga postupka, str.

1

Lidija Gajski, dr. med. Vlaška 120 10000 Zagreb

Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju
Hrvatske liječničke komore Tuškanova 37, Zagreb Veza: vaša klasa: 13-111/2012/18, ur. broj: 385-13-111-30/2012/62 U vezi sa Zahtjevom za pokretanje disciplinskoga postupka protiv mene, dostavljam sljedeće

O Č I T O V A NJ E
Na vaš poziv, klasa 13-111/2012/18, urudžbeni broj 385-13-111-30/2012/62, u vezi sa Zahtjevom za pokretanje disciplinskoga postupka protiv mene izjavljujem da se protivim svim navodima iznesenim u spomenutom Zahtjevu te odbacujem optužbu da bih počinila povrjede iz članka 4. Pravilnika o disciplinskom postupku Hrvatske liječničke komore,1 da bih povrijedila Kodeks medicinske etike i deontologije Hrvatske liječničke komore2 i prekršila odredbe Zakona o liječništvu.3 Predlažem da se zahtjev za pokretanje disciplinskoga postupka protiv mene odbije kao neopravdan i neutemeljen, a sve iz sljedećih razloga. O b r a z l o ž e nj e Prim. dr. Bernard Kaić podnio je Časnom sudu Hrvatske liječničke komore zahtjev za pokretanje disciplinskoga postupka protiv mene. U njemu se tvrdi da sam ugrozila zdravlje stanovništva narušavajući povjerenje javnosti u cijepljenje i u sustav cijepljenja, da sam višekratno iznosila netočne tvrdnje o cjepivima i bolestima protiv kojih se cijepi umanjujući korist od cijepljenja, te iznosila neutemeljene izjave o mogućim opasnostima cijepljenja. Također da sam, kako stoji u obrazloženju, sve kolege koji rade taj posao proglasila korumpiranima, čime da sam narušila čast i ugled pojedinaca i cijeloga zdravstvenog sustava. Na taj način, smatra podnositelj Zahtjeva, da sam se ogriješila o Kodeks medicinske etike i deontologije i prekršila brojne odredbe Zakona o liječništvu. Konkretno, da sam počinila „disciplinsku povredu iz članka 4. stavka 1. točke 1, točke 2, te točke 4. Pravilnika o disciplinskom postupku Hrvatske liječničke komore, povrijedila Kodeks medicinske etike i
                                                            
1 2

Kakav je na snazi od 25. lipnja 2010., http://www.hlk.hr/fgs.axd?id=3760 Narodne novine br. 55/08, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_05_55_1914.html 3 Narodne novine br. 121/03, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_121_1707.html, i 117/08, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_10_117_3376.html

Očitovanje Lidije Gajski od 15. listopada 2012. o zahtjevu za pokretanje disciplinskoga postupka, str. 2

deontologije Komore, svojim ponašanjem prema pacijentu, drugom liječniku ili trećim osobama povrijedila ugled liječničke profesije i kršila odredbe Zakona o liječništvu“. U vezi s navedenim optužbama, prvo moram konstatirati da je opis moje navodne povrjede navedenih propisa neprecizan. Tvrdi se da sam povrijedila članak 4. stavak 1. Pravilnika o disciplinskom postupku HLK i to u točki 1. – „povreda odredbi Zakona o liječništvu“, točki 2. – „povreda Kodeksa medicinske etike i deontologije Komore“ i u točki 4. – „ponašanjem prema pacijentu, drugom liječniku ili trećim osobama povrijedila ugled liječničke profesije“. Nigdje se ne precizira koje sam to članke Zakona o liječništvu i Kodeksa medicinske etike i deontologije povrijedila. Možda sve članke? A možda ni podnositelju zahtjeva nije bilo jasno jesam li se uopće o što ogriješila, s obzirom da to nije točno naveo. U svakom slučaju, na tako sastavljen disciplinski zahtjev teško se primjereno očitovati. Prije nego se osvrnem na dokaze koje svojem zahtjevu prilaže kolega Kaić, potrebno je ukratko opisati kontekst u kojem se vodi ova rasprava.

Kontekst
Nalazimo se u vremenu u kojem je, u skladu s prevladavajućim gospodarskopolitičkim ustrojem, interes privatnoga kapitala zavladao i područjem znanosti i medicine. Pretežno financirana od strane proizvođača medicinske tehnologije, primijenjena medicinska znanost usmjerena je njihovu kratkoročnom profitu, pa većinom istražuje skupe i široko primjenjive medicinske postupke, kao i komercijalno zanimljive bolesti.4 Pri tom, na današnjoj razini ekspanzije na kojoj je tržište stvarno bolesnih ljudi već zasićeno, uvelike eksperimentira na zdravoj populaciji, nudeći različite preventivne postupke i umjetno kreirajući realno nepostojeće patološke entitete.5 Znanosti koja je u vlasništvu farmaceutske industrije nije u interesu ispitivati loše strane tehnologije, primjerice štetu od lijekova, niti istraživati uzroke bolesti i stvarno djelotvornu terapiju koja bi ih iskorijenila. Znanost koja se bavi tim temama, a koja je financirana iz ne-korporativnih izvora, ignorira se ili se aktivno potire onemogućavanjem publiciranja i diskreditiranjem autora.6 Osim na predmet znanstvenog istraživanja, privatizacija znanosti ima zloćudne posljedice i na njezinu metodologiju, odnosno kvalitetu znanstvenih nalaza. Privatno financirana istraživanja proizvode nalaze koji testirane proizvode (npr. lijekove) prikazuju u značajno boljem svjetlu nego istraživanja plaćena iz drugih (pretežno javnih) izvora.7 8 Ako se tomu doda i činjenicu da se istraživanja s negativnim, odnosno nepovoljnim nalazima objavljuju značajno manje nego ona s pozitivnima (selektivna publikacija jedan je od najvećih problema moderne znanosti,9 možemo se u
                                                            
4

Angell M. The truth about the drug companies: how they deceive us and what to do about it. New York: Random House; 2004. http://books.google.co.uk/books/about/The_Truth_About_the_Drug_Companies.html?id=5DKwxAnhTygC 5 Gajski L. Medicina u službi korporacijskih interesa. U: Ivanišević G, Fatović-Ferenčić S (ur). Bioetičke teme. Zagreb: Hrvatski liječnički zbor; 2012., str. 480-486. 6 Thompson J, Baird P, Downie J. Report of the Committee of inquiry on the case involving dr. Nancy Olivieri, the Hospital of Sick Children, the University of Toronto, and Apotex Inc. Ottawa: Canadian Association of University Teachers; 2001. http://www.caut.ca/en/issues/academicfreedom/OlivieriInquiryOverview.pdf 7 Lexchin J, Bero LA, Djulbegovic B, et al. Pharmaceutical industry sponsorship and research outcome and quality: systematic review. BMJ. 2003;326:1167-1170. http://www.bmj.com/content/326/7400/1167 8 Als-Nielsen B, Chen W, Gluud C, et al. Association of funding and conclusions in randomized drug trials. JAMA. 2003;290:921-928. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12928469 9 Easterbrook PJ, Gopalan R, Berlin JA, Matthews DR. Publication bias in clinical research. Lancet. 1991;337:867-872. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1672966

Očitovanje Lidije Gajski od 15. listopada 2012. o zahtjevu za pokretanje disciplinskoga postupka, str. 3

potpunosti složiti sa znanstvenicima koji tvrde da smo u znanosti suočeni sa sustavnom pristranošću koja stvara lažnu sliku o djelotvornosti i sigurnosti medicinske tehnologije.10 U takvoj situaciji, u kojoj medicina i zdravstvo sve više služe profitu proizvođača lijekova i drugih medicinskih proizvoda, a sve manje zdravlju ljudi, uz bok znanosti stoji profesionalna edukacija, koja se na nju nadovezuje. Ona u potpunosti slijedi opisanu liniju jer je i njezin glavni sponzor medicinska industrija.11 Manipulacija i PR (public relations) na ovom su području naročito prisutni, što ima za posljedicu da je značajna količina informacija koja dolazi do liječnika sasvim proizvoljna i bez ikakvih znanstvenih uporišta.12 13 Liječnici svakodnevno preporučuju i primjenjuju brojne postupke i sredstva, bez ikakve svjesnosti o tom da se kreću u području prepunom nejasnoća, proturječja i prijepora. Opisano stanje stvari opširno je izloženo i analizirano u mojoj knjizi Lijekovi ili priča o obmani, koja je kao znanstveno recenzirana stručna publikacija (potkrijepljena s gotovo 1000 referenci) objavljena 2009. godine.14 Navedeni (i drugi) fenomeni svojstveni suvremenoj medicini ilustrirani su brojnim primjerima. Cijepljenje je jedan od njih; potpuno se uklapa i potvrđuje iznesene postavke. Moj članak o cijepljenju objavljen je u Liječničkim novinama, glasilu Hrvatske liječničke komore, u listopadu 2011. godine.15 Nakon toga su uslijedili odgovori stručnjaka mjerodavnih za cijepljenje,16 17 18 urednika Liječničkih novina19 i moj odgovor na njihove reakcije.20 Članak je izazvao prilično zanimanje javnosti, izravno ili u obliku razgovora sa mnom prenesen je u više medija, te sam pozivana da održim predavanja o toj temi.

Očitovanje po navedenim dokazima
U obrazloženju zahtjeva za disciplinskim postupkom kolega Kaić prilaže četiri dokaza.

                                                            
10

Bekelman JE, Li Y, Gross CP. Scope and impact of financial conflict of interest in biomedical research: a systematic review. JAMA. 2003;289:454-465. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12533125 11 Consumers International. Drugs, doctors and dinners. How drug companies influence health in the developing world. London: Consumers International; 2007. http://apps.who.int/medicinedocs/en/m/abstract/Js19900en/, http://apps.who.int/medicinedocs/documents/s19900en/s19900en.pdf 12 Tuffs A. Only 6% of drug advertising material is supported by evidence. BMJ. 2004;328:485. http://www.bmj.com/content/328/7438/485.2 13 Lexchin J. Interactions between physicians and pharmaceutical industry: what does the literature say? CMAJ. 1993;149:1401-7. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8221424 14 Gajski L. Lijekovi ili priča o obmani. Zagreb: Pergamena, 2009. Literatura po kojoj je knjiga napisana dostupna je na: http://www.scribd.com/doc/174073711. Izvadci iz ocjena četvorice recenzenata dostupni su na: http://www.scribd.com/doc/174074401. 15 Gajski L. Cijepljenje – spas od zaraznih bolesti ili nepotreban rizik. Liječničke novine br. 103. Listopad 2011., str. 51-55. http://www.scribd.com/doc/172687164 16 Kaić B. Osvrt na članak dr. Lidije Gajski „Cijepljenje – spas od zaraznih bolesti ili nepotreban rizik“. Liječničke novine br. 105. Prosinac 2011., str. 32-34. http://www.scribd.com/doc/172687441 17 Begovac J. Još jedan osvrt na članak dr. Lidije Gajski o cijepljenju. Liječničke novine br. 105. Prosinac 2011., str. 34-35. http://www.scribd.com/doc/172687640 18 Gjenero-Margan I., Polić S. Struka zagovara redovito provođenje cijepljenja. Liječničke novine br. 105. Prosinac 2011., str. 36-37. http://www.scribd.com/doc/172687955 19 Poljak Ž. Cijepljenje? Da, ali... Liječničke novine br. 105. Prosinac 2011., str. 38-39. http://www.scribd.com/doc/173004625 20 Gajski L. Cijepljenje kao dogma. Liječničke novine br. 106. Veljača 2012., str. 62-63. http://www.scribd.com/doc/172688032

Očitovanje Lidije Gajski od 15. listopada 2012. o zahtjevu za pokretanje disciplinskoga postupka, str. 4

Pod brojem 1. navodi dvije moje izjave iz intervjua portalu Naturala.21 Prva se odnosi na istraživanje C. Cournoyer preuzeto iz knjige R. Obomsawina, međunarodnoga stručnjaka za područje cijepljenja (biografija R. Obomsawina nalazi se na samom početku te knjige).22 Drugo istraživanje, ono Millera i Goldmana, objavljeno je u uglednom međunarodnom znanstvenom časopisu.23 Kolega Kaić odriče mi pravo citiranja tih istraživanja. Postavlja se, dakle, u ulogu cenzora koji određuje što se od znanstvene literature smije, a što ne smije citirati. Znanstvena je literatura namijenjena svima i svi se njome mogu slobodno služiti. Znanstvena literatura podložna je, naravno, kritičkom vrjednovanju, i to je u današnje doba neobično važno jer smo suočeni s gomilom kvazi-znanosti naručene od farmaceutskih kompanija. U tom smislu treba promatrati i istraživanja koja „dokazuju“ sigurnost cjepiva. Manipulacije s uzorkom, tj. populacijom koja se uzima za istraživanje (redovito samo zdrava djeca) pri čemu kontrolna necijepljena skupina često nedostaje (klinički pokusi su rijetkost) a izbor placeba je problematičan ili netransparentan, i manipulacije s trajanjem istraživanja (svega nekoliko dana ili tjedana), kao i neobjavljivanje studija s nepoželjnim nalazima, opće su mjesto u ispitivanju cjepiva. Uzme li se u obzir da ispitivanja cjepiva uopće nisu dizajnirana da traže i pronađu odgođene nuspojave, može se zaključiti da su uglavnom neupotrebljiva za donošenje zaključaka o sigurnosti cjepiva. Evo što se o tome kaže u dokumentu Svjetske zdravstvene organizacije: „Točne podatke o riziku i pojavnosti štetnih učinaka relativno je teško dobiti ...(i) precizna saznanja o uzročnosti i patogenezi nuspojava cjepiva posve su ograničena. ... glavna prepreka svih sadašnjih pristupa praćenju nuspojava cjepiva nedovoljna je osjetljivost ili jasna nesposobnost otkrivanja događaja uzrokovanih ili potaknutih cijepljenjem, koji se pojavljuju više od 3-4 tjedna nakon cijepljenja“.24 Sasvim u skladu s time zaključci su autora Cochraneovih sustavnih pregleda, a ti se pregledi danas smatraju zlatnim standardom u procjeni zdravstvenih intervencija. Proučivši sva dostupna istraživanja na temu cjepiva protiv ospica, parotitisa i rubeole, primjerice, zaključili su da su „oblikovanje i izvještaj o sigurnosti u studijama s MoPaRu-cjepivom, i predmarketinškim, i postmarketinškim, većinom neodgovarajući”.25 Kolega Kaić Miller-Goldmanovu studiju nazvao je smećem. U tom slučaju, međutim, mora smećem nazvati i više-manje svu ostalu znanstvenu produkciju na području vakcinologije, jer se ekološke studije ravnopravno tretiraju, odnosno uključuju u sustavne preglede, čak i one iz Cochranove knjižnice.26 Baš naprotiv, Miller-Goldmanovu bi studiju iz tog „smeća“ trebalo izdvojiti jer ima jedan važan preduvjet za vjerodostojnost – izvedena je bez ikakve novčane potpore privatnoga ili javnoga sektora.

1.

                                                            
21

Prvi dio razgovora http://www.naturala.hr/interview--dr--lidija-gajski-o-cijepljenju-djece-1-dio/419/ (objavljen 6. X. 2011.), a drugi dio http://www.naturala.hr/interview--dr--lidija-gajski-o-cijepljenju-djece-2-dio/445/ (objavljen 13. X. 2011.). 22 Obomsawin R. Universal immunization: miracle or masterful mirage. Soil and Health Library;1990. http://www.whale.to/a/obomsawin_b1.html 23 Miller NZ, Goldman GS. Infant mortality rates regressed against number of vaccine doses routinely given: Is there a biochemical or synergistic toxicity? Hum Exp Toxicol. 2011;30(9):1420-1428. http://het.sagepub.com/content/early/2011/05/04/0960327111407644.full.pdf+html 24 Ward BJ. Vaccine adverse events in the new millennium: is there reason for concern? WHO. Bulletin of the World Health Organization, Vol. 78, No. 2. 2000. http://cdrwww.who.int/bulletin/archives/78(2)205.pdf 25 Demicheli V, Jefferson T, Rivetti A, Price D. Vaccines for measles, mumps and rubella in children. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22336803 Cochrane Database of Systematic Reviews 2005, Issue 4. Art. No.: CD004407. 26 Demicheli V, Jefferson T, Rivetti A, Price D. Vaccines for measles, mumps and rubella in children. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22336803 Cochrane Database of Systematic Reviews 2005, Issue 4. Art. No.: CD004407.

Očitovanje Lidije Gajski od 15. listopada 2012. o zahtjevu za pokretanje disciplinskoga postupka, str. 5

Sljedeća optužba primarijusa Kaića vezana uz rad Millera i Goldmana jest da ukazujem na uzročno-posljedičnu vezu između broja cjepiva i mortaliteta dojenčadi. Ne znam odakle kolegi ta pomisao. Niti ja, niti autori članka to nigdje ne tvrdimo (u nedostatku materijala za kritiku treba ga, očito, izmisliti). Svatko tko zna tumačiti nalaze istraživanja zna da studije poput Miller-Goldmanove služe tome da ukažu na povezanost (korelaciju), a ne da dokažu uzročnost (kauzalnost). Ističu to i sami autori tog istraživanja. Konačno, ne znam čemu je trebalo poslužiti problematiziranje teme smrti u kolijevci, tj. iznenadne dojenačke smrti. Taj klinički entitet uopće ne spominjem u citiranom dijelu intervjua. Osim ako je kolega mislio da se pojam dojenačke smrtnosti može poistovjetiti s pojmom smrti u kolijevci. Obzirom da smrt u kolijevci iznosi tek 8% ukupnoga dojenačkog mortaliteta (u SAD-u),27 poistovjećivanje tih dviju kategorija treba smatrati ili potpunim neznanjem ili grubom manipulacijom. Stoga daljnju raspravu o vezi cijepljenja i iznenadne dojenačke smrti držim bespredmetnom, a literaturu koju kolega Kaić navodi, irelevantnom. Argumentacija i stil koje u vezi s točkom 1. svog zahtjeva koristi dr. Kaić, ilustrira tipičan pristup stručnjaka i institucija koje provode cijepljenje, njegovim štetnim učincima. „Establišment“ teško priznaje nuspojave cjepiva, nevoljko i neodgovarajuće ih istražuje i prati, te nastoji diskreditirati istraživanja i pojedince koji na njih ukazuju, pa čak i njihove žrtve. Jasno je da je štetnost cjepiva, naročito onu koja se javlja s vremenskim odmakom, složeno istraživati. No kad se već ne želi vidjeti da postoje brojni dokazi da je riječ o realnom problemu – znanstveni radovi (opsežna literatura), tvrdnje znanstvenika i liječnika uključujući onu bivše predsjednice vodeće američke znanstvene institucije National Institutes of Health.28 29 30 žrtve cjepiva,31 32 33 čak i sustav njihova obeštećenja34 – u najmanju bi ruku trebali priznati da je riječ o neistraženom i nejasnom području i, posljedično, izbjegavati kategoričke tvrdnje i aroganciju.

2.
Preporuka iz zadnje rečenice očitovanja o točki 1. u potpunosti se može primijeniti i na drugu točku, odnosno drugi „dokaz“ kolege Kaića. Baš kao i na području sigurnosti, i na području djelotvornosti cjepiva ne postoje jasni znanstveni nalazi koji bi joj govorili u prilog. Stoga je „nimalo mjesta za sumnju“ krajnje neprimjerena i neprihvatljiva formulacija. Navodim tek neke od brojnih izjava neovisnih liječnika i znanstvenika koji su istražili ovu temu: - „Uopće nema dokaza o sposobnosti cjepiva da preveniraju bilo koju bolest.“ - „Većina liječnika uvjerena je da su (cjepiva) korisna, no ako pogledate vjerodostojne statistike i proučite pojavu ovih bolesti shvatit ćete da nije tako.“
                                                            
27

Mathews TJ, MacDorman MF. Infant mortality statistics from the 2003 period linked birth/infant death data set. Natl Vital Stat Rep. 2006;54(16):1-29. http://www.cdc.gov/nchs/data/nvsr/nvsr54/nvsr54_16.pdf 28 Site web du dr. Marc Girard. http://www.rolandsimion.org/ 29 Blaylock R.L. Vaccines, depression, and neurodegeneration after age 50 years: another reason to avoid the recommended vaccines. Medical Veritas, No. 5. 2008, pp. 1742-7. http://www.vacinfo.org/man1742_1747.pdf 30 Healy B. The Vaccines-Autism War: Détente Needed. US News & World Report. Health. April 14, 2009. http://health.usnews.com/health-news/blogs/heart-to-heart/2009/04/14/the-vaccines-autism-war-dtente-needed 31 Coghlan A. Family win $1.5 million in autism-vaccine payout. New Scientist. September 13, 2009. http://www.newscientist.com/blogs/shortsharpscience/2010/09/family-win-15-million-in-autis.html 32 . Škaričić N. Progovorile žrtve cijepljenja protiv svinjske gripe. Slobodna Dalmacija. 6. srpnja 2012. http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/180035/Default.aspx 33 Kovačević Barišić R. Pomozimo da Lucija diše! Večernji list. 2. studenoga 2011. http://www.vecernji.hr/zivot/pomozimo-da-lucija-dise-clanak-343064 34 US Department of Health and Human Services. National Vaccine Injury Compensation Program. http://www.hrsa.gov/vaccinecompensation/index.html

Očitovanje Lidije Gajski od 15. listopada 2012. o zahtjevu za pokretanje disciplinskoga postupka, str. 6

-

„Moji podatci dokazuju da su istraživanja koja podupiru cijepljenje do te mjere nevaljana, da je nemoguće izjasniti se o koristi cijepljenja za pojedinca ili društvo u cjelini. To se pitanje može razriješiti samo odgovarajućima studijama koje do sada nisu provedene“.35

U današnje vrijeme kad je sukob interesa postao jedno od glavnih obilježja i odrednica medicine i zdravstva,36 svjedočenja neovisnih stručnjaka dobivaju naročitu važnost i mogu se u najmanju ruku ravnopravno razmatrati s tvrdnjama koje dolaze iz institucija znanstvenoga i zdravstvenog sustava. Pa i s priručnikom o cijepljenju Vaccines koji spominje dr. Kaić. I naročito baš s tim priručnikom s obzirom na to je njegov prvi autor S. Plotkin bio jedan od glavnih direktora najveće svjetske kompanije-proizvođača cjepiva Sanofi Pasteur gdje i danas radi kao savjetnik, drugi autor W. Orenstein u izjavama o sukobu interesa navodi financijske veze s farmaceutskim tvrtkama, dok je treći autor P. Offit, nazvan dr. Profit, ozloglašen kao notorni glasnogovornik farmaceutske industrije s kojom je višestruko financijski povezan, uključujući vlasništvo nad patentom za cjepivo. Tvrdnje ovakvih „eksperata“, kao i izbor znanstvene literature koju u svojim knjigama nude, ne samo da „ostavljaju mjesta za sumnju“ o djelotvornosti cjepiva, nego su natjerale brojne stručnjake koji se bave vakcinama ili su ih dobro proučili, da napišu vlastite knjige, s drukčijom znanstvenom literaturom (također „tisuće referenci“), koja dokazuje upravo suprotno. Ovo su tek neki od njih: L. Loat, E. McBean, R. Halvorsen, L. Chaitow, N. Miller, H. Coulter i B. Fischer, C. Diodati, W. James, M. Einstein, M. Tocco, P. i H. Butler, Ch. Murphy, G. Buchwald, K. Stratton, G. Beattie, V. Scheibner, A. Romm, W. Lydall, S. Cave, M. Eisenstein, H. Studer, D. Kirby, Sh. Tenpenny, L. K. Habacus i M. Holland, H. C. Honenberger, A. Moritz, T. O'Shea, D. Lender, H. Tolzin, T. Obukhanych. Za ilustraciju onoga o čemu u svojim knjigama pišu svi ovi autori, samo dvije rečenice iz jedne od najnovijih, Vaccine Illusion, autorice Tetyane Obukhanych, koja pišući o početcima svojega doktorskog studija navodi: „U to vrijeme bila sam oduševljena konceptom vakcinacije, kao svaki tipični imunolog. Međutim, nakon godina istraživanja u imunologiji, razmatrajući znanstvene aktivnosti svojih nadređenih i analizirajući teme vezane uz cijepljenje, shvatila sam da je vakcinacija jedna od najvećih izmišljotina kojima je znanost obmanula svijet“.37 Kolega Kaić zamjera mi izjavu da se medicinski stručnjaci o učinkovitosti cjepiva izjašnjavaju na temelju seroloških nalaza. A na temelju čega drugog bi se izjašnjavali kad stvarnih kliničkih dokaza o djelotvornosti nema? Upravo u tome se sastoji jedna od glavnih manipulacija u vakcinologiji – naravno da „osobe koje se razumiju u vakcinologiju“ „razlikuju imunogenost od djelotvornosti“, ali onima koji se ne razumiju u aktivnu imunizaciju u nedostatku kliničkih dokaza podmeću one serološke. Inače, proglašavanje djelotvornosti terapijskih i preventivnih postupaka na temelju tzv. surogatnih ishoda opće je mjesto današnje medicine. Antidijabetici se proglašavaju učinkovitima na temelju snižavanja šećera u krvi, lijekovi za mršavljenje na temelju broja kilograma koji su reducirali, antihipertenzivi na temelju snižavanja tlaka, hipolipemici na temelju smanjena masnoće u krvi, antineoplastici na temelju redukcije tumorske mase, a cjepiva na temelju porasta titra antitijela. I to stoga što je takvim istraživanjima puno brže, jeftinije i lakše „dokazati“ efikasnost, u usporedbi s dugotrajnim, skupim i neizvjesnim istraživanjima kliničkih ishoda – smanjenjem pojavnosti ili težine bolesti i produljenjem života. Samo što učinak na zamjenske ishode često nema puno veze s kliničkim ishodima. Naprotiv, nekad je taj odnos upravo suprotan. Pa se nakon desetak godina primjene pripravak vrlo efikasan u spuštanju šećera ili onaj koji značajno smanjuje
                                                            
35

Only safe vaccine is one that is never used. Vaccination quotes from doctors and scientists. Rense; 2001. http://www.rense.com/general7/onlysafe.htm 36 Gajski L. Farmaceutska industrija i sukob interesa u medicini. U: Zdravstvo u Hrvatskoj. Zbornik radova. Zagreb: HAZU; 2012. http://www.scribd.com/doc/173296968 37 Obukhanych T. Vaccine Illusion. 2012. http://www.amazon.com/Vaccine-Illusion-ebook/dp/B007AW2CLG

Očitovanje Lidije Gajski od 15. listopada 2012. o zahtjevu za pokretanje disciplinskoga postupka, str. 7

tjelesnu težinu povlači iz prakse jer se našlo da povećava vjerojatnost srčanih bolesti (Avandia, Reductil). A cjepivo protiv rota-virusa povlači se radi povećane učestalosti zapletaja crijeva, uključujući i smrtne ishode. Za dodatne argumente o nepostojanju dokaza o djelotvornosti cjepiva, upućujem na svoj članak iz Liječničkih novina br. 103,38 ulomci „Djelotvornost cjepiva“ i „Uloga u povlačenju zaraznih bolesti“. Kad je riječ o cjepivu protiv gripe, nedostatak znanstvenih dokaza o njegovoj učinkovitosti argumentiran je opsežnom dokumentacijom priloženom mojoj predstavci ovom Povjerenstvu iz veljače ove godine (ur. broj 385-18-99-34/2012/6). U vezi s tim konkretnim cjepivom, ali i onim protiv ospica, zaušnjaka i rubeole, te protiv tetanusa, instruktivna je moja prepiska s Agencijom za lijekove iz koje je vidljivo da hrvatska regulacijska agencija nije sposobna podastrijeti znanstvena istraživanja, odnosno dokaze o korisnosti na temelju kojih je registrirala spomenuta cjepiva.39

3.
Drago mi je da je kolega Kaić odabrao baš HPV (humani papilomavirus), odnosno cjepivo protiv HPV-a kao argument za moju „krivnju“. Riječ je o primjeru koji odlično ilustrira postavke u vezi s cjepivima koje sam do sada iznijela i može poslužiti kao svojevrsna analiza slučaja (case study). Pošto je naveo moje tvrdnje u vezi s HPV-om i cjepivom, u namjeri da me dematira dr. Kaić najprije navodi da je HPV 16 najčešći onkogeni virus u žena „s bez (?, op. L.G.) displazija, s prekanceroznim displazijama i kod žena s invazivnim karcinomom cerviksa“. Time se uopće ne referira na moju izjavu, jer ja navodim da su inkriminirani virusi (16 i 18) u populaciji, dakle općenito rijetki (u ovom kontekstu nisu relevantne žene s displazijom i karcinomom jer se cjepivo nudi zdravoj ženskoj populaciji). I doista su rijetki – Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) procjenjuje da je prevalencija kroničnih perzistirajućih infekcija HPV-a, koje se smatraju rizikom za karcinom, u razvijenim zemljama (npr. Španjolska) oko 7%;40 u nekim člancima o ovoj temi navode se i manje brojke. Ostali HPvirusi, kojih je više od 100 jesu češći, no oni se ne povezuju s karcinomom i većinom budu spontano eliminirani. Potom kolega navodi da udio HPV 16 u nalazima briseva raste s težinom displazije. To nije sporno i ja se nigdje ne protivim toj činjenici, štoviše uopće je ne spominjem. Navoditi literaturu koja to potvrđuje, dakle, u kontekstu moje „optužbe“ potpuno je deplasirano. U nastavku vezanom uz točku 3. podnositelj Zahtjeva navodi da je „veza HPV tipova visokog rizika (prvenstveno 16 i 18) s razvojem karcinoma cerviksa nedvojbeno dokazana“ i da je „HPV infekcija neophodan uvjet za razvoj displazija cerviksa i invazivnog skvamoznog karcinoma cerviksa“. Istina je da se spomenuti virusi vrlo često nalaze u promjenama na

                                                            
Gajski L. Cijepljenje – spas od zaraznih bolesti ili nepotreban rizik. Liječničke novine br. 103. Listopad 2011., str. 51-55. http://www.scribd.com/doc/172687164 39 Dopisivanje Gajski – HALMED, travanj-lipanj 2012.: 1.) Lidija Gajski, Zahtjev Agenciji za lijekove i medicinske proizvode od 3. travnja 2012., za pristup informacijama na osnovi kojih su kliničkih istraživanja donesene odluke o djelotvornosti i sigurnosti (a slijedom toga odobrenje za primjenu), i u kojim indikacijama i populacijama, za cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MoPaRu), za cjepivo protiv tetanusa i za cjepivo protiv sezonske gripe. 2.) Odgovor Agencije od 1. lipnja 2012. 3.) Zahtjev za dopunu informacije od 4. lipnja 2012. Odgovor Agencije nije uslijedio. Prepiska je javno dostupna na: http://www.scribd.com/doc/174424184. 40 Dorić A, Grahovac M. Infekcije humanim papiloma virusom – epidemiološke pretpostavke i pokazatelji. Medix 2005;58:62-6. http://hrcak.srce.hr/file/11559
38

Očitovanje Lidije Gajski od 15. listopada 2012. o zahtjevu za pokretanje disciplinskoga postupka, str. 8

cerviksu, uz karcinom ipak tek u 70%, a identificirani su i drugi rizični čimbenici.41 No kolega zaboravlja da nas je ranije sam već upozorio da povezanost „ne govori apsolutno ništa o uzročno-posljedičnoj vezi“. Čak i pod uvjetom da prihvatimo (nedokazanu) mogućnost kauzalnosti, to bi eventualno vrijedilo za vrlo mali broj slučajeva i kroz dugo vremensko razdoblje. Naime, i perzistentne infekcije uzrokovane rizičnim tipovima HPV-a najčešće ne vode prekanceroznim lezijama. Ako se ipak razviju, čak i one s višim stupnjem atipije sanirat će se same od sebe u razdoblju od dvije godine. Samo mali dio maligno će se pretvoriti u sljedećih 20-40 godina. Dakle, rizik da žena s pozitivnim nalazom HP virusa oboli od raka vrlo je niska, a kolika je točno ne zna se jer istraživanja koja bi pratila takve žene kroz nekoliko desetljeća – nema. Ovo su neki od radova koji potvrđuju navedeno: Franco EL, Villa LL, Sobrinho JP, Prado JM, Rousseau MC, D é sy M, et al. Epidemiology of acquisition and clearance of cervical human papillomavirus infection in women from a high-risk area for cervical cancer. J Infect Dis. 1999;180:1415-1423. Ho GY, Bierman R, Beardsley L, Chang CJ, Burk RD. Natural history of cervicovaginal papillomavirus infection in young women. N Engl J Med. 1998;338:423-428. Moscicki AB, Shiboski S, Broering J, Powell K, Clayton L, Jay N, et al. The natural history of human papillomavirus infection as measured by repeated DNA testing in adolescent and young women. J Pediatr.1998;132:277-284. Ostor AG. Natural history of cervical intraepithelial neoplasia: a critical review. Int J Gynecol Pathol. 1993;12:186-192. Harper DM, Williams KB. Prophylactic HPV vaccines: current knowledge of impact on gynecologic premalignancies. Discov Med. 2010;10:7-17. Haug C. The risks and benefits of HPV vaccination. JAMA. 2009;302:795-796. Kad smo već (teškom mukom) došli do karcinoma vrata maternice, nije na odmet, a u kontekstu pritiska da cjepivo protiv HPV-a uđe u Kalendar obvezatnoga cijepljenja za djevojčice, sagledati proširenost i značaj te bolesti. Prema zadnjim podatcima HZJZ-a (2009.– 2010.) incidencija cervikalnoga karcinoma u Hrvatskoj iznosi 16/100.000 žena, što je 3% od svih malignoma u žena, odnosno iza karcinoma dojke, crijeva, pluća, tijela maternice, jajnika, štitnjače i želudca. Na sličnom se mjestu nalazi taj karcinom i s obzirom na mortalitet, koji iznosi oko 3,5/100.000 žena. Pojavnost bolesti u blagom je padu od osamdesetih godina XX. stoljeća naovamo, a smrtnost stagnira.42 Trend pada postoji u cijelom svijetu; udio karcinoma cerviksa u smrtnosti od raka u SAD-u iznosi oko 1%. Rak grla maternice, dakle, ne predstavlja, barem kad je riječ o razvijenom dijelu svijeta, veći javnozdravstveni problem. Sljedeće na što se dr. Kaić referira je moja izjava da cjepivo protiv HPV-a nema dokazanu kliničku djelotvornost. Za njega je ona „nedvojbeno dokazana“. No čini se da kolega ne razumije pojam kliničke djelotvornosti, jer je u sljedećoj rečenici povezuje sa sprječavanjem displazije, koja je prekursor karcinoma. Displazija cerviksa je patohistološki, a ne klinički pojam; ona nije povezana sa simptomima maligne bolesti, niti joj nužno vodi. Ranije sam navela da je displazija često reverzibilna. O kliničkoj učinkovitosti cjepiva može se govoriti onda kad se dokaže da ono sprječava klinički relevantnu bolest i smanjuje smrtnost (produžava život). A takvih dokaza niti za jedno od dva cjepiva koja su u primjeni, nema. Nema ih jer ih istraživanja koja su trajala nekoliko godina (najdulje oko 8) nisu registrirala. Našla su tek
                                                            
41

Food and Drug Administration (FDA). Gardasil (Human Papillomavirus Vaccine) Questions and Answers. June 8, 2006. http://www.fda.gov/BiologicsBloodVaccines/Vaccines/QuestionsaboutVaccines/ucm096052.htm 42 Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis. Registar za rak. http://www.hzjz.hr/rak_index.htm

Očitovanje Lidije Gajski od 15. listopada 2012. o zahtjevu za pokretanje disciplinskoga postupka, str. 9

učinak na displazije, i to ne sve nego samo dio njih (oko 70%), vezanih uz dva, odnosno uz četiri rizična virusa, a i to uz nepoznato trajanje efekta. Treba dodati da je u testiranjima tek manjina ispitanica odgovarala dobi u kojoj se cjepivo preporučuje (većina su bile starije) i da je u nekih žena jedno od cjepiva značajno povećalo vjerojatnost razvoja prekanceroznih promjena. I još jedna napomena – sve studije koje su potvrdile učinkovitost HPV-vakcina bile su financirane od njihovih proizvođača.43 Dakle, u nedostatku dugoročnih pokazatelja, nemoguće je znati hoće li HPV-cjepivo doista prevenirati cervikalni karcinom; njegova je djelotvornost samo teoretska, odnosno čista spekulacija. Zanimljivo je da i u Američkoj upravi za hranu i lijekove (FDA), tek „vjeruju da bi prevencija prekanceroznih cervikalnih lezija vrlo vjerojatno mogla dovesti do sprječavanja tih karcinoma“,44 priznajući da se dugoročna korist od HPV-vakcinacije osniva na pretpostavci, a ne na čvrstim znanstvenim nalazima. U prilog postavci o nedostatku dokaza o kliničkoj djelotvornosti cjepiva prilažem sljedeću literaturu (nešto noviju od one koju nudi kolega Kaić): Villa LL, Costa RL, Petta CA, Andrade RP, Paavonen J, IversenOE, et al. High sustained efficacy of a prophylactic quadrivalent human papillomavirus types 6/11/16/18 L1 virus-like particle vaccine through 5 years of follow-up. Br J Cancer. 2006;95:1459-66. De Carvalho N, Teixeira J, Roteli-Martins CM, Naud P, De Borba P, Zahaf T, et al. Sustained efficacy and immunogenicity of the HPV-16/18 AS04-adjuvanted vaccine up to 7.3 years in young adult women. Vaccine. 2010;28:6247-55. Harper DM, Williams KB. Prophylactic HPV vaccines: current knowledge of impact on gynecologic premalignancies. Discov Med. 2010;10:7-17. Haug C. The risks and benefits of HPV vaccination. JAMA. 2009;302:795-6. Flogging Gardasil. Nat Biotechnol. 2007;25:261. Markowitz LE, Dunne EF, Saraiya M, Lawson HW, Chesson H, Unger ER. Quadrivalenthuman papillomavirus vaccine: recommendations of the Advisory Committee on Immunization Practices (ACIP). MMWR Recomm Rep. 2007;56:1-24. Paavonen J, Naud P, Salmeron J, Wheeler CM, Chow SN, Apter D, et al. Efficacy of human papillomavirus (HPV)-16/18 AS04-adjuvanted vaccine against cervical infection and precancer caused by oncogenic HPV types (PATRICIA): final analysis of a double-blind, randomised study in young women. Lancet. 2009;374:301-14. The FUTURE II Study Group. Quadrivalent vaccine against human papillomavirus to prevent high-grade cervical lesions. N Engl J Med. 2007;356:1915-27. WHO/ICO HPV Information Centre. Human papillomavirus and related cancers. Summary report update. November 15,2010. http://apps.who.int/hpvcentre/statistics/%20dynamic/ico/country_pdf/XWX.p df?CFID%20_%205169709&CFTOKEN%20_39667351 Zadnji prigovor dr. Kaića u vezi s HPV-om odnosi se na štetne učinke cjepiva. Prije nego se osvrnem na njegov komentar u vezi s porastom broja nuspojava, potrebno je navesti koje su to nuspojave, obzirom da su neke od njih vrlo ozbiljne: smrt, konvulzije, sinkopa, ortostatska hipotenzija, gubitak vida, parestezije, paraliza, sindrom Guillain-Barre, facijalna
                                                            
43

Tomljenovic L, Shaw CA. Human papillomavirus (HPV) vaccine policy and evidence-based medicine: are they at odds? Annals Med. 2011. doi: 10.3109/07853890.2011.645353 http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22188159 44 Food and Drug Administration (FDA). Gardasil (Human Papillomavirus Vaccine) Questions and Answers. June 8, 2006. http://www.fda.gov/BiologicsBloodVaccines/Vaccines/QuestionsaboutVaccines/ucm096052.htm

Očitovanje Lidije Gajski od 15. listopada 2012. o zahtjevu za pokretanje disciplinskoga postupka, str. 10

pareza, sindrom kroničnog umora, anafilaksija, autoimuni poremećaji, duboka venska tromboza, plućna embolija i pankreatitis. U pozadini neuroloških simptoma znanstvena su istraživanja identificirala amiotrofičnu lateralnu sklerozu, akutni diseminirani encefalomijelitis, multiplu sklerozu, transverzalni mijelitis, brahijalni neuritis. Literatura: Medicines and Healthcare products Regulatory Agency (MHRA). Paper provided by MHRA for Joint Committee on Vaccination and Immunisation. June 2010: Vaccine associated suspected adverse reactions reported via the Yellow Card scheme during 2009. http://www.dh.gov.uk/prod_consum_dh/groups/dh_digitalassets/@dh/@ab/d ocuments/digitalasset/dh_118753.pdf Irish Medicines Board (IMB). Update on national monitoring experience with Gardasil. 11th November 2010. http://www.imb.ie/images/uploaded/documents/IMB_Gardasil_WebUpdate_ 11Nov2010.pdf Lawrence G, Gold MS, Hill R, Deeks S, Glasswell A, McIntyre PB. Annual report: Surveillance of adverse events following immunisation in Australia, 2007. Commun Dis Intell. 2008;32(4)371-87. Menzies R, Mahajan D, Gold MS, Roomiani I, McIntyre P, Lawrence G. Annual report: Surveillance of adverse events following immunisation in Australia, 2008. Commun Dis Intell. 2009;33:365-81. http://www.health.gov.au/internet/main/publishing.nsf/Content/cdi3304 Mahajan D, Roomiani I, Gold MS, Lawrence GL, McIntyre PB, Menzies RI. Annual report: Surveillance of adverse events following immunisation in Australia, 2009. Comm Dis Intell. 2010;34:259-76. http://www.health.gov.au/internet/main/publishing.nsf/Content/cdi3403-1 Slade BA, Leidel L, Vellozzi C, Woo EJ, Hua W, Sutherland A, et al. Postlicensure safety surveillance for quadrivalent human papillomavirus recombinant vaccine. JAMA. 2009;302:750-7. Medicines and Healthcare products Regulatory Agency (MHRA). Paperprovided by MHRA for Joint Committee on Vaccination and Immunisation. June 2009: Vaccine associated suspected adverse reactions reported via the Yellow Card scheme during 2008. http://www.dh.gov.uk/prod_consum_dh/groups/dh_digitalassets/@dh/@ab/d ocuments/digitalasset/dh_110017.pdf Database of the Netherlands Pharmacovigilance Centre Lareb. Overview adverse events following immunization in association with Cervarix. February 3, 2010. http://www.lareb.nl/documents/kwb_2010_2_cerva.pdf Irish Medicines Board (IMB). Update on national monitoring experience with Gardasil. 9th February 2011. http://www.imb.ie/images/uploaded/documents/IMB_Gardasil_WebUpdate_ 09Feb2011.pdf Agence nationale de securite du medicament et des produits de sante (ANSM). Vaccins contre les infections dues a certains papillomavirus humains (HPV). 22/11/2011. http://ansm.sante.fr/Activites/Surveillance-des-vaccins/Vaccinscontre-les-infections-dues-a-certains-papillomavirus-humains-HPV/(offset)/2 VAERS (Vaccine Adverse Events Reporting System). http://vaers.hhs.gov/data/data Gandey A. Report of Motor Neuron Disease After HPV Vaccine. Medscape Med News. 2009. http://www.medscape.com/viewarticle/711461 Löwer J. Can we still recommend HPV vaccination? MMWFortschr Med. 2008;150:6.

Očitovanje Lidije Gajski od 15. listopada 2012. o zahtjevu za pokretanje disciplinskoga postupka, str. 11

Mendoza Plasencia Z, Gonzalez Lopez M, Fernandez Sanfi el ML, Muniz Montes JR. Acute disseminated encephalomyelitis with tumefactive lesions aft er vaccination against human papillomavirus. Neurologia. 2010;25:58-9. Wildemann B, Jarius S, Hartmann M, RegulaJU, Hametner C. Acute disseminated encephalomyelitis following vaccination against human papilloma virus. Neurology. 2009;72:2132-3. Schaffer V, Wimmer S, Rotaru I, Topakian R, Haring HP, Aichner FT. HPV vaccine: a cornerstone of female health a possible cause of ADEM? J Neurol. 2008;255:1818-20. Sutton I, Lahoria R, Tan IL, Clouston P, Barnett MH. CNS demyelination and quadrivalent HPV vaccination. Mult Scler. 2009;15:116-9. Chang J, Campagnolo D, Vollmer TL, Bomprezzi R. Demyelinating disease and polyvalent human papilloma virus vaccination. J Neurol-Neurosurg Psychiatry. 2010:1-3. Alvarez-Soria MJ, Hernandez-Gonzalez A, Carrasco-Garcia de Leon S, Del RealFrancia MA, Gallardo-AlcanizMJ, Lopez-Gomez JL. Demyelinating disease and vaccination of the human papillomavirus. Rev Neurol. 2011;52:472-6. McCarthy JE, Filiano J. Opsoclonus Myoclonus aft er human papilloma virus vaccine in a pediatric patient. Parkinsonism Relat Disord. 2009;15:792-4. Mosnaim AD, Abiola R, Wolf ME, Perlmuter LC. Etiology and risk factors for developing orthostatic hypotension. Am J Th er. 2009;17:86-91. Debeer P, De Munter P, Bruyninckx F, Devlieger R. Brachial plexus neuritis following HPV vaccination. Vaccine. 2008;26:4417-9. Cohen SM. Multiple evanescent white dot syndrome aft er vaccination for human papilloma virus and meningococcus. J Pediatr Ophthalmol Strabismus. 2009:1-3. Das A, Chang D, Biankin AV, Merrett ND. Pancreatitis following human papillomavirus vaccination. Med J Aust. 2008;189:178. Brotherton JM, Gold MS, Kemp AS, McIntyre PB, Burgess MA, Campbell-Lloyd S. Anaphylaxis following quadrivalent human papillomavirus vaccination. CMAJ. 2008;179:525-33. Blitshteyn S. Postural tachycardia syndrome after vaccination with Gardasil [letter to the editor]. Eur J Neurol. 2010;17:e52. Kolega ne osporava činjenicu da broj nuspojava raste. Smatra, međutim, da to nije relevantno. Ja se s time nikako ne bih složila, u prvom redu zbog ozbiljnosti nekih od tih nuspojava, a zatim i zbog njihove količine. Broj štetnih učinaka HPV-cjepiva prijavljen nadležnim državnim agencijama samo šest zapadnih zemalja i u samo nekoliko godina koliko se cjepivo primjenjuje dosegao je više od 30.000.45 Broj prijava u SAD-u sad već 2,5 puta premašuje smrtnost od cervikalnoga karcinoma u toj zemlji. U Nizozemskoj taj omjer iznosi čak 4.46 Podatci britanske agencije za lijekove (MHRA) pokazuju da je ukupni broj prijava za jedno od HPV-cjepiva 24-104 puta veći od bilo kojeg drugog cjepiva iz Kalendara (vidjeti prvu referencu s gornjeg popisa literature). A broj registriranih nuspojava sasvim sigurno podcjenjuje stanje jer se općenito prijavljuje tek manjina nuspojava, a njihova se učestalost
                                                            
45

Tomljenovic L, Shaw CA. Human papillomavirus (HPV) vaccine policy and evidence-based medicine: are they at odds? Annals Med. 2011. doi: 10.3109/07853890.2011.645353 http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22188159 46 Tomljenovic L, Shaw CA. Human papillomavirus (HPV) vaccine policy and evidence-based medicine: are they at odds? Annals Med. 2011. doi: 10.3109/07853890.2011.645353 http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22188159

Očitovanje Lidije Gajski od 15. listopada 2012. o zahtjevu za pokretanje disciplinskoga postupka, str. 12

(omjer) izračunava na temelju distribuiranih, a ne primijenjenih doza cjepiva (broj stvarno apliciranih doza uvijek je manji).47 Ne razumijem što je kolega mislio pod „načinom“ na koji sam izjavila da broj nuspojava raste. Moja izjava je kratka, jasna i istinita. Slažem se da same prijave nuspojava vezane uz cjepivo ne znače da su sve i uzrokovane cjepivom. No kad ih ima velik broj, i kad na moguću kauzalnost za neke od njih ukazuju i znanstvena istraživanja, red je da ih ozbiljno razmotrimo. Ističem da stručna društva i regulatorne agencije nalažu vrlo nizak prag tolerancije za ozbiljne nuspojave cjepiva, s obzirom da se daju zdravoj populaciji. To je još važnije u slučaju HPV-cjepiva s obzirom na njegov nesiguran učinak i na to da je namijenjen prevenciji bolesti razmjerno male javnozdravstvene važnosti. Ozbiljno razmatranje zaslužuje i poplava internetskih stranica sa svjedočenjima onih koji smatraju da su oštećeni HPV-cjepivom (npr.48), sudske tužbe protiv proizvođača,49 kritičke izjave liječnika uključujući one koji su godinama vodili istraživanja s ovim cjepivom,50 te otvorena pisma i peticije protiv HPV-vakcinacije.51 Neovisno o prigovorima dr. Kaića u vezi s HPV-om, ali relevantno za raspravu o HPV-cjepivu, kao i općenito za debatu o cijepljenju i za cjelinu Zahtjeva za disciplinskim postupkom protiv mene, navodim još nekoliko argumenata protiv uvođenja HPV-cjepiva. Pad pojavnosti raka grla maternice postignut je širom svijeta zahvaljujući uvođenju jednostavne, pouzdane i jeftine metode citološkoga brisa (Papa). Rad na što većem obuhvatu žena tom vrstom probira najbolji je način prevencije cervikalnoga karcinoma. Uvođenje cjepiva vrlo bi vjerojatno smanjilo taj obuhvat jer bi ženama dalo lažnu sigurnost. Na sličan način moguće je da bi utjecalo na porast promiskuitetnoga spolnog ponašanja koje je rizični čimbenik za pojavu ovoga karcinoma. HPV je inače, kao što sam ranije navela, dobar primjer za medicinsku analizu, no također i za onu socijalnu i ekonomsku. U konkretnom slučaju riječ je o korporativnom projektu velike važnosti, jer po prvi put uvodi cjepivo na područje raka, dakle širi indikaciju za cjepivo s prevencije zaraznih na prevenciju malignih bolesti. A to otvara neizmjerne mogućnosti za zaradu i predstavlja neslućeni eldorado za farmaceutsku industriju. Ne smijemo zaboraviti da su dva za sada registrirana HPV-cjepiva među najskupljima na tržištu. U svakom slučaju „projekt HPV“ dobro ilustrira način na koji se danas u zdravstvene sustave diljem svijeta uvode nepotrebne, ali za njihove proizvođače vrlo unosne tehnologije.52 Strategija pretpostavlja jaku političku potporu i razgranatu infrastrukturu. Ona uključuje angažman država i lokalnih zajednica iz koje dolaze proizvođači, zakonodavna i izvršna tijela Europske unije, potom velike zaklade, odnosno udruge kakva je u ovom slučaju Europska udruga za rak grla maternice (ECCA) koja je u biti sredstvo za političko lobiranje, slične nacionalne udruge (i one manje slične poput udruga za ženska prava i za slobodu odgoja) koje vrše pritisak na nacionalne vlade i zdravstvenu administraciju, a one pak slijede sve izvana „preporučene“ uredbe i direktive, dok svoj doprinos daju i mediji. Stotine tisuća letaka,
                                                            
47

Tomljenovic L, Shaw CA. Human papillomavirus (HPV) vaccine policy and evidence-based medicine: are they at odds? Annals Med. 2011. doi: 10.3109/07853890.2011.645353 http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22188159 48 http://truthaboutgardasil.org/ 49 O'Connell B. Gardasil in court: drug's maker sued. Sunday Mail. October 23, 2011. http://www.couriermail.com.au/ipad/gardasil-in-court-drugs-maker-sued/story-fn6ck51p-1226174052656 50 Yerman M. An interview with dr. Diane M. Harper, HPV expert. Huffington Post. December 28, 2009. http://www.huffingtonpost.com/marcia-g-yerman/an-interview-with-dr-dian_b_405472.html 51 Action Alert: Your opportunity to help Spain ban HPV vaccines. Activist Post. October 9, 2012. http://www.activistpost.com/2012/10/action-alert-your-opportunity-to-help.html 52 Gajski L. Medicina u službi korporacijskih interesa. U: Ivanišević G, Fatović-Ferenčić S (ur). Bioetičke teme. Zagreb: Hrvatski liječnički zbor; 2012., str. 480-486.

Očitovanje Lidije Gajski od 15. listopada 2012. o zahtjevu za pokretanje disciplinskoga postupka, str. 13

brošura, tribina, simpozija, predavanja i znanstvenih radova realizirane su za potrebe promidžbe HPV-a i cjepiva. Proglašen je „Dan mimoza“, podijeljene nagrade angažiranim udrugama i pojedincima (u nas ju je, među ostalima dobila poznata spisateljica za knjigu „One misle da smo male“), uvedena je čak i doplatna poštanka marka... Najvažniju ulogu u svemu tome ipak ima medicinska struka. No to je već predmet četvrte točke Zahtjeva kolege Kaića. Prije toga valja komentirati optužbu za „potpuno netočne i pogrešno interpretirane podatke“ kojima „dezinformiram javnost“ i „izravno ugrožavam zdravlje stanovništva“. Podatci koje iznosim točni su i pravilno su interpretirani. Na sličan način navode ih i tumače i drugi neovisni znanstvenici i liječnici.53 Smatram da je ovo očitovanje u tom smislu uvjerljivo, štoviše, da je dovelo u sumnju točnost i pravilnu interpretaciju podnositelja zahtjeva. Kad je riječ o „dezinformiranju javnosti“ i „ugrožavanju zdravlja“ vjerujem da sam putem ovog očitovanja podastrla dovoljno dokaza za postavku da je cijepljenje postupak opterećen nizom negativnih elemenata i aspekata, s nejasnim omjerom koristi i štete. U najmanju ruku riječ je o znanstvenoj i stručnoj kontroverzi. Povijest medicine prepuna je primjera beskorisnih, pa i štetnih postupaka koji su morali biti napušteni, premda su desetljećima imali status dogme. Kao što ga danas ima cijepljenje. U vezi s njim, nastojim stručnoj, a obzirom da u njoj nema puno interesa i odjeka, i široj javnosti pružiti informacije i to one koje joj zdravstveni sustav uskraćuje. Ne vidim da na taj način dezinformiram javnost i ugrožavam zdravlje stanovništva. Naprotiv, dajući na uvid podatke koji nedostaju, stvaram pretpostavku za sveobuhvatno i objektivno sagledavanje ove medicinske intervencije, na temelju kojeg onda laici, liječnici i političari mogu kvalificirano donijeti stavove i odluke. A to u ovom konkretnom slučaju ima veliku važnost zato što može dovesti do dijametralne promjene ponašanja i stoga što se radi o postupku bitnom za zdravlje pojedinca i populacije, kao i za profesionalnu djelatnost mnogih liječnika. Stvarajući uvjete za donošenje ispravnih odluka ne samo da ne ugrožavam zdravlje, nego otvaram put njegovu unaprjeđenju. Zdravlje ugrožava onaj koji te uvjete onemogućava – uskraćujući informacije i diskvalificirajući i progoneći kritičare. (Uvrjedljive kvalifikacije koje je dr. Kaić iznio na moj račun nemam namjeru šire komentirati; pristup ad hominem rabi se onda kad nedostaju stvarni argumenti za raspravu.) Još nekoliko rečenica o povjerenju. Ja navodno „umanjujem povjerenje u cijepljenje kao preventivnu zdravstvenu mjeru i u cijeli zdravstveni sustav“. Slažem se. Jer postojeći sustav cijepljenja, kao i zdravstveni sustav koji ga promiče niti ne zavrjeđuju povjerenje. Sustav cijepljenja nije znanstveno utemeljen i transparentan, a šteta postaje sve vidljivija. Sve veći broj ljudi to shvaća zahvaljujući dostupnosti informacija ili intuitivno, što je vidljivo u rastućem trendu odbijanja cijepljenja. I umjesto sustavu, poklanja povjerenje onima koji ga preispituju. Povjerenje ljudi možemo vratiti na način da objektivno i nepristano, i to najprije unutar stručne zajednice, za što se od početka, za sada bezuspješno, zalažem, vrjednujemo sveukupno shvaćanje cijepljenja, kao i svako cjepivo pojedinačno. I da zadržimo ono što je korisno, a odbacimo nepotrebno i štetno. I to je pravi put građenja povjerenja, povjerenja koje će proizaći iz stvarnih i vjerodostojih temelja, a ne iz poluistina i privida.

4.
Pod ovom točkom preskočit ću Kaićevo sablažnjavanje i dijeljenje ukora s početka teksta jer ne zavrjeđuju pozornost. Meritum je u tome da ja svojim izjavama navodno diskreditiram cijelu medicinsku struku i vrijeđam sve liječnike optužujući ih za korupciju. To da se moja kritika odnosi na cjelokupnu struku, teško da se može iščitati iz mojih izjava i
                                                            
53

Tomljenovic L, Shaw CA. Human papillomavirus (HPV) vaccine policy and evidence-based medicine: are they at odds? Annals Med. 2011. doi: 10.3109/07853890.2011.645353 http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22188159

Očitovanje Lidije Gajski od 15. listopada 2012. o zahtjevu za pokretanje disciplinskoga postupka, str. 14

tekstova, kako ovdje citiranih, tako i iz drugih. Uvijek ističem da je velika većina liječnika žrtva manipulacije i neznanja, te da je korupcija koja se događa u ordinacijama „običnih“ liječnika praktičara nebitna, kako zbog uglavnom skromne vrijednosti poklona, tako i zbog činjenice da nisu ni svjesni da su korumpirani. S medicinskim ekspertima stvar je drukčija. Vodeći profesionalci, i to se može uzeti kao pravilo, danas se smatraju glavnom polugom korporativnoga kapitala. Ne samo plaćeni, nego nerijetko i stvoreni od strane privatnoga biznisa, oni svojim tvrdnjama i aktivnostima daju legitimitet industrijskim projektima.54 Projektima koji sve češće ne samo da nisu na korist, nego proizvode izravnu i neizravnu štetu bolesnicima i društvu. Po svojoj funkciji i poziciji stručni su autoriteti dužni poznavati stvarnu djelotvornost, sigurnost i isplativost medicinskih postupaka koje preporučuju i uvode u zdravstvene sustave, pa ovdje neznanje ne može biti opravdanje. Riječ je o svjesnom odricanju od povjerene društvene uloge i stavljanje na stranu onih koji daju više. Naravno da je ovdje posrijedi osobni – materijalni i profesionalni interes, ugled, pa i politička moć. Smatram da takvu strukturu u svakom slučaju treba prozivati i rušiti joj ugled, bez obzira hoće li se ili ne će uvrijediti. Ugled pojedinaca na pozicijama moći, kao i čast struke izgrađuje se i čuva odgovornošću i radom za zajedničko dobro, a ne mijenjanjem javnoga za osobni interes. Svjetska znanstvena i stručna zajednica sukob interesa prepoznaje kao jedan od najozbiljnijih problema današnje medicine i nastoji ga na različite načine regulirati. Ukazivati na ovaj zloćudni fenomen, koji ni blizu nije primjereno prepoznat i osviješten, pravo je i dužnost svakoga tko ima tu vrstu uvida, a naročito ako je i sam liječnik.

Zaključak
Vjerujem da sam ovim očitovanjem dala dovoljno valjanih protuargumenata na zahtjev dr. Bernarda Kaića za pokretanjem disciplinskog postupka protiv mene. Pokazala sam da su sve moje izjave vezane uz cijepljenje točne i znanstveno potkrijepljene, uključujući i one koje se odnose na sigurnost cjepiva. Time sam možda umanjila korist od cijepljenja u očima javnosti, no to je bilo u funkciji izlaganja stvarnoga stanja, odnosno problematiziranja postojeće nerealne slike koja je stvorena o tom postupku. Također vjerujem da sam uspješno obrazložila da ništa u mojim tvrdnjama i nastupu ne ugrožava zdravlje stanovništva, naprotiv, saznanja koja sam podijelila s javnošću mogu donijeti samo korist za zdravlje pojedinaca i zajednice. A rušeći ugled onima u struci koji zlorabe svoje pozicije, ja toj istoj struci zapravo vraćam narušenu čast i načeto povjerenje ljudi. Uzimajući sve navedeno u obzir, odbacujem optužbu da sam učinila povrjede iz članka 4. Pravilnika o disciplinskom postupku HLK, te da sam povrijedila Kodeks medicinske etike i deontologije HLK i prekršila odredbe Zakona o liječništvu. Moje je djelovanje u prvom redu i u svakom trenutku vođeno interesima bolesnika, odnosno zajednice (svoje zvanje ne shvaćam samo kao profesiju, nego i kao poziv). Kao takvo sasvim je u skladu s temeljnim načelima Kodeksa medicinske etike i deontologije, prema kojima je čast i obveza liječnika posvetiti se zdravlju čovjeka i čuvati plemenitu tradiciju liječničkoga poziva održavajući visoke standarde stručnoga rada i etičkoga ponašanja (članak 1.), te poštovati prava pacijenta smatrajući dobrobit pacijenta svojom prvom i osnovnom zadaćom (članak 2.). Nadalje, nalazim da vrlo savjesno i u potpunosti poštujem stavak 6. drugoga članka Kodeksa koji kaže da liječnik treba predlagati i provoditi samo one dijagnostičke postupke koji su nužni za pouzdanu dijagnozu, te samo ono liječenje koje je u skladu s provjerenim spoznajama suvremene medicinske znanosti. Usvajanje, primjena i širenje
                                                            
54

Gajski L. Farmaceutska industrija i sukob interesa u medicini. U: Zdravstvo u Hrvatskoj. Zbornik radova. Zagreb: HAZU; 2012. http://www.scribd.com/doc/173296968

Očitovanje Lidije Gajski od 15. listopada 2012. o zahtjevu za pokretanje disciplinskoga postupka, str. 15

znanstveno neprovjerenih postupaka, te pobuđivanje lažne nade u pacijenata i njegovih bližnjih, prema Kodeksu je povrjeda medicinske etike. Moje je djelovanje usklađeno i sa stavkom 7. istoga članka koji kaže da će liječnik postupati ekonomično, sukladno racionalnoj medicinskoj praksi i da ne će provoditi nepotrebne preglede i liječenje. I konačno, sa stavkom 8. koji kaže da će liječnik na prikladan način obavijestiti pacijenta o dijagnostičkim postupcima i pretragama, njihovim rizicima i opasnostima, te rezultatima, kao i svim mogućnostima liječenja i njihovim izgledima na uspjeh, te mu primjereno pružiti potrebne obavijesti kako bi pacijent mogao donijeti ispravne odluke o dijagnostičkom postupku i predloženom liječenju. Na isti način smatram da u potpunosti poštujem odredbe Zakona o liječništvu jer se, u skladu s člankom 2. toga zakona borim za održavanje i podizanje kvalitete liječničkih usluga u interesu zdravlja i društvenog blagostanja pučanstva (stavka 1.), održavam i promičem povjerenje između liječnika i pacijenata, te članova njihovih obitelji (stavak 2.), poštujem prava pacijenata (stavak 3.), neovisno i profesionalno djelujem, te čuvam i promičem slobode i ugled liječničkog zvanja (stavak 4.), te promičem dostojanstveno i odgovorno profesionalno ponašanje poštujući u radu: propise, pravila struke i Kodeks medicinske etike i deontologije (stavak 5.). Stoga, još jednom, predlažem Povjerenstvu za medicinsku etiku i deontologiju da u sklopu prethodnoga postupka uvaži moje argumente i u skladu s člankom 16. Pravilnika o disciplinskom postupku zauzme stajalište da je zahtjev za pokretanje postupka protiv mene pred Časnim sudom HLK neopravdan. Smatram da je to u ovom slučaju jedina ispravna odluka i sa stručnoga i s etičkoga stanovišta. Sa stručnoga stoga što bi potvrdila da Hrvatska liječnička komora, kao glavni eksponent i branitelj interesa liječnika ali i bolesnika, braneći slobodu govora i kritike, podupire i promiče stručnu raspravu o prijepornim temama i nedovoljno rasvijetljenim područjima u medicini. S etičkoga, pokazala bi spremnost da zaštiti one liječnike koji razotkrivaju devijacije u vlastitoj srediti i profesiji, i spremni su služeći istini žrtvovati vlastitu sigurnost i komfor kako bi branili interes bolesnika, a time i ugled časnoga liječničkoga zvanja. Zagreb, 15. listopada 2012. Lidija Gajski, dr. med., v. r