You are on page 1of 64

3

30
44
46
54
22
10
18
8
SAFF broj 348
Sadraj
Hutbe iz tri sveta mesdida
Mesdidul-haram (asni hram u Mekki)
Ponaanje muslimana u ratu
Polumjesec
Zenica
Kada igraju Zmajevi alkohol tee u potocima
Kolumna
Borba za opstanak
Popis je ujedinjeni zloinaki poduhvat
Pogledi
Usnivena denaza sarajevskim ehidima
Vaj haluna eher Sarajevo
Drutvo
Predavanje dr. John L. Esposita u Sarajevu: Muslimansko-kranski
dijalog u 21. stoljeu: izazovi i perspektive
Zbog globalne komunikacije, potreba za dijalogom meu religijama
danas je vea nego u prolosti
Kutak za muslimansku omladinu
Udruenje Prosvjetitelj Srebrenica
Treninzi samoodbrane u Behrambegovoj medresi
Islamske teme
Razmiljanja
Mogu li Bonjaci izai iz tmina na svjetlo
Islamnet
Velika Britanija
Muslimani, najdareljiviji stanovnici Velike Britanije
5
Izdava
UDRUENJE ZA AFIRMACIJU
OBRAZOVANJA, KULTURE I
MORALA SAFF
Adresa: Munira Gavrankapetanovia
25, Sarajevo
MAGAZIN SAFF
Adresa: Donja Mahala bb, 71300 Visoko
www.sa.ba e-mail: samagazin@
yahoo.com
redakcija: tel./fax: +387 32 73 49 01;
mob: +387 62 28 74 12;
marketing: +387 62 55 81 28.
iro raun: BOSNA BANK
INTERNATIONAL
Za uplate u BiH:
141-306-53200347-07;
za uplate u inostranstvu:
141-306-53101275-15; IBAN:
BA391413065310127515
Glavni i odgovorni urednik
Semir Imamovi
Redakcijski kolegij
Abdusamed Nasuf Buatli, Ezher
Beganovi, Fatmir Alispahi, Mithat
eman, Adem Zalihi, Merjem Zuki,
Mersada Nurudina Agovi, Nusret
Hodi, Nedim Boti
DTP
Semir ii
Lektor
Abdulmedid Nezo
Stalni saradnici:
Subai H. Demal, Ismail Ibrahim,
Safet Kadi, Ramiz Hodi, Anes
Dunuzovi, Abdulvaris Ribo, Almir
Mehoni, Amir Durmi, Saladin
Kovaevi, Sejfudin Dizdarevi, Esad
Mahovac, Erdem Dizdar, Fahrudin
Sinanovi, Senada Meanovi, Senad
Meanovi, Jusuf Da
Ostali saradnici:
emso Tucakovi, Ekrem Tucakovi,
Nijaz Alispahi, Salko Opain, Nedim
Harai, Ale Kamber, Sead Zubanovi,
Fatima Jaarevi
tampa
AMOSGRAF d.o.o., Sarajevo
asopis izlazi svakog drugog petka
Rukopisi, diskete i fotograje se ne
vraaju
ISNN 1512-651X
asopis je upisan u evidneciju javnih
glasila u Federalnom ministarstvu
obrazovanja, nauke, kulture i sporta
pod brojem 622
Z
ato bonjakom
drutvu tako teko ide
razumijevanje prostih
stvari? Zamislimo da se, kojim
sluajem, Srbima dogodio popis
u kome neka administrativna
garnitura hoe da umanji broj Srba.
Zapalio bi se Balkan! Jer Srbi ne daju
ni jednog Srbina, gdje god da je. A
Bonjacima se pred nosom odvija
javno odstranjivanje stotine hiljada
Bonjaka, i, nikom nita. Vjerovatno
je rije o nekom kolektivnom
mentalnom poremeaju koji mi jo
uvijek ne moemo dokuiti. Kakav
je to narod kome je svejedno to e
ga usljed neke prevare biti
mnogo, mnogo manje?
...I kome je svejedno to
bi u novim okolnostima
mogao biti dugorono,
i nepovratno, potlaen,
ponien i na kraju razasut?
A samo je malo potrebno
da se zaustavi ovaj
mazohistiki lanac sudbine.
Potrebno je prestati se
plaiti ta e drugi o nama
rei. Nek govore ta hoe!
Vano je ta mi o sebi znamo i ta
mi o sebi mislimo. Zbog ugaanja
drugima stidimo se svoje tragedije,
kao da smo mi, Bonjaci, krivi zato
to smo progonjeni, kao da je u nama
feler, a ne u onima koji su opsjednuti
mrnjom i barbarizmom. Ugaali
smo dejtonskoj dravi, pa smo
doivjeli da nam ta drava priredi
Popis sa elementima genocidnosti.
Ugaali smo dejtonskom drutvu,
slavili multikulturu kao niko, pa sad
to drutvo sramno uti i pravi se da
ne vidi genocidni Popis. Tim lanim
multikulturalistima je svejedno ako
nestane Bonjaka! Ugaali smo
budimo otvoreni i bonjakim
politiarima, i strankama, sakrivajui
njihovu profitersku i haramsku
sramotu kao da je naa, narodna, a
oni su nam vratili tako to su izglasali
genocidni Zakon o popisu, i tako
to danas ute dok na popisnicama
nestaje bonjaki narod. Dok srpski
politiari raznim malverzacijama,
obmanama i pritiscima ispisuju
Bonjake iz svih buduih politiko-
drutvenih procesa i provode nad
Bonjacima popisni genocid, dok
hrvatski premijer, u hajdukom
stilu, upada u Bosnu i Hercegovinu
kako bi, sa visokog dravnog nivoa
ugroenim i protjeranim Hrvatima
sugerirao kako e se popisati, za
to vrijeme bonjaki politiari i
institucije nijemo i kukaviki sve
to posmatraju, nespremni da daju
jedno obino saopenje za javnost u
kojem bi ako nita licemjerno izrazili
svoju zabrinutost za vlastiti narod i
domovinu. Zamislimo tu ogromnu
razliku izmeu premijera susjedne
drave koji dolazi u tuu dravu da
pripomogne svojim sunarodnjacima
oko Popisa, u odnosu na bonjake
politiari koji svome starosjedilakom
narodu ne ele pruiti ni deklarativnu
pomo oko pitanja koja se tiu
opstanka. Jer, Hrvati se
popisuju, i Srbi se popisuju,
zato to ovi narodi ne
mogu nestati, a Bonjaci
se bore za opstanak, jer je
Popis kreiran kao okvir
za bonjaki nestanak.
Premijer Hrvatske kao
zadnji razbojnik upada
u nau zemlju i obilazi
hrvatske krajeve, a
bonjaki politiari ute
ko zaliveni. A ime li
su zaliveni? Uistinu, ta se vrti po
glavama Izetbegovia, Radonia,
Lagumdije i drugih, dok prate vijesti
o kriminalnim malverzacijama na
Popisu iji je osnovni cilj smanjenje
broja Bonjaka? Moda misle kako
je demokratski dopustiti tu prevaru?
Moda misle kako Zapad podrava
one koji su protiv muslimana, pa
e i njih podrati? Moda ima neki
neastan razlog zbog kojeg ne smiju
govoriti? Teko je vjerovati da su
ba toliko glupi pa da ne vide ovo
to svako normalan vidi. A koliko je
normalnih, kad je veina Bonjaka
spustila ruke nizase i u jednoj agoniji
eka rasplet situacije. Kakav rasplet
moe doekati zec dok gleda u vuka
koji mu se pribliava? Bonjaci su
izgubili ref lekse za opstankom, i to je
ono to je najopasnije. U savremenoj
psihijatriji to se zove depresivno-
anksiozni poremeaj. Ako moe
narod oboliti od depresije, od
anksioznosti, tj. bezvoljnosti, onda
su Bonjaci definitivno kolektivni
pacijenti. Bonjaki narod se mora
probuditi iz te opijenosti, ako eli
ivjeti. Ni Svevinji nee sauvati
Bonjake ako oni sami to ne ele, jer:
Allah nee promijeniti stanje ni jednog
naroda dok se on sam ne promijeni.
Impressum
Uvodnik
ele li Bonjaci opstati?
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
6
Hutba
H: A N B
U
zvieni Allah, d.., objavio je
u Kuranu: Ono to vam Po-
slanik da to uzmite, a ono to UU
vam zabrani ostavite, i bojte se Allaha, jer
Allah, zaista, strahovito kanjava.
Desete godine po Hidri ili 630.
godine po miladu, Muhamed, sallal-
lahu alejhi ve sellem, obavio je had,
koji je u povijesti islama poznat kao
Oprosni had (Hadetu-l-veda), jer je Hadetu-l-veda Hadetu-l-veda
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem,
nakon toga ivio svega osamdeset i jedan
dan prije nego je preselio na ahiret.
Kada su uli da e Muhammed,
sallallahu alejhi ve sellem, te godine
ii na had, muslimani sa svih strana
Arapskog poluotoka pohrlili su prema
Mekki da zajedno s njim obave had.
Bio je to velianstven i impresivan
skup od 124.000 muslimana, koji su
povjerovali u Muhammedovo, a.s.,
poslanstvo, a prije samo 23 godine
oni su ga poricali, borili se protiv nje-
ga, smiljali nain kako da ga ubiju i
sprijee njegovu misiju. Toga dana su,
zajedno s njim, obilazili oko Kabe i
stajali na Arefatu u bijelim ihramima,
ponizni i skrueni u svojim dovama,
kao da su na Sudnjem danu i kao da
ekaju konani obraun.
Nema tog ovjeka, bez obzira na
njegove intelektualne i druge sposob-
nosti i mogunosti, da bi, i za sto go-
dina, na tako fascinantan nain uspio
zaklete neprijatelje preobraziti u na-
jbolje prijatelje koji e ga voljeti vie
od svojih porodica i od samih sebe, i
ujediniti ih oko ideje za koju su u sva-
kom trenutku spremni ivot dati. To je
mogao postii samo onaj koji je doao
sa poslanicom od Allaha, d.., sa Isti-
nom kojoj tee sve ljudske due i kojoj
ne mogu odoljeti.
Na Oprosnom hadu, Muhammed,
sallallahu alejhi ve sellem, odrao je
govor koji u sebi sadri snane poruke
u kojima su sublimirani temeljni prin-
cipi islama i obznanjena univerzalna
ljudska prava koja je islam ozakonio
mnogo stoljea prije nego su se poja-
vile silne deklaracije o ljudskim pravima
koje su, uglavnom, same sebi svrha, jer
je oigledno da, to se vie deklaracija o
ljudskim pravima pie, ljudska prava se
sve vie kre i ne potuju.
Iako je stajao na Arefatu okruen
iskljuivo muslimanima, Muhammed,
sallallahu alejhi ve sellem, sa tog svetog
mjesta poslao je, u svojstvu posljednjeg
Allahovog poslanika, poruku
cijelom ovjeanstvu u kojoj
je na neponovljiv nain uka-
zao na univerzalna ljudska
prava poput prava na ivot,
slobodu vjere, jednakost
meu ljudima, prava ena,
zatitu slabih i potlaenih,
uvanje dostojanstva, imetka,
emaneta, opeg mira, sig-
urnosti i briga o linom i
drutvenom moralu.
Univerzalna Boanska
poruka o univerzalnim
ljudskim pravima
Upravo je s tim pravima
Muhammed, sallallahu ale-
jhi ve sellem, poeo svoj
povijesni govor, rekavi: O
ljudi, vai ivoti, vai imeci i
vaa ast su vam sveti kao to
je svet ovaj dan, ovaj mjesec i
ovo mjesto na kojem se nala-
zite. Vi ete se sigurno sresti
s vaim Gospodarom i On e
vas pitati za ono to ste radili.
Stvari koje su vam date u emanet,
vratite ih na vrijeme onome ije su.
Kamate iz doba dahilijjeta se ukidaju,
osim glavnice na koju imate pravo.
Time neete nikoga otetiti, niti ete
oteeni biti. Allah je dokinuo kamatu,
a prva dokinuta kamata je kamata moga
amide Abbasa.
Muhammed, sallallahu alejhi ve sell-
em, elio je skrenuti panju ljudima da
je ivot Boiji dar i nema pravo niko da
nasre na tui ivot i da ga na bilo koji
nain omalovaava i ugroava. Besprav-
no oduzimanje ljudskog ivota, svejedno
radilo se o ivotu muslimana ili nemus-
limana, po islamskom uenju, spada u
najvee grijehe i ravno je ubistvu cijelog
ovjeanstva, o emu govori ajet: Ako
neko ubije nekoga koji nije nikoga ubio, ili
onoga koji na Zemlji nered ne ini kao
da je sve ljude poubijao; a ako neko bude
uzrok da se neiji ivot sauva, - kao da
je svim ljudima ivot sauvao. (El-Maide,
32.).
Zatim je Muhammed, sallallahu ale-
jhi ve sellem, pozvao na uvanje ema-
neta i upozorio na zabranu kamate i
bespravnog uzimanja tueg imetka. A
spomenuo ih je jer se radi o tri temelja
na kojima poiva zdravo i prosperitetno
drutvo i kojima je cilj sluenje ovjeku,
a ne porobljavanje ovjeka. Ako bilo
koji od ova tri temelja fali, drutvu pri-
jete krize, neredi i konana
propast, jer nezamislivo je
da opstane drutvo u kojem
se ne dri do emaneta, u ko-
jem su ljudska srca ispunjena
zlobom i neprijateljstvom
i u kojem jaki ugnjetavaju
i jedu slabe. Ako se ovi
principi porue, onda se ivot
pretvara u praumu u kojoj
niko nije siguran ma kakvo
obezbjeenje i zatitu imao.
Snani se boji osvete slabog,
slabi se boji porobljavanja
od strane jakog, a svi skupa
zapostave temeljnu zadau,
izgradnju to boljeg i ljepeg
ambijenta za ivot kroz
meusobno dobroinstvo i
pomaganje. Trenutno stanje
u svijetu, ekonomske krize,
smutnje i nered koji se iri
zemaljskom kuglom, potvrda
su poslanstva Muhammeda,
sallallahu alejhi ve sellem,
i Boanskog nadahnua u
njegovom govoru i upozoren-
ju na kamatu kao glavni uz-
rok tih kriza, jer je kamata, a to dananje
ovjeanstvo najbolje osjea, najbru-
talniji vid bespravnog uzimanja tueg
imetka i ona proizvodi najvee razlike
u drutvu formirajui, na neprirodan
nain, dvije skupine ljudi, enormno
bogate i enormno siromane koji onda
postaju pravo roblje i jeftina radna snaga
u rukama bogatih elita koje eksploatiu
sve resurse siromanih ljudi i na na-
jgrublji nain nasru na njihovo dosto-
janstvo, ast i slobodu, to neminovno
dovodi do smutnje i nereda u drutvu.
Osim toga, stanje svekolikih kriza i
opeg haosa u savremenom drutvu,
jasno upuuje na dubinu islamskog po-
gleda i poimanja ivota. To se vidi i iz
Muslimani nee da uju Poslanikove poruke sa Oprosnog hada
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Muhammed,
sallallahu alejhi
ve sellem, elio
je skrenuti
panju ljudima
da je ivot Boiji
dar i nema
pravo niko da
nasre na tui
ivot i da ga na
bilo koji nain
omalovaava i
ugroava.
Nema tog ovjeka, bez obzira
na njegove intelektualne i druge
sposobnosti i mogunosti, da bi, i za
sto godina, na tako fascinantan nain
uspio zaklete neprijatelje preobraziti
u najbolje prijatelje koji e ga voljeti
vie od svojih porodica i od samih
sebe, i ujediniti ih oko ideje za koju su
u svakom trenutku spremni ivot dati.
To je mogao postii samo onaj koji je
doao sa poslanicom od Allaha, d..,
sa Istinom kojoj tee sve ljudske due i
kojoj ne mogu odoljeti
7
Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem,
rijei u kojima staje na stranu siromanih
i slabih kako njihova slabost ne bi bila
prepreka u gradnji zdravog drutva.
On je na Oprosnom hadu poruio:
uvajte imanja maloljetnih, nemonih
On je na Oprosnom hadu poruio: On je na Oprosnom hadu poruio:
i slaboumnih. Nemojte upotrebljavati
njihova imanja da umnoite svoja. To bi
bio teak grijeh.
Svoj govor na Oprosnom hadu,
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem,
zavrio je porukom o jednakosti meu
ljudima, rekavi: O ljudi, va Gospodar
je jedan i va praotac je jedan. Svi ste vi
od Adema, a Adem od zemlje. Najbolji
je kod Allaha je onaj koji je najpoboniji.
Nikakve prednosti nema Arap nad near-
apom, niti nearap nad Arapom, niti
crnac nad bjelcem, niti bijelac nad crn-
cem, osim na osnovu pokornosti Allahu,
d... Jesam li vam dostavio? Gospodaru
moj, budi mi svjedok!
Islam nas, dakle, ui da drutveni
status, rasna, klasna i nacionalna pri-
padnost, nisu i ne mogu biti mjerilo vri-
jednovanja ovjeka. To moe biti samo
iskreno vjerovanje, istinska pobonost
i moralnost koja ovjeka podie na pi-
jedestal ljudskosti i potpunog samoost-
varenja.
Poruke islamskom ummetu
Osim opih poruka koje se odnose
na cijelo ovjeanstvo, Muhammed, sal-
lallahu alejhi ve sellem, na Oprosnom
hadu uputio je posebne poruke islam-
skom ummetu.
U tim porukama naglasak se stav-
lja na kvalitetnu unutranju izgradnju
islamskog drutva, a prije svega na is-
lamsku porodicu kao prvu i glavnu
ciglu u zgradi muslimanske zajednice,
od ijeg moralnog zdravlja, vitalnosti,
fizike i duhovne snage i opeg napre-
tka, zavisi i uspjeh i prosperitet musli-
manskog drutva. Da je uistinu vano
odrati vitalnom i zdravom ovu malu
zajednicu, svjedoe i stalni pokuaji
naih dumana da unite veliku mus-
limansku zajednicu preko kvarenja
i unitavanja porodice kao osnovne
elije drutva. Muhammed, sallallahu
alejhi ve sellem, posebno je skrenuo
panju na lijep odnos prema enama
koje raaju i odgajaju nove generacije
i od kojih ponajvie zavisi kvalitet tog
odgoja. Upozorio je muslimane da su
ene na emanet koji moramo uvati,
jer ako muslimani izdaju taj emanet
izdat e i svaki drugi.
Rekao je: Oporuujem vam da bu-
dete paljivi prema enama, jer su one
pod vaom prisegom. Allah vam je ene
u emanet dao i On vam je dozvolio da im
se pribliavate (da se njima naslaujete i
uivate). Bojte se Allaha u pogledu ena
i prema njima budite paljivi.
Po islamskom uenju, ena je rav-
nopravni sudionik u porodici i drutvu.
Niko kao islam nije zatitio njenu en-
stvenost, njenu linost i moral. Naalost,
umjesto da ive moralno i dostojanstve-
no i da se, slijedei univerzalne islamske
poruke, potvrde kao istinske linosti,
mnoge ene muslimanke u savremenom
drutvu pristale su da budu predmet ek-
sploatacije u rukama bezdu-
nih i bezbonih mukih ovi-
nista koji, angairajui enu
u kvazikulturnim i nadasve
nemoralnim djelatnostima,
nemilosrdno eree njeno
bie i unitavaju njenu linost
i moralni dignitet, to je do-
velo do uruavanja porodice
kao osnovne elije drutva, a
samim tim i kompletnog mu-
slimanskog drutva.
Zatim je podsjetio i upo-
zorio na temeljne principe
na kojima poiva musliman-
ska zajednica, a to su: ljubav,
bratstvo i samilost, kao to je
upozorio na svetost musli-
manske krvi, jer je to ista i
plemenita vjernika krv koja
je obojena bojom imana i
koju je obaveza uvati. Kod
Allaha je kap te krvi vrjednija
od dunjaluka i svega to je
na njemu, i da sav dunjaluk
propadne lake je nego da se
prolije muslimanska krv.
Muhammed, sallallahu
alejhi ve sellem, poruio je
na Oprosnom hadu: Ljudi,
posluajte moj govor i dobro
ga shvatite. I znajte da je svaki musliman
brat drugom muslimanu i da su vjer-
nici braa. Nije vam dozvoljeno uzeti
imetak vaeg brata bez njegove dozvole,
i ne inite sami sebi nasilje i nepravdu.
Vi ete se sigurno sresti s vaim Gospo-
darom, pa se ne vraajte nakon mene u
nevjerstvo ubijajui jedni druge.
Naalost, mi smo svjedoci da je up-
ravo muslimanska krv postala najjeftini-
ja stvar na svijetu. Ona se hektolitrima
proliva u Palestini, Egiptu, Siriji, Iraku,
Pakistanu, Afganistanu, eeniji, So-
proliva u Palestini, Egiptu, Siriji, Iraku, proliva u Palestini, Egiptu, Siriji, Iraku,
maliji, Sudanu, Kamiru i mnogim dru-
gim dravama i mjestima irom islam-
skog svijeta. I da stvar bude jo alosnija
i traginija, u prolivanju muslimanske
krvi skoro podjednako uestvuju i ne-
prijatelji islama i muslimani, o emu
smo opirnije pisali u prolim brojevima
naeg magazina.
To je jasan dokaz da dananji musli-
mani nee da uju i posluaju Poslanik-
ovu poruku i savjet sa Oprosnog hada,
ve kre njegovu naredbu i nemilice ubi-
jaju jedni druge.
Nije onda udo to je turski pred-
sjednik Abdulah Gul ovih dana, na
jednoj poslovnoj konferenciji u Istan-
bulu, izrekao ozbiljno upozorenje mus-
limanskom svijetu, posebno
muslimanima na Bliskom
istoku, rekavi da je zabrinut
jer vidi da muslimanski svijet
ulazi u razdoblje tekih un-
utarnjih sukoba i da ga nae,
muslimansko stanje podsjea
na srednji vijek kada su se
krani u Europi nemilice
ubijali.
Poznato je da je kranski
svijet tokom itavog sred-
njeg vijeka imao stravine
sektake ratove, a vrhunac
krvoprolia i bestijalnosti bio
je u vrijeme pojave Martina
Lutera i Kalvina. S obzirom
da mi, dananji muslimani,
uglavnom sprovodimo u
djelo Poslanikov hadis: Sli-
jedit ete stope onih prije vas,
stopu po stopu, pedalj po
pedalj, i kad bi se oni uvukli
u guterovu rupu i vi bi za
njima, a to su naravno jevreji
i krani, onda je za oekivati
da petnaesto hidretsko
stoljee, za muslimane, bude
izuzetno krvavo.
To, uz Allahovu pomo,
moemo izbjei, samo uko-
liko se istinski i iskreno vratimo u okrilje
Allahove vjere i ukoliko posluamo
upute i savjete naeg Poslanika, sallalla-
hu alejhi ve sellem, sa Oprosnog hada, a
ne savjete ejtana i njegovih sljedbenika,
to je upravo bilo jedno od upozorenja
Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem,
kada je rekao: O ljudi, zaista je ejtan
izgubio svaku nadu da e ikada vie biti
oboavan u ovoj zemlji, ali se uvajte da
vas ne zavede i obmane preko (loih)
djela koja vi potcjenjujete i ne smatrate
velikim. uvajte se ejtana u pogledu
djela koja vi potcjenjujete i ne smatrate djela koja vi potcjenjujete i ne smatrate
vae vjere!
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
S obzirom da
mi, dananji
muslimani,
uglavnom
sprovodimo
u djelo
Poslanikov
hadis: Slijedit
ete stope onih
prije vas, stopu
po stopu, pedalj
po pedalj, i kad
bi se oni uvukli
u guterovu
rupu i vi bi za
njima, a to su
naravno jevreji
i krani, onda
je za oekivati
da petnaesto
hidretsko
stoljee, za
muslimane,
bude izuzetno
krvavo
8
Hutbe iz tri sveta mesdida
Mekka: Mesdidu-l-haram (asni hram u Mekki)
Medina: Mesdidu-n-
Nebevijj (Poslanikova
damija u Medini)
H: . H A
P : A D
I
slamsko bratstvo je jedan od
postulata na kojima se teme-
lji vjera islam a promicanje
ljubavi i meusobnog uvaavanja
meu svim muslimanima, jedan
je od Allahovih imperativa. Rekao
je Uzvieni: Vjernici su samo bra-
a... (El-Hudurat, 10.), a Poslanik,
s.a.v.s., je kazao: Musliman je brat
drugom muslimanu... Uzimajui u
obzir ove ali i mnoge druge erijat-
ske tekstove koji govore o obavezno-
sti muslimanskog bratstva i ulaga-
nja truda i napora u cilju izgradnje i
afirmiranja ove velianstvene insti-
tucije, moemo kazati da su musli-
mani danas, moda vie nego ikada
do sada, najpozvaniji da batine i
razvijaju meusobnu ljubav i uvaa-
vanje. Musliman drugom muslima-
nu mora biti vrsti oslonac i eljeti
mu ono to eli samome sebi jer je
to znak iskrenog vjerovanja. Rekao
je Poslanik, s.a.v.s.: Niko od vas
nee (istinski) vjerovati sve dok svo-
me bratu muslimanu ne bude elio
ono to eli samome sebi. Ponekad
e za iskazivanje ove ljubavi poje-
dinci, a esto i itava drutva, biti
prinueni da rtvuju svoje imetke i
slobodno vrijeme, a u nekim slua-
jevima i zdravlje ili ak i ivot, me-
utim, to je ono ime nas je zaduio
Uzvieni Allah: A vjernici i vjernice
su prijatelji jedni drugima: trae da
se ine dobra djela, a od nevaljalih
odvraaju, i molitvu obavljaju i ze-
kat daju, i Allahu i Poslaniku Njego-
vu se pokoravaju. To su oni kojima e
se Allah, sigurno, smilovati. - Allah
je doista silan i mudar. (Et-Tevba,
71.). Meutim, u surovoj stvarnosti
u kojoj ivimo, esto smo, umjesto
ljubavi i samilosti, prinueni svje-
doiti meumuslimanskim suko-
bima, mrnji pa ak i ratovima u
kojima ginu hiljade nevinih. Kako
muslimanima nai opravdanje za
ovakvo ponaanje kada znamo da
je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Onaj ko
na nas (muslimane) ponese oruje,
takav nama ne pripada, i da je u
vjerodostojnom hadisu zabranio
hove upute dostavili oni-
ma koji su tumarali pute-
vima mraka i zablude i s
ciljem da se sa potlaenih
skinu okovi ropstva u koje
su ih okovali njihovi ne-
pravedni vladari. Ukoliko
pomno izanaliziramo pe-
riod vojnih akcija i bitaka
u vrijeme poslanstva, vid-
jet emo da taj period nije
trajao due od pet godina,
a da broj svih ubijenih u
tim pohodima ne prelazi
cifru od nekoliko hiljada
ljudi, uz napomenu da
meu tim ubijenim goto-
vo i da nema civila. Uko-
liko ove brojke i statistike
uporedimo sa brojkama
ubijenih i raseljenih samo u posljed-
nja dva svjetska rata, vidjet emo da
je bilo kakvo poreenje nemogue
jer je u dva svjetska rata poginulo
vie od sedamdeset miliona ljudi!
Zbog ega je razlika ovolika? Zato
to naa vjera ne afirmira rat ve
ga koristi samo u granicima u ko-
jima je nuan, a kada i uu u rat,
muslimani su duni drati se tano
preciziranih normi i pravila koja su
visokomoralna i pravedna. Istina,
muslimani u borbi moraju i trebaju
biti hrabri i estoki jer prilike i okol-
nosti tako zahtijevaju, meutim, na-
kon to izvojuju pobjedu, Allah im
savjetuje da budu velikoduni: Kada
se u borbi s nevjernicima sretnete po
ijama ih udarajte sve dok ih ne os-
labite, a onda ih veite, i poslije, ili
ih velikoduno suanjstva oslobodite
ili otkupninu zahtijevajte, sve dok
borba ne prestane. (Muhammed, 4.).
I u najeim bitkama i najkrvavi-
jim ratovima, muslimani koji su
se drali islamskih porpisa, bili su
milosrdni i velikoduni, i upravo sa
ovim osobinama osvajali su i plije-
nili ne samo zemlju i imetak svojih
neprijatelja, ve i njihova srca.
Ponaanje muslimana u ratu
Muslimani su braa
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
H: . S . H
Ponaanje Ponaanje
P : A D

ovjeanstvo je danas, vje-


rovatno vie nego ikada
do sada, u ve-
likoj potrebi za milou,
ljubavlju, solidarnou
i uzajanom razumijeva-
nju. U klimi grubosti
i nasilja, netolerancije
i iskljuivosti, mrnje
i pakosti koja preovla-
dava u veem dijelu svi-
jeta, ovjeanstvo vapi
za izlazom iz ovog stanja
bijede i oaja. Historija
e svakom objektivnom
i pravednom istraivau
potvrditi da su sve pobro-
jane negativnosti islamu
strane i da je cijela vjera
islam zasnovana na prin-
cipu pravde i milosra.
Rekao je Uzvieni: A tebe
smo, o Muhammede, samo
kao milost svjetovima po-
slali. (El-Enbija, 107.).
Naa uzviene vjera nas
ui da sa svakim postupa-
mo pravedno i korektno, milosrdno
i moralno, pa ak i sa naim nepri-
jateljima sa kojima smo u ratu, to
su muslimani u prvim stoljeima
islama uistinu i primjenjivali u
praksi. Moda e se neko upitati,
zar nije kontradiktorno u prii o
sukobima i krvavim ratovima spo-
minjati milost i toleranciju? Od-
govorno tvrdimo da nije, jer u ra-
tovima ljudska milost i spremnost
da se i naomraenijem neprijatelju
potedi ivot i da se prema njemu
lijepo postupi, dolaze do izraaja
daleko vie nego u mirnodopskim
okolnostima. Naa vjera u globalu
ne prieljkuje rat niti ga afirmira,
ve ga odobrava u situacijama kada
je on neizbjean. Poslanik, s.a.v.s.,
je kazao: Nemojte prieljkivati
susret sa neprijateljem i od Allaha
traite svako dobro. U Kuranu,
rat se spominje samo na est mjesta
dok se mir i spas (selam) spominju
stotinu i etrdeset puta! Muslimani
nisu pokretali ratove niti kretali u
vojne pohode s primarnim ciljem
da dou do bogatstva i ovosvjetskih
dobara kako su to inili drugi, ve
prvenstveno kako bi svjetlost Alla-
I u najeim
bitkama i
najkrvavijim
ratovima,
muslimani koji
su se drali
islamskih
porpisa, bili
su milosrdni i
velikoduni, i
upravo sa ovim
osobinama
osvajali su
i plijenili ne
samo zemlju i
imetak svojih
neprijatelja,
ve i njihova
srca.
9
Mesdidu-l-aksa (Kuds)
H: M H
P : E M-

A
llahovi robovi,
AA
radujte se dobru
AAkoje vam dolazi od AA
vaeg Gospodara i milosti
kojeg neete nai u drugim
danima. Dolaze vam dani
koji su najbolji dani, a do-
bro uinjeno djelo u njima
Allahu je drae od djela koja
se uine u drugim danima.
Allahov Poslanik, sallal-
lahu alejhi ve sellem, o tome
kae: Nema dana u ko-
jima je Allahu drae dobro
djelo od ovih deset dana.
Upitae: Zar ni borba na
Allahovom putu? Ree: Niti borba
na Allahovom putu, osim ovjeka koji
izae lino u borbu i sa svojim imet-
kom pa sve to rtvuje! Prvih deset
dana mjeseca zu-l-hiddeta velika su
ansa da popravimo svoj odnos prema
Gospodaru. Ovo su dani posta, ki-
jama i uenja Kurana. Svi mi, ma ko-
liko bili bogobojazni, imamo grijeha
i manjkavih smo djela. Zato, ovo su
ak i to da musli-
man u drugog
upire oruje. Je-
dan od povoda
za mnogobroj-
ne meumusli-
manske sukobe i
prolijevanje krvi
nedunih kojima
svjedoimo jeste i
openito i paual-
no proglaavanje
muslimana ne-
vjernicima, kako
to danas ine be-
zumni pojedinci i
njihove pristalice.
Poslanik, s.a.v.s.,
je kazao: Ko kla-
nja kao i mi, u
namazu se okree
prema naoj Kibli i jede meso koje
mi zakoljemo, takav je musliman
koji uiva Allahovu zatitu i zati-
tu Njegovog Poslanika. (Buha-
ri). Takoer, Poslanik, s.a.v.s., je
rekao: Musliman je brat drugom
muslimanu, ne ini mu nepravdu,
ne poniava ga niti ga omalovaa-
va. Svakom muslimanu je strogo
zabranjena krv drugog muslimana,
kao i njegov imetak i njegova ast.
Kako bi se iz islamskog drutva eli-
minirale ovakve i sline pojave koje
umjesto ljubavi i bratstva meu mu-
slimane unose samo smutnju i ne-
red, svaki iskreni musliman mora
dati svoj doprinos. Prvo sa ime tre-
ba krenuti jeste popravljanje stanja
samoga sebe, a onda i popravljanje
stanja njegovih blinjih i svih sa
kojima dolazi u kontakt. Govorei
o vrijednosti onih koji mire posva-
ane i opet ih ujedinjuju u ljubavi
i bratstvu, govori i sljedei hadis.
Naime, jednomm prilikom Posla-
nik, s.a.v.s., je upitao ashabe: Ho-
ete li da vam kaem ta je bolje od
(dobrovoljnog) namaza, posta i sa-
dake?, a kada su mu odgovorili po-
tvrdno, on ree: Popravljanje me-
usobnog stanja (meu musliama-
nima) i eliminiranje nesuglasica.
dani teobe Allahu od loih
uinjenih djela i za ejtana
su ovo najtei dani. U nje-
mu je Dan Arefata o kojem
Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, kae: Post
na Dan Arefata, vjerujem i
nadam se da e Allah za nje-
ga oprostiti grijehe za prolu
i narednu godinu. Od
vremena Ibrahima, alejhis-
selam, muslimani isekuju
dane hada nadajui se Al-
lahovom oprostu, rtvujui
dio svog imetka koji je
mnoge toliko odvratio od
Allaha. Oni se odazivaju Al-
lahovom pozivu kada kae:
... zato se Gospodaru svome
moli i kurban kolji. (El-Kev-
ser, 2.). Blago se onima koji e Allahu
dove upuivati sa najsvetijih i najboljih
mjesta. Takvi neka nikako ne zabo-
rave svoju brau irom svijeta koji su u
nevolji i koji se zlostavljaju zbog svoje
vjere. Neka dove za jedinstvo ovog
ummeta i bolje dane za njega! Blago se
onima koji su u ovim danima Allahovi
gosti i Njegovi odabrani robovi. Mo-
lim Allaha da oprosti i nama i njima!
Najbolji Allahovi dani
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Nevjernici se
ne susteu od
zadiranja u
muslimanske
svetkovine,
obezvrjeuju
ih i poniavaju
one koje
se u njemu
mole svome
Gospodru.
Klanjaima
se zabranjuje
dolazak na
namaz u
Mesdidu-l-
aksa posebno
na sabah-
namaz i
petkom.
Poslanik,
s.a.v.s.,
je rekao:
Musliman je
brat drugom
muslimanu,
ne ini mu
nepravdu,
ne poniava
ga niti ga
omalovaava.
Svakom
muslimanu
je strogo
zabranjena
krv drugog
muslimana, kao
i njegov imetak
i njegova ast.
U
tekstu Botanike narod-
ne mudrosti demagoga
Mirsada Kebe, autora Sejfudina
Dizdarevia, objavljenom 12. sep-
tembra 2013. godine u magazinu
Saff, nisu ispotovani osnovni po- Saff Saff
stulati novinarstva, odnosno du-
nost objavljivanja tane i provjere-
ne informacija. Neemo, niti za to
ima razloga, komentarisati sadraj
teksta koji sadri elemente klevete
na potpredsjednika Federacije BiH
Mirsada Kebu, time i manipulaci-
je itaocima. Stoga se pozivamo na
lan 4 Kodeksa Vijea za tampu
BiH, koji se odnosi na tanost in-
formisanja i provjeru tanosti infor-
macije, te na lan 15, koji se odnosi
na dunost objavljivanja demantija i
prije pisanja teksta, obaveznog kon-
taktiranja osobe o kojoj piete, kako
biste utvrdili ispravnost onoga to
joj spoitavate i time itaocima dali
tanu informaciju.
U tekstu ste, pored ostalog, rekli:
Mirsad Kebo u pismu federalnom
ministru pravde Zoranu Mikuliu
trai provjeru udruenja i fondacija
koje tumae Kuran, to je netano.
Neemo navoditi ostale napisane
neistine. Umjesto toga, zahtjeva-
mo da objavite slubeni akt upu-
en ministru pravde Federacije BiH
Zoranu Mikuliu, koji je, ujedno i
demanti, odnosno koji autentinim
tekstom demantuje netane infor-
macije koje ste objavili i kojima ste
obmanuli javnost i vae itaoce.
Saff: SS Koliko je licemjeran Va de-
manti pokazuje dokaz kojim nas utje-
rujete u la
Gospodine potpredsjednie
Federacije BiH, zanimljiv je ovaj
Va demanti. Krajem augusta ove
godine, nakon to ste posjetili rei-
sa Huseina ef. Kavazovia (Poznato
je da ste posjetili reisa Kavazovia
u vrijeme kada je trajala inteziv-
na medijska kampanja oko gae-
nja Fondacije Darul Kuran iz
Mostara, otili ste reisu da mu izra-
zite podrku u obraunu sa sli-
nim udruenjima.), desetine medija
u BiH objavili su sljedeu reenicu:
Mirsad Kebo u pismu federalnom
ministru pravde Zoranu Mikuliu
trai provjeru udruenja i fondacija
koje tumae Kuran. Danima se
vrtila vijest s citiranom reenicom.
Nikome od tih medija niste uputili
demanti, niste porekli tanost nave-
dene reenice, niste jer vas niko nije
kritizirao, ton svih izvjetaja iao
vam je u korist. Jedino se Saff kri- Saff Saff
tiki osvrnuo na Va zahtjev mini-
stru pravde Federacije BiH Zoranu
Mikuliu. Da smo i mi kojim slu-
ajem, umjesto kritike, napisali
pohvalu na Va raun, sigurno ne
biste demantirali spornu reenicu.
Pa ipak, koliko je licemjeran Va
demanti pokazuje upravo dokaz
kojim nas utjerujete u la, tj. sadr-
aj Zahtjeva za reviziju organizaci-
ja, udruenja i fondacija u FBiH,
koji ste poslali ministru pravde
Federacije BiH Zoranu Mikuliu
a u kojem stoji: U okviru svojih
ustavnih i zakonskih ovlasti zahtje-
vam da izvrite reviziju unutar or-
ganizacija, udruenja i fondacija na
podruju Federacije BiH, odnosno
utvrditi da li je njihovo djelovanje
u skladu sa sadrajem njihove re-
gistracije u Vaem ministarstvu.
Motivi za moj zahtjev su injenice
da su se u javnosti pojavile infor-
macije koje izraavaju sumnju da
neke od ovih fondacija i udruenja
djeluju suprotno zakonskim okviri-
ma, te je neophodno provjeriti da
li je njihovo praktino djelovanje u
skladu sa registracijom i zakonima,
prije svega sa Zakonom o slobodi
vjere i pravnom poloaju crkava i
vjerskih zajednica u BiH.
Smisao Vaeg citiranog zahtjeva da
provjerite sve organizacije, udrue-
nja i fondacije koje se bave tumae-
njem vjere. Zar time niste obuhva-
tili i fondacije koje tumae Kuran?
Osim toga, vrijeme upuivanja za-
htjeva i motiv nedvosmisleno opisu-
ju o kome je rije. To to Vi nigdje
niste doslovno naveli rije Kuran
uope ne mijenja sutinu predmeta.
Na kraju, jasno je da Vi gospodine
potpredsjednie niste ni imali po-
trebu da demantirate bilo ta.
10
Polumjesec
Imena nagraenih
dobitnika drugog
ciklusa Sa
Saffom na had
Oglas
Informacije koje ste objavili
su netane
Demanti potpredsjednika Federacije
BiH Mirsada Kebe
1. Alija Kikanovi-
Ziokovac 1-A,
Tuzla=LCD/TV
2. Zehrudin Zolota-
Bijelo Buje,
Turbe=mobitel Corby
II
3. Husi Ahmet-
Ljubni bb,
Bugojno=Komplet od
5 knjiga
4. Ibrelji Edin-
Bulevar Kulina Bana
30A, Zenica=runi sat
Casio
5. Mustafa Agi-
Hendek VIII br. 12,
Bugojno=mobitel
M9630
F
udbal je u Bosni i Hercegovini po-
stao jedina svjetla taka, tako misli
veina bh. patriota. Naalost, sa veli-
kim rezultatima nogometne reprezen-
tacije Bosne i Hercegovine dobili smo
jednu veoma opasnu drutvenu poja-
vu, zlo na koje niko ne obraa panju.
Naime, kada u Zenici igra reprezenta-
cija Bosne i Hercegovine, taj dan na
zenikim ulicama tee alkohol poto-
cima, pije i staro i mlado. Uz alkohol
idu psovke, kriminal i mnoga druga
zla. Za neke Zenica na dan kad igra
reprezentacija Bosne i Hercegovine
izgleda veselo i sveano, meutim isti-
na je da taj dan Zenica izgleda veoma
tuno i opasno.
Bajramska promocija spota
Teube-i-nesuh (Pokajanje
jednog pjesnika), Muse
azima atia
Maid Mirojevi, akademski muziar
M
aid Mirojevi, akademski
muziar u Operi Narodnog
pozorita Sarajevo uradio je video
spot Teube-i-nesuh (Pokajanje
jednog pjesnika ), Muse azima
atia. Pored Maida Mirojevia, koji
je komponovao pjesmu, aranman
je uradio Eldin Huseinbegovi. Kao
bek vokali u pjesmi uestvuju Aida
orbadi i Eldin Huseinbegovi.
Kameru, reiju i scenario potpisu-
je Denis Isakovi. U video spotu
uestvuju i uenici Gazi Husrev-
begove medrese. Stihovi pjesme
govore o jednoj univerzalnoj po-
ruci ljubavi prema Bogu. Spot je
sniman u haremu Begove damije,
na Zmajevcu i drugim mjestima.
Ovaj spot bit e predstavljen na tv
za Kurban-bajram. Inae, gospodin
Mirojevi trenutno priprema i svoj
trei CD, pod nazivom Tragovi,
koji e biti njegov autorski rad,
odnosno sve pjesme je sam kom-
ponovao, aranirao, napisao stiho-
ve i otpjevao. Posebnu zahvalnost
za realizaciju ovog spota dugujem
Zijadu Ljevakoviu, direktoru Gazi
Husrev-begove medrese i gospodi-
nu Ekremu Tucakoviu, rukovo-
diocu Slube za odnose s javnou
Rijaseta, koji su mi izali u susret i
omoguili da i uenici ove medrese
uestvuju u spotu, rekao je za na
list Maid Mirojevi.
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
P
redstavljamo Ljigometar, novu
rubriku portala Novinar.me.
Jednom dnevno, i to uglavnom rad-
nim danima, a ponekad i subotom,
emo birati najljigaviju izjavu, postu-
pak, akciju i sl., a osoba koja bude
najljigavija za taj dan, dobijae titulu
Ljigo dana. Mjerna jedinica ljigavo-
sti je 1 Ljiga, pie Aleksandar Mufti,
prostak sa web portala Novinar.me.
U nastavku ovaj prostak otvoreno
nazva reisa Huseina ef. Kavazovia
ljigavcem dana. Prostaku Aleksandru
zasmetalo je to je reis Kavazovi po-
zvao Bonjake da uvaju svoj iden-
titet. U javnom diskursu Bosne i
Hercegovine bilo je svakavih uvreda
na raun muslimanskih lidera i ugled-
nika, meutim jo niko se nije usu-
dio nazvati ljigavcem reisa Islamske
zajednice u BiH. Pozivamo Vijee
za medije, udruenja novinara, sve
one koji su odgovorni za javni pro-
stor Bosne i Hercegovine da pokre-
nu odgovarajue mjere protiv portala
Novinar.me. Podsjeamo, ovaj portal
je prije nekoliko dana i biveg reisa
dr. Mustafu ef. Ceria doveo u nepri-
mjeren kontekst. Naime, namjerno
su u javnost ubacili lanu vijest da se
bivi reis dr. Mustafa efendija Ceri
izjasnio kao Bosanac. Ovu vijest pod-
lo su objavili pod sitnom oznakom
lane vijesti.
Portal Novinar.me u posljednje vrije-
me ne bira sredstva u pokuaju skreta-
nja panje na sebe. Naravno, urednici
i novinari spomenutog portala iteka-
ko biraju rijei kada treba titi prava
homoseksualaca, prava onih grupa i
pojava od kojih mogu dobiti donator-
ska sredstva. Naalost, urednici ovog
portala su umislili da je najlaki put
do donatorskih sredstava objavljivanje
najgnusnijih uvreda na raun islama i
muslimana.
Vlasnik i osniva portala Novinar.me
je Sarajlija Mirza Softi, koji ivi i
pomalo studira u Holandiji. Glavni
finansijer, odnosno donator porta-
la Novinar.me je Ambasada SAD u
Sarajevu. Mirza Softi je poznat po
prostom jeziku, naroito kada tre-
ba pisati uvrede na raun svih onih
koji se ne uklapaju u njegovu viziju
ivota. Javno se hvali da mrzi Bosnu
i Hercegovinu a reis i Islamska za-
jednica su mu omiljena tema, sav se
najei kad mu navre ejtanska inspi-
racija. Zato se nije uditi to je tako
bezobzirno objavio da je reis Husein
ef. Kavazovi ljigavac. Mirza Softi i
njegov portal nisu usamljeni u naem
javnom prostoru. Ovakvih likova ima
jo dosta, taman onoliko koliko ima
donatorskih sredstava.
Prije nekoliko godina radili smo
intervju sa tadanjim direktorom
Informativno-politikog programa
BHT1 Amirom Zukiem. Upitali
smo ga za ta strani donatori daju no-
vac kada su u pitanju novinari. Oni
daju pare samo za prie o islamu, ve-
habijama i slino, samo ih to interesu-
je. Sarajevski student u Amsterdamu
Mirza Softi je to oito na vrijeme
shvatio.
Kada igraju Zmajevi alkohol tee u potocima
Islamofobini portal Novinar.me
Zenica
Jeftino donatorsko novinarstvo
12
Vjeita bonjaka naivnost
i velikosrpska isplaniranost
Rezultati Popisa 2013.
P
opis stanovnitva u BiH precizno
je, skoro statistiki, pokazao kako
smo mi Bonjaci veoma naivan na-
rod. Kako to obino biva, kada god se
suoe sa nekim historijskim dogaa-
jem Bonjaci budu zateeni, uhvaeni
u svoj svojoj nespremnosti i haosu. U
to smo se ovih dana posebno uvjerili,
dok traje popis stanovnitva. Dok su
se Bonjaci naknadali kako da se izja-
sne na popisu stanovnitva, kako da
zaobiu brojne zakonske prepreke koje
su razapeli bh. politiari, velikosrpska
politika je na miru spremila bezbroj
prevarantskih aktivnosti na spreava-
nju popisa Bonjaka na teritoriji ma-
njeg bh. entiteta. Velikosrpska politika
je prvo uspjela nametnuti povoljan
Zakon o popisu stanovnitva, a onda
su na miru isplanirali kako da vjeto
iskoriste sve nedostatke i nedoreenosti
spomenutog zakona o popisu stanov-
nitva kako bi to vie umanjili broj
Bonjaka a poveali broj Srba. Pametno
su pustili Bonjake da se javno i na sva
usta dogovaraju kako da nadmudre
lo Zakon. Kad je krenuo Popis po-
kazalo se da su Srbi odlino planirali
a Bonjaci jo jednom dokazali sebi i
svima drugima da su naivan i nemaran
narod. Pored navedenog, Bonjaci su
pali na ispitu kada je u pitanju i zala-
ganje za postizanje to boljeg rezultata
na popisu stanovnitva. Osim rijetkih
pojedinaca, kao to su vrijedni lanovi
Udruenja Prosvjetitelj iz Srebrenice,
koji su danima nesebino inili velike
napore, veina Bonjaka je bilo potpu-
no nezainteresirano za popis stanov-
nitva. Hiljade Podrinjaca, koji ive u
Federaciji BiH, nije se htjelo popisati
na svom ognjitu. Veina Bonjaka iz
dijaspore je takoer imalo preih briga.
O bonjakoj politici se nema ta rei,
osm da su se pokazali kao najobiniji
izdajnici. Ako bi uzeli popis stanovni-
tva kao mjerilo spremnosti Bonjaka za
vane dogaaje onda je stanje veoma
zabrinjavajue.
A
svetili su im se samo zato to su
u Allaha Silnog i Hvale dostojnog
vjerovali, (Kuran, El-Burud 8.), 40
godina izbezumljivanja, 40 godina
protjerivanja, 40 godina ubijanja.
Ovo je pria o njima, o mladiima i
djevojkama ije je srce ivjelo i izga-
ralo za islam. Ovo je pria o Mladim
muslimanima. Oni nisu bili glumci
i nisu ekali da neko drugi rjeava
njihove probleme, oni su bili istin-
ski i iskreni borci za svoje ideale i
svoj narod. Zbog toga su progonje-
ni, zatvarani, premlaivani, vrijea-
ni, ismijavani, poniavani. Na njima
su testirali najgnusnije metode mu-
enja i egzekucije, mnoga zla koja
mogu smisliti samo neljudi, mon-
strumi. Iivljavali su se nad najljep-
im cvijetom bonjake mladosti. Ta
hrabri, odvani i golobradi mladii,
uprkos svim iskuenjima, borili su
se protiv nadirajueg ateizma svog
naroda.. Odlazile su te Mustafe s
tekbirima na usnama u smrt na stri-
jeljanja, a njihov jedini grijeh je bio
to to su pozivali u oboavanje jed-
nog Boga, to su pomagali i hizmeti-
li islamu i muslimanima. Zlotvori su
inili sve samo da utihnu i ugase naj-
ljepe svjetlo, svjetlo istine, pravde,
ljepote. Svjetlo islama.Permanentno
i sistematski su radili na zatiranju
bonjakog identiteta, vjere i jezika.
Pa i danas osjeamo te posljedice.
Fascinantno je ta je sve ta mladost
izdrala i prebrodila. esto puta sam
Fascinantno je ta je sve ta mladost Fascinantno je ta je sve ta mladost
se pitao kako su sve to podnijeli i
nisu poklekli. Ubijeen sam, na-
ravno, da ih je Allah, d.., pomo-
gao, ali sam isto tako siguran da je
njihovo glavno oruje bila ta iskre-
nost koja ih je sauvala. Radi ibreta
i pouke navest u samo dva detalja
ili dvije metode od stotinu koje su
ateistiko-komunistiki bezdunici
inili nad Mladim muslimanima.
Uvlaili su im zahrale ice u spol-
ni organ i vjeali uturice vode o
monje to izaziva neopisive bolove.
ak i nabrajanje svih muka koje su
monje to izaziva neopisive bolove. monje to izaziva neopisive bolove.
preivjeli Mladi muslimani stvara
bol i patnju. Razmilja li ikada ti
mladi ovjee, Bonjae, kojem je
jedina briga kakvu e jadnicu vee-
ras izvesti, impresionirati, zavesti i
na kraju obeastiti, da je prije tebe
ne tako davno ivjela mladost koja
je udarila temelje opstanka islama
i muslimana na ovim prostorima.
Iskrena mladost puna elana i entuzi-
jazma koja je jedan od razloga to se
i danas uje ezan s naih munara. Ti
bedemi imana vrsto su nosili bajrak
islama ukazivajui na zablude koje
su mutile i ispirale mozak Bonjaka.
Naalost, danas, opet, samo drugim
metodama i za nas opasnijim naini-
ma, potomci i unuad onih zlikova-
ca i katila, koji su se iivljavali nad
Mladim muslimanima, te diktatora
ele da opet zapuu isti vjetrovi. Oni
imaju snage, elje i strpljenja da se
bore za svoju ideju, imaju iskustva u
borbi protiv svih naih vrijednosti.
Zato nam opet treba iskrenost jed-
ne mladosti, trebaju nam novi mladi
muslimani, odvani borci za nau
vjeru, narod i domovinu.
Na kraju molimo Allaha, d.., da
naoj iskrenoj mladosti, Mladim
muslimanima, da stepen ehida, a
nama svijest da idemo putem kojim
su oni hodili te da ih nikada ne za-
boravimo. uvajmo blago iskrene
mladosti, njegova cijena je prevelika!
Iskrenost jedne mladosti
Aziz Redi
P
rije petnaestak dana objavili smo
tekst Hoe li se i bh. politiari
uskoro morati ljubiti kako bi ugodi-
li pederima?. U spomenutom tekstu
prenijeli smo dogaaj iz Italije, gdje su
se italijanski parlamentarci u po par-
lamenta istospolno ljubili a sve kako
bi ugodili pederima, odnosno kako
bi pruili podrku usvajanju novog
zakona o homoseksualnim osobama.
Na desetine italijanskih zastupnika
i zastupnica stranke Pokret 5 zvjezdi-
ca prole su sedmice organizovali ma-
sovni poljubac kao podrku LGBTQ
osobama te pozvali na jae zakone
za zatitu prava LGBTQ populacije.
Parlamentarna rasprava je prekinuta
kada se vie desetina politiara poelo
meusobno grliti i ljubiti. Ovaj tekst
smo stavili u kontekst drutveno-poli-
tike stvarnosti Bosne i Hercegovine i
postavili pitanje hoe li se i bh. politi-
ari uskoro morati ljubiti kako bi ugo-
dili pederima. Na ovo ubitano pitanje
i citirani tekst danas smo dobili reak-
ciju albene komisije Vijea za tam- ciju albene komisije V ciju albene komisije V
pu u Bosni i Hercegovini, koja je do-
nijela odluku da se usvoji alba Borke
Rudi, jer smo, navodno, diskriminirali
pedere koristei izraze u tekstu pederi-
zam, pederisti i pederistike integracije.
Vijeu za tampu u BiH obratila se ga
Borka Rudi povodom teksta Hoe li
se i bh. politiari uskoro morati ljubi-
ti kako bi ugodili pederima? objavlje-
nog 24.09.2013. godine u magazinu
Saff , zbog, kako albenica navodi,
neprimjerenog rjenika kojim se nazi-
vaju homoseksualci. Povodom navoda
iz ovog teksta, ga Rudi u svojoj albi
navodi: Tekst se odnosi na predstojeu
Paradu ponosa u Beogradu. Smatram
kako su vaenje iz konteksta veoma
problematine izjave jednog od srbijan-
skih zvaninika, pominjanje dogaaja iz
nekih evropskih zemalja u vezi sa ho-
moseksualcima i dovoenje tih dogaa-
ja u bh. kontekst, neopravdano irenje
neprijateljstva prema gej populaciji i
hukanje, zakljuuje albena komisija
neprijateljstva prema gej populaciji i neprijateljstva prema gej populaciji i
Vijea za tampu u Bosni i Hercegovini
uz konstataciju da su usvojili albu pro-
tiv Saffa. A ta smo mogli drugo oe-
kivati od Komisije u kojoj glavnu rije
vode Borka Rudi, Miodrag ivanovi,
kivati od Komisije u kojoj glavnu rije kivati od Komisije u kojoj glavnu rije
Draen Zubak, Nada Arseni, jo jedna
Nada Dalipagi, Milan utalo i tri bo-
Draen Zubak, Nada Arseni, jo jedna Draen Zubak, Nada Arseni, jo jedna
njaka poslunika Enes, Fuad i Faruk.
Zanimljiva je ova albenica Borka
Rudi. Ne treba biti previe informisan
niti pametan pa shvatiti da se Borka
nada da e joj alba protiv Saffa dobro Saffa Saffa
doi u ovo vrijeme besparice, alteri
pederskih donator za naplaivanje lo-
jalnosti otvoreni su 24 sahata. Borkina
alba da Saff nije smio objaviti, kako Saff Saff
ona kae, problematinu izjavu jednog
od srbijanskih zvaninika niti spome-
nuti ljubljenje italijanskih parlamen-
taraca, kako ne bi uvrijedili pedere je
ista besmislica. Jo vea besmislica je
usvojiti ovakvu albu.
13
T
reba uiti na primjeru dru-
gih ljudi, to je veoma vano
ivotno pravilo. Zato, u nastavku
navodimo primjer iz Vojvodine.
Naime, u Vojvodini su homosek-
sualci uspjeli ubaciti svoje ideje
u obrazovni plan i program. U
knjizi za seksualni odgoj, koja
se koristi u devet vojvoanskih
kola, homoseksualci su uredi-
li nekoliko tekstova od kojih se
izdvaja tekst Homoseksualnost
je nastala kad su se lovci vraali
iz lova pa se zajedno veselili. U
tom tekstu homoseksualizam se
opisuje kao normalna i pozitivna
varijacija ljudske seksualnosti,
tj. da je to danas normalno po-
naanje te da je nastala u periodu
kad su se lovci vraali iz lova pa
se zajedno veselili. Slika dvojice
djeaka koji se dre za ruke i opis
homoseksualnosti kao normal-
ne pojave uzburkali su javnost u
Vojvodini. Taj udbenik na jasan
nain propagira homoseksualnost
kao opredjeljenje, porueno je iz
DSS-a te naglaeno kako knjiga
slui za indoktrinaciju djece.
Proli put smo pisali o tome
kako se italijanski parlamen-
tarci istospolno ljube kako bi
udovoljili pederima, evo sada
imamo primjer kako se indok-
triniraju djeca na pederski nain.
Homoseksualcima nije cilj da
mogu slobodno ispoljavati svo-
je seksualne nastranosti, u svoja
etiri zida, oni ele da cijeli svijet
bude takav.
Da nije bilo lovaca ne bi
bilo ni pedera
Ludi polumjesec
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Foto polumjeseca
Ko o emu pederi o Saffu
Odgovor na Odluku albene komisije
Vijea za tampu u BiH
14
Svjetska federacija iija dvanaestoimamija - Shia Ithna Asheria
Aktuelno
Osim Irana, na polju irenja iizma
u Bosni i Hercegovini djeluje vie
organizacija. Jedna od takvih
organizacija je World Federation
of KSIMC (Svjetska federacija
iija dvanaestoimamija - Shia
Ithna Asheria) sa sjeditem u
Engleskoj. Ova organizacija ulae
velika donatorska sredstva u
irenje iizma u BiH. U nastavku
donosimo nekoliko vanih detalja
o djelovanji Shia Ithna Asheria,
prije svega, u Sarajevu
PIE: E B
U
posljednje vrijeme u doma-
im medijima intenzvira-
na je rasprava o prisustvu
iizma u Bosni i Hercegovini. Pa i po-
red toga, bh.javnost ima veoma malo
informacija o ijama u naoj zemlji.
Osim Irana, na polju irenja iizma u
Bosni i Hercegovini djeluje vie orga-
nizacija. Jedna od takvih organizacija
je World Federation of KSIMC (Svjet-
ska federacija iija dvanaestoimamija -
Shia Ithna Asheria) sa sjeditem u En-
gleskoj. Ova organizacija ulae velika
donatorska sredstva u irenje iizma u
BiH. U nastavku donosimo nekoliko
vanih detalja o djelovanji Shia Ithna
Asheria, prije svega, u Sarajevu.
U periodu od 22-26. maja 2013.
godine, u Bosni i Hercegovini je bora-
vila delegacija Svjetska federacija iija
dvanaestoimamija. Posjeta je protekla
medijski neopaeno, ba kao to su u
toku, i poslije rata istoimeni promo-
tori doli meu bosanske muslimane.
Naravno, ovo nije prvi put da ova or-
ganizacija boravi u naoj zemlji, niti
da bosanske iije posjeuju Englesku,
jer, svake godine toplo se doekuju de-
legacije, sumiraju rezultati i daju nove
instrukcije. Zamjenik predsjednika or-
ganizacije, Munawer Rattansey, izra-
zio je radost na toploj dobrodolici i
estitao na dosadanjim postignuima
ove male, anonimne, ali itekako aktiv-
ne zajednice. Svjetska federacija iija
dvanaestoimamija - Shia Ithna Asheria
uspjela je, uz pomo iranskih centara
Fondacije Mulla Sadra i Instituta Ibn
Sina, izgraditi ak jednu malu naselje-
nu koloniju u Ljeevu kod Ilijaa. U
Ljeevu imaju izgraen centar Kua
bosanska, a pored centra izgraeno
je vie kua. Prema vlastitom prizna-
nju, koja se navode u izvjetajima, u
Bosni i Hercegovini ima izmeu 250-
300 iija, koji se izjanjavaju kao isna
aerije (dvanaestoimamije), meutim,
mnogi od njih nisu spremni da se izja-
sne u javnosti kao iije dvanaestoima-
mije. Da bi vjerodostojno
predstavili rad ove organi-
zacije citiraemo nekoliko
dijelova njihovih izvjetaja
o djelovanju u Bosni i Her-
cegovini. World Federation
of KSIMC pod vodstvom
Mulla Asghara Alija dolazi
u BiH zarad propagiranja
iizma, isna aerijskog ue-
nja. Poetkom 2005.godine
osniva se ivot fondacija
nja. Poetkom 2005.godine nja. Poetkom 2005.godine
(Life Foundation), koja od
tada samo dobija instrukcije
Svjetske federacije iija dva-
naestoimamija. Naa vizija
i misija. Vizija je imati ne-
zavisnu, pouzdanu i iijski
orijentisanu zajednicu koja
e u drutvu biti prepoznata.
Misija je promovisati nain
ivota, moralne i duhovne
vrijednosti ehli bejta, naro-
ito meu omladinom. iije
vrijednosti ehli bejta, naro- vrijednosti ehli bejta, naro-
su manjina u bh drutvu,
koje je veinski sunnijsko i
veina politiara se identifi-
cira sa sunnijskim uenjem.
Ono to je zanimljivo je da je
i nekolicina djelatnika IZ-e
ukljuena u politiku i njihov
glas (podrka) je itekako bit-
na u predizbornim kampa-
njama. Vjerske manifestacije
i obredi su ponekada zlou-
potrebljavani u predizbor-
ne kampanje. Potencijalno,
lokalni imami i politiari
mogu doprinijeti netoleran-
ciji animozitetu prema iijama putem
javnih i obrednih nastupa, navodi se u
izvjetaju objavljenom na web portalu
Svjetske federacije iija dvanaestoima-
mija. U nastavku istog izvjetaja do-
daje se sljedee. Islamska zajednica u
BiH ima pozitivno miljenje o iijama,
osim nekolicine koji su pod utjecajem
vehabijskog uenja. Muslimani u BiH
su stoljeima ivjeli sa drugim religij-
skim sljedbama, stoga, drugaiji mu-
slimani su lake prihvatljivi drutvu.
Decenije komunizma su odvojile mu-
slimane BiH od islama, meutim, to je
u jednu ruku i prednost, jer su otvore-
nog uma i bez predrasuda o drugima.
Jak vehabijski utjecaj. Takoer je pri-
mijetan broj uleme u IZ-i koji je sklon
vehabijskom uenju i ambicijama da se
probije u sami vrh uprave.
Vehabije su uveliko doprini-
jele oivljavanju hanefijskog
mezheba, koji je bio potpu-
no zamro, ali su stalnim
napadima na viestoljetnu
praksu muslimana u BiH
proizveli takav efekat. Po-
stoji velika mogunost da e
pro-vehabijski elementi po-
kuati iskoristiti deavanja u
vezi sa iijskom zajednicom
u BiH, raznim kontroverza-
ma i politiziranjem, a sve s
ciljem da odvrati mase od
oiju javnosti koje su uprte
na njih. Kada su u pitanju
pogledi na djelovanje iit-
ske zajednice, tj. Taktike
prikrivanja tu su originalni.
Bosanska iijska zajednica.
Pretpostavlja se da u BiH
ivi otprilike izmeu 250-
300 iija, koji se izjanjavaju
kao isna aerije (dvanaesto-
imamije), meutim, mnogi
od njih nisu spremni da se
izjasne u javnosti kao iije
dvanaestoimamije. Takoer,
injenica da su muslimani u
BiH okrueni Srbima i Hr-
vatima, esto islamofobi-
ni mediji diktiraju u kojoj
mjeri moemo promovisati
iizam. Iz tog razloga, od
bitne vanosti je da nas ne
smatraju nekim ko dopri-
nosi razdoru meu musli-
manima i dijeli ih na iije i
sunnije. Iako govore kako je potrebno
u javnosti se prikazati kao oni koji ne
dijele muslimane na sunije i iije, u
praksi je sasvim drukije. ije dvanae-
dijele muslimane na sunije i iije, u dijele muslimane na sunije i iije, u
stoimamije, odnosno Svjetska federaci-
ja iija dvanaestoimamija - Shia Ithna
Asheria stoji iza web portala www.shi-
jeimam-ali.com, na kojem su nedav-
no objavljene ogavne uvrede na raun
imama Abu Hanife, aje i ostalih ali-
no objavljene ogavne uvrede na raun no objavljene ogavne uvrede na raun
iijska zajednica iz Ljeeva kod Ilijaa
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Iako govore
kako je
potrebno u
javnosti se
prikazati
kao oni koji
ne dijele
muslimane
na sunije i
iije, u praksi
je sasvim
drukije. ije
dvanaesto-
imamije,
odnosno
Svjetska
federacija iija
dvanaesto-
imamija - Shia
Ithna Asheria
stoji iza web
portala www.
shijeimam-ali.
com, na kojem
su nedavno
objavljene
ogavne uvrede
na raun
imama Abu
Hanife, afije
i ostalih alima
sunijskih
mezheba
15
ma sunijskih mezheba. Evo kako ije
dvanaestoimamije piu i propovjedaju
o naem imamu Abu Hani. U tekstu
naslovljenom Tajne irenja sunijskih
mezheba navodi se sljedee. Onaj ko
pomno proita knjige historije i ono
to su prethodnici u njima zapisali nai
e, bez sumnje, da su se etiri sunijska
mezheba u to vrijeme proirila meu
ljudima voljom vladajue vlasti i nje-
nim upravljanjem. Zato su pristalice
ovih mezheba mnogobrojne, jer ljudi
slijede vjeru svojih vladara... Kada po-
gledamo povijest nai emo da je Ma-
lik, osniva mezheba, pribliio se vlasti
i vladarima i pristajao njihovoj povorci.
Tako je postao potovan ovjek i po-
znati uenjak. Njegov mezheb se irio
metodama zastraivanja i poticanja...
Isto tako, nalazimo da je razlog irenja
mezheba Ebu Hanife nakon njegove
smrti bio taj to su Ebu Jusuf i ej-
mezheba Ebu Hanife nakon njegove mezheba Ebu Hanife nakon njegove
bani sljedbenici Ebu Hanife i njegovi
najiskreniji uenici u isto vrijeme su
bili bliski Harunu Reidu, abasijskom
hali, i oni su odigrali veliku ulogu u
jaanju njegove vlasti, pruali su mu
podrku i pomo. Harun nikom nije
dozvolio da zauzme poloaj sudije bez
njihove saglasnosti. A oni bi se saglasili
samo ako je dotini sljedbenik hanej-
skog mezheba. Tako je Ebu Hanifa po-
stao najvei uenjak, a njegov mezheb
nejraireniji mezheb na podruju kha,
uprkos tome to ga je ulema iz njego-
vog vremena, dakle, njegovi savremeni-
ci, proglaavali nevjernikom i smatrali
ga bezbonikom. ..
Na Facebooku je stanje je jo gore.
Iz donatorskog presjeka vidi se da
Svjetska federacija iija dvanaesto-
imamija ulae ogromna nansijska
sredstva u irenje iizma u BiH. Prio-
ritet im je irenje zajednice u Ljeevu
kod Ilijaa. Za tu potrebu planiraju
izgraditi jo kua za domae iije.
Svjetska federacija iija dvanaestoi-
mamija djeluje daleko odo oiju jav-
nosti, niko im ne stoji na putu, rade i
razvijaju se kako hoe i koliko mogu.
Niko se ne brine to su njihove ide-
je opasne, kao to smo vidjeli iz tek-
stova koje objavljuju o imamu Abu
Hani. Koga zanima ova tema malo
vie neka svrati u Ljeevo kod Ilijaa i
uvjeri se kuda idu bosanske ije.
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
16
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Pokuaj indoktrinacije studenata FIN-a
u Sarajevu
J
edan od zabrinjavajuih primjera kako ije slobodno djeluju na
Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu jest prologodinja podjela
po tri iitske knjige svakom studentu FIN-a. Knjige je besplatno
dijelio Institut Ibn Sina. Svakome je jasno da je ova podjela bila od
izuzetne vanosti za misionarsko djelovanje Ibn Sine. Naravno, nije
udo to je FIN ovoliko na udaru iijske dave. Odgovor zato je
to tako znamo svi u Bosni i Hercegovini.
Abdullah Sahabar i Ertan Basarik, glavni
misionari ija dvanaestoimamija
A
bdullah Sahabar i Ertan Basarik, glavni su domai misiona-
ri ija dvanaestoimamija u BiH. Abdullah Sahabar je priu-
eni misionar, inae je po profesiji mainski ininjer. Ertan Basarik
je profesor teologije.
Prva iijska denaza
A
bdullah Shabar se
prisjea prve iijske
denaze u BiH. Sjeam
se Ibrahima, katolikog
preobraenika koji je
preao na iizam, ivio
je sa starom majkom,
koja je bila pobona ka-
tolkinja.
Nedugo zatim je poginuo u nesrei i njegova majka ga je sahranila
prema obredima katolike vjere.
etrnaest godina nakon toga, naa mala iijska zajednica je
mnogo spremnija da odgovori na izazove smrti. Nakon tragi-
ne smrti (ovdje govori o smrti sina glavnog bh iije Abdulaha
abara, sin mu je umro 2011.), u oblinjoj damiji je zakaza-
no i obavljeno obredno pranje prema IIJSKOM UENJU
(mezhebu).
Predvodio nas je Sejjid Muhammed David Vaziri, profesor
kha na univerzitetu u Komu, koji je u toku mjeseca ramaza-
na boravio u Sarajevu. Denaza-namaz je obavljena u Centru
(Bosanska kua), a nakon toga je ukopan u nae lokalno mu-
slimansko groblje.
Lista aktivnosti
S
vjetska federacija iija dvanaestoimami-
ja svoje aktivnosti najvie obavlja u cen-
tru Kua bosanska. Dnevne molitve su
ve odavno uvedene.
etvrtkom se organizuje program
(namaz) i uenje dove Kumejl, kao i ra-
mazanski programi i programi u mjesecu
Muharremu.
Fokusirani smo na iijsku omladinu,
koju poduavamo znanju i izazovima koji
su pred njima, navodi se u izvjetaju. Pored
centra dvanaestoimamije izdaju periodini
asopis Muslimanski ivot. Ovaj asopis
osnovan je prije nekoliko godina i ima za cilj
da propagira, kako izvjetaji kau, islam sa
iijske take gledita. asopis se distribuira
u Bosni i Hercegovini i 20 drugih zemalja.
Takoer, tu su i sljedee aktivnosti:
- Unaprjeenje internetskih i medij-
skih sredstava propagande
- Kursevi engleskog jezika za lokalno
stanovnitvo
- Poveati broj usluga poput:
- Seminara za pridobijanje
- Medicinske preglede i operacije
- IT kursevi
- tampanje knjiga o iitskom pogledu
na islam i snadbijevanje istim lokalnih bi-
blioteka
- Finansiranje novinara
- Uspostavljanje kontakata sa profesori-
ma i studentima u kolama i univerzitetima
- Posebnu panju povesti na izgradni
povjernja kod lokalnih demata, a to se
moe postii povremenim posjeivanjem
i praenjem sunijiskih vjerskih aktivnosti
- Biti daleko od stvaranja svae sa dru-
gim muslimanima.
- Organiziranje putovanja ija konver-
tita iz Bosne sa ijama iz drugih zemalja
18
Borba za opstanak
Kolumna
Zato su bonjaki politiari
prihvatili genocidni Zakon
o popisu koji su prethodno
s pravom odbijali? Zato
danas ute kada je oigledan
plan da se Popisom umanji
broj Bonjaka? Odgovor
je samo jedan: kupljeni
su od Beograda! ONI SU
NARODNI IZDAJNICI sve
dok se ne ukljue u borbu
za osporavanje genocidnog
Popisa
P: F A
N
evjerovatno je da iko u
Bonjaka moe staja-
ti iza ideje prihvatanja
Popisa koji je osmiljen i sproveden
sa genocidnom namjerom umanje-
nja broja Bonjaka! Popis ugroava
legalistike, etike i statistike kriteri-
je, jer je izvan svih normi. Neuvena
je namjera jedne drave da ospori
pravo svome najbrojnijem narodu da
se popie u mjeri u kojoj ga ima. A
pogotovo to se radi o dijaspori koju
ine rtve etnikog ienja. Popis
ugroava bonjaki bioloki opstanak,
jer se umanjivanjem broja Bonjaka
ugroava dravni i pravni pros-
tor na kome Bonjaci mogu opstati.
Ugroenost Bonjaka direktno je pro-
porcionalna ugroenosti drave Bosne
i Hercegovine. Popis ugroava sve one
koji nee da budu Bonjaci, a stalo
im je, navodno, do multietninosti.
Jer da moe biti bosanskog duha bez
Bonjaka, pa bilo bi ga u Foi, Bijelji-
ni, Mrkonjiu... Tamo je vie Srbije
nego u Srbiji. Zanima li danas ikoga
u Srba to desetine starih banjalukih
sevdalinki pjevaju o gradu kojeg vie
nema? Grize li ikakvog Srbina savjest
zbog toga? Hoe li ikoga biti briga
kad se virus Republike Srpske spus-
ti u krajeve u kojima ive veinski
Bonjaci? Popis je model za velikosrp-
sko ovladavanje bosanskom dravom,
a time i preostalim krajevima sa
bonjakom veinom. Kako? Ako su
velikosrbi, uz podrku Zapada, ve
ispreuzimali temeljne institucije dej-
tonske drave, a na bonjake pozicije
postavili svoje srpske kvazibonjake,
potreban im je samo jo jedan ko-
rak da posrbe bonjaku preostalost.
Popis 2013. treba da stvori novu real-
nost u politikoj zbilji, a iz tog ponora
vie nikada nee biti mogue obnoviti
antifaistiku ideju ZAVNOBiH-a,
iz koje je i proizilo meunarodno
priznanje Republike Bosne i Herce-
govine. Opustoeno Podrinje najbolji
je svjedok kako izgleda Bosna bez
Bonjaka. ...Izgleda kao Srbija.
Kupovina narodnih izdajnika
Bonjaci trebaju razabrati pojam
osvajanja. Ne mora se Bosna pokoriti
velikosrpskim tenkovima, da bi bila
samo srpska, niti se moraju Bonjaci
pobiti pred otvorenim rakama, da bi
nestali, i da bi bili porobljeni. Bosnu
i Bonjake mogue je dokrajiti Popi-
som koji e pokazati da
Bonjaci vie nisu nikakav
bitan faktor koji bi garan-
tirao sopstveni opstanak, a
ni opstanak Bosne. Idemo
na drugo pitanje? Koliko
kota rat? Rat je uasno
skup, plaa se i golemim
parama i narodnim tragedi-
jama. U ratu je javnost na
strani slabijih, pa onaj koji
hoe da osvaja, da ubija, da
rui, mora se suoiti sa osu-
dom svoga divljatva. Zato
je Beograd uloio ogromne
napore da pripremi geno-
cidnu agresiju, jo od 1983.,
kada je tezom o islams-
kom fundamentalizmu le-
gitimirao potrebu Srba da
se brane od tzv. dihad-
ratnika. S istim razlogom,
i sa istim laima, Beograd
je u ratnim i poratnim
godinama, pa sve do da-
nas, izmiljao tzv. islam-
ski terorizam kako bi se
namjesto etnikih zlodjela
ugledali mudahedini,
Iranci, vehabije, itd. Te
izmiljotine vie ne plasiraju srbijan-
ski mediji, Radovan Karadi i Risto
ogo, jer je Beograd u Sarajevu in-
stalirao svoje kadrove, poput starog
i novog ministra sigurnosti, koji su
obavezni izmiljati tzv. islamski teror-
izam, a etniku paravojsku ne smiju
ni mrko pogledati. Mnogo je razloga
zbog kojih beogradsko porobljavanje
Bosne i Bonjaka vie ne moe biti
vojna operacija, iako je kolektivno
srpstvo i dalje zaljubljeno u klanje
Bonjaka. Jeftinije je, pametnije je,
efikansije je, Bosnu i Bonjake poro-
biti pseudopravnim, institucionalnim
putem, onako kako je Izrael dravnim
zakonima otimao palestinsku zemlju
i kupovao mnoge arapske lidere. ta
zakonima otimao palestinsku zemlju zakonima otimao palestinsku zemlju
to znai? Izmeu rata za definitivno
srpsko osvajanje Bosne i porobljavanje
Bonjaka, i operacije za umanjenje
broja Bonjaka na Popisu, mala je ra-
zlika u sutini, a velika je u parama,
i u oiglednostima. Mnogo je sku-
plje voditi rat nego odvojiti, recimo,
nekoliko stotina miliona eura u ku-
povinu bonjakih politiara i drugih
relevantnih adresa koje e prihvatiti
genocidni Zakon o popisu, a time
i realizaciju Popis 2013.
A efekat je isti! Efekat se
oituje u beogradskom ov-
ladavanju svim tokovima
u BiH, neovisno od onoga
to bi ostalo Hrvatima, kao
upravo dogovorena brisel-
ska autonomija. Lake je i
jeftinije je isplanirati Popis
kao jednu osvajaku oper-
aciju irokih razmjera, nego
nadii tenkove, minobacae
i prolijevati krv. Prvo os-
vajanje je oigledno i iza-
ziva gnuanje, a ovo drugo
je sakriveno pod navodnu
obavezu da se popiemo.
Problem kao i kod svake
prevare nastaje kad se
prevara otkrije, kad neko
na nju ukae, kad te za-
kuje pred dilemu: priznati
i propasti ili lagati i pro-
padati? Kad su strateki i
obavjetajni timovi u Beo-
gradu smiljali kako e
Bosnu i Bonjake pokoriti
preko Popisa, nisu imali
na umu da izvan politiara
i izvan medija postoje
bonjake instance koje e ugledati is-
tinu i koje e dugorono istrajavati na
ruenju rezultata genocidnog Popisa.
I to je najvanije, nisu predvidjeli
Popis je ujedinjeni zloinaki poduhvat
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Kao to je jalovo
narodu drati
predavanja o
identitetu u
momentu kad
je narod trebalo
mobilizirati za
Popis, tako je
jalovo glumiti
nekakvu
kooperativnost i
uglaenost kad
naspram nas
stoje bjelodane
injenice da je
Popis genocidan.
19
kako e odzvanjati, u koji kontekst
e se smjestiti, ta napadna utnja
bonjakih politikih faktora!? Lahko
je smisliti prevaru, lahko je pokupo-
vati vane ljude, a teko je tu prevaru
odbraniti kad se pitanja ponu rojiti i
sasipati. A dva su nam glavna pitanja,
prvo, kako je mogue da bonjaki
politiari u Parlamentu BiH prihvate
neto to su s razlogom dugo odbijali?,
i drugo, kako je mogue da bonjaki
politiki faktor ve nekoliko mjeseci
ne reagira na brojne dokaze da se Za-
kon o popisu realizira kroz mnoga
rjeenja koja dokazuju namjeru za
umanjenjem broja Bonjaka? A ima i
tree pitanje: sad kad je Popis poeo, i
kada su se na terenu vidjele stotine ne-
pravilnosti, koje obesmiljavaju valid-
nost Popisa u cjelini, kako je mogue
da bonjaki politiari ute i prihvata-
ju ovo to je bjelodano genocidno!? Ili
su mutavi ili su kupljeni od
Beograda! Mutavi nisu, jer
su se dugo opirali usvajanju
Prijedloga zakona koji uda-
ra peat na zloin etnikog
ienja, jer sve koji se nisu
vratili kuama, a nisu se
vratili zbog apartheida u
Republici Srpskoj, ostavlja
u nepravdi koja im je na-
nesena. Bonjaki politiari
su, dakle, znali da je Pri-
jedlog zakona genocidan,
da nagrauje ratni zloin,
da diskriminira bonjake
prognanike, i s pravom su
bili protiv. Kako je mogue
da odjednom promijene
miljenje i prihvate legal-
izaciju zloina? Ne mislim da je doao
nekakav ovek iz Beograda, sa trak-
torom para, i poeo pred parlamen-
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
tom dijeliti bonjakim
zastupnicima i drugim
monim Bonjacima po
dva-tri miliona eura. Mis-
lim da su velikosrpski
stratezi na te bonjake
zastupnike, i na druge
bonjake faktore, gledali
onako kako vojni strateg
gleda na bunkere i druga
utvrenja, sa osnovnim pi-
tanjem kako mu najlake
prii? I kako e i pred ko-
jim orujem kapitulirati?
Arapski svijet je pun izdaja.
Hiljade Arapa su radili, i
rade, za cioniste. Kao da bi
ona paradrava Izrael mo-
gla opstajati da joj sigurno
okruenje upravo ne prave cionistiki
plaenici meu Arapima. Nije to nita
novo, i nita strano, da suprotstav-
Ovo dosad
su bile
benigne forme
diskriminacije
bh. iseljenika,
jer od (ne)
prijavljivanja
za izbore nije
bitno ovisila
sudbina
BiH, dok je
nepopisivanje
bh. iseljenitva
kamen temeljac
za betoniranje
genocida.
ljene pozicije omekava
potplaivanjem. Ta kupo-
vina narodnih izdajnika
nije javna i masovna, niti ih
kupuje jedan te isti ovjek,
niti jedni za druge znaju da
su uzeli pare, ali, svi rade
po istom diktatu. Ljudi koji
se razumiju u pare mogli bi
izvesti prave primjere, ali, i
sa laikog stanovita ini se
da za srbijanski budet nije
nikakav neostvariv izdatak
kad se, recimo, nekoliko
stotina miliona eura odvoji
za kupovinu Bosne. Utom
doe pred nekog naeg
kruku to sjedi u Parla-
mentu i kae mu: Evo ti xy
miliona eura da prihvati
Zakon o popisu i da se ne
buni prilikom njegove
sprovedbe. Kruko pogleda u pare,
pa pogleda u Bosnu, pa kae sam sebi
ako ja ovo ne uzmem, uzet e neko
drugi, Bosna e svakako zglajzati, jer
joj je tako sueno, a zato da i ja zgla-
jzam s Bosnom, kad mogu fino uzeti
ove pare, pa podmiriti i unuad. Utom
ti drugi Mile ili drug ile potape
ove pare, pa podmiriti i unuad. Utom ove pare, pa podmiriti i unuad. Utom
naeg kruku po glavi i ode osva-
jati drugi bonjaki bunker, u kome
sjedi jedna patriotska haluga. Obleti
parlamentarce, efove stranaka, tzv.
neovisne medije, tzv. nevladine orga-
nizacije, svakom kane po kofer para,
i dobije realnost koja se posljednjih
mjeseci emitira kao prirodna i spon-
tana, a zapravo je rije o ujedinjen-
om zloinakom poduhvatu. Ne zna
Meho da je uzeo Muho, ali i Meho i
Muho spontano zavoljee istu pjesmu:
Para vrti ne plaim se smrti. Moda
nisu svi uzeli pare, ali su neto jamili
prije, pa ih sada razne sipe&pipe dre
pod ucjenom da igraju ko meedi na
vaaru. Sjeamo se onog
bleka to su mu poturili
nekakvu djevojicu, pa ga
onda metnuli za ministra
da uhelaen ini hela po
Bonjacima. A tako je i sa
ovim to ga je naslijedio, na
njemu orasi zveckaju ko na
drvetu. Kadrovsku politiku
u Bonjaka opet vodi Beo-
grad Bonjaku je dobar
onaj Bonjak kojim je Srbin
zadovoljan - a glavni kriterij
je: uhelaenost, a time i
spremnost da se slui ekavs-
kom gospodaru. Masa pa-
metnih i estitih Bonjaka
ne moe doi do izraaja,
jer je u Bonjaka trea liga
u prvoj, a prva u treoj.
Popis mora pasti
Beogradu se isplatilo godinama
pripremati unutarnju okupaciju Bosne
i Bonjaka, kroz sistemsku kupovinu
bonjaih kadrova. Nema razumnog
objanjenja za ovu svebonjaku utnju
u povodu Popisa. ak i neke bonjake
objanjenja za ovu svebonjaku utnju objanjenja za ovu svebonjaku utnju
institucije, kobejagi, sakupljaju dokaze
o nepravilnostima na Popisu. to e ti
institucije, kobejagi, sakupljaju dokaze institucije, kobejagi, sakupljaju dokaze
dokazi o ubistvu, ako ne misli goniti
ubicu? Mnogo je obmane u medijs-
kom prostoru. Ba tako, obmanjivaki,
djelovale su nekolike stranake kam-
panje kojima je Bonjacima govoreno
da budu Bonjaci. Kobejagi, evo, stran-
ka radi, bori se, narodu govori ko je i
ta je... To je budalatina! To je opsjena!
Svaka stranka koja ivi od bonjakih
glasova morala je institucionalno bloki-
rati i ruiti sve oblike Popisa koji dis-
kriminiraju Bonjake. Ako treba da
Popis propadne, da se obustavi, da se
stvori politika kriza, i sl. sve je bolje
od prihvatanja Popisa u kome nestaje
20
nekoliko stotina hilja da Bonjaka.
Zar je ovo toliko teko shvatiti? Jeste,
ako su te stranke, i njihovi zastupnici,
ve uvueni u ovaj zloinaki poduh-
vat, odnosno, ako su od Beograda
uzeli pare i sad moraju utjeti. Vidjeli
smo, prilikom kampanje uoi Popisa,
ni jedna stranka, ba ni jedna, nije
problematizirala diskriminaciju prema
Bonjacima, niti je dovela u pitanje
validnost Popisa. Ni jedan stranaki
lider, ni jedan bonjaki zastupnik u
ma kojem parlamentu, nije iziao pred
javnost i kazao jedino to je trebalo rei
da ovakav Popis, koji nosi genocidne
namjere prema Bonjacima, mora biti
ili obustavljen, ili nakon okonanja
Popisa, ruen pravnim sredstvima.
...Iskljuivo u interesu da se sprovede
novi Popis koji nikoga nee diskrimini-
rati.
Popis, makar i regularan, Bonja-
cima ne odgovara. Mi smo rtve
etnikog ienja, Aneks sedam nije
realiziran, veina naeg iseljenitva je
izgubljena za nas i za nau zemlju, stav-
ljanje peata na sve to slabi bonjake
pozicije u odnosu na Popis iz 1991.
godine. Nije toliki problem to e
Bonjaka biti manje u vlasti, ve to
Bonjaka zakonski nee biti tamo gdje
ih je bilo. Ali, Popis je obaveza, i Popis
je nunost, i bonjaki narod ne treba
imati negativan stav prema popisivanju
stambenih kvadrata, veliine kupatila,
garae, crijepa i ostalih tantavica koje,
navodno, zanimaju dravu. Moda je i
dobro to su bonjaki zastupnici, evo,
pokazali spremnost da prihvate Zakon
o popisu, ak i po cijenu da su mnoga
rjeenja protiv Bonjaka. Niko ne moe
rei da bonjaki faktor nije koop-
erativan. Evo, na silu emo progutati
ovu naopaku logiku, ali emo i post-
aviti pitanje: Gdje je granica koopera-
tivnosti? Ako granice nema, onda je
ovo samoubilaki bezdan. Za takvo to
razloga imaju bonjaki gulanferi koji
su uzeli pare od Beograda, ali obini
narod nema nikakvog razloga da prih-
vati jo jednu Srebrenicu.
Bonjaci dugorono nee prih-
vatiti rezultate Popisa 2013. Ako se taj
zloinaki poduhvat ubrzo ne ospori,
bie to stalni kamen spoticanja i fak-
tor nestabilnosti. Postoje snage, prven-
stveno u dijaspori, koje su spremne
formirati fondaciju i pred domaim ili
meunarodnim pravopsuem otvoriti
proces za ponitavanje rezultata koji su
ostvareni diskriminacijom Bonjaka, a
prvenstveno rtava etnikog ienja.
Taj proces nuno e dokaiti i one
koji su sve ovo dozvolili. Silni i slinavi
udarili su na bojno polje sa kojeg se
Bonjaci ne mogu povui. Povlaenje
znai smrt. Zato e genocidni Popis
biti oboren. Prije ili poslije.
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Zato
obznanjujemo
da emo, u
bonjakom
pamenju i u
budunosti,
Popis 2013.
tretirati kao
to tretiramo
genocid u
Srebrenici
kao
sastavni dio
meunarodne,
srpsko-
hrvatske
i unutar-
bonjake
zavjere protiv
Bonjaka!
22
Denaza sarajevskim ehidima
Pogledi
Eto kuda sve prooh i do
ega sve dooh traei
odgovor za svoj san, ali
presretan sam to me
Svevinji poastio da budem
jedan od onih koji su
klanjali denazu sarajevskim
ehidima iz 1878. Na
Gospodar kae: I NE
RECITE ZA ONE KOJI SU NA
ALLAHOVU PUTU POGINULI
MRTVI SU. NE ONI SU IVI,
ALI VI NE ZNATE
P: S Z
K
au da kada bi nekome e-
KK
ljeli objasniti postojanje
KKBoga, na to krai i pri- KK
hvatljiviji nain, onda toj osobi treba
postaviti pitanje: ta je to san? Kako
hvatljiviji nain, onda toj osobi treba hvatljiviji nain, onda toj osobi treba
dolazi, gdje odlazi i zato za njegova
trajanja vrsto vjerujemo u istinitost
onoga to vidimo i ujemo bez naeg
vida i sluha? Od svih svojih snova u
ivotu, a bilo ih je naravno mnogo,
samo se jednog sa sigurnou sje-
am do skoro zadnjeg detalja. tavie,
samo se jednog sa sigurnou sje- samo se jednog sa sigurnou sje-
znam i da sam ovo usnio krajem ljeta
dvije hiljadite godine.
U Alipainoj ulici, koja skoro da poi-
nje od istoimene damije i nastavlja pre-
ma olimpijskoj dvorani Zetra i stadionu Zetra Zetra
Koevo, u jednom od nekoliko ini mi
se beskonano dugih safova,
licem okrenutim prema uzvi-
enju gdje se nalazi sarajevsko
naselje imena Gorica, stajao
sam ekajui sa ostalim pri-
sutnim mukarcima poetak
klanjanja denaze. To brdo za
razliku od dananjeg izgleda
bilo je bez ijedne kue ili zgra-
de, prekriveno samo travom.
Nisam vidio ni buna, a ka-
moli stabla. U crnom dubetu
i fesom obmotanim bijelom
ahmedijom ispred nas je bio
hoda, skoro postavljeni imam
Ali-paine damije, hafiz Sulej- Ali-paine Ali-paine
man Bugari, tada mnogima od
nas nepoznat vjerski slubenik.
Po zavrenom namazu prolo-
mie se tekbiri, tako jako da
mi se inilo kako zemlja drhti,
dok je uz strmu stranu padine
vijugala rijeka ljudi, koja se
iznenada pojavila izvirui kao
ponornica iz brda i isto tako
nestajala iz vidokruga u otrom zavoju
puta koji se usijecao u sami njegov vrh.
Nosili su na visoko podignutim rukama
tabute, siguran sam razliitih veliina, pre-
krivene nekako vie svijetlozelenim plat-
nom. Krenuh za tom kolonom i tu se moj
san zavrio.
Hajr ina Allah! Samo On zna
kome smo to mi klanjali denazu?
bio je hafizov komentar, propraen
karakteristinim osmijehom, kada mu
prepriah svoje snovienje. A mene
danima i noima vie nije naputa-
lo pitanje. Kome smo to mi klanjali
denazu, kome i zato na tom mjestu.
. .? Znanje koje sam posjedovao ue-
i, odnosno ne uei o prolosti svoje
domovine i moga naroda nije mi mo-
glo dati odgovor, a predpostavljao sam
da se on tamo krije. Sadraji te vrste
nisu bili zastupljeni u kolskim ud-
benicima niti nastavnim planovima.
Trebam li rei zato? Moram priznati,
nisam se dugo muio. Vrijeme poslije
agresije kupljeno tonama patnje i bola,
hiljadama litara nevino prolivene krvi,
dijelovima osakaenih tijela i ugaenih
ivota, kako gazija branilaca tako i bo-
sanske nejai, nudilo je istinu u novim
i starim-novim knjigama koje postado-
e lahko dostupne. Iitavajui ih, po-
lahko su mi se poinjali kompletirati
i razotkrivati dogaaji koji su u stvari
bili klju rjeenja mog zagonetnog sna.
Bitka za Ali-painu damiju
Bitka vezana za Ali-painu damiju
voena je 1878. godine prilikom
okupacije Bosne od strane Austro-
Ugarske monarhije. Samo tu je kau
poginulo pedeset branilaca. Pretho-
dio joj je narodni ustanak u kome
su uestvovali iskljuivo
Bonjaci predvoeni,
kako ih nazivaju, dvo-
jicom duhovnih voa,
hadijom ejh Muham-
edom Hadijamakoviem,
imamom i nastavnikom
Gazi Husrev-begova hani-
kaha (dervike medrese) i
hadi hafizom Abdullahom
efendijom Kaukijom, ima-
mom Gazi Husrev-begove
damije i muderisom isto-
imene medrese. Trei gazi-
ja, vojni voa te neravno-
pravne borbe, hadija hafiz
Salih Vilajetovi, imam
damije u Logavijinoj ma- dami dami
hali, poznatiji u narodu
kao hadi Lojo, pripadao
je uglednoj sarajevskoj
porodici, brat mu je bio
hirurg. Okupatorska vojska
predvoena Hrvatom bar-
onom Josipom Filipoviem
pretrpila je ogromne gubitke i bila
potpuno razbijena po prelasku bosan-
ske granice, tako da se morala pregru-
pisati i udvostruiti broj vojnika (sa
preko etrdeset na devedeset hiljada).
U ponovljenom razgoropaenom nal-
etu, kada je ranjen i Hadi Lojo, us-
Vaj haluna, eher Sarajevo
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Najvei
neprijatelji
ovog naroda,
a dumanima
najbolji saveznici,
su neosvijeteni
Bonjaci, ljudi
koji bez obzira
na mjesto koje
zauzimaju u
drutvu nose u
sebi samomrnju
i prezir. Prvo
mrze sebe,
preziru svoju
vjeru pa onda i
mrze i preziru
narod kojem
pripadaju.
23
pjeli su poraziti ustanike
i doi do Sarajeva gdje su
se najee borbe vodile u
Hisetima, kasnije central-
nom dijelu naselja Marijin
Dvor. Okupator se suoio Dvor Dvor
sa otporom svih Bonjaka
muslimana pa ak i ena i
djece koji su na sve naine
pomagali braniocima.
Izmeu ostalog gaajui, u
svojoj nemoi, kamenjem
vabe i sa munare Ali-
paine damije. Svjedoci su
priali da su te ene i djecu
austrijski vojnici po zavret-
ku bitke bacali, a prije pada
na zemlju drugi doekivali
na bajonete (vojnike no-
eve) nataknute na vrhove puaka.
Uhvaene branitelje meu kojima se-
dam brae Mulia, Avdu Jabuicu, Su-
lju Kahvia, Mehmedaliju Dalagiju i
druge, njih oko etrdeset, strijeljali su
u Pofaliima, a hadije Hadijamako-
via i Kaukiju objesili, da bi ih tako
ponizili pred sugraanima, na omo-
via i Kaukiju objesili, da bi ih tako via i Kaukiju objesili, da bi ih tako
rinoj njivi odmah do Gorice (prostor Gorice Gorice
blizu Marijin Dvora, sada plato ispred
Vojne bolnice gdje se nal Vojne bolnice Vojne bolnice aze kontejneri
za smee). Prilikom vjeanja hadija
Hadijamakovi, pukom koju je
oteo, uspijeva raniti dvojicu vojnika.
Polumrtvom, pretuenom, stavljaju
mu omu oko vrata i u tom trenutku
on izgovora rijei: Vaj haluna, eher
Sarajevo. U stranoj okupatorskoj od-
mazdi tih dana mnoge sara-
jevske damije postadoe
vojni magacini i konjunice,
a dosta ih kao i kompletnih
mahala bi zbog pruenog
otpora spaljeno. Gorjela je
i Logavina mahala i damija Logavina mahala Logavina mahala
u njoj zbog Hadi Loje,
njenog imama, koji je, iako
ranjen, uestvovao u odbra-
ni ehera, a kada su Austri-
janci ovladali gradom uspio
je s malim brojem saboraca
napustiti Sarajevo i sakriti
se u okolini Rogatice. Tamo
ga, da bi dobio raspisanu
novanu nagradu, nakon
etrdeset pet dana skrivanja
prokaza seljak pravoslavac,
Mio Koji. Ranjenu nogu su mu zbog
poodmakle infekcije nakon hapenja
amputirali, ali dva-tri dana poslije
operacije, taj preko dva metra visoki,
fiziki ogromni ovjek za koga kau
da se na Romaniji hrvao s medvjedom,
da je pjeke otiao na had i isto tako
se vratio, pobjegao je iz Vojne bolnice!
Ovaj put se krio itavu godinu dana
u selima oko Sarajeva. Uhvaen je i
osuen na pet godina zatvorske ka-
zne, koju odlea u ekoj, kao i na
osuen na pet godina zatvorske ka- osuen na pet godina zatvorske ka-
doivotni progon iz Bosne. U strahu
od pobune naroda koji je izuzetno
volio i cijenio ovog imama i gaziju,
vlasti su nastojale da ga se to bez-
bolnije rijee. Kaznu je robijao u zat-
voru Terezin, a ista ta elija je kasnije
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
dodijeljena teroristi Gavrilu Principu,
ubici bremenite ene (sedmog mjeseca
trudnoe) Sofije kao i njenog mua,
prestolonasljednika Ferdinanda. Os-
tatak ivota ovaj gorostas, div kako ga
opisuju, proveo je obavljajui kao in-
valid, po sultanovom ukazu, dunost
imama jedne od damija u Mekki
gdje je doekan kao veliki junak. To
je mjesto hodoaa svih muslimana
svijeta i roenja Muhameda, a.s. Sam
ovaj podatak mnogo toga govori on-
ome ko razuma ima. Tugujui za
domovinom kau da je znao pitati
nae hodoasnike izmeu ostalog i to,
da li su jo uvijek ljive u Bosni onako
plave. Na ahiret je preselio 1892. go-
dine.
Evo kako je pukovnik Austro-
Ugarske vojske, Georg Freiherr v.
Holtz opisao dio tih ratnih deavanja
vezanih za lokalitet mog sna: Na-
pokon, oko dvanaest i etrdeset pet
uspjeli smo zauzeti damiju koja je
bila snano branjena. Grad je gorio na
sedam mjesta. U pojedinim ulicama tu
i tamo su ulini borci, mukarci, ene
pa i djeca, i dalje bacali kamenje na
nae vojnike. Morali su biti neutral-
isani. Potom je potpukovnik Segerc
nastavio napredovanje kroz grad-
sku etvrt zvanu Latinluk, gdje nije
naiao ni na kakav otpor. Kransko
stanovnitvo koje se krilo za vrijeme
borbe, sada je izlazilo i punilo ulice.
Zvona sa Grke (pravoslavne) crkve su
zvonila svom snagom. To je bio zaista
Uzalud
sve ovo
bjee, eher
Sarajevo, u
prijevodu glase
rijei koje
hafiz Muhamed
Hadijamakovi
izgovori na
vjealima. A,
moda i nije
uzalud jer
se njegovim
imenom
sada naziva i
osnovna kola
sarajevskog
naselja Hrid.
lijep i svean trenutak. Turina, mis-
lim da se prezivao Jamakovi, a bio je
desna ruka onoga bandita Hadi Loje,
smo odmah objesili.
Ulica moga roenja, Hadi Lojina,
vie ne nosi to ime. Sebeb da se to
desi, po sadraju i odjeku njegovog
komentara sudei, najvie je Valeri-
jan ujo, ovjek za koga malo ko zna
komentara sudei, najvie je Valeri- komentara sudei, najvie je Valeri-
tano rei ta mu je ime, a ta prezime.
Ovaj hronologiar uze sebi za pravo
da oblati i lik i djelo rahmetli hafiza
Hadi Loje, i to haman sto trideset go-
dina poslije ovih krvavih dogaanja.
Iz samo njemu znanog razloga naz-
vao ga je raznoraznim, pogrdnim
imenima i stavio u historijsku ravan,
rame uz rame sa Jasuijem Akaijem
i Mihajlom Miom Nikoliem
(Omer-paom Latasom) kao najveim
dumanima ove zemlje i grada Sara-
jeva!? Rekao je prijatelju, koji ga upita
zato ovako runo samo on opisa ovu
nau povijesnu linost, da ga je on-
ovremeno obijanje vojnog magacina
i dijeljenje puaka od strane Hadi
Loje narodu, asociralo na ovaj zad-
nji rat. A zbog ega je to dobitnika
estoaprilske
nji rat. A zbog ega je to dobitnika nji rat. A zbog ega je to dobitnika
nagrade grada Saraje-
va (dodijeljena mu je poslije blaenja
rahmetlije) uju Valerijana
va (dodijeljena mu je poslije blaenja va (dodijeljena mu je poslije blaenja
iritirao
otpor srbocrnogorskim faistima
i njihovoj genocidnoj agresiji de-
vedeset druge godine? Treba ga to
pitati kao i odgovorna lica sa TV SA
zato je omogueno emitova nje ovog
priloga? Gradski polupismeni oci i
njihovi isti takvi saradnici u svom
neznanju, im su vidjeli da ga tele-
vizija osuuje, jer je u vie navrata
emitovana emisija sa miljenjem
cijenjenog intelektualca, umanjie
autoritet ovog velikana u povijesti
njegovog grada imenujui njegovim
imenom sada jednu sporednu ulicu
u naselju Breka. Gradska uprava
nije na mjestu smaknua
gazija, ispred Vojne bol-
nice, nikada postavila ni
natpisnu plou, nego kon-
tejnere. Ulici koja se zvala
njegovim imenom vratie
naziv Bardakije. Srbijan-
ski istoriari su izbrisali
Milou Kobiliu slovo K
iz prezimena, sakrili da je
isti bio turski pijun i tako
napravili od njega svog
mitskog junaka, a kod nas
u Bosni se stalno deavaju
obrnuti procesi. Na takav
se nain ubija ponos i dos-
tojanstvo jednog naroda, a
kada se malo razmisli, to
nije ni malo sluajno, a ni
naivno! Ako je za osudu,
po miljenju V. uje, po-
naivno! Ako je za osudu, naivno! Ako je za osudu,
buna koju je organizovao
Hadi Lojo znajui za
odluku o aneksiji Bosne
donesenoj na Berlinskom
kongresu i jaini vojne sile kojoj
se suprotstavio, onda su isto tako
krivi organizatori otpora devede-
set druge jer su znali za sporazum
Miloevia i Tumana kojeg je
preutno odobrila i Evropa, a stali
su pred armiju koja je bila etvrta
konvencionalna sila ovog konti-
nenta. A kao povijesniar, ako jeste,
morao bi znati da drava Bosna od
Kulina Bana pa do danas bije bitke
za opstojnost. Poev od aspiracija
Vatikana i pape da se Bosni nametne
katolianstvo silom uz pomo mno-
gobrojnih kaznenih vojnih pohoda
Ugarske, zatim istih takvih nakana
i pohoda raznih Duana i Bizanta sa
istoka i nametanja hrianskog vje-
rovanja do Osmanskog osporavanja
prava na autonomnost bosanskom,
bonjakom stanovnitvu.
24
Uzalud sve ovo bjee, eher
Sarajevo
Austro-ugarska monarhija je
stanovnicima ovih prostora ostala
u groznom sjeanju po vojnom po-
hodu pod komandom hromog ho-
moseksualca Aleksandra Savojskog
koji je iskoristio momenat da 1692.
godine do temelja spali nebranjeno
Sarajevo i u javne kue irom Evro-
pe odvede hiljade bonjakih dje-
vojaka i ena iji su momci i mu-
evi u to vrijeme ratovali po Rusiji
i Perziji branei granice Otoman-
skog carstva. Opravdanost straha
od okupacije potvrdilo je kasnije
Austro-Ugarsko favori-
zovanja nemuslimanskog
stanivnitva posebno ka-
tolika na tetu domicil-
nog (u Sarajevu je broj
muslimanskog stanov-
nitva 1879. godine bio
14.846 ili u procentima
69,45%, a rimokatolikog
679 ili 3,26% da bi na
popisu 1910. muslimana
bilo 21.465 ili 35,73%,
a rimokatolika 17.922 ili
34,51 %. Broj pravoslava-
ca u odnosu na dvije dru-
ge konfesije u tom perio-
du nije odstupao vie od
jednog procenta, a kretao
se izmeu 16 i 17 %.) Za-
tim na red dolaze grozne
dravne, velikosrpske,
podmukle okupacione
pljake bonjake zemlje
provoenjem agrarnih i
drugih reformi samo u
BiH, do velikohrvatske
okupacije pod platom
njemakog faizma pa na
kraju osporavanja prava
na nacionalno odreenje
u Jugoslaviji do srbocrnogorske i
hrvatske krstake i kriarske agre-
sije 92/95. godine. Da se bojao ban
Kulin, a poslije kralj Tvrtko, da se
plaio Husein kapetan Gradae-
vi, da toliki broj hrabrih Bonjaka
nisu bili uesnici NOB-a, a i drugi
koji su u lokalnim okvirima odbra-
nili narod u tom vremenu, da je
bio kukavica Alija Izetbegovi, ta
bi bilo od Bosne ponosne? Nepra-
vedno je zaobii tragine sudbine
Mehmeda Spahe koji je otrovan,
Demala Bijedia i njegove supru-
ge ubijenih u avionskoj sabotai,
Hamdije Pozderca koga su ubili
specijalnim psiholokim tretma-
nom i ucjenom, a neki sada kau
pitoljem.Sva trojica nastradae
kada su politiki pokuali da brane
interes svog naroda.
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Georg Freiherr
v. Holtz:
Kransko
stanovnitvo
koje se krilo za
vrijeme borbe,
sada je izlazilo
i punilo ulice.
Zvona sa Grke
(pravoslavne)
crkve su
zvonila svom
snagom. To
je bio zaista
lijep i svean
trenutak.
Turina, mislim
da se prezivao
Jamakovi, a
bio je desna
ruka onoga
bandita
Hadi Loje,
smo odmah
objesili.
25
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
U dnevnom listu Osloboenje u
etvrtak 30. augusta 2012. godine
osvanula je sjeanje-smrtovnica
sa slijedeim sadrajem: Na 134.
godinjicu od odbrane ehadeta protiv
Austro-Ugarske imperije, meu prvim
ehidima palim za nezavisnost Bosne
je i jedan od imama, hatiba i mud-
errisa Gazi Husref-begove damije
i medrese hadi hafiz ABDULAH
efendija KAUKIJA 1820. 30.
august 1878. Nae veliko potovanje i
duboki naklon u spomen na ovu ljud-
sku veliinu. Neka mu je vjeni rah-
met. Prapraunuad (Porodica Kavuk-
cu Inigel TURSKA) rakav@ttmail.
com.
Treba li ovome ta dodati? Da,
treba. I on je to se nas tie pre-
dat zaboravu. Ulici koja je nosila
njegovo ime, vraen je stari naziv.
Mora nas stid biti njegovih pra-
praunuka iji su preci doslovno bili
prisiljeni pobjei iz Bosne u strahu
od terora vlasti koja im sigurno ni-
kad ne bi oprostila gazijaluk hadi
hafiz Abdulah efendije. Uzalud
e, kada ponovo dou u Sarajevo,
traiti natpis ulice sa imenom svog
uvenog pretka.
Na brdu Gorica, u toku odbrane
grada, nalazila su se dva topa kojim
su branioci djelovali po Poljinama,
a preko kojih su okupatori forsirali
jedan od pravaca napada na eher.
Te kao i sve ostale topove popravio
je patriota i vrhunski majstor bra-
var Avdo Jabuica, jer ih je onespo-
sobila izdajnika osmanska vlast,
potpisnica sramne odluke Berlin-
skog kongresa o predaji (ustvari
doslovnoj prodaji) Bosne Austro-
Ugarskoj monarhiji. Uliica njego-
vog imena u tom naselju nije prom-
ijenila ime, kao ni Hadijamakova
locirana visoko iznad Kovaa koja
je jo ua i duplo kraa od Avdine.
Ali, pitam se kada e i one dobiti
druge nazive?! Vjerovatno da se na
to nee ekati dugo. Jedino, ako se
u meuvremenu Bonjaci ne osvi-
jeste i kau: Dosta! I stvarno je
dosta sipanja soli i to vlastitim pr-
stima po sopstvenim ranama koje
sve vie peku.
Uzalud sve ovo bjee, eher Sa-
rajevo, u prijevodu glase rijei koje
hafiz Muhamed Hadijamakovi
izgovori na vjealima. A, moda i
nije uzalud jer se njegovim ime-
nom sada naziva i osnovna kola
sarajevskog naselja Hrid. Da li to
stidljivo glavnim gradom Bosne
poinju puhati neki novi vjetrovi?
Hou da vjerujem da je tako i da
e doi vrijeme kada e svako bo-
njako dijete, kolujui se u bilo
kojem gradu i selu ove drave, na-
uiti i saznati istinu o herojstvima i
imenima svih onih koju su branili i
odbranili njihovo pravo na budu-
nost, pravo na slobodu, ivot i jed-
nakopravnost. Hrabri i plemeniti
bonjaki narod ne smije dozvoli-
ti da mu gaze i poniavaju danas
jueranje junake, jer e oni sutra
isto tako blatiti dananje heroje. A
to se ve uveliko i ini. Oni nemaju
jednog rahmetli Aliju Izetbegovi-
a, oni nemaju jednog Atifa Duda-
kovia, oni nemaju jednog rahme-
tli Mehmeda Alagia, oni nemaju
jednog Nasera Oria i neka mi ha-
lale sve gazije koje ovdje ne mogu
pobrojati. Najvei neprijatelji ovog
naroda, a dumanima najbolji sa-
veznici, su neosvijeteni Bonjaci,
ljudi koji bez obzira na mjesto koje
zauzimaju u drutvu nose u sebi sa-
momrnju i prezir. Prvo mrze sebe,
preziru svoju vjeru pa onda i mrze
i preziru narod kojem pripadaju.
A, sa druge strane imaju ogrom-
nu ljubav prema vlasti i novcu.
Naalost, oni nisu svjesni svoje
bolesti i na kraj pameti im nije da
trebaju da se lijee!
Eto kuda sve prooh i do ega
sve dooh traei odgovor za
svoj san, ali presretan sam to me
Svevinji poastio da budem jedan
od onih koji su klanjali denazu
sarajevskim ehidima iz 1878. Na
Gospodar kae: I NE RECITE ZA
ONE KOJI SU NA ALLAHOVU
PUTU POGINULI MRTVI SU.
NE ONI SU IVI, ALI VI NE
ZNATE.
Od Kulina Bana, Husein Kapeta-
na do dananjeg dana
Mi ne damo svoga, nit mrzimo
koga, bojimo se Boga!
Kroz vijekove tako, nije bilo la-
hko, to ne moe svako!
Sve ovo napisah vrsto vjerujui
da nee biti vaj haluna, ina Allah!
26
U povodu Dana dravnosti Kraljevine Saudijske Arabije
Reportaa
Kraljevina Saudijska Ara-
bija nastavlja svoj razvoj-
ni put i proces koji, niti
na jedan nain, nisu imali
negativnih konotacija na
deavanja na meuna-
rodnoj sceni. Karaljevina,
odluno i predano radi
na realizaciji ciljeva i pla-
nova zacrtanih od strane
njenog mudrog rukovod-
stva kroz sukcesivne faze
razvojne strategije od
poetka implementacije
prvih planova 1390. po
H. odnosno 1970. godine.
Sve ovo rezultira nastan-
kom jedne veoma jake i
zdrave socijalno ekonom-
ske tvorevine koja prua
blagostanje, stabilnost i
prosperitet svim lanovi-
ma zajednice
P: A K
P D
2
3. septembra 2013. Kraljevina
Saudijska Arabija obiljeila je
Dan dravnosti, uvajui kao
spomen sjeanje na ujedinjenje i osni-
vanje 1932./1351. po H. Prije vie od
dvije decenije, svojim trudom i zalaga-
njem, kralj Abdulaziz je postavio teme-
lje modernog razvoja Kraljevine jaa-
njem sigurnosti, stabilnosti, izgradnjom
i naseljavanjem pustinjskih predjela, iz-
gradnjom infrastrukture za hodoasni-
ke i hadije, osnivanjem Vijea uura,
gradnjom infrastrukture za hodoasni- gradnjom infrastrukture za hodoasni-
izgradnjom i otvaranjem obrazovnih
ustanova te modernizacijom uslova i-
vota. Treba spomenuti i jaanje odnosa
sa prijateljskim arapskim i musliman-
skim zemljama kao i zalaganje i napor u
odbrani istine i pravde. U vrlo kratkom
vremenskom periodu Kraljevina Sau-
dijska Arabija je postala izrazito utjecaj-
na drava na meunarodnom planu uz
iskazivanje dunog potovanja od strane
meunarodne zajednice. Radosna vijest
za, tada, novonastalu Dravu bilo je ot-
krivanje komercijalnih koliina nafte u
istonom dijelu Kraljevine 1938. to je,
uveliko, pomoglo prosperitetu drave i
razvoju njenih ekonomskih potencijala.
09.11.1953. to odgovara 02.03.1373.
po H. kralj Abdulaziz je preselio na ahi-
ret, u Allahovu milost, a poslije njega,
upravljanje Dravom preuzimaju nje-
govi sinovi kralj Saud, kralj Fejsal, kralj
Halid, zatim kralj Fahd, Allah im se
smilovao i grijehe im oprostio, nastav-
ljajui stazom svoga oca koja vodi ka
izgradnji, naseljavanju i modernizaciji
uz pridravanje Allahova zakona kao
ustava i sistema. 26.06.1426. po H.,
odnosno, 01.08.2005. neposredno pri-
je preseljenja kralja Fahda, Allah mu se
smilovao, na ahiret, kraljevska porodica
i saudijski narod dali su prisegu, dota-
danjem prijestolonasljedniku, princu
Abdullahu bin Abdulazizu kao novom
kralju Saudijske Arabije. Istog dana Slu-
ga dva asna hrama kralj Abdullah bin
Abdulaziz, Allah ga uvao, izdaje nared-
bu o postavljanju njegovog kraljevskog
visoanstva princa Sultana bin Abdula-
ziza za prijestolonasljednika i zamjeni-
ka predsjedavajueg Vijea ministara.
Sluga dva asna hrama kralj Abdullah
bin Abdulaziz, dosljedan nainu svoga
odgoja, tokom svoje vladavine nastavlja
praksu moralnog dostojanstva i skro-
mnosti, odbijanje toga da ga se zove
Moj vladaru, takoer, odbio je da ga se
ljubi u ruku i da mu se naklanja smatra-
jui da se naklanja (klanja) jedino Gos-
podaru svjetova, dok je ljubljenje ruku
svojstveno samo roditeljima. Kraljevina
Saudijska Arabija, uivajui u vladavini
Sluge dva asna hrama kralja Abdullaha
bih Abdulaziza, biva svjedokom velikog
i brzog razvoja okarakterisanog jasnim
i sveobuhvatnim ciljevima i stremlje-
njima u veoma kratkom vremenskom
periodu. Nadalje, Kraljevina Saudijska
Arabija nastavlja svoj razvojni put i pro-
ces koji, niti na jedan nain, nisu imali
negativnih konotacija na deavanja na
meunarodnoj sceni. Kraljevina odlu-
no i predano radi na realizaciji ciljeva
i planova zacrtanih od strane njenog
mudrog rukovodstva kroz sukcesivne
faze razvojne strategije od poetka im-
plementacije prvih planova 1390. po
H. odnosno 1970. godine. Sve ovo re-
zultira nastankom jedne veoma jake i
zdrave socijalno ekonomske tvorevine
koja prua blagostanje, stabilnost i
prosperitet svim lanovima zajednice.
Islamska solidarnost
Moe se kazati da je politika koju
je zacrtao kralj Abdulaziz postala pre-
poznatljiv simbol saudijske politike, a
to je rad i zalaganje na konsolidaciji i
jedinstvu muslimana, njihovoj solidar-
nosti, saradnji kao i jedinstven nastup
spram potekoa na koje nailaze. Kralj
Abdulaziz, Allah mu se smilovao, je u
vezi gore spomenutog kazao sljedee:
Jedna od naih najveih elja je to da
Allah ujedini muslimane, sjedini srca
njihova, a zatim da ujedini rape, nji-
hova stremljenja i tenje uini puto-
vanjem istom trasom koja ih vodi ka
izvorima svakog dobra. Kraljevina
Kraljevina dobrote i udjeljivanja
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
27
Saudijska Arabija je jedna od prvih
arapskih zemalja koja je uzela uee
u osnivanju Arapske lige 1945. godine.
Kralj Abdulaziz je stao uz arapske ze-
mlje koje su se borile za oslobaanje od
kolonijalizma i stranog utjecaja. Tako-
er, palestinsko pitanje je stavio u iu
interesovanja.
Kraljevina Saudijska Arabija dala
je veliki doprinos na meunarodnom
planu, to je svojstveno njenoj ulozi,
u oblasti politike, ekonomije kao i u
mnogim drugim oblastima. Treba spo-
menuti i njenu specifinu centralnu
arapsku i islamsku poziciju to privlai
panju i potovanje vie od milijardu
muslimana. Vanjska politika Kraljevi-
ne Saudijske Arabije poiva na geograf-
skim, historijskim, vjerskim, ekonom-
skim, sigurnosnim i politikim prin-
cipima meu kojima, kao najbitnije,
treba spomenuti sljedee:
Dobri komijski odnosi i nemije-
anje u unutranje stvari drugih dr-
ava, jaanje veza izmeu zaljevskih
zemalja i svih drava na Arapskom
poluotoku, podrka poboljanju veza
meu arapskim i islamskim zemljama
to donosi zajednike koristi ovim ze-
mljama i brani njihove interese. Treba
dodati i voenje politike nepristrasno-
sti kao i uspostavljanje kooperantskih
odnosa sa prijateljskim dravama uz
animatorsku ulogu u regionalnim i
meunarodnim organizacijama.
Potpora dravama u razvoju
Kraljevina Saudijska Arabija uze-
la je uee i u potpori ekonomskog
i socijalnog razvoja u spomenutim
dravama. Uprkos tome to je Saudij-
ska Arbija, po sebi, drava u razvoju i
sa rastuim finansijskim potrebama,
ukupan iznos finansijskih potpora
od nepovratnih i povoljnih razvojnih
kredita distribuiranih bilateralnim i
multilateralnim putevima a tokom tri
protekle decenije iznosi 67 milijardi i
300 miliona dolara.
Veliina nacije se mjeri po obimu
konkretnih dostignua a ne po pjesni-
tvu, knjievnosti i svakojakom teore-
tiziranju. Kraljevina Saudijska Arabija
je, po ovom pitanju, zaista jedinstvena
meu takmacima od modernih drava.
Navest emo nekoliko konkretnih do-
stignua koja predstavljaju impozantan
primjer savremenog razvoja Kraljevine
Saudijske Arabije a neki od njih su:
Industrijski razvoj i impozantne
graevine
U oblasti industrijskog razvoja
Saudija je uspjela uspostaviti bazu
domae industrije kao kamen teme-
ljac nastavka ekonomskog razvoja i
klasifikacije proizvodnih
sektora. Ukupan broj fa-
brika tokom 1390. po H.
odnosno 1980. sa 199, ija
vrijednost glavnog kapitala
iznosi 2,8 milijardi rijala s
brojem zaposlenih oko 14
hiljada radnika, povean
je na 3.418 fabrika tokom
1422. po. H. odnosno
2001., ija vrijednost kapi-
tala iznosi 240,1 milijardu
rijala i u kojima je radilo
oko 320 hiljada radnika.
Saudijska korporacija
SABIC izrasla je u jed-
nu od jaih korporacija
petrohemijske industrije u
svijetu. 2001. proizvodni
kapacitet ove korporacije
dosegao je cifru od 34,4
mliona tona petrohemij-
skih proizvoda, ubriva i
minerala. Treba spome-
nuti dva industrijska gi-
ganta meu gradovima u
Saudiji, a to su Dubail i Janbu u
kojima se nalaze industrijski centri
korporacije SABIC. Takoer, di-
ljem Saudijske Arabije postoji osam
industrijskih zona opremljenih svim
to je potrebno dok je, trenutno, u
izgradnji jo est novih industrijskih
zona.
Obrazovanje
Obrazovanje je bilo jedan od
kljunih ciljeva ijoj realizaciji su
stremili kralj Abdulaziz i njegovi po-
tomci (nasljednici) nakon njega, tj.
mogunost besplatnog obrazovanaja
na raspolaganju svim stanovnicima
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Saudijske Arabije. Lideri
Saudijske Arabije, od nje-
nog osnivaa kralja Abdu-
laziza pa sve do danas, spo-
znali su da je obrazovanje
sinova i keri Kraljevine
istinsko bogatstvo i glavni
oslonac i temelj izgradnje
jake i moderne musliman-
ske drave. Razvoj obrazo-
vanja je tekao postepeno,
a na osnovu ekonomskih i
ljudskih potencijale. Me-
utim, obeavajui potezi
povueni su onda kada je
princ Fahd bin Abdulaziz
preuzeo prvo Ministarstvo
prosvjete u Saudiji. Tada
dolazi do pojave prvih os-
nova i odlika obrazovne
politike koji su bili nu-
kleus nevjerovatnog obra-
zovnog razvoja i napretka
ijim smo svjedocima da-
nas. Edukacija u Saudijskoj
Arabiji poiva na mnogim
opim principima, a izdvojit emo
samo neke od njih:
Akcentiranje ispravne islamske
orijentacije u obrazovanju, istica-
nje islamskih vrijednosti, temeljenje
obrazovanja na vjeri u Allaha kao
Gospodara, islama kao vjere i Mu-
hameda, a.s., kao poslanika. Islam
daje prosperitet i sreu svemu, i
ovjeku i njegovom ivotu. Sve u
svemiru podlono je volji Uzvie-
nog Allaha. ivot na ovom svijetu
svemiru podlono je volji Uzvie- svemiru podlono je volji Uzvie-
je faza rada i produktivnosti tokom
koje vjernik ulae rad i trud proiza-
ao iz vjere i upute, a zarad sticanja
svega dobrog u vjenom ivotu na
ahiretu, drugom svijetu.
Kralj Abdulaziz
je postavio
temelje mo-
dernog razvoja
Kraljevine jaa-
njem sigurno-
sti, stabilnosti,
izgradnjom i
naseljavanjem
pustinjskih
predjela, iz-
gradnjom
infrastrukture
za hodoasni-
ke i hadije,
osnivanjem
Vijea uura,
izgradnjom i
otvaranjem
obrazovnih
ustanova, te
moderniza-
cijom uslova
ivota.
Poruka s kojom je doao
poslanik Muhamed, a.s., je
najispravniji put za estit
ivot. Pridravanje uzvi-
enih vrijednosti s kojima
je doao islam zarad uspo-
stavljanja pravedne ljudske
civilizacije vjerujui u ljud-
sko dostojanstvo koje do-
nosi i propovijeda Kuran
asni.
nosi i propovijeda Kuran nosi i propovijeda Kuran
Napredak na polju
sigurnosti
Opepoznata injenica
svima je da su razvoj (na-
predak) i sigurnost dublet
koji se ne moe razdvo-
jiti. Kao to izreka kae:
Nema napretka bez sta-
bilnosti, a nema stabilnosti
bez sigurnosti. Kraljevina
Saudijska Arabija, od svog
osnutka, vodi rauna i
shvata vanost ovog pitanja i to kroz
saudijsko Ministarstvo unutranjih
poslova koje ima kljunu ulogu u
ouvanju i odravanju sigurnosti,
radi na ouvanju reda i spokoja sta-
novnika Saudije. Kombinacijom i
kohezijom mnogih faktora dolo je
do ostvarenja stanja sigurnosti i sta-
bilnosti koji slue za primjer. Neki
od spomenutih faktora su: Odlu-
nost voa Kraljevine Saudijske Ara-
bije, od vremena njenog osnivaa
kralja Abdulaziza pa sve do Sluge
dva asna hrama, u vezi primjene
Allahovog vjerozakonika erijata
dva asna hrama, u vezi primjene dva asna hrama, u vezi primjene
i njegovih propisa, a naroito onih
koji su vezani za krivina i kaznena
djela. Ovo je utjecalo na smanjenje
devijantnih pojava i kriminala. Oni
koji su skloni zloinima i devijaci-
jama su osjetili primjenu erijatskih
propisa.
Kultura i sport
Kraljevina veliku panju
posveuje sportu, omladini i
kulturnim aktivnostima na
svim poljima. S tim ciljem
osnovana je i Javna ustanova
za brigu o omladini koja je
poela sa radom kao Uprava
1394. po H. odnosno 1974.,
preuzevi brigu o sportskim,
kulturnim i socijalnim ak-
tivnostima. Saudijska sport-
ska scena doivjela je procvat
u vrijeme Sluge dva asna
hrama te su polueni mnogi
sportski uspjesi naroito u
fudbalu tako da je Saudija
trostruki osvaja Azijskog
kupa, 1984., 1988. i 1996.
godine, i time je osvojeni
trofej ostao u stalnom vla-
snitvu Saudijske Arabije.
Kada je rije o festivali-
ma kulturnog naslijea, kao
prvi, treba spomenuti Nacionalni festi-
val kulture i batine poznat pod nazi-
vom Denadirija koji je od tadanjih
utrka konja evoluirao u prepoznatljivu
kulturnu manifestaciju koja svake go-
dine okuplja veliki broj mislilaca i in-
telektualaca kako iz arapskog i islam-
skog, tako i iz zapadnog svijeta kako bi
diskutovali o savremenim kulturnim
temama i deavanjima. Nacionalni fe-
stivali kulture i naslijea smatraju se
historijskim dogaajima na polju kul-
ture kao i dubokim pokazateljem brige
mudrog rukovodstva o kulturnom na-
slijeu i tradicionalnim vrijednostima
Arapa. Ovi nacionalni festivali su prili-
ke u kojima se slavna historija Kraljevi-
ne Saudijske Arabije stapa sa blistavom
sadanjou. Kljuni ciljevi festivala su
potvrda islamskog i arapskog identite-
ta i utvrivanje nacionalnog porijekla
i kulturne batine u svim njihovim
28
aspektima uz dosljedno pridravanje i
pokuaj ouvanja tih vrijednosti u na-
slijee buduim generacijama.
Saobraaj i komunikacije
Ukupna duina puteva koji su izgra-
eni u Kraljevini s krajem finansijske
1424/1425. po H. iznosi vie od 172
hiljade kilometara, od toga je 53 hilja-
de kilometara asfaltiranih puteva u ta
spadaju glavni autoputevi, dvosmjerni
i jednosmjerni putevi, dok preostalih
119 hiljada kilometara otpada na po-
ljoprivredne asfaltirane puteve. Tako-
er, Vlada Saudijske Arabije poklanja
mnogo panje savremenim putevima
koji Saudiju spajaju sa susjednim dr-
avama poput puta koji je spaja sa Je-
menom ili puta koji Kraljevinu vee sa
Kuvajtom. Saudijsku Arabiju i Jordan
veu dva puta dok je jedan put spaja sa
Katarom, Ujedinjenim Arapskim Emi-
ratima i Omanom. Tu je i impozantni
Most kralja Fahda izgraen na moru po
najnovijim standardima koji spaja Kra-
ljevinu Saudijsku Arabiju sa bratskim
Bahreinom. Ovaj most otvorio je Sluga
dva asna hrama kralj Fahd bin Abdu-
laziz, Allah mu se smilovao, 24. rebiu-l-
evela 1407. po H. odnosno 25. novem-
bra 1987. godine. Ovaj most se smatra
jednim od najveih projekata koje je
Saudijska Arabija realizovala. Kada je
rije o medijima Kraljevina Saudijska
Arabija sprovodi medijsku politiku sa
tano odreenim principima i jasnim
ciljevima usmjerenim ka intelektual-
nom i kulturnom sluenju zajednici uz
promociju nauke, umjetnosti i moralnih
i islamskih vrijednosti. Uloga medija
objedinjuje sve ono pozitivno to Saudij-
ska Arabija ini na raznim poljima i ni-
voima. Ministarstvo kulture i medija je
instanca koja nadzire dravne medijske
aktivnosti i prenosi informacije i vijesti
drugim zemljama svijeta emitovanjem
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Ukupan broj
fabrika tokom
1390. po H.
odnosno 1980.
sa 199, ija
vrijednost
glavnog ka-
pitala iznosi
2,8 milijardi
rijala s brojem
zaposlenih oko
14 hiljada rad-
nika, povean
je na 3.418
fabrika tokom
1422. po. H.
odnosno 2001.,
ija vrijednost
kapitala iznosi
240,1 milijardu
rijala i u ko-
jima je radilo
oko 320 hiljada
radnika.
29
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
televizijskog i radijskog programa, kao i
putem tampanja i distribucije knjiga i
medijskog materijala.
Turistike destinacije
Vlada Sluge dva asna hrama po-
klanja veliku panju turistikom sek-
toru u potrazi za izvorima ekonomskih
resursa uz naftno bogatstvo. Danas u
Kraljevini postoji mnogo turistikih
destinacija koje privlae turiste i zalju-
bljenike u prirodne ljepote i kulturno
naslijee kako iz Saudije tako i izvan
nje zahvaljujui dostupnosti prijevo-
znih sredstava, hotela, javnih objekata
i mnogih drugih usluga. Navest emo
najpoznatije gradove turistike desti-
nacije u Kraljevini Saudijskoj Arabiji:
Rijad: prijestolnica Kraljevine Sa-
udijske Arabije, grad bogate i slavne
historije. To je metropola iz koje je
kralj Abdulaziz bin Abdurahman Alu
Saud, Allah mu se smilovao, 1902.
krenuo mubarek putem pod zastavom
monoteizma. Rijad je sjedite Vlade,
ministarstava, vladinih institucija i
ambasada. Smatra se jednim od naj-
ljepih i najureenijih gradova svijeta.
Ova metropola je poprite mnogih
naunih, ekonomskih, finansijskih, in-
dustrijskih, poljoprivrednih i trgova-
kih deavanja i aktivnosti uz mnoge
kulturno-umjetnike dogaaje.
Mekka asna: Mekka je najsvetije
mjesto na planeti Zemlji i ima mnogo
naziva kao ro su Umu-l-Kura, El-
Beledu-l-emin, El-Beledu-l-Haram.
Mekka je prvi i najsvetiji grad kod mu-
slimana cijelog svijeta. U njoj je roen
plemeniti poslanik Muhamed bin Ab-
dulah, a.s., u njoj mu je sputena obja-
va Kuran asni. S dolaskom na vlast
porodice Alu Saud Mekka je doivjela,
do tada, nevieni procvat, a u prvo pla-
nu proirenje Harema asnog u Mekki
uz uzastopne projekte svake godine koji
za cilj imaju poboljanje uvje-
ta na Svetim mjestima to e
olakati i pomoi obavljanje
obreda hodoasnicima Alla-
hove svete kue (Kabe).
Medina Munevera: To
je drugi grad po svetosti kod
muslimana i ima mnogo nazi-
va poput: Tajjiba, Poslani-
kov grad, Grad Hidre. To
je grad iji su stanovnici po-
mogli i izali u susret Allaho-
vom Poslaniku, s.a.v.s., kada
je uinio Hidru iz Mekke
asne u Medinu Muneveru.
U Medini se nalazi Damija
Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
kabur Boijeg Poslanika,
s.a.v.s., i u njoj je tamparija kralj Fahd
za tampu Mushafi erifa.
Deda: Deda je drugi grad po veli-
ini u Saudijskoj Arabiji, odmah nakon
Rijada. Ona je glavna morska luka na
Crvenom moru, te se smatra predvorjem
Dvaju asnih harema za sve hodoasni-
ke, turiste i posjetioce koji dolaze brodo-
vima i avionima. To je jedna od glavnih
turistikih destinacija u Kraljevini, a od
njenih glavnih obiljeja je Fontana kra-
lja Fahda koja se nalazi u vodi Crvenog
mora, Fabrika za desalinizaciju vode,
Univerzitet kralj Abdulaziz, Meuna-
rodni aerodrom kralj Abdulaziz, Muzej
grada Dede i Stari grad.
Procvat domovine
Uravnoteenim koracima radilo se
na tome da se izgradi pet gigantskih
gradova koji e se nositi s modernim do-
bom a iji je cilj pokretanje dravne eko-
nomije, priprema njene djece te da im
se omogue odgovarajui poslovi i da ih
se motivie da aktivno uestvuju u stva-
rima koje doprinose procvatu zemlje,
potom priprema takve strukture stanov-
nitva koja e se meusobno integrisati,
po uzoru na ono to se desi-
lo u gigantskim gradovima s
Aramko i Sabic, u indu-
strijskom Jubailu i Janbou.
Ti gradovi su:
Ekonomski grad kralja
Abdullaha u Rabigu,
Ekonomski grad princa
Abdul-Aziza b. Musaida u
Hailu,
Ekonomski grad Da-
zan,
Grad ekonomskih zna-
nosti u Medini Munevveri,
Monetarni centar kralja
Abdullaha u Rijadu.
Sajt Er-Rijad posveuje
stranicu Nacionalnom danu
Uprava elektronskih medija novine
Er-Rijad je otvorila stranicu Nacio-
nalni dan povodom proslavljanja Na-
cionalnog dana. Stranica je uraena u
saradnji s Centrom za informacije pri
Fondaciji za tampu El-Jemama. Sadr-
ava sve teme o historijskom danu KSA
koje je novina Er-Rijad objavila gdje tre-
ba dodati i izvjetaje o fazama napret-
ka i razvoja kojeg Kraljevina svjedoi
od vremena njenog ujedinjenja rukom
(djelom) kralja Abdul-Aziza Allah mu
svako dobro podario. Obuhvata i velike
arhivske informacije o kraljevima KSA
kao i video-izvjetaje o ovoj velikoj pri-
godi. Takoer, stranica obuhvata i niz
historijskih slika koje su sopstvene no-
vini Er-Rijad.
Zarad kontinuiteta veze s itaocima
i posjetiteljima elektronskog sajta Er-Ri-
jad nudi i interaktivnu stranicu poseb-
nu za na elektronskoj adresi prihvat
aktivnog uea i slika, ili za objavljiva-
nje slika preko Twittera kao i za primje-
nu instagrama koristei smjernicu #riy.
Posjetiti ovu stranicu je mogue preko
elektronske adrese: www.saudiday.net
Nacionalni
festivali kultu-
re i naslijea
smatraju se
historijskim
dogaajima na
polju kulture
kao i dubokim
pokazateljem
brige mudrog
rukovodstva
o kulturnom
naslijeu i
tradicionalnim
vrijednostima
Arapa.
30
Predavanje dr. John L. Esposita u Sarajevu: Muslimansko-
kranski dijalog u 21. stoljeu: izazovi i perspektive
Drutvo
O samom toku
predavanja, kao i
organizaciji, direktor
Centra za dijalog
Vesatijja, mr. Senad
eman kae: Centar
za dijalog Vesatijja
osnovao je Sabor
Islamske zajednice u
Bosni i Hercegovini
polovinom 2012.
godine. Time je
Islamska zajednica jo
jednom potvrdila svoje
opredjeljenje za dijalog
i onaj meumuslimanski i
onaj meureligijski
P: N B
T
reeg oktobra je u
prepunoj sali Ga-
zi-husrev Begove
biblioteke profesor John L.
Esposito odrao predavanje
na temu Muslimansko-kr-
anski dijalog u 21. stoljeu:
izazovi i perspektive. Preda-
vanje je organizovao Centar
za dijalog Vesatijja u sarad-
nji sa Institutom za islamsku
tradiciju Bonjaka i Centrom
za napredne studije. Modera-
tor Minbera bio je dr. Ahmet
Alibai, direktor Centra za
napredne studije, a poklon,
suvenir Sarajeva, profesoru
Espositu je nakon predava-
nja uruila dr. Devada u-
Espositu je nakon predava- Espositu je nakon predava-
ko, direktorica Instituta za
islamsku tradiciju Bonjaka.
Profesor John L. Espo-
sito je profesor Religije i meuna-
rodnih odnosa te Islamskih studija
na univerzitetu Georgetown, SAD.
Osniva je Alwaleed centra za mu-
slimansko-kransko razu-
mijevanje pri Walsh koli
za vanjske poslove. Radio
je kao konsultant za Mini-
starstvo vanjskih poslova
SAD-a i druge agencije,
europske i azijske vlade te
korporacije, univerzitete i
medije diljem svijeta. Pred-
sjednik je Amerike akade-
mije za religiju i ambasador
Alijanse civilizacija UN-a,
te dobitnik nagrade ame-
rike Akademije za religiju
Martin E. Marty za jav-
no razumijevanje religije i
Quaid-i-Azzam nagrade
koja se dodjeljuje u Paki-
stanu za izuzetan doprinos
islamskim studijama. Glav-
ni je urednik Oxfordskih
online islamskih studija, te
je objavio preko 45 knjiga koje su pre-
vedene na vie od 35 jezika.
Zbog globalne komunikacije, potreba za dijalogom
meu religijama danas je vea nego u prolosti
Cijela posjeta je
bila jedan veliki
uspjeh i hvala
svima koji su
doprinijeli da tako
bude. Za 48 sati
profesor je imao
susret sa reisu-l-
ulemom, primio
poasni doktorat,
razgovarao
sa vie naih
intelektualaca,
imao dva
predavanja i dao
est intervjua.
31
O samom toku predavanja, kao i
organizaciji, direktor Centra za di-
jalog Vesatijja, mr. Senad eman
organizaciji, direktor Centra za di- organizaciji, direktor Centra za di-
kae: Centar za dijalog Vesatijja
osnovao je Sabor Islamske zajedni-
ce u Bosni i Hercegovini polovinom
2012. godine. Time je Islamska za-
jednica jo jednom potvrdila svoje
opredjeljenje za dijalog i onaj me-
umuslimanski i onaj meureligijski.
Na dananji dan, 3. oktobra prole
godine organizirali smo sveano otva-
ranje Centra. Drago mi je da smo na
godinjicu otvaranja, a u saradnji sa
Institutom za islamsku tradiciju Bo-
njaka i Centrom za napredne studije,
s ovim predavanjem pokrenuli jednu
novu aktivnost serijal predavanja
nazvan Minber / Govornica Centra
za dijalog. Veliko nam je zadovolj-
stvo to je prvi izlaga na Minberu
profesor John Esposito. Vjerujem da
bolji poetak nismo mogli imati. Ko-
ristim priliku da se zahvalim svima
koji su pomogli na centar u protekloj
godini, a posebno naim stratekim
partnerima, Meunarodnom centru
za vesatijju iz Kuvajta.
Zahvaljujem se profesoru to nas
je poastio svojim dolaskom i ujedno
mu estitam poasni doktorat koji
mu je danas uruio Univerzitet u Sa-
rajevu. Prezadovoljan sam odzivom
i zahvalan svima koji su podijelili
ove trenutke s nama. Zahvaljujem se
posebno dr. Ahmetu Alibaiu i dr.
Devadi uko na nesebinoj pomoi
posebno dr. Ahmetu Alibaiu i dr. posebno dr. Ahmetu Alibaiu i dr.
u pripremi i realizaciji ovog dogaa-
ja. Uinit emo sve to je u
naoj moi da, ako Bog da,
slinih sadraja bude i u na-
rednom periodu.
Istiui vanost meure-
ligijskog dijaloga i predava-
nja eminentnog dr. Esposita,
dr. Devada uko, direkto-
nja eminentnog dr. Esposita, nja eminentnog dr. Esposita,
rica Instituta za islamsku
tradiciju Bonjaka i jedan
od organizatora predava-
nja, naglaava: Institut za
islamsku tradiciju Bonjaka
biljei u zadnja dva mjese-
ca ve drugu posjetu reno-
miranih naunika. Nakon
profesora James Heisig-a sa
Nanzan univerziteta iz Ja-
pana, Institut je ugostio u
saradnji sa Centrom za di-
jalog-Vesatijja i Centrom za
napredne studije profesora
John L. Esposito sa George-
town Univerziteta u SAD-u.
To su dva velika dogaaja
za Islamsku zajednicu BiH
koja je osniva Instituta.
Pored prvenstveno naunoistra-
ivake djelatnosti, Institut radi i na
umreavanju domaih i meunarod-
nim istraivaa, univerziteta i srod-
nih ustanova. S obzirom da Institut
eli da doprinese stvara nju drutva
baziranog na znanju, izuzetna je
prilika bila ugostiti i organizovati
predavanje prof. Johna Esposita na
jednu kljunu temu, a to je meureli-
gijski dijalog.
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
John Esposito je svo-
jim stvaralakim radom
doprinio otkrivanju novih
saznanja po pitanju islama
i muslimana u kontekstu
meunarodnih odnosa. U
to se uvjerio i Univerzitet
u Sarajevu koji je dodije-
lio poasni doktorat John-
u Espositu kao priznanje
za izvanredan doprinos
razvoju islamskih studija
i meureligijske saradnje.
A kroz povijest pismena i
usmena tradicija Bonja-
ka biljei da je suivot sa
drugim religijama sastav-
ni dio realnosti Bosne i
Hercegovine.
Govorei pred punim
auditorijom, Esposito je
izlaganje zapoeo govorom
o dijalogu, istakavi da je
zbog globalne komunika-
cije, potreba za dijalogom
meu religijama danas vea
nego u prolosti, posebno
ukoliko elimo da izbjegnemo situ-
acije konf likta i nasilja. Meutim,
sam dijalog nije dovoljan i ukoliko ne
rezultira djelima i konkretnom akci-
jom, predstavlja gubitak vremena.
Esposito je istakao da se mnogi
vjernici sjeaju samo onoga to sma-
traju dobrim, a zaboravljaju na pro-
bleme u prolosti. Sve religije imaju
izuzetno dobru stranu i lou stranu,
uzvienu i mranu. Uzviena stra-
Danas ivimo
u izvanrednom
svijetu. Bez
obzira na
religijske i
kulturoloke
razlike,
muslimani
i krani u
ovom svijetu,
kao globalne
religije, ali
i religijske
tradicije koje
su osnovale
civilizaciju
zemalja na
Zapadu i
velikog dijela
muslimanskog
svijeta, moraju
gledati na to
kako da se
slau.
na vas stavlja u konekciju
sa znaenjem svijeta, ali u
isto vrijeme sve nae religij-
ske tradicije imale su svo-
ju mranu stranu, kako u
prolosti, tako i danas. Ta
mrana strana nije samo
vjersko suoavanje, ve
esto i religijska konekcija
voena politikom i me-
unarodnim odnosima,
rekao je Esposito, istiui
kako postoji veza izmeu
politike, sukoba i religija.
No, kroz vijekove, u
mnogim dijelovima svi-
jeta, muslimani i krani
ivjeli su zajedno. Mu-
slimani, krani i Jevreji
su koegzistirali ne samo u
Andaluziji i Lebanonu, ve
i na Balkanu, u Turskoj, i
to treba imati na umu. Da-
nas ivimo u izvanrednom
svijetu. Bez obzira na reli-
gijske i kulturoloke razli-
ke, muslimani i krani u
ovom svijetu, kao globalne religije,
ali i religijske tradicije koje su osno-
vale civilizaciju zemalja na Zapadu i
velikog dijela muslimanskog svijeta,
moraju gledati na to kako
da se slau, naglasio je Es-
posito.
Na je izazov da podu-
imo vjerske lidere i budue gene-
racije razumijevanju i velianju bo-
gatstva razliitosti, jer one postoje u
multietnikim drutvima. Islam i
32
kranstvo su dvije najvee religije
na svijetu. Na svijetu ivi 2,2 mili-
jarde krana i 1,6 milijardi musli-
mana. Stoga danas vie ne moemo
samo govoriti o jevrejsko-kranskoj
tradiciji, ve o jevrejsko-kransko-
islamskoj tradiciji, zakljuio je
Esposito.
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Dr. Ahmet Alibai
Ako se nekad moda inilo
da je Hans King pretjerao
kad je kazao da nee biti
mira meu narodima bez
mira meu vjerama, danas
je gotovo izvjesno da je
bio u pravu
P
ovodom gostovanja i preda-
vanja eminentnog dr. Johna
Esposita u Sarajevu, upriliili smo i
razgovor s dr. Ahmetom Alibaiem,
direktorom Centra za napredne stu-
dije iz Sarajeva.
SAFF: Potovani dr. Alibaiu,
moete li nam neto rei o vanosti
muslimansko-kranskog dijaloga,
ne samo na podruju BiH, ve i glo-
balno, te koliko na tom planu preda-
vanje eminentnog dr. Johna Esposita
znai ne samo za IZ kao instituciju,
ve i za sve narode u naoj dravi?
Alibai: Ako se nekad moda i-
nilo da je Hans King pretjerao kad je
kazaoda neebiti mira meu naro-
dima bez mira meu vjerama, danas
je gotovo izvjesnoda je bio u pravu.
A mir nema cijenu. Samo je sloboda
skuplja. No, o miru i suivotu govore
mnogi i esto vrlo mudro. Ali da bi
poruka imala eljeni efekat vaan je
i nain na koji se prenosi i onaj ko
je prenosi. Ko god je sluao ili itao
profesora Esposita jasno mu je zato
je vano to je bio s nama.
SAFF: Da li ste zadovoljni odzi-
vom i posjetom?
Alibai: Prezadovoljan. Cijela
posjeta je bila jedan veliki uspjeh
i hvala svima koji su doprinijeli da
tako bude. Za 48 sati profesor je
imao susret sa reisu-l-ulemom, pri-
mio poasni doktorat, razgovarao sa
vie naih intelektualaca, imao dva
predavanja i dao est intervjua. Svi
su zadovoljni a i profesor odlazi pun
impresija o Bosni, Sarajevu i naim
ljudima.
SAFF: Da li u budunosti imate
slinih planova i gostovanja poznatih
svjetskih strunjaka?
Alibai: Bosna i Hercegovina u
cijelosti, a Sarajevo posebno je ma-
gnet ne samo za obine turiste ve i
za velike politiare, mislioce i umjet-
nike. Tu privlanost, da ne kaem
magiju treba iskoristiti u pozitiv-
nom smislu rijei. Izolacija je najgori
scenarij koji se jednoj zajednici moe
desiti u vremenu globalizacije a po-
sebno nama na Balkanu. Ipak dove-
sti imena poput profesora Esposita ili
Tariqa Ramadana iziskuje i sredstva
i energiju. Nekada su nam ih dovo-
dili drugi. Novost je da ih sada mi
pozivamo i mi im planiramo pro-
gram. To ima svoju cijenu ali kad se
okupi vie institucija onda smo svi
na dobitku. Centar za napredne stu-
dije svakako planira nastavi dovoditi
velika imena svjetske intelektualne
scene u Bosnu u Hercegovinu a sli-
ne planove ima i Centar za dijalog -
Vesatijja. Mi smo samo u proteklih
mjesec dana u Sarajevo i Srebrenicu
doveli vie znaajnih imena iz svijeta
nauke ukljuujui profesore Tariqa
Ramadana i Jorgena Nielsena. U
ovom trenutku ne bih nikog poseb-
no najavljivao. Javnost emo blago-
vremeno obavijestiti.
Direktor Centra
za dijalog
Vesatijja, mr.
Senad eman
kae: Centar za
dijalog Vesatijja
osnovao je
Sabor Islamske
zajednice u Bosni
i Hercegovini
polovinom 2012.
godine. Time
je Islamska
zajednica
jo jednom
potvrdila svoje
opredjeljenje
za dijalog i
onaj meu-
muslimanski
i onaj
meureligijski.
33
Rad napisan prema kazivanju Mustafe
Mulamustafia
Drutvo
Na otvorenje su pozvane i
sljedee televizije: Alternativna
TV, RTRS, BN TV, FBiH, TV TK,
BHT. I one su se ogluile o na
poziv. Zanimljivo je spomenuti
da je veina dotinih televizija,
ako nisu i sve, bile prisutne
nekoliko dana kasnije kada je
postavljeno faistiko pitanje:
Zato se neustavna zastava, tj.
bosanska zastava sa ljiljanima
vihori ispred damije?
P: J D
D
vadeset godina nakon rata,
demobilisani borci Armije
RBiH iz Bijeljine i Janje,
koje je RS u toku rata opljakala, a
koji su se vratili na svoja ogoljena i de-
vastirana ognjita, borei se da se vra-
te u normalne tokove ivota polahko
odumiru. Ve osamdeset njih od 700,
koliko ih je bilo u Armiji RBiH, pre-
selili su na ahiret, uglavnom od ratnih
i postratnih trauma. Mnogi su obolje-
li ekajui da im drava za koju su se
borili pomogne, makar da kvalitetno
zasiju svoju zemlju, a kamoli da im
drava plati denazu koju su zakonski
zasluili.
Jo dok smo na ratitima
branili toprak, meu borci-
ma Janje rodila se ideja da
oni koji preive rat napiu
knjigu o semberskim borci-
ma Armije RBIH, gazijama
Janje i Bijeljine, i podignu
obiljeje u spomen ehidi-
ma, odnosno u spomen po-
ginulim borcima i neduno
nastradalim civilima.
Teak postratni ivot
Rat je stao. Bio je to
straan rat. Uspjeli smo da
odbranimo nau domovi-
nu, borei se protiv etvrte
vojne sile u Evropi. Ponosan sam na
nau borbu za dini-islam i Bosnu, dr-
avu svih njenih graana. No, sa zavr-
etkom rata ostavljeni smo na milost i
nemilost. Niko nam nije pruio ruku
utoita, kako bismo prehranili nae
porodice; nismo imali nikakva prima-
nja, a trebalo je plaati kiriju, jer smo
jo uvijek ivjeli u izbjeglitvu u Tuzli.
Onda je 2000. godine zapoeo masov-
niji povratak u Janju. Demobilisani
borci Armije RBIH se vraaju u Janju
uglavnom 2001. godine. Tako smo se
vratili na svoju rodnu grudu, gdje smo
nastavili ivotariti bez ikakvih prima-
nja i ikakve materijalne pomoi.
Ideje koje su se rodile jo dok smo
bili na ratitu nisu jenjavale. Tako sam
2006. godine, zajedno sa svojim sabor-
cima, poeo da se raspitujem i traim
pomo kako bismo podigli ehidsko
spomen obiljeje. Meutim, nakon e-
tiri godine uzaludnog traganja, osjeao
sam se izdatim od svih. Moji saborci su
bili uz mene, ali odustaju, vidno razo-
arani u dravu, vlast, narod...
Meutim, uprkos svemu,
ja sam ustrajavao, pouzdavi
se u Boga, u nadi da e mi
neko pritei u pomo. Uz
Allahovu pomo, januara
2010. godine, ruku spasa
mojoj ideji prua MIZ Janja,
na elu sa Omer ef. Cami-
em i Kemal ef. Gutiem.
Oni su me sasluali, prihva-
tili moju zamisao, iako je
ona bila kao izgubljen slu-
aj, te predloili da se budu-
e ehidsko spomen obiljeje
podigne ispred Atik damije
u Janji. Tako sam zajedno
sa Omer-efendijom otiao u
Teoak do Devada Avdie-
via-Babka, komadanta 255.
brdske slavne Hajrudin Mei brigade
Teoak. On nas je sasluao, te pozvao
naelnika opine Teoak Tajiba Mu-
minovia, koji nam je pomogao u izra-
di idejnog rjeenja i projekta. Izrada
idejnog rjeenja projekta je trajala 2-3
mjeseca.
Kada je projekat bio dovren, isti
sam stavio u torbu, zajedno sa dru-
gim biljekama vezanim za projekat
i spiskom ehida, te sam se zaputio u
potragu za dravnom ili kantonalnom
institucijom koja bi mi mogla pomoi
u ostvarenju cilja. Vjerovali ili ne, za tri
godine, koliko sam proveo u potrazi,
jedno 20 puta sam iao u Sarajevo i Tu-
Borba za istinu
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Organizacioni
odbor za
izgradnju
ehidskog
spomen
obiljeja
odabrao je
upravo 14.
april, dan kada
su prije 20
godina sruene
janjarske
damije.
34
zlu, u Ministarstva za povratak FBIH
i Tuzlanskog kantona (TK), te napra-
vio nekoliko stotina poziva. Svaki put
bi nailazio na obeanja: Bit e, bit e,
koja su se pokazala kao lana. Samo
kod Adila Osmanovia u Federalno
ministarstvo za povratak iao sam e-
tiri puta. Prvi put me je njegov savjet-
nik lijepo doekao, ugostio i sasluao,
prihvatio papire, obeao, ali nita nije
bilo od toga. Ostala tri puta me nisu
htjeli ni primiti - portir bi mi saopio
da je savjetnik Adila Osmanovia ili
na odmoru ili na terenu. to je naja-
da je savjetnik Adila Osmanovia ili da je savjetnik Adila Osmanovia ili
losnije, papiri vezani za projekat se jo
uvijek nalaze kod njih u Federalnom
ministarstvu. Nekada sam i prijetio,
jer znam da smo mi narod idealna ma-
inerija za glasanje.
Nakon tri godine lanih obeanja,
kada sam vidio da sam izdan od vlada-
juih institucija i dravnih struktura, i
kada mi je jedino ostala vjera u Allahu,
a zatim vjera u borbu i ispravnost moje
ideje, kao i sjeanje na moje ehide koji
su dali svoj ivot da mi danas uivamo
u slobodi, doao je kraj mojih muka.
Poetkom januara 2013. godine, kada
su mi doli moji saborci Vahidin Mula-
mustafi i Nedad Potokovi, koji ive
u dijaspori, oni su me osokolili te sam
uz pomo janjarske dijaspore, merha-
metli janjarskog narod, MIZ Janja i
Udruenja logoraa Janje i Bijeljine na
elu sa Mehmedom eziem, sakupio
za 15 dana ak 32.000 KM za reali-
zaciju izgradnje ehidskog spomen obi-
ljeja, to je 5.000 vie od potrebnog.
Blagajnik je bio Izet Hadi. Samo u
prva tri dana smo sakupili ak 18.000
KM! Prilozi su stizali sa svih strana: iz
bonjake dijaspore, Kozluka, epka,
ak i iz Kozarca. Viak od 5.000 KM
smo halalosum utroili za postavljanje
video nadzora na tri janjarske damije,
kako bismo preduhitrili budue terori-
stike napade pravoslavnih fundamen-
talista na njih, koji se, ne ba rijetko,
zbivaju.
Bez da umanjujem donacije i osta-
lih donatora (svako je dao od srca ko-
liko je mogao), istakao bih donatore
koji su dali 1.000 KM i vie: Medlis
islamske zajednice u Beu, Adnan Ra-
mi, Devad Bukvi, Ednan Huremo-
vi, Mustafa Hajti, Nedad Potoko-
vi, Samir Rei, Suad Halilovi, Suad
abanovi, Vahidin Mulamustafi.
Hadi Aljo Musi je darovao 260 Jasi-
na za due janjarskih ehida.
Oni su ponos Janje
Konano, 15. februara 2013. go-
dine, nakon duma-namaza, udaren
je kamen temeljac i tom prilikom je
Omer ef. Cami prouio Jasini-erif
pred duu ehida Janje. Prve haove
su postavili: hadi-Ibrahim
Gruhonji, hadi-Aljo Mu-
si i hadi-Meho Potokovi,
otac borca i ehida Hasana
Potokovia.
Majstori Asim Mulasa-
lihovi i Ibrahim Korajac
su bez ijedne marke izvrili
grube radove oko spomen
obiljeja. Vahidin Jusi, vla-
snik ugostiteljskog objekta
San Siro, prihvatio je da
obezbijedi hranu radnicima.
Ubrzo su i ostale vrijedne
dematlije Janje pripomogle prema
svojim mogunostima - neki su se di-
rektno ukljuili u izvoenje grubih ra-
dova, dok su neki, meu kojima je bio
i vlasnik ugostiteljskog objekta Lovac,
obezbjeivali hranu i pie radnicima.
Posebno bih istakao marljivost rahme-
tli Osmana Gutia, Ejuba Camia i
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Ibrahima Korajevia, troji-
ce pobonih janjarskih mla-
dia, damijskih golubova,
koji su se poetkom ramaza-
na utopili u Drini. Njih tro-
jica su svo vrijeme izvoenja
radova bili od velike pomoi
radnicima.
Desetak dana trajalo je
izvoenje grubih radova.
Onda je raspisan tender za
finalne radove oko ehid-
skog mezarja. Tender je do-
bila kamenorezaka firma
Saruk iz Kladnja. Finalni radovi su
trajali oko mjesec dana.
Onda je, konano, 18 godina od
zavretka rata, i nakon sedam godina
uporne borbe, doao 14. april - dan
otvorenja ehidskog spomen obiljeja.
Organizacioni odbor za izgradnju e-
hidskog spomen obiljeja odabrao je
Onda je, uz
suze prisutnih,
sa arijskog
mosta baeno
75 karanfila,
koji simbolino
predstavljaju
ehide
Janje (dvoje
janjarskih
ehidi su
naknadno
dodata na
spisak).
upravo 14. april, dan kada
su prije 20 godina srue-
ne janjarske damije. Ina-
e, damije su sruene bez
upozorenja, bez objanjenja,
u toku noi, u gradu gdje
nije bilo ratnih dejstava,
ako izuzmemo svakodnev-
ni etniki teror, popraen
pljakanjem, oduzimanjem
imovine te protjerivanjem sa
vjekovnih ognjita. Takoer,
odlueno je da se ubudue
14. april obiljeava kao Dan
janjarskih damija i Dan
otvorenja ehidskog obi-
ljeja, kada u Janji nee biti
muzike.
Na otvorenje spomen
obiljeja odazvale su se,
izmeu ostalih, sljede-
e zvanice: Nijaz Hodi,
predsjednik demobilisanih
boraca TK; Ramiz Salki,
potpredsjednik Skuptine RS; Avdo
Hebib, predsjednik Patriotske lige; dr.
Sead ef. Seljubac, zamjenik muftije tu-
zlanskog, imami MIZ Bijeljina i MIZ
Janja, svi dobitnici Zlatnog ljiljana iz
Teoaka. Na otvorenje se nisu odazva-
li, niti ispriali: eljko Komi, hrvat-
Teoaka. Na otvorenje se nisu odazva- Teoaka. Na otvorenje se nisu odazva-
ski lan predsjednitva; Bakir Izetbe-
govi, bonjaki lan predsjednitva;
Fahrudin Radoni, ministar sigur-
nosti BiH, Adil Osmanovi, federalni
ministar za povratak; Jerko Ivankovi
Lijanovi, federalni ministar
poljoprivrede, vodoprivrede
i umarstva. Na otvorenje su
pozvane i sljedee televizije:
Alternativna TV, RTRS,
BN TV, FBiH, TV TK,
BHT. I one su se ogluile o
na poziv. Zanimljivo je spo-
menuti da je veina dotinih
televizija, ako nisu i sve, bile
prisutne nekoliko dana ka-
snije kada je postavljeno fa-
istiko pitanje: Zato se ne-
ustavna zastava, tj. bosanska
zastava sa ljiljanima vihori
ispred damije? Doim, bilo
je i medija, i to printanih,
koji su se odazvali na na
poziv: Novo vrijeme, Dnevni
avaz, Osloboenje, Press.
Program je poeo u
10.30 sati aaretom koje je
prouio Kemal ef. Guti,
koji je ujedno bio i voditelj
cjelokupnog programa. Onda je uslije-
dilo postavljanje zastava (zastave BiH,
zastave IZ i zastave RBIH sa ljiljani-
ma), propraeno bosanskom himnom.
Potom je proitan spisak ehida - pogi-
nulih boraca i civilnih rtava rata.
Treba naglasiti da se jo 8 Janjaraca
vode kao nestali. Oni su otili, mobi-
lisani su uz potvrdu za radnu obavezu
na Majevicu. Ubijeni su i ukopani po
umama Majevice, moda i u nekoj
neotkrivenoj masovnoj grobnici. Ni
35
danas ne znamo gdje su. Odvedeni su
iz svojih kua. To su bili moji kolski
drugovi, prijatelji, roaci. Zar je grijeh
voljeti svoj narod? Njihove porodice su
moralno poniene. Uz Allahovu pomo
mislim da emo istrajati i da emo ih
pronai. Pomoi emo da njihova djeca,
jetimi, nau kosti svojih roditelja, da ih
ukopaju i da im proue Fatihu, jer ivot
nema reprize.
Nakon itanja spiska ehida, uslije-
dili su govori zvanica. Prvi govor tre-
bao je da odri Mustafa Mulamustafi,
predsjednik Udruenja demobilisanih
boraca Bijeljine i Janje, no, vidno potre-
sen, nije mogao to psihiki podnijeti, te
je umjesto njega govor odrao Vahidin
Mulamustafi, predsjednik Skuptine
demobilisanih boraca. Potom su govore
odrali Avdo Hebib, Omer ef. Cami,
Ramiz Salki, dr. Sead ef. Seljubac te
Nijaz Hodi. Poslije govora, spomen
obiljeje su otkrili sinovi demobilisanih
i poginulih boraca.
Onda je, uz suze prisutnih, sa ar-
ijskog mosta baeno 75 karanfila, koji
simbolino predstavljaju ehide Janje
(dvoje janjarskih ehida su naknadno
dodata na spisak).
Nakon klanjanja podne-namaz upri-
lien je sveani ruak koji su priredile ja-
njarske domaice.
Istina je u Janji pobijedila, zahvalju-
jui humanosti dobrih ljudi, te spreava-
njem vlasti. Nek se bar vlast stidi, kad u
Janji vidi ehidsko spomen obiljeje!
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Svaki put bi
nailazio na
obeanja: Bit
e, bit e, koja
su se pokazala
kao lana.
Samo kod Adila
Osmanovia
u federalno
Ministarstvo
za povratak
iao sam etiri
puta. Prvi put
me je njegov
savjetnik lijepo
doekao,
ugostio i
sasluao,
prihvatio
papire, obeao,
ali nita nije
bilo od toga.
Ostala tri puta
me nisu htjeli
ni primiti.
36
Drutvo
Posmatrajui obrazovanje
iz ove perspektive
predlae se da pisanju
treba prethoditi dugo
pripremno razdoblje,
puzanje sa rukama prema
naprijed, razvijajui kosti
obje ruke i stjecanje snage
nadlaktice. Ako je dijete
dobilo obilje senzoriko-
motorike aktivacije ruke
pisanje tampanim
slovima najlake se
ovladava izmeu
8. i 10. godine.
Razvoj ruke je
usko povezan sa
razvojem mozga,
obilje receptora
koji se razvijaju
nisu vani samo za
hvatanje, nego i za
svjesni opaaj. Oko
7. godine djeca
obrauju misli
pomou vanjskog
govora. Do te
faze nema smisla itanje
u sebi, jer se unutarnji
govor razvija tek oko
8. godine smanjujui
sposobnost uenja, jer
se pri gubljenju vode
pojavljuje neravnotea
soli i vode, izazivajui
glavobolju
P: M Z
M
ozak ima dvije hemis-
fere, tj. etiri renja
(zatiljni, tjemeni,
sljepooni i eoni). Povezane su bije-
lom tvari povezujuim motorikim
i senzorikim aksomima, koja se zove
uljevito tijelo (corpus callosum).
Mozak ima krini obrazac, lijeva
hemisfera - desna strana tijela i obrnu-
to. Lijeva hemisfera je logika, bavi se
detaljima, dijelovima, procesima jezika
i linernim obrascima. Desna hemisfera
je getalt, obrauje cjelinu u usporedbi
sa linearnim, bavi se slikama, ritmom,
osjeajima, intuicijom. Za maksimal-
nu uinkovitost u bilo emu, potrebno
je koristiti obje hemisfere
mozga. Krino-lateralni
pokreti, poput bebinog
puzanja, na uravnoteen
nain aktiviraju obje hemis-
fere. Kada se oba oka, uha,
ruke i noge jednako ko-
riste, uljevito tijelo koje
usklauje te procese izmeu
dvije hemisfere se potpunije
razvija. Aktiviranjem obje
hemisfere i sva etiri renja,
spoznajne funkcije jaaju a
uenje postaje lake. Gealt
hemisfera pokazuje skove
rasta dendrita izmeu 4. i
7. godine, a logika hemis-
fera izmeu 7. i 9. godine.
Djeca u vrijeme polaska u
kolu nisu u periodu kada
njihov mozak podrava
mirno sjedenje u klupama i
tiinu. Najprirodnije uenje
tog uzrasta zapoljava sva os-
jetila, oslanja se na vizuelne predodbe,
emocije, ritam, verbalizaciju i kretanje.
U okviru Danskog kolskog sistema,
npr., djeca polaze u kolu sa 7 godina,
ue pisati i itati holistiki, prvo uei
pisana slova i povezujui sa pozitivnim
emocijama to rezultira 100% pis-
menosti.
Posmatrajui obrazovanje iz ove
perspektive predlae se da pisanju treba
prethoditi dugo pripremno razdoblje,
puzanje sa rukama prema naprijed,
razvijajui kosti obje ruke i stjecanje
snage nadlaktice. Ako je dijete dobilo
obilje senzoriko-motorike akti-
vacije ruke pisanje tampanim slovi-
ma najlake se ovladava izmeu 8. i
10. godine. Razvoj ruke je usko pove-
zan sa razvojem mozga, obilje recep-
tora koji se razvijaju nisu vani samo
za hvatanje, nego i za svjesni opaaj.
Oko 7. godine djeca obrauju misli Oko 7 Oko 7
pomou vanjskog govora. Do te faze
nema smisla itanje u sebi, jer se un-
utarnji govor razvija tek oko 8. godine.
Uroeni stilovi uenja i dominantni
profili
Colleen Gardner zastupa tezu
o dominantnosti (oko, uho, ruka)
u odnosu na dominantnu hemis-
feru mozga koja daje vane infor-
macije o tome kako najlake usvajati
i obraivati nove informacije. Pod
stresom uglavnom se oslanjamo na
dominantna osjetila i preferirani
nain obrade. U manje stresnim situ-
acijama profil dominacije se moe
mijenjati. Uenjem i prilagoavanem
odstupamo od osnovnog pro-
fila dominacije i prihvaamo
prilagoene ili kompenzirajue
profile dominacije koji odraavaju
samostvorene strategije uenja, dok
se pod stresom vraamo osnovnom
profilu. Pod stresom, samo jed-
na hemisfera (logika ili getalt)
djeluje uinkovito i imamo pris-
tup osjetili ma koja daju unos ili se
izraavaju putem te dominantne
Dvije hemisfere mozga
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Colleen
Gardner
zastupa tezu o
dominantnosti
(oko, uho, ruka)
u odnosu na
dominantnu
hemisferu
mozga koja
daje vane
informacije
o tome kako
najlake
usvajati i
obraivatti
nove
informacije.
37
hemisfere. U novoj situaciji uenja
najlake e se pristupiti informaci-
jama putem dominantnih osjetila
(oi, ui) i izraziti je (verbalno, ges-
tom, pisanjem) dominantnom ru-
kom. Lijeva hemisfera upravlja kre-
tanjem i prima osjetilne informacije
iz desne hemisfere mozga i obrnuto.
Uinkovitost u osjetu ovisi o tome da
li je dominantno oko, uho, ruka na su-
protnoj strani od dominantne hemis-
fere mozga. Najuinkovitiji je kada
je dominantno oko nasuprot domi-
nantne hemisfere mozga. Ukoliko su
sa iste strane dominantni mozak u
situacijama stresa ne upravlja pokreti-
ma npr. oka te su ogranieni. Homo-
lateralni profili su ogranieni, a
krinolateralni profili su idealni.
65% ljudi su denjaci sa dominant-
nom lijevom hemisferom mozga i nji-
ma je prilagoeno obrazovanje, dok
se desnomozgovni uenici esto
smatraju djecom sa potekoama u
uenju i ukljuuju se u prilagoeni
nastavni program. esto se i sami
uenju i ukljuuju se u prilagoeni uenju i ukljuuju se u prilagoeni
ponu smatrati glupima razvijajui
nauenu bespomonost.
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Literatura:
1. Pastuovi, N. (1999). Edukologija. Zagreb: Znamen.
2. Hannaford, C. (2007). Pametni pokreti. Lekenik: Ostvarenje.
3. Hannaford, C. (2009). Oima-uima-rukama-nogama. Lekenik: Ostva-
renje.
4. Dennison, P.E. i Dennison, G.E. (2008). Brain gym-prirunik za obitelj
i edukatore. Lekenik: Ostvarenje.
5. http://www.medikus.hr/psiha/1063-brain-gym.html
LIJEVA HEMISFERA
LINEARNA
DESNA HEMISFERA
GETALT
Detalji
Prvo vidi cjelinu,
a tek onda detalje
Analiziranje Intuicija
Traenje razlika Trai slinosti
Planiranje Spontanost
Kontrolira osjeaje Sloboda osjeaja
Razmiljanje u slijedu Paralelno razmiljanje
Usmjerenost na budunost Usmjerenost na sadanjost
38
ejtanovo zavoenje omladine
Islamske teme
A: N A
A N
P: N B
O
mladina moe
biti luda i div-
lja, ali je isto-
vremeno i puna energije,
tvrdoglava te strastvena.
Upravo je to ono to ega
je i ejtan svjestan, te je
Allahov neprijatelj smi-
slio lukave planove kako
bi ovaj vrijedni ljudski
potencijal pridodao svo-
joj druini . Upravo
zbog snanih emocija,
elja i nesigurnosti u tom
ivotnom periodu, naa
je omladina postala ra-
njivom metom Iblisovih
napada. Utoliko je jo
vanije da oni sami pre-
poznaju ejtanove naine
prilaska njihovim srcima,
kako bi bili u stanju da ih sprijee
i lijee.
Zlo upakovano u primamljivu
ambalau
Allah, d., nas vie puta
u Kuranu opominje da Iblis
zavarava ljude tako to im
daje lana obeanja i budi u
njima lane elje. On obea-
va da niko nee saznati za taj
grijeh, ukoliko se iskrade iz
kue; on e garantovati ui-
tak, ukoliko samo ode na
koncert i u disko-klub; rei
e ti da nema nita loe da se
drui s jaranima ili da plee
s osobama suprotnog pola.
ejtan e ovjeku pruiti
s osobama suprotnog pola. s osobama suprotnog pola.
1.000 razloga i opravdanja,
kako se radi samo o bezazle-
noj ali, zabavi, modernoj in
stvari, modi i nainu slanja
lijepe poruke okolini. Za-
to da ne!, rei e ti. Uko-
liko ode na koncert, moe
druge ljude pozvati u islam i
ostaviti na njih lijep dojam, nek vide da
smo normalni!
ivi dok si mlad, kad ostari kasno ti je!
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
ejtan, ovjeka
plai gubitkom
prijatelja i
drutvenog
ploaja, ukoliko
odlui da bude
pokoran Allahu,
d.. ta e
ti ljudi rei,
ukoliko stavi
hidab!? ta e
ti rei rodbina i
prijatelji, ukoliko
odbije da maturu
proslavi uz
alkohol i svirku?
ejtan e ovjeku
pruiti 1.000 razloga
i opravdanja, kako
se radi samo o
bezazlenoj ali, zabavi,
modernoj in stvari,
modi i nainu slanja
lijepe poruke okolini.
Zato da ne!, rei e
ti. Ukoliko ode na
koncert, moe druge
ljude pozvati u islam
i ostaviti na njih lijep
dojam, nek vide da
smo normalni!
39
Uzvieni Allah, d.., opisu-
je ejtanova opravdanja sljedeim
ajetom: ejtan im je lijepim pred-
je ejtanova opravdanja sljedeim je ejtanova opravdanja sljedeim
stavljao postupke njihove i on je
sada drug njihov, njih eka patnja
nesnosna. (En-Nahl, 63.).
Strah od ljudi ejtanovo oruje
ejtan ovjeka plai gubitkom pri-
jatelja i drutvenog ploaja, ukoliko
odlui da bude pokoran Allahu, d..
ta e ti ljudi rei, ukoliko stavi hi-
odlui da bude pokoran Allahu, d.. odlui da bude pokoran Allahu, d..
dab!? ta e ti rei rodbina i prijatelji,
ta e ti ljudi rei, ukoliko stavi hi- ta e ti ljudi rei, ukoliko stavi hi-
ukoliko odbije da maturu proslavi
uz alkohol i svirku? Zar te nee vr-
njaci ismijavati, ako ne bude imao/la
djevojku/momka?
ejtan u ljudska srca postepeno
djevojku/momka? djevojku/momka?
ubrizgava i poveeva strah od odba-
enosti i izolacije, te ismijavanja, sve
dok na kraju zbog tog straha ovjek ne
zae duboko u teritoriju zabranjenog,
kada esto bude kasno za povratak.
Hajde, ba, probaj samo jednom!
Hajde, ba, ta e ti natetiti jedna
aica? Ili jedan dim cigarete? Nee ti
tetiti, jesi muko ili nisi!?
Koliko ste puta do sada uli ova-
kve savjete i dobronamjerne prijed-
loge? Budite na oprezu radi se o ja-
snoj ejtanovoj spletki!
Jedna pjesma, jedan
bezobrazni film...samo
jedan, nita vie! Znajte
da neete stii niti primi-
jetiti, a to jedno e pre-
rasti u par, pa u desetak, i
na kraju navika. Uzvi-
eni Allah u Kuranu na-
ziva ovaj postepeni proces
slijeenjem ejtanovih
stopa.
ivi dok si mlad, kad
ostari kasno ti je!
Iskoristi dan da se pro-
vede! Uivaj u ivotu! Samo se jed-
nom ivi!
Teorija iza ove ideje je naizgled
bezazlena i korisna ivi ivot naj-
bolje to moe. Zato? Jer te ejtan
pokuava zavarati da je ovo jedini i-
vot koji ima, te iz tvog srca udaljiti
sjeanje na ahiret.
Wikipedia opisuje izraz Carpe
Diem kao iskoristi dan. Upravo
taj princip koristi i Allahov nepri-
jatelj, ubjeujui omladinu da je
mladost doba za bezgranino ui-
vanje, i da se to vrijeme nee vie
ponoviti, pa ga je potrebno iskori-
stiti. Imat ete dovoljno vremena
da se posvetite vjeri kad ostarite,
zar ne?
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Ne zaboravimo: Allah,
d.., posebno istie vri-
jednost ibadeta mladog o-
vjeka. Meu sedmoricom
u hladu Ara na Sudnjem
danu e biti i mladi koji
je svoje najljepe dane pro-
veo u ibadetu. Osim toga,
ko od nas ima garanciju na
ivot, pa zato bismo odga-
ali povratak vjeri samo na
stare dane?
U ostale ejtanove za-
mke kojima pokuava da
zavede omladinu moemo
spomenuti:
- Zaborav na Allaha i bitne stvari (El-
Mudadele, 19.).
- Nemar i lijenost prema obave-
zama i odgovornostima (Ali Imran,
155.).
- Rasprava o Allahu i Njegovoj
vjeri bez znanja (El-Hadd, 3.).
Na kraju, ne zaboravimo da nas je
na Gospodar iz Svoje neograniene
milosti poduio kako da izbjegnemo
ejtanove spletke. Bitno je da pozna-
jete naine njegovog prilaska vaem
srcu, te da potom zatraite utoite
kod Allaha, d.. Iblis, l.a., je obeao
da nee biti u stanju da zavede Alla-
hove iskrene robove, stoga se prihva-
timo nae najjae odbrane takvalu-
ka i dove!
Ne zaboravimo:
Allah, d..,
posebno istie
vrijednost
ibadeta mladog
ovjeka. Meu
sedmoricom
u hladu Ara
na Sudnjem
danu e biti i
mladi koji je
svoje najljepe
dane proveo u
ibadetu.
40
Daija Hajrudin Ahmetovi u posjeti Sandaku
Islamske teme
Pvivvimio: T:vix Acic
U
organizaciji web por-
tala Put Sredine
demata Sandaka
proteklog je vikenda odrana
turneja u tri sandaka grada
na kojima je uee uzeo prof.
Hajrudin Tahir Ahmetovi sa
edukativnim predavanjima. Tom
prilikom posjeena su tri grada i
to: Sjenica, Tutin i Pazar. Nakon
odrane hutbe u sjenikoj da-
miji Ebu Hanife, organizovan je
izlet i ruak za omladinu na po-
znatom sjenikom izletitu gdje
se okupio veliki broj omladine
koji su uivali u dobroj hrani i
malom nogometu. Iste veeri
uvaeni profesor Ahmetovi se u
prepunoj sali sjenikog bioskopa
obratio prisutnima govorei o
Allahovoj knjizi Kurani Kerimu,
o vrijednosti i znaaju Kurana
u ivotu svakog muslimana te o
praktinim savjetima kako svaki
pojedinac moe i treba da po-
bolja svoj odnos spram Allaho-
vog govora. Subota je bila rezer-
visana za dva grada. Naime, u
popodnevnim satima prvo pre-
davanje koje je odrano u sali bi-
oskopa u malom gradiu Tutinu
bilo je na temu Savjet svakom
iskuanom i nevoljnom, u ko-
jem se uvaeni profesor osvrnuo
na bitnu injenicu koja obuha-
vata sve ljude, a to je da nema
ovjeka koji nije neim iskuan,
bilo boleu, neimatinom, siro-
matvom pa ak i bogatstvom, a
sretni su oni koji znaju da sabu-
raju na iskuenjima i koji se za-
hvaljuju Allahu na stanju koje ih
je zadesilo. U veernjim satima u
Domu kulture u Novom Pazaru
pred punom salom bilo je govora
o Vrtovima zaljubljenih. Mno-
gobrojna omladina koja je inila
vei dio publike je te veeri sa-
znala da ima jedna ljubav koja je
vea i uzvienija od ljubavi dvoje
zaljubljenih osoba, mua i ene,
a to je ljubav spram Uzvienog
Allaha a potom i Njegovog mi-
ljenika Muhammeda, sallallahu
alejhi ve sellem. Predivni primje-
ri ljubavi i rtve koje su podnosi-
li ashabi zarad svoga Gospodara
a koje je profesor navodio kroz
predavanje, nisu nikoga ostavili
ravnodunim te se u sali povre-
meno mogao uti uzdah i tihi je-
caj, a uplakanih oiju je bilo na
sve strane.
I na kraju da spomenemo
veliku gostoljubivost naih do-
maina u sva tri grada koji su
se natjecali u tome ko e bolje
ugostiti musaf ire i drage goste.
Zaista nekada pozavidim ovim
divnim ljudima na njihovoj
plemenitosti i irokogrudosti
kojima odie cijeli Sandak, a
koje nama u Bosni tako esto
nedostaju. Kui smo ponijeli
hedije i jednu lijepu uspomenu
sa putovanja sa nadom da emo
se uskoro opet druiti sa naom
braom koju nosimo u naim
srcima.
Najuzvienija ljubav je ljubav
prema Allahu i Njegovom Poslaniku
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Predavanje, Tutin 1 Hajrudin Ahmetovi
41
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Mnogobrojna
omladina koja
je inila vei
dio publike
te veeri je
saznala da ima
jedna ljubav
koja je vea i
uzvienija od
ljubavi dvoje
zaljubljenih
osoba, mua
i ene, a to je
ljubav spram
Uzvienog
Allaha a potom
i Njegovog
miljenika
Muhammeda,
sallallahu alejhi
ve sellem.
Predavanje, Novi Pazar 1
Predavanje, Novi Pazar
42
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Izlet, Sjenica
Predavanje, Sjenica 1 Predavanje, Sjenica
Predavanje, Tutin
Predavanje, Tutin 2 Hutba u Sjenici
Z
adovoljstvo nam je pozvati vas da u petak, 18.
oktobra 2013., u 18h, u multime-
dijalnoj sali Opine Novi Grad pri-
sustvujete promociji knjige Moj po-
gled na ivot iz kolica autora Damira
Babajia.
Osobe sa invaliditetom su esto prepute-
ne samima sebi i svojim problemima koji
su toliko veliki da ih lahko mogu obeshra-
briti i iskljuiti iz svakodnevnog ivota i
djelovanja.
Ova knjiga je napisana s ciljem da se prui podrka, ojaa
samopouzdanje i vrati povjerenje u sposobnosti i mogu-
nosti osoba sa invaliditetom.
Autor je dosad objavio dvije knjige Ne gubite nadu u Alla-
hovu milost i Dovite Rati, nekad i sad,
dok je knjiga Moj pogled na ivot iz koli-
ca nastala nakon saobraajne nesree u ko-
joj je autor zadobio teke tjelesne povrede.
Promotor knjige: mr.sci. Senad Mehmedi-
novi
Promocija knjige e se odrati u multime-
dijalnoj sali Opine Novi Grad, Bulevar
Mee Selimovia 97.
Obezbijeen prilaz osobama sa invaliditetom.
U
organizaciji Udruenja Izvor Selsebil ivinice, u ne-
djelju 22.09.2013. godine, odran je turnir u malom
fudbalu u kojem je uee uzelo sedam ekipa.
Na turniru, koji je odran na malonogometnom poligonu
kod sjedita naeg Udruenja, uestvovale su ekipe: CROPS
Lukavac, AKOS, OKC Gradaac, Proaktiva-Korak Kalesija,
Oaza Tuzla, Hadije ivinice i domain Selsebil.
Lukavac, AKOS, OKC Gradaac, Proaktiva-Korak Kalesija, Lukavac, AKOS, OKC Gradaac, Proaktiva-Korak Kalesija,
Turnir je osvojila ekipa Hadije ivinice i ekipi je dodijeljen
Oaza Tuzla, Hadije ivinice i domain Selsebil. Oaza Tuzla, Hadije ivinice i domain Selsebil.
pehar, zahvalnice i vrijedno knjievno djelo. Prva tri mjesta:
1. Hadije ivinice;
pehar, zahvalnice i vrijedno knjievno djelo. Prva tri mjesta: pehar, zahvalnice i vrijedno knjievno djelo. Prva tri mjesta:
2. Proaktiva-Korak Kalesija i
3. Selsebil ivinice.
2. Proaktiva-Korak Kalesija i 2. Proaktiva-Korak Kalesija i
Uesnici su se druili u prijatnom ambijentu potvrujui
kroz sport bratske veze i zajednitvo. Za prva tri mjesta su
obezbijeene vrijedne nagrade a svim uesnicima su podije-
ljene zahvalnice na ueu. Na kraju programa u veernjim
satima u prostorijama Udruenja je odrano i predavanje mr.
Esmira Halilovia iz Zenice.
U
spjena saradnja Udruenja Prosvjetitelj sa Behram-be-
UUgovom medresom u Tuzli traje punih 18 godina. Ove go- UU
dine saradnja je nastavljena i na planu organizovanja treninga
samoodbrane za uenike koji pohaaju nastavu ove nae naj-
starije obrazovne institucije u Tuzli. Na poetku kolske godi-
ne upisano je 60 novih polaznika, a iz srednje kole je ispraen
velik broj uenika koji su poloili finalni ispit iz samoodbrane i
time dobili certifikat specijalistikog kursa samoodbrane Udru-
enja Prosvjetitelj. Sveanost uruivanja certifikata za vrijedne
i marljive uenike organizovalo je Udruenje Prosvjetitelj kao i
jednodnevno druenje. Na osnovu ranijih razgovora i planiranja
budunosti kolovanja, najbolji uesnici samodbrane su posredo-
vanjem Udruenja Prosvjetitelj dobili preporuke Udruenja i
uvaenog dr. Mustafa Ceria trenutnog predsjednika Svjetskog
bonjakog kongresa, biveg reisu-l-uleme. Na ovaj nain, data
je podrka svim uenicima medrese koji su svojim ponaanjem u
etiri godine kolovanja pokazali jasno da e u svojoj budunosti
afirmisati univerzalno pozitivne vrijednosti, uzdiui sebe fiziki
i duhovno. Aktivnosti Prosvjetitelja su nastavljene 23.9.2013.,
kada je dosadanji rad Udruenja Prosvjetitelj predstavljen no-
vim polaznicima od kojih je 60 uenika prvog razreda Behram-
begove medrese. Uenicima su se obratili predsjednik Nerzudin
Hajdarevi, koji ih je upoznao sa trenerima i planom rada. Treneri
e uz Hajdarevia biti i dugogodinji iskusni lanovi Prosvjetite-
lja, nosioci zvanja majstor crnog pojasa profesori Nermin Mujka-
novi (koji je kandidat za zavanje majstora crnog pojasa) i Admir
Kadri. Uz prezentaciju rada Udruenja, prisutnim je upriliena i
demonstracija osnova samoodbrane i tako na najbolji nain ue-
nike pripremilo za ono to ih eka u narednom periodu. Na prvoj
prezentaciji nije bilo povrijeenih. Podsjeamo da je udruenje i
nastalo na ideji usavravanja tijela kroz borilake vjetine i duhov-
nog uzdizanja izuavanjem Kurana i islamskog naina ivota. U
dvadeset godina rada Prosvjetitelja uoljiv je progres i napredak.
Udruenje je nastalo u Srebrenici 1993., u okruenju i jednoj vrsti
koncentracionog logora, a danas udruenje djeluje na podruju
cijelog Podrinja, BiH, ali i cijele zemaljske kugle. Prije dvadeset
godina udruenje je imalo jednu prostoriju na raspolaganju, a
danas, taj nastali pokret ima registrovan sportski klub u Zvorni-
ku, Tuzli, udruenje sa sjeditem u Srebrenici, ogranke koji rade i
djeluju u Danskoj, SAD-u, Australiji i svi imaju jedan cilj, afirmi-
sanje univerzalno pozitivnih vrijednosti rtvovanjem pojedinca za
zajednicu kroz sopstveno fiziko i duhovno uzdizanje sportom i zajednicu kroz sopstveno fiziko i duhov zajednicu kroz sopstveno fiziko i duhov
obrazovanjem.
44
Kutak za islamsku omladinu
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Treninzi samoodbrane u Behram-begovoj medresi
Udruenje Prosvjetitelj Srebrenica
Moj pogled na ivot iz kolica
Turnir u malom fudbalu
Nahla Sarajevo
Udruenje Selsebil ivinice
P
rikupljena i uplaena sredstva za projekat Bajramske
radosti za djecu Sirije. Ispred Udruenja za promi-
canje pozitivnih vrijednosti OAZA iz Tuzle Malik Nali,
voa sektora za socijalnu pomo ugroenima, uplatio je
695,00 KM za pomo projekta Bajramske radosti za
djecu Sirije. Molimo Allaha, dellle anuhu, da primi
od svih onih koji su uestvovali u ovom projektu.
Uplaena sredstva za pomo projekta Sendvii za ko-
larce u O.. u Potoarima.
Uplaena sredstva za pomo projekta Sendvii za ko- Uplaena sredstva za pomo projekta Sendvii za ko-
Podruna kola u Potoarima broji 95 uenika od ega
su polovina tih uenika putnici koji putuju vie desetina
kilometara svaki dan od kue do kole i nazad. S obzirom
da 80% roditelja koji alju svoju djecu u ovu kolu su ne-
zaposleni i ive na rubu egzistencije, nisu u mogunosti
kupiti ili uplatiti sendvi svom djetetu, tako da mnoga
djece budu i gladna dok ne dou svojim kuama.
45
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
OAZA
Tuzla
P
renosi se da je jedan mladi rekao
svome ocu da je vidio jednu dje-
vojku koju eli oeniti jer ga je oa-
rala njena ljepota i zavele su ga njene
lijepe oi. Otac je osjetio radost i
rekao svome sinu da ga odvede do
djevojke da je isprosi za njega. Kada
su otili kod djevojke i kada ju je otac vidio, zadivila ga je njena
ljepota, pa je rekao svome sinu: Sluaj, sine, ova djevojka nije
za tebe, nisi ti na njenom stepenu, njoj treba neko ko ima ivot-
nog iskustva neko kao naprimjer JA! Sin, sav zaprepaten...
zbog rijei svoga oca, ree mu: Ne, ne! Ja u je oeniti, a ne
ti! Posvaali su se njih dvojica pa odluie otii do policijske
stanice da im oni presude i iznau rjeenje. Kada su policij-
skom slubeniku ispriali svoju priu, on njima ree da mu
dovedu djevojku da bi nju pitali koga od njih dvojice ona eli
za mua. Djevojka je dola i kada ju je policajac vidio, zadivili
su ga njena ljepota i arm te ree njima dvojici: Ona ne prilii
vama! Ona prilii nekome ko je ugledan u drutvu, nekome
kao naprimjer JA!
Tako su se sve trojica posvaali, pa odluie otii do mini-
stra da im on presudi. Kada je ministar vidio djevojku, rekao
je: Ovu djevojku moe oeniti samo ministar poput mene!
Ponovo su se svi posvaali, ali rjeenja nije bilo ni na vidiku
sve dok za taj sluaj nije saznao predsjednik drave. Kada su
doli pred njega, on ree: Ja u vam rijeiti problem, dovedite
mi djevojku! Kada je predsjednik vidio djevojku, ree: Ovu
djevojku moe oeniti samo predsjednik poput mene! I tako
su se svi poeli raspravljati...
Utom djevojka ustade i ree: Ja imam rjeenje! Ja u potrati,
a vi krenite za mnom, pa ko me prvi stigne i uhvati, njegova
sam i on e me oeniti. I zaista, djevojka je potrala, a za njom
mladi, otac, policajac, ministar i predsjednik. I dok su trali
za njom, iznenada sve peterica upadoe u jednu duboku rupu.
Djevojka prie otvoru i, pogledavi na njih odozgo, upita ih:
Znate li vi ko sam ja? Ja sam DUNJALUK! Ja sam ONA za
kojom tre i natjeu se svi ljudi, zapostavljajui svoju vjeru, sve
dok ne upadnu u KABUR, a ne uspiju me dobiti!
Preveo: Mirnes krijelj
dok ne upadnu u KABUR, a ne uspiju me dobiti! dok ne upadnu u KABUR, a ne uspiju me dobiti!
Pria o djevojci
koju su mnogi poeljeli
Islamski web portal NUM
P
romocija knjige Lanet olsun... u
Tenju: U organizaciji Javne usta-
nove Opa biblioteka Teanj, u ovom
gradu je upriliena promocija knjige
LANET OLSUN - Zloina nad Bo-
njacima istone Bosne. Promocija je
odrana u petak, 20. septembra 2013.
godine u prelijepom prostoru bibliote-
ke. Promotori knjige bili su publicista
i istraiva ratnog zloina Avdo Hu-
seinovi, i novinar i publicista Kemal
Bakovi. NA promociji je govorio i au-
tor knjige Anes Dunuzovi, a moderator je bio mr. sci.
Esmir Bai, direktor Javne ustanove Opa biblioteka
Teanj.
Donacija knjiga Medlisu IZ Tre-
binje: Udruenje Mladi muslima-
ni provelo je meu lanovima akci-
ju prikupljanja knjiga za biblioteku
Med lisa Islamske zajednice Trebinje.
Pored izdanja Udruenja od lano-
va je prikupljen znaajan broj knjiga
svih knjievnih anrova. Predsjednik
Udruenja Edhem Baki posjetio je
u srijedu, 18. septembra 2013. godine
Medlis IZ-e Trebinje, gdje je uruio
91 knjigu (46 naslova).
Mladi muslimani
Sarajevo
46
Razmiljanja
Islamske teme
Kad se ovjek udaljava
od Svjetla, on se tada
pribliava tminama. Sjetimo
se Junusa, a.s., koji se zbog
toga to je napustio svoj
narod obreo u utrobi kita
u nekoliko tmina: u tmini
svog propusta koji mu
je privremeno zamaglio
razumno promiljanje,
u realnoj tmini noi i
podvodnog svijeta, u tmini
beznaa u kitovoj utrobi
P: M N A
T
ama je odsustvo svake
svjetlosti, a svjetlo je
pojava koja nam omo-
guava da vidjimo. U teologiji
je Svjetlo sinonim za dobro, dok
je tama sinonim za zlo. Ponekad
se svjetlou naziva Uputa, Isti-
na, Onaj koji upuuje, Onaj koji
je Istina... U Kuranu, a.., stoji:
Allah je Svjetlost nebesa i Zemlje.
(En-Nur, 35.).
Kad govorimo o Boijem Svje-
tlu, svjetlu upute, istine, svjetlo
uvijek izgovaramo u jednini, za ra-
zliku od tmina (neznanja, grijeha,
zabluda i dr.) koje se i u Kuranu,
a.., spominju u mnoini.
Elif-lam-ra. Knjigu ti objavlju-
jemo zato da ljude voljom Njiho-
va Gospodara izvede iz tmina na
svjetlo, na put Silnoga i Hvaljeno-
ga. (Ibrahim, 1.).
Allah je Zatitnik onih koji vje-
ruju i On ih izvodi iz tmina na
svjetlo... (El-Bekara, 257.).
Junusov, a.s., boravak u
tminama i izlazak na svjetlo
Kad se ovjek udaljava od Svje-
tla, on se tada pribliava tmina-
ma. Sjetimo se Junusa, a.s., koji
se zbog toga to je napustio svoj
narod obreo u utrobi kita u neko-
liko tmina: u tmini svog propusta
koji mu je privremeno zamaglio
razumno promiljanje, u realnoj
tmini noi i podvodnog svijeta, u
tmini beznaa u kitovoj utrobi.
...Pa poslije u tminama zavapi:
Nema drugog boga osim Tebe, hva-
ljen neka Si, a ja sam se zaista ogri-
jeio prema sebi. (El-Enbija, 87.). jeio prema sebi. jeio prema sebi.
Ibn Derir, Ibn el-Hatemi i
drugi biljee hadis koji
od Poslanika, s.a.v.s.,
prenosi Enes, r.a.: Kada
je Junus, a.s., inio dovu
u utrobi ribe, meleci su
rekli: Gospodaru na,
ovo je poznati glas, po-
znatog roba sa nepozna-
tog mjesta? Allah, d..,
ree: Moj rob Junus!
... (Ibn Derir, Ibn el-
Hatemi, Ibn Kesir, Ta-
berani).
Odazvasmo se i tegobe ga
spasismo. (El-Enbija, 88.).
I Mi ga izbacismo na
jedno pusto mjesto, a on
je bio bolan, i uinismo
da iznad njega izraste
vrijea jedne tikve. I po-
slasmo ga stotini hiljada ljudi i
vie... (Es-Saffat, 145.-147.).
Nakon to ga je Allah Uzvie-
ni izveo iz tmina na svjetlo, Ju-
nus, a.s., se vratio svome narodu,
gdje je nastavio obavljati svoju
poslaniku misiju.
I drugim Allahovim Posla-
nicima je bilo nareeno da, uz
Allahovu pomo, izvode narod iz
tmina zablude na svjetlo Pravog
puta.
I Musaa smo poslali s dokazima
Naim: Izvedi narod svoj iz tmi-
na na svjetlo i opomeni ga Allaho-
vim danima! (Ibrahim, 5.). vim danima! vim danima!
Bolest srca
Nakon to ovjek, Allahovom
voljom, bude upuen, od njega se
oekuje da bude zahvalan i istra-
jan na istini. Meutim, svjedoci
smo primjera gdje on nakon to
upozna Pravi put, skrene sa nje-
ga. Zauujue je kako ovjek,
nakon to stekne ovosvjetske bla-
godati, okrene se djelovanju pro-
tiv istine i pravde, kako, nakon
to spozna Allahovu Mo i Sna-
gu, pone strahovati od stvore-
nja. Takoer je zauujue kako
on, nakon to sazna za vrijed-
nu Allahovu nagradu, odbije je,
oekujui neke mizerne
nagrade od stvorenja s
kojima se u svojim ne-
djelima udruio.
Kad neko moralno
oboli i osjeti nerazu-
mljivu i neopravdanu
odbojnost prema ne-
kome ili neemu to je
vrijedno, uzalud je ta-
kvom navoditi bezbroj
argumenata. Njegovo
oboljelo srce je nespo-
sobno da ih primi.
Njihova su srca bolesna,
a Allah njihovu bolest jo
poveava. (El-Bekara, 10.).
Njihove loe namjere
im ne dozvoljavaju da se
poprave, ve proizvode
nova nedjelja, to takvom moral-
no oboljelom insanu gradi zaa-
rani krug iz kojeg se teko moe
izvui, s obzirom da se u njemu
nedjela ubrzano umnoavaju. To
je kazna licemjerima za njihovo
licemjerstvo.
Kada im se kae: Ne ini-
te nered na Zemlji, oni govo-
re: Mi samo red uspostavljamo.
(El-Bekara, 11.).
Licemjeri u tminama grijeha
Licemjeri su poznati po tome
to prijateljuju sa neprijatelji-
ma i pomau ih. Za njih Allah,
d.., kae: Neodluni su kome
e se privoljeti, da li ovima ili
onima. A onoga koga Allah u za-
bludi ostavi ti nee nai na-
ina da ga na Pravi put uputi. ina da ga na Pravi put uputi ina da ga na Pravi put uputi
(En-Nisa, 143.).
Mogu li Bonjaci izai iz tmina na svjetlo
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Bonjaki lider
mora biti potpuno
moralno ispravan
i kao takav
zraiti karizmom
koja ustvari
predstavlja
percepciju
njegovih
sljedbenika da
je on voa koji
je ispunjem
inspiracijom od
strane Gospodara
svjetova.
47
Neke od osobina licemjera
su da ismijavaju iskrene vjerni-
ke, bore se protiv njih, odvraa-
ju vjernike od borbe za njihova
prava, u grijeenju ih obuzima
gordost, slue neprijateljima, in-
teresuju ih lini interesi, popu-
taju pred jaima, iznevjeravaju
emanete...
Licemjeri su po mnogim oso-
binama gori od onih koji ne vje-
ruju. I jedni i drugi pokuavaju
da utrnu Allahovo Svjetlo, da na-
rod zavedu i odvedu u tmine. U
Kuranu, a.., stoji:
...Onima koji ne vjeruju zatitni-
ci su ejtani i oni ih odvode sa svjetla
u tmine. (El-Bekara, 257.).
Nevjernici u tminama zablude
I oni koji ne vjeruju, tj. bezbo-
nici, osueni su na propast. Svaki
drutveni sistem koji je zasnovan
na bezbonitvu zasigurno ne moe
uspjeti. Za razliku od vjere koja tra-
je milenijumima i do Sudnjeg dana,
svjedoci smo nedavne propasti siste-
ma koji je bio zasnovan na ateizmu
i koji nije mogao trajati due od pe-
deset godina.
U tom ateistikom si-
stemu, gdje se pokualo
putem tzv. bratstva-je-
dinstva osigurati budu-
nost komunizma, neki
su Muslimani (sa velikim
M koje je u to vrijeme
znailo nametnutu i je-
dino dozvoljenu etniku
odrednicu), da bi dokaza-
li svoju lojalnost dravi,
uzalud nadijevali svojoj
djeci kranska i tzv. me-
unarodna imena, dok
ostali nisu ni pomiljali
dati neko drugo i druga-
ije ime (pa i islamsko)
svom djetetu. Neki od ta-
kvih Muslimana su jeli
svinjsko meso i pili alkohol da bi se
to uspjenije integrisali u brat-
stvo, dok drugi lanovi razliitih
etnikih grupa tog istog bratstva
nisu ni pomiljali da uzmu bilo
ta od vrijednosti ove (tada tako
nazivane) etnike grupe. Tuna je
injenica da su se ovi sluajevi naj-
ee deavali u sredini u kojoj je
bonjaki narod oduvijek bio naj-
brojniji, u Bosni i Hercegovini.
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Bonjake sredine koje
su geografski bile blie
Kosovu i Albaniji nisu
bile u tolikoj mjeri u ovoj
tekoj zabludi, jer su kao
susjedni narod imale Al-
bance koji su po ovom
pitanju uvijek imali jasno
izgraen i vrst stav.
Nacionalno buenje i
iseljavanje muslimana
Prema dokumentu iz
1935. godine koji pred-
stavlja Zapisnik intermi-
nisterijalne konferencije
u Ministarstvu inostranih
poslova (20.septembra
1935. godine), kojim je planira-
no iseljavanje stanovnitva iz june
Srbije, Albanci su uvijek bili naci-
onalno osvijeteni. Kae se u doku-
mentu:
Do sada je iseljeno svega oko
20.000 lica za Tursku. Za Arbaniju
(Albaniju) je dano oko 2.000 izja-
va, ali nijedan od ovih nije dobio
dozvolu za useljenje. Turci u naoj
zemlji predstavljaju miran eleme-
nat, odseen od metropole te nisu
Plodovi
svjetlosti
su sloboda,
istina i pravda.
Mnogi su u ime
slobode i borbe
za ljudska
prava zatvarani
od strane
diktatorskih
reima.
Bezbroj je bilo
sluajeva da
neko bude
zarobljen
i baen u
tamnicu da
robija samo
zato to je
Allahov rob.
podloni nacionalistikoj
propagandi. Kod Arbana-
sa (Albanaca) je situacija
sasvim drukija, s obzi-
rom na to da su naseljeni
u gustoj masi u graninim
predelima...
Ubrzo, ve 11. jula
1938. godine, iseljavanje
muslimana u Tursku je le-
galizovano potpisivanjem
Jugoslovensko-turske kon-
vencije u Carigradu kojom
je bilo predvieno iselja-
vanje 40.000 porodica ju-
goslovenskih muslimana koji govore
turski jezik i imaju tursku kulturu iz
46 srezova Vardarske, Zetske i Mo-
ravske banovine...
Dokumenti se uvaju u Arhivu
Jugoslavije u okviru fonda Poslan-
stvo Kraljevine Jugoslavije u Tur-
skoj, Carigrad-Ankara 370, fasci-
kla 9, arhivska jedinica 42, listovi
637-643.
Bonjaki narod na Balkanu je,
kao autohton narod, svoj na svo-
me i jasno je da vie nee dopu-
stiti nikakva iseljavanja, progone i
genocide nad Bonjacima. Bonja-
ci u Bosni i Hercegovini, uprkos
konstantnim apetitima susjednih
drava prema BiH, i putem okto-
barskog Popisa stanovnitva izlaze
iz tmina zablude na svjetlo istine.
Napaena Bosna i Hercegovina e,
uz pomo Bonjaka iz domovine
i bonjake dijaspore i uz pomo
svih Bonjaka svijeta, ubu-
due biti tvrd orah za po-
hlepne susjedne zemlje.
Plodovi svjetlosti
Plodovi svjetlosti su
sloboda, istina i pravda.
Mnogi su u ime slobode
i borbe za ljudska prava
zatvarani od strane dik-
tatorskih reima. Bezbroj
je bilo sluajeva da neko
bude zarobljen i baen u
tamnicu da robija samo
zato to je Allahov rob.
Sjetimo se primjera Jusufa, a.s.,
koji je kao dijete nevin, zbog ljubo-
more svoje brae, bio baen u bunar,
a kasnije, takoer posve nevin, kao
odrasla osoba bio baen u tamnicu.
Gospodaru moj - zava-
pi on - draa mi je tamnica od
ovoga na to me one navraaju.
(Jusuf, 33.).
Kasnije je Allah, d.., izbavio
Jusufa, a.s., iz tamnice i darovao mu
mnoge blagodati. Kao to se kae u
kuranskom ajetu:
Ta, zaista s mukom je i olakanje!
Zaista, s mukom je i olakanje! (El- Zaista, s mukom je i olakanje! Zaista, s mukom je i olakanje!
Inirah, 5.-6.).
Bonjako vostvo i voenje
naroda iz tmina na svjetlo
Islamska vjera ini vanu kom-
ponentu bonjakog identiteta i
Bonjaci uzimaju pouku iz historije
48
Islama u svemu, pa i kad je u pitanju
izlazak naroda iz tmina zablude na
svjetlo upute. Namuenom i obe-
zglavljenom bonjakom narodu je
danas potrebno iskreno vostvo.
Bonjaki lider mora biti u slubi
svog naroda, spreman da se suoi sa
dugogodinjim problemima mobi-
lizirajui sve resurse kojima raspola-
e. Mora biti sposoban da efikasno
ispunjava ciljeve, uz veliku koliinu
dostojanstva i potovanja sebe i svog
naroda. Mora posjedovati jasno for-
mulisanu viziju koju uspjeno pre-
nosi na druge izgraujui i pravda-
jui veliko narodno povjerenje.
Bonjaki lider mora biti pot-
puno moralno ispravan i kao takav
zraiti karizmom koja ustvari pred-
stavlja percepciju njegovih sljedbe-
nika da je on voa koji je ispunjem
inspiracijom od strane Gospodara
svjetova. On se ne boji neprijatelj-
skih zavjera i sa lahkoom rjeava
sve nevolje i sloene probleme da-
nanjice.
Iskreni lider bonjakog naroda
se, uprkos turbulentnim i haoti-
nim okolnostima, nikad ne povlai,
ve razrauje strategiju za svaku kri-
znu situaciju. On zna da je voenje
akcija, a ne pozicija i da se rezultati
postiu samo kroz konstantno ak-
tivno djelovanje. Ovakav lider je lu-
onoa na Putu pravde i istine, nosi-
telj baklje slobode i samo ovakav je
sposoban izvesti svoj narod iz tmina
na svjetlo.
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Bonjaci
u Bosni i
Hercegovini,
uprkos
konstantnim
apetitima
susjednih
drava prema
BiH, i putem
oktobarskog
Popisa
stanovnitva
izlaze iz tmina
zablude na
svjetlo istine.
49
U povodu obiljeavanja godinjice Ive Andria
Komentar polumjeseca
Ako bi neki iskusan psihoanalitiar
poao od pretpostavke da je Ivo
Andri veoma diskretno u tim
razmiljanjima itaocima makar dao
naslutiti da on vue neke nezarasle
rane iz djetinjstva provedenog
meu muslimanskom djecom u
Viegradu, onda je njegova osveta za
te eventualne rane bila zaista strana,
da ne moe biti stranija. Ako bi taj
psihoanalitiar uz sve to uzeo u obzir
da je Ivo Andri ostao bez oca kada
je imao samo dvije godine, te da je
djetinjstvo proveo u Viegradu dugo
odvojen od majke, ne bi se mogao
oteti utisku da je budui nobelovac
bio nesretno dijete
I: ://..
/.=_
==
=I=:
D
a li je tuberkuloza plua kod
Ive Andria mogla imati i da
li je imala odreene utjecaje
na njegovo psihiko zdravlje i emocio-
nalni status, te da li je i ta eventualno
prisutna patopsiholoka komponenta
mogla utjecati na minuciozno opisiva-
nje niza morbidnih i sadistikih scena u
njegovom knjievnom opusu?
Da li se i u tom tajnovitom i pot-
puno neistraenom stanju njegova
fizikog i mentalnog zdravlja eventu-
alno mogu potraiti odgovori na pita-
nje otkud u dubini due tolika mrana
odbojnost i mrnja prema jednom ita-
vom narodu, njegovoj religiji i vlastitoj
domovini Bosni?
Na ta pitanja vjerovatno nikada
nee biti odgovora. Naime, medicinska
dokumetacija o ukupnom stanju fizi-
kog i mentalnog zdravlja Ive Andria
pomno je skrivena od javnosti i mo-
gunosti sadanje medicinske procjene
i zato se samo o tome moe nagaati.
Odgovor bi se, meutim, moda
mogao potraiti u dole navedenim raz-
miljanjima koja je on izloio u zbirci
pripovjedaka Deca.
Mali ljudi, koje mi zovemo
deca, imaju svoje velike bolove i
druge patnje, koje posle kao mudri
i odrasli ljudi zaboravljaju. Upravo,
gube ih iz vida. A kad bismo mogli
da se spustimo natrag u detinjstvo,
kao u klupu osnovne kole iz koje
smo davno izili, mi bismo ih opet
ugledali. Tamo dole, pod tim uglom,
ti bolovi i te patnje ive i dalje i po-
stoje kao svaka stvarnost.(Ivo An-
dri, Deca)
A poznata je takoe njegova izreka:
Nikad ovek da se izlei i oslobodi
detinjstva.
O tim Andrievim reminiscencija-
ma o djetinjstvu dosta je pisao Dragu-
tin Ognjanovi, autor teksta O zago-
netci detinjstva Ive Andria.
Ako bi neki iskusan psi-
hoanalitiar poao od pret-
postavke da je Ivo Andri
veoma diskretno u tim raz-
miljanjima itaocima makar
dao naslutiti da on vue neke
nezarasle rane iz djetinjstva
provedenog meu musli-
manskom djecom u Viegra-
du, onda je njegova osveta za
te eventualne rane bila zai-
sta strana, da ne moe biti
stranija. Ako bi taj psihoa-
nalitiar uz sve to uzeo u ob-
zir da je Ivo Andri ostao bez
oca kada je imao samo dvije
godine, te da je djetinjstvo
proveo u Viegradu dugo
odvojen od majke, ne bi se
mogao oteti utisku da je bu-
dui nobelovac bio nesretno
dijete. On o djetinjstvu nije
puno pisao, a jo je ma-
nje govorio. Da li je u toku
djetinjstva doivio neku
traumu koja mu se urezala
i uticala na njegov psihiki
razvoj, niko osim njega nije znao? Tu
tajnu je odnio sa sobom u grob. Nada-
lje, svi psihoanalitiari zauzimaju stav
da je veoma teko, odnosno praktiki
nemogue analizirati neiju linost
izvan konteksta analitike situacije, da-
kle jedino na osnovu neije biografije,
literature, postupaka i ponaanja.
Mnoge injenice, meutim, ukazu-
ju da je Ivo Andri bio linost bez vr-
stog identiteta i moralno-etikih nor-
mi, te je u cilju osiguranja sebi dobrih
privilegija izabrao svjesno takav ivotni
put, svjesno se stavljajui u slubu ve-
likosrpske politike, ili jednostavnije, u
vjeitom traganju za zatitnicima kao
kompenzacije za djetinjstvo provedeno
bez roditeljske ljubavi i to u provin-
cijskoj sredini koja mu je bila sasvim
strana.
Moda je velika teta to se ni jedan
vrhunski psihijatar nije pozabavio mo-
guim porijeklom Andrievih razloga
za ovakvo pisanje o jednom bosan-
skom narodu meu kojim se rodio, ali
se nikada nije s tim narodom srodio,
ve se od njega iz samo njemu poznatih
razloga potpuno odrodio i zamrzio ga
o emu svjedoi njegov knjievni opus.
Svakako treba naglasiti da je formiranje
karaktera vrlo kompleksno, a djetinj-
stvo uglavnom ima utjecaja
na formiranje linosti. Na
formiranje karaktera svakako
utjeu i drugi faktori kao to
su naslijee, iskustva tokom
ivota, interakcije sa drugim
ljudima, itd. Mogue je da su
neki dogaaji ili neugodna
iskustva iz djetinjstva mogla
djelimino ili u veoj mjeri
utjecati na formiranje An-
drieve linosti, ali je to sada
nemogue provjeriti, te sve
to je po tom pitanju reeno
zaista samo predstavlja izno-
enje niim vrsto utemelje-
nih pretpostavki.
No, sve to je Ivo Andri
napisao o bosanskim musli-
manima i Bosni, na neki na-
in ipak trajno moe posvje-
doiti i o njemu kao ovje-
ku, srboljupcu - renegatu iz
svoga naroda, iz svoje kato-
like vjere i iz svoje domovi-
ne Bosne. Pa i nije udo to
mu Srbi s obje strane Drine,
na elu sa jednim novokomponiranim
renegatom i popovskim rukoljupcem,
grade spomenik u obliku cirkusa zva-
nog Andri-grad.
Prilikom jednog nedavnog razgovo-
ra sa jednim od naih vrhunskih psihi-
jatara, ta mi je lijenica i univerzitetski
profesor psihijatrije ukazala na injeni-
cu da je analiza neke linosti praktiki
nemogua bez konteksta analize u psi-
hoterapijskoj situaciji. Kroz dui raz-
govor sa tom lijenicom spoznao sam
da je ona, kao profilirana intelektualka
irokog dijapazona obrazovanja i sama
veoma detaljno studirala sva djela Ive
Za kraj - jo nekoliko pitanja bez odgovora
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Ono to je Ivo
Andri napisao
o bosanskim
muslimanima
i Bosni vie
se ne moe
izbrisati, a
uloge glavnih
likova i
opisanih
naroda se
ne mogu
zamijeniti.
50
Andria. Njeno osobno miljenje je da
se kod Ive Andria mogao razviti kom-
pleks naputenog djeteta. Naime, kako
je reeno otac ga je napustio kada je
umro uniten tuberkulozom, a majka
je bila prisiljena prepustiti ga (napusti-
ti ga) svojoj sestri u Viegradu. Tamo
je Ivan Andri, tek mnogo kasnije Ivo,
odrastao u muslimanskoj sredini, a o
tom njegovu periodu djetinjstva jako
se malo zna. Gotovo nita. Dakle, mo-
glo bi se raditi o klasinom kompleksu
naputenosti, najprije nakon prerane
smrti oca, te kasnije nakon neminov-
nog separiranja od majke, Bog sami
zna kakvom djetinjstvu u jednoj ma-
loj i njemu tuoj sredini, a to je sve
moglo inducirati intrapsihiki konflikt
koji je stvorio neprolazni kompleks. Taj
moebitni kompleks, uvjetno reeno,
odnosno trajno konfliktno stanje kao
izraz fiksirane pomjerene i preraene
konfliktne situacije, mogao je rezulti-
rati upornim potiskivanjem koje je bilo
praeno golemom koliinom psihike
energije, te onemoguiti prepoznavanje
stvarnosti unutarnjeg konflikta. Ako je
to bilo ba tako kako se sada samo moe
nagaati i pretpostavljati, sve se to ka-
snije moglo trajno oitovati u definitiv-
nom karakternom profiliranju Andria
kao renegata iz svoga naroda. Naime,
hipotetski gledano, kod Ive
Andria je jo iz djetinjstva
mogla opstati i ostati trajno
urezana jedna posljedina
forma nerazvijene moralno-
etike sfere i jasno izraenog
unutarnjeg rascjepa, a to je
moglo imati bjeg od samog
sebe i identifikaciju sa dru-
gim, jaim narodom, kao
roditeljem ili roditeljima
koji e mu konano pruiti
punu zatitu. Iz tih razloga je
i moglo proizai stalno vjer-
no sluenje i poslunost sva-
koj aktuelnoj vlasti, te tenja
da uvijek ostane uz vlast, da
nikada ne bude potlaen, da
ne bude naputen od svojih
stalnih zatitnika i nezati-
en, a kakav je bio u toku
svog, po svim prilikama,
izuzetno nesretnog ranog
djetinjstva.
Ovo su, meutim, samo natu-
knice iz jednog razgovora i razmjene
miljenja, te mislim da se ovaj prilog
diskusiji ne bi trebao shvatiti kao neka
nakaradna i uvredljiva posthumna psi-
hoanaliza ili ne daj Boe postavljanje
kojekakvih dijagnoza ovjeku koji je
zaista bio vrhunski svjetski knjievnik,
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
ili bolje reeno velemajstor
najfinijeg knjievnikog fi-
ligrana.
Konano, rijei iz Zna-
kovi pored puta koji su po-
sthumno objavljeni 1976.
godine ukazuju da Ivo An-
dri i na tom mjestu daje na-
slutiti da je on bio duboko
svjestan svega ta je u ivotu
uradio, ta je propustio ura-
diti, te ta je napisao, a zna
da se to to je napisao ne
moe vie izbrisati.
Predlaem da se neke
njegove rijei to paljivije
proitaju, a ako treba da to
itanje nekoliko puta po-
novi, te da se onda donese
zakljuak o njegovim opro-
tajnim razmiljanjima.
Ono to je vredelo ne-
to u meni i na meni bilo je
redovito izvan moje volje i
moga znanja i saznanja. Ono to sam
bio, hotei da to budem, takvo je da
u veini sluajeva ne vredi mnogo, a
ponekad ak ne slui na ast ni mom
karakteru ni mojoj pameti, i bolje bi
bilo da nije nikad ni bilo, ili da se bar
moe zaboraviti, kad se ve ne moe
izbrisati. Tako mi se ponekad ini
No, u takvim
diskusijama, ja
na kraju obino
postavim
ovakvo pitanje:
Kako bi Ti
(Vi) reagirao
(reagirali) da
je isti pisac u
istim djelima
ovako pisao
o Srbima
(Hrvatima),
kako je pisao
o bosanskim
muslimanima?
Da li bi sve to
mogao (mogli)
svesti samo na
pustu slobodu
umjetnikog
izraavanja i
nita drugo?
da je kod samog postan-
ka mog duha i karaktera
uinjena greka koju nita
vie ne moe popraviti. Ko
sam ja koji delam i ivim na
svoju bruku i na svoju te-
tu, a ko je onaj drugi koji,
ne poznavajui sebe, ivi u
istoj koi sa mnom, stidei
se svog nerazdvojnog par-
njaka. ini mi se kad bi lju-
se svog nerazdvojnog par- se svog nerazdvojnog par-
di znali, koliko je za mene
napor bio iveti, oprostili
bi mi lake sve zlo to sam
poinio i sve dobro to sam
propustio da uinim, i jo bi im ostalo
malo oseanja da me poale.
Na kraju da jo jednom, po ko
zna koji put ponovim, da niko ne
moe, niti smije sporiti da je Ivo
Andri veliki pisac i zaista
unikatni umjetnik pisane
rijei. Ne mogu Ivi Andri-
u mali bonjaki ili drugi
smrtnici osporiti pravo na
njegovu umjetniku per-
cepciju Bosne, te njego-
vo oslikavanje bosanskih
muslimana onako kako
ih je on vidjeo kroz svoju
umjetniku dioptriju. Pa
ko e bilo kojem umjetni-
ku, a kamo li Ivi Andriu,
nametati propise kako bi
oni tu Bosnu i bosanske
muslimane u njoj trebali gledati i
opisivati? Svaki umjetnik ima svoju
percepciju, pa je svoju precepciju
Bosne i bosanskih muslimana imao
i nobelovac Andri.
51
Meutim, valjda imaju pravo ne
samo bosanski muslimani, ve i dru-
gi dobronamjerni itatelji imati svo-
ju percepciju nobelovca i jednu novu
dioptriju za itanje njegovih djela
dela ili nedjela, svakako kako ih
ko doivljava, a posebno u dananjim
vremenima i sa dananje historijske
distance.
elim na kraju napomenuti da
sam o Ivi Andriu i mojim opservaci-
jama o njegovim djelima razgovarao
s nekim ljudima koji su nae bive
jugoslovenske gore list. Mogu kaza-
ti da nema Srbina kome je moj stav
bio ispravan i koji se iuemu sa tim
stavom sloio. Nemali je broj Hrvata
koji su na no doekali ovakve pro-
jekcije djela Ive Andria, jer je on za
mnoge ipak ostao Hrvat, premda se
on sam izjanjavao Srbinom. Ono to
ne bi niti jednom Hrvatu bilo mogu-
e oprostiti, oprata se jednom nobe-
lovcu, oko ije slave ne prestaju ak i
neukusna svojatanja.
No, u takvim diskusijama, ja na
kraju obino postavim ovakvo pita-
nje: Kako bi Ti (Vi) reagirao (rea-
girali) da je isti pisac u istim djelima
ovako pisao o Srbima (Hrvatima),
kako je pisao o bosanskim muslima-
nima? Da li bi sve to mogao (mogli)
svesti samo na pustu slobodu umjet-
nikog izraavanja i nita drugo?
Tada se obino ili ustaje od stola,
ili padne na pamet da se zaboravilo
na kakve neodlone obaveze ili se
kae: Eeee, ne moe to tako u stilu
ta bi bilo da je bilo..., bez truna od
traga elje da se porazgovara i dadu
suvisli odgovori na gore spomenuta
hipotetska pitanja.
Ono to je Ivo Andri napisao o
bosanskim muslimanima i Bosni vie
se ne moe izbrisati, a uloge glavnih
likova i opisanih naroda se ne mogu
zamijeniti. Ivo Andri ostaje slavni
pisac, njegovi romani i ostala dje-
la ostaju bestseleri, a Bosna i njeni
muslimani itateljima cijelog svijeta
ostaju onakvima kakvim ih je nobe-
lovac opisao.
Da li su oni stvarno takvi, kakve
ih prikazuje nobelovac, to najbolje
znaju i bosanski pravoslavci (Srbi), i
bosanski katolici (Hrvati), i bosanski
Jevreji, ali i svi ostali koji su u Bosni s
bosanskim muslimanima dijelili sto-
tine godina sudbine i kojim nikad u
Bosni nije bilo ni tijesno, a ni tesno,
upravo zbog bosanskih muslimana
kao jedne vrste socijalnog pufera i
jezika na terazijama mirnog zajed-
nikog ivota, od kojeg je jo ostao
suivot koji se pomalo transformira u
udaljavanje jednih od drugih.
A bosanski muslimani su to naj-
manje htjeli.
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Ivo Andri
ostaje slavni
pisac, njegovi
romani i ostala
djela ostaju
bestseleri, a
Bosna i njeni
muslimani
itateljima
cijelog
svijeta ostaju
onakvima
kakvim ih je
nobelovac
opisao.
52
Assadova razraena dezinformacijska kampanja
Svijet medija
Reim sirijskog predsjednika
Assada vodi PR kampanju za
irenje pria koje diskredituju
njegove protivnike i odvraaju
od njegovih vlastitih zloina.
Potpomognuta lakovjernim
mreama i stranim medijima,
kampanja je ukljuila prie o
pobunjenicima koji se uputaju
u sex dihad i masakriranje
krana... Jedan dobar primjer
je legenda o orgijama s
teroristima:16-godinjakinja koja
je predstavljena na dravnoj
televiziji dolazi iz ugledne
opozicijske familije iz Daraa. Kad
reim nije uspio uhvatiti njezinog
oca, ona je oteta od strane
snaga sigurnosti, na putu kui iz
kole, u novembru 2012. Tokom
istog TV programa, druga ena
priznala je da je bila podvrgnuta
grupnom seksu s fanatinim Al
- Nusra Frontom. Prema njezinoj
obitelji, meutim, uhapena je na
Univerzitetu u Damasku, dok je
protestovala protiv Assada. Obje
mlade ene jo uvijek se vode
kao nestale. Njihove obitelji tvrde
da su one bile prisiljene napraviti
televizijske izjave - a svi navodi o
seks dihadu su la
P : P C
P : E K
I: ://../-
//----
-----.

S
eks prodaje. I Al-Qaida je ne-
strpljiva da privue panju. No,
kombinacija dvoga seksa i di-
hada - je jednostavno neodoljiva. Velik
broj mladih ena navodno se nude diha-
distima, prema jednoj od najnovijih horor
vijesti koje dolaze iz Sirije. Jedan ejh iz
Saudijske Arabije navodno je izdao fetvu
koja omoguuje tinejdericama da prue
olakanje za seksualno frustrirane borce.
Krajem septembra, 16 godina stara
Rawan Qadah pojavila se na sirijskoj tele-
viziji i dala detaljan izvjetaj o tome kako
je morala seksualno zadovoljiti radikalnog
pobunjenika. Nakon to je tuniski ministar
unutranjih poslova izjavio da su mlade ene
iz njegove zemlje putovale u Siriju radi
seksa i dihada - i imale seks s 20, 30 pa
ak i do 100 pobunjenika -pria je takoer
dospjela na naslovne stranice u Njemakoj.
U Njemakoj, web stranice Bild i Bild Bild Focus ma- Focus Focus
gazina koji su u masovnoj cirkulaciji, pro-
vocirale su itatelje tekstovima o
toj navodnoj bizarnoj praksi.
U svjetlu masakra otrovnim
plinom na dan 21. augusta, re-
im u Damasku je pokrenuo ve-
liku PR ofanzivu. Ipak, iza slu-
bene linije propagande, postoji i
druga kampanja: tajno i pomno
organizirano nastojanje da se po-
sije sumnja i konfuzija - i da se
panja preusmjeri s vlastitih zlo-
ina sirijske vlade. Kao i mnoge
od tih lanih vijesti, prie o sek-
sualnom dihadu imaju za cilj
da uvjere pristae u zemlji i kriti-
are u inozemstvu u pobunjeni-
ku monstruoznu izopaenost.
Ni jedan drugi lider u regiji - niti
Saddam Hussein u Iraku, niti
Moammar Gadafi u Libiji nije
se tako jako oslanjao na propa-
gandu kao Assad. Njegovi PR ti-
movi i dravni mediji producira-
ju neprekidan tok djelomino ili
potpuno izmiljenih novih pria
o aktima terora protiv krana,
Al-Qaidinom dolasku na vlast
i prijeteoj destabilizaciji cijele
regije. Te prie su date u cirku-
laciju od strane ruskih i iranskih
izvjestilaca, kao i kranskih
mrea, te su na kraju pokuplje-
ne od strane zapadnih medija.
Jedan dobar primjer je legenda o
orgijama s teroristima: 16-godi-
njakinjakoja je predstavljena na dravnoj te-
leviziji dolazi iz ugledne opozicijske familije
iz Daraa. Kad reim nije uspio uhvatiti njezi-
nog oca, ona je oteta od strane snaga sigurno-
sti, na putu kui iz kole, u novembru 2012.
Tokom istog TV programa, druga ena pri-
znala je da je bila podvrgnuta grupnom sek-
su s fanatinim Al-Nusra Frontom. Prema
njezinoj obitelji, meutim, uhapena je na
Univerzitetu u Damasku, dok je protestova-
la protiv Assada. Obje mlade ene jo uvijek
se vode kao nestale. Njihove obitelji tvrde
da su one bile prisiljene napraviti televizijske
izjave - a svi navodi o seks dihadu su la.
Jedna navodna tuniska seksualna dihadi-
stica takoer je odbacila prie kad je kon-
taktirana od strane arapskih medija: Sve su
lai!, rekla je. Ona je priznala da je bila u
Siriji, ali kao medicinska sestra. Ona kae da
je udata i da je zbog toga pobjegla u Jordan.
Dvije organizacije za ljudska prava nastoje
da potkrijepe prie o seks dihadu, ali dosad
su ostale praznih ruku. ini se da je tuniski
da potkrijepe prie o seks dihadu, ali dosad da potkrijepe prie o seks dihadu, ali dosad
ministar unutarnjih poslova imao druge mo-
tive za ukazivanje na ove glasine: Stotine isla-
mista su napustile svoju zemlju i otputovale
u Siriju, a on oito pokuava zaustaviti ovu
plimu putem diskreditiranja ovih boraca.
Nadalje, ejh Muhamed al-Arifi, ovjek koji
navodno stoji iza seks dihad fetve, nijee
sve. Ni jedna osoba ne bi pri zdravoj pameti
odobravala takvu stvar, kae on.
irenje lai
Teko je - i, s vremena na vri-
jeme, ak i nemogue - provjeriti
sve horor prie koje izranjaju iz
graanskog rata u Siriji. To po-
sebno vai kad se one objavljuju
zaobilaznim putem, kao to je
sluaj s veinom izvjetaja o pro-
gonjenim kranima.
Na primjer, 26. septembra,
Njemaka katolika novinska
agencija KNA izdala je obavijest
- pozivajui se na Vatikan Fides
novinsku agenciju- navodei da
su islamski pravnici u Douma
opozicijskom uporitu, u blizini
Damaska , pozvali da se oduz-
me imovina nemuslimanima.
Fides je izjavio da je imao kopiju
dokumenta koji je potpisan od
strane 36 muslimanskih vjerskih
linosti. Ipak, iako se ini da je
to ozbiljna pria, ispostavilo se
da se temelji na krivotvorenju:
izmiljeni tekst s pravim potpi-
sima. On je zapravo nastao iz
saoptenja iz 2011. koje poziva
da se civili potede tokom borbi.
U brojnim prilikama, Fides je
prihvatio kao istinite propagan-
dne izmiljotine koje je objavio
reimi povezani portali, kao to
je SyriaTruth.
To ukljuuje i mit o odru-
bljivanju glave biskupa -pria koju takoer
iri Assad u intervjuu za Spiegel. injenica
bljivanju glave biskupa -pria koju takoer bljivanju glave biskupa -pria koju takoer
Spiegel Spiegel
je da je dihadista iz Dagestana pogubio
troje ljudi na ovaj nain, ali oni nisu bili
krani. Nakon dobivanja peata odobre-
nja iz slubene novinske agencije u Vati-
kanu, takve glasine koje generira Assadova
propagandna maina su kruile oko svijeta
kao bona-fide nove prie.
injenice su izvrnute na slian nain kad
kao bona-fide nove prie. kao bona-fide nove prie.
je rije o slici ene vezane za stup u Aleppu
koja se pojavila na LiveLeak video portalu
sredinom septembra. Na web stranici tvrde
da je ena kranka iz Alepa koja je bila oteta
od strane pobunjenika Al-Qaide. U stvarno-
sti, iako je fotografija snimljena u Aleppu,
ona datira iz razdoblja kada je Assadova voj-
ska jo uvijek kontrolirala cijeli grad. Video
Seks dihad i druge lai
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Iako Assad voli
da prikrije svoje
zloine krizom-
pokretanim
medijskim
blicom, on
zapravo voli
susret s
novinarima
i da izravno
kae svoju
stranu prie.
To ukljuuje i
predstavljanje
svog reima kao
konane brane
protiv globalnog
terorizma, iako
on ima svoje
zastupnike koji
obavljaju iste
vrste napada.
53
scene, objavljene na YouTubeu 12. lipnja
2012., pokazuju miliciju lojalnu reimu
kako napastvuje enu.
Reim je takoer izmislio legendu o uni-
tenju kranskog sela Maaloula. Poetkom
septembra, pobunjenici koji pripadaju trima
skupinama, ukljuujui Al-Nusra, napali
su dva vojna punkta na periferiji grada koje
dre lanovi lokalnih Assadu - lojalnih Sha-
biha milicija. Nakon toga su se pobunjenici
povukli. No, reimska verzija, koja je ak
uspjela postati pria Associated Pressa, bila je
sljedea: Strani teroristi su opljakali i spalili
crkve - pa ak i zaprijetili da e odsjei glavu
kranima koji su odbili da prijeu na islam.
To se nije slagalo s izvjetajima asnih
sestara u samostanu Theklau Maaloula i
grkog pravoslavnog patrijarha Antiohija.
Oni su rekli da nita nije oteeno, i da
nikome nije zaprijeeno zbog njegovih vje-
rovanja. Novinar iz satelitske mree novosti
RussiaToday nesvjesno je razjasnio zbrku.
Dok je pratio sirijsku vojsku, on je snimio
tenkovski napad na Maaloula u kojem je
lokalni samostan bio granatiran.
Ova kontinuirana reinterpretacija do-
gaaja odraava svjesnu politiku i iskriv-
ljavanje istine je puno lake sada kada je
Sirija postala tako zbunjujue i haotino
pozorite rata. Veina publikacija vijesti
bjei od rizika i napora da provjere prie
na izvoru. Aktualni dogaaji, kao kada su
dihadisti spalili crkvu u sjevernom sirij-
skom gradu Rakka, mijeaju se zajedno s
izmiljenim zlodjelima insceniranim kako
bi se izmijenilo globalno raspoloenje.
ak i oevidne nedosljednosti se esto
bi se izmijenilo globalno raspoloenje. bi se izmijenilo globalno raspoloenje.
prihvataju bez pitanja. Uostalom, opipljiv
dokaz za suprotno rijetko postoji. Kada su
mediji u dravnom vlasnitvu izvijestili da
je istaknuti imam Mohammed al-Buti, po-
bornik Assada, ubijen od strane bombaa
samoubojice u njegovoj damiji u sreditu
Damaska 21. marta, sve pobunjenike sku-
pine poricale su bilo kakve veze s napadom.
Naravno, to ne mora nuno znaiti mnogo.
No, ak i neobueno oko moglo je primi-
jetiti da fotografije ne pokazuju znakove
eksplozije: lusteri, ventilatori i tepisi bili su
netaknuti. Umjesto toga, tu su jasne rupe
od metaka preko mramornih zidova, a ba-
zeni krvi navodno su pokazali gdje su tijela
leala. Mnogi od rtava su nosili cipele, to je
vrlo neobino za muslimane u damiji. Sve
se takoer odvijalo bez svjedoka. Sve to pot-
hranjuje sumnju da su rtve bili prisiljene ui
u zgradu i ubijene - kao pozadina za napad
koji se nikada nije dogodio.
Prebacivanje krivice
Nakon napada otrovnim plinom u au-
gustu, meutim, propagandno zatakavanje
nije uspjelo. Preplavljen globalnim valom
gnjeva, reim je zapeo u svojim pokuajima
da objasni situaciju. Prvo, Assad je rekao
da se nita nije dogodilo. Zatim je dravna
televizija pokazala slike navodnog skrovita
pobunjenika koje sadri bure s
uasno jasno oznakom: Made
in Saudia. TV izvjetaj je
ustvrdio da je ovo bio Sarin
plin iz Saudijske Arabije za te-
roriste koji su se nehotice na
smrt otrovali plinom.
Izvor za priu je malo po-
znata web stranica vijesti pod
nazivom Mint Press, sa sjedi-
tem u sjevernoj amerikoj
saveznoj dravi Minnesoti.
Jedan od autora kasnije je de-
mantovao da ima bilo kakve
veze s istraivanjima. Dru-
ga, mladi Jordanac koji pie
pod mnogim pseudonimima,
sam o je odgovorio na upite
rekavi da on trenutno studira
u Iranu. U jednom on-line ko-
mentaru na lanak objavljen u
britanskom Daily Mailu, me-
utim, on je dao sljedei de-
talj koji je nedostajao na Mint
Press-u: Neki starci su stigli
u Damask iz Rusije, a jedan
od njih je postao prijatelj sa
mnom. On mi je rekao da oni
imaju dokaze da su pobunje-
nici ti koji su koristili (hemij-
sko) oruje. Nekoliko dana
kasnije, ruski ministar vanj-
skih poslova navodi izvjee Mint Pre-
ssa kao dokaz Assadove nevinosti.
Jedno posve drugaije objanjenje za na-
vodne napade bojnim gasom od strane
pobunjenika predstavljeno je britanskoj
SkyNews televiziji od strane Assadove glav- SkyNews SkyNews
ne medijske savjetnice, Buthaina Shaa-
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
ban: Ona je rekla da su tero-
risti oteli 300 alavitske djece iz
Latakije, odveli ih u Damask,
te ih ubili, kako bi mogla biti
predstavljena svijetu kao rtve.
A sada dolazi nova linija
odbrane koja se ne oslanja ni
na kemikalije, niti tvrdi da
su se pobunjenici sami ubili:
U intervjuu Spiegel-u, Assad
navodi da je Sarin kuhinjski
gas, jer on se moe proizve-
sti bilo gdje. No, to direktno
proturijei izvjetaju UN-a, u
kojem se navodi da je raketa
koja je nosila gas Sarin mogla
doi samo iz vojne baze koju
vode vladine snage.
Iako Assad voli da prikrije
svoje zloine krizom -pokreta-
nim medijskim blicom, on za-
pravo voli susret s novinarima
te da izravno kae svoju stra-
nu prie. To ukljuuje i pred-
stavljanje svog reima kao ko-
nane brane protiv globalnog
terorizma, iako on ima svoje
zastupnike koji obavljaju iste
vrste napada poput onih na
koje on upozorava svijet i koje
pripisuje svojim protivnicima.
Na primjer, policije u Turskoj
i Libanonu su optuile sirijske obavje-
tajne agencije kao odgovorne za najra-
zorniji napad u nekoliko godina. Nakon
to su dvije bombe u Tripoliju ubile 47
ljudi 23. augusta, libanonski sud izdao
je nalog za hapenje dvojice Sirijaca - za
planiranje djela terorizma.
injenice su
izvrnute na
slian nain
kad je rije
o slici ene
vezane za stup
u Aleppu koja
se pojavila
na LiveLeak
video portalu
sredinom
septembra. Na
web stranici
tvrde da je
ena kranka
iz Alepa koja
je bila oteta
od strane
pobunjenika
Al-Qaide. U
stvarnosti, iako
je fotografija
snimljena
u Aleppu,
ona datira iz
razdoblja kada
je Assadova
vojska
jo uvijek
kontrolirala
cijeli grad.
54
Islamnet
Prodavai kurbana za svaki Bajram su daleko od svojih porodica
Turska
B
lii se Kurban-bajram. U kuama se
osjeti jedno slatko uzbuenje. Dok se
ene poinju baviti tradicionalnim pred-
bajramskim pospremanjem, mukarci
kreu u potragu za kurbanima povoljne
cijene kako bi uinili ibadet i ispunili jed-
nu od islamskih dunosti (farzova). To im
nije teko kada je u pitanju ibadet. Sve to
trebaju uiniti je otii na stonu pijacu i
u skladu sa sredstvima kojima raspolau
odabrati govedo ili ovcu. A kakva je situ-
acija kod prodavaa kurbana?
Prodavai mnogo truda ulau i u othra-
njivanje ivotinja, a i u njihovu prodaju.
Ve sada razmiljaju kako da prodaju sve
kurbane. Jer ako ne prodaju sve ivotinje
koje su sa sela dovezli u grad troei tako
na hiljade lira, i ako ih budu morali po-
novo vratiti na selo, sav taj trud e biti
uzaludan, a imat e i novanih gubitaka.
Stoarstvo u Turskoj je mnogo razvijeni-
je u istonim dijelovima zemlje. ivoti-
Stoarstvo u Turskoj je mnogo razvijeni- Stoarstvo u Turskoj je mnogo razvijeni-
nje uzgojene u mjestima kao to su Kars,
Agri, Mu i Bitlis se utovaraju na kami-
one i odvoze u velike gradove, Istanbul,
Izmir i Ankara, gdje e biti prodane za
kurbane. Dok ivotinje ekaju dan kada
e biti zaklane, njihove vlasnike mue
crne misli: Hoemo li uspjeti prodati
sve ivotinje? Putova-
nje sa ivotinjama koje
su godinama hranili
za ovu priliku zavr-
ava se na kraju Kur-
ban-bajrama tako da
se prodavai vraaju
kuama ili sa dobrom
zaradom, ili sa nepro-
danim ivotinjama.
Prodavai dolaze u
grad gdje e prodavati
oko 15-20 dana prije
Bajrama. Mnogi od njih imaju veoma
loe uvjete stanovanja na stonim pi-
jacama. Bez struje, vode, toaleta, dane
provode uz svoju stoku. Prodavai spa-
vaju na posteljama od slame naprav-
ljenim u jednom dijelu atora u kojem
su i ivotinje, a na WC idu u neku od
oblinjih damija. Za vrijeme Bajrama
koji su u zimsko doba, posao postaje jo
tei. ivotinje se griju na vatri zapaljenoj
koji su u zimsko doba, posao postaje jo koji su u zimsko doba, posao postaje jo
ispred atora, a prodavai uz au toplog
aja. Uz sve te tekoe tu su i kaprici
kupaca koji dolaze pogledati kurbane.
Kupci esto trae dodatne popuste na
cijenu kurbana, a samo vlasnici tih i-
votinja znaju koliko su truda i novaca
uloili dok su stoku othranili. Zbog toga
za Bajram ele potenu naknadu za svoj
trud. Tu je i povezanost izmeu ivoti-
nja i njihovih vlasnika. Dugo vremena
su se bavili tim ivotinjama, provodili
vrijeme sa njima, pa je ponekad teko
odvojiti se od njih. Pored svega toga,
ono to ih najvie alosti je to Bajrame
provode daleko od svojih familija. Sla-
viti Bajram u drugom gradu, sa drugim
ljudima je lijepo, ali su oni ipak tuni
jer ni za ovaj Bajram nee biti uz svoje
blinje. (Kbra Erten & TRT)
Izrael
I
zraelski obavjetajci su posta-
li mnogo utjecajniji kada su
u pitanju socijalna, politika i
ekonomska zbivanja u arapskim
zemljama, tvrdi jedan od neka-
danjih istaknutih pijuna ove
zemlje, ef Vojne obavjetajne
slube Izraela general Amos Yal-
din. Ovaj pijunski lider je izja-
vio da je njegova zemlja provodi-
la pijunau u brojnim arapskim
zemljama, navodei da je Egipat
zemlja u kojoj su izraelski oba-
vjetajci bili veoma aktivni. U
razgovoru za izraelski Channel
7, Amos Yaldin kazao je da je je-
vrejska drava prodrla u mnogo
arapskih drava. Egipat, Maro-
ko, Irak, Sudan, Tunis, Jemen i
Sirija zemlje su u kojima su pri-
sutni izraelski obavjetajci. Yal-
din je bio na elu obavjetajne
slube IDF-a u periodu od 2006.
do 2010. godine, no u ovom jav-
nom istupu ipak nije govorio o
periodu u kojem su izraelski pi-
juni bili prisutni u spomenutim
zemljama. General Yaldin nije
elio iznositi detalje o obavjetaj-
noj mrei u arapskim zemljama,
meutim naveo je da su izraelski
obavjetajci posebno aktivni u
Egiptu gdje su svoji na svome jo
od 1979. godine.
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
N
eimenovana Palestinka zalijeva rasa-
de biljaka u iskoritenim kanisterima
suzavca koje je cionistika vojska upotri-
jebila protiv palestinskih demonstranata
a s kojima je ova domiljata domaica
ukrasila svoju batu... Ova Palestinka,
koja ivi u selu Bilin u blizini Zapadne
Obale, sakupila je stotine kanistera su-
zavca i u njih zasadila razne vrste biljnih
rasada. Njena bata nalazi se uz samu i-
anu ogradu cionistikog reima, koji pla-
nira preko ovog dijela izgraditi veliki zid.
Autor fotografija objavljenih u elektron-
skom izdanju britanskog lista The Daily
Mail na poseban nain je opisao gajenje Mail Mail
cvijea i ostalih biljki u kanisterima su-
zavca: Ljepota usred horora.
Palestinka uzgaja cvijee u
stotinama praznih kontejnera
suzavca
Palestina
Yaldin: Izraelski
obavjetajci su veoma
aktivni u Egiptu
55
Europa
Ihsanoglu: Deavanja u
Siriji su novi hladni rat
OIC
G
eneralni sekretar Oragniza-
cije islamske saradnje (OIC)
Ekmeleddin Ihsanoglu skrenuo
je panju na stav meunarodne
zajednice po pitanju Sirije, a de-
avanja u toj zemlji nazvao je no-
vim hladnim ratom.
Meunarodna zajednica ne
moe da se usaglasi po pitanju
sirijske krize, ali slae se kada je
u pitanju ono to se ne bi smjelo
uiniti. Jedini izuzetak dogodio
se po pitanju koritenja hemij-
skog oruja. Ni tu jo uvijek ne
moemo vidjeti da se dolo do
neke zadovoljavajue take. Na-
alost, sluaj u Siriji novi je hlad-
ni rat, rekao je Ihsanoglu.
Ihsanoglu je istakao kako je po-
trebno da Vijee sigurnosti UN-a
donese odluku za iznalaenje rje-
enja sirijskog pitanja, koja e u
sebi sadravati primjenu sankcija,
rekavi: Potrebno je da iskoristi-
mo sve nae mogunosti i izvr-
imo pritisak na meunarodnu
zajednicu da Vijee sigurnosti na
osnovu lana 7. usvoji rezoluciju
koja e sadravati sankcije. Uko-
liko se ne donese takva odluka,
ovo pitanje nee biti rijeeno,
prolit e se mnogo krvi i jako
dugo e trajati. Moramo izai iz
trenutnog zaaranog kruga.
Ihsanoglu, iji mandat istie kra-
jem ove godine, je ocijenio da bi
Organizacija islamske saradnje
trebala biti zastupljena u Vijeu
sigurnosti UN-a. (TRT)
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
P
redsjednik Izraela imon Peres po-
zvao je Parlamentarnu skuptinu
Vijea Europe da preispita rezoluciju
kojom je obrezivanje djeaka okarak-
terisala kao povredu fizikog integri-
teta dece. Jevrejske zajednice irom
Europe bile bi veoma povrijeene,
ukoliko bi njihove kulturne i vjerske
slobode bile ograniene odlukom Vi-
jea Europe, institucije koja
je posveena zatiti upravo
tih prava, naveo je izraelski
predsjednik u pismu upue-
nom generalnom sekretaru
VE Torbjornu Jaglandu. i-
nom generalnom sekretaru nom generalnom sekretaru
mon Peres je na drutvenim
mreama objavio tekst pisma
u kojem je naveo da se obre-
zivanje djeaka prakticira u
jevrejskim zajednicama ve
hiljadama godina i da je to
fundamentalni element tra-
dicije Jevreja. Obraajui se Jaglandu
kao braniocu graanskih prava irom
svijeta, imon Peres je izrazio uvjere-
kao braniocu graanskih prava irom kao braniocu graanskih prava irom
nje da e norveki diplomata iskoristiti
svoj znaajan utjecaj u Vijeu Europe u
ime zatite osnovnih prava.
Kada e doi vrijeme da muslimanski
lideri tite islamske vrijednosti kao to
Perez zastupa judaizam?
Kada e doi vrijeme da muslimanski lideri tite
islamske vrijednosti kao to Perez zastupa judaizam
Film Tri puta: Putovanje od Sarajeva do Hasankeyfa
Turska
P
rvi dugometrani projekt reisera
Faysal Soysala, Tri puta, oslikava
dramatine dogaaje iz Bosne za vrije-
me rata i poslije njega. Film je u Tur-
skoj premijerno prikazan na 50. meu-
narodnom filmskom festivalu Zlatna
naranda u Antaliji. Ljubitelji filma e
ga moi pogledati u kinima 25. oktobra.
Poetna snimanja Tri puta u kojem
glavne uloge dijele Kristina Krepela,
Nik Xhelilaj, Turgay Aydin, Alma Ter-
zi, Faketa Salihbegovi i Riza Akin,
su vrena u Batmanu, Hasankeyfu i
Midyatu, a zavrena su u Sarajevu, Vi-
sokom, Mostaru i Poitelju. Nastao kao
rezultat rada meunarodnog tima, film
Tri puta oivljava teme iz putopisa
Evlije elebije i povezuje most Mala-
badi u Batmanu sa mostarskim Starim
mostom, svjedokom mnogih patnji. Ta-
koer, film je specifian i kao prvi turski
film koji obrauje temu masovnih grob-
nica i nestalih osoba u Bosni.
Ukratko, tema filma je: Nemoan da
zaboravi bol izazvanu munim dogaa-
jem u djetinjstvu, pjesnik Bunyamin iz
Hasankeyfa, zajedno s bratom Jusufom,
na Starom mostu susree psihologinju
Zrinku, dijete iz mjeovitog braka Sr-
bina i Bonjakinje, koja se takoer po-
kuava suoiti sa gubitkom porodice i
blinjih. Bunyamin, Zrinka i Jusuf e na
ovom putovanju pronai i svoj unutar-
nji mir. (AA)
56
Postavljen kip Zinedinea
Zidanea
Katar
11. oktobar - 6. zu-l-hidde

rtve sveenikog silovanja su


zgroeno reagirale na izjavu
pape Benedikta XVI da se pedo-
filija nije smatrala apsolutnim
zlom sve do sedamdesetih godina
prolog stoljea. Papa Benedikt je
ovu nenormalnu tvrdnju objavio u
svom obraanju kardinalima 2010.
godine nakon tvrdnje jednog va-
tikanskog slubenika da je djeija
pornografija smatrana normal-
nom stvari do prije kojeg deset-
ljea. Papa je na tu izjavu dodao:
U 70-tim godinama prolog sto-
ljea pedofilija se smatrala sasvim
normalnom meu ljudima, ak i
meu djecom. Ona je odravana
ak i u katolikoj teologiji da takvo
to nije zlo ve da je u stvari dobro.
Nita samo po sebi nije loe ili do-
bro, rekao je papa.
Papine nenormalne tvrdnje su
2010. dobile sasvim nenormalnu
dimenziju i znaenje koje su do-
vele do ponienja crkve. Nakon to
je javnost traila da se silovatelji i
pedofili u crkvi prokau i otkriju,
papa i njegova uprava su zatraili
da se popravi teta koliko god je to
mogue te da se pomogne rtvama
da bi se crkva pokazala u boljem
svjetlu.
Mi ne moemo u ovim vremenima
utjeti o tome (pedofiliji) kada su
ovakvi (pedofilski) dogaaji izali
na svjetlo dana, rekao je papa, ci-
tirajui da se djeija pornografija,
smatra sve normalnijom pojavom
u dananjem drutvu.
No bijesne rtve pedofilije i silo-
vanja koje su poinili sveenici u
Dublinu u Irskoj zajedno sa rtvom
Andrewom Maddenom su odmah
nakon toga zahtijevali ispravku da
ta tvrdnja pape nije tana i da se
silovanje i seksualno iskoritavanje
djece ne smatra normalnim. Mad-
den je optuio papu da on dobro
zna da je pornografija gledanje sli-
ka s djejom pornografijom i/ili
slike djece dok se siluju ne samo
pornografija ve da se to treba zvati
SILOVANJE!
On je dodao: Ovo nije normalno,
meni nije jasno u kojem to svijetu
papa ivi zadnjih 50 godina.
Benedikt XVI: U 70-tim godinama prolog stoljea pedofilija
se smatrala sasvim normalnom meu ljudima
Vatikan
N
ovo sramotno obiljeje je
predstavljeno u Dohi u
Kataru. Radi se o pet metara
visokoj skulpturi koja obiljea-
va sjeanje na momenat kad je
francuski fudbalski velemajstor
Zinedine Zidane udario glavom
u prsa Italijana Marca Mate-
razzija na Svjetskom prvenstvu u
fudbalu 2006.
Ova statua, koja je djelo Alirca
Adela Abdussameda, nosi naziv
Coup de Tte ili Udarac
glavom na bosanskom jeziku.
Skulpturu je kupila Uprava Mu-
zeja u Kataru za neimenovanu
sumu novca i bit e trajno izlo-
ena u Dohi, javlja portal Doha
News.
Oekujemo da e mnogi ljudi
poeljeti fotografisati statuu, kao
i slikati se s njom, rekao je Jean
Paul Engelen, direktor Odjela za
javnu umjetnost pri Muzeju u
Kataru.
On je dodao: To je impresivan
izlobeni primjerak. Radi se o
ogromnoj skulpturi uraenoj u
stilu grkih mitolokih statua, ali
ona slavi ljudske defekte i pro-
puste. Ona pokazuje da premda
ponekada tretiramo fudbalere
kao neka via bia, oni to nisu
oni su samo ljudi. (N. B.)
I
ranski parlament usvojio je ovih dana
zakon koji titi prava djeteta uklju-
ujui klauzulu kojom se dozvoljava
usvojitelju da oeni usvojenu ker, od-
nosno usvojiteljici da se uda za usvo-
jenog sina. Minimalna dob usvojenog
djeteta za stupanja u brane odnose sa
usvojiteljem je 13 godina. Shadi Sadr,
aktivistkinja za zatitu ljudskih prava
kae da je usvajanje ovakvog zakona
ista pedofilija. Ovakav zakon je pro-
tivan iranskoj tradiciji, pa ne moete
oeniti usvojeno dijete. To se mora za-
ustaviti. Ako otac oeni usvojenu ker
to je klasian vid incestnog silovanja.
U Iranu se godinje uda oko 50 hiljada
djevojica u dobi od 10 do 14 godina.
Iranski parlament usvojio
zakon kojim se dozvoljava
usvojitelju da oeni usvojenu
ker
Iran
U
posljednjem istraivanjju u kojem
je uestvovalo 4.000 ispitanika, a U U
koje je sproveo website JustGiving, is-
postavilo se da su muslimani najdare-
ljiviji stanovnici Velike Britanije, dok
su na drugoj strani, najkrtiji, ateisti.
Istraivanje je pokazalo da u prosjeku,
svaki musliman donira 371 (britan-
sku funtu) godinje (to je otprilike
jednako vrijednosti 857 konvertibilnih
maraka).
Na drugom mjestu su Jevreji, koji ot-
prilike doniraju stotinu funti manje, tj.
271 , a prate ih rimokatolici sa 178
, dok ostale kranske sljedbe izdvajaju
manje od 178 godinje.
Na zaelju ovog istraivanja nalaze se
ateisti, koji u dobrotvorne svrhe izdva-
jaju u prosjeku 116 godinje.
Takoer, treba napomenuti da u prosje-
ku, etiri od deset ateista, godinje ne iz-
dvoje niti 1 funtu u dobrotvorne svrhe.
57
Hoe li general Sisi sa
egipatskom vojskom udariti
na Gazu?
Egipat
Foto islamneta
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Muslimani, najdareljiviji stanovnici Velike Britanije
Velika Britanija
E
gipatska vojna diktatura nastav-
lja proganjati lanove Musli-
manskog bratstva. Poetkom sedmi-
ce dravni tuilac general Hisham
Barakat uputio je zahtjev Interpolu
da se uhapse odbjegli lanovi Mu-
slimanskog bratstva. Egipatski tu-
ilac trai od Interpola da pokrene
potragu za odbjeglim liderima Mu-
slimanskog bratstva, prije svega za
profesorom Mahmoud Ezzatom i
njegovim saradnicima. Kako izvje-
tavaju izraelski mediji, diktatorska
administracija generala Sisija sum-
nja da se Mahmoud Ezzat i njegovi
saradnici nalaze u Gazi gdje ih titi
Hamas. Mahmoud Ezzat je bio pro-
fesor na jednom od medicinskih fa-
kulteta u Kairu, a na mjesto lidera
Muslimanskog bratstva imenovan
je na tu poziciju krajem augusta ove
godine. Sisijeva diktatorska vlast op-
tuuje ga za podsticanje na ubistva
i neprijateljstvo prema Egiptu. Su-
dei po tome kako Izrael u egipatski
problem uvlai Gazu i Hamas, ne
bi se iznenadili ako bi Sisi uskoro sa
vojskom krenuo na Gazu. Naalost,
iako takva opcija u ovom trenutku
izgleda nemogua, kada je u pitanju
general Sisi sve je mogue. Njego-
va Mossadska uloga i jeste slamanje
muslimana u regionu. Napad na
Muslimansko bratstvo je maskirani
put ka Gazi. Izrael je osokoljen lah-
kom pobjedom nad 90 miliona egi-
patskih muslimana, takva pobjeda
namee jak apetit da se slomi aica
Palestinaca u Gazi.
58
Svjedoenje Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima
Zloin
Nastavljamo sa objavljivanjem
svjedoenja Srba o ratnim zloinima
nad Bonjacima tokom agresije na
Bosnu i Hercegovinu. U ovom broju
objavljujemo svjedoenje Predraga
Radulovia zvanog Pile, biveg
inspektora Dravne bezbjednosti
pri Centru slubi bezbjednosti (CSB)
Banja Luka
P: R H
P
redrag Radulovi zvani Pile,
bivi inspektor Dravne bez-
bednosti pri Centru slubi bez-
bednosti (CSB) Banja Luka, zavrio je
glavno ispitivanje na suenju elnicima
policije bosanskih Srba Mii Staniiu i
Stojanu upljaninu. Tokom 1992. godi-
policije bosanskih Srba Mii Staniiu i policije bosanskih Srba Mii Staniiu i
ne on je u okviru obavetajne grupe Mi-
lo izvetavao o zbivanjima na podruju
Banja Luke.
Transkript svjedoenja
P: I dok su bili u Banja Luci, kako su
se ponaali prema nesrpskom stanovni-
tvu?
O: Nekorektno. Ako treba opisati,
mogu.
P: Da. Da li biste nam vrlo kratko
opisali. Jesu li oni inili zloine nad ne-
srpskim stanovnitvom, i zapravo, o ka-
kvim se djelima radilo?
O: inilo se... inili su krivina djela,
kvim se djelima radilo? kvim se djelima radilo?
znai, oduzimanja vrijednih predmeta,
fizikog maltretiranja, oduzimanja svega
to su oni smatrali da njima treba, pa ak
vrili su i odrenena krivina djela silova-
nja.
Ubistava u tom periodu nesrpskog
stanovnitva nije bilo, ali da dodam,
identino su se ponaali i prema Srbima
koji bi se na bilo kakav nain takvom nji-
hovom ponaanju usprotivio.
P: Po Vaem znanju, je li policija ita
uinila da bi sprijeila da takva krivina
djela uope nastanu?
O: Policija je bila informisana sa ova-
kvim njihovim ponaanjem.
Iz razgovora sa kolegama iz javne
bezbjednosti, ja sam saznao da su kole-
ge iz javne bezbjednosti, koje su bile za-
duene po optem kriminalu, traile da
se pohapse poinioci takvih zloina. To
je meni poznato. A da su pohapeni, ne
znam da su pohapeni.
P: Jeste li Vi pokuali o tim zloinima
SOS-a upoznati Stojana upljanina?
P: Jeste li Vi pokuali o tim zloinima P: Jeste li Vi pokuali o tim zloinima
O: Iskreno govorei, bilo je razgovo-
ra usmenih. A ja sam prvi puta reagovao
na SOS direktno u kontaktu sa Stoja-
nom upljaninom kada sam saznao od
na SOS direktno u kontaktu sa Stoja- na SOS direktno u kontaktu sa Stoja-
Mane Popovia da su pripadnici SOS-a
prevedeni u aktivni sastav policije. To je
za mene bilo apsolutno neshvatljivo, ne-
potrebno. I uistinu, nije me niko mogao,
a ni danas me ne moe niko ubijediti i
uvjeriti da je to bilo potrebno iz nekih
taktikih i stratekih razloga. Jer uvlaiti
takve tumore u slubu... morao je sva-
ko da ra... da rauna da e sluba oboliti
kompletna.
P: Kako je gospodin upljanin reagi-
kompletna. kompletna.
rao kada ste mu to rekli?
O: Pa, naravno, teko mi je sa ove
distance da objasnim njegovo ponaa-
nje. Ali u svakom sluaju, znam da mi
je rekao i tog se dobro sjeam, oslov-
ljavao me: Radule, mislei na SOS,
na pripadnike SOS-a, to su srpski vi-
tezovi. Ja nisam vidio u njima srpske
vitezove. Ja sam vidio u njima srpske
kriminalce koji su sa ank... sa angao-
vanjem aktivnim u slubi dravne ili
javne bezbjednosti jednostavno dobili
podlogu ili dobili osnov, dobili zatitu,
da se mogu sada jo slobodnije ponaa-
ti u smislu onog to su negativno inili
prema svim narodima u Banja Luci, a i
tamo gdje su bili angaovani na drugim
podrujima.
P: Moete li nam potvrditi sljedee?
Nakon to su ti pripadnici SOS-a uli u
sastav policije, jesu li oni i dalje nastavi-
li initi zloine nad stanovnitvom?
O: Naravno. Ali ne samo u Banja
Luci. Tu su relativno najmanje inili jer
je tu sluba bila najmonija. Daleko je
njihova takva djelatnost vie dolazila
do izraza kada su bili detairani na po-
druje optina drugih, kao to je Kotor
Varo, pa naravno, i kao to je Doboj i
druga mjesta, da ih ne nabrajamo sad.
P: Spomenuli ste da su oni inili
zloine nad pripadnicima svih nacio-
nalnosti. Recite nam, moete li obja-
sniti zbog ega bi oni napadali i Srbe?
O: Zbog toga to je veliki broj Srba
bio koji se nije slagao sa takvim ponaa-
njem ovih, moram da kaem, ovog olo-
a. Ja sam svjestan da se ovo prenosi, da
je javno, ali vjerujte, ja sam taj olo na-
zivao oloem i prije 15 godina i prije 17
godina. I nikad se nisam mogao poisto-
vijetiti da mi pripadamo istom narodu
i da pripadamo istom interesu, istom
cilju. To su bile divlje zvijeri u unifor-
mama, ne znam kako bi Vam drugaije
rekao. Ako pitate o mojim podacima,
onda ja mogu Vama konkretizovati ta
sam ja direktno vidio ta su oni radili i
zbog ega sam ja i zauzeo takav odnos
prema njima i prema njihovom pona-
anju.
G. OLMSTED: [simultani prevod]
Pogledajmo dokument pod brojem 65ter.
SUDIJA DELVOIE: [simultani pre-
vod] Gospodine Olmsted, samo jedno
kratko pitanje za svjedoka. On kae da su
ti ljudi iz SOS-a bili slani u druge opine.
Tko ih je slao?
SVEDOK: Pitate mene?
SUDIJA DELVOIE: [simultani pre-
vod] Da.
SVEDOK: Ja to ne znam, ja nisam
bio njima nadreeni. Ali nisam inae bio
u toj funkciji da mogu znati personalno
ko je to rekao da oni idu na odreena po-
druja.
SUDIJA DELVOIE: [simultani pre-
vod] A tko im je bio nadreen kada su
uli u sastav policije?
SVEDOK: Po funkcionalnoj nadre-
enosti, bio je nadreen Stojan uplja-
SVEDOK: Po funkcionalnoj nadre- SVEDOK: Po funkcionalnoj nadre-
nin. A kasnije, mislim da je iskljuivo
im nareivao, kad je doao na mjesto
naelnika, odnosno naelnika dravne
bezbjednosti ili ministra, Dragan Kijac.
Znai, Kijac je po dolasku na to mjesto
na koje je doao preuzeo. Kolko ja znam
kao operativac, koliko znam po saznanji-
ma, da je on iskljuivo njima komando-
vao, rukovodio i slao na ih na odreene
terene i tako dalje. Do njegovog dolaska,
za to je bio zaduen, odnosno tu odgo-
vornost je imao, i tu mogunost, tu vlast
je imao Stojan upljanin.
vornost je imao, i tu mogunost, tu vlast vornost je imao, i tu mogunost, tu vlast
SUDIJA DELVOIE: [simultani pre-
vod] Hvala.
G. OLMSTED: [simultani prevod]
P: Ovo je izvjetaj od 15.04.1992. Je
li to opet jedan od onih Vaih izvjetaja?
O: Jeste.
P: Tu se opisuje puno od onoga to
ste nam kazali o aktivnostima SOS-a. Tu
pie, meu ostalim, da samozvane srpske
vojvode, voe i kolovoe u svom okru-
enju i pod svojom kontrolom imaju
vei dio rukovodstva SDS-a i tako dalje,
i tako dalje. Recite, molim Vas, koji su
to bili srpske vojvode i voe o kojima tu
govorite?
O: Pa znate ta, ja ne znam nijednog
vojvodu i vo... kako je se ve zvao, koji je
stvarno vojvoda. Ja znam neku pijandu-
ru, doktora Vukia, ovjeka koji je ispod
svakog nivoa, koji je dobio titulu vojvo-
de, koji je sebe zvao vojvodom, znate.
Najekstremniji SDS-ovci bili su u Doboju i Sanskom Mostu

59
Imali su nesporan uticaj na njega. Znam
da su nesporan uticaj imali i na Branina
i na druge koje smo ovdje spominjali, da
ih sve ne nabrajam. A znam jedno tri-e-
tiri koji su sebe nazivali vojvodama. Sad,
ne znam, ovaj, koliko je uopte znaajno,
jel /sic/ se radi o zaista ljudima ispod sva- sic sic
kog nivoa, bez ikakvih referenci koji su
to samo dali sebi, samo sebe nazvali, a
kasnije je to ulo tako, ovaj, da se zovu
vojvode, iako to nije imalo velikog zna-
aja. Recimo, sjeam se da je pored toga
jedan svetenik u Banja Luci, koji je na-
stradao na taj nain to se okliznuo za vri-
jeme zime pa je poginuo, i on je sebe zvao
vojvodom, znate. Pa, ja ne znam, bilo je
tako tih budala dosta koji su sebe nazivali
vojvodama.
Ali znate, ako iz srpske istorije uzmete
pa vidite ko je bio vojvoda, onda nemojte
da ih uporeujem s njima.
P: Hvala. Hvala Vam na odgovoru. I
jo jednom, molim Vas, pokuajte davati
to je mogue krae odgovore.
G. OLMSTED: [simultani prevod]
Ja bih zamolio da ovaj dokument ue u
spis.
SUDIJA HALL: [simultani prevod]
Dokument se prihvaa.
GdA SEKRETAR: [simultani pre-
vod] Dokazni predmet P1371.
G. OLMSTED: [simultani prevod]
A sada bih zamolio dokument 65ter
2831.
P: To je dokument od 12.05.1992.
Recite, je li to jo jedan od Vaih izvje-
taja?
O: Jeste, jeste.
P: Tu se kae da SOS izvodi odreene
teroristike i druge akcije prema granani-
ma muslimanske, hrvatske i albanske na-
cionalnosti. Recite - mislim da ste ve to
spomenuli - rekli ste da su oni bili aktivni
i u drugim opinama, je li tako, ne samo
u Banja Luci?
O: Tako je.
P: Na osnovi Vaih obavjetajnih po-
dataka, da li je SOS koji je bio u drugim
opinama osim Banja Luke bio povezan
sa ovim koji je bio aktivan u Banja Luci?
O: Naravno. Pripadnici SOS-a iz Ba-
nja Luke, ja sam Vam rekao da su ka-
snije prevedeni u specijalni odred kao
aktivni radnici, postali su Centar slubi
bezbjednosti. A onda su, znai, slati na
odreene terene, samo sad su bili pri-
padnici specijalnog odreda, a svi su fak-
tiki, koji su bili u SOS-u, maltene svi
su preli i prevedeni u aktivne radnike.
Tako da su bili slati na druge lokacije,
terene. I to je otprilike odgovor.
P: Pustimo po strani sada specijalni
odred policije CSB-a, nastavimo raz-
govarati o jedinicama SOS-a u drugim
opinama. Ne sjeam se tono koje ste
konkretno spomenuli, ali rekli ste da su
bili i drugi, recimo Sanski Most i druga
mjesta. Te dobrovoljake jedinice, jesu li
i one bile nekako meusob-
no povezane?
O: Mi smo imali sazna-
nja da jeste. I moram da Vam
kaem, poto vidim da eli-
te taj odgovor da proirim,
znai, najaktivniji su bili u
Doboju, pripadnici SOS-a,
i najekstremniji po onom to
su poinili. Iza njih, mi smo
cijenili da su jako ekstremni
pripadnici SOS-a na po-
druju Sanskog Mosta. Ali sa
ovim ne elim da kaem da i
na drugim podrujima dru-
gih optina nisu bile sline
jedinice SOS-a, manje... ma-
njeg ili veeg broja. I nismo
nigdje zabiljeili da su imali korektno
ponaanje.
P: U zadnjoj reenici ove informaci-
je, Vi kaete da akcije SOS-a ulijevaju
nepovjerenje ak i graanima srpske na-
cionalnosti. Miljenja smo da je u ovim
ratnim uvjetima korektnost i legalnost
nuno potrebna i da je to jedan iz /sic/ sic sic
izlaza iz ove teke i kompleksne situa-
cije. Kome ste Vi uputili ove rijei? Vi
izgleda zapravo dajete izjavu koju upu-
ujete nekoj konkretnoj osobi. Kome?
P: Ja sam ovo uputio Slubi drav-
ne bezbjednosti, Kesiu gospodinu. I
uputio sam ovo je bio moj vapaj, apel
moj, znai - i Slubi dravne bezbjedno-
sti Srbije jer sam smatrao da e ova in-
formacija i ovakav tonus koji je naveden
nekog animirati da se zainteresuje i da
se pozabavi ovim pitanjem koje je zaista
katastrofalno bilo na terenu. Mislim da
ne opisujem, ne traite to, ali katastro-
falno.
P: Kako je gospodin Kesi reagirao
na ovaj izvjetaj, na ovo to ste Vi u nje-
mu rekli?
O: Ma, ja moram Vama da kaem
iskreno, znate. Gospodin Kesi je bio
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
dosta neobavezan ovjek.
Za njega je bila vanija va-
leracija i sve ostalo od rata i
sukoba. I naravno, bio mu je
vrlo prihvatljiv taj materijal-
ni interes, da profitira u ratu.
Tako da on je ovakve infor-
macije koje sam ja upuivao,
najee je kvalifikovao da
tim se ne trebamo baviti, da
to nije na posao, ta se mije-
amo u to.
P: Gospodine Radulovi-
u, kada je gospodin Kesi
odgovorio na Va izvjetaj,
da li je tano da je on rekao:
Ne treba da se mijeamo u
to. To nije na posao.?
O: Tako je. Ta...tano ste razumjeli.
P: U redu.
Gospodine Raduloviu, Vi ste obja-
snili kako su pripadnici SOS-a uvrteni
u CSB Banja Luka. Mislim da ste spo-
menuli i odred specijalne policije CSB-a
Banja Luka. Je li to tano?
O: Jeste.
P: Da li je bilo ko od pripadnika
SOS-a stupio u Slubu dravne bezbjed-
nosti kojoj ste Vi pripadali?
O: Naalost, jeste.
P: Moete li nam rei koji su pripad-
nici SOS-a pristupili Dravnoj bezbjed-
nosti?
O: Izmeu ostalog... ostalih, tri bra-
ta Kajkuta, ubara, izvjesni ubara, pa
O: Izmeu ostalog... ostalih, tri bra- O: Izmeu ostalog... ostalih, tri bra-
Predrag Boiroda, zatim izvjesni Baja.
Bilo ih je vie. Ja sad... nemojte me po...
ja njih znam, zato to sam se susretao s
njima.
P: Moete li da nam razjasnite? Spo-
menuli ste brau Kajkut. Da li su meu
njima bili Danko i Nenad Kajkut?
O: To nisu braa. Nenad Kajkut i
Danko Kajkut su blii roaci. A braa
Kojii su... tri brata Kojia su roena
braa.
inilo se... inili
su krivina
djela, znai,
oduzimanja
vrijednih
predmeta,
fizikog
maltretiranja,
oduzimanja
svega to su
oni smatrali da
njima treba,
pa ak vrili
su i odrenena
krivina djela
silovanja.
60
No comment
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Psi napali automobil u
Sarajevu
Psi lutalice su u nonim satima sa
8. na 9. oktobar uli u dvorite kue
na adresi Vrbanjua 94, vlasnice
Nerkeze Tuli i tom prilikom zna-
ajno otetili automobil koji se nala-
zio u dvoritu.
Srna, 9.oktobar 2013.
RS eli sruiti objekat u
kojem je zapaljeno vie
od 70 civila
Za danas zakazana rasprava u
postupku eksproprijacije kue u
Pionirskoj ulici u Viegradu, u ko-
joj je 14. juna 1992. godine zato-
eno i zapaljeno vie od 70 civila,
odloeno je iz proceduralnih razlo-
ga. Time se nastavlja neizvjesnost
porodica ubijenih u ivoj lomai
u Pionirskoj, koje se plae da usko-
ro nee imati mjesto na kojem e
odati poast svojim najmilijim,
jer ni njihove ostatke nikada nisu
pronali.
Avaz, 8.oktobar 2013.
Srpski akademik Dobrica
osi o predsjedniku RS
Srpski akademik Dobrica Srpski akademik Dobrica
Milorad Dodik, predsjednik RS, u po-
sljednjih nekoliko godina postao je naj-
popularniji srpski politiar - sa darom,
energijom i imaginacijom. Svojim spo-
sobnostima i hrabrou u zastupanju
demokratskih prava Srba, Dodik najne-
posrednije utie na opstanak RS, a time
i celine srpske nacije, ugroene kratko-
vidnom i destruktivnom politikom EU,
Nemake i Amerike. Zato je ouvanje
RS prvorazredno srpsko, evropsko i
svetsko pitanje, kome je Dodik posvetio
sav svoj politiki i javni ivot, branei
dejtonski integritet RS. Sa neumornom
energijom i retkom politikom veti-
nom, krajinikim etosom i mentalite-
tom, esto i rizinim stavovima, Dodik
brani nacionalne interese i dostojanstvo
Srba. Ovako Dobrica osi, akademik
srpske Akademije nauka i umetnosti,
vidi Dodika u recenziji knjige Dodik
- istina, koju je napisala Dubravka
Vujanovi.
Nezavisne novine, 9.oktobar 2013.
etvorica saobraajaca
zadravali novac od kazni
naplaenih strancima
etiri saobraajna policajca iz
Viegrada prijavljena su tuilatvu
zbog sumnje da su zadravala novac od
kazni naplaenih za prekraje od 189
stranih dravljana.
Osloboenje, 9.oktobar 2013.
Punica dizalicom digla
auto svog zeta na terasu,
jer joj duguje pare!
Jedna oito ljuta Kineskinja na biza-
ran je nain rijeila porodini spor
- parkirala je zetov automobil na
terasu svoje kue! Qin Wang je ka-
zala da je zetu posudila gotovo pola
miliona juana za ulaganje u njegov
privatni posao, ali joj on nikad nije
vratio taj novac.
Pressonline, 29.septembar 2013.
Dodik: Izrael primjer Srpskoj
Nezavisne novine, 9.oktobar 2013.
Crnogorac otvorio
tvornicu u Kini: Kod nas
nitko nee raditi!
Nije stvar u tome gdje je jeftini-
ja radna snaga, jednostavno ovdje
nema ljudi koji hoe raditi. Nije
samo u pitanju ova naa brana.
Danas imamo u Crnoj Gori oko
30.000 nezaposlenih, a toliko rad-
nika smo ljetos uvezli iz susjednih
zemalja da rade u sezoni. Pokuali
smo pokrenuti proizvodnju u
Srbiji, jer smo mislili da tamo
ljudi imaju tradiciju rada s kera-
mikom, ali smo izgubili godinu
traei ljude. U Crnoj Gori bila bi
to nemogua misija objasnio je
Kovaevi.
Veernji list, 8.oktobar 2013.
Istono Sarajevo: Lopovi
policajcu ukrali znaku i
legitimaciju
Nepoznate osobe ukrale su, u mje-
stu Brus, u opini Istoni Stari
Grad, iz putnikog vozila citroen
slubenu legitimaciju i policijsku
znaku vlasnitvo M.I., saope-
no je iz Centra javne bezbjednosti
Istono Sarajevo.
Osloboenje, 9.oktobar 2013.
opori od 15 pasa napa-
daju Sarajlije
ivim na podruju Breke koje je do
unazad dvije godine bila predivna lo-
kacija za ivot. Danas, ova lokacija je
pretvorena u dom za pse lutalice a ljudi
se vie ne mogu slobodno kretati. Bez
obzira koliko puta je upuena molba
da se rijei ovaj problem, ovaj problem
samo postaje vei.Prije dva dana vra-
ao sam se iz grada oko 10 uveer kada
mi je prilo 5 pasa koji su me pratili od
Klinikog centra do ul. Hasana Suia,
gdje se tim istim psima pridruilo njih
10-tak te su svi poeli da laju na mene.
Nikada u ivotu se nisam bojao pasa
do tog trenutka jer sam vidio da sam
nemoan protiv tolikog broja. Pokuao
sam da ih otjeram pretvarajui se da
bacam kamen, otvarajui kiobran
i sl., meutim oni su i dalje reali na
mene.
Doznajemo.ba, 9.oktobar 2013.
Turin Mehmet ima 106
godina i stotinu unuka!
Mehmet Ozmen, 106-godinjak koji
ivi u gradu Sirnak u Turskoj, deda
je 100 unuka. Direktor zavoda za jav-
no zdravstvo pokrajine dr. Muhsin
Hayyam Elci, posjetio je Mehmeta
Ozmena u naselju Bahcelievler, povo-
dom obiljeavanja Svjetskog dana sta-
rih ljudi.
Anadolija, 9.oktobar 2013.
N
eki misle da na interentu mogu
pronai sve, pa im je lake uku-
cati simptome koje osjeaju i onda
vidjeti bolest koju imaju. Forumi
i sajtovi predstavljaju dobro mje-
sto za informisanje, ali treba imati
u vidu da na osnovu njih ne treba
sebi propisivati dijagnozu. Iako u
startu utedi vrijeme ne ekajui
na red kod ljekara, poslije pogrene
dijagnoze sa mree, to vrijeme ipak
nadoknadi u ordinaciji.
M
ukarci koji se redovno bave
vrtlarenjem ili majstorisa-
njem ive due, pokazalo je dansko
istraivanje. Istraivanje je pokaza-
lo da mukarci stari od 50 do 64
godine koji redovno popravljaju
po kui i oko nje, imaju 23 posto
manje izgleda da e umrjeti od bilo
kojeg uzroka. Utvreno je i da vr-
tlarenje produava ivot, posebno
kod mukaraca.
61
Nauka
Sa pregledima zuba poeti to ranije
Mukarci koji se bave
majstorisanjem ive due
Tikva za vedro raspoloenje i sreu
Otkriven bioloki kod
okolada za srce
P
reventiva malo kota, lijeenje
je skupo, a najvia cijena se plati
kada ostanete bez zuba, upozoravaju
stomatolozi. U nekim skandinavskim
zemljama, ukoliko roditelj ne vodi di-
jete na preventivne preglede i ne radi
sve ono to je time predvieno, moe
biti proglaen za neodgovornog rodite-
lja. Redovna kontrola je put do lijepog
osmjeha, ali i mnogo vie od toga, jer
oboljenja zuba utiu na srce, plua i
zglobove, a time i na duinu i kvalitet
ivota.
S
a obiljem dragocje-
nih ljekovitih sa-
stojaka, tikva je nezaobi-
lazna namirnica na trpezi.
Danas se jede u itavom
svijetu, od nje mogu da se
pripremaju i slana i slat-
ka jela, moe se jesti iva,
dinstana, peena, prena,
a na organizam izuzetno
blagotvorno utie i svje-
e cijeen sok. Manje je
poznato da sadri ami-
nokiselinu koja podstie
izluivanje serotonina u
organizam, hormona koji
stvara vedro raspoloenje
i oseaj sree.
B
iolozi sa univerziteta u Roste-
ru otkrili su vezu izmeu dobro
konstruisanih proteina i dugog ivotnog
vijeka gole krtice, najdugovjenijeg glo-
dara na svijetu. Ova ivotinja ivi oko
30 godina, to je mnogo u poreenju sa
dvije-tri godine koliko prosjeno ivi na
primjer pacov. Istraivanje, koje tek tre-
ba produbiti, odnosilo se na ribozome u
eliji gole krtice u kojima se stvaraju pro-
teini.

vajcarska kompanija Barry Callebaut pro-


izvela je okoladu koja je dobra za srce, a
do kraja mjeseca e se nai u prodaji. Testovi su
pokazali da aktikoa, crna okolada koja sadri
flavanole, ini krvna zrnca elastinijim za jedan
do dva posto, to ini da krv lake struji. Istrai-
vanja su pokazala smanjenje od jedan posto rizi-
ka od kardiovaskularnih problema, ukljuujui i
smanjenje za rizik od sranog udara.
P: S K
11. oktobar - 6. zu-l-hidde
Internet ne moe
zamjeniti ljekara