Univerzitet u Istočnom Sarajevu Pedagoški fakultet Bijeljina

DIPLOMSKI RAD Tema: Osnovni metodički principi u razvijanju elementarnih matematičkih pojmova

Profesor/mentor: Doc.dr Dragica Milinković

Student: Sanja Čordić

Bijeljina, jul 2012. Diplomski rad___________________________________________________________

Sadržaj:
Uvod............................................................................................................................3 1. Istorijski razvoj didaktičkih principa..................................................................4 1.1. Promenljivost didaktičkjih principa......................................................................4 2. Osnovni metodički principi u razvijanju matematičkih pojmova na predškolskom uzrastu................................................................................................5 2.1. Princip očiglednosti..............................................................................................5 2.2. Princip naučnosti..................................................................................................6 2.3. Princip sistematičnosti i poučnosti.......................................................................7 2.4. Princip aktivnosti, individualizacije i samostalnosti............................................9 2.5. Princip vaspitne usmjerenosti.............................................................................10 2.6. Princip odmjerenosti sadržaja prema uzrastu....................................................11 2.7. princip korelacije (povezanosti) programskih sadržaja, kako u okviru iste oblasti tako i sa ostalim vaspitno-obrazovnim oblastima..........................................12 2.8. Princip trajnosti znanja......................................................................................12 2.9. Princip zabave i zadovoljstva.............................................................................13 3. Jedinstvo metodičko-didaktičkih principa........................................................15 4. Principijelne postavke savremene škole/vrtića.................................................16 5. Zaključak..............................................................................................................17 Sažetak/Summary....................................................................................................19 Literatura.................................................................................................................20

2

(G. posljedica različite nastavne prakse ili tendencije da se neki principi sažimaju. pružaju orijentaciju i predstavljaju pouzdan preduslov za uspiješno izvodjenje usmjerenih aktivnosti u predškolskim ustanovama.) Principe treba shvatiti kao osnovna pravila pri radu u vrtiću ili školi.53) Najvažniji zadatak didaktičnih principa je da stalno obogaćuju teoriju i praksu nastave. Oni predstavljau osnovne zakonotosti u svakom organizovanom vaspitno-obrazovnom procesu. kao što navodi Vigotiski u svojoj teoriji.“ (Simeunović.Šimić. 149. 1998. Tek u svom jedinstvu i suprotnostima oni imaju pravu vrijednost. koji izražavaju unutrašnje zakonitosti nastavnog procesa i svih drugih faktora koji direktno ili indirektno djeluju na odvijanje nastavnog procesa i njegove rezultate. što je. treba naglasiti. da učenje vuku napred. Definicija didaktičkih principa glasi: „Didaktički principi su osnovna načela kojima se rukovodi nastavnik u svim fazama nastavnog procesa kako bi se uspješno realizovali postavljeni ciljevi nastave. Spasojević. u skladu sa novim zahtjevima i težnjama društva. 2009. kako u okviru iste oblasti tako i sa ostalim vaspitno-obrazovnim oblastima 8) princip trajnosti znanja 3 . Oni predstavljaju opšte zahtjeve. 2009. 148. temelj. a učenici osvojili znanja. Spasojević. navike i sposobnosti. Zahtjevi u učenju treba da idu ispred razvoja. str. str. početak ili osnova. vještine. str. Da bi se postigli optimalni rezultati u radu i u realizaciji postavljenih ciljeva i zadataka moraju se poštovati osnovni metodički principi. uglavnom. Navodeći genezu teorijskog i praktičnog utemeljenja didaktičnih principa. da do današnjih dana nema jedinstvenog stava o pitanju klasifikacije. Pravilno organizovana nastava ili učeća aktivnost treba da bude orijentisana na potpunu dječiji razvoj. Predstavlja neke temeljne zahtjeve za djelovanje i usmjeravanje učenja. na osnovu pedagoško-psiholoških. (Simeunović. Ova riječ označava vodeća načela ili pravila u radu i djelovanju u nastavi ili učećim aktivnostima. socioloških i drugih istraživanja.Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Uvod: Riječ princip je latinskog porijekla „principium“ što u prevodu znači izvor.) Nabitniji principi koji su uslovljeni kako uzrastom djece tako i prirodom matematičkih sadržaja su: 1) princip očiglednosti 2) princip naučnosti 3) princip postupnosti i sistematičnosti 4) princip aktivnosti. što podrazumijeva da bude orijentisana ne samo jučerašnji nego i na sutrašnji dan. individualizacije i samostalnosti 5) princip vaspitne usmjerenosti 6) princip odmjerenosti sadržaja prema uzrastu 7) princip korelacije (povezanosti) programskih sadržaja. Kao osnovne smjernice nastavnog procesa-didaktični principi nisu samostalne kategorije.

) Prema autorima Simeunović. aktivnosti i razvojnosti. sistematičnosti i postupnosti. negdje kao stroga uputstva. klasifikacija principa: princip marksističke i naučne zasnovanosti nastave. sistematičnost. povezanost teorije i prakse. U različitim vremenima i na različitim prostorima principi su različito definisani. Hajnrih Pestaloci. odmjerenosti nastave prema uzrastu učenika i neophodnost aktivnosti učenika. princip postupnosti i sistematičnosti. individualizacija i socijalizacija. klasifikacija principa: naučnost nastave. sistematičnost i postupnost. a negdje samo kao preporuka ili savjet za nastavni rad. Didaktički principi su zbog toga podložni promjenama – u zavisnosti od društvenoistorijskih. 1. samostalnost i postupnosti su principi koje je uveo poznati njemački pedagog.Vladimir Poljak. 4 . klasifikacija principa: očiglednosti i apstraktnosti. On je uveo princip sistematičnosti i postupnosti. (Simeunović. naučno-razvojnih ili ideološko-političkih problema“. On je svoje ideje izložio u obrazovnoj knjizi „Kako Gertruda uči svoju djecu“ smatrao je da dijete treba da uči krećući se od lakšeg ka težem i da djeci ne treba pružiti gotova znanja nego da oni sami istražuju i da dolaze do odgovora.9) princip zabave i zadovoljstva Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ 1. Promjenljivost didaktičkih principa Malo dubljom i temeljitijom analizom ukazuje se da su didaktički principi svojim ciljevima najkvalitetnije oslikavali vaspitno-obrazovni proces nekog vremena. princip uzrasne i individualne odmjerenosti nastave. On je uveo nekoliko principa u didaktičku praksu. istoričnost i savremenost.Jovan Djordjević. . . 149. vaspitnost.1. vještina i navika i individualizacija nastave. Žan Žak Ruso. str. Adolf Disterveg i drugi. princip usmjerenosti ka cilju. Hajnrih Pestaloci je smatrao da je posmatranje temelj čitavog saznanja. koje oni navode u svom djelu „Savremene didaktičke teme“. . individualno prilaženje učenicima. očiglednost. diferencijacija i integracija. prilagodjenost uzrastu. Adolf Disterveg je ustanovio neke od principa koji se i danas koriste. posebno je isticao princip očiglednosti. trajnost znanja. Istorijski razvoj didaktičkih principa Neki od utemeljivača didakičnih principa su Jan Amos Komenski. Očiglednost. princip svjesne aktivnosti i očiglednosti. 2009. Žan Žak Ruso kao pristalica prirodnog razvoja i učenja. princip trajnosti znanja. medju kojima su neki i danas sačuvani i upotrebi.Tihomir Prodanović. Spasojević. svjesna aktivnost. učenja i navika. Jan Amos Komenski je smatrao da su didaktički principi osnovni regulatori nastave. Spasojević mogu se izdvojiti neke klasifikacije didaktičkih principa.

kako u okviru iste oblasti tako i sa ostalim vaspitno-obrazovnim oblastima 8) princip trajnosti znanja 9) princip zabave i zadovoljstva 2. formirati prestave o njima. individualizacija. jer na taj način 5 . racionalizacija i ekonomičnost.Mladen Vilotijević. Spasojević. zašto bi onda nastava počinjala riječima. Komenski razvija svoju koncepciju na teoriji senzualizma. a ne poznavanjem stvari? I tek kad se stvar pokaže. individualizacije i samostalnosti 5) princip vaspitne usmjerenosti 6) princip odmjerenosti sadržaja prema uzrastu 7) princip korelacije (povezanosti) programskih sadržaja. Naglim razvojem prirodnih nauka doprinio je da su u pedagoškoj praksi sve više zahtjeva očiglednost. 2009. Definicija principa očiglednosti glasi: „Očiglednost je cjelovito percipiranje predmeta proučavanja pomoću čula radi sticanja odredjenog fonda činjenica. princip naučnosti. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ 2. 152. Aristotel je još u davna vremena tumačio da učenicima treba prikazivati predmete i pojave da bi ih oni mogli što bolje shvatiti tj. Spasojević. 2009. str. Takodje je i Leonardo da Vinči zagovarao očiglednu nastavu na primjerima. na osnovu kojih se formiraju jasne predstave o objektu poučavanja. svjesna aktivnost učenika. da ono što mogu čuti čuju. str. prema Simeunović. 152. dolazi govor koji opširnije objašnjava stvar (Velika didaktika. da ono što mogu mirisati mirišu tj.1.“ (Simeunović.) Komenski se zalaže da se učenicima sve izlaže pred čula.. Princip očiglednosti Princip očiglednosti je princip koji se najduže zadržao u pedagoškoj praksi i koji ima najdužu pedagošku tradiciju. pa da ono što mogu vidjeti vide. klasifikacija principa: očiglednost i apstraktnost. Komenski zagovora posmatranje i ogled kao izvor saznanja. što se vidi iz sledećeg: „Prvo saznanja uvijek počinje od čula (jer nema ničega u saznanju što ranije nije bilo u čulima). Principu očiglednosti najviše je doprineo češki pedagog Jan Amos Komenski. 149. . pristupačnost uzrastu učenika.) Čulna iskustva su izvor saznanja. Osnovni metodički principi u razvijanju matematičkih pojmova na predškolskom uzrastu Osnovni metodički princip u razvijanju elementarnih matematičkih pojmova su : 1) princip očiglednosti 2) princip naučnosti 3) princip postupnosti i sistematičnosti 4) princip aktivnosti. diferencijacija i integracija. sve ono što mogu svojim čulima osjetiti osjete u potpunosti. da ono što mogu osjetiti osjete. Za njega a i za modernu didaktiku je očiglednost „zlatno pravilo“ osnovni postulat u radu. sistematičnost i postupnost. Naime. str.

strukturu i funkciju predmeta prikazivanja. 1998. tj. 54) Primjer 1. neophodno je djecu osposobljavati na plansko posmatranje predmete i pojava. (Simeunović. i da se ti apstraktni pojmovi prikažu. Kada je riječ o formiranju matematičkih pojmova. može biti i loša. Pogotovo geometrija pruža velike mogućnosti za to. pojmovno mišljenje (što nije uvijek ostvarivo u predškolskoj ustanovi). Ali koliko je dobra očiglednost. Pretjerana očiglednost u razvijanju matematičkih pojmova može da šteti. komad papira dimenzija 1 dm × 1 dm. Induktivni pristup polazi od pojedinih detalja predmeta prikazivanja. postere i plakate i naravno svoju maštu biti u stanju učeću aktivnost učiniti očiglednom a samim tim i zanimljivom. str. (G. 1998. Princip naučnosti Princip naučnosti nalaže da se cjelokupni nastavni rad treba zasnivati na naučno provijerenim činjenicama. jer očigledno nije cilj već sredstvo za formiranje matematičkih pojmova i razvoja logičkog mišljenja. krojački i zidarski metar. i na kraju cijelovito prikazivanje predmeta i zajedničko pretraživanje veza izmedju prikazanih detalja. Šimić. moraju biti životni. a zatim kasnijom obradom uočavanje raznih detalja. Ali ipak uvijek postoji mogućnost. 2009. Spasojević. što znači razvijanje matematičkih pojmova na predškolskom 6 .Šimić. str. grafoskop i grafofolije.najbolje uče i najbolje pamte činjenice i pojmove i stvaraju generalizacije. a od tog ka praksi. (G. Mnogi to smatraju kao razlog što učenici teško shvataju matematičke pojmove. djeca najpre opažaju svim čulima. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Prva etapa u razvijanju matematičkih pojmova je manipulacija konkretnim materijalima. 1 m × 1 m. ali i nezaobilazna pri formiranju apstraktnog mišljenja. pojmovi koji nemaju konkretnu interpretaciju u praksi. će koristeći flomastere i tablu. 153) Specifičnost u očiglednosti početne nastave matematike je to da su često pojmovi apstraktni. svi zadaci koji se postavljaju pred djecu moraju biti vezani za njima bliske predmete i pojave. u slučaju pogrešnog korištenja. str. Plansko posmatranje podrazumijeva postepeno uvodjenje djeteta u proces učenja putem očiglednosti. A da bi formiranje apstraktnog mišljena bilo uspiješno. 2.Očiglednost je samo prva etapa.2. na osnovu čega kasnije misaonom operacijom dolaze do odredjenih matematičkih pojmova. a zatim analizom njihovih osobina. Pri formulisanju pojma. Deduktivni pristup podrazumijeva prikazivanje predmete u cijelini. površine i zapremine dobro je očigledno pokazati te jedinice: lenjir. vaspitač može pristupiti na dva načina deduktivno i indiktuvno. Držeći se ovog principa. posudu dimenzija 1 dm × 1 dm × 1 dm. posudu zapremine 1 litre i sl. Dobar vaspitač. Pri obradi mjernih jedinica dužine. modele od papira i žice. 54) Primjena principa očiglednosti u savremenom organizovanom procesu polazi od predpostavke da se u saznavanju naučnih istina mora polaziti od živog posmatranja ka apstraktnom mišljenju. zatim se materijal uklanja i dijete pokušava da operiše predstavama tih predmeta a kasnije se potpuno oslobadja vezivanja za konkretno i prelazi na apstraktno.

matematički sadržaji se moraju pojednostaviti da bi bili razumljivi za djecu. str. ali se pri tom nesmije ići iz krajnosti u krajnosti da se olako shvate neki sadržaji. koliko god da je sadržaj učenja usavršen uspijeh neće biti u potpunosti ostvaren. nego se on odnosi i na šire gledano vaspitno-obrazovni proces. str. Suprotno principu naučnosti je učenje djece mehaničkom brojanju. (G. nastavnih sredstava i obrazovne tehnologije u cjelini. može imati neželjene posljedice u formiranju matematičkih znanja djeteta u toku narednog školovanja.uzrastu mora biti uskladjeno sa savremenim tumačenjem odgovorajućih matematičkih sadržaja. kao dio poliedarske površi). 154) Sistematičnost i postupnost predstavljaju jedno od važnijih principa u vaspitnoobrazovnom radu. Velika greška koja nastaje uslijed nepoštovanja principa naučnosti je poistovjećivanje pojma jednakih skupova i ekvivalentnih skupova. Eksplozija znanja utiče na porast obima naučnih činjenica. Šimić. (Simeunović. Princip postupnosti i sistematičnosti Formiranje cjelovitog i dosljednog sistema znanja i pojmova kod učenika-kao ishod obrazovnog procesa u nastavi-predstavlja jedan od ključnih ciljeva savremenog obrazovanja i nastave-kao njegovog osnovnog organizacionog oblika. ovaj princip je ključni čionioc u strukturi učećih aktivnosti i realizaciji postavljeni i odgovorajućih ciljeva i zadataka. pojavu novih teorija. 1998. Improvizovano tumačenje matematičkih sadržaja sa materijalnim greškama. Spasojević. 2009. element mnogougla. Spasojević. Jer bez svakodnevnog usavršavanja ovih sredstava vaspitno-obrazovnog procesa. 2009. veliki i visok. i otkrivaju se neke nove istine. usavršavanje oblika rada. 164) Princip naučnosti podrazumijeva da se naučno provijerena znanja savladavaju uzročnoposljedičnim odnosima koji se stvaraju medju sadržajima u okviru učećih aktivnosti. zakona kao i novih oblasti istraživanja. S obrzirom na uzrast i psihofizičku zrelost djeteta. a da predhodno nije razvijen pojam skupa i logičke operacije koje omogućavaju razvijanje pojma broja. (Simeunović. Da bi se ovaj princip mogao primjenjivati 7 . Primjena principa naučnosti i sticanje naučno provijerenih znanja i oštem razvoju učenika vode formiranju naučnog pogleda na svijet. Princip naučnosti se ne odnosi samo na sadržaje učenje. Isto tako se pojam mase zamjenjuje pojmom težine. uz matematičko pojednostavljenje tih sadržaja i primjenu najoptimalnijih metoda.3. Jedna od teškoća u provodjenju principa naučnosti jeste to što se naučne činjenice svake godine povećavaju. pa je stim teško pratiti i dječiji razvoj. Primjer 2. U ovaj princip možemo da svrstamo kao obavezno usavršavanje nastavnih metoda rada. str 54) 2. a strana je mnogougao. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Princip naučnosti važi za kompletnu vertikalu školskog ili sistema predškolske ustanove. zatim pojam stranice i strane kog geometrijskih figura (stranica je duž. oblika rada i didaktičkih saznanja za ovaj uzrast djece. što je jedan od veoma važnih ciljeva obrazovanja.

156) Da bi ovaj princip ostvario. ponavljanje i vježbanje) naravno poštujući psihofizički uzrast i predznanja djeteta. Spasojević. 55) Primjer 4. Princip sistematičnosti i postupnosti treba uvažavati u svim etapama nastave (uvodjenje učenika u učenje. broj kao svojstvo klase ekvivalentnih skupova. kada nastavne sadržaje treba poredati da bi gradili uspiješno povezan logičan sistem. Najpre se razvija pojam dugačko i kratko. Primjena principa sistematičnosti i postupnosti dolazi do izražaja još prilikom izrade nastavnih planova i programa vaspitno-obrazovnog rada. nego to treba da bude logičko povezano u cijelinu sa novim gradivom učenja.Šimić. str. Primjer 3. Matematika i kao cjelina a i po svojim pojedinim sadržajima je niz logično povezanih činjenica. neophodno je dobro planiranje. Znanja koja vaspitač prenosi djeci treba rastaviti na strukturne elemente. konkretnog do nečega što nije u vido krugu. Suština principa sistematičnosti je dakle u tome da se veliki broj naučnih činjenica i generalizacija izdvoji u uporišne tačke i oko njih se koncentrišu sadržaji. od jednostavnijeg ka složenom. ekvivalentni skupovi. priprema i spretnost vaspitača u svim fazama realizacije postavljenih ciljeva. 1998. jer se na taj način gradi najbolja slika o tom pojmu. Do pojma broja dolazimo postupno. Kada su djeca sve ovo savladala daljim radom dolazimo do uporedjivanja predmeta sa nekim 8 . i tu se nesmije desiti da to bude samo puko ponavljanje bez razumijevanja cijeline. 55) Važno je da vaspitač zna da svaki novi pojam poveže sa onim starim. Ovaj princip podrazumijeva da se u razvijanju matematičkih pojmova ide od poznatog ka nepoznatom. a onda na kraju povezati u cijelinu. (G. daljim radom dolazimo do procijenjivanje predmeta golim okom. zatim dalje se ide na uporedjivanje predmeta po dužini i obrazovanje pojma duži. mora dobro da poznaje pojam učenja. 2009. obrada novog sadržaja. Pojam dužine razvija se takodje postepeno i sistematički. (G. i tako djeca lakše i uspiješnije uče. U svakom sadržaju se raspoznaju neki elementi koji su važni da djeca saznaju. Princip sistematičnosti ima veliku ulogu prilikom ponavljanja odredjenog gradiva.Šimić. jasno ja bez poznavanja strukture nema poznavanje ni cjeline sadržaja. od lakšeg ka težem. Jer ako posmatramo sadržaj. Ono što je važno da zna koji su centralni a koji sporedni elementi učenja. (Simeunović. vaspitač da bi na najbolji način djecu uveo u ono što govori. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Vaspitačevo znanje se odnosi na umijeće kreiranja klasifikacija i odnosa medju raznim pojmovima koji se obradjuju. nije dostupno čulima i apstraktno. tek kad djeca ovladaju pojmovima: grupisanje i klasifikacija predmeta. pogotovo kada je riječ o matematici. str. 1998. pojam skupa i uporedjivanje skupova. od bližeg ka daljem. str.neophodno je dobro poznavanje onoga što se uči. izučiti ih.

stopa i korak) .4. 161) Primjenom principa aktivnosti i samostalnosti djetete uključujemo u aktere sopstvenog ostvarivanja i tada se proces učenja približava samoobrazovanju. ideja o individualizaciji je jako stara. 55) Aktivnost djeteta. Princip aktivnosti se najbolje ostvaruje ako su angažovani: cjelokupna ličnost djeteta i vaspitača. a kontrola učenja samokontrolni sopstvene aktivnosti. od strane roditelja i vaspitača. vještine i navike sopstvenim naporom. izvedu zaključni sud i povežu sa predhodnim saznanjima u jedan logičan sistem. zasnovana na interakciji izmedju unutrašnjih i spoljašnjih razvojnih faktora. ključ je dječije vaspitno-obrazovne usjpešnosti. Osposobljavanje za iszražavanje 4. istraživanje. Čulno saznanje 2. str. (G. mjerenje nestandardnim jedinicama (pedalj. Nju nalazimo u mnogim djelima poznatih pedagoških klasika (Komenski. str. Misaona prerada doživljenog i naučenog (Simeunović. Princip aktivnosti.trećim predmetom. tako da je svaki uspješan korak doživljaj uspjeha sa dejstvima na očuvanje unutrašnje prirode motiva. Princip individulazije predstavlja učenje u kome je osnova 9 . 2009. a koji u sebi nosi elemente individualizacije. učenje se zasniva na snažnom „doživljaju uspjeha“. i na kraju uvodjenje pojma metar (standardna jedinica za dužinu). Cilj škole i vrtića je da djeca shvate učenje kao svoju unutrašnju potrebu. uvidjanje i da im pomogne da dobijene rezultate opišu (izraze rječima). Praktično bogaćenje i sredjivanje znanja i iskustava 3. Vaspitač je tu da dobro odabranim didaktičkim sredstvima i materijalima. Pestaloci. Princip „jedan učenikjedan učitelj“ je princip koji je nastao još u robovlasničkom društvu. Pojam „aktivan učenik“ podrazumijeva daleko veće povjrenje u njegovu moć i unutarnje mehanizme za pokretanje razvoja. to predstavlja svjesnu aktivnosti djeteta u konstruisanju svojih znanja. Spasojević. samostalnosti i individualizacije Princip aktivnosti podrazumijeva da djeca/učenici stiču znanja. kako bi djeca više samostalno radila. Osim toga. a ne samo kao nametnutu obavezu. Princip individualizacije je drugi dio ovog principa. jer je procijenjivanje postignuća uvijek zasnovano na poredjenju sa onim što je učenik postigao u predhodnom razvoju. samo da podstakne djecu na razmišljanj. Za dječiji razvoj važna su četiri područja uključivanja u aktivnosti : 1. (Simeunović. didaktičkom igrom ili dobro postavljenim poreblemskim zadatkom. Još u davna vremena ovaj način učenja je bio primjenjivan. Sve oraganizovana aktivnosti trebale bi biti prilagodjenje. Što znači kada je znanje više unutrašnja konstrukcija nego reprodukovanje tudjih znanja i misli. 160) Svjesno učenje i svjesna aktivnost može da bude aktivna samo ako onaj koji uči zna cilj i značaj zbog čega uči. 1998. sa samim sobom. str. Ruso itd). ako su optimalno aktivirane sve neophodne psiho-fizičke mogućnosti. Spasojević.Šimić. 2009. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ 2.

stiču nova znanja. kako pojedincima tako i grupama. Ovaj princip treba 10 . Da bi individalizacija bila efikasna mora da postoji dobra diferencijacija. uglavnom se nastava odvijala kroz tročlanu šemu: predavanje-obnavljanje-ispitivanje. sa posebnim sposobnostima i interesovanjima i da vodi računa o radu i razvoju svakog pojedinca. nekim sličnim ili različitim obilježjima. 2. postiču se razne sposobnosti kod djece. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Posebno mjesto i veliku važnost individualizacija ima u početnoj nastavi matematike. iste grupe. samoupozdanje.uvažavenje individualnih razlika medju učenicima i djecom. tj. Pored njega je i ne manje važan vaspitni cilj. U tradicionalnoj nastavi i učenju. U takvom modelu vaspitač ili nastavnik. karakteristikama.5. stručno i diskretno vodjenje i usmjeravanje aktivnosti prema djetetu. Postoji spoljašnja. Primjenom ovog principa zadatak vaspitača je da što bolje upozna djecu. otkrivaju svoje sposobnosti. strpljivost i niz drugih pozitivnih osobina. Podstiče ih na istrajnost. stiču samopouzdanje. razvijaju upornost. pod pojmom diferencijacija podrazumijeva se klasifikovanje djece po nekim sposobnostima. oblike i metode rada. Što kod spoljašnje diferencijacije nema. Što nikako nije bilo dobro za pozitivnu vaspitnu usmjerenost. Kod nas se koristi najviše unutrašnja diferencijacija i ona je po mnogo čemu najbolja. kako bi što efikasnije prilagodio svoj rad njima. Unutrašnja diferencijacija podrazumijeva strukturisanje sadržaja. Princip vaspitne usmjerenosti Sticanje osnovnih matematički pojmova nije jedini cilj početne nastave matematike. bi se uglavnom bavio sadržajem i onim što djeca treba da nauče o konkretnom predmetu. Na način na koji oni najlakše uče i usvajaju ono što treba da znaju. integrisanih u jednom razredu ili grupi. Svaka didaktička igra trebalo bi da se postavlja tako da pored obrazovnog uvijek ima i vaspitni karakter. Ti primjeri su najčešće ostvareni kroz igrovne aktivnosti. zahtjeva i zadataka koji se zasnivaju na poštovanju razlika kod djece. Danas je mnogo više primjera gdje se djeci na posredan način nameću pozitivna vaspitna usmjerenja. koji kroz realizaciju matematičkog sadržaja uči djecu predškolskog uzrasta da razvijaju pozitivne osobine ličnosti. predhodnom znaju. zadatke. unutrašnja i fleksibilna diferencijacija. strpljivost. a za vaspitni uticaj nije bilo vremena. Važno je da vaspitač prilagodjava ciljeve. pri korištenju biheviorističke teorije i u lošem vodjenju aktivnosti. Što dalje vodi da vaspitač svako dijete gleda kao posebnu ličnost. kako bi svi oni razvijalu svoj potencijal do maksimuma. sistematičnost. ovakav princip nije bio ostvaren. Djeca lako uče. nametali bi se djeci loši primjeri. Čak naprotiv nekada bi se išlo i u pogrešan smijer. ona grupiše djecu po znanjima i sposobnostima u razdvojene grupe ili razrede. Pravilnim korištenjem principa individualizacije i pravilnom diferencijaciom djece. kao i druželjubivost i poštovanje svoje a i drugih ličnosti.

Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Koliko lijepo ovaj princip može biti iskorišten videćemo kroz primjer koji će biti naveden u daljem tekstu.Prva etapa je predstavljanje sadržaja slikovnim elementima tj. Princip odmjerenosti sadržaja prema uzrastu učenika Princip odmjerenosti sadržaja prema uzrastu učenika podrazumijeva da ukupna organizacija učenja i nastave. socijalnim i drugim karakteristikama učenika i djece u razvoju.Treća i posljednja etapa je predstavljanje misaonim ili apstraktnim sredstvima.Druga etapa je predstavljanje sadržaja verbalno-slikovnim elementima. str. U razvijanu matematičkih pojmova. Šimić. koja govori da učenje treba prilagoditi trenutnim kompetencijama kod djece. str. Da očekivanja koja se stavljaju pred djecu nebudu prevelika i bez mogućnosti ispunjenja.da je uvijek vodilja u svemu. Što znači da djeci pokažemo neki objekat ili u matematici oblik. (G. Marija je dobila bombone od mame i zadatak da ih podjeli sa svojim drugaricama. 57) Veoma je važno da zadaci koji se postavljaju djeci nebudu preteški. ide zajedno sa svakim vaspitno-obrazovnim radom. str. psihičkim. . i onda ga riječima objasnimo. 1998. bude primjerena uzrasnim. kao i mišljenje. pa se taj nivo podiže sa uzrastom djece. Primjenom ovog principa potrebno je i prilagodjavati način predstavljanja sadržaja. U takvim slučajevima se kod djece javlja kontra efekat. Kako bi se uspiješno obezbijedila misaona aktivnost djeteta u savladjivanju odredjenog sadržaja. zato se pri izboru programskog sadržaja i konkretnih zadataka mora poštovati ovaj princip. niti su 11 . Primjer 5. u zavisnosti od broja djece 1-1 korespodencijom) (G. Predstavljanje se vrši u nekoliko etapa: . teorija Vigotskog govori o tome da je nastava dobra samo onda kada predhodi razvoju i nastojanje da učenje uvijek bude usmjereno ka zoni narednog razvoja. Intelektualne sposobnosti predškolske djece su još nerazvijene. . 1998. tako da svi dobiju jednako bombona (kako djeca tog uzrasta neznaju da broje. 56) Ovaj princip u nastavu je uvela Pijažeova teorija. A takodje i previše laki zadaci nemaju pogadan efekat. u zavisnosti od uzrasnih i individualnih karakteristika.1998. onda oni obrazuju jednake dvočlane ili tročlane skupove. ide se do odredjenog nivoa. i kod njih se javlja nezainteresovanost i gubi se samopuzdanje. on uglavnom i u vrtiću i u školi.Šimić. ali u isto vrijeme i akcija za dalji razvoj. (G. praktično da djeca mogu da vide.6. opterećenja se kod uvode postupno i individualno. Postoji još jedna teorija koja zagovara isti princip ali na drugačiji način. Šimić. 56) 2.

(G. prvo se obnavljaju već usvojeni pojmovi pa od njih se prelazi na nove. a ne da se zamjenjuju novim znanjima. jer veoma je važno da vaspitač poznaje dijete.7. Korelacija se planira. Ovaj princip je u uzajamnoj povezanosti sa principom individualizacije. Korelacija unutar jedne oblasti-područja rada (vertikalna i horizontalna) Npr. Pri formiranju novih pojmova u početnoj nastavi matematike. doživljajem sadržaja programa. i da bi bila ostvarena dobra horizontalna korelacija mora da postoji dobra povezanost programskih sadržaja. Ono što je važno je i to da je po ovom principu organizovan i vaspitno-obrazovni sistem koji je rasporedjen u predškolsko. (G. Šimić.. Šimić. razvojem mišljenja. 2. podrazumijeva se da programski sadržaj biva proširivan na svakom narednom uzrastu. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Zadatak ovog principa je da učenje i nastava potpomažu i unapredjuju dječije znanje do uzrasnog maksimuma. ilustraciju. osnovnoškolsko. kroz neku filmsku aktivnost. brojevi se nemogu „obraditi“ bez poznavanja skupova.8.podsticajni niti imaju razvojni efekat. interesom. Tako da se gradiva koja se uče na jednom uzrasnom nivou proširuju i dogradjuju na drugom višem uzrasnom nivou. Matematička znanja se izgradjuju povezivanjem matematičkih pojmova u jedan logičan sistem. sa dosta uzajamno povezanih tačaka. Princip trajnosti znanja 12 . Pod pojmom vertikalna strukturisanost programa. 1998. uz pjevanje praćeno na nekom muzičkom instrumentu i igru. inteligencijom. a ne jedan nezavisno od drugog. Princip korelacije programskih sadržaja Psihološke osnove principa korelacije programskih sadržaja nalaze se u samom djetetu i uslovljene su uzrastom. pažnjom. nepoznate pojmove. matematički pojmovi se mogu prezentirati kroz interesantnu priču. Korelacija izmedju različitih oblasti-područja rada (nastavni predmeti) Npr. ali isto tako brojevi su tjesno povezani i u korelaciji sa mjerenjem. Postoje dvije vrste korelacije programskih sadržaja: 1. 1998. kako bi mu dao zadatke koji odgovoraju njegovom psiho-fizičkom stanju. Time se obezbedjuje potpuna misaona aktivnost djeteta. 2. Horizontalna uslovljenost znači da se pojmovi usvajaju jedan u odnosu na drugi. 57) Program vrtića predstavlja skup različito odredjenih aktivnosti. da bi se postigla motivisanost djece. 57) 2. srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje. pjesmu. str. ali i sama nameće tokom rada. str.

Zasniva se na aktivnom umnom radu djeteta. kako bi se oformirolo znanje koje ostaje duže u pamćenju djece. zanimljivo i što je za njego važno i bitno. ako djete ili učenik nisu u potpunosti posvećeni tom što rade. Ali kako god da se neki sadržaji nauče ili usvoje oni vremenom blijede i nestaju. Pamćenje je lakše ako su zadaci poredani sistematično i po nekom logičnom slijedu. podstrek da se nešto ne zaboravi. . str. pa čak i u početnoj nastavi matematike. 57) Težina nastavnih matematičkih sadržaja i njihova logička povezanost može znatno uticati na uspješnost učenja i formiranja trajnog znanja. kojom se djeca podstiču na efikasnije prihvatanje činjenica.Drugi uslov se zasniva na principu sistematičnosti.Prvi uslov je svjesno usvanje sadržaja učeće aktivnosti. neki brže neki sporije. pa do obrade sadržaja učenje koje treba da bude spojeno sa efikasnom motivacijom. Počev od motivacije. jer tako samo sebi više pravi posla. i to su : . kroz novu didaktičku igru i u svakoj pogodnoj životnoj situaciji povezano sa programskim sadržajem drugih vaspitnoobrazovnih oblasti. Šimić. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Savladavanje zadataka matemtika predstavlja veliki umni napor takav da se usvojeno znanje zadrži što duže u pamćenju. (G. znanje se ne akumulira dovoljno i ne ostaje dovoljno dugo u pamćenju i kori velikog mozga. je stalno i konstantno ponavljanje. Jer aktivnost mozga je selektivnog karaktera. Aktivnost učenika u velikom utiče na prihvatanje i trajnost prihvaćenih i naučenih činjenica. predstavlja problem. Princip zabave i zadovoljstva Ovaj princip nalaže i govori da dječije učenje mora da bude spontano i da se uglavnom mora sprovoditi kroz igru i igrovne aktivnosti. svaki put (bilo bi poželjno) sa novim didaktičkim materijalom i sredstvima. gdje se djeci predstavljaju najednostavniji zadaci. Ali često je mnogo teško postići trajnost znanja kod učenika i djece. 1998. mozak djeteta pamti samo ono što je za dijete interesantno. mora ponovo da uči neke iste pojmove od prije. Važno je da vaspitač svakodnevno radi sa svakim djetetom. jer princip trajnosti znanja zahtjeva i u neku ruku inidividualizaciju. Vaspitač mora da vodi brigu da djeca ne zaborave pojmove.Matematika je težak nastavni predmet. Postoji nekoliko uslova po kojim se ovaj princip može ostvariti. Znanje nesmije biti rascjepkano.9. Čitav proces učenje aktivnosti služi za što bolje formiranje trajnosti znanja. 2. prepreka tj. Logička povezanost mora da bude medju sadržajima kako bi se mogao ostvariti ovaj princip. Važno je da vaspitač sve aktivnosti sa 13 . Bitan uslov za trajnost znanja je često ponavljanje sadržaja. poznavanje svakog djeteta i njegovih potreba. već sa uvažavanjem principa postupnosti usko povezano.

mjesto i sadržaj učenja. interesantne. 13) Kako bi se igra na najbolji način spojila sa razvojem i pričinila djeci zadovoljstvo pri učenju nečeg nova. ali vrijedi i obrnuto. treba da se dobro isplanira vrijeme. (Suzić N. Ova zakonomjernost nas obavezuje da igri i igrovnim aktivnostima posvetimo posebnu pažnju kako bismo ih maksimalno usmjerili ka optimalnom razvitku djeteta. samo vaspitač treba da iskoristi taj potencijal. U odnosu na djetetov razvoj. da djeca ulaze u proces učenja dobrovoljno. Igra podstiče zdrav razvitak djeteta. zabavne.matematičkim sadržajem organizuje tako da one budu zanimljive djeci. a razvijenost psihičkih i fizičkih sposobnosti djeteta intenzivira i podiže kvalitet igara i igrovnih aktivnosti. elementarnih obaveza. Ako igru i igrovne aktivnosti spojimo sa vaspitanjem i vaspitnim uticajima. onda uz to treba da znamo da je igra djetetu često značajnija i od hrane. To znači da su igra i razvoj medjuzavisni. djeci je igra urodjena. 2006. 2006. Vaspitač mora da upozna djecu. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Kada smo naveli da se sve aktivnosti treba uglavnom da odvijaju kroz igru. Samo sa takvim mjerama planiranja. Poznavajući sve to on mora da isplanira i da im izloži sadržaje koji će donekle odgovarati svakom djetetu u grupi. 13) 14 . str. da poznaje njihove želje i sposobnosti. da se djeca aktivno uključuju u život svoje okoline i uče uz želju i snažnu motivaciju. da zna njihova interesovanja. da kod djece izazivaju radoznalost i želju za saznanjem a da im pri tom bude omogućena sloboda izbora. (Suzić N. igru možemo posmatrati kao zavisnu varijablu. str. postižu su najbolji rezultati.omogućićemo da vaspitni postupci postanu sastavni dio djetetovog života i prirodnog razvoja. učenja i ispunjavanja obaveza.

vrednovanje rezultata podrazumeva primenu. već naprotiv. bez ikakvog izuzetka. pa je samim tim teško reći gdje jedan počinje a gdje se završava. Ničković . Sama činjenica da se principom definisani zahtjevi odnose na nastavni rad u cjelini. već jedino u neodvojivom jedinstvu s elementima drugih principa. Svako planiranje vaspitno-obrazovnog rada. funkcionalno jedinstvo i povezanost svih ovih principa. Prema tome oni se nemogu medjusobno izolovati. (Prodanović. Takve njihove osnovne karakteristike osiguravaju ujedno visok stepen evolutivnosti i dinamičnosti nastavnog rada. Svaki princip uzet posebno. 80) Didaktička funckionalnost pojedinog principa uslovljena je uvijek kvalitetom njegove korelacione dimenzije prema drugim principima. može manje ili više sadržavati i ostale principe. ali vrijednost svakog principa potvrdjuje se njegovom korelacijom sa ostalim principima. Korelacione dimenzije principa stalno su evolutivne. konstituisanje sistema didaktičkih principa.Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ 3. ali ni zamjeniti u nastavnom procesu. uslov njegovog kompletnog didaktičkog dejstva. 1988. niti ispoljavaju svoje vrijednosti u sebi. Samo u takvim funkcionalnim koordinatama korelacija didaktičkih principa postiže svoje pravo mjesto u nastavnom procesu (Prodanović. str. Promjene u shvatanjima o didaktičkim principima. Samo sistematična i povezana primjena svih metodičko-didaktičkih principa osigurava dobre rezultate u ostvarivanju ciljeva i zadataka vaspitno-obrazovne oblasti u razvijanju matematičkih pojmova.1988. Korelacione veze pojedinig principa nisu smetnje. već je funkcionalna komponenta totalnog procesa korelacije u nastavnom radu. str. Svaki princip jedinstvom elemenata svoje suštine i široko zasnovanim korelacionim vezama s ostalim principima i njihovim elementima potvrđuje svoju vrijednost. Oni zapravo nikada ne egzistiraju sam za sebe. utiče i na modifikovane korelacionih dimenzija didaktičkih principa. metoda i oblika rada. str. Šimić. uvođenje novog principa u sistem i dalje razrađivanje suštine i funkcije pojedinih principa. 81). izbor sadržaja. (G. Jedinstvo metodičko-didaktičkih principa Svaki princip ima jasno definisanu funkciju u nastavnom procesu. Elementi jednog principa manifestuju se vrlo često kao neodvojivi pratioci drugih principa. Korelacija didaktičkih principa nije zatvoren proces. prirodno. 1998. U svakom principu egzistiraju na određen i specifičan način elementi drugih principa. 58) 15 . Nikčević. razotkriva u širinu i neophodnost njegovih korelacionih veza sa ostalim principima.

vrtić.Vrtić je mjesto gdje se njeguje stvaralaštvo. to donosi krupne izazove uredjivanja procesa u kojem se učenici medjusobno oslanjaju jedni na druge. demokratični. i da nikada ne pravi razlike medju djecom.Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ 4. su takodje zadaci vaspitnoobrazovnog rada u modernoj školi i vrtiću. solidarnost i poštovanje različitosti. 2009. a kada je riječ o djetetu predškolskog uzrasta. Osjećaj pripadnosti spada u red najvažnijih potreba čovijeka. aktuelne sposobnosti i sl.Predškolska ustanova je mjesto saradnje i podijeljenih odgovornosti. (Simeunović.Škola ili vrtić je mjesto za njegovanje kritičkog sudjenja i logičkog zaključivanja . treba kod djeteta da podstaknu logičko razmišljanje. . da svako ima pravo da iznese svoje mišljenje.Proces učenja u predškolskim ustanovama utemeljen je na uspjehu svakog djeteta. lakše vrši generalizaciju prihvaćenih pojmova. konstantno su u interakcijskim situacijama i ničim nisu ometani.Vrtić prioritetno podstiče razvoj odgovornosti.) postaju krajnje nebitne. Učenje mora da bude maksimalno prilagodjeno svakom djetetu. to dijete ima potencijal da postigne mnogo toga korisnog i za sebe a i možda za sve ostale.Rad u predškolskim ustanovama mora biti na zasnovan na dječijem interesovanju za rad. tj. odnosno evidentne različitosti medju njima (kao što su pol. Pod ovim se podrazumijeva konstantno upoznavanje djeteta i njegovih osobina. . . rasa. kako bi ono bilo aktivni akter svoga razvoja. . Odnosi medju subjektima vaspitno-obrazovnog procesa treba da budu ravnopravni. želje i interesovanja. str. Postavljanje raznih zadataka koji za primjer imaju realne situacije. Principijelne postavke savremene škole/vrtića . Težnja je da se kod svakog djeteta usadi potreba za doživljaj sopstvenog uspjeha. Spasojević. 151) 16 . Svaka aktivnost. ako taj talenat bude otkriven predškolskoj dobi. Dužnost vaspitača je da uvažava i poštuje svako djete ponaosob.Spremnost na dijalog. Planskim djelovanjem vaspitač podstiče dijete na učenje i pamćenje naučenog. praćenje razvoja i njegovih mogućnosti. nacionalnost. Svako dijete krije u sebi neki talenat. Sa didaktičkog i metodičkog stanovišta . podstiču kod djeteta kritičko mišljenje i logičko rezonovanje pojmova. . . kulturna i religijska pripadnost. to se stavlja pod osnovne potrebe i načela vaspitnoobrazovnog rada. da se svakodnevno podstiče dječiji razvoj. . Važno je da vaspitač svako djete uvažava. Svaka škola. a samim tim djete lakše povezuje različite programske sadržaje i brže uči razne pojmove. uvijek ka zoni bližeg razvoja. treba da podstiče stvaralaštvo. bilo koja obrazovna ustanova. poštovanja i čuvanja resursa prirode. jezik.Vaspitno-obrazovni rad je snažno utemeljen na razvoju svijesti o sopstvenom porijeklu i društvenoj baštini. a pogotovo matematički sadržaji.

(Grandić. Potrebno je iz njega "izvesti " niz principa vaspitnog rada koji predstavljaju konkretni izraz tog zakona. U tom smislu vrlo je 17 . str. Gajić. 73). psihološke. i didaktički principi ne trpe iznimke. oblika. ili svega toga zajedno). str. 1988. tj.filozofske. etičke. didaktički principi mogu osigurati normativnost. korelativnost i integrativnost nastavnog rada. Ranije su se principi u pedagoškoj teoriji i praksi izvodili deduktivno iz određene koncepcije . regulativnost. uvažavanje i osmišljeno primjenjivanje didaktičkih principa odnosi se na nastavni rad u cjelini.filozofske. nije dovoljan da bi bio neposredno "upotrebljiv " . 1997. teorijskom i praktičnom jedinstvu. jer se samo takvim odnosom prema didaktičkim principima može osigurati i njihova učinkovita primjena. Didaktički principi izvode se iz nastavne prakse u njenom istorijskom. Kao i principi drugih djelatnosti. (Prodanović. za razliku od pravila u kojima su uvijek dozvoljeni izuzeci. Zaključak U pogledu konkretnog odredjenja pojma „pedagoški principi“ ne postoji saglasnost. Oni su opšti operativni okviri nastavne prakse. dostupan u praktičnoj vaspitnoj djelatnosti. Sve je izraženija potreba da se principi postave na dva nivoa: teorijsko-metodološki i praktični. antropološke i dr. Danas je sve više primijenjenih istraživanja kojima se oni izvode iz pedagoških zakonitosti. 37). Prema tome.Predškolska ustanova je mjesto za produktivno korištenje slobodnog vremena. okrenuti su ka praksi. 1997. Ranije su se principi u "pedagoškoj teoriji i praksi izvodili deduktivno iz određene koncepcije .. (Grandić. 1988.Vrtić ili škola su uvijek otvoreni za saradnju sa okruženjem. Didaktički principi su opšti zahtjevi kojih će se obavezno i bez izuzetaka pridržavati nastavnik i učenici u realizaciji nastavnog procesa. bioskope. teorijskom i praktičnom smislu. Pedagoški zakon. 37). Ovaj pojam je veoma kompleksan tako da je njegova definicija često izložena riziku da bude nepotpuna i neprecizna. Važno je da predškolska ustanova ima dobar odnos sa sredinom. Principi su 'pripremljeni' za praktičnu organizaciju vaspitne djelatnosti. str. pozorišta. psihološke. U novije vrijeme se principi vaspitnog rada sve više osvjetljavaju i zasnivaju na teorijskim nalazima do kojih se dolazi provjeravanjem različitih hipoteza u vaspitnim institucijama i razvitkom pedagoške i psihološke teorije. (Prodanović. Ničković. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ 5. 73) U našim udžbenicima pedagogije obično se pod principom podrazumijeva "osnovno rukovodeće načelo (smjernica) kojeg se vaspitač ili učitelj pridržava u izvođenju svoje djelatnosti (bilo u pogledu izbora vaspitno-obrazovnih metoda. etičke. Funkcionalno nerazlučivo povezani s nastavom i stalno sjedinjeni s njom. sam po sebi. . Danas je sve više primijenjenih istraživanja kojima se oni izvode iz pedagoških zakonitosti. antropološke i dr. Gajić. Vaspitač sa djecom svaki na najbolji način iskoristi svaki dan. i da vaspitači kada je god to moguće mogu posjećoivati muzeje.. str. Svoju punu vrijednost didaktički principi ostvaruju funkcionalnim jedinstvom. načina i sredstava u vaspitnom radu. igrališta itd. odnosno zakonitosti. zasnovan na zakonitostima nastavnog rada u njegovom istorijskom. Ničković.

ne postoji univerzalni princip koji bi mogao ostale zamijeniti. neophodno je da svi vaspitači dobro poznaju opšte principe vaspitnog rada. .primjenjuju se u svim fazama vaspitnog rada (planiranju. Principi vaspitanja odnose se na sva područja i aspekte vaspitne djelatnosti. što ga ipak ne navodi na zaključak da je princip preživjela kategorija u pedagogiji. Naprotiv. 18 . oni se ipak slažu u sljedećem: .str. dakle. Kneževića (1992) u kojem je razmatrana epistemološka dilema o principima . realizaciji.među principima nema hijerarhijskog odnosa.1989. Iako među pedagozima postoje razlike u poglede utvrđivanja broja i klasifikacije principa.uslovu opstajanja principa s jedne. Oni su. da ih uvažavaju i stvaralački primjenjuju u svom radu. Autor ističe dvije krajnosti u određivanju principa. jedinstven kriterij klasifikacije zahtjeva. Gajić. principi su uzajamno povezani i podudarni..Principi uvijek predstavljaju sistem koji obuhvaća vaspitanje ličnosti u cjelini. on postavlja pitanja o konkretizaciji .svi principi čine jednu cjelinu.značajan i inspirativan rad V. str. Knežević uočava različita rješenja i čitav niz novih problema.preslikavanju principa u vaspitnoj praksi. 40). odnosno predstavljaju njihovu osnovu. opšti zahtjevi kojih se nastavnik obavezno drži. forme i sadržaja: eksplikativni-deklarativnu i voluntaristički (u našim udžbenicima pedagogije) i redukcionističko operativnu (na primjeru programirane nastave). manje ili više. o tome da li je princip izvana nametnut zahtjev ili nalog. Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Između ove dvije krajnosti V. . a svaki od njih se primjenjuje u. . . Didaktički principi odnose se na nastavu u cjelini. itd. evaluaciji).1997. različitim. i obavezujuća funkcija principa za pedagoga s druge strane. (Pedagoška enciklopedija 1. Zbog toga se i nazivaju opštii principi vaspitanja ( Grandić. konkretnim vaspitnim situacijama. 125). da li principi imaju čvrstu logičku podlogu. Njihov dignitet proizlazi iz metodologije njihovog formulisanja. na sve etape nastavnog procesa. od planiranja nastave do njenog izvođenja i do provjeravanja njezinih rezultata.

pricipijelne postavke savremene škole." 19 . Each principle is specifically defined and processed. koje je jedno od najvažnjih osnova ovih principa. how important are the principles of the main theme of which was written up. In conclusion. the principle of unity. Ukratko su opisane i principijelne postavke savremene škole. because without unity there is no successful teaching. pojam „didaktički principi“. Klučne riječi: metodičko-didaktički principi. koliko su principi značajni je glavna tema. in order to fully fit images and methodical-didactic principles. i njihove osobine. and their properties. which is one very important basis of these principles. the most written about pedagogical and specific definitions of the term "didactic principles. the term "didactic principles." Key words: methodical-didactic principles. Opisano je i jedinstvo metodičko-didaktičkih principa. Važnost principa je naglašena u ovom radu. U zaključku je najviše pisano o pedagoškim mislima i o konkretnom odredjenju pojma „didaktički principi“.Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Sažetak: U ovom radu prezentovani su metodičko-didaktički principi. Summary: This paper presents the methodical and didactic principles. Svaki principi je posebno definisan i obradjen. kako bi se u potpunosti uklopila slika i metodičko-didaktičkim principima. A brief description and the principal setting of modern schools. Described is the unity of methodicaldidactic principles. principled contemporary school settings. o kojoj je najviše pisano. The importance of the principles expressed in this paper. jedinstvo principa. jer bez jedinstva nema ni uspješne nastave.

Republički zavod za unapređivanje vaspitanja. TT-Centar. Zagreb. Pedagogija za XXI vijek. Titograd. Zagreb. T. godine V. 2005. Spasojević. Novi Sad.Pedagoški fakultet Bijeljina Diplomski rad___________________________________________________________ Literatura:      Grozdana Šimić. Beograd. (1992). godine Nenad Suzić. MIŠ. R. godina. SOUR "Svjetlost". Banja Luka. Prodanović. Gajić. P. Pedagoška stvarnost. Novi Sad . Banja Luka XBS. Savremene didaktičke teme. Zdravko Kurnik. Grandić. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Knežević. 1988. O principima u pedagogiji. br 1-2. Simeunović. 2009. Zavod za izdavanje udžbenika. IRO "Školska knjiga". V. Načelo trajnosti znanja. Šabac. Pedagoški fakultet. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja. 1997. 1998. Beograd. Didaktika za treću godinu pedagoške akademije. O. godina Pegagoška enciklopedija 1 (1989). viša škola za obrazovanje vaspitača. godine R. Đ. Sarajevo. OOUR Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. 2006. zakonitosti i principi u teoriji vaspitanja. godina Nenad Suzić. OOUR Izdavanje udžbenika i udžbeničke literature. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Metodika razvijanja matematičkih pojmova. Uvod u predškolsku pedagogiju i metodiku. Bijeljina. Ničković. 2009     20 . Zakoni.

Pedagoški fakultet Bijeljina 21 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful