You are on page 1of 83

IZVEDBENI PLAN NASTAVE DVOPREDMETNOGA STUDIJA HRVATSKOGA JEZIKA I KNJIEVNOSTI Preddiplomski studij Akademska godina 2013./14.

IZVEDBENI NASTAVNI PLAN I. GODINA Ak. god. 2013./2014. I. zimski semestar PREDMET
Osnove jezine kulture Staroslavenski jezik Stara hrvatska knjievnost I Strani jezik engleski I - njemaki I Tjelesna i zdravstvena kultura I IZBORNI PREDMETI Flora i fauna renesansne knjievnosti Osnove informacijske tehnologije

SATI TJEDNO P
2 2 2 1 2

ECTS
4 4 4 2 1 2 2

NASTAVNIK Nositelj predmeta ili izvoa dijela nastave


izv. prof. dr. sc. Branimir Belaj doc. dr. sc. Goran Tanackovi-Faletar izv. prof. dr. sc. Milica Luki Vera Blaevi Krezi, zn. novakinja - asistentica prof. dr. sc. Zlata undali Ivana Pepi, asistentica Dubravka Kuna, via predavaica Gordana Todorovi, via predavaica Darko Pihistal, predava, VS prof. dr. sc. Zlata undali mr. sc. Marija Bubalo, via predavaica

V
2 2 2(2) 2 2 2 -

S
2(2) 1 -

Napomena: Ako je student izabrao kombinaciju sa studijem engleskog ili njemakog jezika i knjievnosti onda ne upisuje strani jezik ve upisuje jedan izborni predmet iz hrvatskoga jezika i knjievnosti (po izboru u zimskom ili ljetnom semestru).

Student u semestru mora ostvariti 15 ECTS bodova kroz obveznu i izbornu nastavu iz sadraja obuhvaenim studijskim programom. II. ljetni semestar PREDMET
Teorija jezika Hrvatska fonetika i fonologija Stara hrvatska knjievnost II Strani jezik engleski II - njemaki II Tjelesna i zdravstvena kultura II IZBORNI PREDMETI Osnove web dizajna Slavenska pisma

SATI TJEDNO P
2 2 2 1 -

ECTS
4 4 4 2 1 2 4

NASTAVNIK Nositelj predmeta ili izvoa dijela nastave


izv. prof. dr. sc. Branko Kuna, nositelj dr. sc. Ana Miki oli, via asistentica prof. dr. sc. Vlasta Riner dr. sc. Maja Gluac, via asistentica prof. dr. sc. Zlata undali Ivana Pepi, asistentica Dubravka Kuna, via predavaica Gordana Todorovi, via predavaica Darko Pihistal, predava, VS mr. sc. Marija Bubalo, via predavaica izv. prof. dr. sc. Milica Luki Vera Blaevi Krezi, zn. novakinja - asistentica

V
2(2) 2 2 2 1 2

S
2(2) 2(2) 1 -

Napomena: Ako je student izabrao kombinaciju sa studijem engleskog ili njemakog jezika i knjievnosti onda ne upisuje strani jezik ve upisuje jedan izborni predmet iz hrvatskoga jezika i knjievnosti (po izboru u zimskom ili ljetnom semestru).

Student u semestru mora ostvariti 15 ECTS bodova kroz obveznu i izbornu nastavu iz sadraja obuhvaenim studijskim programom.
Student pri upisu ljetnog semestra mora voditi rauna da ukupno s predmetima s drugog studija ima upisano najmanje 60 ECTS bodova.

IZVEDBENI NASTAVNI PLAN II. GODINA Ak. god. 2013./2014. III. zimski semestar PREDMET
Povijest hrvatskoga jezika Osnove teorije knjievnosti Nova hrvatska knjievnost I Strani jezik engleski III - njemaki III Tjelesna i zdravstvena kultura III IZBORNI PREDMETI Svakodnevica u hrvatskoj knjievnosti 18. stoljea Poljski jezik I Bajke komparacija Drama i kazalite hrvatske moderne

SATI TJEDNO P
2 2 2 1 1 2

ECTS
4 4 4 2 1 3 2 2 3

NASTAVNIK Nositelj predmeta ili izvoa dijela nastave


prof. dr. sc. Loretana Farka Brekalo Tena Babi Sesar, zn. novakinja - asistentica izv. prof. dr. sc. Kristina Peternai Andri doc. dr. sc. Ivan Trojan doc. dr. sc. Dubravka Bruni doc. dr. sc. Biljana Oklopi Gordana Todorovi, via predavaica Darko Pihistal, predava, VS prof. dr. sc. Zlata undali Malgorzata Stanisz, lektorica doc. dr. sc. Dragica Dragun doc. dr. sc. Ivan Trojan

V
2(2) 2 2 2 2 -

S
2(2) 2 2 1 1 2

Napomena: Ako je student izabrao kombinaciju sa studijem engleskog ili njemakog jezika i knjievnosti onda ne upisuje strani jezik ve upisuje jedan izborni predmet iz hrvatskoga jezika i knjievnosti (po izboru u zimskom ili ljetnom semestru).

Student u semestru mora ostvariti 15 ECTS bodova kroz obveznu i izbornu nastavu iz sadraja obuhvaenim studijskim programom.

IV. ljetni semestar PREDMET


Hrvatska morfologija Hrvatska dijalektologija Nova hrvatska knjievnost II Strani jezik engleski IV - njemaki IV Tjelesna i zdravstvena kultura IV IZBORNI PREDMETI Biblija i knjievnost interpretacije Poljski jezik II

SATI TJEDNO P
3 2 2 1 -

ECTS
4 4 4 2 1 2 2

NASTAVNIK Nositelj predmeta ili izvoa dijela nastave


prof. dr. sc. Sanda Ham prof. dr. sc. Loretana Farka Brekalo Tena Babi Sesar, zn. novakinja - asistentica doc. dr. sc. Ivan Trojan doc. dr. sc. Biljana Oklopi Gordana Todorovi, via predavaica Darko Pihistal, predava, VS doc. dr. sc. Dragica Dragun Malgorzata Stanisz, lektorica

V
1(2) 2(2) 2 2 2 2 -

S
2(2) 1 -

Napomena: Ako je student izabrao kombinaciju sa studijem engleskog ili njemakog jezika i knjievnosti onda ne upisuje strani jezik ve upisuje jedan izborni predmet iz hrvatskoga jezika i knjievnosti (po izboru u zimskom ili ljetnom semestru).

Student u semestru mora ostvariti 15 ECTS bodova kroz obveznu i izbornu nastavu iz sadraja obuhvaenim studijskim programom.
Student pri upisu ljetnog semestra mora voditi rauna da ukupno s predmetima s drugog studija ima upisano najmanje 60 ECTS bodova.

IZVEDBENI NASTAVNI PLAN III. GODINA Ak. god. 2013./2014. V. zimski semestar PREDMET
Hrvatska sintaksa Knjievnost za djecu i mlade Svjetska knjievnost IZBORNI PREDMETI Filozofsko-simboliki ustroj glagoljskoga pisma Kognitivna gramatika Kajkavsko narjeje Poljski jezik III

SATI TJEDNO P
2 2 2 1 2 1 -

ECTS
5 5 5 4 3 3

NASTAVNIK Nositelj predmeta ili izvoa dijela nastave


prof. dr. sc. Sanda Ham doc. dr.sc. Jadranka Mlikota doc. dr. sc. Dragica Dragun doc. dr. sc. Tina Varga Oswald izv. prof. dr. sc. Milica Luki Vera Blaevi Krezi, zn. novakinja - asistentica izv. prof. dr. sc. Branimi Belaj doc. dr. sc. Goran Tanackovi Faletar prof. dr. sc. Ljiljana Koleni Tena Babi Sesar, zn. novakinja - asistentica Malgorzata Stanisz, lektorica

V
2(2) 2

S
2(2) 3(2) 1 1 2 -

Napomena: Student u semestru mora ostvariti 15 ECTS bodova kroz obveznu i izbornu nastavu iz sadraja obuhvaenim studijskim programom.

VI. ljetni semestar PREDMET


Hrvatska leksikologija Stilistika Hrvatska usmena knjievnost IZBORNI PREDMETI Amerika knjievnost 20. stoljea Poljski jezik IV Zavrni rad

SATI TJEDNO P
2 1 2 1 -

ECTS
5 5 4 3 2 3

NASTAVNIK Nositelj predmeta ili izvoa dijela nastave


prof. dr. sc. Vlasta Riner dr. sc. Maja Gluac, via asistentica doc. dr. sc. Sanja Juki prof. dr. sc. Ruica Pihistal doc. dr. sc. Biljana Oklopi Malgorzata Stanisz, lektorica

V
1(2) 2

S
1(2) 2(2) 2(2) 1 -

Napomena: Student u semestru mora ostvariti 15 ECTS bodova kroz obveznu i izbornu nastavu iz

sadraja obuhvaenim studijskim programom.


Ukoliko student ne pie zavrni rad s temom iz preddiplomskog studija Hrvatskoga jezika i knjievnosti, mora u tom studiju izabrati jedan izborni predmet koji nosi minimalno 3 ECTS boda.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Branimir Belaj Izvoa(i) izv. prof. dr. sc. Branimir Belaj doc. dr. sc. Goran Tanackovi Faletar OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Temeljni su programski sadraji u okviru predmeta Osnove jezine kulture pojam norme i vrste normi, naela standardizacije i naela standardnosti, princip elastine stabilnosti, osnovica i nadgradnja standardnoga jezika, razlikovanje hrvatskoga standardnog jezika od hrvatskoga knjievnog jezika i knjievnih jezika Hrvata, razlikovanje puristiki utemeljenoga pristupa normiranju leksika i znaenjski (kontekstualno) utemeljenoga, osnovne injenice iz povijesti hrvatskoga knjievnog jezika u 19. i 20. stoljeu, retorike vrste, govorna kultura, etape u pripremi govora, logika u govoru, interpretativno itanje te teorijski okvir hrvatskoga pravopisa. Seminarski dio nastave u okviru predmeta Osnove jezine kulture zamiljen je kao praktina primjena znanja iz hrvatskoga pravopisa i gramatike na tekstovima zasienim pogrekama, odnosno studenti vjebaju lekturu teksta. Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - razlikovati razine jezinoga opisa i njihove osnovne jedinice - analizirati jezine injenice na svim razinama opisa - analizirati i rjeavati pitanja koja se tiu pravopisa i gramatike hrvatskoga jezika - razlikovati funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika - argumentirati odluke koje se tiu leksikoga izbora u hrvatskome standardnom jeziku svjesni njegove polifunkcionalne naravi - opisati jezine injenice primjerenim metodama i metajezikom - definirati temeljne lingvistike pojmove i razumjeti njihovu vanost u jezinom opisu. predavanja vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave aktivnost na nastavi usmeno optereenje u ECTS 1,5 1 X X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad Osnove jezine kulture ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 55 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 55 konzultacija u semestru prema rasporedu 55 konzultacija u semestru Tel. 4731 Tel. 4731 4731 4 2+2+0 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail bbelaj@ffos.hr e-mail bbelaj@ffos.hr gtanackovic@ffos.hr

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 30% X

zavrni pismeni ispit

1,5 70% Ukupno 4 100% Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene uzimaju se u obzir aktivnost na nastavi i ocjena iz zavrnog pismenog ispita: 30% konane ocjene ini ocjena iz aktivnosti na nastavi, a 70% konane ocjene ini ocjena iz zavrnog pismenog ispita. Ukoliko student ne ostvari pozitivnu ocjenu iz aktivnosti na nastavi, ocjena iz zavrnog pismenog ispita ini 100% konane ocjene. Primjer oblikovanja konane ocjene Student je ostvario ocjenu 5 iz aktivnosti na nastavi i 3 iz zavrnog ispita. Konana ocjena izraunava se prema formuli: (nast. x 0,3) + (isp. x 0,7). U naem primjeru taj bi izraun izgledao ovako: (5 x 0,3) + (3 x 0,7) = 1,5 + 2,1 = 3,6 = 4. Konana ocjena u ovome bi sluaju bila vrlo dobar (4). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na zavrni pismeni ispit ako ispuni jedan uvjet: bio je prisutan na najmanje 70% odranih nastavnih sati. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. Babi, S., Finka, B., Mogu, M.: Hrvatski pravopis, 4. izdanje, Zagreb, 1996. Bari, E. i dr.: Hrvatska gramatika, Zagreb, 1995. kari, I.: U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb, 1988.

Dopunska literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Ani, V.: Rjenik hrvatskoga jezika, Zagreb, 1994. te kasnija izdanja Ani, V., Sili, J.: Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb, 2001. Babi, S., Finka, B., Mogu, M.: Hrvatski pravopis, 5., 6., 7. i 8. izdanje Katii, R.: Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1992. Katii, R.: Naela standardnosti hrvatskoga knjievnoga jezika , Jezik, 43. god., br. 5, Zagreb, 1996. Melvinger, J.: Leksikologija, Osijek, 1989. Mogu, M.: Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika, Zagreb, 1993. Zbornik radova, Norme i normiranje hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb, 1999.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Milica Luki Izvoa(i) izv. prof. dr. sc. Milica Luki Vera Blaevi Krezi, Staroslavenski jezik ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 78 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 78 konzultacija u semestru 78 prema rasporedu Tel. 4721 Tel. 4721 4721 4 2+2+0 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail mlukic@ffos.hr e-mail mlukic@ffos.hr vblazevic1@ffos.hr

zn. novakinja, asistentica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija

konzultacija u semestru

Slinost i srodnost slavenskih jezika. Praslavenski jezik i staroslavenski jezik pojam. Zato prouavati staroslavenski jezik. Povijesne okolnosti nastanka najstarijeg slavenskoga knjievnog jezika. ivot i rad Svete Brae. Kanon staroslavenskih spisa. Glagoljica (obla i uglata), staroslavenska irilica; postanak slavenskih pisama, pitanje prioriteta, prisutnost u slavenskih naroda, transliteracija; hrvatska irilica (bosanica). Samoglasniki i suglasniki sustav staroslavenskoga jezika, glasovne promjene. Glavna sklonidba imenica mukoga, srednjeg i enskog roda; dioba glagola, prezent. Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija student e moi: - ovladati definiranjem i razumijevanjem temeljnih jezikoslovnih pojmova (s naglaskom na poredbenopovijesnu lingvistiku) - poznavati i moi samostalno opisati iri kulturnopovijesni okvir nastajanja prvog slavenskog knjievnoga jezika u 9. stoljeu te e poznavati kljune podatke iz biografija tvoraca slavenskog knjievnoga jezika i pisma Konstantina irila i Metoda - znati imenovati najstariji slavenski knjievni jezik, s jasnom diferencijacijom pojedinih termina, te e samostalno moi rangirati termine s obzirom na njihovu opravdanost i zastupljenost u znanstvenoj uporabi - znati opisati i razumjeti staroslavenski fonoloki, morfoloki, sintaktiki i leksiki sustav - usporedbom rekonstruiranih rijei iz ie. prajezika te praslavenskoga jezika s rijeima iz staroslavenskoga jezika, a potom i hrvatskostaroslavenskoga i suvremenoga hrvatskog jezika studenti e moi prepoznati osobitosti pojedinih samoglasnikih i suglasnikih sustava (i glasovnih promjena) te ih smjestiti u odreeni vremenski period - na primjerima staroslavenskih sintagmi i reenica izvodit e samostalnu morfoloku i sintaktiku analizu, a potom i oblikovati prijevod na suvremeni hrvatski knjievni jezik - znati prepoznati pismo kojim je pisan neki od najstarijih slavenskih spomenika (kanonskih), a potom uspjeno primijeniti transliteracijska i transkripcijska pravila prilikom prenoenja glagoljinih i irilinih grafema u latinine, ali i samostalno pisati glagoljinom ili irilinom azbukom - pokazati znanje o procesima transliteracije (preslovljavanja) i transkripcije (ozvuenja, samostalnoga itanja i pisanja) staroslavenskih (kanonskih) tekstova predavanja vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja Pohaanje nastave Kontinuirano praenje i provjeravanje znanja (pismene provjere u obliku kolokvija) Zavrni pismeni ispit Zavrni usmeni ispit Ukupno Nain oblikovanja konane ocjene usmeno optereenje u ECTS 1,5 0,5 1,5 0,5 4 X X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 25% x 40% 35% 100%

U oblikovanju konane ocjene za studente na dvopredmetnom studiju uzimaju se u obzir: A) Kontinuirano praenje i provjeravanje znanja s 25% udjela u konanoj ocjeni: 1. Kolokvij (ivot i djelo Sv. Brae, kanon staroslavenskih spisa; kulturno-povijesni okvir nastajanja i irenja prvog slavenskog knjievnoga jezika i pisma, teorijski dio o glagoljici i irilici + staroslavenska irilica transliteracija i transkripcija). 2. Kolokvij (Redakcije i recenzije staroslavenskoga jezika; staroslavenski u slubi hrvatske civilizacije (uvod u hrvatsko glagoljatvo) + obla i uglata glagoljica transkripcija i transliteracija). A) Zavrni pismeni ispit s 40% udjela u konanoj ocjeni. B) Zavrni usmeni ispit s 35% udjela u konanoj ocjeni. Primjer oblikovanja konane ocjene: Student je ostvario sljedee ocjene iz dvaju kolokvija: 1. 3, 4, 2. 3, 2. Student je potom ostvario ocjenu 2 iz zavrnoga pismenog ispita i ocjenu 3 iz zavrnoga usmenog ispita. Konana ocjena izraunava se prema formuli: (kolokviji x 0,25) + (zpi x 0,4) + (zui x 0,35). Za dane ocjene konkretan je izraun: ((3,25) x 0,25) + (2 x 0,4) + (3 x 0,35) = 0,81 + 0,8 + 1,05 = 2,66 = 3. Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Studenti su obvezni poloiti dva kolokvija, a poloeni su kolokviji uvjet za pristup zavrnom pismenom i usmenom dijelu ispita (gramatiki sustav staroslavenskoga jezika). Za prolaznu je ocjenu na svakom kolokviju potrebno ostvariti 60%, a na zavrnom ispitu 70%. Studenti su obvezni redovito pohaati predavanja i vjebe (doputena najvie tri izostanka). Studenti se vrednuju i ocjenjuju prema razraenim kriterijima s kojima su prethodno upoznati i koji su im dostupni. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. Stjepan Damjanovi, Slovo iskona Staroslavenska / starohrvatska itanka , Matica hrvatska, Zagreb, 2004. (str. 11-120) Stjepan Damjanovi, Staroslavenski jezik (etvrto, popravljeno i dopunjeno izdanje), Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2003. (str. 56-81) i (str. 118-127) Ivan Jurevi, Uvod u stara pisma i jezik (skripta za studente), Filozofski fakultet, Osijek, 2004. (str. 1-43)

Dopunska literatura a) irilometodska problematika: 1. Franc Grivec, Slavenski blagovjesnici sveti iril i Metod, Kranska sadanjost, Zagreb, 1985. 2. Josip Bratuli, itja Konstantina irila i Metodija i druga vrela, Zagreb (bilo koje izdanje) 3. Dokumenti o svetom irilu i Metodu, Dokumenti 76, KS, Zagreb, 1985. 4. Stjepan Damjanovi, Jedanaest stoljea nezaborava, Osijek-Zagreb, 1991. b) Prvi slavenski knjievni jezik i pismo 1. Stjepan Damjanovi, Ivan Jurevi, Boris Kuzmi, Tanja Kutovi, Milka Luki i Mateo agar, Mali staroslavensko-hrvatski rjenik, Matica hrvatska, Zagreb, 2004. 2. Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna knjievnost, Povijest hrvatske knjievnost 2, Liber Mladost, Zagreb, 1975. Treba prouiti ova poglavlja: a) Problemi jezika i stila (30-41) b) Hrvatski udio u opeslavenskoj (crkvenoslavenskoj) knjievnosti (45-56) 3. Frantiek V. Mare, Drevnoslavjanskij literaturnyj jazyk v Velikomoravskom gosudarstve, Voprosy jazykoznanija 2, Moskva 1961, str. 12-23. 4. B. Fui: Najstariji hrvatski glagoljski natpisi, Slovo 21, Zagreb, 1971., str. 227.-255. 5. B. Fui: Granina podruja glagoljice i irilice, Braki zbornik 15, Supetar, 1987. 6. Nazor: irilica i glagoljai, Braki zbornik 15, Supetar, 1987. 7. E Hercigonja: Trojezina i tropismena kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb, 1995. (odabrana poglavlja) 8. R. Katii: Uz pitanje o postanku i starosti glagoljice, Hercigonjin zbornik, Croatica XXVI, 42/43/44, str.185.-199.

9. 10.

Josip Bratuli, Leksikon hrvatske glagoljice, Zagreb, 1995. (treba prouiti poglavlje Glagoljica: Pismo, znak, slika (str. 9-16) David Diringer, Povijest pisma, Zagreb, 1991.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija prof. dr. sc. Zlata undali Izvoa(i) prof. dr. sc. Zlata undali Ivana Pepi, asistentica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Ope karakteristike epohe srednjega vijeka povijesne i socioloke odrednice Periodizacija hrvatske srednjovjekovne knjievnosti. anrovski sustav hrvatske srednjovjekovne knjievnosti. Predsenjsko i senjsko razdoblje hrvatskoglagoljskoga tiska. Hrvatska srednjovjekovna poezija. Poetike osobine hrvatske srednjovjekovne proze. Hrvatska srednjovjekovna prikazanja. Estetika srednjega vijeka. Humanizam i renesansa opa obiljeja epohe. Humanizam (obiljeja, faze hrvatskoga humanizma, predstavnici po knjievnim sreditima, anrovski sustav). anrovski sustav hrvatske renesanse. Petrarkizam (definicija pojma, trubadurska lirika i dolce stil nuovo, obiljeja Petrarkine lirike i njegova Kanconijera). Hrvatski petrarkizam (pojava petrarkiranja u Hrvatskoj, Zbornik Nike Ranjine, obiljeja hrvatske petrarkistike lirike, faze u razvoju hrvatskoga petrarkizma. Dore Dri i iko Meneti. Renesansna epika. Djelo Marka Marulia s osobitim osvrtom na Juditu. Renesansna drama prije Marina Dria. Hanibal Luci, Robinja. Teatar Marina Dria. Teatar u Dubrovniku poslije Marina Dria (tragedije, prijevodi Tassova Aminte i Guarinijeva Pastora Fide). Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - definirati vremensko trajanje hrvatskoga knjievnog srednjovjekovlja i humanizma i renesanse (periodizacija) - opisati povijesno-socioloke odrednice razdoblja - opisati anrovski sustav razdoblja (tipologija lirike, epike, drame) - analizirati reprezentativne predloke - razvrstati renesansne pisce po generacijama i sreditima - argumentirati poetiku pripadnost pisca razdoblju - opisati estetiku razdoblja - sintetizirati znanja o razdoblju Oblici nastave X predavanja vjebe terenska nastava samostalni zadaci Stara hrvatska knjievnost I ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 48 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 48 konzultacija u semestru prema rasporedu 78 konzultacija u semestru Tel. 4668 Tel. 4668 4721 4 2+0+2 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail zsundalic@ffos.hr e-mail zsundalic@ffos.hr ipepic@ffos.hr

seminari i radionice obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja Pohaanje nastave Kontinuirano praenje (tjedni kolokviji lektire) i provjeravanje znanja (dva kolokvija) kao ekvivalent zavrnom pismenom ispitu Seminarski rad Zavrni usmeni ispit usmeno

konzultacije praktini rad mentorski rad

pismeno

optereenje u ECTS 1,5 1,5

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 80% X

0,5 0,5

20%

Ukupno 4 100% Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene uzima se u obzir ocjena iz zavrnog pismenog ispita (80%) i ocjena iz zavrnog usmenog ispita (20%). Primjer oblikovanja konane ocjene Tijekom nastave student pie dva kolokvija (12 pitanja = 12 bodova), to je u konanici 24 boda i jedan seminarski rad (vrednuje se s +/-). Bodovi se s kolokvija, kao i sa zavrnog ispita koji broji 24 pitanja, u konanici zbrajaju i pretvaraju u ocjene (0-12: nedovoljan; 13-15: dovoljan; 16-18: dobar; 19-21: vrlo dobar; 22-24: izvrstan). Proitana lektira donosi 4 boda (odnosno 2 boda u svakom kolokviju). Ako je student iz pismenog dijela ispita (preko kolokvija ili preko zavrnog pismenog ispita) dobio ocjenu 4 i iz usmenog dijela ispita ocjenu 3, konana ocjena bi se izraunavala prema formuli: (pismeni ispit x 0,8) + (usmeni ispit x 0,2). U navedenom bi primjeru izraun izgledao ovako: (4 x 0,8) + (3 x 0,2) = 3,2 + 0,6 = 3,8 = 4 Konana bi ocjena u ovom sluaju bila vrlo dobar (4). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Student na dvopredmetnom studiju ostvaruje pravo izlaska na zavrni ispit, ako je proitao svu zadanu lektiru, a pravo na potpis, ako je napisao seminarski rad koji zadovoljava svojom pisanom i usmenom inaicom (za uspjean seminarski rad dobiva plus, a za neuspjeni seminarski rad dobiva minus i mora ga doraditi da bi dobio plus i pravo na potpis) i ako nije izostao s vie od 30% nastavnih sati utvrenih studijskim programom. Izostanak s vie od 30% nastavnih sati moe se popraviti dodatnim (kaznenim) seminarskim radom ija se tema odreuje na poetku nastave. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna knjievnost, Povijest hrvatske knjievnosti, knjiga 2, Zagreb, 1975. Pet stoljea hrvatske knjievnosti, knjiga 1 (priredio Vjekoslav tefani sa suradnicima), Zagreb, 1969. Najstariji hrvatski latiniki spomenici (do sredine 15. stoljea), Stari pisci hrvatski, knjiga XLIII, priredile Dragica Mali i Dunja Falievac, Zagreb, 2004. Marin Franievi, Povijest hrvatske renesansne knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb, 1983. Nikola Batui, Povijest hrvatskoga kazalita, Zagreb, 1978. Frano ale, Marin Dri: Djela, Zagreb, 1987. (predgovor) Dunja Falievac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb, 1989, 2007. Mirko Tomasovi, Marko Maruli Marul (monografija), Zagreb, 1999. Lovro Kunevi, Ipak nije na odmet sve uti: mediejski pogled na urotnike namjere Marina Dria, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, XLV, 2007, str. 946.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija Dubravka Kuna, via predavaica Izvoa(i) Dubravka Kuna, via predavaica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija itanje i sluanje tekstova koji omoguavaju nadgradnju jezine kompetencije u podruju struke i njezine ue specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi strunih kolegija. U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatike tonosti. Provode se govorne i pismene vjebe. Proiruju se znanja studenata iz podruja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja. Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - prepoznavati karakteristine leskike i gramatike strukture te reenina vezna sredstva u akademskom diskursu - razlikovati opi leksik od akademskog - objasniti uporabu glagolskih vremena u strunim tekstovima iz podruja psihologije te ih pravilno rabiti - prepoznavati kolokacije u strunom tekstu te ih pravilno prevoditi s engleskog na hrvatski jezik i obrnuto s posebnim naglaskom na psihologijski struni leksik predavanja X vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija zavrni pismeni ispit Ukupno LITERATURA Obvezna literatura usmeno terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad Engleski jezik I ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 61 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 61 konzultacija u semestru Tel. 4677 Tel. 4677 2 0+2+0 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail dkuna@ffos.hr e-mail dkuna@ffos.hr

pismeno

optereenje u ECTS 0,75 0,50 0,75 2

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 0% 40% X 60% 100 %

1. 2. 3.

Cox, K. & Hill, D (2004). EAP now!. Pearson/Longman (selected units). Vince, M. (2003). Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan. Excerpts from books, newspapers, video clips etc.

Dopunska literatura 1. 2. O'Driscoll, J (1995): Britain, Oxford: OUP McCarthy, M. and O'Dell, F. (1994). English Vocabulary in Use (Advanced). Cambridge: CUP.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija Gordana Todorovi, via predavaica Izvoa(i) Gordana Todorovi, via predavaica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija itanje i sluanje tekstova koji omoguavaju nadgradnju jezine kompetencije u podruju struke i njezine ue specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi strunih kolegija. U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatike tonosti. Provode se govorne i pismene vjebe. Proiruju se znanja studenata iz podruja kulture i civilizacije zemalja njemakog govornog podruja Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - uoiti razlike u kolskim sustavima Hrvatske i zemalja jemakog govornog podruja - razlikovati opi leksik od akademskog - objasniti uporabu glagolskih vremena u strunim tekstovima i pravilno ih rabiti - opisati jednostavnim reenicama strukturu svog studija predavanja X vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja Pohaanje nastave Kontinuirano provjeravanje znanja (2 usmeno optereenje u ECTS 0,3 1,2 terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad Njemaki jezik I ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 61 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 61 konzultacija u semestru Tel. 4677 Tel. 4677 2 0+2+0 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail gtodorovic@ffos.hr e-mail gtodorovic@ffos.hr

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 0% 30 % + 30 % X

kolokvija) Usmeni ispit

0,5

40 %

Ukupno 2 100% Nain oblikovanja konane ocjene Iz svih elemenata praenja i provjeravanja student/ica moe ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedea: - 60% - 69,9% = dovoljan (2) - 70% - 79,9% = dobar (3) - 80% - 89,9% = vrlo dobar (4) - 90% - 100% = izvrstan (5). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Studenti su obvezni pohaati 70% odranih nastavnih sati i pravovremeno predati pismene sastave i domae zadae da bi ostvarili pravo na potpis. Prepisivanje tijekom kolokvija kanjava se odstranjivanjem s kolokvija i ocjenom 0%. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Struni tekstovi iz knjiga, asopisa i s interneta. Drever/Schmitt, Lehr-und Ubungsbuch der deutschen Grammatik Helbig/Buscha, Ubungsgrammatik Deutsch Wahrig: Deutsches W6rterbuch Njemako-hrvatski i hrvatsko-njemaki rjenik (po izboru)

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija eljko Beissmann, predava Izvoa(i) eljko Beissmann, predava OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Omoguiti studentima izbornu nastavu TZK iz podruja gimnastike, portova, portskih igara, estetske gimnastike i plesa, planinarenja i izletnitva prema prostornim, vremenskim i kadrovskim mogunostima. 1. Opa tjelesna priprema: stjecanje vieg stupnja znanja, umijea i navika kretanja, upoznavanje zakonitosti i meusobne uvjetovanosti gibanja iz raznih podruja portske aktivnosti; razvijanje Tjelesna i zdravstvena kultura I.-IV. ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 93 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 93 konzultacija u semestru Tel. 4710 Tel. 4710 1 0+2+0 prema rasporedu sati za zimski/ljetni semestar hrvatski e-mail zbeissmann@ffos.hr e-mail zbeissmann@ffos.hr

2.

3.

4. 5. 6. 7. 8.

osjeaja za prostorne, vremenske i energetske elemente kretanja, razvijanje ula sluha, vida i ravnotee. Sadraje rada prilagoditi prethodnoj osposobljenosti studenata u sadrajima izabrane portsko-rekreativne djelatnosti. portovi: Teoretski dio (port i njegovo mjesto i poloaj u fizikoj kulturi. Povijesni razvoj u svijetu i kod nas, biomehanike osnove, metodika, pravila i organizacija natjecanja). Praktini dio: stavovi i tehnika kretanja, usavravanje pokreta: uoavanje pogreaka. Poveanje motorikih sposobnosti, povezivanje elemenata u cjelovitost ekonominog kretanja. Upotreba opreme, sprava, pomagala. Sportske igre: rukomet, nogomet, odbojka, koarka. Razvoj odreene portske igre u svijetu i kod nas, znaaj igre, pravila i suenje, igralite, ureaji i oprema, metodika, te testiranje motoriko-tehnikih dostignua. Praktino: Tehnika kretanja, elementi baratanja ispitom u mjestu i kretanju, taktika igre u napadu i obrani, protunapad, indiviudalna i kolektivna taktika, te igra. Estetska gimnastika i plesovi. Realizacija notnih vrijednosti i tekstova, metrike i ritmike vjebe. Elementi klasinih i modernih plesnih oblika. Narodni plesovi (izbor). Sportska gimnastika. Kolutovi, kovrtljaji, upori i naupori. njihanja i ljuljanja, okreti, uzmasi, naskoci, saskoci, premeti i prekopiti. preskoci, povezivanja elementa na tlu i na spravama. Asistiranja i zatita prilikom vjebanja. Izletnitvo i planinarenje, priprema planinarenja, orijentacija, signalizacija, naini kretanja, izbor i upotreba opreme, uvanje prirode. Izgradnja prirunih objekata, vrste ognjita i vatre. Terenske igre. Korektivna gimnastika i rehabilitacija, omoguiti studentima sa smanjenim tjelesnim mogunostima adekvatne aktivnosti prilagoeno osobnim korektivniin i rehabihtacijskim potrebama. Natjecajnja. Sudjelovanje u fakultetskim, meufakultetskim i ostalim prigodnim natjecanjima.

Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija student e moi: - usavriti specifina kinezioloka teorijska i motorika znanja iz odreenih sportova i sportske rekreacije - pratiti i ponavljati zadane vjebe - izvoditi vjebe za razvoj i jaanje svih miinih skupina uz instrukciju profesora - samostalno izvoditi vjebe koje jo nisu precizne i automatizirane. - stei znanje o najvioj razini odgovornosti za osobno zdravlje i zdravlje drugih - usvojiti osnovna motorika znanja u funkciji uinkovite prilagodbe - ciljano razvijati motorike i funkcionalne sposobnosti potrebna za obavljanje svakodnevnog zanimanja - postii optimalni odnos izmeu koliine miine mase i potkonog masnog tkiva - biti osposobljen za odravanje antropolokih obiljeja tijekom radnog vijeka - imati razvijenu svijest o uljudnim pravilima portskog ponaanja tijekom bavljenja portskim aktivnostima i za vrijeme promatranja istih - biti osposobljen za primjenu portskih i rekreacijskih aktivnosti radi odravanja radne sposobnosti i unapreenja kulture ivljenja - usvojiti i primjenjivati osnovno znanje o planiranju, programiranju i kontroli individualnog procesa vjebanja - zadovoljiti potrebe osobne afirmacije u skupini a biti i osposobljen za timski rad - biti osposobljen za rjeavanjem problema u hitnim situacijama - usvojiti i usavriti motorika znanja kojima se po potrebi mogu prilagoditi novom radnom okruenju i ivotnim situacijama - pojaanim tjelesnim vjebanjem regulirati negativno ponaanje-osloboditi se napetosti i stresa - razumjeti i potovati spolne, nacionalne i rasne razlike - povezivati vie vjebi u jednu cjelinu, sastaviti i odraditi cijelu koreografiju, npr. aerobika predavanja vjebe seminari i radionice obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

X Oblici nastave

LITERATURA Obvezna literatura

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija prof. dr. sc. Zlata undali Izvoa(i) prof. dr. sc. Zlata undali OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Sadraj predmeta obuhvaa istraivanje pojavnosti, znaenja i funkcije biljnoga i ivotinjskoga svijeta unutar samo jednog renesansnog dramskog anra, u pastoralno-idilinoj drami. Ovako odreen predmet bavljenja podrazumijeva usmjereno iitavanje 11 knjievnih predloaka, koji trebaju rezultirati spoznajama o nezaobilaznu mjestu biljke i ivotinje u ovom anru. Oba svijeta svojim najvie pozicioniranim leksemima daju svoj doprinos normiranosti anra, ali s napomenom da se u odnosu na biljni svijet treba vidjeti i preoblikovane i pastorali prilagoene petrarkistike florealne konvencije. Kako je sredinja spisateljska osobnost hrvatske renesansne pastoralno-idiline drame Marin Dri, to se i sintetske spoznaje vezuju uz njegovo stvaralatvo. Tako se govori o znaajkama flore i faune: 1. preddrievskog vremena (realizirani biljni i ivotinjski svijet je, uglavnom, u funkciji anra; djela Dore Dria, Mavra Vetranovia, Nikole Naljekovia); 2. o znaajkama Drievih pastoralno-idilinih drama (flora i fauna pridonosi inoviranju anra; Drieva djela Tirena, Venera i Adon, Griula); 3. o znaajkama flore i faune po-drievskog vremena (odsutnost maniristikog inoviranja anra i aktualizacija konzervativnijih ekloko-pastoralnih poetaka; djela Dominka Zlataria, Savka Guetia Bendevievia, Frana Lukarevia Burine, Antuna Sasina). Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - imenovati stilske formacije koje ine tzv. staru hrvatsku knjievnost - razvrstati renesansne knjievne rodove s pripadajuim vrstama, podvrstama i anrovima - shvatiti temeljne znaajke renesansnog dramskog knjievnog roda, a posebice pastoralno-idiline drame - istraiti pojavnosti, znaenja i funkcije biljnoga i ivotinjskoga svijeta u renesansnim tekstovima - prepoznati ukljuenost biljnih i ivotinjskih leksema u normiranost anra Oblici nastave X X predavanja vjebe seminari i radionice obrazovanje na daljinu terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad Flora i fauna renesansne knjievnosti ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 48 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 48 konzultacija u semestru Tel. 4668 Tel. 4668 2 1+0+1 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail zsundalic@ffos.hr e-mail zsundalic@ffos.hr

multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja Pohaanje nastave Kontinuirano praenje (tjedni kolokviji) i provjeravanje znanja (dva kolokvija) kao ekvivalent zavrnom pismenom ispitu Seminarski rad Zavrni usmeni ispit usmeno

mentorski rad

pismeno

optereenje u ECTS 0,7 0,7 0,3 0,3

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 80% X 20%

Ukupno 2 100% Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene uzima se u obzir ocjena iz zavrnog pismenog ispita (80%) i ocjena iz zavrnog usmenog ispita (20%). Primjer oblikovanja konane ocjene Tijekom nastave student pie dva kolokvija (6 pitanja = 6 bodova), to je u konanici 12 bodova i jedan seminarski rad (vrednuje se s +/-). Bodovi se s kolokvija, kao i sa zavrnog ispita koji broji 12 pitanja, u konanici zbrajaju i pretvaraju u ocjene (0-5: nedovoljan; 6: dovoljan; 7-8: dobar; 9-10: vrlo dobar; 1112: izvrstan). Ako je student iz pismenog dijela ispita (preko kolokvija ili preko zavrnog pismenog ispita) dobio ocjenu 3 i iz usmenog dijela ispita ocjenu 2, konana ocjena bi se izraunavala prema formuli: (pismeni ispit x 0,8) + (usmeni ispit x 0,2). U navedenom bi primjeru izraun izgledao ovako: (3 x 0,8) + (2 x 0,2) = 2,4 + 0,4 = 2,8 = 3 Konana bi ocjena u ovom sluaju bila dobar (3). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Student na dvopredmetnom studiju ostvaruje pravo izlaska na zavrni ispit, ako je proitao svu zadanu lektiru, a pravo na potpis, ako je napisao seminarski rad koji zadovoljava svojom pisanom i usmenom inaicom (za uspjean seminarski rad dobiva plus, a za neuspjeni seminarski rad dobiva minus i mora ga doraditi da bi dobio plus i pravo na potpis) i ako nije izostao s vie od 30% nastavnih sati utvrenih studijskim programom. Izostanak s vie od 30% nastavnih sati moe se popraviti dodatnim (kaznenim) seminarskim radom ija se tema odreuje na poetku nastave. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. Viskovi, Nikola, 1996, ivotinja i ovjek. Prilog kulturnoj zoologiji, Split. Viskovi, Nikola, 2001, Stablo i ovjek. Prilog kulturnoj botanici, Zagreb.

Dopunska literatura 1. 2. undali, Zlata, 2003, ivotinja i hrvatska renesansna pastoralno-idilina drama ; Krleini dani u Osijeku 2002. anrovi u hrvatskoj dramskoj knjievnosti i struke u hrvatskom kazalitu; priredio Branko Heimovi, Zagreb-Osijek, str. 18-49. undali, Zlata, 2004, Biljni svijet u hrvatskoj renesansnoj pastoralno-idilinoj drami , Krleini dani u Osijeku 2003. Hrvatska dramska knjievnost i kazalite u svjetlu estetskih i povijesnih mjerila, priredio Branko Heimovi, Zagreb Osijek, str. 19-44.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i Osnove informacijske tehnologije ECTS koeficijent optereenja studenata 2

nain izvoenja nastave Nositelj kolegija mr. sc. Marija Bubalo, via predavaica Izvoa(i) mr. sc. Marija Bubalo, via predavaica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija

Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 93 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 93 konzultacija u semestru Tel. 4710 Tel. 4710

2+0+0 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail maja@ffos.hr e-mail maja@ffos.hr

Predavanja se odnose na osnovna znanja iz informatike Uvod u informacijske tehnologije Informacijski sustavi i osnovne sastavnice Materijalna komponenta informacijskog sustava Programi i algoritmi Podatci i struktura podataka Prijenos podataka i Internet Multimedijski sustavi Sigurnost podataka i zatita Vjebe obuhvaaju osnovni rad s raunalom, grafiko korisniko suelje, programe MS Word, MS PowerPoint i MS Excel Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - upoznati temeljne pojmove informacijske tehnologije - upravljati i raditi sa datotekama - koristiti Internet i elektroniku potu - razlikovati vrste raunalnih mrea - koristiti se obradom teksta, tablinim kalkulacijama i prezentacijskim tehnikama predavanja vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave kontinuirano praenje u obliku zadataka zavrni ispit Ukupno Nain oblikovanja konane ocjene usmeno optereenje u ECTS 0,75 0,50 0,75 2 X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 0% 50% 50% 100%

Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. V. eri, M. Varga, H. Birolla et al., Poslovno raunarstvo, Znak, 1998 Darko Grundler: Primijenjeno raunalstvo, Graphis, Zagreb, 2000. Ljiljana Milija: PC- kola 2000, Promil, Varadin 2000.

4.

Prezentacije na webu www.ffos.hr

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Branko Kuna Izvoa(i) dr. sc. Ana Miki oli, via asistentica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Jezik: svojstva; podrijetlo; neverbalni kod i njegovo ujezienje; lingvistika i njezin predmet; semiologija i lingvistika: ljudska simbolika djelatnost i jezik; jezini znak (F. de Saussure i L. Hjelmslev) djelovanje jezika kao sustava znakova; jezik i govor: jezik kao struktura; Coseriuova trihotomija: sustav norma govor; uloge jezika: jezik-miljenje-stvarnost (Sapir-Whorf); jezine funkcije; opejezini zakoni: naelo jezine ekonomije; zalinost; ralanjivost; jezino stvaralatvo; iz povijesti lingvistike; klasifikacija jezika; pismo, jezik kultura; razine jezinoga opisa: fonologija i fonetika, morfologija, sintaksa, semantika, leksikologija; sociolingvistika; pragmalingvistika Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija student e moi: - prepoznati jezina naela u komunikaciji - definirati i razlikovati temeljne jezine pojmove - izdvojiti jezine porodice i predstavnike - samostalno primjenjivati jezinoteorijske spoznaje i koristiti se opejezinom literaturom - razlikovati pristupe u opisu jezika (filoloki, poredbeno-povijesni, strukturalistiki, generativni) predavanja vjebe X seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave kolokviji ispit usmeno optereenje u ECTS 1,5 1 1,5 X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad Teorija jezika ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 52 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 52 konzultacija u semestru Tel. 4673 Tel. 4673 4 2+0+2 prema rasporedu sati za ljetni semestar hrvatski e-mail bkuna@ffos.hr e-mail amikic@ffos.hr

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 40% 60% X

Ukupno 4 100% Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz kolokvija i ocjena iz zavrnog ispita: 40% konane ocjene ine ocjene iz dvaju kolokvija, a 60% konane ocjene ini ocjena iz zavrnog ispita. Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje LITERATURA Obvezna literatura 1. Glovacki-Bernardi/Kovaec/Mihaljevi/Halwachs/Sornig/Penzinger/Schrodt, 2001. Uvod u lingvistiku, kolska knjiga, Zagreb. 2. Saussure, Ferdinand de, 2000. Teaj ope lingvistike, ArTresor naklada i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb. 3. kiljan, Dubravko, 1994. Pogled u lingvistiku, IV. izmijenjeno izdanje, Naklada Benja, Rijeka. 4. Tekavi, Pavao, 1979. Uvod u lingvistiku, SNL, Zagreb Dopunska literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Brozovi, Dalibor, 1970. Standardni jezik. Matica hrvatska, Zagreb, Chomsky, Noam, 1991. Jezik i problemi znanja, Filozofski faklultet, Zagreb. Glovacki-Bernardi, 1990. O tekstu, kolska knjiga, Zagreb. Katii, Radoslav, 1992. Novi jezikoslovni ogledi, kolska knjiga, Zagreb. Martinet, Andr, 1982. Osnove ope lingvistike, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb. Pintari, Neda, 1999. Pozdrav kao sociolingvistika kategorija u dvije nacionalne sredine, Rije, sv. 2, str. 37-49., Rijeka. Pranjkovi, Ivo 1994. Hrvatska skladnja, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb. Sili, Josip 1984. Od reenice do teksta, SNL, Zagreb. Uarevi, Josip, 1992. Pismo i smjer, Suvremena lingvistika, br. 34, str. 308-331. Veli, Mirna 1987. Uvod u lingvistiku teksta, kolska knjiga, Zagreb.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija prof. dr. sc. Vlasta Riner Izvoa(i) prof. dr. sc. Vlasta Riner dr. sc. Maja Gluac, zn. novakinja, asistentica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Hrvatska fonetika i fonologija ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 86 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 86 konzultacija u semestru prema rasporedu 86 konzultacija u semestru Tel. 4702 Tel. 4702 4702 4 2+2+0 prema rasporedu sati za ljetni semestar hrvatski e-mail vrisner@ffos.hr e-mail vrisner@ffos.hr mglusac@ffos.hr

Artikulacijska i akustika obiljeja otvornika i zatvornika. Razvrstavanje otvornika i zatvornika prema mjestu i nainu tvorbe. Fonologija: fonem, fon, alofon. Fonoloki sustav suvremenoga hrvatskog standardnog jezika. Unutarnja razlikovna obiljeja. Morfonologija. Morfonem, morf, alomorf. Fonoloke i morfonoloke glasovne promjene. Raspodjela fonema. Fonetska i fonoloka prilagodba stranih rijei. Naglasak rijei. Naglaene i nenaglaene rijei Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - definirati i objasniti osnovne pojmove fonetskog i fonolokog sustava hrvatskoga standardnog jezika - razlikovati i usporediti artikulacijska obiljeja glasova hrvatskoga jezika - opisati morfonoloke i fonoloke glasovne promjene u suvremenom hrvatskom jeziku te steena znanja primijeniti u analiziranju primjera razliitih stupnjeva sloenosti - objasniti i analizirati naela hrvatskog naglasnog sustava te biljeiti i razlikovati naglaske hrvatskog standardnog jezika - razlikovati i usporediti propisanu hrvatsku naglasnu normu od uporabne - sluiti se jezikoslovnom literaturom, itati i tumaiti znanstvene lanke fonetskoga i fonolokoga sadraja predavanja vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja usmeno X X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

pismeno

Elementi praenja i provjeravanja optereenje u ECTS pohaanje nastave 1 aktivnost na vjebama 0,1 pismene provjere tijekom nastave 0,5 zavrni pismeni ispit 0,8 zavrni usmeni ispit 0,6 Ukupno 3 Nain oblikovanja konane ocjene Pri oblikovanju se konane ocjene uzima u obzir aktivnost studenta na nastavi (5 %), ocjene dviju pismenih provjera (30 %) te zavrnoga pismenoga (35 %) i usmenoga (30 %) ispita.

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 5% 30 % 35 % 30 % 100 % X

Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Student ostvaruje pravo na potpis te pravo izlaska na zavrni pismeni ispit ako je nazoio najmanje 70 % predavanja i vjebi. LITERATURA Obvezna literatura 1. E. Bari, M. Lonari, D. Mali, S. Pavei, M. Peti, V. Zeevi, M. Znika, 1995., 1997., 2005. Hrvatska gramatika, Zagreb. 2. I. kari, 2006. Hrvatski govorili!, Zagreb, kolska knjiga 3. . Muljai, 1972. Opa fonologija i fonologija talijanskoga jezika, Zagreb. Dopunska literatura

1. S. Babi, D. Brozovi, M. Mogu, S. Pavei, I. kari, S. Teak, 1991: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb. 2. Jakobson, 2008. O jeziku, Zagreb, Disput 3. I. kari, 1988: U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija prof. dr. sc. Zlata undali Izvoa(i) prof. dr. sc. Zlata undali Ivana Pepi, asistentica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Ope odrednice politikog i kulturnog ivota hrvatskih zemalja poetkom 17. stoljea (rascjepkanost, podinjenost stranim suverenitetima, utjecaj katolike obnove i isusovaca na proirenje hrvatskoga kulturnog i knjievnog podruja). Vjesnici novoga stila ( manirizma) na prijelazu stoljea (H. Maibradi, P. Primovi, S. urevi, J. Barakovi). Manirizam kao tipoloka i historijska kategorija, odnos knjievnosti i zbilje, odnos prema tradiciji, autotematinost, formalni manirizmi. Barok i inaice hrvatskoga knjievnog baroka, predstavnici. anrovi hrvatske barokne knjievnost (lirika, ep, poema, melodrama). Barok kao potonulo kulturno dobro. Lirika Ivana Bunia Vuia i Ignjata urevia. Osman Ivana Gundulia. Drame 17. stoljea. Religiozna i komina poema. Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - definirati vremensko trajanje hrvatskoga knjievnog baroka - opisati povijesno-socioloke odrednice pojave manirizma i baroka - argumentirati razlike meu historijskom i tipolokom koncepcijom baroka - opisati anrovski sustav (lirika, epika, drama) - usporediti lirske tekstove renesanse i baroka i izvesti zakljuke o poetikoj razliitosti te argumentirati tezu da je rije u poetolokom smislu razliitim razdobljima - napraviti tipologiju epike u stihu kao dominantnog anra razdoblja - analizirati reprezentativne predloke - sintetizirati znanja o razdoblju Oblici nastave X X predavanja vjebe seminari i radionice obrazovanje na daljinu multimedija i mrea terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad Stara hrvatska knjievnost II ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 48 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 48 konzultacija u semestru prema rasporedu 78 konzultacija u semestru Tel. 4668 Tel. 4668 4721 4 2+0+2 prema rasporedu sati za ljetni semestar hrvatski e-mail zsundalic@ffos.hr e-mail zsundalic@ffos.hr ipepic@ffos.hr

laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja Pohaanje nastave Kontinuirano praenje (tjedni kolokviji lektire) i provjeravanje znanja (dva kolokvija) kao ekvivalent zavrnom pismenom ispitu Seminarski rad Zavrni usmeni ispit usmeno optereenje u ECTS 1,5 1,5 pismeno usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 80% X

0,5 0,5

20%

Ukupno 4 100% Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene uzima se u obzir ocjena iz zavrnog pismenog ispita (80%) i ocjena iz zavrnog usmenog ispita (20%). Primjer oblikovanja konane ocjene Tijekom nastave student pie dva kolokvija (12 pitanja = 12 bodova), to je u konanici 24 boda i jedan seminarski rad (vrednuje se s +/-). Bodovi se s kolokvija, kao i sa zavrnog ispita koji broji 24 pitanja, u konanici zbrajaju i pretvaraju u ocjene (0-12: nedovoljan; 13-15: dovoljan; 16-18: dobar; 19-21: vrlo dobar; 22-24: izvrstan). Proitana lektira donosi 4 boda (odnosno 2 boda u svakom kolokviju). Ako je student iz pismenog dijela ispita (preko kolokvija ili preko zavrnog pismenog ispita) dobio ocjenu 4 i iz usmenog dijela ispita ocjenu 3, konana ocjena bi se izraunavala prema formuli: (pismeni ispit x 0,8) + (usmeni ispit x 0,2). U navedenom bi primjeru izraun izgledao ovako: (4 x 0,8) + (3 x 0,2) = 3,2 + 0,6 = 3,8 = 4 Konana bi ocjena u ovom sluaju bila vrlo dobar (4). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Student na dvopredmetnom studiju ostvaruje pravo izlaska na zavrni ispit, ako je proitao svu zadanu lektiru, a pravo na potpis, ako je napisao seminarski rad koji zadovoljava svojom pisanom i usmenom inaicom (za uspjean seminarski rad dobiva plus, a za neuspjeni seminarski rad dobiva minus i mora ga doraditi da bi dobio plus i pravo na potpis) i ako nije izostao s vie od 30% nastavnih sati utvrenih studijskim programom. Izostanak s vie od 30% nastavnih sati moe se popraviti dodatnim (kaznenim) seminarskim radom ija se tema odreuje na poetku nastave. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Marin Franievi Franjo velec Rafo Bogii, Od renesanse do prosvjetiteljstva, Povijest hrvatske knjievnosti, knjiga 3, Zagreb, 1974. ( Hrvatska knjievnost sedamnaestog stoljea, str. 175292; Knjievnost prosvjetiteljstva, str. 293376) Kreimir Georgijevi, Hrvatska knjievnost od XVI do XVIII stoljea u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni , Zagreb, 1969. Nikola Batui, Povijest hrvatskoga kazalita, Zagreb, 1978. Zoran Kravar, Studije o hrvatskom knjievnom baroku, Zagreb, 1975. Pavao Pavlii, Rasprave o hrvatskoj baroknoj knjievnosti, Split, 1979. Dunja Falievac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb, 1989, 2007. Zoran Kravar, Nakon godine MDC, Dubrovnik, 1993. Pavao Pavlii, Studije o Osmanu, Zagreb, 1996. Dunja Falievac, Kaliopin vrt, Split, 1997. Davor Duki, Poetike hrvatske epike 18. stoljea, Split, 2002.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija doc. dr. sc. Biljana Oklopi Izvoa(i) doc. dr. sc. Biljana Oklopi OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija itanje i sluanje tekstova koji omoguavaju nadgradnju jezine kompetencije u podruju struke i njezine ue specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi strunih kolegija. U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatike tonosti. Provode se govorne i pismene vjebe. Proiruju se znanja studenata iz podruja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja. Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - objasniti uporabu pasiva u strunom tekstu te ga pravilno prevoditi s hrvatskog na engleski jezik i obrnuto - razlikovati i opisati razliite grafike prikaze u akademskom diskursu (grafove, dijagrame, tablice) sluei se odgovarajuim leksikom - prepoznavati kolokacije u strunom tekstu te ih pravilno prevoditi s engleskog na hrvatski jezik i obrnuto s posebnim naglaskom na podruje inteligencije - prevoditi jednostavnije strune tekstove iz podruja inteligencije predavanja vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA X Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija zavrni usmeni ispit Ukupno LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. usmeno terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad Engleski jezik II ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 91 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 91 konzultacija u semestru Tel. 4735 Tel. 4735 2 0+2+0 prema rasporedu sati za ljetni semestar engleski e-mail boklopcic@ffos.hr e-mail boklopcic@ffos.hr

pismeno

optereenje u ECTS 0,75 0,50 0,75 2

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 0% 40% X 60% 100 %

Cox, K. & Hill, D (2004). EAP now!. Pearson/Longman (selected units). Vince, M. (2003). Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan. Excerpts from books, newspapers, video clips etc.

Dopunska literatura 1. 2. O'Driscoll, J (1995): Britain, Oxford: OUP McCarthy, M. and O'Dell, F. (1994). English Vocabulary in Use (Advanced). Cambridge: CUP.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija Gordana Todorovi, via predavaica Izvoa(i) Gordana Todorovi, via predavaica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija itanje i sluanje tekstova koji omoguavaju nadgradnju jezine kompetencije u podruju struke i njezine ue specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi strunih kolegija. U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatike tonosti. Provode se govorne i pismene vjebe. Proiruju se znanja studenata iz podruja kulture i civilizacije zemalja njemakog govornog podruja Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - objasniti uporabu pasiva i gerundiva u strunim tekstovima i pravilno ih rabiti - prepoznavati kolokacije u strunom tekstu te ih pravilno prevoditi - pisati kratke zakljuke - sudjelovati u kraim diskusijama predavanja X vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja Pohaanje nastave Kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija) Usmeni ispit usmeno optereenje u ECTS 0,3 1,2 0,5 terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad Njemaki jezik II ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 61 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 61 konzultacija u semestru Tel. 4677 Tel. 4677 2 0+2+0 prema rasporedu sati za ljetni semestar njemaki e-mail gtodorovic@ffos.hr e-mail gtodorovic@ffos.hr

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 0% X 30 % + 30 % 40 %

Ukupno 2 100% Nain oblikovanja konane ocjene Iz svih elemenata praenja i provjeravanja student/ica moe ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedea: - 60% - 69,9% = dovoljan (2) - 70% - 79,9% = dobar (3) - 80% - 89,9% = vrlo dobar (4) - 90% - 100% = izvrstan (5). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Studenti su obvezni pohaati 70% odranih nastavnih sati i pravovremeno predati pismene sastave i domae zadae da bi ostvarili pravo na potpis. Prepisivanje tijekom kolokvija kanjava se odstranjivanjem s kolokvija i ocjenom 0%. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Struni tekstovi iz knjiga, asopisa i s interneta. Drever/Schmitt, Lehr-und Ubungsbuch der deutschen Grammatik Helbig/Buscha, Ubungsgrammatik Deutsch Wahrig: Deutsches W6rterbuch Njemako-hrvatski i hrvatsko-njemaki rjenik (po izboru)

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija mr. sc. Marija Bubalo, via predavaica Izvoa(i) mr. sc. Marija Bubalo, via predavaica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Prikazivanje informacija na web-stranicama Uvod u HTML tagovi Razne vrste teksta, ubacivanje slika Linkovi Izrada tablice Osnove web dizajna ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 93 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 93 konzultacija u semestru Tel. 4710 Tel. 4710 2 0+1+1 prema rasporedu sati za ljetni semestar hrvatski e-mail maja@ffos.hr e-mail maja@ffos.hr

Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi:

razlikovati i koristiti osnovne alate za izradu mrenih stranica definirati i koristiti osnovne naredbe HTML-a opisati osnove oblikovanja sadraja mrenih stranica (informacijska arhitektura) samostalno kreirati mrene stranice postaviti kreirane mrene stranice na mreni posluitelj (mreni protokoli) terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

predavanja vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA X X Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave zadatci za praenje seminar praktini zadatak Ukupno Nain oblikovanja konane ocjene usmeno

pismeno

optereenje u ECTS 0,75 0,25 0,50 0,50 2

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 0% 20% 30% 50% 100%

Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje LITERATURA Obvezna literatura 1. Petric, D. Nauite HTML i oblikujte sami efektne World Wide Web stranice . Zagreb : Znak, 1995.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Milica Luki Izvoa(i) izv. prof. dr. sc. Milica Luki Vera Blaevi Krezi, zn. novakinja, asistentica Slavenska pisma ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 78 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 78 konzultacija u semestru 78 prema rasporedu konzultacija u semestru Tel. 4721 Tel. 4721 4 1+2+0 prema rasporedu sati za ljetni semestar hrvatski e-mail mlukic@ffos.hr e-mail mlukic@ffos.hr

4721

vblazevic1@ffos.hr

OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Poetci pismenosti u Slavena. Glagoljica i irilica. Ime. Teorije o postanku glagoljice. Postanak irilice. Pitanje prvenstva. Transliteracija tekstova. Hrvatska irilica (bosanica) postanak i uporaba u hrvatskim krajevima. Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - studenti e znati definirati osnovni predmet istraivanja i metodologiju gramatologije, ope teorije pisma koja je zasnovana na poredbeno-tipolokim istraivanjima sredinom 20. stoljea (povijesni razvoj pismovnih sustava od subgrafemike i semasiografije do najvieg stupnja fonetizacije pisma alfabetskoga ili slovnoga pisma) - jasno razlikovati predmet istraivanja i zadatke paleografije i epigrafije - primijeniti ope teorijske spoznaje o pismu i njegovu povijesnom razvoju na sustav srednjovjekovnih slavenskih pismovnih sustava glagoljine i iriline azbuke te latininoga pisma - imenovati i kronoloki omeiti srednjovjekovnu sastavnicu hrvatske kulture, s naglaskom na najstarije razdoblje hrvatske knjievno-jezine povijesti - odrediti vremensko trajanje glagoljine, iriline i latinine pismenosti hrvatskoga srednjovjekovlja, kao i vremensku i prostornu raspodijeljenost triju jezika: latinskoga, staroslavenskoga (starocrkvenoslavenskoga, a od 12. stoljea i hrvatskocrkvenoslavenskoga) i starohrvatskoga - uoiti meusobnu povezanost triju pismovnih i jezinih sastavnica hrvatskoga srednjovjekovlja te uspostaviti veze sa anrovskim odreenjem tekstova (liturgijski, beletristiki, pravni tekstovi) - prepoznati najvanije spomenike (staro)slavenskoga i hrvatskoga srednjovjekovlja, ustanoviti pismo (i osobit tip pisma: obla glagoljica, formativna glagoljica, "hrvatska"/ustavna/uglata glagoljica, poluustavna glagoljica, kurzivna glagoljica; hrvatska irilica/bosanica ustavna i brzopisna inaica, tri podtipa hrvatske irlice: bosanski, dalmatinski, dubrovaki; latinica gotica prvih latininih spomenika na hrvatskom jeziku iz 14. stoljea) kojim su pisani i vrijeme njihova postanka - pokazati znanje o procesima transliteracije (preslovljavanja) i transkripcije (ozvuenja, samostalnoga itanja i pisanja) razliitih tipova glagoljinoga, irilinoga i latininoga pisma - osvijestiti vanost poznavanja glagoljine i bosanine sastavnice hrvatske pismovne kulture, ustanoviti njihov doprinos u izgradnji hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta predavanja vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja Pohaanje nastave Kontinuirano praenje i provjeravanje znanja (zadaci: transliteracija reprezentativnih spomenika, prepoznavanje pismovnih sustava, datiranje spomenika prema paleografskim znaajkama) Zavrni pismeni ispit Ukupno Nain oblikovanja konane ocjene usmeno optereenje u ECTS 1,15 1 X X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 40% x

1,85 4

60% 100%

U oblikovanju konane ocjene za studente na dvopredmetnom studiju uzimaju se u obzir: A) Kontinuirano praenje i provjeravanje znanja s 40% udjela u konanoj ocjeni: 1. Transliteracija spomenika. 2. Prepoznavanje suvremenih i povijesnih piktograma, ideograma, silabarija, alfabeta. 3. Datiranje spomenika prema paleografskim znaajkama. B) Zavrni pismeni ispit sa 60% udjela u konanoj ocjeni. Primjer oblikovanja konane ocjene: Student je ostvario sljedee ocjene kontinuiranoga praenja i zavrnoga pismenoga ispita: 5 + 4. Konana ocjena izraunava se prema formuli: (kp x 0,4) + (zpi x 0,6). Za dane ocjene konkretan je izraun: (5 x 0,4) + (4 x 0,6) = 2 + 2,4 = 4,4 = 4 Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Studenti su obvezni izvravati pismene i usmene zadatke na vjebama. Tek kada su sve ispunili, mogu pristupiti pisanju zavrnoga pismenog ispita. Studenti su obvezni redovito pohaati predavanja i vjebe (doputena najvie tri izostanka). Studenti se vrednuju i ocjenjuju prema razraenim kriterijima s kojima su prethodno upoznati i koji su im dostupni. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. Stjepan Damjanovi, Slovo iskona. Staroslavenska / starohrvatska itanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2004. Eduard Hercigonja, Trojezina i tropismena kultura hrvatskoga srednjovjekovlja , Matica hrvatska, Zagreb, 1995. (odabrana poglavlja na str.: 9-27, 46-49, 83-87 i 236-241) Ivan Jurevi, Uvod u stara pisma i jezik (skripta za studente), Filozofski fakultet, Osijek, 2004.

Dopunska literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Stjepan Damjanovi, to ne smijemo mijenjati u pievu tekstu? u knjizi Filoloki razgovori, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2000, str. 137-148. Josip Bratuli, Leksikon hrvatske glagoljice, Minerva, Zagreb, 1995. Radoslav Katii, Uz pitanje o postanku i starosti glagoljice , Hercigonjin zbornik, Croatica XXVI, 42/43/44, str. 185-199. Lujo Margeti, Neka pitanja glagoljice i glagoljanja, RAD HAZU 480, Zagreb, 2000, str. 5-16. B. Fui: Najstariji hrvatski glagoljski natpisi, Slovo 21, Zagreb, 1971., str. 227.-255. B. Fui: Granina podruja glagoljice i irilice, Braki zbornik 15, Supetar, 1987. A. Nazor: irilica i glagoljai, Braki zbornik 15, Supetar, 1987. David Diringer, Povijest pisma, Zagreb, 1991. Aleksandar Stipevi, Povijest knjige, Zagreb, 1985.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija prof. dr. sc. Loretana Farka Brekalo Izvoa(i) Povijest hrvatskoga jezika ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 41 konzultacija u semestru Kabinet Vrijeme Tel. 4664 Tel. 4 2+2+0 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail lfarkas@ffos.hr e-mail

konzultacija prof. dr. sc. Loretana Farka Brekalo Tena Babi Sesar, zn. novakinja, asistentica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Kolegij Povijest hrvatskoga jezika obuhvaa dvije cjeline: Prva cjelina prouava fonoloki i morfoloki razvoj hrvatskoga jezika od praslavenskoga sustava. Prouavaju se promjene hrvatskoga vokalizma i konsonantizma nastale u vremenu, kao i morfonoloke promjene. Posebna je pozornost posveena razvoju hrvatske akcentuacije. Kolegij obuhvaa i razvoj hrvatskih pisama, posebno prilagodba hrvatske latinice hrvatskom fonolokom sustavu. Kolegij opisuje i promjene u hrvatskoj morfologiji i sintaksi od poetaka do danas. Poseban je osvrt na promjenjive vrste rijei, i to: - povijesni pregled promjena nastalih u sklonidbi imenica - povijesni pregled promjena nastalih u sklonidbi zamjenica - povijesni pregled promjena nastalih u sklonidbi pridjeva - povijesni pregled promjena nastalih u glagolskim oblicima - povijesni pregled sintaktikih promjena (u sintaksi padea, redu rijei i dr.) - opis starohrvatskoga morfolokoga i sintaktikoga sustava na temelju usporedne metode Druga cjelina kolegija Povijest hrvatskoga jezika obuhvaa opi uvod u povijesni razvoj hrvatskoga jezika, a proimljui se s povijesti knjievnosti obuhvaa kulturoloku i stilistiku stranu jezika. Kolegij studente upoznaje s razvojem hrvatskih pisama kroz stoljea (glagoljica, irilica, bosanica, latinica), prua opi uvid u povijesni pregled hrvatskih gramatika i rjenika te upoznaje hrvatska jezikoslovna djela kroz povijest (primjerice ona o reformi hrvatske latinice). Kulturoloki pristup sastoji se iz sljedeih cjelina: - Jezik hrvatskoga srednjovjekovlja od poetka pismenosti do kraja 15. stoljea, uporaba glagoljice u tekstovima toga razdoblja, pojava irilice u 12. stoljeu i latinice u 14. stoljeu; prevlast akavtine kao prevladavajueg knjievnojezinog izraza. - Jezik 15. i 16. stoljea, i to: splitski krug (M. Maruli), zadarski krug (P. Zorani, B. Karnaruti), hvarski krug (P. Hektorovi, H. Luci, M. Pelegrinovi), dubrovaki krug (D. Dri, M. Vetranovi); poetci kajkavskoga knjievnog izraza (A. Vramec, I. Pergoi); trodijalektalna osnovica hrvatske pismenosti i knjievnosti, uzmicanje glagoljice; romanski i maarski uzori u latinikoj grafiji u Hrvata; prvi reformatori hrvatske latinice (P. Hektorovi, . Budini), prvi hrvatski rjenik Fausta Vrania. - Jezik hrvatskih protestantskih pisaca (M. Vlai, P.P. Vergerije, S.K. Istranin). - Jezik 17. stoljea, i to: dubrovaki krug (I. Gunduli), ozaljski krug i kajkavski krug. Pojava prvih hrvatskih gramatika i razvoj leksikografije. Prevlast tokavtine u junoj Hrvatskoj i njezino irenje. Kajkavski knjievni jezik. - Predpreporodno razdoblje. Odnos iliraca prema kontinuitetu hrvatskoga knjievnog jezika. Naputanje kajkavitne. - Jezini razvoj od polovice do kraja 19. stoljea. Borba filolokih kola: zagrebake, zadarske i rijeke. Nastup kole hrvatskih vukovaca. - Hrvatski knjievni jezik u 20. stoljeu. Dijalektalna poezija. Hrvatski jezik u NDH. Rjenici i gramatike u 20. stoljeu. Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskoga knjievnog jezika. Oekivani ishodi kolegija Nakon uspjeno zavrenog predmeta studenti e moi: - samostalno opisati stare hrvatske tekstove - usvajanjem znanja o razvoju hrvatske latinike grafije studenti e moi napraviti transkripciju i transliteraciju starih hrvatskih tekstova - jezino analizirati stare hrvatske tekstove na svim jezinim razinama (fonoloka, morfoloka, tvorbena, sintaktika i leksika) 41 41 prema rasporedu konzultacija u semestru prema rasporedu konzultacija u semestru 4664 4663 lfarkas@ffos.hr tbabic@ffos.hr

definirati i opisati naglasni sustav starih hrvatskih tekstova te biti osposobljeni za pomo u usvajanju izgovaranja starih hrvatskih tekstova (npr. glumcima) samostalno analizirati i opisati stare hrvatske rjenike opisati stare hrvatske gramatike i usporediti ih sa suvremenim hrvatskim gramatikama definirati i razlikovati razvojne procese hrvatske jezino-knjievne povijesti argumentirati steena znanja i vje tine za samostalno izvoenje nastave iz povijesti hrvatskoga jezika. X X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

predavanja vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja Pohaanje nastave Usmeni kolokvij Zavrni pismeni ispit usmeno

pismeno

optereenje u ECTS 1,5 1 1,5

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 30 % 70 % x

Ukupno 4 100 % Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene u obzir se uzima ocjena ostvarena iz usmenog kolokvija i ocjena iz zavrnog pismenog ispita: 30 % konane ocjene ini ocjena iz usmenog kolokvija, a 70 % konane ocjene ini ocjena iz zavrnog pismenog ispita. Primjer oblikovanja konane ocjene Student/ica je ostvario/la ocjenu 4 iz usmenog kolokvija i 3 iz zavrnog pismenog ispita. Konana ocjena izraunava se prema formuli: (ocjena iz usmenog kolokvija x 0,3) + (ocjena iz zavrnog pismenog ispita x 0,7). U naem primjeru taj bi izraun izgledao ovako: (4 x 0,3) + (3 x 0,7) = 1,2 + 2,1 = 3,3 = 3. Konana ocjena u ovome bi sluaju bila dobar (3). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Student/ica ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na zavrni pismeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) poloio/la je usmeni kolokvij; (2) bio/la je nazoan/na na najmanje 70 % odranih nastavnih sati. LITERATURA Obvezna literatura 1. Dalibor Brozovi, Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar junoslavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske knjievnosti , u: Hrvatska knjievnost u europskom kontekstu, Zavod za znanost o knjievnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Liber, Zagreb, 1978., str. 983. 2. Ljudevit Jonke, Knjievni jezik u teoriji i praksi, Nakladni zavod znanje, Zagreb, 1965. 3. Ljudevit Jonke, Hrvatski knjievni jezik 19. i 20. stoljea, Matica hrvatska, Zagreb, 1971. 4. Josip Lisac, Hrvatski dijalekti i jezina povijest, Matica hrvatska, Zagreb, 1996. 5. Milan Mogu, Latinica u Hrvata, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 11, Zagreb, 1969., str. 6181. 6. Milan Mogu, Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika (3. proireno hrvatsko izdanje), Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2009. 7. Milan Mogu, Povijesna fonologija hrvatskoga jezika, kolska knjiga, Zagreb, 2010. 8. Povijest hrvatskoga jezika 2 (16. stoljee), Drutvo za promicanje kulture i znanosti Croatica, Zagreb, 2011. 9. Zlatko Vince, Putovima hrvatskoga knjievnoga jezika: lingvistiko-kulturnopovijesni prikaz knjievnih kola i njihovih izvora, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.

10. Josip Vonina, Analize starih hrvatskih pisaca, akavski sabor, Split, 1977. 11. Josip Vonina, Temelji i putovi Gajeve grafijske reforme, Filologija, 13, Zagreb, 1985, str. 7 88. 12. Josip Vonina, Jezina batina, Knjievni krug, Split,1988. Dopunska literatura STARI HRVATSKI RJENICI 1. Faust Vrani, Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Venetiis 1595. (pretisak), Novi Liber, Zagreb, 1992. 2. Juraj Habdeli, Dikcionar (pretisak), Kranska sadanjost, Zagreb, 1989. A 3. Ardelio Della Bella, Dizionario italiano-latino-illirico, Venecija, 1728. 4. Ivan Belostenec, Gazophylacium, seu latino-illyricorum onomatum aerarium (pretisak), Liber Mladost, Zagreb, 1972. 5. Ivan Belostenec, Gazophylacium illyrico-latinum (pretisak), Liber Mladost, Zagreb, 1973. 6. Andrija Jambrei, Lexicon latinum (pretisak), Zavod za hrvatski jezik, Zagreb, 1992. i pogovor Antuna ojata Latinsko-hrvatsko-njemako-madarski rjenik Franje Sunika i Andrije Jambreia 7. Bogoslav ulek, Hrvatsko-njemako-talijanski rjenik znanstvenog nazivlja (pretisak), Globus, Zagreb, 1990. (Predgovor i Zaglavak) STARE HRVATSKE GRAMATIKE 1. Bartol Kai, Institutiones linguae illyricae (pretisak), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2003. 2. Jakov Mikalja, Blago jezika slovinskoga illi slovnik u komu izgovaraju se rijei slovinske. Latinski i Diacki Gramatika talijanska ukratko ili Kratak nauk za nauiti latinski jezik (popratna studija i tekstovi Darije Gabri-Bagari i Marijane Horvat), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2008. 3. Ardelio Della Bella, Talijansko-latinsko-ilirski rjenik: kojemu prethodi nekoliko uputa za pisanje i lake itanje ilirskih rijei, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2006. 4. ime Starevi, Nova ricsoslovica iliricska, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2002. 5. Vjekoslav Babuki, Osnova slovnice slavjanske narja ilirskoga, Danica II, 1015, 1836. 6. Bla Tadijanovi, Svata po malo iliti kratko sloenje imena i rii u ilirski i njemaki jezik (1761.): jezikoslovni prirunik Blaa Tadijanovia, Institut za hrvatski jezik i knjievnost, Zagreb, 2013. 7. Matija Antun Reljkovi, Nova slavonska i nimaka gramatika, Zagreb, 1767. 8. Marijan Lanosovi, Neue Einleitung zur slavonischen Sprache, Osijek, 1778.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Kristina Peternai Andri Izvoa(i) izv. prof. dr. sc. Kristina Peternai Andri Osnove teorije knjievnosti ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 87 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija 87 prema rasporedu konzultacija u Tel. 4704 Tel. 4704 4 2+0+2 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail kpeterna@ffos.hr e-mail kpeterna@ffos.hr

semestru OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Kolegij e se baviti pitanjima metodologije prouavanja knjievnosti kao sistema, kroz sinkronijski i dijakronijaki princip: sinkronijski kao vid klaifikacije knjievnosti uoblien u teorije o rodovima i vrstama (ranije poetika, danas genologija), odnosno dijakronski, kroz postupke periodizacije knjievnosti. Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - usporediti razliite pristupe klasifikacije knjievnosti - razlikovati sinkronijski vid klasifikacije knjievnosti od dijakronijskog - prosuditi kojoj klasifikacijskoj grupi pripada stanovito knjievno djelo - nabrojati suvremene teorijske pristupe knjievnosti - primijeniti teorijska znanja u analizi knjievnih predloaka predavanja vjebe X seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave seminarsko izlaganje (usmeno) seminarski rad zavrni pismeni ispit usmeno optereenje u ECTS 1,6 0.5 0.5 1.4 X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 15% 15% 70% x

Ukupno 4 100% Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta seminarskim izlaganjem, seminarskim radom i ocjena iz zavrnog pismenog ispita: 15% konane ocjene ini ocjena iz seminarskog izlaganja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konane ocjene ini ocjena iz zavrnoga pismenog ispita. Iz navedenih elemenata praenja i provjeravanja student moe ostvariti maksimalno 100 bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova. Skala je ocjenjivanja sljedea: 6069,9 = dovoljan (2), 7079,9 = dobar (3), 8089,9 = vrlo dobar (4), 90100 = izvrstan (5). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Jonathan Culler, Knjievna teorija vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb, 2001. Antoine Compagnon, Demon teorije, AGM, Zagreb, 2007. Terry Eagleton, Knjievna teorija, SNL, Zagreb,1987. Miroslav Beker, Suvremene knjievne teorije, MH, Zagreb, 1999.

Dopunska literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. Milivoj Solar, Knjievni leksikon, MH, Zagreb, 2011. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene knjievne i kulturne teorije, MH, Zagreb, 2000. Zdenko Lei, Teorija knjievnosti, Slubeni glasnik, Beograd, 2009. Alenka Zupani, Ubaci uljeza: o komediji, Meandar, Zagreb, 2011. Gina Wisker, Kljuni pojmovi postkolonijalne knjievnosti,AGM, Zagreb, 2010. Judith Butler, Nevolje s rodom, enska infoteka, Zagreb, 2000.

7. Kristina Peternai, Uinci knjievnosti, Disput, Zagreb, 2005.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija doc. dr. sc. Ivan Trojan Izvoa(i) doc. dr. sc. Ivan Trojan dr. sc. Dubravka Bruni, via asistentica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Kolegij je usmjeren iitavanju i povijesnom lociranju korpusa hrvatskog knjievnog romantizma, esteticizma, Moderne, s fokusiranog aspekta poetske produkcije. Autori ije e se opuse i poetike, te estetske odrednice prouavati, su slijedei: Adam Filipovi Heldentalski, Stanko Vraz, Ljudevit Vukotinovi, Petar Preradovi, Juraj Tordinac, Jagoda Brli, Ljudevit Gaj, Stjepan Marjanovi, Antun Mihanovi, Pavao toos, Ivan Maurani, Mato Topalovi, Dragutin Rakovac, Stjepan Ilijaevi, Vladimir Nikoli, Napoleon pun Strii, Silvije Strahimir Kranjevi, Ferdo Juzbai, Hugo Badali, August Harambai, Vladimir Jelovek Teharski, Antun Nemi, Franjo Ciraki, Ilija Okrugi, Janko Poli Kamov, Ivo Kri, Ivan Kozarac, Antun Gustav Mato, Vladimir Vidri, Fran Galovi, Vladimir Nazor, Milan Begovi. Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - usporediti razliite pristupe periodizaciji hrvatske knjievnosti 19. stoljea - primijeniti temeljnu literaturu na knjievne predloke - definirati i objasniti osnovne znaajke romantizma i protorealizma kao stilskih formacija - razlikovati stilsko-poetike odrednice ranoga i kasnog romantizma - prepoznati obiljeja anrovskoga sustava romantizma i protorealizma razlikovati knjievne tekstove romantizma i protorealizma od knjievnih tekstova koji pripadaju drugim stilsko-poetikim paradigmama predavanja vjebe X seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja usmeno X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad Nova hrvatska knjievnost I ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 87 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 87 konzultacija u semestru prema rasporedu 87 konzultacija u semestru Tel. 4703 Tel. 4703 4704 4 2+0+2 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail itrojan@ffos.hr e-mail itrojan@ffos.hr dbruncic@ffos.hr

pismeno

usmeno i

Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave aktivnost na seminarskoj nastavi referat esej kontinuirano praenje i provjeravanje znanja (provjere u obliku kolokvija) zavrni usmeni ispit

optereenje u ECTS 1,1 0,6 0,46 0,23 1,04 0,58

pismeno udio (%) u ocjeni 20% 10% 45% 25%

Ukupno 4 100% Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata s 20% udjela u konanoj ocjeni, ocjena iz eseja s 10% udjela u konanoj ocjeni, kontinuirano praenje i provjeravanje znanja s 45% udjela u konanoj ocjeni te zavrni usmeni ispit s 25% udjela u konanoj ocjeni. Skala je ocjenjivanja sljedea: 60% - 69%=dovoljan (2), 70%-79, 9%=dobar (3), 80%-89, 9% vrlo dobar (4), 90%-100%=izvrstan (5) Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Zavrnome ispitu mogu pristupiti studenti koji su bili nazoni na najmanje 70% odranih nastavnih sati, te iz referata, eseja i provjera u obliku kolokvija tijekom kontinuiranoga praenja i provjeravanja znanja ostvarili minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Antun Barac, Knjievnost ilirizma, Zagreb 1953. Mirko Tomasovi, Pjesnici hrvatskog romantizma I. i II., Erasmus, Zagreb, 1995. Dubravko Jeli, Hrvatski knjievni romantizam, kolska knjiga, Zagreb, 2002. Miroslav icel, Hrvatska knjievnost 19. i 20 stoljea, Zagreb 2004.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija doc. dr. sc. Biljana Oklopi Izvoa(i) doc. dr. sc. Biljana Oklopi OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Engleski jezik III ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 91 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 91 konzultacija u semestru Tel. 4735 Tel. 4735 2 0+2+0 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail boklopcic@ffos.hr e-mail boklopcic@ffos.hr

itanje i sluanje tekstova koji omoguavaju nadgradnju jezine kompetencije u podruju struke i njezine ue specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi strunih kolegija. U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatike tonosti. Provode se govorne i pismene vjebe. Proiruju se znanja studenata iz podruja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja. Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - prepoznavati kolokacije u strunom tekstu te karakteristina reenina vezna sredstva, pravilno ih rabiti i prevoditi - prepoznavati i pravilno rabiti gramatike strukture u strunim psihologijskim tekstovima s posebnim osvrtom na pasiv i participne konstrukcije - samostalno obraditi leksiku i gramatiku strukturu jednog znanstvenog lanka na engleskom jeziku po izboru s naglaskom na kolokcijskom potencijalu zadanih imenica (npr. research, study, analysis, stress), prevoenju reenica s pasivnim konstrukcijama te prevoenju pola stranice teksta po izboru - usmeno prepriati ciljeve, metodologiju i rezultate znanstvenog istraivanja na temelju obraenog znanstvenog lanka na engleskom jezik predavanja X vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja usmeno terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

pismeno

Elementi praenja i provjeravanja optereenje u ECTS Pohaanje nastave 0,2 Kontinuirano praenje znanja (2 1,4 kolokvija) Izlaganje 0,4 20% Ukupno 2 100% Nain oblikovanja konane ocjene Iz svih elemenata praenja i provjeravanja student/ica moe ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student(ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedea: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Studenti su obvezni pohaati 70 % odranih nastavnih sati. Ako student/ica ima 5 ili vie izostanaka (jedan izostanak iznosi 2 nastavna sata), nee dobiti potpis, kao ni ukoliko ukupno ostvari manje od 40% ocjene. Prepisivanje tijekom kolokvija kanjava se oduzimanjem kolokvija bez mogunosti ponovnog pisanja i za taj kolokvij student/ica dobiva ocjenu 0%. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. Cox, K. & Hill, D (2004). EAP now!. Pearson/Longman (selected units). Vince, M. (2003). Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan. Excerpts from books, newspapers, video clips etc.

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 0% 40%+40% x

Dopunska literatura

1. 2.

O'Driscoll, J (1995): Britain, Oxford: OUP McCarthy, M. and O'Dell, F. (1994). English Vocabulary in Use (Advanced). Cambridge: CUP

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija Gordana Todorovi, via predavaica Izvoa(i) Gordana Todorovi, via predavaica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija itanje i sluanje tekstova koji omoguavaju nadgradnju jezine kompetencije u podruju struke i njezine ue specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi strunih kolegija. U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatike tonosti. Provode se govorne i pismene vjebe. Proiruju se znanja studenata iz podruja kulture i civilizacije zemalja njemakog govornog podruja Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - prevoditi strune tekstove iz podruja svoje struke s njemakog na hrvatski - postavljati pitanja i odgovarati na obraene teme - opisati strukturu svog studija sloenim reenicama - iskutirati i argumentirati predavanja X vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja Pohaanje nastave Kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija) Usmeni ispit Ukupno Nain oblikovanja konane ocjene usmeno optereenje u ECTS 0,3 1,2 0,5 2 terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad Njemaki jezik III ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 61 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 61 konzultacija u semestru Tel. 4677 Tel. 4677 2 0+2+0 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail gtodorovic@ffos.hr e-mail gtodorovic@ffos.hr

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 0% X 30 % + 30 % 40 % 100%

Iz svih elemenata praenja i provjeravanja student/ica moe ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedea: - 60% - 69,9% = dovoljan (2) - 70% - 79,9% = dobar (3) - 80% - 89,9% = vrlo dobar (4) - 90% - 100% = izvrstan (5). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Studenti su obvezni pohaati 70% odranih nastavnih sati i pravovremeno predati pismene sastave i domae zadae da bi ostvarili pravo na potpis. Prepisivanje tijekom kolokvija kanjava se odstranjivanjem s kolokvija i ocjenom 0%. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Struni tekstovi iz knjiga, asopisa i s interneta. Drever/Schmitt, Lehr-und Ubungsbuch der deutschen Grammatik Helbig/Buscha, Ubungsgrammatik Deutsch Wahrig: Deutsches W6rterbuch Njemako-hrvatski i hrvatsko-njemaki rjenik (po izboru)

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija prof. dr. sc. Zlata undali Izvoa(i) prof. dr. sc. Zlata undali OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Kolegij obuhvaa razdoblje 18. stoljea, odnosno vrijeme stilskog pluralizma u hrvatskoj knjievnosti u kojoj se istrauju strukture svakodnevice. Pozornost posebice privlai: stanovanje (kua raspored prostorija; namjetaj krevet, stolovi, klupe, stolica, ; posue za jelo zdjele, tanjur, kotao, vrevi, boce i ae, pribor za jelo, ; raspored zgrada u dvoritu kruna pe, zahod, ), pokretna dobra (koja se istrauju i kroz oporuke i razne popise), prehrana (koje se namirnice koriste, kako se do njih dolazi, vrste jela, to se pije, ) i dan u ivotu ovjeka (jutro, ruak, veera), zatim odijevanje i frizura odnosno moda, istrauje se i ime je ispunjeno slobodno vrijeme, kakvi su obiaji, svakodnevni i periodini (zabave, makare, ples, opijanje, tunjave, kartanje, kocka, ). Tomu se pridaje i pregled svijeta privatnosti (domainstvo, obitelj, brak, razni vidovi srodnitva, prijatelji, susjedi, utjecaj vlasti i Crkve na privatnost, tjelesnost, spolnost, pobonost, obrazovanje). Svakodnevica u hrvatskoj knjievnosti 18. stoljea ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 48 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 48 konzultacija u semestru Tel. 4668 Tel. 4668 3 1+0+1 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail zsundalic@ffos.hr e-mail zsundalic@ffos.hr

Zbog svega navedenog knjievnim se predlocima pristupa iz kulturno-povijesne, knjievnoantropoloke i etnoloke vizure, a za potpuniji uvid u pojedine kulturne fenomene koriste se i drugi izvori i literatura (putopisi, oporuke, etnografski zapisi, popisi dobara nainjeni za razne prigode). Kako hrvatsku knjievnost dopreporodnog razdoblja jo uvijek odreuje regionalna rascjepkanost i anrovska raznolikost, na kolegiju bi se istraivale i usporeivale strukture svakodnevice razliitih hrvatskih regionalnih knjievnosti kao i njezine pojavnosti unutar razliitih knjievnih anrova, kako svjetovnih tako i nabonih. Zbog svega navedenog izvorna graa (knjievni tekstovi) ne bi bila fiksirana ni brojano ni naslovima. Njihov odabir bi bio odreen samo jednim kriterijem - da su nastala u 18. stoljeu. Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenoga kolegija student e moi: - definirati pojam svakodnevica odnosno njezine sastavnice - istraiti pojavnosti svakodnevice u knjievnim tekstovima 18. stoljea - usporediti svakodnevicu unutar razliitih dopreporodnih regionalnih knjievnosti (istraiti slinosti, razlike i njihove uzroke), ali i unutar razliitih anrova predavanja vjebe X seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja Pohaanje nastave Kontinuirano praenje (tjedni kolokviji) i provjeravanje znanja (dva kolokvija) kao ekvivalent zavrnom pismenom ispitu Seminarski rad Zavrni usmeni ispit usmeno optereenje u ECTS 0,7 1,3 0,5 0,5 X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 80% X 20%

Ukupno 3 100% Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene uzima se u obzir ocjena iz zavrnog pismenog ispita (80%) i ocjena iz zavrnog usmenog ispita (20%). Primjer oblikovanja konane ocjene Tijekom nastave student pie dva kolokvija (6 pitanja = 6 bodova), to je u konanici 12 bodova i jedan seminarski rad (vrednuje se s +/-). Bodovi se s kolokvija, kao i sa zavrnog ispita koji broji 12 pitanja, u konanici zbrajaju i pretvaraju u ocjene (0-5: nedovoljan; 6: dovoljan; 7-8: dobar; 9-10: vrlo dobar; 1112: izvrstan). Ako je student iz pismenog dijela ispita (preko kolokvija ili preko zavrnog pismenog ispita) dobio ocjenu 3 i iz usmenog dijela ispita ocjenu 5, konana ocjena bi se izraunavala prema formuli: (pismeni ispit x 0,8) + (usmeni ispit x 0,2). U navedenom bi primjeru izraun izgledao ovako: (3 x 0,8) + (5 x 0,2) = 2,4 + 1 = 3,4 = 3 Konana bi ocjena u ovom sluaju bila dobar (3). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Student na dvopredmetnom studiju ostvaruje pravo izlaska na zavrni ispit, ako je proitao svu zadanu lektiru, a pravo na potpis, ako je napisao seminarski rad koji zadovoljava svojom pisanom i usmenom inaicom (za uspjean seminarski rad dobiva plus, a za neuspjeni seminarski rad dobiva minus i mora ga doraditi da bi dobio plus i pravo na potpis) i ako nije izostao s vie od 30% nastavnih sati utvrenih studijskim programom. Izostanak s vie od 30% nastavnih sati moe se popraviti dodatnim (kaznenim) seminarskim radom ija se tema odreuje na poetku nastave.

LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Braudel, Fernand, 1992. Strukture svakidanjice. Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljea, Zagreb. Sartri, Raffaella, 2006. ivjeti u kui. Stanovanje, prehrana i odijevanje u novovjekovnoj Europi (1500.-1800.), Zagreb. Bogii, Rafo, 1974. Knjievnost prosvjetiteljstva, u: Franievi, Marin velec, Franjo - Bogii, Rafo, 1974. Povijest hrvatske knjievnosti, Knjiga 3, Liber, Zagreb. Falievac, Dunja, 2003. Kaliopin vrt II: studije o poetikim i ideolokim aspektima hrvatske epike , Knjievni krug, Split.

Dopunska literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. de Certeau, Michel: Invencija svakodnevice, Zagreb 2002. Biti, Vladimir (ur.): Prianje u svakodnevici, Revija 24/2, 1984 Goffmann, Erving: Predstavljanje u svakodnevici/The Presentation of Self in Everyday Life. Faroqhi, Suraiya, 2009. Sultanovi podanici. Kultura I svakodnevica u Osmanskom carstvu , Zagreb. Nth, Winfried, 2005. O prostornom predstavljanju drugoga u kulturi , Republika, 1, god. LXI, Zagreb. Duki, Davor Blaevi, Zrinka Pleji Poje, Lahorka Brkovi, Ivana (ur.), 2009. Kako vidimo strane zemlje. Uvod u imagologiju, Zagreb Beni, iva - Falievac, Dunja (ur.), 2006. ovjek, prostor, vrijeme: knjievnoantropoloke studije iz hrvatske knjievnosti, Zagreb. Rafolt, Leo, 2009. Drugo lice drugosti: knjievnoantropoloke studije, Zagreb. porer, David, 2005. Novi historizam: poetika kulture i ideologija drame, Zagreb. Burke, Peter, 1991. Junaci, nitkovi i lude: narodna kultura predindustrijske Evrope , Zagreb. Ginzburg, Carlo, 1989. Sir i crvi : kozmos jednog mlinara iz 16. stoljea, Zagreb.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija Malgorzata Stanisz, lektorica Izvoa(i) Malgorzata Stanisz, lektorica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Opi podaci o poljskom jeziku. Izgovor: poljskih nazalnih samoglasnika , te y, polusuglasnika , suglasnika , suglasnikih skupina, naglasak. itanje, pisanje, razumijevanje i sklapanje jednostavnih reenica. Padeni sustav i sustav glagolskih vremena. Sastavljanje jednostavnih reenica na temelju zadanoga niza rijei. Uoavanje gramatikih struktura u kraem tematskom tekstu. itanje teksta iz prirunika o poznatoj temi: teme iz svakodnevnog ivota u Poljskoj i iz poljske kulture. Razumijevanje proitanoga, prepriavanje, odgovaranje na pitanja (usmeno, pismeno), dopunjavanje reenice. Poljski jezik I ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 61 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 61 konzultacija u semestru Tel. 4677 Tel. 4677 2 0+2+0 prema rasporedu sati za zimski semestar poljski e-mail mstanisz@ffos.hr e-mail mstanisz@ffos.hr

Pravilna uporaba gramatikih struktura, naglaska i pravopisne norme u okviru jednostavne reenice i reenica parataktikog tipa. Sluanje govorenoga teksta, govoreni tekst u dijalozima. Pisanje kraega teksta o poznatoj temi. Oekivani ishodi kolegija Student treba stei temelje sporazumijevanja na poljskom jeziku, a to ukljuuje snalaenje u svakodnevnim govornim situacijama te da moe razumjeti krae prozne anrovske vrste iz knjievnosti i publicistike. Takoer, oekuje se da nakon ovog kolegija student moe upustiti u razgovor o poznatim temama iz svakodnevice. predavanja X vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave kontinuirano praenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadraje) kontinuirano praenje i pismeno provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku testova i domaih zadataka) usmeno optereenje u ECTS 0,75 0,40 0,85 terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni x 100

Ukupno 2 100% Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene za studente na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju uzima se u obzir kontinuirano praenje i pismeno provjeravanje znanja (kratke provjere testovi i domai zadaci) s 100% udjela u konanoj ocjeni. Tijekom semestra studenti piu 2 testa i 2 domaa zadatka, svaki s 25% udjela u konanoj ocjeni. Primjer oblikovanja konane ocjene za studente na jednopredmetnom/ dvopredmetnom studiju: Student je ostvario ocjenu 4 iz prvog testa, ocjenu 2 iz drugog testa, ocjenu 5 i 4 iz domaih zadataka. Konana ocjena izraunava se prema formuli: (test I x 0,25) + (test II x 0,25) + (dom I x 0,25) + (dom II x 0,25). (test I + test II + dom. I + dom. II) : 4 U naem primjeru taj bi izraun izgledao ovako: (5+3+2+4):4= 3,75 Konana ocjena u ovome bi sluaju bila vrlo dobar (4). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Studenti su obvezni pohaati 70% svih odranih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praenja njihova rada prema razraenom nainu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Student ima pravo pristupiti usmenom ispitu ako nije zadovoljan s konanom ocjenom. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. Danuta Gayga. 2001. Ach ten jzyk polski. wiczenia dla pocztkujcych. Universitas: Krakw. Aleksandra Janowska, Magdalena Pastuch. 1999.Dzie dobry! Podrcznik dla pocztkujcych. Wydawnictwo lsk: Katowice. Barbara Serafin, Aleksandra Achtelik, 2001. Mio mi Pani pozna. Wydawnictwo Uniwersytetu

lskiego: Katowice. Dopunska literatura 1. 2. M. Bako, ed. 2006. Polszczyzna na co dzie. Pastwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa. Lidia Drobik, Elbieta Sobol. 2007.Szkolny sownik poprawnej polszczyzny. Pastwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa.

Rjenici: 1. Milan Mogu, Neda Pintari. 2001. Poljsko - hrvatski rjenik.kolska knjiga: Zagreb. 2. Andrzej Markowski. ed. 2011. Wielki sownik poprawnej polszczyzny (+ CD-ROM), Pastwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa. 3. Edward Polaski. ed. 2011. Wielki sownik z zasadami pisowni i nterpunkcji (+ CD-ROM), Pastwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija doc. dr. sc. Dragica Dragun Izvoa(i) doc. dr. sc. Dragica Dragun OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Teorijski i genoloki aspekti klasine europske bajke nastale u klasicizmu i romantizmu te suvremene bajke na klasinim temeljima. Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - definirati i objasniti osnovne znaajke anra - usporediti periodizacijski slijed bajke nacionalnih knjievnosti s hrvatskom bajkom - prepoznati diskurz bajke, prie, fantastine prie - povezati i razlikovati autorsko pismo - prikazati rezultate samostalnog komparativnog istraivanja - primijeniti temeljnu literaturu (Vladimira Proppa, Brune Bettelheima, Andre Jollesa, Ane Pintari) na predloke X Oblici nastave X predavanja vjebe seminari i radionice obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad Bajke - komparacija ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 51 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 51 konzultacija u semestru Tel. 4671 Tel. 4671 2 1+0+1 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail ddragun@ffos.hr e-mail ddragun@ffos.hr

NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave seminar Kontinuirana provjera zavrni pismeni ispit usmeno optereenje u ECTS 0,75 0,50 0,25 0,50 pismeno usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 40% 20% 40%

Ukupno 2 100% Nain oblikovanja konane ocjene Iz svih elemenata praenja i provjeravanja student moe ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Po elementima vrednovanja to znai da student moe ostvariti sljedei maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirana provjera 20 bodova, seminar 40 bodova, zavrni pismeni ispit 40 bodova. Skala je ocjenjivanja sljedea: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. Pintarii, Ana, Umjetnike bajke teorija, pregled i interpretacija, Filozofski fakultet, Osijek, 2008. Pintari, Ana, Biblija i knjievnost interpretacije, Filozofski fakultet, Osijek, 2009.

Dopunska literatura 1. 2. 3. Zlatni danci 3 - Bajke od davnina pa do naih dana, Zbornik, Pedagoki fakultet, Osijek, 2001. Pintari, Ana, U svjetlu interpretacije roman Striborovim stazama Snjeane Grkovi-Janovi, Pedagoki fakultet, Osijek, 2002. Pintari, Ana, Jesu li Maak u izmama i Pali i njima slini bajkoviti likovi junaci ili varalice, Rije, Rijeka, 2008.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija doc. dr. sc. Ivan Trojan Izvoa(i) doc. dr. sc. Ivan Trojan OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Drama i kazalite hrvatske moderne ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 87 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 87 konzultacija u semestru Tel. 4703 Tel. 4703 3 2+0+2 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail itrojan@ffos.hr e-mail itrojan@ffos.hr

Vremenski okvir hrvatske kazaline moderne; poetiki opis hrvatske modernistike drame; nacionalna scenska praksa prema europskim gibanjima; dva razdoblja hrvatske kazaline moderne; hrvatski dramatiari u doba moderne: Ivo Vojnovi, Sran Tuci, Milan Ogrizovi, Josip Kosor, Milan Begovi, Fran Galovi, Ante Tresi Pavii, Andrija Milinovi, Adela Milinovi, Petar Petrovi-Pecija i dr. Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenoga predmeta, student e moi: - razaznati disparatnost kao temeljno obiljeje hrvatske dramske i kazaline moderne; - prepoznati i objasniti suodnos antonimijskih termina: realizam, verizam, naturalizam, impresionizam, esteticizam, artizam, secesija, neoromantizam, dekadencija, dijabolizam i dr.; - objasniti znaenjski raspon termina moderna kroz pluralizam dramatika; - svrstati hrvatske dramske modernistike tekstove, s obzirom na svoja sadrajna i formalna obiljeja, na artistike i veristike. predavanja vjebe X seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave aktivnost na seminarskoj nastavi seminar kontinuirano praenje i provjeravanje znanja (provjere u obliku kolokvija) zavrni usmeni ispit usmeno optereenje u ECTS 1,1 0,6 0,3 0,5 0,5 X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 20% 40% x 40%

Ukupno 3 100% Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminara s 20% udjela u konanoj ocjeni, kontinuirano praenje i provjeravanje znanja s 40% udjela u konanoj ocjeni te zavrni usmeni ispit s 40% udjela u konanoj ocjeni. Skala je ocjenjivanja sljedea: 60% - 69%=dovoljan (2), 70%-79, 9%=dobar (3), 80%-89, 9% vrlo dobar (4), 90%-100%=izvrstan (5) Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Zavrnome ispitu mogu pristupiti studenti koji su bili nazoni na najmanje 70% odranih nastavnih sati, te iz referata, eseja i provjera u obliku kolokvija tijekom kontinuiranoga praenja i provjeravanja znanja ostvarili minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Batui/Kravar/mega: Knjievni protusvjetovi, Zagreb, 2001. Senker, B.: Hrestomatija novije hrvatske drame, I. dio (1895-1940.), Zagreb, 2000. icel, M.: Hrvatska moderna. Kritika i knjievna povijest, PSHK, knjiga 71, 1977. mega, V.: Beka moderna. Portret jedne kulture, Matica hrvatska, Zagreb, 1998 mega, V.: Duh impresionizma i secesije (hrvatska moderna), Zagreb, 1993.

Dopunska literatura 1. 2. 3. 4. Croatica, sv. 35-36, Zagreb, 1991. Dani hvarskog kazalita - Moderna, IC Split, Split, 1980. Fin de sicle Zagreb Be, Pr. Damir Barbari, kolska knjiga, Zagreb, 1997. Flaker, A.: Knjievne poredbe, Naprijed, Zagreb, 1968.

5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

Flaker, V.: asopisi hrvatskog modernistikog pokreta, 1977. Flaker, A.: Rije, slika, grad, Matica hrvatska, Zagreb, 1995. Heimovi, B.: 13 hrvatskih dramatiara, Zagreb, 1976. Hrvatska knjievnost prema evropskim knjievnostima. Od narodnog preporoda k naim danima, Ur. A. Flaker i K. Pranji, Zagreb, 1970. Hrvatska knjievnost u evropskom kontekstu, Ur. A. Flaker i K. Pranji, Zagreb, 1978. Jeli, D.: Strast avanture ili avantura strasti, Zagreb, 1988 Johnston, W. M.: Austrijski duh. Intelektualna i drutvena povijest (1848-1938), Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1993. Komparativna povijest hrvatske knjievnosti, Sv. II Moderna, Ur. M. Tomasovi i V. GluniBuani, Split, 2000. Marjanovi, M.: Hrvatska moderna I-II, 1951. Marijanovi, S.: Fin de sicle hrvatske moderne, Izdavaki centar Radnikog sveuilita "Boidar Maslari" : Pedagoki fakultet, Osijek, 1990. Petlevski, S.: Simptomi dramskog moderniteta, Hrvatski centar ITI-UNESCO, Zagreb, 2000. Posavac, Z.: Novija hrvatska estetika, Hrvatsko filozofsko drutvo, Zagreb, 1991. Schorske, C. E.: Be krajem stoljea: politika i kultura, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 1997. Secesija u Hrvatskoj, Zbornik radova znanstvenog skupa, Zagreb/Osijek, 1999. Thompson, B.: Schnitzler's Vienna. Image of a Society, Routledge, London and New York, 1990. mega, V.: Duh impresionizma i secesije. Studije o knjievnosti hrvatske moderne, (drugo, proireno izdanje), Zavod za znanost o knjievnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1997.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija prof. dr. sc. Sanda Ham Izvoa(i) prof. dr. sc. Sanda Ham OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Morfologija I morfonologija, morfem, morf, alomorf, oblina osnova I nastavak, fonoloke I morfonoloke alternacije, vrste rijei. Imenice, leksika I gramatika obiljeja imenica (rod, broj, pade, ivost); imenika sklonidba: a-vrsta, evrsta, i-vrsta, alomorfizam osnova I nastavaka; naglasna obiljeja imenica. Pridjevi, leksika I gramatika obiljeja pridjeva (rod, broj, pade, stupnjevanje, odreenost, neodreenost); pridjevno-zamjenika sklonidba; sklonidba I upotreba odreenih pridjeva, sklonidba I upotreba neodreenih pridjeva, alomorfizam nastavaka: navesci; stupnjevanje, alomorfizam osnova I nastavaka; naglasna obiljeja pridjeva. Zamjenice, leksika I gramatika obiljeja; imenike zamjenice, pridjevne zamjenice; osobne, povratna, posvojne, povratno-posvojna, pokazne, upitno-odnosne, neodreene; naglasna obiljeja zamjenica. Brojevi, redni I glavni, sklonidba brojeva, brojevne imenice I pridjevi. Naglasna obiljeja brojeva. Glagoli, leksika obiljeja glagola, gramatika obiljeja glagola (osoba, rod, broj, vid, vrijeme, nain, Hrvatska morfologija ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 26 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 26 konzultacija u semestru Tel. 4651 Tel. 4651 4 3+1+0 prema rasporedu sati za ljetni semestar hrvatski e-mail sham@ffos.hr e-mail sham@ffos.hr

stanje, prijelaznost/ neprijelaznost/povratnost), glagolske osnove I nastavci, _iterature, glagolska vremena (_iterat, perfekt, aorist, _iteratur, pluskvamperfekt, _itera, _itera egzaktni) glagolski naini (indikativ, optativ, kondicional I. I II., _iterature), glagolski pridjevi (radni I trpni), glagolski prilozi (proli I sadanj), aktivni I pasivni gl. oblici, glagolske vrste I razredi, naglasni tipovi glagola. Prilozi, prijedlozi, veznici, usklici, estice, modalne rijei. Oekivani ishodi kolegija Studente osposobiti - za razumijevanje temeljnih morfolokih i morfonolokih pojmova i uoavanje odnosa meu morfolokim jedinicama; za sagledavanje morfolokoga sustava u sinkronijskom presjeku - za samostalan i kritiki pristup morfolokoj hrvatskoj normi (osobito za valjanu normativnu prosudbu dvostrukosti ili trostrukosti u sklonidbi i sprezanju) - za samostalan i kritiki pristup kroatistikoj morfolokoj jezikoslovnoj literaturi - za uspjeno obavljanje lektorskih poslova (pisanih, usmenih) - za uspjenu izvedbu osnovnokolskih i/ili srednjokolskih nastavnih programa. predavanja vjebe X seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja usmeno X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

pismeno

Elementi praenja i provjeravanja optereenje u ECTS pohaanje nastave 1,6 kolokvij 0,6 referat 0,6 zavrni pismeni ispit 1,6 zavrni usmeni ispit 1,6 Ukupno 6 Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene uzima se u obzir ocjena iz referata, ocjena iz zavrnoga pismenoga ispita i ocjena iz zavrnoga usmenoga ispita: 20% konane ocjene ini ocjena iz referata, 40% konane ocjene ini ocjena iz zavrnoga pismenoga ispita i 40% konane ocjene ini ocjena iz zavrnoga usmenoga ispita. Konana ocjena izraunava se prema formuli: (ref. x 0,2) + (pis. isp. x 0,4) + (usm. isp. x 0,4). Skala je ocjenjivanja sljedea: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na zavrni pismeni i usmeni ispit ako ispuni tri uvjeta: (1) kolokvirao je sadraj nastave vjebi, (2) izloio je referat koji obuhvaa najmanje tri izvorna znanstvena rada (prema studentovu izboru iz zadanih jezikoslovnih izdanja navedeni u popisu literature, (3) bio je nazoan na najmanje 70% odranih nastavnih sati. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. Povijesni pregled, glasovi I oblici hrvatskoga knjievnog jezika, HAZU, Zagreb, 1991. Hrvatska gramatika, Institut za hrvatski jezik I jezikoslovlje, Zagreb, 1995. (ili novije izdanje) S. Teak, S. Babi, Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2000. (ili novije izdanje)

X usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 20% 40% 40% 100%

Dopunska literatura

1. S. Ham, kolska gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2002. 2. Ragu, Praktina hrvatska gramatika, Zagreb, 1997. 3. M. Znika, Kategorija brojivosti u hrvatskom jeziku, Zagreb, 2002. 4. Hrvatski jezini savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 1999. 5. S. Teak, Hrvatski na svagda()nji, Zagreb, 1991. 6. S. Teak, Hrvatski na (ne)zaboravljeni, Zagreb, 1999. 7. S. Teak, Hrvatski na (ne)podobni, Zagreb, 2004. 8. S. Babi, Hrvatska jezikoslova itanka, Zagreb, 1991. 9. S. Babi, Hrvatski juer I danas, Zagreb, 1995. 10. S. Babi, Hrvanja hrvatskoga, Zagreb, 2004. Iz navedenih se jezinih savjetnika (4.-9.) studentima preporuuju pojedini dijelovi odnosei se na sadraj predmeta. Student je duan pratiti jezikoslove asopise, prema vlastitomu izboru: Jezik, Filologija, Suvremena lingvistika, Radovi zavoda za slavensku filologiju ili Radovi _iteratur za hrvatski jezik I jezikoslovlje.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija prof. dr. sc. Loretana Farka Brekalo Izvoa(i) prof. dr. sc. Loretana Farka Brekalo Tena Babi Sesar, zn. novakinja, asistentica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Studij dijalektologije kao studij govornoga izraza polazi od terenskoga ispitivanja i lingvistikoga opisa to veega broja izoglosa pojedinih mjesnih govora kao osnovnih dijalektnih jedinica. Hrvatska dijalektologija obuhvaa tri narjeja: akavsko, kajkavsko i tokavsko. Svako narjeje predstavlja zbroj zajednikih obiljeja odreenoga broja mjesnih govora. Hrvatska dijalektologija prouava sve govore kojima govore Hrvati. Osnovu programa obuhvaa prouavanje triju hrvatskih narjeja koja su sastavnice hrvatskoga jezika: akavskoga, kajkavskoga i tokavskoga. Prouavanje svakoga narjeja temelji se na jezinom prikazu strukture sustava. U tu se svrhu posebno obrauje fonetika, fonologija, morfologija, tvorba i leksiko blago. Program upoznaje studente s dijalektolokim nazivljem, terenskim istraivanjima, izradbom dijalektolokih atlasa. Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija student e moi: - upoznati studente s osnovnim znaajkama triju hrvatskih narjeja - opisati jezine osobine kajkavskoga, akavskoga i tokavskoga narjeja - prepoznati tekstove napisane na sva tri hrvatska narjeja Hrvatska dijalektologija ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 41 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 41 konzultacija u semestru prema rasporedu 41 konzultacija u semestru Tel. 4664 Tel. 4664 4663 4 2+2+0 prema rasporedu sati za ljetni semestar hrvatski e-mail lfarkas@ffos.hr e-mail lfarkas@ffos.hr tbabic@ffos.hr

upoznati studente s izradbom dijalektolokih karata svladati vjetinu terenskoga rada upoznati se s osnovnim tehnikama snimanja dijalekta na terenu X X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

predavanja vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja Pohaanje nastave Usmeni kolokvij Zavrni pismeni ispit usmeno

pismeno

optereenje u ECTS 1,5 1 1,5

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 30 % 70 % x

Ukupno 4 100 % Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene u obzir se uzima ocjena ostvarena iz usmenog kolokvija i ocjena iz zavrnog pismenog ispita: 30 % konane ocjene ini ocjena iz usmenog kolokvija, a 70 % konane ocjene ini ocjena iz zavrnog pismenog ispita. Primjer oblikovanja konane ocjene Student/ica je ostvario/la ocjenu 4 iz usmenog kolokvija i 3 iz zavrnog pismenog ispita. Konana ocjena izraunava se prema formuli: (ocjena iz usmenog kolokvija x 0,3) + (ocjena iz zavrnog pismenog ispita x 0,7). U naem primjeru taj bi izraun izgledao ovako: (4 x 0,3) + (3 x 0,7) = 1,2 + 2,1 = 3,3 = 3. Konana ocjena u ovome bi sluaju bila dobar (3). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Student/ica ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na zavrni pismeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) poloio/la je usmeni kolokvij; (2) bio/la je nazoan/na na najmanje 70 % odranih nastavnih sati. LITERATURA Obvezna literatura 1. Dalibor Brozovi, Narjeja hrvatskog jezika (Hrvatski leksikon br. 2), Naklada Leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1997. 2. Dalibor Brozovi, O strukturnim i genetskim kriterijima u klasifikaciji hrvatsko-srpskih dijalekata, Zbornik za filologiju i lingvistiku sv. 3, Novi Sad, 1960, str. 6888. 3. Mira Menac-Mihali, Anita Celini, Ozvuena itanka iz hrvatske dijalektologije: sveuilini udbenik s nosaem zvuka, Knjigra, Zagreb, 2012. tokavsko narjeje 1. Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1, Hrvatski dijalekti i govori tokavskog narjeja i hrvatski govori torlakog narjeja, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb, 2004. 2. Iva Lukei, tokavsko narjeje: nacrt sveuilinih predavanja, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 32, Zagreb, 1998, str. 194204. akavsko narjeje 1. Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 2, akavsko narjeje, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb, 2009. 2. Milan Mogu, akavsko narjeje: fonologija, kolska knjiga, Zagreb, 1977. Kajkavsko narjeje 1. Mijo Lonari, Kajkavsko narjeje, kolska knjiga, Zagreb, 1996.

Dopunska literatura 2. Boidar Finka, akavsko narjeje, akavska ri, sv. 1, Split, 1971, str. 1171. 3. Stjepan, Ivi, Jezik Hrvata kajkavaca, Ljetopis JAZU 48, Zagreb, 1934. 4. Zvonimir Junkovi, Jezik Antuna Vramca i podrijetlo kajkavskog dijalekta, Rad JAZU 363, Zagreb, 1972. 5. Ljiljana Koleni, Slavonski dijalekt, Croatica, 45/46, Zagreb, 1997, str. 101117. 6. Josip Lisac, Hrvatski dijalekti i povijesni razvoj hrvatskoga knjievnog jezika , kolska knjiga, Zagreb, 2010. 7. Milan Mogu, Fonoloki razvoj hrvatskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1971, str. 2334.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija doc. dr. sc. Ivan Trojan Izvoa(i) doc. dr. sc. Ivan Trojan OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Kolegij je ponajprije usmjeren k iitavanju tekstova hrvatskog realizma i modernizma - bogatih razdoblja hrvatske knjievnosti, posebice u proznoj produkciji. U fokusu intrepretacijskog interesa je proza sljedeih autora: Ante Kovai, Eugen Kumii, Josip i Ivo Kozarac, Vjenceslav Novak, Josip Eugen Tomi, andor Ksaver Gjalski, Janko Leskovar, Milan Begovi, Janko Poli Kamov, Milutin Cihlar Nehajev, Dinko imunovi, Josip Kosor, Marija Juri Zagorka. Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - usporediti razliite pristupe periodizaciji hrvatske knjievnosti 19. stoljea - primijeniti temeljnu literaturu na knjievne predloke - definirati i objasniti osnovne znaajke realizma kao stilske formacije - prepoznati obiljeja anrovskoga sustava realizma razlikovati knjievne tekstove realizma od knjievnih tekstova koji pripadaju drugim stilskopoetikim paradigmama predavanja vjebe X seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad Nova hrvatska knjievnost II ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 87 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 87 konzultacija u semestru Tel. 4703 Tel. 4703 4 2+0+2 prema rasporedu sati za ljetni semestar hrvatski e-mail itrojan@ffos.hr e-mail itrojan@ffos.hr

Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave aktivnost na seminarskoj nastavi referat esej kontinuirano praenje i provjeravanje znanja (provjere u obliku kolokvija) zavrni usmeni ispit

usmeno optereenje u ECTS 1,1 0,6 0,46 0,23 1,04 0,58

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 20% 10% 45% x 25%

Ukupno 4 100% Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata s 20% udjela u konanoj ocjeni, ocjena iz eseja s 10% udjela u konanoj ocjeni, kontinuirano praenje i provjeravanje znanja s 45% udjela u konanoj ocjeni te zavrni usmeni ispit s 25% udjela u konanoj ocjeni. Skala je ocjenjivanja sljedea: 60% - 69%=dovoljan (2), 70%-79, 9%=dobar (3), 80%-89, 9% vrlo dobar (4), 90%-100%=izvrstan (5) Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Zavrnome ispitu mogu pristupiti studenti koji su bili nazoni na najmanje 70% odranih nastavnih sati, te iz referata, eseja i provjera u obliku kolokvija tijekom kontinuiranoga praenja i provjeravanja znanja ostvarili minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Aleksandar Flaker, Stilske formacije, 1976. Miroslav icel, Kovai, 1984. Vinko Brei, Novija hrvatska knjievnost, 1994. Julijana Matanovi, Krsto i Lucijan, Zg, 2004.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija doc. dr. sc. Biljana Oklopi Izvoa(i) doc. dr. sc. Biljana Oklopi OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Engleski jezik IV ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 91 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 91 konzultacija u semestru Tel. 4735 Tel. 4735 2 0+2+0 prema rasporedu sati za ljetni semestar hrvatski e-mail boklopcic@ffos.hr e-mail boklopcic@ffos.hr

itanje i sluanje tekstova koji omoguavaju nadgradnju jezine kompetencije u podruju struke i njezine ue specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi strunih kolegija. U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatike tonosti. Provode se govorne i pismene vjebe. Proiruju se znanja studenata iz podruja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja. Oekivani ishodi kolegija prepoznavati karakteristinu leksiku i gramatiku strukturu te prevoditi strune tekstove iz podruja adolescencije i odrasle dobi opisati i razlikovati dijelove akademskog eseja napisati uvodni odlomak koji sadri uvodnu reenicu, definiciju, hipotezu i pregled argumentirati hipotezu u 3 odlomka i napisati kratak zakljuak tekst jezino i logiki povezati koristei razliite tipove diskurznih obiljeivaa terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

predavanja vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA X Oblici praenja i provjeravanja usmeno

pismeno

Elementi praenja i provjeravanja optereenje u ECTS Pohaanje nastave 0,4 Izlaganje 0,4 Kontinuirano praenje nastave (2 0,8 kolokvija) Kvizovi 0,4 25% Ukupno 2 100% Nain oblikovanja konane ocjene Iz svih elemenata praenja i provjeravanja student/ica moe ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedea: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Studenti su obvezni pohaati 70 % odranih nastavnih sati. Ako student/ica ima 5 ili vie izostanaka (jedan izostanak iznosi 2 nastavna sata), nee dobiti potpis, kao ni ukoliko ukupno ostvari manje od 40% ocjene. Prepisivanje tijekom kolokvija/kviza kanjava se oduzimanjem kolokvija/kviza bez mogunosti ponovnog pisanja i za taj kolokvij/kviz student/ica dobiva ocjenu 0%. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. Cox, K. & Hill, D (2004). EAP now!. Pearson/Longman (selected units). Vince, M. (2003). Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan. Excerpts from books, newspapers, video clips etc.

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 0% 25% 25%+25% x

Dopunska literatura 1. 2. O'Driscoll, J (1995): Britain, Oxford: OUP McCarthy, M. and O'Dell, F. (1994). English Vocabulary in Use (Advanced). Cambridge: CUP.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija Gordana Todorovi, via predavaica Izvoa(i) Gordana Todorovi, via predavaica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija itanje i sluanje tekstova koji omoguavaju nadgradnju jezine kompetencije u podruju struke i njezine ue specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi strunih kolegija. U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatike tonosti. Provode se govorne i pismene vjebe. Proiruju se znanja studenata iz podruja kulture i civilizacije zemalja njemakog govornog podruja Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - napisati krai esej - objasniti i opisati odreeno podruje struke - napisati ivotopis i prijavu na natjeaj - prevoditi krae tekstove iz podruja svoje struke s hrvatskog na njemaki predavanja vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA X Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja Pohaanje nastave Kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija) Usmeni ispit usmeno optereenje u ECTS 0,3 1,2 0,5 terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad Njemaki jezik IV ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 61 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 61 konzultacija u semestru Tel. 4677 Tel. 4677 2 0+2+0 prema rasporedu sati za ljetni semestar hrvatski e-mail gtodorovic@ffos.hr e-mail gtodorovic@ffos.hr

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 0% X 30 % + 30 % 40 %

Ukupno 2 100% Nain oblikovanja konane ocjene Iz svih elemenata praenja i provjeravanja student/ica moe ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedea: - 60% - 69,9% = dovoljan (2) - 70% - 79,9% = dobar (3) - 80% - 89,9% = vrlo dobar (4)

- 90% - 100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Studenti su obvezni pohaati 70% odranih nastavnih sati i pravovremeno predati pismene sastave i domae zadae da bi ostvarili pravo na potpis. Prepisivanje tijekom kolokvija kanjava se odstranjivanjem s kolokvija i ocjenom 0%. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. 5. Struni tekstovi iz knjiga, asopisa i s interneta. Drever/Schmitt, Lehr-und Ubungsbuch der deutschen Grammatik Helbig/Buscha, Ubungsgrammatik Deutsch Wahrig: Deutsches W6rterbuch Njemako-hrvatski i hrvatsko-njemaki rjenik (po izboru)

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija doc. dr. sc. Dragica Dragun Izvoa(i) doc. dr. sc. Dragica Dragun OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Interpretacija biblijskih i knjievnih tekstova: Hansa Ch. Andersena, Oscara Wildea, Vladimira Nazora, Jagode Truhelke, Ivane Brli-Maurani, Josipa Cvrtile, Vinka Nikolia, Antuna Branka imia, Dubravka Horvatia, Karola Wojtyle, Sonje Tomi, Mire Gavrana. Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenoga kolegija, student e moi: - interpretirati odabrane biblijske i knjievne tekstove (prozne, pjesnike, dramske) - komparativno analizirati biblijske i knjievne tekstove - procijeniti tematsku, estetsku i etiku razinu biblijskih i knjievnih tekstova Oblici nastave X X predavanja vjebe seminari i radionice terenska nastava samostalni zadaci konzultacije Biblija i knjievnost - interpretacije ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 51 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 51 konzultacija u semestru Tel. 4671 Tel. 4671 2 1+0+1 prema rasporedu sati za ljetni semestar hrvatski e-mail ddragun@ffos.hr e-mail ddragun@ffos.hr

obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave seminar Kontinuirana provjera zavrni pismeni ispit usmeno optereenje u ECTS 0,75 0,50 0,25 0,50

praktini rad mentorski rad

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 40% 20% 40%

Ukupno 2 100% Nain oblikovanja konane ocjene Iz svih elemenata praenja i provjeravanja student moe ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Po elementima vrednovanja to znai da student moe ostvariti sljedei maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirana provjera 20 bodova, seminar 40 bodova, zavrni pismeni ispit 40 bodova. Skala je ocjenjivanja sljedea: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje LITERATURA Obvezna literatura 1. Ana Pintari: Biblija i knjievnost interpretacije, Filozofski fakultet, Osijek, 2009. 2. Jeruzalemska Biblija, Kranska sadanjost, Zagreb, 1994. Dopunska literatura 1. Stjepan Hranjec: Kranska izvorita djeje knjievnosti, Alfa, Zagreb, 2002. 2. Zlatni danci 5 kranstvo idjeja knjievnsot, Filozofski fakultet, Osijek, 2004.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija Malgorzata Stanisz, lektorica Izvoa(i) Malgorzata Stanisz, lektorica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Poljski jezik II ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 61 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 61 konzultacija u semestru Tel. 4677 Tel. 4677 2 0+2+0 prema rasporedu sati za ljetni semestar poljski e-mail mstanisz@ffos.hr e-mail mstanisz@ffos.hr

Sklapanje sloenih reenica hipotaktikog tipa. Sastavljanje reenica na temelju zadanoga niza rijei. itanje teksta iz prirunika o poznatoj temi: teme iz poljske kulture, knjievnosti, drutvenog ivota, itanje odlomaka beletristike, lanaka iz novina. Razumijevanje proitanoga, prepriavanje, odgovaranje na pitanja (usmeno, pismeno), preoblikovanje reenica. Pravilna uporaba gramatikih struktura, reda rijei, reeninog naglaska, vjebanje pravopisne norme. Sluanje duljega govorenog teksta, govoreni tekst u dijalozima. Pisanje duljeg teksta o poznatoj temi. Oekivani ishodi kolegija Student treba stei jezine, komunikacijske i pragmatike kompetencije u govorenju, itanju i sluanju poljskog jeziku te prepoznati glavne odlike funkcionalnih stilova poljskog jezika. Oekuje se da student bude svjestan kulturolokih razlika poljske i hrvatske sredine koje svoj odraz imaju u verbalnoj, a posebice u neverbalnoj komunikaciji. predavanja vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA X Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave kontinuirano praenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadraje) kontinuirano praenje i pismeno provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku testova i domaih zadataka) usmeno optereenje u ECTS 0,75 0,40 0,85 terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni x 100

Ukupno 2 100% Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene za studente na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju uzima se u obzir kontinuirano praenje i pismeno provjeravanje znanja (kratke provjere testovi i domai zadaci) s 100% udjela u konanoj ocjeni. Tijekom semestra studenti piu 2 testa i 2 domaa zadatka, svaki s 25% udjela u konanoj ocjeni. Primjer oblikovanja konane ocjene za studente na jednopredmetnom/ dvopredmetnom studiju: Student je ostvario ocjenu 4 iz prvog testa, ocjenu 2 iz drugog testa, ocjenu 5 i 4 iz domaih zadataka. Konana ocjena izraunava se prema formuli: (test I x 0,25) + (test II x 0,25) + (dom I x 0,25) + (dom II x 0,25). (test I + test II + dom. I + dom. II) : 4 U naem primjeru taj bi izraun izgledao ovako: (5+3+2+4):4= 3,75 Konana ocjena u ovome bi sluaju bila vrlo dobar (4). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Studenti su obvezni pohaati 70% svih odranih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praenja njihova rada prema razraenom nainu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Student ima pravo pristupiti usmenom ispitu ako nije zadovoljan s konanom ocjenom. LITERATURA Obvezna literatura Prirunici za napredne: 1. Barbara Serafin, Aleksandra Achtelik, 2001. Mio mi Pani pozna. Wydawnictwo Uniwersytetu

2. 3.

lskiego: Katowice. Alicja Dbrowa, Romana obodziska, 1998. Polski dla cudzoziemcw. Towarzystwo Przyjaci Polonistyki Wrocawskiej: Wrocaw. Wadysw Miodunka. 1995. Uczymy si polskiego. Fundacja Upowszechniania Nauki:Warszawa (Prirunik + ploa CD).

Dopunska literatura 1. 2. Ewa Koodziejczyk.2010. Walczymy z bykami. Pastwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa. Jerzy Podracki, Alina Gazka. 2010. Gdzie postawi przecinek. Pastwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa.

Rjenici: 1. Milan Mogu, Neda Pintari. 2001. Poljsko - hrvatski rjenik.kolska knjiga: Zagreb. 2. Andrzej Markowski. ed. 2011. Wielki sownik poprawnej polszczyzny (+ CD-ROM), Pastwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa 3. Edward Polaski. ed. 2011. Wielki sownik z zasadami pisowni i nterpunkcji (+ CD-ROM), Pastwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija prof. dr. sc. Sanda Ham Izvoa(i) prof. dr. sc. Sanda Ham OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Sintaksa, semantika, tekstologija; rije, sintagma, reenica, diskurz; obavijesno reenino ustrojstvo, semantiko reenino ustrojstvo, gramatiko reenino ustrojstvo; narav sintaktikih odnosa; predikat I predikatne kategorije; _iterat; _itera (izravni, neizravni, prijedloni, besprijedloni), prilona oznaka (uz semantiko razvrstavanje); atribut, apozicija, predikatni proirak; nezavisno sloena reenica, zavisno sloena reenica po mjestu uvrtavanja: subjektne, predikatne, objektne, prilone (mjesne, vremenske, uzrone, nainske, pogodbene, posljedine, namjerne, dopusne, poredbene); izrine renice, odnosne reenice; nijekanje, upit, usklik, pasiv, neosobna preoblika (obezlienje) Red rijei; obvezni, slobodni; neutralan I stilski obiljeen red rijei. Oekivani ishodi kolegija Upoznati studente - sa sintaksom kao jezikoslovnom zanou I njezinim odnosom prema drugim jezikoslovnim znanostima - s reeninim ustrojstvom, vrstama renica I sintaktikom normom u suvremenom hrvatskom knjievnom jezika a putem usvojenih znanja osposobiti ih - za samostalan I kritiki pristup znanstvenoj literaturi, Hrvatska sintaksa ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 26 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 26 konzultacija u semestru Tel. 4651 Tel. 4651 5 2+2+0 prema rasporedu sati za ljetni semestar hrvatski e-mail sham@ffos.hr e-mail sham@ffos.hr

- za uspjeno obavljanje lektorskih poslova (usmenih I pisanih) - za uspjenu izvedbu osnovnokolskih i/ili srednjokolskih nastavnih programa. predavanja vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja usmeno X X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

pismeno

Elementi praenja i provjeravanja optereenje u ECTS pohaanje nastave 1,6 kolokvij 0,5 referat 0,5 zavrni pismeni ispit 1,2 zavrni usmeni ispit 1,2 Ukupno 5 Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene uzima se u obzir ocjena iz referata, ocjena iz zavrnoga pismenoga ispita i ocjena iz zavrnoga usmenoga ispita: 20% konane ocjene ini ocjena iz referata, 40% konane ocjene ini ocjena iz zavrnoga pismenoga ispita i 40% konane ocjene ini ocjena iz zavrnoga usmenoga ispita. Konana ocjena izraunava se prema formuli: (ref. x 0,2) + (pis. isp. x 0,4) + (usm. isp. x 0,4). Skala je ocjenjivanja sljedea: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na zavrni pismeni i usmeni ispit ako ispuni tri uvjeta: (1) kolokvirao je sadraj nastave vjebi, (2) izloio je referat koji obuhvaa najmanje tri izvorna znanstvena rada (prema studentovu izboru iz zadanih jezikoslovnih izdanja navedeni u popisu literature, (3) bio je nazoan na najmanje 70% odranih nastavnih sati. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. R. Katii, Sintaksa hrvatskoga knjievnoga jezika, HAZU, Zagreb, 1986. ili 1991. ili 2002. Hrvatska gramatika, Institut za hrvatski jezik I jezikoslovlje, Zagreb, 1995. (ili novije izdanje) S. Teak, S. Babi, Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2000. (ili novije izdanje)

X usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 20% 40% 40% 100%

Dopunska literatura 1. S. Ham, kolska gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2002. 2. D. Ragu, Praktina hrvatska gramatika, Zagreb, 1997. 3. I. Pranjkovi, Hrvatska skladnja, Zagreb, 1993. 4. I. Pranjkovi, Druga hrvatska skladnja, Zagreb, 2001. 5. Lj. ari, Kvantifikacija u hrvatskome jeziku, Zagreb 2002. 6. R. Katii, Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1992. (sintaktiki lanci) 7. S. Babi, Hrvatska jezikoslova itanka, Zagreb, 1991. (sintaktiki lanci) 8. M. Peti, Predikatni proirak, Zagreb, 1979. 9. M. Znika, Atribucija i predikacija, Zagreb, 1988. 10. S. Babi, Sronost u hrvatskome knjievnom jeziku, Zagreb, 1998. Student je duan pratiti jezikoslovu periodiku, prema vlastitomu izboru: Jezik, Filologija, Suvremena lingvistika, Radovi zavoda za slavensku filologiju, Radovi instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija doc. dr. sc. Dragica Dragun Izvoa(i) doc. dr. sc. Dragica Dragun OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija a) Predavanja Pojam djeje knjievnosti. Vrste/anrovi. Knjievnoznanstvena literatura. Slikovnice (vrste, kriteriji vrjednovanja). Pria, bajka, crtica, basna (odreenje, kriteriji vrjednovanja, tematski i strukturalni sloj, najznaajniji predstavnici). Poezija (odreenje, specifinosti, vrste, najznaajniji predstavnici). Roman (odreenje, vrste/anrovi, tematski i strukturalni sloj, najznaajniji predstavnici). Igrokazi (odreenje, originalni tekstovi, preradbe proznih tekstova, najznajaniji predstavnici. Animalistika (odreenje, tematski i strukturalni sloj, najznaajniji predstavnici). Znanatvenofantastina djela (odreenje, tematski i strukturalni sloj, najznaajniji predstavnici). Strip (odreenje, strukturalni sloj, najznaajniji predstavnici). b) Seminar Pojam seminarskoga rada. Kompozicija: uvod, isticanje svrhe rada, razrada teme, zakljuak, saetak, navoenje literature, kljune rijei. Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: definirati i objasniti osnovne znaajke knjievnosti za djecu i mlade usporediti periodizacijski slijed svjetske i hrvatske knjievnosti za djecu i mlade razlikovati stilsko-poetike odrednice knjievnih tekstova namijenjenih djeci i mladima prepoznati obiljeja anrovskog sustava povezati obiljeja anrovskog sustava djeje knjievnosti i usporediti ih s obiljejima knjievnih tekstova za odrasle primijeniti temeljnu literaturu (Milana Crnkovia i Dubravke Teak, Stjepana Hranjeca, Ane Pintari) na knjievne predloke predavanja vjebe X seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja usmeno optereenje u ECTS X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad Knjievnost za djecu i mlade ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 51 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 51 konzultacija u semestru Tel. 4671 Tel. 4671 5 2+0+2 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail ddragun@ffos.hr e-mail ddragun@ffos.hr

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni x

Pohaanje nastave Kontinuirana provjera Seminar Kolokvij Usmeni

Ukupno Nain oblikovanja konane ocjene Iz svih elemenata praenja i provjeravanja student moe ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 120 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Po elementima vrednovanja to znai da student moe ostvariti sljedei maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirana provjera 40 bodova, seminarski rad 60 bodova, kolokvij 60 bodova, usmeni ispit 40 bodova. Skala je ocjenjivanja sljedea: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje LITERATURA Obvezna literatura 1. Hranjec, Stjepan, Pregled hrvatske djeje knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb, 2006.

1,5 0,5 1 1 1 5

20% 30% 30% 20% 100%

Dopunska literatura 1. 2. 3. 4. 5. Crnkovi, Milan, Teak, Dubravka, Povijest hrvatske djeje knjievnosti od poetaka do 1955., Znanje, Zagreb, 2002. Pintari, Ana, U svjetlu interpretacije roman Striborovim stazama Snjeane Grkovi-Janovi, Matica hrvatska, Osijek, 2003. Pintari, Ana: U svjetlu interpretacije Zlatni danci Jagode Truhelke, Filozofski fakultet, Osijek, 2004. Zlatni danci 4 Basne, zbornik, ur. Pintari, A., Pedagoki fakultet Osijek, 2002. Ana Pintari, Umjetnike bajke teorija, pregled i interpretacije, Filozofski fakultet, Osijek, 2008.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija doc. dr. sc. Tina Varga Oswald Izvoa(i) doc. dr. sc. Tina Varga Oswald OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Svjetska knjievnost ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 90 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 90 konzultacija u semestru Tel. 4709 Tel. 4709 5 2+0+3 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail tvarga@ffos.hr e-mail tvarga@ffos.hr

Studij Svjetske knjievnosti I, temelji se na povijesnom prouavanju knjievnosti u slijedu velikih knjievnih epoha i razdoblja unutar tih epoha (od drevnog istoka do klasicizma i prosvjetiteljstva), u okviru meunacionalnih knjievnosti. Potreba razvrstavanja slijeda povijesti svjetske knjievnosti, unutar knjievnih epoha, upuuje na zajedniki sustav knjievnih vrsta i zajednikih poetika. U kolegiju Svjetska knjievnost I, u povijesnom slijedu, pratit i obraivat e se sljedee: A) DREVNI ISTOK Pogled na egipatsku, idovsku, arapsku, babilonsko-asirsku, indijsku, kinesku i japansku knjievnost. Temeljna civilizacijska knjievna djela: Biblija, Talmud, Kur'an, Gilgame i Mahabharata. B) ANTIKA Grko-rimska knjievnost Razvoj grkog epa, lirika, drama i roman; Utjecaj na rimsku knjievnost kao i na europsku knjievnost u srednjem vijeku, na renesansu i klasicizam. Razvoj rimske drame, epa, lirike i romana. Utjecaj na europsku knjievnost u srednjem i novom vijeku. C) SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST Nastanak i razvoj srednjovjekovne epike, vitekog romana i trubadurske lirike. Lirika 14. i 15. stoljea D) RENESANSA Humanizam kao kulturni pokret u Europi. Latinizam. Otkrivanje antike. Sedam slobodnih umijea. Humanistika sredita u Europi. Europska renesansa kao kulturni i knjievni pokret. Pad Carigrada 1453. i otkrie Amerike 1492. Gutenberg i tisak. Duh istraivanja prirode i svijeta. Otkrie perspektive. Dominantna svojstva renesansnih poetika: skladnost simetrinost, humanitas kao ideja teksta, oslon na antike retorike i poetike koncepcije. E) BAROK Naziv i pojam barok. Manirizam naprama baroku. Vremenske i prostorne koordinate barokne i maniristike knjievnosti. Barok kao stil i kao razdoblje. Odnos baroka prema srednjem vijeku i renesansi. Artificijelnost. Retorinost. Metafizinost i alegorinost. Katolika obnova nakon prodora protestantizma. Pitanje egzistencije. Moderno poimanje ovjeka. Psihologijsko iznoenje tema. Odnos zbilje i izmiljaja. Elementi zaudnosti i fantastike. Rodovi i vrste barokne knjievnosti: religiozna, metafizika i maniristika lirika; pastirska ekloga. Parodija petrarkistike lirike. Povijesni ep, religiozna poema. G) KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO Klasicizam kao europski pokret. Francuska drama. Temelji racionalizma - R. Descartes. Prosvjetiteljstvo - Voltaire Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - definirati i razvrstati slijed povijesti Svjetske knjievnosti unutar knjievnih epoha - usporediti relevantne znanstvene pristupe knjievnim epohama - samostalnom interpretacijom istraiti pripadnost poetici (eksplicitnoj ili implicitnoj) paradigmatskih djela/autora iz Svjetske knjievnosti - primijeniti temeljnu znanstvenu literaturu na knjievne predloke - odrediti zajedniki sustav knjievnih vrsta i poetika predavanja vjebe X seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave kontinuirano praenje (aktivnost na nastavi) kontinuirano provjeravanje znanja usmeno optereenje u ECTS 2 0,3 1.5 X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 10% x 50%

(kolokvij 1 i kolokvij 2) seminarski rad (pismena inaica) 0,6 20% referat (usmena inaica) 0,6 20% Ukupno 5 100% Nain oblikovanja konane ocjene Iz svih elemenata praenja i provjeravanja student moe ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 120 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Po elementima vrednovanja to znai da student moe ostvariti sljedei maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano praenje: 20, kontinuirano provjeravanje znanja: 100, seminarski rad: 40, referat: 40. Skala je ocjenjivanja sljedea: 120-139 ocjenskih bodova (60%-69%) = dovoljan (2), 140-159 ocjenskih bodova (70%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ako ispunjavanja dva uvjeta: (1) pohaati 70% nastave i (2) iz elemenata praenja i provjeravanja (kontinuirano praenje, kontinuirano provjeravanje, seminarski rad i referat) ostvariti minimalno 50 ocjenskih bodova. Za prolaznu ocjenu iz elementa kontinuirano provjeravanje znanja (kolokvij 1 i kolokvij 2) student treba ostvariti najmanje 30 odnosno 60 bodova. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. Goff, J., Srednjovjekovni imaginarij, Zagreb, 1994. Solar, M., Povijest svjetske knjievnosti, Zagreb, 2003. (do romantizma) mega, V., Povijesna poetika romana, Zagreb, 1987. (do romantizma)

Dopunska literatura 1. 2. 3. Hocke, G. R., Manirizam u knjievnosti, Zagreb, 1984. Kot., J., Rozalindin spol, Zagreb, 1987. Sironi, M., Rasprave o helenskoj knjievnosti, Zagreb, 1995.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Milica Luki Izvoa(i) izv. prof. dr. sc. Milica Luki Vera Blaevi Krezi, zn. novakinja, asistentica Filozofsko-simboliki ustroj glagoljskog pisma ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 78 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 78 konzultacija u semestru 78 prema rasporedu konzultacija u semestru Tel. 4721 Tel. 4721 4 1+0+1 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail mlukic@ffos.hr e-mail mlukic@ffos.hr

4721

vblazevic1@ffos.hr

OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Glagoljsko se pismo promatra kao originalni sustav pismena koja je sastavio Konstantin-iril u 9. stoljeu za staroslavenski jezik, tj. iz perspektive endogenih polazita o postanku i podrijetlu glagoljice. U skladu s tim, u fokusu su promatranja vodee teorije u okviru endogenih polazita: finskoga slavista Georga ernohvostova koji se pokuao uivjeti u Konstantinov nain razmiljanja (teorija usustavljena sredinom 20. st.); on sustav glagoljskih slova zasniva na trima temeljnim kranskim simbolima: kriu (simbolu Isusa Krista, njegove muke, smrti i otkupljenja, kranstva openito), krugu (simbolu vjenosti, Boje savrenosti), trokutu (istostranini trokut simbol Sv. Trojstva i cjeline sastavljene od triju jednakih dijelova); bugarskoga slavista V. Joneva koji je oko svakoga slova opisao krunicu i predoio mreu u koju se moe upisati svako glagoljsko slovo. Tu mreu ini opisana krunica koju etiri dijametra dijele na osam jednakih dijelova, a svako je slovo samo neki dio predstavljenog modela i svaki takav dio moe se poistovjetiti s krunim isjecima. Jonevljevo razmiljanje postalo je polazitem za daljnja istraivanja koja takoer ulaze u fokus promatranja ovoga predmeta, posebice kada je rije o hrvatskim filolozima i njihovim teorijama (Slavomir Sambunjak, Josipa Bratuli, Marice uni) te likovnim umjetnicima (Frane Paro). Kako bi se osigurao odgovarajui kontekst prouavanja, endogena se polazita odmjeravaju o (prvenstveno) egzogeno-endogena (autor glagoljice se ugledao u druga pisma, ali postoje i elementi glagoljine strukture koji se ponavljaju) najznaajniji predstavnici kojih su Thorvi Eckhardt i Josip Hamm, te u odreenoj mjeri o egzogena polazita (za svaki se glagoljini grafem trai uzor u nekom drugom grafijskom sustavu) predstavnici kojih su Isac Taylor, Vatroslav Jagi, V. Vondrak, R. Nahtigal i dr. Uspostavlja se odnos prema likovnome izriaju (matematiko-geometrijska kombinatorika) te filozofsko-teolokoj matrici na kojoj je usustavljeno glagoljsko pismo. Posebice se promatra simbolika vrijednost svakog pojedinog pismena pri emu do izraaja dolazi odnos naziva slov i njihovih brojanih vrijednosti rasporeenih u jedinice, desetice i stotice (simboliko-mistina analiza). Glagoljica se promatra i kao sredstvo/tema umjetnikoga izriaja (knjievnost, slikarstvo, kiparstvo itd.). Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenoga kolegija student e moi: - poznavati i razlikovati teorije o postanku i podrijetlu glagoljice i njihove temeljne predstavnike: egzogene, endogene, egzogeno-endogene - sposobni tumaiti glagoljicu (sustav u cjelini i svako slovo pojedniano) na filozofsko-simbolikim postavkama, s uporitem u temeljnim endogenim teorijama o postanku i podrijetlu glagoljice - primijeniti postavke ope teorije pisma na glagoljsko pismo - primijeniti interdisciplinaran pristup u tumaenju glagoljskoga pisma (pismovna znanost knjievna znanost filozofija teologija likovnost astrologija matematika/geometrija povijest moda glazbena umjetnost filmska umjetnost i dr.) - otvorenost i kreativnost u samostalnom oblikovanju novih spoznaja o glagoljskom pismu predavanja vjebe X seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja Pohaanje nastave Kontinuirano praenje i provjeravanje znanja (kreativan zadatak: igrokaz, film, performans, strip, slika, kviz itd.) Zavrni usmeni ispit usmeno optereenje u ECTS 0,75 2,0 1,25 X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 65% x 35%

Ukupno 4 100% Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene za studente na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju uzimaju se u obzir: A) Kontinuirano praenje i provjeravanje znanja sa 65% udjela u konanoj ocjeni: 1. Kreativan zadatak. B) Zavrni usmeni ispit s 35% udjela u konanoj ocjeni. Primjer oblikovanja konane ocjene: Student je ostvario sljedee ocjene: kreativan zadatak 5, zavrni usmeni ispit 4. Konana ocjena izraunava se prema formuli: (kz x 0,65) + (zui x 0,35). Za dane ocjene konkretan je izraun: (5 x 0,65) + (4 x 0,35) = 3,25 + 1,4 = 4,65 = 5 Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Studenti su obvezni pristupiti oblikovanju zadanoga kreativnog zadatka (primjene novih oblika, postupaka i metoda rada; interdisciplinaran pristup; prinosi i sudjelovanje studenata u zajednikom osmiljavanju semestralnih projekata) u kojem su jasno definirane uloge svakoga pojedinog studenta, premda je rije o skupinskom projektu. Zbog iznimne zahtjevnosti procesa stvaranja novih umjetnikih djela, kreativni zadatak najvie pridonosi konanoj ocjeni, a usmeni se ispit dri konanom sintezom ili potvrdom. Ukoliko je rije o oblikovanu projektu s namijenjenim usmenim izvoenjem, umjesto zavrnoga usmenoga ispita vrednuje se odreeni nastup ili priredba. Studenti su obvezni redovito pohaati predavanja i vjebe (doputena najvie tri izostanka). Studenti se vrednuju i ocjenjuju prema razraenim kriterijima s kojima su prethodno upoznati i koji su im dostupni. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. Bratuli, J. Leksikon hrvatske glagoljice, zagreb 1995. uni, M. Granice geometrije i simbolike u glagoljskoj paleografiji, Gazophylacium, asopis za znanost, umjetnost, gospodarstvo i politiku, 2009. 335643.cuncic_granice_geometrije_i_simbolike_u_glagoljskoj_paleografiji.pdf(tekst priloen 2. svibnja 2008. U 13:29 sati) Jonev, V. Azbukata ot pliska, kirilicata i glagolicata, kiril gogov & sinove, Sofija, 1997. Sambunjak, S. 1998. Gramatozofija konstantina filozofa solunskoga, hipoteza o postanku i znaenju glagoljice, Zagreb 1998. Paro, F. etiri glasnika radosne vijesti konstantina filozofa, Slovo, sv. 56-57, Zagreb 2008, str. 421-438.

3. 4. 5.

Dopunska literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Badurina, S, A. (ur.). Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kranstva , Kranska sadanjost, Zagreb 2000. Bahley, H. The Lost Language of Symbolis, Bracken Books, London 1996. Bratuli, J. S. Damjanovi, Hrvatska pisana kultura. Izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i irilicom , I. svezak: VIII-XVII. st., Veda, Krievci 2005. uni, M. Slovima o stvaranju svijeta, u: Izvori hrvatske pisane rijei. Oi od slnca, misal od oblaka, Zagreb 2003, str. 94-107. uni, M. Jagiev srednji oblik glagoljice u svjetlu suvremene glagoljske paleografije, Slovo, sv. 58, 2007, str. 267-283. Damjanovi, S. Slovo iskona. Staroslavenska/Starohrvatska itanka, Matica hrvatska, Zagreb 2004. Germ, T. Simbolika brojeva, Mozaik knjiga, Zagreb 2004. Ghyka, M. The Geometry of Art and Life, Dover Publications Inc., New York 1977. Horvat, J. Az, Ljevak, Zagreb 2009. Huizinga, J. O podrijetlu kulture u igri, u: Homo Ludens, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. Michell, J. The Dimensions of Paradise, the proportions and symbolic numbers of ancient cosmology, Harper & Row, San Francisco 1988. Paro, F. Glagoljska poetnica, Naklada Benja, Rijeka 1995.

12.

Pejakovi, M. Omjeri i znakovi: ogledi iz starije hrvatske umjetnosti, Matica hrvatska, Dubrovnik 1996.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Branimir Belaj Izvoa(i) izv. prof. dr. sc. Branimir Belaj doc. dr. sc. Goran Tanackovi Faletar OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Osnovne razlike izmeu generativne i kognitivne gramatike; model gramatikoga opisa utemeljen na uprabi (usage - based model); teorija prototipa; upoznavanje s osnovama kognitivne gramatike te njezina primjena u fonologiji, morfosintaksi i tvorbi rijei hrvatskoga jezika - kognitivna analiza hrvatskoga pasiva, izravnoga i neizravnoga objekta, subjekta, bezlinih reenica, glagolskih prefiksa i prijedloga; tematske uloge u funkcionalnim sintaksama i u kognitivnoj gramatici, organizacija prvoga plana i pozadine lik prvoga plana, lik drugoga plana Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - razlikovati formalne i funkcionalne pristupe jeziku - definirati poloaj kognitivne gramatike u okviru funkcionalnih pristupa jeziku - definirati temeljne kognitivnolingvistike pojmove i razumjeti njihovu vanost u jezinom opisu - analizirati pojedina pitanja gramatike hrvatskoga jezika metodologijom kognitivne gramatike - opisati jezine injenice primjerenim metajezikom (pismeni) predavanja vjebe X seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave aktivnost na nastavi usmeno optereenje u ECTS 1,1 0,4 X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad Kognitivna gramatika ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 55 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 55 konzultacija u semestru prema rasporedu 55 konzultacija u semestru Tel. 4731 Tel. 4731 4731 3 2+0+1 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail bbelaj@ffos.hr e-mail bbelaj@ffos.hr gtanackovic@ffos.hr

pismeno

usmeno i pismeno -

udio (%) u ocjeni

kolokvij zavrni pismeni ispit

Ukupno Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kolokvija i ocjena iz zavrnog pismenog ispita: 50% konane ocjene ini ocjena iz kolokvija, a 50% konane ocjene ini ocjena iz zavrnog pismenog ispita. Ukoliko student ne ostvari pozitivnu ocjenu iz kolokvija, ocjena iz zavrnog pismenog ispita ini 100% konane ocjene. Primjer oblikovanja konane ocjene Student je ostvario ocjenu ocjenu 5 iz kolokvija i ocjenu 3 iz zavrnog ispita. Konana ocjena izraunava se prema formuli: (kol. x 0,5) + (isp. x 0,5) U naem primjeru taj bi izraun izgledao ovako: (5 x 0,5) + (3 x 0,5) = 2,5 + 1,5 = 4 Konana ocjena u ovome bi sluaju bila vrlo dobar (4). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na zavrni pismeni ispit ako ispuni jedan uvjet: 1. bio je prisutan na najmanje 70% odranih nastavnih sati. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. Langacker, R.: Foundations of Cognitive Grammar, vol . 1, Stanford University Press, 1987. Langacker, R.: Foundations of Cognitive Grammar, vol . 2, Stanford University Press, 1991. Taylor, J.: Cognitive Grammar, Oxford University Press, 2002.

0,5 1,0 3

50% 50% 100%

Dopunska literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. Lakoff, G., Johnson, M.: Metaphors We Live By, The University of Chicago Press, Chicago, 1980. Lakoff, G.: Women, Fire, and Dangerous Things, What Categories Reveal about the Mind, Chicago University Press, 1987. Metaphor and Metonymy in Comparison and Contrast, zbornik radova, priredili R. Dirven i R. Porings, Mouton de Gruyter, Berlin: New York, 2003. Tabakowska, E.: Gramatika i predoavanje - uvod u kognitivnu lingvistiku , Krakov, 1995. Taylor, J.: Linguistic categorization, Prototypes in Linguistic Theory, Oxford University Press, 1989. ic Fuchs, M.: Znanje o jeziku i znanje o svijetu, Zagreb, 1991.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija prof. dr. sc. Ljiljana Koleni Izvoa(i) prof. dr. sc. Ljiljana Koleni Kajkavsko narjeje ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 48 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija 48 prema rasporedu konzultacija u Tel. 4669 Tel. 4669 3 1+0+2 prema rasporedu sati za zimski semestar hrvatski e-mail lkolenic@ffos.hr e-mail lkolenic@ffos.hr

Tena Babi Sesar. zn. novakinja, asistentica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija

41

semestru prema rasporedu konzultacija u semestru

4663

tbabic@ffos.hr

Budui da su studenti odsluali Hrvatsku dijalektologiju (kao obvezni kolegij), kolegij Kajkavsko narjeje ograniava se na jezini prikaz strukture sustava kajkavskoga narjeja. Posebno se obrauje fonetika, fonologija, morfologija, tvorba, sintaksa i leksiko blago. Fonetska i fonoloka problematika obuhvaa opis osnovnih samoglasnikih, suglasnikih i naglasnih izoglosa kajkavskoga narjeja. Morfologija i tvorba rijei opisuju paradigmatske i sufiksalne odnose promjenjivih vrsta rijei te osnovni inventar nepromjenjivih vrsta rijei. Leksik donosi presjeke pojedinih slojeva s gledita frekvencije, starine, sociolingvistike i dr. Sva jezina znanja primijenit e se na vrhunskim knjievnim dostignuima kajkavskih pisaca (F. Galovi, D. Domjani, I.G. Kovai, M. Krlea i dr.). Oekivani ishodi kolegija Kolegij Kajkavsko narjeje omoguuje buduem profesoru razumijevanje dijalektalnih tekstova. Kolegij studente osposobljuje za prouavanje hrvatskih narodnih govora na svim jezinim razinama te omoguuje potpuno razumijevanje cjelokupnoga narodnog ivota. U tom smislu hrvatska dijalektologija postaje podlogom za interdisciplinarni studij (etnologije, muzikologije, kazalita, televizije itd.). Kolegij, takoer, studente upoznaje sa suvremenom metodologijom sinkronijskoga opisa dijalekta te budue profesore osposobljuje za samostalan teorijski rad i kritiki i stvaralaki odnos prema jezinoj teoriji. predavanja vjebe X seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja usmeno X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

pismeno

Elementi praenja i provjeravanja optereenje u ECTS pohaanje nastave 0,5 kontinuirano praenje (aktivnost na 0,5 nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadraje) seminarski rad 1 35 % zavrni usmeni ispit 1 40 % Ukupno 3 100 % Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene za studente na jednopredmetnom / dvopredmetnom studiju uzimaju se u obzir kontinuirano praenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadraje) s 25 % udjela u konanoj ocjeni, seminarski rad s 40 % udjela u konanoj ocjeni te zavrni usmeni ispit s 35 % udjela u konanoj ocjeni. Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Studenti su obvezni pohaati 70 % svih odranih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praenja njihova rada prema razraenom nainu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti su za prolaznu konanu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). LITERATURA

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 25 % x

Obvezna literatura 1. Lonari, Mijo. 1996. Kajkavsko narjeje, Zagreb : kolska knjiga 2. Mogu, Milan. 1971. Fonoloki razvoj hrvatskoga jezika, Zagreb : Matica hrvatska, str. 23-34. Dopunska literatura 1. Junkovi, Zvonimir. 1972. Jezik Antuna Vramca i podrijetlo kajkavskog dijalekta, Rad JAZU 363, Zagreb 2. Junkovi, Zvonimir. 1982. Dioba kajkavskih govora, Hrvatski dijalektoloki zbornik 2, Zagreb

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija Malgorzata Stanisz, lektorica Izvoa(i) Malgorzata Stanisz, lektorica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Opis (usmeni, pismeni) osobe, mjesta (gradovi, sela), opis situacije i dogaaja iz prolosti, opis obiteljskih odnosa i obiteljskih dunosti, izraavanje pretpostavki i uvjeta, opis odnosa meu ljudima. Usporeivanje, izraavanje miljenja, osjeaja (pozitivnih i negativnih), elja, dunosti i oekivanja. Rasprava o poznatim temama (obrazovanje, posao, planovi za budunost). Ponavljanje poznatih rijei i prouavanje novih rijei iz tematskih krugova: ovjek i njegov karakter, posao (uvjeti na poslu, plaa, radno vrijeme), ljudski ivot od roenja do smrti, obrazovanje, ivot u gradu (arhitektura, infrastruktura, trgovine, uredi, usluge, razonoda), ivot na selu (priroda, biljni i ivotinjski svijet), odnosi meu ljudima (obitelj, brak, raspad obitelji, osjeaji, ljubav, prijateljstvo). Ponavljanje padenog sustava i sustava glagolskih vremena. Pravilna uporaba gramatikih struktura, red rijei, sloene reenice. Vjebanje pravopisne norme. Pisanje duljeg teksta o poznatoj temi, pisanje privatnog pisma, priprema oglasa te molbe za posao. Oekivani ishodi kolegija Student razumije jednostavne izjave i esto rabljene izraze povezane sa svakodnevnim ivotom. Zna komunicirati u jednostavnim, rutinskim situacijama. Raspravlja o poznatoj temi iz svakodnevnog ivota. Svjestan je kulturolokih razlika izmeu Poljske i Hrvatske predavanja vjebe seminari i radionice obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad Poljski jezik III ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 61 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 61 konzultacija u semestru Tel. 4677 Tel. 4677 2 0+2+0 prema rasporedu sati za zimski semestar poljski e-mail mstanisz@ffos.hr e-mail mstanisz@ffos.hr

X Oblici nastave

NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave kontinuirano praenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadraje) kontinuirano praenje i pismeno provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku testova i domaih zadataka) usmeno optereenje u ECTS 0,75 0,40 0,85 pismeno usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni x 100

Ukupno 2 100% Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene za studente na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju uzima se u obzir kontinuirano praenje i pismeno provjeravanje znanja (kratke provjere testovi i domai zadaci) s 100% udjela u konanoj ocjeni. Tijekom semestra studenti piu 2 testa i 2 domaa zadatka, svaki s 25% udjela u konanoj ocjeni. Primjer oblikovanja konane ocjene za studente na jednopredmetnom/ dvopredmetnom studiju: Student je ostvario ocjenu 4 iz prvog testa, ocjenu 2 iz drugog testa, ocjenu 5 i 4 iz domaih zadataka. Konana ocjena izraunava se prema formuli: (test I x 0,25) + (test II x 0,25) + (dom I x 0,25) + (dom II x 0,25). (test I + test II + dom. I + dom. II) : 4 U naem primjeru taj bi izraun izgledao ovako: (5+3+2+4):4= 3,75 Konana ocjena u ovome bi sluaju bila vrlo dobar (4). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Studenti su obvezni pohaati 70% svih odranih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praenja njihova rada prema razraenom nainu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Student ima pravo pristupiti usmenom ispitu ako nije zadovoljan s konanom ocjenom. LITERATURA Obvezna literatura 1. Iwona Stempek, Anna Stelmach, 2012. Polski. Krok po kroku. Poziom A2. Glossa: Krakw. 2. Agnieszka Burkat, Agnieszka Jasiska, 2007. Hurra!!!Po polsku 2. Prolog: Krakw. Dopunska literatura 1. Jolanta Lechowicz, Joanna Podsiady, 2001.Ten, ta, to. wiczenia nie tylko gramatyczne dla cudzoziemcw. Wing: d. 2. M. Bako, ed. 2006. Polszczyzna na co dzie. Pastwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa. Rjenici: 3. Milan Mogu, Neda Pintari, 2001. Poljsko-hrvatski rjenik. kolska knjiga: Zagreb. 4. Andrzej Markowski. ed. 2011. Wielki sownik poprawnej polszczyzny (+ CD-ROM), Pastwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa. 5. Edward Polaski. ed. 2011. Wielki sownik z zasadami pisowni i interpunkcji (+ CD-ROM). Pastwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa. 6. Anna Seretny, 2003.A co to takiego? Obrazkowy sownik jzyka polskiego. Universitas: Krakw.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija prof. dr. sc. Vlasta Riner Izvoa(i) prof. dr. sc. Vlasta Riner dr. sc. Maja Gluac, via asistentica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Pojam i predmet leksikologije. Leksikologija i semantika. Denotacija i konotacija. Vieznanost rijei. Odnos formativa i semema; sinonimija i homonimija. Prenoenje znaenja; metonimija i metafora. Aktivni i pasivni rjenik. Arhaizmi i historizmi. Barbarizmi i neologizmi. Eufemizmi i pleonazam. Tuice i posuenice. Jezini purizam. Jezik i norma. Osnove leksikografije. Stilovi hrvatskoga jezika. Frazemi i frazeoloki rjenici. Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - definirati i objasniti leksikoloke pojmove - usporediti denotativno i konotativno znaenje te metaforino i metonimijsko prenoenje znaenja - usporediti rjenike natuknice u razliitim rjenicima - izdvojiti i opisati odnos meu sememima u vieznanoj rijei te odnos vieznanosti i polisemije - razlikovati tuice od posuenica, barbarizme od novotvorenica, rijei iz aktivnoga od rijei iz pasivnoga rjenika (arhaizama i historizama), dijalektizme i argonizme od rijei iz standardnoga jezika - prepoznati odstupanja od standardnoga jezika na leksikoj razini te ih opisati u odnosu na pojam jezinoga purizma - sluiti se jezikoslovnom literaturom, itati lanke leksikolokoga sadraja predavanja vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave aktivnost na seminarskoj nastavi pismena provjera tijekom nastave seminarski rad usmeno optereenje u ECTS 1 0,1 0,4 1 X X X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad Hrvatska leksikologija ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 86 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 86 konzultacija u semestru prema rasporedu 86 konzultacija u semestru Tel. 4702 Tel. 4702 4702 5 2+1+1 prema rasporedu sati za ljetni semestar hrvatski e-mail vrisner@ffos.hr e-mail vrisner@ffos.hr mgusac@ffos.hr

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 10 % 20 % 40 % X

zavrni pismeni ispit

0,5 30 % Ukupno 3 100 % Nain oblikovanja konane ocjene Pri oblikovanju se konane ocjene uzima u obzir ocjena pismene provjere (20 %), usmenog i pisanog oblika seminarskoga rada (40 %) te zavrnoga pismenoga ispita (30 %), a na zavrnu ocjenu utjee i aktivnost studenta na nastavi (10 %). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Student ostvaruje pravo na potpis te pravo izlaska na zavrni pismeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) nazoio je najmanje 70 % predavanja, (2) napisao je i odrao jedan seminarski rad. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. J. Melvinger, 1990. Leksikologija (skripta), Osijek. A. Frani, L. Hudeek, M. Mihaljevi, 2005. Normativnost i viefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 3. L. Hudeek, M. Mihaljevi, 2009. Jezik medija, publicistiki stil, Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada 4. V. Riner, 2006. Hrvatsko jezino savjetnitvo u XX. stoljeu , Zbornik Hrvatski jezik u XX. stoljeu, Zagreb, Matica hrvatska, str. 367-393 5. V. Riner, M. Gluac, 2011. Kroz mijene i dodire publicistikoga stila, Filozofski fakultet Osijek Dopunska literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. E. Bari i dr. 1999. Hrvatski jezini savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, kolske novine, Zagreb D. Brozovi, 1970. Standardni jezik, Zagreb (poglavlje Slavenski standardni jezici i usporedna slavistika) F. Ivekovi, I. Broz, T. Mareti, V. Roi, M. Reetar, A. Radi, N. Andri, D. Borani, 2001: Jezikoslovne rasprave i lanci, Zagreb. Prir.: M. Samardija. J. Matei, 1982: Frazeoloki rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb. A. Menac, . Fink-Arsovski, R. Venturin, 2003: Hrvatski frazeoloki rjenik, Naklada Ljevak, Zagreb. B. Petrovi, 2005. Sinonimija i sinoniminost u hrvatskome jeziku , Zagreb, Hrvatska sveuilina naklada RAD NA DAR - RADAR, Zbornik radova studenata i profesora Filozofskoga fakulteta u Osijeku , uredile: V. Riner i Z. undali, Osijek, 2008. M. Samardija, 1993: Jezini purizam u NDH, Zagreb. M. Samardija (prir.), 1999. Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, Zagreb. B. Tafra, 1995: Jezikoslovna razdvojba, Zagreb (str. 5-105). B. Tafra, 2005. Od rijei do rjenika, kolska knjiga, Zagreb

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija doc. dr. sc. Sanja Juki Stilistika ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 89 konzultacija u semestru Tel. 4707 5 1+0+2 prema rasporedu sati za ljetni semestar hrvatski e-mail sjukic@ffos.hr

Izvoa(i) doc. dr. sc. Sanja Juki OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija

Kabinet 89

Vrijeme konzultacija prema rasporedu konzultacija u semestru

Tel. 4707

e-mail sjukic@ffos.hr

Sintetino prikupljanje teorijskog promiljanja jezika i knjievnosti te primjenjivanje tih referencija na razliitim stilistikim modelima interpretacije estetskog teksta. Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - definirati stilistike pojmove i postupke - objasniti znaajke pojedinih funkcionalnih stilova - razlikovati tekstove prema stilskim signalima njihove pripadnosti pojedinom funkcionalnom stilu - prepoznati i imenovati stilistike instrumente u knjievnim tekstovima te objasniti njihovu funkciju u neposrednom - mikro- i makrokontekstu - usporediti stilistike instrumente u razliitim estetskim tekstovima te usporednom analizom zakljuiti o strukturnim i estetskim slinostima i/ili razlikama tih predloaka - primijeniti teorijske referencije na razliite stilistike modele interpretacije knjievnih, odnosno estetskih tekstova - prosuditi o estetskoj vrijednosti knjievnoga (ali i drugoumjetnikoga) teksta na temelju stilistike analize predavanja vjebe X seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja usmeno X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

pismeno

Elementi praenja i provjeravanja optereenje u ECTS Pohaanje nastave 1,1 Kontinuirana provjera 0,6 Seminari 1,15 Kolokviji 1 Usmeni 1,15 Ukupno 5 Nain oblikovanja konane ocjene Iz svih elemenata praenja i provjeravanja student moe ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 120 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Po elementima vrednovanja to znai da student moe ostvariti sljedei maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirana provjera 20 bodova, dva seminarska rada 60 bodova (25+35), dva kolokvija 40 bodova (20+20), usmeni ispit 80 bodova. Skala je ocjenjivanja sljedea: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. Uarevi, Josip, Kompozicija lirske pjesme, Zagreb 1991. Tropi i figure, Zagreb, 1994. Molinie, Georges: Stilistika, Zagreb 2002.

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni 10% 30% 20% 40% 100% X

4. 5. 6. 7.

Rem, Goran: Poetika brisanih navodnika, Zagreb, 1988. Bacite stil kroz vrata, vratit e se kroz prozor. Zagreb : Naklada MD, 2006. Katni-Bakari, Marina. Stilistika dramskog diskursa. Zenica:IK Vrijeme,2003. Katni-Bakari, Marina. Stilistika. Sarajevo: Nauna i univerzitetska knjiga, Ljiljan, 2001.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija prof. dr. sc. Ruica Pihistal Izvoa(i) prof. dr. sc. Ruica Pihistal OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Povijest hrvatske usmene knjievnosti od prvih zapisa do suvremenosti na hrvatskome etnikome prostoru; Usmena knjievnost u nacionalnim knjievnim povjesnicama ; Suodnos usmene, puke i "visoke"knjievnosti ; Fenomen usmene knjievnosti u irem kulturalnom kontekstu. Oekivani ishodi kolegija Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: - objasniti termin usmena knjievnost u razlikovnom odnosu spram slinih ili djelomice interferirajuih pojmova, kao to su narodna knjievnost, tradicijska knjievnost, folklorna knjievnost, puka knjievnost i sl. - prepoznati anrovska obiljeja usmene knjievnosti na korpusu hrvatske knjievnosti - primijeniti knjievnoznanstvene teorijske pojmove u interpretaciji zapisa hrvatske usmene knjievnosti - razlikovati estetske vrjednote usmene knjievnosti od njezinih pragmatikih funkcija - identificirati kulturno-identitetska obiljeja hrvatske usmene knjievnosti - vrjednovati usmenu knjievnost kao iv fenomen suvremene kulture predavanja vjebe X seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja usmeno X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad Hrvatska usmena knjievnost ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 77A konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 77A konzultacija u semestru Tel. 4720 Tel. 4720 4 2+0+2 prema rasporedu sati za ljetni semestar hrvatski e-mail rpsihistal@ffos.hr e-mail rpsihistal@ffos.hr

pismeno

usmeno i

Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave aktivnost na seminarskoj nastavi referat esej kontinuirano praenje i provjeravanje znanja (pismeni meuispiti) zavrni usmeni ispit

optereenje u ECTS 1,1 0,6 0,46 0,23 1,04 0,58

pismeno udio (%) u ocjeni 20% 10% 45% 25%

Ukupno 4 100% Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata s 20% udjela u konanoj ocjeni, ocjena iz eseja s 10% udjela u konanoj ocjeni, kontinuirano praenje i provjeravanje znanja (pismeni meuispiti) s 45% udjela u konanoj ocjeni te zavrni usmeni ispit s 25% udjela u konanoj ocjeni. Skala je ocjenjivanja sljedea: 60% - 69%=dovoljan (2), 70%-79, 9%=dobar (3), 80%-89, 9% vrlo dobar (4), 90%-100%=izvrstan (5) Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Zavrnome ispitu mogu pristupiti studenti koji su bili nazoni na najmanje 70% odranih nastavnih sati, te iz referata, eseja i pismenih meuisipa tijekom kontinuiranoga praenja i provjeravanja znanja ostvarili minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. 3. 4. Maja Bokovi-Stulli, Prie i prianje, Zagreb, 1997. Stipe Botica, Hrvatska usmenoknjievna itanka, Zagreb, 1995. Josip Kekez, Usmena knjievnost, u: Uvod u knjievnost (prir. Z. kreb i A. Stama), Zagreb, 1986., str. 133.-232. Vitomir Belaj, Hod kroz godinu (odabrana poglavlja), Zagreb, 2007.

Dopunska literatura 1. 2. 3. 4. 5. Estela Banov-Depope, Suodnosi usmene i pisane knjievnosti: prilozi za teoriju kulturnih transformacija, Rijeka, 2005. M. Bokovi-Stulli, Od bugartice do svakidanjice, Zagreb, 2005. Stipe Botica, Lijepa naa batina: knjievno-antropoloke teme, Zagreb, 1998. Josip Kekez, Hrvatski knjievni oikotip, Zagreb, 1992. Marija Novak, Tragovi hrvatske mitologije, Zagreb, 2007.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija doc. dr. sc. Biljana Oklopi Izvoa(i) doc. dr. sc. Biljana Amerika knjievnost 20. stoljea ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 91 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija 91 prema rasporedu Tel. 4735 Tel. 4735 3 1+0+1 prema rasporedu sati za ljetni semestar hrvatski e-mail boklopcic@ffos.hr e-mail boklopcic@ffos.hr

Oklopi OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija

konzultacija u semestru

Dvadeseto stoljee dramatino je utjecalo na ivote Amerikanaca. Ekspanzija potroakog drutva, razvoj Wall Streeta, Velika depresija, urbanizacija, industrijalizacija, Susan B. Anthony amandman, zakon o prohibiciji, Drugi svjetski rat, Hladni rat, borba za ljudska prava, desegregacija neke su od najvanijih promjena tog razdoblja. Knjievnost takoer prati nove ritmove i interese u amerikom ivotu. Ernest Hemingway pie na novi nain traei onu pravu reenicu, a F. Scott Fitzgerald dokumentira promjene u viim slojevima drutva tijekom razdoblja jazza. U djelima Tennessee Williamsa i Williama Faulknera prevladava regionalna tematika. Eksperimentirajui s oblicima i stilovima, Robert Frost propituje mjesto pojedinca u modernom/suvremenom svijetu. Junaci Arthura Millera odraz su nove amerike mitologije neuobiajenih likova i dogaaja. Alice Walker u svojim romanima spaja feministike ideje s idejama slobode, samo-odreenja i demokratinosti. Oekivani ishodi kolegija Kolegij omoguuje stjecanje povijesnih i knjievno-povijesnih znanja, daljnje razvijanje vjetina analize knjievnih tekstova, te vjetina izraavanja i komuniciranja u diskursu humanistike, a funkcionira i kao priprema studentica/studenata za rad u nastavi, jer obuhvaa knjievna djela koja ine dio srednjokolskog plana i programa nastave hrvatskog jezika i knjievnosti. predavanja vjebe X seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Oblici praenja i provjeravanja usmeno X terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

pismeno

Elementi praenja i provjeravanja optereenje u ECTS Pohaanje nastave + sudjelovanje u 0,3 0%+5% analizi/interpretaciji knjievnih djela Kontinuirano praenje znanja (2 1,6 30%+30% kolokvija) Izlaganje 0,8 30% Kvizovi 0,3 5% Ukupno 3 100% Nain oblikovanja konane ocjene Iz svih elemenata praenja i provjeravanja student/ica moe ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedea: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Studenti su obvezni pohaati 70 % odranih nastavnih sati. Ako student/ica ima 5 ili vie izostanaka (jedan izostanak iznosi 2 nastavna sata), nee dobiti potpis, kao ni ukoliko ukupno ostvari manje od 40% ocjene. Prepisivanje tijekom kolokvija/kvizova kanjava se oduzimanjem kolokvija/kviza bez mogunosti ponovnog pisanja i za taj kolokvij/kviz student/ica dobiva ocjenu 0%. LITERATURA Obvezna literatura Primarna: 1. Capote, Truman. Doruak kod Tiffanyja. Zagreb: Zaklada Ljevak, 2006. 2. Faulkner, William. Krik i bijes. Zagreb: Globus, 1977. 3. Fitzgerald, Scott F. Veliki Gatsby.Zagreb: Veernji list, 2004.

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni x

4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Frost, Robert. Miris jabuka. Zagreb: ArTresor naklada, 2006. Hemingway, Ernest. Kome zvono zvoni. Zagreb, V.B.Z., 2001. Miller, Arthur. Antologija amerike drame (Smrt trgovakog putnika). O'Connor, Flannery. Teko je nai dobra ovjeka. Zagreb: AGM, 2003. Salinger, Jerome David. Lovac u itu. Zagreb: ABC naklada, 2002. Walker, Alice. Boja purpura.Zagreb: Globus, 1987. Williams, Tennessee. Drame (Tramvaj zvan udnja). Zagreb: Alfa, 2003.

Sekundarna: 1. Bai, Sanja. Subverzije modernizma: Joyce i Faulkner. Zagreb: Zavod za znanost o knjievnosti Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu, 1996. 2. Bradbury, Malcolm i Richard Ruland. From Puritanism to Postmodernism: History of American Literature. Routledge, 1991. Dopunska literatura Izbor iz knjievne kritike

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Nositelj kolegija Malgorzata Stanisz, lektorica Izvoa(i) Malgorzata Stanisz, lektorica OPIS KOLEGIJA Sadraj kolegija Odreivanje cilja i namjene, stvari iz svakodnevne upotrebe, reklama, izraavanje nezadovoljstva, reklamacija i alba, ovjekovo raspoloenje, opis putovanja, estitke, izraavanje tuge i alosti, suosjeanja, veselja te iznenaenja, opisivanje tradicije i blagdana, elementi govornog jezika, izraavanje sklonosti, recenzija knjige, filma, iznoenje argumenata, izraavanje miljenja o odreenoj temi (film, funkcije interneta i njegova uloga u ovjekovu svakodnevnom ivotu), predstavljanje omiljenih knjiga, asopisa, filmova. Ponavljanje poznatih rijei, upoznavanje novih rijei iz tematskih krugova: dom i kuanski aparati, tehnika i izumi, raspoloenje, zdravlje, stil ivota, turizam i putovanje, praznici i blagdani, obiteljske tradicije, internet, knjige i novine, kino i televizija, slobodno vrijeme. Pisanje estitke, pisanje recenzije. Ponavljanje padenog sustava i sustava glagolskih vremena. Pravilna uporaba gramatikih struktura, reda rijei i indirektni govor. Oekivani ishodi kolegija Student treba stei jezine, komunikacijske i pragmatike kompetencije u govorenju, itanju i sluanju za razinu A2 (snalaenje u svakodnevnim situacijama, predstavljanje poznatih tema i raspravljanje o poznatim temama, pisanje razliitih tekstova krae i dulje forme, opisi i karakteristike, jednostavni Poljski jezik IV ECTS koeficijent optereenja studenata Broj sati nastave (P+V+S) Vrijeme i mjesto izvoenja nastave Jezik na kojem se izvodi kolegij Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 61 konzultacija u semestru Vrijeme Kabinet konzultacija prema rasporedu 61 konzultacija u semestru Tel. 4677 Tel. 4677 2 0+2+0 prema rasporedu sati za zimski semestar poljski e-mail mstanisz@ffos.hr e-mail mstanisz@ffos.hr

slubeni dokumenti). Student je upoznat s elementima poljske kulture. predavanja vjebe seminari i radionice Oblici nastave obrazovanje na daljinu multimedija i mrea laboratorij NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA X Oblici praenja i provjeravanja Elementi praenja i provjeravanja pohaanje nastave kontinuirano praenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadraje) kontinuirano praenje i pismeno provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku testova i domaih zadataka) usmeno optereenje u ECTS 0,75 0,40 0,85 terenska nastava samostalni zadaci konzultacije praktini rad mentorski rad

pismeno

usmeno i pismeno udio (%) u ocjeni x 100

Ukupno 2 100% Nain oblikovanja konane ocjene U oblikovanju konane ocjene za studente na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju uzima se u obzir kontinuirano praenje i pismeno provjeravanje znanja (kratke provjere testovi i domai zadaci) s 100% udjela u konanoj ocjeni. Tijekom semestra studenti piu 2 testa i 2 domaa zadatka, svaki s 25% udjela u konanoj ocjeni. Primjer oblikovanja konane ocjene za studente na jednopredmetnom/ dvopredmetnom studiju: Student je ostvario ocjenu 4 iz prvog testa, ocjenu 2 iz drugog testa, ocjenu 5 i 4 iz domaih zadataka. Konana ocjena izraunava se prema formuli: (test I x 0,25) + (test II x 0,25) + (dom I x 0,25) + (dom II x 0,25). (test I + test II + dom. I + dom. II) : 4 U naem primjeru taj bi izraun izgledao ovako: (5+3+2+4):4= 3,75 Konana ocjena u ovome bi sluaju bila vrlo dobar (4). Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje Studenti su obvezni pohaati 70% svih odranih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praenja njihova rada prema razraenom nainu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Student ima pravo pristupiti usmenom ispitu ako nije zadovoljan s konanom ocjenom. LITERATURA Obvezna literatura 1. 2. Iwona Stempek, Anna Stelmach, 2012. Polski. Krok po kroku. Poziom A2. Glossa: Krakw. Agnieszka Burkat, Agnieszka Jasiska, 2007. Hurra!!!Po polsku 2. Prolog: Krakw.

Dopunska literatura 1. Jolanta Lechowicz, Joanna Podsiady, 2001. Ten, ta, to. wiczenia nie tylko gramatyczne dla cudzoziemcw. Wing, d. 2. M. Bako, ed. 2006. Polszczyzna na co dzie. Pastwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa. Rjenici: 3. Milan Mogu, Neda Pintari, 2001. Poljsko-hrvatski rjenik. kolska knjiga: Zagreb. 4. Andrzej Markowski. ed. 2011. Wielki sownik poprawnej polszczyzny (+ CD-ROM), Pastwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa. 5. Anna Seretny, 2003. A co to takiego? Obrazkowy sownik jzyka polskiego. Universitas,

6.

Krakw. Edward Polaski, ed. 2011. Wielki sownik z zasadami pisowni i interpunkcji (+ CD-ROM). Pastwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa.

KONZULTACIJE U AKADEMSKOJ GODINI 2013./2014.


NASTAVNIK Tena Babi Sesar, zn. novakinja asistentica Ana Bede, asistentica izv. prof. dr. sc. Branimir Belaj dr. sc. Vesna Bjedov, via asistentica Vera Blaevi Krezi, zn. novakinja asistentica doc. dr. sc. Dubravka Bruni dr. sc. Silvija urak, zn. novakinja via asistentica doc. dr. sc. Dragica Dragun dr. sc. Maja Gluac, zn. novakinja via asistentica prof. dr. sc. Loretana Farka Brekalo prof. dr. sc. Sanda Ham Tatjana Ile, zn. novakinja, asistentica doc. dr. sc. Sanja Juki prof. dr. sc. Ljiljana Koleni izv. prof. dr. sc. Branko Kuna doc. dr. sc. Marica Liovi izv. prof. dr. sc. Milica Luki dr. sc. Ana Miki oli, via asistentica doc. dr. sc. Jadranka Mlikota Ivana Pepi, asistentica izv. prof. dr. sc. Kristina Peternai Andri prof. dr. sc. Ana Pintari prof. dr. sc. Ruica Pihistal prof. dr. sc. Goran Rem prof. dr. sc. Vlasta Riner doc. dr. sc. Jakov Sablji doc. dr. sc. Kreimir imi prof. dr. sc. Zlata undali ZIMSKI SEMESTAR srijeda, 10,00-11,30 h etvrtak, 11,00-12,30 h srijeda, 8,30-10,00 h srijeda, 12,00-13,00 h ponedjeljak, 9,00-10,30 h (soba 78) srijeda, 15,30 h ponedjeljak od 17,00 h srijeda, 14,45 hi petak, 10,30-12,00 h etvrtak, 11,00 h etvrtak, 14,00 h rodiljni dopust etvrtak, 13,30 h utorak, 9,00-10,30 h utorak, 12,15-13,45 h utorak, 14,30 h srijeda, 10,30-12,00 h (soba 78) utorak, 10,30-12,00 h srijeda, 17,30 h etvrtak, 12,30-13,30 h etvrtak, 11,00 h ponedjeljak, 8,30-10,00 h etvrtak, 14,00 h etvrtak, 10,30 h utorak, 13,00 h ponedjeljak, 13,00-14,00 h utorak, 9,00-10,00 h utorak, 8,30-9,30 h LJETNI SEMESTAR srijeda, 10,00-11,30 h etvrtak, 11,00-12,30 h srijeda, 8,30-10,00 h srijeda, 12,00-13,00 h ponedjeljak, 9,00 -0,30 h (soba 78) srijeda, 15,30 h ponedjeljak, 16,00 h srijeda, 14,45 h petak, 10,30-12,00 h etvrtak, 11,00 h etvrtak, 14,00 h rodiljni dopust etvrtak, 13,30 h utorak, 9,00-10,30 h utorak, 12,15-13,45 h utorak, 14,30 h srijeda, 10,30-12,00 h (soba 78) utorak, 10,30-12,00 h srijeda, 15,30 h etvrtak, 12,30-13,30 h utorak, 10.30 h ponedjeljak, 8,30-10,00 h etvrtak, 14,00 h etvrtak, 10,30 h utorak, 13,00 h ponedjeljak, 13,00-14,00 h utorak, 9,00-10,00 h utorak, 8,30-9,30 h

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28.

29. 30. 31. 32.

doc. dr. sc. Goran Tanackovi Faletar prof. dr. sc. Milovan Tatarin doc. dr. sc. Ivan Trojan doc. dr. sc. Tina Varga Oswald

srijeda, 12,00-13,30 h petak, 10,30-11,30 h ponedjeljak, 13,00 h (soba 87) utorak, 10,00 h

srijeda, 12,00-13,30 h petak, 10,3011,30 h ponedjeljak, 13,00 h (soba 87) utorak, 10,00 h

ISPITNI ROKOVI preddiplomski studij - dvopredmetni 1. godina


Kolegij Osnove jezine kulture Staroslavenski jezik Stara hrvatska knjievnost I Strani jezik engleski Strani jezik njemaki Flora i fauna renesansne knjievnosti Osnove informacijske tehnologije Teorija jezika Hrvatska fonetika i fonologija Stara hrvatska knjievnost II Osnove web dizajna Slavenska pisma Nastavnik izv. prof. dr. sc. B. Belaj izv. prof. dr. sc. M. Luki prof. dr. sc. Z. undali D. Kuna, vii predava G. Todorovi, vii predava prof. dr. sc. Z. undali mr. sc. M. Bubalo, v. pred. izv. prof. dr. sc. B. Kuna dr. sc. A. Miki oli, v. asistentica prof. dr. sc. V. Riner prof. dr. sc. Z. undali mr. sc. M. Bubalo, v. pred. izv. prof. dr. sc. M. Luki Izvanredni rok 11.-22.11. 18.11. 9h 13.11. 9h 18.11. 16h 15.11. 9h 15.11. 20.11. 16h 13.11. 19.11. 9h 13.11. 13h 20.11. 16h 13.11. 14.11. 9h ZIMSKI ROK 27.01.-22.02.2014. 27.01. 9h 29.01. 9h 03.02. 16h 31.01. 9h 07.02. 04.02. 16h 05.02. 04.02. 9h 04.02. 13h 05.02. 16h 05.02. 30.01. 9h 10.02. 9h 12.02. 9h 17.02. 16h 14.02. 9h 21.02. 18.02. 16h 19.02. 18.02. 9h 18.02. 13h 19.02. 16h 19.02. 13.02. 9h Izvanredni rok 14.-25.04. 14.04. 9h 16.04. 9h 22.04. 16 h 25.04. 9h 11.04. 22.04. 17 h 09.04. 15.04. 9h 15.04. 13h 23.04. 16 h 09.04. 17.04. 9h LJETNI ROK 09.06.-05.07.2014. 16.06. 9h 11.06. 9h 16.06. 16h 13.06. 9h 13.06. 17.06. 16h 18.06. 17.06. 9h 12.06. 9h 18.06. 16h 18.06. 12.06. 9h 30.06. 9h 02.07. 9h 30.06. 16h 27.06. 9h 27.06. 01.07. 16h 02.07. 01.07. 9h 26.06. 9h 02.07. 16h 02.07. 03.07. 9h JESENSKI ROK 01.-27.09.2014. 08.09. 9h 10.09 . 9h 01.09. 16h 05.09. 9h 12.09. 02.09. 16h 03.09. 09.09. 9h 04.09. 9h 04.09. 16h 03.09. 11.09. 9h 22.09. 9h 24.09. 9h 15.09. 16h 19.09. 9h 26.09. 16.09. 16h 17.09. 23.09. 9h 18.09. 9h 17.09. 16h 17.09. 25.09. h

2. godina
Kolegij Povijest hrvatskoga jezika Osnove teorije knjievnosti Nova hrvatska knjievnost I Strani jezik engleski Strani jezik njemaki Svakodnevica u hrvatskoj knjievnosti 18. stoljea Poljski jezik I Bajke komparacija Drama i kazalite hrvatske moderne Hrvatska morfologija Hrvatska dijalektologija Nastavnik prof. dr. sc. L. Farka Brekalo izv. prof. dr. sc. K. Peternai Andri doc. dr. sc. I. Trojan doc. dr. sc. B. Oklopi G. Todorovi, vii predava prof. dr. sc. Z. undali M. Stanisz, lektorica doc. dr. sc. D. Dragun doc. dr. sc. I. Trojan prof. dr. sc. S. Ham prof. dr. sc. L. Farka Brekalo Izvanredni rok 11.-22.11. 11.11. 16h 14.11. 11h 18.11. 13h 14.11. 10.30h 15.11. 19.11. 17h 18.11. 13.11. 9h 18.11. 14h 12.11. 16h ZIMSKI ROK 27.01.-22.02.2014. 03.02. 16h 30.01. 11h 03.02. 13h 27.01. 9h 07.02. 04.02. 17h 27.01. 05.02. 9h 03.02. 14h 30.01. 16h 04.02. 16h 17.02. 16h 13.02. 11h 17.02. 13h 10.02. 9h 21.02. 18.02. 17h 10.02. 19.02. 9h 17.02. 14h 13.02. 16h 18.02. 16h Izvanredni rok 14.-25.04. 14.04. 16h 22.04. 10h 22.04. 13h 17.04. 10.30h 11.04. 22.04. 18 h 14.04. 23.04. 9h 22.04. 14h 15.04. 16h LJETNI ROK 09.06.-05.07.2014. 09.06. 17h 10.06. 10h 16.06. 13h 11.06. 9h 13.06. 17.06. 17h 17.06. 11.06. 9h 16.06. 14h 12.06. 16h 10.06. 17h 23.06. 17h 24.06. 10h 30.06. 13h 25.06. 9h 27.06. 01.07. 17h 01.07. 26.06. 9h 30.06. 14h 26.06. 16h 24.06. 17h JESENSKI ROK 01.-27.09.2014. 08.09. 17h 02.09 10h 08.09. 13h 01.09. 10h 12.09. 02.09. 17h 12.09. 08.09. 9h 08.09. 14h 11.09. 16h 09.09. 17h 22.09. 17h 16.09. 10h 22.09. 13h 15.09. 10h 26.09. 16.09. 17h 27.09. 22.09. 9h 22.09. 14h 25.09. 16h 23.09. 17h

Nova hrvatska knjievnost II Biblija i knjievnost interpretacije Poljski jezik II

doc. dr. sc. I. Trojan doc. dr. sc. D. Dragun M. Stanisz, lektorica

18.11. 13h 13.11. 9h 18.11.

03.02. 13h 05.02. 9h 27.01.

17.02. 13h 19.02. 9h 10.02.

22.04. 13h 23.04. 9h 14.04.

16.06. 13h 11.06. 9h 17.06.

30.06. 13h 26.06. 9h 01.07.

08.09. 13h 08.09. 9h 12.09.

22.09. 13h 22.09. 9h 27.09.

3. godina
Kolegij Hrvatska sintaksa Knjievnost za djecu i mlade Svjetska knjievnost Filozofsko-simboliki ustroj glagoljskog pisma Kognitivna gramatika Maskerata Kajkavsko narjeje Poljski jezik III Hrvatska leksikologija Stilistika Hrvatska usmena knjievnost Amerika knjievnost 20. st. Poljski jezik IV Nastavnik prof. dr. sc. S. Ham doc. dr. sc. D. Dragun doc. dr. sc. T. Varga Oswald izv. prof. dr. sc. M. Luki izv. prof. dr. sc. B. Belaj prof. dr. sc. Z. undali prof. dr. sc. Lj. Koleni M. Stanisz, lektorica prof. dr. sc. V. Riner doc. dr. sc. S. Juki prof. dr. sc. R. Pihistal doc. dr. sc. B. Oklopi M. Stanisz, lektorica Izvanredni rok 11.-22.11. 13.11. 9h 12.11. 10h 14.11. 11h 18.11. 9h 19.11. 18h 13.11. 10h 19.11. 13.11. 13h 14.11. 13,30h 13.11. 15h 14.11. 10.30h 19.11. ZIMSKI ROK 27.01.-22.02.2014. 30.01. 14h 05.02. 9h 28.01. 10h 30.01. 11h 27.01. 9h 04.02. 18h 12.02. 10h 27.01. 04.02. 13h 06.02. 14h 29.01. 15h 27.01. 9h 27.01. 13.02. 14h 19.02. 9h 18.02. 10h 13.02. 11h 10.02. 9h 18.02. 18h 26.02. 10h 10.02. 18.02. 13h 20.02. 14h 19.02. 15h 10.02. 9h 10.02. Izvanredni rok 14.-25.04. 23.04. 9h 14.04. 10h 17.04. 11h 14.04. 9h 22.04. 19 h 16.04. 10h 14.04. 15.04. 13h 24.04. 13,30h 16.04. 15h 17.04. 10.30h 14.04. LJETNI ROK 09.06.-05.07.2014. 12.06. 14h 11.06. 9h 10.06. 10h 12.06. 11h 16.06. 9h 17.06. 18h 18.06. 10h 17.06. 12.06. 9h 19.06. 14h 11.06. 15h 11.06. 9h 17.06. 26.06. 14h 26.06. 9h 24.06. 10h 03.07. 11h 30.06. 9h 01.07. 18h 02.07. 10h 01.07. 26.06. 9h 03.07. 14h 02.07. 15h 25.06. 9h 01.07. JESENSKI ROK 01.-27.09.2014. 11.09. 14h 08.09. 9h 09.09. 10h 11.09. 11h 08.09. 9h 02.09. 18h 10.09. 10h 12.09. 04.09. 9h 11.09. 14h 03.09. 15h 01.09. 10h 12.09. 25.09. 14h 22.09. 9h 23.09. 10h 25.09. 11h 22.09. 9h 16.09. 18h 24.09. 10h 27.09. 18.09. 9h 25.09. 14h 24.09. 15h 15.09. 10h 27.09.

NAPOMENA: Kod kolegija gdje se povjerava nastava, ispitni rok dogovorno odreuju nositelj kolegija i izvoa nastave. Molim obratiti pozornost na 21. travnja (Uskrsni ponedjeljak).

RASPORED SATI I. semestar


SAT 700-745 745-830 845-930 930-1015 1030-1115 1115-1200 1. 2. 3. 4. 5. 6. Osnove jezine kulture (doc.dr.sc.G.Tanackovi-Faletar) V 82 Engl.jez. I (D.Kuna) HJK-POV / HJK-FIL V 58 Engl.jez. I (D.Kuna) HJK dvop PED V 58 Stara hrvat. knji. 1 (prof.dr.sc.Z.undali) P 53 Staroslavenski jezik (V.Blaevi) 17,15do 18,45 V A 66 Staroslavenski jezik (V.Blaevi) 18,45-20,15 V B 66 Flora i fauna renesansne knji. (prof.dr.sc.Z.undali) izb. P S 53 Osnove informac.teh. (mr.sc.M.Bubalo) od 8,00 do 9,30 izb. P 7 PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ETVRTAK PETAK SUBOTA

1215-1300 1300-1345 1400-1445 1445-1530 1545-1630 1630-1715 1730-1815 1815-1900 1915-2000 2000-2045

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. O.. F.Kreme

Staroslavenski jezik (izv.prof.dr.sc.M.Luki) P 66 15,00-16,00 Osnove jezine kulture (izv.prof.dr.sc.B.Belaj) 16,30 do 18,00 P 54 Osnove jezine kulture (izv.prof.dr.sc.B.Belaj) 18,00 do 19,30 V B 54

Njem.jez.II (G.Todorovi) V 61 Stara hrvat. knji. 1 (I.Pepi,asis.) S B 46 Stara hrvat. knji. 1 (I.Pepi,asis.) S - A 46

RASPORED SATI III. semestar


SAT 700-745 745-830 845-930 930-1015 1030-1115 1115-1200 1. 2. 3. 4. 5. 6. Engleski jezik III (doc.dr.sc.B.Oklopi) Hrv.-Pov.-Ma V 58 Drama i kazalite hrv. moder. (doc.dr.sc.I.Trojan) Osnove teorije knjiev. I (doc.dr.sc.K.Peternai Andri) P 54 Osnove teorije Nova hrv.knji. I knjiev. I (doc.dr.sc.D.Brun (doc.dr.sc.K. i) Peternai Andri) S A 54 S B 56 Osnove teorije Nova hrv.knji.I knjiev. I (doc.dr.sc.I.Trojan (doc.dr.sc.K.P ) eternai Andri) S - B 54 S A 56 Svakodnevica u hrvat.knji. 18. st. (prof.dr.sc.Z.undali) od 8,00 do 8,45 P 53 Povijest hrvatskoga jezika (prof.dr.sc.L.Farka) od 9,00 do 10,30 P 66 Svakodnevica u hrv. knji.18. st. (I.Pepi) 1. i 3. tj. izb. S 66 PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ETVRTAK PETAK SUBOTA

1215-1300 1300-1345

1. 2. 3.

14 -14

00

45

Povijest hrvatskoga jezika (T.Babi Sesar) 14,30 do 16,00 V B 53 Povijest hrvatskoga jezika (T.Babi Sesar) 16,00 do 17,30 V A 53 Nova hrv.knji. I (doc.dr.sc.I.Trojan) P 54

1445-1530 1545-1630 1630-1715 1730-1815 1815-1900 1915-2000 2000-2045

4. 5.

izb. P 32 TZK (Beissmann) O.. F.Kreme 16,00-17,00 Poljski jezik I (Malgorzata Stanisz) izb V 32

Drama i kazalite hrv. moder. (doc.dr.sc.I.Trojan) izb. S 44 Njem.jez. 4 (G.Todorovi) V 61

6. 7. 8. 9. 10. Bajke komparacija (doc.dr.sc.D.Dragun) (izb.) P S 44

RASPORED SATI V. semestar


SAT 1. 2. 3. 4. 5. 6. Svjetska knjievnost (doc.dr.sc.T.Varga Oswald) P 54 Svjetska knjievnost (doc.dr.sc.T.Varga Oswald) -S - B 56 Hrvatska sintaksa (prof.dr.sc.S.Ham) P 66 Svjetska knjievnost (doc.dr.sc.T. Varga Oswald) -Knjievnost za djecu i mlade (doc.dr.sc.D.Dragun S A 15 Kajkav.narje. Hrvatska sint. (prof.dr.sc.Lj.K (doc.dr.sc. oleni) J.Mlikota) izb P 84 -(T.Sesar) S A 15 izb Hrvatska sintaksa S 84 (doc.dr.sc.J.Mlikot a) Kognit gram. (doc.dr.sc. G.TanackoviFaletar) 1. i 3. tj. S 46 Knji.za dj. i mlade (doc.dr.sc. D. Dragun Filozof.-simboli.ustr.glaglj. pisma (izv.prof.dr.sc.M.Luki, V.Blaevi) izb. P S 67 PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ETVRTAK PETAK SU-BOTA

700-745 745-830 845-930 930-1015 1030-1115 1115-1200

1215-1300 1300-1345 1400-1445 1445-1530 15 -16


45 30

1. 2. 3.

4. 5.

1630-1715 1730-1815 1815-1900 1915-2000 2000-2045

6. 7. 8. 9. 10.

S B 15

Kognitivna gramatika (prof.dr.sc.B.Belaj) 16,30 do 18,00 izb. P 54

S B 15 S A 46 Knjievnost za djecu i mlade (doc.dr.sc.D.Dragun P 53 Poljski jezik III (M.Stanitz) izb V 67