You are on page 1of 5

ULOGA MEDICINSKE SESTRE U GINEKOLOGIJI I AKUERSTVU

Obrazovana medicinska sestra koja je stekla znanje o ciljevima, principima i metodama zdravstveno-vaspitnog rada mora da postane vaspita omladine i roditelja. Ulogu medicinske sestre u ginekologiji i akuerstvu moemo posmatrati kroz ulogu u polnom odgoju, planiranju porodice, njegu trudnica i njegu babinjara.

2. Polni odgoj
Polni odgoj, u kom vanu ulogu ima medicinska sestra, treba da usmjeri ovjekove polne interese u postizanju unutranje ravnotee, te razvijanju zdravih socijalnih odnosa u porodici i drutvu. To je trajni proces koji dijete zapoinje u krugu porodice, a nastavlja u vaspitno obrazovnim-ustanovama, zdravstvenim ustanovama i u okolini u kojoj ivi. Medicinska sestra zna da je polni odgoj sastavni dio procesa odgoja ovjeka i to od njegovog najranijeg djetinjstva. Rad medicinske sestre, s aspekta polnog odgoja, usmjeren je na uspostavljanju to prisnijih odnosa izmeu oca i majke, brae i sestara, jer je to baza polnog odgoja djeteta. U okviru polnog odgoja djeteta medicinska sestra upoznaje roditelje, edukujui ih, ukoliko je to potrebno, da na pitanja o seksualnosti djetetu odgovaraju informacijama adekvatnim njegovoj ivotnoj dobi.

3. Planiranje porodice
Jedno od osnovnih prava ljudi jeste da oni sami odreuju broj djece, kao i razmak izmeu poroaja. To je ujedno i definicija planiranja porodice. Realizacija ovog ljudskog prava zavisi od raspolaganja roditelja, prije svega ene, znanjima i sredstvima potrebnim za planiranje porodice, tako da se jo prije zaea odlui za broj djece i razmak izmeu trudnoa. Planiranje porodice predstavlja najvaniji dio populacione politike jedne zemlje, a razvijene zemlje imaju svoje nacionalne programe za planiranje porodice, prema kojima ena ima sve znaajniju i dominantniju ulogu. Sistem zdravstvenog obrazovanja i vaspitanja treba da omogui punu obavijetenost branih drugova, naroito ena o svim mogunostima kojima se moe uticati na reprodukciju stanovnitva i planiranje porodice. U okviru slube za zdravstvenu zatitu ena i planiranje porodice formira se organizaciona jedinica koja se zove savjetovalite za planiranje porodice i kontracepciju. Zadaci savjetovalita su mnogostruki, meutim istiu se dva osnovna zadatka: 1) Obuiti omladinu i brane parove da poznaju bioloke, zdravstvene, psiholoke i drutvene problema polnosti, ljubavi i odnosa meu polovima.

2) Pomoi branim parovima da kroz planiranu bioloku reprodukciju dobiju eljeno dijete, a da pobaaj prestane da bude sredstvo za regulisanje reprodukcije stanovnitva, odnosno planiranja porodice. Osnovni cilj postojanja savjetovalita za planiranje porodice jeste ouvanje zdravlja ene i raanje u skladu sa eljom i mogunostima branih parova. U savjetovalitu radi edukovana medicinska sestra i ljekar specijalista. Obavjetavanje graana o radu savjetovalita moe se vriti promocijom u kolama, na kursevima zdravstvenog vaspitanja omladine, prilikom patronanih posjeta, i sl. Obavijetenje bi trebalo biti koncipirano tako da potie graane da se obrate za pomo u savjetovalite za planiranje porodice i kontracepciju. injenica je da su ene vie zainteresovane za djelatnost ovog savjetovalita, pa im treba pruiti odgovarajue obavijetenje uvijek kada dolaze u zdravstvenu ustanovu, bilo da je rije o kontroli zdravstvenog stanja genitalnih organa, o trudnoi, poroaju, abortusu ili nekom drugom razlogu. Patronana sestra moe da informie ljude na terenu na kome radi i da na taj nain animira veliki broj ljudi da se javi u savjetovalite za planiranje porodice i kontracepciju. Najbolje je da to bude nezvanian, usputan razgovor koji e sestra voditi sa enama prilikom posjete iz sasvim drugih razloga. U tu svrhu moe se koristiti brourama, lecima, poster prezentacijama i svim raspoloivim oiglednim sredstvima. Informisanje o kontracepciji se realizuje na prvom mjestu u slubama za zdravstvenu zatitu ena, meutim, medicinske sestre to treba da provode i u ordinaciji opte i porodine medicine, kako bi kontracepcija postala pristupana to irem krugu stanovnitva. Medicinska sestra preuzima individualnu obradu osoba, odnosno edukuje ih kako pravilno koristiti propisanu metodu kontracepcije od strane lijekara specijaliste. Propagiranjem sredstava za kontracepciju medicinska sestra radi na uklanjanju straha od neeljene trudnoe iz intimnog ivota branih parova. U slubama za zatitu zdravlja ena medicinska sestra edukuje ene o znaaju line i seksualne higijene, zatiti od polno prenosivih bolesti, ukazuje im na znaaj redovitih ginekolokih pregleda, a takoe ih obuava za samopregled dojki. Na taj nain medicinska sestra radi na unaprenju zdravlja ene, spreavanju bolesti, kao i pravovremenom otkrivanj bolesti i lijeenju.

4. Edukacija trudnica
Zdravstvena kontrola i zatita trudnica sastoji se u kontrolisanju njenog opteg stanja, razvoja ploda i njegovog uticaja na organizam ene. Rad u savjetovalitu za trudnice obavlja ljekar i medicinska sestra. Pregledi se u savjetovalitu za trudnice obavljaju jednom mjeseno do sedmog mjeseca, ako se trudnoa normalno razvija, a od sedmog mjeseca dva puta mjeseno. ei pregledi potrebni su u sluajevima gdje su otkriveni razni poremeaji koji se mogu kontrolisati i lijeiti ambulantno. eljena trudnoa je sigurno najuzbudljivije razdoblje eninog ivota koja stvara

novu atmosferu u porodici, mijenja ritam i ivotne navike. S poetkom trudnoe ena ulazi u novi ivot. Trudnoa je posebno vrijeme koje donosi mnoge promjene, dragocijeno i posebno iskustvo. Tokom devet mjeseci razvoja bebe trudnice prolaze kroz razliita stanja i razliiti osjeaji uenja, nemira, zabrinutosti, sree, suze, a pritom je i svaka trudnoa razliita. 4.1. Ishrana trudnica (vanost zdrave ishrane u trudnoi) Uravnoteena ishrana je naroito vana u toku trudnoe, jer tijelo trudnice od prvog dana predstavlja izvor ivota za dijete. Ishrana tokom trudnoe treba da bude raznolika, da sadri sve hranjive materije, minerale i vitamine. Trudnice trebaju da uzimaju namirnice bogate bjelanevinama - zbog rasta ploda, te ugljenim hidratima i mastima koje im slue kao energetski materijal, a posebno se poveava i potreba za vitaminima i mineralima. Posebnu panju treba obratiti na unos Fe, da ne bi dolo do smanjenja rezervi Fe kod majke - sideropeniske anemije, odnosno do pojave raanja djece sa malom poroajnom teinom, nedonesenosti i prekomjernog rasta placente. Folna kiselina je vana za izgradnju mozga i kime te spreavanja anomalija djeteta, pa je zbog toga bitno staviti akcenat na unos hrane bogate folnom kiselinom. Trudnoa nije vrijeme za redukciju ishrane, ali pravilna ishrana uz eer i masti u malim koliinama, dovoljan unos tenosti, izbjegavanje unoenja alkohola, redukcija puenja, ravnomjeran raspored unosa hrane, nepreskakanje obroka posebno doruka, dobro pranje voa i povra, izbjegavanje sirovih jaja i mesa jako je vano u ishrani trudnica. Za trudnice je najpovoljnije da hranu uzimaju ee i u malim koliinama (5-6 obroka), jer se na taj nain postie bolja probava. Rastom ploda trudnica iz dana u dan dobiva na TT, ali treba naglasiti da taj porast teine ne smije na kraju trudnoe biti vei od 10-12kg. 4.2. Higijena trudnica Odjea trudnica treba da je komotna i da obezbedi normalnu toplinu tijela, a obua takoe komotna sa niim potpeticama. Zbog pojaanog luenja lojnih i znojnih ljezda trudnicama se savjetuje kupanje najmanje jedanput dnevno u vidu tuiranja. Njega bradavica mora se primjenjivati tokom cijele trudnoe jer se na taj nain smanjuju komplikacije pri dojenju. Redovna posjeta stomatologu.

5. Edukacija porodilja
Poroaj ne mora da bude bolan, bol pri njemu nije ni potreban, a ni koristan. Uticajem rijei, govora stvoren je uslovni bolni refleks. Taj refleks se moe ukloniti savremenim vaspitanjem i pripremom trudnica za porod. U pripremi trudnica e se upoznati sa anatomijom i fiziologijom svojih polnih organa, sa fiziologijom

trudnoe i poroajnim kontrakcijama. Cilj psihofizike pripreme za porod je da ena zauzme aktivan stav da bi mogla da se koncentrie na tok svog poroaja, a to zavisi od same trudnice. Jedan od uzroka bolnosti kontrakcija lei u tome to zbog nedovoljnog dotoka kiseonika kontrakcije nisu pravilne. Da bi to sprijeila trudnica treba da se naui tehnici disanja i miine relaksacije to omoguuje dobar dotok kiseonika. Vjebe relaksacije Vjebe disanja Ako trudnica dobro uvjeba tipove disanja i optu relaksaciju, lake e tokom poroda psihiki i fiziki savladati bol prilikom kontrakcija. U toku poroaja trudnica treba da sarauje sa ljekarom i babicom, slua njihove savjete i sugestije. 5.1. Njega porodilja Babinje su posleporoajni period koji traje 6-8 nedelja kada treba da se svi organi,a naroito genetalni,inovacijom povrate u predgravidno stanje.Jedino se dojke dalje razvijaju zbog specifinosti funkcije,a rane ukoliko su nastale tokom poroda zarastaju. Potrebno je odezbjediti njegu porodilje u vidu: kontrole opteg stanja, kontrole genitalnih organa, kontrole laktacije, kontrole funkcije drugih organa, kontrola i njega rane. Kontrola opteg stanja zapoinje ve u raaoni u etvrtom poroajnom dobu i traje do zvretka babinja. U prvih 24h prati se puls, TA, TT, psiholoko stanje, boja koe i sluzokoe, disanje,.... Kontrola lohija odmah poslije poroaja lohije se sastoje gotovo iskljuivo od krvnih elomenata i dosta su obilne, a vremenom se izgled mijenja i koliina smanjuje. Lina higijena porodilje - odravanje line higijene prvih dana mora biti intenzivnije zbog pojaanog znojenja, a poseban akcenat se mora stavitina njegu dojki, genitalnih organa i rana nastalih usled poroda. 5.2. Ishrana porodilja Porodilja prva tri dana davati lako svarljivu i kaastu hranu. Pojaan unos tekuine, a hrana treba da bude bogata vitaminima, mineralima i eljezom. 5.3. Dojenje (laktacija) Dojenje je jedini nain fiziolokog hranjenja i napredovanje djeteta. Prije svakog dojenja babinjara mora oprati ruke i dojke. Kod dojenja majka mora voditi rauna

da djetetu da onu dojku koja je prethodno bila druga, odnosno da dojke daje naizmenino radi boljeg pranjenja. Podoje obavljati na 3-4 sata, osim nou kada po pravilu jedan podoj preskae. Da bi beba efikasno sisala bitno je pravilno stavljanje bebe na dojku, o emu babinjari objasni babica kada donese dijete prvi put na podoj. Stavljanje bebe na dojku Poloaji za dojenje Poslije podoja beba se podigne i ispravi da bi podrignulo i izbacilo eventualni progutani vazduh. Porodilja ima dovoljnu koliinu mlijeka ako dijete jede najmanje 8x tokom dojenja uje se kako guta, izmeu podoja izgleda zadovoljno, koa je ruiasta i braunasta, pelene su mokre 6x ili vie, a mokraa gotovo bez boje i dobija na kilai 20-30gr dnevno. Zakljuak Osnovni zadatak medicinske sestre i medicinskog tehniara je unapreenje zdravlja i spreavanje bolesti. Nerazdvojiva povezanost sa zdravstvenom njegom je potovanje ivota, dostojanstva i prava ovjeka. U skladu sa prethodno navedenim medicinska sestra brine za ouvanje ivota i zdravlja ene. Svoj posao obavlja humano, struno i odgovorno, te u odnosu sa pacijentom potuje njegove individualne potrebe i vrijednosti. Literatura 1. D. Mladenovi, Z. Bogdanovi, A. Mihajlovi, Ginekologija i akuerstvo, esto izdanje, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003. 2. Broz, Budisavljevi, Frankovi, Zdravstvena njega,tree izdanje,kolska knjiga, Zagreb,1999. 3. D.etkovi, Akuerstvo, prvo izdanje, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Sarajevo,1986.