www.slobodna-bosna.

ba

I

SADR@AJ
10 POPIS STANOVNI[TVA
[TA GOVORE PRVI REZULTATI
Parcijalni, preliminarni rezultati oktobarskog popisa stanovni{tva otkrivaju da je BiH tokom i nakon rata pretrpjela najve}u demografsku katastrofu u posljednjih 100 godina; broj stanovnika smanjen je za 585 hiljada i za dostizanje prijeratnog broja trebat }e najmanje pet decenija

www.slobodna-bosna.ba

22 KAD KU]A ^ASTI
REPREZENTACIJA KAO SUDBINA
Dr`avne i entitetske institucije su za tri godine potro{ile najmanje 19 miliona maraka za tro{kove reprezentacije. Tim novcem pla}ala se ishrana zaposlenika, kupovale knjige strana~kih kolega, pio alkohol i ostavljao bak{i{ u lokalima

36 KOSOVSKI IZBORI
BO[NJA^KI RECEPT ZA SRPSKOALBANSKI SUKOB
ADRIJANA HOD@I], `ena koja je osvojila najve}i broj glasova u Kosovskoj Mitrovici, ujedno i {efica Kancelarije Vlade Kosova za sjever, za na{ list ekskluzivno govori o incidentima tokom izbora u Sjevernoj Mitrovici, atmosferi koja sada vlada na sjeveru Kosova, te obja{njava kako je kao Bo{njakinja i nezavisni kandidat uspjela da u ve}inskoj srpskoj zajednici dobije najve}i broj glasova

28 SB NA LICU MJESTA 14 „D@AMAHIRIJA“ U BOSNALIJEKU
LIBIJSKI PROTIV RUSKOG KAPITALA
MAHMOUD M. BADI, predstavnik Libijskog fonda koji je vlasnik 8,9 procenata Bosnalijeka i ~lan jednog od dva nadzorna odbora, ne}e podr`ati Hadenovu „mafiju“ u preuzimanju ove farmaceutske tvrtke. Jedini interes i `elja predstavnika Libijskog fonda Badija je da se upravljanje i vo|enje Bosnalijeka dovede u zakonske okvire

JAMA „TOMA[ICA“, NEDOKAZANI GENOCID
U vjerovatno najve}oj masovnoj grobnici u poslijeratnoj Evropi, jami Toma{ica u op}ini Prijedor, do sada je prona|eno i izva|eno 425 le{eva prijedorskih Bo{njaka i Hrvata koje su u svirepom krvavom pohodu tokom 1992. godine ubile i „sahranile“ zlo~ina~ke okupacione vlasti ove op}ine; sugovornici s kojima je razgovarala na{a novinarka strahuju da bi broj le{eva u ovoj jami mogao biti dvostruko ve}i

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

18 HALOO, PLATI VI[E
MILIJUNSKE OD[TETE ZA 32 EKSKLUZIVNO PREVARENE KORISNIKE ERONETA ZAVR[ENE ISTRAGE O VLASNIKU Iako @upanijsko tu`iteljstvo u Mostaru ni “ZEKSTRE” poslije vi{e od godinu i pol dana nije
zavr{ilo istragu protiv ~lanova Uprave HT-a MOSTAR i sarajevske merketin{ke agencije S.V.-RSA, koji se sumnji~e za vi{emilijunski kriminal i pranje novca, menad`ment mostarske kompanije potresa nova afera; poslovodstvo HT-a Mostar do sada je zaprimilo nekoliko tisu}a pritu`bi prevarenih korisnika njihovih usluga, koji su ugovore potpisali uz posredovanje tri marketin{ke agencije iz Hrvatske: Celeritas, Geneza i Defero

Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Srbijanska policija prikupila je ~vrste dokaze protiv tajkuna i predsjednik FK “Partizan” DRAGANA \URI]A, vlasnika „Zekstre group“, za koju se opravdano sumnja da je vlasni{tvo Milorada Dodika; na{a novinarka otkriva kako je i zbog ~ega je dugo nedodirljivi “ugledni privrednik i sportski radnik” \uri} klju~na figura u mutnim kriminalnim operacijama u Srbiji i Republici Srpskoj

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
MI]O PROTIV MI]E

KVADRATURA PO MJERI ČOVJEKA

Izborni megdan za predsjednika RS-a podijelit }e Milorad Dodik i Mi}o Mi}i}
Gradona~elnik Bijeljine Mi}o Mi}i} bi}e protukandidat Miloradu Dodiku za predsjednika RS-a na izborima 2014. godine. Mi}i}a }e, pored tri najve}e opozicione partije Republike Srpske, PDP-a Mladena Ivani}a, SDS-a Mladena Bosi}a i NDP-a Dragana ^avi}a, podr`ati i jo{ nekoliko manjih opozicionih partija iz RS-a. Predizbornu kampanju Mi}i}u }e, po svemu sude}i, voditi stru~njaci iz Srbije i inostranstva koji su pomogli liderima SNS-a Aleksandru Vu~i}u i Tomislavu Nikoli}u da do|u na vlast. Na mjesto gradona~elnika Bijeljine ispred SDS-a bi}e kandidovana Olivera Stjepanovi}, direktorica Semberskih novina.(M.D.)

Marin Ivanišević, direktor Revicona i računovodstveno-finansijski guru SDP-a, ne odustaje od kvadratne ekspanzije svoje firme

REVICONOVA REVIZIJA KVADRATURE
Marin Ivaniševi} odlu~an je u namjeri da proširi „poslovno“ carstvo

Mi}o Mi}i}

Marin Ivani{evi}, direktor firme za poslovni konsalting Revicon i ra~uovodstveno-finansijski guru SDP-a, ne odustaje od kvadratne ekspanzije svog Revicona. Naime, kako nezvani~no saznajemo, Ivani{evi} je dobio urbanisti~ku saglasnost za izvo|enje gra|evinskih radova u ulici Envera [ehovi}a na broju 14, gdje je sjedi{te firme Revicon. Navodno, dogra|ivanje poslovnog objekta Ivani{evi} je osigurao preko Zavoda za planiranje i izgradnju Kantona Sarajevo na osnovu ~ijeg rje{enja mu je izdata urbanisti~ka saglasnost. Me|utim, Ivani{evi} ne}e mo}i nadzi|ivati zgradu, nego samo dovesti u liniju objekat ~iji uglovi arhitektonski {tr~e u odnosu na samu zgradu. Ukoliko Ivani{evi} krene u realizaciju tog projekta, iz Op}ine Novo Sarajevo rekli su nam da }e inspekcijski organi pomno pratiti njegovu implementaciju te da ne}e dozvoliti nikakva odstupanja, a o mogu}oj nadogradnji objekta nema ni govora. Ina~e, Ivani{evi} od 2007. godine bezuspje{no poku{ava „ozakoniti“ eventualno nadzi|ivanje objekta u ulici Envera [ehovi}a. Taj projekat Ivani{evi} je prvo poku{avao

progurati kroz izmjene Regulacionog plana „Centar - Novo Sarajevo“. [tavi{e, kao predsjedavaju}i Gradskog vije}a Marin Ivani{evi} je svojevremeno u pitanje doveo izgradnju Ambasade Turske neusvajanjem Regulacionog plana „Kvadrant C Marindvor“, koji je uslovljavao usvajanjem Regulacionog plana „Centar — Novo Sarajevo“. Kada su protiv nadzi|ivanja poslovnog objekta u kojem je smje{ten Ivani{evi}ev Revicon ustali i stanari zgrade u ulici Envera [ehovi}a 12, koji su Ivani{evi}a optu`ili za zloupotrebu polo`aja i poku{aj protivzakonite izmjene Regulacionog plana, Zavod za planiranje i izgradnju Kantona Sarajevo je utvrdio da je nazi|ivanje nemogu}e. I taman kada su se stanari susjedne stambene zgrade u ulici Envera [ehovi}a na broju 12 ponadali da im se Ivani{evi}ev Revicon ne}e „useliti“ u dnevnu sobu, primili su vijest o izdatoj urbanisti~koj saglasnosti. Za nadati se da je rije~ samo o sravnjivanju gabarita objekta po horizontali, te da ne}e biti „vertikalnih“ gra|evinskih akrobacija Marina Ivani{evi}a.
MIRSAD FAZLI]
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

PREKRATAK ROK ZA RAK

Sjednica Parlamentarne skupštine BiH Smjena predsjedavajućeg Doma naroda

SDP-ov poku{aj ponovne okupacije Federalne televizije nai{ao na nepremostivu prepreku
Na samom vrhu politi~kih prioriteta Lagumd`ijinih socijaldemokrata nalazi se Federalna televizija, kojom }e ova partija na sve na~ine poku{ati ponovno ovladati u predizbornoj 2014. godini. Iako razra|ena do u detalje, crvena okupacija FTV-a zaustavljena je ve} na prvom koraku, kod izbora novih, poslu{nih ~lanova Vije}a Regulatorne agencije za komunikacije (RAK). Istina, izbor novih ~lanova Vije}a ve} je potvr|en u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH, ali tijesnom ve}inom glasova zbog otvorenog protivljenja svih opozicionih partija, kao i protivljenja sva ~etiri zastupnika iz vladaju}e partije SBB-a! Vi{e je nego izvjesno da }e izbor novih ~lanova Vije}a RAK-a biti blokiran na predstoje}oj sjednici Dom naroda, no i u slu~aju da se kojim ~udom to ne desi, bi}e blokiran serijom sudskih presuda! Naime, nekoliko kandidata za Vije}e RAK-a, koji su s kandidatske liste eliminirani bez valjanih argumenata, zaprijetilo je pokretanjem tu`be protiv Vije}e ministara BiH. Malo je dakle vjerovatno da }e SDP do zacrtanog roka preuzeti kontrolu nad FTV-om. (M.A.)

Zlatko Lagumd`ija

7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

5

VRIJEME SPORTA I RAZONODE

KAKO BITI NITKOV
ČETVRTAK, 31. OKTOBAR
Svi srpski političari imaju rješenje za Kosovo, brzopotezno, radikalno i pravedno, samo ih zeza što nemaju ključeve rješenja za krizu u Srbiji. Uostalom, na čelu srpske Vlade i Ministarstva policije nije Vučić, nego je Ivica Dačić. Međutim, što bi rekla stara poslovica koju je, konačno, shvatio i Brisel:„prvi se dačići u vodu bacaju“
6

Manje-vi{e svako koga poznajem a da ima nekog imanja, oku}nice, poljoprivrednog dobra, ili rodbinu u „unutra{njosti“ posljednjih je dana zadeveran pe~enjem rakije. Od Bijeljine do Biha}a, od Grada~ca do Konjica dime se rakijski kazani oko kojih se okupljaju grozdovi ljubitelja dobre kapljice. „Bacila dobro {ljiva ove godine“, op}i je zaklju~ak. „Nije ovako ponijelo vo}e od 92., {ljiva posebno “, ka`e mi vi{e nego dobro upu}en drug. Iskreno, toga se i pla{im...

PETAK, 1. NOVEMBAR
Ovo je definitivno i zvani~no najgora i najsramnija, najporaznija vijest koju sam ~uo, barem, od Daytona pa naovamo. Stanari zgrade na Ciglanama, ulica je Merhemi}a trg, nisu dali suglasnost da izvjesni stanar IVICA OSIM, penzionisano gra|ansko lice iz sfere fudbala i nogometa, o svom tro{ku sagradi lift. Stanar Osim ima stanovitih problema sa „vertikalnom pokre tljivo{}u“, zeza ga i{ijas, a malo je i u godinama. Da se ne mora pentrati po basamacima, namislio sagraditi lift, uredno platiti, lift pretvoriti u op}e dobro. Takore}i, uvakufiti. Ho}e{ vraga, dru`e Osime - stanari

nikako nisu suglasni, dapa~e uznemireni su tom subverzivnom samoinicijativnom investicijom, naru{ava im obiteljski mir, remeti elementarna prava na popodnevni odmor, obiteljski rahatluk. U ljeto 1992. godine u Sarajevo je stigao francuski ministar (zdravstva i kriznih situacija) Bernard Kuchner i po prepopruci svoga kolege, ministra kulture Jacquesa Langa iz Sarajeva je evakuirao velikog umjetnika Mersada Berbera. Mo`da grije{im, ali niukom slu~aju previ{e, Osim i Berber su stanovali u istom ulazu na Ciglanama. Postoje na svijetu barem tri-~etiri ozbiljne, velike dr`ave, Japan, Austrija... koje bi bile prezadovoljne, po~a{}ene da velikog nogometnog maga Ivicu Osima izmjeste na svoj teritorij i po{tede palana~kog poni`enja i ucjena, „suglasnosti“ mrzovoljnih susjeda... „Pola je grada bespravno izgra|eno, ni~u arhitektonski vampiri po tramvajskim prugama, nadzi|uje ko gdje ho}e i kako mu se }efne, gra|evinske i urbanisti~ke saglasnosti se dobijaju ‘po nabavnoj cijeni‘, dakle d`aba. Pravna se dr`ava trenira na [vabi Osimu. Nemamo mi problem sa odvratnom vla{}u, upropa{tenim dru{tvom, na{a je tragedija u potpuno deklasiranom, surovom pojedincu, gra|aninu, pohlepnom, nezaja`ljivom“, rafalno izbrbljam BO[I TANJEVI]U. Nisam ovla{ten, ru`no bi bilo, da prenesem {ta mi je Bo{a rekao, osim da mu se srce zbog te nepravde, bezobrazluka, skorojevi}kog nasilja raspada...
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

VERTIKALNA POKRETLJIVOST

Ko ne ska~e mrzi Bosnu; liftom do Brazila: Ivica Osim, Ivica [ari} i lokalni kolumnista Senad Avdi}, ljeta gospodnjeg 2012.

SUBOTA, 2. NOVEMBAR
Tek danas sa pa`njom, uzdu` i poprijeko, i{~itah tu`bu dostavljenu Op}inskom sudu u Sarajevu koju je protiv mene podigao slavni re`iser lokalnog karaktera ADEMIR KENOVI]. Nema previ{e inkriminacija na moj teret, najte`a je da sam za Kenovi}a, filmskog pedagoga, pruducenta napisao da je „ma{toviti prevarant i probisvijet“. U daljnjem tekstu tu`be stoji da sam svojim „tendencioznim, neutemeljenim, neprijateljskim, klevetni~kim“ navodima Autora onemogu}io u njegovom daljnjem pregala{tvu, ~ime sam mu po~inio „nemalu materijalnu {tetu“. Pa`ljivo se i pedantno pripremam, ali ako je ta~no da sam Kenovi}a sprije~io da snima filmove, ja sam prezadovoljan i spreman na svaku vrstu pravnih sankcija! To je, barem, jeftinije.

NEDJELJA, 3. NOVEMBAR
Nakon brutalnog nasilja tokom glasanja na lokalnim izborima u Sjevernoj Mitrovici, po prvi put u posljednje dvije decenije srpski politi~ari, mediji, analiti~ari nedvosmisleno, jednodu{no (kona~no!) priznaju da su za barem neki vandalizam, nasilje, „nepravilnosti“ na postjugoslovenskim prostorima odgovorni isklju~ivo „srpski ekstremisti“. Prvi potpredsjednik Vlade Srbije ALEKSANDAR VU^I] danas se obratio predstavnicima me|unarodne zajednice na Kosovu i
7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

zatra`io da njegova, srpska policija upadne u Sjevernu Mitrovicu i, po kratkom postupku, „re{i stvar za 45 minuta“. Bio je jedan sli~an autokratski despot, da ne ka`em kasapin, stru~njak za vanredne situacije na ~elu Srbije pa, tako|er „olako obe}evao brzinu“ za rje{avanje kosovskog ~vora; ta je brzina, u kona~nici, rezultirala time da nijedan srpski politi~ar, pa ni Vu~i}, godinama ne mo`e u}i u „kolevku srpstva“, ako mu se ne smiluje Hashim Thaci. Uostalom, ju~er se na „ve~itom derbiju“ izme|u Crvene zvezde i Partizana na beogradskoj „Marakani“ odvijao mali, prljavi, zapaljivi gra|anski rat na koji vlasti nisu imale adekvatan represivni odgovor. Prije koju sedmicu vlasti u Beogradu (Vu~i}, li~no, osobno i personalno) su otkazale/zabranile odr`avanje „Parade ponosa“, priznaju}i da su kapitulirale pred lin~om najavljenom od strane „ekstremnih desni~arskih huligana“. Svi srpski politi~ari imaju rje{enje za Kosovo, brzopotezno, radikalno i pravedno, samo ih zeza {to nemaju klju~eve rje{enja za krizu u Srbiji. Uostalom, na ~elu srpske Vlade i Ministarstva policije nije Vu~i}, nego je Ivica Da~i}. Me|utim, {to bi rekla stara poslovica koju je, kona~no, shvatio i Brisel: „prvi se da~i}i u vodu bacaju“.

potvrdu za to. Gosti mi bili HANKA VAJZOVI], BERIZ BELKI], DENIS GRATZ. Ka`u ljudi koji to gledaju da se to, u najmanju ruku, moglo gledati, da je bila prohodna, nije bila dosadna, naporna, teretna, zamorna. Malo prije toga bila je na Federalnoj televiziji emisija Po{teno ~uvene urednice i voditeljice DU[KE JURI[I]. Volio bih da to nisam gledao ali, na`alost, jesam, to je neprobavljivo, nepripremljeno, bahato, nadmeno.

UTORAK, 5. NOVEMBAR
Moj drug Fudo L, nimalo ga ne treba potcjenjivati, dobar je i poslovan, vrti gdje burgija ne}e, od svakakvih je on poslova majstor, morao odgovarati u Neumu znati`eljnim ~itateljima „Slobodne Bosne“ kako je iz novine nestala, isparila omiljena rubrika „No}as spaljujemo iluzije“. „Reko sam im, haveru, da je tebi dokur~ilo; jesam {ta zglajzo?“ Nije!

SRIJEDA, 6. NOVEMBAR
Ovo ve} postaje teror, nasilje nad gra|anima Sarajeva - kome se god }efne blokira grad. Socijalno sam nagla{eno osjetljiv, ali otkud pravo ogor~enim radnicima Hidrogradnje, koji se mjesecima valjaju po centralnim sarajevskim ulicama, a da ta~no ne znaju {ta ho}e, taksistima koji imaju cehovske konflikte, da spre~avaju osnovno pravo stotina hiljada ljudi - na rad i slobodu kretanja.
7

PONEDJELJAK, 4. NOVEMBAR
Ne ~ini mi se lo{a emisija na OBN-u koju sam danas radio, a dva dana-tri dana pripremao, dogovarao, ali ipak tra`im

MINI MARKET
TEMPI PASSATI

KOALICIONI TAL(OVIĆ)

Slu`beni Passat Parlamenta BiH „prona|en“ u Klubu zastupnika SDP-a
Kori{tenje slu`benih automobila, kojih definitivno ne manjka ni na dr`avnom, ni na entitetskom, ni na kantonalnom nivou, u privatne svrhe, uobi~ajna je praksa. Me|utim, neki su oti{li korak dalje pa za vlastite potrebe, odnosno potrebe stranke, koriste slu`beni automobil na koji uop}e nemaju pravo. Naime, prilikom kontrole inspektori Ureda za reviziju institucija BiH utvrdili su da sekretar Zajedni~kih slu`bi Parlamentarne skup{tine BiH Ferid Buljuba{i} koristi slu`beni automobil marke Passat iako na to nema pravo. U razgovoru sa revizorima Buljuba{i} je rekao da on li~no taj automobil ne koristi previ{e, nego da ga je dao na raspolaganje ~lanovima Kluba poslanika SDP-a u Parlamentu BiH. Buljuba{i}u je nalo`eno da vrati slu`beni automobil i da pokrene istragu protiv odgovornih lica, odnosno protiv samog sebe i svojih strana~kih kolega. (S.B.)

Hoće li SDP i SBB zatražiti ostavku Munira Talovića koji, kao i Ivo Komšić, krši Statut Univerziteta
Iako jo{ uvijek nije poznato da li }e pro{lotjedna inicijativa Kluba vije}nika SDPa u Gradskom vije}u Sarajeva za smjenu gradona~elnika Ive Kom{i}a dobiti potreban broj glasova, svakako }e biti zanimljivo pratiti ho}e li predstavnici opozicije ostati do kraja dosljedni svojim stavovima. Vije}nici iz SDP-a su, uz podr{ku Munir njihovih koalicijskih Talovi} partnera iz SBB-a, optu`ili Kom{i}a da „ru{i ugled gradona~elnika Sarajeva“, jer se u isto vrijeme nalazi i na funkciji dekana Filozofskog fakulteta. U tom je smislu kao argument za smjenu Ive Kom{i}a navedeno kr{enje Statuta Univerziteta Sarajevo, kojim je jasno propisano da dekan fakulteta ne mo`e u vrijeme svog mandata biti anga`iran u strana~kim organima, u izvr{noj ili zakonodavnoj vlasti na bilo kojoj razini. Zanimljivo je, me|utim, da niti jedan zastupnik SDP-a u Skup{tini Kantona Sarajevo nije iz istih razloga - kr{enja Statuta Univerziteta - pokrenuo inicijativu za smjenu dekana Fakulteta za sport i tjelesni odgoj Munira Talovi}a. Dekan Talovi} je, naime, ~lan Predsjedni{tva SBB-a i zastupnik te stranke u Skup{tini Kantona Sarajevo. (S.M.)

POSLOVNI ÐONTON

SIPA nastavlja poslovnu suradnju s banjalučkom firmom ALF-OM protiv koje je podnijela kaznenu prijavu
Na listi dobavlja~a uredske opreme za potrebe Dr`avne agencije za istrage i za{titu nalazi se i kompanija ALF-OM iz Banja Luke, u vlasni{tvu Bogdana Suvajca, protiv kojeg su inspektori SIPA-e jo{ po~etkom 2012. podnijeli kaznenu prijavu! Istraga protiv banjalu~ke tvrtke otvorena je po nalogu Suda BiH, gdje nisu bili zadovoljni kvalitetom tonera ranije kupljenih od ALF-OM-a. Nakon {to su policajci SIPA-e zaplijenili vi{e od 2.000 tonera, ~ija je tr`i{na vrijednost bila oko 250.000 KM, obavljeno je stru~no vje{ta~enje koje je potvrdilo da su toneri la`ni i iznimno lo{e kvalitete. No, ~injenica da su istra`itelji SIPA-e dokazali da firma ALF-OM, i to po visokoj cijeni, prodaje la`ne tonere nije utjecajala na njihove {efove, koji su uredno produ`ili ugovor s istim dobavlja~em opreme. (S.M.)
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

Ferid Buljuba{i}

8

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

PREMIJERNA PRESUDA

Da li ste iznenađeni preliminarnim rezultatima popisa stanovništva?
FADILA MEMI[EVI]
Predsjednica Dru{tva za ugro`ene narode

ALEKSANDRA PANDUREVI]
Poslanik SDS-a u Predstavni~kom domu

[A]IR FILANDRA
Dekan FPN-a

NE
Nisam iznena|ena preliminarnim rezultatima popisa stanovni{tva jer ~injenica je da je preko milion ljudi napustilo BiH a mnogi koji su oti{li uzeli su dr`avljanstvo zemlje u kojoj sada `ive.

NE
Preliminarni rezultati popisa ne iznena|uju jer veliki broj ljudi se, {to devedesetih {to poslije, iselio. Ja se bojim da }e nas kroz deset godina biti jo{ manje nego nas je danas jer iz ove zemlje se bje`i.

NE
Odliv stanovni{tva iz svih etni~kih grupacija je bio znatan kao i depopulacija. Za o~ekivati je bilo da broj Hrvata bude iznad deset a broj Bo{njaka oko pedeset posto.

Premijera Kantona Sarajevo Suada Zeljkovi}a ~eka nova kazna zbog neprovo|enja presude Op}inskog suda Sarajevo
Sudija Op}inskog suda u Sarajevu Svjetlana Granzov nov~anom kaznom od 1.000 KM kaznila je Suada Zeljkovi}a, premijera Kantona Sarajevo, zbog neprovo|enja sudske presude. Naime, ovaj sud je 29. augusta donio presudu kojom je Vladi Kantona Sarajevo nalo`eno da u Nadzorni odbor kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja vrati nezakonito smijenjene ~lanove Jasmina Selimovi}a, Lejlu Turulja, Alena Pilava, Senku Mesihovi}-Dinarevi} i Davorku Matkovi}. Kako Vlada nije niti izgleda ima namjeru provesti presudu, sud }e nastaviti finansijski globiti premijera Zeljkovi}a sve dok se ne provede, odnosno “implementira” presuda od 28. augusta. (M.F.)

[EMSUDIN MEHMEDOVI]
Zastupnik u Zastupni~kom domu Parlamenta BiH

ENVER IMAMOVI] [EFKO BAJI]
Aktivista civilnog dru{tva Histori~ar

NE
Sa obzirom na sva de{avanja u na{oj zemlji nisam iznena|en preliminarnim rezultatima popisa stanovni{tva. O~ekivano je smanjen broj stanovnika u BiH jer ~injenica je da je dosta ljudi napustilo BiH.

NE
Preliminarni rezultati popisa stanovni{tva pokazuju da smo mi `rtve manipulacije politi~ara koji su manipulisali ve}im brojem stanovni{tva nego {to zaista jeste. Pitam se kako }e sada politi~ari poslije ovog popisa licitirati brojem gra|ana koje predstavljaju.

NE
Mi{ljenja sam da ovi rezultati popisa ne prikazuju stvarnu sliku stanovni{tva u na{oj zemlji. Sama organizacija, priprema i kako se provodio popis stanovni{tva nije se pokazala u najboljem svjetlu, a to je jo{ jedan doga|aj u nizu koji daje nesre|enu sliku na{eg stanja u BiH.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

Suad Zeljkovi}

7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

9

POPIS STANOVNI[TVA

Parcijalni, preliminarni rezultati oktobarskog popisa stanovništva otkrivaju da je BiH tokom i nakon rata pretrpjela najveću demografsku katastrofu u posljednjih 100 godina; broj stanovnika smanjen je za 585 hiljada i za dostizanje prijeratnog broja trebat će najmanje pet decenija

NEGATIVNA DEMOGRAFIJA [TO NAS NEMA, [TO NAS NEMA
Pi{e: ASIM METILJEVI]

V

e} se i na temelju preliminarnih rezultata nedavno okon~anog popisa stanovni{tva mo`e zaklju~iti da je BiH u posljednje dvije decenije pretrpjela najve}i demografski gubitak u prethodnih 100 godina! U demografskom pogledu BiH je vra}ena na razdoblje s kraja {ezdesetih godina pro{log stolje}a, kada je na popisu iz 1971. godine utvr|eno da u BiH `ivi oko 3,74 miliona stanovnika, dakle jednako koliko je utvr|eno i na oktobarskom popisu 2013. godine.

DEMOGRAFSKI SUNOVRAT ISTO^NOG DIJELA RS-a
U posljednjem stolje}u, uprkos svjetskim ratovima, masovnom iseljavanju, endemskim bolestima, ekonomskoj bijedi, BiH je uspjela dva i pol puta uve}ati broj stanovnika: na popisu 1910. godine BiH je imala 1.898.044 stanovnika, a na popisu 1991. godine dva i pol puta vi{e - 4.377.033 stanovnika. Gubitak oko 585 hiljada

stanovnika u posljednje dvije decenije te{ko da }e BiH nadoknaditi u narednih 50 godina, budu}i da je prirodni prira{taj stanovni{tva prakti~no zanemarljiv. Druga bitna ocjena proistekla iz aktuelnih rezultata oktobarskog popisa ti~e se promijenjenog teritorijalnog rasporeda stanovni{tva, osobito izra`enog na prostoru Republike Srpske. Veliki teritorij isto~nog dijela RS-a, od Trebinja, preko Gacka i Kalinovika, do Isto~nog Sarajeva, demografski je ispra`njen: na tom golemom prostoru od oko 5.600 kvadratnih kilometara, `ivi svega 134 hiljade stanovnika, {to je neznatno vi{e od trenutnog broja stanovnika sarajevske op}ine Novi Grad! Izuzev Bijeljine, koja je zbog komunikacijske atraktivnosti uve}ala broj stanovnika za oko 20 posto, sve ostale op}ine s prostora isto~nog dijela Republike Srpske suo~ene su s dramati~nom depopulacijom, koja je mnogo ja~e izra`ena nego na prostoru zapadnog dijela Republike Srpske. Aktuelni na~elnici {est isto~nohercegova~kih op}ina, od Trebinja do Kalinovika, ve} dulje vremena zvone na uzbunu zbog nezaustavljivog demografskog osipanja ~ije

Bosna i Hercegovina je za dvije decenije ostala bez pola miliona stanovnika, odnosno grada veli~ine predratnog Sarajeva!
10

VELIKA SEOBA NARODA
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

Tokom i nakon rata adresu je promijenilo vi{e od m

[TA GOVORE PRVI REZULTATI

on gra|ana BiH
7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

11

POPIS STANOVNI[TVA
uzroke vide u manjku privrednih investicija, lo{oj prometnoj infrastrukturi i oskudnim obrazovnim i zdravstvenim kapacitetima. Ne vide me|utim glavni problem: isto~na Hercegovina je nasilno odsje~ena od Mostara, jedine urbane aglomeracije nastale kao prirodno sredi{te ekonomskog, obrazovnog, zdravstvenog, kulturnog razvoja cijele Hercegovine. “ZBUNJIVANJE” BO[NJAKA”

Bosanaca manje od 6 posto
Sude}i po dostupnim, istina parcijalnim, rezultatima popisa stanovni{tva iz nekih op}ina, akcija ozna~ena kao “poku{aj zbunjivanja Bo{njaka”- poziv da se izjasne kao Bosanci ili muslimani - do`ivjela je potpuni fijasko. U jednoj sarajevskoj op}ini, me|u 305 popisanih doma}instava odnosno 987 popisanih osoba, samo se jedna osoba izjasnila kao Bosanac! Prema nekim procjenama, postotak stanovnika koji su se deklarirali kao Bosanci bit }e ispod 6 posto i dominantno su koncentrirani u tri grada - Sarajevu, Tuzli i Zenici. prostoru unitarno ure|ene Republike Srpske, u kojoj se sve bitnije odluke oblikuju i donose u Banjoj Luci.

UJEDNA^EN REGIONALNI RAZVOJ FEDERACIJE
Nepopravljivi demografski pad isto~ne Hercegovine svjedo~i o inferiornosti unitarnog modela unutarnjeg ure|enja Republike Srpske i superiornosti policentri~nog ure|enja Federacije BiH organizirane u deset kantona s vlastitom zakonodavnom i izvr{nom vla{}u. To je vidljivo iz usporedbe prilika u isto~noj Hercegovini s prilikama u Gora`danskom kantonu, uklije{tenom u taj prostor sumorne perspektive. Godinama nakon rata Gora`du je prognozirana demografska katastrofa, vjerovalo se da }e cijelo Gora`de preseliti u Sarajevo. No, to se nije desilo. Suprotno predvi|anjima, Gora`de je nakon rata do`ivjelo pravu ekonomsku ekspanziju koja je rezultirala ubrzanom obnovom i privla~enjem ranije iseljenog stanovni{tva, pa ~ak i privla~enjem radne snage iz susjednih op}ina sa srpskom ve}inom. Presudnu ulogu u takvom razvoju doga|aja odigrala je kantonalna Vlada Gora`da koja je, uprkos skromnim finansijskim sredstvima, uspijevala blagovremeno intervenirati i otvarati razvojne perspektive. Centralna vlast u Sarajevu, ma koliko `eljela, ni izbliza ne bi bila tako efikasna i u~inkovita, jednako kao {to ni centralna vlast RS-a u Banjoj Luci ne uspijeva prepoznati stvarne probleme i otvoriti razvojne perspektive isto~ne Hercegovine. Primjer Gora`da uop}e nije usamljen: na cijelom prostoru Federacije BiH primjetan je puno izbalansiraniji regionalni razvoj nego na

DEMOGRAFSKA VITALNOST SARAJEVA
Tre}a va`na ocjena proistekla iz popisa ti~e se demografskog razvoja glavnog grada dr`ave. Uprkos strahovitom stradanju stanovni{tva tokom rata i poslijeratnom kolektivnom iseljenju Srba s prostora reintegriranih gradskih op}ina, te individualnom iseljavanju najvitalnije populacije u potrazi za boljim `ivotom, Sarajevo je uspjelo ne samo sa~uvati nego i dodatno osna`iti demografski primat na prostoru BiH. Na teritoriji prijeratnog Sarajeva, odnosno deset prijeratnih op}ina, danas `ivi 504 hiljade stanovnika, odnosno 22 hiljade stanovnika manje nego {to je `ivjelo prije rata. Banja Luka, koja je bila po{te|ena ratnog razaranja i u koju se doselio najmanje 30 hiljada Srba iz Hrvatske i jo{ toliko iz okolnih op}ina, danas broji svega 4 hiljade stanovnika vi{e nego prije rata. Donedavno se vjerovalo da je Banja Luka uveliko prema{ila 300 hiljada stanovnika, no popisom je utvr|eno da Banja Luka jo{ uvijek broji manje od 200 hiljada stanovnika. Preostali rezultati popisa, poput etni~kog pomjeranja i strukture stanovni{tva u pojedinim regijama i gradovima, na koje }emo jo{ pri~ekati, svakako }e pokazati da je minuli rat prouzrokovao dramati~ne promjene nastale jednonacionalnim grupisanjem stanovni{tva u tri nacionalne zajednice. Pokazat }e se, primjerice, da na prostoru RS-a prakti~no vi{e nema Hrvata i da je njihov broj na prostoru op}ina s bo{nja~kom ve}inom u Federaciji BiH skoro prepolovljen. Pokazat }e se i da je broj Bo{njaka na prostoru RS-a ne{to ve}i nego se vjerovalo i da je broj Srba na prostoru Federacije BiH ne{to manji nego se procjenjivalo. No, taj aspekt popisa stanovni{tva bit }e potpuno osvijetljen tek nakon {to rezultati popisa budu kompletirani.
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

DEMOGRAFSKI PRIMAT SARAJEVA: Na teritoriji prijeratnog Sarajeva, odnosno deset prijeratnih općina, danas živi 504 hiljada stanovnika, odnosno 22 hiljade stanovnika manje nego što je živjelo prije rata

NEKADA I SADA

U razdoblju od ‘45. do ‘91. broj stanovnika skoro udvostručen
Najve}i rast stanovni{tva BiH tokom posljednjih 100 godina registriran je u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, zaklju~no s 1991. godinom. Na prvom popisu stanovni{tva nakon Drugog rata, 1948. godine, BiH je imala 2.564.308 stanovnika. Deset godina kasnije bilo je 2.847.459
12

stanovnika, a dvadeset godina kasnije 3.277.948 stanovnika. Na svakom narednom popisu broj stanovnika uve}avao se za oko 500 hiljada, da bi na popisu 1991. godine dostigao rekordan iznos od 4.377.033 stanovnika, odnosno 585 hiljada vi{e nego danas.

„D@AMAHIRIJA“ U BOSNALIJEKU

LIBIJSKI FOND POZIVA DR@AVU DA STANE U ODBRANU DR@AVNOG KAPITALA U BOSNALIJEKU
MAHMOUD M. BADI, predstavnik Libijskog fonda koji je vlasnik 8,9 procenata Bosnalijeka i član jednog od dva nadzorna odbora, neće podržati Hadenovu „mafiju“ u preuzimanju ove farmaceutske tvrtke. Jedini interes i želja predstavnika Libijskog fonda Badija je da se upravljanje i vođenje Bosnalijeka dovede u zakonske okvire
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

ponedjeljak, 4. novembra, Nadzorni odbor Bosnalijeka kojim predsjedava Ahmed @ili}, a u ~ijem sastavu su i doktor Mahmoud M. Badi, Zdenko Mihajlovi}, Mirjana Lasi} i F ahir Barakovi}, poku{ao je odr`ati sjednicu unutar kruga u ~emu su ih sprije~ili pripadnici za{titarske agencije SAS Securety, a po nare|enju Nermina Zup~evi}a, izvr{nog direktora za kvalitet i regulaciju, koji se stavio na stranu „Hadenovog“ Nadzornog odbora i „njihovog“ direktora Nedima Uzunovi}a. Pored Zup~evi}a, na stranu Hadena i Uzunovi}a stala je i Belma Abazovi}, izvr{ni direktor za proizvodnju i razvoj, dok je [efik Hand`i}, izvr{ni direktor za finansije i vr{ilac du`nosti direktora Bosnalijeka, vjeran Nadzornom odboru
14

U

BOSNALIJEK POD OPSADOM
Neuspio poku{aj odr`avanja sjednice Nadzornog odborta Bosnalijeka, kojim predsjedava Ahmed @ili}, u fabri~kom krugu
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

LIBIJSKI PROTIV RUSKOG KAPITALA

Neobja{njivo je da premijer Nik{i} i njegov strana~ki {ef Lagumd`ija ne {tite dr`avni, nego kapital misterioznog “Hadena“
pod predsjedanjem @ili}a, a istom je vjeran i Bojan Kebe, izvr{ni direktor za marketing i prodaju kojeg je Uzunovi} nezakonito otpustio a na njegovo mjesto, opet nezakonito, postavio Admira Ke{u. ^lanovi Nadzornog odbora na ~elu sa @ili}em, iako su uredno najavili svoj dolazak i odr`avanje sjednice u krugu Bosnalijeka, sumnjali su da }e im uprava na ~elu sa Uzunovi}em to dopustiti. Me|utim, Mahmoud Badi, predstavnik Libijskog fonda i ~lan Nadzornog odbora, bio je prili~no iznena|en i zate~en ~injenicom da mu nije dopu{ten ulazak u krug Bosnalijeka budu}i da on predstavlja fond koji je vlasnik 8,9 posto Bosnalijeka. Libijski ekonomski i socijalno razvojni fond, poslije investicijskog fonda iz Luksemburga Haden SA (29,9 posto) i Vlade Federacije BiH (19,8), najve}i je pojedina~ni dioni~ar Bosnalijeka, a dionice ove farmaceutske kompanije dobio je po osnovu duga koji je FBiH imala prema Libiji. Naime, 2007. godine Vlada FBiH na Libijski fond prebacila je oko 700 hiljada dionica Bosnalijeka ukupne vrijednosti oko 25 miliona KM, a libijska Vlada otpisala je dug FBiH od desetak miliona ameri~kih dolara.

(PRE)UZIMANJE BOSNALIJEKA
„Prvog dana kada sam do{ao u Sarajevo, u maju 2012. godine, shvatio sam da u Bosnalijeku postoje problemi. U to vrijeme Vlada je insistirala na smjeni direktora Edina Arslanagi}a. Sastao sam se sa premijerom Nerminom Nik{i}em i resornim ministrom Erdalom Trhuljem, koji su mi objasnili razloge zbog kojih `ele smjenu Arslanagi}a, kojeg su optu`ili za korupciju i lo{e vo|enje kompanije. Me|utim, nisu mi prezentirali nikakve konkretne dokaze i ja sam im rekao da sve dok mi ne dadnu ~vrste dokaze za ono za {to optu`uju Arslanagi}a Libijski fond ne}e podr`ati akcije Vlade“, ka`e Badi. Prisje}a se da ga je tom prilikom Nik{i} pitao da li }e Libijski fond podr`ati Vladu u poku{aju preuzimanja kontrole Nadzornog odbora Bosnalijeka u kojem }e Libijski fond imati svog predstavnika nakon {est mjeseci. Predstavnik Libijskog fonda je od premijera Nik{i}a tra`io ponudu u pisanoj formi, {to je Nik{i} odbio rekav{i da premijer na daje pismene ponude. Badi je zadr`ao mjesto ~lana u Nadzornom odboru kojim je tada predsjedavao Veljko U me|uvremenu, Edin Trivun. Arslanagi} oti{ao je u penziju, a anonimni fond iz Luksemburga Haden SA po~eo je da kupuje dionice Bosnalijeka. „Zato sumnjam da je pranje novca u pitanju. ^uli smo tako|e o transferima novca iz Rusije, koji je preko Kipra zavr{avao u Sarajevu radi kupovine dionica. Taj novac mo`da je do{ao sa ra~una Bosnalijeka i vrlo je mogu}e da je Bosnalijek kupljen vlastitim parama“, ka`e Badi. „Postali su vlasnici 29,9 posto
7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

15

„D@AMAHIRIJA“ U BOSNALIJEKU
Bosnalijeka, a ne `ele preuzeti ve}i procenat da ne bi morali otkriti identitet ljudi koji stoje iza Hadena. Oni su odr`ali nelegalnu Skup{tinu koja je izabrala nelegalan Nadzorni odbor koji je imenovao Uzunovi}a za direktora, a koji je silom preuzeo vlast u kompaniji“, ka`e Mahmoud Badi navode}i da je „Hadenovu“ Skup{tinu i izbor Nadzornog odbora podr`alo svega 34 posto dioni~ara Bosnalijeka, dok je regularnu Skup{tinu i izbor Nadzornog odbora na ~elu sa @ili}em podr`alo 66 posto dioni~ara. Sa druge strane, Badiju je poznato da je Nedim Uzunovi} bio direktor Bosnalijekovog predstavni{tva u Rusiji, prije nego {to ga je otpustio Arslanagi}. INTERES POJEDINACA NA PRVOM MJESTU „Imam osje}aj da se Uzunovi} ovakvim postupcima `eli osvetiti svima i samoj kompaniji, a svoju {ansu na{ao je preko Hadena“, ka`e Badi navode}i kako je prvi posao Uzunovi}a bilo sklapanje „ekskluzivnog“ ugovora sa ruskim distributerom Imperia Pharm vrijednog 11 miliona eura. „Iskreno sumnjam da }e ta ruska kompanija platiti robu koju im Bosnalijek isporu~i. Do sada je poslano Bosnalijekovih proizvoda vrijednih preko 4 miliona eura i isporuke }e se zavr{iti do kraja decembra, a jo{ ni{ta nije pla}eno. Ako se ovo ne plati, to }e uni{titi Bosnalijek jer }e u pitanju biti LIBIJSKI FOND
Mahmoud Badi, predstavnik Libijskog fonda, vlasnika 8,9 procenata Bosnalijeka, i ~lan Nadzornog odbora

LIBIJSKO PROLJE]E

Jedan narod, jedna vjera, jedna država
„Nakon 42 godine diktature, korupcije i ugnjetavanja, u Libiji se desila prava revolucija. Me|utim, ta revolucija uni{tila je sve i sada smo u procesu ponovne izgradnje zemlje. To je komplikovan proces jer ve}ina institucija koje su podr`avale Gadafijevu vladavinu - policija, armija, sigurnosne slu`be, sve je to uni{teno. Sada se susre}emo sa odre|enim poblemima, posebno kad je rije~ o sigurnosti. Pa, ipak, ako poredimo Libiju sa zemljama koje su pro{le kroz istu, ili sli~nu revoluciju, mislim da je situacija mnogo bolja. Ne zato {to je Libija poseban slu~aj nego jer Libija ima velike prihode od nafte i plina, nemamo manjine, nemamo pripadnika drugih religija i mi smo teritorijalno, vjerski i u svakom drugom pogledu jedno“, rekao je Mahmoud Badi komentari{u}i trenutnu situaciju u svojoj zemlji.

HADENOV OPERATIVAC
Edin Dizdar, uposlenik Eurohausa i ~lan Nadzornog odbora Bosnalijeka 16

SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

LIBIJSKI PROTIV RUSKOG KAPITALA
BANKROT
Ukoliko ruska kompanija Imperia Pharm ne plati robu koju im je isporu~io Bosnalijek, solventnost firme bit }e dovedena u pitanje

solventnost firme“, ka`e Badi, te dodaje kako Haden, odnosno ljudi koji zastupaju taj investicijski fond u BiH, Nedim Uzunovi} i Edin Dizdar, nikada nisu kontaktirali Libijski fond. Prema njegovim rije~ima, predstavnici Hadena su preko libijske Ambasade u Sarajevu poku{ali stupiti u kontakt sa libijskom Vladom. „Njihov jedini problem bio je za{to ja kao predstavnik Libijskog fonda ne dajem podr{ku Hadenu, koji je bio spreman osigurati nam jedno mjesto u Nadzornom odboru i za{tititi na{e interese. U libijskoj Vladi pitali su me o ~emu se radi i ja sam ispri~ao kompletnu pri~u. Rekao sam, ako `elite podr`ati mafiju, to je va{a stvar, ali ja ne}u u~estvovati u tome. @ele na{u podr{ku, a na kraju }e nas prevariti. Ne vjerujte im“, obja{njava Badi koji je dobio podr{ku svoje Vlade, a ministar vanjskih

TRE]A SRE]A

Izbor novog, trećeg Nadzornog odbora Bosnalijeka i nove uprave
ne}e nastradati. Mi ne pori~emo Hadenovo vlasni{tvo u Bosnalijeku i oni imaju pravo u~estvovati u vo|enju kompanije. Trebali bi otkriti ko su vlasnici Hadena, trebaju do}i na Generalnu skup{tinu koja }e se odr`ati u skladu sa zakonom i trebaju sudjelovati u izbornom procesu“, ka`e Badi kojeg, o~igledno, podr`ava i resorni ministar Erdal Trhulj. U izjavi datoj Oslobo|enju Trhulj je najavio sazivanje Skup{tine Bosnalijeka, ~iji zadatak bi bio izbor Nadzornog odbora u kojem bi vlasnici kapitala, shodno svom udjelu, imali svoje predstavnike. „Ukoliko uspijemo imenovati novi Nadzorni odbor, nemam ni{ta protiv da taj Nadzorni odbor imenuje direktora u ime najve}eg vlasnika, a to je u ovom slu~aju Haden. Ali, to ne mogu biti ljudi koji na ovakav nelegalan na~in rade u Bosnalijeku, niti ljudi iz prethodnog saziva uprave“, rekao je Trhulj koji u slu~aju Bosnalijek, prema tvrdnjama Mahmouda Badija, nema punu podr{ku svoje stranke, odnosno SDA. „SDA ne podr`ava Trhulja u popunosti. Mo`da zbog neke politi~ke trgovine ali je o~igledno da mu nisu pru`ili punu podr{ku u slu~aju Bosnalijek“, tvrdi Badi.

ZABRANJEN ULAZ: Mahmoud Badi, predstavnik Libijskog fonda i član Nadzornog odbora, bio je prilično iznenađen i zatečen činjenicom da mu nije dopušten ulazak u krug Bosnalijeka budući da on predstavlja fond koji je vlasnik 8,9 posto Bosnalijeka
poslova Libije Mohamed Abdulaziz uputio je pismo svom bosanskom kolegi Zlatku Lagumd`iji, od kojeg je tra`io da se osiguraju i za{tite libijski interesi u Bosnalijeku. „Pitam se kako premijer FBiH Nermin Nik{i} i ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumd`ija i partija koju je narod izabrao u slu~aju Bosnalijeka poma`u Hadenu i zastupaju njegove interese umjesto interesa Vlade FBiH. Zbog interesa pojedinaca `rtvuju svoj i interes naroda BiH“, ka`e Badi. On upozorava da Libijski fond, ukoliko se vrlo brzo ne rije{e problemi oko izbora legalnog Nadzornog odbora i uprave Bosnalijeka, namjerava protiv svih odgovornih podnijeti tu`be pred lokalnim, ali i me|unarodnim sudovima. „Do sada nismo preduzeli mjere na podizanju tu`bi, ne zato {to smo slabi, nego jednostavno ~ekamo da vidimo da li }e se na}i neko kompromisno rje{enje. Ako do toga ne do|e, mi }emo svoj slu~aj rije{avati sudskim putem, bilo pred bosanskim, bilo pred me|unarodnim sudovima“, ka`e Badi.
17

KOMPROMISNO RJE[ENJE
Ministar Erdal Trhulj u “slu~aju Bosnalijek” nema odgovaraju}u podr{ku SDA

„@elimo vidjeti da Bosnalijek radi u zakonskim okvirima. To je sve, ako se bude radilo u skladu sa zakonom, niko

7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

HALOO, PLATI VI[E

SUPER PONUDA ZA SUPER PREVARE
Agresivna uli~na prodaja usluga Eroneta rezultirala je tu`bama nezadovoljnih korisnika koje bi tu kompaniju mogle ko{tati milijune maraka

Iako Županijsko tužiteljstvo u Mostaru ni poslije više od godinu i pol dana nije završilo istragu protiv članova Uprave HT-a MOSTAR i sarajevske merketinške agencije S.V.-RSA, koji se sumnjiče za višemilijunski kriminal i pranje novca, menadžment mostarske kompanije potresa nova afera; poslovodstvo HT-a Mostar do sada je zaprimilo nekoliko tisuća pritužbi prevarenih korisnika njihovih usluga, koji su ugovore potpisali uz posredovanje tri marketinške agencije iz Hrvatske: Celeritas, Geneza i Defero
18
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

MILIJUNSKE OD[TETE ZA PREVARENE KORISNIKE

HT MOSTAR
SKUPI BONUSI ZA MILIJUNSKE PREVARE
Anga`iranje marketin{kih agencija iz Hrvatske bio paravan za jo{ jednu perfidnu plja~ku mostarske kompanije?!
marketin{ke agencije S.V.-RSA Nevena Kulenovi}a, osumnji~enih za milijunski kriminal i pranje novca u slovenskim i austrijskim bankama, mostarsku kompaniju odskora potresa jo{ jedna afera. Najnoviji je poslovni skandal razotkriven nakon {to je na adresu HT-a Mostar po~elo pristizati sve vi{e sudskih tu`bi prevarenih korisnika usluga mobilne telefonije, a od{tetni zahtjevi dostigli milijunski iznos!!! Ve}ina nezadovoljnih korisnika su, naime, ugovore potpisali preko posredni~kih marketin{kih agencija Celeritas, Geneza i Defero koje su, po svoj prilici, kriminaliziranom menad`mentu poslu`ile za jo{ jedan aran`man izva~enja novca iz HT-a Mostar. Davor Darabo{ i njegov bad`o Davor Tot, trenuta~no direktor Sektora za prodaju u HT-u Mostar. Ugovori su potpisani bez javnog nadmetanja, suprotno Zakonu o javnim nabavkama, navodno, u cilju ve}e prodaje proizvoda i usluga HT-a Mostar. Potom su tri hrvatske agencije, nominalno registrirane u BiH, uposlile lokalne komercijaliste ~ija je zada}a bila da po svaku cijenu na terenu pridobiju {to vi{e korisnika usluga HT-a Mostar. Dodajmo tome da je aran`man s agencijama Celeritus i Geneza, a naknadno i sa Defero podrazumijevao da HT Mostar pokriva sve tro{kove njihovog rada i ispla}uje bonus za svaki novi sklopljeni ugovor s pretplatnicima. No, problem je nastao kada su se korisnici, i to u velikom broju, po~eli `aliti da su prevareni, odnosno da se ugovori koji su im ponu|eni ne po{tuju. Brojne pritu`be, kao ni negativni medijski napisi nisu, me|utim, imali utjecaja na agresivnu uli~nu kampanju poslovnih partnera HT-a Mostar. Iako su pretplatnici koji su ugovore

SUMNJIVI UGOVORI S MARKETIN[KIM AGENCIJAMA
Prema informacijama Slobodne Bosne, kompanije Celeritas, Geneza i Defero, ~ije se sjedi{te nalazi u Hrvatskoj, kao posrednike u prodaji usluga, anga`irali su raniji izvr{ni direktor za nepokretnu mre`u INTERNA ISTRAGA
Predsjednik Uprave Stipe Prli} jo{ ne zna koliko je tu`bi podneseno protiv HT-a Mostar

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILI^I]

ok @upanijsko tu`iteljstvo u Mostaru vi{e od godinu i pol dana istra`uje sumnjive poslovne ugovore izme|u predsjednika Uprave Javnog poduze}a Hrvatske telekomunikacije Mostar Stipe Prli}a, izvr{nog direktora za pokretnu mre`u Zorana Bakule i vlasnika sarajevske
7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

D

19

HALOO, PLATI VI[E
potpisali na uli~nim {tandovima prve sudske tu`be podigli jo{ prije dvije godine, tvrde}i kako mostarska kompanija od njih tra`i da pla}aju usluge koje uop}e ne koriste, ~ini se kako je dijelu menad`menta HT-a Mostar jedino bilo va`no da u godi{njim izvje{}ima o poslovanju prika`u {to ve}i broj korisnika i pohvale se „osvajanjem“ tr`i{ta na kojima su odranije dominantna druga dva telekom operatera (BH Telecom i Telecom Srpske). Recimo i kako je najdrasti~niji primjer tu`ba koju su podigli roditelji jedne hendikepirane osobe, koju su nasrtljivi uli~ni prodava~i usluga HT-a Mostar nagovorili da potpi{e ugovor, iako im je bilo jasno da njihova `rtva ne zna {to potpisuje?! Kako god, poslovodstvo HT-a Mostar je do sada zaprimilo nekoliko tisu}a zahtjeva za raskid ugovora i sudskih tu`bi, koji }e to javno poduze}e ko{tati milijune maraka. Osim {to su, naime, agencijama Celeritus, Geneza i Defero uredno ispla}ivali bonuse za svaki potpisani ugovor s krajnjim korisnicima, u HT-u Mostar }e, posve izvjesno, na koncu morati platiti i sudske tro{kove za sve izgubljene parnice. POSEBAN TRETMAN ZA „STRU^NJAKE“ IZ HRVATSKE

Najskuplje marketinške ugovore HT-a Mostar dogovarao je Davor Daraboš, „menadžer“ s završenom Višom tekstilnom školom
Premda je nakon nekoliko krupnih marketin{kih afera u mostarskom poduze}u, odlukom Uprave HT-a Zagreb pro{le godine naprasno smijenjen izvr{ni direktor za nepokretnu mre`u Davor Darabo{, on je unosne poslove ogla{avanja prepustio svom bad`i Davoru Totu. Zbog dvojca Darabo{-Tot jo{ je prije ~etiri godine promijenjena unutarnja organizacija HT-a Mostar, kako bi „menad`eri“ iz Hrvatske u Mostaru zaposjeli rukovodna mjesta. Na temelju Sporazuma o Strate{koj suradnji izme|u HT-a Mostar i HT-a Zagreb mostarska je kompanija refundirala tro{kove njihovih pla}a koje su primali u hrvatskoj tvrtki, pla}ala najamninu za stanove koje su bad`e koristile, luksuzna vozila i enormne tro{kove reprezentacije. „Menad`er“ Davor Darabo{, koji je u Mostar do{ao kao vrhunski stru~njak u oblasti telekominikacija i ~iji je anga`man skupo

HUREM PROTIV STIPE VELI^ANSTVENOG
Predsjednik Uprave HT-a Mostar Stipe Prli} zadu`io je nedavno Slu`bu unutarnje kontrole kako bi ispitali koliko je to~no tu`bi podneseno, kao i koliko }e poslovna suradnja s marketin{kim agencijama iz Hrvatske ko{tati HT Mostar. Navodno da su prve procjene da }e se {teta ra~unati u milijunima maraka?! No, da situacija po upravu mostarske tvrtke koja ve} deset mjeseci posluje bez ikakve kontrole (~lanovima je Nadzornog odbora mandat istekao po~etkom godine) bude jo{ gora, nitko se jo{ uvijek nije ozbiljnije pozabavio posljedicama koje }e posljednji skandal, zasigurno, imati na poslovanje HT-a Mostar, budu}i da su direktori zaokupljeni me|usobnim obra~unima. Iz izvora bliskih Upravi HT-a Mostar doznajemo kako se trenuta~no vodi prava bitka izme|u predsjednika Stipe Prli}a i direktorice Sektora za ljudske resurse Renate Kuzman, ina~e, ranije jedne od njegovih najbli`ih suradnica. Direktorica Kuzman, koju su kolege zbog njezine pretjerane ambicioznosti i bespo{tednog obra~una s konkurentima prozvale Hurem, bila je, kako se tvrdi, od samog po~etka upoznata sa negativnim efektima uli~ne prodaje usluga, ali je informacije svjesno tajila od predsjednika Uprave Prli}a. Spekulira se, tako|er, da direktorici Kuzman itekako ide na ruku jo{ jedna afera u HT-u Mostar, budu}i ozbiljno pretendira na Prli}evu funkciju. Za razliku od dugogodi{njeg predsjednika Uprave HT-a Mostar Stipe Prli}a, koji je posljednjih mjeseci izgubio
20

Davor Darabo{

stajao HT Mostar, ina~e je u Hrvatskoj zavr{io samo Vi{u tekstilnu {kolu?!

podr{ku strana~kih kolega iz SDP-a, Renata Kuzman ima ~vrste pozicije u HDZ-u 1990 Njezin je suprug, poznati mostarski pedijatar Zdravko Kuzman, ~lan je naju`eg rukovodstva HDZ-a 1990, ~iji se kadrovi, opet, zapo{ljavaju u HT Mostar, a sve po direktivi mo}ne direktorice Sektora za ljudske resurse.

Tako je, nedavno, po nalogu Renate Kuzman, predsjednik Uprave Stipe Prli} na mjesto voditelja svog ureda zaposlio Bojana Stani}a, dugogodi{njeg studenta engleskog jezika i knji`evnosti i tajnika za me|unarodne odnose u HDZ-u 1990.

KADROVSKO POSPREMANJE U RE@IJI HDZ-A 1990
Do svog prvog stalnog zaposlenja Stani} je u Mostaru bio poznat kao voditelj propale predsjedni~ke kampanje Martina Ragu`a (kada je i zaradio nadimak Martinova vje{alica). Instaliranje Bojana Stani}a na mjesto {efa Prli}evog ureda tek je, me|utim, po~etak velikog pospremanja u Upravi HT-a Mostar koje vodi Renata Kuzman. Pretpostavlja se, naime, da }e i na funkciju voditelja Protokola uskoro biti postavljen netko iz kadrovske baze HDZ-a 1990, a nakon {to je direktorica Kuzman naredila smjenu dosada{nje {efice. Prethodno je, prema informacijama njezinih kolega, Renata Kuzman smijenila ranijeg direktora Sektora za ljudske resurse Branimira Zovku, kako bi se domogla njegovog mjesta. No, na politi~ku podr{ku HDZ-a 1990 sve vi{e ra~una i Stipe Prli}, nakon {to su njegove kolege iz SDP-a preuzimanje kontrole nad HT Mostar obe}ale HDZ-u.
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

HUREM OSVAJA ERONET
Renata Kuzman pretendira na mjesto predsjednice Uprave HT Mostar

SKANDAL NEDJELJE

Raspodjela turskog kredita

Povoljna kreditna sredstva plasirana povratnicima, u poljoprivredu i proizvodnju, ali i Medžlisu Islamske zajednice, notarima, veletrgovcima

TURSKI KREDIT ZA PREPOROD BiH
Biv{i reis Mustafa ef. Ceri}, turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu i bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

K

ada je u ljeto pro{le godine u Sarajevu organizirana konferencija o implementaciji sto milijuna eura povoljnih kredita koje }e Turska plasirati u BiH, bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva Bakir Izetbegovi} je ambiciozno izjavio kako se pru`ila prilika da se promijeni slika BiH. „Ja sam ovaj projekat nazvao 3P poljoprivreda, proizvodnja i povratak. Ne mora biti samo poljoprivreda, mada o~ekujem da se najvi{e sredstava anga`uje u poljoprivrednu proizvodnju“, kazao je tada Izetbegovi}. Turski veleposlanik u BiH Ahmet Yildiz je istodobno objasnio da postoje dva razloga za odobravanje kredita ekonomski i humanitarni, koji se odnosi na povratak izbjeglica. Istovjetnu je poruku poslao i direktor Turkish ziraat bank Bosnia Ali Riza Akba{, koja je uz Bosnia Bank International zadu`ena za plasman kreditnih sredstava. „Kredit }e najvi{e koristiti
7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

povratnicima, ali i ljudima koji se bave sto~arstvom, poljoprivredom i turizmom. Rok otplate je deset godina, a kamatna stopa izme|u nula i 3,99 posto“, rekao je direktor Turkish ziraat banke. No, na listi se korisnika beskamatnog kredita u iznosu od 100.000 KM na{ao i Med`lis Islamske zajednice, premda nije jasno prema kojim su im kriterijima odobrena sredstva. Za razliku od stotine malih poljoprivrednika u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, koji su dobijali kredite u visini do 20.000 KM, najve}a kreditna sredstva plasirana su nekolicini poduze}a, bez obzira na njihovu djelatnost. Tako je, primjerice, najve}i kredit dobilo poduze}e Bekto-Precisa iz Gora`da, vi{e od 3,3 milijuna KM, {to nije sporno, budu}i da je posrijedi investicija u proizvodnju. Pored firme iz Gora`da, preko 1,9 milijuna maraka dobio je i viso~ki Prevent, milijun KM je odobreno kompaniji Jami iz Sarajeva, koja se bavi proizvodnjom prehrambenih proizvoda. Milijun KM kredita, izme|u ostalih, dobile su i tvrtke

Gad`o Comerc iz Sarajeva, Lignacon iz Tesli}a (proizvodnja presvlaka), Scontoprom iz Prijedora (proizvodnja namje{taja). Mostarskom Hepoku, koji je nakon uspje{ne privatizacije do`ivio pravi poslovni bum, dodijeljene su dvije kreditne linije u ukupnom iznosu od 600.000 KM. Istodobno je profitabilnoj kompaniji Hercegovinalijek, koja je me|u najve}im uvoznicima i distributerima lijekova u BiH, odobren kredit od 1,5 milijuna maraka?! Da se kriteriji prilikom plasmana 100 milijuna eura turskog kredita nisu striktno po{tivali, pokazuje lista korisnika na kojoj su se, izme|u ostalih, na{li Auto-servis Bra}a Kari} (ukupno su dobili preko 50.000 KM), trgovinska radnja Majda (20.000 KM), trgovinska radnja Dino (30.000 KM)... Blizu 200.000 KM kreditnih sredstava namijenjenih za pomo} povratnicima, poljoprivrednicima i primarnoj proizvodnji dobila je i notarka iz Br~kog Jasminka Durmi}-Ma{i}. Sredstva su, barem prema zvani~nom obrazlo`enju, namijenjena za uslu`nu djelatnost, investicije i opremu.
21

KAD KU]A ^ASTI

Državne i entitetske institucije su za tri godine potrošile najmanje 19 miliona maraka za troškove reprezentacije. Tim novcem plaćala se ishrana zaposlenika, kupovale knjige stranačkih kolega, pio alkohol i ostavljao bakšiš u lokalima

OTKRIVAMO
KO SU NAJIZDA[NIJI BH. “REPREZENTATIVCI“
Pi{e: Centar za istra`iva~ko novinarstvo (CIN)

Z

vonimir Zubac, biv{i voza~ u javnoj upravi, vi{e od mjesec dana pio je jutarnje kafe na ra~un poreznih obveznika Bosne i Hercegovine. Umjesto da ih plati svojim novcem, on je ra~une pravdao kao reprezentaciju, odnosno tro{ak koji se javlja u toku posla, s ciljem stvaranja dobrih odnosa sa strankama. Njegovi ra~uni, u pojedina~nom iznosu od 1,5 KM, dio su 19 miliona maraka koje su dr`avne i entitetske institucije potro{ile za reprezentaciju od po~etka 2010. do kraja 2012. godine. Podatke o potro{nji objavili su uredi za reviziju kroz izvje{taje o izvr{enju bud`eta. Novinari Centra za istra`iva~ko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva zatra`ili su od 51 institucije uvide u ra~une za reprezentaciju i pravilnike o kori{tenju tog novca. To je skoro polovina dr`avnih i entitetskih institucija ~ije su tro{kove prekontrolisali revizori. Zahtjevu je potpuno udovoljila 21 institucija, deset je odgovorilo djelimi~no, dok su ostale odbile pristup informacijama ili nisu odgovorile na zahtjev. Istra`ivanje je pokazalo da se novcem namijenjenim za reprezentaciju pla}ala i ishrana zaposlenika u institucijama, kupovale knjige strana~kih kolega te da se dr`avni novac ostavljao i kao bak{i{ u lokalima. Na ra~unima ~esto nema obrazlo`enja kojim povodom su nastali i ko je reprezentaciju koristio.

KAFA O TRO[KU DR@AVE
U Dr`avnoj regulatornoj agenciji za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS) za tri godine je potro{eno ne{to vi{e od 33.000 KM za reprezentaciju. Me|u
22
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

REPREZENTACIJA KAO SUDBINA

Budimir o tro{ku dr`ave hranio suradnike, Pudari} kupovao knjige (partijskih) kolega, Gligori} pla}ao “stru~ne“ knjige o Miloradu Dodiku, Bevanda ostavljao bak{i{ po kafanama...
ra~unima koje su novinari CIN-a pogledali bilo je i 26 ra~una za jutarnje kafe, u pojedina~noj vrijednosti od 1,5 KM. Ra~uni su nastali u kafi}u Calamus Mo koji se nalazi u zgradi u kojoj je smje{tena i Agencija. Zubac bi u kafi}u potpisao ra~une, a Agencija bi platila na osnovu dostavljene fakture za uplatu. U Agenciji su novinarima objasnili da je Zubac zbog prirode posla imao pravo na reprezentaciju. On je od septembra 2011. do septembra 2012. godine u mostarskom uredu institucije radio na mjestu voza~a, ali je bio zadu`en i za po{tu i prijem gostiju. U razgovoru za CIN Zubac je rekao da mu nadre|eni nikada nisu rekli da to nije u redu. Ka`e da je kafu prije posla ponekad pio i sa nadre|enim Krunoslavom [aravanjom, inspektorom za radijacijsku i nuklearnu sigurnost. “Mi smo imali pravo tu popiti kafu, sok i da se po~asti jo{ ne{to“, ka`e Zubac. Novinari CIN-a su otkrili da je i inspektor svoje kafe knji`io kao reprezentaciju. „Ako vi istra`ujete jednu i po marku, a ne istra`ujete milione maraka, onda je bolje da se niste meni ni obratili. To je smije{no {to vi istra`ujete“, ka`e inspektor. Revizor Ureda za reviziju institucija BiH Miro Gali} ka`e da se ovakav tro{ak ne bi trebao voditi kao reprezentacija. „I vi{e kafa zna se tu na}i. Malo je tu problem, to nije nekakav finansijski iznos velik, ali to nama vi{e govori o odnosu prema javnom novcu“, ka`e Gali}. Revizori su prona{li da se i u drugim institucijama novcem od reprezentacije pla}ala ishrana zaposlenika. Rije~ je o Parlamentarnoj skup{tini BiH koja je u tri godine potro{ila oko 360.000 KM, Generalnom sekretarijatu Vije}a ministara BiH koji je u spomenutom periodu potro{io skoro 250.000 KM i Uredu Predsjednika Federacije BiH koji je tokom 2011. i 2012. godine potro{io ne{to vi{e od 130.000 KM za reprezentaciju. Ove institucije su odbile novinarima dati uvid u ra~une. Predsjednik FBiH @ivko Budimir je priznao novinarima CIN-a da se i u njegovom uredu reprezentacija koristila za ishranu zaposlenika. Budimir ka`e da je to „uobi~ajena praksa koja je bila u institucijama“, dodav{i da ju je ukinuo ove godine. Reprezentacija nije definisana zakonom ve} pravilnicima unutar svake institucije. Pravilnici nisu ujedna~eni u pogledu prava na kori{tenje reprezentacije, nov~anog iznosa i ostalog. Reprezentacija mo`e biti interna, za sastanke unutar institucija, i eksterna, za restorane izvan institucija. Mjese~ni iznos za reprezentaciju ~esto zavisi od funkcije. Primjerice, {efovi odsjeka u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH imaju pravo na 40 KM, a direktor Grani~ne policije BiH na 5.000 KM mjese~no za reprezentaciju. Direktor Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) reprezentaciju mo`e koristiti bez ograni~enja. Pravo na reprezentaciju u nekim institucijama imaju samo rukovodioci,
23

Milioni koji se godi{nje izdvajaju za reprezentaciju odlaze, izme|u ostalog, na skupe ve~ere, bez navedenog povoda
7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

(Ilustracija: CIN)

(NE)SLU@BENE VE^ERE O DR@AVNOM TRO[KU

KAD KU]A ^ASTI
poput direktora u Republi~koj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove, u nekima uz rukovodioce i jo{ jedna osoba, kao {to je slu~aj sa {efovima kabineta dvaju potpredsjednika Federacije BiH, dok u Slu`bi predsjednika Republike Srpske pravo na reprezentaciju imaju svi uposlenici. NE TR^I PRED RUDU

„DODIK , ^UVAR SRPSKE“ PO AKCIJSKOJ CIJENI
Novinari su prona{li da su u nekim institucijama novcem od reprezentacije kupljene knjige strana~kih kolega ili knjige koje nikome nisu poklonjene. U Republi~koj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove za 5.000 KM kupljene su knjige Dodik, ~uvar Srpske. Knjiga govori o liku i djelu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS) i osniva~a Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Biv{i direktor Uprave Tihomir Gligori} rekao je da knjigu nije kupio zbog Dodika ili stranke kojoj je i sam pripadao, „ve} zbog njenog sadr`aja“. On ka`e da knjiga govori o konceptu jedinstvene evidencije nekretnina te da je to bio razlog {to ju je kupio. “Ima knjiga o Miloradu Dodiku koje nisam htio da kupim, ali tu gdje to pi{e, to jesam kupio”, ka`e Gligori}. Novinari CIN-a u ovoj knjizi nigdje nisu prona{li pojam “jedinstvene evidencije nekretnina”. Revizori Glavne slu`be za reviziju javnog sektora RS-a su u izvje{taju naveli da se ne mogu uvjeriti da se radi o stru~noj literaturi koja koristi poslovanju Uprave. Svetozar Pudari}, potpredsjednik FBiH i ~lan Socijaldemokratske partije (SDP), odobrio je kupovinu knjiga autora Mirka Pejanovi}a i Tatjane Ljui}-Mijatovi} u vrijednosti preko tri hiljade KM. Oni su ~lanovi ili savjetnici u Stranci. Pudari} je novinarima rekao da je knjige nabavio za biblioteke fakulteta u Federaciji BiH. Me|utim, novinari CIN-a nisu prona{li nijednu odluku o poklanjanju bilo koje od ovih knjiga. Pudari} ka`e da (on) o tome ne vodi evidenciju. Me|u ra~unima za reprezentaciju u Pudari}evom uredu je i jedan za telefon od 417 KM, koji je knji`en kao poklon, ali ga je Pudari} koristio kao slu`beni. On je novinarima objasnio da je bila povoljna ponuda za telefon, a da on nije imao novca za nabavku opreme. Zbog toga je dozvolio da se na ra~unu napi{e „poklon“ kako bi ga pravdao kroz te tro{kove. „U su{tini, on je zakonito kupljen, zakonito pla}en, a da li je moralno, to je drugo pitanje“, dodaje Pudari}. Federalni revizor Munib Ov~ina ka`e da su u toku revizije pronalazili ra~une za tro{kove koji se ne mogu nazvati reprezentacijom. On ka`e da je najlak{e te
24

Bivši državni ministar prometa i komunikacija Vidović dernečio u Istočnom Sarajevu
Bez puno obja{njenja prilo`en je i ra~un u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, nastao u restoranu „Toplik“ u Isto~nom Sarajevu. Na ra~unu od 1.232 KM nalazi se alkohol u vrijednosti od skoro 700 KM. Tada{nji ministar Rudo Vidovi} je ru~ao sa predstavnicima Regulatorne agencije za komunikaciju BiH. Iako se navodi da je bilo osam osoba, ra~un pokazuje da se jelo 11 glavnih jela i popilo 14 fla{a vina i drugih alkoholnih pi}a. Ru~ak je zavr{en u 22 sata. Vidovi} je u dopisu koji je poslao CIN-u naveo da je alkohol na poslovnim ve~erama dozvoljen i da ministar ili njegov zamjenik imaju pravo na sastanke pozvati i osobe koje prvobitno nisu bile planirane.

tro{kove knji`iti na taj na~in, jer se reprezentacija smatra diskrecionim pravom koje se mo`e koristiti bez obrazlo`enja.

JELO SE, PILO SE, PLATILO SE
Gra|ani BiH platili su 850 KM za privatnu zabavu Milomira Amovi}a, zamjenika predsjednika Komisije za koncesije BiH, nakon {to je u oktobru 2010. godine doktorirao na Univerzitetu poslovnih studija u Banjoj Luci. On je kolege koje su prisustvovale odbrani disertacije po~astio zakuskom u banjalu~kom restoranu My Way, a faktura

je proslije|ena Komisiji. Uz obrazlo`enje ra~una stoji da su zakuski prisustvovale 32 osobe iz ministarstava, javnih preduze}a, bankarskog i nevladinog sektora i sa Univerziteta u Banjoj Luci. Na pitanje novinara CIN-a za{to kolege nije po~astio o svom tro{ku, Amovi} je rekao: „Zato {to sam o svom tro{ku radio disertaciju. Ovo nije samo za mene, nego je bilo malo i za {ire.“ On ka`e da je disertacija o javno-privatnom partnerstvu bila promocija ne~ega novog na ovim prostorima.
(Foto: CIN)

RASKO[NA REPREZENTACIJA
U Uredu @ivka Budimira, predsjednika Federacije BiH, za dvije godine potro{eno je vi{e od 130.000 KM za reprezentaciju

SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

REPREZENTACIJA KAO SUDBINA
BEVANDA SA KISELOM
ka`e Du{ko [njegota, glavni republi~ki revizor. Damir Mehmedba{i} iz Centra za zastupanje gra|anskih interesa (CPI), nevladine organizacije koja se bavi analizom javne administracije i finansija, ka`e da treba postojati opravdanje za svaki tro{ak javnog novca, jer je to novac gra|ana BiH. „Mi svaki dan skupljamo marku-dvije za ovoga, za onoga dok oni koje smo birali `ive raskala{eno na na{ ra~un“, dodaje on.

Vjekoslav Bevanda konobare časti javnim novcem
U Federalnom ministarstvu finansija nalazi se ra~un iz 2010. godine za ru~ak u sarajevskom restoranu Fellini za koji se ne zna ko mu je prisustvovao i kojim povodom. Na ra~unu koji je iznosio 302,5 KM dodato je i 27,5 KM bak{i{a te je sve zaokru`eno na 330 KM. Na ~elu Ministarstva je tada bio Vjekoslav Bevanda koji danas predsjedava Vije}em ministara BiH. Bevanda nije prona{ao vremena za razgovor sa novinarima, ali je stru~na savjetnica u njegovom kabinetu Amela Mulavdi} rekla da ona ne vjeruje da se radilo o bak{i{u te da nije sigurna da je to njegov ra~un. Te godine potro{eno je 40.511 KM na reprezentaciju izvan Ureda, a prema Pravilniku to pravo je imao samo ministar ili osoba koju on ovlasti.

BUD@ETSKI HUMANISTI
Novcem namijenjenim za reprezentaciju pojedini zvani~nici su podr`avali humanitarne akcije. U Ministarstvu porodice, omladine i sporta RS-a, izme|u ostalog, kupljene su ulaznice za humanitarnu
(Foto: CIN)

Novinari CIN-a su uo~ili da uz ra~une ~esto ne postoji obrazlo`enje kojim su povodom nastali i ko je korisnik reprezentacije. „Ja sam vam rekao, i revizorima sam rekao, da su to stvari koje se ne}e odavati. S kim se ve~eralo i ko je ve~erao — ve~erao je neko za koga mi smatramo da zavre|uje“, ka`e Erdal Selmanovi}, {ef Ureda potpredsjednika FBiH Mirsada Kebe, ~iji je kabinet u dvije godine potro{io preko 86.000 KM za reprezentaciju. Kebin ured nije dozvolio novinarima CIN-a da izvr{e uvid u ra~une, ali su revizori prona{li da su ra~uni ~esto nastajali u dane vikenda, te da se novac bez obrazlo`enja tro{io u sarajevskoj diskoteci Basement i kasinu Coloseum. Selmanovi} priznaje da se u tim objektima ve~eralo, ali je odbio re}i vi{e detalja.

KOLEGIJALNI PUDARI]
Potpredsjednik Federacije BiH Svetozar Pudari} dao je odobrenje da se novcem za reprezentaciju kupi knjiga „Vrtna arhitektura bosanskih avlija“ njegove strana~ke kolegice Tatjane Ljuji}-Mijatovi}

Tihomir Gligori}
7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

Na ru~ku vrijednom 558 KM na kojem se ministrica porodice, omladine i sporta RS-a Nada Te{anovi} sastala sa omladincima Doboja u oktobru 2011. godine popijeno je 26 fla{a piva, tri fla{e vina te 20 ~a{ica `estokog pi}a. Na ra~unu nije napisano koliko je bilo prisutnih, a kao povod naveden je razgovor o tome kako ministarstvo mo`e pomo}i omladincima. Te{anovi} nije prona{la vremena za razgovor sa novinarima. Revizori ka`u da ne postoje posebna pravila koja se odnose na alkohol. Oni ka`u da u praksi toleri{u konzumiranje alkohola kada je rije~ o sastancima sa stranim delegacijama, ali da bi se gosti iz zemlje trebali ~astiti kafom i vodom. “Prili~no je to pobjeglo od reprezentacije“,

utakmicu za pomo} Srbima na Kosovu i Metohiji u vrijednosti 200 KM. Utakmica izme|u fudbalskih klubova „Borac“ i „Trep~a“ odigrana je u decembru 2011. godine u banjalu~koj dvorani „Borik“. Ministarstvo je podr`alo i „Manastir Presvete Bogorodice Trojeru~ice“ u Donjem Buda~kom kod Karlovca u Hrvatskoj, kupiv{i 2011. godine ulaznice u vrijednosti 750 KM za njihov humanitarni koncert. Nema obrazlo`enja ko je koristio ove ulaznice. Potpredsjednik FBiH Kebo je rekao novinarima CIN-a da je udovoljio molbi djevojke sa posebnim potrebama koju je vidio prilikom posjete Psihijatrijskoj bolnici „Jake{“ kod Modri~e i kupio joj {minku. Na pitanje novinara zbog ~ega to nije u~inio svojim novcem, Kebo je odgovorio: „Iz svog d`epa?! Hajte, molim vas. Niste u pravu. Ja sam tamo oti{ao kao potpredsjednik FBiH. (...) Za{to bih ja od svoje djece uzimao 1.600 maraka?!”
25

SB NA LICU MJESTA

TOMA[ICA
U vjerovatno najvećoj masovnoj grobnici u poslijeratnoj Evropi, jami Tomašica u općini Prijedor, do sada je pronađeno i izvađeno 425 leševa prijedorskih Bošnjaka i Hrvata koje su u svirepom krvavom pohodu tokom 1992. godine ubile i „sahranile“ zločinačke okupacione vlasti ove općine; sugovornici s kojima je razgovarala naša novinarka strahuju da bi broj leševa u ovoj jami mogao biti dvostruko veći

NA KOZARI GROBNICA DO GROBNICE
28
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

JAMA „TOMA[ICA“, NEDOKAZANI GENOCID
o~evima, bra}om, nanama, dedama..., ni slutili nisu da ih njihova krv i njihove kosti dozivaju samo 15 minuta vo`nje od centra ovog potkozarskog grada, da gledaju u njih, a ne vide ih. Trebalo je 21 puna godina da proradi savjest nekog srpskog vojnika da kona~no ka`e i prizna gdje su ukopani pobijeni Prijedor~ani. Pronalazak grobnice }e zna~iti i smiraj napa}enim du{ama koje godinama uzaludno tra`e nestalih 800 Prijedor~ana, svirepo pobijenih ljudi, koji su ukopani iznad njihovih glava, ispod vje{ta~kog brda, tako da im se svaki trag zatre. No, Toma{ica sada vri{ti i opominje glasnije i ja~e iz mrtvih usta ubijenih nego glasovi svih `ivih koji uporno tvrde da se na podru~ju op}ine Prijedor nije desio genocid. A genocid je rije~ zbog koje jo{ uvijek u Prijedoru mo`ete od lokalne vlasti zaraditi krivi~nu prijavu. Duratovi}, koji se nada da }e svojih desetoro ~lanova porodice na}i gore na Toma{ici. Od po~etka ekshumacije ide na Toma{icu svaki dan. Tijela su godinama bila prekrivena glinom, koja ih je „o~uvala“ od raspadanja, tako da su sada u fazi mumifikacije ili saponifikacije, u zavisnosti koliko su bili u blizini vode. Duratovi} svakodnevno ide od Toma{ice do Sanskog Mosta, gdje se tijela odla`u, ~ekaju}i ~i{}enje, obdukciju, DNK analizu... Neka od njih se mogu i prepoznati, jer osim karakteristi~nog mrtva~kog crnila, imaju nokte, kosu, zube... A Duratovi} tra`i svojih desetoro najbli`ih. „Imao sam 17 godina kada su nam u{li u ku}u, u moje selo Bi{}ani. Tu su mi ubili oca, tri strica, strinu, starijeg stri~evi}a, odmah iza ku}e. Nanu i dedu su mi ubili u ku}i. Mene i brata, koji je imao 15 godina, uzeli su kao `ivi {tit i poveli nas prema autobusima koji vode za logore. Usput smo stali kod neke kafane... Vojnici su tra`ili od nas da im prespemo alkohol u fla{e. Mom mla|em bratu su rekli da im vi{e ne treba, da ide ku}i. I oti{ao je. Nije stigao ni na pola puta, ubila ga je druga ~eta vojnika. Mene su prvo odveli u prijedorske logore, a potom na Manja~u. Odatle sam oti{ao u Njema~ku i vratio se u Prijedor. I bit }u tu, na svome, dok ih ne na|em i ne polo`im u mezarje, pa ih propisno sahranim kao ljude“, nagla{ava Duratovi}.

GENOCID, ILI „RUTINSKI ZLO^IN“
U teoriji politi~kih nauka, postoji ta~no 24 definicije genocida. Prema mi{ljenjima ovda{njih i svjetskih sudova, Prijedor nije ispunio nijednu. A kako je sve po~elo? To mo`da nikad ne}emo saznati, jer do sada niko nije ni u BiH ni u Haagu odgovarao za organizovanje ili komandnu odgovornost za ubistvo tri i pol hiljade Bo{njaka na podru~ju op}ine Prijedor. Nekoliko izre~enih ha{kih presuda nije definiralo sistematsko ubijanje koje je trajalo tri godine nikako druga~ije nego kao ratni zlo~in. Ni General{tab Vojske RS, ni op}inska vlast, ni ratni Krizni {tab. Onaj isti Krizni {tab koji je naredio Bo{njacima na podru~ju op}ine Prijedor da na prozorima moraju dr`ati bijele ~ar{afe i oko ruku nositi bijelu traku. Da se zna ko su. Ova naredba, koja nije upam}ena od jevrejskih „`utih traka“ iz vremena nacisti~ke Njema~ke, dovela je do etni~kog ~i{}enja na podru~ju op}ine, a oni koji su pre`ivjeli poslani su u logore Trnopolj, Keraterm i Omarska. „Slobodna Bosna“ obi{la je najve}u masovnu grobnicu u Evropi... Dok smo i{li ka Toma{ici, svoju pri~u pri~a nam Mirsad

PUT U PAKAO
A koliko ljudi u BiH zna da za etni~ko ~i{}enje jednog sela, poput ovog Duratovi}evog, treba nepuna tri sata? E, za ta nepuna tri sata u Bi{}anima je ubijeno 250 ljudi, a me|u njima je bilo i `ena i djece. Pri~a se da je jedna nana, kada su joj izveli svu porodicu napolje, poslala unuku u ku}u, rekav{i joj: Idi po majku, da i ona ide s nama... ^emu li se nadala nana izgovarav{i svoje posljednje rije~i, dozivaju}i snahu da ne zaostane za porodicom, da ide sa njima? Humanom preseljenju u Prijedoru? Ono {to je k}erka na{la na posljednjem spratu ku}e bila je majka, silovana i zaklana.

STRAVI^NO SVEDO^ANSTVO O NEKA@NJENOM ZLO^INU
Jama Toma{ica u op}ini Prijedor

Pi{e: NA\A DIKLI]

M

asovna grobnica „Toma{ica“ u kojoj je, prema prvim procjenama Instituta za tra`enje nestalih, ukopano izme|u 600 i 800 tijela, ve}inom prijedorskih Bo{njaka, ali i Hrvata zvjerski pobijenih 1992. godine, vjerovatno je najve}a masovna grobnica u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. U momentu kada objavljujemo ovaj tekst, iz Toma{ice je izva|eno 425 posmrtnih ostataka, od ~ega su 274 kompletna tijela. I dok su tisu}e pre`ivjelih Prijedor~ana gledale u kozarska brda i ravnice tragaju}i za svojih najmilijima, djecom, majkama,

Ratko Mladi} u svojim dnevnicima pi{e da je bio {okiran bestijalnim pokoljem koji su policija i vojska RS-a 1992. po~inile tokom “oslobo|anja“ Prijedora!
29

7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

SB NA LICU MJESTA

GENOCID NA KRAJU GRADA
Strahuje se da bi nakon okon~anja iskopavanja mogli biti prona|eni le{evi i do 1.000 `rtava ubijenih tokom 1992. godine

Put kojim putujemo prema Toma{ici, tro{an je, neasfaltiran... Pored Dautba{i}a, s nama je i sekretar prijedorskog Udru`enja logora{a „Prijedor 92“ Sudbin Musi}... Pri~aju da su ~uli da je ovaj isti put danima pran ne bi li se saprala krv ubijenih dok su ih vozili ka Toma{ici. Prolazimo kroz etni~ki ~ista srpska sela, u kojima `ive ljudi koji su morali vidjeti kamione i krv koja je ostajala za njima danima... Vidjeli, ~uli i {utjeli 21 godinu. Musi} nam poja{njava da su prijedorski Bo{njaci ubijani u ku}ama ili ispred njih. Poslije „~i{}enja“ svakog od sela, pre`ivjeli su odvo|eni u logore, a mrtvi tovareni u kamione i vo`eni ka Toma{ici. „Prema na{oj evidenciji, trenutno imamo blizu 900 nestalih Prijedor~ana. Ako dragi Bog da, barem }emo jo{ pola na}i gore“, govori Musi}. Zadnje selo kroz koje prolazimo su Busnovi. Odatle je i biv{i poslanik SDS-a Borislav Boji}. Samo stotinjak metara dalje putem je i Toma{ica, nepunih 50 metara zra~ne linije. Vjerovatno nigdje na svijetu trenutno ne postoji stra{nija i mra~nija jama. Ve} na 30 metara od jame, ne mora se ni prilaziti bli`e, vide se bijele vre}e i udi{e miris smrti. Onaj miris koji se jednom osjeti i „miri{e“ kroz ~itav `ivot. Miris ljudskog tijela koje se raspada. Na terenu su bh. istra`itelji i ICMP... Rade zajedno. Dva bagera pa`ljivo razgr}u zemlju oko Toma{ice, da ne bi oskrnavili tijela, ako ih ima i van nazna~ene jame... Jedan je dala
30

MIRKO PAVI], LAUREAT INTERNACIONALNE LIGE HUMANISTA

ŠURLAN: „Gradonačelnika Prijedora smo nagradili zbog razvoja infrastrukture!“
Povodom iskopavanja na Toma{ici razgovarali smo i sa Zdravkom [urlanom, generalnim sekretarom Internacionalne lige humanista (ILH), koja je Pavi}u dodijelila plaketu za razvoj lokalne infrastrukture. Tra`ili smo da se izjasni o zahtjevu koju je podnijelo vi{e udru`enja pre`ivjelih logora{a iz dijaspore, ali i iz BiH, da se Pavi}u plaketa oduzme. „Ba{ kad ste me zvali provjeravao sam da li je ta plaketa koja je dodijeljena za razvoj lokalne infrastrukture navedena igdje uz biografiju Marka Pavi}a, i nije. To je obi~no priznanje {to je napravio put“, isti~e [urlan, navode}i da ratni zlo~ini nemaju veze sa komunalnom infrastrukturom povodom koje je Pavi} i dobio plaketu. Ipak, kao sekretara ILH pitali smo ga {ta misli o Pavi}evoj izjavi da je Toma{ica mjesto gdje su ljudi „sahranjeni“, te o ostalim (ne)djelima ovog plaketiranog na~elnika. „Mi generalno osu|ujemo sve osobe koje negiraju ratne zlo~ine. Niko nema prava da se igra sa porodicama pre`ivjelih na ovaj na~in“, pravdao se [urlan.

NISMO ZNALI
Zdravko [urlan

SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

JAMA „TOMA[ICA“, NEDOKAZANI GENOCID
OD SREBRENICE DO PRIJEDORA

SADIK AHMETOVIĆ: „Prijedor mora dobiti Memorijalni centar“
Povodom otkri}a najve}e masovne grobnice u Evropi, ve}e i od masovnih srebreni~kih, pozvali smo Sadika Ahmetovi}a, predsjednika Memorijalnog centra Poto~ari-Srebrenica, da nam prokomentira zbivanja u vezi s Toma{icom. „Na podru~ju op}ine Srebrenice i oko nje, iskopavanja i dalje traju. Jednostavno ne mogu da na|em drugu rije~ nego sramota, da jedan bager, odnosno pola sredstava za ekshumaciju pla}a rodbina `rtava. To treba da plati dr`ava BiH, kad ve} znamo da ne}e lokalna, a ni entitetska vlast. To je bruka, da `rtve, uglavnom povratnici i bez posla, pla}aju da na|u tijela svojih ~lanova porodice“, nagla{ava Ahmetovi}. Op}ina Srebrenica, za razliku od op}ine Prijedor, ima me|unarodnu presudu da je ubistvom osam i pol tisu}a Bo{njaka napravljen genocid nad bo{nja~kim stanovni{tvom. Osvr}u}i se na razmjere zlo~ina u Prijedoru, te na broj ubijenih, broj logora, na~ine ubistava (od kojih je najrje|e vatreno oru`je), segregaciju „bijelim trakama“ Ahmetovi} smatra da Prijedor, kao i Srebrenica, mora dobiti mjesto gdje }e se `rtvama genocida mo}i odati po~ast. „Apsolutno sam svjestan ~injenice da je Prijedor u Republici Srpskoj, ali i Srebrenica je. Ni nama niko nije htio dati Memorijalni centar, ali i mi smo se borili za njega. Znam da na~elnik op}ine prijeti krivi~nim prijavama svima koji spomenu genocid u Prijedoru, ali zlo~ini koji su po~injeni tamo i koji su trajali tri godine jednostavno se ne mogu okarakterisati druk~ije nego genocid. Znam da mi imamo me|unarodnu presudu za

genocid, a da je Prijedor pro{ao fakti~ki neka`njeno... I zato pozivam sve normalne ljude, ne samo Bo{njake, ve} ljude koje ova tragedija poga|a, da se ujedine i da daju sami status Prijedoru koji mu pripada, ne ~ekaju}i sud, ni sudsku presudu... Porodice moraju

imati mjesto gdje mogu obi}i svoje mrtve, a Prijedor nema ~ak ni obi~nu plo~u na kojoj pi{e koliko je ljudi pobijeno. Ako se ovo ne ispravi, Prijedor ne}e samo ostati mjesto najstravi~nijih zlo~ina, ve} i najve}a bruka dr`ave BiH“, poru~uje Ahmetovi}.

dr`ava BiH, drugi pla}a rodbina nastradalih... Iz jame, nekada{njeg rudnika, cijevi izvla~e vodu koja izvire iz podzemnih izvora, koji se otvaraju kako se skida sloj po sloj zemlje... A ispod svakog novog sloja je ~itav red mrtvih, odnosno jedno selo, kako dobacuju oni koji tu ~ekaju da vide ne{to od mrtvih, najvoljenijih koje ~ekaju 21 godinu (tabakeru, li~nu kartu, ko{ulju, bilo {ta... nadu). Za{ti}eni izvor, koji je rekao da ispod Toma{ice ima jo{ ubijenih, tvrdi da je dubina najmanje 12 metara. Doktor Mujo Begi}, ~lan Instituta za nestale osobe, poja{njava kako je sve ove godine Toma{ica ostala neotkrivena. „Prvo izmje{tanje grobnice na Toma{ici bilo je jo{ 1993. godine. Tada je Vojska RS po naredbi vlasti u Prijedoru otkopala povr{inski sloj i premjestila u Jakarinu kosu, biv{i MEDIJSKA KOZMETIKA
Kozarski vjesnik, bilten ratnih zlo~inaca
7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

rudnik Ljubija. Odatle smo ve} ekshumirali 373 tijela. 305 smo identificirali i ukopali. 2004. godine izvadili smo jo{ 24, a 2006. godine jo{ deset tijela. Sada se pojavio izvor koji nam je pojasnio kako je sve ra|eno i po~eli smo da kopamo... Prema mojoj procjeni, a tako nam je potvrdio i izvor, u Toma{ici je vi{e od o 900 ljudi. Lokalna vlast je, prema na{im saznanjima, kada su vr{ene masovne egzekucije anga`irala od tri do pet ljudi i resporedila ih u {est ekipa, da kupe tijela pobijenih i dovla~e ih ovamo. Svaki dan su tijela kupljena u kamion i zakopavana ovdje, a potom je na njih stavljan sloj gline. Strah me je da ovaj posao ne}emo zavr{iti ni u narednoj godini, jer je ostalo jo{ rada na ekshumaciji, a potom i DNK analiza. Radim na ekshumacijama godinama i smatram da }e Toma{ica biti najve}a masovna grobnica u Evropi nakon Drugog svjetskog rata“, ka`e za Slobodnu Bosnu Begi}. Na na{e pitanje, {ta ako se brojke ne poklope i ne ekshumira se jo{ 200
31

SB NA LICU MJESTA

PREBACIVANJE ODGOVORNOSTI
Ratko Mladi} u Dnevnicima za jezive zlo~ine u Prijedoru optu`uje lokalne policijske strukture na ~iijem je ~elu bio Simo Drlja~a

tijela koja nedostaju prema evidenciji, Begi} ka`e: „Vra}amo se na Jakarinu kosu.“ A ova lokacija je „idejno rje{enje“ na~elnika prijedorskog Kriznog {taba. Naime, u ratnim dnevnicima na~elnika General{taba Vojske RS Ratka Mladi}a, prepri~ava nam predsjednik Instituta za tra`enje nestalih Amor Ma{ovi}, navodi se da se Mladi} nije htio uplitati u Toma{icu kada je lokalna vlast, odnosno policija tra`ila pomo} Vojske RS-a. „U dijelovima dnevnika komandanta vojske bosanskih Srba Ratka Mladi}a navodi se da je Simo Drlja~a, na~elnik prijedorske policije 1993. godine, tra`io pomo} od vojske da ukloni oko pet hiljada muslimanskih le{eva koje su ranije zakopali u rudniku Toma{ica kraj Prijedora. ‘Drlja~a bi da to utrapi vojsci’, pi{e Mladi}, i da se le{eva ‘re{e spaljivanjem, mlevenjem ili na neki drugi na~in‘“, podsje}a nas Ma{ovi} na citat iz Mladi}evog dnevnika koji je prva objavila „SB“ prije vi{e od tri godine. On dodaje da je Milo{u Jankovi}u, nekada{njem {efu Odjeljenja veze i kriptoza{tite u prijedorskoj policiji, na su|enju Mi}i Stani{i}u, prvom ministru policije bosanskih Srba, i Stojanu @upljaninu, biv{em na~elniku Centra slu`bi bezbjednosti (CSB) Banja Luka, predo~en ovaj dio dnevnika. No, Jankovi} je ustvrdio da za to nikada nije ~uo i da mu je “cifra prevelika”. „Tokom su|enja pripadnicima interventnog voda prijedorske policije za masakr po~injen na Kori}anskim stijenama dokazano je u~e{}e prijedorske policije kako u masakru tako i u poku{ajima sakrivanja tijela ubijenih. Poku{aj uklanjanja tijela je ~ak i sniman kamerom
32

STRAVIČNO: Među najmorbidnijim stvarima koje su do sada našli u masovnoj grobnici jeste „dozvola“ ubijenom čovjeku koju je izdao Krizni štab u Prijedoru da može otići doktoru! No to nije sve, ni to nije najmonstruoznije što se u ovoj jami užasa moglo vidjeti: prije nekoliko dana, pored jednog tijela, nađen je i ekshumiran pas!
prijedorskog SUP-a. Danas je ovaj snimak dostupan javnosti“, nagla{ava Ma{ovi}. U izvornim dnevnicima ha{kog zato~enika osumnji~enog za genocid, u koji }e se prema tadna{njim vijestima uvrstiti i Toma{ica, stoji da je Mladi}ev odgovor bio: „Vi ste jeli ta go..a, sada ih sami rje{avajte.“

ZLO^IN, POKOLJ I VIDEO TRAKE
Potom je lokalna vlast raspolo`ivom mehanizacijom prebacila 373 tijela u sekundarnu grobnicu, rudnik Ljubija, da bi potom minirali rudnik i sru{ili ga na le{eve! I dok slu{amo pri~e na Toma{ici, okupljeni Prijedor~ani komentiraju kako je sramota da jedan bager pla}a porodica... Da je sramota dr`ave da jo{ niko osim Eldara Jahi}a, koji vodi iskopavanje i koji nas je

ljubazno primio i pojasnio nam otkako se iskopava Toma{ica, iz Tu`ila{tva BiH nije do{ao. Nije do{ao ni glavni tu`ilac, ni {efica odjela za ratne zlo~ine... Kontaktirali smo i Marka Pavi}a, na~elnika op}ine sa najve}om masovnom grobnicom, ali i poznatog negatora svih zlo~ina na podru~ju Prijedora. U izjavi za BN TV Pavi} je kazao da je Toma{ica mjesto gdje su ljudi „sahranjeni“, nevje{to izra`avaju}i svoju `alost porodicama. No, ako su ljudi „sahranjeni“, kako je to opisao Pavi}, za{to se grobnica krila 21 godinu? Pitali smo ga da li }e oti}i na Toma{icu da kao na~elnik op}ine vidi da li treba kakva pomo} ICMP i bh. Institutu? Da li }e oti}i da vidi gdje su mu zavr{ile kom{ije, {kolski drugovi, prijatelji... „Ne mogu vam ni{ta odgovoriti“, bio je jedini komentar Marka Pavi}a, na~elnika op}ine Prijedor i istog onog na~elnika koji na spomen rije~ „prijedorski genocid“ prijeti krivi~nim prijavama. Dok sjedimo i pri~amo sa Dautba{i}em i Musi}em, dolaze Prijedor~ani, okupljaju se izbjegli Prijedor~ani iz Sanskog Mosta... Gledaju i ~ekaju. Me|u najmorbidnijim stvarima koje su do sada na{li u masovnoj grobnici jeste „dozvola“ ubijenom ~ovjeku koju je izdao Krizni {tab u Prijedoru da mo`e oti}i doktoru! No to nije sve, ni to nije najmonstruoznije {to se u ovoj jami u`asa moglo vidjeti: prije nekoliko dana, pored jednog tijela, na|en je i ekshumiran pas! Ovo je jedna, ako ne i jedina takva grobnica, koja aludira na zloglasnu usta{ku naredbu Maksa Luburi}a: „Idite, ubijte sve srpsko, pa ~ak i pse!“ Dok razgovaramo sa pre`ivjelim Prijedor~anima, pored nas snimatelj jedne njema~ke televizije pla~e i povra}a...
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

ZAVR[ENE ISTRAGE O VLASNIKU “ZEKSTRE”

Srbijanska policija prikupila je čvrste dokaze protiv tajkuna i predsjednik FK “Partizan” DRAGANA ÐURIĆA, vlasnika „Zekstre group“, za koju se opravdano sumnja da je vlasništvo Milorada Dodika; naša novinarka otkriva kako je i zbog čega je dugo nedodirljivi “ugledni privrednik i sportski radnik” Ðurić ključna figura u mutnim kriminalnim operacijama u Srbiji i Republici Srpskoj

PO^ELO JE: HAP[ENJA ZBOG DODIKOVE IMOVINE U SRBIJI!
Pi{e: MIRHA DEDI]

ako se o~ekivalo da }e Vu~i}ev udar na Milorada Dodika biti izveden u prolje}e, prvi ~ovjek SNS-a dao je zeleno svjetlo tu`ila{tvu da krene u hap{enje svih onih koji su pomogli aktuelnom predsjedniku RS-a da se domogne vi{emilionske imovine u Beogradu. Beogradska policija prikupila je sve dokaze koji terete Dragana \uri}a, ali i njegove sinove blizance Darka i Dejana za milionske malverzacije u Azotari, Zekstri i Veterinarskom zavodu Zemun, za koje se opravdano sumnja da su kupljeni Dodikovim novcem. Naime, \uri} je jedan od najbli`ih poslovnih prijatelja Milorada Dodika, koji je ve}inski suvlasnik “Zekstre”, premda se njegovo ime ne nalazi u papirima. Policija je prikupila ~vrste dokaze protiv \uri}a i zavr{ila svoj dio posla, sad se ~eka nalog tu`ila{tva za saslu{anje \uri}a, koji bi prema pouzdanim izvorima Slobodne Bosne mogao biti izdat do kraja ove nedjelje. Dosada{nja istraga je pokazala da je predsjednik FK Partizan i vlasnik kompanije Zekstra Group Dragan \uri}, zajedno sa sinovima blizancima Darkom i Dejanom, upleten u najmanje tri velike plja~ke dr`avne imovine i utaje poreza! Nekoliko izvora potvrdilo je da su kompletirane istrage koje dokazuju da je u milionske malverzacije u Azotari, Veterinarskom zavodu Zemun i Zekstri Dragan \uri} umije{ao i svoje sinove.

I

TRI TAJKUNA MALO JA^A
Imovina Miroslava Mi{kovi}a, Dragana \uri}a i Milorada Dodika pod istragom srbijanskog tu`ila{tva

Najavljenim hap{enjem tajkuna Dragana \uri}a srpsko pravosu|e razotkriva “tajnu“ privatizacijskih i poslovnih “uspjeha“ Milorada Dodika
7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

33

EKSKLUZIVNO

KRAJ POLITI^KE ZA[TITE
Dragan \uri}, prvi ~ovjek FK Partizana i Zekstra Groupa. ostao je bez politi~ke za{tite Da~i}evog SPS-a

I “Azotara” i Veterinarski zavod nalaze se na spisku 24 sporne privatizacije, {to je jedan od razloga zbog koji se istraga morala zavr{iti po hitnom postupku. Uz to, \uri}eva Zekstra spominjala se i u vezi sa sumnjivim privatizacijama beogradske Optike i izdava~kog giganta Nolita.

SVE ÐURIĆEVE AFERE
\uri}eva odnosno Dodikova “Zekstra” od “Agrobanke” uzela kredit izme|u sedam i deset miliona eura koji nije vratila “Zekstra“ isporu~ila odjela FK Partizanu na poklon, a potom ih naplatila u dvije rate - 35 i 20 miliona dinara Sumnjive privatizacije Veterinarskog zavoda Zemun, beogradske “Optike“ i izdava~kog preduze}a “Nolit” Malverzacije sa zemlji{tem Sumnjive poslovne veze s Miroslavom Mi{ovi}em u privatizaciji RK Boska u Banjoj Luci

“\URA FRIZURA” I SINOVI
Vlasni{tvo \uri}evih sinova u Zekstri je gotovo simboli~no. Darko \uri} je, ina~e, direktor “Zekstre” i vlasnik je 0,07 odsto preduze}a. Drugi \uri}ev sin Dejan ima vlasni~ki udio od 0,01 procenta “Zekstre“ i nema nikakvu funkciju u firmi svoga oca. Me|utim \uri}, (formalni) ve}inski vlasnik Zekstre (99,2 posto) upetljao je sinove u ozbiljna krivi~na djela zbog kojih }e morati biti procesuirani. \uri}a ina~e, zbog uvijek pa`ljivo ure|ene frizure, u beogradskoj ~ar{iji zovu \ura frizura. Upu}eni izvori tvrde da je \uri} uspio zahvaljuju}i kombinaciji sporta, politike i utaje poreza. Istraga nje34

govih sumnjivih poslova skoro je privedena kraju, a upu}eni tvrde da }e na su|enju na povr{inu isplivati brojne malverzacije u koje su umije{ani Milorad Dodik i Miroslav Mi{kovi}. Za vladaju}u garnituru u Beogradu postalo je od izuzetnog zna~aja da se rasvijetle sve afere u kojima se spominje \uri}, a njih nije malo. Pored velikog broja kriminalnih privatizacija u koje je umije{an, \uri} se dovodi u vezu i sa kriminalnim aktivnostima u Partizanu.

[IO MI GA \URA
\uri} je na prijedlog Tomislava Karad`i}a, predsjednika Fudbalskog saveza Srbije, i direktora Nenada Bjekovi}a 2008. godine postao prvi ~ovjek Partizana. Njegov boravak u Partizanu obilje`ili su ~esti sukobi sa igra~kim legendama. \uri} je imao razmirice i s rukovodstvom Crvene zvezde, a u konfliktu je zbog transfera Zorana To{i}a (supruga Jelene Karleu{e) u Manchester United ali i sa poznatim biznismenom i gazdom FK Banat Mirkom
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

ZAVR[ENE ISTRAGE O VLASNIKU “ZEKSTRE”

SPREGA POLITIKE, SPORTA I BIZNISA
Tomislava Karad`i}a, Ivicu Da~i}a, Dragana \uri}a i Milorada Dodika u trenucima opu{tanja zabavlja pjeva~ica Vesna Vukeli}

DODIKOVO POSLOVNO CARSTO
Kompanija Zekstra pod istragom policije i tu`ila{tva

Vu~urevi}em. Beogradska {tampa je pisala da sa Markom Mi{kovi}em, sinom Miroslava Mi{kovi}a, trguje igra~ima. Kada je rije~ o njegovom anga`manu u Partizanu, \uri} ima sna`nu podr{ku pojedinih ~lanova Socijalisti~ke partije Srbije na ~ijem je ~elu Ivica Da~i}. Zbog toga je u beogradskoj ~ar{ija spekulisala da je \uri}u prakti~no nedodirljiv.

Me|utim, prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vu~i} odlu~io je da razbije famu koja se ve`e za \uri}a. Motiv vi{e mu je {to se iza \uri}evih mahinacija kriju Dodikovi i Tadi}evi burazerski dilovi. Beogradski mediji su u augustu pro{le godine najavljivali da \uri}u prijeti hap{enje zbog kredita od sedam miliona eura koji je uzeo od Agrobanke, a nikada

SPASO IZA RE[ETAKA

Bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH Tuševljak ojadio Agrobanku za sedam miliona eura!
Spisak koji prijeti da potopi kredibilitet mnogih biznismena u aferi Agrobanka uve}an je po~etkom nedjelje hap{enjem Spasoja Tu{evljaka, biv{eg predsedavaju}eg Vije}a ministara BiH. U nastavku afere Agrobanka pripadnici Uprave kriminalisti~ke policije Beograda uhapsili su Tu{evljaka zbog sumnje da je o{tetio Agrobanku za vi{e od 750 miliona dinara, {to je vi{e od sedam miliona eura! Tu{evljak se tereti da je od 2010. do 2012., kao vlasnik gra|evinskog preduze}a Doma i vlasnik firme CBC, dobio od Agrobanke kredite u iznosu od skoro 651,5 miliona dinara, iako nije imao adekvatno obezbje|enje za njih. Ti krediti Agrobanci nikad nisu vra}eni, pa je s pripadaju}im kamatama banka o{te}ena za vi{e od 754,6 miliona dinara! Krivi~nom prijavom su, pored Tu{evljaka, obuhva}eni jo{ i Du{an Antoni}, Slavoljub Kori}anac, Bojan Zori}, Boban Labovi} i Vehbo Papi}, protiv kojih se ve} vodi sudski postupak po optu`nici podignutoj u maju. Tu{evljak je poznat u Republici Srpskoj po tome {to je Mom~ilu Mandi}u, preko svoje firme Konseko kolors, svojevremeno prodavao supstancu bijeli {piritus, koja slu`i za vje{ta~ko pravljenje benzina od 86 oktana. Tehnolozi su svojevremeno upozoravali na to da sipanje ve}e koli~ine benzina vje{ta~ki pravljenog od bijelog {piritusa dovodi do ~estih kvarova na motorima automobila i na kraju i do uni{tenja motora.

Spasoje Tu{evljak

nije vratio. Naime, otvaranjem afere Agrobanka, raskrinkana je ne samo metodologija koalicione plja~ke Tadi}evog biv{eg re`ima ve} i sretni dobitnici kredita bez obaveze vra}anja. Me|u njima se na{ao i beogradski tajkun \uri}, koji je za svoju firmu Zekstra podigao kredit do 10 miliona eura. Od augusta pro{le godine Zekstra je u blokadi zbog neizmirenog duga od 18,3 miliona dinara. Kada su u januaru ove godine beogradski mediji najavili mogu}nost \uri}evog hap{enja, on je istog dana pobjegao u Banju Luku gdje je vi|en kako `urnim korakom ulazi u Palatu predsjednika RS-a. Tom prilikom \uri} je kod Dodika bio gost nekoliko dana. Me|utim, kredit Agrobanke nije prvi koji je \uri} dobio a nikada nije vratio. Milorad Dodik mu je pomogao u dobijanju kredita za otvaranje Zekstra rentakara i taksi slu`be u Beogradu. Kredit od 750 hiljada KM dobijen je bez kamate, a dio novca nikad nije vra}en. Pro{le godine otkrivena je veza Miroslava Mi{kovi}a i Dragana \uri}a, koji su uz pomo} Vlade Republike Srbije i tada{njeg premijera Milorada Dodika izvr{ili veliku privatizacionu prevaru kupovinom Robne ku}e Boska. Boska je IRB-u Republike Srpske trenutno du`na 2,3 miliona KM i male su {anse da }e taj novac ikada biti vra}en. \uri}eva imperija te{ka je vi{e stotina miliona eura i nastala je na proizvodnji plasti~nih kesa. \uri} je u vrijeme dok je predsjednik Partizana bio Mirko Marjanovi}, tada{nji premijer Jugoslavije, kupio objekte Jugoplastike Beograd, a mnogi su te poslove vidjeli kao posljedicu njegovih dobrih politi~ko-sportskoposlovnih veza. \uri} je ro|en u Derventi 1954. i od tre}e godine `ivi u Zemunu. Zbog prili~no lo{ih verbalnih sposobnosti dobio je nadimak Muta. [ta }e Muta re}i istra`nim organima vezano za nezakonito ste~enu imovinu, koju je kupio Dodikovim milionima, bi}e poznato u narednih nekoliko dana.
35

7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

KOSOVSKI IZBORI

INTERVIEW

Adrijana Hodžić

Kandidat za gradonačelnika Sjeverne Mitrovice

ADRIJANA HODŽIĆ, žena koja je osvojila najveći broj glasova u Kosovskoj Mitrovici, ujedno i šefica Kancelarije Vlade Kosova za sjever, za naš list ekskluzivno govori o incidentima tokom izbora u Sjevernoj Mitrovici, atmosferi koja sada vlada na sjeveru Kosova, te objašnjava kako je kao Bošnjakinja i nezavisni kandidat uspjela da u većinskoj srpskoj zajednici dobije najveći broj glasova

Bo{njakinja koja je pobijedila Da~i}a i Thacija
Razgovarala: MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

uriozitet kosovskih izbora kojeg su obilje`i incidenti u Kosovskoj Mitrovici jeste da je, i pored nastojanja slu`benog Beograda da Srbi u {to ve}em broju iza|u u Kosovskoj Mitrovici i glasaju za njihovog zajedni~kog kandidata za gradona~elnika Krstimira Panti}a, najve}i broj glasova osvojila Bo{njakinja Adrijana Hod`i}, nezavisni kandidat i direktorka Administrativne kancelarije kosovske vlade. Hod`i}eva je imala ukupno ~etiri protukandidata, dva koja je delegirala Pri{tina i, pored Panti}a, Olivera Ivanovi}a, biv{eg sekretara srbijanskog Ministarstva za Kosovo. Hod`i}eva se nalazi na ~elu kancelarije Vlade Kosova za sjever koja poma`e gra|anima da rje{avaju svoje svakodnevne probleme, za koje srpske op{tinske institucije nisu zainteresovane. U posljednjih godinu i po dana dobijala je prijetnje smr}u, na njen tim je pucano iz zasjede, njen zamjenik je bio ranjen, njihovi automobili su bili paljeni, a na njihove ku}e su bacane ru~ne bombe i plasti~ni eksploziv. Me|utim, Hod`i}eva ni u jednom trenutku nije pomislila da odustane od svoje misije „pomirenja“ gra|ana Mitrovice. Gospo|o Hod`i}, mo`ete li nam opisati atmosferu koja je vladala na dan
36

K

izbora (3. novembra) u Kosovskoj Mitrovici? Ja se ne se}am da je od rata bila ve}a koncentracija tenzija u Severnoj Mitrovici. Tog dana svi oni koji su krenuli na bira~ka mesta i koji su poslu{ali savet dveju vlada, iz Beograda i Pri{tine, da treba da u~estvuju na kosovskim izborima, do`iveli su nevi|eno poni`enje. Gra|ane su vre|ali mladi ljudi koji nisu iz ovog grada. Oni nisu birali metu, verbalno su napadali `ene i starije ljude. Sve se to de{avalo nao~igled kosovske policije, koja nije reagovala niti u jednom slu~aju. Ispred bira~kih mesta bili su neki ljudi sa kamerama koji su snimali sve one koji su do{li da glasaju. Gra|ani su se bojali za svoju bezbednost zbog toga su masovnije krenuli da glasaju tek u ve~ernjim satima. Upravo i najve}i incidenti su se dogodili u to vreme. Sigurna sam da taj nezapam}en pritisak gra|ani Severne Mitrovice nikada ne}e zaboraviti. Dragan [ormaz, poslanik SNS-a, optu`io je Vojislava Ko{tunicu, lidera

DSS-a, da je on inspirator nasilja. Ko je, po Va{im informacijama, organizovao te huligane i ko zapravo stoji iza demontracije nasilja? Postojale su bar dve strane kojima je odgovaralo da se ovaj scenario dogodi. Pitam se kako je mogu}e da se tako ne{to desi nao~igled me|unarodnih snaga koje su znale da postoji mogu}nost da do|e do incidenta. Kako je mogu}e da ~etiri naoru`ana mladi}a sa maskama na glavi upadnu u {kolu u kojoj je bilo glasa~ko mesto? Pri tome da niti kosovsko policija, niti KFOR, a ni Euleks ne budu spremni za jednu takvu situaciju. Najgore od svega je {to smo mi znali za ovaj scenarij i {to je on bio predstavljen javnosti pre izbora i nije mi jasno za{to ljudi koji su bave bezbedno{}u nisu imali strategiju za prevenciju jedne ovakve situacije. Ovaj propust predstavlja veliki minus za me|unarodnu zajednicu.

NASILJE SE O^EKIVALO
Kakva je bila bezbjednosna situacija na sjeveru Kosova prije izbora? U posljednjih 14 godina na severu Kosova, posebno u Severnoj Mitrovici, vlada jedno bezakonje. To {to smo do pre sedam-osam meseci imali eksplozije svaki drugi dan, a sada su mnogo re|e, ne zna~i da se situacija promenila nabolje. Ti ljudi koji su stvarali nemire i bacali bombe nisu uhap{eni. Sve to stvara ose}anje nelagodnosti, straha i nesigurnosti, jer isti kriminalci mogu ponovo da naprave haos. Nema vladavine prava i takva atmosfera
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

MAFIJAŠKO BRATSVO: Kriminalcima i tajkunima sa sjevera Kosova koji se bave švercom cigareta, nafte, droge i trgovinom ljudima odgovora potpuni haos i bezakonje

BO[NJA^KI RECEPT ZA SRPSKO-ALBANSKI SUKOB
ADRIJANA HOD@I], FAVORIT GRA\ANA MITROVICE
U Mitrovici, srpskom centru na Kosovu, najve}u naklonost gra|ana na izborima dobila je Bo{njakinja Adrijana Hod`i}

7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

37

KOSOVSKI IZBORI
odgovara odre|enim kriminalnim grupama koji su tesnoj vezi sa ljudima iz lokalne samouprave. Ti tajkuni imaju svoje biznise preko kojih basnoslovno zara|uju. U interesu tih ljudi je da sever ostane nere{en jer je to okru`enje u kojem njihovi biznisi cvetaju, a u isto vreme gra|ani iz svih etni~kih zajednica su `rtve svega toga. Kojim biznisom se ti tajkuni bave i da li biste ih imenovali? Svim mogu}im {vercerskim poslovima, od {verca cigareta, nafte, droge, ~ak i trafikinga. Ovde je razra|ena ruta na kojoj Kosovska Mitrovica predstavlja jednu stanicu. Razmere toga su veoma zabrinjavaju}e i ta situacija nije nastala preko no}i. To je ne{to {to se godinama razvijalo. Sitni kriminalci i delinkventi od pre 14 godina su polako postajali mo}ni i sada su u toj meri postali jaki da deluju kao ozbiljna mafija. Krivica za sve to pada i na vladu Beograda, ali i na vladu Pri{tine, jer su se obe vlade kasno setile severa Kosova. On je do pre tri godine bio potpuno zapostavljen. Zvani~nici Vlade Srbije otvoreno su pozivali gra|ane da glasaju za njihovog kandidata kojem gra|ani ne vjeruju. Premijer Ivica Da~i} pozivao je kosovske Srbe da ne glasaju prema sopstvenom ubje|enju, ve} “za one koji }e imati jedinstven stav sa Beogradom“. Da li je to napravilo problem? Itekako je napravilo problem. To dovodi u pitanje iskrenost Beograda da se na pravi na~in re{i pitanje severa Kosova. Iz vi{e razloga. Pre svega, otkud Beograd zna ko treba biti lokalni predstavnik gra|ana? Valjda su gra|ani ti koji znaju ko je najbolji me|u njima. Najiskrenija poruka bi bila da Beograd pozove gra|ane da iza|u i glasaju, i da ih moli i preklinje da odaberu najboljeg me|u sobom, a oni favorizuju jednu listu, i to iskompromitovanu. Gra|ani Severne Mitrovice su izuzetno obrazovani ljudi i za njih nije prihvatljivo da ne{to urade samo zbog toga jer je to tako neko naredio. Ja mislim da sam odradila svoj deo posla jer sam pozivala gra|ane da glasaju savesno, a ne za mene kao nezavisnog kandidata.

IVICA DA^I] NA KOSOVU
Predstavnici Vlade Srbije vodili su otvorenu kampanju da gra|ani u Sjevernoj Mitrovici glasaju za njihovog kandidata Krstimira Panti}a

Kosovskoj Mitrovici postoje bar dve kategorije ljudi. Jedna od njih je albanska populacija koja bi volela da im Amerikanci budu kom{ije, i srpska koji bi voleli da im Rusi budu kom{ije, a ja sam neko ko je IZME\U DVIJE VATRE

realan, ka`em im - i Amerikanci i Rusi su daleko, mi smo jedni drugima kom{ije. Na nama je ho}emo li na{u decu ostaviti u ratu, rasulu i sva|ama ili ho}emo da napravimo temelje neke dobre budu}nosti za njih.

Prijetnje smrću, pucanje iz zasjede, paljenje automobila...
Vi i va{i saradnici ste u posljednjih godinu i po dana do`ivljavali brojne neprijatnosti i bili meta napada. Kroz {ta ste sve prolazili? Gra|ani ovde su siti retorike, bila ona patriotska ili ne. Mene je zanimalo kako da pobolj{am kvalitet `ivota ljudi i tako smo po~eli da sti~emo poverenje me|u gra|anima. To je smetalo nekim ljudima koji su hteli da ometaju rad ove kancelarije. Radili su raznorazne opstrukcije. Bilo je nasrtaja ne samo na mene ve} i na ~lanove mog tima koji je pro{ao kroz strahovite pritiske, od bacanja eksploziva do direktnog pucanja na njih. Automobil mog kom{ije je zapaljen ispred moje zgrade, a bio je potpuno identi~an mom porodi~nom automobilu. Tako je imovina mog kom{ije, usled gre{ke napada~a, bila kolateralna {teta napada na mene. Drugom prilikom sam zatekla ~etiri metka na pragu mog stana u kojem `ivim sa suprugom i dvoje male dece. Tako|e, nije bilo nimalo prijatno kada me je zvala biv{a direktorka obdani{ta i rekla da joj prete jer moja deca idu u to obdani{te. ^ak su i pucali na ~etiri ~lana na{eg tima - na mog zamenika, dvoje direktora i slu`benicu. Jednog petka u decembru, njih ~etvoro su napu{tali kafi} kada ih je sa~ekao mladi} sa maskom na glavi i po~eo da puca na njih iz heklera sa prigu{iva~em. Moj zamenik je ranjen. Bila je ~ista sre}a da niko nije poginuo. Me|utim, i pored svih ovih pritisaka, nijedan zaposleni nije napustio na{u kancelariju, jer znamo da je ono {to radimo ovde preko potrebno i da mnogima puno zna~i.

I PRI[TINA I BEOGRAD SU DESTRUKTIVNI
Prema procjeni upu}enih, u Sjevernoj Mitrovici ste osvojili najve}i broj glasova unato~ kampanji koja je protiv Vas vo|ena iz Beograda i Pri{tine? Ja insistiram da Centralna izborna komisija objavi rezultate izbora u Severnoj Mitrovici bez obzira na politi~ku odluku da li }e oni biti ponovljeni. Mislim da sam imala ve}insku podr{ku svih etni~kih zajednica u Severnoj Mitrovici jer sam svojim radom od 1999. godine dokazala da me interesuje kvalitet zajedni~kog `ivota. U
38

Adrijana Hod`i}

SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

BO[NJA^KI RECEPT ZA SRPSKO-ALBANSKI SUKOB
HISTORIJSKI IZBORI NA KOSOVU
Prvi izbori poslije rata 1999. godine, koje su dogovorili premijeri Hashim Thaçi i Ivica Da~i}

Da, bio je u Mitrovici na dan izbora. Ne mogu ni{ta da tvrdim, ali sigurno taj ~ovek nije do{ao ovde na kafu. Kako bi ste ocijenili uticaj zvani~nog Beograda na doga|anja na sjeveru Kosova? Poruke koje sti`u iz Beograda i aktivnosti koje se de{avaju na terenu ne poklapaju se zbog ~ega su gra|ani prili~no zbunjeni. Retorika koja postojala u posljednjih 14 godina sve do pre dva-tri meseca, kada se govorilo nikako kosovske institucije, to je ka`njivo, odjedanput je promenjena. Sada beogradski dr`avni vrh Srbima ovde govori vi morate da sara|ujte sa kosovskim institucijama i morate na izbore. Me|utim, imamo lokalno rukovodstvo ovde koje ka`e — „ma kakvi, to ne dolazi u obzir, ne}emo mi nikakve kosovske izbore, to je neprihvatljivo“. Onda se ljudi pitaju {ta je prava poruka, da li Beograd govori tako zbog Evropske unije, a zapravo pravu poruku {alje kroz lokalno rukovodstvo.

Mitrovica mora da ima opciju koja }e da zbli`ava zajednice. Ovo je ipak multietni~ki grad. Ja verujem da sam zbog toga dobila ve}insku podr{ku gra|ana. Verujte da borba nije uop{te laka, jer je Beograd napravio jednu listu i dr`avnim snagama poma`e tu listu. S druge strane, Pri{tina je iza{la sa dva kandidata za gradona~elnika. Prakti~no se ovde jedino ja borim za interese ovog grada i borim se protiv vladinih lista i iz Beograda i iz Pri{tine. Vas u Beogradu vezuju za Pri{tinu jer Vas je kosovska vlada imenovala na poziciju na kojoj se sada nalazite. Ja sam se za ovu poziciju javila na konkurs me|u sedam kandidata, pokazala sam najbolje rezultate na intervju i tako sam dobila posao. Moja veza s Pri{tinom je {to vodim administrativnu kancelariju u kosovskoj op{tini u tehni~kom smislu jer je formirana bez lokalnih izbora. Ideja za kancelariju proiza{la je op{tinskog pripremnog tima koji sam vodila, a ~iji je zadatak bio da organizuje lokalne izbore u Severnoj Mitrovici. Kada je otvorena ova kancelarija, lokalni rukovodioci iz ~etiri srpske op{tine organizovali su najve}i protest ikada i, zamislite, na protestu se pojavilo manje od 200 ljudi. Gra|ani su prepoznali da je tehni~ka kancelarija ne{to {to njima treba. Prema nezvani~nim informacijama, u Severnoj Mitrovici `ivi oko 18 hiljada gra|ana, a za godinu dana kancelariji se obratilo oko 14 hiljada ljudi. Ba{ zato {to je ~itava me|unarodna zajednica uklju~ena u proces koji se ti~e severa i koji se ti~e mog grada, ja `elim da iskoristim tu {ansu, jer me sada mo`e ~uti ~itav svet. Mi smo do sada imali lokalnu samoupravu koja se bavila isklju~ivo visokom politikom i to nije dalo ni{ta dobro za gra|ane ovog grada. Nisu izgradili ni jednu {kolu, nisu sredili
7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

ZAKAZALI POLICIJA I KFOR: Kako je moguće da četiri naoružana mladića sa maskama na glavi upadnu u školu u kojoj je bilo glasačko mesto? Pri tome da niti kosovsko policija, niti KFOR, a ni Euleks ne budu spremni za jednu takvu situaciju
pitanje vode, elektri~ne energije, puteva. Mi u Severnoj Mitrovici imamo registrovano 2.600 sportista, a nemamo niti jedan sportski centar. Ja koja se nalazim u lokalnoj samoupravi u zadnjih godinu i po dana dokazala sam da mo`emo imati lokalnu samoupravu ~iji }e rad pobolj{ati uslove `ivota za sve ljude koji `ive u ovom gradu. Kada se radi u korist gra|ana, uspeh ne mo`e da manjka. Da li Va{a kancelarija sara|uje sa Vladom Srbije? Na `alost, nemamo saradnju sa zvani~nim Beogradom. Poku{avala sam da je uspostavim jer se u ovom delu grada manipuli{e dezinformacijama. Moj cilj je da se prenese prava istina. Jedna ~ista namera. Me|utim, nismo uspeli. Kosovski premijer Hashim Thaci i premijer Vlade Srbije Ivica Da~i} i vicepremijer Aleksandar Vu~i} u Briselu }e donijeti odluku da li }e izbori u Sjevernoj Mitrovici biti ponovljeni. Oni }e dogovoriti aktivnosti na lokalnom nivou bez konsultacije svih faktora koji ovde deluju. To je veliki propust. Kako ljudi iz Beograda i Pri{tine mogu da znaju kako neka stvar mo`e da se implementira u Mitrovici, Leposavi}u ili Zubinom Potoku? Za Severnu Mitrovicu se po tom pitanju konsultuje srpska lokalna samouprava, ali pitanje je da li je ona objektivna, da li konstruktivna ili destruktivna. Ja verujem da rezultati izbora odr`anih 3. novembra u Severnoj Mitrovici mogu ~ak otkriti motiv upada huligana u tri {kole u ovom gradu i pozadinu njihovog nasilja. Ukoliko bude donesena poruka da se ponove izbori, sve institucije moraju imati strategije za prevenciju katastrofe.
39

SRPSKI MINISTAR VULIN SAMO ODMA@E
Kakva je uloga Aleksandra Vulina, ministra za Kosovo u Vladi Srbije, u procesima na sjeveru Kosova? U~e{}e Vulina u ~itavom ovom procesu najve}a je gre{ka Vlade Srbije. On je izuzetno destruktivan i mislim da on nema pravu emociju, naro~ito za Severnu Mitrovicu koja je multietni~ki grad. Njegova radikalna retorika i stalna podela na jedne i na druge zaista nije zdrava. Mislim da je nama dosta bilo sukobljavanja, nama treba sada neko ko }e nas spajati. Beogradski mediji su objavili da je u Kosovskoj Mitrovici na dan izbora bio Bratislav Diki}, poznat pod nadimkom „Mali Legija“, nedavno smijenjeni komandant @andarmerije koji je povezan sa kriminalom. Da li se njegov dolazak mo`e vezati za incidente koji su se desili?

ZNANSTVENI EKSPERIMENT

Svijet nauke i izdavaštva ovih dana trese gotovo nezapamćen skandal: uredništvo popularnog časopisa „SCIENCE“ je na više od 300 adresa naučnih časopisa širom svijeta poslalo lažni znanstveni rad sa ciljem da provjere kriterije urednika stručnih publikacija i njihovih recenzenata; izmišljeni rad pristalo je da objavi čak 157 časopisa, a među rijetkima koji su prepoznali falsifikat je “Bosnian Journal of Basic Medical Sciences” iz Sarajeva

KAKO JE SCIENCE PREVARIO SVE - OSIM BOSANACA!
Foto: Mario Ili~i}

Vi{e od 150 nau~nih ~asopisa {irom svijeta “nasjelo“ je na la`ni rad koji su im poslali novinari “Sciencea“; na prostoru ex-Yu samo je `urnal iz Sarajeva prepoznao prevaru
40
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

RAK-RANA SAVREMENE NAUKE
Foto: Milutin Stoj~evi}

Pi{e: MAJA RADEVI]

ada je novinar ~asopisa Science John Bohannon odlu~io da po{alje la`ni znanstveni rad na adrese vi{e od 300 nau~nih ~asopisa {irom svijeta i vidi ko }e se “upecati” da ga objavi, nije ni slutio kako }e pora`avaju}i biti rezultati njegovog istra`iva~kog eksperimenta. Rad u kojem, kako ka`e Bohannon, svako sa elementarnim znanjem hemije lako mo`e otkriti niz gre{aka, pristalo je da objavi ~ak 157 nau~nih ~asopisa, a tek 98 njih je odbilo. „To je procenat od 61 odsto, mnogo ve}i nego {to sam o~ekivao. Mislio sam da }e, u najgorem slu~aju, rad pristati da objavi 10 do 15 posto ~asopisa od svih kojima sam ga poslao“, ka`e Bohannon, koji ina~e ima doktorat iz molekularne biologije. U radu koji je napisan na osnovu izmi{ljenih laboratorijskih rezultata, tvrdi se da odre|ene molekule koje se dobijaju iz nekih vrsta li{aja mogu lije~iti rak. „Eksperimenti su bili toliko beznade`no manjkavi da su rezultati bezna~ajni“, navodi se u tekstu u Scienceu.

K

NAUKA ZA NOVAC
Bohannon je svoj „nau~ni“ rad poslao, izme|u ostalih, i na adrese nekoliko nau~nih ~asopisa sa prostora biv{e Jugoslavije, ta~nije iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Makedonije. Svi su PROF. DR. BAKIR MEHI], GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK BJBMS-a
“Svake godine dobijamo stotine radova iz cijelog svijeta i veoma smo oprezni pri evaluaciji”

pristali da objave rad unato~ o~iglednim manjkavostima, izuzev jednog ~asnog izuzetka iz na{e zemlje. Rije~ je o ~asopisu Bosnian Journal of Basic Medical Sciences (BJBMS), koji od 1998. godine izdaje Udru`enje bazi~nih medicinskih znanosti Federacije BiH. Glavni i odgovorni urednik ~asopisa i
7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

ujedno dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Bakir Mehi}, ka`e kako su u uredni{tvu ovog `urnala odmah prepoznali gre{ke. „^im sam dobio rad, pro~itao sam ga i procijenio da nije za objavljivanje. Nismo ga ~ak ni slali recenzentima“, ka`e Mehi}. ^injenica da je ve}ina nau~nih ~asopisa i radova koji se u njima objavljuju danas dostupna online su{tinski je, naravno, pozitivna stvar, ali istovremeno otvara i prostor za brojne zloupotrebe. Istra`ivanje Sciencea otkrilo je pravi „Divlji zapad“ u ovoj oblasti. Ne samo da pokre}e pitanje ugleda i relevantnosti nau~nih publikacija, nego otkriva i da su mnogi urednici spremni bez detaljnijih provjera objavljivati radove uz odre|enu finansijsku nadoknadu. Konkretno, u Bohannanovom slu~aju, od autora izmi{ljenog nau~nog rada uredni{tva su tra`ila da im po{alju naknade u iznosu i do 3.100 dolara u zamjenu za objavljivanje. „Danas na internetu postoje odre|eni

izvori koji objavljuju spisak nau~nih ~asopisa tzv. predatora. To su prakti~no ~asopisi koji }e uz odre|enu nov~anu nadoknadu objaviti bilo kakav rad, uklju~uju}i i one radove koji su ispod svakog znanstvenog standarda. Imate i cijele izdava~ke ku}e koje se bave takvim predatorskim radom i rukovode se isklju~ivo finansijskom dobiti. Ti radovi obi~no ne prolaze nikakvu recenziju, ili pro|u samo kroz povr{ne recenzije i onda ugledaju svjetlo dana“, obja{njava prof. dr. Mehi}. Nadoknada koju uredni{tva ~asopisa tra`e od autora je neminovnost, naravno, a kre}e se od nekoliko stotina pa do vi{e hiljada eura, {to naj~e{}e zavisi od rejtinga samog ~asopisa i njegovog tira`a. ^asopis koji je objavljivala kompanija InTech iz Rijeke koji je nedavno uga{en, upravo zato jer su bez provjere objavili la`ni rad Sciencea, napla}ivao je od autora po 400 eura. „Logi~no je da oni ~asopisi koji imaju velike tira`e tra`e i ve}e nadoknade za objavljivanje, a u uvjetima u kojima mi radimo, to je nezaobilazno, jer se isklju~ivo sami finansiramo“, ka`e prof. dr. Bakir
41

ZNANSTVENI EKSPERIMENT
REAKCIJE IZ REGIJE NA PROJEKT “SCIENCEA”

Potrebni strožiji kriteriji i bolji nadzor rada urednika i recenzenata
Iz uprave kompanije InTech d.o.o. koja je ukinula rije~ki ~asopis International Journal of Integrative Medicine 4. oktobra ove godine, dan nakon {to je novinski tekst objavljen u Scienceu, priznaju kako se njihov sistem i rad recenzenata pokazao kao „manjkav, nedostatan i povr{an“. „InTech priznaje veliku gre{ku svojih vanjskih suradnika koji su imali (sada je to jasno) preveliku samostalnost u radu na bazi profesionalnog povjerenja... Zbog toga, odlu~ili smo obustaviti izdavanje ~asopisa i tim ~inom za{tititi me|unarodnu znanstvenu zajednicu i sve na{e suradnike. Autorima }e napla}ene naknade za objavljivanje ~lanaka biti u potpunosti refundirane“, navode iz ove kompanije, te zaklju~uju: „Ova akcija ukazuje na sveobuhvatni problem u domeni izdava{tva te potrebu za postro`enjem nadzora rada vanjskih znanstvenih urednika i recenzenata.“ Prof. dr. Mirko Spiroski s Medicinskog fakulteta u Skoplju urednik je ~asopisa Macedonian Journal of Medical Sciences, koji je tako|er „nasjeo“ na prevaru Sciencea. Spiroski ka`e kako su za sporni rad izabrali ~ak deset recenzenata, ali nakon nedostupnosti i odustajanja recenzenata, te pod pritiskom autora rada, odlu~ili su objaviti rad sa samo jednom recenzijom koja je bila pozitivna. „Meni je veoma neugodno {to smo donijeli pozitivnu odluku, ali na{ ~asopis nije specijalizovan ve} tretira medicinu u {irem smislu, a ~itav redakcijski odbor, pa i recenzenti nisu specijalizirani za ovo podru~je“, ka`e Spiroski. A u onoj jednoj pozitivnoj recenziji koju su dobili za rad, pisalo je: „Odli~an rad! Jako zanimljiva ideja... Mo`e biti proboj u lije~enju...!“

JOHN BOHANNON
Pora`avaju}i rezultati istra`ivanja

Mehi}. „Nemamo nikakvu podr{ku od nadle`nih ministarstava, a urednici i savjetnici redakcije minimalno su pla}eni za svoj rad.“ Prema propozicijama o pisanju i slanju nau~nih radova, radovi se mogu uputiti online na adresu stru~nih saradnika ~asopisa, koji konsultiraju glavnog i odgovornog urednika i zatim se odlu~uje ho}e li rad i}i dalje na recenziju. U prvoj fazi glavni urednik procjenjuje da li je metodologija nau~nog istra`ivanja provedena na adekvatan na~in, valjanost odabranih statisti~kih metoda, na~in prezentacije rezultata i citirane reference. Tako|er, vodi se ra~una o tome da li rad svojom tematikom pripada konceptu `urnala. „Ako su zadovoljeni ti osnovni kriteriji, onda urednik predla`e recenzente. Oni sugeri{u prihvatanje, odbijanje, ili korekciju rada. Recenzent mora biti iz oblasti iz koje je napisan radi i mi u pravilu vodimo ra~una da to bude neko ko je izvan Bosne i Hercegovine. Radovi se recenzentima upu}uju pod {ifrom, tako da oni ne znaju ko su autori“, govori Mehi}. „Najve}i broj recenzenata na{eg ~asopisa je iz regiona. Nije lako do}i do njih jer se recenzije ne pla}aju, tako da ponekad radovi ~ekaju i do godinu dana na recenziju i objavljivanje.“

oko 250 radova, od toga je oko 160 odmah odba~eno, dok su ostali upu}eni na recenziju. U periodu od januara do oktobra 2011. na adresu BJBMS-a stiglo je 259 radova. Njih 177 (68,3%) je odba~eno, 19,7% je publikovano, dok je oko 12% bilo u procesu recenziranja. U prosjeku, stopa odba~enih radova u BJBMS-u pribli`na je onoj u drugim mainstream `urnalima ovog tipa.

„To jeste dosta visok procenat, a razlog je upravo taj {to radovi sti`u iz ~itavog svijeta“, ka`e Mehi}. „Najvi{e radova sti`e nam iz Kine, Turske i op}enito tih mnogoljudnih zemalja, gdje imate jako puno onih koji bi `eljeli da napreduju u zvanju, a nemaju odgovaraju}u podlogu i infrastrukturu da bi mogli napraviti adekvatan nau~ni rad. Naj~e{}i razlog odbacivanja radova je neadekvatan nau~ni

VISOKA STOPA ODBIJENIH RADOVA
^asopis Bosnian Journal of Basic Medical Sciences objavljuje se ~etiri puta godi{nje. U ovoj godini ukupno su primili
42
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

RAK-RANA SAVREMENE NAUKE
(NE)ETIKA I UNIVERZITET dostupnijom nego ikada ranije. Ipak, uzimanje naknada od autora u zamjenu za objavljivanje radova nerijetko svodi takve web ~asopise na nivo amaterskih blogova. Na pitanje kako stati u kraj zloupotrebama, prof. dr. Bakir Mehi} ka`e: „Najva`nije je {to na osnovu tih radova ~lanovi akademske zajednice napreduju u zvanjima. Mislim da }e pojedini univerziteti morati ta~no odrediti ~asopise i baze podataka u okviru kojih mogu biti objavljeni radovi iz pojedinih oblasti. Samo na taj na~in se mo`e urediti ‘tr`i{te’ nau~nih `urnala. [to se ti~e baza podataka, postoje one koje su slabije i one ve}e, relevantnije baze, i tu se tako|er mora na}i odre|ena mjera od strane univerziteta. U Hrvatskoj, recimo, najve}i broj ~asopisa koji se publicira su indeksirani pri Current Contentsu koji jo{ uvijek, barem kada je medicinska nauka u pitanju, vrijedi kao najja~a baza podataka. Kada je rije~ o Univerzitetu u Sarajevu, postoje mali pomaci u tom smislu. Putem Statuta je regulisano da onaj koji `eli prijevremeno napredovanje u zvanju mora imati ve}inu radova objavljenih u Current Contentsu i SCI publikacijama. U tom pravcu treba i dalje razvijati kvalitet nau~nih ~asopisa.“

Profesori-plagijatori prolaze bez ikakvih sankcija
Prof. dr. Bakir Mehi} biv{i je predsjednik Eti~kog komiteta Univerziteta u Sarajevu. Ka`e da se za svog mandata mnogo puta susreo sa „sumnjivim“ nau~nim radovima, pa i plagijatima na koje ~lanovi na{e akademske zajednice, na`alost, nisu imuni. „To je jedna dosta nedefinisana oblast. Eti~ki komitet Univerziteta nema snagu da bilo kome izrekne neke sankcije. Mi mo`emo samo poku{ati da uti~emo na svijest ljudi, ali to nije disciplinska komisija, niti sud. Isto tako, mo`emo utvrditi da je neki rad plagijat i to je sve. Bilo je slu~ajeva kada smo preporu~ivali odre|ene mjere Senatu Univerziteta, poput suspenzija za pojedine profesore koji se nisu pona{ali u skladu s eti~kim normama, ali to na kraju nije prepoznato u zakonu“, ka`e prof. dr. Mehi}.

pristup, neki svojom tematikom ne odgovaraju konceptu `urnala pa ih zbog toga ne mo`emo objaviti, a imali smo i situacija da se {alju tehni~ki radovi iz oblasti nekih medicinskih aparata i sli~no, {to tako|er ne publiciramo.“ Kada je rije~ o autorima iz Bosne i Hercegovine, u prosjeku se u svakom broju `urnala objave dva do tri rada na{ih autora. Plagijate je u principu najte`e otkriti, ka`e Mehi}: „Dogodilo se jednom da smo

objavili ~lanak za koji smo naknadno saznali da je plagijat i onda smo morali da ga povu~emo. Iako smo veoma oprezni kod evaluacije radova, te{ko je to pratiti ako nemate finansijska sredstva i pretplatu na profesionalni software koji slu`i u te svrhe.“ Novi online nau~ni `urnali pojavljuju se gotovo svakodnevno. Danas ih ima na hiljade, a njihova otvorenost i mogu}nost da se ~itaju bez pretplate ~ini nauku

7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

43

LIJEPE USPOMENE

Ono što je pravnik i slikar ZVONIMIR DVORNIKOVIĆ ostavio iza sebe nemaju ni važniji gradovi od Sarajeva, ako na svijetu uopšte takvi postoje; o svom djedu i obitelji DVORNIKOVIĆ, kao i o monografiji PRIČE O SARAJEVU, PRIČE O LJUDIMA za naš magazin govori DAMIR DVORNIKOVIĆ

KAKAV DJED, TAKAV UNUK
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I], OBITELJSKI ALBUM DAMIRA DVORNIKOVI]A

ada nam je pro{log mjeseca Damir Dvornikovi} poslao email i obavijestio nas da }e u Bo{nja~kom institutu u Sarajevu biti postavljena izlo`ba akvarela i ulja na platnu njegovog djeda Zvonimira Dvornikovi}a, te promovisana monografija Pri~e o ljudima, pri~e o Sarajevu, ni slutili nismo o kakvom je blagu rije~. Ruku na srce, Dvornikovi}evi akvareli ve} su dva puta predstavljeni u glavnom gradu na{e dr`ave, 1998. i 2010., ali ne{to do sje}anja ba{ i ne dopire kvalitetan odjek u javnosti tada. Bar ne kao {to se to sada dogodilo, mada bi impresije mogle biti zericu temeljitije, razboritije, raznovrsnije. Pa, da poku{amo...

K

GOSPODIN SA [E[IROM
Sje}anja na svog djeda Damir Dvornikovi} je opisao u predgovoru zaista izuzetne knjige-monografije Pri~e o Sarajevu, pri~e o ljudima. No, je li, mo`da, za neku drugu priliku, evo, recimo za ovu, ostavio jo{ pone{to {to bi podijelio sa bosanskohercegova~kom javno{}u? “Ta

neka mirno}a i stalo`enost, u`ivanje u jednostavnim stvarima koje svakodnevnica donosi, to pamtim. Istina, moja sje}anja su iz doba kad je Zvonimir ve} bio u mirovini, a ritam je tada ipak druga~iji. Iz ove perspektive i dana{njim `argonom bih rekao, cool gospodin sa {e{irom, koji je dr`ao do sebe, prihvatao `ivot i ljude i gledao sve o~ima koje ‘forsiraju‘ vedru stranu”, odgovara na na{e pitanje Damir. Listaju}i knjigu, i gledaju}i sve te sjajne slike ra|ene u akvarelu i ulju, mogu}e je shvatiti da je, zapravo, Zvonimir Dvornikovi} bio veli~anstven slikar, iako mu to nije bila primarna struka. “Znam da mu je slikanje predstavljalo u`itak. Kist i paleta su uvijek bili tu negdje. Ali i pored silnih sati koje je provodio uz {tafelaj i motiva za kojima je tragao, mislim da nije osje}ao potrebu da te slike promovi{e. Neke slike su Mira, njegova supruga, i on poklanjali prijateljima i to je bio na~in da akvareli i ulja ‘vide svijeta‘. Nisu ih prodavali, vjerujem da je dedi bio dovoljan taj osje}aj i zadovoljstvo {to mo`e da se posveti favorizovanom, ali ipak jednom od hobija, crtanju i raspore|ivanju boja na papiru. Uostalom, self-marketing je savremeni izraz”, veli na{ sagovornik. Mjesto ro|enja u `ivotu generalno malo zna~i. Ipak, kako to da je Zvonimir ro|en u

Damir Dvornikovi}: “Moj djed Zvonimir Dvornikovi} dr`ao je do sebe, prihvatao `ivot i ljude i gledao sve o~ima koje “forsiraju“ vedru stranu“
44
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

AKVARELI SARAJEVSKOG SUDIJE

Sanjkanje u Sagrd`iji

Zemunu, pitamo Damira: “Njegov otac Ljudevit, profesor i filozof, i majka Marjana, u~iteljica i publicista, su `ivjeli i radili u Zemunu u to doba kad se Zvonimir rodio, 1898. godine. Dvije godine kasnije sele u Sarajevo i u njemu Zvonimir nakon osnovne zavr{ava Realnu gimnaziju, {kolu na obali Miljacke u koju je kasnije i{ao moj otac, a potom, puno godina kasnije i ja. Samo, tada se zvala Peta gimnazija.

Zanimljivo je da je ta zgrada - meni u lijepoj uspomeni - i mjesto prvog zaposlenja djedovog brata Vladimira Dvornikovi}a kao asistenta biologa, prije nego je postao profesor filozofije u Zagrebu. Znam da su Zvonimir i Vladimir imali i ~etiri sestre. Zvonko je zavr{io studij prava u Zagrebu pa potom radio kao sudac u Sarajevu, uz kra}e epizode u Maglaju i u Visokom.”

UGLEDNI SARAJLIJA
Zvonimir Dvornikovi}, pravnik, slikar, sportista...
7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

Promenada u nedelju 45

LIJEPE USPOMENE
Tako da, u laganoj {etnji, do|osmo i do Vladimira Dvornikovi}a, autora kapitalnog djela Karakterologija Jugoslovena. “Tragao je za vlastitom filozofijom, odnosno ‘na{om autohtonom filozofijom‘. Nije se ustru~avao sudjelovanja u javnom `ivotu i kritikovanja aktualnih dru{tvenih i politi~kih de{avanja. Jedno od na~ela kojim se vodio u svom radu i filozofiji je da svaki ~ovjek ima ‘pravo i du`nost‘ da sebi spravi neku filozofiju. I pri tome ne treba ostati izolovan. Pravi filozof treba izno{enjem svojih mi{ljenja izraziti i osvijetliti ‘okvir‘ i ‘zbivali{te‘ `ivota, ne samo pojedinca ili naroda nego i ~ovjeka i ~ovje~anstva. Ovo mi se svi|a: Puko samoodr`avanje nije pravo `ivljenje, to je `ivotarenje. Pravi, ‘puni’ `ivot jest razvoj potencije `ivota, ‘stvarala~ko’ `ivljenje. A, Karakterologija je do`ivjela razli~ite reakcije, od euforije do osude, a kao originalan mislilac i odli~an govornik bio je utjecajan prije Drugog svjetskog rata, a kasnije zbog svojih usmjerenja kritikovan pa i zbog svojih stavova umirovljen ve} u 38. godini, ali ostao je filozof i dalje”, obja{njava Damir Dvornikovi}.

VEDRI PRIZORI @IVOTA
Zvonimir je otac dva sina. “Supruga Mira, tako|er u~iteljica, rodila mu je dva sina, Tugomira i Radina. Tugomir, moj otac, prijatelji su ga zvali Tunjo, po profesiji pravnik, a i zagri`eni sportista, nogometa{, rukometa{, dugo vremena je bio i sekretar Rukometnog saveza BiH. Davno, davno me je jednom odveo u FIS na neku tekmu, ali bio sam dijete, pa mi taj ambijent nije

^UVAR TRADICIJE
Damir Dvornikovi}

GOVORI UNUK: “Mislim da neka šira javnost treba vremena da sazna i upozna Priče o Sarajevu, priče o ljudima. Ovo je topla knjiga i vjerujem da će naši sugrađani to shvatiti. Mediji također”
odmah ‘legao’. Tek kasnije sam se nalo`io na sport, prvo basket, pa sve ostalo. I moj otac je imao `icu za crtanje, ali kao {to rekoh, sport ga je privla~io vi{e. O mla|em sinu Radinu vi{e bi mogla re}i njegova k}erka Lada, moja rodica. Ja se sje}am samo da je radio na carini, u administraciji”, ka`e Damir, koga smo zamolili i za li~no predstavljanje. Kad smo ve} “u{li” u familiju: “Damir je jedan sretan momak, pardon ~ovjek. Sretnim ga ~ine divne k}erke, Tara i Ela, i moja `ivotna drugarica Dina. Ona ~ini da na{ brodi} lijepo klizi po pu~ini. Elem, dani sa mojim curama su u`ivancija. Divna su sje}anja i na djetinjstvo i odrastanje. Moja majka Branka je bila stabiliziraju}i faktor u obitelji, beskrajno bri`na i uvijek tu za mene i sestru, i dan danas. Dok je otac vi{e naginjao nekoj, barem, lajt varijanti spartanskog odgoja. To
46

je dobar miks i danas smo to {to smo. Ko nas poznaje nek prosudi. Sandra i ja smo saveznici jo{ od tih na{ih prvih po~etaka, a sestra mi je velika podr{ka i u ovim na{im danima. Kao dijete sam uvijek dovodio pse lutalice ku}i i obo`avao stripove. Studij veterine je bio nekako logi~an slijed, uprkos tome {to su mi oba roditelja pravnici, a ma{tati sam volio uvijek. [to se profesije ti~e, tu sam ‘podvojena li~nost’, veterinar, u du{i, i za{titar. Taj kratki period dok sam lije~io pse, ma~ke, ze~eve bio je vrlo lijep, ispunjavao me i znao sam da radim ne{to zaista plemenito. Starija k}erka ka`e da }e biti veterinar, pa mo`da me primi za asistenta, a mla|a `eli biti vila. Imao sam i malih, prijatnih novinarskih epizoda, a jedan od motiva koji me naveo da poku{am skrojiti ovu knjigu je taj {to sam zahvalan za `ivot kojim `ivim i dane koji su iza mene, u

Pasvand`ija pred zoru
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

AKVARELI SARAJEVSKOG SUDIJE
no} kad je bila promocija knji`ice ba{ sam se osje}ao jako, jako dobro. Sretan sam {to se toliko puno lijepog svijeta okupilo ovim povodom, jer njima je knjiga i namijenjena. To je ono najva`nije. @elja mi je da monografija bude neki vid posvete finim ljudima na{eg grada. Ovo je i prilika da zahvalim ljudima iz Bo{nja~kog instituta Fondacije Adila Zulfikarpa{i}a, izuzetno susretljivim i profesionalnim, i bilo mi je zadovoljstvo sara|ivati s njima. Ina~e, u nastanku ove monografije imao sam veliku pomo} prijatelja i to u svim fazama ‘borbe’ da knjiga ugleda svjetlo dana. Amir Had`i}, moj prijatelj koji ne samo {to voli stripove kao i ja nego ih i crta, osmislio je dizajn i strepio za na{e ‘mezim~e od papira’ mo`da i vi{e od mene. Narcis, prvi ~ovjek izdava~a TDP doo Sarajevo je uvijek bio pri ruci sa korisnim savjetima, a Nina, moja draga prijateljica jo{ iz srednjo{kolskih dana, svojom je pojavom i zvonkim glasom povezala promotore i budila publiku u tih nekoliko, za mene nezaboravnih sati, koliko je promocija trajala. Nisam sad nabrojao sve drage ljude koji su mi pomagali da knjiga o`ivi, ali uvijek }u im biti zahvalan. Mislim da neka {ira javnost treba vremena da sazna i upozna Pri~e o Sarajevu, pri~e o ljudima. Ovo je topla knjiga i vjerujem da }e na{i sugra|ani to shvatiti. Mediji tako|er.” A, koliko je Zvonimir bio cijenjen kao pravnik, sudija? “Ne mogu adekvatno odgovoriti na ovo pitanje, jer moja sje}anja su iz dana kad je ve} bio u mirovini, ali pretpostavljam da sudije u svim dru{tvima i vremenima u`ivaju odre|eni ugled. Pamte}i njegove osobine kao ~ovjeka vjerujem da je i kao sudac bio izuzetan. Ono {to znam jeste da je bio ~lan uprave SA[K-a (Sarajevski amaterski {portski klub) i Hrvatskog planinarskog dru{tva Bjela{nica 1923, a i to je potvrda po{tovanja od strane ljudi oko njega. U Sarajevu je moj deda sa suprugom Mirom stanovao u Podtekiji, ulici koja je sru{ena da bi se gradio jedan dio Skenderije. Kasnije su `ivjeli u jednoj mirnoj zgradi u Zagreba~koj ulici, a dru{tvo im je pravila bakina sestra Vera. Prihvatili su novu sredinu i mislim da im je bilo ugodno u novom kom{iluku. A onda je simpati~na tro~lana ekipa ostala bez svog mu{kog ~lana i po~ela se polako gasiti. Zvonimir je umro nekoliko godina prije rata, a Mira i Vera uprkos silnoj du{evnoj energiji i `elji za `ivotom nisu uspjele nadja~ati dubinu tame oko sebe. I kad su te{ka vremena pro{la, u stanu u Zagreba~koj, izme|u njegovih zidova vi{e nije bilo nikog. Ali, ostale su slike. I ljudi }e ih uvijek rado gledati. Vedri prizori `ivota”, isti~e Damir Dvornikovi}. Skoro sve smo naveli. Osim da bi bilo lijepo u sopstvenoj biblioteci imati Pri~e o ljudima, pri~e o Sarajevu.
47

BRA]A, FILOZOF I PRAVNIK
Vladimir Dvornikovi} (lijevo) i Zvonimir Dvornikovi} (desno)

kojima mi je ovaj grad pru`io puno lijepih momenata i stvari. I svakako sam sretan {to sam na ovim ulicama sreo i upoznao toliko divnih ljudi. A valjda }u ih upoznavati i ubudu}e.” Izlo`ba je do sada bila postavljena

1998., 2008. i 2013. godine. “Volio bih da slike i knjigu vidi {to vi{e ljudi, naravno, ali za postavke u drugim dijelovima BiH i regionu ipak je neophodna podr{ka, bar od strane doma}ina postavke. Pa, vidje}emo {ta donosi sutra. Bilo bi lijepo probati. Tu

SUDBINA JEDNE SLIKE

Odžak u Dvornikovićevom akvarelu
U ponedjeljak je urednik ovih novina dobio e-mail od gospodina Muniba Tufe: “Po{tovani g. Senade. Pro~itah u Va{oj Heftarici, pod 29. oktobar, o kolekciji akvarela g. Z. Dvornikovi}a. Moj otac bio je prijatelj sa g. Dvornikovi}em, koji mu je darovao vjerovatno jedan od svojih prvih akvarela iz vremena dok je jo{ kao mlad pravnik slu`bovao u Fo~i. Slika predstavlja begovski Od`ak kod Ustikoline, a vjerovatno je stara oko 90 godina. Ako znate e-mail adresu njegovog potomka Damira, molim Vas da mu sliku proslijedite, jer }e ga mo`da interesovati da je pogleda.” Proslijedismo je istog trenutka. I, kontaktirasmo Muniba Tufu. “Na{e dvije porodice su bili prijatelji i dru`ili su se. Supruga g. Zvonke, Mira, dolazila je kod nas, a moja majka je i{la kod nje. G. Zvonko je mog oca poznavao iz intelektualnih krugova. Meni je moja majka pri~ala da je g. Zvonko, kao mlad pravnik, slu`bovao u Fo~i. Tako je slika mogla nastati vjerovatno izme|u 1920. i 1930. godine. On je znao da je moja nana, odnosno majkina majka, iz porodice ^engi} iz Od`aka blizu Ustikoline, odnosno Fo~e. Kao zaljubljenik u akvarel, a vjerovatno i da na~ini prigodan poklon, darivao nam je sliku tog Od`aka. Slike se sje}am oduvijek, visila je na zidu u na{oj staroj porodi~noj ku}i u ulici O~aktanum nad Kova~ima. Poslije ovog rata ku}a je prodana, a ja sam sliku ponio sa sobom kao dragu uspomenu”, napisao nam je Munib Tufo.

7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

ISMAR MUJEZINOVI]

U sarajevskoj galeriji „ZVONO“ 2. novembra otvorena je izložba olimpijskih plakata autora ISMARA MUJEZINOVIĆA; pored toga što svjedoče o izuzetnom stvaralačkom daru i vještini jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih umjetnika, Mujezinovićevi plakati ilustracija su bolje prošlosti Sarajeva, ali i drugačijeg odnosa prema umjetnosti i umjetnicima iz vremena u kojem glavno mjerilo vrijednosti nije bio broj „lajkova“ na internetu...
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

ISMAR MUJEZINOVI], UMJETNIK
@ivimo u vremenu u kojem se gubi valorizacija kulture i umjetnosti

etrnaeste zimske olimpijske igre, odr`ane februara 1984. godine u Sarajevu, koje je te zime kao grad doma}in izvojevalo pobjedu nad japanskim Sapporom i {vedskim Goteborgom, bile su najbolje i najljep{e odr`ane do tada, s ponosom }e i danas re}i organizatori Igara. A zahvaljuju}i, prije svega, jednom ro|enom Mostarcu, Mladenu Kolobari}u, art direktoru ZOI ‘84., sarajevska Olimpijada ostala je upam}ena i kao grafi~ki najimpozantnija sa izvrsnim plakatima koji su djelo umjetnika Ismara Mujezinovi}a, a ovih dana publika ih ponovo mo`e vidjeti na izlo`bi u galeriji Zvono... „Mladen Kolobari} je de facto i dizajner tih plakata, on je taj koji je odredio kako }e oni izgledati. Znak pahuljice radio je Roko Antoni}, a logotip Kolobari}. Na po~etku je bilo nas nekoliko umjetnika koji smo trebali raditi te plakate. Ja sam napravio svoje skice i oti{ao u Pariz na dva mjeseca, jer sam tamo imao ugovore sa nekim galerijama. Otprilike nakon mjesec dana mog boravka u Parizu dobio sam poziv da se vratim u Sarajevo, jer je trebalo napraviti jo{ {est plakata“, pri~a Ismar Mujezinovi}. „U me|uvremenu su dvije moje skice ve} bile od{tampane kao gotova rje{enja, a ja o tome ni{ta nisam znao. Tako su me doveli u pomalo neugodnu situaciju jer sam i ostale plakate morao raditi po osnovu ona dva koja su ve} bila od{tampana... Nakon {to sam se vratio u Sarajevo, imao sam samo sedam dana da napravim sve te plakate, radio sam danono}no... Mislim da je na kraju odluku da ja radim sve plakate donio Artur Taka~ (proslavljeni jugoslovenski atleti~ar i ~lan Me|unarodnog olimpijskog komiteta, op.a.).“

^

MEMORABILIJA NA E-BAYU
Mujezinovi} prvi put u Zvonu izla`e svoje olimpijske plakate kao autor. Do sada ih je na izlo`be po svijetu slao Olimpijski komitet, a osvojili su nekoliko me|unarodnih nagrada, od kojih umjetnik
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

ISMAROVI PLAKATI
Ljep{a strana istorije Sarajeva
u Bosni i Hercegovini: „Kada mi je Sa{a Bukvi} predlo`io da napravimo ovu izlo`bu, pomislio sam za{to bih to radio kada su to plakati koje ve} svi dobro poznaju, i svake godine u vrijeme Olimpijade oko toga se digne neka ‘pompa‘... Onda sam do{ao na ideju da uzmem i neke svoje stare plakate iz posebno izdvaja strukovnu nagradu koju je u Bruxellesu dobio za Kliza~a, jer je to bilo priznanje za najgrafi~niji plakat od{tampan te godine u svijetu. Pored plakata koji su ra|eni za Olimpijadu, Mujezinovi} je izlo`io i nekoliko plakata koji su nastali prije 1984. godine. Na taj na~in `elio je, kako ka`e, problematizirati poziciju plakata

SKICE ZA OLIMPIJSKE PORTRETE

vremena prije Olimpijade, koji su negdje malo i poderani, izgu`vani, pa da poku{amo problematizirati taj odnos izme|u ‘poznatog’ i ‘nepoznatog’. Drugim rije~ima, kada si kao umjetnik anga`ovan i iza tebe stoji neka me|unarodno relevantna i ugledna institucija, kao {to je u mom slu~aju u to vrijeme bio Olimpijski komitet, onda sve {to je ra|eno za tu instituciju automatski dobije neki zna~aj. A ono ostalo, koliko god bilo dobro i kvalitetno, a ra|eno je za neke manifestacije koje mo`da nisu toliko bitne, uglavnom nikad ne dospije do nekakvog {ireg kruga ljudi“, obja{njava Mujezinovi}. „To je isto kao sa filmom - svi idu kad je premijera i crveni tepih, a sutradan nema nikog u kinu. Zna~i, njih zapravo ne interesuje film ili izlo`ba, nego je bitno da se pojave u konstelaciji sa zvijezdama koje }e eventualno do}i na taj doga|aj. To je jedan malogra|anski odnos koji je, na`alost, danas u svijetu preovladao“, smatra na{ sagovornik. Plakati Ismara Mujezinovi}a ra|eni za Zimske olimpijske igre ‘84. danas se prodaju i na eBayu i drugim web stranicama. Cijene su razli~ite, u Evropi ne{to ni`e nego u Americi, ali se na aukcijama mo`e posti}i cijena i do dvije, tri hiljade eura. Sve su to originalni plakati, koji su {tampani te 1984. za Olimpijadu. Naravno, ako je plakat potpisao umjetnik, on ima neuporedivo ve}u vrijednost. A Ismar Mujezinovi} sje}a se da ih je potpisao mnogo: „Bilo je tu negdje oko 300 mapa. Pomno`ite to sa osam plakata u svakoj mapi, zna~i bilo je ukupno 2.400 potpisanih plakata. Mislim da sam cijelu nedjelju samo potpisivao, ruka me je zaboljela“, sa smijehom ka`e Mujezinovi}. Pored toga {to svjedo~e o izuzetnom stvarala~kom daru i vje{tini jednog od najzna~ajnijih bosanskohercegova~kih umjetnika, Mujezinovi}evi plakati ilustracija su onog ljep{eg dijela istorije Sarajeva, ali i druga~ijeg odnosa prema umjetnosti i umjetnicima uop{te. „Najve}i problem je {to nam ve} dvadeset godina konstantno ispiraju mozak, ubje|uju}i nas da sve {to je bilo prije takozvane demokratizacije dru{tva, kao da nikada nije ni postojalo. I onda imate generacije mladih ljudi koji vjeruju da sve po~inje od njih. Tako se gubi ona prava valorizacija, ru{e se temelji jednog dru{tva i njegove kulture“, govori Ismar
49

7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

ISMAR MUJEZINOVI]

Mujezinovi}. „U jednom od mojih filmova sam rekao: ako vaga nema kontrateg, onda se ni{ta ne mo`e ni vagati. Da biste mogli ustanoviti {ta je dobro, a {ta nije, morate imati odre|ene repere. Sada se de{ava da je ono {to je lo{e postalo dobro, a ono {to je dobro postaje nebitno jer nije popularno, odnosno nije u mas-medijima. Mediji tu snose veliki dio odgovornosti, jer ~esto promoviraju takve la`ne vrijednosti. Pojavi se neka idiotarija na YouTubeu, dobije tri miliona klikova i svi }e to objaviti. A imate izuzetne stvari, koje imaju pet klikova, i to nikoga ne zanima. To je linija manjeg otpora - prihvata se ono {to je popularno, jer to ne treba valorizaciju. Evo, recimo, danas u Tuzli gotovo niko ne zna da su dva izuzetno poznata strip-crta~a Tuzlaci. To su bra}a Neugebauer, koji su iz Tuzle oti{li u Zagreb, pa odatle u [vicarsku i u Njema~ku, tamo pravili filmove... Svojevremeno je u Plavom vjesniku izlazio njihov sjajan strip, Patuljak Nosko... I sad
50

ZA[TO [UTI JELENA

Nekada se to zvalo eksces, a sada se zove performans
Mlada Prijedor~anka Jelena Topi}, koja je mjesec dana svakodnevno satima stajala na gradskom trgu a da nije progovorila ni rije~, izazvala je veliku pa`nju medija u regionu. Na{eg sagovornika pitali smo za mi{ljenje o performansu kao specifi~nom umjetni~kom izrazu. „Performansi su uvijek postojali u umjetnosti, ali vi{e kao neki prate}i element. Nekada se to zvalo eksces, a sada se zove performans. U posljednje vrijeme dobili su neku svoju zasebnu formu, osamostalili se od drugih oblika umjetnosti. Ali kao i sve drugo, performans ima svoju svrhu jedino ako uspije uspostaviti interakciju sa publikom. Ako toga nema, onda ni performans nema funkciju, s tim {to slika ili film mogu dobiti svoju funkciju nakon odre|enog vremena, a performans je vi{e kao pozori{na predstava, gdje se interakcija mora uspostaviti u realnom vremenu. Ali, bojim se da je generalno do{lo do takvog prezasi}enja svim i sva~im da vrlo te{ko i dobre stvari mogu da uzbude i pokrenu ljude, osim mo`da nekih izuzetno senzibilnih do`ivljaja, poput djevoj~ice Ilme Karahmet koja je nastupila na X Factoru“, ka`e Ismar Mujezinovi}.

SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

SKICE ZA OLIMPIJSKE PORTRETE
zaboravljamo takve, izuzetno bitne stvari, a odjednom se pojavljuju neki mediokriteti koji vedre i obla~e...“, ka`e na{ sagovornik.

SAM SVOJ MAJSTOR
Posljednjih godina Mujezinovi} se pomalo „zasitio“ slikarstva i odlu~io da se oku{a u drugim oblastima umjetnosti. Napisao je nekoliko knjiga, pi{e scenarije i trenutno priprema svoj novi dugometra`ni film koji, kako ka`e, govori o manipulaciji. „Kada ~ovjek radi ne{to dugo vremena, u jednom trenutku jednostavno do|e do zamora. Tako je i u slikarstvu, ~ovjek po~ne sam sebe eksploatirati nakon odre|enog vremena i onda je potrebno osvje`enje. Ka`u, kada se zamori{ u slikarstvu, najbolje

OD SKICA DO GOTOVIH RJEŠENJA: „Mladen Kolobarić je de facto i dizajner tih plakata, on je taj koji je odredio kako će oni izgledati. Nakon što sam se vratio iz Pariza u Sarajevo, imao sam samo sedam dana da napravim sve plakate, radio sam danonoćno... Mislim da je na kraju odluku da ja radim sve plakate donio Artur Takač”
IZME\U BOSNE, HRVATSKE I SLOVENIJE

BiH je zemlja koja zbog nemara sve više gubi kulturni identitet
Ismar Mujezinovi} ro|en je u Osijeku. Na zagreba~koj Akademiji likovnih umjetnosti, na Odsjeku za slikarstvo, diplomirao je 1966. godine. Danas `ivi i radi paralelno u Sarajevu, Lovre~ici (Hrvatska) i Ljubljani. „To su posljedice raspada biv{e zajedni~ke dr`ave, pa sada imamo imovinu u tri razli~ite dr`ave“, ka`e Mujezinovi}. S vremena na vrijeme posjeti i Tuzlu, rodni grad njegovog oca, velikog bosanskohercegova~kog slikara Ismeta Mujezinovi}a. U Ateljeu Ismet Mujezinovi} u okviru Me|unarodne galerije portreta Tuzla ~uva se dio njegovih radova. „Jedno vrijeme nisam bio zadovoljan na~inom na koji se odnose prema toj zaostav{tini, a ni sada nisam sasvim, ali bolje je nego {to je bilo“, ka`e Mujezinovi}. „Najve}i problem je {to tuzlanska Galerija nema dovoljno finansijskih sredstava da ostvari svoju punu funkciju. Nedostaje im kustos, a prije svega restaurator. Restauratori su ina~e rak-rana na{e kulture, tako da je masa umjetni~kih djela koja se ~uvaju u galerijama i muzejima {irom BiH u jako lo{em stanju. To ~ak nije ni posljedica rata, nego najve}im dijelom nebrige, nemara prema kulturnom identitetu. A onog momenta kada izgubimo taj identitet, posta}emo potpuno nezanimljivi i marginalni na evropskoj kulturnoj sceni.“

je da promijeni{ materijal, a ja sam promijenio medij jer sam `elio probati ne{to potpuno druga~ije“, pri~a ovaj umjetnik. „Kada sam u Ljubljani manje kontaktiram s ljudima nego ovdje, i onda mi pisanje knjiga do|e kao razgovor s nekim. Ali nikada ne pi{em o onim stvarima koje poznajem, nego sve izmi{ljam, ~ista fikcija...“ Filmove radi bez bud`eta i isklju~ivo na principu „sam svoj majstor“. „Nisam ja za kolektivni rad, zato sam odlu~io da je najbolje da sve radim sam. Sam pi{em scenarije, re`iram i snimam, ~ak nemam ni onog {to dr`i svjetlo... Sam napravim, sam po~istim iza sebe i to je to. Sada radim na novom dugometra`nom filmu, imam gotov scenarij, samo jo{ moram da okupim glumce. A to je najte`e, jer kad radite film bez novca, onda je te{ko uskladiti slobodno vrijeme glumaca. A uglavnom su sve natur{~ici, ne volim profesionalce“, pomalo u {ali zaklju~uje Mujezinovi}.
51

7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

TO JE BIO 1. SFF

I te najteže ratne, 1993., Sarajevo je imalo svoj festival, filmski, sa izuzetno kvalitetnim programom; za “Slobodnu Bosnu”, dvadeset godina potom, govori HARIS PAŠOVIĆ, direktor “1. Sarajevo Film Festivala”

DVADESET GODINA “POSLIJE KRAJA SVIJETA”
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI], PRIVATNI ARHIV NADE SALOM

egdje u neposrednoj blizini ovih stranica nekad je, jednom sigurno a mo`da i vi{e puta, napisano da je 1993. u Sarajevu najgora godina u istoriji ~ovje~anstva! E, u toj najgoroj godini reditelj Haris Pa{ovi} organizuje 1. Sarajevo Film Festival Poslije kraja svijeta, koji je bio dio Me|unarodnog teatarskog i filmskog festivala MESS. Da ne bude zabune, za one koji malo slabije poznaju ovda{nju “scenu”: prvi Sarajevo Film Festival nije odr`an 1995., nego dvije godine ranije. To {to ga sada{nji, a izgleda i svagda{nji, direktor SFF-a Mirsad Purivatra u zvani~noj evidenciji ne vodi kao premijerni, njegov je problem. Pa }emo se stoga vratiti “problemima” iz 1993. godine.

N

SVE JE MOGU]E
Iz ove perspektive sve je to nekako simpati~no, no tada nimalo nije bilo... “Bilo je jako ozbiljno. Tada je svaki potez bio u vezi sa `ivotom i smr}u. Opsada je bila u`asna, ljudi su ubijani i ranjavani svakodnevno, bili smo gladni, izmu~eni, poni`eni. Stvaranje filmskog festivala i sva umjetni~ka aktivnost bili su dio na{e borbe za `ivot i slobodu. Bio sam tada direktor MESS-a, koji je prije rata bio najve}i jugoslovenski teatarski festival. Transformirao sam ga tokom rata u Me|unarodni teatarski i filmski festival MESS u namjeri da internacionaliziramo kulturu u Sarajevu. Ja sam mislio da }emo uspjeti dobiti nekih desetak filmova i da }e mo`da 30-50 ljudi dolaziti da ih vidi. Kad smo najavili Festival, interes koji se pojavio prevazi{ao je sva moja o~ekivanja. Taj prvi Sarajevo Film Festival bio je neka velika ljubav izme|u nas koji smo ga pravili i sarajevske publike. Novinari iz najva`nijih svjetskih novinskih i televizijskih ku}a su tada izvje{tavali iz Sarajeva. Mnogi od njih su me pitali: ‘Za{to filmski festival tokom
52
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

IZME\U NJIH I SARAJEVSKE PUBLIKE
rata?‘ Odgovarao sam svima: ‘Za{to rat tokom filmskog festivala?‘ I jo{ je, u uvodnom tekstu za Festival sa naslovom Slika je svijest u tami, izme|u ostalog, napisao: “Na pitanje radoznalih novinara iz drugih velikih svjetskih gradova: ‘Za{to u Sarajevu filmski festival?’, naj~e{}e odgovaram pitanjem: ‘A za{to nas ubijaju?’ I gotovo uvijek osmijeh zbunjenosti kod mog sagovornika, neko nijemo izvinjenje zbog previ|anja temeljnih pitanja. Nikada niko od Sarajlija nije pitao: ‘Za{to filmski festival?’ Najve}i broj filmskih stvaralaca {irom svijeta nisu pitali zbog ~ega. Prvi je odgovorio Wim Wenders i rekao ‘naravno, {aljem Vam filmove koje tra`ite!’, zatim je Lina Wertmüller rekla: ‘Podr`avam!’, potom se pojavila u Sarajevu, u privatnoj posjeti, Dana Rothberg. Rekla je: ‘Napravi}emo sjajan festival!’ Onda je do{la Vanessa Redgrave povodom jednog drugog umjetni~kog projekta, rekli smo joj za Festival, nije rekla ni{ta. Oti{la je i po onome {to je ve} dosad uradila za Sarajevski filmski festival, ~ini mi se da za nju svo ovo vrijeme postoji samo Sarajevo i Festival.” Stereotipno jeste, ali bilo bi besmisleno ne upitati Pa{ovi}a koja je to prva slika koju vidi kad se sjeti tog perioda, a da nije filmska. “Redovi za besplatne karte koje smo dijelili. Gu`ve na ulazu u dvorane dok ~etni~ki snajper puca po gledaocima koji poku{avaju da u|u na projekciju. Na projekciji filma Do kraja svijeta, po kojem sam dao podnaslov Festivalu, bilo je toliko gledalaca u kinu Radnik da je mo`da stotinjak njih moralo sjediti na uskoj pozornici direktno ispod platna. Nikada u `ivotu nisam vidio tako ispunjenu dvoranu, a bio sam na mnogim filmovima i predstavama {irom svijeta. Kad smo nakon projekcije iza{li u no}, bio je potpuni mrak, bez ijednog svijetla na ulici, samo su se vidjele siluete ljudi koji su u ti{ini iz kina odlazili u tamu. Bio je to zaista prizor poslije kraja svijeta”, prisje}a se bosanskohercegova~ki umjetnik. Koliko je bilo prikazano filmova, kako je, uop{te, kontaktirao sa autorima i na koji na~in je bio u dodiru sa recentnom filmskom produkcijom 1993., nastavljamo razgovor sa Harisom Pa{ovi}em: “Prvo pismo sam poslao Wimu Wendersu i tra`io njegove filmove Do kraja svijeta i Tako blizu, a tako daleko. Poslije su filmovi dolazili od raznih autora, uklju~uju}i Coppolu, Ki{lovskog, Godarda... Od na{ih autora prikazani su filmovi Mirze Idrizovi}a, Zlatka Lavani}a, Ademira

NEKAD I SAD
Haris Pa{ovi} je 1993. bio direktor Sarajevo Film Festivala, a danas je direktor teatarske ku}e EastWest centar

Haris Pa{ovi}: “Stvaranje filmskog festivala i sva umjetni~ka aktivnost bili su dio na{e borbe za `ivot i slobodu“
7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

53

TO JE BIO 1. SFF
Kenovi}a, Dine Mustafi}a, Danisa Tanovi}a, Pjera @alice, Sr|ana Vuleti}a, Dine Kassala. Prikazano je vi{e od 140 filmova - igranih, dokumentarnih i crtanih za djecu. A na tre}i dio va{eg pitanja odgovori}u kratko - na razne na~ine. Veliki posao su tada uradili Ademir Kenovi} i meksi~ka rediteljka Dana Rothberg, koji su kontaktirali mnogo autora kad su bili u Francuskoj. Neki autori su se sami javili kad su ~uli da pravimo festival. Bernardo Bertolucci je poslao video poruku Sarajlijama; legendarni holandski dokumentarista Johan van der Keuken je do{ao u Sarajevo i snimio film o Festivalu; francuski reditelj Romain Goupil je tako|er snimao Festival...” Bilo je tada i dirljivih poruka, koje je Pa{ovi} nekako uspio dobiti: “Jednog dana, potpuno neo~ekivano, dobio sam pismo od Line Wertmüller, velike italijanske rediteljke koja je tada imala skoro sedamdeset godina. Ne znam kako je znala za Festival, ali ta velika umjetnica, buntovnica, anarhistkinja, napisala mi je: ‘Bravo! Podr`avam!!!’ To mi je bilo jako zna~ajno, jer Lina je samo srce italijanskog filma!”

TEKST I PROGRAM
O doga|ajima na 1. Sarajevo Film Festivalu u Oslobo|enju je redovno izvje{tavala Nada Salom; lijevo je samo dio programa sarajevskog ratnog festivala

KAO U FILMU “MAD MAX”
I taman kad smo po~eli razmi{ljati o veoma bitnoj “ulozi” Tunela D-B u filmskoj umjetnosti... “Zapravo, Tunel D-B nije bio bitan za prvi Sarajevo Film Festival. Po{to je tunel tek bio prokopan, tada se jo{ uvijek pretr~avala aerodromska pista. Prikazali smo na Festivalu film Pista `ivota Dine Mustafi}a”, re~e Haris Pa{ovi}. Direktor 1. SFF-a. Koji je, kao {to i jeste red, otvorio Festival 23. oktobra u 11 sati u kinu Radnik. Valjda nikad nijedan Festival u istoriji filmske umjetnosti nije bio otvoren tako rano. “Tada je direktor kina Radnik bio Kasim D`aji}, koji je odmah prihvatio ponu|enu saradnju. Ali, nije bilo struje. UN snage su odbile da nam daju agregate, ~ak nisu htjeli ni da {tite gledaoce dok dolaze na projekcije. Ipak smo uspjeli da na|emo agregate, pomogla nam je Ju`noafrikanka Anne Marie Bezdrob. Kana|anin John Fawcett, {ef sarajevskog ureda ameri~ke organizacije IRC, obezbijedio je naftu za agregate, a Maria Blaque-Belair iz francuske organizacije A.I.C.F. je slala moja pisma filmskim autorima. Najve}a svjetska fotografkinja Annie Leibovitz je napravila plakat, a Susan Sontag, jedna od najzna~ajnijih intelektualki XX stolje}a, plakate od{tampane u New Yorku pro{vercovala je u Sarajevo”, obja{njava na{ sagovornik. No, kakav bi to bio Festival bez “skandala”: “Daniel Day-Lewis, Vanessa Redgrave, Jeremy Irons, Volker Schlöndorff i Jim Sheridan su krenuli u Sarajevo, da kao gosti Festivala budu na otvaranju, ali im je UN
54

zabranio da u|u u avion u Anconi. Ja sam tada bio vrlo ljut, ali sam iskulirao i rekao sam da, eto, i mi, kao i svaki veliki festival, imamo skandal.” Imao je, zna~i, 1. SFF i skandale, i dirljiva pisma, i anegdote... Posjetioci su na projekcije dolazili na najnevjerovatnije na~ine. “Ovo nama tada nije bila anegdota, ve} normalno stanje stvari. Po{to su branioci bili obi~ni gra|ani Sarajeva, koji su poslije smjene na prvoj liniji dolazili u grad, mnogi od njih su nosili oru`je. U foajeu kina imali smo pult kao za garderobu i tu su gledaoci koji su bili naoru`ani ostavljali pi{tolje, a dobili bi broj kao za kaput. Nakon projekcije pokazivali su broj garderoberki, a ona im je vra}ala njihove pi{tolje”, veli Pa{ovi}, koji `eli spomenuti sve te ljude koji su bili uklju~eni u organizaciju Festivala: “Bila je to fenomenalna ekipa! Monumentalan posao organizacije, prevo|enja, titlovanja, produkcije Festivala obavili su ~lanovi MESSovog tima, Lejla Pa{ovi}-Mustafi}, Lejla Hasanbegovi}, Mirsada Bjelak, Jasmila @bani}, Almin Karamehmedovi}, Nihad i Sead Kre{evljakovi}; zatim ~lanovi Sage predvo|eni Nunom Arnautali}em; ekipa Radio Zida predvo|ena Zdravkom Grebom; zatim ljudi sa Akademije scenskih umjetnosti; mnogi prevodioci, Zlata Kurt, i

jo{ mnogo ljudi. Senad Zaimovi} i Segmedina Srna imali su svakodnevno TV hronike u specijalnom izdanju Rat arta. A Med`ida Buljuba{i} je vodila ceremoniju otvaranja.” Katalog je uredila Nada Salom, legendarna novinarka Oslobo|enja, koja nam je i pomogla da bismo kako-tako ilustrovali ovaj tekst. “Direktor Salko Hasanefendi} je pristao da Oslobo|enje {tampa dodatnih osam stranica kao katalog. To je bilo golemo tada jer je ‘normalno‘ Oslobo|enje izlazilo na osam stranica od kojih su ~etiri bile izvje{taji sa rati{ta, a ~etiri stranice su bile za smrtovnice. Tehni~ka urednica Marina Rodi} i ja smo sa materijalima za katalog puzali preko brisanog prostora na prvoj liniji kod Oslobo|enja da do|emo do {tamparije. ^uveni tehni~ki urednik Ibrahim Hori} Cuco nam je slo`io katalog i krenula je {tampa. Ostao sam cijelu no} u Oslobo|enju i ujutro sam bijelim golfom dvojkom sa ljudima koji su raznosili novinu, sjede}i na zadnjem sjedi{tu zatrpan novim izdanjem, do{ao do centra grada vo`njom od 120 km/h. Kad sam vidio kako ljudi na ulici listaju katalog prvog Sarajevo Film Festivala bio sam jako ponosan”, isti~e Pa{ovi}: “Najva`niji ljudi Festivala bili su gledaoci. Vi{e od 20.000 gledalaca rizikovalo je `ivot dolaze}i na projekcije pod granatiranjem i snajperskom paljbom. Novinar Aco [taka je rekao: ‘Bilo je to kao u filmu Mad Max!‘ Publika u Sarajevu pod opsadom bila je Sarajevo Film Festival! Oni su napravili taj veliki doga|aj u historiji ovog grada.” Sarajevo Film Festival naredne godine, na`alost, nije bio organizovan. Iako je 1994. bila ne{to manje gadna nego prethodna godina. No, sad to vi{e nije ni va`no...
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

OZBILJNO MUZICIRANJE

Vinkovačke PUNČKE, tri cure punk-rock orijentirane, objavile su svoj prvijenac “Sunčano s povremenom naoblakom”; tri cure, dakle, tri godine, jedan album, besplatno

PUNKERICE IZ SUSJEDSTVA
Pi{e: MARIO ILI^I]

U

povijesti punka zna~ajnu ulogu, {to u nastanku bandova, {to u temama pjesama, imali su radni~ke, derutne ~etvrti i pra{njave ulice. Naprosto je nezamislivo kako bi zvu~ali anarhisti~ki refreni potkovani glasnim distorzi~nim gitarama, nafuranih glamuroznih klinaca iz neke ugla|ene i pristojne ~etvrti u sredi{tu velegrada. Dva minuta energije koja izvire iz tri instrumenta, kratka je definicija punkrock pjesme.

ODLI^NO PRIHVA]ENE
Iako su 70-ih i 80-ih godina pro{loga stolje}a najve}i punk-rock bandovi rekli {to su imali i oti{li u legendu, uvijek je i iznova zanimljivo poslu{ati neki novi punk band iz SEBI DOVOLJNE

“na{eg” sokaka. Iz Vinkovaca, jednog od najstarijih gradova u Europi, utvrde `eljezni~ara, sti`e neobi~na glazbena trojka. Tri cure koje pra{e punk-rock nazvale su svoj sastav Pun~ke. Tri cure, tri godine, jedan album, besplatno. Punkerski, mora se priznati. Ba{ kao i njihovo originalno ime. Prvijenac Sun~ano s povremenom naoblakom ve} je neko vrijeme dostupan za besplatno preuzimanje sa stranica banda, a prve kritike su i vi{e nego dobre. Pravilo kako su svi umjetnici koji ne{to vrijede pobjegli u glavni grad kako bi napravili karijeru, u slu~aju mladih Vinkov~anki ne vrijedi. Poprili~no oskudna rock scena u tom gradu, na kojoj su nekim ~udom

opstali bandovi poput punkera Ne}u `vake ‘o}u kusur, Pun~ke je pak do~ekala s razumijevanjem. Pri~a o Pun~kama po~inje prije tri godine, kada su dvije petnaestogodi{njakinje Ruby i Lucija u pra{njavom podrumu odlu~ile svirati obrade The Ramonesa. Neozbiljna zezancija, u ozbiljno muziciranje pretvorila se kada se band priklju~ila njihova prijateljica Nina. Prvi pravi nastup Pun~ke su zabilje`ile kao predgrupa grupi The Karambol na glazbenoj manifestaciji Vinkova~ke jeseni. Nakon kratkih eksperimenata i promjena u sastavu, dana{nju postavu Pun~ki ~ine bubnjarka Ena Ba}anovi}-Ruby, Anja Tkalec na bass gitari i Lucija Iv{i}, gitara i vokal. Koliko su Vinkov~anke odlu~ne u svojim nakanama svjedo~e i brojni nastupi po Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini, u kojoj su tako|er odli~no prihva}ene.

PUNK-ROCK NORME
Album Sun~ano s povremenom naoblakom sadr`i deset skladbi, a otvara ga pjesma Po~et }u iznova. U prvom planu su jasne bass linije, melodi~ni glas, i kratki tekst melankoli~nog i vrlo ozbiljnog sadr`aja, kada se uzmu u obzir godine u kojima se djevojke iz banda nalaze. Po~et }u iznova traje svega dva i pol minuta, te upravo ispunjava punk-rock norme. Slijedi je minut dulja Prije spavanja. Pjesma je to zanimljive atmosfere, pomalo psihodeli~na, ali nabrijana sna`nom energijom. “Ona obuzima me, sve slike vrte se, uzalud smirujem se, jer ona ja~a je, noge tresu se, ruke mi krvare, vri{tim derem se, ne mogu bez tebe, znam da prekasno je da se pokrenem, uzalud nadam se jer vi{e nema te...”, stihovi su pjesme Prije spavanja. Clean zvuk gitare, o{tri beat i duboki bass tonovi uz uvodnu mikrofoniju, dominiraju pjesmom Iz dana u dan. S istom energijom Pun~ke su u{le i u pjesmu koja nosi naziv 141. Tri minute ~istog punka ~ine i pjesmu Ritam kaosa u kojoj jedini stihovi glase: “Bejbe, ona stalno dere se, bejbe, BEJBE!” Vrijedi izdvojiti izvrsne aran`mane u pjesmi Srce, kao i pjesmu Petra Pan za koje su Pun~ke snimile i videouradak. Slu{aju}i prvi album vinkova~kih Pun~ki stje~e se dojam kako se od pojave beogradskog banda Repetitor na ex-Yu sceni nije pojavio band sli~nog kvaliteta i stila. Pun~ke su svakako po formaciji i vrsti glazbe vrlo bliske Repetitoru, {to je ve} sad golem uspjeh mladih punkerica iz susjedstva.
55

Dobro je, iz Vinkovaca je

7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

KNJIGA MJESECA
Lovrenovi}eva nova knjiga je kombinacija fikcije, dokumentarne i autobiografske proze, a njene teme su uzbudljiva proturje~na povijest Bosne i ista takva privatna obiteljska povijest

O mitskoj zemlji habita i hobita
Pi{e: ADISA BA[I]

estali u stolje}u je knjiga nastala izborom iz Lovrenovi}evih novinskih i knji`evnih tekstova, eseja, dnevni~kih zapisa, dokumentarne i autobiografske proze. Rezultat je vremeplov koji ~itaoca vodi kroz razli~ita, nerijetko bolna mjesta bosanske historije: u jednom trenutku sa fra Matijom Divkovi}em u Mlecima usamljeni~ki krojimo i sla`emo olovna slova bosanske }irilice za {tampanje Nauka krstjanskoga, nakon toga ispra}amo iz zemlje Turke, do~ekujemo Austriju ili pak {aljemo sunarodnjake u ratove koji se smjenjuju kao na pokretnoj traci... I svaki put bivamo svjedoci te{kog, nesretnog usuda, nepravde, opresije jedne ili druge vrste. Koriste}i franjeva~ke ljetopise, Lovrenovi} na svoj poznati na~in gradi fikcionalnu povijest Bosne Srebrene. Iste izvore koristi me|utim i u ispisivanju obiteljske povijesti, {to ~ini mo`da i ponajbolje dijelove ove knjige. U pri~i Revolver, ~izme, no` opisuje se sudbina fra Dominika, ro|aka koji se zaredi 1938., razboli od epilepsije i tragi~no strada od ruke oficira Titove vojske 1950. U porodi~noj predaji fra Dominik je nevina `rtva, jadno dijete i mu~enik. Sa stanovi{ta historije, on je prijatelj svirepog zlo~inca, biv{eg fratra i jednog od zapovjednika logora Jasenovac Miroslava Majstorovi}a. Prema `ivopisnom ljetopisu fra Josipa Marku{i}a, Dominik je prijek, sva|ala~ki raspolo`en mladi} zanesen usta{kom ideologijom koji mar{ka gvardijana, pote`e no` na neistomi{ljenike i prezire partizane. Pri~a o fra Dominiku vrlo plasti~no pokazuje kako gradimo i

N

Nova knjiga Ivana Lovrenovića „Nestali u stoljeću“ (Fraktura/Synopsis, Sarajevo/Zagreb, 2013.) njegujemo male ku}ne mitologije, a na sli~nim osnovama i pogubne kolektivne mitove o svojim `rtvama, nevino stradalim pravednicima ~iju historijsku ulogu nikad ne propitujemo. Lovrenovi} naizmjeni~nim montiranjem prividno neutralnog faktografskog i romantiziranog ku}nog narativa pokazuje nepotpunost i nepouzdanost i jednog i drugog. Materijalna istina ostaje nedostupna, ali tek ukr{tanjem javne i privatne pripovijesti razumijevamo delikatnost i slo`enost doga|aja iz pro{losti. Kao {to lako prihvatamo bezgre{nost `rtve, jednako lako prihvatamo i demoniziranje neprijatelja. Lovrenovi} u ovoj knjizi govori i o traumati~nom odrastanju sa stigmom usta{kog sina: njegov otac je nestao krajem Drugog svjetskog rata, bez utvr|ene krivice ili datuma i mjesta smrti. Neizvjesnost je za porodicu trajna kazna, a rije~ Blajburg nikada ne biva „dio intimnoga obiteljskog imaginarija“. Ljetopis `upe V. fra An|ela Jablanovi}a izvor je na koji se autor oslanja, a tu su i dragocjena, iako obimom najmanje zastupljena, maj~ina sje}anja. @ena koja je u braku
O AUTORU Ivan Lovrenovi} (1943.) ro|en je u Zagrebu, odrastao u Mrkonji}-Gradu, a {kolovao se u ova dva grada. Sa izuzetkom ~etiri godine egzila (’93.-’97.), decenijama `ivi u Sarajevu. Objavio je dvadesetak knjiga proze, kulturnohistorijskih studija, eseja... Za izdava~ku ku}u Synopsis ure|uje biblioteku izabranih spisa bosanskih franjevaca.

provela ni punu deceniju, a kao supruga nestalog ~ak {est desetlje}a, postaje ~uvarica sje}anja, tragi~na i anahrona u svojoj odanosti, dirljiva u svojoj upornosti. Knjiga donosi i autorove uspomene na rodni Varcar, djeda, njegove pri~e... Dio Nestalih u stolje}u su i Lovrenovi}evi dnevni~ki zapisi od prije rata koji na neobi~an na~in pre`ivljavaju plja~kanje pi{~evog stana na Grbavici, kao i zapisi nastali nakon rata, od 1997. U njima sre}emo onog ozbiljnog, minucioznog Lovrenovi}a kojeg uglavnom poznajemo i iz njegovih novinskih tekstova i eseja. Tu su zanimljive epizode, od poslovnih izazova za kulturnjake u komunizmu do susreta sa Tu|manom i raspravljanja o polo`aju bosanskih Hrvata. Tek ponekad, Lovrenovi} koji je neobi~no strog prema bilo kakvom vidu sentimentalnosti i bole}ivosti, dopusti sebi pokoju kako ka`e „ki~ emociju“. Upla{en, razo~aran, tu`an ili ganut, on nam postaje bli`i, a kroz figuru intelektualca vje~ito nadnesenog nad historiju Bosne odjednom prostruje ljudski dah i krv. Iako svoj pesimizam njeguje skoro kao manir, a svoju optiku izo{trava da {to preciznije vidi mrak, Lovrenovi} govore}i o svakom periodu kao da kri{om od sebe samog provu~e po jednu uvjerljivu ohrabruju}u crticu o ljudskosti: kom{ije spa{avaju jedni druge od usta{a, Srba i Turaka, po{tenje i ~estitost se jave i u najte`im vremenima, a mudrost barem ponekad uspije izvojevati pobjedu. Nestali u stolje}u su knjiga sje}anja na te{ke momente iz bosanske pro{losti, ali i dragocjeno dokumentarnofikcionalno svjedo~anstvo o ~ovjeku na vjetrometini historijskih isku{enja.
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

56

VRIJEME KNJIGE
SVETLANA ALEKSIEVI^

IZ KNJI@EVNOG SVIJETA
MORALNA OSUDA IZRAELA TRE]I GRAH ZA ILIJU

Rabljeno doba: kraj crvenog ~ovjeka
Svetlana Aleksandrovna Aleksievi~ je vi{estruko nagra|ivana, ali tako|er i o{tro kritikovana bjeloruska novinarka koja je cijelo desetlje}e morala provesti u emigraciji izvan domovine. Poznata je po izuzetnom daru da slu{a ljude i da sa~uva njihove intimne ispovijedi o najdramati~nijim historijskim de{avanjima i periodima, daju}i tako historiji ljudsko lice. Na hrvatski je prevedena njena knjiga Rabljeno doba: kraj crvenog ~ovjeka (Elitech, Zagreb, 2013.) Cijena je 50 KM.

Nova knjiga Judith Butler
Filozofkinja i knji`evna teoreti~arka Judith Butler u svojoj je novoj knjizi Parting Ways: Jewishness and the Critique of Zionism iznijela najo{trije kritike na ra~un Izraela. Ona u knjizi poziva na trajni bojkot svih izraelskih proizvoda i upozorava da je izraelsko naseljavanje zapadne obale kolonizatorski ~in za svaku moralnu osudu te da kona~no mora prestati. Ovi stavovi izazvali su o{tre reakcije u Njema~koj gdje je Butler lani dobila nagradu Theodor W. Adorno. 100. GODI[NJICA RO\ENJA

Neka piše tko što hoće
Tre}i neformalni pjesni~ki skup „Grah za Iliju Ladina“ u znak sje}anja na velikog bh. pjesnika, odr`a}e se u Vitezu 09. 11. u Napretkovom klubu (pored autobuskog kolodvora Vitez). Pjesnici dolaze bez posebnog pojedina~nog poziva i takmi~e se za najbolju pjesmu inspirisanu Ilijinim stihom „Neka pi{e tko {to ho}e“. @iri }e izabrati pobjednika koji }e biti nagra|en na okupljanju idu}e godine.

MARC GIRARD

Bajke bra}e Grimm: psihoanaliti~ko ~itanje
Bajke koje su prije dvjesto godina njema~ka bra}a Wilhelm i Jacob Grimm sakupili kao folkloristi~ku gra|u, postale su omiljena lektira djece {irom svijeta, ali i ~est predmet izu~avanja. Francuski psihoterapeut, ljekar i knji`evni kriti~ar Marc Girard u svojoj knjizi Bajke bra}e Grimm: psihoanaliti~ko ~itanje (TIM PRESS, Zagreb, 2013.) otkriva kakav u~inak bajke imaju na djecu i ~emu ih u~e o roditeljima, ljubavi, `eljama, svijetu... Cijena je 29 KM.

Sjećanje na Camusa
^ovjek je poznat onda kad ga pamte po prezimenu, a „ime mu je sporedna stvar“ napisao je u svom dnevniku francuski nobelovac Albert Camus. Ova tvrdnja jednako va`i za njega, al`irskog dje~aka ulice, miljenika `ena, kao i za njegovog najve}eg (ne)prijatelja, fizi~ki neuglednog francuskog {trebera Sartrea. Ova dvojica nekad bliskih knji`evnika i filozofa razi{li su se 1947. Sartre se nekriti~ki odu{evljavao sovjetskim i drugim komunisti~kim re`imima, a Camus je upozoravao da su mu dra`i „anga`ovani ljudi nego anga`ovana knji`evnost“. Historija je dala za pravo rano preminulom Camusu.

ALEKSANDAR HEMON

Knjiga mojih `ivota
Autobiografska proza bosansko-ameri~kog knji`evnika Aleksandra Hemona Knjiga mojih `ivota (Buybook, Sarajevo, 2013.) opisuje autorovo emigrantsko iskustvo, a posljednji tekst je Akvarij, potresna pripovijest o gubitku k}eri Isabel. Knjiga donosi i Hemonova sje}anja na djetinjstvo, odrastanje u socijalisti~koj novogradnji, slu`enje JNA, prijeratno Sarajevo, ~uveni skandal sa nacisti~kim ro|endanom... Cijena je 20 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU
(Amazon)
1. Jeff Kinney: Diary of a Wimpy Kid 8 2. Rush Limbaugh: Rush Revere and the Brave Pilgrims 3. John Heilemann: Double Down 4. Martin Dugard: Killing Jesus 5. John Grisham: Sycamore Row 1. 2. 3. 4.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH
(Knjiga.ba)
Kenan Crnki}: 7 tajni uspjeha Fikret Hod`i}: I ja sam iz Srebrenice Dan Brown: Inferno Avdo Huseinovi}: Naser Ori}: Od Gazimestana do Haga i nazad 5. Aleksandar Hemon: Knjiga mojih `ivota
57

7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

KULT MARKET
GENGIS KAHN

MUZIKA Album “The Diving Board” Eltona Johna

Gengis Kahn Was A Rocker
Za sve one kojima je heavy metal zvuk prva opcija vijest kako je band Gengis Kahn objavio album pod nazivom Gengis Kahn Was A Rocker. Album sadr`i deset pjesama, a dilemu je li veliki mongolski vladar uistinu bio rocker, kao {to to tvrde talijanski glazbenici u naslovu svoga albuma, morat }ete rije{iti sami.

Klavirske sage staroga mahera
NAKON “POSTA”
Sir Elton John objavio je novi studijski album

KRISTINA TRAIN

Dark Black
Rije~ je o ameri~koj glazbenici Kristini Train, koja je objavila studijski album pod nazivom Dark Black. Album sadr`i dvanaest pop skladbi sa primjesama soula. Ina~e, Kristina Train se prije dvije godine preselila u Veliku Britaniju, te je tamo i objavila svoj drugi studijski album po redu. Kriti~ari je ve} uspore|uju sa slavnom Adele.

METALLICA

Through The Never
Iako najpopularniji `ivu}i thrash metalci na svijetu koji se odazivaju na ime Metallica nisu objavili ni{ta od 2008. i albuma Death Magnetic, kako bi barem malo udovoljili fanovima, snimili su koncertnu turneju i prebacili je na DVD format. Through The Never je zapravo kombinacija dvostrukog live albuma i filma u 3D tehnici.
58

Jedan od najve}ih glazbenika dana{njice, sir Elton John, nakon sedmogodi{njeg “studijskog posta”, objavio je trideseti album pod nazivom The Diving Board. O velikom Eltonu sve je ve} odavno napisano, ali ipak vrijedi izdvojiti neke od najzna~ajnijih crtica iz njegovog `ivota. Elton John rodio se 1947. u Londonu, kao Reginald Kenneth Dwight. Taj vrsni britanski pijanist, pjeva~, tekstopisac i skladatelj, oku{ao se i kao glumac u nekoliko hoolywoodskih filmskih ekranizacija i popularnih sitcoma. Njegovu `ivotnu zaostav{tinu, pored 30 studijskih albuma, ~ini gomila soundtracka koje je skladao za serije, filmove, kazali{ne predstave i crtane filmove, od kojih je mo`da i najpoznatiji onaj iz trilogije o Kralju lavova. U karijeri je prodao 400 milijuna nosa~a zvuka, a okitio se sa pet Grammyja i nagradom Oscar za filmsku glazbu. Godine 1994. u{ao je u Rock´n´roll Hall of Fame. Najzna~ajnije godine u Eltonovom `ivotu svakako su 1996., kada je odlikovan titulom Commander of the Order of the British Empire, i 1998. kada mu je britanska kraljica Elizabetha II dodijelila titulu sir. No, vratimo se najnovijem studijskom ostvarenju velikog britanskoga glazbenika. Album The Diving Board sadr`i petnaest pjesama, a otvara ga klavirska saga Oceans Away. Slijedi je pjesma Oscar Wilde Gets Out, u ne{to br`em ritmu s majstorskim pop harmonijama. Naravno, Eltonov klavir je osovina oko koje se vrti cijeli album The Diving Board, ba{ kao i

cijela njegova glazbena karijera. Posebnu pozornost valja obratiti na tri kratka klavirska ulomka u trajanju od po svega 40ak sekundi, koji nose naziv Dream 1, 2 i 3, s kojim je Elton John na neki na~in odvajao zasebne cjeline na albumu. Ponajbolja pjesma na albumu, onako u eltonovskom stilu, je The Town Called Jubilee. Tu su jo{ izvrsne pjesme Can’t Stay Alone Tonight i Take This Dirty Water. Album The Diving Board na najbolji na~in zatvara istoimena molska balada. Eltonov jubilarni album spoj je izvrsnih klavirskih pop saga majstorski obojenih u soul i jazz aran`mane, uostalom onako kako smo od velikog majstora i naviknuli. (M. Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Mayer Hawthorne: The stars are ours 2. Kanye West: Black Skinhead 3. Placebo: Too many friends 4. Elastic Bond: Find a way 5. Morcheeba: Gimme your love 6. AM & Shawn Lee: Somebody like you 7. Arcade Fire: Reflektor 8. Timid Tiger: Walking in the sand 9. Emiliana Torrini: Animal Games 10. Katy B: 5AM
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “Poduke iz harmonije” (Kazahstan, Njemačka, Francuska, 2013.); scenarista i reditelj: Emir Baigazin
CRNE PTICE

Eduard Gali}
Igrani, crno-bijeli film iz 1967. godine. Scenarij za Crne ptice napisao je Grgo Gamulin, re`iju potpisuje Eduard Gali}, a direktor fotografije je bio Mile De Gleria. Kraj je Drugog svjetskog rata. Usta{ki upravitelj zatvora namjerava likvidirati partizanske zatvorenike. Zatvorenici planiraju bijeg. Ocjena: 4

Sve zbog čaše vode

GAVRAN

Henri-Georges Clouzot
TRAUME U DJETINJSTVU
Kvalitetne Poduke iz harmonije

Poduke iz harmonije je re`irao, napisao scenario te montirao ga filmski autor Emir Baigazin, a snimljen je u koprodukciji Kazahstana, Njema~ke i Francuske. Radnja ove filmske dramske pri~e odvija se u Kazahstanu. Glavni lik Aslan `ivi sa svojom bakom na selu. Prilikom sistematskog pregleda Aslan, dje~ak od trinaest godina, koji je prije tog doga|aja mirno i hladno zaklao ovcu, oderao ju, te raskomadao, biva u drugoj ulozi, ovaj put puno “bezbolnijoj”... Njegovi vr{njaci su ga ponizili tako {to su ga savjetovali da na sistematskom pregledu popije jednu ~a{u vode, koja je zapravo bila ~a{a u koju su svi oni prethodno stavljali svoj penis. To poni`enje stvara traumu kod Aslana. Poni`enja se nastavljaju u {koli i oko nje. [kolske kolege su uklju~ene u mnoge kriminalne aktivnosti. Glavni nasilnik je Bolat koji maksimalno prezire Aslana. A on nema hrabrosti, pa osim {to je ovci oduzeo `ivot, hvata kukce i mu~i ih strujom, zarobljava gu{tera... Iskaljuje svoju nemo} nad `ivotinjama. Film je na Berlin International Film Festivalu 2013. dobio Nagradu za izuzetno umjetni~ko ostvarenje, Srebrenog medvjeda za kameru, dok je na Tribeca Film Festivalu ove godine Emir Baigazin dobio nagradu za najboljeg novog re`isera igranog filma. Emir Baigazin studirao je filmsku i
7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

televizijsku re`iju na kaza{koj Nacionalnoj umjetni~koj akademiji. Godine 2007. sudjelovao je na Azijskoj filmskoj akademiji u Busanu. Poha|ao je Berlinale Talent Campus 2008. godine. Baigazinov prvi cjelove~ernji film Poduke iz harmonije premijerno je prikazan u natjecateljskom programu ovogodi{njeg Berlinalea. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Ender’s Game (Gavin Hood) 2. Jackass Presents: Bad Grandpa (Jeff Tremaine) 3. Last Vegas (Jon Turteltaub) 4. Free Birds (Jimmy Hayward) 5. Gravitacija (Alfonso Cuaron)

Igrani, crnobijeli film iz 1943. godine. U jednom malom provincijskom mjestu me|u stanovni{tvom se po~inje javljati sumnji~avost, licemjerje, paranoja, uznemirenost... Sve to zbog pojave pisama potpisanih s - Gavran. Pisma na svjetlo dana iznose najskrivenije tajne istaknutih gra|ana... Ocjena: 5

INTIMNO OSVJETLJENJE

Ivan Passer

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Turbo (David Soren, DreamWorks Animation) 2. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell, Sony Pictures) 3. Malavita (Luc Besson, EuropaCorp) 4. Ovo je kraj (Evan Goldberg & Seth Rogen, Columbia Pictures) 5. Jobs (Joshua Michael Stern, Open Road Films)

Intimno osvjetljenje je debitantsko umjetni~ko djelo Ivana Passera. To je ujedno i posljednji film koji je napravio u ^e{koj. Peter je mladi glazbenik, ~elist iz Praga. On sa svojom djevojkom Stepi odlazi do prijatelja na selu. U`ivaju u idili. Ocjena: 5

59

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Na nedavno odr`anom Festivalu televizijskog etnolo{kog filma u Ku~evu, Televizija Republike Srpske dobila je “nagradu za ukupan doprinos televizijskom preno{enju istorijskih i kulturnih sadr`aja”, saop{tavaju iz Slu`be za komunikaciju i promociju RTRS-a. U utorak, 5. novembra, navr{ilo se devetnaest godina od smrti velikog beogradskog muzi~ara Milana Mladenovi}a. Ro|en je u Zagrebu, `ivio je jedno vrijeme i u Sarajevu, a neizbrisiv trag ostavio je u Beogradu. Hvala mu za sve, {to uklju~uje i podr{ku Sarajlijama za vrijeme opsade ovog grada. “Mir, brate, mir...” Od 8. do 15. novembra bi}e organizovana tradicionalna knji`evna manifestacija 14. humski dani poezije. Organizator je Dru{tvo hrvatskih knji`evnika Herceg Bosne. Najavimo ovom prilikom da }e 8. novembra u 19 sati biti odr`ana Pjesni~ka ve~er, u dvorani HKD Napredak u Busova~i. U subotu, 9. novembra, od 19 sati i 30 minuta, ljubitelji pozori{ne umjetnosti }e, na sceni BKC-a Tuzla, u`ivati u mjuziklu Romeo i Julija. Shakespeareovu tragediju na pozori{nim daskama izvodi 50-ero mladih ljudi iz Pozori{ta mladih Tuzla i Pjeva~kog studija pod rukovodstvom profesorice Lejle Teskered`i}“, pi{e na tuzlarijama. Bosanskohercegova~ka grupa Bosnische Post zavr{ila je snimanje njihovog prvog spota i to za pjesmu Vizija. “Spot je snimao oficijelni fotograf benda Arnej Misirli}, djevojka koja glumi ’suncokret’ u spotu je Amna Hod`i}, a pjesma je snimana i miksana u sarajevskom studiju Vakat, kod velikog prijatelja benda Dinke ^injarevi}a”. Zabranjeno pu{enje promovi{e svoj posljednji studijski album Radovi na cesti i proslavlja trideset godina postojanja. Tim povodom, ili povodima, odsvira}e 28. decembra koncert u dvorani Mirza Deliba{i} KSC-a Skenderija. “Cijena ulaznice za ovaj koncert u pretprodaji }e biti 10 KM, a zbog izuzetno lo{e financijske situacije, svi posjetitelji mla|i od 27 godina i stariji od 65 godina ulaznicu }e mo}i uz predo~enje li~ne karte kupiti po cijeni od 8 KM”.

Priredio: DINO BAJRAMOVI]

KATICA KNEZOVIĆ, mostarska slikarica

Inspiracija su mi ljudi oko mene
Na bljesku pi{e da je mlada mostarska slikarica Katica Knezovi} “nerijetko predstavljala svoje radove u Mostaru, a u punom svjetlu zablistala je na svojoj prvoj samostalnoj izlo`bi u Dubrovniku”. Te }emo od njih posuditi i info, i njenu izjavu, i fotografiju. Danke! “Tehnike kojima radim su razne, ovisno {to mi motiv i pri~a slike tra`i, od ulja do akvarela”, veli Katica Knezovi}: “Trenutno, prvenstveno radi uvjeta u kojima radim, slikam najvi{e akvarelom. Inspiracija mi je sve oko mene. Ne zamaram se ljudima, doga|ajima i stvarima na koje ne mogu utjecati. U redu je biti informiran, ali za{to tro{iti vrijeme na stvari koje ne mo`emo promijeniti i tako zanemarivati ono na {to mo`emo utjecati. Tako da su meni inspiracija ljudi oko mene, njihove pri~e, doga|aji i mjesta koja su mi posebna.” Katica Knezovi} ima dvadeset i sedam godina. Profesorica je likovne kulture. [kolu je zavr{ila u Mostaru, a magistrirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u [irokom Brijegu 2012., u klasi prof. Ante Kajini}a.

DRAGANA GRBIĆ-HASIBOVIĆ, PR Projekta “Budi promjena”

DRAGANA GRBI] HASIBOVI]
“Program malih grantova Budi promjena implementira Centar za promociju civilnog dru{tva, uz finansijsku podr{ku Ambasade Kraljevine [vedske u BiH”
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

60

HARIS ČALKIĆ, urednik portala “Fotografija.ba”

Podi`emo kvalitet izlo`be iz godine u godinu
^etvrtu godinu zaredom organizujete izbor za Fotografiju godine BiH. Kako ste zadovoljni odzivom prethodnih godina? Odzivom smo veoma zadovoljni. Postigli smo masovnost, a ove godine }emo dodatnu pa`nju posvetiti tome da iz sve te mase izvu~emo ono najbolje kako bismo nastavili sa tradicijom da podi`emo kvalitet izlo`be iz godine u godinu. Tako|er, ove godine planiramo poja~ati i edukativni program, pa se nadamo jo{ ve}em odzivu i za sadr`aje edukativnog karaktera. Naravno, sve to adekvatno pratimo i sa pove}anjem nagradnog fonda. Koje preduslove trebaju ispunjavati potencijalni u~esnici “Izbora”? Na{i uslovi su vrlo jednostavni morate samo imati dobru fotografiju. Nije ograni~enje to jeste li profesionalac ili fotografi{ete za svoju du{u. Na konkursu mogu u~estvovati svi zainteresovani koji se bave fotografijom. S tim da na konkursu ne smiju u~estvovati ~lanovi upravnih tijela Udru`enja Urban iz Sarajeva te ~lanovi `irija. Prijaviti se mo`ete na linku -

http://fotografija.ba/konkurs/?page_id=33. Participacija za u~e{}e na konkursu je 11 EURA, a prijave na konkurs traju do 31. decembra 2013. godine. I ove godine biraju se pobjednici u pet kategorija: Priroda, Ljudi, Fotoreporterska/PRESS fotografija, Grad i Kreativna fotografija.
Kada }e se mo}i pogledati najbolji radovi i ko }e odlu~ivati o najboljim fotografijama u Bosni i Hercegovini? Progla{enje pobjednika i otvaranje izlo`be najboljih pedeset radova je 24. januara 2014., u Umjetni~koj galeriji BiH, a o pobjednicima }e odlu~ivati osmo~lani `iri: Regina Azenberg (predsjednica `irija), Jan Vermer, Marko Risovi}, Mario Mario Romuli}, Amer Peri{a, Kapetanovi}, Dra`en Stoj~i} i Mladen Pikuli}. Prakticiramo da `iri bude internacionalnog karaktera, {to je praksa na svim ve}im konkursima, radi dodatne objektivnosti. Nagradni fond konkursa iznosi 10.000 KM, a Grand Prix nagrada za ukupnog pobjednika je fotoaparat Canon EOS 5D MK III, poklon generalnog pokrovitelja konkursa - Canon Bosna i Hercegovina.

Iskra koja }e pokrenuti zajednicu
Kako je najlak{e i najpreciznije opisati projekat Budi promjena? Program malih grantova (PMG) Centra za promociju civilnog dru{tva iz Sarajeva pod nazivom Budi promjena je projekat koji donosi i podr`ava pozitivne promjene u lokalnim zajednicama {irom Bosne i Hercegovine. PMG nastoji ja~ati gra|anski aktivizam i razvijati lokalne zajednice kroz podr{ku inicijativama koje rje{avaju pitanja koja utje~u na `ivote gra|ana i gra|anki, dok istovremeno radimo na ja~anju tehni~kih i operativnih kapaciteta organizacija civilnog dru{tva i neformalnih grupa gra|ana/ki koji provode te inicijative u zajednici. Ako bismo poku{ali izbje}i “projektni jezik” rekli bismo da PMG podr`ava gra|ane/ke koji gledaju, djeluju i mijenjaju, gra|ane/ke koji su odlu~ili ulo`iti napor i iskazati svoju inovativnost, kreativnost i posve}enost rje{avanju problema lokalne zajednice iz koje dolaze. Kroz PMG gra|anima i gra|ankama je omogu}eno da budu iskra koja }e pokrenuti zajednicu i da budu model onoga {to je Mahatma Gandhi opisao rije~ima: “Budi promjena koju `eli{ vidjeti u svijetu.” A, {ta je Ad Hoc fond? Pored javnih poziva koji se raspisuju za dodjelu grantova, a imaju}i u vidu da sli~an fond ne postoji u BiH, uz podr{ku donatora, Ambasade Kraljevine [vedske, uveli smo tzv. Ad Hoc, odnosno interventni fond. Cilj Ad Hoc fonda je pru`anje finansijske podr{ke inicijativama/projektima koji tra`e trenutnu reakciju i hitno rje{avanje, te da bude najbr`i servis koji reaguje na slu~ajeve kojima je hitno potrebna finansijska podr{ka za rje{avanje problema koji ugro`avaju ljudske `ivote i da doprinese ispunjenju osnovnih ciljeva PMG-a. Na koji na~in svi zainteresovani mogu aplicirati? Prije svega, program malih grantova Budi promjena implementira Centar za promociju civilnog dru{tva, uz finansijsku podr{ku Ambasade Kraljevine [vedske u BiH. Javni pozivi za dodjelu grantova budu objavljeni u dnevnim novinama i na web stranicama CPCD-a: www.cpcd.ba i www.civilnodrustvo.ba, i sadr`e informaciju kako se prijaviti.

7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

61

novinar: ck ro ki ds ra og be , IĆ V O PETAR JANJAT e
by DINO BAJRAMOVIC

viš e v s , m a im a v o d o g e iš v “Što zavisim od vremena”

1. Je li “crk’o rock and roll”? Jako je bolestan, ali mu se povremeno vrati boja u obraze.

10. Koliko ima istine u izreci: “Ako smo mi bra}a, nisu nam kese sestre”? Isto koliko i u izreci: “Kum nije bijelo dugme.” 11. Da li je {utnja zlato? Bolje da citiram mnogo pametnijeg: “U }utanju je sigurnost.” 12. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Nao~are za sunce. ^itavog `ivota nosim dioptriju i kad (retko) oka~im tamne nao~are, ose}am se veoma moderno. 13. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Jel ovo neko trik pitanje? Moram da razmislim. 14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih u~inio turbo folk, ove realne TV programe, medijske promocije silikonki i silikonaca. 15. Opi{ite Boru \or|evi}a u tri rije~i? Bio je... 16. S kim biste voljeli otplesati tango? Kada bi Gotan Project imali `enskog ~lana, onda sa njom. 17. Osoba koja Vam ide na ganglije? Velika je konkurencija. @ao mi je da nekog izdvajam. Naljuti}e se drugi. 18. Da li je u Beogradu dosadno kad ne pada ki{a? Nikad nije dosadno, pa sad imamo nekoliko stotina istih TV Pink programa. 19. Tange ili badi}? Tango u tangama. 20. A begova ili {kembe ~orba? Volim obe. Ali ako neku 21. Poruka odaberem, uvredi}e se moj verni ~itaocima na{eg prijatelj - ~orbast pasulj. A to je magazina? ve} sentimentalno, sa KUD Zar nemate da ~itate Idijotima sam brojne tanjire ne{to pametnije od pasulja savladao. ove pitalice?
SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

2. Da li se u Beogr adu jo{ uvijek “tre se, lupa, udara”? Evo, ba{ ovog 8. no vembra u klubu G un }e Koja, [vaba i Buc a odsvirati koncer t Trese. Lupa. Udara, sa m uzik propao rokenrol. Jo om iz filma Kako je { malo boje u obra zima.
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa Ali da odgovorim, ne Pitanje je pomalo li~no. {iram. ose}am se, redovno se tu

4. [ta ne morate imati u fri`ideru? ^varke, slaninu sapunjaru, krvavice i {vargle. Ali i nemasno mleko, tofu sir i sli~ne zamene za `ivot. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Claudiju Schiffer i brkove od kukuruzovine. 6. [ta obavezno nosite na pla`u? Obi~no ni{ta. Nudista sam. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Visok, pametan i lep.
8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Tango igra~.

9. Jeste li meteoropata? [to vi{e godova imam, sve vi{e zavisim od vremena. Kako meteorolo{kog tako i ovog drugog. [to te~e sve br`e.
62

KLIN ^ORBA

BOSNOM SME]E PROBEHARALO
Pi{e: FADILA NURA HAVER

Prosječno utučenom i o sebi zabavljenom Bosancu i Hercegovcu kućni prag je najviša planina. Na njemu i ljetuje i zimuje, a smeće baca s praga na put, ako uspije dobaciti. Ukoliko mu se put izmakao malo podalje od praga, Bosančeros se nipošto ne sekira; on smeće zbrinjava i čuva k‘o suho zlato u svojoj rođenoj avliji

B

P
7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

osna je, bez sumnje, van konkurencije u ve}ini svjetskih sistema vrijednosti, a posebno onom ekolo{kom. Uvjerila sam se u to, po ko zna koji put, vozaju}i se ovih dan kroz tri na{a kantona. Kud god da sam i{la; po brdima, dolinama, selima i gradovima, svud je isto: zapu{teno, ru{evno, preplavljeno sme}em. Bezbeli ne{to u meni i nije najzdravije, ~im sve to primijetim prije nego {to uo~im da su na{i ljudi ipak svud jednako srda~ni, dobrodu{ni, pitomi - {to, recimo, kolega Hemon (na{ Amerikanac) jedino zapazi putuju}i po istim krajevima Bosne. [ta mogu kad `ivim u dubokom uvjerenju da slika nereda i sme}a oko nas odra`ava sli~no stanje u na{im glavama, premda stru~njaci za glave imaju dokaze da to ba{ i nije tako, ali tome }u se vratiti kasnije. Mnogo je i dokaza da nismo samo mi ovda{nji skloni navla~iti sme}e gdje god stignemo. ^ine to i uva`eniji gra|ani svijeta, oni sa basnoslovnim ra~unima i `eljama koje daleko nadma{uju ma{tu prosje~nog Bosanca i Hercegovca. Oni sebi mogu priu{titi da ih profesionalni vrhunski alpinisti~ki vodi~i sa svojim visinskim nosa~ima iznesu na sami vrh Mount Everesta. Recimo, na visinu od 8611 m, do kote Chogori, poznatije kao K2, koja je za uspon tehni~ki najzahtjevniji vrh. Ali, `eli{ li na vrh vrhova, mora{ se verati na ciglih 8848 metara. No, nema razloga za brigu, danas se mogu kupiti i puno va`nije stvari od krova svijeta. Da ovi izletnici, skloni visinama, posjeduju novac ali ne i ekolo{ku svijest, dokaz je to {to Mount Everest ve} neko vrijeme nosi etiketu “najvi{e svjetsko odlagali{te sme}a”, radi ~ega Japanac Ken Noguchi jo{ od 2000. godine poduzima stalne ekspedicije ~i{}enja krova svijeta. U svakom poduhvatu ta ekspedicija prikupi i snese s Mount Everesta preko 500 kg sme}a.

zubima i no`nim prstima... Ma, hajde bolan, nek‘ smo mi `ivi i zdravi! Sme}a nikad dosta. Osim toga, nismo mi krivi. Kriva je me|unarodna zajednica koja nije u stanju o~istiti ni zaostale mine iz rata, a kamoli da bi se sjetila organizirati ekspediciju koja bi Bosnu i Hercegovinu o~istila makar od onih silnih neispravnih lijekova i ostalog sme}a koje nam je velikodu{no donirala. pak, ima nade za nas. Naime, ugledni neuropsihijatar Kurt Goldstein, desetak godina je klini~ki promatrao blizu dvije hiljade vojnika koji su u Prvom svjetskom ratu zadobili povrede glave. Brojna istra`ivanja posljedica povreda na mozgu sabrana su i prikazana u knjizi Naknadne posljedice povreda mozga zadobivenih u ratu. U nizu uo~enih neurolo{kih i psiholo{kih simptoma kod ovih pacijenata, Goldstein posebno apostrofira slijede}e: “Istaknuto svojstvo pona{anja ovih pacijenata je njihova urednost i pedantnost. Veliki dio vremena oni provode u sre|ivanju svojih stvari i u staranju da sve bude na svom mjestu. Oni su vrlo dobri bolni~ki pacijenti, jer se brzo prilago|avaju na svakodnevne du`nosti i lako preuzimaju zadatke u odr`avanju ku}nog reda.” Umjesno je zaklju~iti: Bosanci i Hercegovci definitivno nisu ljudi s o{te}enim mozgovima. Zaklju~ak: bolje je biti prljav nego lud!

I

T

rosje~no utu~enom i o sebi zabavljenom Bosancu i Hercegovcu ku}ni prag je najvi{a planina. Na njemu i ljetuje i zimuje, a sme}e baca s praga na put, ako uspije dobaciti. Ukoliko mu se put izmakao malo podalje od praga, Bosan~eros se nipo{to ne sekira; on sme}e zbrinjava i ~uva k‘o suho zlato u svojoj ro|enoj avliji. Pred ku}om, iza ku}e, oko ku}e, a kad sav okoli{ ispuni - {ta da se radi? - nije ku}a apoteka. Sme}e mo`e komotno da se dr`i po balkonima i prozorima. Iza vrata, ispod kreveta, u podrumu, na tavanu, u {pajzu, me|u

oga sam se prisjetila taman kad smo u povratku autom prolazili kroz Rajlovac. Svaku sarajevsku ~iviju trebalo bi barem jednom dnevno provesti predgra|em metropole. Ni{ta nisi vidio sve dok se ne proveze{ kroz Rajlovac, pa dugom i otu`nom cestom Safeta Zajke. Tu se `ivi od auto-otpada i svega {to je moglo otpast s kraja na kraj Planete. Biber po pilavu su stotine kineskih gipsanih i plasti~nih beba obu~enih u kupa~e kostime i perlon grudnjake, povje{anih po ~eonim fasadama poput ogromnih krpelja. Ispred ni{ta manje nakin|urenih piljarnica, }evabd`inica i buregd`inica smjenjuju se socrealisti~ke slike iznurenih pivopija i zapu{tenih ku}nih ljubimaca. Je l’ Saraj’vo gdje je nekad bilo, pitam se, kao da nisam ju~er iz njega. Ipak, malo je re}i da mi je ova oronula, zapu{tena i prljava zemlja prirasla srcu kao da nisam nenormalno sklona pedanteriji, a ne pamtim da sam udarena u glavu.
63

PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILI^I]

^isti hedonizam!
otovo svi zaljubljenici u automobile svake godine zorno prate {to }e se novoga dogoditi na autosalonima. Ove godine, pak, autosalon u Frankfurtu donio je niz novina iz oblasti autoindustrije s posebnim naglaskom na konceptne automobile. Ve} smo pisali o konceptnim inovacijama i novotarijama koje dolaze iz «radionica» Citroena, Peugeota, Opela, a ve} je vrijeme za najave nadolaze}eg tokijskog autosalona koji }e se odr`ati u drugoj polovici studenog ove godine. Od autoku}a koje su se «~uvale» za tokijski spektakl je i japanski Lexus. Dobro znana Toyotina ina~ica luksuznih automobila nastala je 1983., kada je tada{nji predsjednik Toyote odlu~io konkurirati tada nedodirljivim luksuznim automobilima koja su proizvodili Mercedes, Audi, BMW, Jaguar. Od tada do danas Lexus je postao prepoznatljiv, cijenjen brand, s velikim udjelom na svjetskom automobilskom tr`i{tu. Lexus je nedavno predstavio luksuzni coupe uo~i njegove slu`bene premijere na autosalonu u Tokiju. Za tu prigodu Lexus }e izlo`iti dva modela: RC 350 sa 3,5 litarskim V6 motorom i RC 300h sa 2,5 litarskim ~etvorocilindarskim motorom u okviru hibridnog pogonskog sustava. Coupe RC bi u prodaji trebao biti od 2014., kao model za 2015. godinu. Novi Lexusov model odlikuju ~iste povr{ine i agresivne linije, uz uobi~ajno dobre performanse. Lexusovi dizajneri osmislili su do sada naj{iru i najni`e postavljenu prednju masku u svim Lexusovim modelima, dok u standardni dio opreme spadaju i aluminijske felge promjera 18 in~a. Lexus RC bi}e osnova za proizvodnju novog modela sa oznakom F, koji ve} prolazi testove na stazi Formule 1 u Nirburgringu. Prema o~ekivanjima, u taj automobil biti }e ugra|en petolitarski V8 motor od 500KS. Lexus jo{ uvijek nije objavio specifikacije modela RC, ali se o~ekuje kako }e model RC 350 koristiti motor iz IS 350, koji ima 310KS. RC 250h bi trebao koristiti hibridni pogon iz modela IS 300H od 304KS. U Coupeu RC ima prostora za ~etiri osobe. Sjedala su ura|ena po ugledu na ona iz sportskih automobila. Voza~ev kokpit podijeljen je na operativni dio i zonu sa ekranima. U gornjoj zoni smje{teni su instrument plo~a i sedam-in~ni ekran navigacijskog ure|aja, a centralna konzola sadr`i komandnu povr{inu osjejtljivu na dodir. Sjedala u opciji mogu biti presvu~ena ko`om, a sredi{nja konzola obra|ena drvetom. Lexus RC je 30mm du`i, 35mm ni`i i 30mm {iri od limuzine IS, a koristi 70mm kra}i me|uosovinski razmak. Lexus je objavljivanjem fotografija i tehni~kih podataka za novi coupe, napravio izvrsnu najavu za nadolaze}i salon automobila u Tokiju.

64

SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

REAGIRANJA
Hamed Rami} - Uredni{tvu Elvedin Grabovica - Uredni{tvu

Nisam finansirao „sport- Magazin Slobodna Bosna sku ekskurziju“, niti sam neistinama i lažima ruši ikada bio u Velikoj Britaniji kredibilitete JP EPBiH, kredibilitet i ugled gener(“Direktor Euroasfalta Hamed Rami} alnog direktora i ugrožava odveo Lagumd`iju, Grabovicu i Kari}a na sportsku ekskurziju”, SB, br. 886) razvojne procese kompanije
U posljednjem broju Va{eg magazina “Slobodna Bosna” od 31.10.2013. godine, objavili ste na strani 5. informaciju ~iji naslov glasi “Direktor Euroasfalta Hamed Rami} odveo Lagumd`iju, Grabovicu i Kari}a na sportsku ekskurziju”. Ljubazno vas molim da u cilju istinitog informisanja javnosti, a u skladu sa ~lanom 8. Zakona o za{titi od klevete FBiH, u narednom broju “Slobodne Bosne” i na portalu www.slobodna-bosna.ba objavite demantij slijede}eg sadr`aja: Ne samo da nisam bio u dru{tvu ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatka Lagumd`ije, direktora Elektroprivrede BiH” Elvedina Grabovice i direktora JP Autoceste FBiH” Ensada Kari}a u Velikoj Britaniji i pratio utakmicu Manchester City – Bayern, nego NIKADA u `ivotu nisam bio u Velikoj Britaniji. Va{em novinaru (inicijali S.B.) spreman sam na uvid dati moju putnu ispravu iz koje je jasno vidljivo da u njoj nemam ni vizu za Veliku Britaniju, niti potvrdu ulaska, odnosno, izlaska iz te zemlje. U skladu sa gore navedenim, nisam ni finansirao putovanje, “sportsku ekskurziju” kako ste ga nazvali u Va{em tekstu. O~ekujem da uz objavljivanje sadr`aja demantija, objavite i izvinjenje meni, ali i javnosti u cjelini zbog objavljivanja la`ne infromacije. Hamed Rami} (“Direktor Euroasfalta Hamed Rami} odveo Lagumd`iju, Grabovicu i Kari}a na sportsku ekskurziju”, SB, br. 886) U izdanju magazina “Slobodna Bosna”, od 31.10.2013. godine, na strani 5., objavljen je tekst sa naslovom “Direktor Euroasfalta Hamed Rami} odveo Lagumd`iju, Grabovicu i Kari}a na sportsku ekskurziju”, u kojem su izneseni neistiniti i tendenciozni navodi. Navedeni tekst nastavak je kontinuiranih napada na mene, s ciljem ru{enja kredibiliteta JP Elektroprivreda BiH i funkcije koju obavljam u JP Elektroprivreda BiH i Koncernu EPBiH. Shodno tome, zahtijevam da u slijede}em broju “Slobodne Bosne”, kao i na portalu magazina www.slobodna-bosna.ba objavite demanti u integralnoj formi, uklju~uju}i naslov, kao u tekstu koji slijedi, te priznanje da ste u navedenom tekstu objavili neta~ne informacije. U protivnom, pokrenu}u relevantan sudski postupak radi za{tite mojih prava i naknade {tete. Nastavljaju}i plansko, kontinuirano objavljivanje neistina o meni, s ciljem ru{enja kredibiliteta funkcije koju obavljam u JP Elektroprivreda BiH i Koncerna BiH, i naru{avanja mog li~nog ugleda i kredibiliteta, u magazinu “Slobodna Bosna”, dana 31.10.2013. godine na strani 5., objavljen je tekst sa naslovom “Direktor Euroasfalta Hamed Rami} odveo Lagumd`iju, Grabovicu i Kari}a na sportsku ekskurziju”, u kojem su iznesene neta~ne, neistinite informacije. U srijedu , 02.10.2013. godine, slu`beno sam boravio u Tuzli, u Podru`nici Termoelektrana “Tuzla” i predsjedavao 129. sjednicom Uprave JP Elektroprivreda BiH. Istoga dana (srijeda, 02.10.2013. godine) u 14, 00 sati na poziv gospodina Jasmina Imamovi}a, na~elnika Op}ine Tuzla, prisustvovao sam Sve~anoj sjednici Op}inskog vije}a, odr`anoj povodom obilje`avanja Drugog oktobra-Dana oslobo|enja Tuzle. Neistinitim navodima iznesenim u tekstu, magazin “Slobodna Bosna” direktnim napadima na mene li~no, nastavlja s aktivnostima kojima se planski kreira negativno javno mnjenje i nastoje zaustaviti razvojni procesi JP Elektroprivreda BiH. Navodi izneseni u tekstu potvrda su

ru{enja standarda profesionalnog novinarstva koji, izme|u ostalog, podrazumijevaju raspolaganje argumentima za izno{enje odre|enih tvrdnji i objavljivanje nu`nih argumenata. Generalni direktor Dr. Elvedin Grabovica

Zlatko Lagumd`ija - Uredni{tvu

Nisam prisustvovao utakmici Manchester Cityja i Bayerna, niti sam se iz Velike Britanije vratio sa skupocjenim satom
(“Direktor Euroasfalta Hamed Rami} odveo Lagumd`iju, Grabovicu i Kari}a na sportsku ekskurziju”, SB, br.886) Dana 31.10.2013. godine u sedmi~nom magazinu “Slobodna Bosna” na strani 5. objavljen je tekst sa naslovom “Direktor Euroasfalta Hamed Rami} odveo Lagumd`iju, Grabovicu i Kari}a na sportsku ekskurziju”. U tekstu je izneseno vi{e neistinitih informacija koje o~igledno imaju za cilj obmanjivanje javnosti. U ovome dru{tvu nikada nisam bio ni na jednoj sportskoj manifestaciji. Nikada, pa ni 02.10.2013. nisam prisustvovao utakmici Manchester Cityja i Bayerna. U Sarajevu sam 02.10.2013. primio visoku delegaciju britanskog parlamenta. U poslijepodnevnim i ve~ernjim satima sam prisustvovao sjednici predsjedni{tva SDP BiH, na kojoj sam zajedno sa Nerminom Nik{i}em, ~lanove Predsjedni{tva SDP BiH, upoznao sa rezultatima razgovora politi~kih lidera {est politi~kih stranaka o iznala`enju rje{enja za provedbu presude “Sejdi}-Finci” koji je dan ranije (01.10.2013. godine) odr`an u Briselu. Shodno naprijed navedenom, u cjelosti je neta~na informacija da sam se iz Velike Britanije (u kojoj nisam boravio pomenutog datuma) vratio sa skupocjenim satom. U nizu dezinformacija i neistina koje kontinuirano objavljujete o meni li~no i mome radu, odlu~io sam se da reagiram na ovaj tekst, jer je njegovo objavljivanje najeklatantniji primjer bezo~nog plasiranja niza dezinformacija i neistinitih informacija i obmanjivanja javnosti. Ujedno Vas molim da demanti u cjelini i na portalu www.slobodna-bosna.ba na kojem ste, tako|er, plasirali ovu neta~nu i zlonamjernu informaciju. Molim Vas da postupite u smislu ~lana 8. Zakona o za{titi od klevete FBiH, objavite ispravku neistinitih navoda u tekstu i Va{e izvinjenje zbog obmanjivanja javnosti. Zlatko Lagumd`ija
65

7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful