195

7.4. Telefonsko i mobilno komuniciranje 7.5. Kultura poslovnih odnosa i rjeiavanja konflikata 7.6. Kultura sluianja i poslovnog dopisivanja 7.7. Kultura poslovnih safanaka i pregovaranja 7.8. Kultura poslovnog ponaìanja u ugofiteljskim objehima idrugim prigodama 7.8.1. Kultura naruÈivanja ikonzumiranja jela 7.8.2. Kultura ponaianja za vrijeme domjenka 7.9. Kultura poslovnog odijevanja 7.10. Kultura poslovnog darivanja Pitanja za provjeru znanja i raspravu

200

7nt
206 209 214

¿U
222 223 228 236

S. KARAKTERISTICNI KUTTURNIOBICAJI U NEKIM ZEMTJAMA
8.1. Kulturni i poslovni obiiaji u ltaliji 8.2. Kamkteristike grike poslovne kulture 8.3. Kultumi i poslovni obiëaji Spanjolske 8.4. Poslovni obiiaji u Francuskoj iVelikoj 8.5. Strogi obiiaji Njemaðke 8.6. Kuhumi i poslovni obitaji Rusije 8.7. Poslovni obiiaji u lzraelu i Indoneziji 8.8. Japanska poslovna

239
240 242 243

Bftaniji

245
247

248
250 251

kultun

8.9. Poslovna kultura Kine

254 255
258

8.10. Neke karakterifike arapske i islamske kulture
8.1 1, Karakteristike amedike i austnlske poslovne kulture

8.12. Ekumenizam ikultuma ograniienja nekih religija Pitanja za provjeru znanja i raspravu

260
267

9.IZGRADNJA I I(ONTROI.A POSTOVNE KUTTURE
9.1. lzgradnja kulturne strategije 9.2. Kontrola i unapredivanje poslovne kulture Pitanja za prwjeru znanja i raspravu

271
272 276

279

Literatura 0stali izvori Popistablica Popisshema
Popis

283
287

287 288 288

ndionica

Kazalo imena

289
291

Biografije auton

200 203

206 209 214
217

fhnkcionirati ako nisu ispunjeni odredeni zakonski, osob rullni preduvjeti. Zivimo u vremenu krize morala i u druStvu ¡:roblema proizlazi iz nepoStenog, nekulturnog i neetið *bavljanju gospodarskih djelatnosd. Zivimo i u vremenu gl

222 223 228 236

239

2q
2A
243 245
247

{urnih odnosa, u kojemu plemenske, regionalne, nacionaln granice gube znaðenje, alisu istovremeno sve uoðljivije ra turama i slojevima druðtva. Odnosi medu ljudima i poslo elanas su sve viSe globalni, multikulturalni i demokratski i moral pojedinca ne bi trebalo razdvajati od morala i eti rlrugih procedura u poslovnim subjektima, imi ih u ovoj k


250 251

u skladno Zivljenje i odgovorno timsko djelovanje. Kada Èlovno, kulturno i etiðko uljudno djelovanje kvalitetno po govorimo o moralnom druStvu i pobjedi opóeg dobra. Ov

254
255

Þ

pokuðava pomoói u pravilnom izboru ponaSanja iob

rodnih kontakata i poslova

258 260
267

Þ nudiviSe alata i primjera koji óe vam pomoói
nite moralnim i izvrsnim

da svo

271
272 276

Þ

daje sustavne i razumljive spoznaje o poslovnoj
Sanja i ophodenja u poslovnom okruZenju

.279

Þ ilustrira postupke stvaranja etiðkog i multikulturno
stava

283 287 287 288 288

Þ razmatra naðine etiðkog i moralnog rasudivanja u b

Þ potiðe primjenu dobre poduzetniðke i menadZerske

289
291

Þ upuóuje na principe i norme poslovnog pona5anja kulturnih obiðaja u nekim zemljama Europske unije

ukljuðuje analizu i sintezu dru5tveno odgovornog p

iskazuju poStovanje prema njima. Ljepota je dobrog aforizma, poslovice i citata u tome ðto je saZet, konkretan, pun mudrosti i savjeta. Aforizmi nude opóenito pravilo ponaSanja za svaku osobtl. Zlatno pravilo: "ðini drugima ono ðto Zeliõ da oni ðine tebi" toliko je veliko da moZe utjecati na naðe ponaðanje tijekom cijeloga úivota. To pravilo izvrsno simbolizira ono 5to namjeravamo u knjizi poruðiti, odnosno oblikovati, a to su poruke koje su dovoljno jasne, prihvatljive iprimamljive, ikoje potiðu na ispravno ponaSanje i etiðko razmiSljanje. Iskreno vjerujemo da óe vam te poruke i sadrZaj ove knjige pomoói da jo5 uðinkovitije sagledate vaZnost poslovne etike i kulture u novome globalnome multikulturalnom poslovnom okruZenju.
Popis osoba kojima se autori Zele zahvaliti prevelik je da bi se sve pojedinaðno navele. Poðinje s kolegama ikolegicama s kojima radimo i kojisu nam

dali brojne smjernice, podatke i sugestije. Tu spadaju studentice i studenti koji su na nastavi i mnogobrojnim radionicama kreativno analizirali etiðke dileme koje se nalaze u ovoj knjizi. Velik doprinos u pisanju ove knjige dali su i djelatnici viSe knjiZnica, koji su nam svojim savjetima skratili vrijeme traZenja raznih knjiga, ðasopisa i drugih publikacija.
Znatan doprinos strukturi ove knjige dali su i recenzenti koji su u razgovorima upuóivali na odredene moralne probleme i etiðke dvojbe. Njihovi komentaritrasirali su smjer na5eg promiðljanja i istraZivanja o moralu, etici i multikulturi pojedinca i druStvu.
Posebno Zelimo zahvaliti svim studenticama i studentima te svima onima koji óe se sluZiti ovom knjigom, jer smo pri pisanju stalno mislili na vas i tematiku koji óe vam biti koristan izvor informacija u radu i Zivotu. Svima

vama, a posebice izdavaðima i naSim obiteljima, dugujemo zahvalnost jer ste svi skupa pridonijeli da ova knjiga bude dostupna javnosti. Zelimo vam da sva vaða postignuóa budu korisna i uspjeSna.
10

lrizma, poslovice i eta. Aforizmi nude ¡ilo: "Õini drugima e utjecati na na5e irnbolizira ono ðto su poruke koje su
ispravno ponaSae poruke i sadrZaj ;t poslovne etike i
a

nadZerski etiðki kodeksi poslovanja, puni su razliðitost sil nas potaknuli na pisanje ove knjige. Frvi problem su ski skandali, afere i prijevare u gospodarstvu i dru5tvu o såìmo naSa veó i globalna pojava i koji pokazuju da je pot i unaprijediti etiðka i moralna naðela poslovanja i na nov
ì

I

n poslovnoj etici i kulturi. Drugi problem je spoznaja da elicionalno, etiðko uðenje nije moralo izuðavati globalnu ¡loslovnih odnosa i multikulturne razlike koje utjeðu n u ¡roslovnom okruZenju. Theói problem ogleda se u glob

,rom okruZenju. a bi se sve pojedirdimo

ikoji

su nam

ubrzanom znanstveno-tehnoloSkom razvoju s jedne te ogr ,ialnim sredstvima s druge strane, nameóuóinove moralne, standarde odnosa pojedinac - poslodavac - druStvo - ok
l,,lilcada u

ldentice i studenti o analizirali etiðke nju ove knjige dali na skratili vrijeme

ti koji su u razgoke dvojbe. Njihovi
Lnja

o moralu, etici

ra te svima onima

no mislili na vas i du iZivotu. Svima mo zahvalnost jer nosti. Zelimo vam

povijesti dogatfaji ni u jednome dijelu na5eg plan vczani za sudbinu svakog od nas pojedinaðno ili grupno ìt pretpostavlja se da óe taveza u buduónosti bitijo5viSe 5u tome brojni sluðajevi gospodarske, financijske i ratne k ¡nentarne nepogode u nekom podruðju, l<oje se negativ ¡{otovo cijeli svijet. Takav su primjer kvarovi nuklearnog re u Fukushimi uJapanu te nuklearne elektrane u ðernobilu åilmo jedne drZave ili regije, ideologije, nacije ili religije ve jer su se dogodili i u naSim kuóama i straðno zabrujali i "{vjedoci smo i toga da velik dio stanovniStva u svijetu Z siromaStva ðak i u Sjedinjenim Ameriðkim DrZavama te umire od gladi, posebice u Somaliji i drugim dijelovima A

lJoõavamo takoder da ðovjek sve vi5e nekontrolirano p kerja se umorila od sve veóeg zagadivanja. Voljeli bismo da ne probleme svi reagiramo moralno i da se na taj naðin prema problemu. Mnogo je zajedniðkih razloga i potreba

Krajem 20., a posebice na poðetku 21. storjeóa, ðov deks pona5anja, svoj moral i izvore svoje duhovn

svojih zahvata u prirodi omoguóen mu je nezapa globalnu buduónost, pokreóuói nova moralna pi

poznata u eticijer su se ticala samo odnosa prem nji doseg ðovjekove moói i planetarnog utjecaja p odgovornost koja ulazi u sredi5te poslovne etike. vi5e nije determinirano njegovom prirodom i pri

veóje to sada ponaSanje ipriroda njegove akcije, njegova izoliranoga poslovnog sustava i njegove o

õovjek danas radi i priprema ono 5to óe biti sutra t ulazi u sferu bitne akcije u svijetu, i njegov moral m djelovanja. ðovjekje danas u situacijida se sam mo buduónostijer je logiðno moguóe pretpostaviti da sada5njost, alije isto tako logiðki pozeljno pretpo moZe Zrtvovati za buduónost.

Buduói da velik broj osoba smatra da je svrha poslov subjekta (tvrtke, ne i ustanove) profit, nameóe se ne samo moralnog subjektiviteta svake pojedine

moralnog kodeksa svake profesije i svakoga poslovn nije samo pitanje prava - legaliteta nego i morala toga da u svakome poslovnom subjektu rade ljudi poslovne etike ustanovljuju odredene standarde i k

turnog, nuZnim se nameóe potreba prouðavanja i koncepcija poslovne kulture i etike.

Znanstveni i praktiðni problemi odredili su ternelj suvremenoj znanosti i gospodarskoj praksi potrebn slovne etike i kulture u svim strukturama i razinam multikulturalnoga dru5tveno odgovornog poslova konkretizira se u dvije pomoóne hipoteze.
12

utjecaj na vlastitu <ojá prije nisu bila
ru samome. DanaS:

inameóe njegovu etniðko ponaSanje r stvari oko njega, 5to prelazi granice i sudbine.

r*it':niciu svakome poslovnom sustavu, kojiZele izvrsno ${t $vojim postignuóima, moraju usvojiti idobro poznava tivnog upravljanja i ponaSanja te temeljem toga etiõki i m * tuko se pona5ati.
åxr;¡vno

naznaðenim problemima istra *l*m temeljnom hipotezom i parcijalnim hipotezama te k*¡ sveuõiliSnog udZbenika, determinirani su njezini c

iu najuZoj sprezis

$*

njegovo djelovanje rói u sferu ljudskog reditiprema svojoj duónost irtvuje za li da se sadaSnjost

istraZiti sve relevantne znaðajke i spoznaje o najvaZ Èsrlslovne etike i multikulture te sustavno ijednostavno t*rlriiska znanja.implementirati u praksi, koristeói se p nr.i*rima, pravilima, naðelima i sugestijama te prenijeti ku.je smo stekli empirijskim iskustvom radeói na razn {xr}slovima u gospodarstvu, javnoj upravi i kao znanst ri*tnici na viSe fakulteta.

;vakoga poslovnog

eba razja5njavanja ) nego i uspostava rbjekta. Dakako, to niteta. Polazeóiod

instrumentarij :se moralnog i kulnijevanja razliðitih
<ao

N*ilnaðenu svrhu moguóe je klasificirati i elaborirati u v¡tä¡tna cilja. Prvi je cilj opisati glavne aspekte poslov ì.Èf procese stvaranja moralne poduzetniðke klime koja ixgradnji osobne i poslovne izvrsnosti. Drugi cilj koji s x*Elatak, jest upozoriti na nove putove, naõine, metode *tidkog i poslovnog ponaSanja u sustavu druðtveno odgo 'ilr*Cicilj ogleda se u razmatranju i stvaranju moralnih od i raclnih postignuóa pojedinca te izgradnji i stvaranju m {l$slovnog i druStvenog sustava.

p'otezu koja glasi: nplementacija pouStva te stvaranje lemeljna hipoteza

{J obradi prikupljenih podataka koriStena je povijesna propituju i ocjenjuju dosadaSnja istraZivanja iobjavljen

s{venim i struðnim radovima iz podruðja poslovne et |jçsebno je koriStena metoda teorija sustava za izuóava erike i morala te naðela poslovnog ponaSanja i odluðiv

se poglavlju promi5lja o pojedinaðnoj rematskoj cjelini koja se mu ciplinarno izlaie. u viSe poglavlja autori su dali odredene primjere te, ðinjenice, radionice, dobru i loSu praksu za propitivanje komplel spornih dilema u poslovanju. Sva poglavlja mogu se prouðavati povez posebno. Tko zeli, moZe preskoðiti odredeno poglavlje, a da time ne

ukupno razumijevanje predstavljene problematike. Zelite Ii o poje poglavlju ili podruðju proðitati neSto vi5e, pogledajte fusnote i kor izvore koji se odnose na to podruðje. Na kraju svakog poglavlja nal pitanja za utvrdivanje i provjeru znanja, koja upuóuju na sintezu i
elemente odredenog poglavlja ove knjige

Prvi dio knjige Znqnstveno-metodoloíki pristup poslovnoj etici zapoðin matranjem etiðkog uõenja i djelovanja s povijesnog i filozofskog as objaSnjavaju se etiõka uðenja, pristupi i podjele re predstavljaju prom nja o etici istaknutih svjetskih filozofa i ekonomista. Razmatraju se po etike i morala, obja5njavaju etiðke teorije i karakteristike moralnog ðanja koje utjeðu na vrijednosni sustav pojedinca.

Drugi dio knjige Etiðko i moralno prosudivanje u biznisu odnosi se na pod poslovne etike kao znanstvene discipline. Definiraju se subjekti kojiu na etiðko ponaSanje i djelovanje te navode temeljna etiðka naðela se treba pridrZavati u poslovanju, istiõuói moralne odgovornosti i o suvremenog menadZera. Autori istiðu razlike izmedu osobne, zako dru5tvene, poslovne, radne i profesionalne etike te detaljno razm individualne osobine i uvjerenja koja utjeðu na etiðko ponaSanje p nog subjekta i radna postignuóa pojedinca. Posebna paZnja posveó etiõkom kodeksu poslovnog pona5anja i drugim menadZerskim alati mjerama koje u poslovanju pridonose etiðkom ponaðanju, kao i obja vanju razina i dilema etiðkog odluðivanja, pri ðemu mnogobrojni prim radionice pridonose boljem razumijevanju te problematike.
14

koja se multidis:ne primjere, upunje kompleksnih i iavati povezano ili da time ne ugrozi te li o pojedinom rsnote i kori5tene oglavlja nalaze se na sintezu i bitne tici zapoðinje razrzoßkog aspekta. tavljaju promiðljaratraju se pojmovi e moralnog pona-

$:rr)$lovnoj kulturi kao temeljnom ðimbeniku kojiutjeðe na Ì dj*lovanje poslovnog subjekta. Pritom se provodijasna

l *jmova kultura, poslovna kultura i multikultura; objaSn rti*zina razvoja u teoriji i praksi menadZmenta; razmatra v;rånost u izgradnji zajedniõke poslovne multikulture.
ß$eti

dio knjige Karakteristike i elementi poslovne kulture odn lrir: srZi poslovne kulture, pri ðemu se detaljno razmatra *l*menti. ObjaSnjavaju se l<ognitivni isimboliðki element t* pretpostavke za njezinu izgradnju u poslovnom sub È-*li upoznati s v'rstama poslovne kulture u podruðju up potencijalima, opisujuói karakteristike svake od njih.

$esti dio knjige Iltjecaj nacionalne kulture na poduzetniðk razmatranjem razlike izmedu poslovne kulture i poslovne s* utjecaj nacionalne kulture na poslovne odnose i rez djelatnika i menadZment.
-Tecfnri

osi se na podruðje

rbjekti koji utjeðu .iðka naðela kojih vornosti i obveze
sobne, zakonske, taljno razmatraju rona5anje poslovZrija posveóuje se

dio knjige Principi i norme poslovnog ponaíania svo ¡roslovno ponaSanje. ObjaSnjavaju se principi, standardi i protokolarnog ponaðanja, ophodenja i komuniciranja. ¡roslovnih odnosa i rjeSavanja konflikata, kultura sluSan ¡risivanja, kultura poslovnog odijevanja i darivanja te pclna5anja u ugostiteljskim objektima i u drugim prigoda

erskim alatima ili u, kao i objaSnja;obrojni primjeri i
(e.

ûsnri dio knjige Karakteristiðni kulturni obíðaii u nekim ze ranimljiv jer se ðitatelja upoznaje s karakteristiðnim k nim obiõajima u pojedinim zemljama svijeta. Õitate¡ óe kultr-rri i poslovnim obiõajima mediteranskih zemalja njolske i Franðuske, zatim Njemaðke, Rusije i lzraela te rrra arapske, kineske, japanske, ameriðke i australske po

Za r,rtemeljenje etike kao znanstvene discipline znaðajno je pridonijela Platonova podjela znanja na teorijsko i praktiðno podruðje, a potom iAristotelova podjela znanja na teorijsko, praktiðno i poetiõko podruðje, pri ðemu je svrha teorijskog znanj praktiðnog da se Zivot ðovjeka u zajednici uðini boljim, ranje poStenog i moralnog odnosa u okruZenju. Aristote õovjeku pripada privatna svojina, pa tek onda zajedniõka truditi da odrZava i uveóava privatnu imovinu, a put tog drazumijeva nanoSenje Stete drugome i upotrebu nemo nego poðten rad.i upotrebu moralnih sredstava za pos Aristotel dijeli ljudsku djelatnost na razumski, nerazum Razumski- logiðki dio obuhvaóa znanje i shvaóanje. Ne ni dio odnosi se na htijenje i poZude. Etiðki - moralni d hrabrost, praviðnost i umjerenost. Predmet je etike kao djelovanje i pona5anje.
U

okviru etike kao filozoßke discipline razvila se poslovna problem u poslovnim odnosima prisutna u svim epohama i djelovanja. Poslovna etika se kao znanstvena disciplina stoljeóu. Njezin razvoj u tom stoljeóu moZemo podijeliti
Prva faza trajala je do polovice 20. stoljeóa. U to doba o njoj su najviSe raspravljaliteolozi ifilozofi

istiðuói pitanja raspodjele plaóa i prava radnika u kapitalistiðkom poretku.

Branko Balj, Uvod u poslovnu etiku, lP Beograd, Beograd 1995., str. 9

Aristoteles Louvre, grõki filozof (384.-322. pr. n. e.), spada medu vremena. On je najznaðajniji sintetiõki um antike. Dostupno sa: "htt

wiki/Aristotel"

(10.8.201 0.)

uvodikolegij pod nazivom Etika poslovanja. Krajem 1980. posebno znaðenje poslovnoj etici pridaje se u Europi kada se na sveuðili5tima u Nizozemskoj, Svicarskoj, Njemaðkoj, Belgiji, Francuskoj, Engleskoj, Britanijii ltalijiuvodikolegij Poslovna etika. Prva europska konferencija o poslovnoj eticisazvana je 1988. kada je s radom zapoðela Mreù,a europske poslovne etike (eng. European Business Ethics Network - EBEN).4 Od 1990. godine pro5loga stoljeóa globalno se potiðe dono5enje etiðkih kodeksa unutar odredenih cehova i poslovnih sustava.s

O etiõkom poslovanju sve se vi5e raspravlja na razini cijele Europske uni je. Strah da bi amoral, korupcija i. prijevare mogli doói glave teõevinarna kapitalizma i slobodnog trZiSta ðini se da je pokrenuo i poslodavce ðirom svijeta, 5to je u globalnim odnosima i uvjetima poslovanja posve razumljivo. Javno miSljenje, a to znaði potroSaði i dioniðari, poðinju oStro kaZnjavat kompanije raskrinkane zbog menadZerskih prijevara, friziranih podataka

propusta u politici oðuvanja okoliða ili nepoStivanja socijalnih standarda.
Ne ðinite drugome

Danas, a u buduónosti jo5 i vi5e, poslovna
óe etika

i kultura postativaZnim proizvod nim adutom svakoga poslovnog subjekta jer pridonosi njegovu razvoju i novoj kon Konfuciie (kineski frlozof i socijalni reformator) kurentskoj prednosti. Tako poslovna etika kao i biznis, postaje nacionalna i internacionalna, znanstvena i praktiðna disciplina. Na nacionalnom planu prosuduje ivrednuje nacionalni poslovn
ono 5to ne biste sami åeljeli da vam drugi Èine.

Nenad lnjac, Mala enciklopedija kvalítete,lV. dio: Okoli5 i njegova za5tita, Oskar, Centar z

razvoj ikvalitetu, Zagreb2004., str. 192.

Horst Steinmann, Albert Löhr,IJnternehmensethik, 2. izdanje, Stuttgart, 1991., citirano prema: S. Baloban, Etiðnost í socijalnost na kuínji, Kr5óanska sadaSnjost, Zagreb,1997., str 30.-31. Manuel G. Velasquez , Business etics: concept and ccses, Prentice Hall, Upper Saddle River, 4 izdanje, NewYork, 1998., str. 15. 20

i druStveni sustav t e moralno ponacanje pojedinca i njegovih postupaka u poslovnim transakcijama. Na internaI

Ako ne voli5 novac, daj ga lopovima i oni ti ga neee uzeti.
Konfuciie
I

etika prouc'ava moralno djelovanje nacionalnih i multinacionalnih poslovnih sustava i primjenu etic'kih nac'ela raspodjele dobara i druStveno odgovornog poslovanja.

1.l. Povijesni i filozofski pristup etirkom urenju i djelovanju
TisuCama godina ljudi su razvijali standarde, pravila i etic'ke kodekse za druStveno i pojedinac'no ponaganje. Etika lzao filozofslza disciplina propituje ciljeve i smisao moralnih htijenja i vrednovanje moralnog ponaganja. U staroj Grc'koj t e u Rimskom, Turskom i Austro-Ugarskom Carstvu bile su regulirane brojne poslovne i gradanslce duznosti i alctivnosti. Krajem 16. stoljeCa, S porastom trgovine, trgovci i u Europi i u Aziji bivaju upoznati S obic'ajima i vrijednostima drugih druStava. Razvojem civilizacije raste i potreba za etic'kim poslovanjem pogodnim za razvoj kapitalistic'ke ideoielio da drugi postupaju S tobom. 10gije.~ Etika je znanost koja prouc'ava ~ u r t oJ n . Manning (predsjednik i bvrini direktor "moralno p0naSanje ljudi", pri c'emu J. WalterThompson CO.) "moral" ne znac'i nuZno i dobro ponaSanje, vekvladanje lcoje nastaje lcao moralni izbor. DruStvene znanosti - antropologija, psihologija, pedagogija, sociologija, kadrologija i druge - bave se isto tako Ijudslzim ponaganjem. Kada se, medutim, u ovim znanstvenim disciplinama upotrebljava izraz ljudsko ponaSanje ili vladanje, misli se na razlic'ite ljudske aktivnosti lzao Sto su govor, prehrana, odijevanje, pisanje, umjetnic'ko izrazavanje itd., dok se u etici pod tim izrazom ne misli na svalzo ljudsko ponasanje, vet samo na ono lzoje podrazumijeva c'ovjekov slobodan odabir da s e ponaSa na odreden nac'in.

3

Etika prouc'ava postojeCi moral, odnosno postojeCu moralnu praksu ljudi i polcus'ava pronaei odgovarajute smjernice za moguee poboljSanje te prakse. Otuda se U filozofskoj literaturi etic'ka razmatranja shvaeaju kao teorijska valorizacija dobroga ili loSega ljudskog morala, Sto je nekim filozofima dalo
Momrilo Stojkovic, Etos iprogres, Prosveta, NiS, 1993., str. 11.

Tri osobine krase ðovjeka: poËtenje, mudrost i hrabrost.

Filozofska etiðka motri5ta s ðiniti dobro naSa duZnost i ma osobnog djelovanja. Najb Konfucije (kineski frlozof i socijalni reformator) filozofskog etiðkog uõenja nje lmmsnuel Kønt kojije smatrao dobra proizlazi iz na5ih "umnih duZnosti" i na5e dobre volje djelujemo.T Volja, prema njemu, nije ne5to na ðto utjeðu van ili vi5i razlozi poput uZitka, sreóe i ugode, veó je autonomna i kone sama sebi. Po njemu se moralno djelovanje zasniva na jer svaki ðovjek veó ima apriorni zakon koji mu nareduje kako Stoga "nije potrebna znanost ili filozofija da bi se spoznalo 5to da radi da bi bio dobar i po5ten, uistinu da bi bio mudar i ple
Neka tvoje oëi gledaju u lice,

i neka

ke" koju je promicao i Ma jedan njemaðki filozof kojij se ljudsko djelovanje treba razmatrati sa stajaliSta materija sti.s Za razliku od Kanta kojije smatrao da su moralne vrijedn iskustvu, Max Scheler istiðe da ðovjek ne djeluje samo logik logikom srca te da je ljubav osnovni naðin prihvaóanja vrijed ðovjekvrednuje i stvara, prema njemu proizlazi iz poretka lju
Stari zavjet; Izreke; 12;35.

tije pogled uvijek

prav!

Kantovo pisanje i razmiSljan je razvitku "materijalne vri

Immanuel Kant(1724.-1804.), njemaõki frlozof kojije svoje etiõko uõe Kritika praktiðnog uma 1788. godine. Dostupno sa: www.wikpedia.org (1

Mustafa Cerió., Etikq u islamu, Zbornik radova Treóeg simpozija zagr 14'10./1990.,lslamska zajednica, Zagreb, 1991., str. 7.

Max Scheler (1874.-1928.), njemaõki filozof koji u svojim djelima Forma terijalna vrijednosna etika pobija Kantov formalizam. Dostupno sa: www.w 7.2010.\

;ta smatraju da je st i temeljna norNajboljije primjer a njemaðki filozof
atrao da shvaóanje volje da pravedno

koji prepoznaju najvi5e dobro i koji Zive mudrost, prav umjerenost te predstavljaju moralni autoritet na temelju k reói i prosudivati ðto je za njihovu zajednicu dobro.tl Nje postiói vrlinu koja se, dakle, zasniva na znanju, a to je te kao vrhunskoj vrijednosti i ta se ideja ne moZe ostvariti

vanjski ðimbenici rna i propisuje zar na samokontroli,
rako da se pona5a.

o 5to ðovjek treba

iplemenit".s
íljanje pridonijelo : vrijednosne eti-

nego istovremeno u zajednici, odnosno u drZavi. Svoje e zao je s uðenjem u idealnoj drZavi, koje je iznio u dijalo svaki pripadnik staleZa (proizvodaõi, vojnici i ðinovnici) je sposoban. Sam Arístotel nije se slagao sa Sokratom d proizlazi iz znanjajer je znanje samo po sebi vrlina.l2 N Platonom, iako mu je Platon bio uðitelj i veliki prijatelj. O dobro, povezano je, prema Aristotelu, s politikom kao u ali i s ekonomijom kao umijeóem privredivanja, a dob povezano je s karakterom ðovjeka. I(ineski filozof i dru5tveni reformator Konfucíje uðio je da poðtenju, nz mudrost, dobrotu, vjernost i iskrenost, kao trajnim vrijednostima, pripadaju i etiðki principi.l3 Indijski politiõar i voda indijskoga narod-

Max

Scheler,

joí

<ojije smatrao da :rijalnih vrijednoijednosti ovisne o ogikom uma veó i 'ijednosti. Sve 5to
<a

Naj iskr ona u ko

-vjer

ljubavi.
10

Sokrat, grðki filozof (469.-399. g. pr. n. e.) guru je filozofije morala wikpedia.org (18. 7. 2010.)

il

r uðenje iznio u djelu
rrg (13.7.2010.)

zagrebaðke dZamije ormqlízamuetic¡ iMa-

l2

l3

ww.wikpedia.org

(15.

Platon (roden 427. g. p. n. e.) bio je utjecajan grõki filozof i idealis filozofije uðenje o idejama. ldeje su prema njemu izvor, uzrok i u Dostupno sa: www.wikpedia.org (18. 7. 2010.1 Aristotel (384.-322. g. pr.n. e). Djela; Fizika, Metafizika, Logika, Nik Politika i dr. Dostupno sa: www.wikpedia.org (13.7.2010.) Konfucije (lat. Confucius, prema kin. Kung tzu ili Kong Futzi) Zivio pr. n. e. Detaljnije vidi: natuknica Konfucije, Hrvqtski opói leksikon,
Miroslav Krleàa, Zagreb, 1996., str. 483.

Þ kult bezirtvi.
Budite zahvalni svima koji su vam pomagali i pomaZite im!

Ghandhi je suzdrZavanje od nasilja podignuo na razinu etiðkog naðela.

John M.Templeton (amerièki poslovni ëovjek)

U svom je radu i djelovanju isticao daetika nije povezana s osjeóøjimø. Osjeóaji ðesto odstupaju od onoga õto je etiðko. lsto je pri primjeni zakona. Zakon moZe odstupati od etiðkih naðela ili ðiniti 5to druStvo prihvaóa. Veóina nas, kada se suoði s izborom izmedu dobrog, lijepog i pravednog na jednoj strani te lo5eg, stra5nog i nepoStenog na drugoj, odabire istinu

ipravdu.
Bolje je prijatelju

Adam Smíth je svoja prva promiSljanja o etici

oprostiti nego ga izgubiti.

predstavio 1759. u knjizi Teorijø moralnih osjeóaja koja se smatra njegovim prvim velikim djelom. arapska izreka Smith ðovjeka doZivljava kao neSto viSe od bióa koje, koliko god bilo egoistiõno, utjeðe na sudbinu drugih ljudi. Smithov ðovjek je ðovjek suóuti i simpatije, koji ne djeluje uvijek racionalno, usmjeren samo na vlastitu korist. Smatrao je da su individualna i socijalna ðovjekova narav usmjerene jedna na drugu. VaZnost "moralnih osjeóaja" opisuje u svojoj knjizi Bogatstvo naroda u kojoj iskazuje veliko zanimanje za sudbinu siromaha i nadniðara. U toj knjizi postavlja temelje kapitalistiðke etike koja traje do danas.ls Prema shvaóanju Adama Smitha, poveóanje interesa svakog pojedinca istovremeno poveóava korist za cijelo druStvo. ìa Mohandas Karamchand Ghandhi (1869.-1948.), detaljnije vidi: natuknica Mohandas
1996., str.295.

Karamchand Ghandi, Hrvstski opói leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krlei,a, Zagreb,

rs

Adam Smith (5. lipnja 1723., Kirkcaldy - '17. srpnja 1790., Edinburgh) smatra se ocem suvremene ekonomske liberalne 5kole. Njegova knjiga Bogatstvo naroda uðinilaje prevrat u ekonomskim idejama s kraja 18. stoljeóa i intelektualno utemeljila suvremeni kapitalistiõki ekonomski poredak. Dostupno sa: www.age-oÊthe-sage.org (15. 8. 2010.)

24

lrZavanje od nasilja rinu etiðkog naðela. i djelovanju isticao ezans s osjeóøjimø.

:1

'r

filozofija usmjeravala je sve poslovne sustave ka s ttj*lovati s paZnjom dobroga gospodara i obzirno prema l{{}. i poðetkom 21. stoljeóa brzo raste druðtvena svijest {.Ìü, ãena, raznih udruga za zaititu potroSaða i odrZivog {*brzano informatiziran iglobaliziran, posebice u podru *"arba, usluga i kapitala.
{^}va

:pri primjeni zakor dru5tvo prihvaóa.
rjepog i pravednog tgoj, odabire istinu

$v* to skupa nameóe nove standarde i Bez çlromjene osnovnih naðela kapitalistiðuvi k* etike koja se na poðetku 21. stoljeóa MeËa Sel i m ovi i. k¡ teoriji i praksi prepoznaje u ðetiri pris*ilpa etiðkom promi5ljanju - deskriptivnom, normativ
$

mluntaristiõkom.t6

romiõljanja o etici
'ija moralnih osjeóaja

im velikim djelom. neSto vi5e od bióa h ljudi. Smithov ðocionalno, usmjeren ;ocijalna ðovjekova rsjeóaja" opisuje u rimanje za sudbinu alistiðke etike koja rje interesa svakog
).

natuknica Mohandas
vl iroslav

Deskriptivni pristup sastoji se od prouõavanja i ljudi i druStvenih zajednica te njihovih vjerovanja, Normativni pristup nastoji otkriti, razviti i objasn na naðela ivrijednosti koje nalazi u ljudskoj zajed usustaviti razliðite norme, pravila ivrijednosti mor Analitiðki pristup obuhvaóa razja5njavanje i vrijed nje valjanosti moralnih dokaza. Nastoji implement mativni dio etike u poslovnu i Zivotnu praksu. Þ Voluntaristiõki pristup istiõe da õovjek svoj moraln mostalno i neovisno o bilo kakvim socijalnim zako normama, polazeói samo od osobnih interesa. Volu ekstremni individualizami u krajnjem ishodu vodi

Krlei,o, Zagr eb,

urgh) smatra se ocem zda uõinila je prevrat u uvremeni kapitalistiðki
1.2010.t

$vi naznaðeni metodolo5ki pristupi stavljaju u srediðt *avanje moralnog odnosa ðovjeka i ðovjeka, ðovjeka i

'n

Dragan Subotió, Jovica Lj. Lazié., Poslovna etika, Knjüevno izda

lleograd, 1997., str.

1.

Etika sluZi ne da bismo znali vi5e, veé da bismo bili bolji!

renja da je najvi5a razina moralnosti ukazivanje na voljenog vodu od kojega tai zaAristotel (g rëki fr lozof) htjev dolazi. Najuoðljivija autoritativnost sadrZana je u religijskim uðenjima u kojima se kao najviSi kriterij i osnova morala uzima Bog i njegova volja. Bit autoritativnosti sastoji se u slijepom izvrSavanju "od gore". propisanih moralnih zahtjeva, bez razumijevanja njihova socijalnog smisla. Autoritet nastaje nametanjem naredbodavne osobne moói kao 5to je odnos ðasnik - vojnik; uðitelj - uðenik; poslodavac Humanizam je pogled na Zivot koji ðovjeka progla5ava krunom prirode i srediStem svijeta, istiðuói njegovu sposobnost za inoviranjem znanja pomoóu kojega ostvaruje duhovni Zivot i traZi da se osjeóajne pobude podvrgnu njegovoj kontroli. Ta osnova moralnostijavlja se kao potpuno savrSenstvo, teZnja za slobodom i za5titom dostojanstva. Optimizam je pozitivno shvaóanje igledanje u kojem dobro pobjetluje loSe, a pravda dominira nad nepravdom. Suprotnost optimizmu je pesimizam' Optimisti oðekuju da óe im buduónost uglavnom donijeti ne5to dobro, dok pesimisti oðekuju loðe. Optimisti i pesimisti razlikuju se iu naðinu razmiSljanja. Pesimisti uzroke pronalaze u unutarnjim, trajnim i globalnim uzro' cima. Za razliku od njih, optimisti vjeruju da je lo5 dogadaj prolazan, da je uzrok u vanjskim okolnostima i da je ograniõen samo na odredenu situaciju u njihovu Zivotu.
Fatalizam je moralni pogìed na Zivot ðovjeka kojije odreden od sudbine i Boga, i nemoguóe ga je mijenjatibilo kakvim ljudskim nastojanjem. Toðno je da na neke dogadaje nismo mogli utjecati. Nismo birali roditelje, braóu ni sestre ako ih imamo, ni spol, boju oðiju, visinu, datum i mjesto rodenja. Na toliko vaZnih stvari u svome Zivotu uopóe nismo ima26

- posloprimac itd.

moralnosti ukaod kojega taj zaa autoritativnost i kriterij i osnova sastoji se u slije, bez razumijevar
rm naredbodavne

buduónost ne moZe zanemariti.rT

lenik; poslodavac

(runom prirode i em znanja pomorobude podvrgnu uno savr5enstvo,

Individualizam je filozofski moralni pravac miSljenja, osje istiðe da je ðovjek odvojen i drukðiji od drugih. Individua zasniva na osobnom izboru naðina pona5anja. U etiðkoj ovog naðela svodi na sagledavanje svih vrijednosti druStv vjeka, individue kojoj se pripisuje najviSe znaðenje. Individ na tome da óe interesi normalne odrasle osobe najbolj ako joj se dopusti maksimalna sloboda, uz odgovornost i sredstava kojima óe te ciljeve postiói. Pritom se mora savjestiitreba bitioprezan prema negativnim moralnim o su egoizam, osveta, oholost, narcisoidnost i sliðno.

o pobjetïuje lo5e,

ru je pesimizam. ne5to dobro, dok iu naðinu razmi-

Kolektivizam istiðe ljudsku meduovisnost i znaðenje zaje umjesto znaðenja pojedinaca i individualizma. I(olektiviza rava zajednici i druStvu te mu ciljevi grupe uvijek imaju osobnih ciljeva. Kolektivizam se opóenito smatra dijame individualizmu.

iglobalnim uzrorj prolazan, da je lredenu situaciju

na Zivot ðovjeka

i'Boga, i nemovim ljudskim nacati. Nismo birali r, visinu, datum i opóe nismo ima-

Egoizam je moralna osobina koja karakNije sra terizira ðovjekov odnos prema druStvu i siromaðan drugim ljudima. Oznaðava sebiðno ponase protiv Sanje i davanje prednosti osobnim intePeriklo (aten resima. Egoist priznaje sebiviSe slobode nego ostalim ljudima. Kljuðnije oblik sebiðnosti primjena la i opóe nebrige za opée dobro. I(ao moralna osobina, ego kao negativno i nepristojno ponaSanje prema drugim o

r7 Astrolozi õesto tvrde da svojom analizom ne otkrivaju unaprijed

veó samo upuóuju na sadaSnje tendencije za razvoj buduóih dogatïa

Pozrtvovnost je pozitivan etiðki odnos koji se izraiava u dobrovorjnom Zrtvovanju osobnih interesa, a nekada ðak i Zivota radi dobrobiti i spaða_ vanja drugih osoba iri u ime javnog dobra. poZrtvovnori;" porrganje bez oðekivanja bilo ðega zauzvrat.Ta se osobina posebno istiðe u katastrofama, nesreóama i drugim izvanrednim situacijama.

Amoralizam je naðero koje dovodi u pitanje opóe morarne vrijednosti i uvo_ di bezvla5óe dopuðtajuói pojedincima zakonito koriStenje resursa i nemoralnih sredstava za postizanje osobnih i navodno opóih ärustvenih cirjeva.
Covjek je ëovjeku svetinja.
Seneka

(rimskifrlozof)

liii ] :] ïil

]l_d'

osrvariva nj a p.o sravrj

Makijavelizam je naðin djelovanja ðovjeka ili neke stranke, naroðito politiðke, prema kojem je dopu5tena upotreba bilo kakvih, ukljuðivo i nemoralnih, sredstava kao ðto su, na primjer,
eni

h c'j eva. s,

*

;;i; ö,iJ.ï;
ffi;ü:

opravdava sredstvo"te drZavnika iti poritiðara na sputavati i spreðavati u njegovu radu.rs

,o,

ouiu'n;

1'2. Teorijsko i pojmovno razmatranje posfovne etike i morara
od trenutka kada je ðovjek postao svjestan sebe, stvorio je etiku. Bio je to osnovni preduvjet opstanka na zemlji i druZenja s drugim õovjekom. Etika u poslovanju nije odabir, to je nuZn ost za dugoroðno uspje5no i po5teno

"
28

Nl..rlò M*hraveili

objavljene nakon njegove smrti. zagovarao jeieori¡u

.1527.) (3. svibnja 1469. -21. rþnja autorje knjige vradar (rt principe) á. ".i¡ å;rr"ä*" sredsrvo,,.

va u dobrovoljnom

i dobrobiti i spaðat je pomaganje bez
iðe u katastrofama.

vrijednosti i uvorje resursa i nemodru5tvenih ciljeva.
re

lovanja ðovjeka ili iðke, prema kojem kakvih, ukljuðivo i 5to su, na primjer; termin potjeðe od vellija kojije krðePrema njemu, "cilj utu ne smije ni5ta

ostalo samo ethike.le U isto pojmovno i semantiðko polje spadaju joi i izrazi etiðar i etologija. u prosudivanju postupaka nekog pojedinaca, grupa ili je grana biologije koja se opóenito bavi obiðajima poje naSanjem svih Zivih bióa, osobito Zivotinja. Valja, dakle, etiku od etiologije, etologije, etnologije i epistemologije znanost bavi prouðavanjem uzroka neke pojave - na p uzroka i nastanka neke bolesti. Etnologija je znanost o e ma i obiðajima pojedinih naroda ili etiðkih grupa; to je is biologije koja se bavi pona5anjem óudi Zivotinja u njihovo kao reakciji na razliðite poticaje. Epistemologija je znan opóe uvjete istinitosti, objektivnosti ivaZnosti znanstve koj pojavi.

je sustavno nastojanje da se naSe individualno i naðe dru5tveno-moralno iskustvo
Etika

etike i morala
je etiku. Bio je to
n'ðovjekom. Erika ;pjeSno i poSteno
ige Vladar (ll Principe) lava sredstvo".

uðine smislenim tako ðto óe se odrediti pravitvan la koja trebaju vladati ljudskim pona5anjem i pisa vrednotama koje zasluZuju da u Zivotu dodu do izraäaja. Etika se kao znanstvena disciplina bavi ljud temeljnim kriterijima moralnog vrednovanja. Potjeðe od 5to znaði obiðaj, navika, karakter, ozraðje. Etika upuóuje ponaSati se, Sto ðiniti, kakav biti. Kao znanost o moraln hvaóa sva podruõja ljudskog djelovanja, pa prema tome te. Upravo se u poslovnim subjektima i poslovnim odn pojmom poslovne etike, etiðkog kodeksa i pona5anja.

Z jest

'e

Zivan Bezió. Sto je moral i etika, Osnovna Skola Pujanki, Split, 200 www,pujanke. hr/beziclindex.htm (20. 6. 2011 .)

ponaðanje obuhvaóa davanje istinitih, transparàntnih informacija, poSten pristup prema konkurenciji, djeratnicima, dioniðarima iposrovnim partneri_ ma te fokusiranje na druStvenu odgovornost i odrzivi ra.zvo¡.poslovna etika je podruðje istrazivanja poslovnih situacija, aktivnosti i odluka, u kojima se odreduje 5to je ispravno, a 5to pogreðno. Moi,ese opisati i kao primjena etiðkih vrednota u posrovnom djelovanju, od donoðenja strateðkih odluka do ponaSanja prema kupcima, dobavrjaðima i drugim ¿¡on¡c¡ma. Njezini etiðki zahtjevi idu dalje od zahtjeva zakonske regulative, a posrovna etika primjenjuje se na ponaSanje pojedinaca u nel<ome poslovnom subjektu i dru5tvu u cjelini. poslovna etika nastala jeizrazmairan¡a odnosa izmedu ekonomije i morala, ekonomskih postupaka i morarnih'svojstava trziSnih odnosa, karakteristiðnih za ekonomiju u kojoj veriku vaZnost ima privatno vlasniðtvo i trZiðna sloboda.
U poslovnoj etici susreóu se dva motriSta: etiõ-

Tälcvo

i:']:i,

polazi od moralnih vrijednosti: po5tenja, prav_ de, pouzdanosti, povjerenja, prava i duZnosti. o:oqr sto se m-oZe oznaðiti kao "dobro" iri ,,isjravno,,u morarnom ::,9î azi oder<onomskih vr¡eánosri : korisri, dobiti, ::TlT 1?:]"""" lorriðre.por i..kol ku rencij e. Mj esro susreta ra dva kriterija :ll|."::15: : lo:li

ko i poslovno (ekonomsko). Etiðko motri5te

.tranja poslovne etike.

;;;;;i;,-:.

Poslovna etika nije iskljuðivo u domenifilozofa iteologa, ona pretpostavlja ukljuðenost poduzetnika i menadzmenta s pragmatiðnim pristupom. po_
20 Bruno Bojió: lnternacionslni menadàment ínter.nacionalnih organizacija i njihov utjecaj razvoi multinacionalnih
kompaniia, doktorska disertacija, ¡urãprLiln¡verzitet -zoll. za inZenjerski internacioralni menadzment -tzo. Beograd, str.
na

-

Fakultet

30

-

og subjekta. Takvo informacija, po5ten roslovnim partnerizvoj. Poslovna etika i odluka, u kojima isati ikao primjena r strateSkih odluka dionicima. Njezini e, a poslovna etika ;lovnom subjektu i rja odnosa izmedu svojstava trZiSnih Znost ima privatno

i socioloSke teorije te teorije ljudskih prava.22

Ëkonomsku teoriju morala ili "moralni kapitaliN zam" zastupa Stephen Yung i njegovi sljedbenici, koji istiðu mirenje i koriStenje privatnog interesa za zajedniðko dobro.z3 Bez povjerenja, trZiSte neóe preZivjeti. Slobodno trZi5te razvija moralno ponaS ca, prodavaða i proizvodaða. U tom razvoju "moralnost" tehniðkih pravila kojima se upravlja djelovanje poslovn

moralistiðka retorika koja prikriva poslovni subjekt koji svog poslovanjaza.. Tamo gdje prevladava varanje, nepovj obeóanja, trZiSte se smanjuje i svodi na robnu razmjenu koji steknu ugled poStenog poslovanja mogu uveóati b Samo oni mogu posuditi novac ili trgovati robom pod Nemoralni ljudi s vremenom óe biti istjerani s trZiSta za
hvaóaju nj ihovo ponaSanj e."2s

dva motriSta: etiõ-

). Etiðko motri5te
sti: po5teia, prav, prava i duZnosti, rvno" u moralnom ¡sti: koristi, dobiti,

ta ta dva kriterija rredmet je razmaona pretpostavlja

Socioloõku teoriju promiðu Mark Timmons, Elvio Bacc njihovi istomiõljenici. Oni zastupaju integrativnu etiku kontekstualizmu, racionalnom konsenzusu i druStvenoj o hov koncept poõiva na principijelnoj individualnoj domen aktera u gospodarstvu da svoju strateSku orijentaciju us

m pristupom. Pocija
t.

Zeljko Banovió, Poslovna etikc, dostupno sa: www.poslovna-etika'h 22 lvan Koprek, Gospodarska etika u suvremenom procesu globalizacije, Filozofsko teoloõki institut DruZbe lsusove, Zagreb, 2004., str. 5. 23 StephenYung,Moralnikapitslizam,HrvatskoudruZenjemenadZeraipo

''

i njihov utjecaj

na

Zagreb,2006., str.61. 2a f(arel Kosik: 0 dilemctma suvremene poviiesti, Razlog, Zagreb,2OA7.

rniverzitet

-

Fakultet

2s Stephen Yung: lbidem, str. 6. 26 Elvio Baccarini, Moralna spoznaja,lzdavaõki centar Rijeka' 2007.,

etika uma" i "ideja rjudskih prava".zs Sen posrovnoj etici dodaje individualnu slobodu i s njome povezane vrijednosti kao sto su vlastiti interes, osobna inicijativa i samoostvarenje, 5to sve zajedno ðini temerjni cirj Ijudskog djelovanja. pritom, slobodu ne doZivljau. kro neSto 5to upuóuje na odbijanje obveza (anarhiju), veó je shvaóa kaá sposobnosr za ostvarenje, po moguónosti, istih Zivotnih 5ansi, 5to uvelike ovisi o organizacijrru u kojima ljudi rade, odnosno egzistiraju. Tako i rrzistu kao instituciji pridaje osobitu vaznost, istiðuói da trZiite nije sposobno iz sebe samoga stvoriti pretpostavke za pravednost. uspjeh se trZiSta, po njemu, ostvaruje ovisno o kombinaciji jamstva demokratske slobode, politiðiih prava, obrazovanja i zdravstva, socijalnih sustava i njihovih sudionika koji posjeduju moralne vrijednosti kao 5to su povjerenje, pouzdanost, ,pr.*nort na suradnju itd. Sliðno poimanje ima Andrea Semprini koja istiðå jednakost prema razliði_ tosti i subjektivno priznanje prema objektivnoj zasluzi.2s
Kad.a nade5 ëovjeka s kojim vrijedi g.ovoriti i ne govori5, izgubio si èovjeka. Kada nacfe5 Èovjeka s kojim ne vrijedi gov-oriti i govoriÈ, izgubio si rijeèi. Mudar

Teorija ljudskih prava, dakle, pola_ zi od razine individualnih sloboda i blagostanja, kojima se pridodaje i onaj kolektivni moral koji proizlazi ëovjek ne gubi ni ëovjeka ni r¡eti. iz racionalnog promiSljanja i racioKonfucije (kineski frlozof i socijolni reformator) nalnog kolektivnog odluðivanja.ro Naznaðene suvremene i mnoge dru_ ge teorije o etici nastale su iz filozofije, ðto se prikazuje shemom 1.
Peter ulrich, lntegrative wirtschafsethik, Grundlagen einer lebensdienlichen ökonomie, Haupt, Bern, 1998., str. 12.
28 29 30

Amartya Sen, On Ethics and Economics,Oxford, UK, 19g7., str. 35.
And rea Sempri

str. 169.
32

i, M uttikulturalizam, Clio, Beograd, 2004., str., g._7 g. T Miomir Matulovié, Irvod u teoriju tjudskih prava, Hrvatsko filozofsko druðtvo, Zagreb, r996.,
n

li, iz kojeg proizlazi
rslovnoj etici dodaje rao 5to su vlastiti indno õinitemeljni cilj o ne5to 5to upuóuje bnost za ostvarenje, o organizacijama u ao instituciji pridaje rebe samoga stvoriti nu, ostvaruje ovisno l prava, obrazovanja i posjeduju moralne tost na suradnju itd. akost prema razliõii.2e

lzvor: Kreacija autora
CI

filozofima etiõarima kojisu dali poseban doprinos razvo stvene discipline pisali smo u prethodnom poglavlju, a u usmjeriti na povezanost etike i morala te na podjelu etik

Pojam moral potjeðe od latinske imenice mos koja ima potpuno isto znaðenje kao i helenska imenica etos,

Ne govori n

prava, dakle, poladividualnih sloboda ojima se pridodaje i moral koji proizlazi

clakle obiðaj, ponaSanje, vladanje. lz upitaj se: Z toga se moZe zakljuðiti da etika i moJohann Kasper L ral etimoloðki i semantiðki znaðe isto. iako ih ne treba poistovjeóivati. Moralje odretlena pojava u druStvenom Zivotu, a etika je znanost o moralu kao nìenu. Pojam morala plod je rimske kulture, a afirmirao latinska kultura uz razum kao potpuno valjan kriterij "je za svoje etiðno uporiSte vjeru. Izvor etike traZili su ne sa zumu veó i u BoZjoj volji. uz filozofsku etiku, njegovali s ili moral.
Pod pojmom moral u svakodnevnom

ðovjeku ako u to! A ako

lromi5ljanja i raciornog odluðivanja.30 emene imnoge druie shemom 1.
rsdienlichen ökonomie,

iivotu razumijevamo ðestitost, poStenje, vrlinu, iskrenost, praviðnost,

Nikad ne s

govore o drug

,.-79.
r

svijest o obvezama i ljudskim duZnostima, pozitivan stav prema Zivotu, zivotnu hrabrost, o odgovornosti, uvaZavanje ljudskoga dostojanstva, poziti rnaterijalnim i duhovnim vrednotama i druge pozitivne "Moralje bitan sastavni dio Zivota. Nastao je u ljudskom d odnose medu ljudima. Razvijao se usporedo s razvitkom

dru5tvo, Zagreb, 1996.,

5to ureduje odnose medu njima, moralje vaZan ðimbenil< kohezije mecÏu ljudima koji pripaclaju odreclenoj zajeclnici, odnosno druStvenoj grupi.
Tko Zeli neito uðiniti, naói óe naðina. Tko ne Zeli, nati ée ispriku.

Etika kao filozofska disciplina prouðava skup naðela moralnog pona5anja, koja se zasnivaju na vrednotama kao 5to su autor¡ dobro, poStenje, istina, humanost, duZnost i sliðno. Uz prouðavanje zasnovanosti morala, etika se bavi i istraZivanjem njegovih izvora i ciljeva, kao i smisla moralnog htijenja i djelovanja. Etika, prema tome, prouðava 5to je moralni sud i na osnovi kojih se mjerila donosi kada procjenjujemo osobni karakter i postupke, kao i karakter i postupke drugih. Etika ima vaZan zadatak raditi na stvaranju i uobliðavanju

boljih moralnih naðela.
Dobar karakter vrijedi viSe nego najljepËe lice.

Moral odreduje principe djelovanja ljudi, a ljudi kao pripadnici odredene zajednice prihvaóaju te principe i podvrgavaju im se, regulirajuói na taj autor¡ naðin meduljudske odnose. Moral je konkretan oblik ljudskog djelovanja, koji proizlazi iz ljudske slobode, a normiran je odredenim, pisanim ili nepisanim, kodeksima. Moralna pravila nisu svuda apsolutno vaieóa,veó se razlikuju ivremenski iprostorno.Za razliku od pozitivnih zakona, moralna pravila - kada su prekr5ena - ne donose politiðke ili ekonomske sankcije. I(ao sankcije nemoralnog ponaSanja javljaju
se griZnja savjesti, prijekor

ili bojkot

okoline.32

U filozofskom znaðenju, pojam morala blizak je pojmu etosa. No etika i moral nisu istoznaðni pojmovi. Na strani etiðara prevladava viSe teorija i izbor rje5enja, a kod moralista se vi5e nagla5ava konkretnost i moral31 Ante Vukasovió, Etikq moral- osobnost, Skolska knjiga, Zagreb,1993', str. 20' 32 www. wikipedia.org (15. 9. 2010.) 34

benik kohezije medu druStvenoj grupi.
:a disciplina prouõava lnog ponaSanja, koja

Þ vrline

l<ao 5to su poStenje, suosjeóanje,

solidarnost

ednotama kao 5to su ;tina, humanost, duZika se bavi i istraZivahtijenja i djelovanja. rsnovikojih se mjerila pke, kao i karakter i
varanju iuobliðavanju

Þ pravo na Zivot i privatnost Þ prouðavanje i razvoj etiðkog ponaSanja Þ stalne napore da se ocijeni naSe moralno uvjerenje Þ obvezu svakog da ne ðini nasilje, krade, ubojstva
prijevare miðu po5tenje.

Þ nastojanje da se institucije i poslovni subjekti obli
lirika se, dakle, bavi dobrim i lo5im, pravednim i nepravednim odnosom. U

Kloni se lask
voliË,

elovanja ljudi, a ljudi jednice prihvaóaju te ;e, regulirajuói na taj . Moral je konkretan obode, a normiran je na pravila nisu svuda storno. Za razliku od ena - ne donose polirog pona5anja javljaju

mnogim Zivotnim situacijama nekad se te5ko odluðiti izmedu pravednog i netr.lrnvednog, a nije to uvijek niti lako razlikovati. Poslovna x;rhtijeva da biramo izmedu moguónostikoje su u cjeliniis *e. Zato se moZe reói da je etika prije svega prouðavanje iocllul<a kada je neðto ispravno naspram pogre5nog, dob ;rli i mnoge nijanse sivog u crno-bijelim pitanjima i odnosim tl razliðitim situacijama i poslovnim dogadajima.

to mu

imu etosa. No etika i reVladava viSe teorija konkretnost i moral:b. 1993., str. 20.

:teologüska
. ,(mo¡alna

!eólôgija),

lzvor: Kreacija autora

Teorijska etika dijeli se takoder na dvije skupine - filozoßku i teologijsku. FilozoÊ ska etika promi5lja njezine moralne korijene i sagledava moguóe etiðke varijante prisutne u svakodnevnom prosudivanju. Teologij sko etiõko razumd evanj e dovelo je do uðenja o ðovjekovu Zivotu i njegovu djelovanju u dobrotiprema Bogu.3a Poðetkom 21. stoljeóa sve vi5e jaða pokret za uspostavom svjetske teologijske etike. Njezin idejnizaðetnik bio je Svicarskiteolog ifilozof Hans
K[ing.3s

LaZje kao snjeåna gruda;
Sto se duZe valja to je veéa.
Ma

rtin Luthe r (a m e riëki ba pti stÌëki sveée n i k, aktivist za graclanska Prava)

Ovdje treba istaknuti da se u novije vrijeme sve vi5e piSe i govori o novoj suvremenoj etici pod nazivom bioetika koja se kao poseban kolegij realizira na veói-

ni medicinskih fakulteta u Hrvatskoj.36

34

Dietrih Bonhoeffer, Etika,Ex Libris, Rijeka,2009., str. 35.
Hans Küng, Svjetski ethos za svjetsko gospodarstvo, Intercon, zagreb,2007., str. 31. Nada GoSié, Bioetiðke perspektive, Perganema, Zagreb,2011., str. 198'

36

ili primijenjena etika vezaLaskanje nije n nn je uz neku struku ili Zivotnu praktrgovina laZi, zas su,a0 Naglasak stavlja na pojedinca strane na koristi, a hao subjekt etike, a dijeli se na ðetiri Ch. Rollin (fra {r*nreljne vrste: osobnu, zakonsku, çlru5tvenu i poslovnu etiku, kao 5to je to prikazano shemo u praksi nademo u isku5enju da neSto uðinimo krivo, a katk upravo moralne hrabrosti da bismo pravilno odabrali. Oda ixbora ukljuðuje ðetiritesta koja djeluju zajedno.
Ë*raktiõna

;e takoder na dvije -eologijsku. Filozof-

:zine moralne kori¡óe etiðke varijante :iðko razumijevanje rju u dobrotiprema ;postavom svjetske
.eolog ifilozof Hans

Prvi - test pravilnosti: Je li ovo postupanje ili djelovanje pravilno? Na primjer: krivo je pretjecati zaustavljen Skolski autobus, uói u tudi ¡)osjed bez pitanja i odobrenja ili baciti praznu bocu ili smeóe na cestu. Jo5 vaZnije, krivo je podmióivatijav iduZnosnike ili ne platiti raðune, uvrijediti ili udariti nekoga krivog pona5anja predstavljaju i krSenje zakona. Zakon se mo neim (ne znati da postoji zakon) ili namjerno (ne pristati pro
eielredbe).

:i da se u novije

vri-

ovori o novoj suvreivom bioetika koja

gij realizira na veóilteta u Hrvatskoj.36

ürugi - test osjeóaja: Osjeóamo li se dobro nakon uðinjena dje intuicija pomaZe da razluðimo pravo od krivog puno pije nego promisli. Fiziðke reakcije kao Sto su osjeóaj gladi ili Zedi, ð ¡totrebu za daljnjim razmiõljanjem prije odretlene aktivnosti

'r

u etiku,SveuõiliSte u Zagrebu, Hrvatski studiji, Zagr '1¡ Vidi detaljnije: Van Rensselaer Potter, Bioethics, Bridge to the Futur
Josip Talanga, Ilvod

tìngglewood Cliffs, 1971. ó,2007., str.3.l.
)8.

{rf fllvio

"'

Miclrael Armani, Uvod u bioetiku, Kr5óanska sadaSnjost, Zagreb,20O9., s

Baccarini, SnjeZana Prijió Samardlija, Praktiðna etika, Hrvatsko fil Zagreb, 2007., str. 1 3.-255.

luðio da je na na5emu mjestu iu sliðnoj situacijiutvrdivanja etiðkog izbora Preporuðljivo je pri odredenom postupanju uvijek izabrati osobu koju viso ko cijenimo, na primjer roditelja, profesora, rodaka, prijatelja itd., i zamisli situaciju u kojoj bi ta osoba trebala donijeti istu odluku, no bi li odluðil kao mi? Kada je odgovor na to pitanje "ne" ili "ne b45", svoje postupanje sigurno moZemo nazvati "pogre5nim ikrivim".
Samo jedan

-

test nije dovoljan da se donese odluka; tek kad koristimo sv ðetiri moZemo biti sigurni u ispravnost svoga postupanja i zakljuðivanja Za razliku od etike, moralno pona5anje odreduje skup nepisanih i pisani pravila koja upravljaju ljudskim djelovanjem. Na ðovjekovo moralno pona Sanje utjeðe unutarnja i vanjska moralnost.

Unutarnja moralnost su pravila, norme, obveze, motivi, vrline, moraln svojstva koja su internaliziranaiz vanjske moralnosti, odnosno iz podruõ ja kodificiranih zakonom u podruðje etike i slobodnog izbora. Rijeõ je moralnome slobodnom izboru ipojedinaðnom stavu o nekome etiðkom i moralnom pitanju. Uz vanjsku i unutarnju moralnost, u svake osobe moZe mo prepoznativrline, postupke, strasti, sklonosti i osobine.

Vanjska moralnost teZi biti opóenit vaieón pa su stoga mnoge moraln norme zakonom regulirane. Zakono davci propisivanjem uvjeta i norm obvezuju gradane na njihovo poStivanje. No razni obiðaji, brojne meduna rodne direktive i konvencije nisu zakoni, 5to znaði da nemaju obvezujuó znaõenje i ne propisuju sankcije, ali kao vanjska moralnost utjeðu na ljudsk vrline koje ðovjek stjeõe i usavr5ava ih. Postupci pojedinaca i poslovni subjekata u odnosima s ljudima postaju pravedni ili nepravedni. Sklonos prepoznajemo u postupcima na temelju kojih smo u stanju naljutiti se ili s
38

bi netko drugi odivanja etiðkog izbora. rrati osobu koju visoijatelja itd., i zamisliti uku, no bi li odluðila 15", svoje postupanje
<o

Þ Prva grupa karakteristika: prepotentnost, lakrdija
prasitost, luda smjelost, neobuzdanost, rasipnost.

Þ Druga grupa karakteristika: izdaSnost, plemen
velikoduSnost.

dru5tvenost, ljubaznost, stidljivost, blagost, hrab

Þ Treóa grupa karakteristika: sitniðavost, maloduSn

ek kad koristimo sva panja i zakljuðivanja. p nepisanih i pisanih :kovo moralno pona-

volja, bestidnost, ravnoduSnost, plaSljivost, neobu pretjerana paZnja i usluZnost

¡tivi, vrline, moralna , odnosno iz podruðog izbora. Rijeð je o o nekome etiðkom ili
u svake osobe moZerobine.

Za svaku grupu karakteristika bitno je osobno djelova teristika prepoznaje se u samome djelu, u ðinu dobra. To znaði da se dobro'ne Ljubav je smije izjednaðiti ni sa kakvom pojediljudsku vrstu ne bi moga naðnom ili posebnom svrhom (ugodom, Erich Fro m m (n koriSóu itd.). Da bismo ustanovili ðto je humanist. f dobro, moramo utvrditi ðinjenice i prosuditi stvarnost u vrijednosnom smislu.

õinj en icama opisuj emo, a vrij ednostima prosudujemo st

rupuóuju na ono 5to

je dobro ili lo5e. Spoznaja i doZivlj

rst teZi biti opóenito oga mnoge moralne regulirane. Zakonorjem uvjeta i normi ðaji, brojne medunat nemaju obvezujuóe rost utjeðu na ljudske jedinaca i poslovnih epravedni. Sklonosti anju naljutiti se ili se

ovisi i o osjeóajnoj te voljnoj usmjerenosti. Na temelju osjeóajnih i voljnih sposobnosti, sami rangiramo moral Sto nam se ðini poZeljnijim i 5to prevladava u na5em od drugih, postat óe obiljeZjem na5ega ävota i morala.

6. Nabrojite grijehove koje spominje Mohandas l(aramchand Ghan
7. Nabrojite i objasnite pristupe eriðkom promiSljanju.
optimizmom?

8. Sto se razumijeva pod autoritativnim djelovanjem, humanizm
10.
11.
Sto se razumijeva pod altruizmom i poZrtvovnosti? Sto razumijevamo pod amoralizmom imakijavelizmom?

9. Sto razumijevamo pod fatalizmom, individualizmom i kolektivizm
12. Objasnite Sto je etiðar, a ðto etologija. 13. Sto razumijevate pod pojmom etiologija, etnologija 14. Definirajte 5to je etika, a 5to poslovna etika. 15. Objasnite teoriju ljudskih prava. 16. Sto razumijevate pod pojmom moral?
17.
Pojasnite podjelu etike.

iepistemolo

18. Koji su testovi potrebni za odabir pravednog izbora? 19. Definirajte i obrazloíite unutarnju ivanjsku moralnost 20. Koje grupe karakteristika obuhvaóaju vrline, postupci, strasti i sklon 21. Nabrojite i objasnite teo¡ije poslovne etike. 22. Tko zastupa "ekonomsku teoriju morala" ili "moralni kapitalizam 23. Navedite osnovna obiljeZja "socioloSke teorije".

24.

Koja obiljeZja "teorije ljudskih prava" poznajete?

25. Sto podrazumijeva pojam moral, a 5to etika kao filozoßka discip 26. I(ako se dijeli teorijska i praktiðna etika? 27. Sto je predmet prouðavanja bioetike? 28. Objasnite osobnu, zakonsku, dru5tvenu i poslovnu etiku. 29. Nabrojite i objasnite testove pravednog izbora. 30. Sto podrazumijeva unutarnja, a 5to vanjska moralnost?
40

rramchand Ghandhi.
anju.

rjem, humanizmom

i

lom ikolektivizmom?
¡sti? :lizmom?

gija i epistemologija?

rora?

ralnost.
pci, strasti i sklonosti?

rralni kapitalizam"?
?

filozoßka disciplina?

¡nu etiku. 'alnost?

Velik broj autora i istraZivanja negira uvjerenja onih ko no poslovanje i biznis iskljuðuju.a] Mnogi autori i pod poslovna etika unapreduje biznis i svakome poslovnom poslovnu izvrsnost. Autor Borna Bebek istiðe da je pos koji spaja materijalnu uspjeSnost i moralnu dimenziju p pribavljanja koristi za sebe i druge na naðin da se poslo govaraju, ugovaraju i izvode u istodobnom skladu s duho biolo5kim i prirodnim zakonitostima ðovjeka i njegovog

Autori Gordon i Trevino poslovnu etiku definiraju kao skup moralnih pravila i vrijednosti imple najte pojedinaponaSanje koje utjeõu i usmjeravaju Jo ca ili grupa u odnosu na neSto 5to je dobro ili lo5e u upravljanju i odluðivanju.a3 Crøne i Mstten smatraju da se poslovna etika bavi poslovnim sit stima i postupcima odluõivanja s motri5ta ispravnog i p i Orme dodaju da biti etiðan znaði poduzeti akcije koje vorno ponaSanje izmedu pojedinaca i grupe te primjen naðela u svakodnevnim poslovnim situacijama.as

Autori Funky Businessa, Nordstrom i Ridderstrale, istiðu da mati sve dionike u poslovnom subjektu i da se mora prim i stalno. Ne moZe se biti malo etiðan ili etiðan samo kã

4l

Renato Curcio, Etiðka klopka, TIM press d.o.o., Zagreb, 2005., str. Borna Bebek, Ante Kolumbi(., Poslovna efika, Sinergija,2003., str.

43

Richard L. Daft, The new era of Monagement, lnternational Edition, Th

China,2006., str. 156.
Andrew Crane, Dirk Matten, New York. 2004.. str. 8.
Business Ethics: AEuropean Perspective,

O

Geetu Orme, Carolann Ashton, Ethics-afoundatíon competency, Ind

Danas Zivimo u "globalnom svijetu" koji pred nas stavlja mnoge izazove. Temelji etike u ozbiljnoj su krizi. Krizamorala javlja se na svim razinama itt svim strukturama dru5tva pa tako govorimo o krizi opóeg, profesionalnog i poslovnog morala. Kantova filozoßka pitanja: Sto trebam znati? Sto trebam

ðiniti? ðemu se mogu nadati? pokuðavaju odgovoriti na filozoßko pitanje 5to je ðovjek kao moralno bióe.a7 Sva ta pitanja, prema na5emu miðljenju, oblikuju poslovnu etiku u koNije sreÉa u tome da stalno radiS ono Ëto joj se kao subjekti pojavljuju Zeli5, veé je sreéa u tome da Zeli5 ono Ëto radiË. pojedinac, pravna osoba, poautori slovna kultura i procesi rada.

l.Pojedinac kao fiziðka osoba subjekt je etike jer njegov identitet proizlaz iz odnosa s drugim ljudima. On se vodi snagom vjere, snagom razuma' socijalnom etikom i naukom Crkve te njezinim poimanjem ðovjeka koji ostvaruje koristi tako da ne povrijedi svoje bliZnje, da ne nanosi Stetu drugima oko sebe i da se uvijek ponaõa moralno.as

2.Prøvna osobs, odnosno trgovaðko d ru Stvo ili ustanova, takoder j e subj ek etike. Pravna osoba bavi se dopuStenom djelatno5óu i nudi trZiStu proizvode i usluge pod odredenim unaprijed dogovorenim uvjetima Pritom pravna osoba u svoje poslovanje implementira etiðke norme odgovara djelatnicima, vlasnicima, kupcima i dobavljaðima te svome prirodnom i druStvenom okruZenju u cjelini. S.Poslovna kultura i procesi radø kao subjekt etike ðine pojedinci, predmeti, sredstva i uvjeti za rad te postupci i poslovi koji su reguliran raznim zakonima i internim aktima. Svaki djelatnik posebno i svi dje latnici zajedno snose profesionalnu moralnu odgovornost za ostvari-

Kjell A. Nordstrom, Jonas Ridderstrale, Funky Business, Talent makes capital dance, Bo okhouse Publishing, Stocholm, 1999., str. 28'1-282.
47

Branko Balj, op. cit., 2005., str. 29. str.27. Josip Grbac, Etiðke dvojbe hrvøtskog druítva, Kr5óanska sadaSnjost, Zagreb,20O9.,

48

44

mnoge tzazove. r svim razinama iu g, profesionalnog i t znati? Sto trebam filozoßko pitanje na5emu miðljenju, rslovnu etiku u ko;ubjekti pojavljuju pravna osoba, poura i procesi rada.
Ja

te drugi subjekti koji su odgovorni dru5tvu u cjelini samo je drujtvo moralno odgovorno svakoj fiziõkoj

Naznaðene subjekte koji izrazito utjeðu na etiðko pona5a okruZenju, prikazujemo na shemi 3.
Shema 3. Subjekti koji utjeðu na etiõko poslovno pona5anje

identitet proizlazi
I, Snagom razuma,

,Uyje¡en]a.ivrije'dnosti,'' I, Kultu¡n!,j moralní olgoj,, Uvjeti etiËnog odluËivanja

., r' ;, ir1arW"iu.r;o
U.vjeti rad¿,
,

lnterni akti
Poslovn i Rtan
g.r!,

rimanjem ðovjeka Znje, da ne nanosi
Ino.a8

i,

*-'

takoderje subjekt 5óu i nudi rrZiSru uvjetima. 'rorenim ira etiðke norme i uljaðima te svome

:

pojedinci, predkoji su regulirani posebno i svi djeoinost za ostvari:es capital dance, Bo-

$¡a¡.e.

s¡a ipo|itike
pi:gçsi:

P¡avnâ

1égulatiy
'l

la-dnf

Korisnici

ÊtittltoAerc '

l'

1:: ,... ,.,...

spêcûalne intêr95n

sustaú,uþràúl¡anja

ciö¡atnótr¿is

lzvor: Prilagodeno prema Ana, Aleksió , Poslovna etika - element uspjeí nik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, god. 5., 2007., str. 422.

agreb,2009., str.27.

Þ oðekivanja druStva i njegovih dionika Þ druStvene odgovornosti Þ poStenog nadmetanja i oglaðavanja
Þ javnog informiranja i korektnih partnerskih odnosa.
Stjeðite iskustvo iznanje kada god moZete. Koristit óe vam.
autor¡

Kao objekti poslovne etike prepoznaju se primarne, sekundarne, tercijarne i kvartar-

ne poslovne djelatnosti koje su posebnim zakonima dopuðtene i u poslovnim odnosima posebno regulirane.ae U poslovanju se, uz profit, treba sagledavati i interes Sire ljudske zajednice, ukljuðujuóizaposlene, potroSaðe, dobavljaðe, druge poslovne sustave iglobalnu javnost. Raditoga se u svakom ljudskom djelovanju treba pridrZavatitemeljnih etiõkih naðela kao 5to
su:s0

1. sva ljudska bióa radaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu ipravima 2. zakonitost, transparentnost i javnost poslovanja

3. odrZivo i druStveno odgovorno poslovanje 4. druStvena solidarnost i pravednost 5. poStenje itransparentnost u poslovnim odnosima 6. profesionalnost i participativno upravljanje u vodenju poslovanja 7. ravnopravan tretman i sinergija interesa svih sudionika 8. inovativnost i otvorenost prema promjenama 9. odgovorno upravljanje resursima i odrZivim razvojem
10. svatko ima pravo na Zivot, slobodu i osobnu sigurnost
4e Vidi detaljnije: Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007 (NI(D 2007), Narodne novine, Republika Hrvatska, broj 58,2007.

s0 Vidoje Vtrjió,
46

Strareike smjernice rada Primorsko-goranske htpanije 2009

2009., str. 15.

-

2013. godine, Rijeka,

L.

Etiðka perspektiva zagovara znaðena etiðka naõela ili ima ivi5e standarde ponaSanja o pisani pravnom normom - zakonom. Praktiðna etika, kao shemom broj dva u prethodnom poglavlju, moZe se pod zakonsku, druðtvenu i poslovnu etiku.

ike prepoznaju se :rcijarne i kvartarkoje su posebnim poslovnim odno'eba sagledavati i
r5aðe, dobavljaðe,

svakorn ljudskom

5to

su:so

¡janstvu ipravima

ju poslovanja
rika

Osobna etika po svojoj je prirodi neobvezna, ali moZe imati znaðajan utjecaj na provedbu zakonski vaZeóih etiðkih normi. Rezultatje pojedinaðnih uvjerenja i svjetonazora, kuónog odgoja, kulture i osobnih stavova koji iztogaproizlaze. Õovjek je postao "slabo bióe" koje se teSko moZe staviti u etiðke kodek nekih okova odbacuje djelujuói mimo njih, 5to se onda k znaje na svim dru5tvenim i gospodarskim razinama. Suvre od pojedinaca traZi tolerantnost, neograniðenost, sprem i susretljivost, solidarnost, objektivnost.Jednom rijeõju, od pojedinca zahtijeva poslovanje koje óe pridonijeti dr srediSte promiSljanja stavlja se ðovjekova potreba za usp svjetske etike kao minimalnoga vrijednosnog konsenzus muma zajedniðkih humanih vrijednosti, temeljnih etiõkih etiðkih izbora. Nameóe se osobna etika kao model etike dati odgovor na izazove globalizacije.

m

rost
17),

Narodne novine,

-2013. godine, Rijeka,

Zakonska etika sa svojim normama i standarN dima predstavlja okvir osobnoj etici. U idealno uredenoj drZavi ono 5to je zakonom propisano trebalo bi biti i etiðno, no ðesto zakone propisuju stranke koje su na vlasti ili njihova povjerenstva k osnovana kako bi donijela normu ili standard, a koja ðin kojima dolazido animoziteta u pogledu opóih, pojedinaðn

Znanje postaje kapitalonda i samo onda kada ga primijenite.
autori

Dru5tvenu etiku odretluju obiðajni i kulturni svjetonazori na odredenom prostoru. Velikim je dijelom oblikuju dominantne
druðtveno-ekonomske skupine pojedinaca.

Poslovna etika dio je opóe i praktiðne etike koja ne sputava niti dopu5ta da se u poslovnim odnosima radi ono 5to nije dopu5teno. OdraZava etiðke izbore koje ðine dioniciu realizaciji odredenih poslova iprouðava primjenu osobnih normiu odnosima medu poduzetnicima, menadZerima, poslovnim subjektima, zaposlenicima, imedusobno i svih njih zajedno s okruZenjem.s2 U fokusu njezina propitivanja su, dakle, konsolidirani i integrirani odnosi izmedu osobne, zakonske i dru5tvene etike te posljedice koje proizvode pojedine odluke odredenih struktura dru5tva i poslovnog sustava u cjelini.s3 Upravo su lo5i odnosi i odluke pojedinaca i struktura druStva proizveli porast siromaStva u svijetu, pojavu ozonskih rupa, propadanje 5uma, Íazne oblike prijevara u poslovanju, podmióivanje, nepravedno prisvajanje javnih dobara, poniZavajuóe postupanje sa zaposlenicima, ometanje slobode udruZivanja radnika, zanemarivanje sigurnosnih mjera zaStite zdravlja ilivota ljudi. Sve to zajedno nameóe sve veóu potrebu i interes svih struktura dru5tva za etiðkim poslovanjem UspjeSni ljudi uvijek pomaåu drugima, i sprjeðavanjem veóih katastrofa. neuspjeSni uvijek pitaju ðto tu ima za mene. U poslovnu etiku, uz osobnu iz Michel Saul Dell (omeriëki poslovni ë.ovjek, koje proizlazi, spadaju radna i predsjednik i izvrËni direktor Dell.inc) profesionalna etika.

sl

Zoran fvanovió, Metodologija znanstvenog istraiivanja, SAIVA, Kastav, 2011., str.

.106.

s2 DZon Dramond, Bil Bein, Poslovns eflka, SlO, Beograd,2001.,str.21. s3 Borna Bebek, Ante Kolumbi(., Poslovna etikø, Sinergija nakladniStvo d.o.o., 2. izdarye,
Zagreb, 2005.

48

r obiðajni i kul:denom prostouju dominantne line pojedinaca.
rva

niti dopuðta

JdraZava etiðke ruðava primjenu rima, poslovnim okruZenjem.s2 :egrirani odnosi
s

koja posjeduje radnu etiku karakterizira odgovoran odnos pre i trvjerenje da je rad sam po sebi dobar zarazvoj pojedinca i za toga, radna etika odnosi se i na osnovne vjeStine pojedinc njegovu odanost i odgovornost prema radu. Ako se djelatnik poslom i iz njega crpi zadovoljstvo i ponos, to je kvalitetna i Inaõe osoba postaje nesretna i nezadovoljna. lako se radna etika u veóini kultura i poslovnih subjekata razlikuje, posvuda

je sastavni dio Zivota svake

koje proizvode sustava u cjeliruStva proizveli nje 5uma, razne 'isvajanje javnih nje slobode udrzdravlja iZivo; svih struktura m poslovanjem eóih katastrofa. l, uz osobnu iz padaju radna i
(4.

osobe. Reflektira be i na vaZnost Samuel Johnson (eng koju pojedinac daje radu.Jaka radna etika veZe se uz veóu dobit, inicijativu, radni doprinos i p potrebu za ostvarenjem trajnih vrednota i õinjenje dobra. Sv uzfrziðko i mentalno zdravlje, u izravnoj su vezi s radnim zad koje, uz plaóu i naknadu, utjeðu radni uvjeti, meduljudski od nost napredovanja i drugi elementi. Sklad u poslovnom okruZ ukljuðuje poslovnu etiku i kulturu pomoóu koje osoba obavlja i radne zadaóe i dokazuje se u radu i struðnosti. Za provjeru etike moZe posluZiti sljedeóa radionica.
Radionica 1. Skala radne etike

Nítko sam po sebi malen sve dok se ne u koji nisu nitako dob

1. Na kraju radnog dana djelatnik bi trebao zaboraviti na
obveze.
Uopóe se ne slaZem

Cl1., str.

.106.

4- 5 - Potpuno -2 -3 2. Odgovoran i naporan posao ne ðini pojedinca boljom o Uopóe se ne slaZem - 1 -2 -3 - 4- 5 - Potpuno 1

d.o.o., 2. izdanje,

Uopóe se ne slaZem
6.

Kvalitetu ivrijednost osobe ne bi trebalo temeljiti na tome kako obavlja svoj posao"
Uopóe se ne slaZem

-

1

4- 5 -2 -3 -2 -3 - 4- 5 -

Potpuno se slaZem

7.

Profesionalci su oni ljudi koji svoj posao obavljaju odgovorno i pravovremeno. Uopóe se ne slaZem 1 5 Potpuno se slaZem

-

1

Potpuno se slaZem

8. Ako su uvjeti rada i primanja isti, bolje manjom, nego s veóom odgovorno5óu.
Uopóe se ne slaZem

-

-2 -3 - 4je

biti na radnome mjestu

s

-2 -3 - 4- 5 - Potpuno se slaZem 9. U poslu uvijek treba izbjegavati sukob i odgovornost. Uopóe se ne slaZem - 1 -2 -3 - 4- 5 - Potpuno se slaZem
1

10. Od svojih suradnika na poslu treba uvijek traäti da budu etiõni, pa i onda kad je ugroZen osobni interes. Uopóe se ne slaZem 1 Potpuno se slaZem 5

-

4 -2 -3 -

-

Za radnu etiku vrlo su vaZne sljedeóe temeljne vrednote te eksterni i

interni

odnosi poslodavca i posloprimca.
TEMELJ NE VREDNOTE OBUHVAEAJ U:

Þ oðekivanja poslodavca: predanost zaposlenih ciljevima

poslodavca,

lojalnost, podtenje, nepristranost, opredijeljenost za standarde kvalitete rada i profesionalne etike

Þ duZnosti i obveze posloprimca: obavljanje profesionalnih duZnosti s
duZnom paZnjom, uðinkovito inajbolje moguóe

Þ kulturu ponaSanja i uzajamnu suradnju: zaposleni se moraju jedni
prema drugima pona5ati uljudno i s poStovanjem, u skladu s pravilima i naðelima etiðkog kodeksa
50

puno se slaZem
na tome kako

snost)

Þ dobrovoljni rad i
bu interesa)

rad za zajednicu (dopuSteno, vode

puno se slaZem odgovorno i prapuno se slaZem
rdnome mjestu s

Þ predavanja i istraZivanja (potiðe
slovnog sustava)

se, vodeói raðuna

Þ politiõke aktivnosti (zaposlenik mora obavijestiti

mjeri politiõkog angaZiranja, a poslodavac óe odluð tima tih aktivnosti)

puno se slaZem
rst.

Þ naðin postupanja u posebnim situacijama
situacijama).
|NTERNT ODNOST OBUHVACAJU:

(obveza

jalnoj konkúrenciji, sukobu interesa, darovima

i

d

puno se slaZem

la budu etiðni, pa
puno se slaZem
e eksterni i

interni

temeljna naðela: lojalnost i uzajamno povjerenje, o gama, neovisno o hijerarhiji, mora karakterizirati su poStovanje i uljudnost
ponaSanje prema podredenima

povjerljivost: kako prema vani, tako i unutar organ

i nadredenima: o

tno u dobroj vjeri obavljati zadaóe i poðtovati auto lvima poslodavca, :a standarde kvalilnalnih duZnosti
s

dostojanstvo na poslu: primjereni uvjeti rada, nep lovaZavanja i zlostavljanja svake vrste, obveza ponu nedopu5tena uporaba usluga i sredstava poslodavc
he.

ri se moraju jedni
u skladu s pravili-

Radna etika veZe se uz sigurnost radnog mjesta, uvjete r

prihode, inicijativu, produktivnost, potrebu za ostvaren nota i ðinjenja dobra. Svi naznaðeni ðimbenici vode na skladni i dobri meduljudski odnosi, koji ukljuðuju i etið

svim dru5tvima priroda posla mijenja se brzo, a znaõenje koje se daje profe sionalnoj etici i zadovoljstvu radom je u porastu. Profesionalna etika odr Cluje ulogu rada u druStvu i reflektira se i na profesionalni uspjeh i ugle koji pojedinac daje radu. Profesija je djelatnost za koju osoba ima struðn spremu, odnosno odredena znanja i sposobnosti. To je i zanimanje osob koja se bavi nekim struðnim specijalistiðkim poslom kao stalnom profes

jom koja traZi specijalistiðko znanje i njegovo permanentno inoviranje.

Ako je izabrao biti ðistað ulice, õovjek mora ðistiti ulice upravo kao Sto MeStrovió radio kipove, Michelangelo slikao, Beethoven komponirao ili Sh kespeare pisao. Zamijenimo ovaj ðastan posao s radnim mjestom na koje se trenutaðno nalazimo ili s poslovima koje obavljamo. Nema nikakve raz ke u tome jeste li student, recepcionar, kuhar, prodavaõ, novinar, nastavni menadZer, profesionalni sportaS ili bilo Sto drugo. Pitanje je treba li u rad primjenjivati visoke profesionalne i etiðke standarde. TeZite li postióivi5 i nadiói sebe? PruZate li uvijek svoj maksimum?

Davanje svoga maksimuma pretpostavlja p

stavljanje osobnih ciljeva i visokih etiðk standarda te pona5anje u skladu s njima. D

bismo istaknuli bit svoga etiðkoga profesiona nog odnosa prema poslu, ovo su neka pitanje kojima to moZemo potvrdi
Kad ste u zrakoplovu, Zelite li da pilot pruZi svoj maksimum? Kad gledate sportsko natjecanje,íelite simum? Kad ste na koncertu, Zelite da pjevað pruZi svoj maksimum?

Kad idete na predavanja, Zelite li da predavað pruZi svoj maksimum

li

da va5 tim pruZi svoj ma

Kad ste na poslu, Zelite
mum?
52

li

da vaS pretpostavljeni pruZi svoj mak

koje se daje profeonalna etika odrealni uspjeh i ugled osoba ima struðnu i zanimanje osobe o stalnom profesirtno inoviranje. upravo kao 5to je :omponirao ili Shamjestom na kojem ema nikakve razlirovinar, nastavnik, e je treba Ii u radu :Zite li postiói vi5e

kvalitetno?

U svakom se poslu moZe dati vlastiti Ne doka maksimum, ðak i dok se odmarate ili upiruéi p druZite, Sto su takoder osnovne aktivnosti - sve dok ste dosljedni standardima koje ste sami postavili. Gdje god da smo, ðto god ra uvijek treba pruZiti najvi5e 5to moZemo. Ako Zelimo b moramo naporno i odgovorno raditi na tome. Tome nas mjer roditelji, to se istiðe u Skoli i na sportskom terenu. zahtijeva upornost i naporan rad. Nema "brzog i lakog" i nema magiðne formule za uspjeh.

2.2. lndividualne osobine i uvjerenja koja utjeð na etiõko pona5anje i radna postignuóa
Individualne osobine zaposlenika
uoðavaju se u pojedinaðnom sustavu vrednota svake osobe, po kojima se ona razlikuje od drugih. Svako ponaSanje ðovjeka
Na Zivotnim

pretpostavlja po-

i visokih etiðkih
kladu s njima. Da
íkoga prof,esionalnoZemo

moZe penjati

potvrditi:

a

aksimum? svoj maksimum?

n-pruZi svoj makksimum?

pri nabavi, odnosno kupnji proizvoda i u a odnosi se na sve objektivno izraiene reakcije u proc troðnje. To je i naziv interdisciplinarne znanstvene disci psihologije, ekonomije, sociologije i marketinga) koja i potro5aða kao fenomen, te svjesne, nesvjesne i pods
uvjetuju odredeno potroSaðko pona5anje.sa

pruZi svoj maksi-

sa Bruno Grbac, Dina Lonõarió., Ponaíanje potroíaða na trí,iítu kraj osobitosti, reakcije, izazoví, ograniðenja, Sveuõili5te u Rijeci, Ekon
2010.. str. 17.

donoSenja poslovnih odluka. U individualne karakteristike svakog pojedinca spadaju:

Þ osobna uvjerenja Þ snaga ega Þ prihvaóanje kontrole i odgovornosti.
Jadan je onaj koji mora nekoga

poniziti da bi sebe uzdigao.
lvo Andrié (hrvatski

Osobna uvjerenja formiraju se pod utjecajem odgoja, obitelji, okoline, druStve-

knjiievnik)

nog poretka, religije, medija i obrazovanja. Razvijaju se i uðvr5óuju rijekom

Zivota, a dijelimo ih na osnovne i specifiðne vrijednosti. Osnoyn e vrijednosti prepoznaju se u ljubavi, miroljubivosti, obiteljskom Zivotu, prijateljstvu,

braku, karijeri itd. specifiðne vrijednosti odnose se na pojedine osobne karakteristike kao Sto su sposobnost, odgovornost, uskladenost, savjesnost, predanost, iskrenost, integritet i povjerenje.

Þ Sposobnost je osobina i potencijal nekoga tko je sposoban obaviti Þ
odredene poslove, nesto izvesti ili postiói, odnosno zna, hoóe i moZe. odgovornost je prihvaóanje osobne odgovornosti na svim razinama. za bilo koji dogadaj ili alctivnost i daje pozitivan rezultar.

Þ uskladenost je razumijevanje, usuglaSavanje i dovodenje u sklad obostranih ili zajedniðkih interesa kako bi se ostvario odredeni cilj.
Bez uskladenosti, nema timskog rada.

Þ savjesnost je osjeóaj kontrole vlastita ponaSanja i moralne odgovornosti da osobne postupke ocjenjujemo kao dobre ili lo5e. Þ Predanost je osobina ili stanje onoga tko prihvaóa aktivnosti i sudjeIovanje u nekom etiðkom pothvatu.

:

svakog pojedinca

Svaka osoba ima viSe individualnih karakteristika koje pro

osnovnog sustava vrijednosti. Zbog toga je iznimno vaZn analizira svoje dobre i loSe osobine. Ako su na5e osobine tvenim vrijednostima, to é.e izazvati emocionalne i psihið
Snaga ega

je struktura liðnosti koja ulazi u

iraju se pod utjeokoline, druStvemedija i obrazoðvrSóuju tijekom snovne vrijednosti rtu, prijateljstvu, edine osobne ka:nost, savjesnost,

;posoban obaviti zna, hoóe imoZe.
a svim razinama,

Ono Ëto medusobne odnose i stvara ravnoteZu izmoram z medu moralno-etiðkih teZnji i vrijednosti Hen ðovjel<a. Na5 ego organizira svjesne i ne(ame svjesne funkcije i osjeóaj povezanosti svih individualnih psihiðkih doZivljaja, kontrola i adaptacije. T nje, pamóenje, inteligencija, uðenje, govor, percepcija, mo osjeóaj za realnost i racionalnost. Negativni ego kreira ne mrZnje, osvete, ljubomore, laZnog ponosa, depresije, kom jednosti i svih ostalih negativnosti. Osobe koje imaju snaZ su na vanjske utjecaje i uvijek óe postupati moralno. Supro sa slabim egom postupat óe obrnuto ili izbjegavati donoS

ultat.
vodenje u sklad rio odredeni cilj.
toralne odgovorlo5e.

Prihvaóanje kontrole i odgovornosti Razli znaðajka je i sklonost ljudi da preuzmu genijalnost duZnost i odgovornost ili da izbjegnu 5to genija pripisuju odgovornost tako da uspjehe sebi, a neuspjehe vanjskim ðimbenicima. Na primjer, politiðar koji ne osvoji dovoljan broj glas neuspj eh najðe5ée opravdava nezreloSóu biraða, neobj ekt
njem medija idr.

<tivnosti i sudje-

Osobine sustava upravljanja mogu promicati etiðko pona5a neetiðko pona5anje. Varijable koje utjeðu na etiðki izbor m

ss Marin

Buble, Management, Sveuðiliõte u Splitu, Ekonomskifal<ultet,

bezobzira na to koliko ima razloga za odustajanje.
Marie Skledovska Curìe (poljska ñzið.arka i kemiëarka)

donose poslovnoj izvrsnosti i otklanjanju nepoZeljnih poslovnih ponaSanja u kojima se mogu javiti etiðke dileme pri donoSenju vaZnih poslovnih odluka.

Ponasanje nadredenih menaclZera treba sluZiti kao uzor i primjer drugima za etiðko poslovanje. Svaki nadredeni menadZer mora vlastitim primjerom

etiðkog pona5anja uvijek donositi moralno ispravne odluke koje óe pozitivno utjecati na uspjeh ljudi i poslovnog sustava, kao i druStva u cjelini.
sustav priznanja i nagrada moZe se znaðajno odraziti na etiðko poslovanje. Ako se za ostvarenje rezultata daju visoke novðane naknade i nagrade ili suprotno, ako se za neostvarenje daju kazne, to takoder moZe utjecati na pojedince da se neetiõno ponaõaju kako bidobili nagradu ili izbjegli kaznu.
Dobar glas poduzeéa postiZe se dugotrajnim i poötenim radom uz velike muke iznatna odrícanja, a prokockati ga se moZe u jednom ëasu nepromiËljenom odlukom.

Pritisak posla vaZan je ðimbenik koji utjeðe na etiðki izbor. Õesto nadredeni menadZeri vrSe velik pritisak Tibor Karpati na svoje suradnike u smislu obavljanja odredenih poslova izadataka u kratkim rokovima, Sto moZe utjecatiina kvalitetu produkta i na etiðno ili neetiðno ponaSanje. u teoriji i praksi prepoznaje se 14 karakteristiõnih oblika koji, svaki na svoj naðin, utjeðu kako na pojedinaðno i kolektivno ponaSanje, tako i na Zivotna i radna postignuóa.s6

ll

il

1. Emocionatna osjetljivost potiðe osobu na razliðite reakcije prema tuzi, radosti, strahu, osjeóajnosti i drugim Zivotnim uzbudenjima i
doZivljajima.

Steve Simmons, John c. Simmons jr, Emocionalna inteligencija, Biblioteka Sana, Zagreb, 2000., str.244.-245.

56

naSanja u kojima

eme pri donoSeuka.

osoba rangira od skromne tivne.
5. Predanost

i samokritiðne do pono

primjer drugima ;titim primjerom Lke koje óe pozi'uðtva u cjelini.
;iðko poslovanje.

poslu ogleda se i rangira od bezbriZne se odmara ili zabavlja do marljive koja je potpuno

6. Perfekcionizam

je etiðki pravac i teZnja koja drZi noga djelovanja postizanje savrSenstva, pri ðemu od spontane koja je nehajna do temeljite koja je p
paZljiva prema detaljima.

ade i nagrade ili

utjecati na iliizbjegli kaznu.
LnoZe

Spremnost i Zelja za promjenom prepoznaje se i ran osobe koja volijednoliðnost i ponavljanje do osoba nama inovim izazovima.
5óu,

;la vaZan

je ðim-

8. Hrabrost se prepoznaje u osoba koje su spremne s

utjeðe na etiðki l nadredeni meie velik pritisak :adnike u smislu rdredenih posloalitetu produkta oznaje se 14 kana pojedinaõno i
¡.s6

rizikom ite5koóama. Hrabrost se te5ko prepoz vole sigurnost, postojanost i udobnost. 9. Korektnost je osobina ili svojstvo onoga tko djeluje ma pona5anja, odnosno tko je poSten, toðan i uljud 10. Samostalnost je osobina onoga tko je slobodan, od drugima u nadziranju i provodenje odluka.
11.

Samosvijest se ogleda u samopouzdanju ili samouvj se osoba karakterizira i rangira kao kooperativna, silna ili kao odluðna, prodorna i dominantna.

reakcije prema n uzbutïenjima i

12. Tolerantnost je odnos koji u potpunosti prihvaóa d obiðaje, narode, uvjerenja; miSljenja itd.
13.

Obazrivost je osobina i postupak koji se uoðava u u drugome, obiðajima, pravilima, zakonima ispremn pomogne, za razliku od onih koji su sebiõni, zlobn

rteka Sana, Zagreb,

Ne preuzimaj previËe poslova, ma koliko åurio neéeð stiéi.

poslovnom Zivotu nuZna su znanja ivje5ti_ ne dobrog poslovnog pona5anja u brojnim situacijama i prigodama.sT lJz opóa pravila autori poslovnog bontona koja treba poznavati, gotovo svaki poslovni sustav donosi jo5 i svoj etiðki kodeks. DonoSenje i implementacija poslovnog kodeksa pivije korak i djelotvoran instrument za etiðko ponaSanje menadZera i zaposlenika, kojima se na takav naðin nameóu zajedniðki etiðki standardi rada, djelovanja, ponaSanja i poslov_ nog odluðivanja. Za uspjeSno implementiranje poslovne etike potrebno je permanentno razvijati svijest u svih zaposlenika o njezinoj vaZnosti. uz to, nuZnaje potpora vlasnika te svakodnevno praóenje etiõkog ponaSanja i rje5avanje sluðajeva u kojima se povreduju etiðka naðera.
U

Bez upornosti bit éete poraZeni i prije poëetka.
Napoleon Hili (ameriëki pisacl

Zakonodavstvo opóenito, a trgovaðko i radno pravo posebno, na istovjetan naðin i podjed_

nako obvezuju sve subjekte gospodarskog JE sustava. Taj okvir imperativan je u smislu uzajamnih prava, obveza, odgovornosti i sankcija. u kombinatorici realnih interesa, ljudi se rukovode vrijednosnim stavom koji upuóuje na to da je dopuðteno sve ðto izrekom, kroz slovo i duh zakona, nijå zabranjeno. rpal, to ne znaði da bilo kakav cilj opravdava bilo kakvo sredstvo. Taj medupro_ stor izmedu propisanog, dopustenog i poZerjnog pona5anja gospodarskih subjekata, nazivamo radnom i poslovnom kulturom na kojoj se temelji etið_ ki kodeks poslovnog ponaðanja poduzetnika, menad iera i djelatnika. Kao skup vrijednosnih postulata, preporuka i uputa, takav dokument donose

s'
58

Stefanija Vodopija i Angela vajs Felici, Graclanski poslovni protokolarni i kodeks ponaianja í komuníciranja, Libertin naklada, Zagreb,2011., str. 305.

a

su znanja i vjeðti-

naSanja u brojnim
i7

Uz opóa pravila treba poznavati, leks. Donoðenje i voran instrument ;e na takav naðin rnaSanja i poslovetike potrebno je inoj vaZnosti. Uz iðkog pona5anja i

nastojalo izgraditi sustav etiõkih normi za poduzetnike, vaðka dru5tva. Rezultat i dokaz toga su mnogobrojni ko Hrvatskoj blizu 500 hrvatskih poslovnih sustava usvo kodekse, ðime su potvrdili, iako jo5 ne i dokazali, da su p druStveno odgovornog pona5anja i poslovanja.se Etiðk najprimjenjiviji alat kada je rijeõ o etiðnosti poslovanja. na pravedan pristup prema svim dionicima i okvir je za p

ne politike vlasnika i menadZera. Njegov je najveói ned taj 5to ne moZe obuhvatiti sve oblike etiõkih i neetiðkih

-rgovaðko i radno n naðin i podjed-

Etiðki kodeks uglavnom definira vriGlup ðovje jednosti i naðela te daje smjernice komudar ëo jih se menadZeri i zaposlenici trebaju William Shakesp pridrZavati u poslovnim odnosima i dono5enju poslovnih odluka. Kodeksom se ureduju st

:e gospodarskog ivan je u smislu binatorici realnih róuje na to da je zabranjeno. Ipak, vo. Taj medupronja gospodarskih oj se temelji etiði djelatnika. Kao rkument donose
"ni kodeks ponaíanja

temeljna naðela unutar kojih se poslovni subjekt i njegov de prema drugim dionicima. Tekst etiõkog kodeksa mor jasan i razumljiv. Svaki etiðki kodeks mora imati sustav macija prema kojima se lako prepoznaje bilo koja njego kodeks temelj je stvaranja uvjeta za etiðko pona5anje i d sluZbenije pisani akt kojim se definiraju razna podruðja e ponaSanja: etiðka naðela, prava, obveze, duZnosti izadaó ga izvje5óa, sukob interesa, nelojalna konkurencija, ðuva odnosi prema okruZenju i sliðno. Etiðki kodeks svim z
ss Vidi detaljnije: www.croma.hr i www.hgk.hr
se

i

Jak5a Barbió, Esad õolakovió, Branko Paraó i Vidoje Vuji(., Ko osnove dobre prakse vodenja druítva kapitala, Kodeks profesionaln poduzetnike, Hrvatsko udruZenje menadZera i podr.rzetnika - C str. 533.-535.

gu u uspjeðnosti poslovnog subjekta i u gospodarskom razvoju drZave u cjelini; zato taj posao trebaju obavljati odgovorno i u skladu s odredenim etiðkim naðelima. PridrZavajuói se etiðkog kodeksa lakðe óe u svakodnevnom djelovanju i odluðivanju moói zauzimati stavove o raznim suprotnostima kao 5to su profit i dobit, plaóe i naknade, proizvodnj a i zagadenje okoliSa, zaposlenost i produktivnost.
MenadZerski etiðki kodeks pona5anja u pravilu se sastoji od ovih 20 naðela:

je poduzetnika i menadZera stvaranje profesionalne koalicije i rjeSavanje nesuglasica na temelju ðinjenica i pravednosti. 2. Neóemo davati, primati ili zahtijevati darove ili zabavu u obliku tro5kova poslovanja i dobrovoljno óemo prihvaóatijavne, osobito humanitarne funkcije i sponzorstva,

1.

Posao

3. Zauzimat óemo se za 5to veóu slobodu u realizaciji interesa svih dio-

nika, uz istovremeno po5tivanje dogovorenih pravila pona5anja.
4. Ulogu poduzeóa temeljit óemo na prednostima naSeg poduzeéa i na

5to boljem iskoriðtavanju pogodnosti na domaóem i svjetskom trZi5tu.
5.

Dijalogom socijalnih partnera nastojat óemo pronaói zadovoljavajuóu strategiju razvoja za sve dionike.

6. Stalno óemo

pratiti sve promjene u okruZenju i njima prilagodavati

ulogu i ciljeve poslovnog subjekta.
7.

Stvarat óemo uvjete za Sto vi5e vlastitih inovacija i za 5to brZu primjenu tudih.

8. Dosljedno i permanentno óemo inovirati svoja znanja unutar profesije

i izmjenjivati iskustva

s drugima.

60

iu u cjelini; zato taj
vornoiuskladus
rdeksa lak5e óe u stavove o raznim proizvodnj a i za13.

sustavu.

Osobe kojima rukovodimo poõtovat óemo kao liðno koje óemo pravodobno upoznati sa svime jto je njihove zadatke, materijalni poloZaj i perspektivu

14. UvaZavat óemo ðinjenicu da je trajno ostvarivati do

rd ovih 20 naðela:
15.

ako je djelovanje poduzeóa sukladno interesima drugih dionika.
Sa

ionalne koalicije i nosti.

tvu u obliku tro5re, osobito humainteresa svih dioa pona5anja. eg poduzeóa i na i svjetskom trZii zadovoljavajuóu ma prilagodavati
I ðto brZu

16.

17.

svim kupcima, dobavljaðima i drugim zaintere uspostavit óemo partnerstvo, utemeljeno na uzajam dosljednom pridrZavanju dogovorenog. Poslovne tajne ðuvat óemo od konkurencije, a pred rencijom neóemo pokuSati ostvarivati na nemorala Interese poduzeóa uskladivat óemo s interesima ja se odreói svih oblika trgovaðkog mita.

18.

Zauzimatóemo se za ekoloSke norme koje óe ðovj bióima biti ugodne te nastojati da proizvodima, otp ambalaZom i sliðnim ne upropaStavamo prirodu.
óemo Stedljivo.

19. Sa sirovinama,

energijom i drugim resursima itroS

20. Svoja financijska izvjeSóa izradit óemo u skladu s m dardima financijskog izvjeSóivanja te ih objavljiva stranici.

primje-

l unutar profesije

Poðtovanje naznaõenih naðela treba pridonijeti veóoj h nosti obavljanja poslovnih funkcija, a prije svega uspos kulture upravljanja i rukovodenja.

noSenje etiðkog kodeksa, neki poslovni sustavi poõinju primjenjivati i druge menadZerske alate ili mjere kao 5to su:

Þ vodenje pomoóu primjera

Þ osnivanje etiðkih povjerenstva Þ izraiav anj e nezadovolj stva Þ etiðko inoviranje znanja.
Nije sve ëasno Ëto je dopuËteno.
autor¡

Vodenje pomoóu primjera smatra se najboljim naði nom Sirenja etiõke klime u poduzeóu. Najveóa je od govornost za.primjenu etiðkog kodeksa u poduzeóu

upravo na menadZerima svih razina, koji moraju bit etiðni primjer ponaSanja svojim zaposlenicima i stvarati takvo okruZenje koje óe unapredivati etiðku poslovnu klimu i kulturu. Etiðan menadZer naj bolja je inspiracijama drugima da slijede njegov primjer, ponasaju se i posluju u skladu s etiðkim principima. Postoji nekoliko naðina i mjera kojima óe menadZeri najbolje razvijati pozitivnu etiðku klimu, a najhitniji su:
1.

uspostaviti horizontalnu i vertikalnu komunikaciju izmedu svih zaposlenika i organizacijskih razina.

2. Poticati slobodu izraáavanja ne zaziruéi od razliðitih i kontroverznih stavova i mi5ljenja.
3. Brzo

i efikasno reagirati na pristigle prituZbe i promjene. 4. Svaki problem suradnika saslu5ati i sagledati sa svih aspekata te reagirati adekvatnim mjerama bez odlaganja i rasprava. 5. Razvijati etiðku svijest i stalno preispitivari Sto zaposlenici misle i znaju o etiðkom poslovanju.

6. Biti menadZer koji óe zaposlenicima dati do znanja da po5tuje i nagraduje njihova etiðka postignuóa.
62

imjenjivati idruge

odabrati medu menadZerima, a poZelj' ëimbenika no je da u svom sastavu jedna treóina Lee Iacocca (a ðlanova bude izvan poslovnog sustava. Vanjski ðlanovi osigurat óe objektivnost i nepristranost p luka i obavljanju svojih zadaó.a. Etiðka povjerenstva óe:

najboljim naðije odleksa u poduzeóu a, kojimoraju biti takvo okruZenje
se
róu. Najveóa

Þ periodiðno pregledati iaZurirati kodeks Þ predlagati nagrade za osoblje koje se pridrZava Þ predlagati sankcije zaone koji krðe kodeks Þ organizirati tematske sastanke za upoznavanje
kodeksom

kod

zap

an menadZer najponaðaju se i pona i mjera kojima

Þ donositi odluke o pitanjima koja nisu etiðki ðista Þ provjeriti sva djelovanja zbog moguóe povrede kod
L)z to,njihova je temeljn

najhitniji su:
zmedu svih zapoh

i preispitiva svih struktura upravljanja, zauzimajuói neovisan i prem kritiðan stav.

a

zadaéa nadgledati

lzraiavanje nezadovoljstva oblik je negodovanja protiv nepravde ili

i kontroverznih

rjene.
L

aspekata te rea-

p'oslenici misle i

l po5tuje i nagra-

nezakonita postupanja. Razvojem a svijesti pojedinca i demokratskih odnosa, sve se vi5e pojavljuju takozvani zvädaði, odnosn neetiõku, nezakonsku ilinemoralnu praksu svoga posloda razotkrivaju i prijavljuju nadleZnim tijelima. Ovisno o atm mjestu, pojedinac moZe upozoritijavno ili tajno, u poslo izvan njega. Neetiðko djelovanje uvijek vodi do smanjen ili proizvoda, 5to poveóava cijenu i smanjuje zadovoljs potroSaða. Krajnji je rezultat stagniranje druStva u cjelin

Da biëovjek m potrebnoje da se o

cionalizira norme koje je postavilo druStvo kojemu pripada. Na njih utjeðe i djeluje postavljen okvir vrijednosti, normi i ideologija koje vladaju u tom druStvu. Drugim rijeðima, vrijednosti su vodilje za odluðivanje i djelovanje u poslovnom subjektu. Vlada, politiðke stranke, obrazovne i kulturne ustanove na svim razinama imaju vaZan utjecaj ne samo na druStvene vrijednost veó i na poslovno pona5anje i odluðivanje u poslovnom subjektu. Jer "razliéita umjetniðka djela - film, kazali5te, knjige, mediji i druge publikacije raspolaZu razliðitim potencijalom identifikacije publike sa sadrZajem" te tako utjeðu na razvoj moralnih stavova i etiðkog pona5anja.6l

2.4. Moralne odgovornost¡ i obveze menadZera

Odgovornost i obveza blisko su povezane, no obveza i odgovornost nisu istoznaðne.62 U praksi, menadZer je ðesto u situaciji da mora napravit iznimku i udovoljiti gostu ili poslovnom parteru, pa makar za okruZenje to bilo i nemoralno, jer je konaðni sud ðesto vezan uz poslovni rezultat.63 Temeljne obveze menadZera izrastaju iz prirode poslovnog sustava kojim upravlja i prirode ugovorenih odnosa s drugima. Prva obveza menadZera glasi: "Ne nanosi zlo." Ona podjednako obvezuje sve dionike u nekom poslu i biznisu, a ðesto se u praksi naziva moralnim minimumom. Druga

Kristina õrnjar, Vidoje Vujió, Helga Ma5karin, Knowledge and education of human resources in the croatian hospitality industry,4 th International Scientific Conference: "Planning fo the future, Learning from the Past, University ofthe Aegean, otok Rhódos, Grõka, 2009 Amir Muzur, Iva Rinõié,

Etika iflm, Od identifkacíje do moralne edukacije ufilmskoj umjetnost godiSnjakJAHR, Katedra za dru5tvene i humanistiðke znanosti u medicini, SveuðiliSte u Rijeci, Medicinski Ía-kultet, Rijeka, 2010., str. 134.

62 63

Ricard T. de George , Poslovna etika, AD Filip ViSnjió, Beograd, 2003., str. 120.

Zdenko Cerovió, Hotelski menadÈment, Sveuõili5te u Riieci, Fakultet za turistiõki i hotelsk menadZment, Opatija, 2003., str. 171.

64

rda. Na njih utjeðe roje vladaju u tom 'anje idjelovanje u

Kao 5to postojiviSe vrsta obveza, tako ima iviSe vrsta odgovo

i kulturne ustano-

su roditeljska, gradanska, profesionalna, zakonska i moralna Moralna odgovornost moZe biti umanjena ili ublaZena, ovisn

ítvene vrijednosti subjektu. Jer "radruge publikacije
sa sadrZajem" te úa.tt

okolnostima njezina nastanka.
Od svakog se menadZera oðeku-

je da bude ðovjek dobre volje,

odgovornost nisu a mora napraviti ikar za okruZenje rslovni rezultat.63 rog sustava kojim rbveza menadZedionike u nekom rimumom. Druga
ion ofhuman resources 'erence: "Planning for Rhódos, Grõka,2009.
ie u

po5ten, iskren, pravedan, istiMorie von Ebner-Eschenbach ( noljubiv, ðovjeõan, tolerantan, demokratiðan, nesebiðan, strpljiv, paZljiv, druZeljubiv, loja prijateljstvo, da je sklon pruZanju pomoói i sluZenju javnom bez predrasuda, nepokolebljiv borac za mir, a protiv svake l nasilja, diskriminacije i Sovinizma. Ukratko, trebao bi biti g Ljudi, medutim, nisu savrSeni pa ðak i kad se svojski trude d po5teni, ðesto ne uspijevaju u tome svome nastojanju. Neka koja se moraju poStovati pri donoSenju poslovnih odluka jes

Djelatnik mora izvröiti poslodavac mora napra

Þ Pravo slobodnog pristanka

- osobe se mogu zaposliti

to daju slobodan pristanak. Þ Pravo na privatnost - pojedinci mogu izabrati raditi svida te imati kontrolu informacija o svom poslovnom
Zivotu.

Þ Pravo na slobodu savjesti - pojedinci imaju pravo od

filmskoj umj etnosti,

nekog naloga koji se protivi njihovim moralnim ili relig ma.

redicini, SveuõiliSte u
,

Þ

str. 120.

Pravo na slobodu govora - pojedinci mogu ili legalnost akcija drugih.

kritizirati i

:a

turistiðki i hotelski

nadZere.

Moralni menadZeri su osobe sizrazito visokim Sto nije u ðovjeku, neée moralnim i etiðkim naðelima vlastita vrijednoni izvana uéi u njega. snog sustava, koja osim u privatnom, primjeWilhel m Von Hu mboldt (njemaëki njuju i u poslovnom ponaSanju. To su ljudi koji fi I ozof, d riav n i k i d i p om at) osobnim primjerom etiðnog pona5anja i poslovanja sluZe kao inspiracija drugima da se vode etiðkim principima u svom
I

radu. Posluju u skladu sa zakonom.

Nemoralni menadZeri zakonske propise koji reguliraju pitanja etiðnog poslovanja percipiraju kao prepreke na putu ostvarenja zacrtanih poslovnih ciljeva i vlastitih interesa. Iskazuju otpor prema svakom obliku etiðkog ponaðanja te donose poslovne odluke ignorirajuói zakone i etiðka naðela.
Genij je 1olo inspiracija i 99o/o znojen)a /res p i ra cij a /.
i

Amoralni menadZeri smatraju da se zakon mora postovati, iako ne vide u tome neku veliku korist. Oni smatraju, odnosno vjeThomas Edison (a m e ri ëki n ovato r í p osl ov n i i.ovi ek) ruju da posao i etika ne idu zajedno jer biznis ima jedna pravila, a etika druga. U ovu skupinu spadaju i ini menadZeri koji su nes(a)vjesni i ne pridaju etici posebnu pozornost zbog vlastita nemara, nepaZnje i neodgovornog odnosa
prema okruZenju.

Iz empirijskog iskustva mogu se uoðiti sljedeói sluðajevi neetiðkog pona5anja i odluðivanja na svim poslovnim razinama:

Þ nemoralno i druStveno neodgovorno pona5anje i poslovanje Þ pohlepa i uzdizanje sebe iznad poslovnog ilijavnog interesa Þ prikrivanje i netoðno prikazivanje stanja u poslovnim izvjeSóima Þ lo5a kvaliteta proizvoda ili usluga
66

svjesno preuveliðavanje poslovnog plana da bi se d
e s izrazito visokim

zanemarivanj e poslovnih problema netrpelj ivosti

vlastita vrijednoprivatnom, primjernju. To su ljudi koji ; ponaSanja i poslorprincipima u svom
ra

poniZavanje suradnika sudjelovanje u sukobu interesa

slijepo pokoravanje nadredenom bez obzira na njeg proteZiranje jednih partnera
dogovaranje cijena

i

diskriminacija drugih zaposl

pitanja etiðnog pozacrtanih poslovnih <om obliku etiðkog lne i etiðka naðela.
matraju da se zakon re vide u tome neku rtraju, odnosno vjene idu zajedno jer ila, a etika druga. U

Zrtvovanje nevinih i bespomoónih da bi se postigl ciljevi

Þ nepoðtivanje terneljnih ljudskih prava Þ svjesno propuStanje da se upozori na neetiðke pos Þ zanemarivanje uZe i Sire obitelji Þ dodvoravanje vodi ili nekom autoritetu umjesto sav
posla

;ni i ne pridaju etici
:odgovornog odnosa

Þ neðasno gradenje osobne karijere Þ brzopleto unapredivanje privilegiranih i nestruðnih Þ njegovanje "neprijateljskog" mentaliteta prema d
kompanije

¡i neetiðkog pona5a-

i poslovanje

rog interesa

Þ laganje zaposlenicima i poslovnim partnerima Þ sklapanje saveza sa sumnjivim poslovnim partnerim Þ neprihvaóanje odgovornosti za loSe poslovne rezult Þ gubljenje vremena na nebitne i nevaZne stvari Þ korumpiranje medija i druStvenih struktura vlasti.

vnim izvjeSóima

filozofija menadZera, meduljudski odnosi i poslovne prilike u okruZenju.
Proces donoSenja etiðkih poslovnih odluka dogada se u ðest faza.

Prva faza je identifikacija problema i usmjerena je na prepoznavanje i de niranje etiðkog problema. Prije zapoðinjanja procesa ove faze treba odlu je li problem etiðki i tko je sve upleten u etiðku situaciju. Pritom nam mo

pomoói odgovori na sljedeóa pitanja:

Þ

Hoóe li netko biti u podredenom poloZaju u ovoj situaciji?

Þ Tko je prisiljen, izmanipuliran ili prevaren? Þ Je li 5to ilegalno u dotiðnoj situaciji? Þ Je li sramota to reói najboljem prijatelju, obitelji i roditeljima? Þ õine li se ishodi pozitivnima ili negativnima? Þ Imate li ovla5tenja ili duZnost djelovanja u ovoj situaciji? Þ Poriðete li ili izbjegavate situaciju?

Ako je odgovor na bilo koje od ovih pitanja pozitivan, suoðeni ste s prob mom koji ukljuðuje etiðke vrijednosti.

Druga faza ukljuõuje prikupljanje informacija i ðinjenica koje se odnose problem, a koje mogu, ali i ne moraju, utjecati na njega i njegovo rjeSenj odnose se na sve unutarnje ivanjske ðimbenike, osobe ili skupine ljudi k su u njega ukljuðene direktno ili indirektno. Ovdje bitrebalo odgovoriti sljedeóa pitanja:

Þ Koji su bitni podaci u ovom sluðaju? Þ Koji pojedinci imaju vaZan udio u ishodu?

6a Vlado Galiõió, Poitenje, pravda i poujerenje, Struðna revija Ugostiteljstvo i turizam, 1.120
Zagreb,2006., str.26.

68

ilike u okruZenju.6a
r Sest faza.

repoznavanje

idefi-

odluðiti =fazetreba r. Pritom nam mogu

se potencijalna rjeSenja problema kroz ilije ni prizmu etiðkih kriterija i procjenjuju N a poleo n B vojskovo moguóe implikacije tih rjeSenja na sam poslovni sustav, zaposlene, poslovno okruZenje i dru5tvenu zajednicu. Da bi se mogli procijeni djelovanja, treba odgovoriti na sljedeóa pitanja:

situaciji?

Þ Þ Þ Þ

Koje óe rjeSenje proizvesti najviSe dobra i najmanje S Koje rje5enje poStuje prava i dignitet dioniðara? Koje óe rjeSenje zastupati opóe dobro?

roditeljima? tuaciji?

Koje rje5enje omoguóuje razvoj onih vrlina koje cijenimo kao pojedinci i kao profesija?

ili kara

Rezultati odgovora na naznaõena pitanja usmjerit óe nas n koja najbolje odgovaraju danim okolnostima i uvjetima.

uoðeni ste s proble-

Õetvrta faza sadrZi donoSenje etiõno ispravne odluke. O nakon odabira botjeg rjeSenja i odgovora na pitanja za p njezina ishoda:

:a

koje se odnose na i njegovo rje5enje, i

iliskupine ljudikoje 'ebalo odgovoritina

Þ Koje je rje5enje najbolje? Þ 5to óe drugi koje poStujete reói o ishodu odabranog Þ Kada objavite odluku, najbolje je djelovati u skladu
mjerom isvrhom.

Peta faza obuhvaéa primjenu odluke u praksi. Ova fazatr sljedeóa pitanja:

Þ Kakav je ishod za sve ukljuõene? Þ Kako postupati s odredenim neetiðkim
jstvo iturizam, f .i2006.,

ponaSanjem?

pa. I(ao u svakom upravljanju, pojedincu treba hrabrosti, strpljenja i podrõke drugih u poslovnom sustavu. Kako neka neetiðka djelovanja mogu biti i ilegalna ili protiv propisa, nuZno je dokumentirati sva odstupanja od vaíeóega etiðkog kodeksa i odrediti mjere i procedure za njihovo otklanjane.

auton

Pri donoSenju poslovnih odluka menadZeri moraju uzeti u obzir razliðite tradicionalne i druõtvene vrijednosti i norme koje su katkad i u suprotnosti jedna s drugom. Tradicionalne vrijednosti i norme odnose se na slobodu, prava i odgovornost pojedinca te proizvodnost i fleksibilnost trZiSta rada. Dru5tvene vrijednosti i norme usmjerene su na poõtenje i dostojanstvo õovjeka, solidarnost i pravednost pri raspodjeli dobara, odgovornosti i moói. Uz ove ðimbenike koji utjeðu na etiðki izbor, danas suvremeni autori pridodaju i emocionalnu inteligenciju kao ðimbenik etiðkog pona5anja. Prema Golemanu, emocionalna inteligencija najvaZnijije õinitelj u osobnom prilagodavanju za ostvarivanje uspjeSnih odnosa s drugima i u radnim postignuóima. Obuhvaóa skup sposobnosti kao 5to su moguónost motiviranja samoga sebe i ustrajavanje unatoð poteSkoóama i frustracijama, obuzdavanje impulzivnosti i odgadanje problema, vladanje svojim raspoloZenjima potiskivanje uzrujanosti, suosjeóanje i nadanje, 5to ima i moZe imativaZne
odraze na etiðnost.6s

Treba istaknuti da je etiðnost u gotovo svim razvijenim zemljama jedan od najveóih problema dana5njice. Ono 5to se sa sigurno5óu i bez nedoumica moZe reóijest da su globalnu gospodarsku, moralnu i ekoloSku krizu proizveli upravo neetiðni, nemoralni i amoralni pojedinci. U trci i Zelji za 5to

veóim profitom i osvajanjem trZiSta, mnogi se menadZeri danas vode kratkoroðnim interesima bez pogleda u dugoroõnu isplativost koju osigurava jedino istinsko etiðko poslovanje, izbjegavajuóipozitivne zakonske propise
6s Vidi detaljnije: Danijel Goleman,
70
Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zagreb, 1995.

svakom upravljanju, r poslovnom sustavu. rrotiv propisa, nuZno g kodeksa i odrediti

zeti u obzir razliðite atkad i u suprotnosti lnose se na slobodu, ibilnost trZiSta rada. ¡je i dostojanstvo ðoodgovornosti i moói. uvremeni autori priÍkog ponaSanja. Pre: õinitelj u osobnom rgima iu radnim porguónost motiviranja lracijama, obuzdavajim raspoloZenjima i a i moZe imativaZne
n zemljama jedan od

U poslovnim odnosima ðovjek se uvijek eovjek se nalazi pred moralnom dilemom - biti posam nema Sten ili nepoSten, iskren ilineiskren, hrabar ili kukavica, umjeren ili ekstreman, pri ðemu svoju moralnu odluku uvijek donosi na temelj nosti. Nasuprot tome, tehnoloðke i druge strukturne g nameóu nove kriterije i uvjete ðovjekova pona5anja iuvo situacije za koje mu ne pomaZu prija5nje moralne spozn

Kao primjer moZe posluZiti priða koju smo ðuli na Rotar ðinje od pretpostavke da se ðovjeku zapalila kuóa i on je

pohitao gasiti vatru.67 Poiar se ipak rasplamsao i tu se u ljudi koji su pomagali u gaSenju - najprije susjedi, zatim a ubrzo su pristigli i vatrogasci. Nadajmo se da su uspje nas ovdje zanimaju etiðki aspekti njihova nastojanja.

íóu i bez nedoumica ekolo5ku krizu proi. {-J trci i ielji za 5to Íeri danas vode krativost koju osigurava ne zakonske propise
ik knjiga, Zagreb, 1995.

Nepotrebno je hvaliti poZrtvovnost vlasnika Bo l<uóe jerje njegova motivacija da spa5ava svon je vlasni5tvo posve razumljiva. Sto se susjeda John Dew tiðe, stvar je gotovo ista. Kako je vatra bivala svejaõa, da poZar nisu obuzdali na poðetku, vatra bi se moZda pro5irila i na susjedne kuóe. Dakle i o zalagali ponajprije zbog svoje imovine. DoduSe, ako je b neposredno bili ugroZeni samo susjedi s jedne strane, moZda i nisu morali nuZno ukljuðiti. No moZda bi ih i pruZiti pomoó drugome u nevolji, a uz to i vjetar zna izn

iz prakse,
61

Mirna Óorió, IvijaJelavió, Eríka u poslovanju: etiðko vodstvo u poslovnom Obnovljeni Zivot, Filozofsko-teoloSki institut DruZbe Isus

393.-404.
Zvonko JadrSin, Rotarijanska filozofiø i etika

-

predavanje na Aka

Bol,2. rujna 2011.

ugroZava i ljude i stvari. Ima nas, medutim, svakakvih; neki naprosto vo rizike iopasnosti, drugise Zele istaknutijunaStvom, nadajuói se da óe mo da sutradan osvanutina naslovnici, a neki bi se, da su to samo stigli, moZ radije bili sakrili da se ne izlaiu opasnosti. lmamo joõ i vatrogasce koji tu doSlikao profesionalçi, ðak iako su dobrovoljna jedinica. Recimo, onis

tu da bi odradili ono 5to im je inaðe posao.

Konaðno, nakon dosta muke, vatra je svladana i svi su popadali od umor zadihani, prljavi, znojni, neki i s opekotinama. Dok ih tako gledamo, pitam
se kome dati medalju, a tko

je od njih eventualno nije zasluZio. Mislimo tu ipak ne bi trebalo biti dvojbe - svi su se ponijeli ljudski i svi su juna bez obzira na moguóe razlike u njihovim poðetnim motivima. Obiðno kaZe da motiv, odnosno namjera, odreiluje je li neko djelo moralno ili ni ali to se naðelno odnosi na dileme unutar vlastite savjesti. U druStveno smislu uglavnom je nevaZno kakve stavove netko zastupa; raðuna se sam

ono 5to netko radi i prosuduje ga se prema rezultatima njegova djelovanj Dakle svatko tko daje dio sebe, svoje energije, vremena i novca kako potpomogao neku druStveno korisnu akciju ðini dobro i njegov doprin jednako vrijedi, bez obzira na to 5to pritom mislio.

õemu ova priða? Logiðno je pre postaviti da na etiðko pona5anj odluõivanje u poslovnom subjek utjeðu individualne osobine i k rakteristike zaposlenika, o ðemu smo prethodno veó raspravljali. Na etiõk ponaSanje i odluðivanje znaõajno utjeðe i poslovna - korporacijska kultu kojoj óemo posvetiti ðetvrti dio ove knjige. U nastavku poseban naglas stavit óemo na etiðke dileme u procesu dono5enja poslovnih odluka. D noSenje poduzetniðkih i menadZerskih odluka zahtjevan je poslovni proc koji podrazumijeva ekonomske i profesionalne rizike i odgovornost sv
72

neki naprosto vole rdajuói se da óe moZo samo stigli, moZda í i vatrogasce koji su inica. Recimo, onisu
r;

popadali od umora, rko gledamo, pitamo
zasluZio. Mislimo da

udski i svi su junaci, notivima. Obiðno se ljelo moralno ili nije, 'jesti. U dru5tvenom upa; raðuna se samo a njegova djelovanja. rena i novca kako bi ro i njegov doprinos

odbora i skupStine) najðeSóe nisu i ne Abraham Nico moraju biti pravni struðnjaci, ali sva(fra ncuski p kako trebaju vladati znanjem o temeljnim zakonskim okvirima vlastite uloge i bitnim odrednic radnog prava, koje vrijede za sve subjekte korporacijsko tar i izvan poslovnog subjekta. Vrijednost je toga znanja cionalna Stetama koje su najðeSóe posljedica improvizac (ne)svjesnog krSenja normi i zakona u poslovanju. PoZeljn ono 5to ðinimo u svome profesionalnom i privatnom Zivo naðelna rotarijanska pitanja, a ona glase:68

njegovi savjeti

Þ Je li istina? Þ Je li ispravno i po5teno za sve sudionike?

Þ Þ

Hoóe li na5e postupanje volju?

i djelovanje promicati pr

Hoóe li sluZiti na dobrobit svim sudionicima?

õa? Logiðno

je pret-

a etiðko ponaðanje i poslovnom subjektu

lualne osobine i kaaspravljali. Na etiðko :orporacijska kultura ru poseban naglasak rslovnih odluka. Dorn je poslovniproces : i odgovornost svih

je u tome da je u smislu rotarijanske lsk etike neSto prihvatljivo jedino ako je na sva vrijedno õetiri pitanja moguóe istovremeno odgokojim su l pozitivno ne i afirmativno. Dakle, tu voriti moZe biti sluðaja da i ne ili smo pribliZno ispravni, manje ili viõe po5teni i sliðno. To treba shvaó ilije istina ili nije, ilije pravedno ili nije, ilije poðteno il dZepu. Ovo je iznimno vaZno. Õesto se inaðe zna dogo pitanja lako i bez razmiSljanja moZemo potvrdno odgovo se malo kolebamo. Obiðno to samo "prebacimo preko le to ionako samo jedno sporno pitanje i da smo s ostala tr pa onda ðetvrto i nije toliko vaZno. To je pogreðno i tu
Poanta
68 Vidoje Vujió., Rotary
naðela

i akti, Rotary klub Rijeka, Rijeka, 2010.,

Þ razliðitost - etiðko pona5anje moZe varirati od osobe do osobe Þ relativnost - etika je relativna, a ne apsolutna.

Etiðke dileme pojavljuju se na svim razinama ljudskog djelovanja, i u vatnom i u javnom sektoru. Svaki poslovni subjektje u obvezi da svo djelatnicima objasni ponaSanje koje se od njega oðekuje. MenadZer svim razinama imaju odgovornost omoguóiti i zadríati etiõko ozraðje graditi etiðku infrastrukturu. Iznimno je vaZno istaknuti da se svaki dio

u druðtvu mora pokoriti pravilima i vrijednostima postavljenim od pr nog poretka, odnosno podruðju zakonskih normi temeljem kojih sud sankcioniraju nezakonito ponaSanje. Ipak, zakoni ne mogu regulirati postupl<e pojedinca i poslovnih subjekata. Ima podruðja u kojima pos moguónost slobodnog izbora u donoSenju odluke. Odluka pojedinca kupi ili proizvede neki proizvod ili uslugu nije regulirana zakonom, dakle je podruðje slobodnog izbora. lzvan naznaðena dva podruðja, postoji itre podruðje gdje se pojedinci i poslovni subjekti moraju podrediti norma i obiðajima druStva u kojem djeluju. Na shemi 4. prikazana su tri podru ljudskog pona5anja i etiðkog izbora.
Shema 4. Podruõja ljudskog ponaSanja i etiðkog izbora

':.
pooRuðrr
KODTFICTRANO

pooRuõ.lr
ETIKE

PoDRUOE
SLOBODNOG

,ZAKONOM

f
I I

+
I I

1 Osobni ili javni interes

Kakvi su zakonski propisi

i

Druitveni standardi
poötenje.

standardi, treba li te propise

iskrenost, solidarnost,

primjenjivati ili ne?

lzvor: Kreacija autora
74

rsobe do osobe

lJe li to zakonito? Hoóu li prekrSiti zakonske propise ili p

rgdjelovanja,iuprie u obvezi da svojim ekuje. MenadZeri na

2Je li postignuta ravnoteZa odnosa ije li poSteno prem kojih se to tiðe u kratkoroðnom i dugoroðnom razd
3.Kako óu se nakon toga osjeóati? Hoóe li me to uðiniti moja odluka objavi u novinama?
Vezano uz prvo postavljeno pitanje: 'Je lito zakonito"?, prof, dr. Borislav
Perió misli da "Nema sumnje da nije

ti etiõko ozraéjeiizuti da se svaki dionik ostavljenim od prav:meljem kojih sudovi mogu regulirati sve rðja u kojima postoji f,dluka pojedinca da na zakonom, dakle to druðja, postoji i treóe r podrediti normama
azana su

MenadZeri

laskavaca kao ku

tri podruðja

potpuno u skladu s moralom kad se ovlastite da slo nekoga kaZnjava za ne5to 5to nije z¡rao da je protupravno. No pravni poredak ne moZe drukðije! Kad bi se priznalo 'nepozna bi doveli u pitanje svoju efikasnost i svoje postojanje!"7O clostojnost i primjenu istih pravila, kriterija i standarda ili sliðnim dru5tvenim i poslovnim situacijama. Etika, is sljednost u postupanju prema sebi i prema ostalim dio razlikovali etiðko, neetiðko,legalno inelegalno ponaðanje sljedeóa matrica prikazana na shemi 5.

obraniti, odaberit

PODRUCJE

sLoaoôñoc
lzsoRA,

1
sobni ilijavni interes

6e Kenneth Blanchard, Norman V.
1990., srr.25. 12.

Peale, Moó etiðkog poslovanja, Horva

70 Berislav Peri(. Struktura prava, SveuðiliSte u Zagrebu, Pravni fakult

NELEGALNO

LEGALNO

NEETIEKO

Izvor: Kreacija autora

Postupci ili odluke koje spadaju u prvi kva Nema nekorisnih iskustava, drant, legalne su i etiðke. One koje se nalaze veé samo nekoriStenih. u treóem kvadrantu, nelegalne su i neetiðke PeterTille Odluke koje stvaraju dvojbu, spadaju u drug i ðetvrti kvadrant. Na primjer, ako menadZer nekoga poslovnog subjekt odbije zaposlititrudnicu na radno mjesto u kojem óe biti izloZena otrovnim kemikalijama, ponio se'etiõki, ali nelegalno.
Nitko ne moZe naPredovati kad se koleba izmecfu dviju stvari.

Primjena etiðkih naðela i kriterija razliõi ta je jer su razliðiti i vrijednosni sustav pojedinaca i odredenog druStva. Neki s Epikret (grëki frlozof) ljudi ponaðaju zaista etiðno u svakodnev nom radu, a nekima su vlastiti kratkoroðni probici i utrka za profitom n prvome mjestu, ne mareóihoóe lipritom izazvatineetiðke posljedice. Zbo toga u poslovanju ðesto dolazi do konflikta izmedu poslovne filozofije etiõkih standarda dijela icjeline, pojedinca ipoduzeóa, poduzeóa idruStva
Sve

to dovodi do raznih etiðkih dilema i poslovne menadZerske filozofije koje prikazujemo u tablici 1.

76

.->

LEGALNO

: spadaju
e. One

u prvi kva-

lzvor: Prilagodeno prema www.etfos.hr (10. 8. 2011.) Razne poslovne

koje se nalaze legalne su i neetiðke. ojbu, spadaju u drugi r poslovnog subjekta riti izloZena otrovnim

Íela i kriterija razliðii vrijednosni sustavi :nog druStva. Neki se r etiðno u svakodnevutrka za profitom na iðke posljedice. Zbog poslovne filozofije i r, poduzeóa idruStva. ¡nadZerske filozofije,

vrlo 5to onda dovodi i do novih dilema i novih poslovnih filoz na filozofija mora jamðiti pravednost ijednako postupan su upleteni u problematiðnu situaciju. Pravednost i po individualna vrlina, odnosno skup emotivnih i duhovni te naðin reagiranja mislima i emocijama na odredene situacije. Neke filozofske misli o pravednosti prikazuju
se Tablica 2. Filozofske misli o pravednosti

filozofije i etiðke dileme u praksi

oni koii su zavidni. Pravednost ie 0Drezna, zavidn

Pravednostje posjedovanje jednake materijalne i gospodarske moÉi. P

prednostje i poticaj onima.koji su prikra(eni

u

tome da postanu

pov

Izvor: Ivan õehok, Etika, Skolska knjiga Zagreb,Zagreb,1997., str

Þ Test informiranosti

- Imam li dovoljno informacija za dono5enje o

timalne odluke i akcijskog plana?

Þ Test angaZiranosti -Jesu Ii pozvane Þ Test posljedica

sve osobe koje imaju pravo s djelovanja u donoSenju odluke ili plana aktivnosti?

Mogu li predvidjeti moguóe posljedice odluka plana aktivnosti i upozoriti osobe na koje óe se one odraziti?

-

Têst trajnih vrijednosti

Podupire Ii poslovna odluka ili plan aktivno sti nai vlastiti sustav vrijednosti?

-

univerzalni test - Zelim Ii da ova odluka ili plan aktivnosti postan univerzalni zakon primjenjiv u svim istovjetnim situacijama, pa i pre
ma meni osobno? Test osjeóaja

- Kako bih se osjeóao/la da detalje odluka ili aktivnos

obznanim svima?

Þ Test racionalnog konsenzusa
svih dionika?72

- Hoóe li naSa odluka dobiti podr5k

Pri rjeSavanju etiðkih dilema mogu pomoói i sljedeóa etiðka pitanja:

1. Jesmo li donijeli odluku koja je u skladu sa zakonskim propisima etiðkim kodeksom?

2.

I(akve uðinke, koristi ili Stete nasa odluka ima na pojedince u podu zeóu i izvan njega te na druðtvo u cjelini?
Jesmo li ispravno definirali problem i odluku?

Kako bismo definirali odluku kada bismo se nalazili s druge stran "ograde"?
5.

Kako se uopóe pojavila ova situacija?
(0'1.12.2010.)

7r www.mapnp.org/library/ethics/ethxgde.htm
72 Elvio Baccarini, Moralni
78
sudovi, Hrvatski

kulturni dom Rijeka, 1994., str.l02,

ija za donoSenje op<oje imaju pravo su.i?

nako kao Sto ste sada?

12. MoZete li bez srama i s ponosom izloZiti svoju o obitelji ijavnosti? 13. Pod kojim biste uvjetima dopustili odstupanje o
diSta?

rosljedice odluka ili rne odraziti?
iuka ili plan aktivno-

14. Ograniðava li

na5a odluka

ili na bilo koji naðin ugr

ska prava pojedinaca u poslovnom okruZenju?

aktivnosti postanu ituacijama, pa i preodluka ili aktivnosti

Naznaðena pitanja zahtijevaju od svake osobe da se za noSenju odluka.

o svakoj svojoj obvezi, duZnosti i odgovornosti pri o

2.6. Studija sluðaja moralnog prosudivanja

uka dobiti podr5ku

Studija sluðaja predstavlja kvantitativnu metodu empirij Zivanja. Posebice je znaðajna u izuðavanju dobre praks

:tiðka pitanja:

onskim propisima i r pojedince u podu-

azili s druge strane

svim razinama idjelatnostima. Ona je svojevrsniantipod alijoj je istovremeno i komplementarna. Neki struðn nije znanstvena metoda jer nije pouzdana, standardiz moguónosti uopóavanja.73 No ona je nuZna u istraZiv posloVne etike i multikulture, a posebice u poslovanju vanju. Za razliku od drugih empirijskih istraZivanja u k tanja Sto i TKo? KADA i GDJE? ðlvt i s KIM?, osnovna p istraZivað radeói studiju sluðaja su KAKO i ZASTO??4 S nam odnose medu pojavama i razvojne procese motiv aktivnosti i poslovnog djelovanja. Brojne Zivotne i po
73

Milena Dragiõevió SeSió i Branimir Stojkovió, Kultura- menadàment
Beograd, 2O07., str. 37 6.

)4., str.102.

Vidoje Yujió., Poduzetniitvo i menadàment u usluinint djelatnostima, u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2010., str. 153.

najveói broj ljudi. Taj pristup obiðno dominira u poslovnom odluðivan U skladu je s ciljevima poput efikasnosti, proizvodnosti i visokih profi Maksimalizacijom profita, primjerice, menadZeri nekog poslovnog subjek mogu tvrditi da osiguravaju najveóe dobro za najveói broj osoba dok is vremeno dijele otkaze za svojim zaposlenicima.

Drugi etiõki kriterij je fokusirar{e na prava. Taj kriterij traZi od pojedina da donesu odluke u skladu s vaZeóim zakonskim propisima poput Zako o radu ili Zakona o trgovaðkim druStvima, kojivrijede u Hrvatskoj.

Treói kriterij je fokusiranje na pravdu. Taj kriterij traZi od pojedinaca postave kriterije i pravedno i nepristrano ih primjene, tako da su koris troSkovi pravedno raspodijeljeni.

Svaki od tih triju kriterija ima prednosti i mane. Fokusiranje na utilitariza

podrZava efikasnost i proizvodnost, ali moZe rezultirati zanemarivanje prava nekih osoba. KoriStenje prava kao kriterija moZe stvoriti previ5e galistiðka radna okruZenja nauStrb proizvodnosti i efikasnosti. Fokusira na pravdu Stiti interese manje zastupljenih i slabijih, ali moZe utjecati i smanjenje inovativnosti i proizvodnosti.

Etiðko odluðivanje u poslovnom subjektu moZemo promatrati kroz os razliðitih sluðajeva ili kategorija.T6

Prvi sluõaj: Odluka moZe biti zakonita, etiõka iuskladena s osobnim stav menadZera. Kao takva je najbolja za veóinu sudionika poslovnog proces

Drugi sluðaj: Odluka je zakonita, neetiðka i uskladena s osobnim stavo menadZera. To su npr. odluke koje se odnose na prislu5kivanje i snima djelatnika s ciljem djelotvornije kontrole i za5tite eventualnih viðih intere
75 Robins Judge, \rganizacijsko ponaianje,Mate, Zagreb, 2O0g.,str. 17.1. 76 Marin Buble, Osnove menadù,menta, Sinergija, Zagreb,2006., str. 62.
80

ovnom odluðivanju. sti i visokih profita. ; poslovnog subjekta broj osoba dok isto-

itraä od pojedinaca
isima poput Zakona u Hrvatskoj. Zi od pojedinaca da tako da su koristi i

Feti sluõaj: Odluka je zakonita, neeKarakter nekog tiðka i neuskladena s osobnim statek kada ti pos vom menadZera. To su u pravilu odluke koje dovode do menadZerskih dilema u kojima je jedna gruþa za zakonitu, a neetiðku nezakonitu, a etiðku odluku.

ðesti sluõaj: Odluka moZe biti nezakonita etiðka i neus stavom menadZera. To su sluðajevi koji su protivni prop stavu menadZera, ali su etiðni, kao napuStanje radnog m nepoznatoj osobi.

ranje na utilitarizam

ati zanemarivanjem e stvoriti previõe leasnosti. Fokusiranje li moZe utjecati i na

Sedmi sluðaj: Odluka je nezakonita, neetiðka, i neusk stavom menadZera. To su najgore odluke kojima se stv poslovnom sustavu.
Osmi sluõaj: Odluka je nezakonita, neetiðka iuskladena menadZera. To su npr. sluðajevi kada menadZer dopuSta nje Stetnih supstancija u okolinu.

omatrati kroz osam

Pravila, zakoniiprocedure su alati kojieksplicitno odred me i kategorije za veóinu poslovnih odluka. Naznaðen

osobnim stavom roslovnog procesa.
ta s

poslovnih odluka upuóuju na razliðite pristupe menadZ blematici. Ti etiðki pristupi dijele se na:77

l s osobnim stavom t5kivanje i snimanje
lalnih viSih interesa.
171.

Þ individualni pristup Þ utilitarni pristup Þ pristup ljudskih prava Þ pristup pravde.
77 Richard

t2.

L. Daft, The new era of Management, International Edition, Tho China, 2006., str. 159.

Utilitarni etiðki pristup teZi svrsishodnom djelovanju usmjerenom

na

ostvarivanje neke praktiðne koristibilo pojedincu ilizajeclnici. Prema ovom pristupu, poslovne se odluke donose iskljuðivo na temelju njihovih stavova i prosudbi. TVorci ovog pristupa suJeremy Bentham iJohn Stuart Mill, koji su smatrali da je moralno ono $to dovodi do korisnih uðinaka odredenom je broju ljudi, 5to uvijek ne mora biti pravedno.Ts Primjerice, ako rijeð o hotelskom poduzeóu, onda to podrazumijeva maksimalno iskori$tenje hotelskih kapaciteta i samim time maksimiziranje profita. No ovaj pristup zanemaruje pitanja raspodjele. Hoóe li svi djelatnici u hotelu od vratara' jednake koristi od toga? ðistaðice i sobarice do hotelskog menadzera imati Koliki óe biti neõiji udio u dobiti ili óe jedinu korist imati vlasnik ili vlasnici

hotelskog poduzeóa? pristup ljudskih prava zagovara stajaliSte da sva ljudska bióa injihove zajednice imaju osnovna prava koja im nitko ne moZe ine smije otuditi nikakvim ili odlukama, pri ðemu se neetiõkim smatra sve ono õime se ona namjerno zbog neznanja krje.7s Ljudska prava temelje se na priznavanju urodenog dostojanstva ijednakih i neotudivih prava svih ðlanova ljudske obitelji kao temelj slobode, pravde i mira u svijetu, a definirani su u Opóoj deklaraciji o ljudskim pravima.sO Prava ðovjeka smatraju se temeljnim, nedjeljivim i n"àtudiuit pravima pojedinca koja mu po prirodi pripadaju ikao takva osiguravaju sigurnost i slobodan opstanak kao osobe, neovisno o bilo kojem zakonskom ptavu. Ta se prirodna prava opóenito smatraju glavnim izvorom

" þh" S",."

(1306.-1873.): O slobodividi detaljnije na: http://www.victorianweb.org/ philosophY/html. (1 5'01.201 0.) 7s Borna Bebek, Ante Kolumbió, op. cit., str. 181' 80 opóa deklaracija o pravima õovjeka usvojena je na Generalnoj skupStini Ujedinjenih ljudska prava, nåroda 1948. godine. Stav¡a naglasak na poStivanje i vjeru u fundamentalna spol' jezik na rasu, obzita bez vrijednost ljudske osobe te ljudska prava i slobodu za sve,
N4ill

ili religiju.
82

usmjerenom na lnici. Prema ovom r njihovih stavova n Stuart Mill, koji inaka odredenom ce, ako je rijeð o o iskoriStenje ho. No ovaj pristup otelu od vratara, e koristi od toga? vlasnik ili vlasnici

Þ potreba za pripadanjem i moguónost izraíavanja,
moralne i psiholoSke individualnosti osobe;

Þ kulturna ili humana prava koja osiguravaju potrebe

duhovnim dosezima õovjeõanstva, njihovo usvajanje i sudjelovanje u unapredivanju takvih postignuóa;

Þ

ekonomska prava kojima se stvara moguónost da oso iskoristi i razvija svoje potencijale, kako bi zaradila sudjelovanjem u proizvodnji materijalnih i drugih do

Þ ostvarivanje politiðkih

óa i njihove zajed-

prava koja dopuStaju osobi d Zavnom idruStvenom Zivotu, da utjeðe na djelovanje nih tijela i nevladinih udruga koje su ukljuðene u poli ðovjekovo je politiõko pravo da kao ðlan odredene za izbore i bira (biraðko pravo), kao i da bude izabran, p izraí.avanja, medija i sliðno.

otuditi nikakvim : ona namjerno ili ravanju urodenog udske obitelji kao Opóoj deklaraciji rim, nedjeljivim i ju i kao takva osiisno o bilo kojem Lglavnim izvorom
r

ww.victorianweb.org/

u svakome poslovnom susta donoSenju poslovnih odluka. To je jedino etiðno, no ipak s mi u ovom pristupu jer ðesto dolazi do raznih sukoba izm prava i nerijetko pobjeduje argument snage (moói), a ne prava, Sto je nepravda u samom pristupu. Mise u naSoj knji ljudskim pravima, iako su ona bitna za etiðko ponaðanje i Ovdje je jo5 potrebno istaknuti da se ljudska prava temelj urodenog dostojanstva, jednakosti i neotudivih prava sv temelj slobode, pravde i mira u svijetu, a definirana su u O ljudskim pravima usvojenoj na Generalnoj skupStini Ujedin prosinca 1948. u Parizusz i Povelji o temeljnim pravima Eu
Sve skupine prava moraju se
8t

;kup5tini Ujedinjenih
entalna ljudska prava, ira na rasu, spol, jezik

Vidi proõiSóeni tekst, III. poglavlje, ZaStita ljudskih prava i teme

Republike Hrvatske, Narodne novine, Republika Hrvatska, broj 85/2
82

TheUniversalDeclarstionof Human Rþ/rfs (UDHR), dostupno sa:www.

te5ko je

i zato 5to se znaðenje dobrog i loSeg moZe razlikovati u razliðitim kulturama, u razliõitim dru5tvima i u razliðitim vremenima. Neka odluka
menu i prostoru, iu drugim okolnostima, ista odluka moZe izazvati dvojbe. Poznato je da se etiðki i pravni standardi razlikuju u razliðitim drZavama i

unutar jednog skupa okolnosti moZe biti etiðki ispravna, dok u drugom vre-

poslovnim subjektima.Zbogtoga je nuZno u svakome poslovnom subjektu usvojiti etiðki kodeks kao skup pravila i procedura koji, izmedu ostalog, sluZi i za efikasno pona5anje i rjeSavanje etiðkih dilema i problema.
Etiðke dileme su situacije koje su moralno problematiðne

iu kojima se jed-

nostavno moramo zapitati 5to je zapravo ispravno uõiniti. Etiðke dileme tjeraju ljude da se zapitaju o svojim obvezama, duZnostima i odgovornostima te zbog toga mogu biti vrlo sloZene i teSko rje5ive. Medutim, nisu sve poslovne dileme jednostavne kao pitanja npr.: "Treba likrasti?" "MogLl li ðovjeka ubiti?" ili "smijem li lagati?", jer se djelatnici nadu u situaciji da
donose odluke koje nisu niti ispravne niti neispravne.

U nastavku óemo za one koji Zele znati viSe i napredovati u etiðkom ponadanju, predoðiti nekoliko sluðajeva - radionica kako bismo shvatili svu sloZenost etiðkih dilema i dvojbi. Sluõajevi koji slijede pruZaju vam moguónost da provjerite Íazna pitanja u vezi s principima ispravnog postupanja i odluðivanja. Razni scenariji pokrivaju niz (n)etiðkih postupaka. U radionicama

je zastupljeno viSe moralnih dionika - poduzetnika, djelatnika,

menadZera, inspektora, poslovnih subjekata idrugih. Svaka radionica zapo-

ðinje skupom ðinjenica i definiranjem etiðke dileme. U svakoj radionici od vas se traZi da igrate ulogu moralnog dionika koji dijagnosticira problem i pronalazi rje5enja.
83 Zlata Ðurdevi(.,
Lìsabonski ugovor: prekretnica u razvoju kaznenog prava u Europi, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, sv. 15., broj 2, Hrvatsko udruZenje za kaznene znanosti

i praksu, Zagreb, 2008., str. 1077.-1127. 84

kovati u razliðit-im

ima. Neka odluka Jok u drugom vre;.eizazvati dvojbe. tiðitim drZavama i slovnom subjektu , izmedu ostalog, problema.

$Ì$ütpostavljamo da je lako u naznaõenim pitanjima izabr i'*. No ima situacija kada izbor nije crno-bijeli, veóje u po '- ¡teetiðkog i ispravnog - etiõkog postupanja.

riu kojima se jedLiti. Etiðke dileme .ima
¡e.

*nugi sluõaj - radionica 3.: Odabir varijanti thstaje jasno da sluZba odrZavanja u vaSemu poslovno ili ne moZe otkloniti kvar na teretnom liftu, koji vi istiðe inr"istira da posao ponudite, bez natjeðaja, tvrtki koju on hx li popravak lifta povjeriti putem natjeðaja ili s prepo ¿lir*ktno zakljuðiti ugovor? Koju varijantu óete odabrati?

i odgovorno-

Medutim, nisu likrasti?" "Mogu radu u situaciji da

lr*di

sluõaj

-

radionica 4.: Prihvaóanje ponude

{rrspektor vam daje odredenu dokumentaciju na potpis v;lm njegov nalaz ne odgovara, sami provedete korekcije g*Ì$cte zapisnik. Hoóete li prihvatiti ponudu?

ati u etiðkom po¡ismo shvatili svu
rZaju vam moguó-

tstvrti

sluðai

-

radionica s.: Sto je ispravno?

rvnog postupanja

üvelje je opisano osam primjera (od A do H) koje treba Ï*galnu skalu (1. - a.). Spojite odgovarajuói broj sa svakim $i{* ga na crtici s lijeve strane primjera (svaki broj moZe
*Xv* puta).

cstupaka. U radi:tnika, djelatnika, <a radionicazaporakoj radionici od csticira problem i
wa u Europi, Hrvatski e za kaznene znanosti

f, etiðki ilegalno
ä. neetiðki ilegalno 3. etiðki i nelegalno 4. neetiðki i nelegalno
t

C. Patentirati

iproizvesti dodatak koji smanjuje

za 10 posto.
D. Obeóatijednom od zastupnika u gradskom vijeóu 10.000'00 EUR, ako glasa u prilog vaSe molbe za koncesiju lokalne televi-

zije.
E. Objaviti u valim novinama priðu o politiðkom duZnosniku (kojije protivnik vaSih novina), niSta otvoreno ne implicirajuói, ali da se jasno moZe naslutiti da sprjeõava koriðtenje proraðunskih sredstava u vaSoj drZavi.

Zaraditi dva milijuna EUR na kupnji dionica dobivajuói unutarnje informacije o tvrtki.
F.

G.

Distribuirati lijek protiv raka kostiju, jto je odobreno od vla-

sri. H. Razviti i prodavati lijek koji smanjuje srðane udare prije zavr' Setka obvezne zakonske Procedure

Peti sluõai

- radionica 6.: Sto biste uðinili?

Turistiðka agencija traZi ponuduzasmjeðtaj odredenog broja turista tl vaS hotel. Nakon ðto ste agenciju obavijestili o cijeni iuvjetima, dobili ste oclgovor da radi cijene ne prihvaóaju va5u ponudu. Vi ste, naravno, svjesni da adekvatan smjeStaj grupe moZe dobiti na drugome mjestu po niZoj cijeni, pa se u tom trenutku pitate treba Iije obavijestiti o tome u trenutku kad va5 hotel ima dovoljno praznih soba. Sto biste uðinili?
Sesti sluõaj- radionica 7.: Kako postupiti?
Kolega u uredu u povjerenju vam je ispriðao da tvrtku napu5ta za tri mjeseca jer mu se pruZila prilika za bolji posao u drugoj tvrtki. U meduvremenu
86

potroSnju goriva

vijeóu 10.000,00 ju lokalne televi-

duZnosniku ne implicirajuói, iStenje proraðun[<om

gavanja moguóih nesreóa. Odlazi nadredenima s tim p l<aZu da je projektno rje5enje dobilo sve suglasnosti i brine. Zatim odlazi kod predsjednika uprave i dobiva ist jasno da nakon isprobavanja svakoga moguóeg naõina un neóe ispraviti problem sigurnosti u proizvodnji novih br nik istiðe. Treba li upozoriti i iznijeti podatke izvan tvrtke informacije dati medijima? NadleZnome ministarstvu? Ins biste uðinili?

obivajuói unutar-

odobreno od vla-

:udare prije zavr-

Koliõina dostupnog vremena za praóenje sluðaja, sposob toritet dostojan povjerenja, klima u poslovnom sustavu zliðitost i utjecaj krajnjeg ishoda na stranke ukljuðene u razinu podrSke koju pojedinac dobiva na radnome mjestu niski, pojedinac mora djelovati sam. Postoje brojne strate koristiti ako pojedinac mora djelovati sam. Ovisno o fakto mjestu, pojedinac moZe upozoritijavno ili tajno, u tvrtki i $to Ltpozoravanja, prekrSitelje je moguóe podsjetiti ili ih p ustanovama. Druga strategija moZe bitiodbijanje izvrSenj *li cifja. Ako je sluðaj vaian, pojedinac moZe odbiti sudjelo tN*bro posluZiti sljedeóa radionica.

rroja turista u va5

na, dobili ste odrravno, svjesni da iu po niZoj cijeni, re u trenutku kad

$*mi sluðaj- radionica 9.: Kako sam se danas ponaðao/la
pxtigao/la?

Þ Jesam li druge poðtovao/la? i'''' þ Jesam li bio/la poSten/a i pravedan/a?

'

Þ Jesam li iskazao/la neku vrlinu (poStenje, iskrenost, Þ Jesam li uðinio/la viSe koristi ili Stete?

ru5ta za

tri mjese-

þ Je li moja zajednica bolja jer sam ja u njoj? it" þ .lesam lija bolji/a zbog dru5tva u kojem se nalazim?

ì'

U meduvremenu

Deveti sluõai

- radionica 10.: Dvojben i problematiðan jamac

Predsjednik Sabora nudi svoju imovinu kao jamðevinu za pu5tanje na slo bodu svoga velikog prijatelja i bivSeg premijera optuZenog za korupciju

stvaranje kriminalne organizacije koja je svojoj driavi i politiðkoj stranc nanijela golemu materijalnu i moralnu ðtetu. Kako biste vi u istoj ulozi po-

stupili i vrednovali pona5anje jamca?
Deseti sluðai = radionica 11.: Razmiðljanje o viðku zaposlenika Lidija

je domaóica hotela koja u svom odjelu ima 20 zaposlenika. Kad su

prihodi hotela pali, pretpostavljeni menadZer vr5i sve veói pritisak na nju da poveóa produktivnost svog odjela. NajbrZi naðin kojim je Lidija mogla pove-

óati produktivnost svog odjela bio je otpustiti ðetiri zaposlenik a i zatralit od preostalog osoblja da radivi5e i duZe. Svi njezinizaposlenici primaju fiksne plaóe i nema moguónost da prekovremeni rad dodatno plati. Kad bi ot-

pustila te djelatnike i zatralila od preostalih da svaki radi dodatnih 10 sati tjedno, mogla bi djelotvorno obaviti istu koliðinu posla sa 16 zaposlenika.
Dok

je razmiðljala o toj ideji, Lidija je imala mjeSovite osjeóaje. Smanji

ti

osoblje i zatraä od ljudi da rade vi5e sati, to óe se svidjeti njezinu menadZeru i poveóat óe sigurnost radnih mjesta za ljude koji ostanu. S druge strane,

bojala se da bi to znaðilo iskoriStavanje djelatnika. Njezini djelatnici znaju da teSko mogu naóitakva radna mjesta negdje drugdje. pretpostavlja da se

ne bi otvoreno protivili prekovremenom radu zbog straha da bi i oni mogli dobiti otkaz. No je li praviõno poveóati proizvodnost odjela na Stetu veé

ionako marljivih djelatnika?Je lietiðno zatraäti od zaposlenika da rade do* datnih 10 sati tjedno bez novðane naknade? Da ste Lidija, 5to biste uðinili?
88

amac
a puStanje na slo-

rcg za korupciju i

politiðkoj stranci ri u istoj ulozi po-

duZnosti. Damirov kolega Marko uporno traZi isplatu dolar ske usluge i pokuSava uvjeriti Damira da popustiu svojoj d negativan stav o mitu i korupciji, a s druge strane ovaj b biti njegov prvi veliki posao kojije dobio za svoju kompa htio dobiti taj posao.
PoZeljno

je da naznaðene sluðajeve

- radionice rije5imo u

ilenika

poslenika. Kad su
i

pritisak na nju da

Lidija mogla poverslenika i

Þ Prvi korak je da se pripremimo za diskusiju. Þ Drugi korak je analiza situacije i odabir moguóih rjeS Þ Treói korakje prikupljanje mi5ljenja drugih osoba. Þ Õetvrti korak je razmiSljanje kao stvarni sudionik/ca Þ Peti korak je priprema usmene ili pismene analize i
ðaja.

zatraliti

sleniciprimaju fikro plati. Kad biotli dodatnih
ra 16

Þ Sesti korak je preuzimanje etiðke odgovornosti za
5enja.

l0 sati

zaposlenika.

[J razmatranju analize svakog sluðaja i naznaðenih korak *lfernativnih rjeSenja za pojedine sluðajeve i etiõke dilem

s$*deéa naõela i savjeti: rsjeóaje. Smanji li njezinu menadZeru. S druge strane,
f

.

Sebe doZivljavam kao

etiðki zdravu osobu.

,, ä- Uvijek óu moói stati pred ogledalo, pogledati
dobro miSljenje.

se u o

ni djelatnici znaju
'retpostavlja da se
a da bi i oni mogli

DrZim se svojih etiðkih naðela, posebno kada se ðin balo!

djela na Stetu veé lenika da rade do, 5to

Vjerujem da óe se sve konaðno dobro zavrSiti.
Nastojte da drugi, kao i mi, Zive po5teno i etiðno.

Sdvajam vrijeme za razmiSljanje da bih dan poðeo/la

biste uðinili?

13. Timski analizirajte svaki sluðaj. 14. Oslonite se na osobno empirijsko iskustvo. 15. Budite uvjerljivi i koncizni u izno5enju ðinjenica i dokaza. 16. Usmjerite se na najvaZnije probleme.

,i

.!

i

t

À

17.

Ne prelazite

s

jedne na drugu temu.
sluðaja.

18. Ne pokuSavajte odjednom objasniti sve okolnosti 19. Budite maStoviti i kreativni. 20. lzbjegavajte ponavljanja i branite svoju poziciju.

Svakom novom sluðaju i etiðkoj dilemi koje analizirate, pristupite tako 5to. óete koristiti korake, naðela i savjete koje smo istaknuli i razmatrali u pret-

hodnim poglavljima.

90

ñ. Stoje zakonska, a Sto dru5tvena etika?
i<aza.

7.

Sto¡e radna, a 5to profesionalna etika?
Sto obuhvaóaju eksterni, a Sto interni odnosi radne

[l.
¡f),
T

-$. Nabrojite i objasnite individualne osobine zaposlenik
uðaja.

Sto razumijevamo pod pojmovima: predanost, iskre povjerenje?

l,

Objasnite postupke, pravila i propise kao varijable ko lci izbor menadZera.

'istupite tako Sto. 'azmatraliu pret-

l?,
13,

Razjasnite sustav priznanja i nagrada te pritisak po I<oje utjeðu na etiðki izbor menadZera.

Sto ¡e emocionalna osjetljivost, stres, optimizam, sa

t4.

i predanost poslu? Objasnite perfekcionizm, spremnost i i.elju za promj
l<orektnost.

lS, Olrjasnite samosvijest, tolerantnost, obazrivost i dru lË. Sto razumijevamo pod etiðkim kodeksom? lT, Nabrojite i objasnite neka naðela etiõkog kodeksa.
f

l{.

Sto za vas znaðivodenje pomoóu primjera? Sto su etiðka povjerenstva?
Sto ¡e etiõko

l1),
'3{}.

inoviranje znanja?

:{t,
ää,
ä3"

Objasnite osnovne moralne obveze menadZera.

Opi5ite znaðajke moralnih, nemoralnih i amoralnih m

Olrjasnite faze u procesu donoSenja etiðkih poslovni

*4,

Nabrojite i objasnite temeljne karakteristike etike.

ljudskih i etiðki 30. Objasnite etiðki 31. Nabrojite skupine osnovnih ljudskih prava. 32. Sto su studije sluðajeva? 33. Navedite i objasnite neku poslovnu etiðku dilemu? 34. Zbog ðega se osobe u poslovnim subjektima ðesto susreóu s etiðkim
dilemama?

35. Kojih se etiðkih naðela vi najvi5e pridrZavaté u svojem livotu? 36. Zaótoje nuZno donoSenje etiðkog kodeksa u poslovnim subjektima? 37. Koje su institucije u Hrvatskoj prve poticale donoõenje etiõkog kodeksa ponaSanja?

38. 39.

Zamislite da ste menadZer hotela i navedite naðela etiðkog kodeksa koje bi u njemu implementirali.

Nabrojite i objasnite faze u procesu dono5enja etiðkih poslovnih odluka.

92

lup pravde.

susreóu s etiðkim iem Zivotu?

vnim subjektima?
nje etiðkog kodeka

etiðkog kodeksa

ikih poslovnih od-

g,r*,'-,srt-tt,ir:

Uvijek se s konceptom odrZivog razvoja sto biste $,s;¡i xt*tlrazumijeva da za poslovanje neke &*¡s &¡ut;ì¿:ije nistl zainteresirani samo njezini v$¡*rr¡içti, uprava i menadZeri na svim razinama konkretnoga unutar i izvan $itu$is. l"tgitiman interes imaju i drugi dionici poslovni 5-se+rÌtrlun*g subjekta (djelatnici, kupci, dobavljaði, $*i, f'qupiürìãtlna i lokalna tijela druStvenog odluõivanja pa ij
r¡g¡øt*r¡¡itç).

ra

Suvremeni menadZment prihvaóa ðinjenicu o leg h,,¡Èx intçresa ovih grupa i svoju akciju usmjerava na njihovo

I ":n¡r"r.tVillìj€. $,t
ç'xct

i uspjeh svakoga poslovnog subjekta neizbjeZno ut i¡çtq¡6i{.:i, [J ovom poglavlju poku5ava se utvrditi i objasniti s.ç*g{T¡:idlçih interesa i zadovoljstva svih dionika i unutar i i årh¡Ël{t¡ì. Odgovorni i uspjeðni poslovni subjekti poku5avaju çss,"r*¡tErt* spojiti pri definiranju svoje misije, strategije i po c¡¡¡¡¡ snrislLl elementi druðtveno odgovornog poslovanja, $$È$e'{,{u u literaturi i praksi, jesu: kvaliteta proizvoda i uslug tå$*:{**tttika i drugih sudionika, fleksibilnost i inovativnost, u kreativnog $*c iô¡ìÌçiic u odluðivanju, odrZivi razvoj i sloboda

$.f -

Ëcjrnovno razmatranje druðtveno odgovornog

$¡sc¡s{vetto odgovorno poslovanje (termir-r otprije poznat k grr**rt"güSt)uði ljude da povezujtl stvari izvan posla s onim 5
.r,¡a:À<

ç r;¡clnom procesu postaje suodgovoran za stanje u za $is¡$tu¡"i itd. To je koncepcrja koja se nerijetko preklapa sa sli

subjekta s njezinim zaposlenicima. u slabije razvijenim zemljama sna se naglasak stavlja na sudjelovanje poslovnog subjekta u rjesavanju pit druðtvenog razvitka i blagostanja.

Razni autori razliðito definiraju druðtvenu govornost. Neki od njih druStveno odgovo poslovanje smatraju naðinom ostvarivanja k

razlikovanje pravog od krivog etiõkog ponaðanja te je osnova odgovorno menadZera za njegove postupke koji su zasnovani na ekoloSkim normam a za njihovu realizaciju, menadZment je odgovoran pred javnoðóu.B' znaðene definicije dokazuju razliðitost shvaóanja pojma drustvene odg vornosti. I(rkaðtvrdida je "danas pojam drustveno odgovornog poslova neSto o ðemu svi poneSto znaju, no, opóe prihvaéene definicijejoð uvi

korisnici te aktivisti i struðnjaci za pitanja okcjli5a.s, Tako Kotler istiðe je "dru5tveno odgovorno posrovanje opredjeljenje za unapredenje dob biti zajednice kroz diskrecionu i dobrovorjnu posrovnu praksu i na rað vlastitih resursa"sT. Zdenko cerovié navodi da je dru5tvena odgovorn

Mladen õrnjar, Kristina ðrnjar, Menadà,ment odrÈivog razvoja - ekonomija, ekorogija, zai okoliia, Sveuõiliste tr Rijeci, Fakultet za menadZmÃt u turizmu i ugåstiteljsrvr.r i clo Rijeka 2009., str. 78.

vinko Kandzija, rgor cveõió, Makrosustav
fakulret, Rijeka 200g., str. g6.

Europske unye, SveuðiriSte

u Rijeci, Ekonom

Aida Bagió, Pregled druítvene odgovornosti

poslovnog subjekta u Hrvatskoj,Academy Educational Development, Prince of Wales International Business Leaders Forum, M Savjetovanja , Zagreb,2006., str. I 5.

Philip Kotler, Nancy Lee, Druítveno odgovorno poslovanje: suvremena teorija M.E.P., Zagreb,2009., str. 14.
88

i

najbolja prak

Zdenko Cerovió, op. cit., str.171._172.

96

rzemljama snaZniji r rjeSavanju pitanja

raju dru5tvenu odLStveno odgovorno n ostvarivanja konpak vaZnim odgoposlenici, ulagaði i ko Kotler istiðe da rapredenje dobropraksu i na raðun vena odgovornost rova odgovornosti rloSkim normama, :d javno5óu.88 Nar dru5tvene odgo/ornog poslovanja :finicije jo5 uvijek

nog subjekta definira kao koncept prema kojem poslovni subjekt na elobrovoljnom principu integrira brigu o druStvenim pitanji li5a u svoje poslovne aktivnosti i odnose s ostalim dionicim zaposlenicima, korisnicima, dobavljaðima, vladom, medijim Zelena knjiga Europske unije druStveno odgovorno poslova "sustavno povezivanje ekoloSkog i socijalnog aspekta s p sima i njihovim interesnim skupinama, odnosno dionicim noj osnovi i donoðenju poslovnih odluka na temelju etið zal<onskih odredaba te poStovanju ljudi, zajednica i okoli5 ga Europske unije druStveno odgovorno poslovanje defini prema kojem poslovni subjekt na dobrovoljnom principu i dru5tvenim pitanjima i zaStiti okoli5a u svoje poslovne akt s dionicima".

tmija, ekologij a, zaítita

¡gostitefstvu i

Druðtveno odgovorno poslovanje prema Budite upo naSem je miðljenju opredjeljenje poslovto koliko s nog subjekta da pridonosi odrZivom ekoN a poleon H i nomskom razvoiu radeói etiðno i poSteno u interesu svih svojih sudionika (korisnici proizvoda i uslu poslodavci, menadZeri, dobav¡-aði nacionalna, regionalna i dru5tvo u cjelini). DruStvena odgovornost poslovnog subje

Glosa,

: u Rijeci, Ekonomski
vatskoj, Academy for Leaders Forum, MAp torija i najbolja praksa,

Kristijan Krkað.,Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku druítvenu odgovornost, õkola ekonomije i menadZmenta, Zagreb ,2007., str. 25 t0 Sreóko Horvat, Druítvena odgovornost kapitala, Studio Artless, zagreb
9l

Vidi detaljnije: commission white paper: corporate Social Respons
http://ew.eea.europa.eu (3. 7. 2011 .)

Green Paper, Promoting European Frameworkþr Corporate Social Respon of the European Communities, Bruxelles, Belgija, 2007., str.2.

dobra

Poslovna Praksa

Þ odnosi s korisnicima Þ odnosi s druStvenim okruZenjem.
Osnovni principi dru5tvene odgovornosti obuhvaóaju:

Þ odgovornost
Þ transparentnost

Þ etiðko ponaSanje Þ poStivanje interesa dionika (zainteresiranih skupina) Þ po5tivanje zakona Þ poðtivanje medunarodnih normi ponaSanja Þ poðtivanje ljudskih Prava.
Normom ISO 8000 - Social Accountabílity (CEPAA SA 8000:1997) definirani su svi meduCijena veliÈine zove odgovornost. se narodni propisi koji se odnose na poslovnu W nsto n Ch urchi ll (b rita nski izvrsnost.ea Poslovni subjekti koji implemenpolitiëar, drZavnik i Pisac) tiraju ovu normu dobivaju certifikat kojijamõi pouzdanost u poslovnim odnosima jer se njim dokazuje da Stiti svoje djelatnike i interese sudionika te pridonosi medunarodnom ugledu i etiðkom poslovanju.es DruStvena odgovornost u modelu Europske nagrade za
i

kvalitetu prikazuje se na shemi 6.

" N"*d

NiLltó, Druítvena

odgovornost i norma ISO 26000, ISO

Forum, Hrvatska gospodarska

komora, 12. listoPada 20.10.

u lvanka Avelini Holjevac, IJprovljanje kvalitetom u turízmu i hotelskoi industríji, Sveuõili5te str.37. 2o02., Rijeci, Fakultet za turistiõki i hotelski menadzment, opatija, Èivota' Ivanka Avelini'Holjevac, Druitveno odgovornost kao informaciiskø dimenziia kvslítete 155. str' zagreb,2006., drustvo, Informatologija, br.3, Hrvatsko kornunikoloSko

98

strategija

20%

'
"lOo/o

80/ó

'

I
Partneri
resursi
9o/o
i

^l4o/o

I
Zajednica
60/o

a)

lzvor: EFQM model poslovne izvrsnosti, The European Foundation for Q Bruxelles, 1999., str. 9., prema: V. Vujió, Menadz,ment ljudskog kapitala, Zment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, Opatija 2008., str. 386.

'

Accountability (CErani su svi medu-

lnose na poslovnu kti koji implemen-

certifikat kojijamzuje da Stiti svoje nom ugledu i etiõropske nagrade za

U ovome modelu prikazani su pokretaði poslovne izvrsnosti i njihovi rezultati izrai.eni u postocima n njihova doprinosa, a tog doprinosa nema bez inovacija i novog znanja. DruStvena odgovornost prema zajednici u ovom se modelu prepoznaje u vodenju i uprav subjektom, politici i strategiji poslovanja, objavljivanju in za zajednicu, osiguranju dobrih i sigurnih radnih uvjeta, u nu i nacionalnu ekonomiju, poslovnim odnosima s predst poslovnom etiðkom ponaSanju svih dionika. Doprinos zaje se u raznim potporama, pokroviteljstvima isponzorstvu r cija u sportu, kulturi, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi te u b naznaðenog odnosa proizlaze poslovni rezultati koje vredn unutar i izvan poslovnog subjekta.

,

Hrvatska gospodarska

Razvoj pojedinih driava i regija veóinom se promatra kroz skog razvoja. Dugo se pretpostavljalo da poveóanje bruto do da pridonosi kvaliteti ävota ljudi.e6 To se nije ostvarilo jer
Edicija upravljanje znanjem

industríjí, Sveuðili5te u 2., str.37.
imenzija kvalitete iivota,

eG Vidoje Vujió, Marija lvani5 i Bruno Bojió, IJtjecaj globalne krize i novih iza

i ljudskim razvojem u turizmu, Fakulte
'107.

2006., str. 155.

turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2010., str.

drugih podruðja koja se odnose na rad i djelovanje u okruZenju. Onaj tko zna, lakðe rje5ava probleme i unapreduje druStvenu odgovornost.

3.2. Procesi i gospodarska naðela dru5tvene odgovornost¡
Ono Sto je pojaðalo znaðenje i uvodenje druStvene odgovornosti u praksi jesu mnogi procesi i dogatlaji na globalnoj sceni. Medu njima treba neizostavno istaknuti:

Þ informacij sko-komunikacijsku revoluciju Þ liberalizaciju trZiSnih odnosa Þ razvoj temeljen na kvaliteti proizvoda i usluga Þ politiðke i dru5tvene promjene Þ poslovanje vodeno zahtjevima korisnika - kupaca $
Þ jaðanje neprofitnih i nevladinih udruga

Þ niz demokratskih i tehnoloðkih promjena potaknutih globalizacijom
odnosa.

David Crowther, autor dvadeset knjiga i pisac vi5e stotina ðlanaka o dru5tvenoj odgovornosti, svoje stavove temelji na õinjenici da je razvijanje dru5tvene odgovornosti dobro i za zajednicu i za biznis. Ovaj autor istiðe cla javno mi5ljenje sve viSe traZi aktivniju ulogu poslovnih subjekta u izgraclnji humanih odnosa i kvalitetnijeg Zivota. Odgovorno poslovanje, premä
s7 Nata5a Tomió, Druitvena odgovornost
kao dimenzija kvalitete u razvoju turizma, Magistarski rad, SveuðiliSte u Rijeci, Fakultet za menadZment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2010.,

str. 35.-43. e8 Vidoje Yuji(. Poduzetniítvo i menadiment u ttsluànim dielatnostima, op. cit., str"l24. 100

:ruZenju. Onaj tko ovornost.

posluje. Naðelo transparentnosti znaéi da poslovni subjekt iiskren u izvjeStavanju svojih poslovnih obveza. Rijeõje

potreba za profitom uravnoteZi s druStvenom koristi, odn subjekt nema jedno lice zajavnost, a drugo samo za oéi n

íovornosti
rvornosti u praksi rjima treba neizo-

Opóa etiðka igospodarska naðela nositelja druStveno odgo

nja prepoznaju se na ðetiri razine. Na prvoj razini nalazi se ostvarenje profita, slijedi poStovanje zakona, nakon toga

vanju i konaðno druStveno odgovorno poslovanje. Dru5tve dakle, izmedu ostalog, podrazumijeva i etiðnost poslovan
ðela i odgovornosti prikazuju se shemom 7.

Shema 7. Naðela i hijerarhija druStvene odgovornosti poslovnog sub

Diskrecijska

tih globalizacijom
ra ðlanaka o druS-

odgovoinost
Dop¡inos zajqdnjci kvaliteti Zivota.
i

: Etiëkaodgoúorhost
e¡ti etiëgn. C¡qjti !!o je pravo. lzbjegavati zlo.

je razvijanje dru5iraj autor istiðe da subjekta u izgradroslovanje, prema
íu turizma, Magistarski :eljstvu, Opatija, 2010.,

Zakonska odgovornost
PoStivati zakon.

Ekonomská odgovornost, Biti profitabilan.

Izvor: Marin Buble, Management, Ekonomski fakultet Sveuðiliðta u str. 104.
ee www.poduzetnistvo.org (9. 8. 2006.)

p. cit., str.

.124.

Drugu razinu ðini zakonska odgovornost. U svakom druStvu zakoni trZiSnog poslovanja su potreban, ali ne i dovoljan pokazatelj za izvrsno poslovanje. Ekonomske ciljeve poslovni subjekti moraju ispunjavati kroz zakone koje nadleZna tijela donose. Ova razina kodificirana je zakonskim standardima i propisima kojise primjenjuju represivno. O njima se nakon usvajanja ne raspravlja.
Theóa razina druStvene odgovornosti obuhvaóa druStvene (etiðke) standar-

de. Ona ukljuðuje ponaSanja koja nisu nuZno kodificirana u zakonu i ne smiju sluZiti direktnim ekonomskim interesima poslovnog subjekta. Donositelj

odluka u poslovnom subjektu mora se ponaðatietiðno,5to znaði ipraviðno, poSteno i pravedno, respektirajuói prava pojedinaca za dobrobit poslovnog subjekta. Osim opóih naðela javnog morala, u poslovnim subjektima znaðajno mjesto ima i sustav vrednota.
Planet nije naslijeefen'od roditelja, veé je posucfen od vlastite djece.

Kao najSiri oblik vrednota spominju se uvjerenja i stavovi koje moZemo definirati kao relativno trajne, pografrt zitivne ili negativne odnose prema nekim pojavama, objektima, raznim mi5ljenjima prihvaóenim kao pravila - o kojima se viSe ne razmi5lja. Daljnju podskupinu ðine mi5ljenja koja se definiraju kao pretpostavke koje su formirane putem misaone djelatnosti ra5ðlanjivanja i zakljuðivanja. Zadnja su skupina vrednota, koje ujedno i najbrZe stjeõemo igubimo, pretpostavke. Pretpostavke definiramo kao neispitane zakljuõke do kojih dolazimo na temelju nekih prethodnih iskustava i dogadaja. "Postupak je etiðan ako je prihvatljiv kao univerzalno pravilo za svaki subjekt u istim ili sliõnim okolnostima."rOO

ðetvrta razina druStvene odgovornosti poslovnog subjekta usmjerenaje na medusobne odnose i dobrovoljno profesionalno ponaSanje koje se prila100

Borna Bebek, Ante Kolumbió., Poslovna efika, Sinergija,Zagreb,2000., str.

7.1.

102

za izvrsno posloavati kroz zakone rkonskim standar;e nakon usvajanja

postavit óe sam sebi sljedeóa etiðka pitanja:

Þ

MoZe li ono Sto Zelim realizirati imati bilo kakve neg je na zdravlje i sigurnost ljudi? Þ Je li javnost informirana o moguóim implikacijama nosti na druStvenu zajednicu te o moguóim pozitiv

standaru zakonu ine smirbjekta. Donositelj .o znaði i praviðno, obrobit poslovnog ;ubjektima znaðaje (etiõke)

posljedicama?

Þ

Pridonosim lisvojim postupcima razvoju lokalne i n i po5tujem li kulturne razliðitosti?

Þ Vodim Ii se po principima etiðkog poslovanja i hoóu
Þ Jesu li s mojim poslovnim aktivnostima iodlukama latnici i Sto oni misle o njima?

nja vlastitih interesa nanijeti ðtetu i troSkove drugim

rednota spominju 'ovi koje moZemo rtivno trajne, pone odnose prema róenim kao pravila e miSljenja koja se risaone djelatnosti ota, koje ujedno i
Cefiniramo kao ne:thodnih iskustava yerzalno pravilo za

Þ Þ Þ

Hoóe

li poslovna odluka naruSiti osnovne vrijedno

tva: slobodu, dostojanstvo, jednakost, pravednost,
Hoóu li svojim pona5anjem naruSiti partnerima?

ili poboljSati o

Kako moje poslovno ponaSanje utjeõe na ponaSanje

Kljuðna pitanja za uspjeh svakoga poslovnog subjekta koja

smije zanemaritijesu:

Þ Þ Þ

Kakvu reputaciju,ima poslovni subjektvezano uz p nost?

Kakvo miSljenje imaju gradani o utjecaju poslovnog s

Imaju li djelatnici znanja ivjeStine koje su potrebne

je na ianje koje se prila<ta usmjerena
10., srr. 71.

'0r Vidi detaljnije Kodeks etike u poslovanju Hrvatske gospodarske komore hgk.hr i Kodeks profesionalne etike za menadiere i poduzetnike HUM www. croma.hr

nika i prepoznavanju njihovih zahtjeva iudjela u poslovnoj izvrsnosti. Sva opóa naðela i vrednote u Zivotu vrijede i u poslovnim odnosima gdje su joõ vi5e pojaðane apsolutnom odgovornoSóu za provodenje dogovorenog. Dugoroðni poslovni interesi najbolje se ðuvaju poStenjem i kvalitetno obavljenim poslom. Opóa etiðka i gospodarska naðela nositelja korporativnog upravljanja su:

Þ Vrijednost poslovnog subjekta ogleda se u bogatstvu i zadovoljstvu
svih nositelja korporacij skog upravljanja.

Þ Þ Þ

DruStveno odgovorno poslovanje pridonosi ekonomskom i druStvenom razvoju ne samo na lokalnoj veó i na medunarodnoj razini. Poslovno pona5anje svih nositelja korporativnog upravljanja treba se temeljiti na zakonskim propisima i etiðkim normama. Svaki poslovni subjekt treba Stititi okoli5 i stimulirati odrZivi razvoj te sprijeðiti rasipno koriStenje prirodnih resursa.

Þ Transparentno poslovanje osigurava najbolji odrZivi razvoj. Þ Poduzetniðka i menadZerska ovla5tenja sluZit óe svima koji prihvate
dru5tveno odgovorno poslovanje.
DruStveno odgovorno poslovanje treba se temeljiti i na naðelima odrZivog razvoja, odnosno ekoloðkoj, ekonomskoj, tehnoloSkoj i sociokulturnoj odrZivosti.l02 Ekolo5ka odrZivost podrazumijeva razvoj kompatibilan s oðuvanjem i odrZavanjem ekoloSkih procesa, bioloðke raznolikosti, biogeograÊ skih resursa.r03 Naðelo sociokulturne odrZivosti jamði razvoj kompatibilan s oðuvanjem kulture i sustava vrijednosti ljudi na koje taj razvoj utjeðe te
r02

DoraSmolõiéJurdana,Nsðelaodrùivograzvojsturizms,ZbornikradovaOdrZivirazvojturizma, Sveuðili5te u Rijeci, Fakultet za turistiðki i hotelski menadZment, Opatija, 2005., str. 16.

I03 Rade KneZevió,

)driivi razvoj turizma u destinacijama

koje ugroÈ,avaju prirodne nepogode,

Zbornik radova Odriivi razvoj turizma, Sveuõili5te u Rijeci, Fakultet za turistiõki i hotelski menadZment, Opatija, 2005., str. 119.

104

dostojanstva dioroj izvrsnosti. Sva rdnosima gdje su nje dogovorenog.

globalnom trZiðtu. NaSu raspravu usmjerit óemo samo na nosno zadovoljstvo nositelja (dionika) korporativnog uprav

ikvalitetno obavlja korporativnog
:vu i zadovoljstvu mskom i dru5tveodnoj razini. rravljanja treba se ì4.

3.3. Zadovoljstvo d ion i ka
Na rad

d ru

ðtvene odgovornosti

iuspjeh svakoga poslovnog subjekta neizbjeZno utje sobni odnosi izadovoljstvo svih zainteresiranih dionika (k vlasnici, investitori, zaposlenici, dobavljaði, konkurencija i nica) koji se prikazuju na shemi 8.
Shema 8. Dionici druStvene odgovornosti

'ati odrZivi rczvoj
Strukovni

Kupci idobavljaëi

s¡niitat¡,

i razvoj.
dma koji prihvate
Vlainicii
investitori

I
| t/ ¿rPoDUzEeE

vlaaa

\ \ìr -/.

Lo

-

region

raðelima odrZivog

rciokulturnoj odrpatibilan s oðuvakosti, biogeograÊ zvoj kompatibilan rj'razvoj utjeðe te
t OdrZivi

----'-r Cehovskeudruge .//\ obrazovne ustanove / \

\ \
t l:,
:

p

Me

/

in

razvoj turizma,
16.

Zaposfenfci

Médiji

)patija, 2005., str.
za

aju prirodne nepogode,

Izvor: Kreacija autora

turistiõki i hotelski

stva svih zainteresiranih strana druStva i konkurencije.

-

kupaca, zaposlenika, vlasnika, dobavljaða,

3.3.1. Zadovoljstvo kupca kao korisnika proizvoda i usluga
Kupca treba oduSeviti i nadmaðiti njegova oõekivanja."Kupac je kralj". "PIaóu ne daje Sef veó zadovoljan kupac"- jedna je od najðe5óih krilatica u poslovanju.lOa Prema kupcima se moramo odnositi s po5tovanjem, bez ob-

zira na to kupuju li na5e proizvode i usluge izravno od nas ili posrednim naðinom na trZi5tu. Kupac je zainteresirana strana i nositelj korporativnog upravljanja. Sto Zeli kupac? Njega prije svega zanimaju svojstva proizvoda i usluge koje im poslovni subjekt pruZa, zatim cijena, naðin plaóanja, dostava, montaZa, servisiranje itd. Zivimo u vremenima veóe ponude od potraZnje i, kao posljedica toga, okruZeni smo "razmaZenim" kupcima koji
su svakim danom sve zahtjevniji. NaSa je duZnost:

Þ pruZiti kupcima najviðu kvalitetu proizvoda i usluga uskladenu s njihovim zahtjevima

Þ

poðteno se odnositi prema kupcima u svim aspektima na5eg poslovnog djelovanja njihova okoliSa, bili odrZani i uveóani naSim proizvodima i uslugama

Þ uðiniti napor kako bi zdravlje i sigurnost na5ih kupaca, kao i kvaliteta Þ osigurati poStovanje ljudskog dostojanstva u ponudenim proizvodima, plasmanu i oglaðavanju

Þ

poStovati kulturne navike i identitet naõih kupaca.

Kupcima je, dakle, u interesu da poslovni subjekt od kojega nabavljaju pro-

izvod ili uslugu posluje dobro i trajno isporuõuje ujednaðenu kvalitetu, kako bi imali produkt o kojem ne moraju puno brinuti. Zato je potrebno
roa

lvanka Avelini Holjevac, Druítvena odgovornost kao informacijska dimenzija kvalitete à,ivota, op. cit., str. 155.

106

rsnika, dobavljaða,

stvom kupca i nastoje

ne5to vi5e i drukðije od ko

3.3.2. Zadovoljstvo djelatnika u poslovnom subjektu
;luga
rpac

je kralj". "Plaõe5óih krilatica u

lovanjem, bez obnas ili posrednim :elj korporativnog svojstva proizvoa, naðin plaóanja, r veóe ponude od nim" kupcima koji

¡a

uskladenu s nji-

Veóini djelatnika najvaZniji je element Ako se bav zadovoljstva na radnome mjestu plaóa. nikada neée5 Kada je djelatnik adekvatno plaóen za La Rochefo u ca svoj posao, osjeóa se vaZan i cijenjen. Moguónost osobnog razvoja i razvoja kompetencija kao e stva, po vaZnosti ne zaostaje puno za plaóom. Dakle, djel svega vaZne plaóe i naknade, odnosno materijalni ðimbeni me sve znaðajnije mjesto zauzimaju nematerijalni õimbenic óaj pripadnosti, uvjeti rada, stil upravljanja, moguónosti i i napredovanja u karijeri. Sigurnost radnog mjesta takode najvaZnijim elementima zadovoljstva.r0s Svaki djelatnik po prema kupcima onako kako se njegov menadZer i poslovn prema njemu. Iznimno je vaZno u poslovnim odnosima radnu atmosferutou pa je stoga naSa duZnost:

ima naSeg poslov-

Þ osigurati poslove, radne uvjete i plaóu, kojipobolj5av
kvaliteta odima iuslugama
rca, kao i

djelatnika i njegovu kvalitetu Zivota

rdenim proizvodi-

Þ iskreno komunicirati s djelatnicima i pravovremeno d Þ izgratlivati participativne odnose i, kada je to mogu

Þ
:gã

nabavljaju pronaðenu kvalitetu, Zato je potrebno

kladno prijedlozima i idejama djelatnika izbjegavati diskriminaciju i jamðiti jednak odnos i je sti neovisno o nacionalnosti, politiõkom opredjeljenj ma Zivota ivjeri

ros
106

www.moj posao.hr (20.5.2011.)

nenzija kvalitete Zivota,

Vlado Galiõió, Slobodan lvanovió, MenadÈment zadovoljstva gosfa, Sv kultet za menadZment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Opatija 20

3

"

3.

3. Zadovoljstvo vlasn i ka poslovnog

su

biekta

eovjek bi trebao bitivi5e gradanin svemira nego graclanin Zemlje.
Tin Ujevii (hrvatsk¡ knjÌ¿evn¡k)

Privatni investitori mogu raditi sa svojim novcem 5to god Zele, ali kada je rijeð o raspolaganju imovinom druStva kapitala, sustav uprav-

ljanja poslovnim subjektom razdvaja ingerencije vlasni5tva nad poslovnim udjelima od funkcija i odgovornosti operativnog vodenja poslova druStva, õak i ako se radi o jednoj te istoj osobi koja moZe biti istodobno jedini ðlan druStva i predsjednik uprave poslovnog subjekta. Iako poduzetniðke i upravljaõke odluke uvijek donose konkretni ljudi, oni to ne ðine kao privatne osobe, nego kao zastupnicidru5tva u poslovnom i pravnom prometu s treóima. I(ao subjekt duZniðko-vjerovniðkih odnosa uvijek se legitimira druStvo kao pravna osoba, pa stoga sve fiziðke osobe koje imaju ovlasti da ga zastupaju, to ðine u ime i za raðun druStva i na vlastitu odgovornost.roT Zato,zarazliku od zatvorenih obiteljskih poduzeóa imalih druStava s ograniðenom odgovornoSóu, u kojima postoji prepoznatljiva personalna funkcija vlasnika poslovnih uloga i funkcija upravljanja poslovanjem, sva dioniðka druStva moraju imati nadzorne ili upravne odbore ili upravna vijeóa, ovisno o tome o kojem je poslovnom subjektu rijeð.
DuZnost je i obveza nositelja korporativnog upravljanja prema vlasnicima:

Þ struõno iodgovornovoditi poslove iobavljati

zadaée kako

bi se osi-

gurao poSten i konkurentan prinos na investicije vlasnika

Þ saðuvati, za5tititi i uveóati imovinu vlasnika Þ po5tovati zahtjeve, prijedloge i odluke vlasnika Þ u skladu sa zakonskim obvezama otkriti bitne informacije vlasnicima.
r07

JakSa Barbió, Esad, ðolakovió, Branko Paraó, Vidoje Vujié, op.

cit', str. 46.

108

druStvene odgovornosti bez koje se danas na globalnom biti konkurentan.

'i mogu raditi sa to god Zele, ali
rpolaganju imoviala, sustav uprav¡a nad poslovnim poslova druõtva,

3.3.4. Zadovoljstvo dobavljaða kao dionika poslovnog s

istodobno jedini iko poduzetniõke l ne ðine kao pri)ravnom prometu 'ijek se legitimira e imaju ovlasti da u odgovornost.loT h druStava s ogra:rsonalna funkcija lem, sva dioniðka vna vijeóa, ovisno

Partnerski odnosi s dobavljaðima iznimno su znaðajni. P naSih dobavljaða utjeõu na kvalitetu na5eg produkta. Do cijom i suradnjom, obje strane mogu ostvariti znatna pob i tako profitirati. Uspje5ni poslovni subjekti nastoje raz odnose s dobavljaðima, ali i izbjeói ovisnost o jednom d radi sigurnosti u'poslu, uvijek treba imativiSe kvalitetnih odnos s dobavljaðima i kooperantima mora se zasnivati uvaZavanju i poõtovanju.
Stoga

je potrebno:

Þ njegovati dugoroðnu stabilnost odnosa s dobavljaðim

vrijednost, kvalitetu isporuðenih produkata i pouzd
ranja
slovanja

Þ dijeliti informacije s dobavljaðima kako bi ih ukljuði

Þ plaóati dobavljaõe na vrijeme i u skladu s dogovoren

)rema vlasnicima: óe kako

Þ traZiti, poticati i bitivjerni dobavljaðima i kooperant
Kad govorimo o bankama, investicijskim fon-

bi se osi-

poslovanju promiðu dru5tveno odgovorno poslovanj

asnika

nacije vlasnicima.
rtr. 46.

dovima, investitorima-pojedincima, teSko ih pred je u prvi tren prepoznati kao zainteresiranu Miroslav K stranu. Za poslovni subjekt to su dobavljaði kojimu pokuSavaju prodatisvoje usluge inovac. Nade lise

Dana

3.3.5. Zadovoljstvo lokalne i regionalne uprave kao zainteresirane strane
Dru5tvena zajednica kao zainteresirana strana ima interes u tome da poslovni subjekt uspjeSno posluje. Pritom je obveza poslovnog subjekta da:

Þ Þ Þ Þ Þ

po5tuje ljudska prava i demokratske institucije druStva opskrbljuje trZiSte korisnim i sigurnim proizvodima prepoznaje vladinu zakonsku obvezu prema javnosti rada
podupre javne politike i naðine koji pomaZu ljudskom razvoju

potiðe skladne odnose izmedu poslovnog subjekta i ostalih dijelova druõtva
sudjeluje u dobrotvornim i ostalim akcijama zajednice
ðuva, podupire i stimulira odrZivi razvoj i ne zagaduje okoliS.

Þ Þ

Voditibrigu o odnosima s javno5óu nije samo imperativ oðuvanja poZeljnog ugleda veó i potreba svakoga poslovnog subjekta. Dobra prihvaóenost u lokalnoj zajednici moZe poslovnom subjektu biti od velike pomoói u svim pothvatima, posebice u kriznim situacijama.
3.3.6. Zadovoljstvo konkurencije kao dionika na trZiðtu
Globalizirano druStvo uvodi novu kulturu poslovanja i nove trZiSne odnose u kojima svaka tvrtka moZe imati puno koristi od konkurencije.l0s l(onkurencija prisiljava na neprestanu spremnost na razvoj i promjene. Poðteno gospodarsko nadmetanjejedanje od osnovnih uvjeta za uveóavanje bogatr08

Christian Stipanovió, Koncepcija i strategija razvoja u turizmu - Sustsv i poslovna politika, SveuðiliSte u Rijeci, Fakultet za turistiðki i hotelski menadZment u Opatiji, Opatija 2006., str. 134.

110

osigurao konkurentsku prednost rteresirane

Þ potiðe natjecateljsko ponaSanje koje je dru5tveno i ek Þ poStuje materijalna i intelektualna vlasniõka prava Þ odbije stjecanje trZiSnih informacija nepoStenim ili

kao takvo odraZava medusobno uvaZavanje konkure

iu tome da porg
VA

subjekta da:

stvima, kao 5to su industrijska ðpijunaZa i nelojalna k

UspjeSni poslovni subjekti nastoje imati s konkurencijom u prema kupcu, zakonodavstvu i prema cijeloj druStvenoj za

rada

se sudjelovati u razmjenama znanja i iskustava te postavlja

r razvoju ostalih dijelova
e

standarda usluge.'

e okoliS.

3.4. Praksa i primjeri (ne)etiðkog i druðtveno (ne)o poslovnog ponaðanja

vanja poZeljnog prihvaóenost u pomoói u svim

:trZiSne odnose :ncije.l08 Konkunijene. Po5teno 'eóavanje bogatv i poslovna politika,

Praksa druitvene odgovornosti lma li smisla 5to Zivi raznolika je i ovisi o potrebama imamo malo radosti? i kulturi poslovnog subjekta, o svi pismeni, a kronië tradiciji zemlje i mnogim drugim Eri ch From m (nje m aëk ðimbenicima tako da ne postoji humanist, filozof i jedinstven recept za njezino uvodenje.loe UspjeSna i dobra praksa ovisi o opredjeljenju up subjekta da se dru5tvena odgovornost preuzme kao naði slovnog subjekta u njegovu djelovanju. Tu odluku mora vodstvo poslovnog subjekta i ona, kao obvezujuóa, mota svima unutar poslovnog subjekta. Ova bi praksa trebala

atiji, Opatija 2006.,

'0e Aida Bagió, Marina Skrabalo, Dru ítvena odgovornost poslovnog subjekta u sa: www.civilnodrustvo.hr (20. 5. 20.11.)

kao savjetnike poduzetnicima poðetnicima ili nevladinim postotak od prodaje Maloprodajni lanci óe organizirati akcije kojima se zajednicama u kojima oni izdvaja za opreman¡e osnovnih Skola u lokalnim posluju isliðno.
3.4.1. Pozitivni Primieri

u Hrvatskoj imamo niz pozitivnih primjera, koji

svjedoðe kako se ðesto posla i dobrim gospodabez ikakvih troSkova (samo boljom organizacijom i poveóati efikasnost poslorenjem) moZe znatno uStedjeti na troSkovima
vanja.rlo

primjer 1. coca cola Beverages Hrvatska (proõisóavanje i uðteda vode) uredaje za obradu otpadccBH je od 1996. do 1999. godine redizajnirala tretman vode)' kao i nih voda (omoguóiv5i mehaniðki, kemijski i bioloðki Da bi smanjila ukupnu sustave odvodnje na lokacijama u Zagrebu i Solinu. potrosnjupitkevodenaproizvodnimlokacijama,CCBHjeizgradilabazen kojom se koristi za zalijevanje za prit vat obradene vode volumena 80 m3, znatnih uSteda u naknazelenih povrSina i punjenje bazena za ribe. osim

proði5óenja odvodnih voda' dama za odvodnju, koje su ostvarene stupnjem koja u ljetnim mjesecima rvrrka je ostvarila i uðiedu u potro5nji pitke vode doseZe i do 60 m3 na dan.

primjer 2. Ericsson Nikola Tesla (poslovna izvrsnost temeljena na ljudskom kaPitalu) Ericsson Níkola Tesla' Intelektualni kapital najveóa je vrijednost kompanije i zadriavanje visokooOsmiSljavanje aktivnorii ,. privlaðenje, razvijanje

ã-,Nopprir¡nik za druítveno odgovorno ponaíanje,
112

okolis, ulaZite u buduóe generacije' 1561784131 uNDp 2005, aortupno ,r, ***ldrustvena-odgovornost.undp.hr/upload/filel FILENAME/ 4-OkoliS.pdf (24' s' 20't1')

organizacijama. rtak od prodaje
ma u kojima oni

kvalitetne zaposlenike, a fakultetima omoguóava da budu u tehnoloSkim znanjima i inovacijama u ðijem stvaranju i sama zaposlenicima omoguóen je neprekidan osobni i profesiona

e kako se ðesto ,obrim gospoda-

fikasnost poslo-

uðteda vode)
a obradu otpad-

Kompanija primjenjuje vlastiti model rczvoja karijere, prva otvorila Centar za procjenjivanje i usavr5avanje rukovoditelj prepoznati menadZerske kandidate te se brinutio njihovu o za suvremeni naðin rukovodenja. Kompanija razvija iprovo podrZavaju veóu uðinkovitost i zadovoljstvo zaposlenika. O se uspjehu kompanije stimulirani su sustavom plaóa koji iz kompanijske rezultate s visinom ukupne zarade. U kompan jednom godiSnje, provodi ispitivanje o zadovoljstvu i moti slenika te nakon obavljene analize rezultata odreduju korek poboljðanja.

nan vode), kao i smanjila ukupnu

izgradila bazen ;ti za zalijevanje u5teda u naknar odvodnih voda, :tnim mjesecima

ljena na
sson Nikola Tesla.

Prvi kolektivni ugovor u kojije ugraden doMisli n kup mirovine je Kolektivni ugovor Erikson obilja, Nikola Tesla od 28. studenog 2001. godine. oskudnos Ova je kompanija svojim zaposlenicima koji odlaze u mirovinu, a pri odlasku nisu navrSili uvjete za starosnu mirovinu, omoguóila dobrovoljno ost na dokup mirovine. Tim je pristupom utemeljila generacijs i humani prestanak radnog odnosa svojih djelatnika. Nako dokupa mirovine ulazi u mnoge kolektivne ugovore razli subjekata - Brodosplit, Hrvatske ceste, Croatia osiguranje, Hrvatske Sume i druge tvrtke.lrl

iavanje visokoobuduóe generacije,
r11

oad/file/ 156/784131

lvo Bula5, Dokup mirovine - Socijalna inovacija u sustavu hrvatskog miro ZavrSni pismeni rad, SveuðiliSte u Zagrebu - Katoliõki bogoslovnifakul
str.107.

Osoblje koje uz redoviti rad u proizvodnji prati i potroSnju vode u svojemu dijelu pogona, istodobno se educira o utjecaju svojega rada na okolið.

Primjer 4. Vetropack StraZa
TVornica stakla Vetropack Straia smanjila je tijekom pet godina broj zaposlenih s 1.500 na 600 - bilo izdvajanjem nekih organizacijskih jedinica ili otpuStanjem uz isplatu stimulativnih otpremnina, te u tom procesu, prema rijeðima sindikata, nitko nije otiSao nezadovoljan. U tvornici je doSlo do operativnog restrukturiranja, promjene organizacijske kulture i organizacijske klime, 5to je vidljivo iz razmiðljanja menadZmenta tvornice koji istiðe njegovanje partnerskih odnosa sa sindikatom i zaposlenicima te Zelju da se "na5i ljudi osjeóaju kao pripadnicijedne obitelji". U skladu s tim, razvijenq su nove poKada jede5 plodove, sjeti se onoga kojije sadio stablo. slovne prakse - npr. obrazovanje zaposlenika, autor¡ financijske stimulacije za prisutnost na radu (svaki zàposlenik dobije 500 kuna ako nije bio na bolovanju prvih Sest mjesecite iduóih 1.000 kuna ako na bolovanju nije bio cijelu godinu), dogovor s poslovnom bankom radi osiguranja povolj-

nijih kredita zaposlenicima poslovnog subjekta, slanje rodendanskih ðestitki itd. Svi prethodno navedeni elementi, podrZani uvodenjem razliðitih
upravljaðkih sustava (npr. sustav upravljanja znanjima) i praksi (npr. analiza proizvodnih serija kao oblik organizacijskog uðenja) omoguóili su znaðajna unapredenja poslovnih rezultata.

Primjer 5. Centrooprema, d.o.o Kastav
Centroopremø djeluje 45 godina, a osnovana

je radi zapo5ljavanja

osoba

koje imaju oteZan pristup trZi5tu rada. Proizvodi dijelove i opremu za brodogradnju, Siri proizvodni program i kapacitete, posluje s hrvatskim i inozemnim brodogradiliStima. Njihova poslovna orijentacija rezultirala je
114

u

vode u svojemu da na okoliS.

;odina broj zapo:ijskih jedinica ili n procesu, prema rrnici je do5lo do ulture i organizatvornice koji isti;lenicima te Zelju r pripadnicijedne 'rjene su nove poanje zaposlenika, 'isutnost na radu kuna ako nije bio na bolovanju nije rsiguranja povoljrodendanskih ðerdenjem razliðitih raksi (npr. analiza guóili su znaðajna

mima. Politika je ove tvrtke ulagati u inoviranje znanja svojih djelatnika te aktivno prihvaóati i poticati .zapo5ljavanje socijalno i Na tom podruðju kandidirala je i realizirala viSe projeka rani iz f,ondova Europske unije i Republike Hrvatske. Fl je neznatna, a ispitivanja stavova zaposlenika na svim ra njihovo zadovoljstvo radnim okruZenjem.

uzimaju puno v

Primjer 6. Holcim Hrvatska (ekoloðko i ekonomsko gosp dom)

Holcim Hrvatska u svojoj tvornici cementa u Koromaðnu za spaljivanje starih automobilskih guma, otpadnog ulja
braSna

i osuSenog mulja od proði5óivanja otpadnih voda. kada je prvo postrojenje instalirano, u tvornici je zbrinu tona starih guma, oko 7.000 tona otpadnog ulja te viSe od sno-koStanog braSna. Ovo odgovara uStedi od gotovo 50 Time je ostvarena i u5teda oko 60.000 tona u emisijama Preuzimaju ói iz obliZnje termoelektrane u Plominu sve k nog REA gipsa (proizvoda za odsumporavanje dimnih plin pela te koristeói ovaj materijal kao sirovinu u proizvodnji cementa i termoelektrana ðine (mini) ekosustav u kojem procesa postaje ulazna sirovina drugom procesu, õtedeó
resurse.

,oiljavanja osoba ove i opremu za luje s hrvatskim i rcija rezultirala je

Primjer 7. Krað (emisije CO, i poboljðanje radnih uvieta)

Tvrtka nastoji pratiti, mjeriti i upravljati svojim utjecajem okolinu te racionalnijim koriStenjem resursa. Tako je u T izolacijom duplostijenih cjevovoda postignuto smanjenje g energije isijavanjem za92 posto i ujedno potroSnje plina

izlaznogfilma sa 1.450 na 1.440 mm. Tako je koriStenjem vlastita znanja, veóom paZnjom zaposlenih i bez dodatnih financijskih ulaganja ostvarena uõteda na sirovini, smanjena koliðina otpada (1r2 t/g) i emisije toluena u atmosferu te ostvarena financijska uSteda od 93.000,00 kn godiðnje.
Primjer 9. TE toplanaZagreb (smanjenie troðkova iemisije COr) Primjenom metodologije õistije proizvodnje, tvrtka TE-jfO Zagreb, koja spada u najveóa energetska postrojenja Hrvatske elektroprivrede, detaljno je analizirala sirovine, materijale i tokove otpada te identificirala mjesta unutar pogona na kojima je moguóe smanjiti utjecaj na okoli5 i istovremeno ostvariti financijske uStede. Ugradnjom vertikalnog izmjenjivaõa provoda, koji su sami izradili i ugradili, postignute su uðtede od 13|197 t/god vodene pare, 1.040 t/ god loZ-ulja i smanjenje emisije CO, za 3.240 t/god. To je tvrtki donijelo uStedu od 739.000,00 kn/god., uz povrat uloZenih sredstava za30 dana. Primjer 10. Farmaceutska tvrtka Jadran - Galenski laboratorij (unapredenje radnih i ekolo5kih standarda)
Stalnim ulaganjem u ljudske potencijale kroz obrazovanje, razvoi i promociju svojih kadrova, ulaganjem u dobre odnose sa svojim kupcima, u razvoj i lansiranje novih proizvoda, stalnim investiranjem u suvremenu tehnologiju te nova trZi5ta zdravlja, JGL postao je jedan od najbrZe rastuóih i najstabilnijih hrvatskih poslovnih subjekata. Kao svjedok i dionik dana5njih turbulentnih promjena pod utjecajem globalizac4e, neprestano stremi prilagodavanju potrebama druStva iunapredenju zdravlja. TVrtka nastoji konstantno poboljSavati i unapredivati radne i ekoloSke uvjete, osvijeSteno smanjivati utjecaj na okoli5, podizati svijest o raznolikosti i ukljuðivanju, odgovorno

upravljati poslom te podupirati najvi5e etiðke standarde.
116

znanja, rganja ostvarena

misije toluena u n godi5nje.
e COr)

znaðenjima i interpretacijama. ovdje prikazujemo neko tiðkog poslovnog pona5anja u svijetu i Republici Hrvatsk

fO Zagreb, koja
'ivrede, detaljno Ltificirala mjesta oli5 i istovreme:ede. Ugradnjom )rovoda, koji su tignute su uStee pare, 1.040 t/ : tvrtki donijelo va za 30 dana.
oni

Primjer 1. Sluðai PRICE WATERHOUSE coopERs, KPMG Price waterhouse coopers, K4MG i Ernst&young jedan od raðunovodstvenih poslovnih subjekata, kako je otkriven dina imaju klijente s prevelikim raðunima putnih naloga sustavno naplaóivanje punih cijena avionskih karata, hotelskih Intelektualac nije i iznosijavno svoje m soba i rent-a cara svojim klijenSutjetiililagati, izdao tima, bez obzira na potpisane lvan Supek (hrvatski ugovore o odredenim popustima borac za mi i rabatima u visini od 40 posto s putniðkim agencijama i poduzeóima s kojima suraduju. N razlikama izmedu naplaóenih i stvarnih troSkova zaradili dolara dodatne dobiti. ovakvo neetiðko ponaSanje rezult njem tuZbi od strane nekoliko klijenata.

azvoji promocilcima, u razvoj i enu tehnologiju :uóih i najstabillanaSnjih turbulremiprilagodartôjikonstantno teno smanjivati nju, odgovorno

Primjer 2. Sluõaj BAXTER

Zbog neispravnih Baxterovih filtara, koje je na trZiðte plas padu 2001. godine u Hrvatskoj su samo u jednom tjednu skih centara za dijalizu umrle 23 osobe. Tada5nji predsje Ivo Õovió, odmah je za ovunezapamóenu tragediju optuZio svaku odgovornost Plive. Nakon opseZne istrage i prove Baxteru su tek nakon odredenog vremena priznali da filtri i bili ispravnite da je to moglo uzrokovati smrr pacijenata n umrlih dobile su od Baxtera odStete u iznosima od miliju tri godine nakon afere Baxter traZene su odStete za jo5 7 navodno umrle ilipretrpjele teõke posljedice zbog neispra

na 1999. dobila od Hrvatskog

korporativne komunikacije odgovorili su da "sukladno politici kompanije, nisu u moguónosti komentirati ðinjenice koje bi mogle bitivezane bilo uz
proSle ili sadaSnje sudske procese".

Primjer 3. Sluõaj ENRON
Poslovnisubjekt Enron, kojije 2000. dobio nagradu uglednog ðasopisa FinancialTimesa iz NewYorka za najbolju svjetsku energetsku kompaniju godine i za najhrabriju uspjeSnu investicijsku politiku, neslavno je propao kada se otkrilo da je poslovni subjekt uspio prikriti 500 milijuna dolara neprikazanih u raõunovodstvenim knjigama. Tada je vrijednost jedne dionice Enrona vrijedila devedeset dolara, dok danas ne vrijedi niti jedan cijeli dolar. Svoje gubitke poslovnije subjekt skrivao tako da ih nije upisivao u svoje bilance, veó ih je prebacivao u lanac partnerskih

podruZnica, skrivajuói ih od ulagaða, 5to je u poðetku i funkcioniralo jer su interni revizori u Enronu davali zeleno svjetlo za tiskanje krivotvorenog novca, a vanjski revizori iz poslovnog subjekta Anderson uniStavali su dokumente o poslovanju. Gdje je tu etiðnost i gdje su bili etiðni menadZeri? Primjer 4. Sluðaj KARLOVACKA PIVOVARA Godine 2007. Karlovaðka pivovara sa sjedi5tem u Zagrebu optuZena je za ispuStanje ugljiðnog dioksida u prirodu. MenadZmentje do podizanja optuZnice i proglaSenja krivnje ignorirao i negirao krivnju te se branio Sutnjom. ðelni ljudi Karlovaðke pivovare znali su za ispuStanje ugljiðnog dioksida, ðime su se ponijeli krajnje neetiðno te svjesno ugrozili zdravlje stanovnika okolnog podruðja. Zdravko Martinovió, gradanin kojije mirno Setao sa svojim psom pokraj potoka u kojem je pivovara ispuStala ugljiðni dioksid, otrovao se i preminuo. O neetiõnosti kompanije govori i to 5to se ni nakon nemila dogatlaja pivovara nije ispriðala obitelji preminulog.
118

rolitici kompanije, ¡itivezane bilo uz

rog ðasopisaFinankompaniju godine ro je propao kada ijuna dolara nepri;tvenim knjigama. ne dionice Enrona lara, dok danas ne rbjekt skrivao tako l lanac partnerskih

Burke, izvrSni direktor, dogodilo te Vrijed javnost pred kojoj se ispriõao isti õas iza5ao n'rje ispre i preuzeo odgovornost za nemile dogadaje. je prosje Pokrenuta je i kampanja kojom je javnost obavijeStena da ni u kojem sluðaju ne uzimaju lijek þlenol, marketinSke i proizvodne aktivnosti su zvod je povuðen s polica, ðime je poslovni subjekt izgubio Burke je gostovao i na nacionalnoj televiziji u emisiji 60 da je poslovni subjekt odgovoran prije svega svojim kupc zamolio da vrate lijek.

Primjer 6. Sluõajtankera EXXON

Tanker ExxonValdez nasukao se 1989. u tjesnacu princa W na stjenovitu obalu nastojeói izbjeói santu ledu. Tom je pri

i funkcioniralo jer
rnje krivotvorenog n uni5tavali su doetiðni menadZeri?

optuzenaJe za lso podizanja optuZse branio Sutnjom. nog dioksida, ðime jestanovnika okolno Setao sa svojim ni dioksid, otrovao se ni nakon nemila
r

8 od 11 tankova zbog õega se u more izlilo 11 milijuna je stvorilo dotad najrazorniju naftnu mrlju. Ovaj je dogatl posljedice na okoliS: pronadeno je 250.000 tisuóa mrtvih 5.000 morskih vidri, 300 tuljana,200 orlova i drugih Zivo kompanije pokazala se u danima koji su uslijedili nakon i more kada Exxonov izvr5ni direktor Lawrence Rawl ni se nesreóe nije htio davati nikakve izjave. NiSta na s Na mjesto dogatTaja doSao je dvadesetak laskanja i dana kasnije ne Zeleói preuzeti odgovornost tankera za neizmjernu Stetu ðije su posljedice prisutne i dandanas. Poslije se ipak ispriðao jav ga je osudila sloganom "Prekasno i premalo", kupci su ti na njegovim benzinskim crpkama, a njegov je poslovn platiti 2,5 milijarde dolara za ði5óenje okoli5a i preseljenj pogotlenih podruðja te milijardu dolara za odStetu i 5 m uznemiravanje javnosti.

ne razumiju".

Primjer S. Sluðaj NESTLE
Da bi uveóala prodaju svojih proizvoda, kompanija Nestle proSirila je trZiSte

na mnoge zemlje Afrike, primjenjujuói marketinSke alate koje je uspjeSno primjenjivala u razvijenim zemljama. Jedna takva tehnika bila je oglaõavanje u ðasopisima, a druga dijeljenje besplatnih uzoraka po bolnicama medu trudnicama, porodiljama i lijeõnicima, kada je bila rijeõ o mlijeku za dojenðad. Niðta u tome nije bilo nezakonito ili neetiðno, no ipak je do' velo.do tuZbi za provodenje neetiðke je posjedovati Prava veliÈina prakse, a osnovnije prigovor bio zlomoé, aliju ne koristiti. poraba proizvoda. Naime, mnoge Zene Friedl Beutelrock (njemaëki knjiievnik) koje su dobile besplatne uzorke, bile su siromaSne i kad su se vratile iz bolnica svojim kuóama na selu, nisu bile u moguónosti kupiti dovoljne koliðine mlijeka za dojenõad. Stoga su mlijeko razrjedivale koristeói lokalnu, nedestiliranu vodu da rastope prah, i zatim ga dugo õuvale, 5to je dovelo do neuhranjenosti i smrtnosti dojenõadi. Naravno da su kritiðari za to optuZili proizvodaðe mlijeka za dojenõad i agresivnu marketinSku kampanju. Nakon ovakvog iskustva, Svjetska zdravstvena organizacija izradila je Pravilnik o reklamiranju zamjenskog mlijeka za dojenõad kako bi Nest/e i kompanije koje proizvode sliðne proizvode,

snosili moralnu odgovornost.

120

upleóu u neSto 5to

5.
{].

Koja medunarodna norma definira dru5tvenu odgo

subjekta?

Nabrojite podruðja dru5tvene odgovornosti.
Sto ¡e EFQM-model poslovne izvrsnosti?

pro5irila je trZiSte te koje je uspje5no nika bila je ogla5araka po bolnicama bila rijeð o mlijeku iðno, no ipak je dorovodenje neetiõke e prigovor bio zlo\aime, mnoge Zene atne uzorke, bile su na selu, nisu bile u rd. Stoga su mlijeko Lstope prah, i zatim nrtnosti dojenðadi. ijeka za dojenðad i ;tva, Svjetska zdravzamjenskog mlijeka e sliðne proizvode,
e

Sto obuhvaóaju osnovni principi druStvene odgovo
tl,
9.

Nabrojite neke globalne procese i dogadaje koji s nije uvodenje druStvene odgovornosti u gospodar Nabrojite naðela odgovornog poslovanja.
Sto

t0,

l. l?.
l

je naõelo odrZivosti?

Objasnite naðelo odgovornosti.
Sto predstavlja naðelo transparentnosti?

13. 14.

Sto razumijevamo pod ekonomskom, a 5to pod za no5óu poslovnog subjekta?

15. Sto ¡e etiðka, a Sto diskrecijska odgovornost poslo 16. Nabrojite neka etiõka pitanja koje si menadZer
donoSenju poslovne odluke.

17, Nabrojite i objasnite opóa etiðka i gospodarska n
porativnog upravljanja.

ItÌ.
19.

Sto razumijevamo pod pojmom ekoloSka odrZivos Objasnite naðelo sociokulturne odrZivosti. ekonomske odrZivosti? Objasnite naðelo tehnoloSke odrZivosti.

ä0. Sto podrazumijeva naðelo

äl.
ä?.

Tko su dionici druStvene odgovornosti?
Na

;3.
?4.

Koje obveze ima menadZer prema vlasnicima, a ko nika?

koji óe naðin poslovni subjekt osigurati zadovo

ponaSanja.

29. Navedite neki poslovni subjekt za koji smatrate da posluje druStveno odgovorno.
30.

Zbog ðega je nuZna ravnoteZa zadovoljstva svih dionika u posloynom subjektu te 5to svaki dionik mora osigurati?

122

r

posluje dru5tveno

onika u poslovnom

dinjenice da ljudski um ne moZe postojati Ne g poruËe izvan kulture. Evolucija uma povezuje se s razvojem naðina Zivota u kojem se "stvarnost" prikazuje simbolima, zajedniðkim pripadnici¡na neke kulturne zajednice u kojoj se tehniðko-soc organizira u okviru tih simbola i vjerovanja.ttt Tijekom cloSlo je do intenzivne ekonomske emigracije jeftine radn jenih zemalja u zemlje razvijene trZiðne privrede, 5to je kulturnu raznolikost poslovnih subjekata u zemljama ko meta ekonomske.emigracije. Svi azilanti i emigranti vrlo u nacionalnu kulturu zemlje u koju su do5li i u poslovnu subjekata u.kojima su se zapo5ljavali. Sa sobom su, m osobne vrijednosti, navike i norme ponaðanja karakteris cionalnu i osobnu kulturu. Uvezi s tim pojavio se proble monizacije djelatnika u poslovnim subjektima s kulturn

Svjedoci smo da je danas kretanje ljudi i kapitala puno v se to do sada dogatlalo jer se svijet sve vi5e globalizira kontinenata danas ne izgleda kao nekada kada su u odre i radili samo gradani njezine nacionalnosti. DrZave i pos nikada neóe bitionakvi kakvi su bili onda kada su, na pr Zivjeli i radili samo Francuzi, a u Njemaõkoj samo Nije zemalja i poslovnih subjekta u globalnom smislu nije b latnika razliðitih kultura i ljudi razliðitih identiteta. ðak postojivelika razlika izmedu njezinih Zitelja, kao npr. u Dalmatinaca, Istrana, Gorana, Slavonaca, Liðana itd. Uoð

'12 VeóidioovogtekstapreuzetjeizknjigeMenadimentljudskogkapitala

kojije ovdje izmijenjen, prilagotlen i dopunjen.
rr3

Jerome Bruner, Kultura obrazovanja, Eduka, Zagreb,2000., str.18.

Svakodnevni poslovni odnosi izmedu pojedinca i skupina, izmedu menadZera i djelatnika, poslovnih subjekata i okruZenja podrazumijevaju poznavanje i po5tovanje multikulturnih normi. Svjedoci smo da je puno toga dobrog u povijesti nastalo i stvoreno mije5anjem kultura, jer osim znanja i vje5tina te drugih radnih sposobnosti, svaki novidjelatnik donosi u poslovni subjekt elemente svoje kulture, posebne osjeóaje i stavove spram drugih djelatnika, spram sredstava zarad, rezultata rada i organizacijske strukture poslovnih subjekata. Stvara se tako poslovna multikultura kao znaðajna kultura koja egzistira u okruZenju iz kojega dolazi. Na te unesene elemente kulture nadovezuju se i oni kojiveó postoje i stalno se razvijaju unutar nekog poslovnog subjekta. U takvoj socijalno-ekonomskoj sredini stvaraju se norme, navike i obiðaji. lzgraduje se tako zaseban multikulturni sustav poslovnih subjekata, koji sve vi5e postaje ozbiljan ðinitelj unapredenja ili koðenja dobrog poslovanja i razvoja poslovnih subjekata u cjelini.

4.1. Poimanje poslovne kulture
Definicije poslovne kulture razlikuju se od autora do autora. Njihov broj pribliZno je jednak broju autora koji su istraZivali i pisali o poslovnoj kulturi. Gotovo svaki autor teksta o poduzetniðkoj kulturi imao je potrebu dati svoju definiciju tog fenomena.lrs
Bekim Sejranovi(.Bosansko-hrvatsko-norveíkipisacomultikulturností, 6. 8. 2011.; dostupno sa: wwwnovilist.hr (15. 8. 2011.)
115

Pogled, Novi list, Rijeka,

NebojSaJaniõijevié, Organizaciona kriltura, Ekonomski fakultet Beograd i Ulixes, Novi Sad, 1997.. srr. 39.

't26

Skup znaðenja koji dijeli grupa ljudi. (Louis, 1980.)

vni odnosi izmedu
, izmedu menadZe;lovnih subjekata i rmijevaju poznavar puno toga dobrog im znanja ivjeStina iu poslovni subjekt r drugih djelatnika, trukture poslovnih aðajna kultura koja

Kultura je model uvjerenja i oðekivanja koji dijele ni subjekti. Ta uvjerenja i oðekivanja predstavljaju no uobliðuju pona5anje pojedinaca i grupa u po (Schwartz, 1981.)

Kultura je sustav neformalnih pravila koja uredu (Deal i Kennedy, (1982.)

Þ Korporativna kultura je vrijednosni

sustav normi koji predstavlja obrazac aktivnosti i model ponaSa

elemente kulture r unutar nekog poi stvaraju se norme, ri sustav poslovnih ienja ili koðenja dor

stall, 1983.) Þ Kultura je model zajedniõkih vrijednosti koje daju tucionalno znaðenje, kao i pravila ponaSanja u sva
(Davis, 1984.)

Þ Kultura je model osnovnih pretpostavki, vrijedno odredena grupa razvila ili otkrila uðeói kako rje5

sterne adaptacije i interne integracije, a funkcionir da bi bili prenijeti novim ðlanovima poslovnih sub naðin mi5ljenja i osjeóanja u vezi s tim problemim

Þ Pod kulturom razumijevamo zajedniðka uvjeren
autora. Njihov broj io poslovnoj kultunao je potrebu dati

nadZeri poslovnih subjekata o tome kako upravlja voditi svoje poslovanje. (Lorsch, 1986.)

Þ Korporativna kultura implicitna je i nevidljiva sv bjekta, koja vodi pona5anje njezinih dionika i na
ponaSanj e. (Scholz,'1987.)

Pogled, Novi list, Rijeka,

Þ Kultura je zajedniðko znanje dionika poslovnog

rgrad i Ulixes, Novi Sad,

njihovim interakcijama koje odreduje specifi ðni or vrijednosti. (Wilkins & Dyer, 1988.)

Watters, 1993.)

Þ

Poslovna kultura je obrazac vrijednosti i nauðenih naðina postupa koji su se tijekom povijesti razvlli i koji se manifestiraju kroz mate jalne objekte i pona5anje dionika poslovnog subjekta. (Brown, 199

Sintetizirajuói definicije ovih autora dolazimo sveobuhvatne definicije pojma poslovne kultu Na5 je stav da je poslovna kultura kolektivni poslovnih subjekata, koji se temeljem zajednið vrijednosti i normi manifestira u medusobnim odnosima i neformaln pravilima ponaSanja. U daljnjem'razmatranju pod pojmom poslovne k ture razumijevat óemo sustav pretpostavki, vjerovanja, vrijednosti i nor ponaSanja, koje su ðlanovijednog poslovnog subjekta razvili i usvojili kr zajedniðko iskustvo te koji usmjeravaju njihovo miSljenje i ponaðanje. Ta shvaóena poslovna kultura u znanosti i gospodarskoj praksi, sve viõe pre stavlja znaðajan koncept nove poslovne filozofije.

U najSirem smislu pod kulturom se opóenito razumijeva sve ono Sto ðovjek u nekom vremenu stvorio da bi zadovoljio svoje potrebe i uõi Zivot lakSim, IjepSim i bogatijim. Poslovna kultura obuhvaóa materijaln duhovna dobra, ðovjekove osobine koje nosi u sebi, a oðituje se u njego odnosu prema prirodi, proizvedenim dobrima, drugim ljudima, radu i sre stvima zaÍad, prema rezultatima rada i organizaciji rada. Takoder obuhva odnos zaposlenih prema dobavljaðima i kupcima, ali i prema organizacij kojoj rade. Poimanje kulture ima viSe znaðenja i pristupa njezinu shvaóan

Prvo shvaóanje odnosi se na kulturu naõina úivota i rada. Ovakavje stav n precizan i ne omoguóuje potpuno prouõavanje pojma kultura. Naðin ävo

i rada je stil koji obuhvaóa sve vrste i opseg potro5nje materijalnih dobar vremena. Sviti oblici pona5anja povezani su i odredeni s etikom, moralo
128

h naðina postupanja

:stiraju kroz materiekta. (Brown, 1995.)

Treói pristup shvaóa kulturu kao skup individualnih i za Sljanja i pona5anja koja se temelje na opóeprihvaóenim kretnome poslovnom subjektu. U ovom se pristupu ne uoða (stroj i ðekió), duhovna (pjesma) dobra koja osmiSljava ðo tïuju njegova pona5anja. U posljednjih pedeset godina ú teoriji i praksi sve se vi5e pojavljuje izriðaj

lutora dolazimo do r poslovne kulture. ltura kolektivni um
meljem zajedniðkih sima i neformalnim mom poslovne kul, vrijednosti i normi razvili i usvojili kroz rje ipona5anje. Tãko
,raksi, sve viSe preci-

Znanje steë

"korporacijska kultura", "organizacijska kultura", "poslovna kultura" i "treóa kultura". Br.itanski znanstvenik Charles P. Snow objavio je 1959. knjigu Dvije kulture. U njo janje dviju vrsta kultura. Prvu vrstu kulture vezuje uz pjes

iskustvo pet dobivenih oc

filozofe i sliðne intelektualne skupine. Druga, naoko razliði medu tehniðkom i drugom znanstvenom inteligencijom. kulture ne brinu se kako njihov rad procjenjuje prva vrsta, o intelektualaca i njihova druStvena zajednica.

jeva sve ono ðto je rje potrebe i uðinio rhvaóa materijalna i cðituje se u njegovu ljudima, radu isreda.

Takoder obuhvaóa

)rema organizaciji u anjezinu shvaóanju.
a. Ovakavje stav ne-

Izmedu prve i druge skupine dolazilo je, ijo5 uvijek dola jevanja i krivog poimanja dviju razliðitih kultura. Na tem Charles je predvidio stvaranje "treóe kulture" u kojoj óe ra nici i poduzetnici sami svoje teorije i aktivnosti objasnit treóe kulture koja se sastoji od dijaloga, pona5anja i kultur nastaje "poslovn'a kultura" koja u sebi ujedinjuje sve nazna

Poslovna kultura utemeljena je na suvremenoj znanosti i t sustavvrijednosti, uvjerenja, navika, obiðaja, morala, etike

rultura. Naðin ävota naterijalnih dobara i s etikom, moralom,

i sposobnosti õovjeka da vlada sam sa sobom, usmjeravaju brom i boljem Zivotu. Poslovna kultura prepoznatljiv je i

l16 Darko Pol5ek, Zapßi iz treóe kulture, NakladaJesenski, I. Tirrk, Zagreb

poduzetniðko-poslovna kultura je komponenta trajnih vrijednosti poslovnog subjekta, koju valja stalno njegovati i Stititi. Pruia sigurnost i omoguóava bolji Zivot u radnoj sredini; zato kultura postoji i razvija se.
Znaðajan su segment poslovne kulture naÕin miðljenja igledanja na buduónost. Nije svejedno jesu li ðlanovi zajednice zaposlenih orijentirani na promjene, na nove tehnike, tehnologije,

organizacijske oblike, na novo znanje ili su protiv promjena' Nije svejedno vide li zaposleni u zajedniõkim dostignuóima i uspjehu poslovnih subjekata moguónost ostvarivanja i svojih osobnih interesa ili su ravnoduSni prema tome; vole li zaposleni svoj-posao ilijeclva ðekaju odlazak popodne kuói; cijene li ili ignoriraju struðnost i profesionalnost; kako gledaju na pravednost, solidarnost i humanost. Nije svejedno ni odnose li se prema dobavljaðu ili kupcu poðteno ili nepojteno, ðuvaju li sredstva za rad ili ih nemarom ojteóuju; odnose li se poduzetniðki prema svemu ili samo prema neðemu itd'

Posljednjih pet desetlj eóa,uz umjetniðku, sportsku, obrazovnu, zdravstvenu i drugu kulturu, u poslovnom se svijetu sve viSe istraZuje vaZnost kulture u svakome njezinu aspektu. Poduzetnici i menadZeri poslovnu kulturu ugraduju u svoje poslovne strategije, viz4e i politike razvoja.

Provodenje stalnih promjena zahtijeva poznavanje iuvaZavanje te izgradnju poslovne kulture. Mnoga znanja ivjestine primjenjivi su, opóenito uzevSi, "presvim poslovnim subjektima. No sva znanja nije moguóe jednostavno saditi" iz jednoga poslovnog subjekata u drugi, pa ðak ni iz jednog odjela u

drugi, u istom poslovnom subjektu. Metode rada ivje5tine djelatnika moraju uvaZavatijedinstvenost pojedine kulture, inaõe se nailazi na otpor'l17 Evo nekih praktiðnih Primjera.
117

Vidi detaljnije: Vidoje Vujió., Menadi,ment promjena, Sveuðiliðte u Rijeci, Fakultet turistiðk i hotelski menadZment Opatija, Rijeka, 2008., str' 93'

130

:a

sigurnost i omogui razvija se.

vore na sva pitanja i sami ostvariti planirane ciljeve. I(ada s podr5ku djelatnika, ovi su krivo zakljuðili da su problem

slovne kulture naðin duónost. Nije svejedre zaposlenih orijentitehnike, tehnologije, rmjena. Nije svejedno .r poslovnih subjekata su ravnoduSni prema zak popodne kuói; ci;ledaju na pravednost,
: prema dobavljaðu c prema neðemu

je5ivi i da óe uskoro prestati s radom. Umjesto da su prih se angaZirali, djelatnici su poðelitraZiti nova zaposlenja. P jer strana kultura nije bila podudarna s lokalnom. Drugi primjer

- radionical4.:

Problem tradicijskog naõin

ili

I ili ih nemarom o5teitd.
lbrazovnu, zdravstveistraZuje vaZnost kulZeriposlovnu kulturu
razvoja.
iraZavanje te izgradnju

usluZni poslovni subjekt utro5io je vrijeme i novac pokuð gram provesti u Zivot. cilj je programa bio unapredenje rada. voditelj prog'rama objaSnjavao je da uz kvalitetne pro ljudi poStuju, moraju doói i bolji rezultari. No ovaj jç poslo stotinu godina staru tradiciju, usredotoðenu na ciljeve i r smatrali da ih se cijeni po konkretnim rezultatima i da sadaSnji uðincivaZni. Pokazali su da nemaju nivremena n se poboljdanjem procesa koji óe tek nakon dugog vreme rezultate. Program je propao jer voditelj nije znao u progr ristiti tradicijsku poslovnu kulturu.
Treói primjer

-

radionica 15.: Problem shvaóanja poslovn

ri su, opóenito uzevSi,
róe jednostavno "pre-

Ovaj primjer pokazuje kako netko moZe nenamjerno uni5 note koje su upravo temelj uspjeha poslovnih subjekata.

k ni iz jednog odjela u jeðtine djelatnika mose nailazi na otpor.1r7
u Rijeci, Fakultet turistiðki

kompanije pokuSao je provesti neke inovacije nagradiv inovatora, no taj je potez nosio u sebi proturjeðnost. P tervencija imala je suprotan i neZeljen rezultat jer su dje jetleni i nezadovoljni takvom inicijativom. Tradicionalno bile shvaóane kao rezultat napora vi5e ljudi koji ponosno skome radu na razvoju novih proizvoda. Novi sustav nagr je individualnu kulturu koja je bila u suprotnosti s dota

ðetvrti primjer

-

radionica 16.: ldentifikacija poslovne kutture

Dva su se poslovna subjekata integrirala zahvaljujuói dobrom poznavan prihvaóanju svojih kulturnih razlika. Uvidom u poslovnu kulturu, ustanov
se da

prvi poslovni subjekt u djelatnika potiðe poduzetnost i rizik. uspje djelatnici bili su oni koji su imali suvremen pristup radu. Nasuprot tome drugom poslovnom subjektu postojao je roditeljski pristup. Djelatnike poticali da se strogo drZe tradicije i pravila. Uspje5ni su bili oni djelatn koji su se na5li unutar okvira Zeljenog ponaSanja. Nakon upoznavanja dv razliðitih kultura, viSi menadZeri mogli su donijeti i objasniti odluke ta da ih djelatnici obje tvrtke shvate i prihvate. Nema sumnje da kultura mo snaZno djelovati na funkcioniranje poslovnih subjekata i njihovu poslov izvrsnost. Prvi nuZni korak u tom nastojanju jest identificiranje, odnos prosudba prevladavajuóe kulture u poslovnom subjektu.

Peti primjer - radionicalT.: Problemi ljudskog ponaðanja i percepcije u poslovnim odnosima

Dva konkurentska poslovna subjekta koja se bave proizvodnjom obuóe p slala su u isto vrijeme svaki svoga predstavnika da istraZe veliko trZi5 Afrike i procijene moguónosti prodaje njihove robe. Nakon nekog vreme

jedan od njih je konstatirao da nema moguónosti za prodaju cipela svi u Africi hodaju bosi. Drugi se predstavnik u isto vrijeme javio svo menadZerima s izvjeðóem da u Africi postoji velika moguónost za proda obuóe jer svi hodaju bosi. Istu situaciju dvije su osobe sasvim razliõito p tumaðile i izvele zakljuðak. Ovaj primjer o istraZivanju trZiSta svjedoði

ljudi razliðito reagiraju i daju sasvim opreðna miðljenja. Dok je jedan sura nik ocijenio da u Africi nitko neóe htjeti kupiti cipele buduói da svi hoda bosi, drugije upravo iz te ðinjenice, da svi hodaju bosi, izvukao zakljuð kako su im cipele potrebne. Dobra je ilustracija iprimjer s ðaðom dopola n
132

: kulture

obzir, poslovni subjekt se moZe nadati da óe ostvariti po

obrom poznavanju i l kulturu, ustanovilo nost i rizik. UspjeSni u. Nasuprot tome, u ristup. Djelatnike su su bili oni djelatnici rn upoZnâvanja dviju bjasniti odluke tako rnje da kultura moZe a i njihovu poslovnu

4.2. Koncepti razvoja poslovne kulture u teoriji menadZmenta

rtificiranje, odnosno
:u.
ilnJa I

percepclje u

zvodnjom obuóe postraze veliko trZiSte akon nekog vtemena a prodaju cipela jer vrijeme javio svojim oguónost za prodaju sasvim razliðito prou.trZiðta svjedoði da r. Dok je jedan suradbuduói da svi hodaju si, izvukao zakljuðak :r s ða5om dopola na-

Poðetak sustavnog izuðaKultura jedne nacije je o vanja fenomena poslovne odraZava njezina svijest, v kulture vezuje se uz ime Ukratko, to je k|ju¿ pomoéu k A. Pettigrewa koji'je 1979. vrata svijesti jednog narod¡ godine u akademskom ðaouton sopisu Administrative Science Quarterly objavio ðlanak pod nazivom 0n Studying org res.rt8 U ðlanku je Pettigrew uveo pojam kulture iz antrop kako se moZe iskoristitiiza poslovne subjekte. Prije njeg ðetrnaest principa upravljanja poslovnim subjektom uvrs tvrtke (l'esprit de corps). Kada se prevede na jezik suvre nadZmenta, zahtjev za postojanjem jedinstvenog duha svodi na zahtjev za postojanjem jake poslovne kulture. naðni izleti u istraZivanju kulture sve do Pettigrewa i n znaðili Sire zanimanje za istraZivanje ovog fenomena.

Slijedimo li prijelomni trenutak u razvoju koncepta pos dimo da je nastupio pojavom knjige )rganizational Cultu Edgara Scheina 1985. godine.rle U ovoj je knjizi poslovna istraZivana na znanstvenoj razini. U njoj je elaborirana sv

Andrew Marshall Pettigrew, On Studying Organizational Culture; Ad Quarterly, sv. 24, br. 4, Qualitative Methodolo gy, 197 9.,str. 570.-81 Vidi detaljnije: Edgar H. Schein, )rganizational Culture and Leaders Francisco. l985,

zakon te sve druge sposobnosti i navike koje ðovjek stjeõe kao õlan "dru5tvene zajednice".12O Ako objaSnjava naðin ävota u svakoj socijalnoj zaied' nici, kultura se moZe koristiti i za objaSnjenje nekih fenomena u poslovnim subjektima kao specifiðnom obliku socijalne zajednice. lzvor interesa za poslovni subjekt, kao socijalnu kategoriju, sadrZan je u njihovu znaðenju zalivotsuvremenoga ðovjeka buduói da su danas poslovni subjekti moZda najprisutnije vrste socijalnih kolektiva u Zivotu pojedinca. Pri preno5enju

iz antropologije u teoriju i praksu organizacije i menadZmenta, kultura je morala biti modificirana, ðto se vidi i po atributima koje je dobila: "organizacijska" ili "korporativna kultura". kulture svoj su udio imali i sociolozi koji su fokusirani na socijalne aspekte Zivota u Richard Von Weizsöcker (njemaëki politÌëar) poslovnim subjektima. Oni su vrlo rano otkrili da se iz nekih elemenata socijalnog miljea, kao Sto su mitovi, rituali ili ceremonije moZe "proðitati" socijalni poredak poslovnih subjekata. Elementi svakodnevnoga Zivota poslovnog subjekta, koje su upravo sociolozi otkrili, postali su kljuðni za razvoj koncepta poslovne kulture. Primjer su neformalni odnosi u poslovnom subjektu, liderstvo, neformalne norme ponaðanja i sl.
U kreiranju koncepta poslovne Kultura kao naëin Zivota moZda je najvjerodostoj nija politi ka.

Pored antropologije i sociologije, svoj doprinos konceptu poslovne kulture dala je i socijalna psihologija. Socijalna psihologija je znanost koja prouðava kako socijalna sredina utjeðe na mi5ljenje, osjeóaje i pona5anje ljudi.121 Socijalna psihologija istraZuje proces socijalnih interakcija ljudiu kojima se

kreiraju odnosi i pojave koje prihvaóaju sudionicitih socijalnih interakcija.
r20

Vidi detaljnije: V. Lynn Meek, Organizational Culture: Origins andWeaknesses, Organizational Studies, br. 4, 1988., dostupno sa: www.oss.sagepub.com (12.9.2O10:) t21 Vidi detaljnije: M. A. Hogg, G. M. Vaughan,social Psychology, Prentice Hall, Englewood
Cliffs, London, 1995.

134

tjeðe kao ðlan "druSrkoj socijalnoj zajednomena u poslovnim ce. Izvor interesa za : u njihovu znaðenju lovni subjekti moZda linca. Pri prenoSenju rdZmenta, kultura je rje je dobila: "organi-

Ju nalan i sloZen fenomen veó. i zato ðto je sama menadZerska teorija vrlo sloZena. Nju ðini puno koncepata, pravaca i Skola miðljenja koje je vrlo teðko jeliti u jasno profilirane i medusobno odvojene cjeline k ne preklapaju. Zato je utoliko teZe koncept poslovne kul

erd

tih pravaca ili Skola mi5ljenja.

Najðeðóije naðin grupiranja teorija poslovne kulture i m vo svrstavanje u pet osnovnih pravaca ili Skola miSljen prema temama koje zaokupljaju njihovu paZnju kao i pr na organizacijske probleme.

pta poslovne kulture i sociolozi koji su folne aspekte Zivota u -ima. Oni su vrlo rano 5to su mitovi, rituali ovnih subjekata. Ele3 su upravo sociolozi e kulture. Primjer su ¡formalne norme po-

Prvi pravac je klasiðna Skola organizacije. Karakterizira va poslovnih subjekta. Glavne teme su formalna poslov hija, funkcionalni ustroj, kruta i birokratska podjela rada Glavni predstavnici su Frederik Taylor, Henry Fayol i Ma

ptu poslovne kulture znanost koja prouõa-

: i ponaSanje
<cija

ljudi.121

Drugi pravacje ðkola meduljudskih odnosa ili bihevioris 5l<ola u teoriji organizacije i menadZmenta nastala s poz vim eksperimentima tridesetih godina proSlog stoljeóa. sofisticiranijom metodologijom i preuzimanjem sazna sociologije prerasla u bihevioristiðku perspektivu teori kata. Fokus je na pona5anju ljudiunutar poslovnog subje su: motivacija, grupni rad, liderstvo, moó, konflikti itd. su Mayo, Roetlisberger, a poslije i Argyris, Lewin, Maslo

ljudiu kojima se
Organi zational

;ocijalnih interakcija.
Veaknesses,

Treói pravac je teorija dono5enja odluka. Ova teorija di nu i deskriptivnu granu donoSenja poslovnih odluka. Na nici su Simon i March.
I22

9.2010J Prentice Hall, Englewood

Vidi detaljnije: Josip Zupanov, Kttlturni kapital kategorija informa
1998.

radova Sociokulturni kapital i tranzicija u Hrvatskoj, Hrvatsko socio

prilagoditisituacijiu kojoj se poslovnisubjekt nat"azlPrema ovnj teoriji, poslovnije subjekt konfiguracija elemenata u stanju harmonije i rav. noteZe. Glavni su njezinizagovornici Lawrence, Lorsch, Mintzberg i Mitler.
svaka mora

Koncept poslovne kulture u ovih pet teorija organizacije i menadZment¡r pripada fokusu bihevioristiðke Skole miSljenja. lJzto, prevladavajuóa empi. rijska metodologija istraZivanja, kao ivokacija samih istraZivaða (psiholori i sociolozi), upuóuje na zakljuðak o pripadnosti poslovne kulture biheviori^ stiðkome naðinu razmiSljanja o poslovnom subjektu.

4.3. Razumijevanje i izgradnja zajedniðke poslovne multikulture
Danas se poslovna kultura u razvijenome svije-

tu afirmirala u punome sjaju jer je na trZi5tr¡
nastalo dovoljno kapitala koji po profitnoj lei" gici Zudi i Zuri da se oplodi. Uzto, nove tehno' logije, radi konkurentnosti u osvajanju trZiSta, potiõu sve veóu racionalnost poslovanja i kvalitetu proizvoda.l23 U poslovnim subjektima, posebice u velikim korporacijama, sve se viðe smatra da nekulturan djelatnik mof-* postati koðnicom razvitka. Poslodavci se sve ðe5óe suðeljavaju s emociel" nalnom stranom djelatnika i naslagama tradicijske kulture u njima, ðestt¡ nepremostivima, individualnim, ali iregionalnim kulturnim odlikama u rfi" zliðitim skupinama. upravo zbog tih multikulturnih naslaga ðovjeka nijt: lako prilagoditi novoj tehnoloðkoj itrZisnoj situaciji. Moralo se poðeti njinr* sustavno upravljati i educiratiga za uspostavu zajedniðke poslovne kulturcl koja znaðajno utjeðe na razvoj poslovnog subjekta.

r23

Dostupno sa: www.capital.ba (10. 2.2010.)

136

rkt nalazi. Prema ovoj :anju harmonije i rav'
r,

¡l$sr¡
$*'{, ,-ht*{, r¡ledu kojima

je i poslovna

kultura:12s

Mintzberg i Miller.

rcije i menadZmenta rrevladavajuóa empi' istraZivaða (psiholozi 'ne kulture biheviori"

$\*slwni subjekt kao stroj. Poslovni subjekt, kao i **¡ ri¡da medu dijelovima sustava i mehanizmima k x{lttjn koristi klasiðna teorija.
$iç¡sl*vn i

subjekt kao organizam. Poslovn i subj ekt j e $Ìt$$ren sustav koji se mora prilagodavati okruZen k¡¡rìste kontingentna i konfiguracijska teorija poslo $\rsl*vni subjekt kao mozak. Poslovni subjekt je, kao
s{j** donoSenja

¡w*:rxclu info¡macija idonoSenja odluka. Ovom se me

ovne multikulture
l u razvijenome svije;jaju jer je na trZiSttl rkoji po profitnoj lo' di.Uz to, nove tehnosve veóu racionalnost

odluka, kao i suvremena teorija organ

$sçlrlovni

subjekt kao kultura. Poslovni subjekt je st*v koji, poput dru5tva, ima svoju kulturu.

åh¡slnvni subjekt kao politiõka struktura. Poslovn

$ì¡'r¡rìtâtrati i kao mjesto gdje se dogada demonstr p*stoji sukob interesa.

rjektima, posebice u :uran djelatnik moZe
;uðeljavaju s emocioulture u njima, ðesto urnim odlikama u ranaslaga ðovjeka nije {oralo se poðeti njime iðke poslovne kulture

$\**lovni subjekt kao sredstvo dominacije. Poslovni Àreriran kao mehanizam za eksploataciju ljudi. M irrt¡lle su tu metaforu.
$k'rsleivni

subjekt kao psihiõko stanje. Poslovni sub sttirtrati i kao sredstvo za potiskivanje ili stvaranje o rtunja njezinih dionika. Täko se moZe reóida poslovn $trah od smrti stvarajuói iluziju besmrtnosti, patrijar

*fuslovni subjekt kao promjena. U ovoj metafori p xr*slovnog subjekta promjene, dok se na stabilnost ciÍidan sluðaj promjena.
'lsr$*

e'rvil,l ftrf"ufj, Kultura i preduzetnütvo,Zadulbina Andrejevió, Beogra

rl*trrljnije: Gareth Morgan, lmages of Organizations, Sage Public

Þ individualna inicijativa i odgovornost svake osobe Þ tolerancija rizika i poticaj djelatnika za stvaralaStvo i inovacije Þ usmjerenje na ciljeve i oðekivanja poslovnih postignuóa Þ integracija i koalicijski odnosi unutar poslovnog subjekta Þ potpora menadZmenta u clavanju uputa i potpore svojim podredenima

Þ kontroling i nadzor ponaSanja djelatnika Þ identifikacija s poslovnim subjektom ili s profesionalnim
rada

podruðjem

> sustav nagradivanja
uðinka

temeljen na kriterijima

i

pokazateljima radnog

Þ tolerancija u rje5avanju sukoba i razliðitosti Þ kultura dijaloga na svim hijerarhijskim razinama.
Procjenjivanjem raznih vrsta kultura, od slabe do jake, stvara se osjeóaj zajedniðkog razumijevanja koje pripadniciimaju o poslovnom subautori jektu, odnosno o tome kako se poslovi obavljaju i kakvo se pona5anje od njih oðekuje. Dominantna kultura poslovnog subjekta izrai,ava bitne vrijednosti karakteristiðne za veóinu zaposlenih. Potkulture se razvijaju u velikim sustavima kako bi odrazile odredene zajedniðke situacije s kojima su suoðenipripadniciu zemljopisno razdvojenim ustrojbenim odjelima poslovnog subjekta.
Kultura zahtijeva da se ljepota udruZi s istinom.

Znaðenje poslovne kulture proizlaziiznjezina utjecaja na poslovanje i poslovne rezultate. O ovom se konceptu ne bi toliko pisalo i govorilo da ne postoji snaZno uvjerenje kakoje za uspjeSan rad poslovnih subjekata nuZna
r26 Stephen

P.

Robbins, Bitni elementi organizacijskog ponoíanja,lll. izdanje, Mate, Zagreb, 1995.,

str. 253.
138

iinovacije
uóa

iekta 'ojim podredeni-

performanse poslovnih subjekata, dok su potencijalno aspekte njezina utjecaja uglavnom zanemarivali. Razlo je bila Zelja autora da, prikazujuói poslovnu kulturu u p 5to vi5e zainteresira menadZera za novi koncept rada. T zacijskom kulturom treba ovladati kako bi se preko nje utjecaji na poslovanje poslovnih subjekata, ali i izbjegli negativni utjecaji.
Poslovna kultura vrlo je znaðajan õimbenik u donoSenju strateSkih odluka. DonoSenje poslovnih odluka u po-

rlnim podruðjem

:ateljima radnog

Kulture se nikada ne ra tradicionalnih vr'rjedn pripada onima koji se n tradicije i prihvatiti no

<ultura, od slabe dniðkog razumirposlovnom subse poslovi obavrltura poslovnog

óinu zaposlenih. ile odredene zasno razdvojenim

slovnom subjektu, pa i onih ut strate5kih, nalazi se pod utjecajem polaznih pretpostavki ivjerovanja koje donositel izboru strate5kih pravaca razvoja te izbora konkurents donoSenju drugih vaZnih odluka - donosioci uvijek pola sa, pretpostavki ilivrijednosti. Hoóe li strateSke odluke u najveóoj mjeri ovisi o polaznim pretpostavkama koje kultura.

p.oslovanje i po-

i govorilo da ne
subjekata nuZna
.1995.,

Poslovna kultura znaðajria je za poslovanje poslovnih terminanta njihove sposobnosti da se prilagode okruZ pretpostavka kako su kompanije uspjeSne zato Sto imaju fleksibilnost i otvorenost prema zbivanjima na trZiStu. U imaju sustavvrijednosti ivjerovanja kojiu prvi plan stav prilagodavanja promjenama u okruZenju.

Mate, Zagreb,

Poslovna kultura predstavlja proces koordinacije rada jektu. Normirana i propisana jedinstvena poslovna kult i ubrzava proces koordinacije rada svih dionika u poslo

prihvati ove vrijednosti i norme kao svoja osobna pravila miSljenja, kontrola njihova pona5anja bit óe vrlo jednostavna.
Ljudima ne pomaZemo ako za njih ëinimo ono 5to mogu sami uëiniti.
¡ ë.o

Pomoóu zajedniðkih standarda poslovne kulture moguóe je postiói ne samo kontrolu pona5anja veó i mi5ljeAbraham LÌncoln (a m eri ëki p redsjedn ¡k pol¡ti nja te osjeóaja zaposlenih. Nametar) njem odredenih kulturnih vrijednosti, ljudi se usmjeravaju da misle i osjeóaju na odreden naðin, a da to ðak i ne primjeóuju. To eliminira moguónost nezadovoljstva i pobune protiv takva ograniðavanja njihove slobode. Zajedniðki standardi i pravila ilustrativno pokazuju djelatnicima poslovnog subjekta kako se u pojedinim situacijama treba pona5ati, 5to se od njih oðekuje, a 5to ne. Pravila vrijede za sve jednako ijasno pokazuju Sto slijedi ako se od njih odstupa.
Poslovna kultura znaõajno smanjuje konflikte u poslovnom subjektu.Jedan od vrlo ðestih uzroka konflikata u poslovnim subjektima jesu razliðiti i nekompatibilni referentni okviri od kojih ljudi polaze u razumijevanju svijeta oko sebe. Kada dvije iliviðe osoba, koje imaju sasvim razliðite pretpostavke, vrijednosti ivjerovanja o svijetu, dodu u situaciju da zajedno rade

ili donose odluke, moguó je konflikt izmetlu njih.
Poslovna kultura izvrstan je skup motiva. SnaZna kultura potiðe poistovjeóivanje dionika poslovnog subjekta s njome. Time ljudidobivaju moguónost zadovoljenja svojih potreba za pripadanjem. Zaposleni u poslovnom subjektu nisu motivirani samo plaóom - oni uz materijalne potrebe, Zele zadovoljiti i svoje potrebe za pripadanjem.Jedna od najznaðajnijih potreba koju ljudi zadovoljavaju u poslovnim subjektima jest potreba pripadanja

odredenoj socijalnoj grupi.

140

slovne kulture.

l standarda

6.

Navedite temeljna obiljeZja klasiðne Skole or

poróe je postiói ne íanja veó i miSljerslenih. Nametarrnih vrijednosti,

7. O ðemu promi5lja ðkola meduljudskih odnosa
10.

8. Razjasnite podjelu teorije dono5enja odluka. 9. Objasnite sustavnu perspektivu.
O ðemu promi5lja kontingentna teorija?

,adatoðakine
une protiv takva avila ilustrativno linim situacijama rijede za sve jed-

11. Nabrojite iobjasnite metafore za razumijevan
poslovne kulture.

12. 13. 14.

Koje karakteristike iskazuju bit poslovne kul

Objasnite vaZnost poslovne kulture u proce odluka.

om subjektu. Je:ima jesu razliðiti u razumijevanju im razliðite pretr da zajedno rade

Pojasnite poimanje poslovne kulture kao pro poslovnom subjektu. djelatnika?

15. 16.

Kakva je veza izmedu poslovne kulture i efik

Sto poslovni sustav postiZe zajedniðkim stan
re?

17. Na koji naðin poslovna kultura smanjuje ko
ra potiõe poisto-

bjektu?

dobivaju moguóeni u poslovnom ne potrebe, iele aðajnijih potreba treba pripadanja

18. 19. 20. 21.

Za5to kaZemo da je poslovna kultura izvrsta

Nabrojite pet osnovnih pravaca ili Skola miðl

Koje su temeljne karakteristike teorije dono5 zini predstavnici?

Koja su obiljeZja kontingentne teorije i tko s

22.

Nabrojite deset vaZnih karakteristika poslov

142

Karakteristike poslovne kulture promatraju Dem se samo s motriSta vrijednosti i normi koje su kojijam zajedniðke zapoduzeóe kao poslovni sustav. bolje n Ono 5to nije raðireno u ðitavom poduzeóu i G 5to ne prihvaóaju svi njegovi õlanovi, nije ni karakteristika poslovne kulture. Veóina autora koji se bave izuðavanjem pojma, sadrZaja i biti kul govor, saznanja, vrednote, pravila i simboli temeljne njezi

Þ govor kao temeljni oblik kulture komuniciranja Þ saznanja, tvorevine koje pruZaju objektivnu sliku o Þ vrednote koje ðine sustav materijalnih

religija, ideologija, filozofija, predrasude i znanstve

i

duhovn

osmi5ljavaju Zivot i usmjeravaju ðovjekovo djelovan

Þ pravila

sadrZe naredbe

i zabrane

ponaSanja te u s

predstavljaju operacionalizaciju dru5tvenih vrednot hovo kr5enje

Þ simboli u novije vrijeme sve viðe postaju predmet

ban oblik kulturnih tvorevina kojima se simboliðno i odanost svojim znakovima, simbolima, zastavama, grbu i drugim ideoloSkim i statusnim simbolima.

5.1. Temeljni elementi poslovne kulture

Temeljni su elementi poslovne kulture sadrZaj, socijaln nastanka, stabilnost i odrZavanje tejedinstvenost i speci

interakcije dionika poslovnih subjekta i zajedniðka su za sve ili za veóinu njih. Drugo, kao sadrZaj poslovne kulture definiraju se razliðiti kognitivni elementi kao ðto su vjerovanja, vrijednosti, pretpostavke i norme ponaðanja. Treói element koji se ukljuðuje u sadrZaj poslovne kulture jest obrazac iliustaljeno ponaSanje djelatnika poslovnih subjekata. õetvrto, kao sadrZaj poslovne kulture spominju se i simboli koji odraZavaju odredena znaðenja

i norme pona5anja. 2. Socijalni karakter. VaZna karakteristika kulture jest da je to socijalna kategorija, u smislu da postoji samo u okvirima socijalnih grupa kao 5to su poslovni sustavi, socijalni slojevi, profesije, nacije i sl. Tako je i poslovna kultura kategorija koja postoji samo na razini poslovnih subjekata kao socijalnog sustava, a ne na individualnoj razini. Znaðenja, vrijednosti, vjerovanja, obrasci pona5anja ili simboli, da bi mogli ðiniti poslovnu kulturu, moraju biti zajedniðki za sve ili bar zaveóinu dionika poslovnih subjekata. I(ultura nije samo psiholoSki fenomen, vezan za pojedinca. Kultura je prije svega socioloSka kategorija, vezana za kolektiv.

3. Efekti nastanka. Vrlo ðesto se poslovna kultura ddfinira preko svojih utjecaja na'procese rada i njihove izvr5itelje. Obiðno se kaZe da poslovna
kultura usmjerava ili ðak odreduje radne procese i ponaSanje ljudi. Poslovna kultura dovodi do toga da svi djelatnici i poslovni subjekti pribliZno jednako interpretiraju i razumiju pojave u svijetu i oko sebe. S druge sttane, poslovna kultura kreira skup pravila iuputa koji usmjeravaju svakodnevno pona5anje i aktivnosti ljudi. Poslovna kultura nastaje kroz zajedniðko iskustvo d ionika koj e oni stj eðu rj e5ava nj em svakodnevn ih problem a. Zbog toga je za formiranje poslovne kulture potrebno odredeno vrijeme u kojem bi se iskustvo stjecalo. Do zajedniðkih znaðenja stvari i pojava, kao izajedniðkih vjerovanja, vrijednosti i normi ponaðanja, ðlanovi poslovnih subjekta mogu
146

sve

ili za veóinu

zliðiti kognitivni i norme ponaSa:urejest obrazac yrto, kao sadrZaj
redena znaðenja

5. Jedinstvenost i specifiðnost. Jedna od karakteristika jest i ta ðtoje vrlo specifiðna ijedinstvena za svaki poslovn ne postoje dvije potpuno iste osobe, nema ni dvije iste p Uzrok je tome ðinjenica da poslovna kultura nastaje iz zaje dionika svakoga poslovnog subjekta, koje se stjeðe tijekom

Mnogi su poslovni subjekti stjecali
karaktea je to socijalna a postoji samo u ;rupa kao Sto su lako je i poslovih subjekata kao vrijednosti, vjeoslovnu kulturu, ovnih subjekata. r. Kultura je prije
, VaZna

prednost na trZiðtu zahvaljujuói upraDemokracija narod sveðano vo specifiðnome naõinu ponaSanja i Karlhei razmiSljanja menadZera i zaposlenih, (njemaëk¡ i zatim participatívnom stilu upravljanju, naðinu motivacije djelatnika, sustavu nagradivanja i odluka. Organizacijski ustroj, stil rukovodenja, motivacij luka i rjeðavanje konflikata bitno se razlikuju u poslovnim pripadaju razliðitim nacionalnim kulturama, 5to osobito d u multinacionalnim korporacijama.
U novije se vrijeme performanse poslovnih subjekata

rira preko svojih :aie da poslovna ¡je ljudi. Poslovna <ti pribliZno jed. S druge strane, aju svakodnevno zajedniõko iskublema. Zbogtoga rme u kojem bi se kao izajedniðkih h subjekta mogu

i njih liziraju u okviru koncepta poslovne izvrsnosti i konkure Poslovna kultura, prema novijim shvaóanjima, moZe biti zn kurentske prednosti poslovnih subjekata.rzT Dakle, da bi konkurentske prednosti nekoga poslovnog subjekta, m njegov intelektualni kapital i poslovna kultura.128

127

Slavica Singer, Regionalni indeks Hrvatske 2007., Nacionalno vijeóe za gram Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), 2agreb, 23. 9. 2008., dos hr (48. s.201.1.)

128

Ante Pulió, Dragomir, Sundaó, lntelektualní kapital Consulting Center, Rijeka, 2001., srr. 15.

- resurs 2'1. stoljeóa,

razina na kojoj kultura u cjelini obitava.

Þ Regionalna kulturna matrica podrazumijeva neke osnovne ideje koje
povezuju jedno dru5tvo ijednu kulturu u duZem razdoblju i na Sirem prostoru. Tako se moZe govoriti o srednjovjekovnoj europskoj krSóan-

skoj kulturi ili o antiðkoj helenskoj kulturi kao o tipovima kulture.

Þ
Þ

Nacionalna podloga za stvaranje nacionalnih kultura su najðeSóe jezik, ali i religija i druga zajedniðka povijesna obiljeZja.
Cehovske kulture i potkulture javljaju se unutar dru5tva dijeleói njegovu globalnu kulturu. Tako klase, slojevi i neke profesionalne grupe,

podjela druStva na selo i grad postoje kao univerzalni oblici stvaranja potkultura u klasnim i diferenciranim dru5tvima.

Þ Grupna kultura osoban je oblik potkulture gdje se jedna grupa ljudi
nastoji izdvojiti iz druðtva i ne nastoji mijenjati druStvo, veó Zivot u svojoj izdvojenoj grupi organizirati prema drukðijim vrednotama i pravilima.

Þ Osobna kultura sastoji

se od fonda duhovnih tvorevina koje pojedi-

nac usvaja tijekom procesa socijalizacije, multikulturacije i odgoja. Osnovno je da dru5tveni mehanizmi te tvorevine u sustavu nameóu

pojedincu kojitako ima male moguónosti autonomno birati i stvarati svoj pogled na svijet i svoju osobnu kulturu. Takva sloZenost kulture ne samo da pruZa razliðite sustave stvaranja identiteta veó moZe biti i izvor podijeljenog identiteta sa sukobljenim elementima.
NajviËu moguéu razinu razvoia

moralne kulture postiéi ¿emo kad shvatimo da bismo trebali imati kontrolu nad vlastitim mislima.
(en gl eski zna

Charles Dorwin nstveni k i p ri rodoslovac)

Kada djelatnici nekog poslovnog subjekta na istinaðin rjeSavaju neki poslovni zadatak, to znaði da taj zadatak za njih ima isti postupak
rada i isto znaðenje.

148

KOGNITIVNI ETEMENII

SIMBOI.I(Kt

snovne ideje koje udoblju

ina

Sirem

vizija imis'rja

:uropskoj kr5óanovima kulture. ra su najõe5óe jeja.
u5tva dijeleói njefesionalne grupe, ni oblicistvaranja

simboli slavovi vjerovanja
uvjeti rada
poslovna

naiin kom

modeli po

ceremo

efika

: .

naiin obavlja

zajedniika oiekivanja

osjeftnja

jedna grupa ljudi ,r5tvo, veó Zivot u lim vrednotama i :vina koje pojedituracije i odgoja.
r sustavu nameóu

govor i identitet ideologija interi , no¡mevrijednosti ' .,.i ,: , ' infras neformalnapravila , ,,, , participativn ugled poslovnog subjekta rftuali obifaji pos prite i le naiin miSljenja
i u

lzvor: Kreacija autora

birati i stvarati sloZenost kulture "eta veó moZe biti ¡ntima.
no

rekog poslovnog
rðin rjeSavaju neki

r,

to znaði da taj

ma isti postupak
rje.

Kognitivni elementi poslovne kulture su kategorije koje ðine da situacije, stvari ili pojave u poslovnom subjektu imaju isto znaðenje za sve njegove ðlanove. Simboliðki elementi kulture su one kategorije k stiraju ta zajedniðka znaðenja. Kognitivni elementi kultu kategorije koje kreiraju zajedniðko miõljenje i pona5anje subjektima. SimboliðkisadrZaj kulture obuhvaóa sve ono zultat ili posljedica zajedniðkog miSljenja dionika poslovn se kognitivni elementi nalaze u glavama ljudi i ne mogu simboli su vidljivi u svakodnevnom Zivotu poslovnog sub

mjela priroda i naõin na koji pretpostavke, vrijednosti i norme usmjeravaju mi5ljenje i pona5anje dionika poslovnih subjekata, nuZno je upoznati se s naðinom nastanka, karakteristikama i funkcioniranjem interpretativnih shema.
Ljudi koji stvaraju povijest, nemaju vremena pisatio njoj.

Analiza kognitivnog sadrZaja poslovne kulture nije moguóa ako se ne prihvate neke pretpostavke karakteristiðne za filozofski Klemens Von Metternich (njemaëki princ) pravac poznat pod nazivom simboliðki interakcionizam. Ova socijalna paradigma istovremeno je osnova socijalne i kognitivne psihologije, bez ðijih se saznanja ne mogu razumjeti kognitivni elementi poslovne kulture. PostojiviSe vrsta interpretativnih shema, a najpoznatije su osobne sheme i sheme uloga.
Osobna shema predstavlja organizirano znanje o odredenoj vrsti ilitipu liðnosti. Ova shema sadrZi ciljeve i karakteristike nekog tipa liõnosti i njegovo

oðekivano ponaSanje, posebice u nekim specifiõnim situacijama.
Shema uloge predstavlja organizirano znanje o osobinama i ponaSanju koje se oðekuje od osobe u odredenoj ulozi. Frimjeri shema uloga su shema

profesora, shema doktora, shema roditelja, shema direktora itd.Za svaku od ovih uloga na shemi karakteristiðne su osobine i ponaSanje ljudi koji ih "igraju". Tako se "zna" da je otac strog, a majka njeZna; da je profesor sistematiðan, a politiðar sklon podilaZenju. Od svake osobe koja se nade u nekoj od spomenutih uloga oðekuje se i odredeno pona5anje, tako da se ljudi priliðno iznenade ako se neka osoba u odredenoj ulozi ne ponaSa u skladu s oðekivanjima koja postoje u vezi s tom ulogom.
Poslovna kultura nije niSta drugo nego sustav zajedniðkih elemenata koji se pojavljuju u interpretativnim shemama svih ili veóine dionika nekoga

poslovnog subjekta. Zaposleni u poslovnim subjektima razvijaju interpre150

rma. Da bi se razu-

orme usmjeravaju no je upoznati se n interpretativnih

laja poslovne kulne prihvate neke

iðne za filozofski m simboliðki intea paradigma istoz ðijih se saznanja . Postoji vi5e vrsta isheme uloga.

Demok kulture, a nastale su kroz empirijsko i zajedsvrsisho niõko iskustvo dionika poslovnog subjekta. ViSe puta ponovljenom zajedniõkom inter(nje m aëk pretacijom nekog dogadaja ili situacije, odreduje se njihovo znaðenje za zaposlene te se tako definira s vikati na svoje podredene, treba li pripravnik nositi kav uputno iznositi protuargumente nekoj odluci rukovodstva donositi samo na razini uprave poslovnih subjekata ili part broja djelatnika, trebaju lisvi imati pribliZno iste plaóe i na baju biti razliðite itd. Buduói da su u razliðitim poslovnim stva zaposlenih razliðita, i njihove óe interpretativne shem

lz naznaðenog se moZe konstatirati da je poslovna kultu

vrsti ilitipu liðl liðnostiinjegovo
,roj

svaki poslovni subjekt upravo zato ðto svaki od njih ima iskustvo iz kojega su se razvile interpretativne sheme nje

acijama.

koje ra uloga su shema rtora itd. Za svaku rnaSanje ljudi koji ina; da je profesor
ra i pona5anju

rbe koja se nade u aSanje, tako da se ulozi ne ponaSa u

Vrijednosti i vjerovanja osnovni su elementi koji imaju pre ciju u sadrZaju poslovne kulture, a govore ljudima ðemu tr se treba ponaSati. Vrijednosti i vjerovanja vrlo je te5ko razd smatraju i identiðnim pojmovima, no medu njima ipak im nosti su "postojana vjerovanja daje odredeni naðin ponaS ciljno stanje osobno ili dru5tveno poZeljnije od suprotnog n ili ciljnog stanja".l2e Vrijednosti predstavljaju odredenu vr pojedinac, poslovni subjekt ili dru5tvo treba teäti i koji tr ðitavo njihovo ponaSanje i sve njihove akcije.

Svaki ðovjek ima svoj sustav vrijednosti kojije prihvatio tije

kih elemenata koji :re dionika nekoga razvijaju interpre-

i sazrijevanja. Sustav vrijednosti oblikuje se kroz identifik koje ðovjek smatra vaZnima i na koje se ugleda tijekom sazr ói u organizaciju pojedinac donosi individualni sustavvrijed

Vjerovanja i vrijednosti vrlo su bliski onome 5to Peter Drucker naziva "teorijom biznisa".l30 Po njemu, svaki poslovni subjekt tijekom svoga razvoja dolazi do niza vjerovanja i vrijednosti.o tome kako biznis funkcionira i kako bi se poslovni subjekt trebao razvijati i pona5ati. Sustav tih vjerovanja i vrijednosti Drucker naziva teorijom posla ili biznisa. U tu teoriju spadaju vjerovanja ivrijednosti o kupcima, konkurenciji, kvaliteti, inovacijama, ulozidrZave u biznisu itd. Na vi5e primjera Drucker pokazuje kako teorija biznisa, kao sustav vjerovanja i vrijednosti, moZe dovesti do ispravnih ili neispravnih strateðkih odluka koje izravno vode prema uspjehu ili prema propasti poslovnih subjekata. Drucker smatra kako svaka teorija biznisa ima tri kljuðne komponente, odnosno tri grupe vjerovanja ivrijednosti od kojih se sastoji:
I

Þ Prvu grupu vjerovanja ðine vjerovanja o okruZenju, trZiSnom poten-

t ;].iliJ'äTlunure,

vjerovanja o misiji poslovnog subjekta i specifiõnoj konkurentskoj prednosti poslovnih subjekata. Drucker smatra da je za poslovni subjekt od vitalne vaZnosti da uvjerenja i vrijednosti u svakom trenutku budu medusobno uskladena i prihvaóena od svih djelatnika koji ih trebaju kontrolirati i unapredivati.l3t

Þ Treóa grupa komponenti poslovne kulture odnosi se na norme ponaSanja. Zna se da neformalne grupe djelatnika stvaraju svoje norme

ponaSanja koje su duZni pojtovati svi ðla¡ovi grupe i to pod prijetnjom sankcija od ostalih dionika grupe. Danas je poznato da se u svakoj grupi ili poslovnom subjektu razvijaju odredena pravila ponaSanja u standardiziranim situacijama.
130

Vidi detaljnije: Peter
F.

F.

Drucker, The Theory of the

Business,

Harvard Business Review 1994.

r3r Peter

Drucker, lnovaciie i poduzetniítvo, Globus, Zagreb,1992', str. 174.-191.

152

dnosti vrlo su blilter Drucker nazinisa".l3o Po njemu, ¡ niza vjerovanja i : poslovni subjekt rosti Drucker nazilnja ivrijednosti o u biznisu itd. Na '¡e ) sustavvjerovanja strateíkih odluka rslovnih subjekata. rðne komponente, rstoji:
u, trZi5nom poten-

Norme ponaSanja imaju vrlo vaZnu ulogu u Nez Zivotu poslovnog subjekta. Ako veóina dionedos nika poslovnog subjekta prihvati iste norme, Bjorn njihovi óe medusobniodnosi i interakcije teói (norve glatko, bez veóih konfrontacija. Ako, medutim, ne postoji slaganje dionika poslovnog subjekta u pogle redovito dolazi do konflikata. Ako dio zaposlenih smatra d biti podredeni i uvijek sluSati starije, dok drugi dio kolektiv trebaju bitijednaki i da samo kvaliteta rada moZe biti mjer konflikti su izmedu te dvije grupe zaposlenih neizbjeZni.

rg subjekta i specita. Drucker smatra vjerenja ivrijednona i prihvaóena od
divati.l3t

;i se na norme povaraju svoje norme rpe i to pod prijete poznato da se u pravila pona'd'ena

Argyris i Schon postavili su vrlo korisnu distinkciju izme ki, vrijednosti i uvjerenja koje ljudijavno iznose i onih k pridrZavaju u svakodnevnom pona5anju. Uoðili su kako lju subjektima i izvan njih vrlo ðesto javno istiðu jednu vrstu jednosti, dok se u svome stvarnom ponaSanju upravljaju s vrijednostima i vjerovanjima. To je posebno vaZno za istra proniknuti u poduzetniðku kulturu nekoga poslovnog subje puno oslone na ono 5to ljudiu poslovnom sustavu kaZu, m da slika kulture do koje se istraZivanjem docle bude slika j kulture, a ne stvarnih kulturnih vrijednosti ivjerovanja.

Teorija za javnost uglavnom sadrZi vrijednosti i vjerovanja, pretpostavke elementi teorije za upotrebu. Priliðno je teSk da ljudi mogu javnoizraiavatijednu vrstu pretpostavki, a u
se Zivotu sluZiti sasvim drugom. Razlog tome

je Sto su bazi ke podsvjesne kategorije, a diferenciranje teorije za javn upotrebu svjesno je manipuliranje.

Business Review 1994.

,tr.174.-19'1.

smatra kako okoliS nije njegov Nekada raskorak izmedu isticanih i Zeljenih vrijednosti ivjerovanja prouzroõen nesposobno5óu onog ili onih koji te vrijednosti istiðu, ali se ne pona5aju u skladu s njima. MoZe se dogoditi da se pojedinac ili poslovni sustav zaista Zeli ponaSati u skladu s vrijednostima koje proklamira, ali nema prijeko potrebne resurse ili kadrovske i tehnolo5ke sposobnosti za to.
ljudima kojistreme drukëijim ciljevima, ne mogu se praviti zajedniðki planovi.
S
Konfucije (kineski frlozof

Vrlo je ðesta pojava da poslovni subjekt javno istiõe vrijednosti i uvjerenja za koja se zalaZe. To je vrlo korisno kao ðimbenik motivacije za
zaposlene, integraciju kolektiva i unapredenje

i

ugleda poslovnih subjekata. Obiðno se teorija za javnost publicira u okviru lzjave o misiji poslovnih subjekata. Argyris i Schon skreóu paZnju da je pri ovakvim javno isticanim vrijednostima i vjerovanjima potrebna opreznost. MoZda je rijeð samo o teoriji za javnost, a ne i o teoriji za uporabu.

socijalni reformator)

5.3. Simboliðk¡ elementi poslovne kulture
Simboliðkim sadrZajem poslovne kulture obuhvaóeno je sve ono 5to u poslovnom subjektu za djelatnike ima neko znaðenje. Simboli su znakovi, predmeti, postupci ili pojave koje znaõe ne5to viðe ili ne5to drugo nego 5to su oni sami. Simboliðki sadrZaj poslovne kulture obuhvaóa sve ono 5to u poslovnom subjektu odraZava zajedniðke pretpostavke, vrijednosti, vjerovanja ili norme. Simboli su vidljiv dio poslovne kulture, pomoóu kojih se mogu razumjeti zajedniðke pretpostavke, vrijednosti i vjerovanja dionika poslovnog subjekta.

sposobno5óu onog ladu s njima. MoZe
i ponaSati u skladu

i pojave, koji su nastali kao produkt zajedniðkih pretpost vjerovanja dionika poslovnog subjekta.

:bne resurse

ili ka-

lovni subjekt javno a za koja sezalaie. ¡enik motivacije za <tiva i unapredenje Obiðno se teorija riru lzjave o misiji : priovakvim javno
r.

MoZe se slobodno reói da je gotovo Demokrac sve u poslovnom subjektu simbol njena s naðela: gove kulture, polazeói od portirnice i slobodigovo pona5anja portira preko poslovne doda nijednu kumentacije, izgleda osoblja i raõuna, Mark Twai prostora i ureda, interijera te izgleda naðina komuniciranja i obraóanja, do strategije i ciljeva po Sve ðto se dogada u poslovnom subjektu praktiðno je o slovne kulture i nosi peðat pretpostavki, vrijednosti ivjer rukovodstvo i zaposleni u njemu.
Sve 5to

rost. MoZda

je rijeð

3

sve ono 5to u po-

vidimo u poslovnom subjektu nosi neko znaðenje poslovne kulture toga poslovnog subjekta. Ipak, nisu sv nako transparentni - neki su puno vidljiviji od drugih i la znaõenje koje u sebi nose. lz organizacijskog ustroja po koji takoder predstavlja svojevrsni simbol, moZe se uoð odluðivanja i drugih vrijednosti koje su prisutne u tome p tu.

imboli su znakovi, neSto drugo nego
uhvaóa sve ono Sto
kç,

Buduói da su simboli heterogene kategorije, radi lakSeg hove prirode i znaðenja korisno ih je razvrstati u ove trig bihevioristiðki i materijalni.

vrijednosti, vje'e, pomoóu kojih se vjerovanja dionika

Semantiõki simboli prepoznaju se u jeziku inaðinu govor jem simbolu kulture. Naõin govora nije samo proizvod ku utjeðe i na njezino oblikovanje. U njemu su sublimirana z kulturni sadrZaj. Zbogtoga se u svakoj kulturirazvija spe izraza. Nacije razvijaju svoju nacionalnu kulturu izraiava

ali nije dostojanstven.
Konfucije (kìneski frlozof i socijalni reformator)

õlanovi te poslovni subjekti izraíava-

ju ona znanja i vjerovanja do kojih su

doSli zajedniõkim Zivotom i radom. Ta komunikacija pokazuje znaðenja koja predmeti, dogadaji i pojave imaju za ðlanove poslovnog subjekta. NajlakSi naðin da se dotTe do znaðenja koja za ðlanove imaju pojave u samome poslovnom subjektu jest da se razumije njihov govor. Gotovo u svakome poslovnom subjektu moZe se napraviti popis specifi ðnih izraza, rijeði ili akronima koji imaju odredeno znaðenje samo u tome poslovnom subjektu i koji odraZavaju njegovu kulturu. Razumijevanjem tih specifiðnih izraza lako se dolazi do znaõenja koja ðine sadrZaj poslovne kulture. Temeljnije preduvjet uõinkovite poslovne komunikacije u poslovnom subjektu jeziõna kompetencija.t32 Da bi ljudi komunicirali u po-

f

ä

slovnom subjektu, moraju koristiti prepoznatljiv poslovnijezik. Sposobnost brzog,jasnog ilogiðnog izraiavanja misli iuvjerljivih argumenata, temeljni je razlog uspjeha govornika. Govor nije tek sredstvo izraZavanja misli, govor istovremeno oblikuje na5 naðin razmi5ljanja. ðesto se susreóemo s izrekom: "Kako óu znati ðto misli dok to ne kaZe?" Zaista, ako u nekom jeziku nema rijeði ili izraza za neku pojavu, pripadnicite kulture ne mogu ni misliti o toj pojavi. U nekim afriðkim drZavama rijeð snijeg ne shvaóa se jednako kao u Austriji ili nekoj drugoj europskoj zemlji, jer pripadnici afriðkog naroda ne poznaju tu prirodnu pojavu kao Austrijanci.
Nije sluðajno da u engleskom jeziku postojiviSe izraza za pojam koji se u naSemu govornom jeziku oznaðava smo jednom rijeðju: cilj. Engleske su rijeði: purpose, goal, aim, target, object. Ova razlika u bogatstvu izraza za rijeð cili svakako je povezana s razlikama u hrvatskoj i engleskoj nacionalnoj kulturi.

Stupanj racionalnosti i orijentacije k ciljevima u engleskoj je kulturi znatno veói te otuda iveóe bogatstvo izraza za isti pojam. Govor je ne samo proizvod kulture te njezin transmiter i komunikator veó istovremeno predstav132

Mario Plenkovió, Poslovns komunikologiiø, Alineja, Zagreb, 1991., str. 59.

.156

isubjekti izrai,ava'ovanja do kojih su Zivotom i radom. tlaji ipojave imaju
do znaðenja-koja iest da se razumije Ze se napraviti poe

medusobne odnose i stavove prema izgovorenim sadrZaj utjeõemo na druge, ali i drugi na n4s."134

:no znaðenje samo <ulturu. Razumijer koja ðine sadrZaj u 'ne komunikacije komunicirali u po-

Sastavni dio govora u svakoj kulturi su pravila i metafore ziðniizrazkoji ima preneseno znaðenje, koji se upotrebljav ðit od onoga kojemu prvobitno pripada, kako bi se suger s nekim drugim konceptom ili objektom".l3s Metafore su izraZavanja zato 5to ne predstavljaju samo jedno veó õita povezanih znaðenja.

ijezik. Sposobnost ;umenata, temeljni
iavanja misli, govor

;reóemo s izrekom: rekom jeziku nema rogu nimisliti o toj a sejednako kao u

afriõkog naroda ne

pojam koji se u na. Engleske su rijeði: t izraza za rijeé cilj racionalnoj kulturi. rj je kulturi znatno or je ne samo proivremeno predstavtr. 59.

Bihevioristiðki simboli prepoznaju se ritualima kao 5to su razne prigode i veselice koje konsolidiraju razliðite forme kulturnog izraiavanja kroz socijalne interakcije. Rituali su stilizirane, programirane aktivnosti i postupci kojima je cilj odredene efekte ve(.i izraziti te prenijeti odreiTene kultu vjerovanja. Tako je, na primjer, ritual dodjele ruõnog sata z ili trideset godina radnog staZa u nekom poslovnom sub ljenih i stiliziranih aktivnosti koje, izmedu ostalog, mogu direktora, obraóanje "predstavnika" nagradenih, podjelu sve prisutne. Taj ritual manifestira i veliða vrijednost loja subjektu.

Ritual obrane magistarskog i doktorskog rada na veóini fa mijeva ove aktivnosti: õitanje biografije kandidata, ðitan renstva o ocjeni rada, uvodnu rijeð predsjednika povjere

'33 Radivoje BoSnjakovió, Koristi mozak, RAI d.o.o., Slovenija, Kranj,200 r3a Pavao BrajSa, Umijeóe razgovora, C.A.S.H., Pula, 1966., str. 28.
'3s

Vladimir

Anié, Rjeðnik hrvatskog jezikø, Novi libar, Zagreb, 1991., str.

Bez obzira na to koliko ste zaposleni, uvijek morate naéi vremena za ucenje ili éete ostati neuki.

odredene kulturne sadrZaje, postavke, vrijednosti i vjerova Konfucije (kineski filozof i socijalni reformator) Na taj naðin rituali, stvarajuói d poznatog okruZenja, istovrem pridonose i stvaranju osjeóaja sigurnosti kod dionika poslovnog subj Ritualitakoder postavljaju granicu izmedu onih dionika poslovnog sub kojisu pripadnicikulrure i onih kojito nisu. onikojisu jn, akrivno sudj u ritualima, dok oni koji su out, ne sudjeruju. putem rituala ðlanovi po nih subjekata doznaju tko je "njihov", a tko nije. u poslovnim subjektim uglavnom javljaju rituali prijelaza, rituali postignuóa i marerijalni simb

Rituali prijelaza najõe5óe se javljaju kod ðlanova jedne grupe pri prihv nju novog ðlana. Primjeri za ovaj ritual su postupak prijema novih kad u poslovni subjekt ili "brucoSijada" kojom se prosravlja dolazak novih denata ("bruco5a") na fakultet, polaganje prisege u vojsci ili prigodom mocije magistara i doktora znanosti, konstituiranja predstavniðkih t na drZavnoj i lokalnoj razini itd. Ti su rituari uvijek prigoda da se nag osnovne vrijednosti poslovnog subjekta.

Rituali postignuóa slave pojedinaðne ili kolektivne rezultate i uspjeh stvaraju moguónost da menadZeri poslovnih subjekata dramatiðno is uspjeh iponaSanje koje je do njega dovelo. Rituali postignuóa istiðu, m festiraju i ðine transparentnim vrijednosti ivjerovanja koja su dovela do postignuóa. Na taj naðin uðvr5óuju poslovnu kulturu. Isto tako, ova gr rituala sluZi kao dobar prijenosnik kulture jer na oðigledan naðin poka je ðlanovima poslovnog subjekta koje se vrijednosti i vjerovanja smat poZeljnim, odnosno koje donose uspjeh. primjer za rituale postignuóa radna natjecanja i dodjeljivanje nagrada najboljima.

158

ija rituala
re sadrZaje, pretosti i vjerovanja. , stvarajuói dojam nja, istovremeno rslovnog subjekta. oslovnog subjekta aktivno sudjeluju lla ðlanovi poslovnim subjektima se aterijalni simboli. rupe pri prihvaóa:ma novih kadrova lolazak novih stui ili prigodom pro:dstavniõkih tijela ;oda da se naglase

nom subjektu moZe nositi neko znaðenje i odraziti se n slovnog subjekta. lpak, najðe5óe se kao materijalnisimbo izgled zgrade ili zgrada, unutarnji prostor i namjeStaj grafiðke oznake, zvuõne poruke, kvaliteta proizvoda i s

Estetski - vanjski izgled zgrada i Kad ëovjek mn prostora jako je vaZan jer je to prva kaZe neSto 5t slika koju zaposleni i partneri stjeKonfucije (ki neski frlo õu o poslovnom subjektu. Poslovni subjekti koji Zele istaknuti svoju tradiciju i dugu povijest, smje5taju svoje urede u stare nosti u one u kojima su i nastali. Nasuprot njima, pos Zele istaknuti da su suvremeni i da prate tehnolo5ke i dr grade svoje zgrade od stakla i ðelika. Zgrade su vrlo ðes prestiZa. Zbogtih razloga uspjeSne svjetske kompanije arhitektonska rje5enja koja ostalima trebaju posluZiti k
I

lltate i uspjehe te
dramatiðno istiðu çnuóa istiðu, mani¡ja su dovela do tih :o tako, ova grupa lan naðin pokazueiovanja smatraju rale postignuóa su

lokacija zgradapredstavlja simbol. Poslovni subjekti ko na povijest i tradiciju, nastoje zadríati izvornu lokaciju ta, ðak i kada je izvan glavnih poslovnih centara.

Interijer i izgled prostorija pogodno su sredstvo za s klime jer snaZno utjeðu na pona5anje zaposlenih. Mnog dizajniraju svoju unutraSnjost kako bi istaknuli odrede

poStuju zaposleni - nagla5ava se opuStena atmosfera, ne vedrina boja i duh, koji su bitni za svaki poslovni subjek

Radna odjeóa (uniforma)zaposlenih i menadZera odraZav

ivrijednosti do kojih

subjektu. Upr slovni subjekti osiguravaju odjeóu i obuóu za svoje djela uniformi poslovni subjekti istiðu svoj logo i druge poru
se drZi u poslovnom

no i nekonvencionalno, za razliku od odijevanja ugostitelja koji trebaju biti odjeveni profesionalno, u skladu sa zahtjevima struke koja se temelji
na naðelima gostoprimstva. To ugostiteljskoj profesiji daje peðat kvalitete

koji ulijeva povjerenje korisnika usluga i istiðe posebnost profesije. Zbog toga je sluZbena odjeóa osoblja u hotelskom lancu uoðljiv standard koji se prepoznaje i u imenu djelatnika (bez prezimena) koje se obvezno nosi na lijevoj strani sakoa ili bluze.
Covjek koji ne razmiËlja i ne

planira unaprijed, naiéiée na nevolju odmah ispred svojih vrata.
Konf ucij e (ki neski fr lozof i socij a I n i refo
rm

Grafiðke oznake takoder su znaðajan dio kulture poslovnih subjekata. Oznaðavanje pristupa, jasno i brzo

snalaZenje i pronalaZenje prostora osobe ili produkta, temeljna je slika poslovnih subjekata. Ozvuðenje radnog prostora moZe imati dvojaku funkcrju - prvo, radi brieg protoka informacija tijekom radnog procesa, a u drugom sluðaju radi ugodnijeg ambijenta, pri ðemu se mora imati na umu i ugodaj skupine korisnika usluge.
ato r)

5.4. Vrste i karakteristike poslovne kulture
I(arakteristike poslovne kulture promatraju se samo s motriSta vrijednosti i normikoje su zajedniðke za poslovnisubjekt. Ono Sto nije ra5ireno i prihvaóeno u poslovnom subjektu od svih njegovih djelatnika, nije karakteristika poslovne kulture. Ono 5to je prihvaóeno od svih djelatnika u poslovnom sustavu, temelji se na ðetirivaZne pretpostavke poslovne kùlture.
Prva pretpostavka odnosi se na internu konzistentnost elemenata poslovne

kulture, i kognitivnih i simboliðkih, 5to znaði da se pretpostavlja kako
160

su

ene

ili plave unifor-

sve baziðne pretpostavke,

vrijednosti, vjerovanja i norme ponasanja, kao

i

osjeóaj pripadnostr

svi simboli, medusobno konzistentni. Druga pretpostavka odnosi se na diferenciranost i raznovrsnost vrijednosti, vjerovanja, normi i simbola. Iz ovog se kuta poslovna kultura ne vidi kao monolitna, konzistentna cjelina, veó kao kolekcija razliðitih vrijednosti i vjerovanja, simbola i pretpostavki, koji nisu u medusobnoj vezi ili su ðak i ¡nedusobno iskljuðivi. Poslovni subjekt ima dominantnu |culturu i supkulturu. Dominantna kultura sadrZi pretpostavke, vrijednosti ivjerovanja koja clijele svi njezini ðlanovi, a supkultura je specifiðan sustav pretpostavki, vrijednosti, vjerovanja, normi i simbola koje dijeli manja grupa zaposlenih u poslovnom subjektu. Dominantna kultura je neka vrsta "zajedniðkog nazivnika" za sve supkulture u poslovnom subjektu.

rotelima i bankama ene ne smiju nositi ju biti u odijelima s rst osoblja, formalit tome, u najveóem rblaðenje je slobodstitelja koji trebaju :uke koja se temelji daje peðat kvalitete rost profesije. Zbog ljiv standard koji se se obvezno nosi na

takoder su znaða'oslovnih subjekata. stupa, jasno i brzo rnalaZenje prostora ta, temeljna je slika imati dvojaku funkadnog procesa, a u mora imati na umu i

Treóa pretpostavka odnosi se na integraciju. Raznovrsnost pretpoDemokratska svijest gracfana stavki, vrijednosti i vjerovanja u oruspijeva samo u dru5tvu u kojem na svim znaöajnim podruëjima vrijede ganizacijskoj kulturi rezultat je raslobod na vlastita od govornost zliðitih utjecaja iz okruZenja. Naime, i druËtvena duZnost. ¡roslovna kultura odraZava razliõite Willy Brandt (nj e m oëki pol iti ëa r i d riavn i k) elemente Sire druõtvene kulture te i sama mora biti raznovrsna. ðlanovi poslovnog subjekta pripadnici su razliðitih druStvenih grupa pa u nju unose vrijednosti ivjerovanja karakteristiðna za te grupe. Tako se u poslovnoj kulturi pojavljuju razlike u pretpostavkama, vrijednostima ivjerovanjima koje irnaju razliðiti socijalni i klasni slojevi, razliðite profesije, razliðiti spolovi, razliõite etniðke grupe, razliðite rase i sl. Stoga je potrebno uspostaviti sinergiju i izgraditi odnose koji óe omoguóiti ostvarivanje poslovne izvrsnosti.

rotriðta vrijednosti i ije ra5ireno i prihvar, nije karakteristika ltnika u poslovnom ¡ne kùlture.
elemenata poslovne

Ceffrta pretpostavka upuóuje na neka mi5ljenja koja tvrde kako u poslovnom subjektu ne postoji dominantna kultura, tj. kako je poslovna kultura samo sustav supkultura i "obrana svojih prava na naðin da se uvaZe prava clrugi¡¡".'eo Õlanovi poslovnog subjekta koji imaju medusobno razliðite vrijednosti i vjerovanja, grupiraju se u cjeline koje nazivamo supkulturama. Ne¡na pretpostavki, vrijednosti ili normi koje bi dijelili svi djelatnici. Elementi poslovne kulture razlikuju se u razliðitim supkulturama. Svaki djelatnik u poslovnom subjektu pripada nekoj supkulturi. Supkulture se mogu
rrt' Michael Amstrong, upravljanje ljudíma i sobom, MEp consult, zagreb,200l., str. 159.
161

etpostavlja kako su

djelatnika. Tome pridonose ne samo razlike u obrazovanju, druðtvenom poloZaju ili Zivotnom standardu izmedu menadZera i djelatnika, veó i razliðiti problemi s kojima se oni susreóu u svakodnevnom radu, kao i razliðite perspektive gledanja na poslovanje poslovnih subjekata. Zanimljivo je da óe nekada vrijednosti i vjerovanja niZih rukovoditelja biti bliZa shvaóanjima djelatnika nego shvaóanjima viSih razina menadZmenta. .potkulture djelatnika i menadZera mogu biti izvor konflikata izmetlu njih. Kada, primjerice, dode do konflikta izmedu djelatnika imenadZera oko plaóe, na povr5inu izbijaju razliðite vrijednosti i uvjerenja, pa nerazumijevanje po toj osnovi jo5 viSe zaoStrava konflikt i oteZava njegovo rjeSavanje.
Po horizontali diferenciranje potkultura vidljivo je u poslovnim funkcijama. podjela rada i specijalizacija dovele su do diferenciranja poslovnih funkcija kao 5to su proizvodnja, marketing, ljudski potencijali, financije i raõunovodstvo, nabava, istraZivanje, razvoj itd. Ove poslovne funkcije imaju razliðite ciljeve, razliðitu tehnologiju rada, razliðit profil i razinu obrazovanja zaposlenih, razliðitu ulogu u poslovnom subjektu, razliðite perspektive poslovanja poslovnih subjekata pa i razliðite probleme. Na temelju navedenih razlika formiraju se i razliðite potkulture poslovnih funkcija. Tako se, na primjer, vrlo ðesto u poslovnim subjektima moZe naiói na proizvodnu, marketinSku i kadrovsku supkulturu. U proizvodnoj

supkulturi dominiraju vrijednosti koje se odnose na stabilnost, specijalizaciju i formalizaciju. U marketin5koj supkulturi izrai.ene su vrijednosti koje se odnose na fleksibilnost, brzo reagiranje i sl. Razlike izmedu ovih supkultura snaZan su izvor problema u odnosima i koordinaciji u poslovnom subjektu.

Nekada su razlike izmedu supkultura poslovnih funkcija toliko izraiene da njihovi pripadnici govore potpuno razliõitim jezikom i uopóe se ne razumiju. Kada se tome doda da svaka poslovna funkcija nastoji ostvariti
162

ovanju, druStvenom ljelatnika, veó i razlil radu, kao i razliðite ta.
Zih rukovoditelja

biti

azina menadZmenta. nflikata izmedu njih. imenadZera oko Plar, pa nerazumijevanje govo rje5avanje.

pripadnosti i konkretna profesija pretpostavlja. Najðeðóe se te razlike potkulture ekonomista i potkulture inZenjera. Te dvije g karakteriziraju sasvim razliðite vrijednosti i vjerovanja, njihova obrazovanja i prirode posla koji obavljaju. InZen proizvodno orijentirani i ðesto previde da poslovni subjek ostvarivao profit, iako katkad zanemaruju ðinjenicu da s ostvaritijedino ako poslovni subjekt ima tehnologiju i pro ekonomista i inZenjera nerijetko se preklapaju u supkultu funkcija ito s komercijalnom i proizvodnom supkulturom istraZivanja i razvója.
Õesto se razvijaju na osnovi profesionalne
Uz naznaðene,

u poslovnim funkci:renciranja poslovnih potencijali, financije ve poslovne funkcije lzliðit profil i razinu m subjektu, razliðite

zliðite probleme. Na rotkulture poslovnih im subjektima moZe rlturu. U proizvodnoj r stabilnost, sPecijaliraZene su vrijednosti
Razlike izmedu ovih <oordinaciji u poslov-

postojijoS ðitav niz Mudar ðovjek moguónosti da se izdiferenciraju sebi, budala sv potkulture u poslovnom subjektu. Konfucije (kineski filozof Tako je, na primjer, ðesta podjela na potkulture proizvodnih djelatnika i administracije. Mog usporediti razlike izmedu sustava vrijednosti i uvjerenja dj na selu i bave se, izmedu ostalog, poljoprivrednom proi latnika koji Zive u gradu. u nacionalno mje5ovitim poslo izdvajaju se potkulture po nacionalnoj pripadnosti. Nije poslovnom subjektu formira posebna grupa zaposlenih koja odredeni hobi i da se po toj osnoviformira posebna supku supkultura lovaca u poslovnom subjektu, zatim ljubitelja n

rkcija toliko izraiene rzikom i uopóe se ne rkcija nastoji ostvariti

Potkulture se mogu razlikovati i na osnovi njihova odno nantnoj kulturi poslovnih subjekata, razlikujuói i podrZav potkulturu.l3T Pripadnici potkulture predstavljaju ono Sto
r:r7

Martin Siehl, Organizational Culture and Counterculture: an uneasy nizational Dynamics 1983., str. 52.-64.

symb

Konfucije (kineski frlozof i socijalni reformator)

koje bi ðinile tzv. dominantnu turu. Kognitivni elementi ku (pretpostavke, vrijednosti, vjerovanja te norme pona5anja) i njihove boliõke manifestacije nalaze se u. stanju labavih odnosa, a ðesto s puno nepovezane ilije njihov odnos nejasan. U takvim uvjetima ne se formirati potkulture kao stabilni sustavi vrijednosti i vjerovanja, odvojenijedni od drugih i sa stalnim pripadnicima. ðlanovi poslovno bjekta istovremeno mogu biti i ðlanovi viSe supkultura - po jednoj d ziji mogu pripadatijednoj supkulturi, a po drugoj dimenziji nekoj d
Primjer pripadanja raznim supkulturama

Jedan djelatnik moZe pripadati supkulturi poslovne funkcije marke i istovremeno supkulturi izvr5itelja koja je suprotstavljena toj pos funkciji menadZera. Mladi asistent na fakultetu moZe biti pripadnik p ture mladih na fakultetu i na toj osnovi imati sliðna vjerovanja i vrij sti kao njegov kolega asistent sliðnih godina. Medutim, istovremeno biti i pripadnik potkulture svoje katedre i po tome se razlikovati od kolege asistenta kao pripadnika neke druge katedre i njezine potku ðlanovi nekoga poslovnog subjekta istovremeno mogu biti pripadnic

supkultura u kojima oni sami mogu imati medusobno suprotstavljen jednosti i vjerovanja.

Klasifikacija ili tipologija poslovne kulture, prema BoZeniJokió, sad stav vrijednosti, stavova, uvjerenja, rutine i filozofije koju dijele zap u poslovnom subjektu.r38 Kultura nekoga poslovnog subjekta moZe zliõito klasificirati i to sa stajaliSta utjecaja kulture na strategiju r

tog sustava.
r38

Vidi detaljnije: BoZenaJokió ,Traganje za identitetom

-

Ogledi u kulturu poduzetníitvs,

Zagreb,1994.

164

ni elementi kulture r5anja) i njihove simrosa, a ðesto su Potm uvjetima ne mogu
zrelost dugoroðna kultura

otvarati nova
raona mlesla

kontrolirati
sustav plada

zadria

fleksibilñòs

liud¡ tre(e

;ti i vjerovanja, jasno
:lanovi poslovnog su'a po jednoj dimenvrijeme zaokreta

malholkultura

zaddati i privud
nove djelatnike

dati ve(e pla(e od konkqrencije

promocija

nenziji nekoj drugoj.

lzvor: Terrance Deal, Allan Kennedy, Corporate Cultures, Bellenger, Cam

funkcije marketinga avljena toj poslovnoj bitipripadnik potkulvjerovanja i vrijednon, istovremeno moZe l razlikovati od svoga i njezine potkulture. gu biti pripadnicivi5e o suprotstavljene vrilZeni Jokió, sadrZi sur koju dijele zaposleni subjekta moZe se rana strategiju razvoja

stajaliðta aktivnosti na podruðju ljudskih potencijala, sadrZi odredene stavove, naõela i zahtjeve koji se odnose plaóe, naobrazbu irazvoj te na meduljudske odnose ito u votnog ciklusa poslovnog subjekta. U tablici 4. evidentno kultura dijeli na macho, tvrdu, procesnu i dugoroõnu kult
Sa

'tlturu

p o

duzetniitva, Zrinski,

Karakteristike macho-kulture prisutne su u poslovnim su u uvjetima visokog rizika i brze povratne informacije pothvata. Najbolji su primjer za tu vrstu kulture poslov latnosti savjetovanja i konzultantskih usluga te u industr poslovnim subjektima visok rizik i brza povratna spreg pritisak na zaposlene koji lako mogu "sagorjeti" buduói da reagiranje i stalna pripremljenost. Visoka tenzija ne omo ni u jednom trenutku. Interna konkurencija je vrlo oStra ð"esti. Macho-kultura odgovara individualcima i teSko se uk Za ovu je kulturu karakteristiõna kratkoroõna perspektiv kivati neke dugoroðnije planove i strategije . Macho-kultur clividualista koji su spremni prihvatitivelike rizike oðekuj vezi s uspje5no5óu njihove aktivnosti. Ta kultura istiðe ðe

at<c¡u koja odbacuje veliku neizvjesnost. U zapojljavanju

teZi osigura odgtvarajuóu strukturu djelatnika razliðitih kvalifikacija, usp poZeljnitLkretanja na unutarnjem trZi5tu rada'Zalaíe se za trajno postignuó divanje visine plaóa s konkurencijom, ali isto tako i radnih ponaSanje i ra m"du¡udskim odnosima zagovara kvalitetu, primjereno moral.
Onaj tko uëi, a ne misli ne uëi

a

izgubljen je. Onaj tko misli,

-

u

velikojje oPasnosti.

Konfucije (kineski filozof i sociialnî reformator)

Karakteristike dugoroðne kult - u poslovnom subjektu najðeõó prisutna u fazi Zivotne zrelosti slovnih subjekata. Rijeð je o ku koja preferira dugoroðna ulag

sadrZi i socij vaZna za stabilnost i dugoroðan uspjeh. ova kultura u sebi otprem notu koja se prepoznaje u dokupu mirovine, odnosno doZivotne koji su sporazumno ra ne kojom poslodavac obe(teóuje svoje djelatnike otiðli u prijevremenu mirovinu.r3e Istodobno se u procesu restrukturir

zalaie za:

Þ otvaranje novih radnih mjesta Þ permanentno inoviranje znanja svojih djelatnika Þ kontrolu troðkova rada i poslovanja Þ poveóanje proizvodnosti i kvalitete rada'

o Karakteristike procesne kulture su nizak rizik i losa uðinkovitost' kultura dominantna u javnoj upravi, bankarskom sustavu i osigura kulturni nag óim dru$tvima. Zaposleni u ovim poslovnim subjektima na cilj s stavljaju na procese i postupke kako obaviti posao, umjesto hijera porlå. nokus rada usmjeren je na formalne procese i postupke,
p mirovine - vrsta otpremnine, struõni ðasopis "t lvo B,rla5, Dokuwww.royal-mirovina'hr (10' 2' 2010')
dostupno na:
166

Radno pravo br" 4111" s

rnju nastoji pridobiti rcija, teZi osiguranju se za trajno uspore'adnih postignuóa. U no pona5anje i radni

ristike svakoga pojedinaðnog tipa kulture.la0

dugoroõne kulture subjektu najðe5óe je Zivotne zrelosti porta. Rijeõ je o kulturi dugoroðna ulaganja sebisadrZi isocijalnu doZivotne otpremniru sporazumno ranije

cesu restrukturiranja

Kulturu moói karakterizfuaautoritet ili uvjerenje da sve o siti na jednome mjestu te da se mora pravitijasna razlika odluðuju i onih koji izvrSavaju. Neograniðeno povjeren imaju u sposobnosti lidera, jedan je od osnovnih efekata ovaj tip kulture karakteristiõna je i njihova potreba za lid te njihova ovisnost o lideru. Ovu kulturu simboliziraZe moguói bog u grðkoj mitologiji. Osnovna je karakteris njezina usmjerenost k liderstvu. Kultura moói zasniva se je poslovni subjekt sredstvo za ostvarivanje ciljeva u ruk me najboljem izdanju, kultura moói stvara sliku obitelji. subjekta nalazi se sveznajuói i svemoguói otac obitelji (Ze svim njezinim ðlanovima, a oni ga, zaÍrzvrat, slu5aju bez me najgorem izdanju ova kultura predstavlja diktaturu zasnovanu na strahu. Naravno, u.stvarnosti nije iskljuõen poslovnom subjektu naide na obje krajnosti, kada su odn poslovnog subjekta mjeðavina poðtovanja, straha i mrZn

lzvor moói lidera u ovoj je kulturi

uðinkovitost. Ova je ustavu i osiguravajuma kulturni naglasak rmjesto na cilj samog postupke, hijerarhiju
no pravo br.,4/11., str.44.;

kontrola resursa i procesa rada. Vrlo ðesto, medutim, izvor moói lidera je samo njegova karizma. Ova kultura nije birokratska, ne postoji poStivanje formalnih pravila i procedura;umjesto toga, sve se za nadzoru lidera, tako da efikasnost kontrole uvelike ovis petentnosti i poznavanju posla. Ako lider nije kompeten se bavi njegov poslovni subjekt, neóe moói ostvariti efika odsutnosti pravila i procedura stvari mogu krenuti neZe
r40

Vidi detaljnije: Charles Handy, UnderstandingOrganizatíons, Penguin

Buduói ovoj kulturi sve ovisi o lideru, osigurano je brzo reagiranje i prilagodiv promjenama u okruZenju. Poslovni subjekti s kulturom moói, posebice
Glavna

je prednost kulture moói brzina njezina reagiranja.

koje su razmjerno mali, spadaju u najfleksibilnije poslovne subjekte. G je nedostatak kulture moói u tome 5to je vrlo riziðna - praktiðno sve samo o jednom õovjeku i njegovim sposobnostima. Ne postoji mehani koji bi eliminirao ili bar ublaZio moguónost pogre5ne procjene lidera

duói da sve odluke donosi samostalno. Ako je lider kompetentan, odno sve dok je kompetentan, poslovni subjekti s kulturom moói mogu biti uspjeSni.

Dovoljan je, medutim, jedan pogre5an potez lidera da se sru5i ðitav posl

subjekt. Problem kulture moóije isukcesija lidera. Buduóida u kulturim vlada autoritarizam, svi imalo sposobnijimenadZeriodlaze u druge po ne subjekte, tako da ostaju smo oni poslu5ni i nesamostalni. U tren kada lider napusti organizaciju, otvara se problem nalaZenja adekva nasljednika. Zato obiðno sljedeói lider dolazi izvan poslovnog subje Problem moZe biti i veliðina poslovnog subjekta. Kada poslovni sub poraste preko odredenih razmjera, lider ga vi5e nije u stanju samosta efikasno kontrolirati. U naraslome poslovnom subjektu njegovi mehan osobnog nadzora ikontrole postaju nedovoljni, priðemu ne postoje pr i procedure koje bitaj nedostatak nadomjestile.

Kultura moói pogodna je za razmjerno male i mlade poslovne subjek kojima ne dominira visokoobrazovani kadar, ito u turbulentnim indus ma u kojima je potrebno brzo reagiranje. No problem je u tome ðto ku moóine dopuSta Sirenje poduzetni5tva u poslovnom subjektu. Kulture m mogu biti poduzetniðke, ali samo tako 5to óe se to poduzetniõtvo kon trirati na vrhu. To je prihvatljivo za mali broj poslovnih subjekata. K medutim, prijetTe odredenu veliðinu, poslovni subjekt viSe ne moZe o
168

giranja. Buduói da u ranje i prilagodivanje in moói, posebice oni tvne subjekte. Glavni - praktiðno sve ovisi e postoji mehanizam e procjene lidera bumpetentan, odnosno
r moói mogu

bitivrlo

grõki hram i bog Apolon (bog razuma). U kulturi uloga logici, razumu i racionalnosti. Kultura uloga zasniva se nog subjekta kao uredene socijalne strukture koju regu pravila i procedure. Nasuprot kulturi moói, koja je uvijek lidera, kultura uloga je depersonalizirana. Veó samo njezi su osnovni elementi poslovnog subjekta impersonalno p ne pojedinci kao liðnosti. Moó se u ovoj kulturi stjeõe na ske pozicije i, djelomiðno, na osnovi ekspertnog znanja. viðe odgovara ljudima koji traZe sigurnost na poslu, kojiv i izbjegavaju promjene i rizik.

;e sruSi õitav poslovni

luóida u kulturimoói
dlaze u druge poslov-

mostalni. U trenutku ralaZenja adekvatnog poslovnog subjekta. ada poslovni subjekt r stanju samostalno i .u njegovi mehanizmi mu ne postoje pravila

MoZe se ðak reói da kultura uloga Kad budete z implicira birokratsku organizacijöto jeste, bez sku strukturu. Njezina je osnovna nadmetanja, prednost u pouzdanosti i efikasnoKonfucije (kineski frlo joj glavni nedostaci nessti, dok su posobnost prilagodavanja, rigidnost, nedostatak inicijativ zbog ðega odbija dinamiõne, poduzetne ljude, koji zato poslovne subjekte.

poslovne subjekte u bulentnim industrijajê u tome 5to kultura ubjektu. Kulture moói

Kultura postignuóa je sustav vrijednosti i uvjerenja u k razinu u poslovnom subjektu stavlja poslovna izvrsnos Atena kao boZica koja svojim osobinama najviSe odgova re. Kultura postignuóa poðiva na pretpostavci da poslo kako bi rje5avao poslove i zadaóe. Sve je usmjereno i po treba obaviti. Ljudise ne cijene prema hijerarhijskoj pozi joj sposobnosti da pridonesu obavljanju poslova i zadat iz kompetentnosti i djelomiðno iz karizme.

lduzetniStvo koncenrnih subjekata. Kada, t viSe ne moZe ovisiti

Kultura zadatka najviSe odgovara ljudima koji su motiv odnosno poslom, prije nego materijalnim nagradama.

efekata ekonomije obujma, odnosno ne Zeli da se veliðina poslovnog bjekta poveóava unedogled. Napokon, kultura zadatka ðesto stimulira i drZava povrSnost u obavljanju posla buduói da se nema vremena za raz ekspertize kod zaposlenih.
Ziv¡m u sasvim maloj kuéici, ali njezini prozori gledaju na vrlo veliki svijet.

Kulturu zabave karakterizira niz rizik, ali i brz efekt. Opóenito gle no, sve tvrtke u djelatnosti prod Konfucije (kineski frlozof i socijalni reformator) imaju ovaj tip kulture (McDonal informatiðke tvrtke itd.). Posao stvara pretjerani pritisak na pojedinca jer je rizik svakoga pojedinaõn

posla razmjerno malen. Medutim, brzina nameóe brz ritam aktivnosti, ta da su ove kulture dinamiðne. ovi poslovni subjekti imaju tendenciju kva

titetom nadomjestiti kvalitetu proizvoda i usluga.

Kultura umirovljenja postaje sve vi5e osobni i poslovni dogatfaj i datu koji se pamti kao opro5taj od poslovnog zivota. predstavlja stanku izme svrSetka jednog i poðetka drugog stila Zivota. To su trenuci koji izaziva

razne osjeóaje izmijeSane sa ZaloSóu, zadovoljstvom i zahvalno5óu. ðesto to napuðtanje poslovnog subjekta i suradnika s kojima se godinama nisu postavljale samo poslovne veze,veó i brojni drugi odnosi, naziva kulturo

umirovljena.lar ovu kulturu karakterizira ponos, pripadnost, zahvalno dostojanstvo i socijalna osjetljivost zajedniðkog djelovanja, poslodavc sindikata, drZave i drugih dionika u druStvu.

Racionalna kultura istiõe ulogu produktivnosti i efikasnosti. Kompete tnost lidera osnova je njegova autoriteta, stil upravljanja je direktan. zap

iar lvo Bula5, Dokup mirovine Socijalna inovacija u sLßtavu hrvatskog mirovinskog osiguranja,M gistarskirad, SveuõiliSte u Zagrebu, Katoliõkibogoslovnifakultet, Zagreb,2007., str.9 170

:liðina poslovnog sur ðesto stimulira i poìa vremena za razvoj

poslovnom subjektu. Participacija svakog dionika i kons u ovom tipu kulture. Autoritet pojedinca vezan je za status u grupi. Vrlo su vaZni postenje, moralni integrite

: karakterizira nizak èkt. Opóenito gledar djelatnosti prodaje

kulture (McDonalds, rrtke itd.). Posao ne
'akoga pojedinaõnog

Hijerarhijska kultura zasnovana je na pravilima, a nast cese koji se dogadaju u poslovnom subjektu i uðiniti ih toritet pojedinca vezan je za poziciju u hijerarhiji, a teh zervativizarn, optez, izbjegavanje rizika, logika i raciona koje se cijene u ovom tipu kulture.

itam aktivnosti, tako raju tendenciju kvan-

vni dogadaj i datum
tavlja stanku izmedu trenuci koji izazivaju :ahvalnoðóu. ðesto se se godinama nisu usrosi, naziva kulturom radnost, zahvalnost, lovanja, poslodavca,

kasnosti. Kompetenrja je direktan. Zapo-

nírov in skog osiguranj a,

Ma-

et, Zagreb, 2007., str. 91.

6.
7.

8.
9. 10.
11.

Pojasnite stabilnost i odrZavanje poslovne kulture. objasnite jedinstvenost i specifiðnost posrovne kurture. Sto.¡e globalna ili univerzalna kultura? Sto razumijevamo pod regionalnom kulturom? Sto ðini nacionalnu kulturu?

Pojasnite znaðenje cehovskih kultura i potkultura. 12. Sto je grupna kultura? Objasnite pojam osobne kulture. 14. Nabrojite kognitivne elemente poslovne kulture. 15. Navedite simboliðke elemente poslovne kulture.
13. 16. Kako. Drucker tumaði

vjerovanja i vrijednosti poslovne kulture? 17. opiSite obiljeZja semantiðkih simbora posrovne kurture. 18. Po ðemu prepoznajete bihevioristiðke simbole poslovne kulture? 19. Koji simboli predsravrjaju najvidrjiviji dio posrovne kurture? 20. Nabrojite vaZne pretpostavke poslovne kulture. 21. Sto razumijevate pod pojmom supkultura?
22.
23. 24.
Na

25. 26.
27.

koji se naðin diferencira supkultura po horizontali i dijagonat opi Site karakterist ike macho -kultu re i procesne kultu re. Objasnite kulturu moói i kulturu uloga. Sto karakterizira tvrdu, a 5to dugoroðnu kulturu? Nabrojite obiljeZja kurture postignuóa i kurture zadataka.

Objasnite racionalnu kulturu i kulturu zabave. 28. objasnite razliku izmedu klan-kulture i ideolo5ke kulture. 29. Sto ¡e kultura umirovljenja, a 5ro hijerarhijska kultura?
30.
172

objasnite ðetiri vaZne pretpostavke posrovne kurture.

lre.

kulture.

ta.

u,oun. kulture? kulture.
roslovne kulture? ne kulture?

ontali i dijagonali?

kulture.
l? zqdataka.
re kulture.

¡ltura? rlture.

Poslovna kultura i klima medusobno su povezane, iako imaju razliðite dimenzlje.to' U teoriji poslovnih subjekata pojam poduzetniõke kli-

Zelite l

ljude, mo

Johann H (ivicarski pedagog

me uveden je puno prije od Pojma poslovne kulture. Teorijski razvoj poduzetniõke klime pedesetih godina s empirijskim radovima Kurta Lewina ätao socijalnu sredinu spontanih organizacijskih strukt uslijedilo vrlo Zivo zanimanje psihologa za ovu pojavu subjekta. Oni su definirali osnovne teme i probleme u o ganizacijske klime te razvili metodologiju za istraZivan
na poduzetniðko okruZenje.

Poduzetniðka klima naðin je na koji djelatnici kao po poslovni subjekt i njegov utjecaj na ostvarivanje osobni ganizacijska klima polazi od osobnih vrijednosti pojedinc cepciju zaposlenih u poslovnom subjektu o karakterist okoline. Svaki ðlan poslovnog subjekta procjenjuje kak teristike utjeðu na ostvarivanje vrijednosti do kojih on je organizacijska klima rezultat interakcija osobnih vrije njihovih percepcija atributa poslovnog subjekta koji pov utjeõu na ostvarivanje tih vrijednosti,laa

142

Daniel R. Denison, Whst is the Difference Between )rganizational C Climate,Academy od Management Review, br. 3/1996., str. 619.-6 mendeley.com (13. 8. 2011.)

143

Vidi detaljnije: L. R.James,.
1990.

The Meaníng of and Culture,Jos Clímate Organizqtíonal CognitionandValues in Schnieider

L.

A.James, D. K. Ash,

r44 M.

A. Hogg, G. M. Vaughan, Social Psychology, Prentice Hall, Engle

Þ metodologiji istraZivanja.

Osnovna razlika izmedu kulture i klime ðava se na razini njihova interesa. poslov

kultura je grupni, a klima je individualni nomen. Kultura je sustav stavova ivrijedn sti koji su djelatnici u poslovnom subje izgradili kroz medusobne interakcije, i postojijedino na kolektivnoj raz Klima, medutim, predstavlja individualnu percepciju organizacijskih rakteristika poslovnih subjekata, dakle je rezurtat samo individualnih ne i kolektivnih procesa. Iz toga proizlazi i razlika u teorijskim korijeni

imetodologiji.

Literatura iz podruðja poslovne kulture uglavnom ima svoje uporiSte sociologiji i antropologiji, dok se literatura iz podruðja klime zasniva psihologiji. Razlike u metodologiji istraZivanja joð su uoðljivije. IstraZiv kulture usmjereni su na kvalitativne metode istraZivanja, dok se istraZiv klime uglavnom oslanjaju na kvantitativne metode.

6.1. utjecaj nacionalne kulture na poslovne odnose i rezultate

Poslovna kultura utjeðe na gotovo sve aspekte poslovanja poslovnih s bjekata.ta' To ðini tako 5to, u veóoj iri manjoj mjeri, utjeðe na karak poslovnih komponenti kao 5to su poslovne strategije, sustav kvalitete,
las

Joan R. Rentsch, Climate and Culture: interaction and qualitative differences in organization Journal of Applied Psychology, sv..75, br.6, 1990., str.66g.-6gl; dostupno sa: ww psycnet.apa. org (12. 6. 20il.)

'46 Vidi detaljnije: NebojiaJaniðijevió, op. cir., srr. 203.¿36.

176

lu kulture iklime uova interesa. Poslovna ma je individualnifeav stavova

no ili negativno, ovisi o uskladenosti vrijednosti i vjerov o okruZenju. Peter Drucker u veó citiranom ðlanku The T navodida "najveóibroj poslovnih subjekata kojizapadnu

vrijednosti ivjerovanja koji nije u skladu sa zahtjevima
SnaZna poslovna

ivrijedno-

poslovnom subjektu ra kolektivnoj razini. t organizacijskih ka-

lmo individualnih,

a

eorijskim korijenima

ma svoje uporiðte u ðja klime zasniva na uoðljivije. lstraZivaði rja, dok se istraZivaði

kultura s pogreSnim sadrZajem, odnosn vjerovanjima i vrijednostima koje nisu uskladene s re nja, ima snaZan negativan utjecaj na poslovni uspjeh po Poslovna kultura usmjerava aktivnosti poslovnih subje smjeru, tako da neadekvatne strateSke odluke i prav Staju poslovni subjekt. Zbog pogreSnih pretpostavki i okruZenju i svome mjestu u njemu, menadZment poslo vida Sanse i opasnosti te pogreSno reagira. SnaZna k sadrZajem ima i dodatan negativni efekt. Naime, onem promjene strategije i naðina poslovanja. U usporedbi s snaZna kultura je, prema definiciji, puno rezistentnija je neuskladena s okruZenjem, to svojstvo snaZne kultu negativan utjecaj na poslovni uspjeh poslovnih subjeka vezi sa snagom kulture jest naðin njezina mjerenja. Dva s ili naðina mjerenja snage poslovne kulture: simboliðki i

lnose i rezultate
lvanja poslovnih su, utjeðe na karakter sustav kvalitete, or'fferences in orgonizational,

681; dostupno sa:

www

Simboliõki pristup mjeri snagu kulNajbolji pos ture na osnovi prisutnosti ili odsutima dovoljn nosti njezinih manifestacija-simbola. dobre ljude åeli, a onda d Osnovna pretpostavka koja stoji iza da im se ovog naðina mjerenja kulture jest da jaka kultura producira ivelik broj simbola kao svojih manifestacija. To znaði da u snaZnoj k rituala, ceremonija, priða, mitova, heroja, materijalnih s

. Poslovni

subjekt ima svoie legende iz proSlosti

Poslovni subjekt ima dugu povijest

Poslovni subjekt,im¡ 5voj spec!fiian naiin po¡!oyanja

Poslovni subjekt ima svoj

etiiki kodeks

lzvor: Kreacija autora prema Andreq Brown, Organizational Culture, Pitman Publishin
London, 1995.
Legenda za

odgovore:

1

2 4
5

3-nezna

-

potpuno netoõno
djelomiõno netoõno djelomiõno toðno potpuno toõno

-

Ovaj pristup ima, medutim, i svoja ograniðenja: prvo, oslanja se na p cepciju dionika poslovnog subjekta i njihovu sposobnost da "prepozna simbole svoje kulture. Drugo, ova se metoda ograniðava samo na vanjs aspekte kulture, ne zalazeói dublje u njezin sadrZaj.

Kognitivni pristup ima za cilj otklanjanje ograniðenja simboliðkog pristup Kognitivni pristup procjenjuje tip i karakteristike poslovne kulture. SluZi instrumentarijem upitnika kojim se provjerava broj zajedniðkih vrijedno i vjerovanja, intenzitet njihova utjecaja na ðlanove poslovnog subjekta stupanj konsenzusa kojije o njima postignut u poslovnom subjektu.

Nacionalna kultura takoder u znaðajnoj mjeri utjeðe na oblikovanje ganizacijskog ustroja poslovnog subjekta. Veó je reðeno da je nacional kultura jedan od izvora poslovne kulture poslovnih subjekata, koja poslu u njezinim okvirima. Preko poslovne kulture nacionalna kultura utjeðe i ostale elemente poslovnih subjekata: na organizacijsku strukturu, motiv
178

l

i ponaSanje svih pripadnika te kulture. Buduói da su

¡Ìì

I I

Iture, Pitman Publ ish i ng,

subjekta u nekoj nacionalnoj zajednici istovremeno i p nacionalne kulture, oni pretpostavke, vrijednosti, vjero na5anja nacionalne kulture unose u organizaciju i, u ma ugraduju je u poduzetniðku kulturu. Na taj naðin pretp i ponaSanja dionika nekoga poslovnih subjekata postaju ganizacijske strukture poslovnih subjekata, motivacije upravljanja.

lo, oslanja se na pernost da "prepoznaju" ðava samo na vanjske

Utjecaj nacionalne kulture na poslovnu kulturu poslo znaði da óe u istoj nacionalnoj privredi poslovne kultu subjekata biti identiðne. Nacionalna kultura samo posta se dalje autohtono razvijaju poslovne kulture poslovnih u nekim poslovnim subjektima, umjesto nacionalne kult oblikovanja poslovne kulture, dominira liðnost osnivaða ru poslovnih subjekata usmjerava u sasvim suprotnom s

simboliõkog pristupa. lovne kulture. SluZi se ajedniðkih vrijednosti roslovnog subjekta te 'vnom subjektu.
ðe na oblikovanje orleno da je nacionalna ubjekata, koja posluju Ina kultura utjeðe i na

Zanimljivo je da se izmedu dimenzija Naciona nacionalnih kultura i poslovne kulture ograniðavaju moZe uspostaviti odredena kauzalna da misle u svj veza. Svaka od dimenzija nacionalne AIbert kulture. u ovisnosti o svome karakteru, favorizira ili destimulira pojavu odredenog tipa poslo onalna kultura daje ljudima osnovne pretpostavke ivrije koji gledaju svijet oko sebe. O kulturnim vrijednostima jer se one smatraju razumljivima; mogu biti temelj rasp zajedniStva u poslovnim sustavima od strane nacionalne nostita dva pojma.

ku strukturu, motiva-

medutim, nije toðno ilije tek djelomiõno toðno. MoZda su motivi be koji pokreóu ljude zaista univerzalni, alije njihovo relativno znaðenje u strukturi potreba razliðito u razliðitim nacionalnim, organizacijskim kulturama. Isto vrijedi i za pojedince zbog njihovih razliõitih povijesti osobnih iskustava.
MenadZeri ne samo da

Nacionalna kultura sadrZi pretpostavke vjerovanja i vrijednosti koje dijeli veó moraju donositiodluke na pripadnika iste nacionalne zajednice veé i motiviratidruge. Te pretpostavke, vrijednosti i vjerovanja Lee lacocca (ameriëki poslovni ëoujek) stvaraju u pripadnika nacionalne zajed nice odredenu sliku svijeta koja nudi objaSnjenje prirode ljudi i njihovih odnosa. Na taj naðin nacionalna kultura usmjerava ljudske Zelje i potrebe

Svojim sadrZajem, nacionalna kultura nameóe ljudima odredenu sliku õo vjeka i njegove prirode, iz ðega proizlazi i razumijevanje njegovih potreb i motiva. Vrijednosti i vjerovanja koje sadrZi nacionalna kultura, kreiraj odredenu hijerarhiju potreba i motiva kod svojih pripadnika.

To, naravno, ne znaõi da óe svi pripadnicijedne nacionalne kulture ima iste potrebe i motive. Svaki ðovjek ima neki osobni sustav potreba i motiva koji su rezultat individualnog iskustva, pa i genetskog naslijeda. Isto tako potrebe i motivi proizlaze iz tradicije koja se prenosi odgojem i obrazo vanjem u obitelji, obrazovnom sustavu i okruZenju. Napokon, i poslovn kultura moZe utjecati na to da se ostvarivanje odredenih potreba zapo stenih u jednom poslovnom subjektu vi5e cijeni od zaposlenih u nekom

drugom poslovnom subjektu. Tako nacionalna kultura stvara opói okv strukturiranja potreba i motiva njezinih pripadnika, u sklopu kojega se pripadnici mogu razlikovati po osnovi svojih, obiteljskih, profesionalnih spolnih i drugih razlika.

180

motivi i potrevo relativno znaðenje nim, organizacijskim r razliðitih povijesti i
Zda su

vo tim modelom. Prema Alderferu, ljude u poslovnim su tri osnovne grupe potreba ili motiva: egzistencijalne po pripadanjem ili povezivanjem te razvojne potrebe. Egzis

mkljuðuju fizioloSke potrebe i potrebe za sigurnoSóu, po njem i potrebe za pripadanjem i ljubavlju, dok razvojne po

sadrZi pretpostavke, rosti koje dijeli veóinacionalne zajednice. rijednosti i vjerovanja ika nacionalne zajedrirode ljudi i njihovih udske Zelje i potrebe. na odredenu sliku ðoanje njegovih potreba ralna kultura, kreiraju padnika.

potrebe za postignuóem, uðenjem, razvojem i dokazivan

lìgzistencijalne potrebe pod utjecajem su sklonosti izvjesnosti i prisutnosti mu5kih, odnosno Zenskih vrijedn kulturi. Visoko izbjegavanje neizvjesnostiu nacionalnoj k cla pripadnici te nacionalne kulture imaju izrai.ene potre Oni, medutim, te potrebe mogu zadovoljiti na dva razlið

:ionalne kulture imati rstav potreba i motiva, lg naslijeda. Isto tako, rsi odgojem i obrazo. Napokon, i poslovna edenih potreba zapozaposlenih u nekome ;ura stvara opói okvir , u sklopu kojega se ti :lj skih, profesionalnih,

Prvi naðin da se otkloni stres i frustracija zbog neizvje mjena i straha od buduónosti jest pripadanje kolektivu njime. Ako se pojedinac utopi u kolektiv i od njega dobije r¡blaZava strah od neizvjesnostii promjena. To se dogada osim visokog izbjegavanja neizvjesnosti, imaju ivisok stu i prisutnost Zenskih vrijednosti kao 5to su, na primjer, lati latinoeuropske i dalekoistoðne kulture. Feminizam i kole ki djeluju na to da pripadnici ovakvih kultura svoje egzis i potrebe za sigurnoSóu zadovoljavaju uklapanjem u k oðekuju zaStitu. Visoka distanca moói pritom takoder po kolektivitetu u pogledu zaStite od neizvjesnosti i promje

Drugi naðin zadovoljenja potreba egzistencijalne sigurno di u kulturama koje, osim visokog izbjegavanja neizvjesn stupanj individualizma te prisutnost dominantno muSkih

'{7 Vidoje Yujié., MenadÈment ljudskog kapitala, SveuõiliSte u Rijeci, F hotelski menadZment Opatija, Rijeka, 2008., str 312.-315.

profil motivacije zahtijeva iindividualizam irazmjerno nisku distancu mo
Õovjeëanstvo mora stati na kraj ratu ili ée rat stat¡ na kraj ëovjeðanstvu.

Analizirajuói utjecaj nacionalne kulture egzistencijalne potrebe i osobnu sigurno moZemo postaviti hipotezu: potrebe za gurnoSóu u sustavu motivacije ljudi izraZ J. F. K. (ameriëki predsjednik) ne su u onim kulturama u kojima je stupa izbjegavanja neizvjesnosti visok. U pogledu zadovoljenja egzistencijal potreba i potreba za sigurnoSóu, razlikuju se dva kulturna profila. Kul re koje imaju visok stupanj maskulinizma, individualizma i nisku distan moói upuóuju svoje pripadnike da svoj stres i frustraciju zbog straha egzistencijalne ugroZenosti eliminiraju kroz samostalan rad i postizan individualnih rezultata.

Potrebe za pripadanjem stimulirane su u kulturama koje karakterizira izraieni kolektivizam. U kolektivnim kulturama postoji snaZno uvjeren da individualni identitet proizl:azi iz kolektivnog, a ne obrnuto. Zato smatra da je pripadnost nekoj socijalnoj grupi uvjet stvaranja identite pa i opstanka pojedinca. U takvoj je kulturi razumljiva vrlo snaZna potre Ijudi da budu prihvaóeni ivoljeni od pripadnika nekoga kolektiva. lndivid alizam, na drugoj strani, vrlo negativno djeluje na potrebe za pripadanje pa se, po pravilu, u individualistiðkim kulturama takve potrebe potisku

Visok stupanj izbjegavanja neizvjesnosti moZe stimulirati socijalne pot be ako se ta neizvjesnost eliminira kroz pripadnost kolektivu. Napokon visoka distanca moói stimulira socijalne potrebe ljudi buduói da kod n kreira stanje ovisnosti o autoritetima koji predstavljaju i vode kolekt Zato je motiv postignuóa vrlo jak samo u kulturama s niskim izbjegavanje neizvjesnosti. Individualizam u ljudi pojaõava potrebu za postignuóem ih õini odgovornim za osobne postupke, istovremeno smanjujuói njiho brigu prema okolini. Kolektivizam negativno djeluje na potrebe za po
782

o nisku distancu moói.

nacionalne kulture na be i osobnu sigurnost, potezu: potrebe za si-

noeuropske nacionalne kulture tek djelomiðno sadrZe s pogodnim ambij entom za r azvoj potreba za postignuóem

notivacije ljudi izraZema u kojima je stupanj rljenja egzistencijalnih ulturna profila. Kulturlizma inisku distancu :raciju zbog straha od rtalan rad i postizanje

neke sredozemne kulture te dalekoistoðne kulture (osim dimenzije koje ih ðine vrlo nepovoljnim ambijentom. M nacionalna kultura.

6.3. Utjecaj nacionalne kulture na menadZment

Nacionalna kultura ne utjeðe samo na praksu veó i na teo Dok se prva vrsta utjecaja nacionalne kulture sve vi5e p

koje karakteriziraju stoji snaZno uvjerenje a ne obrnuto. Zato se rt stvaranja identiteta va vrlo snaZna potreba ,ga kolektiva. Individura

njezin se utjecaj na teorije i koncepte u podruõju pos menadZmenta uglavnom zanemaruje i zaboravlja. Poslje medutim, mogu biti vrlo opasne, a uglavnom dolaze d rama u koje se unose teorije i koncepti, iako se pojavlj kojima ti koncepti nastaju.

Bit je problema u tome da se pri prenoSenju i koriStenju jednome kulturnom ambijentu u nekisasvim drugizabora

otrebe za pripadanjem we potrebe potiskuju.

ulirati socijalne potrekolektivu. Napokon, i rdi buduói da kod njih rvljaju i vode kolektiv.
niskim izbjegavanjem bu za postignuóem jer no smanjujuói njihovu e na potrebe za posti;

Svaka teorija, osobito pretpostavke, nostima, odraZava vjerovanja ivrijednosti pripada njezin autor. Zato teorije ikonceptiu svim druStv pa i u menadZmentu, nemaju univerzalnu vaZnost. Potpun u onome kulturnom ambijentu u kojem su i nastale. Pri i koncepata iz menadZmenta u sasvim drukðiji kulturni svjesni opasnosti da ta teorija ne odrZava realnost onako u tom miljeu i da prema tome nije apsolutno primjenjiva

i koncepti kulturno uvjetovani.

Svaka kultura sadrZi niz pretpostavki, vrijednosti i vjero svojim pripadnicima nameóe odredenu sliku svijeta, ljud

ivjerovanja o ljudskoj prirodi, kao i o moguónosti rodom, a koje su sastavni dio nacionalne kulture. Problem nastaje kada t kulture treba primijeniti u drukõijem kulturnom ambijentu koji, po defin ciji, nameóe sasvim drukõiju sliku ðovjeka i njegovih moguónosti da ovlad prirodom. Teorija motivacije tada se moZe pokazati djelomiðno ili potpun
neupotrebljivom.
Danas, viËe no ikad, sudbina ðovjeèanstva ovisi o tome kakve je moralne snage sposobno stvor¡ti.
Albert
Ei

Veóina suvremenih koncepata u podruðj menadZmenta zalaúe se za demokratsk stilove upravljanja koji poðivaju na visoko participaciji zaposlenih u odluõivanju. U po

sljednje je vrijeme vrlo popularan koncep empowerment, Sto je izvedenica od engl. r jeði power, a u prijevodu znaði moó i oznaðava proces u kojem lider delegir moó svojim suradnicima, ohrabrujuói ih da tu moó koriste za samostaln dono5enje odluka. Demokratski stilovivodstva su, medutim, moguói i efika snijedino u nacionalnoj kulturi koju karakterizira niska distanca moói. Ak
nstei n (frziëar)

je distanca moóivisoka, ðlanovi poslovnih subjekata nejednaku distribuc ju moói smatraju prirodnim i poZeljnim stanjem stvari pa jednostavno n mogu prihvatitibilo kakvo ujednaõavanje iliravnomjernije raspodjeljivanj moói. U kulturama s visokom distancom moói, demokratski stilvoilenja b bi shvaóen kao znak slabosti lidera, a ne kao njegova ieljaza ukljuðenjem zaposlenih u proces odluðivanj a ili za primjenom koncepta empowerment-

Napokon, iteorije organizacijskog dizajna ovise o kulturi u kojoj nastaj Veóina tih teorija nastala je u SAD-u i odraZava nisko izbjegavanje neizvj snosti, nisku distancu moói, individualizam i muSke vrijednosti. Zato se ameriðkoj literaturi preporuõuju uglavnom decentralizirani organizacijs modeli. Posljednjih godina osobito su aktualne nove organizacijske form

kao 5to su virtualna, horizontalna, modularna. Za sve njih karakteristiðn su ove suprotnosti:
184

rblem nastaje kada te rijentu koji, po definimoguónostida ovlada ljelomiðno ilipotpuno

Pri izgradnji ovakvih poslovnih subjekata treba biti sv gotovi recepti koji bi se mogli i trebalijednostavno pres bitivrlo oprezan kada se organizacijski modeli preporuð sasvim drukðijem dru5tvenom ozraðju i kulturnom amb

oncepata u podruðju l se za demokratske ji poðivaju na visokoj ihuodluðivanju.Upolo popularan koncept zvedenica od engl. riu kojem lider delegira <oriste za samostalno :dutim, moguóiiefika;ka distanca moói. Ako nejednaku distribuciari pa jednostavno ne
ernije raspodj elj ivanj e <ratski stil vodenja bio a Zelja za ukljuðenjem ncepta empowerment.

:ulturi u kojoj nastaju. r izbjegavanje neizvjeVrijednosti. Zato se u ¡lizirani organizacijski : organizacijske forme ire njih karakteristiðne

subjekta.

5. Navedite osnovne naðine mjerenja snage poslovne kulture. 6' Nabrojite prednosti i nedostatke mjerenja poslovne kurture. 7. Navedite cilj kognitivnog pristupa mjerenja snage poslovne ku 8. Na koje elemente poslovnih subjekata utjeðe nacionalna kultur 9. Objasnite utjecaj nacionalne kulture na menadZere.

10. Pojasnite utjecaj nacionalne kulture na motivaciju djeratnika. 11. Nabrojite karakteristiðne suprotnosti novih organizacijskih for 12. I(ada poslovna kultura ima snaZan negativan utjecaj na uspjeh p
nog subjekta?

13.

Nabrojite dva osnovna pristupa ili naðina mjerenja snage pos kulture.
poslovne kulture.

'14. Nabrojite prednosti i nedosratke simboliðkog pristupa mjerenja

15.

Na koje sve elemente poslovnih subjekata utjeðe nacionalna ku

186

ne kulture.
rvne

kulture. kulture.

ge poslovne

rcionalna kultura?
iere.

iju djelatnika. anizacijskih formi.
ecaj na uspjeh poslov-

renja snage poslovne
istupa mjerenja snage
Íe

nacionalna kultura?

$tvom razmjene roba i usluga na trZistu gdje su u prigod rati izmedu ponudenih dobara. Ekonomska teorija tumað na trZiStu ponaSaju racionalno iteie potroSnji, dok je gra potroSað stjeðe novim dobrom veóa od graniðnog troSka. tim, pokazala da se potroSaði katkad ponaSaju suprotno su njihove reakcije õesto pod utjecajem emocija i drugih posljedica racionalnog odluðivanja. Kako inaðe objasniti kupuju skupe aute ili druge predmete koji predstavljaju a cla nisu zadovoljili primarne potrebe.
Da bi spoznali ðirnbenike

koji odreduju reakcije K potroSaða i svoju ponudu 5to vi5e pribliZili pouvijek trebama ciljnog trZi5ta, menadZere i marketinS(fra ke struõnjake zanima: Tko su njihovipotro5aði? O õemu ovise njihove reakcije koje se odnose na kupnju proizvoda i usluga? Sto najvi5e utjeðe na po odvija proces kupnje proizvoda i koji ðimbenici utjeðu n rezultat pojaðanog zanimanja za ponaSanje potro5aõa na posebna znanstvena disciplina - pona5anje potroSaða.148

U ovòm dijelu knjige nije nam namjera svoju paZnju usm ðe, veó ukazati da se svako ponaSanje, posebice poslovn

uvjetom za uspjeh u Zivotu i radu. U ovom dijelu knjig mnoStva raznih pravila o lijepom ponaSanju izdvojiti i p ona koja óe svima najviðe i najðe5óe koristiti. Neka od n i sigurno se veó koriste, a neka óe biti korisna u odred

Poslovno ponaõanje nije vaZno samo za menadZere nego koji sudjeluju u izgradnji ugleda svojih poslovnih subjek
ra8 Bruno Grbac, Dina Lonõarió, op. cit., str. 17'

subjekte. Usluga uvijek znaði interakciju iz koje proizlazi emotivna reakcija korisnika koja moZe biti (i obiðno jest) presudna za odluku korisnika pri izboru davatelja usluge. Ponaðanje izraíava na5 odnos prema poslu, poslovnom subjektu, kao i prema korisniku usluga. Svojim pona5anjem Saljemo okolini odredene poruke koje jasnije govore od bilo kakvih rijeði. U vezi s pona5anjem postoje razliðite predrasude, a najðe5óe su:
Prva predrasuda: Svakoje ponaSanje urodeno, ono se ne stjeõe. Poznatoje da se dijete rada s odredenim sustavom reakcija i instinkta, ali se ukupno ðovjekovo ponaSanje formira tijekom cijeloga Livota kroz proces uðenja.

Druga predrasuda: Lj udsko ponaSanj e izazv anoj e unutarnj im ðimbenicima kao ðto su motivi, stavovi iosjeóaji. Toðno je da unutarnjiðimbenicidjeluju na ljudsko pona5anje, ali ono je, primarno, rezultat sprege uzajamnog djelovanja unutarnjih i vanjskih utjecaja.
Treóa predrasuda: Jed nom oform lj eno pona íanj e ostaj e zauvij ek. Razdo blj e

ðovjekova prilagodavanja vanjskom okruZenju (koje se stalno mijenja), a time i uõenje, traje koliko i Zivot. Nije pitanje moZemo li, nego Zelimo li se mijenjati i cijeloga Zivota uðiti.

õetvrta predrasuda: Naðin pona5anja nema znaðajniji utjecaj na uspjeh u radu i Zivotu. U metTuljudskim odnosima niSta nije vaZnije od ponaSanja. Procjene i odluke uglavnom donosimo na osnovi opaZanja pona5anja. Odnosi s drugim ljudima predstavljaju interakciju: svojim ponaSanjem utjeðemo na ponaSanje drugih.
Danas se od zaposlenih zahtijeva viðok stupanj fleksibilnosti. Svijet u kojem Zivimo iznimno je dinamiðan. TrZiSno gospodarstvo zahtijeva stalno

prilagodavanje novim uvjetima i zahtjevima u okruZenja, 5to znaõi i stalno prilagodavanje zaposlenih i njihovih potencijala novim zahtjevima i oblici190

ü

r¡*-glt!

emotivna reakcija luku korisnika pri :ma poslu, poslovnaðanjem Saljemo

vih rijeði. U vezi

s

trlclZiti u posao: niSta ne stoji, a donosi $si*{tr{}. tl poslovnom svijetu ugled poslovnih suÈr:q'$,,;¡$,4 i osobe postaju sve znaðajniji õimbenik r*s6l$rh* koji se, izmedu ostaloga, gradi i na temeljima dob uçt$t*dï*nja i ponaSanja. Poslovno ponaSanj e proizlazi prije
¡¡lq¡å{-{,Ë

+sltxg*

i zahtjeva poslova koje obavljamo, 5to znaéi da po

stjeðe. Poznatoje

kta, ali se ukupno z proces uðenja.

njim ðimbenicima õimbenici djeluju ;e uzajamnog djeruvijek. Razdoblje stalno mijenja), a nego Zelimo li se

xnhtijevaju ne samo oclredena znanja i sposobnosti direktan e Èþcam¿ttil¡tje. Svako privatno ponaSanje ima svoj rris¡\¡Ììçtrn pona5anju. Shvaóajuói znaðenje ponaSanja zapos ¡$;åå1;tii ntnogi poslovni subjekti u svijetu nastoje standard c*:*¡ilt xaposlenih. Poslovni subjekti na ovaj naðin nastoje ¡¡È¡¡!{i :i ¡loZeljnim i primjerenim ponaSanjem i obvezati ih n sr3e.. $klapanjem Ugovora o radu svaka osoba treba biti svje +ëls*,Ì,t ¡lvçje privatnosti i prihvaóa zahtjeve i standarde sred
$$;***¡¡

'ls¡ çrt naðina kako

to Postiói:

Þ {}sçbno ponaSanje stavite
çt

na prvo, a osjeóaje i stavov

0.

þ
jecaj na uspjeh u ije od ponaðanja.
ja ponaSanja. OdrnaSanjem utjeðes*"

Ì)ostavite sebi konkretne poslovne ciljeve.

llrisilite se na poslovno pona5anje jite kao standard.

sve dok

takvo po

tosti. Svijet u kor zahtijeva stalno 5to znaði i stalno rhtjevima i oblici-

$\¡s*vrlo ¡ronaSanje izraiavamo naðinom ophodnje, naõ u¡$¡*';¡¿j;lrtto ljudima u komunikaciji, svojim izgledom, nað +x{ttqrsimo prema kolegama, korisnicima naSih usluga i o \ts*}ir¡ peinaSanjem izraiavamo svoju osobnost, ali i dio k rqrë.:ia:h{r u kojem radimo. Prema nama i naSem pona5an Ë{$}¡'ìt¡u predodZbu i o naSem poslovnom subjektu. Zato *,x*t$* *iie samo naða osobna odluka nego i interes poslo

Þ

Rangiranje je moguóe prema abecedi nekoga nacionalnog jezika ne na engleskom, kako je to u medunarodnim poslovnim subjektim uobiðajeno.

Þ odstupanje od medunarodno

usvojene abecede moZe nastati ka se rangiranje provodi prema nazivu drZava na domaóem jeziku (n Austrija ili österreich). Prihvaóeno je kurtoazno pravilo da se zem domaóin nekog skupa nade na kraju liste, bez obzira na mjesto k bi zauzela prema abecedi.

Pripremite se za poslovni razgovor i pregovarajte pametno iodvaZno ili uopée nemojte pregovarati.

Rangiranje stranih idomaóih osoba provodi na terirelju politiðke ili dru5tvene funkcije ko

predstavljaju. Ako na skupu istovremeno dj eluju pred stavn ici meduna rod nih asocij ac outor¡ i pojedinih poslovnih subjekata, prednosr daje predstavniku medunarodne asocijaci je Moguóe posebno rangiranje stranih, posebno domaóih, kao i takozvan mje5ovito rangiranje prema sastavima delegacija u kojima strana osob odnosno gost, uvijek ima prednost. Rangiranje nije nimalo jednostavno trend druõtvenog i privrednog razvoja postavlja nova pitanja i nedoumic kao i nova pravila. Katkad se odstupa od osnovnih pravila kada je rijeð istaknutim znanstvenicima, umjetnicima ili knjiZevnicima, koji bi po slu benim funkcijama inaðe bili na posljednjemu mjestu. Mje5ovito rangiran domaóih i stranih osoba provodi se tako da se sastave odvojene rang-list a zatim se objedine imajuói na umu naðelo da medu osobama istog ran prednost ima gost.

Oslovljavanje i pozdravljanje osoba temelji se na ovim pravilima:

Þ u zemljama
't92

Europske unije predsjednici drZava, parlamenata, usm no se oslovljavaju s "Gospodine Predsjedniðe" ili "Gospodo predsje

racionalnog jezika, a oslovnim subjektima
e moZe nastati kada omaóem jeziku (npr.

tome mogu nam pruZiti akreditaci rr*hic*ajeno nositi na vidnome mjestu prigodom m
{
{}\jå1.

À,rrtje i pomoó u

Èr¡¡¡$*¡kr¡l¡rne pripreme obveza su domaóina uvijek kada

pravilo da se zemljabzira na mjesto koje

s

rlErdçku

i ispraóaju gostiju
ugovora ili sporazuma

e" sluål:enom posjetu ili prijemu kakve delegacije

s ¡l*tllisivanju
provodise rStvene funkcije koju rpu istovremeno surnarodnih asocijacija rjekata, prednost se narodne asocijacije. óih, kao i takozvano :ojima strana osoba, nalo jednostavno jer pitanja i nedoumice, :avila kada je rijeð o :ima, koji bi po sluZt4je5ovito rangiranje odvojene rang-liste, ¡sobama istog ranga
róih osoba

e

snrtålrenom razgovoru

¡:*l*ganju vijenaca w *tkrivanju spomenika

þ
.s

ri¡¡chlici, sastanku, znanstvenom istruðnom skupu
¡

rt

vilrnnju sajmova, izloi.aba i drugih manifestacija.

åi. r,{*tt tillt ¡rrigodama potrebno je strogo po5tovati planir " rat*{$uiu sve vaZne pojedinosti. Primjenom ili zanemari
vila+,ùÈ.:¡,

gost moói osjetiti i procijeniti kolika mu $¡$tu¡¡ .&i* rlt"n¡ pravila samo formalnost, izostavljanje nekih fuc'*l*g $l{}nä$ilnja gost (ne)moZe procijeniti kao podcjenjiv Ë$'''{.$Ë$v{}rìjr, $to moZe utjecati na ukupan uspjeh pregovo
.su*[çi ee

Fui$- f.È't¿rndärd¡

¡ norme dobroga poslovnog pona

rpravilima:
parlamenata, usme"Gospodo Predsjed-

Osnovno,Þstq¡tttr¡ n¡ðelo dobroga poslovnog pona5anja mo
prag:w,usÈ$rx:

v*çliti" raðuna o miSljenju i osjeóanjima drugih.

jÌiij' ge,{ìrt \¡;l¡r

f}tr

Wagen

ì-fì*r$ìi{i:*ü kulturna, poslovna

i Brenda R. Carlos, Event Management - IJp i sportska dogadanja, Mate, d.o.o. Zagre

razliðiti i ne mora znaðiti da smo rodenjem dobili izgled koji moZe

prednost u kontaktu s nepoznatim osobama. Medutim, naðin na koji se jevamo, uredujemo i njegujemo, naðin na koji sjedimo ili stojimo, ton i naõega glasa, drZanje i dr., bitni su elementi za dobar vanjski izgled. izgled nije samo naða povlastica veó i dio percepcije drugih ljudi s ko dolazimo u kontakt na poslu. Zato ne moZemo ugatlati samo svojirn i ma i zahtjevirna, veó trebamo voditi raðuna i o drugim ljudima i njiho moguóim reakcijama, kao i o tome da im bude ugodno u naðoj prisutn

Maniri: Ne valja se nikacla ponaSati sebiðno, treba uvijek biti uvida Maniri pokazuju koliko smo tolerantni i korektni u odnosu prema dru ljudima, koliko uvaZavamo njihove potrebe i interese. Ako smo grub biðni i nekontrolirani u emocijama na poslu, to moZe biti vrlo neugo za kolege, ali takvim ponaSanjem moZemo izgubiti iposlovne kontak korisnici na5ih usluga moZda óe potraZiti konkurenciju.

Po5tenje: Treba se ponaSati iskreno i poðteno. PoSteno pona5anje osno povjerenja koje je jako vaZno u poslovnim kontaktima i odnosima.

UvaZavanje: Treba uvaZiti miSljenje drugih i promatrati sebe njihovim ma. UvaZavanje drugih osoba polazna je osnova za pridobivanje nji naklonosti i povjerenja. Ne moZemo oðekivatida ostvarimo svoje cilje da pritom ne vodimo raõuna o interesima i ciljevima drugih.

Osobnost: U poslovnim kontaktima vrlo je vaZno pokazati snagu svoj nosti i svoju osobnost. To moZe dati dodatni impuls poslovnim kontakt

Stil i takc Ne valja Zuriti sa svojim mi5ljenjem i osjeóajima; treba u
prethodno razmisliti i reói na najbolji moguói naðin ono Sto mislimo.

Iso David Robinson, Poslovníbonton, PS Grmeð, Beograd, 1998., str. 13.

194

naðin na koji se odili stojimo, ton i boja

vanjski izgled. Na5 rugih ljudi s kojirna isamo svojim ieljar ljudima i njihovim u naðoj prisutnosti.

vijek biti uvidavan.
nosu prema drugim Ako smo grubi, sebiti vrlo neugodno oslovne kontakte, a
L

kata. Po tome kako se pona5a pojedinac, ðesto p se zakljuðuje o cijelome poslovnom sustavu. Pogreðno je shvaóanje da dobro poslovno pona5anje u svakodnevnom kontaktu s kolegama nije potrebno i da manire treba primijeniti samo u posebnim p voditi raðuna o tome da nas uvijek netko promatra i gleda nismo svjesni ili to ne primjeóujemo. Uz to, primjena po svakodnevnoj praksi omoguóuje nam da smanjimo poten i za5titimo svoju privatnost na poslu. Umje5nost poslovno izraiava se u naðinu na koji se mi ophodimo ikako nas zato najbolje da usvojeni model ponaSanja bude dio nas.

ponaõanje osnovaje

iodnosima.
ri sebe njihovim oði-

Standardizacijom poslovnog ponaSanja poslovni subjekt mu je stalo do dobrog obavljanja poslova. Na taj se naðin õanje ne prepuSta pojedincu, njegovu odgoju i procjeni si poslovni maniri postaju prepoznatljiv stil poslovnih subj povoljan dojam u poslovnim kontaktima.

>ridobivanje njihove lrimo svoje ciljeve, a

7.3. Poslovno ophodenje

i protokolarno ponaðanj

rugih.

lzati snagu svoje liõslovnim kontaktima.
róajima; treba uvijek

Ono 5to u naðelu vrijedi za dobre poslovne manire u ophotl

ro ðto mislimo.

13.

partnerima i klijentima, treba krasiti ponajprije na5e odn mjestu, s kolegama i menadZerima. To prije svega znaõi Zavanje svih ljudi s kojima dolazimo u kontakt. MoZda pri imali najbolje miSljenje o nekim ljudima, ali sluZbeno im tre poStovanje i uvaZavanje, 5to znaði da se naða privatna pro jedinca u radnom ambijentu ne moZe i ne smije prenositi nose niti osjetitiu poslovnoj komunikaciji. Dobri poslovn

se obraóate. Ako je u poslovnom subjektu uobiðajeno oslovljavanje ime nom, treba izbjegavati skraóivanje imena i koriðtenje nadimka.lzbjegavajt Zargon i izraze kao "srce", "maco", "mali", "cleðko", "mala", "stara", "star i svaki govor mrZnje i stigmatizacije. To posebno loðe zvuði ako se ne po znajete dovoljno, kao i pred stranim osobama, itakvo se ophodenje smatr

neprimjerenim i uobraZenim.

Dobra je praksa na poslu uvijek ljubazno pozdraviti svakoga koga prvi pu

sretnemo toga dana. Mlada osoba uvijek pozdravlja prva. MuSkarac prv pozdravlja Zenu osim ako je izrazito stariji od nje. Pri pozdravljanju i raz govoru druga se ruka ne drZi u dZepu. Rukovanje.je znak miroljubivos i prijateljstva. S cigaretom u ruci ili u ustima se ne rukuje. MuSkarci p rukovanju skidaju rukavicu, a Zene to ne moraju uðiniti. Ljubljenje pri ru kovanju dopuSteno je jedino u iznimnim prigodama - kada se ðestita, kad se rastaje ili sastaje s dragim osobama ili kada se izraLava suóut. Pravil lijepog pona5anja zahtijevaju da poStujemo privatni, kao i poslovni prosto pojedinca. To znaði izbjegavati pretjeranu bliskost s kolegama na poslu tapSanje po ramenu, grljenje, suvi5no pribliZavanje kada govorimo isl. Uda ljenost od 80 do 100 centimetara smatra se privatnim prostorom pojedinca Znak je loSeg ponaSanja ulaziti na vrata tudeg ureda bez kucanja ili nagl otvarati ili zatvarati vrata.

Svoje neslaganje s drugim ljudima moZemo pokazati na razne naðine, a pravila dobrih poslovnih manira nalaZu da to ðinimo uljudno, ljubazno argumentirano. Saðuvajte svoj integritet, ali poStujte i druge i ne budit
suviSe dogmatiðni

i neugodni u suprotstavljanju mi5ljenja. VrijerTanje da b se dokazao svoj stav, izraz je nemoói i primitivizma.

Uobiðajeno je da se menadZeri oslovljavaju s "gospodine", odnosno "gos podo" uz ime ili funkciju. ðak i kada osobno poznajete svoga pretpostav ljenog, lijepi maniri zahtijevaju da mu se obraóate s "vi" bar pred drugim
196

oslovljavanje imedimka. Izbjegavajte ala", "stara", "stari" zvuði ako se ne po: ophodenje smatra

pojesti tijekom radnog vremena, bolje je to obavitivani ili uredskim uvjetima (sendvið, keks i sl.). Vrlo lo5 dojam ost vraóate nakon pauze. Ako osoba radi sa strankama, prep niziranje zamjena kako bi za vrijeme radnog vremena uv raspolaganju strankama.
Danas se gotovo posvuda u svijetu puSenje

rkoga koga prvi put

u radnim prostorijama ina javnim mjestima

eesta s

rva. MuSkarac prvi pozdravljanju i razznak miroljubivosti rkuje. Mu5karci pri :i. Ljubljenje pri ruada se ðestita, kada rZava suóut. Pravila o i poslovniprostor <olegama na poslu, rgovorimo i sl. Udaostorom pojedinca. ez kucanja ili naglo

smatra nekulturnim ðinom i manifestacijom izvrða loSeg pona5anja. Ako ipak zapalimo cigare. tu, ne valja ðitav dan u pepeljari sakupljati opu5ke. NaSe radno okruZenje predstavlja naSu kulturu Ambijent na radnomu mjestu õine interijer, ðistoóa, sreden i stolovi te drugi uvjeti rada. Radni stolovi trebaju biti po budemo licem okrenuti prema vratima.
Na radnomu mjestu ne bismo smjeli

su poka

biti suvi5e glasni itelef

kao da se s nekim dovikujemo.JoS je gore ako viðemo na sv nike kada im imamo 5to prigovoriti. Vika nema efekta, a ist

vilizirana inimalo dostojanstvena pojava. I, konaðno, ne zab svaki put kada netko od kolega pokaZe kakvu lijepu gestu. da primjeóujemo iuvaZavamo dobre namjere svojih kolega

ra razne naðine, ali uljudno, ljubazno i i druge i ne budite rja. Vrijedanje da bi

Dobri poslovni obiðaji pretpostavljaju suzdrZavanje od pr na poslu, a posebno izbjegavanje seksualne nasrtljivosti. neugodnosti ove vrste, potrebno je:

Þ
ne", odnosno "gos] svoga pretpostav'i" bar pred drugim

Ne izraiavati simpatije tako 5to nekog na poslu dod

tap5amo igrlimo.

Þ Þ

Ne prelaziti liniju privatnosti u stajanju' sjedenju i k

Ne zuriti u neku osobu kao da je "skidamo pogledo

ili na sredini ureda. I(ada gost ude u ured, pravila nalaZu da domaóin ustane i krene nekoliko koraka prema njemu. Ako svaki dan radite sa strankama, pri ulasku stranke
potrebno je usmjeriti pogled prema njoj i tako pokazati da ste uoðili njezin ulazak te uz blagi smijeSak kimnuti glavom. uobiðajeno je rukovati se s gostom uz blagi stisak ruke. Pri rukovanju treba voditi raðuna o pravilu da

vaznija osoba, odnosno osoba na vi5em rangu ili Zena, uvijek prva pruZa ruku. Time ta osoba pokazuje Zeli li se rukovati ili ne Zeli. Gost prvi pruZa ruku domaóinu, a domaóin je duZan brzo reagirati, kako se ruka gosta ne bi dugo zadríala u zraku.

Pri pozdravljanju i rukovanju potreban je kontakt oðima s osobom koju pozdravljamo. Time pokazujemo svoju paZnju i iskrenost.lzraz lica treba biti otvoren, s blagim smijeSkom. Ako je prisutno viSe osoba, pravila lijepog ponasanja nalaZu da se prisutne osobe predstave. osobi viSeg ranga
predstavljamo uvijek osobu nü.egranga, a Zeni muSkarca. pri predstavljanju u poslovnom kontaktu potrebno je navesti titullr, odnosno funkciju koju predstavljena osoba obavlja. Pri predstavljanju mu5karac ustaje, a Zena ne. Zena prva pruZa ruku muSkarcu, starija osoba mladoj, viSi po rangu niZem.

u pravilu sjeda se obiðno nakon Sto domaóin ponudi mjesto, a ako on to
propusti uðiniti, treba uljudno upitati za dopu5tenje da se sjeclne. Nakon Sto gosti sjednu, domaóin treba ponuditi neki osvjeZavajuói napitak ili pozvati osobu koja óe to uõiniti. U uredu je potrebno izbjegavati konzumiranje jela i alkohola.
Posjetnica ili vizitkarta sluZi za osobno predstavljanje i daje se na poðetku razgovora, ako je rijeð o prvom susretu. Time óemo omoguóiti da se bolje upamtiime koje ðesto u prvom susretu promakne naSoj paZnji ili se ne ðuje dobro, kao i predstavljanje tvrtke i ftrnkcije koju obavljamo. posjetnicu ne
198

rne i krene nekoliko a, pri ulasku stranke

raspravlja. U razgovoru ikomentarima izbjegavajte obraó osobi; ako ih je vi5e, s vremena na vrijeme pogledajte s

uoõili njezin :no je rukovati se s i raðuna o pravilu da a, uvijek prva pruZa Zeli. Gost prvi pruZa ko se ruka gosta ne
-i da ste

preporuðljivo skidati kaput i kravatu ni u najleZernijim domaóin to nije uðinio i time i nama dopustio. Ako dom kravatu, treba zamoliti za dopuStenje da i mi skinerno k
Razgovor treba poðeti neutralnom te-

mom. U razgovoru trebamo stvoriti povjerljivo ozraõje koja se zasniva na
jasnom izraZavanju stavova i paZljivom sluSanju ostalih sudionika u razgovoru.

Sastanak k

minuta sa z vremena
Peter
u

F.

p ravlja

Druck nje

Íima s osobom koju tost. lzraz lica treba e osoba, pravila lije-

:. Osobi viSeg ranga
:a. Pripredstavljanju

Korisno je ðitati izmedu redova, ðemu se daje posebno znaðenje, te brzo i inteligentno reagirat VaZno je zraðiti pozitivnom energijom jer takva energija

nosno funkciju koju
'ac ustaje, a Zena ne.

uspjeSnosti komunikacije. Ne treba pokazivati mrzovo podcjenjivatisebe isvoju uslugu. Potrebno je kontrolirati prisutnost duha, bez obzira na eventualne provokacije.

viõipo rangu niZem.
mjesto, a ako on to da se sjedne. Nakon vajuói napitak ili porjegavati konzumira-

bliskost ivoditi raðuna da se u razgovoru ne prijede gran smiju se zaboraviti naðela dobrih poslovnih manira u sv

i daje se na poõetku

moguóiti da se bolje rj paZnji ili se ne ðuje ljamo. Posjetnicu ne

Ako nam je ograniðeno vrijeme, treba uljudno najaviti sv koju imamo. Na poðetku poslovnog razgovora moZem kojom razgovaramo koliko ima vremena za nas, ako je ranga. To omoguóava brzo prilagodavanje i ostvarivanje ta, ðime se ne gubi dragocjeno vrijeme u nevaZnim stv opu5tajuóeg ozraðja, a da glavni posao ostane neobavlj umu da postoje razliõite osobe i da mnogi ljudi nisu u nekog razloga ne Zele usredotoðiti na problem. U takvim preuzeti inicijativu i biti 5to uðinkovitiji.

dovoljno poznate, ali istovremeno uvaZavati i osobu koja nam se poZali. Nikako se ne smije biti zloban i maliciozan; uvijek treba isticati pozitivne stvari u poslovanju i spremno govoriti o postignuóima. Na kraju posjeta goste treba ispratiti do uredskih vrata.

7.4. Telefonsko
Telefonsko

i rnobilno kornunlciranje
blagodat

i mobilno komuniciranje

je suvremenog ðovjeka.

No

tal<av naðin medusobnog ophodenja iziskuje poznavanje nekoliko pravila.

Nije uljudno ni kulturno reói: "Halo, tko je tamo", veó se valja prvo predstaviti imenom i prezimenom, te biti obazriv i 5to kraói u telefonskom i mobilnom komuniciranju. Mnogi poslovni subjekti uloZe dosta truda i novca za dobru reklamu i stvaranje povoljnog ugleda u javnosti. Sve moZe pasti u vodu kada nazovete tvrtku i ðujete dosadan i odbojan halooo. Na poslovni poziv nikad nije dovoljno odgovoriti samo s bezliõnim høl0. Naðin na koji nas neko poziva,jaða ili slabi reputaciju cijeloga poslovnog subjekta. u poslovnom telefonskom razgovoru najvaZnije je biti uljudan, kratak, profesionalan izainteresiran. Svakitelefonski razgovor zahtijeva prethodnu pripremu, 5to znaði da uvijek trebamo imati pripremljenu olovku i notes, kao i podatke koji nam u razgovoru mogu zatrebati. Priprema telefonskog razgovora pretpostavlja i prethodno postavljanje ovih pitanja: Þ Jesam lijasno definirao pitanje i mogu li ga jasno ijednostavno formulirati?

Þ

Imam li sve informacije koje mi mogu zatrebati u razgovoru?

Þ Je li osoba koju zovem najbolji izbor za taj razgovor? Þ Je Ii telefon najbolje sredstvo komunikacije u ovom sluðaju?
200

koja nam se poZali. ba isticati pozitivne ra. Na kraju posjeta

trebno je potraZiti osobu kojoj je poziv upuóen. Ako treba traZene osobe ili je ta osoba zauzeta na drugom telefonu tko je zvao dugo "drZati na liniji", a da ne zna 5to se dogad se javiti i ljubaznim glasom zamoliti za joð malo strpljenj
Obveza

je osobe koja zove svoje interese po-

drediti interesima osobe koju zove. PoStujmo
menog õovjeka. No rje nekoliko pravila.

prvo pred:raói u telefonskom uloZe dosta truda i rjavnosti. Sve moZe odbojan halooo. Na
se valja

vrijeme i situaciju onoga koga zovemo. Vodimo raðuna o tome da nemamo uvid u to 5to racli osoba s druge strane Zice u danom trenutku i tko je tamo prisutan, pa je preporuðljivo upitati ima li po mena, ako razgovor zahtijeva viSe vremena ili pojedinih d svoje telefonske razgovore obavljati 5to racionalnije, pog zauzimanjem telefonske linije moZemo sprijeðiti prijam n vaZne za posao ili privatni ävot, te onemoguóiti kolege d

posao ako je broj telefonskih linija ograniðen. Ne pona5aj

ezliõnim halo. Naõin a poslovnog subjek-

biti uljudan, kratak, zahtijeva prethodnu enu olovku i notes, 'iprema telefonskog
pitanja:

U telefonskoj komunikaciji vrlo su znaðajni na5 ton i rije mo. Nije preporuðljivo jesti, driati cigaretu u ustima ili Z razgovaramo telefonom" Buduói da su na5a ðula u telefo usmjerena samo na sluh, svaka promjena glasa i intonacije nego u neposrednoj komunikaciji pa je zato preporuðljivo komunikaciji budemo jasni, brzi i pozitivni. Da bismo to
na5eg

l i jednostavno forrazgovoru?
'or?

tijela pri telefoniranju treba biti uspravan, bez obz li ili stojimo.

m sluõaju?

Telefonski razgovor treba biti dijalog i zato uvijek treba p osobi koju zovemo da komentira ili reagira na ono o ðe odnosno postavipitanja itraä obja5njenja. Dopustimo su vr5i zapoðetu misao i ne prekidajmo ga usred reðenice.

javila i ljubazno je zamoliti da je prenele. U poruc navodimo razlog naSeg poziva, ako je poziv bio neoõekivan ili nam je osoba nepoznata, te vrijeme kada nas moZe zvati.Treba voditi raðuna o tome da ne ostavljamo poruku da nas nazove osoba ðiju uslugu trebamo. U tom sluðaju pokuSajmo saznati kada óe ta osoba bitidostupna i nazvatiponovno. Pravila poslovnih manira nalaZu da se javimo na poruke ako imamo vremena. poruku osobi koja
se

Ako Zelimo obaviti posebno vaZan razgovor, obavijestimo o tome drugu stranu kako bi ona mogla odvojiti vrijeme i posvetiti nam paZnju. Vodimo raðuna o tome koliko je razgovor povjerljiv! Ako tajnica zove nekoga u naSe

ime, budimo spremni odmah preuzeti vezu. Inaðe pozvana osoba moZe steó dojam da je nedovoljno uvaZavamo te óe se moZda jako naljutiti i uvrijediti
Ne odgovaraj prije nego 5to si

Ako se telefonska veza prekine, osoba koja je bila inicijator poziva, naziva ponovno. U sluðaju da nam usred telefonskog razgovora netko vaZan ude ðuo pitanje i ne upadaj drugome u rijeÈ. hitnim pitanjem, zarnolimo sugovornika da nas na autor¡ trenutak priðeka pa poslije nastavimo razgovor uz ispriku. Telefonom se ne javljaju neugodne stvari ne upuóuju suóut ili ðestitke (osim ako se razgovara na daljinu ili ako u tom trenutku upravo saznamo vijest). Telefon nije pogodan za pregovaranje ugovaranje vaZnih poslova; zato je mnogo povoljniji osobni kontakt. Izbje gavajmo privatne razgovore preko telefona, a posebno u prisutnosti stranke ili poslovnog partnera. Nauðimo svoju obitelj i prijatelje da nas na posao zovu samo u hitnom sluðaju i da budu kratki! Nastojmo razgovor zavr5iti u prijateljskom i pozitivnom tonu.
U poslovnom Zivotu postoje situacije kada smo

prisiljenisluðatiitakozvane gnjavatore. To su obiðno osobe koje imaju viSak vremena ili po prirodi nisu u stanju odvojitivaZno od nevaZnoga. Osim 5to trebamo paziti da i mi ne budemo takvi, valja nauõiti i kako se "spasiti" od njih. Obiðno se u ovakvim
202

: pienese. U poruci
van lll namJe osoDa raðuna o tome da ne )amo. U tom sluðaju atiponovno. Pravila
tamo vfemena.
.l

gdje zvonjava ometa okolinu. To se ponajprije odnosi na skupove. No ako oõekujemo iznimno vaian poziv, potreb iziéiiz prostora i u lcratko vrijeme zavr5iti razgovor.

7.5. Kultura poslovnih odnosa i rjeðavanja konflik

timo o tome drugu
Vodimo zove nekoga u na5e na osoba moZe steói naljutiti i uvrijediti.
Lam paZnju.

, osoba koja je bila o. U sluðaju da nam

U poslovnom svijetu vlada uvjerenje da je korisnik kral korisnici, zasluZuju posebnu paZnju, ali to ne znaõi da ulagivati. Odnos prema klijentima - korisnicima naSih u samom svrhom poslovanja. Od kvalitete na5eg odnosa ov usluge. Nije dovoljno samo izreói parolu kako je kupac svakodnevnom kontaktu potvrdivati. To u praksi znaði:

netko vaian ude

s

Þ Za kupca treba uvijek imati dovoljno vremena i str
5eg posla

;ovornika da nas na tavimo razgovor uz iu neugodne stvari, daljinu iliako u tom n za pregovaranje i ;obnikontakt. Izbjer prisutnosti stranke :lje da nas na posao ) razgovor zavr5iti u

jest zadovoljiti potrebe korisnika naðih us

Þ UvaZavajmo liðnost i probleme korisnika na5ih uslu Þ Potrudimo se razumjeti potrebe korisnika naSih u
nisu standardne. bazno.

Þ Budimo pozitivni, nastupajmo profesionalno i sam Þ

SasluSajmo paZljivo korisnika i potaknimo ga da ka

ri sluõati itakozvane

na ili po prirodi nisu mo paziti da i mi ne

tako óemo biti u moguónosti shvatiti njegove po odgovoriti na njih. Þ Dok razgovaramo, gledajmo u svog sugovornika i n u drugom smjeru. Budimo okrenuti itijelom prema kada ne okreóirno letla i ne govorimo pîeko tamena

)biðno se u ovakvim

Þ

Razgovor zavr5imo rijeðima, a ne pokretom tijela.

kata, ðak i onda kada osobno nismo krivi, i ponudimo pomoó da se pogreSka ispravi. Nikada ne prebacujmo krivnju na druge.
Na zahtjeve korisnika odgovorimo u interesu poslovnog subjekta istodobno na zadovoljstvo korisnika. Korisnik zasluZuje najveóu moguóu paZnju, ljubaznost i profesionalnost.
Ruka koja daje

Nesporazumi su moguói u svakoj ljudskoj djelatnosti i komunikaciji. Pravila dobrog poslovnog ponaSanja uvijek je iznad zahtijevaju prije svega da se znamo kontrolirati te one koja prima. da razgovor ne pretvorimo u medusobno vrijedaD. Diderot (francuski filozof) nje i konflikt. Ne zaboravimo da neki ljudi namjerno koriste tehnike agresivnog ponaSanja i izbacivanja sugovornika"iztakta" kako bi ostvarili prednost u pregovorima. Da bismo uspjeSno izbjegli konflikt s klijentima, preporuðuje se:

PokuSati pravodobno otkriti naznake eventualnog konflikta. Prateói ponaSanje sugovornika (izraz lica, ton, prelazak na formalnost u raz-

govoru, izbjegavanje izravnog pogleda i sl.) treba razmisliti o svojim odgovorima i komentarima.
Ne

dopustiti sebi da nas sugovornik iznervira i izbaci iz takta. Ako sugovornik podiZe glas i intonaciju, mi budimo ti5i, smireniji i oprezniji.

lzrazito nezadovoljne i agresivne sugovornike treba odvesti u drugu prostoriju, kako ostali ne bi prisustvovali raspravi i "navijali". Pustimo takva sugovornika neka se "isprazni". Nakon toga upitajmo je li rekao sve ðto mu je "rìa srcu" i poðnimo s konkretnim prijedlozima za rje5avanje problema. PokaZimo da smo stvarno zainteresirani i dobronamjerni.
Razgovarati laganim i blagim tonom; zanemariti uvrede.

204

imo pomoó da
druge.

se

Þ

Probleme na koje upozorava korisnik treba rije5iti odm znanja Sto óemo i kada poduzeti.

lovnog subjekta i

Þ Ako procijenimo da ne moZemo sami rije5iti problem,

ti
:i profesionalnost.
udskoj djelatnosti lovnog ponaðanja

pomoó kolega. Nemojmo se sami nositi sa situacijom na5e moguónosti.

Þ Ako je doSlo do pogreSke ili nesporazuma, ispriðati se
subjekt.

no kontrolirati te dusobno vrijeda:ki ljudi namjerno anja i izbacivanja vorima. Da bismo

Þ Prigovore treba uvijek promatrati iz kuta osobe koja ih
bismo bolje razumjeli o õemu je rijeð.

Uza sva nastojanja da se problem rijeSi, imajmo na Lrmu da ra

nejednako reagiraju u sliðnim situacijama. Dobro procijenim osobi rijeð i prilagodimo svoje ponaSanje. Evo nekoliko savje

Þ
konflikta. Prateói formalnost u Íazazmisliti o svojim
takta. Ako surirenijii oprezniji.
:i iz

Osobi koja je sklona prigovorima, pokaZimo da postup prema propisanim procedurama.
S arogantnom se raspravljati.

Þ

i nasilnom osobom budimo odluõni, jas

S tvrdoglavom osobom budimo kratki, sigurni izravna pitanja. Neodluðnu osobu posavjetujmo, podrZimo izboru.

u seb

r odvesti u drugu i "navijali". Pustirga upitajmo je li .nim prijedlozima o'zainteresirani i
rede.

je i

pomo

Þ

Sa Sutljivom osobom

budimo otvoreni i konkretni, jas

pitanje i rezimirajmo zakljuðak.

Osobu koja naginje neformalnom i intimnom odnosu, drZi janju. U sluðaju kontakta s primitivnom osobom, ne ulazim (drugi neóe vidjeti razliku), veó dostojanstveno zadrämo kul komunikaciju.

n*

se ne moramo uvijek s

time sloZiti. Aktivno slusanje znaðividenje stvari motriSta onoga koga sluSamo' Aktivno sluSati znaõi:

s

Þ ðuti ono 5to je'reðeno iõto se namjeravalo reói' Þ Pratiti gestikulacije i govor tijela' Þ Ne davati odgovore i obeóanja prerano'
piSemo. Pisma se obiðno PiSu ako:

Napisanarijeðostajezasvavremena.ZbogtogamoramopazitiStoikonrc

Þ nemamo moguónost ili prigodu za osobni kontakt Þ Zelimo izbjeói osobni kontakt Þ trebamo uputiti hitnu informaciju Þ trebamo dokumentirati informaciju
ÞZelimoposebnoistaknutiiobrazloZitisvojestavove.

Prije no 5to poðnerno pisati, treba imat Voda se uPoznaje Plivanjem, a na umu da se pi5u kratke poruke! U po ëovjek u razgovoru' Ne govori sve. slovnoj komunikaciji jako su vaZni sti Ëto ina5, ali znaj uvijek Ëto govoriö! i naðin na koji se izraíavamo. Po tomc autori kako pi5emo, kada piSemo, koju formt parlneri ozbiljno shvatiti nas odgovora koristimo ovisi koliko óe poslovni George Orvel: "Nikacl naSu tvrtkg. Pravila dobrog pisanja dobro ieizrazio ako je moguóe izbaci ne koristite dugaðku rijeð ako se moZe izteóikratka; Zargon ako se moZet rijeð, uvijek je izbacit". i.rliLu¿ ne koristite tudicu ili sjetiti svakodnevne domaóe rijeði koja ima isto znaðenje,"1sr

glagolske imenic Pri pisanju treba koristiti aktivne reðenice, a izbjegavati do 12 rijeði, iznimnc ivisesloZne rijeði. Preporuðuje se da reðenice imaju

;

Marilr

N4tkoltó

,

Diplomatskí protokol, Mate' Zagreb'

.1995''

str' 164'

206

znaði videnje stvari

s

s
e

$til pisanja potrebno je prilagoditi temi, ali i os

*" S* pisati preduga i nomotehniðki sloZena pisma

$irovjeriti razinu povjerljivosti onoga õto se pi5e

l.F,s grrislovna pisma

rmo

paziti Sto i kome

rkt

treba se sluZiti memorandumom i&¡s* {un, sadrZi sve potrebne podatke i predstavlja ||j i$ {i*xlovnog subjekta. Poslovna pisma uobiðajeno .u ì-{1},7 cm), standardnim kompjutorskim fontovim '$t i$s,rrtte**r l?pt). SluZbeni memorandum u gornjern lijev î,$.$¡,sctacvxr kontakt-podatke poSiljatelja. Ako pismo Sa g **llru inre i prezime te adresa. Datum i mjesto piðu :$ ox+sugu se napisati i na kraju teksta lijevo ispred potp
S*vsrp$s

VOVC.

no pisati, treba imati
kratke poruke! U po:iji jako su vaZni stil izraZavamo. Po tome r piSemo, koju formu ozbiljno shvatiti nas i leorge Orvel: "Nikacla ko je moguóe izbaciti argon ako se moZete
:nje."lsl

svak i$*uss¡Jt¡ pnkaz{u nemarnost i nebrigu, daju loSu sliku ìl slr$*."ktu i o nama samima. Osnovno je pravilo da im primatelja budu uvijek toðno napisani ils.È+s+*,* i ¿¡elresa ,,, Ër-,,f{: lrrrc, stoga trud koji uloZite da saznate toðno im
.$.li&u"ugn*tüo*t

i terminologija bitne su komponente

¡risma uglavnom poðinju s "PoStovani gosp l$suv;ewi prijatelju". Ako se pismo ne upuóuje odredeno .$*tt !'-{}t¡$tovana gospodo" kao neodredena forma. P r4w.s'*v*'Ë*vaju frazom "S poStovanjem" ili "Srdaðan (l
,'*"-r¡!*

¡r*xnujete. Ako frazu "Srdaðan pozdrav" korist ñ¡sr;* Ìr*ba zavr5itijednako jer se inaðe moZe tuma iffi,ø*$*ar6 uelnosa. Preporuðljivo je da se u poslovnoj k
$*&wcvxrri fbrmalni stil.
',&:xt**¡***ti

atiglagolske imenice do 12 rijeði, iznimno
54.

stil koristi se izmedu osoba koje se osobn

l:,,

uuvx¡ ¡t¿¡din

obavljaju rutinske, ali vaãne poslove za

poslovnim pismima sluZiti humorom. Nikada se ne zna kakvo je rasp nje i stav osobe koja prima pismo. Naðe pismo moZe doói u ruke i d osobi, kojoj nije naslovljeno (koja zamjenjuje primatelja u odsutnosti tJzto, pisana rijeð uvijek moZe biti razliðito protumaðena, 5to je izvan trole autora pisma.

Ako kopiju pisma Saljemo joS nekome, osim osobi na koju je pismo n ljeno, to treba jasno naznaðiti pri dnu pisma. Primatelju pisma dajem znanje tko je jo5 upoznat sa sadrZajem pisma. Slanje kopija pisma oso na viðem poloZaju moZe biti protumaðeno kao znak nepovjerenja p osobi kojoj je pismo upuóeno. ili kao agresivan ðin. Da bismo to iz moZemo u tekstu navesti razlog slanja kopija drugim osobama.
Na pisma treba odgovarati odmah. U poslovnom svijetu

to znaði najdu pet dana od primitka pisma. Ako nismo u moguónosti odgovoriti na p potrebno je potvrditi prijam pisma i najaviti odgovor. Obiðno to rade t u odsutnosti menadZeraizatu svrhu se koriste standardni obrasci, a se koristiti ifaks ili e-poruka. Pisma upuóena na ime zahtijevaju i da govori osobno, bez obzira na kojoj razini i poloZaju se nalazi osoba je pismo upuóeno. Na postavljena pitanja odgovara se istim redoslij uvijek jasno i konkretno.
Sve 5to se odnosi na opóe principe

i dobru poslovnu korespondenciju jedi iza elektronsku poStu idruge oblike komunikacije. Brzo reagira primljene poruke ostavlja pozitivan dojam na svakoga poslovnog pa i pozitivno se odraZava na poslovnu izvrsnost. VaZno je voditi raõu dogadaji koji su povod toj komunikaciji brzo postaju "neaktualni" pa paziti da protekne 5to manje vremena od dogadaja. Bitno je ovdje ist da ðestitke ,izraze suóuti i zahvalnosti uvijektreba upuóivati pismeno telefonom. U svim ovim prigodama moZe se koristiti.i brzojav, ali
pruZa viðe moguónosti za iskazivanje osobnih osjeóaja.
208

a kakvo

je raspoloZc'-

$**{3¡1¡¡
i.r

jc prije svega obaviti dobru pripremu. Priprema

doói urukeidrugo.i ljauodsutnosti isl.), ena, 5to je izvan l<onkoju je pismo naslov" :lju pisma dajemo n* :opija pisma osobama nepovjerenja prem;l
Da bismo osobama.
u to znaði najduZe do

*

{}{}najpnje jasno definiranje cilja sastanka. Cilj sas , .'-,,,lla koje se pozivaju. Za uspjeh sastanka treba p

,$rê

iì-l:

*
u*

K;ttl

je rijeð o dionicima istog ranga, sastanak s

*y¡";lvno zainteresirana za raspravu o

temi sastank

to izbjegli,

$tti*iiator treba odluðiti o mjestu i vremenu od xli.ir: potrebno o tome se konzultirati s ostalim d $¡t'*¡roruðuje se da se sastanci odrZavaju poðetkom .t*ì¡*ul, nikako u sredini, kako se ne bi "sjeckalo" ra 6rrr:rlijepodne nije dobro vrijeme za odriavanje s *lueli år"rri na vikend.

odgovoriti na pismo, )biðno to rade tajnicer ardni obrasci. a moZc :ahtijevaju i da se oclse nalazi osoba kojcl.i e istim redoslijedom,

s **i*ijator

treba ostale dionike obavijestiti o raz ${$nka, zatim koliko dugo óe sastanak trajati i je
lrt ll)l'('ma.

** {!e ¡:oziv na sastanak potrebno je poslati i dnevn {i¡ìieima sastanka omoguóilo da se pripreme za ¡tlrtrebne materijale.

þ
**.

clionici trebaju stiói na vrijeme. KaSnjenje je ¡r¡urnira nego i neuvaZavanje tudeg vremena.
5i\,¡

korespondenciju, vriie. Brzo reagiranje na a poslovnog partnera
o je voditi raðuna da 'rieaktualni" pa treba

{}naj tko vodi sastanak treba se potruditi da sast ì preicluktivniji. Sudionici sastanka trebaju biti kon t.ivriti sastanak za intelektualne ekshibicije.
N;r svakome poslovnom sastanku

;*

tno je ovdje istaknuti uóivatipismeno, a ne .i i brzojav, ali pisme:
a.

vodi se zapisnik {rsionalna osoba ili najmlatÏi (po godinama ili ra d;t¡:isnik treba biti napravljen najkasnije 48 sati n pisan od strane predsjedavajuóega te dostavljen $t{.}$rìo ðlanovima s pravom glasa. Obvezni elemen

Improvizirani i neformalni sastanci bez cilja i dnevnog reda nisu i obiðno remete obveze drugih pa ih treba izbjegavati. Ako smo sastanak, potrebno je:
doói toõno na vrijeme i prigodno se odjenuti

sjesti (po moguónosti) naspram moderatora; izravan pogl óuje da na vrijeme reagiramo i utjeðemo na odluke koje óe

pripremiti potrebnu dokumentaciju, odnosno informacije mom o kojoj se raspravlja ako imamo neku znaðajnu inicijativu ili prijedlog, korisno obavijestiti moderatora. i ostale sudionike kako bi i oni b inicijativu podrZati

po5tovati ustaljen redoslijed sjedenja (ako ste novi, saðe ostali smjeste) tima

tralifti rijeõ i ne upadati u rijeõ predsjedavajuóem i drugim
govoriti uljudno, saZeto i konkretno

po5tovati stavove ostalih sudionika, ma koliko se razlikov nakon sastanka ne treba raspravljati o onome 5to je veó z

u sluõaju potpunog neslaganja, izdvojiti svoje mi5ljenje iz se unese u zapisnik.

Prostorija za sastanke treba biti dovoljno velika i s dovoljno m pozvane sudionike. Preporuðljivo je da u dvorani za sastanke bu ljen zidni sat kako bi sudionici mogli pratiti vrijeme. Stanje opreme u njoj treba provjeriti prije sastanka, ostavljajuóivreme intervencije (svjetlost , ztak, toplina). Sudionicima sastanka treb raspolaganje dovoljne koliðine vode ili osvjeZavajuóih napitaka. ðesto zamorni ipredsjedavajuói ne smije dopustitini jednom go
210

i. Ako smo pozvani nx

; t'|*tenja za odredeni problem.
*-*{lll*lc poslovne kulture pokazujemo ako:

;ravan pogled omogu"
rke koje óe se donosiT.i

"$ g¡r*kielarno

govornike

þ
ix

re*inifki se odnosimo prema osobama viSeg rang

nformacijeuvezi st$.

s' *'l*xgovaramo dok drugi govore
+*+rtraer,rjemo

je pismen* o bi i oni bili spremni
rg, korisno

þ
.w-

Tr*rcisoidni smo i arogantni prema drugima

p*k;rzujemo ljutnju i podiZemo ton.

novi, saõekajte cla

se

:m idrugim diskutan"

se razlikovali od na5ilr

íto je veó zakljuðeno niSljenje i zatraZiti cl*

$åstanci ðesto podrazumijevaju i Viðe {¡ Ëq}fii oblik razgovora ili dogovora vi5e n je dokorisna situacijama {,J takvim cê**, $rsì*.rr*lna. Unaprijed definirajmo ciljeve ìSqr*k*, cldredimo sugovornike i razmotrimo sve o i*$tt{} n¡t takvu vrstu sastanka, potrebno je najaviti ¡¡ti, k*lil<o je problem hitan i koje su ðinjenice bitn Èt"*È* $ osobom ili osobama koje sudjeluju u poslo ¡¡ Ëubitivrijeme uvodnim priðama, nego nakon po
{¡\,Èrì

*'*ih rijeði brzo prijeói na preclmet i samu bit raz

lovoljno mjesta za svqr ;astanke bude postarr" re.. Stanje prostorije i rjuóivremena za hitnt ;tanka treba staviti ¡r;r r napital<a. Sastanci s* jednom govorniku chr

¡¡*¡ li cla neka informacija ostane povjerljiva, po s* $ri sugovornik procijenio hoóe li ga to saznanj *r.e* iju. Otvorenost je dobra, ali nije uvijek preporu Þu*--$3t*tut posljedice. Potrebno je postiói ravnoteZu , aq'Ali svima sve ili nikome niðta. Razmislimo 5to \* ttjftl(u, nas i druge. Postupimo prema procjeni Bì'î.!$f¡ti. Kljuð za izgradivanje uspjeinoga poslovno **rrueiii poslovnog i prijateljskog ponaSanja'

prema i kulturno ozraðje, koji se obiðno sastoje od ovih aktivnosti:

Þ Þ Þ Þ Þ

upoznati sam sebe, svoje mane i vrline i svoju umje5nost slu5a

pripremiti se temeljito i prikupiti sve potrebne informacije

definirati svoju strategiju i eventualne opcije u sluðaju potrebe poku5ati predvidjeti ponaðanje i argumente druge strane

prepoznati potrebe sugovornika, tako 5to óemo koristiti ova p 5to? kako? za5ro? tko? kada? gdje? koliko?

Þ paZljivo sluSati i promatrati pona5anje pregovaraða Þ kontrolirati svoje emocije.

U bitne vjeStine djelotvornog pregovaranja spada 5to bolje poznavan

turnih i poslovnih obiðaja buduóeg, posebice inozemnog, partnera s poslujemo, pregovaramo ili se natjeðemo na trZiStu. Prije poðetka pre ra valja ufazi pripreme postaviti sljedeóa bitna pitanja:1s3

Sto znam o kulturi i tradiciji zemlje novoga poslovnog partnera

Kakvi su poslovni obiðaji i pravila lijepog ponaSanja u njegovoj z

Poznajemo li dovoljno jezikzausmenu komunikaciju nuZnu za p varanje, dobro razumijevanje i sklapanje ugovora?

Mogu li uðiniti bilo kakav napor da steknem minimalno razum nje ili poznavanje jezika zemlje u kojoj namjeravam sklopiti po

I(akva je razlika u dobi, obrazovanju, specijalizaciji i iskustvu iz poslovnog partnera i mene?

Bi li neke moje posebnosti ili osobine mog stila u nastupu mog tirati inozemnog partnera?
152
153

Goran Tudor, Kompletan pregovarað, MEP Consult , Zagreb,1992., str. 3.
SaSa Petar, õasopis Poslovni saujetnik

-

sijeðanj 2009.

212

umje5nost sluSanja
e informacije

r sluðaju potrebe
ruge strane

h*c iz rulcu. Pregovarað koji se ne upozna s trad iaeìrtt;¡ svojih buduóih sugovornika, stavlja na k g$t:g ¡,1*thvata. Posebno neumjesnim, ðak i nepristo 3 h*j*mu su politika, kultura, religija i druStveni g'+$$$ììÈ nepoznanica. I, obrnuto, posebno óe cijen

lo koristiti ova pitanjxr
araða

g**kxeuje barem osnovno znanje i zanimanje za $.sr.*- ïxlsotovo ako uz to poznaje i barem nekolik
*È¡

¿*çlmaiina.

r bolje poznavanje

l<uf

.

nnog, partnera s l<ojitl,* Prije poðetka pregov*.
nja:rs3

rslovnog partnera? anja u njegovoj zemljiiu

kaciju nuZnu za presü" rra?

n;r{in da uvjerite sugovornike kako q$+r$:;tr poslovni partner jest da ih paZljivo do $-R*s*:.'1"ü ne znaði da Sutite cijelo vrijeme, S* 5lr¡vori samo poslovni partner, veó da **$rqu- urnijeóe postavljanja pravih pitanja i pozorn g$i*vilu su potrebna barem tri sastanka da se zakl .$*¡$t*ixnlo informacije o ciljevima sugovornika, na *{ÉgÈ$l{} sËrznati tko donosi odluke. Na drugome *.*¡r'isteéi se steðenim informacijama, a na tre '{år¡S oclgovornoj osobi.
sr$ji
q+"$gç¡i.ie
e

ninimalno razumijev*. avam sklopiti posa<l?
aciji i iskustvu izmeeïr¡
a u nastupu mogle

ilj poslovnog pregovaranja uvjeriti drug

iri'

kgrtxr,tr*st i opravdanost naSih stavova i zahtjeva. 1$g++*vpr,lst naõih prijedloga je relativna ako druga | $rç1*ïti¡ isto miõljenje. Da bismo u pregovorima 5 ð$$ì${È, potrebno ih je voditi tako da drugima do est* $.{Ìlinro. Za to su potrebna znanja i sposobnost au$c**{¿t u prihvatljivost na5ih stavova. Pritom se tr *¡s¡f.kìrH tehnikama. Evo nekoliko savjeta za uspje

12.,

str. 3.

þ

*;$nÈiti se 5to viSe

primjerima iz prakse

iskoristiti, ako je potrebno, svoj autoritet
taktiðan.

i

poloZaj, ali pritonr h

Svakodnevni odnosi s okolinom uskladuju se pregovorima. "Na5i rodl¡i ski, prijateljski i poslovni odnosi zbivaju se putem pregovaranjr.';rrsa þ{ preporuðljivo u pregovorima loSe govoriti o svome poslovnom subjekt kolegama. PokaZimo iznimnu lojalnost i odanost interesima svojega posl nog subjekta. Vodimo raðuna o povjerljivosti materijala kojim se sluZim* pregovorima. Pona5ajmo se etiõno i poSteno. l(aSnjenje na poslovne sastå

ke znak je loSih manira te stvara nervozu i osjeóaj omalovaZavanja os*l koje ðekaju. Ako ocijenimo da na sástanak ne moZemo stiói na vrijenl potrebno je 5to prije o tome obavijestiti drugu stranu. U sluðaju ka5njerts treba se ispriðati, a ne traZiti izgovore. KaSnjenje nije samo neugodno one koji ðekaju nego stvara probleme i onima koji kasne. Nemoguónost se pravilno psihiðki pripremimo za izlaganje svojih misli, stvorit óe nu velike smetnje. Bit óe nam teSko brzo se uklopiti u veó stvorenu atmosfr i neóemo znati o ðemu su prethodni govornici diskutirali.

7.8. Kultura pos¡ovnog ponaöanja u ugostiteljskim objektima

drugim prigodama
je uobiðajeno da se poslovi dogovaraju ili zavrSavaju poslovnim ruðkom, ruðkom ili veðerom. Svrha je poslovnih druZenja:
Danas

e

Þ

na diskretan i neformalan naðin ispitati raspoloZenje poslovnog

¡:u

tnera

Þ uðvrstiti poslovne odnose preko osobnih odnosa
rsa Branko Vukmir, Strategija itaktikct pregovaranja, RRiF, Zagreb, 2001., str. 13.

214

oloZaj, ali pritom bitr

Xrarkiranja. *r* !* rreposredno prije termina jo5 jednom potvrdit gr*,¡ ¡11r,¿¿a sprijeðen doói. Ako smo prisiljeni odgod
$*r'r;'r'r{ttå+u

,vorima. "Na5i roclltilt pregovaranja."rsa Ni]*l poslovnom subjektu I resima svojega poslov.
ala kojim se sluZim* u rje na poslovne sastalt'

¡:reporuðuje se odmah predloZiti drugi termin

lmalovaZavanja osclh* ,emo stiói na vrijemt-, ru. U sluðaju kaSnjenjx ije samo neugodno nix rsne. Nemoguónost r{x misli, stvorit óe nun¡ :ó stvorenu atmosferr*

pnziva, predlaZe mjesto, rezervira Drå I 5r$;tt;r raðun. Osoba koja prihva(.a poziv ðo radi d *¡{¡*lvijestiti domaóina o moguóim prodrZava $çrx;t lrri izboru hrane (npr. neke osobe ne a ne $$.\Èrs{}, ¡teke ribu, a nekisu makrobiotiðari Al $.1$*¡r¡t;lcin bira restoran koji mu je poznat Þ .rlti{:i desetak minuta prije gosta kako bi provjerio È*ç'i ixl:oru restorana treba voditi raðuna da glazba $*t ** rnoglo razgovarati. Gosta treba upitati slaZe ws+*r i uviiek imati i drugi prijedlog.
È*.

tirali.

jskim objektima i

osobno doðeka gosta, pokaZe mu mje je da do $rss${ ** elr se gost ugodno osjeóa. Uobiðajeno p*f:t{ ¡"tutgovarati o poslu. Ako gost kasni, domaóin g ¡ .$lì ruinuta. Nedopustivo je da domaóin kasni. Ako ¡*{ ¡ullaÍe da se uzvanici izvijeste o nastaloj situaci çsl$ð*. llo clolasku se obvezno treba ispriðati zbog ka
r$* clomaóin
evÈt¡!

r5avaju poslovnim cl*
Zenja:

rNrilZenja uvijek imaju neformalan ton i zato se t+tùrrr razmjenjuju na kraju, a ne na poðetku. Izbjeg

ËåsÌ;¡il

rZenje poslovnog par.
SA

i valðeru nositi fascikle s gomilom materijala i n +$*rtu ¡r*red jela. Poslovni izlasci nisu pogodni za s sx'$¡r¡;r rlokr.rmentacija. Temeljna pravila o pona5anju
h-Èå{TT;}

$u:

þ

2001., str. 13.

{f ¡¡v:¡ki objekt, osim u crkveni, muSkarac ulazi prv s**tilnice (i dizala) nepoznato su i neotkriveno po

Þ Za sve prigode u kojima ugo!óujemo do 12 osoba preporuðljiv* l* odabrati okrugli stol. Ako je viSe osoba najbolje je organizirati ih ¡i+ sjede za vi5e manjih stolova koji mogu biti spojeni ili razdvojeni, t¡v¡'

Þ Þ

sno o prostornoj moguónostite ugledu i bliskosti uzvanika. Pri skidanju ili oblaðenju kaputa Zenitreba pomagati muõkarac keiji3er
s njom u druStvu, a ne netko drugi.

Pri zauzimanju mjesta pogodnije iudobnije mjesto nudi se Zenânl;t 'åu gostima. Mu5karac treba izvuéi i ponuditi Zeni stolicu. Kada je clr¡' ' tvo veóe, domaóin sjeda posljednji i tek kada se uvjeri da su SVi gcolT

Þ

zauzeli svoja mjesta. Domaóin obiðno sjedi na mjestu s kojeg i¡.tt*' dobar pogled na sve Prisutne. Pri izboru jela Zena ima prednost. Ako je na stolu samo jedan jeltxrl nik, Zena bira prva te õeka izbor jela i pióa svoga pratitelja.Jelo nart*u õuje i s konobarom komunicira muSkarac.

Þ Prema osoblju lokala budimo odmjerenii pristojni. Nije preporuðliii'ts suvi5e glasno zvati konobara/icu. Dovoljno je to uðiniti diskretttir¡t pokretom ruke i tiho priopóiti Zelju, bez vike i zapovjednog totì.*, Nepotrebne su grube primjedbe i rasprave s konobarom/icom u vt'"'' s nedostacima usluge ili kvalitetom jela. Priopóimo to diskretno n'$'
govornoj osobi ugostiteljskog objekta.

Þ Domaóin pita goste zaizbor pióa i njihovu Zelju prenosi konobarulit i, Þ Uz prvu ða5u pióa nazdravlja se sa "Zivjeli" ili "nazdravlje"' Þ Svako uljepðavanje, ðiSóenje i dotjerivanje garderobe u lokalu znak ¡st
loðih manira.Za to sluZi ogledalo u toaletu'

Þ Najprije poðinje jesti gost, Zena ili najstarija osoba. Þ Razgovori u javnim lokalima vode se tiho i odmjereno. Gosti
lim stolovima ne moraju slu5ati naðe komentare i 5ale.

za osl.r'

21,6

;oba preporuðljivo je

je organizirati ih da :ni ili razdvojeni, ovi:

Þ Pri izlasku iz restoranaiena ili gosti izlaze prvi, Þ Gost treba zahvaliti domaóinu na ruðku ili veðeri
Zeno

jelo koje mu se nije svidjelo.

rti uzvanika. rgati muSkarac kojije

to nudi se Zenama ili ;tolicu. Kada je druSuvjeri da su svi gosti mjestu s kojeg ima lu samo jedan jelovpratitelja. Jelo naruri. Nije preporuðljivo

Zada(a poðtivanja naznaðenih pravila ne odnosi se sam vaju i organiziraju odredeni dogadaj veó i na one koji godu odazivaju. Suvremena poslovna praksa dopuðta ali uvijek vodeói raðuna o hijerarhijskim razinama.
7.8.1" Kultura naruõivanja i konzumiranja jela

o uðiniti diskretnim : zapovjednog tona. obarom/icom u vezi no to diskretno odrenosi konobaru/ici. zdravlje".
obe u lokalu znak je
ra.

Predjelo i glavno jelo naruðuju se u isto vrijeme. Des se kad se zavrSi s glavnim jelom. Domaóin ne bi treb konzultiranja s gostom ako gost ne stavi do znanja da domaóinu. Gosta treba upozoriti na ljute i pikantne zaõ treba naruðivati najskuplje specijalitete, osim ako to d otvoreno, odnosno ako ne inzistira na tome. Gost ne p intervenciju iliZelju prenosidomaóinu. I(onobaru se tre liti svaki put kada donese naruðeno.

reno. Gosti za osta5ale.

DuZnost je domaóina voditi raðuna da Nije gosti budu zadovoljni. Ako je gost nepametno zadovoljan, treba to diskretno pokazagovo ti odlaganjem vilice i noia na tanjur i Petar Bakula ( pogledom prema domaóinu. Poslovni ruðak predvitlen j e zarazgovor, alivodimo raðuna da ne cu pa onda stavljamo zalogaj u usta te da ne razgovaram Hranu treba isjeói na veliðinu zalogaja da bismo je lak5 mo pribor u rukama, nije pristojno naslanjati drSke na pribor moZe biti odloZen na tanjur ukrSteno. Prijelu, l

Oprema stola za ruðak ovisi o tome kakav óe se obrok posluZiti. Dobr postavljen stol sadrZi:

Þ raspored sjedenja s napisanim imenom uzvanika Þ ubrus za ruke ijelo Þ pribor za ribu i/li meso i slastice Þ noZeve za meso i/li ribu Þ Zlice za juhu i slastice Þ plitki i dubokitanjur Þ ða5e za vodu, pjenuSac, crno i bijelo vino Þ tanjurió za kruh Þ pribor za kolaðe (Zliðica ili mala vilica i noZ).

Pribor se postavlja prema redoslijedu jela s desne strane, a odnosi se lijeve strane. NajbliZije prema tanjuru pribor koji se upotrebljava najkasn je, a najdalje onaj koji se upotrebljava na poðetku jela. U pravilu se vilic postavljaju lijevo, a noZevi i Zlice desno od tanjura, dok se iznad tanjur postavlja pribor za kolaðe ili sladoled. Ako se juha posluZuje u Salicama umjesto velike Zlice postavlja se mala. NoZevi se na stolu postavljaju s o tricom prema lijevoj strani, a Zlice ivilice s udubljenjem prema stolu, tak da im je vrh okrenut prema gore. Uz jelo se postavlja pribor kojim se hran vadi na tanjur. Jelo se uzima samo tim priborom, nikako osobnom vilicom Zlicom ili noZem.

Za Skampe se koristi mala dvozuba vilica i Siroki noZ koji nije zaoblje sprijeda, nego je Siljast, a u sredini oStrice nalazi se rupa. Za jastoga se u uobiðajeni pribor za ribu upotrebljava i naprava s normalnom dr5kom ka kod noZa, na koji se prikljuðuje zadebljanje na koje se nastavlja duga itank
218

rk posluZiti. Dobro

nom ilimineralnomvodom. õa5a zavodu uobiõajeno je najve pupasta ili kuglasta oblika s noZicom je za bijelo vino. Malo

crno, a uska za desertno vino. Visoka ðaða vitkih linija je NajbliZa ðaSa obiðno se prva koristi. Temeljno pravilo koje jest umjerenost u jelu i pióu.
Sto se pribora za jelo tiðe, uobiðajeno je:

Þ

Rukom uzimati kruh, suhe kolaðe, Skampe, pojedine v nje, vi5nje, Sljive, groZde, breskve i sl").

Þ Zlicom uzimatijuhu i pojedina variva, a malom Zlicom
jaje, kompot, puding, sladoled, maline, kupine,
rovnice i sl.

Sums

Þ Vilicom se uzima salata, peðeno
meso, riba, razne Strudle i sl. rane, a odnosi se s rotrebljava najkasnir. U pravilu se vilice

i

pirjano povróe,

Þ

Mala vilica sluli za predjela, tortu, slastice i sl. srkanje.

Þ Juha se jede iz dubokog tanjura velikom Zlicom, tako

ok se iznad tanjura rsluZuje u Salicama, olu postavljaju s o5n prema stolu, tako ribor kojim se hrana o osobnom vilicom.

Þ Jelo se ne hladi puhanjem ðak i ako je jako toplo, veó koliðina u Zlicu i saðeka se malo da se prirodno ohlad Þ Kada je juha pri kraju, tanjur se moZe malo podiói od od sebe da bi se lakSe zagrabila Zlicom Þ Nije prihvatljivo kruh drobiti u juhu ili u drugu hran mativilicom.

Z koji nije zaobljen pa.Zajastoga se uz nalnom dr5kom kao
astavlja duga itanka

U nekim se zemljama juha ili sliðno jelo posluZuje u Salic sluðaju jede malom Zlicom, a kada ostanu dvije treóine, o ispiti. Salica se hvata desnom rukom za dr5ku, a odlaZe na se za vrijeme jela Salica pridrZava za lijevu dr5ku. O vrstijela

i umak. Limun iscijedimo na ribu, a ako je riba posluzena ðitava, bit óe bolje da je oðistimo od glave prema repu odvajajuóilagano meso od kos u dva dijela. Kada se jede riba, vrijede ova pravila:

Þ Birajmo ribu bez kostiju ili s krupnim kostima. Þ Kosti se iz usta oclstranjuju jezikom do usana i diskretno vrSci

prstiju prihvaóaju i odlaZu na poseban tanjurió ili na dio tanjura g se odlaZu ostaci hrane.

Stot¡te se pripremaju na razliðite naðine i u veóini sluðajeva posluzuj ljusci. NajlakSe ih je jestitako da Skoljku pridrZavamo s dva prsta lijeve ru ivilicom ili praznom ljuskom izvlaðimo plod.

Meso se, bez obzira na to je Ii kuhano ili peðeno, jede vilicom (u lijevoj ru i noZem (u desnoj ruci). Reze se u komadióe veliðine zalogaja. Nije obi najprije cijeli komad usitniti i zatim vilicom kupiti po tanjuru, nego se

madió po komadi(.reie iprinosi ustima. Meso s kostima jede se poseb paZljivo jer se moZe dogoditi da zbog nespretnosti kost odleti iz tanjur

Krumpir (kuhani, restani i pomfrit)jede se vilicom. Ne preporuðuje se re nje krumpira noZem, kao nignjeðenje krumpira u umaku od mesa.

salata i povróe jedu se samo vilicom, obiðno uz meso. salata se ne stavlja tanjur s ostalim jelom, nego se jede iz posebnog tanjurióa. povróe se stav samo na tanjur s mesom, kao i razni umaci i preljevi (koji se posluZuju jelom iliu posebnoj posudi). Moguóe je (posebno u lraliji)da nam kao sala posluZe artiðoke koje se postavljaju na stol neoguljene i kuhane s listovim u tom sluðaju, listovi se trgaju prstima, umaðu u poseban umak, provla medu zubima i ostatak se stavlja na rub tanjura.

Tjesteninu nije preporuðljivo naruðivati na poslovnom ruðku, zbog potre ne vjeStine i paZnje kojom se mora jesti. Ako zbog bilo kojeg razlogaima
220

bit óe najJano meso od kostiju
ena ðitava,

malom Zlicom ili posebnim priborom za sladoled. Konzumiranje voóa moZe biti priliðno sloZen kulturni ceremonijal. Protokol lijepog pona5anja traZi gotovo kirur-

ViSe vrijed

uðinjena, neg

diskretno vrScima Ii na dio tanjura gdje
Iuõajeva posluZuju u ; dva prsta lijeve ruke

i

r¡ilicom (u lijevoj ruci)

zalogaja. Nije obiðaj tanjuru, nego se koima jede se posebno ¡st odleti iz tanjura. preporuðuje se rezaaku od mesa.
Salata se ne stavlja u

5ku operaciju da bi se neko voóe osposobilo za jelo. Jabuke i kruSke noZem treba razrezati komada, a zatim se svaka kriðka nabode vilicom, oguli, menkama i ostatak kriõke stavi u usta ako nije suviSe v prevelik, reZe se na dva komada. Naranðe trai,e veliku s prorezuje okomito u krug 6 do 8 puta, oslobodi se unuta noZem skine i razdijeli na sitne komade i onda se jede n tako 5to se koStice odstrane prethodno malim rezom. B noZem se proreZu do ko5tice koja se izvadi i zatim se jedu Lubenice i ananas jedu se noZem i vilicom.

Petar Bakula (hrva

'ióa. Povróe se stavlja

(koji se posluZuju s iji)da nam kao salatu ikuhane s listovima. eban umak, provlaðe
ruðku, zbog potrebr kojeg rczloga imate

lzbor vina uz jelo zadaóa je domaóina i domaéice zajedn traZi vino suviSe niske kvalitete, domaóin treba ostalim drugi izbor. Vino se obiðno donosi domaóinu da proba ovu duZnost prenijeti na nekoga gosta. Nakon 5to otvo obiðno dodaje zatvarað. domaóinu. Nakon toga se vino toð degustacije i provjere kvalitete i mirisa vina. Posebno uv dobrom znalcu domaóin moZe ukazati ðast da ocijeni pri risanjem ðepa iprvim degustiranjem. Svrha je probe prov i buke vina. Zato se vino proba iz svake novootvorene b obiðno pije na sobnoj temperaturi. Bijelo i roze vino tre sluZe se iz posude s ledom. LoSe vino prepoznaje se po ok na ocat ili "pali" grlo, odnosno nema adekvatnu boju ni pije se uz crveno meso, a bijelo vino uz ribu i bijelo meso i bijelo vino.

uobiðajeno je praviro da se za storom, dok se jede, ne pu5i. puSenje za vrijeme jela za stolom smatra se nepristojnim ionasan¡em, a tamo gdje je dopuðteno, moZe se pusiti nakon gravnog jerå uz dopuStenje prisutnih osoba i voditelja ugosrireljskog objekta. 7.8.?. Kultura ponaõanja za vrijeme domjenka
Kada se poziv na domjenak prihvati, nepristoj_ no je od njega odustati, osim u sluðaju viSe sile, a tada se treba ispriðati. Kad se primi ovakav

se okupljaju pozvani. opóe je praviro da se u sportski odjeven i bez kravate. praviro je za domaóina i goste odjenuti se prema prigodi i obiðaju kojitreba priopóiti domaóin. Toðnosrje opóe pravilo uljudnosti i poðtivanja onoga koga se posjeóuje. Nije pristojno ni uraniti ni zakasniti. Kada se pri posjetu donosi cvijeóe ir¡ tåtav drugi znak paZnje, treba ga predati diskretno. pri dolasku, nakon odlaganja garderobe, najpri_ je se prilazi domaóici i domaóinu, a tek nakon toga se upoznaje s ostarim uzvanicima. Pona.anje za storom govori o dobrom odgoju, pri ðemu:

resroran;iilil;;"",;;

Þ

Prije poðetka jela razmotamo ubrus i poloZimo ga na krilo, nikako na prsa ili oko vrata.
uz tijero.

Þ Ruke drzimo lagano poroZene na storu tako da raktovi budu Þ Ubrusom bri5emo usta i ruke, nipoðto nos. Þ Prije nego 5to prinesemo ða5u, obriSemo usta ubrusom
masnim usnama.

da ne pijemo

222

samo

jednoj osobi.

:, ne pu5i. PuSenje za l5anjem, a tamo gdje

Þ Þ
i

lzbjegavajmo kritiðne primjedbe na jelo, doðek ili nako kao i primjedbe koje se odnose na prisutne i o

dopuStenje prisutnih

ðaðkanje zuba nakon jela pomoóu ðaðkalice kod nas u nekim je zemljama neprihvatljivo. Ako nademo n moZemo se posluZiti, alitu radnju treba zakloniti ru
u toaletu.
Ne govorimo dok su nam puna usta

rk prihvati, nepristoj;im u sluðaju vi5e sile, Kad se primi ovakav ovoriti drugima da se re treba iói tamo gdje rane i domove ne ide na i goste odjenuti se bðnostje opóe pravilo pristojno ni uraniti ni av drugi znak paZnje, nja garderobe, najprise upoznaje s ostalim Cgoju, pri ðemu:
ga na krilo, nikako na
ì!

Þ

i ne ma5imo ru

Na poslovnom ruõku iveõerama obiõno se posljednja sluZ
,i
ì

popijemo kavu, budimo uvidavni prema domaóinu i zahv to je znak da je ceremonija jela zavrSena i da se druStvo gosti ne osjete taj trenutak, domaóin moZe dati signaltak raðun od konobara.

Neki ljudi su u dilemi oko napojnice. U nekim zemljama smatra obvezom jer je to negdje osnovna plaóa djelatnik Zuje. U nekim ugostiteljskim objektima napojnica je ura se dodaje na kraju raõuna kao znak zadovoljstva i zahva paZnji. lznos za napojnicu obiðno se kreóe od 3 do 10 p iznosa raðuna. Napojnicu daje samo domaóin, a gost moZ nje domaóina ako sam Zeli nagraditi dobru uslugtl.

laktovi budu uz tijelo.
rbrusom da ne pijemo

7.9. Kultura poslovnog odijevanja

Odijevanje i odabir odjeóe razlikuju se od zemlje do zem diciji, obiðajima i klimatskim uvjetima. No i tu postoje

svijetu otvaraju mnoga vrata.

Ono Sto vrijedi za tijelo, vrijedi i za odijelo. Za odjeóu je vaZno da uredna, izglaõana, neprozirna, nepoderana i uredno zakopðana, a z da je ulaStena, udobna i u skladu s bojom odjeóe. Odjeóa treba biti rena godinama, godi5njem dobu i prilici u kojoj se nosi.

Veóina osoba izvrsno se odijeva, te kombinacije izgledaju sjajno, al jevaju se prikladno prigodi ilivremenu. Na primjer, tijekom dana ili
na naðim ulicama moZete

vidjeti Zene u mini suknjama, krznenim k s visokim potpeticama i neprimjerenom Sminkom, kao da su se spre neku sveðanost ili izlazak u najelitniji noóni klub.

Odijevanje ima svoja pravila koja uvije shvatiti kao okvir. NajvaZnije je da od ne bude upadljivo. Potreban je sklad b se moZe prepustiti ukusu i modnim tr ma. Kako óemo se odjenuti i pojaviti n ovisi ponajprije o tome gdje i ðto radimo. Vrijedi pravilo o jednost i praktiðnosti u odijevanju. Pri izboru garderobe korisno je posta tri osnovna pitanja:

Þ Sto danas trebam raditi? Þ Kamo trebam iói? Þ Koliko imam godina?

Ovim pitanjima i osnovnim pravilima treba prilagoditi izbor odjeóe Za posebno sveðane prigode oblaði se frak, danju i naveðer, za dne gadaje tzv. jutarnje odijelo, a za veðernje izlaske smoking. Frak (sveð ðernje crno odijelo) oblaði se za posebne sveðane veðere, veðernja p i sveðane obrede u zatvorenom prostoru tijekom dana. Jutarnje o
224

óu

je vaZno da je õista,

zakopðana, a za obuóu djeóa treba biti primjerosi.

brojne tvrtke uvode odijevanje u svrhu postiói. Pri odabiru odjeóe treba voditi raðuna koji se Zeli konfekcijskom broju, uskladenosti boja s klimom, mjes na kojem sudjelujemo. Boja odjeóe moZe odaslati snaZ sugovornicima i govoriti o vama. U veóini sluðajeva prigo u ovim situacijama:

edaju sjajno, ali ne odiijekom clana iliu podne na, krznenim kaputirna ao da su se spremile za

Þ

sveõani prijam, balovi i sliðno: za mu5karce smokin

duge haljine

veõernja sveðana dogadanja: za mu5karce smoking ljine

'avila koja uvijek treba aZnije je da odijevanje eban je sklad boja koji su i modnim trendoviruti i pojaviti na poslu, :avilo o jednostavnosti

sluZbeni prijam'danju i druge posebne prigode: mnosivo odijelo za muSkarce, prigodne haljine zaí

poslovni partneri se nikad ne primaju u koSulji kr kravate

rrisno je postaviti sebi

poslovna Zena ne dolazi na posao u prozirnoj ijako pretjerano kratkoj haljini ilisuknjis dubokim raspo napadno naðminkana i s previSe nakita

rad u uredima: odijela i haljine svijetlih boja (siva, nikako sportske kombinacije i modni trendovi

pogrebi i komemoracije: tamnije boje odjeóe za m

tlizbor odjeóe i obuóe.
naveðet, za dnevne dorking. Frak (sveðano ve-

primanja ana. Jutarnje odijelo je
ðere, veðernj a

Zenama se za svakodnevni posao preporuðuju jednosta stim se moZe nositi u svako doba dana, a ako je u tamn i za veðer. Gornji se dio kostima po pravilu ne svlaði. Za nije uvijek nuZno imati mnogo novca, nego prije svega kombinaciju. Ne treba podlijegati pomodarstvu. Uvijek vr "Nisam toliko bogat da kupujem jeftine stvari." Odijevanje

dredeno je ponajprije vrstom posla i funkcijom koju obav

Jednoredna veðernje izlaske. Za sveðane prigode preporuðuju se tamnoplave ili sivo-cfne kombinacije. Fotpuno crna odijela nose se uglavnom u Zalosti. DZins-odjeóa za mu5karce je prihvatljiva na poslovima koji zahtijevaju leZernije odijevanje, a moderne su ikombinacije dZins-hlaða sa sakoom ili kaputom' Cipele su vaZan dio muðke garderobe, ali trebaju biti uvijek ðiste, s ispravnim potplatima i neizlizanim petama. Crne cipele pristaju uza sva odijela' õarape se nose u istoj boji ili tonu s odijelom. Hlaðe su omiljen dio garderobe u veóine suvremenih Zena, ali zahtijevaju vitku figuru. Vrlo ukusno djeluju Zenska elegantna odijela i koriste se za svaku prigodu. Kratke hlaðe nose se samo za sport i izlete' Ko5ulje su uz kravatu jedini dio muSke garderobe koji pruZa moguónost za slobodniju igru boja i kombinacija, ali pod uvjetom da je koSulja ðista i izglaðana te da joj boja skladno pristaje uz odijelo. Bijela koSulja pristaje uza svako odijelo, svijetloplave i svijetlosive uz plava i siva odjela, a svije-

tlozelene i Zuókaste uza smede i zelene nijanse. ManZete koSulje trebajtt bitividljive do dva centimetra ispod rukava kaputa. Ovratnik koSulje treba biti uskladen s ðvorom kravate i zakopõanim gornjim gumbom na koðulji' jarkih Da biste izgledalielegantno, bolje je da nosite koSulje pastelnih nego
tonova, jer djeluju naPadno. Kravate su odjevni dodatak koji ocrtava osobnost onog tko je nosi. DuZina kravate treba dosezati do remena na hlaðama. Odabir boje i uzorka ne smije bitinametljiv. Kravate s uzorcima raznih boja nose se uz jednobojna odijela ijednobojne ko5ulje, a jednobojne kravate uz koSulje s raznim uzorcima'

Dopuítena su blaga odstupanja akoje uzorak diskretan. Boja kravate treba biti uskladena s odijelom i stilom pojedinca. Danas se nose vrlo madtovite kravate, ali ipak treba izbjegavati neprimjerene kombinacije.
226

tamnoplave ili sivo/nom u Zalosti. DZinsi zahtijevaju leZernije a sakoom ilikaputom.
e i

a ðiste cipele redovito vaZnije od svega. Najbolje su o izgledaju jako iznoSene. Treba imati na umu da visoke p i da su prikladnije za veðernje izlaske nego za svakodnevn raðuna i o boji cipela koja se treba uskladiti s ostalim d ostalim sitnim ukrasnim detaljima opreme koju nosimo.

uvijek ðiste, s ispravistaju uza sva odijela.

Se5iri i kape se po boji i obliku prilagoduju kaputu i odij

ali zahtijevaju odijela i koriste se za
h Zena,

baju 5e5ir skinuti uvijek kada ulaze Ll zatvorenu prosto s damama dovoljno je da ga lagano odignu u znak pozd trebaju ðiniti.

izlete. <oji pruZa moguónost m da je koSulja ðista i Bijela koSulja pristaje
a i siva odjela, a svije-

Naoðale bojom i oblikom trebaju odgovarati obliku lica o

Sunðane itamne naoðale nikad se ne nose u zatvorenim

vezno se skidaju prigodom razgovora. Temeljno pravilo b sugovornika gledamo u oði. Poslovne torbe trebaju

lnZete ko5ulje trebaju Cvratnik ko5ulje treba n gumbom na koSulji. : pastelnih nego jarkih

biti skladne i praktiõne. Po bo

odgovarati haljini ili kaputu i biti uskladene s bojom cipel menadZera su koZnate poslovne torbe koje veliõinom od

¡rotrebnog pribora i dokumentacije koja se koristi tijekom

je nosi. DuZina boje iuzorka ne smije ruz jednobojna odijela lje s raznim uzorcima. ;an. Boja kravate treba ;e nose vrlo ma5tovite
rog tko

Nakit koji se nosi u poslovnim prigodama ,bez obzira na Zuterija, treba biti neupadljiv u prijepodnevnim satima. Ni viSe od jednog prstena i "verice" nitiviSe od jedne nauSnic

Velike nauSnice bolje pristaju uz veðernju garderobu, a m poslu (telefon), lcao i narukvice. U veðernjim satima i pos

mogu se nositi razne kombinacije i upadljiviji komadi na

binacije.

Rupõióje takoder obvezan dio garderobe i po moguónosti boji odijela ili koSulje. Bijeli rupðió pristaje u svakoj prilic

Maksim Gorki (ruski knjiievnik)

druga gazirana pióa. Ne preporuõuje se dolazak na posao prehladen i gripozan. Ako vas svlada zijevanje, treba se okrenuti i pokriti usta, a poZeljno je naói ispriku koja neóe sugovornike navesti na pomisao da su vam dosadni. Izbjegavajte hranu koja nadima igazirana pióa koja mogu izazvati nekontrolirane zvukove. Da biste otklonili neugodan zadah iz usta pouebno je, pored redovita posje-

óivanja zubara, uvijek imati pri ruci neki osvjeZavajuói bombon, Zvakaóu gumu ili dezodorans za usta.

7.10. Kultura poslovnog darivanja
Obiðaj darivanja star je gotovo koliko i ljudski rod. Darivanje je dio poslovne kulture, duboko utkano u ljudsku prirodu i uspostavu poslovnih odnosa u

veóini zemalja. S vremenom se darivanje institucionaliziralo i postalo znaðajnim pokretaðem marketinSkih kampanja i promocije proizvoda. Razlozi poslovnih darivanja su brojni, a najðeðéi su zahvala kupcima - korisnicima na lojalnosti i suradnji. To je, s jedne strane, nagradivanje njihove vrijednosti, a s druge, izgradnja partnerskih odnosa i povjerenja. Opóenito se smatra dobrom praksom darivatiuoðiblagdana prigodnim znakom paZnje i tako zahvaliti na suradnji svojim kolegama u tvrtki i poslovnim partnerima. Darivanje donosi radost onome tko prima ijo5 viSe onome koji daruje.
Prigode za darivanje danas su opóeprihvaóene: rodendan, BoZié., Nova godina, vjenðanje, stjecanje diplome, razne godiSnjice i sliðno. Darivanje treba u svim sluõajevima svesti na pravu mjeru jer je pritom vaZnija paZnja od samoga dara. Darivanjem zahvaljujemo na suradnji te ulaZemo u dugoroðne odnose. Darovi uvijek simboliziraju povezanost. Nije, medutim, uvijek jednostavno pronaói dar za osobe koje moZda i ne poznajemo dovoljno.
228

eporuðuje se dolazak ozan. Ako vas svlada r je naói ispriku koja
ni. Izbjegavajte hranu

2.

Darivanje slobodnog vremena kao znak paZnje mo to je potro5na roba koja nam uvijek stoji na rasp

dati malo svoga vremena svojoj uZoj i ðiroj rodbin teljima.

:rolirane zvukove. Da rored redovita posjerói bombon. Zvakaóu

3. Darivanje osobne komunikacije.

Kako se osjeóate

svim neoõekivano kontaktira imajuói samo namjer ste mu draga osoba i prijatelj? Osjeóate se ugodno i poStovano. MitakocÏer moZemo obasjati neðijiZivo u tjednu. Ovo moZemo uðiniti telefonskim pozivo mailom, a ni zajedan od ovih naðina nije potrebn

minuta.
ivanje je dio poslovne r poslovnih odnosa u liziralo i postalo znarje proizvoda. Razlozi upcima - korisnicima ivanje njihove vrijedrjerenja. Opóenito se lnim znakom paZnje i oslovnim partnerima. nome koji daruje.

4. Darivanje dobre preporuke. Preporuka se moZe n

prenijetiipodijelitis drugima kada smo

neSto lijep

li ne5to 5to na nekinaðin obogaóuje na5 rad i Zivot ga, predstava, film, restoran, recept, novinski ðlan putovanje, kulturni i sportski program ili glazbe neSto preporuðite, vi govorite: "Ovo je u moj Zivo stvo i radost, Zelim da ivama donese isto."
5. Darivanje pomoói. Svi

lan, BoZió, Nova godiliðno. Darivanje treba rm vaZnija paZnja od : ulaZemo u dugoroð\ije, medutim, uvijek poznajemo dovoljno.

mi cijenimo kada nam netk pomoó veó to zaista i uðini. Svi se mi suoðavamo s b poslovima i zadacima i, kakvi god da jesu, uvijek s mo kada ih obavimo uz neðiju pomoó. Bilo da se to kod kuóe, u ðkoli iliu druStvu, darivanje pomoóiuvi nama óe biti sretni samo oni koji pokuSavaju i pr pomognu drugima, 5to je bolje nego da vi trebate 6. Darivanje smijeha. Smijeh je jedna od najsretniji tivnosti, to je najkraóa udaljenost izmedu dviju os

blistav osmijeh, njime poboljSavate raspoloZenje. S

s prijateljem. Svaki put kada pozovemo nekoga da nam se pridruZi, mi zapravo govorimo: "Zelim da budeS tamo. TVoje mi dru5tvo godi."
9.

Darivanje iskustva i dobre prakse. Dijeljenje iskustva i druZenja s drugim ljudima jedna je od najveóih radosti i clarova u Zivotu svake osobe. Nije vaZno koliko dajemo, veó koliko ljubavi i volje ulaZemo u davanju iskustva i dobre prakse.
Darivanje naklonosti. Kako se osjeóate kada vas neko zagrli, srdaðno se s vama rukuje, prijateljski potap5a po ledima, poljubi u obraz ili njeZno dodirne? Ako ste normalno, Zivo ljudsko bióe od krvi i mesa, osjeóat óete se izvanredno. PokaZite srdaðnost na ispravan naðin, to je upravo ono 5to znaði naklonost: Ne Stedite ovaj naðin darivanja naklonosti.

10.

71. Darivanje poStovanja. Kada nam netko pokaZe

bilo kakvu paZnju, to je darivanje. I mi moZemo uzvratiti dar svaki put kada iskaZemo svoje
poStovanje.

72. Darivanje dobrog savjeta. Ne traZe ga i ne Zele svi, ali postojivrijeme kada je dobar savjet najbolji od svih darova. Razlog je taj 5to moZe promijeniti neðiji livot. Bezbroj uspjeSnih ljudi, posebice menadZera, u svojim su memoarima naveli dobar savjet kao kljuð svog uspjeha. l(ada se pojavi prilika i osoba Zeli saslu5ati, nikada nemojte oklijevati i dajte ovaj dragocjeni dar.
13.

Darivanje ohrabrenja.Jedna od najboljih stvarikoju moZete dati nekoj osobijest ohrabrenje. Ova rijeð znaði doslovno "dati hrabrost". Katkad je to sve ðto je potrebno osobi kako bi zapoðela ne5to vaZno. Povijest je puna priða o ljudima koji su ostvarilivelika dostignuóa jer ih je neko poticao iohrabrivao.

14. Darivanje strpljenja. Ovo je zapravo dvostruki dar zato 5to strpljenje uvijek dolazi kao rezultat sporazumijevanja. To je ono 5to veóina nas
230

la nam se pridruZi,
e mi druStvo godi."

dajemo dragocjeni dar i

da smo

16. Darivanje oprosta.

(ustva i druZenja s 'ova u Zivotu svake vi ivolje ulaZemo u
reko zagrli, srdaðno

je najbolji dar za obostran primatelj dobivaju neðto od velike vrijednosti - is je svima potrebno jer smo svi mi nekada bili pov ni. Lak5e óemo oprostiti kada podsjetimo sebe da
Ovo

poljubi u obraz ili lióe od krvi i mesa, r ispravan naðin, to vaj naðin darivanja
lo kakvu paZnju, to
:ada iskaZemo svoje

prouzrokovali patnju. OpraStanje nas oslobada m negativne energije i ujedno nam pomaie dase usre stvari.

i, ali

postojivrijeme log je taj Sto moZe

rsebice menadZera. kljuõ svog uspjeha. l nemojte oklijevati
u moZete

Za dar se kaZe da je ogledalo u kojem se ogleda onaj k prvo i najvaZnije saznati Sto vi5e o osobama koje dar trebaju, ðime se bave, koje su njihove temeljne vrijedno ne znaði da darovi trebaju biti skupi, veóje vaZno da bu prilagodeni konkretnoj osobi, kvalitetni i pravodobni. neSto ðto óe moói koristiti viSe ðlanova obitelji ilivi5e Kada razmiSljamo 5to darovati, treba imati na umu simb PoZeljno je darovati neõto Sto neóe biti brzo zaboravlje uspomenu na onoga tko daruje. Darovi mogu biti razl njihovo razvrstavanje po kategorijama kao 5to su prom ski materijal, ekskluzivni darovi, etnodarovi, trendovsk

datinekoj

ti hrabrost". Katkad
:ðto vaZno. Povijest gnuóa jer ih je neko r zato 5to strpljenje ono 5to veóina nas

Promotivni darovi najzastupljeniji su oblik darivanja. S goriju manjih darova. Dosta su praktiðni iveóinom ima nost. Zbog tih osobina ih ljudi vole. Najzastupljeniji pr upaljaði, kemijske olovke, etuiji, razni privjesci, torbice temperature, autokarte te tekstilni proizvodi- majice,
me.

Uredski darovi ðest su i rado prihvaóen dar. Najðe5óidaro su drZaði za papir, razni stalci, stolne mape, bu5ilice za

Etnodarovi su obiðno ruðno izradeni kao 5to su ðipke, stolnjaci, pre od keramike, licitarski uradci, Sareno ukraSeni kolaðiói, replike muz primjeraka i razne umjetnine iz tradicijskè ba5tine.

Ekskluzivni darovi poseban su znak zahvalnosti i paZnje koja se is onome koga darujete. Ekskluzivni dar mora odgovarati karakteristik stilu osobe kojoj je namijenjen. iest je poslovni ekskluzivni dar umje slika, koZna poslovna torba, rokovnici s koZnim omotom, dalekozori, parati, prijenosna raðunala, ruðni satovi poznatih marki i sl.

Ako je dar neprimjeren, u pravilu ga treba korektno vratiti i biti sprem i nama moZe bitivraóen. Uobiðajena pravila nameóu da ne bitrebalo p preskup dar, a ako se takav dobije, poZeljno ga je vratiti u roku od 2
Uz vraóanje se preporuðuje navesti da

je to zbog njegove vrijednosti Sto sliðno. Preporuðljivo je izbjegavati darove s dominantnim religi

znaðenjem, posebice ako nismo posve.sigurni u vjerske osjeóaje osobe ðestitamo ili koju darujemo.

Pri odabiru dara vaZno je otkriti ðto odgovara prigodi i karakteru koja se daruje. Darovi ne bi smjeli biti preskupi, ali ni prejeftini. Pr darovi previSe obvezuju, a prejeftini mogu poslati krivu poruku i p uðinak suprotan od Zeljenog. Darivanje puno ovisi o hijerarhijskoj onoga tko i onoga koga se daruje, kao i o medusobnom odnosu tih o Daklè, pri darivanju uvijek treba imati mjere i takta. Odredene sit zahtijevaju i odreden naðin uruðivanja darova. Najbolje je kada se osobno jer su tada doZivljaj i zadovoljstvo obostrani, potpuni. Pri dar potrebno je voditi raðuna o korporativnoj kulturi poduzeóa te obið kojivrijede u nekim drZavama ilivjerama, na primjer:rss
rss Marina Kilié., Najbolji je univerzalni dar od 14. listopada 2011., str.73.

-

nacionalno obojen, Poslovni tjednik Lider, b

232

;tolnjaci, predmeti replike muzejskih

Þ Þ

U Belgiji ne darivajte skupe predmete jer ih smatra

U Francuskoj se razmjenjuju lijepo zapakirani kvalit vrijednosti, ali najðe5óe tek na drugom sastanku.

ie koja se iskazuje karakteristikama i vni dar umjetniõka , dalekozori. fotoai sl.

zadovoljni promotivnim darom koji nosi logotip subjekta. Þ u Njemaðkoj prihvaóaju darove nakon zakljuðka usp Knjige, bourbon, viski ili CD klasiðne glazbe bit óe biti sretni ako im darujete predmete koji "donos
kiSobrana, noZeva ili Skara.

tiibitispreman
: bi

da

trebalo primati u roku od 24 sata. : vrijednosti ili nerntnim religioznim sjeóaje osobe kojoj

Þ

U lrskoj oðekuju mali dar tek nakon potpisivanja ug velike i skupe predmete.

Þ U ltaliji su poslovni ljudi vrlo dareZljivi pa za njih

lijepo aranZirane skuplje darove. Darove treba otvo rivanju. Na prvom sastanku nije obvezno darivan imati dar u torbi.

Þ U Nizozemskoj poslovni partneri ne oðekuju daro i karakteru osobe
rrejeftini. Preskupi u poruku i postiói ijerarhijskoj razini odnosu tih osoba. )dredene situacije je kada se daruje puni. Pri darivanju zeé.a te obiðajima

veó samo u sluðaju prijateljskih odnosa s poslovnim

Þ

mali dar iz zemlje iz koje dolazite ili o lako nabaviti u njihovoj drZavi. Þ U Svicarskoj óe prihvatiti'dar s logotipom vaSeg po drugi dar manje vrijednosti. Ako primite dar od Sv svakako morate uzvratiti. Þ U Velikoj Britaniji darivanje izmedu poslovnih part postoji obiðaj otvaranja dara na samom sastanku.
U Rusiji dajte

Þ U Svedskoj ne razmjenjuju darove, ali dugogodis
tjednik Lider, broj
315

partneru zaBolió. moZete darovati zgodnu sitnicu.

Þ Þ

U Turskoj pazite da darovi ne budu skupi, intimni ili previSe osobni. U Portugalu je ðe5óe darivanje zaBoli(. i to iskljuðivo jeftinijim pred-

metima koji se koriste u uredu i sluZe u svakodnevnom poslovanju.
Zahvalnost je jedna od onih stvari koje se ne mogu kupiti.

Pravila darivanja razlikuju se prema tome odnose li se na darivanje unutar ili izvan tvrtke. U razliõitim zemljama i kulturama Charles Halifax (engleski driavnik i pjesnik) vladaju razliðita pravila. U Americi se strogo regulira praksa poslovnog darivanja jer se ono povezuje s mitom i korupcijom. U ovoj zemlji mnoge tvrtke uoði blagdana objavljuju da ne oõekuju poslovne darove. Suprotno tome, uJapanu ivelikom broju europskih zemalja poslovno darivanje smatra se dobrodo5lim. Bez obzira na obiðaje i kulturna ponaSanja u pojedinim zemljama, neóemo pogrije5iti ako darovi nose nacionalno obiljeZje kao 5to su originalne rukotvorine, monografije o zemljidarovatelja na jeziku osobe koju se daruje ili na jeziku kojim komuniciramo s darovanom osobom. Nacionalna pióa takoder su poZeljan dar pripadnicima zemalja u kojima alkohol nije zabranjen. Darovi s naglaSenim logotipom, 5to je u nas, na Zalost, ðest sluðaj, bitno umanjuju eleganciju darovanog predmeta, a sam ðin darivanja svodi se na promidZbu. Sto manjilogotip na daru, to je komunikacija bolja, elegancija veóa, a razina ugleda darovatelja podignuta.

Suvremeno pona5anje nalaZe da cvijeóe, kada ga darujemo, osobi poSaljemo unaprijed. To óe omoguóiti domaóici ili slavljenicima da njime ukrase stan, a ne da se u trenutku velike zauzetosti moraju brinuti ovazi i drugim poslovima. Ako se cvijeóe ipak nosi, tada je potrebno skinuti papir i ostaviti omotan samo rukohvat od cvijeóa. Nikada se ne nosi paran broj cvjetova, nitise daruju krizanteme ilikaranfili. Iznimka je cvijeóe predvideno zagroblje. Pri izboru i aranZiranju cvijeóa treba imati na umu prigodu za koju se cvijeóe kupuje. Svakije cvijet poseban na svoj naðin. Crveno cvijeóe znak
234

revi5e osobni.

pismo zahvale.ls6

eftinijim predr poslovanju"
e prema tome nutar ili izvan ra i kulturama merici se strog darivanja jer 5e tvrtke uoði ) tome, uJapaatra se dobrorim zemljama, o 5to su origiosobe koju se m. Nacionalna ra alkohol nije ra Zalost, ðest r ðin darivanja rnikacija bolja,

Darovi se uvijek predaju aranZirani, odnosno zamotani u fi ekoloðki papir. Boja papira i ukrasnih traka trebala bi biti hla istim ili sliðnim nijansama. Hladne boje su boje neba i mora, sebi sadrZe plaviton. Tople boje su boje zemlje i sunca, odno sadrZe naranðasti iíuti ton. U vrijeme boZiónih i novogodiS ðesto se koriste posebni ukrasni papiri koji tada dominiraju primanju dara treba se uljudno zahvaliti, paZljivo ga razmo te s nekoliko rijeði izraziti zadovoljstvo darom, ðak i ako tako VaZna je namjera i volja. Teika je uvreda za onoga koji daru gledamo njegov dar. Ne preporuðuju se fraze poput "Nije bilo "Ovo je preskupo" jer time omalovaZavamo trud osobe koja d tise usmeno ili pismeno zahvaliti na daru, znakje nekulture i

osobi poSaljenjime ukrase ¡ vazi i drugim papir i ostaviti broj cvjetova, rideno za grordu za koju se r cvijeóe znak
rs6

Dubravka Celebrini, Bonton, vodið lijepog ponaíanjo, Publika d.o.o., Zagre

se rjeSavaju

konflikti?
ugledne osobe.

6.

Kako se rangiraju osobe u medunarodnim manifestacijama?

7. Objasnite kako oslovljavamo

8. U kojim su sluðajevima protokolarne promjene obveza domaóina? 9. Nabrojite i objasnite temeljne standarde dobroga poslovnog pona5a
nja.

10. Navedite obiljeZja telefonskog i mobilnog komuniciranja. 11. Sto razumijevate pod kulturom slu5anja?
'12.
Sto znate o kulturi poslovnog dopisivanja?

13. Nabrojite i objasnite neke darove koji niSta ne koStaju. 14. Nabrojite temeljna pravila pri pisanju poslovnog pisma. 15. Kada moZemo zakljuðiti da je poslovni sastanak bio uspjeðan? 16. Kako tumaðite kulturu poslovnih sastanaka? 17. Obrazloíite kulturu i aktivnosti poslovnog pregovaranje. 18. Nabrojite temeljna pravila pona5anja u ugostiteljskim objektima. 19. Objasnite kulturu naruðivanja i konzumiranja jela.

20.
21.

Kako se treba ponaðati za vrijeme domjenka? Sto znate o kulturi poslovnog odijevanja? Kako se treba poslovno odijevati?

22.

23. Navedite specifiðnosti kulture poslovnog darivanja. 24. Kako se trebaju odijevati poslovne Zene na radnome mjestu? 25. Kakvo se poslovno odijevanje preporuðuje Zenama i muSkarcima? 26. Nabrojite neke primjere kulture poslovnog darivanja. 27. Objasnite obiðaje darivanja u nekim drZavama. 28. Nabrojite neke uredske i ekskluzivne darove.
236

:ijama?

a domaóina?

rlovnog ponaSanja.

I.
a.

spjeSan?

nje.

objektima.

njestu?
nuSkarcima?

Bez obzira na to 5to su propisi poslovnog bontona jedinstveni za cijeli svijet, ipak postoje odredene specifiðnosti u po-

Kada ste u tucfoj kuói, pona5ajte s duZnim po biste se ponaËali da prima

tuton

jedinim zemljama, koje treba imati na umu kada se kontaktira s poslovnim ljudimaiz nisu u skladu s opóim kodeksom lijepa pona5anja. Treb

tome da svatko od nas u stranoj zemlji predstavlja velepo mlje i da se po nama i naSem pona5anju donose zakljuðc pripadamo. I u ovom sluðaju vrijedi opóe pravilo koje smo ovog teksta, a to.je poStivanje osjeóaja i interesa drugih. zemlji ili u kontaktu sa stranim gostom, treba imati na
stupke:

Þ Budite spremni uvijek pitati i uðiti od drugih. Þ Nemojte dokazivati drugima kako se u vaSoj zemlj
bolje, õak i ako ste u to uvjereni.

Þ

Ne zaboravite, kad namjeravate boraviti u stranoj z

ska treba prikupiti informacije o moguónosti komu

ranju prevoditelja.

Þ Nemojte biti suvi5e glasni na ulici ijavnim mjestima Þ Ne raðunajte na to da va5 gost govorijezik kojim vi Þ Pripremite potrebnu dokumentaciju na oba jezika. Þ Nauðite nekoliko fraza koje se koriste pri pozdravl

Þ

nju na jeziku strane osobe s kojom komunicirate; ta cijeni. Ispriðajte se svome gostu ako ne govorite njegov je Zete sporazumijevati na bilo kojem jeziku, nemojte telja za veðernje izlaske jer óe to biti zgodan naðin

teristike nekih naroda i zemalja, koji odstupaju od uobiðajenog i univerzalnog bontona. Najznaðajnije je biti tolerantan te na vrijem e zapaziti razlike i prilagoditi im se.

8.1. Kulturni i poslovni obiðaji u ltaliji
Italija je ne samo na5 susjed nego i zemlja s kojom imamo tradicionalno intenzivne i dobre odnose. Italiju karakterizira spoj interesa i lojalnosti. U njoj ðesto dominiraju suprotstavljene interesne grupe. Vlast se shvaóa kao skup razliðitih lobija, koji rade svaki za sebe. IzraZeno je nepovjerenje u formalne institucije. Politiðke stranke imaju veliku moó i utjecaj na dru5tveni igospodarski Zivot. u ltaliji se puno drZi do rodbinskih vezai obiteljskog ruðka nedjeljom.
Za poslovne kontakte znaðajno je imati na umu da su Talijani vrlo skloni izigravanju propisa. Praktiðno, niSta 5to je vaZno ne odvija se prema propisima. Propisi o poslovanju su minimalni, a i tamo gdje postoje, podloZni
su manipulaciji. Tako se skoro treóina ekonomskih aktivnosti odvija preko "sivog" ili "crnog" trZiSta. Moó i utjecaj ðesto su izvan vidljive i formalne poslovne strukture.

Poslovni subjekti u Italiji organizirani su tako da se obiðno na ðelu odbora direktora nalazi predsjednik (tal. Presidente). Sljedeói u hijerarhiji obiðno je generalni direktor (tal. Administratore Delegato). Direktori se zovu i Sefovi odjela. TVrtke rijetko imaju jasno formuliran i napisan strateSki plan. On

je obiðno u glavivlasnika ili menadZera koji donosi odluke. NadleZnosti prenose tako ðto se odgovornost daje ljudima od povjerenja. Autoritet
240

se se

ne prenosi formalno kroz organizaciju, nego osobno, na pojedince kojima

enog iuniverzal: zapaziti razlike

provedu. Za svaki aspekt talijanskog Zivotavaíni su n Uvijek je puno miSljenja, a malo ðinjenica. Cijene maðt za improvizaciju. Za poslovnu karijeru vaZne su rodbin u politiðkoj stranci koja je na vlasti.

no tradicionalno
:sa

i lojalnosti.

U

rst se shvaóa kao

povjerenje u for:caj na drudtveni

eza i obiteljskog

lijani vrlo skloni ia se prema proostoje, podloZni rsti odvija preko dljive i formalne

Talijani su u obiteljskim odnosima Bolje je biti vrlo obzirni, õestiti i lojalni. Buduéi nego imati no da su njima djeca na prvom mjestu, Jason svidjet óe im se ako ih pohvalite ili pomilujete dijete. Za njih je obitelj vrlo vaZna te prave o obiteljskog i poslovnog Zivota. U ophodenju medu poslo opuStena atmosfera u kojoj je obzirnost vaZnija od for nost, a lijepi maniri iznimno se cijene. Rukovanje u ltal õvrst stisak ruke. U obraóanju se najõeðóe koristi uljudno sa starijim osobama ili u poslovnom subjektu u kojem d Ako se koristi treóe lice, uz prezime se obvezno upotre sno sþnora ili signorina. Talijani uZivaju u tituliranju pa zaboravite na tituliranje i na pravilo da se osobe s aka njem oslovljavaju s dottore ili dottoressa. Istodobno, rado automehaniõara oslovite s ingeniere.

l na ðelu odbora :rarhijiobiðno je
i se zovu i Sefovi rate5ki plan. On NadleZnosti se nja. Autoritet se rojedince kojima
:.

U ltaliji izbjegavajte razgovore o mafiji i korupciji, a p govor o nogometu. Buduói da su Talijani jako praznovje nesretni dani ponedjeljak i petak, a nesretni broj 17. Sv osim srdaõno5óu, moZete poboljSati i divljenjem prem

njem" dvije-tri rijeði talijanskog.
U

Italiji se, unatoð jelovnicima, jede ono 5to preporuði k ljeg mjesta u restoranu dolazi se isprobavanjem svih s susjedivole õaliti na vlastiti raðun, oðekuju da se s njiho

opaskama nipoSto ne sloZite. Imajte na umu da Talijani p

veðere viSe dru5tveni nego poslovni dogatfaj. u svemu je potrebna umjerenost jer se svako pretjerivanje i opijanje smatra nekulturnim.

8.2. Karakteristike grðke poslovne kulture
Za Grðku je karakteristiðan izraziti patriotizam, utkan u religiju, jezik ijak ponos na svoju povijest.Jakje idruStveniutjecaj u gospodarstvu. Grðku ka-

rakteriziraju mali i srednji poslovni subjekti. Brojni obrti i srednji poslovni subjekti u obiteljskom su vlasni5tvu, i to.je teZnja veóine Grka,
Sastanci su mjesto za isl<azivanje osobnog miSljenja, po moguónosti suprotnog od drugih. Dnevni red rijetko postoji, a zapisnik se rijetko vodi. Sastanci se ponavljaju dok se ne postigne dogovor. osobnije kontakt vrlo vaian u svim situacijama. Grci su nepovjerljivi prema pisanoj komunikaciji. u takvim situacijama postavljaju sebi pitanje zaSro je poSiljatelj Zelio o tome pisati i imati trajni zapis. Napredovanje u poslu temelji se viSe na povjerenju nego na kvalifikacijama, struðnosti ili radnim rezultatima, Povjerenje je vrlo vaino u odnosima i temelj je za procjenu poslovnog partnera. Svaka sumnja u moguónost zloupotrebe medusobnih odnosa ili poku5aja dominacije zavrðava se prekidom poslovnih odnosa.
Poznavanje grðkog jezika iznimno se cijeni. Grciizrai.avaju veliku naklonost i strpljenje i za slabo znsnje njihova jezika. Pri oslovljavanju prihvatljiva je

uljudna mnoZina, kao i neformalna jednina. Kyrie ili Kyria mogu se koristiti uz ime, ali isamostalno bez imena. u kontaktu s Grcimabrzo se prelazi u neformalan odnos. odjeóa je neformalna inije pokazatelj statusa. Humorje prisutan u poslu, kao i izvan posla. Narcisoidnost i arogancija nisu na cijeni.
242

potrebna umjerenim.

uz glavna jela. Restorani nude bogat izbor jela tako da Grci

no uói u restoransku kuhinju i izabrati 5to Zele iz mnogo hranom.

Moderni grðki jezik je jezik veóine populacije. Grðki je jezik pun gesti:eligiju, jezik

UvaZavajte

ijak

larstvu. Grðku kaisrednji poslovni
Grka,

kulacija. Izgovaranje rijeði ðesto prati au podizanje obrva. Za "da", Grci miðu glavom prema dolje. Da je na grðkom Nai, Sto zbunjuju jer zvuði kao ne. Za stare Grke glavne su vr religija, tradicija i obrazovanje.

postupajte s ljudi

r moguónosti

su-

k se rijetko vodi. nije kontakt vrlo rnoj komunikaciji. roSiljatelj Zelio o

8.3. Kulturni i poslovni obiðaji Spanjolske

kvalifikacijama, ino u odnosima i u moguónost zlo'Sava se prekidom
ra

Spanjolci su veliki rodoljubi pa neka vas ne iznenadi ako slovnom sastanku budete razgovarati samo o njihovoj zem ðajima, a ne o poslu. Stoga prije odlaska svakako proðita zemlji kako bi za vrijeme razgovora, uz zavidnu zainteresi i zavidno znanje. Za vrijeme razgovora nipo5to ne kritizira licizam i njihovu patrijarhalnost. Spanjolcima radni dan p jutarnjom kavom, uredskim razgovorima, a tek potom pria Strogo poStujte siestu, odmor- pauza za ruðak je od 13 do potraje i duZe.

l veliku naklonost

nju prihvatljiva je mogu se koristiti brzo se prelazi u statusa. Humorje cija nisu na cijeni.

Sastanke dogovaraju za 10 sati ujutro, a prije dogovoreni potvrduju e-mailom ili faksom. Svakako treba imati na u Spanjolci vole spajati praznike i blagdane s vikendima pa rice, praznik koji pada u utorak, spojiti s predstojeóim vi pripravni da óete raditi do kasno, nakon ðega vas ðeka jo5

strpljenje. komunikaciji i pregovorima sa Spanjolcima kljuðno kada je rijeð o tamoSnjoj birokraciji. Vrlo su spori u donoSenju odluka. Za poslovni uspjeh u toj zemlji odluðujuói je osobni kontakt jer se ondje ljudi veoma vezuju za osobe. Spanjolci biraju rijeði i naðin pri priopóavanju va.Znih informacija te óe loðeinformacije prenijeti posebno biranim rijeðima' Õak i ako nije neõto u redu s poslom, zbog ðastióe tvrditida je sve pod kontrolom.
Je li uopée moguéa istina koja ne zahtijeva dobro i dobro koje ne zahtijeva istinu?

Na poðetku susreta srdaðni Spanjolci mogu djelovati malo suzdrZano,'no kad vas malo

bolje upoznaju, postat óe otvoreniu komunikaciji. Bitno je kako su vas procijenili tijekom anonimn¡ outol pregovora jer ostavite li dobar dojam, to jamði i bolji uspjeh u poslovanju. Te5ko mijenjaju miSljenje i drZe se svojih stajali5ta iako izgledaju otvoreni za nove ideje i projekte. Vrlo su ponosni; ðak toliko da neóe priznati pred drugima kako nisu razumjeli odredeni pojam na engleskom jeziku. Stoga, ako ste dobar prezenter, uvijek dobro provjerite jesu li vas dobro razumjeli. Na poslovni sastanak dobro je ponijeti puno prezentacijskog materijala o kompaniji iz koje dolazite, a dobrodo5li su i uzorci proizvoda ako neSto prodajete. Mnogo polaZu na vanjski izgled, stoga je dobro poraditina imidZu jer óe na temelju vanjskog izgleda donijeti sud o profesionalnim karakteristikama i socijalnom statusu. I muSkarci i
Zene se u poslovnim krugovima drZe klasiðnoga poslovnog stila odijevanja.

Nakon zavrSetka poslovnog sastanka, u neformalnom se druZenju ne preporuðuje razgovor o poslu. Poslovnih se tema prihvatite jedino ako ih zapoðne domaóin. Valja izbjegavati osobna pitanja, teme ô baskijskom separatizmu i katalonskom regionalizmu. Bolje je ne kritizirati obiðaj borbe s bikovima niti razgovarati o Gibraltaru, Drugome svjetskom ratu...rs7 S druge strane,
rs7 Borba s bikovima zabra¡jenaje u rujnu 2011. proglaSenjem novog zakona u Spanjolskom

parlamentu.

244

jenje. Posebice :nju odluka. Za r se ondje ljudi
róavanju vaZnih

Francuska

je pluralistiðka mjeðavina ekonomskih, regiona

rueclma. LaK I pod kontrolom.

Åt.

ípanjolci mogu l kad vas malo ¡reniu komunircijenili tijekom rbar dojam, to i drZe se svojih llo su ponosni; :liodredeni po'ijek dobro prorbro je ponijeti :e, a dobrodoSli r vanjski izgled, izgleda donijeti ;u. I muSkarci i stila odijevanja.
Zenju ne prepoako ih zapoðne

interesnih grupa koje egzistiraju u katkad laZnomu miru. Za rakteristiðna jaka odanost zaviðaju. Pravila i procedure rijet krSe, ali se neprestano izigravaju i ignoriraju. Zelite li uspje zemlji visoke mode, nema uspjeha bez skupih odijela i ko i modnih dodatke vrhunskih kreatora. K tome, u francusk nikad ne skida sako i ne olabavljuje kravata, a ko5ulja u plavo

sjeóa na one koje nose novaci francuske vojske, moZe izazv

Francuske institucije vrlo su centralizirane. Na vrhu je obiðn ralni direktor (fran. le.President Directeur), a ispod je ðvrsta

rarhija, organizirana najðe5óe po funkcionalnom principu. Po savjetnici nego menadZeri. Od generalnog direktora oðekuje i autoritativna osoba, s visokom razinom struðnosti. Francus rektori obraóaju mnogo vi5e paZnje detaljima nego njihove k zemljama. PoStovanje autoriteta zasnovano je na struðnoj k zato se velika vaZnost pridaje profesionalnim kvalifikacijama

lm separatizmu rrbe s bikovima S druge strane,
<ona u Spanjolskom

Francuskiposlovnisubjektiskloni su detaljnom planiranju. vi, osim 5to su detaljni, ujedno su i dugoroðni. Odanost poslo vrlo je visoka, kao i odanost obitelji. Na sastancima se daju sastanci nisu forum za duge diskusije i donoSenje odluka. prethodno pripremaju i usuglaðavaju. Dovesti u pitanje ne ideju u javnoj raspravi na sastanku, znaði dovesti u pitanje s petentnost osobe koja ih iznosi. Francuzi uZivaju u apstrak teoretiziranju, formuliranju logiðkih kombinacija i nalaza. O

vaZniji ugodan Zivot od te5kog rada. Postojijasna podjela izm Zivota i rada.

Poslovni protokolarni odnosi za Francuze su vrlo vaZni. Fran igostoljubivisve do trenutka dok im ne poZelite prekoraðiti

opustenost i sloboda da se stvarno uZiva u okusu jela; zato se obroci u restoranima ne uzimaju na brzinu. Humor se u poslu, u sluZbenim prilikama i na sastancima rijetko koristi. Nije uobiðajeno da generalni direktor opu5ta sluðatelje anegdotama ili prezentaciju problema zaðinjava vicevima. Humor im je vi5e satiriðan i profinjen i na tudi raðun.
Najvi5i moguéi nivo razvoja moralne kulture postióiÉemo kad shvatimo da

Francuzi slabo govore strane jezike i tradicionalno su ponosni na svoj jezik koji se nekad smatrao svjetskim jezikom umjetnosti i kulbismo trebali imati kontrolu ture. Na sastancima i zabavama svi se rukunad vlastitim mislima. ju, ma koliko se medusobno poznavali. Pri Charles Darwin pozdravlj anj u nema su zd rZlj ivosti, rukovanj e (e n g eski zna nstve n i k i p ri rod osl ovac) je izrazito srdaðno i ðesto prelazi u grljenje i ljubljenje u obraze tri puta. Upotreba prezimena pravilo je za svakoga i u svim prigodama, posebno u ophotlenju. Svatko se oslovljava s msdame ili monsineur, a djeci se govori Vi ðak i ako su u uðeniðkom dobu.
I

U Velikoj Britaniji poslovna odjeóa mora biti klasiðna i kvalitetna, nikako pomodna ni upadljivo nova. U skladu s obiðajima, ali i zbog kiðnog i prohladnog podneblja, nezaobilazan je kostim ili odijelo, prigodni za vremen-

ske prilike. S obzirom na obvezne druStvene kontakte, u kovðegu uvijek imajte i dvije sveðanije haljine, odnosno odijelo ili smoking. K tome, kako se diplomci prestiZnih privatnih Skola raspoznaju po specifiðnim prugastim kravatama, koje su dopuStene iskljuðivo njima, zbog moguóih sliðnosti izbjegavajte kravate u tom stilu. Velikoj Britaniji se nazdravlja uz rijeð Toøst!, Sto dolazi od tradicije umakanja komadióa prepeðena kruha, toasta, u vrðvina ili piva s namjerom da se isproba okus napitka.
U

246

rto se obroci u reÍbenim prilikama i ni direktor opuðta
r

laziu samozadovoljstvo, ðak iaroganciju. Za Njemaðku je prije svega, da je to sredina u kojoj se propisi iznimno p Nijemci óe biti iznenadeni i neóe dobro misliti o vama ako
skloni nepoStivanju pravila i propisa.

vicevima. Humor

Lne jezike i tradicijezik koji se nekad n umjetnosti i kulrvama svi se ruku)no poznavali. Pri íljivosti, rukovanje r prelazi u grljenje o je za svakoga i u

rrljava s madame

ili

dobu.

kvalitetna, nikako zbog kiSnog i pro'igodni za vtemen, u kovõegu uvijek <ing. K tome, kako ;pecifiðnim pruga; moguóih sliðnosti

Nijemci su dosta birokratski raspoloZeni prels ma poslovnom subjektu. Poslovna moó ivlast u je o rukama je malog broja ljudi u vrhu kompanije. razum korporacije (njem. njeg Aktiengesellschaft Javne Alfred AG) imaju svoje vlasnike koji posjeduju (akcije) bri dionice. Voditelj je onaj koji posjeduje najveói dio dionica. U ovim poslovnim subjektima naclzorni odbo ni odbor (njem. Vorstandsmitglieder), koji ima posljednju upravljaðke politike. U manjim poslovnim subjektima ka Gesellschaft mit beschrankter Haftung, KG - Komanditg - Gesellschaft burgerlichen Rechts, koje nemaju nadzorni biraju izravno dioniðari. Ispod upravnog odbora postoji v hija. Funkcije iodnosi jasno su odredeni idefinirani. Od sv i djelatnika zahtijeva strogo poStivanje procesa rada i izvr5 prema propisanim pravilima i procedurama.
-

,iod tradicije umaiva s namjerom da

Nijemci se osjeóaju neugodno kada se suoðe s neizvjesno 5óu i nepredvidljivim rizikom, zato se planiranju pridaje Planiranje je u nadleZnosti upravljaðkog vrha, ali óe svatk i iskusan biti upitan za miSljenje i ozbiljno sasluSan. Vol vodstvo. MenadZeri od svojih djelatnika oðekuju poslu5n oðekuje da dajujasne upute.Jakoje vaZno da se vidi da S da se nekad i "zaprlja" kao uzor.
U Njemaðkoj

je vrlo vaZno biti toðan. Samo u akademskim rira se 10 minuta zakaSnjenja. Humor je strogo odreden p

Sastanci se planiraju unaprijed, formalni su, s jasno utvrdenim dnevnim redom. Nijemcima se trebaju izbjegavati iznositi nepripremljeni i

neargumentirani stavovi, dogmatska miSljenja ili preuranjeni zakljuðci. Nije mudro na sluZbenim sastancima istrðavati s novim idejama. Nijemci su rigidni iformalni. Nedostaje im leZernost, neposrednost, snalaZljivost i smisao za stvaranje atmosfere. Oni ne prihvaóaju ni najumjereniju ekscentriðnost. U sluZbenim kontaktima su obvezni sako i kravata, i to zakopðani. Kod Nijemaca je obvezno oslovljavanje s Herr (gospodin) ili Frau (gospoila), ðak i kada Zena nije udana, dodajuói titulu uz prezime. Smatra se velikim propustom izostavljanje ili pogre5na upotreba titule. Ako govorite njemaðki, koristi se uljudna forma u treóem licu. Prelazak na

"ti"

znaðajan je dogadaj u medusobnim odnosima.

8.6. Kulturni i poslovni obiõaji Rusije
poslovni ljudi u Rusiji dugo su Zivjeli u centraliziranoj bolj5eviðkoj drZavi u kojoj su ideologija, gospodarstvo i drZava bili ðvrsto povezani. Rusija se nakon hladnog rata pojavila kao novo veliko trZi5te. Rusi su najbrojniji slavenski narod istoðne Europe, ima ih oko 145 milijuna, nastanjenih 5irom svijeta. Tijekom viSestoljetnog Sirenja srednjovjekovne ruske drZave prema sredi5njoj i istoõnoj Aziji, Rusi su dolazili u doticaj s raznim euroazijskim narodima, ðesto turkijskog, ugrofinskog i drugog podrijetla pa su

tako preuzeli i dio njihove kulture. U povijesnom razdoblju veói broj tih rasno raznovrsnih plemena asimilirao se s ruskim etnosom kojije nastao u procesu multikulturalnog proZimanja slavenskih i ugrofinskih plemena na
prostorima srediSnje Rusije.
248

:d, formalni su, s :dom. Nijemcima i nepripremljeni
i

;matska mi5ljenja ncima istrðavati s
r leZernost, nepo-

ali nemojte se prevariti, to nikako nije iracionalno. Rusima s medusobne simpatije prema vama kao poslovnom partneru. razgovore o smrti, seksu, bolestima, ludilu ili drugim te5kim te razgovarati o poslu, razgovor vode Zivo i vrlo emocionalno, a kuju odluðnost i srdaðnost.
Ruski mentalitet, kultura idruge odlike sliõne su gradanima jugoistoðne Europe. Rusi su veoma kompetentni i struðni, posebno mlada generacija koja svojim

Nama su danas, v koji znaju 5to hoóe

Jni ne prihvaóaju
obvezni sako lovljavanje s Herr
a su

potrebni razumni i

Miroslov Krleàa (hrva

obrazovanjem odskaõe od europskog

dodajuóititulu uz ogre5na upotreba :reóem licu. Prelat.

prosjeka. U druStvu s Rusima uZivat óete ako znate tradicionaln etnosa, odnosno kazaðok, KaljinkuiBaldojku.lsto tako, nije upu niSta o votki, o ruskom ruletu i drugim strastima koje se vez obiðaje. Ne treba se iznenaditi ako vam vaS ruski partner poõn

na5im poznatim drZavnicima, politiõarima, izumiteljima, zna piscima, sportaõima ili nekoj drugoj povijesnoj liðnosti.

Rusi ðesto kasne na zakazane sastanke, emocionalni su u posl

oljSeviðkoj drZavi r povezani. Rusija
Rusi su najbrojniji ra, nastanjenih 5i-

¡vne ruske drZave aj s raznim euroag'podrijetla pa su

rblju veói broj tih rm kojije nastao u
inskih plemena na

sima i odlukama. S Rusima se katkad na odgovor upuóen fak tronskom poStom ðeka vi5e dana pa i tjedana. Sastanak se m u uredu, ali i na nekome manje formalnome mjestu. Ruski po i Zene i mu5karci, na poslovne sastanke dolaze u odijelu. Ako ruski, trebate osigurati prevoditelja za ruski jezik. Obvezna je posjetnica, dobro je da posjetnice budu na dva jezika, od kojih vezno ruski. Manji darovi nisu obvezni, ali óe biti rado prihvaó kontakt od iznimnog je, katkad i od presudnog, znaðenja u p munikaciji. Osim profita, ruskim poslovnim ljudima vaZno je da partnerom uspostave odnos uzajamne simpatije, uvaZavanja Katkad óe prednost u poslu imati poslovni partner koji zadovo

malja vole biti pozvani u restoran i ostati do kasno u noó' U komunik ih karakterizira neposrednost i lako se zbliZavaju. U ophodenju su izr Vol srdaðni. Kada se pozdravljaju, uobiðajeno je rukovanje i ljubljenje. i doga mor, rado priõaju viceve i prepriðavaju razne poslovne anegdote kako u trenucima opuStanja, tako i za vrijeme poslovnog razgovora' puno jesti i piti, a toðnost im nije jaða strana. NajraSirenija zdravica politike ðeðóe se koristi vashe zdorovyet (ZavaSe zdravlje!), a u svijetu
druzhbal (Mir i Prijateljstvo!).

8.7. Poslovni obiðaii u lzraelu i Indoneziji
Kultura zahtijeva da se ljepota udruZi s istinom'
Vincenzo Gioberti

Izraelske menadZere i zaposlenike kara zira ðestitost i naporan rad u vrlo dinam me radnom okruZenju te se leZerniji p

poslu rijetko tolerira. Iza titule uspjeS poslovnog ðovjeka nesumnjivo stoji vrhunsko i poStovanja vrijedno je doói bilo kako dr zovanje. Na ðelnu poziciju neke tvrtke nemoguóe osim na temelju vlastita rada i predanosti poslu'

s Poslovni problemi nikada se ne pokuSavaju rjeðavati u veðernjim k Izraelci su poznati kao obiteljski ljudi te svoje slobodno vrijeme, vrlo kratko, nastoje u pravilu provoditi s obitelji i svojom djecom te i iz nije preporuðljivo ometati. Izraelski su menadZeri u komunikaciji n bez skrivenih namjera. Poznati su po pristupaðnosti i susretljivosti,
se donose konaðne odluke

do iztaiaia dolazi njihov autoritet'

jer je odluð U procesu odluðivanja mogu sudjelovati svi zaposleni fleksibilno bez robovanja titulama i statusu. Iako se sastanci odrZava
rss http://moscow.usembassy.gov (10' 5' 2011')

250

oó. U komunikaciji rodenju su izrazito ljubljenje. Vole huregdote idogadaje, og razgovora. Vole :nija zdravica je Za :5óe se koristi Mir i

osoba iz ovog podneblja

s

vama zauvijek prekine

strpljivi i stalno se pristojno smijeSite. Poslovni sastanak prijed i budite savr5eno toðni. Posebno pripazite na pozd vaZnosti uz lagan naklon, oslovljavanje i tituliranje. Za vr nemojte dokraja isprazniti tanjur jer óe va5 domaóin ili ko ste jo5 gladni. Raðunajte cla je kihanje za stolom, unatoð ja

jela paprom, strogo zabranjeno. U ovom podneblju pazite je jako nepristojno nekome dopustiti pogled na potplat v cu nikad nemojte pomilovati po glavijer time, prema vje uznemiriti njihovu du5u.

roslenike karakteridu

B.B. Japanska poslovna kultura
-Japan

vrlo dinamiðnose leZerniji pristup

I

titule uspjeSnoga

rnja vrijedno obraibilo kako drukðije

je primjer civilizacije koja je na vulkanskom tlu uspjela stvoriti uvjete za ävotljudi koji danas sluZe kao para-

Puno ljudi da se stvarn

temelji na

veðernjim satima. ro vrijeme, koje je n djecom te ih tada munikaciji izravni i sretljivosti, no kad oritet.

digma za najrazvijenije zemlje svijeta. Lee lacocca (ame Jedna od poslovica koje se drZeJapanci glasi: "Ni5ta nije tako dobro da ne bi moglo bitijo5 bolje." i Nagasakija, Japanci su krenuli u oStre i bolne promjen privredne organiziranosti. Na primjer, Kairetsu su poslo okupljaju proizvodaðe, dobavljaðe i banke na principu int onalnog povezivanja. Ove organizacije imaju jake horizont kojima glavnu ulogu u pravilu ima banka.

jer je odluðivanje
anci odrZavaju bez

Velika prednost japanske poslovne kulture je kolektivizam nisu zazirali od kolektivnih iligrupnih normi, kao Sto nika nosti usvojili zapadnu ideju strogog razgraniðavanja posl

nit

óe vas ako

ivi

pokaZete skromnost.
U Japanu se

Covjek ostaje mlad sve dok joË moåe uðiti, prihvaéati promjene i nove navike.
M a ri e vo n Ebn er- Esche

divite posjetnici! U Japanu, zemlji zaðucfujuóeg rad

nbach

(a u strijska

knj iZev n ¡ ca)

nog morala, diskrecije i uljudnosti, primopredaja posjetnica ne

zaobilaznije ceremonijal, pa kada je dobijete, nemojte jeuz obiðno hvala odmah spremitijer óete time uvrijedili osobu od koje sre je preuzeli. Nakon istovremene razmjene, posjetnicu pridrZavajte s obje ruke za njezina dva gornja kuta, zainteresirano i studiozno je prouðite te je potom uz klimanje glavom u znak odobravanja odu5evljeno odloZite i pohvalite. u Japanu uvijek imajte na umu da su dodiritabu pa svojeg sugovornika ne smijete n ovlað dodirnuti, a kamoli prijateljski potap5ati. Raõunajte na veðer uz piêe kao logiðan nastavak poslovnog sastanka i pritom se pridrZavajte pravila da nitko sam sebi ne toði.

Toðnost je obveza uJapanu. Na sastanak nije dobro stiói ni prerano ni prekasno. Ako se dogodi da zbog nekog razloga kasnite, neizostavno se javite telefonski i kaZite kada óete stiói, makar kasnili samo 5 minuta. poslovni

sastancizapoðinju razmjenom posjetnica. Pristojno ju je predatis obje ruke i drZatije na stolu do kraja razgovora. Ako ste u moguónosti, prije odlaska uJapan izradite posjetnicu sa svojim imenom na japanskom jeziku.Japanci

vole da im se obraóate tiho i ne demonstrirate previSe svoj lQjer vi5e cijene pragmatiõnost ili praktiðnost. oðekujte da óe u svakom razgovoru s vama

njihova tvrtka ili institucija dovesti nekoliko eksperata za koje morate biti spremni. Jako cijene ako im za razgovor pripremite pisane materijale ili elektronske zapise.
U Japanu

u kojem je veðer uz pióe logiðni nastavak poslovnog sastanka, standardne su zdravice Kanpai! (lspraznite ða5u!) i Banzail lZiv¡eti tisuóu
252

Pri prvim sastancima,Japancima moZete dati male darove ske olovke ili kakav ukrasni predmet s logotipom svoje k

ivite posjetnici!

U

zaðudujuóeg radiskrecije iuljudnolaja posjetnica neje uz obiðno hvala

mali suvernir. Skupe darove nije uputno davati, kao 5to otvarati ih pred darovateljem. U poslovnom razgovoru osl kraciju i njihovu hijerarhiju, koju obvezno morate upozna Za vrijeme pauze ne forsirajte óaskanje jer Japanci vole p
razmiSljanje.

je preuzeli. Nakon lke za njezina dva l potom uz klimaohvalite. U Japanu
rnika ne.smijete ni :e na veðer uz pióe ridrZavajte pravila

Japanci drZe puno do osobnog kontakta. MoZda je jedan od razlogatomuen-musubi.lss Karakteristike japanskog naðina upravlja-

eini se

podijeljen lo5ih ljudi.

ni prerano ni preizostavno se javite i minuta. Poslovni
predati s obje ruke rosti, prije odlaska :om jeziku. Japanci
cj lQjer vi5e cijene

a lo5i viSe u nja su: doZivotno zaposlenje, nema steðaja Woody AIIe poduzeóa, harmonija u meduljudskim odnosima, mala diferencijacija u plaóama.160 Japanski poslodavci dosta ulaZu u obrazovanje i u toj ðin dio obrazloZenjajapanskoga gospodarskog ðuda. UJapanu posleni utvrduju ciljeve rada, norme su grupne, zaposleni i druge, cilj je efikasna tvrtka, napredak tvrtke predstavlj nike, poduzeóe se doZivljava kao drugi dom, njeguje se s

stimuliraju se inovacije.l6r

razgovoru s vama ra koje morate biti sáne materijale ili

rse

Japansko vjerovanje prema kojemu se svaki susret dogodi s nekim

treba njegovati.
160

ZvonkaSarman,JaponskoodloðanjeinupravljanjedruÈ.bvprimerjavizZahod 1992., str.447.

'slovnog ,zail (livjeli tisuóu

sastanka,

16r Nenad Suzi(.,Poslovnakultura,

Filozoßki fakultet Banja Luka, Glas srps

str. 37.

Covjeku trebaju dvije godine da bi nauðio govoriti, a pedeset da bi nauëio ðutjeti.
Ernest Hemi ngway (ameriëki

Kineske kompanije nisu samo ekono jedinice veó i specifiðne dru5tvene za

ce. Veóe kompanije imaju razvijene dru

pisac inovinar)

ne veze l<oje imaju snaZnu ulogu u pr donoSenja odluka. Veóina ih je jo5 uv

drZavnom vlasniStvu, stoga imaju spec metode komuniciranja. Bez obzira na sve, l<od Kineza oðekujte dva p igre: jedno vrijedi zaKineze, drugo za strance. Ako otvorite stranu t

u Kini, plaóat óete goleme poreze, 100 posto carine, veóu tarifu u pro i sliðno. Jednostavno, Kinezi koriste strance toðno onoliko koliko im trebno, i zbog toga ne treba biti uvrijeden. Zelite li uspjeSno poslovati ma je vaino naói "vezu" koja óe vas odvesti u odgovarajuóe ministarst óe vam i sam spomen da ste bili u ministarstvu poslije otvoriti mnoga

I(ada s Kinezom jednom potpiðete ugovor, smatrajte to definitivno za nimjer oni ne podnose izmjene ugovora s vaSe strane, a sa svoje stra taj papir gledaju kao na dobru polaznu osnovu za pregovaranje. Ipak,

vam nikada ne kaZe "ne", a na vama je da procijenite kako to oni nijan svoje "da. Poslovna kultura l(ine razlikuje se od europske poslovne ku Poslovni razgovor u Kini sa strpljivim i blagim, ali i pametnim i luk poslovnim ljudima zahtijeva savrSenu pripremu te vrhunsku koncent i oprez. Inaðe vas i mala nepaZnja u susretu s majstorima pregovar taktiziranja i prilagodavanja novoj situaciji, moZe skupo stajati. uva to da se Kinezi u poslu vi5e pouzdaju u starije osobe, osobito pri skla ugovora, a dobro je da se i sami pridrZavate pravila da zavrijeme sas govori po poloZaju najviðe rangirana osoba. Neka vas ne zaðudi ni obið se na prvim sastancima najmanje razgovara o poslu, a vrijedi i uvrije pravilo da se za poslovnu odluku ilipotpisivanje ugovora odabire astro sretan dan.
254

samo ekonomske lru5tvene zajednirazvijene druStveu ulogu u procesu r ih je jo5 uvijek u ;a imaju specifiðne Íekujte dva pravila ¡rite stranu tvrtku : tarifu u prometu <o koliko im je poíno poslovati, veoie ministarstvo jer roriti mnoga vrata.

I(inezivole raditi s ljudima koje poznaju i u Kultura koje imaju povjerenja. Ako kompanija Zeli procvjeta dugoroðno suradivati s kineskim partnerima, mora prije svega njegovati prijateljske odnose s njima. Kinezi uvaZavaju razliðita mi5ljenja, a njih odluka rezultat konsenzusa i kombinacija je viðe ponude je hijerarhija veoma izraíena, teSko je katkad utvrditi ði odnosno tko donosi konaðnu odluku.

lefinitivno

zavrSe-

sa svoje strane na

aranje.lpak, Kinez o to oni nijansiraju rposlovne kulture. metnim i lukavim rsku koncentraciju ima pregovaranja, r stajati. UvaZite i rbito prisklapanju a vrijeme sastanka zaõudini obiõaj da ,njedi i uvrijeZeno odabire astroloSki

Etiðki vrijednosni sustav kompanije nalaZe poStovanje na nost, a status i uvaZavanje dolaze s godinama. Kineske k mnogo vremena i sredstava u stvaranje jakih veza sa svojim bankama, tijelima vlasti... Istovremeno, ponos i ðast u ovo mno vaZnijer o njima ovisi i poslovni imidZ kompanije i druStveni poloZaj. Kinezi su poznati kao teSki pregovarað nalizam i u poslu izbjegavaju neformalnost i Sale. Politiðk
nisu poZeljne.

8.10. Neke karakteristike arapske i islamske kultu

Navike Arapa vrlo su razliõite buduói da arapski svijet ðin Atalije na zapadu doJemena na istoku. Veóidio gostÜu dola Arapskih Emirata koji su iznimno bogati. Kod njih turizam a islam im veóinom odreduje naðin Livota zbog êega putu telji, a sami rijetko. RaskoS za arapskoga gosta nije odluð

izboru smje5taja. Posebno vole manje hotele. Uostalom, neóe imati hotele kakvi su njihovi.

osobnih izaslanika. Smje5taj ðesto rezerviraju preko konzulata pa j da hotelijeri ostvare dobre odnose s diplomatima iz tih zemalja. Ar sno govore engleskijezik, ali u razgovoru s njima treba uvaZiti neka Kada se dogovaraju ili pogacÍaju, govore puno i neizravno. Ako Zelite razgovor 'i brie doói do cilja, ostavit óete dojam neuljudne osobe zahtjev arapskoga gosta je nezamislivo. Fraza: "Uðinit óu svç Sto je moói", izvrstan je izgovor.
Uspon kulture je polagan, a pad brz.

U poðetku djeluju zatvoreno, katkad ðak n resirano. Va5 ugodan osmijeh otvorit óe sva pokazati arapskome gostu da je dobrodo5ao Luka Petrovié ska poSlovica glasi: "Bolje me ubij nego da m gleda5." Iskrenost je krepost koja se u razliðitim drZavama razliðito Za veóinu Europljana istina je bitna, bez obzira na to 5to moZe bi godna. Arapi iele izbjeói neugodne stvari i vijesti. Meduljudski od za Arape vaZniji od toðnosti ili brzine. Oni svuda i uvijek Zele prvora kvalitetnu uslugu. Njihove Zelje ujedno su zapovijed. S Arapima mo strpljivi. ðesto ih upitajte kako su i kako se osjeóaju. Razvesele pokaZete da poznajete kulturu njihove drZave.

Arapi u ophodenju i pona5anju imaju manji osobni prostor od Eur Ako zadräte veói razmak od sugovornika, smatrat óe to uvredo docfe do prituZbe, omoguóite im da se obrate muSkom predstavnik hotela, odnosno ugostiteljskog objekta.
Pozdrav

je poseban dogadaj za njih pa osoblje treba odvojiti vrij

pozdrav i ugodan razgovor. Svakako treba imati toðne podatke o i zalasku sunca jer se Arapi mole pet puta na dan u smjeru Meke. Bu se prije molitve obvezno peru, osigurajte dovoljno velikih ruðnika u nicijer nikada neóe upotrijebiti dva puta isti ruðnik. za Arape nije hi brisanje toaletnim papirom nakon velike nuZde. Njihovi zahodi opr
256

lzulata pa je dobro zemalja. Arapi izvrvaäti neka pravila. ,. Ako Zelite skratiti rdne osobe. Odbiti t svç 5to je u mojoj

kve, ljeSnjake

i

arapske kolaðe. Posebno vole bezalkoho

dojam ostavit óete ako darujete njihovu djecu.

-kad ðak nezainte¡orit óe sva vrata i dobrodo5ao. Arapnego da me mrko ra razliðito tumaði. :o moZe biti i neuuljudski odnosi su Zele prvorazrednu rapima morate biti Razvesele se kada

Arapkinje óe biti presretne ako im omoguóite da se na bazenu kupaju samo u druStvu Zena. U jelovnik stavite jela iz arapske, perzijske, turske i libanonske kuhinje. Na zajutrak óe doói a na veõeru neðto prije ponoói, kao i 5to óe rado naruðiti nas jedu vilicom i noZem, no uobiðajeno samo desnom smatraju neðistom. Nepristojno je odnijeti tanjur dok nisu óe naruðiti i popiti tek nakon jela. Najcjenjeniji napitak u je ðaj. OboZavaju tamni ðaj s dva ili tri listióa paprene m anisom, kardamomom ijasminom. Takavje ðaj iobvezno p

Na arapskom óete dobar dan reói sølam alejkum. Dobro doíli

Zahvalit óete sa íukrøn, a ugodan boravak éete zaieljeti rije

tor od Europljana.

U Saudijskoj Arabiji nikad prvi ne pruZajte ruku ni muS priðekajte da je oni pruZe vama. Veliku paZnju posvetite

to uvredom. Ako
redstavniku vaSeg

skoj Arabiji obvezno je poslovno odijelo; usprkos vruóini,

,dvojiti vrijeme za rodatke o izlasku i
u Meke. Buduói da

ruku uvijek moraju biti pokriveni. Da biste na javnom intervenciju policije iprivotfenje,bez obzira na spol, izbjeg raskopðanu i uz tijelo pripijenu odjeóu. Na veoma dugo primjerice, alkohol, pu5enje, iena za volanom, porno-no i radioprogrami, a za prekr5itelje je predvidena ðak i sm

r ruðnika u kupao'ape nije higijenski zahodi opremljeni

vjerskih zakona, vjernicima islamske vjeroispovijesti ne sm hrana sa svinjskim proizvodima. Za stolom jedite samo d Iijevu u islamskom svijetu smatraju neðistom.

je forma obraóanja jako vaZna i suptilna, kod Amerikanaca vrijedi forma koja vam se moZe uðiniti malo sirova - kaubojska varijanta poslovnosti.

Izvanredno vole humor i leZerne dosjetke, posebno ako ih uðinite na vlastiti raðun. U tom sluõaju oðekujte da óe i va5 partner obvezno odgovoriti neðim na svoj raðun.

Nemojte se iznenaditi ako se Amerikancu toliko svidite da vas pozove na privatni ruõak ili veðeru u svoj obiteljski dom. Kod njih ne vrijedi praviIo postupnosti kao kod Japanaca ili Kineza. Osim toga, kod njih moZete slobodno demonstrirati svoje intelektualne kapacitete, 5to nije sluðaj u Japanu. Amerikancivole planirati buduóu suradnju. Zato ne propustite priliku i pozovete ih na predstojeóu godiðnjicu svoje tvrtke ili u posjet ako se drugim poslom nadu u vaðoj zemlji ili natTite kakav drugi razlog za daljnje
druZenje i suradnju.

Kada zapoðinje poslovni sastanak, Amerikanac vodi razgovor dugo i bez . prekida sve dok se ne postigne finalni dogovor. Amerikanci paze na svaku svoju rijeð i oõekuju da i vi posjedujete vjeStine uspjeSna pregovaraða. U Americi nema poslovne suradnje bez profesionalnosti, toðnosti i sigurnosti u nastupu. Buduói da se nesigurni i zbunjeni odmah otpisuju, veó pri upoznavanju, uza 5to ljubazniji osmijeh i ðto sigurnijinastup, gledajte osobu ravno u oði. Osim sigurnim nastupotn, u oðima buduóega poslovnog partnera moZete znatno porasti i zahvaljujuói novðaniku punom kreditnih kartica te rastro5nosti. Uvijek imajte na umu da nikoga ne zanimaju problemi drugih te na pitanj e: How are you?, uvijek odgovarajte: Greatt U taksiju ne sjedajte do vozaða, a u restoranu ne traZite mjesto sami, veó priðekajte konobara.

Veóina ameriðkih kompanija ima striktni korporativni etiõki kodeks koji zabranjuje zaposlenicima da primaju darove od svojih poslovnih partnera. Uglavnom se drZe lijepih manira u poslu. Rukuju se pri upoznavanju. VaZna
258

raca vrijedi forma janta poslovnosti.

vlastiti r odgovoritineðim
r uðinite na

da vas pozove na

h ne vrijedi pravi, kod njih moZete , 5to nije sluðaj u ne propustite priili u posjet ako se ;i razlog za daljnje zgovor dugo i bez rnci paze na svaku na pregovaraða. U ¡ðnosti i sigurnosti risuju, veó pri upogledajte osobu ravoslovnog partnera :reditnih kartica te iu problemi drugih taksiju ne sjedajte ekajte konobara.

nema Amerike suradnje, a pos prvoga poslovnog odnosno sastanka bez Pa prethodne preporuke, pri ðemu je najbolje da preporuka stigne iz rodbinskog kruga osobe s kojom Prvi se poslovni susreti mogu svesti iskljuðivo na socijaln poslovni lj.udi skloni poslovati samo s onima koje preth znaju i emocionalno prihvate. Prihvaóanje moZete pospjeS ielje za druZenjem i zanimanjem za njihovu zemlju, kultu duói da se u ovim zemljama uz poslovni neizbjeZno grad ako va5 partner napusti tvrtku, u daljnjoj óete suradnji s subjektom morati krenuti ispoðetka.
U

Australiji je preporuðljivo dobro se obavijestiti o povij i poslovnim obiðajima. Najbolje je doba za poslovanje izm denoga. Treba izbjegavati sastanke oko BoZióa i Uskrsa mnogi poslovni ljudi odlaze na odmor. Uobiðajeno radno od 9 do 17 sati.

Poslovni sastanak lako se dogovara, a veóina je australskih obzira na visinu funkcije koju obnaSaju, vrlo pristupaðna varati o biznisu. Sastanak se ugovara najmanje mjesec da njega trebate stiói u toðno dogovoreno vrijeme. Zakasnite kolega to neóe zamjeriti, ali bi vas zbog toga mogao sm nom osobom s kojom se ne isplati poslovati.

etiðki kodeks koji
oslovnih partnera.
poznavanju. VaZna

Australci prednost daju izravnom kontaktu oðima, a pr to izbjegavaju sumnjiðavi su i osjeóaju nepovjerenje. U r otvoreni i strastveni pa tako, osim o poslu, vole razgov politici. Obiðno vole lagano provocirati tijekom razgovora
162

Valerija Rodek, Pravila poslovnog komuniciranja -kolovoz 2007.. str. 133.

u svijetu,

õasopis Poslo

hrambeni proizvod karakteristiðan za zemlju iz koje dolazite. Pomni izbor dara vi5e se cijeni nego njegova cijena.

8.12. Ekumenizam ¡ kulturna ograniðenja nek¡h religija

Raznolikost kultura bogatstvo je za õovjeðanstvo.r63 Raznolikost je povijesni unikat vrijedan ljudskog divljenja i po5tovanja buduói da svaka kultura u sebi i po sebi kao cjelina odgovara na pitanja ävota. MoZemo ju cijeniti ako ju razumijemo, a razumjetiju riroZemo jedino ako to Zelimo. Stoga je za medusobno razumijevanje multikultura potrebno njihovo poznavanje, a

potom slijedi medusobno uvaZavanje,
Civilizacija je uvijek u opasnosti kad oni koji nisu kulturni dobiju pravo zapovijedati.
W i n ston Ch
u

To se jednako odnosi i na svjetske religi-

je koje imaju vaZan utjecaj na prihvaóanje raznolikosti kultura. Vjerski zakoni

muslimanima brane konzumaciju proizvoda od svinjetine. I(onzumiranj e alkohola je takoder zabranjeno islamskim vjerskim zakonima. Tijekom mjeseca Ramadana Muslimani ne smiju jesti, piti niti pu5iti izmedu izlaska i zalaska sunca, pa ih u to vrijeme nije kulturno pozivati na poslovne ruðkove, veó samo na veðere i veðernja okupljanja. Veóina Hindusa (hinduizam je raSiren u Indiji, Nepalu i Sri Lanki) ne jede meso, ribu i perad niti konzumiraju alkoholne napitke. Osobito ne vole i ne jedu govedinu. Mlijeko i mlijeðni proizvodi uobiðajeno su prihvatljivi. U budizmu su razna ograniðenja veóinom samonametnuta. Neki od njih ne jedu meso, neki ne piju alkoholna pióa.
rchi I I ( b rita nski

driavnik ipolitiëar)

r63

lvan Cifrió,, Raznolikost kulturs kao vrijednost, Socijalna ekologija, õasopis za ekolo5ku misao isociologijska istraZivanja okoline, sv. 16, br.2-3,2agreb,2007., str. 185.-214.

260

e. Pomni izbor

u

druge.rGa Danas se posebno prepoznaje

gÜa

je povijer svaka kultura emo ju cijeniti :limo. Stoga je
rkost

poznavanje, a

svjetske religiaj na prihvaóaVjerski zakoni zumaciju proiumiranje alkoekom mjeseca :laska i zalaska e ruõkove, veó lzam je raSiren onzumiraju al-

zapadna, konfucijska, japanska, islamska, hinduistiðka, slavensko-pravoslavna, latinoameriðka i afriðka kultura. Zapadna kultura ima dvije glavn - europsku i sjevernoameriðku, a islam ima arapski, turski i ma tonazor i karakteristike. U europskom prostoru postoje vrijedno katolicizma, pravoslavlja, Zidovstva, islama i protestanata te ra zoßka i pravna promiðljanja zapadnih i istoðnih kultura. Da bism razlike, moramo odrediti konstitutivne elemente kulture. Elem su osobna igrupna identifikacija s tijelom igestama, govor, socij religija, hrana, naðini rekreacije, obrazovanja, lijeðenja, rada i Od posebnog su znaðenja kulturne dimenzije razliõitih zemalja blizina, individualizam, muZevnost, moó, i druStvena okolina.r6

1. Blizina. Blizinu predstavlja stupanj percipirane fiziðke i

ke bliskosti medu ljudima, a obrasci takva ponaSanja su d smijanje, kontakt oðima, glasovna animacija i mala osobn
U

imlijeðniproðênja veóinom

tom smislu, kulture se odreduju kao kontaktne kulture. kujemo visokokontaktne i niskokontaktne kulture. Prve u toplim krajevima kao Sto su sredozemna regija, Francus Italija, istoðnoeuropske zemlje i Rusija, Indonezija, Zidovsk ja u Europi, SAD-u i lzraelu. Druge su u zemljama s hladn (skandinavske zemlje, Njemaðka i Engleska te druge sjever
r6a France Vreg,Europska kultura

lkoholna pióa.
za

i turistiðko komuniciranje, Informatologija, br. 3,2

str. 180.-188.

ekolo5ku misao 85.-214.

i6s France Vreg, Humana komunikologija: etoloiki vidici komunicirainja, ponaianj opstanka àivih biía, Hrvatsko komunikoloSko druStvo i Nonacom d.o.o, Zagr

82.

3. MuZevnost nasuprot Zenstvenosti. Uloga

ienai rodna ravnopravnost

varira od zemlje do zemlje. U nekima se drZavama visoko vrednuju ljudska prava, medusobni odnosi i briga za slabije i nemoóne, dok se u drugima to, na Zalost, jo5 uvijek ne prakticira.
4. Moó se odnosi na raspodjelu moói i bogatstva u nekoj kulturi. Tako kulture s visokom distancom moói imaju moó i utjecaj koncentriran u rukama elite (npr. Filipini, Malezija, Gvatemala, Panama). Te su kulture u komuniciranju ograniðene i jaðaju distancu medu ljudima. Moó je koncentrirana u rukama rukovodeóih, a Sefovi su autokratski i pater-

nalistiðki. Nasuprot tome, u zemljama poputAustrije, Izraela i Danske karakteristiðna je niska distanca moói i cijeni se konsenzus pri donoSenju odluka. 5. DruStvena okolina u kojoj se dogada komunikacija. Japan, Koreja, Kina i Vijetnam primjeri su kultura visoke kontekstualnosti. Smatraju da je znaðenje komunikacijskih poruka i osobnih odnosa vezano uz okruZenje u kojem se odrZavaju. Kulture niske kontekstualnosti (npr. Njemaðka, SAD, Svicarska i skandinavske zemlje) oslanjaju se na znaðenja koja se prenose rijeðima.
Bez istine je nemoguée u Zivotu slijediti bilo koje principe ili pravila.

Kulturne razlike, odnosno prepreke odnose se na jezik, pismo, obiðaje, razliðite odnose izmedu pojedinaca, razliðita Mah atm a G a nd hi (i n dijski politi ial stajaliSta i poglede na Zivot, vjeru, etiðke vrijednosti itd. Gotovo svakodnevno se susreóemo s razlikama izmedu kultura, svjetonazora, religijskih vrednota i shvaóanja s jedne strane, a s druge smo strane istovremeno svjedoci mnogih nastojanja da se izgradi druðtvo kulture demokracije, medureligijskog dijaloga itolerancije. Religija, kao i ljudi, nikada nisu tijekom povijesti postojali zasebno. Religije egzistiraju uz pomoó svojih vjernika koji se neizbjeZno susreóu jedni s drugima
262

iapanska

lna ravnopravnost a visoko vrednuju i nemoóne, dok se

ekoj kulturi. Tako caj koncentriran u rma). Te su kulture u ljudima. Moó je .rtokratski i patere, Izraela i Danske nsenzus pri donoija. Japan, Koreja,

Suvremena indu bila ðest uzrok sukoba medu ljudiikad heroje s viz ma. Tisu sukobi imali razliðite oblike izgrade nove svje osvajanje teritorija, protjerivanje, i puteve toleran prekrStavanje ili prisilni prelasci s A. Kennedy jedne u drugu religiju. Na Zalost, jo5 uvijek postoje predrasude i nepoznavanje drugih religijski ga danas trebamo stremiti medureligijskoj toleranciji i uv ali isto tako i biti oprezni u prihvaóanju nekih religijskih z onih koji ne priznaju rodnu jednakost kao univerzalnu vr

na Zemlji danas se globalizirao i p¡omijenio, ljudi nazora i religijskih pripadnosti postaju jedni drugima s ðlanovi iste obitelji. Religije vi5e ne egzistiraju iskljuõivo u ili naslijedenim staniSrima, odvojene jedne od drugih. R

iivot

¡alnosti. Smatraju rdnosa vezano uz :ekstualnosti (npr. ;lanjaju se na zna-

)sno prepreke odo, obiðaje, razliõijedinaca, razliðita

vjerski obiðaji, etiðke zasade, obredi i mentaliteti sve se proZimaju. SadaSnjost, a zasigurno joð i viðe sam buduói n globalnom svijetu, ovisi o razini suradnje na svim podruð suZivota razliðitih identiteta pa i poðtivanju njihovih ljud prava na pojedinaðnoj i kolektivnoj razini. Religije se, d razlike medu njima trebamo poStovati jer je jedini put pre stanju put medusobnog dijaloga i torerancije koji ruSi og tijekom povijesri dijelile.

ävot,vjeru, etið:azlikama izmedu jgdne strane, a s rnja da se izgradi lerancije. Religija, c. Religije egzistir jedni s drugima

Ekumenizam i medureligijski dijarog omoguóuju kreativn povijesnih tradicija, abez dijaloga retigije óe se zatvoriti gubiti kontakt sa svijetom koji bi Zeljele oblikovati te post i sve manje prihvarljive onima koji odredenoj religijskoj padaju.166 Ekumenizam predstavrja teZnju da se ostvari p

jednih u druge i zadovoljstva u suZivotu.
Unutar Katoliðke crkve predvodnici ekumeMoto nam ne bitrebao nizma u 19. stoljeóu bili su J. H. Newman, biti - oprostimo jedni drugima, D. Mercier i Josip-Juraj Strossmayer, a u 20. veé - razumijmo jednidruge. stoljeóu benediktinci iz Belgije, dominikanEmma Goldman (ruska politiëarka) ski centar lstina u Parizu. BlaZeni Ivan Pavao ll. (KarolJozefWojtila) bio je jedan od planetarno najutjecajnijih drZavnika i duhovnih aktivista 20. stoljeóa, ekumenski usmjeren filozof kojije cijeli svoj Zivot bio otvoren za dijalog i isticao kako mu je ekumenizam osobito na srcu.167 No geste i inicijative lvana Pavla Il. tek su vrh ledene sante ispod koje se kriju napori mnogobrojnih pojedinaca, udruga i institucija u cijelome svijetu, koji nastoje pronaói zajedniðki jezik u promicanju temeljnih vrijednosti medureligijskog i ekumenskog dijaloga. Globalizacija koja nas povezujei zbliíava mora imati i zajedniðku obvezu, a ta se obveza odnosi na zajedniStvo i bliskost te po5tivanje univerzalnih vrijednosti kao temelja ðovjekova napretka i progresa. Globalna povezanost tako nameóe "globalnu etiku" koja bitrebala poprimiti lice novoga svjetskoga kulturnog ponaSanja i odgovornosti u medusobnoj ljudskoj povezanosti. Svijet na ovoj razini napuðenosti i umreZene kompleksnostiveó danas, a sutra jo5 puno vi5e, jednostavno ne moZe preZivjeti bez dijaloSkog ophotlenja razliõitih religija. Danas smo svjedoci da posvuda u svijetu gdje ljudi nisu tolerantnivlada terorizam, mrZnja, nepoðtivanje ljudskih prava te progoni

u ime religijskih razlika.

Zelimo vjerovati da óe veóina pripadnika raznih vjera i religija ubrzano uspostavljati medusobni dijalog kao neizbjeZnu civilizacijsku nuZnost i
167

lvan Pavao II. napisao je ekumensku encikliku UtUnum Sinr 1995. godine. To je prva ekumenska enciklika uopóe. Time je ekumenizam sluZbeno postao pitanje pravovjerja i bit poslanja Crkvejerjedinstvo kr5óana odgovara BoZjem planu spasenja.

264

'edvodnici ekumesu J. H. Newman, rossmayet, a u 20. elgije, dorninikanBIaZeni lvan pavao :cajnijih drZavnika

viðe isticati ono Sto je medu njima razliðito, nego ono Sto j ma zajedniðko i zalagati se za globalnu etiku kao temelj m pravednijega svjetskog poretka. Na shemi 9. prikazana je id

religijskoj etici.
Shema 9. Religijska etika

ìlozof kojije cijeli rmenizam osobito
edene sante ispod

RELIGIJSKA

I

ET]KA

,

i institucija u cijemicanju temeljnih

ajedniðku obvezu, vanje univerzalnih obalna povezanost
:e

ETIIí\VELIKIH Sviersriu nÉrrGun

:

:FÍIK
.

NERELIGUSKA ETIKA

VJER
,

(Zidovstvo,' kröéanstvo, t5lam, ouo¡zam,

(poslovni subjekti i brojni :standardi i

,r.,:r(do

novoga svjetsko-

hinduizam)

,

dokumenti o i ljudskim pravima)

:

pleme suvrem

' ìp

dskoj povezanosti.
,sti veó danas, a su-

Izvor: Prilagodeno prema: Predrag ReZan, Projekt sujetski efhos, Pregled 2008., str. 390.

rloSkog ophotlenja etu gdje ljudi nisu

h prava te progoni

i'religija ubrzano
zacijsku nuZnost i
godine. Toje prva eku_ ritanje pravov¡erja i bit
enJa.

ldeje o religijskoj etici definirane su u Deklaraciji o svjetsk u Chicagu na Parlamentu svjetskih religija 1993. potpisalo iz ðetrdeset razliðitih vjera i duhovnih zajednica.168 Deklar uvjerenja da nema mira medu narodima bez mira, sloge i medu ljudima razliõitih nacija i religija. Zajedniðka naõela
su:
168

Parlament sujetskih religija, Deklaracija o svjetskoj etici, 4. rujna 1993., stupno na www.classic.weltethos.org (20. 6. 2011.)

kako bi medusobno razmjenjivali stavove i spoznaje te oblikovali normativne ivrijednosne sudove o novim tehnologijama, tehnikama i metodama õovjekova djelovanja.

266

oblikovali normakama imetodama

skoj.

5. Koje poslovne obiðaje susreóemo u Francuskoj? 6. Objasnite poslovne obiðaje Velike Britanije. 7. Nabrojite i pojasnite kulturne i poslovne obiðaji u R 8. Sto znate o njemaðkim poslovnim obiðajima? 9. Navedite kulturne i poslovne obiðaje Indonezije i lzr
10.

Koje karakteristike japanske poslovne kulture pozna

1-1. Po kojim je karakteristikama prepoznatljiva poslovn 12. Sto ¡e vaZno znati o australskoj poslovnoj kulturi?

13. Sto karakterizira arapsku, a 5to islamsku kulturu? 14. Koje su karakteristike ameriðke i australske poslovn 15. Objasnite temeljne razlike izmedu japanske i amerið
ture.

16. 18. 19.

Sto razumijevate pod kulturom i njezinom raznoliko Pojasnite znaðenje blizine kao kulturne dimenzije.

17. Nabrojite i objasnite kulturne dimenzije.

Za koje se kulture moZe reói da su individualistiðke

kolektivistiðke? 20. Objasnite kulturnu dimenziju: muZevnost naspram 21. Sto je visoki, a Sto niski kontekst kulture?
22.
Sto ¡e empatija? Sto ¡e ekumenizam?

23. Objasnite neka kulturna religijska ograniðenja.
24.

25, Sto ¡e medureligijski dijalog?

268

Za odriavanje prijateljske poslovne klime u poslovnom s izgradnja i kontrola poslovne kulture. Sljedeói koraci po korisnima u izgradnji i kontroli poslovne kulture.

Prvi korak obuhvaóa poðetni razgovor koji se poduzima z blema i dobivanje uvida u osnovne vrijednosti, norme i p subjekta. Podaci se prikupljaju primarno kroz pojedinaðn vore.

,\,

Drugi korak usmjeren je na analizu poslovne kulture i izazova s kojima se poslovni sustav suoðava. Ovaj korak

Osobno sam ponosan ostavio naprednu korp

Zivjetikao modeldugo

ffir

ukljuðuje razgovore s ljudima radi razjaSnjavanja problema koji su se pojavili u prvom koraku razgovora te provjerava o djelovanju poslovne kulture na kupce, dobavljaðe i djel

Witliam Redigto (inienjer i osnivaëtvrtke

Treói korak nameóe pisanje izvjeðtaja kojim se valorizir bivena u prva tri koraka. Demografska pitanja (pitanja obrazovanju, zadovoljstvu zaposlenih itd.) trebaju biti jas bi se dobio uvid o postojanju i prirodi potkultura u poslo

ðewrti korak proizvodi usvajanje zakljuðaka, preporuka ma koji su se javili u prija5njim razgovorima i izvje5tajima

Peti korak usmjeren je na ostvarenje planiranih ciljeva blemima i dogovorenim ciljevima u poslovnom subjektu obliku izvjeSóa uprava djelatnicima daje kraói pregled po s objaSnjenjem mjera koje menadZment namjerava podu

pridonose dugoroðnom uspjehu poslovnog subjekta. Ti su elementi svrha, strateSka sposobnost, prilagodljivost i povjerenje.
Sloboda, moralnost i ljudsko dostojanstvo pojedinca sastoji se upravo od sljedeéeg - da ëini dobro ne zato 5to je prisiljen, veé zato Ëto to razumije, Zeli i voli.
Mikhail Bakunin (ruski revolucionar)

Svrha odgovara na pitanje koja je naSa uloga, misija, vizija, osobnost. Zajedniðki osjeóaj svrhe budi u ljudima ponos izadovoljstvo.Za-

dovoljstvo proizlazi iz postignuéa i osjeóaja korisnosti sudjelovanja u vrijednom pothvatu. Istovremeno, kada ljudi dijele zajedniðko razumijevanje i postignuóa, mogu usredotoõiti svoju energiju na iste ciljeve. u biti, zajedniðki osjeóaj svrhe daje ljudima kompas koji óe voditi njihove akcije i odluke. Bez zajedniðke vizije, posao gubi fokus, energija slabi, a vitalnost i produktivnost posla opada. Bez zajedniðkog osjeóaja svrhe, poslovni sustav neóe postiói znaðajndi uspjeh. strateska sposobnost trazi odgovore na pitanja: Posjedujemo li znanja, vje5tine, obiðaje i kvalitetu proizvoda za konkurentnost? Hoóe li oni biti pravedno tretirani? Da bi biti uspjesni, poslovni subjekti moraju posjedovati etiðne i kulturne djelatnike i ostale dionike kako bi mogli isporuðiti kvalitetne proizvode i usluge po cijeni koja óe kupce preotetikonkurenciji. Poslovni subjekt mora imati ne samo sposobnost konkurentnosti, veó i djelatnike koji vjeruju u svoju konkurentsku sposobnost. Bez tog vjerovanja, djelatnici neóe u potpunosti ulagati napor radi postizanja poslovnih
ciljeva.

Prilagodljivost. MoZe li se poslovni subjekt uspjeSno prilagoditi izazovima dinamiðne i nesigurne okoline?,'Jesmo li otvoreniza nove ideje i moZemo li postiói nove vjeStine koje óe u buduónosti biti nuZne?"

272

u elementi svrha,

4. Kako se objavljuje 5. Kakva je radna klima i razina motivacije

zaposlenih?

ra pitanje koja je ija, vizija, osobrsjeóaj svrhe budi zadovoljstvo.Zaazi iz postignuóa sti sudjelovanja u riðko razumijeva;te ciljeve. U biti, iti njihove akcije i slabi, a vitalnost i e, poslovnisustav

6. Je li struktura kadrova i poslovnog subjekta odgovara 7. Koje posebne vrijednosti dajemo naSim kupcima?

8. U ðemu se razlikujemo od konkurencije? 9. Koje su snage, slabosti, prilike i prijetnje uspjeha i/ili
ga poslovnog subjekta?

10. Koje su obveze poslovnih subjekata prema djelatnic
partnerima?
Povjerenje. Uspj e5ne tvrtke karakteriziraju kulture u kojima ljudivjeruju da óe kompanija s njima pravedno

Bez obzira na

zaposleni, uvije vremena za uÈenje

lujemo li znanja, :? Hoóe li oni biti
moraju posjedoi mogli isporuðiti teti konkurenciji. :urentnosti, veó i . Bez tog vjerovatizanja poslovnih

rgoditi izazovima 'e ideje i moZemo

postupati i da im poslovni subjekt Konf (kineski frlozof i soc neóe uzeti vi5e nego 5to im vraóa dugoroðno. Njihove obveze prema poslovnim ciljevima nisu oslabljene osjeóajem da ih posl sploatira ili zlostavlja. Odanost zaposlenih i obveza prema gotovo su nemoguói ako ljudi nemaju povjerenja. Tãkve pe su nefleksibilnosti i otpora prema ciljevima poslovnog sub renja i nepristranosti ljudi se opiru ciljevima i programima Na globalnom trZi5tu i u dinamiðnom okruZenju uspjeSni p moraju se prilagodavati. Kulture koje se opiru promjenam ðesto gube konkurentnost. Slijede poZeljne grupe pitan postaviti radi utvrdivanja razine zadovoljstva i prilagodlj te utvrdivanja konkurentske sposobnosti poslovnih subjek

6. Pouðavaju li menadZeri svoje ljude? 7. Pouðavaju li õlanovi tima jedan drugoga? 8. Kako su naSa radna postignuóa povezana s uspjehom poslovnog
bjekta?
su-

9. Imamo li dovoljno znanja, moguónosti ivolje da bolje obavljamo svoj
posao?

10. Sto binas moglo dovestiu krizu iSto se poduzima da se to ne dogodi?
11

.

Koje su strategije razvili na5i menadieri za unapredenje poslovanja?

12. Kako inoviramo poslovna znanja u svome poslovnom subjektu? 13. Koje sposobnosti najteZe prenosimo na nove djelatnike?
14. Imamo li u poslovnom subjektu kompetentne mentore? 15. Prenose li iskusniji djelatnici svoje vje5tine i znanje na novozaposlene?

b) Pitanja za razgovor o povjerenju i zadovoljstvu
1. Vjeruje li poslovni subjekt da su mu ljudi najveói kapital? Kako to poslovni subjekt pokazuje?

2. Razlikuju li menadZeri dobre i loSe izvrSitelje? 3. Postoji liveza izmedu zalaganja i nagradivanja, sposobnosti u napredovanju itd.?

4. Donose livotfe odluke na temelju potreba cjeline? 5. Provodi li se obavijeStenost o ciljevima i postignuóima poslovnih
bjekata?

su-

6. Razmatraju li menadZeri potrebe i interese svojih ljudi kada donose
odluke?
7. Jesu li zahtjevi koji se postavljaju djelarnicima razumni?

8. Kako rnenadZeri rjeSavaju problem loSih izvr5itelja?
274

obzoru?

2. Kako se vaS poslovni subjekt prilagodio konkurencij
okoline u proðlosti? m poslovnog sue obavljamo svoj

3. Kako se u poslovnom subjektu donose odluke? Tko j 4. Razumiju li svi misiju i strategiju poslovnog subjekta
tome?

r

se

to ne dogodi?

5. Koliko otvoreno ljudi mogu govoriti o tome Sto misle 6. Kako poslovni subjekt postupa prema nenamjernim

lenje poslovanja?
rm subjektu? -nike?

7. Do koje se mjere ohrabruje raznolikost? 8. Koliko slobode imaju ljudi u tome da vlastitom pro
posao do kraja?

tore?
a

novozaposlene?

g. Koliki rizik ljudi mogu preuzeti da bi postigli planira 10. Koliko su ljudi sigurni za svoj posao? 11. Do koje mjere ikako ljudimogu predlagatinove ibo
ljanja poslova? 12. Na kojije naðin menadZment obavijeõten o tome niZim organizacijskim podruðjima rada?

kapital? Kako to

;obnosti u napre-

ma poslovnih su-

Naznaðena pitanja pridonose izgradTko nikad nji kulturne strategije i konkurentske Z¡vot pun prednosti poslovnih subjekata. Treba Carlo Gold on i (ta i ovisi umnogome sve to da istaknuti o nacionalnim uvjetima u kojima se poslovni subjekt i nje
zvija.16s

udi kada donose
nni?
r6e Darko

Tipurió, Konkurentska

sposobnost poslovnih subjekata,

Sinergija,

poslovne kulture.
Ljudi koji stvaraju povijest nemaju vremena pisatio njoj.
Klem
en

Nedovoljan broj razgovora sprijeðit óe ispitivaðe da generiraju preciznu sliku poslovne kulture. Populacija ipotkulture su

s vo n Mette r n ich (nje mo ëki pri nc)

heterogene, a time je i uzorak veói. Sto ima viSe potkultura, potrebno je vi5e podataka za njihovu identifikaciju i otkrivanje razlika medu njima. Razgovor s 10 posto ljudi u poslovnom subjektu obiðno je dovoljan za dobivanje pouzdanog opisa kulture. umijeóe biranja veliðine uzorka leZi u znanju o tome 5to su cilj i svrha istraZivanja. Optimalno bi bilo da se istraZivaðki tim za prosudivanje poslovne kulture sastoji od pet do sedam ðlanova. PoZeljno je da takav tim ima dva vanjska djelatnika i tri do pet istraZivað.a iz samoga poslovnog subjekta, medu kojima trebaju biti iskusni menadZeri i srruõne osobe iz podruðja ljudskih potencijala. Ako se koristi kombinacija razgovora i izvjeStaja, potreban je manji uzorak i manje vremena za dio koji se odnosi na razgovore.

Na poðetku sastanka (razgovora) menadZer opisuje jednu od glavnih promjena koje ðekaju sloZitiljude. poslovni subjekt. Nakon toga grupa se podijeStjepan Rad i( (h rvatsk¡ pol ¡t¡ð,o r) li u podgrupe koje razmatraju problem i pripremaju saZetak svojih zakljuðaka. MenadZeri ne sudjeluju u razgovorima podgrupe, ali se ukljuðuju kada grupe pripreme svoje saZetke. MenadZer ne smije procjenjivati niti izazivati konflikte grupe, pravdati pona5anje ili odluke uprave. uloga je menadzera da aktivno slu5a, postavljajuói pitanja, traieêi kratke i primjerene saZetke. Pritom treba davati ohrabrujuóe izjave poput: "To je od pomoói", "Zahvaljujemo na vaSoj iskrenosti" itd. MenadZeri si mogu postaviti i sljedeóa pitanja:
NajteZe je i najvrednije

1.
276

Da sam

ja predsjednik uprave, 5to bih promijenio?

ra sprijeðit óe is'eciznu sliku poa i potkulture su

risne su za saämanje i izvjeStavanje rezultata razgovora.

An d rew Co rn eg ie (ikotsko-

a

poslovni ëovjek ¡ p

uzorak veói. Sto u identifikaciju i ,r poslovnom su<ulture. Umijeóe rha istraZivanja. ¡oslovne kulture ima dva vanjska rjekta, medu ko-

Iako se pravila pisanja izvje5taja ne razlikuju od pisanja bi menadZerskog izvje5taja, postoji odredena specifiðnost n sjetiti. Buduói da tvrtke imaju razliðita trZi5ta, ograniðavaju kurente granice, potrebne su razliðite strategije da bi se o tnost. Ako se, medutim, uspjeðno Zele prilagoditi stalnim p bolje od konkurencije, moraju posjedovati odgovarajuóu p

Buduói da idealna kultura ne postoji, rezultati bilo koje k moraju se svesti u okvire strate5kih prioriteta poslovnih tati se mogu procijeniti imajuói na umu sljedeóa pitanja:

odruðja ljudskih :aja, potreban je
:govore.

1.

Postoje li kultUrne karakteristike koje podrZavaju ili vedbu strategije?

2.

vora) men adi,er
rjena koje ðekaju

Ako ne, mora li se kultura prilagoditida bibolje podrZ Mora li se strategija prilagoditi radi poboljSanja od kojiveó postoje u poslovnoj kulturi?

grupa se podije-

Na ova pitanja ne moZe odgovoriti samo

u problem i priu u razgovorima Íetke. MenadZer ati ponaðanje ili a'yljajuói pitanja,
rrabrujuóe izjave ri" itd. MenadZe-

Naciona istraZivaðki tim. Na njih mora odgovoriti ograniëavaju uprava poslovnih subjekata koja je najodda misle u svj govornija za oblikovanje kulture i straAlbert tegije. Buduói da se kultura temelji na ljudskim interakcijama, razgovor (pojedinaðan ili grupni) p istraZivanja kulture. Uz razgovor, vrlo je pogodna i meto matranja ili kombinacija drugih metoda i tehnika. Bez ob tehnike koje odaberu za propitivanje poslovne kulture, m drugog izbora nego zapoðetiod stvarnog stanja iutvrdivan svoje kulture. Poslovni subjekt koji ne prepoznaje svoju ku

Ono 5to je u interesu druËtvene zajdenice, sigurno je u interesu svakog pojedinca.

Inoviranje znanja jedan je od temeljnih procesa koji odreduju ponaSanje osoblja i unapredivanje poslovne kulture. Veói dio poJosip BrozTito (politiëar i drhovnik) naSanja u poslovnom subjektu nauðeno je ponaSanje. Percepcije, stavovi, ciljevi i emocionalne reakcije nauðena su pona5anja. VjeStine (na primjer, kompjutorsko programiranje ilisavjetovanje djelatnika)mogu se nauðiti. Inoviranje znanja i cjeloZivotno uðenje proces je kojim se trajna promjena u ponaSanju javlja kao rezultat treninga. Promjene u pona5anju koje karakteriziraju uðenje mogu biti adaptivne i promicati uðinkovitost ili mogu biti neadaptivne i neuðinkovite. Sve ovisi o kontroli i unapredenju kulturnih i drugih odnosa u poslovnom sustavu.

278

iì-l:

*
u*

K;ttl

je rijeð o dionicima istog ranga, sastanak s

*y¡";lvno zainteresirana za raspravu o

temi sastank

to izbjegli,

$tti*iiator treba odluðiti o mjestu i vremenu od xli.ir: potrebno o tome se konzultirati s ostalim d $¡t'*¡roruðuje se da se sastanci odrZavaju poðetkom .t*ì¡*ul, nikako u sredini, kako se ne bi "sjeckalo" ra 6rrr:rlijepodne nije dobro vrijeme za odriavanje s *lueli år"rri na vikend.

odgovoriti na pismo, )biðno to rade tajnicer ardni obrasci. a moZc :ahtijevaju i da se oclse nalazi osoba kojcl.i e istim redoslijedom,

s **i*ijator

treba ostale dionike obavijestiti o raz ${$nka, zatim koliko dugo óe sastanak trajati i je
lrt ll)l'('ma.

** {!e ¡:oziv na sastanak potrebno je poslati i dnevn {i¡ìieima sastanka omoguóilo da se pripreme za ¡tlrtrebne materijale.

þ
**.

clionici trebaju stiói na vrijeme. KaSnjenje je ¡r¡urnira nego i neuvaZavanje tudeg vremena.
5i\,¡

korespondenciju, vriie. Brzo reagiranje na a poslovnog partnera
o je voditi raðuna da 'rieaktualni" pa treba

{}naj tko vodi sastanak treba se potruditi da sast ì preicluktivniji. Sudionici sastanka trebaju biti kon t.ivriti sastanak za intelektualne ekshibicije.
N;r svakome poslovnom sastanku

;*

tno je ovdje istaknuti uóivatipismeno, a ne .i i brzojav, ali pisme:
a.

vodi se zapisnik {rsionalna osoba ili najmlatÏi (po godinama ili ra d;t¡:isnik treba biti napravljen najkasnije 48 sati n pisan od strane predsjedavajuóega te dostavljen $t{.}$rìo ðlanovima s pravom glasa. Obvezni elemen

Improvizirani i neformalni sastanci bez cilja i dnevnog reda nisu i obiðno remete obveze drugih pa ih treba izbjegavati. Ako smo sastanak, potrebno je:
doói toõno na vrijeme i prigodno se odjenuti

sjesti (po moguónosti) naspram moderatora; izravan pogl óuje da na vrijeme reagiramo i utjeðemo na odluke koje óe

pripremiti potrebnu dokumentaciju, odnosno informacije mom o kojoj se raspravlja ako imamo neku znaðajnu inicijativu ili prijedlog, korisno obavijestiti moderatora. i ostale sudionike kako bi i oni b inicijativu podrZati

po5tovati ustaljen redoslijed sjedenja (ako ste novi, saðe ostali smjeste) tima

tralifti rijeõ i ne upadati u rijeõ predsjedavajuóem i drugim
govoriti uljudno, saZeto i konkretno

po5tovati stavove ostalih sudionika, ma koliko se razlikov nakon sastanka ne treba raspravljati o onome 5to je veó z

u sluõaju potpunog neslaganja, izdvojiti svoje mi5ljenje iz se unese u zapisnik.

Prostorija za sastanke treba biti dovoljno velika i s dovoljno m pozvane sudionike. Preporuðljivo je da u dvorani za sastanke bu ljen zidni sat kako bi sudionici mogli pratiti vrijeme. Stanje opreme u njoj treba provjeriti prije sastanka, ostavljajuóivreme intervencije (svjetlost , ztak, toplina). Sudionicima sastanka treb raspolaganje dovoljne koliðine vode ili osvjeZavajuóih napitaka. ðesto zamorni ipredsjedavajuói ne smije dopustitini jednom go
210

i. Ako smo pozvani nx

; t'|*tenja za odredeni problem.
*-*{lll*lc poslovne kulture pokazujemo ako:

;ravan pogled omogu"
rke koje óe se donosiT.i

"$ g¡r*kielarno

govornike

þ
ix

re*inifki se odnosimo prema osobama viSeg rang

nformacijeuvezi st$.

s' *'l*xgovaramo dok drugi govore
+*+rtraer,rjemo

je pismen* o bi i oni bili spremni
rg, korisno

þ
.w-

Tr*rcisoidni smo i arogantni prema drugima

p*k;rzujemo ljutnju i podiZemo ton.

novi, saõekajte cla

se

:m idrugim diskutan"

se razlikovali od na5ilr

íto je veó zakljuðeno niSljenje i zatraZiti cl*

$åstanci ðesto podrazumijevaju i Viðe {¡ Ëq}fii oblik razgovora ili dogovora vi5e n je dokorisna situacijama {,J takvim cê**, $rsì*.rr*lna. Unaprijed definirajmo ciljeve ìSqr*k*, cldredimo sugovornike i razmotrimo sve o i*$tt{} n¡t takvu vrstu sastanka, potrebno je najaviti ¡¡ti, k*lil<o je problem hitan i koje su ðinjenice bitn Èt"*È* $ osobom ili osobama koje sudjeluju u poslo ¡¡ Ëubitivrijeme uvodnim priðama, nego nakon po
{¡\,Èrì

*'*ih rijeði brzo prijeói na preclmet i samu bit raz

lovoljno mjesta za svqr ;astanke bude postarr" re.. Stanje prostorije i rjuóivremena za hitnt ;tanka treba staviti ¡r;r r napital<a. Sastanci s* jednom govorniku chr

¡¡*¡ li cla neka informacija ostane povjerljiva, po s* $ri sugovornik procijenio hoóe li ga to saznanj *r.e* iju. Otvorenost je dobra, ali nije uvijek preporu Þu*--$3t*tut posljedice. Potrebno je postiói ravnoteZu , aq'Ali svima sve ili nikome niðta. Razmislimo 5to \* ttjftl(u, nas i druge. Postupimo prema procjeni Bì'î.!$f¡ti. Kljuð za izgradivanje uspjeinoga poslovno **rrueiii poslovnog i prijateljskog ponaSanja'

prema i kulturno ozraðje, koji se obiðno sastoje od ovih aktivnosti:

Þ Þ Þ Þ Þ

upoznati sam sebe, svoje mane i vrline i svoju umje5nost slu5a

pripremiti se temeljito i prikupiti sve potrebne informacije

definirati svoju strategiju i eventualne opcije u sluðaju potrebe poku5ati predvidjeti ponaðanje i argumente druge strane

prepoznati potrebe sugovornika, tako 5to óemo koristiti ova p 5to? kako? za5ro? tko? kada? gdje? koliko?

Þ paZljivo sluSati i promatrati pona5anje pregovaraða Þ kontrolirati svoje emocije.

U bitne vjeStine djelotvornog pregovaranja spada 5to bolje poznavan

turnih i poslovnih obiðaja buduóeg, posebice inozemnog, partnera s poslujemo, pregovaramo ili se natjeðemo na trZiStu. Prije poðetka pre ra valja ufazi pripreme postaviti sljedeóa bitna pitanja:1s3

Sto znam o kulturi i tradiciji zemlje novoga poslovnog partnera

Kakvi su poslovni obiðaji i pravila lijepog ponaSanja u njegovoj z

Poznajemo li dovoljno jezikzausmenu komunikaciju nuZnu za p varanje, dobro razumijevanje i sklapanje ugovora?

Mogu li uðiniti bilo kakav napor da steknem minimalno razum nje ili poznavanje jezika zemlje u kojoj namjeravam sklopiti po

I(akva je razlika u dobi, obrazovanju, specijalizaciji i iskustvu iz poslovnog partnera i mene?

Bi li neke moje posebnosti ili osobine mog stila u nastupu mog tirati inozemnog partnera?
152
153

Goran Tudor, Kompletan pregovarað, MEP Consult , Zagreb,1992., str. 3.
SaSa Petar, õasopis Poslovni saujetnik

-

sijeðanj 2009.

212

umje5nost sluSanja
e informacije

r sluðaju potrebe
ruge strane

h*c iz rulcu. Pregovarað koji se ne upozna s trad iaeìrtt;¡ svojih buduóih sugovornika, stavlja na k g$t:g ¡,1*thvata. Posebno neumjesnim, ðak i nepristo 3 h*j*mu su politika, kultura, religija i druStveni g'+$$$ììÈ nepoznanica. I, obrnuto, posebno óe cijen

lo koristiti ova pitanjxr
araða

g**kxeuje barem osnovno znanje i zanimanje za $.sr.*- ïxlsotovo ako uz to poznaje i barem nekolik
*È¡

¿*çlmaiina.

r bolje poznavanje

l<uf

.

nnog, partnera s l<ojitl,* Prije poðetka pregov*.
nja:rs3

rslovnog partnera? anja u njegovoj zemljiiu

kaciju nuZnu za presü" rra?

n;r{in da uvjerite sugovornike kako q$+r$:;tr poslovni partner jest da ih paZljivo do $-R*s*:.'1"ü ne znaði da Sutite cijelo vrijeme, S* 5lr¡vori samo poslovni partner, veó da **$rqu- urnijeóe postavljanja pravih pitanja i pozorn g$i*vilu su potrebna barem tri sastanka da se zakl .$*¡$t*ixnlo informacije o ciljevima sugovornika, na *{ÉgÈ$l{} sËrznati tko donosi odluke. Na drugome *.*¡r'isteéi se steðenim informacijama, a na tre '{år¡S oclgovornoj osobi.
sr$ji
q+"$gç¡i.ie
e

ninimalno razumijev*. avam sklopiti posa<l?
aciji i iskustvu izmeeïr¡
a u nastupu mogle

ilj poslovnog pregovaranja uvjeriti drug

iri'

kgrtxr,tr*st i opravdanost naSih stavova i zahtjeva. 1$g++*vpr,lst naõih prijedloga je relativna ako druga | $rç1*ïti¡ isto miõljenje. Da bismo u pregovorima 5 ð$$ì${È, potrebno ih je voditi tako da drugima do est* $.{Ìlinro. Za to su potrebna znanja i sposobnost au$c**{¿t u prihvatljivost na5ih stavova. Pritom se tr *¡s¡f.kìrH tehnikama. Evo nekoliko savjeta za uspje

12.,

str. 3.

þ

*;$nÈiti se 5to viSe

primjerima iz prakse

iskoristiti, ako je potrebno, svoj autoritet
taktiðan.

i

poloZaj, ali pritonr h

Svakodnevni odnosi s okolinom uskladuju se pregovorima. "Na5i rodl¡i ski, prijateljski i poslovni odnosi zbivaju se putem pregovaranjr.';rrsa þ{ preporuðljivo u pregovorima loSe govoriti o svome poslovnom subjekt kolegama. PokaZimo iznimnu lojalnost i odanost interesima svojega posl nog subjekta. Vodimo raðuna o povjerljivosti materijala kojim se sluZim* pregovorima. Pona5ajmo se etiõno i poSteno. l(aSnjenje na poslovne sastå

ke znak je loSih manira te stvara nervozu i osjeóaj omalovaZavanja os*l koje ðekaju. Ako ocijenimo da na sástanak ne moZemo stiói na vrijenl potrebno je 5to prije o tome obavijestiti drugu stranu. U sluðaju ka5njerts treba se ispriðati, a ne traZiti izgovore. KaSnjenje nije samo neugodno one koji ðekaju nego stvara probleme i onima koji kasne. Nemoguónost se pravilno psihiðki pripremimo za izlaganje svojih misli, stvorit óe nu velike smetnje. Bit óe nam teSko brzo se uklopiti u veó stvorenu atmosfr i neóemo znati o ðemu su prethodni govornici diskutirali.

7.8. Kultura pos¡ovnog ponaöanja u ugostiteljskim objektima

drugim prigodama
je uobiðajeno da se poslovi dogovaraju ili zavrSavaju poslovnim ruðkom, ruðkom ili veðerom. Svrha je poslovnih druZenja:
Danas

e

Þ

na diskretan i neformalan naðin ispitati raspoloZenje poslovnog

¡:u

tnera

Þ uðvrstiti poslovne odnose preko osobnih odnosa
rsa Branko Vukmir, Strategija itaktikct pregovaranja, RRiF, Zagreb, 2001., str. 13.

214

oloZaj, ali pritom bitr

Xrarkiranja. *r* !* rreposredno prije termina jo5 jednom potvrdit gr*,¡ ¡11r,¿¿a sprijeðen doói. Ako smo prisiljeni odgod
$*r'r;'r'r{ttå+u

,vorima. "Na5i roclltilt pregovaranja."rsa Ni]*l poslovnom subjektu I resima svojega poslov.
ala kojim se sluZim* u rje na poslovne sastalt'

¡:reporuðuje se odmah predloZiti drugi termin

lmalovaZavanja osclh* ,emo stiói na vrijemt-, ru. U sluðaju kaSnjenjx ije samo neugodno nix rsne. Nemoguónost r{x misli, stvorit óe nun¡ :ó stvorenu atmosferr*

pnziva, predlaZe mjesto, rezervira Drå I 5r$;tt;r raðun. Osoba koja prihva(.a poziv ðo radi d *¡{¡*lvijestiti domaóina o moguóim prodrZava $çrx;t lrri izboru hrane (npr. neke osobe ne a ne $$.\Èrs{}, ¡teke ribu, a nekisu makrobiotiðari Al $.1$*¡r¡t;lcin bira restoran koji mu je poznat Þ .rlti{:i desetak minuta prije gosta kako bi provjerio È*ç'i ixl:oru restorana treba voditi raðuna da glazba $*t ** rnoglo razgovarati. Gosta treba upitati slaZe ws+*r i uviiek imati i drugi prijedlog.
È*.

tirali.

jskim objektima i

osobno doðeka gosta, pokaZe mu mje je da do $rss${ ** elr se gost ugodno osjeóa. Uobiðajeno p*f:t{ ¡"tutgovarati o poslu. Ako gost kasni, domaóin g ¡ .$lì ruinuta. Nedopustivo je da domaóin kasni. Ako ¡*{ ¡ullaÍe da se uzvanici izvijeste o nastaloj situaci çsl$ð*. llo clolasku se obvezno treba ispriðati zbog ka
r$* clomaóin
evÈt¡!

r5avaju poslovnim cl*
Zenja:

rNrilZenja uvijek imaju neformalan ton i zato se t+tùrrr razmjenjuju na kraju, a ne na poðetku. Izbjeg

ËåsÌ;¡il

rZenje poslovnog par.
SA

i valðeru nositi fascikle s gomilom materijala i n +$*rtu ¡r*red jela. Poslovni izlasci nisu pogodni za s sx'$¡r¡;r rlokr.rmentacija. Temeljna pravila o pona5anju
h-Èå{TT;}

$u:

þ

2001., str. 13.

{f ¡¡v:¡ki objekt, osim u crkveni, muSkarac ulazi prv s**tilnice (i dizala) nepoznato su i neotkriveno po

Þ Za sve prigode u kojima ugo!óujemo do 12 osoba preporuðljiv* l* odabrati okrugli stol. Ako je viSe osoba najbolje je organizirati ih ¡i+ sjede za vi5e manjih stolova koji mogu biti spojeni ili razdvojeni, t¡v¡'

Þ Þ

sno o prostornoj moguónostite ugledu i bliskosti uzvanika. Pri skidanju ili oblaðenju kaputa Zenitreba pomagati muõkarac keiji3er
s njom u druStvu, a ne netko drugi.

Pri zauzimanju mjesta pogodnije iudobnije mjesto nudi se Zenânl;t 'åu gostima. Mu5karac treba izvuéi i ponuditi Zeni stolicu. Kada je clr¡' ' tvo veóe, domaóin sjeda posljednji i tek kada se uvjeri da su SVi gcolT

Þ

zauzeli svoja mjesta. Domaóin obiðno sjedi na mjestu s kojeg i¡.tt*' dobar pogled na sve Prisutne. Pri izboru jela Zena ima prednost. Ako je na stolu samo jedan jeltxrl nik, Zena bira prva te õeka izbor jela i pióa svoga pratitelja.Jelo nart*u õuje i s konobarom komunicira muSkarac.

Þ Prema osoblju lokala budimo odmjerenii pristojni. Nije preporuðliii'ts suvi5e glasno zvati konobara/icu. Dovoljno je to uðiniti diskretttir¡t pokretom ruke i tiho priopóiti Zelju, bez vike i zapovjednog totì.*, Nepotrebne su grube primjedbe i rasprave s konobarom/icom u vt'"'' s nedostacima usluge ili kvalitetom jela. Priopóimo to diskretno n'$'
govornoj osobi ugostiteljskog objekta.

Þ Domaóin pita goste zaizbor pióa i njihovu Zelju prenosi konobarulit i, Þ Uz prvu ða5u pióa nazdravlja se sa "Zivjeli" ili "nazdravlje"' Þ Svako uljepðavanje, ðiSóenje i dotjerivanje garderobe u lokalu znak ¡st
loðih manira.Za to sluZi ogledalo u toaletu'

Þ Najprije poðinje jesti gost, Zena ili najstarija osoba. Þ Razgovori u javnim lokalima vode se tiho i odmjereno. Gosti
lim stolovima ne moraju slu5ati naðe komentare i 5ale.

za osl.r'

21,6

;oba preporuðljivo je

je organizirati ih da :ni ili razdvojeni, ovi:

Þ Pri izlasku iz restoranaiena ili gosti izlaze prvi, Þ Gost treba zahvaliti domaóinu na ruðku ili veðeri
Zeno

jelo koje mu se nije svidjelo.

rti uzvanika. rgati muSkarac kojije

to nudi se Zenama ili ;tolicu. Kada je druSuvjeri da su svi gosti mjestu s kojeg ima lu samo jedan jelovpratitelja. Jelo naruri. Nije preporuðljivo

Zada(a poðtivanja naznaðenih pravila ne odnosi se sam vaju i organiziraju odredeni dogadaj veó i na one koji godu odazivaju. Suvremena poslovna praksa dopuðta ali uvijek vodeói raðuna o hijerarhijskim razinama.
7.8.1" Kultura naruõivanja i konzumiranja jela

o uðiniti diskretnim : zapovjednog tona. obarom/icom u vezi no to diskretno odrenosi konobaru/ici. zdravlje".
obe u lokalu znak je
ra.

Predjelo i glavno jelo naruðuju se u isto vrijeme. Des se kad se zavrSi s glavnim jelom. Domaóin ne bi treb konzultiranja s gostom ako gost ne stavi do znanja da domaóinu. Gosta treba upozoriti na ljute i pikantne zaõ treba naruðivati najskuplje specijalitete, osim ako to d otvoreno, odnosno ako ne inzistira na tome. Gost ne p intervenciju iliZelju prenosidomaóinu. I(onobaru se tre liti svaki put kada donese naruðeno.

reno. Gosti za osta5ale.

DuZnost je domaóina voditi raðuna da Nije gosti budu zadovoljni. Ako je gost nepametno zadovoljan, treba to diskretno pokazagovo ti odlaganjem vilice i noia na tanjur i Petar Bakula ( pogledom prema domaóinu. Poslovni ruðak predvitlen j e zarazgovor, alivodimo raðuna da ne cu pa onda stavljamo zalogaj u usta te da ne razgovaram Hranu treba isjeói na veliðinu zalogaja da bismo je lak5 mo pribor u rukama, nije pristojno naslanjati drSke na pribor moZe biti odloZen na tanjur ukrSteno. Prijelu, l

Oprema stola za ruðak ovisi o tome kakav óe se obrok posluZiti. Dobr postavljen stol sadrZi:

Þ raspored sjedenja s napisanim imenom uzvanika Þ ubrus za ruke ijelo Þ pribor za ribu i/li meso i slastice Þ noZeve za meso i/li ribu Þ Zlice za juhu i slastice Þ plitki i dubokitanjur Þ ða5e za vodu, pjenuSac, crno i bijelo vino Þ tanjurió za kruh Þ pribor za kolaðe (Zliðica ili mala vilica i noZ).

Pribor se postavlja prema redoslijedu jela s desne strane, a odnosi se lijeve strane. NajbliZije prema tanjuru pribor koji se upotrebljava najkasn je, a najdalje onaj koji se upotrebljava na poðetku jela. U pravilu se vilic postavljaju lijevo, a noZevi i Zlice desno od tanjura, dok se iznad tanjur postavlja pribor za kolaðe ili sladoled. Ako se juha posluZuje u Salicama umjesto velike Zlice postavlja se mala. NoZevi se na stolu postavljaju s o tricom prema lijevoj strani, a Zlice ivilice s udubljenjem prema stolu, tak da im je vrh okrenut prema gore. Uz jelo se postavlja pribor kojim se hran vadi na tanjur. Jelo se uzima samo tim priborom, nikako osobnom vilicom Zlicom ili noZem.

Za Skampe se koristi mala dvozuba vilica i Siroki noZ koji nije zaoblje sprijeda, nego je Siljast, a u sredini oStrice nalazi se rupa. Za jastoga se u uobiðajeni pribor za ribu upotrebljava i naprava s normalnom dr5kom ka kod noZa, na koji se prikljuðuje zadebljanje na koje se nastavlja duga itank
218

rk posluZiti. Dobro

nom ilimineralnomvodom. õa5a zavodu uobiõajeno je najve pupasta ili kuglasta oblika s noZicom je za bijelo vino. Malo

crno, a uska za desertno vino. Visoka ðaða vitkih linija je NajbliZa ðaSa obiðno se prva koristi. Temeljno pravilo koje jest umjerenost u jelu i pióu.
Sto se pribora za jelo tiðe, uobiðajeno je:

Þ

Rukom uzimati kruh, suhe kolaðe, Skampe, pojedine v nje, vi5nje, Sljive, groZde, breskve i sl").

Þ Zlicom uzimatijuhu i pojedina variva, a malom Zlicom
jaje, kompot, puding, sladoled, maline, kupine,
rovnice i sl.

Sums

Þ Vilicom se uzima salata, peðeno
meso, riba, razne Strudle i sl. rane, a odnosi se s rotrebljava najkasnir. U pravilu se vilice

i

pirjano povróe,

Þ

Mala vilica sluli za predjela, tortu, slastice i sl. srkanje.

Þ Juha se jede iz dubokog tanjura velikom Zlicom, tako

ok se iznad tanjura rsluZuje u Salicama, olu postavljaju s o5n prema stolu, tako ribor kojim se hrana o osobnom vilicom.

Þ Jelo se ne hladi puhanjem ðak i ako je jako toplo, veó koliðina u Zlicu i saðeka se malo da se prirodno ohlad Þ Kada je juha pri kraju, tanjur se moZe malo podiói od od sebe da bi se lakSe zagrabila Zlicom Þ Nije prihvatljivo kruh drobiti u juhu ili u drugu hran mativilicom.

Z koji nije zaobljen pa.Zajastoga se uz nalnom dr5kom kao
astavlja duga itanka

U nekim se zemljama juha ili sliðno jelo posluZuje u Salic sluðaju jede malom Zlicom, a kada ostanu dvije treóine, o ispiti. Salica se hvata desnom rukom za dr5ku, a odlaZe na se za vrijeme jela Salica pridrZava za lijevu dr5ku. O vrstijela

i umak. Limun iscijedimo na ribu, a ako je riba posluzena ðitava, bit óe bolje da je oðistimo od glave prema repu odvajajuóilagano meso od kos u dva dijela. Kada se jede riba, vrijede ova pravila:

Þ Birajmo ribu bez kostiju ili s krupnim kostima. Þ Kosti se iz usta oclstranjuju jezikom do usana i diskretno vrSci

prstiju prihvaóaju i odlaZu na poseban tanjurió ili na dio tanjura g se odlaZu ostaci hrane.

Stot¡te se pripremaju na razliðite naðine i u veóini sluðajeva posluzuj ljusci. NajlakSe ih je jestitako da Skoljku pridrZavamo s dva prsta lijeve ru ivilicom ili praznom ljuskom izvlaðimo plod.

Meso se, bez obzira na to je Ii kuhano ili peðeno, jede vilicom (u lijevoj ru i noZem (u desnoj ruci). Reze se u komadióe veliðine zalogaja. Nije obi najprije cijeli komad usitniti i zatim vilicom kupiti po tanjuru, nego se

madió po komadi(.reie iprinosi ustima. Meso s kostima jede se poseb paZljivo jer se moZe dogoditi da zbog nespretnosti kost odleti iz tanjur

Krumpir (kuhani, restani i pomfrit)jede se vilicom. Ne preporuðuje se re nje krumpira noZem, kao nignjeðenje krumpira u umaku od mesa.

salata i povróe jedu se samo vilicom, obiðno uz meso. salata se ne stavlja tanjur s ostalim jelom, nego se jede iz posebnog tanjurióa. povróe se stav samo na tanjur s mesom, kao i razni umaci i preljevi (koji se posluZuju jelom iliu posebnoj posudi). Moguóe je (posebno u lraliji)da nam kao sala posluZe artiðoke koje se postavljaju na stol neoguljene i kuhane s listovim u tom sluðaju, listovi se trgaju prstima, umaðu u poseban umak, provla medu zubima i ostatak se stavlja na rub tanjura.

Tjesteninu nije preporuðljivo naruðivati na poslovnom ruðku, zbog potre ne vjeStine i paZnje kojom se mora jesti. Ako zbog bilo kojeg razlogaima
220

bit óe najJano meso od kostiju
ena ðitava,

malom Zlicom ili posebnim priborom za sladoled. Konzumiranje voóa moZe biti priliðno sloZen kulturni ceremonijal. Protokol lijepog pona5anja traZi gotovo kirur-

ViSe vrijed

uðinjena, neg

diskretno vrScima Ii na dio tanjura gdje
Iuõajeva posluZuju u ; dva prsta lijeve ruke

i

r¡ilicom (u lijevoj ruci)

zalogaja. Nije obiðaj tanjuru, nego se koima jede se posebno ¡st odleti iz tanjura. preporuðuje se rezaaku od mesa.
Salata se ne stavlja u

5ku operaciju da bi se neko voóe osposobilo za jelo. Jabuke i kruSke noZem treba razrezati komada, a zatim se svaka kriðka nabode vilicom, oguli, menkama i ostatak kriõke stavi u usta ako nije suviSe v prevelik, reZe se na dva komada. Naranðe trai,e veliku s prorezuje okomito u krug 6 do 8 puta, oslobodi se unuta noZem skine i razdijeli na sitne komade i onda se jede n tako 5to se koStice odstrane prethodno malim rezom. B noZem se proreZu do ko5tice koja se izvadi i zatim se jedu Lubenice i ananas jedu se noZem i vilicom.

Petar Bakula (hrva

'ióa. Povróe se stavlja

(koji se posluZuju s iji)da nam kao salatu ikuhane s listovima. eban umak, provlaðe
ruðku, zbog potrebr kojeg rczloga imate

lzbor vina uz jelo zadaóa je domaóina i domaéice zajedn traZi vino suviSe niske kvalitete, domaóin treba ostalim drugi izbor. Vino se obiðno donosi domaóinu da proba ovu duZnost prenijeti na nekoga gosta. Nakon 5to otvo obiðno dodaje zatvarað. domaóinu. Nakon toga se vino toð degustacije i provjere kvalitete i mirisa vina. Posebno uv dobrom znalcu domaóin moZe ukazati ðast da ocijeni pri risanjem ðepa iprvim degustiranjem. Svrha je probe prov i buke vina. Zato se vino proba iz svake novootvorene b obiðno pije na sobnoj temperaturi. Bijelo i roze vino tre sluZe se iz posude s ledom. LoSe vino prepoznaje se po ok na ocat ili "pali" grlo, odnosno nema adekvatnu boju ni pije se uz crveno meso, a bijelo vino uz ribu i bijelo meso i bijelo vino.

uobiðajeno je praviro da se za storom, dok se jede, ne pu5i. puSenje za vrijeme jela za stolom smatra se nepristojnim ionasan¡em, a tamo gdje je dopuðteno, moZe se pusiti nakon gravnog jerå uz dopuStenje prisutnih osoba i voditelja ugosrireljskog objekta. 7.8.?. Kultura ponaõanja za vrijeme domjenka
Kada se poziv na domjenak prihvati, nepristoj_ no je od njega odustati, osim u sluðaju viSe sile, a tada se treba ispriðati. Kad se primi ovakav

se okupljaju pozvani. opóe je praviro da se u sportski odjeven i bez kravate. praviro je za domaóina i goste odjenuti se prema prigodi i obiðaju kojitreba priopóiti domaóin. Toðnosrje opóe pravilo uljudnosti i poðtivanja onoga koga se posjeóuje. Nije pristojno ni uraniti ni zakasniti. Kada se pri posjetu donosi cvijeóe ir¡ tåtav drugi znak paZnje, treba ga predati diskretno. pri dolasku, nakon odlaganja garderobe, najpri_ je se prilazi domaóici i domaóinu, a tek nakon toga se upoznaje s ostarim uzvanicima. Pona.anje za storom govori o dobrom odgoju, pri ðemu:

resroran;iilil;;"",;;

Þ

Prije poðetka jela razmotamo ubrus i poloZimo ga na krilo, nikako na prsa ili oko vrata.
uz tijero.

Þ Ruke drzimo lagano poroZene na storu tako da raktovi budu Þ Ubrusom bri5emo usta i ruke, nipoðto nos. Þ Prije nego 5to prinesemo ða5u, obriSemo usta ubrusom
masnim usnama.

da ne pijemo

222

samo

jednoj osobi.

:, ne pu5i. PuSenje za l5anjem, a tamo gdje

Þ Þ
i

lzbjegavajmo kritiðne primjedbe na jelo, doðek ili nako kao i primjedbe koje se odnose na prisutne i o

dopuStenje prisutnih

ðaðkanje zuba nakon jela pomoóu ðaðkalice kod nas u nekim je zemljama neprihvatljivo. Ako nademo n moZemo se posluZiti, alitu radnju treba zakloniti ru
u toaletu.
Ne govorimo dok su nam puna usta

rk prihvati, nepristoj;im u sluðaju vi5e sile, Kad se primi ovakav ovoriti drugima da se re treba iói tamo gdje rane i domove ne ide na i goste odjenuti se bðnostje opóe pravilo pristojno ni uraniti ni av drugi znak paZnje, nja garderobe, najprise upoznaje s ostalim Cgoju, pri ðemu:
ga na krilo, nikako na
ì!

Þ

i ne ma5imo ru

Na poslovnom ruõku iveõerama obiõno se posljednja sluZ
,i
ì

popijemo kavu, budimo uvidavni prema domaóinu i zahv to je znak da je ceremonija jela zavrSena i da se druStvo gosti ne osjete taj trenutak, domaóin moZe dati signaltak raðun od konobara.

Neki ljudi su u dilemi oko napojnice. U nekim zemljama smatra obvezom jer je to negdje osnovna plaóa djelatnik Zuje. U nekim ugostiteljskim objektima napojnica je ura se dodaje na kraju raõuna kao znak zadovoljstva i zahva paZnji. lznos za napojnicu obiðno se kreóe od 3 do 10 p iznosa raðuna. Napojnicu daje samo domaóin, a gost moZ nje domaóina ako sam Zeli nagraditi dobru uslugtl.

laktovi budu uz tijelo.
rbrusom da ne pijemo

7.9. Kultura poslovnog odijevanja

Odijevanje i odabir odjeóe razlikuju se od zemlje do zem diciji, obiðajima i klimatskim uvjetima. No i tu postoje

svijetu otvaraju mnoga vrata.

Ono Sto vrijedi za tijelo, vrijedi i za odijelo. Za odjeóu je vaZno da uredna, izglaõana, neprozirna, nepoderana i uredno zakopðana, a z da je ulaStena, udobna i u skladu s bojom odjeóe. Odjeóa treba biti rena godinama, godi5njem dobu i prilici u kojoj se nosi.

Veóina osoba izvrsno se odijeva, te kombinacije izgledaju sjajno, al jevaju se prikladno prigodi ilivremenu. Na primjer, tijekom dana ili
na naðim ulicama moZete

vidjeti Zene u mini suknjama, krznenim k s visokim potpeticama i neprimjerenom Sminkom, kao da su se spre neku sveðanost ili izlazak u najelitniji noóni klub.

Odijevanje ima svoja pravila koja uvije shvatiti kao okvir. NajvaZnije je da od ne bude upadljivo. Potreban je sklad b se moZe prepustiti ukusu i modnim tr ma. Kako óemo se odjenuti i pojaviti n ovisi ponajprije o tome gdje i ðto radimo. Vrijedi pravilo o jednost i praktiðnosti u odijevanju. Pri izboru garderobe korisno je posta tri osnovna pitanja:

Þ Sto danas trebam raditi? Þ Kamo trebam iói? Þ Koliko imam godina?

Ovim pitanjima i osnovnim pravilima treba prilagoditi izbor odjeóe Za posebno sveðane prigode oblaði se frak, danju i naveðer, za dne gadaje tzv. jutarnje odijelo, a za veðernje izlaske smoking. Frak (sveð ðernje crno odijelo) oblaði se za posebne sveðane veðere, veðernja p i sveðane obrede u zatvorenom prostoru tijekom dana. Jutarnje o
224

óu

je vaZno da je õista,

zakopðana, a za obuóu djeóa treba biti primjerosi.

brojne tvrtke uvode odijevanje u svrhu postiói. Pri odabiru odjeóe treba voditi raðuna koji se Zeli konfekcijskom broju, uskladenosti boja s klimom, mjes na kojem sudjelujemo. Boja odjeóe moZe odaslati snaZ sugovornicima i govoriti o vama. U veóini sluðajeva prigo u ovim situacijama:

edaju sjajno, ali ne odiijekom clana iliu podne na, krznenim kaputirna ao da su se spremile za

Þ

sveõani prijam, balovi i sliðno: za mu5karce smokin

duge haljine

veõernja sveðana dogadanja: za mu5karce smoking ljine

'avila koja uvijek treba aZnije je da odijevanje eban je sklad boja koji su i modnim trendoviruti i pojaviti na poslu, :avilo o jednostavnosti

sluZbeni prijam'danju i druge posebne prigode: mnosivo odijelo za muSkarce, prigodne haljine zaí

poslovni partneri se nikad ne primaju u koSulji kr kravate

rrisno je postaviti sebi

poslovna Zena ne dolazi na posao u prozirnoj ijako pretjerano kratkoj haljini ilisuknjis dubokim raspo napadno naðminkana i s previSe nakita

rad u uredima: odijela i haljine svijetlih boja (siva, nikako sportske kombinacije i modni trendovi

pogrebi i komemoracije: tamnije boje odjeóe za m

tlizbor odjeóe i obuóe.
naveðet, za dnevne dorking. Frak (sveðano ve-

primanja ana. Jutarnje odijelo je
ðere, veðernj a

Zenama se za svakodnevni posao preporuðuju jednosta stim se moZe nositi u svako doba dana, a ako je u tamn i za veðer. Gornji se dio kostima po pravilu ne svlaði. Za nije uvijek nuZno imati mnogo novca, nego prije svega kombinaciju. Ne treba podlijegati pomodarstvu. Uvijek vr "Nisam toliko bogat da kupujem jeftine stvari." Odijevanje

dredeno je ponajprije vrstom posla i funkcijom koju obav

Jednoredna veðernje izlaske. Za sveðane prigode preporuðuju se tamnoplave ili sivo-cfne kombinacije. Fotpuno crna odijela nose se uglavnom u Zalosti. DZins-odjeóa za mu5karce je prihvatljiva na poslovima koji zahtijevaju leZernije odijevanje, a moderne su ikombinacije dZins-hlaða sa sakoom ili kaputom' Cipele su vaZan dio muðke garderobe, ali trebaju biti uvijek ðiste, s ispravnim potplatima i neizlizanim petama. Crne cipele pristaju uza sva odijela' õarape se nose u istoj boji ili tonu s odijelom. Hlaðe su omiljen dio garderobe u veóine suvremenih Zena, ali zahtijevaju vitku figuru. Vrlo ukusno djeluju Zenska elegantna odijela i koriste se za svaku prigodu. Kratke hlaðe nose se samo za sport i izlete' Ko5ulje su uz kravatu jedini dio muSke garderobe koji pruZa moguónost za slobodniju igru boja i kombinacija, ali pod uvjetom da je koSulja ðista i izglaðana te da joj boja skladno pristaje uz odijelo. Bijela koSulja pristaje uza svako odijelo, svijetloplave i svijetlosive uz plava i siva odjela, a svije-

tlozelene i Zuókaste uza smede i zelene nijanse. ManZete koSulje trebajtt bitividljive do dva centimetra ispod rukava kaputa. Ovratnik koSulje treba biti uskladen s ðvorom kravate i zakopõanim gornjim gumbom na koðulji' jarkih Da biste izgledalielegantno, bolje je da nosite koSulje pastelnih nego
tonova, jer djeluju naPadno. Kravate su odjevni dodatak koji ocrtava osobnost onog tko je nosi. DuZina kravate treba dosezati do remena na hlaðama. Odabir boje i uzorka ne smije bitinametljiv. Kravate s uzorcima raznih boja nose se uz jednobojna odijela ijednobojne ko5ulje, a jednobojne kravate uz koSulje s raznim uzorcima'

Dopuítena su blaga odstupanja akoje uzorak diskretan. Boja kravate treba biti uskladena s odijelom i stilom pojedinca. Danas se nose vrlo madtovite kravate, ali ipak treba izbjegavati neprimjerene kombinacije.
226

tamnoplave ili sivo/nom u Zalosti. DZinsi zahtijevaju leZernije a sakoom ilikaputom.
e i

a ðiste cipele redovito vaZnije od svega. Najbolje su o izgledaju jako iznoSene. Treba imati na umu da visoke p i da su prikladnije za veðernje izlaske nego za svakodnevn raðuna i o boji cipela koja se treba uskladiti s ostalim d ostalim sitnim ukrasnim detaljima opreme koju nosimo.

uvijek ðiste, s ispravistaju uza sva odijela.

Se5iri i kape se po boji i obliku prilagoduju kaputu i odij

ali zahtijevaju odijela i koriste se za
h Zena,

baju 5e5ir skinuti uvijek kada ulaze Ll zatvorenu prosto s damama dovoljno je da ga lagano odignu u znak pozd trebaju ðiniti.

izlete. <oji pruZa moguónost m da je koSulja ðista i Bijela koSulja pristaje
a i siva odjela, a svije-

Naoðale bojom i oblikom trebaju odgovarati obliku lica o

Sunðane itamne naoðale nikad se ne nose u zatvorenim

vezno se skidaju prigodom razgovora. Temeljno pravilo b sugovornika gledamo u oði. Poslovne torbe trebaju

lnZete ko5ulje trebaju Cvratnik ko5ulje treba n gumbom na koSulji. : pastelnih nego jarkih

biti skladne i praktiõne. Po bo

odgovarati haljini ili kaputu i biti uskladene s bojom cipel menadZera su koZnate poslovne torbe koje veliõinom od

¡rotrebnog pribora i dokumentacije koja se koristi tijekom

je nosi. DuZina boje iuzorka ne smije ruz jednobojna odijela lje s raznim uzorcima. ;an. Boja kravate treba ;e nose vrlo ma5tovite
rog tko

Nakit koji se nosi u poslovnim prigodama ,bez obzira na Zuterija, treba biti neupadljiv u prijepodnevnim satima. Ni viSe od jednog prstena i "verice" nitiviSe od jedne nauSnic

Velike nauSnice bolje pristaju uz veðernju garderobu, a m poslu (telefon), lcao i narukvice. U veðernjim satima i pos

mogu se nositi razne kombinacije i upadljiviji komadi na

binacije.

Rupõióje takoder obvezan dio garderobe i po moguónosti boji odijela ili koSulje. Bijeli rupðió pristaje u svakoj prilic

Maksim Gorki (ruski knjiievnik)

druga gazirana pióa. Ne preporuõuje se dolazak na posao prehladen i gripozan. Ako vas svlada zijevanje, treba se okrenuti i pokriti usta, a poZeljno je naói ispriku koja neóe sugovornike navesti na pomisao da su vam dosadni. Izbjegavajte hranu koja nadima igazirana pióa koja mogu izazvati nekontrolirane zvukove. Da biste otklonili neugodan zadah iz usta pouebno je, pored redovita posje-

óivanja zubara, uvijek imati pri ruci neki osvjeZavajuói bombon, Zvakaóu gumu ili dezodorans za usta.

7.10. Kultura poslovnog darivanja
Obiðaj darivanja star je gotovo koliko i ljudski rod. Darivanje je dio poslovne kulture, duboko utkano u ljudsku prirodu i uspostavu poslovnih odnosa u

veóini zemalja. S vremenom se darivanje institucionaliziralo i postalo znaðajnim pokretaðem marketinSkih kampanja i promocije proizvoda. Razlozi poslovnih darivanja su brojni, a najðeðéi su zahvala kupcima - korisnicima na lojalnosti i suradnji. To je, s jedne strane, nagradivanje njihove vrijednosti, a s druge, izgradnja partnerskih odnosa i povjerenja. Opóenito se smatra dobrom praksom darivatiuoðiblagdana prigodnim znakom paZnje i tako zahvaliti na suradnji svojim kolegama u tvrtki i poslovnim partnerima. Darivanje donosi radost onome tko prima ijo5 viSe onome koji daruje.
Prigode za darivanje danas su opóeprihvaóene: rodendan, BoZié., Nova godina, vjenðanje, stjecanje diplome, razne godiSnjice i sliðno. Darivanje treba u svim sluõajevima svesti na pravu mjeru jer je pritom vaZnija paZnja od samoga dara. Darivanjem zahvaljujemo na suradnji te ulaZemo u dugoroðne odnose. Darovi uvijek simboliziraju povezanost. Nije, medutim, uvijek jednostavno pronaói dar za osobe koje moZda i ne poznajemo dovoljno.
228

eporuðuje se dolazak ozan. Ako vas svlada r je naói ispriku koja
ni. Izbjegavajte hranu

2.

Darivanje slobodnog vremena kao znak paZnje mo to je potro5na roba koja nam uvijek stoji na rasp

dati malo svoga vremena svojoj uZoj i ðiroj rodbin teljima.

:rolirane zvukove. Da rored redovita posjerói bombon. Zvakaóu

3. Darivanje osobne komunikacije.

Kako se osjeóate

svim neoõekivano kontaktira imajuói samo namjer ste mu draga osoba i prijatelj? Osjeóate se ugodno i poStovano. MitakocÏer moZemo obasjati neðijiZivo u tjednu. Ovo moZemo uðiniti telefonskim pozivo mailom, a ni zajedan od ovih naðina nije potrebn

minuta.
ivanje je dio poslovne r poslovnih odnosa u liziralo i postalo znarje proizvoda. Razlozi upcima - korisnicima ivanje njihove vrijedrjerenja. Opóenito se lnim znakom paZnje i oslovnim partnerima. nome koji daruje.

4. Darivanje dobre preporuke. Preporuka se moZe n

prenijetiipodijelitis drugima kada smo

neSto lijep

li ne5to 5to na nekinaðin obogaóuje na5 rad i Zivot ga, predstava, film, restoran, recept, novinski ðlan putovanje, kulturni i sportski program ili glazbe neSto preporuðite, vi govorite: "Ovo je u moj Zivo stvo i radost, Zelim da ivama donese isto."
5. Darivanje pomoói. Svi

lan, BoZió, Nova godiliðno. Darivanje treba rm vaZnija paZnja od : ulaZemo u dugoroð\ije, medutim, uvijek poznajemo dovoljno.

mi cijenimo kada nam netk pomoó veó to zaista i uðini. Svi se mi suoðavamo s b poslovima i zadacima i, kakvi god da jesu, uvijek s mo kada ih obavimo uz neðiju pomoó. Bilo da se to kod kuóe, u ðkoli iliu druStvu, darivanje pomoóiuvi nama óe biti sretni samo oni koji pokuSavaju i pr pomognu drugima, 5to je bolje nego da vi trebate 6. Darivanje smijeha. Smijeh je jedna od najsretniji tivnosti, to je najkraóa udaljenost izmedu dviju os

blistav osmijeh, njime poboljSavate raspoloZenje. S

s prijateljem. Svaki put kada pozovemo nekoga da nam se pridruZi, mi zapravo govorimo: "Zelim da budeS tamo. TVoje mi dru5tvo godi."
9.

Darivanje iskustva i dobre prakse. Dijeljenje iskustva i druZenja s drugim ljudima jedna je od najveóih radosti i clarova u Zivotu svake osobe. Nije vaZno koliko dajemo, veó koliko ljubavi i volje ulaZemo u davanju iskustva i dobre prakse.
Darivanje naklonosti. Kako se osjeóate kada vas neko zagrli, srdaðno se s vama rukuje, prijateljski potap5a po ledima, poljubi u obraz ili njeZno dodirne? Ako ste normalno, Zivo ljudsko bióe od krvi i mesa, osjeóat óete se izvanredno. PokaZite srdaðnost na ispravan naðin, to je upravo ono 5to znaði naklonost: Ne Stedite ovaj naðin darivanja naklonosti.

10.

71. Darivanje poStovanja. Kada nam netko pokaZe

bilo kakvu paZnju, to je darivanje. I mi moZemo uzvratiti dar svaki put kada iskaZemo svoje
poStovanje.

72. Darivanje dobrog savjeta. Ne traZe ga i ne Zele svi, ali postojivrijeme kada je dobar savjet najbolji od svih darova. Razlog je taj 5to moZe promijeniti neðiji livot. Bezbroj uspjeSnih ljudi, posebice menadZera, u svojim su memoarima naveli dobar savjet kao kljuð svog uspjeha. l(ada se pojavi prilika i osoba Zeli saslu5ati, nikada nemojte oklijevati i dajte ovaj dragocjeni dar.
13.

Darivanje ohrabrenja.Jedna od najboljih stvarikoju moZete dati nekoj osobijest ohrabrenje. Ova rijeð znaði doslovno "dati hrabrost". Katkad je to sve ðto je potrebno osobi kako bi zapoðela ne5to vaZno. Povijest je puna priða o ljudima koji su ostvarilivelika dostignuóa jer ih je neko poticao iohrabrivao.

14. Darivanje strpljenja. Ovo je zapravo dvostruki dar zato 5to strpljenje uvijek dolazi kao rezultat sporazumijevanja. To je ono 5to veóina nas
230

la nam se pridruZi,
e mi druStvo godi."

dajemo dragocjeni dar i

da smo

16. Darivanje oprosta.

(ustva i druZenja s 'ova u Zivotu svake vi ivolje ulaZemo u
reko zagrli, srdaðno

je najbolji dar za obostran primatelj dobivaju neðto od velike vrijednosti - is je svima potrebno jer smo svi mi nekada bili pov ni. Lak5e óemo oprostiti kada podsjetimo sebe da
Ovo

poljubi u obraz ili lióe od krvi i mesa, r ispravan naðin, to vaj naðin darivanja
lo kakvu paZnju, to
:ada iskaZemo svoje

prouzrokovali patnju. OpraStanje nas oslobada m negativne energije i ujedno nam pomaie dase usre stvari.

i, ali

postojivrijeme log je taj Sto moZe

rsebice menadZera. kljuõ svog uspjeha. l nemojte oklijevati
u moZete

Za dar se kaZe da je ogledalo u kojem se ogleda onaj k prvo i najvaZnije saznati Sto vi5e o osobama koje dar trebaju, ðime se bave, koje su njihove temeljne vrijedno ne znaði da darovi trebaju biti skupi, veóje vaZno da bu prilagodeni konkretnoj osobi, kvalitetni i pravodobni. neSto ðto óe moói koristiti viSe ðlanova obitelji ilivi5e Kada razmiSljamo 5to darovati, treba imati na umu simb PoZeljno je darovati neõto Sto neóe biti brzo zaboravlje uspomenu na onoga tko daruje. Darovi mogu biti razl njihovo razvrstavanje po kategorijama kao 5to su prom ski materijal, ekskluzivni darovi, etnodarovi, trendovsk

datinekoj

ti hrabrost". Katkad
:ðto vaZno. Povijest gnuóa jer ih je neko r zato 5to strpljenje ono 5to veóina nas

Promotivni darovi najzastupljeniji su oblik darivanja. S goriju manjih darova. Dosta su praktiðni iveóinom ima nost. Zbog tih osobina ih ljudi vole. Najzastupljeniji pr upaljaði, kemijske olovke, etuiji, razni privjesci, torbice temperature, autokarte te tekstilni proizvodi- majice,
me.

Uredski darovi ðest su i rado prihvaóen dar. Najðe5óidaro su drZaði za papir, razni stalci, stolne mape, bu5ilice za

Etnodarovi su obiðno ruðno izradeni kao 5to su ðipke, stolnjaci, pre od keramike, licitarski uradci, Sareno ukraSeni kolaðiói, replike muz primjeraka i razne umjetnine iz tradicijskè ba5tine.

Ekskluzivni darovi poseban su znak zahvalnosti i paZnje koja se is onome koga darujete. Ekskluzivni dar mora odgovarati karakteristik stilu osobe kojoj je namijenjen. iest je poslovni ekskluzivni dar umje slika, koZna poslovna torba, rokovnici s koZnim omotom, dalekozori, parati, prijenosna raðunala, ruðni satovi poznatih marki i sl.

Ako je dar neprimjeren, u pravilu ga treba korektno vratiti i biti sprem i nama moZe bitivraóen. Uobiðajena pravila nameóu da ne bitrebalo p preskup dar, a ako se takav dobije, poZeljno ga je vratiti u roku od 2
Uz vraóanje se preporuðuje navesti da

je to zbog njegove vrijednosti Sto sliðno. Preporuðljivo je izbjegavati darove s dominantnim religi

znaðenjem, posebice ako nismo posve.sigurni u vjerske osjeóaje osobe ðestitamo ili koju darujemo.

Pri odabiru dara vaZno je otkriti ðto odgovara prigodi i karakteru koja se daruje. Darovi ne bi smjeli biti preskupi, ali ni prejeftini. Pr darovi previSe obvezuju, a prejeftini mogu poslati krivu poruku i p uðinak suprotan od Zeljenog. Darivanje puno ovisi o hijerarhijskoj onoga tko i onoga koga se daruje, kao i o medusobnom odnosu tih o Daklè, pri darivanju uvijek treba imati mjere i takta. Odredene sit zahtijevaju i odreden naðin uruðivanja darova. Najbolje je kada se osobno jer su tada doZivljaj i zadovoljstvo obostrani, potpuni. Pri dar potrebno je voditi raðuna o korporativnoj kulturi poduzeóa te obið kojivrijede u nekim drZavama ilivjerama, na primjer:rss
rss Marina Kilié., Najbolji je univerzalni dar od 14. listopada 2011., str.73.

-

nacionalno obojen, Poslovni tjednik Lider, b

232

;tolnjaci, predmeti replike muzejskih

Þ Þ

U Belgiji ne darivajte skupe predmete jer ih smatra

U Francuskoj se razmjenjuju lijepo zapakirani kvalit vrijednosti, ali najðe5óe tek na drugom sastanku.

ie koja se iskazuje karakteristikama i vni dar umjetniõka , dalekozori. fotoai sl.

zadovoljni promotivnim darom koji nosi logotip subjekta. Þ u Njemaðkoj prihvaóaju darove nakon zakljuðka usp Knjige, bourbon, viski ili CD klasiðne glazbe bit óe biti sretni ako im darujete predmete koji "donos
kiSobrana, noZeva ili Skara.

tiibitispreman
: bi

da

trebalo primati u roku od 24 sata. : vrijednosti ili nerntnim religioznim sjeóaje osobe kojoj

Þ

U lrskoj oðekuju mali dar tek nakon potpisivanja ug velike i skupe predmete.

Þ U ltaliji su poslovni ljudi vrlo dareZljivi pa za njih

lijepo aranZirane skuplje darove. Darove treba otvo rivanju. Na prvom sastanku nije obvezno darivan imati dar u torbi.

Þ U Nizozemskoj poslovni partneri ne oðekuju daro i karakteru osobe
rrejeftini. Preskupi u poruku i postiói ijerarhijskoj razini odnosu tih osoba. )dredene situacije je kada se daruje puni. Pri darivanju zeé.a te obiðajima

veó samo u sluðaju prijateljskih odnosa s poslovnim

Þ

mali dar iz zemlje iz koje dolazite ili o lako nabaviti u njihovoj drZavi. Þ U Svicarskoj óe prihvatiti'dar s logotipom vaSeg po drugi dar manje vrijednosti. Ako primite dar od Sv svakako morate uzvratiti. Þ U Velikoj Britaniji darivanje izmedu poslovnih part postoji obiðaj otvaranja dara na samom sastanku.
U Rusiji dajte

Þ U Svedskoj ne razmjenjuju darove, ali dugogodis
tjednik Lider, broj
315

partneru zaBolió. moZete darovati zgodnu sitnicu.

Þ Þ

U Turskoj pazite da darovi ne budu skupi, intimni ili previSe osobni. U Portugalu je ðe5óe darivanje zaBoli(. i to iskljuðivo jeftinijim pred-

metima koji se koriste u uredu i sluZe u svakodnevnom poslovanju.
Zahvalnost je jedna od onih stvari koje se ne mogu kupiti.

Pravila darivanja razlikuju se prema tome odnose li se na darivanje unutar ili izvan tvrtke. U razliõitim zemljama i kulturama Charles Halifax (engleski driavnik i pjesnik) vladaju razliðita pravila. U Americi se strogo regulira praksa poslovnog darivanja jer se ono povezuje s mitom i korupcijom. U ovoj zemlji mnoge tvrtke uoði blagdana objavljuju da ne oõekuju poslovne darove. Suprotno tome, uJapanu ivelikom broju europskih zemalja poslovno darivanje smatra se dobrodo5lim. Bez obzira na obiðaje i kulturna ponaSanja u pojedinim zemljama, neóemo pogrije5iti ako darovi nose nacionalno obiljeZje kao 5to su originalne rukotvorine, monografije o zemljidarovatelja na jeziku osobe koju se daruje ili na jeziku kojim komuniciramo s darovanom osobom. Nacionalna pióa takoder su poZeljan dar pripadnicima zemalja u kojima alkohol nije zabranjen. Darovi s naglaSenim logotipom, 5to je u nas, na Zalost, ðest sluðaj, bitno umanjuju eleganciju darovanog predmeta, a sam ðin darivanja svodi se na promidZbu. Sto manjilogotip na daru, to je komunikacija bolja, elegancija veóa, a razina ugleda darovatelja podignuta.

Suvremeno pona5anje nalaZe da cvijeóe, kada ga darujemo, osobi poSaljemo unaprijed. To óe omoguóiti domaóici ili slavljenicima da njime ukrase stan, a ne da se u trenutku velike zauzetosti moraju brinuti ovazi i drugim poslovima. Ako se cvijeóe ipak nosi, tada je potrebno skinuti papir i ostaviti omotan samo rukohvat od cvijeóa. Nikada se ne nosi paran broj cvjetova, nitise daruju krizanteme ilikaranfili. Iznimka je cvijeóe predvideno zagroblje. Pri izboru i aranZiranju cvijeóa treba imati na umu prigodu za koju se cvijeóe kupuje. Svakije cvijet poseban na svoj naðin. Crveno cvijeóe znak
234

revi5e osobni.

pismo zahvale.ls6

eftinijim predr poslovanju"
e prema tome nutar ili izvan ra i kulturama merici se strog darivanja jer 5e tvrtke uoði ) tome, uJapaatra se dobrorim zemljama, o 5to su origiosobe koju se m. Nacionalna ra alkohol nije ra Zalost, ðest r ðin darivanja rnikacija bolja,

Darovi se uvijek predaju aranZirani, odnosno zamotani u fi ekoloðki papir. Boja papira i ukrasnih traka trebala bi biti hla istim ili sliðnim nijansama. Hladne boje su boje neba i mora, sebi sadrZe plaviton. Tople boje su boje zemlje i sunca, odno sadrZe naranðasti iíuti ton. U vrijeme boZiónih i novogodiS ðesto se koriste posebni ukrasni papiri koji tada dominiraju primanju dara treba se uljudno zahvaliti, paZljivo ga razmo te s nekoliko rijeði izraziti zadovoljstvo darom, ðak i ako tako VaZna je namjera i volja. Teika je uvreda za onoga koji daru gledamo njegov dar. Ne preporuðuju se fraze poput "Nije bilo "Ovo je preskupo" jer time omalovaZavamo trud osobe koja d tise usmeno ili pismeno zahvaliti na daru, znakje nekulture i

osobi poSaljenjime ukrase ¡ vazi i drugim papir i ostaviti broj cvjetova, rideno za grordu za koju se r cvijeóe znak
rs6

Dubravka Celebrini, Bonton, vodið lijepog ponaíanjo, Publika d.o.o., Zagre

se rjeSavaju

konflikti?
ugledne osobe.

6.

Kako se rangiraju osobe u medunarodnim manifestacijama?

7. Objasnite kako oslovljavamo

8. U kojim su sluðajevima protokolarne promjene obveza domaóina? 9. Nabrojite i objasnite temeljne standarde dobroga poslovnog pona5a
nja.

10. Navedite obiljeZja telefonskog i mobilnog komuniciranja. 11. Sto razumijevate pod kulturom slu5anja?
'12.
Sto znate o kulturi poslovnog dopisivanja?

13. Nabrojite i objasnite neke darove koji niSta ne koStaju. 14. Nabrojite temeljna pravila pri pisanju poslovnog pisma. 15. Kada moZemo zakljuðiti da je poslovni sastanak bio uspjeðan? 16. Kako tumaðite kulturu poslovnih sastanaka? 17. Obrazloíite kulturu i aktivnosti poslovnog pregovaranje. 18. Nabrojite temeljna pravila pona5anja u ugostiteljskim objektima. 19. Objasnite kulturu naruðivanja i konzumiranja jela.

20.
21.

Kako se treba ponaðati za vrijeme domjenka? Sto znate o kulturi poslovnog odijevanja? Kako se treba poslovno odijevati?

22.

23. Navedite specifiðnosti kulture poslovnog darivanja. 24. Kako se trebaju odijevati poslovne Zene na radnome mjestu? 25. Kakvo se poslovno odijevanje preporuðuje Zenama i muSkarcima? 26. Nabrojite neke primjere kulture poslovnog darivanja. 27. Objasnite obiðaje darivanja u nekim drZavama. 28. Nabrojite neke uredske i ekskluzivne darove.
236

:ijama?

a domaóina? </