UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE ODSJEK: Saobraćaj SMJER: Cestovni, Zrakoplovni PREDMET: Logistika i ITS

Tema 4: Inteligentni transportni sistemi u tranzicijskim zemljama i zemljama u razvoju sa posebnim osvrtom na BiH -seminarski rad-

Studenti: Alija Ćebo Edin Bešlija

Mentor: V.prof.dr. Abidin Deljanin

Sarajevo, decembar 2012. godine 1

Sadržaj
UVOD ........................................................................................................................................ 3 1. Inteligentni transportni sistemi u BiH .................................................................................... 4 1.1. 1.2. 1.3. 2. 2.1. Izgradnja Interneta ....................................................................................................... 4 Elektronsko poslovanje................................................................................................ 5 Digitalna isporuka dobara i usluga i maloprodaja opipljivih dobara........................... 6 Oĉekivane koristi od uvoĊenja ITS ............................................................................. 8 Smanjenje nezgoda .............................................................................................. 9 Smanjenje zagušenja .......................................................................................... 10 Nadziranje i zaštita okoliša................................................................................. 10 Produktivnost i operativna efikasnost ................................................................ 11 Komfor za korisnike .......................................................................................... 11

Razlozi za uvoĊenje i razvoj ITS-a u BiH .......................................................................... 7 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. 2.1.4. 2.1.5.

3. 4.

GPS-BH ............................................................................................................................ 11 Zahtjevi korisnika i funkcijska specifikacija usluga rutnog vodiĉa i navigacije RGN .. 14 4.1. 4.2. Tehnologija za realiziranje sustava RGN .................................................................. 17 Elementi ITS-a koji se koriste u BiH kao sastavni dio kompjuteriziranog sistema .. 19 Kamere ............................................................................................................... 19 Senzori ................................................................................................................ 21 Infracrveni senzori .............................................................................................. 23 Radio senzori ...................................................................................................... 24 Optiĉki senzori ................................................................................................... 26 Lasersko-radarski senzori ................................................................................... 26 Induktivni Loop senzori ..................................................................................... 28 Tehnologija odreĊivanja lokacije ....................................................................... 30 Modul baza podataka digitaliziranih karata ....................................................... 30 Modul za usklaĊivanje karte .............................................................................. 31 Modul za upravljanje vozilom............................................................................ 32 Modul suĉelje ĉovjek ......................................................................................... 34 Modul beţiĉnih komunikacija ............................................................................ 34

4.2.1. 4.2.2. 4.2.3. 4.2.4. 4.2.5. 4.2.6. 4.2.7. 4.3. 4.3.1. 4.3.2. 4.3.3. 4.3.4. 4.3.5. 4.3.6. 4.4.

Moduli pozicioniranja................................................................................................ 28

Razvoj inteligentnih vozila i automatiziranih saobraćajnica ..................................... 35

Zakljuĉak .................................................................................................................................. 37 Literatura .................................................................................................................................. 38 Skraćenice ................................................................................................................................ 39 Popis slika i tabela .................................................................................................................... 40 2

UVOD
Inteligentni transportni sistem (ITS) je holistiĉka, upravljaĉka i informacijsko-komunikacijska nadgradnja klasiĉnog sustava prometa i transporta kojimse postiţe znatno poboljšanje performansi odvijanja prometa, uĉinkovitiji transport putnika i roba, poboljšanje sigurnosti u prometu, udobnost i zaštita putnika, manja oneĉišćenja okoliša, itd. Republika Bosna i Hercegovina je u posljednjoj deceniji napravila znaĉajan iskorak u razvoju raznovrsne saobraćajne infrastrukture. Sada je u kritiĉnoj fazi sagledavanja daljnjih mogućnosti nadogradnje, a posebno obzirom na razvoj intermodalnih oblika transporta. U tom smislu, danas se kao prioriteti nameću vlastita rješenja u podruĉju upravljanja saobraćajem, gradske logistike, informiranja, elektroniĉkih sustava naplate cestarine, integralnog upravljanja voznim parkom, sigurnosti i zaštite vozaĉa i putnika, te turistiĉkih ITS aplikacija.

3

1. Inteligentni transportni sistemi u BiH
Rast digitalne ekonomije je u Bosni i Hercegovini, bez sumnje, uslovljen širokim pristupom raĉunarima i Internetu. Od IT-ja i elektroniĉkog poslovanja se moţe oĉekivati da povećaju rast ekonomije u narednim godinama. Na našim radnim mjestima, kod kuće, u školi, na poslu, mi komuniciramo, uĉimo i igramo se na raĉunarima i na Internetu. Kao dodatak tome, postoji rastuća svijest da se priroda dobara i usluga, kao i naĉina na koji se proizvode i dovoze na trţište, ubrzano mijenja. Evolucija IT-a imala je veliki uticaj i na sektor bankarstva, ona je već uveliko promijenila prirodu bankarskih usluga, uz uvoĊenje elektroniĉkog bankarstva, ATM-a i tako dalje. Digitalna ekonomija, ova diploma je osmišljena na naĉin da osposobi diplomce koji su spremni da funkcioniraju u novom svijetu digitalne ekonomije, sa kompetencijama, vještinama i stavovima, koji su neophodni za uspjeh na radnom mjestu.1 Prateći brze promjene u oblasti informatiĉkih tehnologija i digitalne ekonomije, ovaj plan i program se stalno aţuriraju, a naglasak se stavlja na prouĉavanje elektroniĉkog poslovanja (e-commerce) i pitanja sigurnosti. Program digitalne ekonomije de se fokusirati na slijedeće: Izgradnju interneta, Elektronsko polovanje, Digitalna isporuka dobara i usluga, Maloprodaja opipljivih dobara.

1.1.

Izgradnja Interneta

Tamo gdje su, u prošlosti, razvoj telekomunikacija i raĉunara uvelike išli ujednaĉenim tempom, oni su se danas stopili u Internet. Uskoro će sve investicije u informacijske tehnologije biti dijelom meĊusobno povezanih komunikacijskih sistema, bez obzira da li su to interne poslovne veze, veze izmeĊu preduzeća, izmeĊu pojedinaca i preduzeća, ili veze izmeĊu pojedinaca.

Bosna i Hercegovina iako je mala zemlja moţe se pohvaliti ĉinjenicom da na njenoj teritoriji postoje tri operatera koja nude uslugu IPTV-a. Regulatorna agencija za komunikacije BiH, u maju 2011. godine objavila je rezultate ankete zakljuĉno sa 31. decembrom 2010. godine u kojoj je uĉestvovalo 69 pruţalaca Internet usluga od 72 koliko ih ukupno postoji, da BiH broji
1

Prometna zona; URL: http://www.prometna-zona.com/ 4

Generalno kao bolna taĉka BiH jeste teritorijalna ograniĉenost sa kojom se suoĉavaju kako telekom. Elektronsko poslovanje Poslovanje na Internetu se najbrţe razvija u poslovnom sektoru.prilike za novi gospodarski uspon“. te da još uvijek postoji 25. ili recimo m:tel u Sarajevu. 5 . godine. Zagreb : Fakultet prometnih znanosti.. Zbornik radova. kako izvještavaju iz RAK-a. pruţanja uĉinkovitije usluge korisnicima.364 Internet pretplatnika.. Ekspanzija ove vrste liberalizacije mogla bi znaĉiti za korisnike potpunu slobodu kada je u pitanju izbor providera ĉak i za Internet pristup ili IPTV. Ipak. potrebno je naglasiti da smo na putu geografske liberalizacije kada su u pitanju tehnologije. 2009. Šafran M. tako i kablovski operateri. gdje opet na kraju ispaštaju krajnji korisnici koji recimo nisu u mogućnosti koristiti usluge Interneta i IPTV telekom operatera BH Telecom u Banja Luci. Preduzeća se koriste Internetom u cilju smanjivanja nabavne cijene. Većom pokrivenošću podruĉja Bosne i Hercegovine otvaraju se mogućnosti i za same saobraćajne djelatnike obzirom da mogu ostvariti pokrivenost geografski rasprostranjenih resursa virtualnim putem. a prvi korak u tome je usluga prenosivosti telefonskih brojeva za korisnike fiksnih javnih telefonskih usluga. smanjivanja inventara i vremena obrta. Svakako ovom broju korisnika Interneta doprinio je i sve više zastupljeni kablovski Internet kojeg nude gotovo svi kablovski operateri u BiH. od kojih 42% koristi uslugu širokopojasnog interneta. smanjenja troškova prodaje i marketinga.2% onih koji koriste ISDN i Dial-Up internet. 1. lakša ponuda svojih proizvoda budućim korisnicima putem internet oglašavanja. ĉime se mogu postići mnogostruke pogodnosti i olakšice za same saobraćajne djelatnike. te za ostvarivanje novih prodajnih mogućnosti.2. septembra 2011. okalšana meĊusobna komunikacija unutar firme i td. Neke od prednosti bi bile.: „MeĊunarodno znanstveno-struĉno savjetovanje Logistika i inteligentne transportne tehnologije . u okviru iste mreţne grupe. koja će biti u primjeni od 1.2 2 Ivaković Ĉ.522. zatim bolje organizacije reda voţnje obzirom na dostupnost informacija o stanju na putevima.

Glavni cilj je postao da se bez obzira na geografske distance što brţe i efikasnije poveţu klijenti i tokovi informacija. raste i oĉekivani kvalitet usluge. stvaranje virtuelnih organizacija itd. Elektronsko bankarstvo kao specifiĉan dio elektronskog poslovanja. ušteda vremena. korištenjem potencijalnih prednosti primjene informacione tehnologije. koja je pojmovno odreĊena kao elektronsko bankarstvo. finansijske organizacije su pod stalnim pritiskom da zadrţe korisnike svojih usluga. stalni uvid u stanje na raĉunu i promet. mogućnost obavljanja transakcija sa radnog mjesta. Ti naĉini nazivaju se elektronskim kanalima. siguran i bezbjedan platni promet. novine. putem Interneta. Dobra strana automatizacije bankarskog poslovanja je što je omogućeno korištenje usluga 24 ĉasa dnevno. jednostavno objavljivanje i aţuriranje multimedijalnih dokumenata i njihova kontinuirana globalna dostupnost. Sa porastom potreba korisnika bankarskih usluga. Njih je moguće dobiti u elektronskoj formi. Sve to 6 . ima mnoge prednosti u odnosu na klasiĉno poslovanje: smanjenje troškova transakcija. 1. a da bi oni dijelovali koriste se razliĉiti telekomunikacioni mediji. digitalna isporuka dobara i usluga.Razvoj informacione i telekomunikacione tehnologije stvorio je uslove za globalizaciju poslovanja. avionske karte i muziĉki CD-ovi ne moraju se više pakirati i dostavljati u prodavnice. smanje troškove. brokerskih firmi iosiguravajućih kompanija. gotovo trenutno prenošenje velikih koliĉina podataka na velike udaljenosti. domove ili kioske.3. Pojava elektronskog novca nametnula je potpuno novu filozofiju u bankarstvu koja se zasniva na elektronskoj razmjeni podataka i sredstava (EFT-Electronic Funds Transfer). odnosno da efikasno i ekonomiĉno korištenje ove tehnologije zahtjeva reinţenjering poslovnih procesa i meĊuodnosa uĉesnika. Digitalna isporuka dobara i usluga i maloprodaja opipljivih dobara Softverski programi. Primarni cilj uvoĊenja sistema elektronskih plaćanja bio je riješavanje problema sistema plaćanja zasnovanih na papiru. Banke nude nekoliko mogućnosti daljinskog opsluţivanja raĉuna. investicionih banaka. U uslovima vrlo jake konkurencije gdje postepeno nestaju razlike izmeĊu banaka. Omogućena je jednostavna i brza komunikacija. Praksa je kasnije pokazala da ovi procesi znaĉe mnogo više od zamjene papirnih dokumenata i njihovog fiziĉkog prenosa elektronskim putem. brţi obrt sredstava. upravljaju rizikom i koriste tehnologiju kao izvor konkurentske prednosti. direktno plaćanje putem Interneta.

3 Povedana potraţnja za slobodnim vremenom i poboljšanje usluge isporuke preko noći ili slijedećeg dana. Zagreb. tzv. To rezultira stalnim rastom opterećenja transportne infrastrukture što stalno izaziva porast opterećenja posebno na urbanim arterijama. sistema i organizacija. Ĉesto se to ostvaruje sa stalnim porastom korištenja osobnih vozila. Tehnika i sigurnost prometa.. koje pokušavaju uskladiti potraţnju uz porast mobilnost i sa potrebom smanjenja prometnog zagušenja i zastoja u prometu. sada dovodi do povećane kupovine putem Interneta. Budući napori će sigurno zahtijeva rad na više podruĉja. gdje prilikom online naruĉivanja proizvoda pokreću se tokovi inteligentnih transportnih sistema ĉime korisnik moţe preuzeti svoj proizvod vrlo brzo ili mu isti moţe biti dostavljen na kućnu adresu. MeĊu njima je koncept i praktiĉno korištenje ITS. koji je sposoban otvoriti nove puteve koji mogu ostvariti odrţivu mobilnost u našem komunikacijskom i informacionom okruţenju. Prateći trendove razvoja u svijetu. 2001. Razlozi za uvođenje i razvoj ITS-a u BiH Savremeni naĉin ţivota zahtijeva porast mobilnosti. koji su pospješili razvoj kataloške prodaje tokom 80-ih i 90-ih godina. kojima se otkivaju mogućnosti kako ostvariti ekstra koristi od povezivanja izmeĊu transportne mreţe. 7 . što je u zavisnosti od razvijenosti ITS sistema u datoj firmi ili geografskom podruĉju koje pokriva svojim proizvodima. 2. osiguranje zaštite okoliša.predstavlja elemente novog oblika poslovanja. danas postoje firme koje raspolaţu lancem prodajnih objekata širom zemlje. a mogućnost kupovine njihovih usluga je razvijana i putem interneta. Naši gradovi odgovaraju ovoj krizi sa razliĉitim politikama. te osiguranje sigurnih i efikasnih operacija transportnog sistema. elektronsko poslovanje (electronic business). Sve je više i više transportnih agencija i administrativnih primjena ITS-a. Fakultet prometnih znanosti. Mnogi ITS alati su efikasni sa vlastitim veliĉinama ili u kombinaciji sa drugim 3 Cerovac. V.

Tehnologija cestovnog prometa. Ovdje imaju ĉetiri glavne grupe stakeholdera: 4 Ţupanović. ITS omogućuje informacijsku transparentnost. Fakultet prometnih znanosti. strojno uĉenje. Atribut inteligentni općenito oznaĉava sposobnost adaptivnog djelovanja u promjenljivim uvjetima i situacijama pri ĉemu je potrebno prikupiti dovoljno podataka i obraditi ih u realnom vremenu.mjerljivim uĉincima ITS-a. Prihvaćanje ITS-a je kritiĉna strana i transportna profesija treba postići razumijevanje i procjenu sposobnosti primjene za njegov uspješan razvoj. ljudi koji ţive ili rade duţ prometnica. I. Zagreb. razvoju i implementaciji razliĉitih ITS aplikacija. korisnici vozila. 8 . inteligentno izraĉunavanje itd. Koristi korisnika pokrivaju široko podruĉje servisa tako da su prikladni za jednostavno korištenje. Iako je ĉovjek inteligentna sastavnica klasiĉnog prometnog sistema. Mnoge ITS tehnologije su sada korištene same i ovo podruĉje prikazuje primjere dobre praktiĉne primjene širom svijeta. neuĉinkovitog prijevoza. Potrebno je izuĉiti prirodu i podruĉja ITS alata i tehnologija koje se koriste u podruĉju transporta kao i fleksibilnost sa kojom ovi alati mogu biti razvijeni. Inteligentni transportni sistemi (ITS) su identificirani kao jedan od presudnih mehanizama koji će transportnom sistemu omogućiti ispunjenje zahtjeva koji se pred njega u budućnosti budu postavljali. putnici. svaki sa razliĉitim potrebama i zahtjevima. Očekivane koristi od uvođenja ITS Direktne koristi od ITS-a mogu imati operateri cestovne ili ţeljezniĉke mreţe. upravljivost i poboljšan odziv prometnog sistema ĉime on dobiva atribute inteligentnoga.4 2. 1994.. zbog nemogućnosti umreţavanja i korištenja on-line informacija dolazi do ĉekanja. koriste se u dizajniranju. Sveuĉilište u Zagrebu. integrirajući ĉesto nastalu sinergiju kroz povezivanje informacija i infrastrukture.1. Koncepti i tehnike umjetne inteligencije koji obuhvaćaju prepoznavanje oblika. vlasnici robe. zastoja.

povratna informacija vozaĉu.1. Najvaţnija aplikacija ukljuĉuje upravljanje brzinom ( upozorenje. bolju informiranost. Mnoge aplikacije će povećati sigurnost od povreĊivanja korisnika. Za postoje razliĉiti transportni problemi. naroĉito djece. špediteri (otprema robe) i drugi transportni korisnici 4. veći komfor i smanjenje vremena putovanja. ali trţište će biti usmjereno prema središtu razvoja proizvoda i servisa za vozaĉe skupine operatora i korisnike transporta gdje će posljednju rijeĉ imati kupovina proizvoda. ITS moţe pomoći gradskim autoritetima (institucijama) u implementaciji politike i odreĊivanju potreba te osigurati odrţivost i funkcionalnost sustava za sljedeće stoljeće. 9 . Ovdje će sigurno biti potrebno transportne operatore i planere ujediniti te njihovim ekspertizama stvarnu izgradnju ITS trasirati uspješnu primjenu ITS-a širom svijeta. automatsko upravljanje prometom za pješake i bicikliste. Prema tome operatori transportne mreţe. će trebati puno više proaktivni pristup korištenju ITS-a kroz razvoj nove politike koja će moći servisirati širu zajednicu. njihovom opsluţivanju i vremenu potrebnom za servisiranje nezgoda osigurava potrebne resurse (sredstva) za reakciju na te dogaĊaje. upravljanje) i nadziranje vozila i vozaĉa. 2. sustavi kamera za brzinu i izvršenje prometnih signala. putnici. vlasnici i upravitelji transportne mreţe ( mreţni operatori) 2. itd.1. vozaĉi vozila i skup operatera korisnika mreţe 3. gradski planeri i regionalne uprave ITS servisi imaju mnogo ponuda za sve korisnike. oni moraju osigurati veliĉine ili koristi za znaĉajan broj korisnika i stakeholdera. planeri u gradovima i regionalni organi. detekcija iznenadnih dogaĊaja i upozorenja sustava. Smanjenje nezgoda ITS moţe pridonijeti smanjenu broja nezgoda. Neki primjeri ukljuĉuju:      adaptivni sustav kontrole brzine. ITS moţe pomoći mreţi i skupu operatera kroz bolji i efikasnije servisiranje. starijih ljudi. Sa ITS-om putnici mogu osigurati koristi kroz povećanje sigurnosti. brzo vrijeme reakcije na nezgodu.1.

Zagušenje se moţe smanjiti upravljanjem potraţnjom. br. informiranje vozaĉa. upravljanje brzinom kretanja. poboljšanjima efikasnosti transportne mreţe. 353-355 10 .5 2. Oneĉišćenje zraka je pogoršano u uvjetima prometnog zagušenja. sustav za spreĉavanje sudara. 5. Strmeĉki. Magušić. Mnogi ITS servisi pomaţu ublaţavanju zagušenja:   upravljanje potraţnjom : tarife. i rasporeĊivanjem prijevoznih zahtjeva na druge vidove prijevoza.. pristup upravljanju arterija sa visokim stupnjem zagaĊenja zraka. posebno u centrima gradova. str.: „Informacijska sigurnost i inteligentni transportni sustavi“. Nadziranje i zaštita okoliša Odrţiva mobilnost ne moţe se ostvariti bez zaštite i poboljšanja okoliša. Suvremeni promet. efikasnost mreţe: upravljanje širokom mreţom arterija. K.3. 2. pristup upravljanju. informiranje o kvaliteti zraka. Smanjenje zagušenja Zagušenje prometnica je veliki problem za sve grupe korisnika pa stoga povećanje efikasnosti postojećeg transportnog sustava predstavlja vaţan cilj programa ITS širom svijeta. sustav informiranja putnika. otkrivanje i upravljanje iznenadnim dogaĊajima. elektroniĉko plaćanje.. zahtijevanje strategije upravljanja.1.. F.2. vol: 28. tako neka ITS mjerenja poboljšavaju efikasnost odvijanja prometa uz smanjenje zagaĊenja zraka.  model poticanja pomoći : predputno informiranje. mjerenje i kontrola ulaza na rampama. Mnogi gradovi su primijenili ITS za smanjenje problema zagaĊenja zraka. Takvi specifiĉni servisi ukljuĉuju: nadziranje zagaĊenja zraka. 2008. S. davanje prioriteta autobusima.1.   nadziranje vremenskih i mikroklimatskih uvjeta. 5 Antoliš.. povećanje mogućnosti predviĊanja sustava.

na informacije o alternativnim servisima. smanjuje rizike od kraĊe i zloupotrebe. dinamiĉki izbor rute.6 6 Ivaković Ĉ. 3. a odgovarajuće koristi su znaĉajne za vlasnike vozila i operatere infrastrukture autocesta. Šafran M. stvarnovremnsko informiranje o javnom transportu. tako da putnik kontinuirano moţe pratiti svoj put sa minimumom prekida i neprilika (poteškoća). Zagreb : Fakultet prometnih znanosti. ukljuĉujući podatke o trajanju zagušenja. ITS opcije ukljuĉuju : automatsku lokaciju vozila (AVL). sigurnost (miran). Kompjuterski dispeĉering (CAD). 11 . informacije o vremenskim uvjetima. Komfor za korisnike Za korisnike transportnog sustava je veoma vaţna udobnost. mogu dati bolje predputne informacije o uvjetima Za javne korisnike transporta moţemo osigurati putovanja .2. GPS-BH predstavlja efikasan alat visokog stepena ROI-a (return on investment . automatsku otpremu robe. Produktivnost i operativna efikasnost ITS implementacija ĉesto sniţava operativne troškove i obvezno poboljšava produktivnost. Kako je smanjenje troškova od interesa za sve korisnike prometnica. Zbornik radova.4. 2.1.: „MeĊunarodno znanstveno-struĉno savjetovanje Logistika i inteligentne transportne tehnologije . elektroniĉka naplata taksa. sniţava troškove osiguranja. elektroniĉko plaćanje u javnom transportu. zaštita privatnosti. Sa ITS servisima taj naĉin se smanjuje stres vozaĉima. povjerenje.prilike za novi gospodarski uspon“. nadziranje vozaĉa.povrata investiranog) koji omogućava efikasno upravljanje flotama vozila smanjujući troškove goriva i poveĉavajući cjelokupnu operativnost vaših transportnih kapaciteta.. prevenira otuĊenje i ošteĉenje opreme i vozila i izuzetno pozitivno utiće na ponašanje vozaĉa i ostalog osoblja ukljuĉenog u procese transportnog rada Vaše kompanije. GPS-BH GPS-BH je multifunkcionalan sistem namjenjen satelitskom GPS nadzoru vozila i zadovoljenju zahtjeva za telemetrijskim upravljanju i nadzorom nad vozilima i drugim objektima u pokretu.1. 2009.5. Ovaj ITS servis ukljuĉuje: stvarnovremensko informiranje.

Razlozi zbog koji naši klijenti koriste GPS-BH servis su sljedeći:  Smanjenje ukupnih rizika (promenta nezgoda. godine je pokrenuo novu mreţu stalnih stanica sistema globalnog pozicioniranja (GPS) u BiH. gdje će donijeti višestruke koristi i dugoroĉni uĉinak u raznim podruĉjima. Korištenjem ove tehnologije aţuriraće se registracija vlasništva nad zemljom.000 KM). omogućiti uĉinkovitije i toĉnije prikupljanje statistiĉkih podataka. je preduvjet za taĉno mjerenje i parceliranje zemljišta. GPS sustav predstavlja Fazu I projekta prostornih informacijskih usluga koju koordinira Ministarstvo civilnih poslova BiH. Ovaj projekt. poljoprivrede.11. kriminalitet. nadleţno za rad svih geodetskih i srodnih aktivnosti na drţavnoj razini. od općinske administracije.54 milijuna KM) iz IPA fonda su namijenjeni za Fazu II ovog projekta. kao i razvoj trţišta nekretnina u BiH. šuma. Faza I.96 milijuna KM) financirala Europska unija iz fondova IPA2007. GPS mreţu je s milijun eura (1. gradova i tvrtki. koji se realizira u svim općinama u BiH. trţišta nekretninama do upravljanja šumama.2011. transporta. Dodatnih 1. Faza II ukljuĉuje izradu sofisticiranih mapa uz upotrebu fotografija iz zraka radi dobijanja cjelokupnog i fukcionalnog pregleda cijele Bosne i Hercegovine.3 milijuna eura (2. šef Delegacije Europske unije u BiH i specijalni predstavnik EU. poljoprivrednih potencijala.) pa imate znaĉajno izraţenu potrebu za većim stepenom sigurnosti vrijednosti u transportu GPS-BH će Vam pruţiti visoko-profesionalnu i efikasnu podršku putem svojih servisa. zloupotrebe). sa jasno vidljivom i proporcionalno oznaĉenom konfiguracijom zemljišta. Ovo će takoĊer.Peter Sørensen. poboljšanjem planiranja prostornih kapaciteta. puteva. statistike. a iz proraĉuna Bosne i Hecegovine izdvojeno je pola milijuna eura (980. te će se eliminirati nedosljednosti u zemljišnim knjigama i katastrima u općinskim administracijama i općinskim sudovima. 12 . 27. Projekt ima za cilj unaprijeĊenje rada sudova i poboljšanje općinske zemljišne administracije. U zavisnosti od toga da li Vam treba rješenje koje će prevenirati otuĊenje vozila ili ţelite nadzor nad transportnim kapacitetima svog voznog praka ili ste pak finansijska institucija (banka. Uspostavljanje mreţe stalnih GPS stanica – BiH POS. osiguravajuda kuda i sl.

Automatika. Povećanje produktivnosti vozaĉa. 13 . str. Smanjenje prekovremenog rada. Efikasniji i bolje kontrolirani obraĉuni. Povećanje kvaliteta usluga. kojom brzinom. Beneficija virtualnog vremena i organiziranja vremena. a imajudi u vidu i stepen efikasnosti povrata investicija sam sistem GPS-BH stavlja u kategoriju najisplativijih investicija u savremenom biznisu. Vi vladate situacijom) sigurnost (u sluĉaju otuĊenja vozila). 7 Papageorgiou. br: 1/2 . Niţi troškovi osiguranja 10-30%. G. Smanjenje troškova goriva. datum registracije). kontrola voznog parka (gdje su vozila.: „Modelling and simulation of transportation systems: a scenario planning approach“. kvalitetnija i brţa poslovna organizacija. 39-50.         Bolja i efikasnija kontrola i organizacija. 2009. transportnog rada i ukupne organiziranosti kompanije. gdje voze. Smanjenje vremena dostave i odziva. Kontinuiran razvoj i poboljšanja bazirana na iskustvima i zahtjevima naših klijenata rezultirala su balansiranim i finansijski prihvatljivim sistemom koji u cjelosti ispunjava aplikativne zahtjeve za jednostavnošću i maksimiziranjem upotrebljivosti ovog vrhunskog sistema što je priznato od strane naših klijenata. ko vozi.7 Osnovne karakteristike :      smanjenje troškova firme (potrošnja goriva. bolja informiranost (izvještaji preĊene kilometraţe). odnos sa uposlenicima (kontrola radnika da li sluţbeno vozilo se koristi u privatne svrhe). vol: 50.. GPS-BH prepoznat je kao vrhunski "user-friendly" alat i najĉešće je korišten u Bosni i Hercegovini.

Zahtjevi korisnika i funkcijska specifikacija usluga rutnog vodiča i navigacije RGN Sliĉno drugim ITS uslugama. Stanje vozila. Kljuĉne koristi od sustava RGN imat će individualni korisnici i davatelji usluga. Neovlašteno korištenje van radnog vremena. U pojedinim firmama GPS izvještajima o kretanju. Izvještavanje o aktivnim ulazima (otvaranje rezervoara i sl) Korištenje vozila po vozaĉima. Ulazak u zonu zabranjenog kretanja. Saţetak puta po danima u odreĊenom razdoblju. - 4. oĉitanje senzora i sl. Dnevne aktivnosti. dok će neposredni dobici za druge stakeholdere 14 . PreĊeni put. Koristeći se nekim od standardnih izvještaja ili putem specijalno naruĉenog izvještaja. zahtjeve korisnika RGN usluga neophodno je istraţiti i specificirati tako da se mogu izvesti odgovarajuće funkcijske specifikacije sustava RGN kao samostalnog sustava ili dijela šireg integriranog sustava. a sve putem jednog jednostavnog sistema. firma dobiva sve potrebne informacije o vozilima i vozaĉima. ukoliko je to potrebno. sedmiĉno ili mjeseĉno. kretanje. kilometraţa. Rad vozila na mjestu. Izvještajima se moţe pratiti: Prekoraĉenje brzine. (raĉunanje radnih naloga preĊene Izvještavanje: Zaustavljanje. Izlazak van zadanog radijusa kretanja. lokacija. Posjete interesnim taĉkama. Potrošnja goriva. menadţmentu se omogućava analiziranje kretanja vozila u svrhu povećanja uĉinkovitosti i smanjenja troškova. Svi izvještaji mogu se automatizirati na naĉin da stiţu e-mailom svakodnevno. stajanje. optimizacija postojećih poslovnih procesa kilometraţe).

korištenje mobilnog ćelijskog sustava (GSM-GPRS) za dvosmjernu komunikaciju sa središnjim raĉunalom. vrijeme odziva sustava (od nekoliko sekundi do nekoliko minuta) tako da se ostvari „real-time“ prezentacija“. Tabela Korisniĉki zahtjevi RGN usluga: 15 . To funkcionalno znaĉi da proces a) šalje zahtjev procesu b) gdje se dalje aktiviraju procesi vezani za lokaciju i proraĉun rutiranja. pravna. npr. Ako se ne moţe realizirati dinamiĉko rutiranje. tada proces a) šalje zahtjev prema procesu c) kojim se realiz ira autonomno navoĊenje vozila. zaštititi privatnosti korisnika.biti znatno manji. integracija s drugim lokacijskim sustavima. tada je potrebno ostvariti komunikaciju sa središnjim centrom koji prikuplja stvarnovremenske podatke i temeljem toga kalkulira najbolju rutu do ţeljenog odredišta. Funkcijskom specifikacijom sustava RGN na razini logiĉkog modela definiraju se:       funkcijski procesi sustava RGN koji će biti fiziĉki rezidentni u razliĉitim podsustavima i modulima tokovi podataka (informacija) za usluge RGN rješenja korisniĉkog suĉelja performance odnosno „dobrota“ sustava RGN tehnološka ograniĉenja netehnološka ograniĉenja (organizacijska. Prema rezultatima provedenih istraţivanja u projektu KAREN i preliminarnim istraţivanjima u zemljama srednje i istoĉne Europe (CEE) u tablici je prikazan dio usuglašenih zahtjeva za uslugama RGN. pri identifikaciji korektne linije – 1 metar. ekonomska ) Ako vozaĉ zahtijeva dinamiĉko rutiranje. Posebni zahtjevi korisnika i interes davatelja usluga vezani su uz :       pozicijsku preciznost. zajedniĉko financiranje razvoja sustava RGN.

Korisniĉki zahtjevi RGN usluga UR 6. Korisnici oĉekuju prilagoĊeno suĉelje (Human Machine Interfaces) tako da unos ţeljene destinacije bude jednostavno izveden selekcijom iz integriranog indeksa naziva ulica ili lokacija. Istraţivanja pokazuju da je aktivnost RGN sustava u prvom redu vezana za gradsko okruţenje. Znanstveni skup Nezgode i nesreće u prometu i mjere za njihovo sprjeĉavanje. 16 . UR 6.Referentna oznaka UR 6. UR 6. UR 6. Lj. Korisniĉki zahtjevi sustav će vozaĉima preporuĉiti rute do specificiranog odredišta sustav moţe identificirati vozila u cestovnoj mreţi sustav moţe imati mogućnost modifikacije navigacijskih instrukcija u sluĉaju pogrešnog skretanja sustav moţe pruţiti rutnu informaciju o dolasku do P&R lokacije sa slobodnim mjestima za parkiranje sustav moţe imati mogućnost ukljuĉivanja stvarnovremenskih informacija preporuĉene rute sustav moţe izraĉunati oĉekivano vrijeme putovanja odreĊenom rutom do odredišta sustav moţe imati mogućnost pruţanja navigacijske informacije prema više kriterija i posebnim „odredištima od interesa“ sustav moţe pruţiti rutne informacije vizualnim i govornim instrukcijama sustav moţe biti logiĉki strukturiran tako da je vrlo olakšan pristup do najĉešće korištenih funkcija sustav moţe podrţavati dvosmjernu podatkovnu i govornu komunikaciju sa vozilom Tabela 1.2.10. slika. UR 6. UR 6. UR 6. UR 6. Šimunović: „Mogućnosti inteligentnih transportnih sustava u poboljšanju stanja sigurnosti u prometu“.6.9.4.8. Mandţuka.8 8 I. S. HAZU 2007.1 UR 6.3.7.5. Bošnjak.

korisnik treba posjedovati prijamnik za DGPS poruke uz odgovarajuće programe za njihovu obradu i 17 . Tehnologija za realiziranje sustava RGN Globalni pozicijski sustav GPS (Global Position System) satelitski je radionavigacijski sustav koji se koristi u razliĉitim ITS aplikacijama vezano za odreĊivanje poloţaja na površini i u prostoru oko površine. U svakom trenutku korisniku je na raspolaganju 6 do 11 satelita tako da prijamnik za pozicioniranje odabere ĉetiri najpovoljnija.Slika 1. U ITS aplikacijama mogu se koristiti precizniji diferencijski GPS sustav (Diferential Global Positiitioning System). To ukljuĉuje: odreĊivanje pozicije i najbliţe toĉke ili vozila (taksi. itd.1. Da bi toĉnije izraĉunao svoju poziciju. sigurnosne aplikacije i zaštitu vozila i vozaĉa. interventna vozila. DGPS je vrsta relativnog pozicioniranja gdje monitorska stanica (poznatog poloţaja) prima satelitske signale i izraĉunava pogreške. RGN sustav 4. dostavna vozila) povezivanje GPS antene s navigacijskim sustavom i voĊenjem do odredišta (GPS guidance). Taj podatak priopćava se korisnicima u odreĊenom podruĉju polumjera od stotinjak kilometara.183 km uz vrijeme obilaska Zemlje od 11 sati i 58 minuta. GPS ima ukupno 24 satelita s visinom putanje od 20.

a PS  koordinate satelita Ako su poznate pozicije triju satelita i toĉno vrijeme odašiljanja signala to sa satelita moţe se iz sustava jednadţbi odrediti korisnikova pozicija.60 MHz Za modulaciju se koriste dva koda:   P-kod (precision) C/A kod (Coarse Acquisition) 18 . U pravokutnom koordinatnom sustavu razmak (I) izmeĊu pozicije GPS korisnika i satelita iznosi: I  PK  PS gdje su PK  koordinate korisnika. OdreĊivanje poloţaja korisnika GPS sustava temelji se na mjerenju vremena preleta signala od satelita iz ĉega se izraĉunava udaljenost prema izrazu: l  c * t pr gdje je: l  udaljenost od satelita do korisnika c  brzina svjetlosti u vakumu t pr  vrijeme proleta signala GPS postaje normalna dopunska oprema od poĉetka ovog desetljeća poput „air-condition“ ili CD-R opreme.prezentaciju. Sateliti rade na istoj frekvenciji uz dva nositelja: L1=1575. Signal GPS-a primjer je signala proširenog spektra (Spread Spectrum Signal) koji ima znatnu neosjetljivost na smetnje i interferenciju. Vrlo je znaĉajna vremenska preciznost i kontrola frekvencija jer vremenska pogreška od 1 ns stvara pogrešku udaljenosti od 30 cm.42 MHz L2=1227.

1. induktivni loop senzori. Maršić. 19 . lasersko radarski senzori.Brzina protoka bita C/A iznosi 1. Kamere Kamera je jedan od osnovnih elemenata korištenih za nadgledanje saobraćaja na cestama. pri ĉemu je neophodna sinkronizacija generatora. I. Iz podataka o putanjama satelita GPS prijamnik odabire ĉetiri najpovoljnija satelita i generira njihove kodove radi usporeĊivanja s kodovima satelita. infracrveni senzori. Daje nam realnu sliku saobraćajnih uslova na cesti. 4. P-kod ima brzinu protoka bita 10.: Umjetna inteligencija. Elementi ITS-a koji se koriste u BiH kao sastavni dio kompjuteriziranog sistema Kako za uspješno tako i za efikasno funkcioniranje kompjuteriziranog sistema u Bosni i Hercegovini. slika. a neki od njih su:        kamere. Prvi pristup podrazumijeva snimanje saobraćaja 9 Mišljenović.2. D.2. Za snimanje saobraćaja pomoću kamera koriste se dva pristupa.023 Mb/s i namjera mu je da posluţi širokom krugu korisnika (uz manju preciznost).9 4. Školska knjiga.. Kodovima se mogu koristiti oni koji raspolaţu generatorom istoga koda kao i satelitski odašiljaĉ.23 Mb/s i veliku preciznost. zasluţnost se zasigurno moţe pripisati dvosmjernim komunikacijskim senzorima. optiĉki senzori. Ti podaci se procesuiraju pomoću mikroprocesora smještenog u ureĊaju za detekciju video slika. saobracajni senzori. 1991. radio senzori. namijenjen je ponajprije za specijalne korisnike.

Utjecaj vremenskih uslova na rad ovih ureĊaja je velik. Drugi pristup koristi algoritme za identifikaciju i zapisivanje vozila kada ona proĊu kroz podruĉje vidljivo kameri. Kamera za nadzor saobraćaja Neke od prednosti ovih ureĊaja jesu slijedeće:      Mogućnost nadgledanja podruĉja sa većim brojem saobraćajnih traka.pomoću kamere koja nadgleda specifiĉne zone autoceste kako bi detektovala prisustvo vozila. magle i drugih vremenskih neprilika prikaz odvijanja saobraćaja na cesti je dosta degradiran u smislu kvalitete slike. Visina na koju se postavljaju kamere zavisi od podruĉja pokrivanja kojeg ţelimo ostvariti. Uz pravilno podešavanje omogućavaju detekciju na širem podruĉju. pokrivanja je jednostavna. Slika 2. Slabosti ovih ureĊaja su:   Za instalaciju ovih ureĊaja potrebno je postojanje već postavljene odreĊene infrastukture na cesti. u sluĉaju snijega. 20 . Dostupnost velike koliĉine podataka. Povezivanjem kamera dobija se pregledna slika odvijanja saobraćaja duţ cijele autoceste na kojoj su kamere postavljene. Modifikacija zone detekcije tj.

naknadno. 5. Kalibunar . Popis gradova u kojima se nalaze Taĉne lokacije 1. Stari grad. Dobrinjska raskrsnica. M17 na ulazu . Mogu biti postavljeni u jednoj ili više traka i funkcionisati pri svim brzinama vozila.U tabeli se nalazi popis lokacija fiksnih foto radar u BiH. Oni mogu biti postavljeni na samom putu posebnim naĉinima montiranja pri izgradnji puta. raskrsnica iza vjeĉne vatre. Sofisticirani detektori vozila registruju magnetno polje svakog vozila i mogu brojati automobile. 3.2. Magistrala kod KZP 1. Brnjaci na magistralnom putu 1. Stupska petlja. U Izaĉiću kod OMV 1. duţinu. M17 kod Zovko pumpe 1. Rraskrsnica kod zgrade mostarka 1. 6. U mjestu Vitina Tabela 2. Kasarna Maršal Tito (Kampus). ili u neposrednoj blizini puta. Semafor na ulazu u grad 1. registrovati njihovu brzinu. Autoput 1. Pofalići. 7. Binjeţevo. Po metodi rada senzori se mogu svrstati u neku od grupa: 21 . 2. 8. Glavna obilaznica. Senzori Saobraćajni senzori koji se koriste u ITS-u predstavljaju vrhunska dostignuća tehnike.na semaforu. teţinu kao i meĊusobno rastojanje izmeĊu vozila. 2.semafor kod raskrsnice 1. Popis lokacija fiksnih foto-radar u BiH Sarajevo Kiseljak Mostar Bihać Livno Travnik Vitez Zenica Ţepĉe Maglaj Orašje Tuzla Goraţde Ljubuški 4. Raskrsnica kod doma penzionera 1.splitska obilaznica 1. Semafor . U mjestu Šije na M17 1. RTV dom. 2. 4.2. Vrace na M17 1. Raskrsnica na ulazu u grrad 1.

optiĉki senzori. induktivni loop-senzori. Postoji veliki broj tipova senzora koji se koriste za detekciju.ultrazvuĉni senzori i dr. senzori ĉija je karekteristika neprekidna. brzinski senzori. Prikaz lokacija senzora u FBiH za brojanje saobraćaja 22 . a neki od njih su: infracrveni senzori. senzor minimalne brzine.    senzori koji registriraju prisustvo vozila. kontaktni senzori. radio senzori. lasersko-radarski senzori. Prikaz 49 senzora u FBiH za brojanje saobraćaja dat je na slijedećoj slici: Slika 3.

. br. K. ceste. vol: 28.. Magušić. F. slika . S.: „Informacijska sigurnost i inteligentni transportni sustavi“..3. Ova vrsta infracrvenog senzora ne moţe raditi u lošim vremenskim uslovima jer kratka talasna duţina koja je emitovana ne moţe prodrijeti kroz snijeg i kišu. 5. Infracrveni senzori Infracrveni senzori su ureĊaji koji se koriste za detekciju vozila i njihove brzine . Aktivni infracrveni senzori emitiraju laserski snop na površinu ceste i mjere vrijeme potrebno da se reflektirani signal vrati do ureĊaja. Vozilo de uvijek imati temperaturu razliĉitu od okruţenja tj. Infracrveni senzor Pasivni infracrveni senzori detektuju vozila na cesti mjerenjem infracrvene energije koja zraĉi sa podruĉja detekcijske zone.2. Ova vrsta senzora se postavlja na postolje ili na postojeći stub direktno iznad 10 Antoliš. Strmeĉki. Suvremeni promet.10 Slika 4. Kada se vozilo naĊe na putu laserskog snopa vrijeme koje je potrebno da se snop vrati je smanjeno. Mogućnost interferencije sa drugim ureĊajima je veoma mala budući da se radi o pasivnoj tehnologiji. Dijele se na aktivne i pasivne infracrvene senzore. 353-355 23 .4.. Infracrvena energija koja se oslobaĊa sa površine ceste se uporeĊuje sa energijom koja isijava kada je vozilo na cesti. Upravo ovo smanjenje u povratku reflektirajućeg signala predstavlja prisustvo vozila. Budući da autocesta moţe proizvesti ili manje ili više radijacije u odnosu na vozilo. razlika u toplotnoj energiji se detektuje i predstavlja kljuĉ za detekciju vozila na cesti. str. 2008.

4. gdje je pasivni senzor u mogućnosti mjeriti brzinu vozila u većoj zoni.ceste. Ono što ograniĉava korištenje ovih senzora jeste osjetljivost na loše vremenske uslove sa posebnim naglaskom na aktivne senzore. Na sledećoj slici prikazan je jedan pasivni infracrveni senzor i princip rada: Slika 5. Pasivni infrared senzor i princip rada Infracrveni senzori su pogodni za mjerenje brzine. 4. Radio senzori Radio senzor prenose elektromagnetne signale te u svojoj konstrukciji zahtijevaju kvalitetnu obradu signala koja de omogućiti prenos informacije na RF (Radio Frekvencija) nosiocu. u mogućnosti su pokrivati 1-2 saobraćajne trake.2. Njegov rad je nezavisan o vremenskim prilikama. Radar je radio senzor koji omogućava 24 . Najznaĉajniji predstavnik radio senzora jeste radar. TakoĊer im je pokrivenost ograniĉena.

Ovo je jako vaţna osobina koja ovu vrstu radara ĉini nezamjenjivom u sistemima za mjerenje i upravljanje saobraćajem na cestama. Ovi senzori koriste odbijanje milimetarskih talasa o vozila kako bi detektovali kretanje vozila i prepreke.11 Što se mjerenja brzine tiĉe radari omogućavaju mjerenje brzine vozila do 250 km/h sa maksimalnom greškom od 5 km/h. Ova jedinica obraĊuje dobivene podatke i kao rezultat daje elektriĉne (digitalne) signale. Radari nisu osjetljivi n a loše vrmenske prilike i omogućavaju upotrebu i danju i noću. ispitivaĉkom jedinicom radio kanalom.org/Science/Technology/Transportation/Intelligent_Systems/ 25 . Za utvrĊivanje pozicije vozila radar šalje visokofrekventne radio talase tj. Podruĉje pokriveno jednim radarom obiĉno je radijusa od 2 km. Na slici je prikazan jedan od radara novijeg vremena koji se svakako malo pomalo uvodi u sistem upravljanja saobraćajem u Bosni i Hercegovini.Science: Technology: Transportation: Intelligent Systems. frekvencijski modulisane ili fazno modulisane signale na površinu ceste kako bi utvrdio vrijeme kašnjenja povratnog signala. 11 Open Directory . Prelazak vozila iz podruĉja pokrivanja jednim radarom u podruĉje pokriveno drugim omogućeno je bez ikakvih problema razmjenom informacija izmeĊu radara korištenjem mreţe velike brzine.utvrĊivanje pozicije i brzine vozila. Slika 6. Razlika u frekvenciji odlaznog talasa i povratnog talasa predstavlja osnovu za mjerenje brzine vozila na cesti.dmoz. Radar za mjerenje brzine vozila radi u frekvencijskom opsegu od 77 GHz. radio senzori komuniciraju sa tzv. Pored radara poznati su senzori koji emitiraju milimetarske talase. Radar i radio senzor Ova vrsta senzora sastoji se od ispitivaĉke jedinice i jednog ili više udaljenih senzora. URL: http://www. impulsne. time raĉunajući udaljenost od promatranog vozila.

prenose do vozaĉa cesta -vozilo komunikacijom a sve u cilju omogućavanja sigurnog odvijanja saobraćaja.4. mogućnost multipleksiranja. elektriĉna pasivnost. UtvrĊuje npr. Lasersko-radarski senzori Lasersko-radarski senzori omogućavaju detekciju uslova na cesti. Sistem laserskoradarskih senzora na cesti prikazan je na slici: 26 . sve je veći trend kreiranja mreţa ovakvih senzora. da li je asflat na cesti mokar ili suh. meteorološkim senzorima kako bi se dobile što preciznije informacije o temperaturi površine ceste. Prednosti koje nude optiĉki senzori jesu slijedede:      veća osjetljivost. Optički senzori Optiĉki senzori se koriste za razliĉita mjerenja. Kabal je smješten na dubini od 3 cm. Ove informacije se. 4. Korišteni optiĉki senzor se sastojao od optiĉkog kabla smještenog ispod same površine ceste i povezanog sa mjernom jedinicom optiĉkog senzora. Optiĉki senzori su danas u velikoj primjeni samim time što svojim radom daju dosta precizne informacije o temperaturi površine ceste što omogućava i predviĊanje kada i gdje bi cesta mogla uskoro biti pod ledom ili snijegom. Uzimajući u obzir prednosti optiĉkih senzora za slanje i prijem optiĉkih signala na velikim udaljenostima. veliki domet. imunitet na elektromagnetnu interferenciju. U saobraćaju se najvećim dijelom koriste za mjerenje temperature površine ceste. Pored optiĉkih senzora posatvljeni su i meteorološki senzori koji mjere temperaturu odreĊenog podruĉja.6.5.2. Optiĉki senzori se ĉesto koriste sa tzv. a sve radi dobivanja što taĉnijih rezultata mjerenja.2. zatim..

Laserski radar detektuje vrijeme putovanja emitiranog laserskog snopa od radara do površine ceste i nazad kao i intezitet refleksije snopa o površinu koji raĉuna kao odnos emitirane i odbijene snage lasera. Krajnja ili zakljuĉna jedinica utvrĊuje uslove na cesti koristeći informacije dobijene od laser radara i kontrolne jedinice. Kontrolna jedinica skenira laserski snop dvodimenzionalno. Sistem lasersko-radarskih senzora Sistem lasersko-radarskog senzora sastoji se od glavnog dijela. Na sledećoj slici prikazan je izgled laserskoradarskog senzora : Slika 8. laserskog radara. kontrolne jedinice i krajnje jedinice.Slika 7. Lasersko-radarski senzor 27 .

URL: http://www. Modul za pozicioniranje je kljuĉna komponenta svakog sustava za lokaciju i navigaciju vozila. bilo da se radi o odreĊivanju lokacije vozila ili pomaganje pri manevriranju vozilom moraju biti izvedene veoma precizno. Induktivni loop senzori se postavljaju ispod površine ceste i to obiĉno kvadratnog oblika. precizno i pouzdano pozicioniranje vozila je preduvjet za bilo koji dobar sustav lokacije i navigacije vozila. Pozicioniranje ukljuĉuje odreĊivanje koordinata vozila na površini zemlje. Moduli pozicioniranja Modul pozicioniranja objedinjuje razliĉite podatke dobivene od senzora ili koristi radio signale za automatsko rješavanje pozicije vozila ili putem mobilnog ureĊaja za identifikaciju puta kojim se putuje osigurava pristup svakoj dionici puta. U posmatranju i mjerenju saobraćaja na cestama metalno vozilo predstavlja magnetno polje a induktivna strujna petlja elektriĉni provodnik.7.gov 28 .its.12 Jedan od primjera korištenja ove vrste senzora u Bosni i Hercegovini je u Sarajevu na raskrsnici kod Kampusa Univerziteta u Sarajevu. Prikaz loop detektora 4. Radi toga.3. Pomoći vozaĉu. Mjerna jedinica na cesti upravo mjeri generirane signale (pojavu struje) koje nastaju prelaskom vozila preko petlje. strujna petlja) senzori rade na principu pojave struje u sluĉaju kada se odreĊeni elektriĉni provodnik naĊe u blizini magnetnog polja. Induktivni Loop senzori Induktivni loop (loop eng. 12 RITA.2.dot. Intelligent Transportation Systems (ITS).4. Slika 9.

ĉije komponente meĊusobno djeluju zadovoljavajući zahtjeve sustava. Opći senzor pozicije i pravca je veoma vaţan za rješavanje problema lokacije i navigacije. Najviše korištena tehnologija za odreĊivanje opće pozicije vozila je magnetni kompas i GPS (Global Positioning System ). 29 . Globalni pozicijski sustav GPS (Global Positioning System ) satelitski bazirani radio navigacijski sustav. korisniĉki segment (prijemnik). Prema tome modul za pozicioniranje tipiĉno integrira razliĉite senzore. Slika 10.Ne moţe se samo jednim senzorom odrediti pozicija vozila i informacija o lokaciji sa potrebnom toĉnošću za sustav lokacije i navigacije vozila. Opći senzor moţe osigurati informaciju o poziciji vozila uzimajući u obzir površinu Zemlje. GPS se sastoji od 24 satelita u šest orbita sa po ĉetiri satelita u orbiti. Općenito rješenje je objedinjavanje informacija od razliĉitog broja senzora . kontrolni segment ( regulacija i upravljanje). Sastoji se od tri dijela:    sateliti (prostorni segment). Relativni senzor ne moţe odrediti opći smjer ili poziciju respektirajući referentni koordinatni sustav.

Preciznost odreĊivanja pozicije kod diferencijalnih sustava je u okviru 1. a u pripremi je i europski satelitski sustav Galileo. tada se koriste drugi komplementarni naĉini :    ţiroskop ili inercijalni sustavi. osigurava putne informacije za upravljanje putovanjem. prikaz karte u ĉitljivom i razumljivom obliku. Da bi to mogao ostvariti sustav treba osigurati : 1. Lokaciju adresa ili odredište koristeći adresu ulice ili blisku dionicu. Ako je vozilo u podzemnoj garaţi. 2. pomoću terminala mobilne ćelijske mreţe. 5. Osim ameriĉkog „globalnog pozicijskog sustava“GPS. izraĉunavanje rute putovanja.5 metara. Tehnologija određivanja lokacije Tehnologija odreĊivanja lokacije odnosno pozicije cestovnog vozila preko satelita u osnovi je ista kao pri odreĊivanju pozicije broda ili zrakoplova. Uspješno rješavanje kompleksnog problema lokacije i navigacije vozila traţi od sustava da prvo ignorira nisku razinu detalja i da se koncentrira na glavna svojstva problema ulazeći u 30 .1. Satelitski prijemnik u vozilu treba imati optiĉku vidljivost s barem ĉetiri satelita tako da se moţe iz vremena proleta signala izraĉunati pozicija vozila. 4. 4. preslikavanje ili izraĉuni iz digitalnih karata. 6. tunelu ili zaklonjeno zgradama. te vršeći stalno usklaĊivanje iste. usklaĊivanje putanje vozila utvrĊenu na temelju senzora na vozilu sa poznatom mreţom prometnica.3. informacije o stanju u prometu.4.2. 3.3. koristi se i ruski sustav GLONASS. hotelima restoranima. voĊenje vozaĉa duţ izraĉunate rute. Modul baza podataka digitaliziranih karata Modul baza podataka digitaliziranih karata omogućava realiziranje mnogih funkcija sustava za lociranje i navoĊenje vozila. Naziv „globalni navigacijski satelitski sustav“ GNSS (Global Navigation Satelite System) pokriva ta tri sustava te nove sliĉne sustave koji će biti lansirani.

3.detalje kasnije. Osiguranje podrške vozaĉu pri manevriranju ili korigiranju pozicije vozila na karti radi korigiranja grešaka u sustavu lokacije i navigacije vozila zahtijeva precizno poznavanje pozicije vozila.3. Korištenje digitalnih karata za sustav pozicioniranja mora osigurati pouzdanost i preciznost. 4. Ova tehnika moţe povećati taĉnost za modul pozicioniranja pod uvjetom da je baza podataka karata razumljiva i precizna. 31 . Tipiĉni zahtjev za preciznošću na ulicama u urbanim podruĉjima je 15 metara. UsklaĊivanje karte je postupak usklaĊivanja pozicije (ili -putanje) izmjerene ili dobivene od modula za pozicioniranje te povezivanje tako dobivene pozicije sa lokacijom na karti koja se nalazi u bazi podataka karata. Modul za usklađivanje karte Modul za usklaĊivanje karte ima veoma vaţnu ulogu u sustavu lokacije i navigacije vozila. Ova tehnika je veoma uspješna u smanjenju kompleksnosti problema. Ova ideja od jednostavnijeg koraka do generaliziranja problema je višerazinski zahtjev koji je fokusiran na razliĉite razine detalja.

i sustava za pozicioniranje.. te se ponovno izvršiti usuglašavanje sa pozicijom na karti. Ovo će eliminirati kumulirane greške do sljedećeg koraka usuglašavanja karte. 2009.Slika 11. Modul za upravljanje vozilom Modul za upravljanje vozilom na ruti realizira proces voĊenja vozaĉa duţ rute. G. Sistem usklaĊivanja karata sa pozicijom vozila Veliĉina nesigurnosti u sistemu usklaĊivanja karte moţe se proširiti na nemogućnost izraĉuna pozicije (ili putanje) sa pozicijom koja je oĉitana na karti.: „Modelling and simulation of transportation systems: a scenario planning approach“. kojeg koriste vozila 13 Papageorgiou.3. Automatika.13 4. vol: 50. br: ½. Upravljanje rutom je proces voĊenja vozaĉa duţ rute generiran od strane modula za planiranje ruta. Kada se ne moţe odrediti sigurna pozicija vozila na karti ( zaseban segment puta) moţe se odrediti opća pozicija vozila. 32 .4. On koristi izlaze od modula za planiranje ruta. Ovakvo provoĊenje procesa za svaki uzastopni krug osigurava veću preciznost odreĊivanja pozicije za sustav.

preciznog modula za pozicioniranje. Traţenje baze karata. On zahtijeva pomoć od preciznog pozicioniranja i baze podataka karata koja moţe prepoznati trenutnu poziciju vozila te generirati upravljaĉke upute u realnom vremenu koje se ĉesto mijenjaju. dionice putovanja. sustav za pozicioniranje moţe biti usuglašen sa modulom za pozicioniranje i modulm za usuglašavanje karata. Pisana izvješća mogu biti istovjetna za putniĉke agencije. Povezanost modula za upravljanje rutama i ostalih modula je prikazano na slici PLANIRANJE RUTE MANEVRIRANJE VOZILA BEŢIĈNE KOMUNIKACIJE SUĈELJE ĈOVJEKSTROJ UPRAVLJANJE RUTOM PRAĆENJE RURE BAZA DIGITALIZIRANE KARTE POZICIONIRANJE USKLAĐIVANJE KARTE Slika 12. zahtjeva izraĉunavanja u realnom vremenu osiguravajući traţene koristi. Dodavanje na modul baze podataka o kartama. VoĊenje moţe biti prije putovanja ili u realnom vremenu tijekom putovanja. instrukcije za promjenu smjera. Upravljanje rutom je proces upravljanja vozaĉa duţ rute koji generira modul planiranja putovanja. Veza sustava za upravljanje rutom i ostalih modula sustava za pozicioniranje i navigaciju vozila 33 . Pred putno voĊenje moţe biti vozaĉu prezentirano u obliku printanog izvještaja.na ruti. Ove upute ukljuĉuju promjenu smjera. nazive ulica.

Modul sučelje čovjek Modul suĉelje ĉovjek – stroj osigurava povezivanje sredstava za odreĊivanje lokacije sa navigacijskim raĉunalom i ureĊajem. Ovaj subjekt je sredstvo koje utjeĉe na uvjete rada i povezan je sa utjecajem ljudskog faktora. suĉelje mora biti dizajnirano tako da se moţe spojiti s drugim podsustavima.14 Dizajn ovog suĉelja treba osiguravati sljedeće principe: 1. 3. prometni kontrolni centri mogu odreĊivati lokaciju i pomagati navigaciju vozila na mreţi.3. 5. prometni kontrolni centri stvaraju tekuća prometna izvješća za vozila za prometno upravljanje i predviĊanje.5. Kontrola i prikaz moraju biti u obliku teksta.3. 6.hr/roadrunner. Operacije koje se najĉešće imaju veliki utjecaj na sigurnost moraju se jednostavno koristiti. 4. od lijeva ka desnu i od vrha ka dnu. Više kvalitetnih servisa omogućava vozaĉima korištenje komunikacijskih tehnologija.htm 34 . vozaĉ i sustav navigacije u vozilu mogu primati aţurirane informacije o prometu pomaţući mu pri manevriranju u prometu. prikazivanje i elementi informacije koji se zajedno koriste moraju biti poredani zaredom jedan do drugog. 4.4. kontrola i displeji moraju funkcionirati kako ljudi oĉekuju. uzimajući u obzir podatke neophodne za sustav upravljanja transportom. Modul bežičnih komunikacija Modul beţiĉnih komunikacija je vaţna komponenta za poboljšanje funkcioniranja sustava za lokaciju i navigaciju vozila. Na primjer. Upravljanje. To osigurava performansi i mogućnost predstavljanja potrebnih informacija za vozila.peek. Suĉelje moţe minimizirati potrebe za pamćenjem korisnika.6. 2. 14 Specijalizirani isporuĉitelj signalne opreme i proizvoda: http://www.

str.4. br: 1/2 . Sršen. 141-151.: „Inteligentni transportni sustavi u upravljanju cestovnom mreţom“.Slika 13. ureĊaje za zaustavljanje vozila. ureĊaje za osvjetljavanje ceste. ITS prilagodba ukljuĉuje:     15 ureĊaje za upravljanje vozilom.. vol: 28. Suvremeni promet. Razvoj inteligentnih vozila i automatiziranih saobraćajnica U današnje vrijeme sve više se pokušavaju razvijati i primjenjivati inteligentna vozila ITS funkcionalnosti inteligentnog vozila ostvaruju se putem telematiĉke opreme koja se nadograĊuje na osnovnu opremu i ureĊaje motornih i prikljuĉnih vozila. Beţiĉne komunikacije sustava RGN Sustav autonomne lokacije i navigacije moţe biti izveden sa razliĉitim razinama kompleksnosti. M. 4. ureĊaje za davanje svjetlosnih znakova. 2008. 35 .15 Pri tome je nuţno osigurati usklaĊenost s propisima i pravilnicima o tehniĉkim uvjetima vozila u prometu na cestama odnosno drugim prometnicama.

kao daljnji korak razvoja sustava naprednog pomaganja vozaĉu (ADAS – Advanced Driver Assistance Systems).Automatizirane. telemetrije. video nadzor i upravljanje protoĉnošću. Aktivni sustavi sigurnosti postaju vaţan dio vozila i bitan ĉimbenik poboljšanja sigurnosti odvijanja prometa.16 Više od 95 posto svih odluka koje vozaĉ donosi u voţnji vezano je uz osjet vidljivost i. bolje uoĉavanje prometnih znakova i poruka itd. poboljšano uoĉavanje objekata. 2.. ureĊaje za kretanje vozila unatrag. naplata pametnim beţiĉnim karticama. Nakon ameriĉke inicijative (Intelligent Vehicle Initiative). odnosno inteligentne saobraćajnice ostvaruju se informatiĉko-komunikacijskom nadogradnjom klasiĉne cestovne saobraćajnice. u znaĉajnom su dijelu i ostvarene.: „MeĊunarodno znanstveno-struĉno savjetovanje Logistika i inteligentne transportne tehnologije . 2009 36 .     ureĊaje za omogućavanje normalne vidljivosti. Šafran M. telemetrija meteoroloških uvjeta. ostale ureĊaje i opremu vozila. 16 Ivaković Ĉ. ureĊaje za kontrolu i ispuštanje ispušnih plinova. ZUR i ZUT su se ukljuĉile u sliĉne projekte programom EC i2010 Intelligent Car Initiative. ITS rješenja omogućuju: 1. Zbornik radova. Zagreb : Fakultet prometnih znanosti. 3. upravljanje promjenjivom saobraćajnom signalizacijom itd. UreĊaji za osvjetljenje ceste i ITS rješenja poboljšanja vidljivosti mogu znatno povećati sigurnost odvijanja saobraćaja uz smanjenje broja i teţine posljedica prometnih nesreća. ureĊaje za spajanje vuĉnog i prikljuĉnog vozila. Poĉetne procjene da će u 10 godina ITS prepoloviti broj smrtno stradalih i ozlijeĊenih. Poĉetna rješenja su:       telekontrola gabarita vozila (primjenom lasera i optiĉkih rešetaka). automatski sustavi spreĉavanja zaleĊivanja kolovoza.prilike za novi gospodarski uspon“. telekomande i mobilne komunikacije. prilagoĊavanje na svjetlo i tamu pri izlasku iz tunela i ulasku u tunel. što ukljuĉuje sustave telekontrole.

Zaključak Savremeni naĉin ţivota zahtijeva porast mobilnosti. uvesti nove tehnologije u rad. zbog nemogućnosti umreţavanja i korištenja on-line informacija dolazi do ĉekanja. prvenstveno. MeĊu njima je koncept i praktiĉno korištenje ITS. Naši gradovi odgovaraju ovoj krizi sa razliĉitim politikama. smanjuje rizike od kraĊe i zloupotrebe. obzirom da koncepcija ITS-a nalaţe. GPS-BH predstavlja efikasan alat visokog stepena ROI-a (return on investment . koji je sposoban otvoriti nove puteve koji mogu ostvariti odrţivu mobilnost u našem komunikacijskom i informacionom okruţenju. zatim više primjenjivati GPS usluge. neuĉinkovitog prijevoza. upravljivost i poboljšan odziv prometnog sistema ĉime on dobiva atribute inteligentnoga. te osiguranje sigurnih i efikasnih operacija transportnog sistema. Atribut inteligentni općenito oznaĉava sposobnost adaptivnog djelovanja u promjenljivim uvjetima i situacijama pri ĉemu je potrebno prikupiti dovoljno podataka i obraditi ih u realnom vremenu. 37 . kao što su: senzori. da bi smo se mogli koristiti pogodnostima koje donose nove tehnologije i ITS rješenja potrebno je uloţiti daleko veći napor u razvoj prvenstveno infrastrukture.povrata investiranog) koji omogućava efikasno upravljanje flotama vozila smanjujući troškove goriva i poveĉavajući cjelokupnu operativnost vaših transportnih kapaciteta. prevenira otuĊenje i ošteĉenje opreme i vozila i izuzetno pozitivno utiće na ponašanje vozaĉa i ostalog osoblja ukljuĉenog u procese transportnog rada. ITS omogućuje informacijsku transparentnost. induktivne petlje i sl. Upravo saobraćajna infrastruktura je osnova za razvoj ITS sistema. analiziranje postojećeg stanja te njegovu nadogradnju uz eventualni prelazak sa fiziĉke na virtualnu mobilnost. za što nam je potreban struĉni kadar. koje pokušavaju uskladiti potraţnju uz porast mobilnosti sa potrebom smanjenja prometnog zagušenja i zastoja u prometu. materijalna sredstva i odgovarajući vremenski period. Budući napori će sigurno zahtijeva rad na više podruĉja. U poreĊenju sa zemljama Europske Unije Bosna i Hercegovina ima daleko manje razvijenu saobraćajnu infrastrukturu. sniţava troškove osiguranja. Dakle. To rezultira stalnim rastom opterećenja transportne infrastrukture što stalno izaziva porast opterećenja posebno na urbanim arterijama. Ĉesto se to ostvaruje sa stalnim porastom korištenja osobnih vozila. osiguranje zaštite okoliša. zastoja. Iako je ĉovjek inteligentna sastavnica klasiĉnog prometnog sistema.

URL: http://www. br. 39-50. Školska knjiga. Mišljenović. 2009. G.peek.F. vol: 28. Cerovac.: Umjetna inteligencija... Open Directory .gov 13. S. M. Sršen.Literatura 1. 2003.: „Inteligentni transportni sustavi u upravljanju cestovnom mreţom“.. br: 1/2 . URL: http://www. 2005. Bošnjak. Suvremeni promet. P. 5. 8.. Zagreb : Fakultet prometnih znanosti. Papageorgiou.. str. 141-151..htm 14. Internet izvori: 11. Zagreb. URL: http://www. Addison Wesley. 2008..its. 2. 1994.prilike za novi gospodarski uspon“. Ivaković Ĉ. Prometna zona. Zbornik radova. Specijalizirani isporuĉitelj signalne opreme i proizvoda: http://www. 353-355 10.. Znanstveni skup Nezgode i nesreće u prometu i mjere za njihovo sprjeĉavanje. Suvremeni promet..: „MeĊunarodno znanstveno-struĉno savjetovanje Logistika i inteligentne transportne tehnologije . 7. Norvig. S. Russell. Strmeĉki. Intelligent Transportation Systems (ITS).. Tehnika i sigurnost prometa. K. Šafran M. Luger.Science: Technology: Transportation: Intelligent Systems.hr/roadrunner. I.com/ 38 . Tehnologija cestovnog prometa. Automatika.org/Science/Technology/Transportation/Intelligent_Systems/ 12. Zagreb.: Artificial Intelligence. Fakultet prometnih znanosti.dot. G. 2009. Sveuĉilište u Zagrebu. vol: 50. 2008.: „Modelling and simulation of transportation systems: a scenario planning approach“. F.prometna-zona. D. Mandţuka. 1991.. str. S. Lj.dmoz. RITA. Maršić.: Artificial Intelligence: A Modern Approach. str. V. 9. I. HAZU 2007. Ţupanović. Antoliš.: „Informacijska sigurnost i inteligentni transportni sustavi“. br: 1/2 . 3. vol: 28. Šimunović: „Mogućnosti inteligentnih transportnih sustava u poboljšanju stanja sigurnosti u prometu“. Magušić. 4. I. Prentice Hall. 2001. Fakultet prometnih znanosti. Ĉlanci 6. 5.

Globalnog pozicijskog sustava ITS – Inteligentni transportni sistem RAK .globalni navigacijski satelitski sustav GPS .Regulatorna agencija za komunikacije ADAS .Electronic Funds Transfer GNSS .Sistem naprednog pomaganja vozaĉu 39 .Skraćenice EFT .

Veza sustava za upravljanje rutom i ostalih modula sustava za pozicioniranje i navigaciju vozila Slika 13. Prikaz loop detektora Slika 10. Radar i radio senzor Slika 7. Globalni pozicijski sustav Slika 11. Sistem lasersko-radarskih senzora Slika 8. Lasersko-radarski senzor Slika 9. Pasivni infrared senzor i princip rada Slika 6.Popis slika i tabela Slika 1. Korisniĉki zahtjevi RGN usluga Tabela 2. Prikaz lokacija senzora u FBiH za brojanje saobraćaja Slika 4. RGN sustav Slika 2. Sistem usklaĊivanja karata sa pozicijom vozila Slika 12. Popis lokacija fiksnih foto-radar u BiH 40 . Beţiĉne komunikacije sustava RGN Tabela 1. Kamera za nadzor saobraćaja Slika 3. Infracrveni senzor Slika 5.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful