RIMSKA

MITOLOGIJA
InfoMistery - Radio Stella Maris 97,3 MHz InfoMistery - Radio Stella

ery - Radio Stella Maris 97,3 MHz

Bogovi iz Grèke Rimljani su svoje bogove i božice preuzeli od Grka koji su se smjestili nedaleko od Rima. Venera je božanstvo vrta prije nego što se poistovjetila s Afroditom. grèkom božicom ljepote. bilo u ženskom rodu. Rimljani su takoðer. Osnivaèi Rima bili su Romul i Rem.Radio Stella Maris 97. za razliku od onih preuzetih iz Grèke. Pripovjedalo se da je na tajanstven naèin nestao sa zemlje i postao bog pod imenom Kvirina. ali je u rano doba povezan s ratarstvom i vjerojatno je bio znamen oluje.3 MHz InfoMistery . Karakteristièno je za rimske mitove. Neki rani Rimski obiteljski bogovi bili su. iako povezan i inspiriran grèkim mitom. Neka svjedoèanstva potjeèu iz kasnog razdoblja jer su prouèavatelji starina oživjeli sjeæanje na kultno obožavanje. èini se. bogom starih vremena prije Zeusa. preuzeta je od Atene Palade.RIMSKA MITOLOGIJA U najranijoj rimskoj religiji nema mitologije. Vulcan vulkana. ukljuèujuæi porijeklo grada i rimski narod. Ta su božanska biæa izvorno bespolna. Sve te duhovne sile sa svojim ogranièenim funkcijama nemaju osobnosti niti lika.Radio Stella Maris 97. podešavali grèku mitologiju vlastitim ciljevima i na taj naèin mijenjali mitove. No. Rimski su bogovi sa svojim novim identitetima preuzeli sve od svojih grèkih pandana. ali se ona odnose na mnogo raniju vjersku praksu. koliko je poznato. Još jedan važni mit u Rimskoj mitologiji. Saturn je povezan sa sjajem. božanstvo plodnosti i rasta u žena izjednaèena s Herom. ep je koji govori o vremenu prije nastanka Rima i njegovom osnivanju a spjevao ga je Rimski pisan Vergilije. Grèki Apolon javio se u Rimu preko Etrušæana ali nije bio od velika znaèenja sve do vremena cara Augusta. Minerva. Romul. ery . istog porijekla: Ceres (creare stvaranje). sastojala u štovanju duhovnih snaga s ogranièenim ili specijaliziranim funkcijama.Radio Stella . a religija se. pa niti mitologije. u Napuljskom zaljevu. a Dijana je bila duh šuma. Merkur je bio numen prometa. usmrtio je svog brata i postao prvim vladarem i zakonodavcem Rima. Mars je bog rata. bila je sila koja pokreæe rast žita. Marsovi blizanci. Bog Saturn bio je poistovjeæivan s Kronom. spominje se bilo u muškom. isto tako nemaju meðusobnih odnosa. samo je njegovo poistovjeæivanje s Aresom stavilo u prvi plan njegovo ratnièko obilježje. da se odnose na historijske dogaðaje. Dok je njegova družica Junona.3 MHz InfoMistery . Neptun vjerojatno s navodnjavanjem. èije ime znaèi «rimski». Pripovjest govori o Enejinu bijegu iz Troje i njegovu putovanju u Italiju. te osnivanju gradova koji æe biti kljuèni u kasnijem osnivanju Rima. etrušæanska zaštitnica zanata. Prihvatili su velika grèka božanstva i dali im Rimska imena. Flora je cvjetno božanstvo. Pastirsko božanstvo Pales ili Pares. Velika veæina mitova što su ih Rimljani pripovijedali o svojim bogovima i božicama bili su naprosto preuzeti od Grka. Svi grèki bogovi osim Jupitera imaju tragove mitologije koja bi ih vezala za njihove grèke istovjetnike. Jupiter veliki je indoevropski bog neba i javio se u Italiji nezavisno. koje je dojila vuèica.

Metamorfoze. Starci su se zaèuðeni divili i u strahopoštovanju odluèili zaklati gusku u èast gostiju. putovali su brdovitom Frigijom u Maloj Aziji.e. sestre prema bratu. meðu svima njima. Rimska mitologija posjeduje jedno od najizvanrednijih djela u pocvijesti svoje mitologije. ponekad grotesknom. preobuèeni u putnike.) Najveæe djelo na tom polju jesu Metamorfoze.Metamorfoze Rimljani su imali izuzetnih pripovjedaèa.pr. Poznate su i pripovijesti o Ifis. Pripovijest o Jupiteru koji svoju ljubavnicu Io preobražava u pokušaju da razoèara Junonu. baroknom. Jupiter i Merkur.Radio Stella .n.g. koju su bogovi preobrazili u muškarca. dvoje staraca koji su tu sretno živjeli od svoje mladosti. Jupiter im je želje ispunio i tako su Filemon i Baukida služili u hramu do kraja života. pa se Venera smilovala na njega i oživjela statuu u lik prekrasne Galateje. bujnom. – 17 g.e. Meðu njima je i poznata pripovijest o Narcisu koji se ubio zbog neuzvraæene ljubavi svoga vlastitog odraza u vodi. Pigmalion. Nitko ih nije želio primiti na konak. ili kæerke prema ocu. Meðu najizuzetnijim pripovijetkama jest prièa o tome kako je siromašan paru Filemonu i Baukidi.3 MHz InfoMistery . okružiše ih svom moguæom udobnošæu i ponudiše najboljim što im se u kuæi našlo. U cijelosti je rijeè o raskošnu. o nimfi Dafne koja se preobrazuje u lovorovo stablo kako bi izbjegla Apolonovoj ljubavi i o Jupiterovoj ljubavi za Kalistu.Radio Stella Maris 97. Osim Vergilija. Izvanredne pripovijesti o bogu Jupiteru njegovo su djelo. Druge pripovijesti govore o osvetoljubivosti bogova a mnoge druge opisuju ljubav meðu ljudima. èesto duhovitom. Pripovjedaè Ovidije ispripovjedio je 50 dugih i 200 kratkih pripovijesti o rimskim božanstvima. Najposlije su stigli do skromne kolibe Filemona i Baukide. Filemon i Baukida bijahu tako siromašni da su u kuæi imali tek najpriprostiju hranu. da umru u istom trenutku. djevojku zaljubljenu u drugu ženu. svaki put kad bi natoèili vino iz pehara on bi se sam od sebe ponovo napunio. Kad su zajedno sjeli za stol. preobrazili su se u dva stabla koja i danas tamo rastu jedno pokraj drugoga. Dva su boga tražila neko mjesto da otpoèinu. radnje i opisa. ali oni udvorno putnicima izraziše dobrodošlicu.Radio Stella Maris 97. poznati ženomrzac. Njegov se najveæi dar sastoji u raznolikosti pripovijedanja. koji se zaljubio u kip koji je sam stvorio. retorièkom. najèitaniju riznicu grèkih mitova na latinskome dao je Ovidije (43. Ovidije se zanimao i bio je osjetljiv za psihologiju neprirodne ljubavi. djelo u kojem je Ovidije ispripovjedio 50 dugih i 200 kratkih pripovijesti. o Jupiteru koji otimlje Europu u obliku bika. ery . Tada Jupiter upita starce što bi željeli a Starci su se nakon što se posavjetovaše odluèili za dvije stvari: da budu sveæenici u hramu i da.3 MHz InfoMistery . ali su sve kuæe do kojih bi došli bile zakraèunate i zasunute. Savršeno organiziranom djelu. povezanih tanahnom niti savršeno podešenih preobrazbi. Bogovi tada objelodaniše tko su i rekoše dobrim starcima da ne treba zaklati gusku. kad bude za to došlo vrijeme i kad æe morati umrijeti.n. a kad je došao kraj. Bogovi tako izazvaše poplavu koja je potopila sve kuæe u kraju osim njihove kolibe koju su preobrazili u hram ukrašen mramorom.

Radio Stella Maris 97.3 MHz InfoMistery . Dok su dva princa bacala ždrijeb da vide koji æe po povratku prvi imati to premuæstvo. Tada su se Etrušæanske snage digle protiv Rima. Legenda govori kako su im pomogla dva tajanstvena jahaèa. Predaja spominje sedam rimskih careva: Romul. Brut je hineæi da šepa. Numa Pompilije koji je Rimu podario vjerske institucije a pritom ga je navodno savjetovala nimfa ili božica Egerija.Radio Stella Maris 97. Tada je Brut poveo vojsku i potjerao kralja i njegovu obitelj. najveæi ugled u Rimu uživat æe onaj koji meðu vama prvi svojoj majci dade poljubac». pritisnuo usne na Majku zemlju. koje se poistovjetilo s božanskim blizancima Kastorom i Poluksom.Radio Stella . Blizanci. i tri Etrušæana Tarkvinije Prisko. Aruna i Seksta te neæaka Junija koji je hinio da je glup samo da bi izbjegao ujakovu ljubomoru a poznat je pod imenom Brut. riznica mitova koji su snažno dojmili mašte Rimljana i postali dijelom nasljedstva Evrope. Vlastiti Brutovi sinovi otkriveni su gdje kuju zavjeru za povratak kralja Tarkvinija i otac ih nemilosrdno osudi na smrt. Anko Marcije. Brut tako dobiva naslov Liberatora. Servije Tulije i Tarkvinije Superbo.Kraljevi i država Meðu Rimskim piscima istièe se Livije èije su rane knjige. Jedva osvojena sloboda kratko je potrajala. Ratovi su se nastavljali. Jupiterovi sinovi bili su pokrovitelji Rimske konjice. Tul Hostilije. Rimljani su izvojevali pobjedu nad Etrušæanima kod jezera Regilus. Dva starija brata i Brut bili su poslani na proroèište u Delfe. na èijem su èelu kao konzuli bili Brut i Kolacije èiju je ženu. Imao je tri sina: Tita. Livije pripovijeda i dalje. Posljednji kralj boi je samovoljni militarist. Iako se spominje cjelokupna legenda ery .3 MHz InfoMistery . uspostavivši republiku. Svojevoljno su upitali proroèište tko æe od njih vladati Rimom i bilo im je reèeno: «Mladiæi. lijepu Lukreciju silovao Seksto najmlaði Tarkvinijev sin.

što je Michael Grant nazvao «rimskim traganjem za prošlošæu». slikar francuske revolucije). bila je to glasovita Otmica Sabinjanki (to je prizor kojega je Poussin naslikao u statièkom savršenstvu. Kad je sveèanost bila na vrhuncu. kao što je èesto sluèaj.e. Iako se o arheološkim pojedinostima još raspravlja. kao što legenda datira te dogaðaje (uobièajena 753. obuhvaæa niz božanstava i mjesta na kojima se ona kreæu. povezivanje Rimljanja i Sabinjanki.g. Samo je pomanjkanje žena ugrožavalo opstanak države. koji je umro 17.Radio Stella Maris 97. na mjestu na kojem su kao dojenèad bili spašeni od smrti. Nesretna Reja Silvija rodila je blizance Romula i Rema. Rem se rugao Romulu jer je uspio skoèiti preko nekoga poluizgraðenog zida. a meðu njima i mnoštvo Sabinjanki koje su živjele u blizini.3 MHz InfoMistery . poznato je da su rimski brežuljci nastanjeni približno odo 2000. Vestalske su djevice bile djevojke izabrane izmeðu 6 i 10 godine da bi 30 godina služile božici Vesti.. Poènimo s nastankom grada.. Meðutim.Radio Stella Maris 97. Romul je stoga ubio Rema i kazao: «Tako æe stradati svatko tko bude prešao moje zidove!» Romul tada utvrdi brežuljak Palatin. Djecu je pronašla vuèica i napojila ih svojim mlijekom. Djeca u plutajuæoj kolijevci i sisanje divlje zvijeri predstavljaju motive narodne pripovjetke. prinese bogovima žrtve i dade ljudima zakone. Ljudi su dolazili iz okolnih krajeva. Blizanci su bili u košari izloženi smrti na rijeci Tiberu. Prema jednoj verziji pripovijetke. ukljuèujuæi Faustula (Kojega se povezuje s bogom Faunom. Romul tako proglasi održavanje žetvenih sveèanosti.pr.e. ljudsko i životinjsko srodstvo.n. Vestalska djevica. jer je to znaèilo da bi neprijatelj mogao uèiniti isto.Traganje za prošlošæu Tipièno rimski mitovi nisu se u tolikoj mjeri odnosili na bogove i božice i na daleku prošlost.Radio Stella . posvaðali su se i Romul je ubio Rema. osnovali su novi grad. tek je jedan od nekoliko tradicionalnih datuma utemeljenja grada). Reja Silvija bila je silovana i navodno je silovatelj bio bog Mars.3 MHz InfoMistery . Rezultat je bio rat izmeðu Sabinjana i Rimljana. mjesto vukova. Neki pokazatelji prilièno jasno ukazuju da je utemeljenje Rima nastalo spajanjem dviju struja. buduæi Rim. a konaèno ih je spasio pastir Faustul odnesavši ih svojoj ženi Aki Laurenciji da ih njeguje.stoljeæa a ne 8. Kad su djeèaci odrasli. Verzija pripovijesti koju je dao veliki rimski historièar Livije.g. ali da jedinstvenog grada tamo nije bilo do 6.g.n. Završio je tako što su se otete žene sruèile meðu ratnike. blizanci. a Rubens sa senzualnom žestinom). Djevice su se smjele udavati tek nakon što su trideset godina služile božici. ery . iako netoèno naslikao Jaques Louis David. mladi snažni Rimljani navališe na žene sposobne za brak. Mit. preklinjuæi da im oèevi i tastovi ne prolijevaju jedni drugima krv (prizor je izuzetno. ali košara je isplivala na obalu na mjestu gdje je raslo smokvino stablo. je višeznaèno patriotski mit. blizu spilje zvane Lupercal. To je bio loš znamen. Morale su ostati djevicama cjelo to vrijeme i svako bi se ogrješenje vrlo okrutno kažnjavalo jer bi ta vestalka bila živa zakopana. koliko su pripovjedali o ljudima u prošlosti i historijskim dogaðajima. Poveæao je broj stanovnika izgradivši svetište izbjeglicama na Kapitolu i uspostavi u državi novu politièku stabilnost imenujuæi Senat od stotinu «otaca».

Radio Stella . Iz Albe Longe. a Didona ga u oèaju prokune i ubije se. sin trojanskog junaka Anhiza i božice Afrodite. a u razdoblju izmeðu tih dvaju dogaðaja podruèje su nastavali mitski preci rimske aristokracije. Simbolika koju Didona ima u ovoj prièi su opasnosti po opstanak Rima.3 MHz InfoMistery . ali Zeus naredi Eneji da napusti Didonu i otplovi za Italiju. Eneja je pobjegao iz goruæega grada noseæi svoga hromog oca na ramenima i vodeæi za ruku malog sina Askanija. On joj se nježno obraæa no ona zaslijepljena mržnjom okreæe mu leða. Oko 300 g. dok njegov sin osnuje Alba Longu (Castel Gandolfo. ali nisu folklorni.pr. Eneja tu porazi sve svoje neprijatelje meðu Etrušæanima i Latinima koji su nastanavali kraj i osnuje grad Lavinij (suvremeni Pratica de mare. ali ih je aristokracija svojevoljno mijenjala u skladu s vlastitim nakanama. gdje ga je primila Didona. Stigavši u Italiju. ery . Opæenito govoreæi. kraljica Kartage. jugoistoèno od Rima). božanski kovaè. Tada Eneja otplovi do ušæa Tibera i doðe na brdo Palatin gdje mu majka Venera dade štit kojega je izradio sam Vulkan. od kojeg je nastao Rim. južno od Rima).Izbjeglice iz Troje S vremenom su Rimljani došli u bliži dodir s Grcima èija ih se kultura zaèudno dojmila. utemeljitelj grada Alba Longe. dobio je ime Julus kako bi ga se povezalo s obitelji Julijevaca koje je èlan bio i sam Julije Cezar. Zamišljeni datum tog zbivanja bio bi èetvrto stoljeæe prije osnutka Rima i dogaðaj se povezalo s osnivanjem grada Alba Longa. mnogo su generacija kasnije potekli Romul i Rem. Traganje Trojanaca za novim domom opisao je u epskome stihu i epskom velièajnošæu Vergilije u Eneidi. pokrajinu južno od Rima. ali u odnosu na koju su pokazivali stanovitu ambivalenciju i poželjeli su povezati svoje porijeklo s grèkom tradicijom. Enej posluša. Nabavio je brod i plovio do grèkih otoka. Oni sadrže folklorne elemente.Radio Stella Maris 97. Izmeðu Eneje i Didone razvila se strastvena ljubav. Kada je Troja pala pod opsjedanjem Grka. kolao je mit o tome kako su Trojanci pobjegli zbog razaranja Troje. Temelje se na historijskim dogaðajima. Tamo susreæe Didonin duh. i nastanili Laciju.Radio Stella Maris 97. do Sicilije i do Kartage. Primjerice Enejin sin Askanije. Eneju odvodi u podzemlje proroèica Sibila kumanska. Susreæe i duh svog pokojnog oca koji mu govori o buduæoj rimskoj slavi. Eneja je bio Trojanski princ.3 MHz InfoMistery .e. Veliki rimski mitovi nisu bili izraz nesvjesne volje naroda. rimska se mitologija ne uklapa neposredno ni u jednu postojeæu teoriju mita. gdje ga zove sudbina.n. Hanibalovu najezdu iz Kartage i dolazak Kleopatre iz Egipta.

On se potom prestrašio i kupio preostale tri knjige po prvobitnoj cijeni.m. zanesene proroèice. Kad se sruši Rim. Rimsko je carstvo na zapadu meðutim. Upravo prema njenom proroèanstvu kaže legenda.n.e. i za koju se smatralo da je njegov duh koji ulazi u nebo. vjerovanje je u njegovo ponovno javljanje. Naposljetku je ipak kazala «Želim umrijeti». sin Marka Antonija donijet æe sa sobom zlatno doba sreæe. tu je i mit o vjeènosti Rima koji se zadržao i u kršæanstvu: Dok stoji Koloseum. ona je tri uništila i ponudila mu preostalih šest po istoj cijeni. Jedan meðu njima velike probojne snage preuzet je od Grka i govori o prošlome zlatnom dobu sreæe kada je vladao Saturn. a jedna od njih obitavala je u uzvišenom svetištu koje se i dan danas može vidjeti u Cumai. Obzirom da su Rimljani vjerovali da su carevi božanska biæa.Radio Stella Maris 97. i oni su imali svoje mitove. poznavao je brojne Sibile. ali je zaboravila tražiti i vjeènu mladost. srušit æe se svijet. Osim Julija Cezara. i to u sluèaju državne opasnosti.3 MHz InfoMistery . Nudila mu je devet knjiga. i Rim æe se srušiti. tu je i mit o drugom Rimskom caru Neronu Redivivusu. Stajat æe i Rim. Oko Julija Cezara ispredeno je nekoliko nadnaravnih dogaðaja koji su pretvoreni u mitove. Ovim se mitom izvanredno poslužio pisac Vergilije u svojoj èetvrtoj Eklogi napisanoj kao dobrodošlicu buduæemu roðenju sina cara Marka Antonija i carice Oktavije. Još jedna legenda kazuje kako je jedna od Sibila nudila Tarkviniju starijem zbirku proroèanstava po previsokoj cijeni. Knjige su tako pohranjene kod posebnog reda sveæenika i èitalo ih se samo po naredbi Senata.g. Ponovno je odbio i ona je uništila naredne tri knjige. Prema jednoj legendi. Bio je to uvjerljiv mit.Rimski vjerski mitovi Postojalo je u Rimskoj mitologiji i nekoliko vjerskih mitova. Jedan od njih povezan je s priviðenjem koje ga je natjeralo da prijeðe Rubikon i napadne Rim. blizu Napulja.e. Sibila je zamolila boga Apolona da joj udijeli vjeèni život. ery . g. Tako je Sibila odumirala dok najposlije nije živjela nemoæna u boci.Radio Stella Maris 97. Kad se sruši Koloseum. i o njegovom moguæem buduæem povratku. Car Neron izvršio je samoubojstvo 68. pr. propalo.Radio Stella . Kad je odbio.3 MHz InfoMistery . Koloseum je ostao kao i zamršena povijest legendi i mitova koje je Rim ostavio za sobom. Stari Rimski svijet. drugi je mit o tome kako su se na njegovu ukopu pojavila dva božanska biæa i naposljetku prièa o kometi koja je oznaèila smrt samog Julija Cezara 44. Naposlijetku. a mit o njegovu povratku veoma je raširen i u Rimu i u Grèkoj.