Retorika

Uvod
U naše vrijeme ima moć onaj tko zna govoriti. Čovjek se poznaje po govoru. Poeta nascitur, orator fit! Govori da te vidim! (Sokrat)

Uvod
Eupeia – ljeporječje Pravogovor – ispravni govor bez obzira na ljeporječje Moć uvjeravanja; zloupotreba u demagoške svrhe (pretjerivanje, licemjerje, neiskrenost)

Uvod Oplemenjivanje i unapreĎivanje meĎuljudskih odnosa Dobar se govor odlikuje jasnoćom. emocionalnošću i izražajnošću. domišljatošću i govornom spretnošću . logičnošću i poetičnošću. neizvještčenošću.

Uvod Sastavljajući govor obogaćujemo rječnik. oslobaĎamo se treme. potiče na kreativno oblikovanje i izražavanje vlastitog mišljenja Kad bi ljudi bili retorički osvješćeni političari ih ne bi gurali u ratove i zločine – razotkrivanje manipulacije .

urazumiti ali lijepa riječ nas potiče i na stvaralaštvo. probuditi savjest. ohrabriti kukavne. Dobra riječ može uzbuditi bezčutnost. ljude ispunjavamo osjećajima dobrotom i ljepotom. uvjeriti. poetizirati šture . raspoložiti tužne.Uvod Poučiti.

Uvod Prava je muka i nevolja kad čovjek nema dovoljno duha d bi dobro govorio. ni dovoljno pameti da bi šutio Pametan čovjek ne samo da ne govori gluposti nego ih i ne sluša .

5. 2. Elocutio Memoria Pronuntiatio / Actio . Inventio Dispositio 3.Stupnjevi u nastajanju govora 1. 6. 4.

nakon što sjedne ne zna što je rekao Ako govornik nije zaintrigiran temom neće biti uvjerljiv . prikupljanje graĎe) Govornički blefer: prije nego što ustane ne zna što će reći. odabir teme. dok govori ne zna što govori.Inventio Izmisli što ćeš reći (nadahnuće.

Dispositio Izumljeno rasporediti (sreĎivanje i analiza prikupljene graĎe) Uvod  Razrada  Zaključak  .

nema dodvoravanja ali ni ignoriranja Captatio benevolentiae.uvod Usmjeriti pozornost na sebe.Dispositio . pristojno oslovljavljanje i skromno predstavljanje. treba odlučiti o stupnju udaljenosti i bliskosti. Publika hoće osjetiti da govornik govori baš njima. s puno pažljivosti i takta . pridobiti naklonost.

čast mi je i zadovoljstvo govoriti pred tako cjenjenom publikom.Dispositio .uvod Izbjegavati fraze: drago mi je da ste se okupili u tolikom broju. ne pretjerano ukazivati na moguće i stvarne nedostatke govora Tua res agitur _ radi se o tvojoj stvari . Izbjegavati isprike ili objašnjenja razloga raspoloženja ili nedovoljne pripremljenosti.

temu.uvod Obećanje da će biti kratak. Osobni stavovi se na početku ne smiju iznositi da se publika ne bi prerano zasitila . prikazivanjem poznatih činjenica u novom svjetlu. intrigantnim tezama. suprotstavljanjem mišljenja. da će se strogo pridržavati teme (dati unaprijed tekst govora u skraćenom obliku) Anegdota zbog usmjeravanja pozornosti na osobu. prigodu Zainteresirati postavljanjem pitanja.Dispositio .

uzvišen. Najava teme ujedno je najava stila (jednostavan. svečan tužan.uvod Najava teme. umjeren) i tona govora (ozbiljan.Dispositio . kratki sadržaj. njezin značaj. povod i cilj govora. miran. bez sticanja pozornosti nema razultata. Ako je stvorena motivacija ostvareno je pola uspjeha. uobičajen uvod i neobičan uvod . humorističan.

uvjeravanje slušatelja u ideje i poruke Ne mnogo nego na mnogo načina Manje podataka i argumentirati ih na više načina – tako misli lakše dopiru do svijesti i dulje se u njoj zadržavaju Sadržaj govora podijeliti u više dijelova. objektivne ali i subjektivne dokaze . sadržaj najaviti da bi se olakšalo praćenje Navoditi provjerene podatke.razrada Izlaganje i dokazivanje. razvijanje osnovne misli.Dispositio .

u dokazivanju nizati argumente tako da njihova uvjerljivost raste Ponavljanje osnovne misli drugim riječima olakšava pamćenje najvažnijeg u govoru Dobra razrada glavnog djela omogućuje govorniku da se ne udalji od glavne teme (pa ga slušatelji ne mogu slijediti) Vraćati se središnjoj misli.razrada Korištenje gradacije. digresije uklopiti u tijek govora tako da slušatelji steknu dojam da se radi o logičkim dijelovima cjeline .Dispositio .

predviĎanje prigovora i reagiranja na njih. umetanje izmišljenih dijaloga. .Dispositio .razrada Ne samo monologizirati. poticaji tipa pokušajte zamisliti. obogatiti govor dijaloškim momentima (retorička pitanja. Pokušajmo ovu ideju dalje razraditi Veza uspostavljena izmeĎu govornika i slušatelja na početku govora ne smije se prekidati u njegovom glavnom dijelu.

kratko. jezgrovito. Naglašavanje glavne misli. rekapituliranje govora.Dispositio .zaključak Sažimanje. Finis opus coronat (zahvala za pozornost i strpljenje) . posljednje riječi se dulje pamte od ostalih dijelova govora. izazivanje osjećaja slušatelja da bi se pridobili za glavnu misao Tri dijela:  sažetak: početna misao i cilj govora  poziv na prihvaćanje iznijetih misli i poticaj na djelovanje  učinkovit završetak. uvjerljivo.

Elocutio Govor ukrasiti riječima (jezično oblikovanje govora i brušenje stila) Pisanje i sastavljanje napamet. Tekstualizacija može biti potpuna ili djelomična (navesti rečenice koje izlažu glavne misli i one koje mogu snažnije djelovati na publiku) .

Memoria Naučiti govor napamet da bi se stekla sigurnost u nastupu. pogled na papir otežava kontakt sa publikom Pozornost okrenuta smislu govora a pogled publici .

ugodnim i čistim glasom .Pronuntiatio / actio Pretpostavka uvjeravanja: dobro poznavanje teme. treba znati gdje treba započeti. znati što. kako. a gdje završiti misao. neokrnjeno. s kojim ciljem govoriti Riječi izgovarati jasno.

. svojim kretnjama pomaže naše izražavanje. pokušavamo se sporazumijevati s okolinom gestama i mimikom.Pronuntiatio / actio U situacijama kad nam ponestane riječi i kad elokventnost zakaže. Tijelo nesvjesno ili svjesno odašilje signale i onda kad možemo jako dobro upotrijebiti i riječi. točnije svojim tijelom pokušavamo dati nekakav znak. više ili manje. Naše tijelo.

prešutjeti ili slagati.Govor tijela Čovjek može vrlo teško. Ono odaje naše namjere i onda kada nešto želimo sakriti. . kontrolirati sve poruke koje njegovo tijelo signalizira i sakriti govor tijela. ili možda uopće ne može.

sigurnost a ne pokušavati privlačiti pozornost nekom atipičnošću  Poželjnim tjelesnim stavom smatra se ležernost. smirenost.Govor tijela Stav  Stavom i izgledom treba što je više moguće prezentirati sabranost. djelotvornost. budnost. umjerenost. koncentriranost .

a ne pogrbljeno. a ne ih prekrižiti. jer možete odati da ste nervozni.Govor tijela Položaj tijela Ako stojite dok razgovarate s nekom osobom. da vam se nekamo žuri i da nemate dovoljno vremena ili strpljenja za svog sugovornika  opustiti ruke uz tijelo. jer prekriženim rukama ili nogama odajete odbojnost. trebali biste:  stajati uspravno. neprijateljstvo ili nespremnost na suradnju  držati glavu i bradu uzdignuto. jer pogrbljeni stav odaje flegmatičnu osobu s manjkom samopouzdanja  biti mirnih nogu. a ne pognuto. nesigurni i . kako ne bi ispalo da ste povodljivi. a ne cupkati u mjestu.

Ako hodate. a ne raširiti ili prekrižiti koljena.Govor tijela Ako sjedite. morate:  hodati odlučno da pokažete da stvarno nekamo idete  ako se saginjete da biste podignuli neki predmet. trebate savinuti koljena . trebali biste:  sjediti uspravno i mirno bez vrpoljenja u stolici  noge prekrižiti kod gležnjeva.

igranje kosom. mljackanje . torbi ili bilo kakvoj podlozi.  bubnjanje prstima po stolu. šminkanje. žvakanje gume.Govor tijela Treba izbjegavati:  češkanje.  grickanje noktiju. češljanje pred drugima. oblizivanje. čačkanje zuba.

Govor tijela Gestikulacija  Energični ljudi gestikuliraju mnogo više od mirnih i rezerviranih ljudi  Izbjegavati gestikulaciju kojom bismo nekoga mogli uvrijedili ili bi se zbog nje mogao neugodno osjećati  Izbjegavati gestikulacija koja bi indicirala da se u razgovoru s drugom osobom dosaĎujemo ili možda nekoga napadamo. kao što se to čini prilikom upiranja prsta prema odreĎenoj osobi .

Govor tijela Kad želimo biti iskreni prema drugoj osobi. oba otvorena dlanaokrećemo prema njoj (Smatra se da je znatno teže lagati s ispruženim dlanovima.)  Trljanje dlana o dlan odaje pozitivno očekivanje i dobro raspoloženje  Sklopljeni i isprepleteni prsti znače odbijanje  .

Govor tijela    Čvrsto držanje ruke na leĎima u drugoj šaci. kombinirano s uspravnim položajem tijela. karakteristično je za ljude koji su svjesni svog autoriteta ili društvenog statusa Ako ruka na leĎima pridržava zglob ili nadlakticu druge ruke. nestrpljenje ili nesigurnost iščekivanja Kad se šakom prekriju usta znači da se laže . to znači nervozu ili napetost.

a kažiprst usmjerio prema gore znači da se ne slaže s onim što pričamo  . znači da mu je naš razgovor dosadan  Ako je bradu podbočio palcem. odnosno dlanom.Govor tijela Trljanje očiju i spuštanje pogleda još jače naglašavaju laganje  Ako nas sugovornik podboči glavu rukom.

pogled ukoso te skupljene nosnice Promatrajući razgovor dviju osoba. kruto i statično držanja tijela. To je ona osoba koja ima uzdignutu glavu. spušteni očni kapci. prezir karakteriziraju brojni znakovi kao što su skupljene usne. povišen glas . uspravni stav.Govor tijela    Lice je najeksponiraniji dio tijela pa na njemu možemo uočiti ili pročitati gotovo sve što čovjek osjeća Tako npr. lako možemo uvidjeti tko dominira konverzacijom.

Govor tijela Da bi iskazali prijateljsko raspoloženje ljudi:  smiju se  klimaju glavom kao potvrdu razumijevanja  prikladno animiraju lice kako bi pokazali zainteresiranost  .

 Oko daje najiskrenije i najtočnije znakove  Zjenice se šire ili sužavaju neovisno o našim željama. ali prema reakciji koju ono što je izrečeno.Govor tijela Dok razgovaramo sugovornika gledamo u oči. jer sve drugo pokazuje nezainteresiranost za sugovornika ili temu o kojoj se razgovora ili raspravlja  "Oči su ogledalo duše". izaziva u nama.  .

Govor tijela Zjenice reagiraju na mijenjanje stava i raspoloženja osobe. zmijskom pogledu  .  Pri uzbuĎenjima zjenice se prošire i do četiri puta u usporedbi s normalnom veličinom.  dok negativno raspoloženje uzrokuje sužavanje zjenica do te mjere da možemo govoriti o tzv.

Govor tijela Duljina pogleda takoĎer mnogo govori o sugovorniku. pa ga gleda proširenim zjenicama  ili ta osoba ima neprijateljski i agresivni stav prema sugovorniku i možda čak upućuje na neverbalni izazov . Ako osoba gleda sugovorniku u oči više od dvije trećine vremena. Nesigurna osoba izdrži najviše trećinu vremena razgovora gledajući sugovornika u oči. to može značiti dvije stvari:  toj osobi je sugovornik zanimljiv ili privlačan.