SVEUĈILIŠTE/UNIVERZITET “VITEZ” TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU

- DIPLOMSKI RAD-

TEMA:ANALIZA KREDITNIH RIZIKA BANAKA NA PRIMJERU RAIFFEISEN BANK D.D. BiH

MENTOR:prof.dr. Bogdana Vujnović-Gligorić STUDENT:Anisa Vehabovic BROJ INDEX:0179-09/VFBO SMJER:FINANSIJE,BANKARSTVO,OSIGURANJE

Travnik,januar 2011.godine

Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH

SADRŽAJ REZIME…………………………………………………………………….3 UVOD.......................................................................................................... 3 1. UPRAVLJANJE BANKARSKIM RIZICIMA...................................... 5 1.1. Ekonomski kapital banke i prihvatljiv nivo rizika..................................5 2. UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZICIMA I MODELI MJERENJA KREDITNOG RIZIKA............................................................................10 2.1.1. Struktura kreditnog rizika.......................................................... 11 2.1.2. Analiza kreditnog rizika.......................................................... 12 2.1.3. Analiza kreditne sposobnosti.......................................................... 2.1.4. Kreditni rejting zajmoprimca......................................................... 2.1.7. Strategije zaštite banaka od kreditnog rizika................................... 18 24 29

2.2. Modeli mjerenja kreditnog rizika...................................................... . 31 2.2.1. CreditMetrics model....................................................................... 2.2.2. Probabilistiĉki modeli mjerenja difolta kompanija i fiziĉkih licaKreditni biro.................................................................................... 33 32

2.2.3. Odjeljenje za upravljanje kreditnim rizikom.................................... 34

1

Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH 3. ANALIZA KREDITNOG RIZIKA BANKE NA PRIMJERU RAIFFEISEN BANK DD BIH………………………………………………………………………....……… 36 3.1. Strategije upravljanja kreditnim rizicima na primjeru RBBH.................................. 37 3.1.2.Organizacija upravljanja kreditnim rizikom u RBBH......................................38 3.2 Opći uslovi za dobijanje kredita u Raiffeisen bank dd BiH...................................... 40 3.3.Dokumentacija za kredit kod fiziĉkih/pravnih lica................................................. 3.4. Kreditna analiza na primjeru preduzeća: analiza i mišljenje CRM-S (credit risk menagement statement)-............................................................................ 44 41

ZAKLJUĈAK.................................................................................................................. 59 LITERATURA................................................................................................................ 63 POPIS SLIKA…………………………………………………………….…………… 64 POPIS TABELA……………………………………………………………………… 64

2

popisa literature i zakljuĉka sadrţi tri dijela ĉiji sadrţaj ukazuje na upravljanje bankarskim rizicima. nakon toga poseban osvrt na sam problemski dio kreditni rizik. treći dio je aplikativni i pokazuj e samu analizu kreditnog rizika banke na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH. 3 . kreditni rizik banke. lošim upravljanjem riziĉnim portfeljem ili nedostatkom paţnje vezano uz promjene u privrednim ili drugim okolnostima koje mogu dovesti do pogoršanja kreditnog poloţaja drugih ugovornih strana banke. glavni razlog ozbiljnih problema u bankarskom sektoru i dalje je izravno povezan sa slabim kreditnim standardima za zajmoprimce i druge ugovorne strane. Osnovni cilj tematike ovog rada jeste da ukaţe na stvarne rizike kojima je svakodnevno izloţena banka. upravljanje kreditnim rizicima banaka i modeli mjerenja kreditnog rizika. UVOD Iako se financijske institucije godinama iz više razloga suoĉavaju s razliĉitim teškoćama. Kroz gore navedena tri dijela se na sistematiĉan naĉin izlaţe pojam i upravljanje svim rizicima banke. U trećem dijelu se na osnovu podataka dobijenih od banke iz odjela Sluţbe za rizik nastoji pokazati jedan praktiĉan primjer same analize zahtjeva te procjene kreditnog rizika za banku.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH REZIME Ovaj rad je koncipiran na takav naĉin da osim uvoda. a pogotovo jednom od najvaţnijih rizika u poslovanju za banku tj.

Banke moraju takoĊer uzeti u obzir odnose izmeĊu kreditnog i ostalih rizika. Banke moraju upravljati kreditnim rizikom cijelog portfelja kao i onim koji leţi u pojedinaĉnim kreditima ili transakcijama. U radu je naveden primjer odobravanja plasmana klijentu-pravnom licu sa kojim Raiffeisen bank dd BiH ima dugogodisnju suradnju. Kroz ovaj rad pokusat će se objasniti kako banke kategorišu klijente po broju dana kasnjenja. 4 .kolateralna obezbjedjenost. Pronaći dobrog klijenta koji uredno i na vrijeme servisira svoje obaveze. odnosno vjerovatnoću gubitka (smanjenje dobiti) nastalu kao rezultat dejstva neizvjesnih dogadjaja u poslovanju banaka.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Rizik predstavlja svaku neizvjesnu situaciju u poslovanju banaka. te pokretanju instrumenata datih pod zalog a u cilju obezbjedjivanja plasmana. Cilj upravljanja kreditnim rizikom je maksimalizacija stope povrata banke usklaĊene za rizik odrţavanjem izloţenosti kreditnom riziku unutar prihvatljivih parametara. te nacin kroz koji prolazi citav proces odlucivanja o ishodu datog plasmana.kategorija A je u doba globalne recesije jako tesko. a koji je aplicirao za dugorocni namjenski kredit-kredit za kupovinu stalnih sredstava.Sve cesce se susreću lošije kategorije od A. Kreditni rizik se najjednostavnije moţe definirati kao mogućnost da zajmoprimac ili druga ugovorna strana banke neće ispuniti svoje obveze u skladu s ugovorenim uvjetima. kako iznalaze nacine da se trajno obezbjede u slucaju neurednog servisiranja obaveza.tzv.

a osvajanjem novih instrumenata. lista rizika se neprestano širi. Ekonomski kapital banke i prihvatljiv nivo rizika Zakonski zahtijevani kapital propisuju tijela sa javnim ovlastima. neizvjesnost raste sa promjenama u kamatnim stopama . te moralni hazard. 5 . tjeraju menadţment banke da identifikuju najvaţnije rizike. kao i ulaskom banaka u poslove koji ranije nisu bili tradicionalno bankarski. Basel II sporazum namjerava znaĉajno poboljšati metodologiju izraĉuna zakonski zahtijevanog kapitala Kapital koji zahtijevaju rating agencije nije previše upotrebljiv za ocjenu adekvatne kapitaliziranosti banke. Za bankare i zajmodavce uopšte. prije svega . i posebno na rizike koji proizilaze iz zaostajanja bankarskog menadţmenta u praćenju poslovanja na nepoznatim. na sistemske rizike. 1. geografski udaljenim prostorima i trţištima i da prati poslovanje sa nepoznatim instrumentima i tehnikama. Naime. a naroĉito finansijskih derivata. finansijskog inţenjeringa. To se odnosi.1. promjenama depozita i sa nesposobnošću duţnika da vrati kredit. U BiH stopa adekvatnosti kapitala (odnos izmenu jemstvenog kapitala i ponderirane riziĉne aktive) odrenena u visini 8%. metode izraĉuna koje koriste rating agencije najĉešće su nedovoljno transparentne. novih tehnika i strategija. Pri svemu tome. Ekonomski kapital definiran je kao iznos kapitala koji je potreban kao osiguranje od nepredvinenih (neoĉekivanih) gubitaka koji mogu nastati kao posljedica kreditnog. tako da ni neutralni bankarski poslovi nisu bez rizika.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH 1. globalizacija bankarskog poslovanja i trendovi mega spajanja velikih banaka. novih bankarskih proizvoda. UPRAVLJANJE BANKARSKIM RIZICIMA Rizici u poslovanju banaka su karakteristika svakog bankarskog posla. U bankarskom poslovanju taj je kapital poznat kao „stopa adekvatnosti kapitala“. ali i pod dejstvom takvih faktora kao što su deregulacija.

Tekući Bazelski standardi u vezi sa kapitalom su danas poznati kao Bazel I. Koeficijent odnosa ukupnog kapitala (zbir primarnog i sekundarnog kapitala) i ukupne 6 . Prema tom konceptu. Osnovni vaţeći dokument o minimumu obaveznog kapitala banaka je dogovor Bazelskog komiteta za superviziju banaka koji je donijet jula 1988. suficit. i sekundarni (alokacije za kredite i gubitke na poslovima lizinga. Bazelski komitet smatra da se glavni postupak za regulisanje kreditnog rizika sastoji u obezbjeĊivanju minimalnog nivoa kapitala banke. value-at-risk). kumulativne prioritetne akcije bez roka dospjeća sa neisplaćenim dividendama. zahtijevana razina kapitala banke razmjerna je rizicima sa kojima se banka suoĉava u svom poslovanju. obavezna konvertibilna potraţivanja. 2. Osim što pomaţe u usporedbi razliĉitih tipova rizika on je i osnova za izraĉun u kojem se pokazuje da li je banka dovoljno zaradila obzirom na rizike koje preuzima u svom poslovanju. Ekonomski kapital je broj koji saţima trenutni riziĉni profil kompanije u jednom broju. banka sama odredjuje koji je iznos kapitala potreban za pokriće svih rizika u njenom poslovanju u zavisnosti o ţeljenoj razini sigurnosti.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH trţišnog ilioperacijskog rizika. instrumente kapitala za obligaciona pravna potraţivanja. srednjoroĉne prioritetene akcije. razliĉiti izvori bankarskog kapitala su podijeljeni u dvije osnovne vrste: primarni (akcije. Za veću razinu sigurnosti potrebna je i viša svota ekonomskog kapitala. manjinski interes na raĉunima akcijskog kapitala kod udruţenih filijala i prepoznatljivu odbranu nematerijalne aktive i druge nematerijalne stavke). Pod uslovom Prvog bazelskog sporazuma. kvalifikovane neakumulativne prioritetne akcije bez roka dospijeća. Ekonomski kapital se bazira na VaR konceptu (eng. Koeficijent odnosa primarnog kapitala („jezgro“ kapitala) i ukupne riziĉne aktive mora da iznosi najmanje 4 %. Kad je ekonomski kapital izraĉunat na pravilan naĉin.tekuća stopa potrebnog nivoa kapitala jedne banke da bi se kvalifikovala kao adekvatno kapitalizovana podrazumjeva slijedeće: 1. nepodijeljena dobit. vrijednosni papiri akcijskog kapitala i drugi dugoroĉni instrumenti kapitala koji sjedinjuju i potraţivanja i elemente akcijskog kapitala).godine.

pod uslovom da rezerve za gubitke od poslova zajma jesu opšte (a ne specifiĉne) rezerve i ne prelaze 1. takoĊe se raĉunaju kao dodatni kapital. Potencijalna trţišna izloţenost riziku odnosi se na opasnost od gubitka u nekom budućem vremenu.25% ponderisane riziĉne aktive. 7 . Suprotno. ako klijent koji je ušao u trţišno osnovan ugovor sa bankom ne uspije da izvrši svoje ugovorne obaveze. tekuću trţišnu izloţenost. Alokacije za zajmove i gubici po poslovima lizinga. potencijalnu trţišnu izloţenost 2. Sadrţaj sekundarnog kapitala predmet je diskrecionog prava nadzornih agencija banaka u svakoj drţavi potpisnice Prvog bazelskog sporazuma. što primorava banku da neuspjeli ugovor zamjeni novim. pri ĉemu je suma sekundarnog kapitala ograniĉena na samo 100% od primarnog kapitala. kao i zajmove i emisiju hartija od vrijednosti poslovnim kompanijama i dugoroĉne. 1 Ovaj meĊunarodni standard kapitala dozvoljava obligacionopravnom zaduţivanju koje ima izvorni prosjeĉni rok od najmanje 5 godina da se raĉuna kao sekundarni kapital. Zajedniĉka maksimalna vrijednost obligacionopravnog zaduţenja i srednjoroĉne prioritetne akcije koje su kvalifikovane za sekundarni kapital ograniĉena je na 50% primarnog kapitala (neto od goodwilla i bilo koje druge materijalne aktive koju je potrebno oduzeti).1 Ako banka mora da poredi svoj primarni i sekundarni kapital u odnosu na ukupnu aktivu ponderisanu rizikom kako bi odredila da li je adekvatno kapitalizovana. tekuća trţišna izloţenost riziku projektovana je tako da izmjeri rizik od gubitka ukoliko klijent ne izvrši svoju dnevnu obavezu predviĊenu ugovorom.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH aktive ponderisanog rizikom mora da bude najmanje 8%. zakonski obavezujuće kreditne obaveze koje banke ĉine svojim korporativnim klijentima. Prvi bazelski sporazum postavlja uslov za bankare da podijele stepen izloţenosti riziku svakog ugovora na dvije kategorije: 1. MeĊu vanbilansnim stavkama koje su najviše pod prismotrom jesu: standby kreditna pisma koje banka izdaje kako bi podrţala opšte obligacione vrijednosne papire i obveznice drţavnih i lokalnih vlasti. šta je onda to rizikom ponderisana aktiva prema Prvom bazelskom sporazumu? Svaka stavka aktive u bilansu stanja banke i svaka vanbilansna finansijska obaveza koja je uĉinjena pomnoţi se sa ponderisanim faktorom rizika koji je projektovan tako da reflektuju svu izloţenost kreditnom riziku.

PredviĊeno je pet grupa koeficijenata kreditnog rizika od 0. Naravno.65 odgovara nivou tolerancije od 5% dok je multiplikator od 2. 8 .65 ili 2. Visinu ovog korekcionog faktora u principu odreĊuje menadţment banke. Prag tolerancije trebalo bi da bude u skladu sa targetiranim rejtingom banke. Multiplikator od 1.10.naroĉito kreditnih rizik.33 povezan sa nivoom tolerancije od 1%. menadţeri banaka primjenjuju korekcioni multiplikator kao faktor koji povećava ekonomski kapital banke u odnosu na vrijednost koja bi se dobila samo na osnovu izloţenosti standardne devijacije. s tim da supervizorske institucije u zemljama mogu da odrede i više stope kapitala.50.33 ĉime se mnoţi standardna devijacija. Ovaj korektivni multiplikator ĉesto ima vrijednost 1. Nivo ekonmoskog kapitala banke trebalo bi izabrati tako da bude u skladu sa ţeljenim rejtingom banke pri datim rizicima. Svaka bilansna i vanbilansna pozicija se mnoţi odgovarajućim koeficijentom kreditnog rizika da bi se dobila riziko ponderisana aktiva. Za izraĉunavanje obaveznog nivoa kapitala za svaku banku se na osnovu bazelskog sporazuma primjenjuju koeficijenti kreditnog rizika na sve bilansne i vanbilansne pozicije.65σ ili 2.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Kod izbora visine ekonomskog kapitala koji se odnosi na kreditne rizike banke. Kod determinisanja ekonomskog kapitala banke mora se voditi raĉuna o tome da u stvarnosti distribucija neoĉekivanih rizika.100 %. za banku nije opasno ako u odreĊenom periodu doĊe do jaĉeg odstupanja neoĉekivanih gubitaka naniţe već ako doĊe do odstupanja neoĉekivanih rizika naviše. imajući u vidu svoje iskustvene procjene u pogledu oblika distribucije rizika kod dotiĉne banke. Tako se dobije proizvod od 1.moţe da odstupi od normalne distribucije rizika poznato kao „iskošenost“ kreditnog rizika.20.33σ kao mjerilo visine ekonomskog kapitala banke kojim se pokrivaju neoĉekivani gubici u narednom periodu. Bazelskim sporazumom je dogovorena minimalna stopa kapitala u odnosu na riziko ponderisanu aktivu banaka. potrebno je imati u vidu da statistiĉa distribucija ovih rizika nije uvijek potpuno adekvatna osnova za formiranje CAR. Tako se izraĉunava potreban ekonomski kapital banke koji je konzistentan sa ţeljenim rejtingom banke. Kod determinacije ekonomskog kapitala.

9 . ukoliko ta potraţivanja banaka imaju rok do godinu dana.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Koeficijent rizika od 0% primjenju se na potraţivanja banaka prema centralnoj banci i centralnoj drţavi. jer je empirijski konstatovano da su gubici banaka po tom osnovu relativno niski. Koeficijent kreditnog rizika od 20 % primjenju se na potraţivanja banaka prema drugim bankama u okviru OECD ili van tog podruĉja. Koeficijent kreditnog rizika od 100 % primjenjuje se na potraţivanja banaka prema kompanijama u privatnom sektoru kao i prema kompanijama u javnom sektoru. Koeficijent kreditnog rizika od 50 % primjenjuje se na potraţivanja banaka po osnovu hipotekarnih kredita.

i tek kad se uvjere u kreditnu sposobnost klijenata. Izloţena klijentu. Rizik ne postoji samo kod kreditiranja.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH 2. javlja se u trgovanju te investiranju u vrijednosne papire.procjenjuju kreditne sposobnosti klijenata. Napredniji modeli za procjenu kreditnog rizika ili metodologije za procjenu budućih novĉanih tokova. No ipak. vrste proizvoda. geografske lokacije. industrijska postrojenja ) u zalog za siguran povrat kredita. trţišnog segmenta. Na primjer. Od kreditnog rizika banke se štite tako da prije odobravanja kredita ĉine analizu tj. Osim toga banke se štite uzimanjem duţnikove imovine (stan. platiti kamate i naknade. 10 . npr. jer je ona jedan od glavnih uzroka propasti nekih banaka u krizi s kraja 90-ih godina. iz krize 90 -ih godina. Kreditni rizik prisutan je u svakoj aktivnoj stavki. auto. ukljuĉujući sustave za rangiranje kreditnog rizika. u smislu da on ne uspije podmiriti obaveze.svakoj transakciji u kojoj je banka izloţena prema drugim bankama ili svojim klijentima. hrvatske banke su mnogo nauĉile o upravljanju kreditnim rizikom. UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZICIMA I MODELI MJERENJA KREDITNOG RIZIKA Od postojanja banaka u centru paţnje bankara je kreditni rizik. iako još mogu poboljšati kreditne analize. odobravaju kredit. u sluĉajevima kad je banka posrednik u korist klijenta. krediti se mogu svrstavati u skupine na temelju jednog ili više sljedećih obiljeţja: procijenjene vjerojatnosti neispunjavanja obveza ili rangiranja kreditnog rizika. kao mogućnost da duţnik postane nesposoban za ispunjavanje ugovorenih obaveza . posebnu opasnost nosi koncentracija izloţenosti kreditnom riziku. u aktivnostima hedginga. mogu ukljuĉivati nekoliko tih obiljeţja. ili prilikom izdavanja garancija. 2 Npr.2 Banke se mogu koristiti razliĉitim metodama za svrstavanje kredita u skupine u svrhu procjene kreditnog rizika i vrednovanja. Postale su konzervativnije.vratiti kredit. vrste kolaterala ili statusa proteklog roka dospijeća. vrste kredita. što se nepovoljno odraţava na zaradu i kapital banke.

u raĉunovodstvu i u svrhu izraĉuna adekvatnosti kapitala. isti dobar sistem praksi za procjenu kreditnog rizika daje informacije ili rezultate koji se mogu koristiti u mjerenju gubitaka po kreditima za procjenu kreditnog rizika. Drugim rijeĉima.utvrĊuje veliĉinu odstupanja godišnjih gubitaka od višegodišnjeg prosjeka.stvarni gubitak diferira iz godine u godinu u odnosu na oĉekivani gubitak u oba pravca. Provedba Basela II i konvergencija raĉunovodstvenih okvira na meĊunarodnoj razini (primjerice kroz provedbu MSFI-ja) mogu smanjiti te razlike.Ovogodišnje odstupanje od višegodišnjeg prosjeka je neoĉekivani gubitak koji u velikoj mjeri zavisi od faze ekonomskog ciklusa. U svakom sluĉaju dobra procjena kreditnog rizika i politike i prakse vrednovanja ne ovise o svrsi mjerenja ispravaka vrijednosti ili procijenjenih gubitaka po kreditima. Ali postoje i stresni gubici koji nastaju u kontekstu najnepovoljnijeg scenarija. 2.opet na osnovu statistiĉke serije iz prethodnog perioda.Pri tome banka.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Procjene gubitaka po kreditima se mogu razlikovati meĊu pojedinim drţavama zbog razliĉitih razloga ukljuĉujući razlike u raĉunovodstvenim i regulatornim okvirima. Struktura kreditnog rizika Da bi izlaganja o bankarskim rizicima bila što jasnija. u raĉunovodstvene svrhe i za procjenu adekvatnosti kapitala banke.MeĊutim.1. Oĉekivani gubitak je prosjeĉni godišnji gubitak na osnovu kreditnog rizika koji banka izraĉunava na osnovu statistiĉkih serija iz prethodnog perioda. postoji klasifikacija rizika u tri kategorija i naĉini njihovog finansiranja. Prema tome razlikuje se: oĉekivani gubitak banke pokazuje cijenu rizika banke u godišnjem prosjeku.1. neoĉekivani gubitak daje informaciju o tome koliko stavrni gubici variraju iz godine u godinu u odnosu na prosjek. 11 . Stoga to moţe dovesti do toga da se sliĉni iznosi gubitaka po kreditima koriste kao input u procjeni kreditnog rizika.

Swiss Bank Corporation Economic and Financial Prospects. kontrola kreditnog rizika 4.u njegovoj analizi ide se na njegovo minimiziranje.127 12 .Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH stresni gubitak pokazuje koliko moţe da iznosi gubitak banke u najnepovoljnijem scenariju 3 Oĉekivani gubitak banka pokriva iz svojih rezervi. 2. 2.Cilj analize kreditnog rizika za banku je zaštita od gubitaka kojima je izloţena. finansiranje kreditnog rizika 3 Alberto Togni.tj.str.Kako se kreditni rizik apsolutno ne moţe eliminirati.Ocjena kreditnog rizika moţe biti objektivna i subjektivna.1.Za pokriće stresnog gubitka krajnju zaštitu vrši kapital banke. Prva je ona koja je zasnovana na usvojenoj politici i metodologiji ocjene kreditne sposobnosti i boniteta banĉinih komitenata.2. Balancing the Risk . Analiza kreditnog rizika Kreditni rizik je karakteristika svakog kreditnog odnosa. decembar 1997. identifikacija izloţenosti kreditnom riziku.s tim da se moţe uticati na smanjenje te vrste gubitka u narednom periodu samo promjenom poslovne strategije.dakle i odnosa banke i njenog komitenta kojem je banka plasirala kredit. Osnovni elementi upravljanja kreditnim rizikom su sljedeći: 1.a druga subjektivna ocjena kreditnog rizika je ona koja se bazira na iskustvu i intuiciji iskusnih bankarskih analitiĉara.da se „ispeglaju“ pozitivna i negativna odstupanja od prosjeĉnog gubitka.Neoĉekivani gubitak bi trebalo da u toku ekonomskog i kreditnog ciklusa ima nultu vrijednost.ali se primarna zaštita ostvaruje kroz sistem limita i procedura u vezi sa rizikom. procjena kreditnog rizika 3.Ova podjela nije striktna jer je meĊusobno povezana.što je za banku prihvatljivo.

Finansiranje rizika je obezbjeĊenje adekvatnih finansijskih sredstava za sluĉaj nastanka rizika. Ova faza podrazumjeva kreiranje stalnog procesa otkrivanja kreditnog rizika. 3. gubici po kreditima koji su odobreni na osnovu neadekvatnih informacija i analiza.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH 5.kako bi se mogli identificirati resursi-kreditna sredstva banke za koja je banka odgovorna.Za jedan sluĉajan gubitak rizik moţemo ovako procjeniti: 1. Gubici po kratkoroĉnim kreditima mogu se naprimjer klasificirati na slijedeći naĉin: 1. gubici po kreditima koji su odobreni tek nakon obuhvatnog kreditnog istraţivanja i analize. Naĉin finansiranja kreditnog rizika odnosno gubitka na raĉun banĉinog fonda tj. Administracija upravljanja rizikom podrazumjeva razvijanje adekvatih poslovnih tehnika i postupaka kojima se najefikasnije obavlja proces upravljanja kreitinim rizikom. Procjena rizika je faza mjerenja finansijskog rizika analizom frekvencije i obima gubitaka u prošlosti uz procjenu budućih vjerovatnoća nastanka gubitaka. kapitala je najskuplji naĉin i zato ga treba izbjeći tj. predviĊanja. administracija upravljanja kreditnim rizikom 1. Kontrola rizika je faza potpunog eleiminaisanja rizika i gubitaka ili njegovo smanjivanje. gubici po kreditima iza kojih su stajali motivi i interesi rukovodioca banke 13 . 4. najveći vjerovatni gubitak je onaj koji se moţe oĉekivati pod ¨prosjeĉnim¨ uslovima poslovanja. 5. najveći mogući gubitak koji moţe nastati pod pretpostavkom najgorih uslova 2. 3. U procesu vrijednovanja i procjene rizika koriste se razliĉite tehnike i modeli simulacije tj. 2. 2. minimizirati.

gdje zbog struĉne nesposobnosti da se korektno i adekvatno interpetiraju raspoloţivi podaci.izraţavajući ţelju da se stekne veća dobit uz veći rizik. rizik neizvršavanja blagovremene otplate kredita 2. rizik nelikvidnosti duţnika po kreditu (debitora) Opći tipovi okolnosti koji uzrokuju pojavu i nastanak gubitka kredita: 1.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Gubici pod taĉkom 1. neefikasno upravljanje kreditom 2. Kreditni rizik se moţe prcizno izmjeriti i na toj osnovi graduirati skalu stepena izloţenosti riziku.Zato treba posmatrati svaki pojedinaĉni kreditni plasman kao individualni kreditni rizik. okolnosti ekonomskog okruţenja Vezano za prvi tip okolnosti rijeĉ je o nestruĉnosti i o nekompetentnosti koja se ogleda u slijedećem: a. okolnosti u kojima se duţnik nalazi 3. Postoji i podjela kreditnog rizika na: 1. ukalkulisani rizik koji proizilazi iz same kreditne politike banke. loša procjena kreditne sposobnosti.Prema kreditnom riziku se treba ponašati aktivno. c.kontinuirano i sistematiĉno. izostanak otplate kredita moţe se pripisati poslovnim performansama duţnika. predstavljaju normalne rizike i gubitke kredita koji nastaju iako je profesionalno i savjesno analizirana i ocjenjena kreditna sposobnost zajmotreaţioca kredita.dodatnog rizika.dolazi do stvaranja novog.ali stvarni uzroci takvog gubitka su propusti koje je naĉinio kreditor u analizi kreditne sposobnosti komitenta-debitora.To opet znaĉi da postupci i procesi procjene kreditnog rizika moraju biti 14 . b.koji onda treba ukonpovati u rizik dosadašnjeg i budućeg poslovanja komitenta.

indeks gubitka = ------------------------------Sredstva za pokriće gubitka (fondovi tj. Posebnu vaţnost ima predviĊanje nastupanja perioda recesije u privredi.Svako odstupanje stvarnog u odnosu na predviĊeni rizik.kada se pogoršava finansijska snaga debitora i povećava stepen kreditnog rizika za 15 .Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH standardizirani.Neki od mogućih naĉina kvantificiranja (aproksimativnog) kreditnog rizika su: Odbaĉeni kreditni zahtjevi 1.kako i zbog ĉega se stvarni rizik promjenio.treba detaljno analizirati. indeks odbacivanja = -------------------------------Primljeni kreditni zahtjevi Otpisani gubici 2.Odnos izmeĊu ova dva rizika nam daje trend rizika iako predviĊeni rizik proizilazi iz istorijskih podataka okretanjem rizika.kapital banke) Naplata potraţivanja tokom mjeseca 3.To nam moţe objasniti tj.koliko. pokazati. indeks naplate i potraţivanja = ------------------------------------------Potraţivanje tokom mjeseca Kreditni rizik se moţe posmatrati kao stvarni i predviĊeni.

Ocjena kreditnog rizika banaka tradicionalno se oslanja na takozvani metod ¨3 C¨. poboljšava se selektivna i alokativna funkcija ukupnog ekonomskog sistema 3. pokriće (collateral) 5. banke uspostavljaju mehanizme ranog signaliziranja preduzećima da se pribliţavaju zonama riziĉnog poslovanja.Kapacitet je sposobnost otplate kredita i smatra se najvaţnijim elementom ocjene kreditnog rizika. kapital (capital) 4.kasnije proširen na metod ¨¨5 C¨. uslov (conditions) 1. Nazivi su po poĉetnim slovima engleskih rijeĉi.Radi se o procjeni sposobnosti duţnika da iz tekućeg dohotka moţe da vrati kredit sa kamatama. 16 . Kapital pokazuje neto imovinu duţnika tj.Kapital predstavlja krajnju osnovu za vraćanje kredita. kapacitet (capacity) 3.Smatra se da je ovo poĉetni uslov za dobijanje kredita. 1.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH banke. karakter (character) 2. 2.Ovu su i metodi analize kreditne sposobnosti zaj motraţioca kredita.Bankarska politika predviĊanja i ograniĉavanja kreditnog rizika ima širi znaĉaj zbog slijedećeg: 1. 2. to je zazlika izmeĊu aktive i obaveza zajmotraţioca (duţnika).Ovaj elemenat kreditnog rizika i kreditne sposobnosti više se vezuje za kreditiranje stanovništva a manje za kreditiranje privrede. Karakter zajmotraţioca pokazuje njegovu ţelju i spremnost da se dug po kreditu otplati na vrijeme zajedno sa kamatama. ograniĉavaju se obimi eventualnih gubitaka bankarskih i drugih društvenih resursa. 3.

Ove rezerve iznose oko 1% od neto stanja odobrenih kredita. U zapadnim zemljama banke formiraju specijalne rezerve pokrivanja kreditnih gubitaka koji su po pravilu iznad oĉekivane visine u jednoj godini.zatim vrijednosni papiri.Moţe biti realno pokriće (imovina).Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH 4.Ovi krediti mogu se svrstati u tri grupe: 1. Empirijski je utvrĊeno da kod procjene kreditnog rizika najviše informacija daju: 1. stopa ravnoteţne strukture aktive (odnos tekuće aktive i ukupne aktive) Ukoliko banka nije uplatila kredit odnosno kamatu u roku dana od dana dospjeća vraćanja kredita. 5. stopa operativne efikasnosti (odnos tekuće aktive i realizacije) 5.Kredit moţe biti osiguran i garancijama nekog drugog preduzeća ili osoba. Pokriće (zalog) moţe biti uslov za dobijanje kredita. Uslovi ili okolnosti poslovanja odnose se na ekonomsko okruţenje ili makro uslove koji mogu uticati na sposobnost vraćanja kredita. 17 . substandardni krediti-su oni koji pokazuju lošije performanse od predviĊenih 2. sumnjivi krediti-su oni krediti kod kojih je povećan rizik da neće biti naplaćeni 3.tada se smatra da se radi o takozvanim problemskim kreditima.Na primjer u konjukturnim uslovima kreditni rizik je mnogo manji nego u uslovima recesije a to znaĉi da će sposobnost vraćanja kredita biti veća u konjukturi i obrnuto. krediti s gubitkom-su oni krediti koji su otpisani jer je prošao rok od 90 dana nakon termina dospjelosti kredita. stopa tekuće likvidnosti (odnos tekuće aktive i tekuće pasive) 3.a nije došlo do reprogramiranja kredita.itd. stopa novĉane aktive (odnos likvidnosti sredstava i tekuće aktive) 2. stopa rentabilnosti (odnos neto dobiti i ukupne aktive) 4.Ovaj elemenat nije toliko znaĉajan ako su ostala ĉetiri adekvatna.

što je moguće preciznije ispita tj. Ibidem. sadašnju i buduću.75% od emitovanih kredita 2. „Narodne novine“.prije donošenja kreditne odluke o plasamanu kredita komitentu.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Tolerantne stope oĉekivanih gubitaka pojedinih vrsta kredita su slijedeći:4 1. dugoroĉni krediti 0. str. Poslovne finansije.zahvaljujući blagovremenoj reakciji banaka i duţnika kredita.. stambeni krediti 0. dok se bonitet odnosi na ukupnu poslovnu situaciju prošlu.207 6 Forenbaher D.287 18 ... 353 Jurković P. str.1 do 0. 1980.6% od stanja odobrenih kredita 3. Uvod u analizu kreditne sposobnosti radnih organizacija.5 do 0.5 do 0. 5 Suština analize kreditne sposobnosti zajmotraţioca sa aspekta banke je u tome da banka unaprijed tj.25% od stanja kredita 4.3..Beograd.što znaĉi da postoji inverzni odnos izmeĊu veliĉine banke i stope rekonstrukcije (naplativih) kredita banke.15% od stanja ovih kredita Istraţivanja u ameriĉkom bankarstvu su pokazala da se od ukupnog obima nekvalitetnih kredita oko 28% vraća u zonu kvalitetnih. Oba termina je ipak teško razdvojiti jer su meĊusobno povezani i isprepliću se.str.15 do 0.utvrdi sposobnost zajmotraţioca da kredit vrati prema uslovima iz ugovora o kreditu.1. Kreditna sposobnost sa aspekta banke je ograniĉena na ispitivanje konkretnog stanja potencijalnog korisnika kredita. korištenja i vraćanja kredita pod odreĊenim (ugovorenim) uslovima kreditiranja. 1976.6 4 5 Jović S. kratkoroĉni krediti 0. 1975. 2.UtvrĊeno je da su manje banke efikasnije u obnavljanju kvaliteta kreditnih plasmana u odnosu na krupnije banke. revolving kredit 0. Bonitet ima dinamiĉko svojstvo i širi je pojam od pojma kreditne sposobnosti. Beograd. Zagreb. Analiza kreditne sposobnosti Kreditna sposobnost se najĉešće definiše kao mogućnost uzimanja. Udruţenja banaka Jugoslavije.

a po principu opadajuće likvidnosti aktive i pasive (bilansa stanja). najpoznatiji su: 1) metod komparativne analize bilansne strukture 2) metod trendnih stopa (metod analize trenda). stopama ili indeksima. Analiza se izvodi za pet ili više godina na bazi adekvatne bilansne šeme.u procentima. 2) Metod analize trenda zasniva se na tome da se najvaţnije bilansne pozicije mogu prikazati u relativnim iznosima tj. Tako se dobijaju podaci i informacije o smjeru i dinamici poslovnih promjena zajmotraţioca. Šema sadrţi podatke grupisane u pet odjeljaka: 1) bilans stanja sa pozicijama koje odgovaraju finansijskom izvještaju preduzeća srednje veliĉine 19 . Za ovaj metod analize potrebna je odgovarajuća klasifikacija bilansnih pozicija. tehnika i kriterija ocjene spremnosti kreditne sposobnosti zajmotraţioca. 3) metod racio analize (metod koeficijenata ili relativnih odnosa povezanih finansijskih i poslovnih kategorija) U novije metode analize kreditne sposobnosti spadaju predviĊanje nesolventnosti i bankrotstva zajmotraţioca kredita.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Ocjena kreditnog rizika pomoću metoda „5C“ predstavlja grubu ili preliminarnu analizu zahtjeva za kredit. 2) novije metode i kriterije ocjene kreditne sposobnosti U okviru standardnih metoda. Sve ove kriterije moţemo podijeliti na: 1) standardne metode i kriterije ocjene kreditne sposobnosti. Zbog toga se koristi ĉitav arsenal metoda. 1) Suština metode komparativne analize je poreĊenje (komparacija) bilansa stanja i uspjeha u zadnjih nekoliko godina. (Z-score analiza i Zeta-analiza). Bilans uspjeha prikazuje neto-prihod i neto-profit.

multivarijacionu analizu itd. Novije metode ocjene kreditne sposobnosti zajmotraţioca su kompleksnije i nastoje dinamiĉki sagledati indikatore kreditne sposobnosti. Jedna od ovih metoda je Z-score analiza (raĉun. Leverage se odnosi na pribavljanje sredstava zaduţivanjemili izdavanjem dionica. racia rentabilnosti-mjere efikasnost rukovoĊenja preduzećem. poentiranje) finansijske slike preduzeća na bazi odgovarajućeg kriterija. Obiĉno se obuhvataju ĉetiri grupe racia pokazatelja: racia likvidnosti indikator je sposobnosti preduzeća da izvršava svoje tekuće obaveze racia aktivnosti. Koristi se diskriminacioni pristup sintetiziranog mjerenja većeg 20 .pokazuje u kojoj mjeri preduzeće koristi pozajmljena finansijska sredstva. Analizom godišnjih promjena racia dobija se nalaz koji omogućava kratkoroĉno prognoziranje ranije kreditne sposobnosti zajmotraţioca.diskriminacionu analizu.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH 2) bilans uspjeha sa podacima o profitu i gubitku 3) neto-profit poslije oporezivanja. koristeći tzv.pokazuje koliko efikasno preduzeće koristi svoja raspoloţiva sredstva u cilju ostvarivanja prihoda. zatim vrijednost kapitala 4) znaĉajni racio pokazatelji 5) izvori i upotreba sredstava 3) Metod racio analize bazira se na racio-brojevima koji su ustvari koliĉnici koji opisuju odnos dvije bilansne pozicije koje su funkcionalno povezane tako da njegova veliĉina pruţa relevantnu informaciju. racia finansijskog leverage-a („efekat poluge“). Suština ove metode je prevazilaţenje razlika izmeĊu koeficijenta tradicionalne kreditne analize i egzaktnih parametara dobijenih na bazi statistiĉkih metoda.

kako bi se dobio jedinstven tzv...........odnos trţišne vrijednosti kapitala i knjogovodstvene vrijednosti ukupnih obaveza X5..Z indikator...odnos neto dobiti i ukupne aktive X3.odnos tekuće aktive i ukupne aktive X2....odnos realizacije i ukupne aktive Vrijednosti Z......4X2 + 3... bezbjedna zona 2...odnos bruto dobiti i ukupne aktive X4....... Ova metoda je dobra za dugoroĉna predviĊanja...zona bankrotstva Druga metoda je Zeta metoda. Definiše se kao druga generacija Z indikatora i sastoji se u proširenju modela sa pet na sedam varijabli.81............2X1 + 1.... Z i Zeta metodi analize kreditne sposobnosti u suštini utvrĊuju poziciju solventnosti debitora i nivo potencijalnog rizika u sluĉaju kreditnog plasmana.0X5 Gdje su: X1...81..Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH broja izabranih pokazatelja kreditne sposobnosti.. Orginalni Z-model je: Z= 1......99 ......indikatora su: Z≥2. Na 21 ........99>Z<1...siva zona Z< 1...3X3+ 0...........6X4 + 1......

koji saĉinjavaju specijalne finansijske institucije. Banke mogu koristiti i publikovanje tj. Odnos banke prema komitentima odreĊuju ovi kriteriji: povjerenje izmeĊu banke i komitenta pravna i poslovna sposobnost komitenta solventnost komitenata ocjena budućeg ulaganja sredstava.specijalne liste kreditne sposobnosti ili poslovnog boniteta debitora. Komitentski odnos.korisnik kredita moţe na vrijeme isplaćivati dospjele obaveze? 22 . Jedan od posebnih kriterija kreditne sposobnosti jeste i kriterij komitentskog odnosa. stanje sredstava banke i sl. jer time uĉestvuje u formiranju izvora sredstava i kreditnog potencijala banke. te općih i posebnih uvjeta (konjuktura. Suština analize kreditne sposobnosti preduzeća svodi se na dobijanje što preciznijih odgovora na pitanja: Da li preduzeće. banka ocjenjuje na osnovu ovih elemenata: 1) da li komitent drţi depozite po viĊenju i oroĉene depozite kod dotiĉne banke 2) da li komitent ove depozite drţi kod drugih banaka 3) koji su kvantumi ovih depozita koje komitent u prosjeku drţi kod dotiĉne banke i koji kvantumi drţanja depozita su kod drugih banaka. Ovaj kriterij do izraţaja dolazi u meĊubankarskoj konkurenciji.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH osnovu ovih metoda banke mogu izraditi kreditne liste na kojima su graduirani potencijalni debitori i oznaĉene taĉke kritiĉnog rizika.) rizik ulaganja i zaštita od rizika kriterij komitentskog odnosa polazi od toga da prednost kod dobijanja kredita ima onaj komitent koji svoje depozite drţi kod banke.

kapital preduzeća. u zavisnosti od toga. Osnove kreditnog rizika leţe u potencijalnoj opasnosti od ostvarenja nepovoljnih dogaĊaja Opcije za upravljanje rizikom: izbeći. za potrebe kreditne analize koriste se sledeći pokazatelji: karakteristike preduzeća. preneti i umanjiti ili ublaţiti. analitiĉar mora raspolagati kvalitetnim poslovnim izveštajima i informacijama. uslovi obezbjeĊenja kapitala (collateral). Informativnu osnovu za analizu kreditne sposobnosti ĉine bilansni izveštaji preduzeća. renti. 23 . Takvi podaci se obezbjeĊuju procedurom obavezne kontrole bilansa preduzeća.. Da bi se napravila valjana kreditna analiza.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Da li su realna i likvidna njegova potraţivanja i zalihe? Da li preduzeće ostvaruje realnu stopu prinosa? Do koje granice se moţe smanjivati profitna stopa preduzeća a da to ne dovede u pitanje mogućnost isplate kamata. eksterne analize odreĊenih banaka. interne analize. tekući poslovni rezultati. kapacitet preduzeća. glavnice kredita i sliĉno? Da li je finansijsko stanje preduzeća stabilno? U datu kreditnu analizu nuţno je unijeti i vremensku komponentu. prihvatiti. oblici i vrste zaliha i tok gotovine u preduzeću (cash flow). pri ĉemu se posebno analiziraju stanja. Pri donošenju odluke o davanju kredita. uslovi poslovanja preduzeća (conditions). agencija i sl. da li se radi o kratkoroĉnom ili dugoroĉnom kreditu.

ali postoje elementi koji ukazuju na 24 .Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Kreditni proces obavezno sadrţi sledeće informacije( u daljem radu će biti naveden primjer obrade zahtjeva): a.za zajmoprimce ĉija se kreditna sposobnost ne dovodi u pitanje. Moguć je i dvostepeni pristup kada se daje rejting zajmoprimcu i kreditu. 2. d. Ovaj rang se obiĉno daje velikim nacionalnim kompanijama.) pretpostavke koje su se ciljnu koristile u izradi biznis plana. nekoliko banaka svjetske klase i nekoliko multinacionalnih kompanija. To moţe biti jednostavan sistem rangiranja po kome se jedinstvena ocjena daje svakom kreditu koja odraţava kreditni kvalitet (credit quality) zajmoprimaca i kod kojeg se posmatra opšta kreditna sposobnost zajmoprimca.) finansijski resursi potrebni za realizaciju projekta. sa stabilnim projektovanim prilivom gotovine. s obzirom na odliĉan kvalitet aktive i upravljanje njome.1. po pravilu. Umjereni rizik.) c. 3. gdje gotovo da ne postoji kreditni rizik.za zajmoprimce koji raspolaţu dobrim kvalitetom i likvidnošću. s tim da se u ovom drugom sluĉaju paţnja posvećuje obezbjeĊenju i odredbama ugovora.4. rezervisan za vlade najvećih industrijskih zemalja. Ovaj rang je. kao i sa odgovarajućim kapacitetom za servisiranje duga. Ovo vodi standardizaciji rangiranja zajmoprimaca (creditrating procedure) koja je tradicionalna u komercijalnom bankrastvu i izvještavanju o stanju kreditnog portfolia. koji omogućava likvidnost i izvršenje obaveza po kreditu. pravni status.) trenutnu poziciju potencijalnog korisnika kredita. menadţment. Minimalni rizik. b. poziciju. Kreditni rejting sistem banke (ocjene od 1 do 10 ) zasnovane na kvalitetu zajmoprimca odnosno ocjeni njegove kreditne sposobnosti su slijedeći: 1. potrebna je odgovarajuća standardizacija procedura i dokumentacije koja se traţi. 2.za zajmoprimce vioskog kvaliteta. Kreditni rejting zajmoprimca Da bi se smanjio kreditni rizik. Bez rizika (risk free).

4. Definitivna slabost. Ovaj rang se obiĉno daje dobrim regionalnim ili odliĉnim lokalnim kompanijama. ukljuĉujući i slabljenje performansi grane kojoj pripadaju. mogući su preokreti i poboljšanje situacije. ali sa mogućnostima za to da doĊu godine sa padom prihoda ili ĉak gubitka. ali i ne mora. Potencijalna slabost.za zajmoprimce sa zadovoljavajućim kvalitetom aktive i likvidnosti.zajmoprimac pokazuje znakove potencijalne slabosti u izvršavanju kreditnih obaveza. cikliĉni trendovi) koji mogu uticati na likvidnost.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH to da se mogu u budućnosti pojaviti odreĊene teškoće u izvršavanju obaveza. ali se mora voditi raĉuna o kvalitetu zaštitne pozicije banke i obezbjeĊenja.za solidne zajmoprimce. Potencijalni gubitak. Rizik ispod prosjeka. 7. Ovaj rang se obiĉno daje solidnim lokalnim kompanijama. Mada je trend performansi zajmoprimca silazan. dobrim kapacitetom za servisiranje duga i dobrim menadţmentom na svim kritiĉnim pozicijama. ako se slabosti ne otklone. 25 . iako još uvijek nema gubitaka. Postoji velika vjerovatnoća da će doći do gubitaka kamate i/ili glavnice. postoji vrlo visoka vjerovatnoća da neće izvršiti svoju obavezu isplate glavnice ili ne u cijelosti. nategnuti priliv gotovine i slabljenje trţišne pozicije. 8. Za ove komitente se obiĉno traţi obezbjeĊenje kod normalnog odobravanja kredita.zajmoprimac pokazuje definitivno znakove slabosti koji će ugroziti likvidnost duga. 6. ali još nije bilo gubitaka. Rizik na koji treba obratiti paţnju. stabilnost i gotovinski priliv.zajmoprimci koji poĉinju da pokazuju natprosjeĉan rizik kroz trend smanjenja prihoda. 9. koji će dovesti do toga da. ali bez gubitka. 5. Prosjeĉan rizik. Za ove komitente moţe se traţiti obezbjeĊenje kod normalnog odobravanja kredita. Ovaj rang se obiĉno daje većim regionalnim ili nacionalnim kompanijama. ali sa slabijim performansama od prethodne tri rangirane i sa nekim karakteristikama poslovanja (priroda biznisa. povećani leveridţ. na bazi sada raspoloţivih ĉinjenica.za zajmoprimce iz ove kategorije je karakteristiĉno da pokazuju sve znakove slabosti.

a zajmovi ovog zajmoprimca se smatraju nenaplativim. ili bar ne djelimiĉno. Nefleksibilni sistem procjene krditne sposobnosti moţe da predstavlja veliku opasnost za program potrošaĉkih kredita institucija koje odobravaju ove zajmove. Ovo ne znaĉi da je kredit apsolutno nenaplativ.1. ĉime se smanjuju operativni troškovi. ili se njihovo odrţavanje u aktivi banke ne moţe smatrati opravdanim. ĉak iako je moguća djelimiĉna naplata u budućnosti. Gubitak.zajmoprimac se proglašava nesposobnim da otplati neosiguran dug. ove baziĉno bezvrijedne aktive. Profesija klijenata ili oblast poslovanja Struĉno ili poslovno izvršno lice Kvalifikovani radnik Sluţbenik 100 80 70 26 . Mnogim klijentima odgovara povoljnost i brzina kojom se njihovi kreditni zahtjevi obraĊuju putem ovog sistema. Tabela br. a ovi sistemi m ogu da budu i efikasna zamjena za odluĉivanje u sluĉaju kada se radi o neiskusnim sluţbenicima za odobravanje kredita. ali nema praktiĉnih razloga da se ne izvrši otpis. Sistem kriterijuma sa zbirom poena ima prednost zbog toga što moţe brzo da se obradi veliki broj kreditnih zahtjeva uz minimalan rad. Većina kreditora razliĉitog profila danas koristi sisteme kriterijuma sa zbirom poena (credit scoring system) za rzmatranje zahtjeva za odobrenje kredita. Glavni faktori modela kriterijuma sa zbirom poena i vrijednosti poena Faktori sposobnosti za odreĊivanje kreditne Vrijednost poena 1. ĉime se kontrolišu gubici nastali zbog spornih dugovanja.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH 10.

Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Student Nekvalifikovani radnik Sluţbenik sa skraćenim radnim vremenom 2. Vrijeme provedeno na sadašnjem poslu Preko jedne godine Godinu dana i manje 5. Kreditni rejting Odliĉan Prosjeĉan Nema podataka Siromašan 4. Stambeni status Posjeduje kuću Rentira kuću ili stan Ţivi sa prijateljem ili roĊakom 3. Telefon u kući ili stanu Da 50 40 20 60 40 20 100 50 20 0 20 10 20 27 .

Depozitni raĉuni Tekući i štedni Samo štedni raĉuni Samo tekući raĉuni Nema 0 30 30 40 40 20 40 30 20 0 28 .Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Ne 6. Broj izdrţavanih lica koje je prijavio klijent Nema Jedno Dva Tri Više od troje 7.

2. Banke vrše selekciju kreditnih zahtjeva. Strategije zaštite banaka od kreditnog rizika Menadţmentske strukture u bankama koriste kombinaciju raznih strategija u cilju zaštite od kreditnog rizika 29 . Tabela br.000 USD U svakom sluĉaju banke. menadţmentska struktura u bankama koristi razne strategije u cilju zaštite od kreditnog rizika.vrijednosti izraţene u hiljadama Vrijednost ili zbir poena 280 poena ili manje 290-300 poena 310-330 poena 340-360 poena 370-380 poena 390-400 poena 410-430 poena Odluka o kreditu Odbiti zahtjev Odobriti kredit do 1000 USD Odobriti kredit do 2000 USD Odobriti kredit do 3000 USD Odobriti kredit do 4000 USD Odobriti kredit do 6000 USD Odobriti kredit do 10.1.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH . ĉime se djeluje u pravcu minimiziranja kreditnih rizika kroz interne rejting sisteme kojima se utvrĊuje kreditna sposobnost (bonitet) zajmotraţioca.Zbir poena za odobravanje iznosa kredita . 2.7.

Kod selekcije kreditnih zahtjeva banke koriste interne rejting sisteme. Time se utvrĊuje stepen kreditne sposobnosti. Peto. Treće. banke vrše diverzifikaciju svojih kreditnih aktiva. ĉime se smanjuje njihov portfolio rizik. banke mogu da smanje kreditni rizik putem kolaterala ili dobijenih garancija u odnosu na svoja kreditna potraţivanja. Ĉetvrto. Drugo. Ukoliko bi duţnici ( posebno kompanije) prekršile neku od zaštitinih klauzula. banke imaju pravo da odmah zahtjevaju otkaz daljeg korištenja kredita. od njega se traţi da plati veću kamatnu stopu kao kompenzaciju za povećani rizik. 30 . banke primjenjuju zaštitne klauzule ( covenants) kojima sprjeĉavaju takvo ponašanje duţnika koje bi u toku trajanja kreditnog odnosa pogoršalo njihovu kreditnu sposobnost. banke vrše selekciju kreditnih zahtjeva u pravcu minimiziranja kreditnog rizika. banke primjenjuju sistem limita u smislu maksimalnog iznosa kredita koji se moţe odobriti odreĊenom duţniku ili zemlji ili grani privrede u odnosu na kapital banke.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Prvo. Ukoliko duţnik spada u kategoriju sa većim stepenom rizika. maksimalnog odnosa izmeĊu riziĉnih i ukupnih aktiva. Banke po pravilu koriste ovu klauzulu da bi izvršile pritisak na duţnike (kompanije) da svoja ponašanja usklade sa odredbama iz zaštitnih klauzula i time vrate kreditni rizik na prethodni nivo. minimalnih proporcija likvidne aktive (novca i drţavnih kratkoroĉnih papira) u odnosu na ukupne aktive.

ĉeste promjene regulative. Kako izraĉunavanje VaR tako i analiza stresa i kreditnog rizika. nedovoljna integracija sa drugim trţištima. trţišnih instrumenata. Pri tome. nego budućim performansama. CreditMetrics model. itd. Pri tome. CreditRise + model. koje vrše kreditno rangiranje kompanija i njihovih hartija od vrijednosti. rejting agencija. koje je mnogo teţe procijeniti.2. taĉnije postoji kreditni biro 7 Generiĉki termin koji oznaĉava širok dijapazon tehnika. kao i sekundarno trţište bankarskih kredita i hartija od vrijednosti na kome se moţe pratiti trenutna cijena kredita i hartija od vrijednosti pojedinih kompanija. za mjerenje kreditnog rizika na nivou ukupnog portfelja banke moţe se koristiti nekoliko modela od koji su najpoznatiji: KMV model. Posljednja istraţivanja su konvergirala se kroz upotrebu ekonomskog kapitala kao standarda za rizik. tj. odnosno hartije od vrijednosti koju je emitovao. utvrĊivanje kreditnog rejtinga konkretnog duţnika. Situacija u pogledu mjerenja kreditnog rizika je olakšana bankama u razvijenim zemljama. regulative. zhatjevaju intenzivan razvoj odgovarajućih finansijskih i statistiĉkih modela. zasniva se više na indikatorima prethodnog poslovanja. Ekonomski kapital moţemo definisati kao iznos kapitala koji zahtjeva transakcija ili poslovna jedinica da bi mogla podnijeti nastali ekonomski rizik. gdje postoji razvijeno finansijsko trţište koje emituje relativno brzo relevantne informacije vezane za pojedine kompanije ( na primjer.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH 2. modeliranje u našim uslovima nije lakše nego je teţe u odnosu na razvijene zemlje zbog nedostatka ili lošeg kvaliteta podataka. kojeg procjenjuje sama organizacija. Inaĉe. Postoje i druge analize i mjerenja kreditnih rizika kao što su probabilistiĉki modeli mjerenja. itd. Da bi mogli komparirati ove tehnike svaka od njih mora biti u skladu sa općim standardima mjerenja rizika.detaljno poznavanje metoda kvantitativnih finansija. i model zasnovan na ocjeni portfelja. 31 . odnosno zbog postojanja specijalizovanih kompanija. kretanje cijene akcija pod uticajem tekućih poslovnih rezultata). Modeli mjerenja kreditnog rizika Mjerenje rizika7 obiĉno poĉinje autonomno na razliĉitim baznim linijama unutar finansijskih institucija.

april 1997.1. Agregiranjem volatilnosti individualnih kreditnih instrumenata dobija se portfolio volatilnosti. Model je interpretiran na osnovu knjige Cornett/Saunders. Fundamentals of Financial Institutions Managment. kao i portfolija kredita banke pomoću VAR metodologije i portfolijo teorije. CreditMetrics daje permanentnu rekalkulaciju promjene kvaliteta bankarskih zajmova kao i trţišne vrijednosti portfolija zajmova.P. CreditMetrics procjenjuje individualnu i portfolio vrijednost pod rizikom uzrokovanu kreditom u tri koraka9 .P. glava 11. Introduction to CreditMetrics. Koncept CreditMetrics predstavlja koncept evaluacije kreditnog rizika širokog spektruma finansijskih instrumenata i portfolija tih instrumenata. J.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH za fiziĉka lica i odgovarajuća gotova rješenja koja prate kretanje kreditnog rizika banaka.str 476. 2. Prema Cornettu i Saundersu..8 Suština ovog modela je da daje kvantitativni okvir za sagledavanje promjene kreditnih rejtinga kao i neplaćanje kreditnih obaveza (default).Morgan. Saunders 1999. Pri tome ovaj koncept prvo odreĊuje profil izloţenosti riziku svake pozicije u kreditnom portfoliju. BZW. Boston. CreditMetrics model Aprila 1997. 1999. 9 Cornett. str. Zatim se izraĉuna volatilnost svake pozicije usljed povećanja ili smanjenja kreditnog rejtinga kompanija za kredite koje su koristile a nisu otplatile.Morgan. Svaka promjena rejtinga konvertuje se u promjenu trţišne vrijednosti zajmova kompanija. Z-score modela) koji samo daju vjerovatnoće izvršavanja i neizvršavanja kreditnih obaveza duţnika. godine je prvi put publikovan model na osnovu kojeg se moţe mjeriti kreditni rizik širokog niza instrumenata i njihovih portfolija.204 32 . Credit Metrics omogućava evaluaciju individulane i portfolio VAR.P. polazeći od portfolio teorije i VAR metodologije.UtvrĊuje profil izloţenosti svake pozicije portfolija. a raĊen je u kooperaciji sa Bank of America. Polazi od toga da razliĉiti tipovi instrumenata kreiraju kreditni 8 J. Swiss Bank Corporation. New York. Radi se o modelu CreditMetrics koji je publikovala banka J. Union Bank of Switzerland i KMV Corporation. Za razliku od tradicionalne analize (npr.Morgan Securities.2. Deutsche Morgan Grenfell.

Svaka promjena rejtinga konvertuje se u efekat trţišne vrijednosti na osnovu kojeg se izraĉunavaju oĉekivana trţišna vrijednost i volatilnost trţišne vrijednosti svakog sredstva.trgovinski krediti). kao što su flotirajuće stope kredita. koja reflektuje historijske primjere povećanja ili smanjenja kreditnog rejtinga (npr. Kreditni biro do podataka o graĊanima dolazi na osnovu njihove pismene saglasnosti. Razmatranje korelacije izmeĊu promjena vrijednosti individualnih pozicija u koraku 2) i kombinuje volatilnost individualnih instrumenata da bi se dobila agregatna portfolio volatilnost. Izraĉunavanje volantilnosti vrijednost svakog instrumenta uzrokovanu mogućim povećanjima.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH rizik i inkorporira izloţenost konvencionalnih instrumenata. 2. Vjerovatnoća da će se tokom vremena desiti promjena rejtinga procjenjuje se pomoću historijski zasnovane „tranzicione matrice“. TakoĊe obezbjeĊuje okvir u kome razmatra manje profile izloţenosti. a osnivanje ovakvih institucija dovodi do veće finansijske discipline na 33 . odnosno za fiziĉka lica postoji kreditni biro.povećanju. i komercijalni kreditni aranţmani (npr. smanjenjem kreditnog rejtinga i defaultima. Kreditni biro ima zadatak da prikuplja podatke o kreditnoj izloţenosti graĊana i da ih dostavlja bankama. Vjerovatnoće se pripisuju svakom mogućem kreditnom sluĉaju. kao što su : neiskorištenje kreditne obaveze. da bi one mogle brţe i lakše da odobravaju razliĉite zajmove svojim klijentima. probabilistiĉki model mjerenja difaulta kompanija i fiziĉkih lica. smanjenju kreditnog rejtinga i defaultu. Probabilistički modeli mjerenja difolta kompanija i fizičkih licaKreditni biro Osim navedenog CreditMetrics modela postoji i tzv. kreditna pisma. historijska vjerovatnoća da kreditni rejting padne sa BB na B u toku jedne godine moţe biti 5 %).2.2.

ali je. TakoĊe. na taj naĉin. korisnicima bankarskih usluga. Da je provjerila podatke o klijentima u Kreditnom birou. pri ĉemu će se smanjiti kreditni rizik banaka i vremenom će doći do pada bankarskih kamatnih stopa. jer će po dolasku na šalter klijent moći da dobije zajam bez dodatnog obezbjeĊenja i ĉekanja. Druga prednost je što banke neće moći da odobravaju veću masu kredita za vrlo kratko vrijeme. formulisanje kreditne politike i procedura koje podnosi na usvajanje Kreditnom 34 . tako da se na osnovu toga itekako moţe smanjiti kreditni rizik banaka. a usljed tog gubitka ona je prinuĊena da poveća kamatu da bi ga nadoknadila. 2. posebno potrošaĉkih. Odjeljenje za upravljanje kreditnim rizikom Odjeljenje za upravljanje kreditnim rizikom . banka od pet odobrenih kredita ima prihod od 5000 evra. Jedan od efekata osnivanja je sniţavanje bankarskih kamata. ukoliko jedan njen klijent ne vrati kredit. Kreditno odjeljenje je konkretno je odgovorno za: 1. voditi raĉuna da svoje obaveze izmiruju na vrijeme. obezbjedjuje da banka odrţava odgovarajuću »kulturu kreditnog poslovanja«. što znaĉi da sve banke dostavljaju i aţuriraju podatke o klijentima.3. Uzmimo jedan hipotetiĉki primjer banke. prihod banke 0. po osnovu aktivne kamatne stope.povećat će se i stepen finansijske discipline. jer će graĊani. Kreditni biro u suštini predstavlja centralni registar podataka o graĊanima.2.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH domaćem trţištu. banci se ne bi desilo da izgubi 5000 evra. Na osnovu uputstava koja dobija od Kreditnog odbora. »Kreditno odjeljenje« snosi ukupnu odgovornost za formulisanje predloga Kreditnom odboru i sprovodjenje odluka Kreditnog odbora i. kada imaju svijest o tome da se biljeţe podaci o njihovim otplatama kredita.

preporuke i odobrenja za preduzimanje neophodnih korektivnih mjera. radi daljeg korištenja u banci. 8. 35 . kao i da posjeduje iscrpno znanje o kreditnom poslovanju i obavljanju kreditnih poslova na trţištu. 4. Direktor treba da bude liĉnost visokog profila sposobna za efikasnu komunikaciju na svim nivoima. koji se podnose na usvajanje Kreditnom odboru. nacrt standardnih obrazaca i formata. pri ĉemu vodi raĉuna da se redovno aţuriraju i uskladjuju sa poslovanjem banke. prema odgovarajućim sluĉajevima. nacrt standardne kreditne dokumentacije. pravo drugog potpisa na preporukama i saglasnostima za korektivnu strategiju u cilju rješavanja i naplate problematiĉnih kredita 6. formulisanje i sprovodjenje programa kontrole kreditnog poslovanja. 2. pravo drugog potpisa na preporukama i odobrenjima novih predloţenih kredita i redovnoj analizi postojećih kredita. obrazaca i formata u cilju uskladjivanja sa promjenama uslova. radi daljeg korištenja u banci (Kreditna dokumentacija). formulisanje i sprovodjenje programa obuke u oblasti kreditnog poslovanja na nivou banke. 7. postupanje u skladu sa metodologijom klasifikacije kredita koju propisuje Agencija za Bankarstvo i vodi raĉuna o tome da se klasifikacija propisno sprovodi i poštuje 3.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH odboru. stalno aţuriranje svih standardizovanih dokumenata. koja sepodnosi na usvajanje Kreditnom odboru. efikasno funkcionisanje postupka odobravanja kredita i preporuke Kreditnom odbru u smislu utvrdjivanja limita za odobravanje kredita za odredjene pojedince u Kreditnom odjeljenju i Odjeljenju za kreditne poslove. Direktor Odjeljenja za upravljanje kreditnim rizikom treba da bude ĉlan tima viših rukovodilaca banke. 5.

Banka kao finansijska institucija posluje od novembra 1992. Realizacijom ovog projekta Banka je ojaĉala svoju poziciju na BH trţištu. u okviru struĉnog usavršavanja. u potpunosti konsolidovanog supsidijarnog lica Raiffeisen Zentralbank Österreich AG (RZB).12. S obzirom na znaĉaj funkcije upravljanja kreditnim rizikom na nivou banke. S druge strane. u rad Odjeljenja treba aktivno ukljuĉiti i pripravnike. godine RZB postaje stopostotni vlasnik Hrvatske Poštanske banke.Raiffeisen Zentralbank Österreich AG-Vienna kupuje Market banku 21. godine Banka je bila jedan od vodećih bankarskih partnera internacionalnim finansijskim institucijama (Svjetska banka. Bosna i Hercegovina je supsidijarno lice Raiffeisen International Bank-Holding AG (Raiffeisen International). kada je osnovana kao Market banka d.01. najveće bankarske grupacije u Austriji.D. Raiffeisen BANK d. kao najboljoj bankarskoj instituciji u Bosni i Hercegovini za 1999. kada je uspješno završen projekat pripajanja Raiffeisen Bank HPB Raiffeisen banci. godinu. Bosna i Hercegovina.U maju 2001. Bosna i Hercegovina. godine svoje poslove obavljala u 74 poslovne 36 .ANALIZA KREDITNOG RIZIKA BANKE NA PRIMJERU RAIFFEISEN BANK D.d.Od 1996. jula 2000. Kvalitetom svog poslovanja brzo se izdvojila kao vrlo uspješna i profitabilna banka. RZB je centralna institucija austrijske Raiffeisen Banking Group (RBG).2003. te znaĉajno proširila svoju poslovnu mreţu.d. kao i na znaĉaj praktiĉne obuke »na radnom mjestu« na svim nivoima.2006.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Zaposleni u Odjeljenju treba da budu kvalitetni i iskusni ljudi koji su stekli praktiĉno iskustvo u Odjeljenjima za kreditne poslove. godine. godine. godine i uspješno je integrira u Raiffeisen mreţu u okviru koje posluje pod imenom Raiffeisen BANK d. SOROŠ i EBRD) u implementiranju kreditnih linija. banka posluje pod jedinstvenim nazivom Raiffeisen BANK d. Od 01.Raiffeisen banka je sa 31. Sarajevo. KfW. 3.d. do 2000. Britanski finansijski ĉasopis “Central European” dodijelio je Market banci nagradu.d. povećala bilansnu masu na preko jednu milijardu KM. kada dolazi do njenog preimenovanja u Raiffeisen BANK HPB. s dominantnim uĉešćem privatnog kapitala od preko 90%. IFC.

sa 1. Bosna i Hercegovina je vodeća banka u svim ciljanim segmentima klijenata širom zemlje.d. • Kao dio mreţe Raiffeisen International-a. pokaţu inicijativu i potiĉe njihov razvoj. zatim nagrade Finance Central Europe-a. naglasak na individualnom pristupu klijentu. “Najbolja Internet banka”. 3. metoda i instrumenata za operacionalizaciju vizije i misije RBBH. doprinosi postignućima sveukupnih ciljeva Grupacije generisanjem odrţivog i iznadprosjeĉnog povrata na kapital za naše dioniĉare. Euromoney: “Najbolja banka u BiH”. te uvoĊenje novih distributivnih kanala. savremenih proizvoda i usluga predstavlja glavne faktore konkurentnosti Raiffeisen banke na bosansko-hercegovaĉkom trţištu Vizija RBBH • Raiffeisen BANK d.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH jedinice. • Kao ĉlanica RZB Grupacije usko saraĊuje sa Raiffeisen Zentralbank i ostalim ĉlanicama austrijske Raiffeisen bankarske grupacije.1.348 zaposlenih. Definisanje strategije upravljanja kreditnim rizikom u najvećoj mjeri će doprinijeti efikasnom generisnju odrţivog razvoja Banke i odrţivog iznadprosjeĉnog povrata na kapital za dioniĉare Banke . kako meĊunarodna tako i domaća priznanja. 37 . dokaz su uspješnog poslovanja Banke. • Ohrabruje radnike da budu poduzetni. Misija RBBH • ostvarenje dugoroĉnih veza sa klijentima. te domaća priznanja “Zlatni BAM” i “Kristalna prizma”. Mnogobrojna. • nuĊenje ĉitavog niz usluga visoke kvalitete. Neka od njih su: Global Finance: “Najbolja banka u BiH”. iskusno i educirano osoblje koje se stalno usavršava. Strategija upravljanja kreditnim rizicima na primjeru RBBH Formulisanje strategije upravljanja kreditnim rizikom podrazumijeva definisanje pravaca.Investiranje u nove tehnologije.

odvojeno od operativnih bankarskih menadţera ( Front funkcije ). Politike rizika prihvata Uprava Banke i Nadzorni odbor Banke kao okvir za operativno poslovanje i preuzimanje rizika od strane bankarskih menadţera. pod pritiskom da donose odluke da bi povećali bankarske plasmane i ukupne prihode.1. kod donošenja poslovnih odluka . Pri tome se ukazuje da su operativni bankarski menadţeri . U organizaciji upravljanja bankarskim rizicima bitan i usvojen je princip separacije. 38 . Organizacija upravljanja kreditnim rizikom u RBBH Na najvišem upravljaĉkom nivou Banke kreira se politika rizika u sklopu ukupne strategije Banke.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH 3. Odgovornost za sprovoĊenje upravljanja rizikom ima top menadţment Banke koji prenosi dio svojih ovlaštenja na linijski menadţment Banke. što znaĉi da je donošenje odluka u Banci ( naroĉito vezanih za kreditni rizik ) . Drugi nivo je upravljanje rizicima ( risk menadţment ).2. ĉime se vrši pruzimanje rizika. što predstavlja proces aktivnog upravljanja rizikom banke u okviru politika i limita koji postavlja Uprava Banke.

Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Slika br. 1. Organizacija upravljanja kreditnim rizikom u banci NADZORNI ODBOR Direktor Banke Izvršni Direktor za finanije Upravljanje rizikom i kreditima Kreditni rizici i kolaterali Kreditna analiza Naplata potraţivanja Trţišni . operativni i ostali rizici i izvještavanje 39 .

40 .da firma nema lošiju kategoriju od B i sl.da firma nije preexponirana( izvještaj se povlaci iz Jedinstvenog Centralnog Registra BiH u kojem se evidentirana sva zaduţenja firmi) -da firma nema blokirane raĉune( takodje vidljivo iz Centralnog registra BiH) .da je zaposlen na podruĉiju Bosne i Hercegovine .da nema lošiju kategoriju od B (izvjestaj se povlaci iz Jedinstvenog Centralnog Registra BiH u kojem se evidentirana sva zaduţenja klijenta) .da klijent nije prexponiran .2 Opći uslovi za dobijanje kredita u Raiffeisen bank dd BiH Prilikom apliciranja za kredit klijenti moraju ispunjavati odredjene kriterije bilo da klijent aplicira za kredit kao fiziĉko ili kao pravno lice.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH 3. Uslovi za dobijanje kredita bilo koje vrste za pravna lica su: -da je firma registrovana na podruĉiju Bosne i Hercegovine .klijentova plata mora biti usmjerena preko banke i sl. Neki od uslova koje klijenti moraju ispunjavati prilikom apciciranja za kredit bilo koje vrste (fiziĉka lica) su: .

Prilikom apliciranja pravnih lica za kredit neophodna je sljedeća dokumentacija: Ukoliko se radi o klijentu banke ( podrazumjeva se da u banci vec postoji dokumentacija:Rjesenje o osnivanju preduzeca.kopiju prijave o mjestu boravka .voda ili telefon ukoliko se ista razlikuje od adrese naved ene na prijavi o mjestu boravka) .liĉne karte potpisnika.popunjen zahtjev za kredit Prilikom apliciranja za stambeni kredit neophodno je dostaviti dokumentaciju kojom se dokazuje da se radi o kupovini odnosno adaptaliji ili renoviranje postojeceg objekta.3. godinu Pregled presjeĉnih finansijskih pokazatelja za tekuću godinu Pregled finansijskog stanja i Pregled prihoda i rashoda za 2010.tri posljednje platne liste .kartoni deponovanih potpisa. Kod auto kredita je neophodno dostaviti predraĉun auto kuće i sl.dva reţijska raĉuna (stuja.Kod apliciranja za nenamjenski kredit fiziĉka lica su duţna dostaviti sljedeću dokumentaciju: . godinu 41 .kopiju liĉne karte .Dokumentacija za kredit kod fizičkih/pravnih lica Ovisno o namjeni traţenog kredita od klijenta se traţi odredjena dokumentacija koju je klijent duţan dostaviti prije analize samog podnešenog zahtjeva.odnosno da imaju otvoren raĉun kao pravno lice: Zahtjev za kredit Bilans stanja i Bilans uspjeha za 2009.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH 3.

honorar.Konaĉni ishod moţe biti:odobren. dijela koji ostaje nakon podmirenja obaveza po SVIM kreditima. Svaka banka zadrţava diskreciono pravo ne odobravanja kredita ukoliko smatra da traţitelj kredita ne ispunjava traţene uslove.iznosom neopterećenih mjeseĉnih primanja. mirovina). su opći uslovi: Osobe koje ostvaruju stalna mjeseĉna primanja na podruĉiju Bosne I Hercegovine (plata.odbijen ili uslovno odobren ( dodatno obezbjedjenje) bez obzira da li se radi o fiziĉkom ili pravnom licu. Nakon prikupljene dokumentace pristupa se analizi zahtjeva.Ipak u prilogu djelimiĉna analiza trazitelja kredita kao fiziĉko lice a zatim detaljnija kreditna analiza na primjeru preduzeća.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Tabele kupaca i dobavljaĉa Saglasnost za provjeru podataka u Centalnom registru kredita Kakvo se obezbjeĊenje uzima po kreditu zavisi naravno od kreditne sposobnosti koji se vide kod fiziĉkih lica po visini plate a kod pravnih lica zavisno od finansijskih pokazatenja koji imaju sposobnosti. U svojim internim procedurama banke propisuju zahtijevanu kreditnu sposobnost za traţitelje kredita. Kreditna sposobnost je potrebna za dobijanje bilo kojeg kredita. Kreditna sposobnost odreĊuje se prema posebnom izraĉunu Urednost u izmirivanju obaveza prema bankama (provjerava se uvidom u Jedinstveni Centralni registar) Iznos kredita koji se moţe podići odreĊen je potencijalnim anuitetom tj. U većini sluĉajeva neopterećeni dio plaće mora iznositi barem 2/3 prosjeĉne plaće isplaćene u Bosni I Hercegovini u prethodnoj godini. Klijent bilo da se pojavljeje kao fiziĉko ili pravno lice mora biti kreditno sposoban. stambenog kredita za kupnju esencijalni znacaj za banku prilikom analize kreditne 42 . Za kreditnu sposobnost traţioca nekretnine.

vikendice Banke u BiH imaju bogatu ponudu stambenih kredita. Instrumenti osiguranja kredita ponajprije zavise od iznosu kredita. vinkulirana u korist banke Depozit (kod nekih kredita moguće je kredit uvećati za iznos depozita) Na osnovu ovih podataka pristupa se analizi zahtjeva. Uobiĉajeno je da se na nekretnini koja je predmet kupnje upiše hipoteka. Neki od uobiĉajenih instrumenata osiguranja stambenih kredita za kupnju nekretnina jesu: Mjenice. kvalitetnim instrumentima osiguranja mogu se smanjiti kamatne stope i naknade po kreditima. Kod nekih banaka.odnosno trajni nalog na platu klijenta Jemci. banke uglavnom ne odobravaju kredite ukoliko su primanja korisnika kredita manja od mjeseĉnog anuiteta. apartmana. sa više modela i tipova osiguranja pa tako I Raiffeisen bank dd BiH koja sa svojom širokom paletom proizvoda pokušava iznaći kvalitetne klijentima koji su ukazali povjerenje prema banci.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Jemci ili suduţnici mogu uvećati kreditnu sposobnost traţioca kredita. Primanja jemaca ili suduţnika zbrajaju se na primanja korisnika kredita. suglasnost o zapljeni plate.Ukoliko su navedeni uslovi ispunjeni u cjelosti prilikom analize zahtjeva ne bi trebalo da bude dodatne provjere ili 43 . te se za njih zajedniĉki utvrĊuje kreditna sposobnost. a prema potrebi banka moţe zatraţiti i dodatne instrumente osiguranja. kuće. kreditnoj sposobnosti te odabranom modelu kredita. Kod većine kredita uobiĉajeno je da supruţnici budu i suduţnici u kreditu Instrumenti osiguranja stambenog kredita za kupovinu stana. suduţnici Osiguranje kredita vinkulirano u korist RBBH Hipoteka na nekretninama (uglavnom na nekretninama koje su predmet kupnje) Polica osiguranja ţivota vinkulirana u korist banke Polica osiguranja nekretnina od osnovnih rizika. Bez obzira na primanja jamaca.

000. Namjena kredita je nabavka stalnih sredstava. Zalozno pravo konstituisano 27.5 trajnih naloga. Nekretnina se nalazi u naselju Matuzici. Sluţbi za rizik.C. te zaloţno pravo na nekretnine stambeno-poslovnog objekta u vlasništvu A..4.00 KM.Ukoliko se na opisani naĉin prikupi dokumentacija te ukoliko klijent podnosi zahtjev za iznos kredita koji je srazmjeran njegovim primanjima velika je vjerovatnoća odobrenja istog. Zaloţno pravo konstituisano riješenjem broj 43/05.500.00 KM. riješenjem broj 190/04 Općinskog suda u Tešnju.06. 3. Kao dodatni kolateral Klijent je ponudio benzinsku pumpu u 44 . Procijenjena vrijednist objekta 247. Na osnovu navedenih podataka pristupilo se analizi datog preduzeća od strane kreditnog analitiĉara i na kraju analizi i mišljenju Risk menagement-a tj. finansijski izvještaji (analiza bilansa stanja i uspjeha). Zaloţno pravo na stambeno-poslovni objekat u vlasnistvu M. PonuĊeni instrumenti obezbjeĊenja za dati kredit su 5 bjanko mjenica.000 KM sa rokom otplate od 84 mjeseca. Za dato preduzeće dostavljeni su podaci o osnovnoj djelatnosti.2004. osvrt na poslovanje.M procijenjene vrijednosti 815.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH dodatne dokumentacije. Sluţba za analizu Sluţba za analizu dobila je slijedeće podatke: Zahtjev za dugoroĉni namjenski kredit preduzeća „Metrix“ doo Tešanj u visini od 850. Kreditna analiza na primjeru preduzeća: analiza i mišljenje CRM-S ( credit risk menagement statement ) Banka pristupa analizi kreditnog zahtjeva nakon što prikupi sve neophodne podatke koji su dovoljni da bi se pristupilo adekvatnoj analizi. Objekat se nalazi u centru Tešnja i visoko je utrţiva. otac direktora preduzeca „Metrix“ doo.

3 –Podaci preduzeća Metrix doo Tešanj Proizvod Opis Vrijednost AXCF/A/000094 Hipoteka nekretnina poslovno komerc 700.600. Procijenjena vrijednost objekta iznosi: poslovna zgrada 248.200.00 AXCF/A/000094 Vlasniĉka struktura Naziv Zalog opreme 191.896. Objekat je u potpunosti izgraĊen 2003.500 KM = 620.296.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Banovićima.400. Tabela br. Objekat se nalazi u vlasništvu „M.00 KM = 80.00m2 x 600. mjerni ureĊaji i sl.M“ doo Banovići.00 KM poslovna zgrada 134.godine.08m2 x 2.00 KM UKUPNO:---------------------------------------= 700.56 Doo „Metrix“ Tesanj 45 . TakoĊe je data i polisa osiguranja pumpe u Banovićima vinkulirana u korist RBBH.600. Procijenjena vrijednost iznosi 891.00 KM Osim navedene nekretnine kao dodatno obezbjeĊenje dato je zaloţno pravo na opremu za benzinsku pumpu: 3 cisterne za gorivo.56 KM.

TK te Brĉko Distrikt. 46 . Proc.0 Collateral 1.rez. U 2003. Od samog poĉetka preduzeće je bilo distributer VALVOLINE motornih ulja za podruĉje BiH.01. ulja i sl.01.2001 01.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Povijest i Track Record Tip klijenta Vrsta komitenta Oblik org Micro-SME Privatna preduzeca Društvo Customer 4. hemikalija Datum osnivanja Preregistracija Domicilnost JIB 01. ruda.godini postalo je ovlašten distributer preduzeca „Gama“ iz Saudijske Arabije za podruĉje BiH.0 sa ograniĉenom Overall b1 odgovornošću Grana djeltanosti Veleprodja goriva. Kategorija A Proizvoda Preteţna djeltanost Prodaja metala. nakon ĉega je ostalo ovlašteno za ZE-DO kanton.2004 Filijala Tešanj 42180000000 i goriva.2 industrujskih Aktivnosti preduzeća: osnovna djelatnost preduzeća: proizvodnja i promet nafte i naftnih derivata.

Oprema u vlasništvu: kamion.00 KM 309.190.740.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH U 2004.4.pumpa Tesanj Veleprodaja ulja SVEGA 963.Struktura prihoda STRUKTURA PRIHODA 31.04.2009. 499.2008 B. Podnešen zahtjev za Ltk kredit u RBBH za kupovinu još jedne benzinske pumpe u Banovićima.12.450.00 KM 1821.00 KM 808.794.331.00 KM 857.00 KM 47 . cisterna 10 T Tabela br.436.godini zapoĉeta saradnja sa dobavljaĉem ulja iz Kelna.00 KM 30.

Planirano je da se u budućnosti stavi veći akcenat na promet goriva. rok 36 mjeseci. Zamjenik direktora je jedno vrijeme radio u osiguranju. rok 7 godina. Dozvoljen dug u svakom momentu cca 100. Direktor preduzeća koristi jedan potrošaĉki kredit odobren 2008. Konkurencija i cijene: Najveći konkurent preduzeća je “Eurex“ doo koje distribuira mtorna ulja marke OLMA. . Jedini dobavljaĉ goriva je „Samex“.Menadţment i strategija: Menadţment preduzeća ima dugu tradiciju poslovanja u svojoj djelatnosti. A kategorija.000 KM.000. obezbjeĊenje privatna kuća od oca. Prema preduzeću „Kuten“prisutna odgoda plaćanja od 90 dana. te preduzeće „S&M“ koje distribuira turska ulja PETROL OFISI. U martu 2008 odobren hipotekarni kredit od 50. A kategorija.000 KM. Menadţment je vrlo dobro informisan o stanju na trţištu naftnih derivata. što je doprinjelo širenju prodajne mreţe. 48 .00 KM. Plaćanje prema dogovoru i mogućnostima.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Struktura trţišta: Prema preduzeću „Gama“ prisutna je odgoda plaćanja u trajanju od 180 dana ( ranije uz garanciju banke sada na otvoreno). saldo cca 44. pokazuje visok nivo odgovornosti i pristupa poslu.godine.

Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Broj radnika: 9 Start up : NE Klijent banke: DA Tabela br.5 -Eksponiranost kod drugih banaka: Vrsta plasmana vraćanja S/T 26.05.2009 S/T 13.09.2008 S/T 01.06.2008 Vakufska banka. 50.0000,00 KM 10.50 36 ABS banka 50.000,00 KM 10.80 36 ABS banka 146.966,00 KM 6.80 84 Kreditor Iznos Kam.stopa Rok

Ukupno

246.966,00 KM

Preduzeće je Klijent RBBH od 27.03.2000.godine, kada je otvoren raĉun. Klijent je Vakufske banke, ABS banke i Volks banke.

49

Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Tabela br.6 -Eksponiranost kod RBBH:

Odobreno 150.000,00 KM 250.000,00 KM 50.000,00 KM 450.000,00 KM

Saldo 150.000,00 KM 159.722,28 KM 50.000,00 KM 359.722,28 KM

Kamata 9.70

Dospjeća 29.05.2007

Okvir 4047/2004

9.82

20.04.2008

4047/2004

9.20

18.11.2006

4047/2004

Tabela br.7- Finansijski podaci preduzeca Metrix doo Tešanj u periodu.2008-2009. godine RACIA EFIKASNOSTI Povrat plasmana Period povrata Period naplate Period poslovanja 1.2 139 70 248 1.2 133 87 255 2008 2009

50

Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH

Finansijski gap LEVERIDŢ DRUGA RACIA Racio jednakosti Rast I

178

168

34.5

31.3

Pokrivenost fiksnim 3 sredstvima Koeficijent stabilnosti Ukupna obaveze/ukupna aktiva Ukupne obaveze/ukupna prodaja Rast prodaje CASHFLOW INFORMACIJE Promjene u radnom 0 kapitalu Cash flow poslovanja 18.647 0 0.4 0.4 0.3

3

0.3

0.4

0.4

3.7

40650

68.388

51

882 0.178.020 Nakon dostavljenih podataka Banci.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH CF investicija CFfinansijskih aktivnosti Slobodni CF RACIA LIKVIDNOSTI Racio likvidnosti Test kiselosti UKUPAN PRIHOD NETO PROFIT .963 3.259 -14. Menadžment Kreditna istorija u RBBH ili drugim bankama: tri ili vise otplaćenih kredita 52 .933.9 1.35.963 tekuće 1.kvalitativni podaci 1.9 2.825 .14.4 1.35.6 0.583 3.928 14. kreditni analitiĉar je pristupio procjeni zahtjeva za kredit datog klijenta i utvrdio je slijedeće: Prijedlog CRS.825 0 .

fleksibilnost Trenutno odobrena sredstva = 90 % obaveze sa dospjećem od 90 dana Klijent RZB grupacije: 2 godine Kršenja ranijih finansijskih klauzula: NE 53 . restrukturiranje. Industrija: Rizik industrijske grane: srednji 3.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Kašnjenje preko 30 dana: NE Opis. sudski procesi) : NE 4. Poslovanje: Disperzija kupaca: (tri najveća u ukupnoj prodaji) Disperzija dobavljaĉa ( tri najveća u ukupnim nabavkama) Okolinski i pravni rizik: nizak FX rizik: valuta kredita odgovara valuti prodaje: DA Poslovni prostor u vlasništvu: DA Negativni dogadjaji (neplaćanje poreza. Finansijska prilagodljivost. crna lista: NE Liĉna jemstva: liĉno jemstvo Transparentnost finansijskih izvještaja: srednja Dostupnost finansijskih projekcija: DA 2.

lokaciju benzinske pumpe.12.godine: Total prodaja KM 1. kolateral.6x i QR= 0. U odjelu za Risk analizu risk menadţment 54 . prihod 963. za finansiranje koriste kratkoroĉne kredite KM 450.8 miliona ( ponovni rast pokrenula benzinska pumpa. potraţivanja usporena naplata sve ukupno cca 655. očekivani rast prihoda i prateće pozitivne efekte.000 KM cca. Prema prosjeĉnim pokazateljima dalji rast prihoda za cca 33 %( mjeseĉni prosjek KM 202.9x pod uticajem zaliha. profesionalan i odgovoran menadţment Korektna sadašnja saradnja sa mendţmentom Kupovina nove benzinske pumpe. Nakon uraĊene analize kreditnog zahtjeva i datog mišljenja kreditnog analitiĉara podaci se dalje proslijeĊuju u Odjel za Risk analizu.000 KM Obzirom na djelatnost .000 KM). Niska profitabilnost cca 14. predlaže se odobrenje zahtjeva. kupuje se i novo trţište i proširuje poslovanje Vrijedan i utrţiv kolateral Sa 31.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Mišljenje kreditnog analitičara: „Podrţavamo predmetnu transakciju uvaţavajući slijedeće“: Većinski deponent RBBH Uredna kreditna istorija (korišteno više vidova finansijske podrške) Kvalitetan.3 % Likvidnost : CR= 1.2009. visoke obaveze firme. dobavljaĉi u porastu.000 KM Racia jednakosti= 31.000 KM.

obavlja UPP.M. ocjena kolaterala.01. 3. ocjena finansijskih pokazatelja. adresa Tesanj.). istoriju preduzeća i vlasniĉku strukturu. Vlasniĉka struktura M.lice koje je zaduţeno za analizu sagledava sve podatke o klijentu (zahtjevani iznos kredita. ocjena trţišta klijenta.000 KM Istorija i vlasniĉka struktura Osnovano: 18. odnosno dati klijent koji je aplicirao. Risk analizi se pristupa na takav naĉin da menadţment riska tj. uredna kreditna istorija u Banci 55 .Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH procjenjuje sve moguće rizike za Banku a naroĉito rizik od nemogućnosti klijenta da uredno izmiruje svoje dospjele obaveze po kreditnom zaduţenju ( kreditni rizik). i sl. Risk analiza Odnos klijenta sa RBBH: firma klijent Banke. odnos klijenta sa bankom. Analizi kreditnog rizika CRM-credit risk menagement statement pristupa na slijedeći način: Aplikacija: 850.2001. Nakon analize ovih podataka donosi se zakljuĉak o kreditnom riziku za banku i konaĉno odluka o kreditu da li će biti odobren ili odbijen kreditni zahtjev.

oĉekuje se 56 .5 mil.godini uzeli benzinsku pumpu u Zenici pod zakup a to znaĉi povećanje realizacije. tekuća/ukupna zaduţenost. ER=31.000 godišnje).9x. dostavljeni dokazi za banku). postojeća godišnja realizacija cca KM 2 mil. Ocjena trţišta: +/. Kupoprodajna cijena 1 milion KM ( plaćeno KM 150. QR= 0.3 %. po osnovu rada benzinske pumpe u najmu cca 52 % ukupne prodaje iz osnovne djelatnosti cca KM 850.u postojećoj djelatnosti ( prodaja ulja i maziva.000 KM iz tekućeg poslovanja. Ocjena finansijskih pokazatelja: 31.8 %. Lokacija povoljna. Afirmisana na lokalnom trţištu. 5. Rizik povrata plasmana zavisi od poslovanja pumpe. do 2.2009.godine Total prodaja KM 1.12. Ostalo: +/. 6. CR=1. disperzija kupaca ali znaĉajne odgode i usporena naplata potraţivanja.distributer za prodaju VALVOLINE. Kuttenkeuller i APEX) relativno stabilna trţišna pozicija. U 2006. Uspostavljena saradnja sa kupcima ( dijelom i ugovorno regulisana + benzinske pumpe).6x. niska profitabilnost 0. Finansiranje kratkoroĉnim kreditima Banaka (roĉnost nepovoljna) i na teret dobavljaĉa ( plaćanje u ugovorenim rokovima).Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH 4.8 miliona ( realizacija stabilna. Kreditna zaduţenost u odnosu na realizaciju 34 %. likvidnost ugroţena usljed usporene naplate potraţivanja i zadrţanog visokog nivoa zaliha uz smanjenje realizacije u osnovnoj djelatnosti.Namjena plasmana: finansiranje kupovine benzinske pumpe.

Oĉekuje se produţenje najma do kraja godine uz mogućnost prolongiranja usljed neriješenih imovinsko pravnih odnosa na benzinskoj pumpi ( oteţana mogućnost prodaje. klijent prvobitno bio zainteresovan za kupovinu benzinske pumpe u Zenici). Visok mjeseĉni anuitet.Ostvareni finansijski i iskustvo kroz poslovanje benzinske pumpe u Zenici. +/. 57 . Prema dostavljenoj projekciji firma je u mogućnosti servisirati svoje obaveze po kreditu.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH relativno stabilno poslovanje u periodu povrata plasmana. potreba za dodatnom finansijskom podrškom za obrtna sredstva u narednom periodu ( za stavljanje investicije u funkciju).

postojeći finansijski performans benzinske pumpe i oĉekivane efekte na poslovanje klijenta u narednom periodu. kreditni rizik za Banku je nizak. namjenu plasmana/proširenje djelatnosti na trgovinu naftom ( srodne djelatnosti). rizik od nevraćanja sredstava tj. iskustvo ostvareno kroz poslovanje benzinske pumpe u Zenici. lokaciju i već izgraĊenu poziciju predmetne benzinske pumpe. Dakle. Predlaţemo odobrenje kredita za datog Klijenta. 58 .Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Mišljenje: Uvaţavajući afirmisanost klijenta u postojećoj djelatnosti. kolateral CRM podrţava predloţenu transakciju i smatramo da nema nikakvih sumnjivih ĉinjenica koje bi mogle ukazivati na nemogućnost klijenta da izmiruje svoje dospjele obaveze po osnovo ovog kreditnog zaduţenja.

Prvi cilj je da se izbjegne nesolventnost banke. U tom smislu u fokusu bankarskih rizika je upravljanje kreditnim i tržišnim rizicima. Upravljanje rizikom u bankarstvu ima dva osnovna cilja. odnosno pod upravljanjem rizikom se podrazumjeva skup aktivnosti: identifikaciju izloţenosti riziku za sve kategorije sredstava uz procjenu potencijalnih gubitaka procjenu rizika koja obuhvata mjerenje i analizu gubitaka u prošlosti. u smislu smanjenja ili eliminisanja rizika gubitka primjenom svih vrsta obezbjeĊenja finansiranje rizika obezbjeĊenjem rezervi. a saglasno tome upravljanje rizikom se moţe definisati kao banĉina funkcija osiguranja od rizika. od kojih presudno zavisi rizik solventnosti kao definitivni rizik banke. upravljanje rizikom ( risk management ) je novijeg datuma i razvilo se iz djelatnosti osiguranja.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH ZAKLJUĈAK Kao disciplina. Kvalitativno upravljanje rizicima zasniva se na iskustvenim ocjenama bankarskih eksperata i ono je naroĉito 59 . kako bi se procjenile varijable koje će uticati na budućnost kontrolu rizika. ukljuĉujući i osiguranje razvoj administrativnih tehnika i korištenje struĉnih znanja ( upravljanje rizikom) Generalni cilj upravljanja bankarskim rizicima je optimizacija odnosa (trade off) rizika i prinosa. jer se tradicionalnim procesima osiguranja nisu mogli efektivno i ekonomiĉno rješavati problemi rizika u svim situacijama. a drugi cilj je da se maksimizira stopa prinosa na kapital uz korekciju za rizik (risk-adjusted rate of return on capital-RAROC). Upravljanje bankarskim rizicima je kvalitativno i kvantitativno. Upravljanje predstavlja dio poslovne politike banke.

osnovni pristup se sastoji u sagledavanju prosjeĉnog iznosa gubitka. Kreditni rizik (credit risk ) se definiše kao rizik neizvršenja obaveza po osnovu nastalog duga. kao mogućnost da duţnik postane nesposoban za ispunjavanje ugovorenih obaveza . ili pada kreditne sposobnosti zajmoprimca koji je postojeći komitent banke ( koji ima već više odobrenih kredita koji su u raznim fazama realizacije i otplate ). trţišni i operativni rizik.devizni rizik.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH bitno za one faktore rizika koji se ne mogu kvalifikovati.neplaćanje glavnice i kamate od strane duţnika Kreditni rizik treba posmatrati u kontekstu ulaţenja u kreditne aranţmane sa novim komitentima sa kojima se dosad nije poslovalo. kao i stope disperzije gubitaka oko trenda vrijednosti. tj. rizik zemlje. 60 . odnosno praćenja stanja i razvoja kreditnog rizika u peridou nakon što je kredit odobren i iskorišten.moţe da odstupi od normalne distribucije rizika poznato kao „iskošenost“ kreditnog rizika. Maksimalni iznos gubitka za banku odreĊuje se na osnovu tri faktora: visine izloţenosti gubitku. Pod uslovom Prvog bazelskog sporazuma. što se nepovoljno odraţava na zaradu i kapital banke. Kod kvantitativnih sagledavanja bankarskih rizika.svakoj transakciji u kojoj je banka izloţena prema drugim bankama ili svojim klijentima. Postoje razliĉite vrste rizika a to su: kreditni rizik.naroĉito kreditnih rizik. razliĉiti izvori bankarskog kapitala su podijeljeni u dvije osnovne vrste: primarni i sekundarni.likvidnosni rizik. a prije nego što je zapoĉela njegova otplata ili otplata nije još izvršena u cijelosti. Praćenje kreditnog rizika je srazmjerno standardna procedura u bankarskom poslovanju. vrijednosti standardne devijacije i izabranog nivoa tolerancije. valutni rizik. Tekući Bazelski standardi u vezi sa kapitalom su danas poznati kao Bazel I. Kod determinisanja ekonomskog kapitala banke mora se voditi raĉuna o tome da u stvarnosti distribucija neoĉekivanih rizika. Od postojanja banaka u centru paţnje bankara je kreditni rizik. rizik plaćanja. kamatni rizik. Kreditni rizik prisutan je u svakoj aktivnoj stavki.

njegovog finansijskog stanja koje se oĉitava iz finansijskih izvještaja koje dostavlja Banci.kasnije proširen na metod ¨¨5 C¨. U trećem dijelu rada prikazan je primjer analize kreditnog rizika sa stanovišta banke za konkretno preduzeće. U ovom sluĉaju rijeĉ je o prduzeću koje se bavi proizvodnjom nafte i naftnih derivata.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Kreditni rizik je karakteristika svakog kreditnog odnosa. zatim aktivnosti preduzeća. Banka pristupa analizi kreditnog zahtjeva. Pri analiziranju rizika organizaciona šema je postavljena tako da se kreće od upravljanje rizicima i kreditimakreditni rizici i kolaterali-kreditna analiza-naplata potraţivanja-trţišni. gdje je podrţao predmetnu transakciju uvaţavajući odreĊene ĉinjenice koje je naveo. rizik industrijske grane. poslovanje. Pri analiziranju sagledavaju se sve neophodne ĉinjenice krenuvši od traţenog iznosa datog komitenta. Ocjena kreditnog rizika moţe biti objektivna i subjektivna. Da bi se smanjio kreditni rizik. Komitent je aplicirao za dugoroĉni stambeni kredit za izgradnju i adaptaciju postojećeg objekta. Nakon dostavljenih podataka kreditni analitiĉar je pristupio procjeni zahtjeva za kredit datog komitenta i utvrdio za dato preduzeće kreditnu istoriju. strukture trţišta. zatim ponuĊenog kolaterala i sl. Nakon analiziranja stanja samog komitenta Banka analizira rizike a pogotovo kreditni rizik koji je i najvaţniji rizik za banku. 61 .dakle i odnosa banke i njenog komitenta kojem je banka plasirala kredit. finansijski podaci.Cilj analize kreditnog rizika za banku je zaštita od gubitaka kojima je izloţena.konkurencija i cijene.. Kod analize navedenog preduzeća prvo se pristupilo sagledavanju osnovnih podataka preduzeća. Iz date analize uslijedilo je mišljenje kreditnog analitiĉara banke.operativni i ostali rizici i izvještavanje. Ocjena kreditnog rizika banaka tradicionalno se oslanja na takozvani metod ¨3 C¨. menadţment i strategija. liĉna jemstva. Nakon dostavljanja sve neophodne dokumentacije Banci za obradu kredita. potrebna je odgovarajuća standardizacija procedura i dokumentacije koja se traţi. finansijsku prilagodljivost.

rizik od nevraćanja sredstava tj. kreditni rizik za Banku je nizak. odnosno dati klijent koji je aplicirao. 62 .Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH Nakon uraĊene analize kreditnog zahtjeva i datog mišljenja kreditnog analitiĉara podaci se dalje proslijeĊuju u Odjel za Risk analizu. ocjena finansijskih pokazatelja.). Dakle. postojeći finansijski performans benzinske pumpe i oĉekivane efekte na poslovanje klijenta u narednom periodu. namjenu plasmana/proširenje djelatnosti na trgovinu naftom ( srodne djelatnosti). kolateral CRM podrţava predloţenu transakciju i smatramo da nema nikakvih sumnjivih ĉinjenica koje bi mogle ukazivati na nemogućnost klijenta da izmiruje svoje dospjele obaveze po osnovo ovog kreditnog zaduţenja. Za dato preduzeće donešeno je slijedeće mišljenje: Uvaţavajući afirmisanost klijenta u postojećoj djelatnosti. odnos klijenta sa bankom. Predlaţemo odobrenje kredita za datog Klijenta. Nakon analize ovih podataka donosi se zakljuĉak o kreditnom riziku za banku i konaĉno odluka o kreditu da li će biti odobren ili odbijen kreditni zahtjev. ocjena kolaterala. Risk analizi se pristupa na takav naĉin da menadţment riska tj. iskustvo ostvareno kroz poslovanje benzinske pumpe u Zenici. ocjena trţišta klijenta. i sl. istoriju preduzeća i vlasniĉku strukturu.lice koje je zaduţeno za analizu sagledava sve podatke o klijentu (zahtjevani iznos kredita. U odjelu za Risk analizu risk menadţment procjenjuje sve moguće rizike za Banku a naroĉito rizik od nemogućnosti klijenta da uredno izmiruje svoje dospjele obaveze po kreditnom zaduţenju ( kreditni rizik). lokaciju i već izgraĊenu poziciju predmetne benzinske pumpe.

Leko.hr/arhiva_vijest.. R.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH LITERATURA: Knjige: Alijagić. Brkić.raiffeisenbank. Efendić. I. Bihać. VanHoose.. 1997. F. Sarajevo. Kešetović. Osnove bankarstva trţišnog tipa...htm http://www. magistarski rad. Zagreb.pregled predavanja i vjeţbi. Ekonomski fakultet. Ekonomski fakultet. Tuzla.o. Bankarstvo u trţišnom makrosistemu. Zagreb. Beograd. R. Beograd.. Sarajevo. Ekonomski fakultet. Novac i bankarski sistem. 2007. Hadţić.. 2001..hmedunarodne-pricuve... Urošević. Sarajevo. 2006. Ćirović. Kozarević.. 2002. David D.asp?=60 Baza podataka Raiffeisen Bank dd BiH/ Web portal www. Osnove savremenog bankarstva. John Wiley. Tuzla. Ekonomski fakultet.poslovniforum. MATE. Osnovi savremenog menadţmenta (Skripta). Upravljanje bankom. Miller.o. Van Horne. Bessis J. E. Sarajevo. Finansijsko upravljanje i politika. Mostar. 1994..com/articles/monte_carlo_transformation. V. Đogić. Feri d. 2001. Chichester. MATE. V.. Bosanska knjiga. Zagreb. James C. Stons. M.riskglossary. 1997. 2006. Risk menagement in banking. 2007.. 2002. Koncept riziĉne vrijednosti (VaR) u funkciji evaluacije bankarskih rizika. M. 1998. M. Roger LeRoy. D. B. Bankarstvo. Đogić. 2005. Osnovi savremenog menadţmenta (Skripta). Bankarstvo.ba http://www. Ekonomski fakultet.htm 63 . Menadţment rizika i kvantitativne finansije.. Ostalo: http://www. Zaklan. 2002.

2. 47. 49. 7. 4. Finansijski podaci preduzeca Metrix doo Tešanj u periodu. 45.2008-2009. 3. 6. 29. 50.Analiza kreditnih rizika banaka na primjeru Raiffeisen Bank dd BiH POPIS SLIKA 1. Organizacija upravljanja kreditnim rizicima u banci 39 POPIS TABELA 1. 50. 5. godine 64 . Glavni faktori modela kriterijuma sa zbirom poena i vrijednosti Zbir poena za odobravanje iznosa kredita Podaci preduzeća Metrix doo Tešanj Struktura prihoda Eksponiranost kod drugih banaka Eksponiranost kod RBBH 26.