Podjela odgoja prema bitnim odreenjima ovjeka: TJELESNI - ovjek je ivo, bioloko bide; INTELEKTUALNI ovjek je razumno bide,

, homo sapiens; MORALNI - ovjek je drutveno bide, prihvada norme i pravila, homo moralis; ESTETSKI ovjek je bide sa smislom za sklad, harmoniju i ljepotu, homo estetikus; RADNI ovjek je aktivno, radno , stvaralako bide. Podjela odgoja prema bitnim dobi odgajanika: predkolski, kolski, visokokolski, odgoj odraslih. Podjela odgoja s obzirom na vremensku dimenziju: odgoj u prolosti, suvrmeni odgoj, u bududnosti. Komponente odgojnog procesa RACIONALNO PODRUJE poucavanje,znanje, shvadanje; EMOCIONALNO PODRUJE uvjerenja i stavovi, prihvadanje; VOLJNO PODRUJE pozitivna svojstva osobnosti,djelovanje,navika. Cilj i zadaci odgoja-mnogostruki razvitak sposobnosti Obuhvada razvijanje tjelesni, intel. , moralni, estetskih i radnih sposobnosti. Zanemarivanje odreenog zadatka uvjetovalo bi nepotpun i jednostran razvitak, a takav razvitak dovodi do otuenja ovjeka. Trai uvaavanje odgojnih podruja kao primarnih odg. zadataka. Cilj i zadaci odgoja-psihiki ivot RACIONALNA(kognitivna): Podruje ovjekova shvadanje, ratio; EMOCIONALNA (afektivna): podruje ovjekova djelovanja, oratio; VOLJNO DJELATNA (psihomotorika): podruje ovjekova djelovanja, operatio. Te komp. obuhvadaju ovjeka kao cjelovito ljudsko bide. Posebni odgojni zadaci se ralanjuju na jo konkr. : rac-u smislu breg i potpunijeg shvadanja, emoc.-u smislu intenzivnijeg doivljavanja i prihvadanja, voljnog-zbog adekvatnog i savjesnog odgojnog djelovanja. Cilj i zadaci odgoja-kolska tradicija: kolska praksa trai od mladih ljudi usvajanje odreene koliine znanja, vladanje umijedima, razvoj svih sposobnosti u svrhu ovjekova napretka te izgraivanje ovjeka kao ljudskog bida. 3 su osnovna zadatka: materijalni, funkcionalni i odgojni zadatak.Materijalni se odnosi na sustav znanja i navika, funkcionalni na razvoj psihofizikih sposobnosti, a odgojni na izgraivanje pozitivnih ljudskih stavova i osobina. Cilj i zadaci odgoja-odgojne vrijednosti: Trolana struktura: generika(opdeljuske vrednote koje su opdenito prihvadene), personalna(osobni zivot, traze postovanje, omogucuju radost), drutvena(drustv.djelatnost odgoja,povijesna i prostorna vezanost za zivot) vrijednost su opdi zadaci odgoja. Svi uitelji i odgajatelji su duni na svim podrujima rada ostvarivati te zadatke. Cilj i zadaci odgoja-podruja ljudske djelatnosti: ovjek je radno, produktivno i svaralako bide. Profesionalna radna djalatnost drutvena je obaveza svakog pojedinca. Osim toga pojedinac ima pravo na radostan i potpun ivot te na kulturno provoenje sobodnog vremena. Tri opda odgojna zadatka koji se ralanjuju na konk. zadatke su : odgoj za rad, odgoj za drtevni ivot i odgoj za slobodno vrijeme. Svrha tjelesnog odgoja: glavna svrha je pravilan tjelesni rast i razvitak, unaprijeivanje zdravlja, i podizanje opde tjelesne sposobnosti. Glavna svrha sastoji se u tome da u koordinaciji s odgojno-obrazovnim aktivnostima na drugim odgojno obrazovnim podrujima, primjenom prirodnih faktora i tjelesnih aktivnosti omogudi svestrani irazvoj pojedinca. Zadaci tjelesnog odgoja: ZDRAVSTVENI ZADATAK: Trai da se osiguraju optimalni uvjeti koji omoguduju normalno stanje ljudskog organizma. Sve aktivnosti moraju se odvijati u pogodnim higijenskim uvjetima. OBRAZOVNI ZADATAK: Osigurava stjecanje potrebnih znanja, formiranje praktinih umijeda i navika, potpomaganje razvoja psihomotorinih sposobnosti i izgraivanje odreenog pogleda na svijet i ivot. Hodanje, tranje, skakanje, penjanje, dizanje, klizanje itd. ODGOJNI ZADATAK: Preko ovog zadatka tjelesni odgoj utjee na izgraivanje pozitivnih svojstava osobnosti. To se postie obogadivanjem emocionalnog ivota, ravijanjem moralnih i estetskih osobina, smisla za lijepo, uoavanjem, doivljavanjem i stvaranjem estetskih vrednota. REKREATIVNI ZADATAK: Kad se organizam istroi potreban mu je odmor i tu se tjelesni odgoj pojavljuje kao sredstvo aktivnog odmora i zdrave razonode. Aktivnosti se javljaju kao osobno i drutveno korisni naini organiziranja i provoenja slobodnog vremena. Glavni initelji za ostvarivanje tjelesnog odgoja: Obitelj, predkolske ustanove, raznovrsne kole, razl. drut. org. koje razvijaju i njeguju tjelesnu kulturu i sport, domovi.

Pet osnovnih zahtjeva uspjenog tjelesnog odgoja: STVARANJE PRAKTINIH SITUACIJA - proizlazi iz toga da se sve sposobnosti u svakog pojedinca razvijaju u ivotnim situacijama. One omoguduju proces vjebanja u kome se razvijaju i izgrauju potrebne sposobnosti. PRAVILNA PEDAGOKA MOTIVACIJA- proizlazi iz spoznaje da je motivacija glavna pokretaka snaga ljudskog djelovanja. Svaki konkretni zadatak, u smislu tjelesnog odgoja, mora ima svoj konkretan smisao i svoje opravdanje. PRIMJERENOST DOBI I SPOLU- jer, postoje razlike u psihofizikim, onda moraju postojati i razlike u zadacima koje rjeavaju pojedine skupine ili kategorije odgajanika. UESTALO AKTIVIRANJE- proizlazi iz pedagokog zakona aktivnog usvajanja obrazovnih dobara i odgojnih vrijednosti. Kako su u odgoju dva subjekta, jasno slijedi da su i odgajanik i odgajatelj po svom punom angamanu i aktivnom odnosu u odgojnom procesu. AMATERSKA ORIJENTACIJA- potreba je da se svi lanovi drutvene zajednice bave aktivnostima tjelesnog odgoja kao jednom od temeljnih pretpostavki zdravog i radosnog ivota. Svrha intelektualnog odgoja svodi se na razvijanje ovjekovih intelektualnih potencijala, njegove spoznajne modi da bi se ubrzao proces razvitka znanosti i tehnike, da bi se ovladalo zakonitostima prirodnog i drutvenog kretanja i upravljanje tim kretanjima. Temeljna svrha intelektualnog odgoja je stalno obogadivanje intelektualnih snaga, jaanje intelektualnih kapaciteta, razvijanje i usavravanje ovjeka kao razumnog i plemenitog ljudskog bida. Zadaci intelektualnog odgoja: USVAJANJE SUSTAVA ZNANJA - znanja su osnova i pretpostavka intelektualnog djelovanja. Znanje predstavlja opdenito iskustvo ranijih narataja, pozitivne tekovine ovjeanstva, koje su u sistematiziranom obliku usvojili novi narataji; ono to je sustav injenica i generalizacija koji su ti narataji shvatili trajno usvojili. Znanja moraju biti shvadena i usvojena u toj mjeri da se mogu koristiti u ivotu. FORMIRANJE UMIJEDA I NAVIKA- umijeda i navike omoguduju primjenu znanja. Umijede nastaje na temelju znanja, formira se u procesu vjebanja i oznaava steenu psihomotornu sposobnost koja omoguduje lake, bre i tonije obavljanje neke navike. Navika je daljnjim vjebanjem automatizirano umijede. RAZVIJANJE INTELEKTUALNIH SNAGA I SPOSOBNOSTI- o razvijenosti intelektualnih snaga i sposobnosti ovisi mogudnost ostvarivanja svih ostalih zadataka. To je klju kojim se otvaraju vrata ovjekovih mogudnosti. Sposobnosti ili funkcije i intelektualne sposobnosti se razvijaju funkcionirajudi. OVLADAVANJE KULTUROM INTELEKTUALNOG RADA- intelektualan odgoj pretpostavlja intelektualan rad, a taj rad kulturu intelektualnog rada. Rezultati nastavnog rada pokazuju da u uenika, pa i studenata nisu dovoljno razvijene radne navike. OBLIKOVANJE POZITIVNIH OSOBINA LINOSTI- intelektualan odgoj ima svoju spoznajnu, emocionalnu i voljno-djelatnu komponentu. Prezentiraju ih znanja, uvjerenja i ljudski postupci. Glavni initelji intelektualnog odgoja - Pod initeljima shvadamo institucije koje aktivno pridonose realizaciji intencija intelektualnog odgoja. Najvanije od njih: OBITELJ- je u poetku prva i jedina kola, kola ivota u kojoj se stjeu prva iskustva, u kojoj se razvijaju intelektualne funkcije, u kojoj se zapoinje razvitak djeteta kao intelektualnog bida. Utjecaj obitelji traje od roenja do zrelosti. DJEJI VRTID- treba potaknuti i pomodi djeju intelektualnu radoznalost i pospjeiti njihovo intelektualno sazrijevanje. Djeca koja pohaaju vrtid intenzivnije se intelektualno razvijaju i bre postii zrelost u koli. KOLA - je nastala s ciljem da mladi ljudi u njoj usvajaju sustavna iskustva ovjeanstva. kole se dijele na: opdeobrazovne i strune; osnovne, srednje, vie, visoke. Bez obzira o kojoj se koli radi u njoj se usvajaju odreena znanja, razvijaju umijeda i navike intelektualnog rada, ue i u procesu uenja razvijaju svoje intelektualne sposobnosti. USTANOVE ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ODRASLIH- narodna sveuilita, radnika sveuilita, centri za obrazovanje i izobrazbu kadrova u radnim organizacijama, centri za informacije, zavodi za kulturu i obrazovanje. Ustanove za odgoja i obrazovanje odraslih potpomau podizanje intelektualne razine graana i time pospjeuju njihov intelektualni razvitak. SREDSTVA PRIOPDAVANJA, KULTURNE INSTITUCIJE

Osnovni sadraj intelektualnog odgoja: 1. USVAJANJE SUSTAVA ZNANJA:Znanje predstavlja uopeno iskustvo ranijih narataja, pozitivne tekovine ovjeanstva, koje su u sistematiziranom obliku usvojili novi narataji; ono je sustav injenica i generalizacija koje su ti narataji shvatili i trajno usvojili. Vrijednost znanja je u njegovoj praktinoj primjeni. 2.FORMIRANJE UMIJEA I NAVIKA:Umijee se definira kao vjebanjem steena sposobnost svjesnog primjenjivanja znanja. Navika je daljnim vjebanjem automatizirano umijee. U odnosu na umijee, oznaava veu uvjebanost u izvoenju radnje. 3. RAZVIJANJE INTELEKTUALNIH SNAGA I SPOSOBNOSTI:Intelektualnim snagama i sposobnostima su odreeni potencijali i kapaciteti pojedinca, njegove intelektulane mogunosti tijekom usvajanja znanja, formiranja pozitivnih osobina linosti tj., o razvijenosti intelektualnih snaga i sposobnosti ovisi mogunost ostvarivanja svi ostalih zadataka. Treba ih razvijati od od samog poetka i tijekom cijelog ivota. 4. OVLADAVANJE KULTUROM INTELEKTUALNOG RADA-Kultura rada je osnovni preduvjet uspjenosti i produktivnosti bilo kojeg rada. Zadatak suvremene kole je nauiti uenike kako uiti, raditi i istraivati, tj. osposbiti ga za samoobrazovanje.Kultura intelektualnog rada je vana jer omoguuje dobru organiizaciju i viskou produktivnost rada. 5. OBLIKOVANJE POZITIVNIH OSOBINA LINOSTI: Primjeri nekih pozitivnih ljudskih osobina: kritiki odnos prema sebi i drugima, nepristrano vrednovanje ljudskih postupaka, vjernost svoji stavovima i idealima, potianje ljudsog dostojanstva itd. Svrha moralnog odgoja: formiranje slobodne,humane i moralne osobnosti koja de itav ivot teiti za uspostavljanjem istinskih ljudskih odnosa u kojima de ovjek postati bolji kao osoba. Uenici usvajaju norme , pravila i naela morala, organiziraju svoj ivot u skladu s moralnim zahtjevima i etikim naelima. Glavni initelji moralnog odgoja OBITELJ - je prvi odgojni initelj. Tu dijete dobiva prve moralne spoznaje, sjee prva uvjerenja, tu se formiraju prve navike moralnog ponaanja i djelovanja i postavljaju vrsti temelji budude linosti i karaktera. ODGOJNE INSTITUCIJE- su drutvene ustanove kojima je povjeren odgojno-obrazovni rad kao njihov primarni drutveni zadatak. To su kole, djeji vrtidi, domovi i sl. Jedan od temeljnih zadataka odgojnih institucija je i moralno formiranje odgajanika. SREDSTVA INFORMACIJA- tisak, radio, televizija, internet. Nisu samo sredstva informiranja nego i moralnoga formiranja. IZDAVAKA DJELATNOST- itajudi knjige potiemo se na razmiljanje o etikim problemima, pomae nam da shvatimo smisao ljudske egzistencije i da svoj ivotni put uskladimo s tim smislom. KULTURNE INSTITUCIJE- kazalita, kina, muzeji, galerije, knjinice- uvaju, njeguju, unapreuju, populariziraju najvrednije duhovne tvorevine nacionalne i opdeljudske kulture. RADNE ORGANIZACIJE- svojom organizacijom, zajednikim ivotom, meuljudskim odnosima , razvijanjem osjedaja odgovornosti i dunosti djeluju kao initelj moralnog odgoja. DRUTVA I ORGANIZACIJE- org. mladih ljudi, drutveno-politike, znanstvene org., tehnike org., sportske org. UTJECAJI SLOBODNOG VREMENA- obuhvadaju preostale uvjete i utjecaje sredine u kojoj se mladi ljudi kredu. Oni mogu biti pozitivni i negativni. Osnovni sadraj moralnog odgoja ODGOJ U DUHU HUMANIZMA- humanost, ovjenost, nije prirodno, bioloki dana, nego je drutveno, ljudski i pedagoki zadana. Radi se o ljudskim svojstvima, kvalitetama i sposobnostima koje treba izgraditi, prihvatiti, ovladati njima. PRIPREME ZA OBITELJSKI IVOT- radi se o jednom gleditu koje eli istadi pitanje seksualnog odgoja i uvesti ga u kole, kao vrlo vano drutveno pitanje. Spolni odgoj je pedagoki problem i zato ga treba pedagoki rjeavati, treba nastojati da uenici dobiju ispravne slike o ljubavi, o braku i obitelji. PRIPREMANJE ZA DRUTVENI IVOT- mladog ovjeka treba pripremiti za kulturan ivot u ljudskoj zajednici i formirati ga kao drutveno bide. Smisao naela socijalizacije je u tome da se ostvaruje upravo u zajednici za zajednicu. ODGOJ U DUHU PATRIOTIZMA- patriotizam se oituje u ljubavi prema domovini, svom rodnom kraju, zasniva se na razvijenoj spoznaji o pripadnosti tom narodu, njegovoj prolosti, sadanjosti, pripadnosti etnikoj zajednici, njenom kulturnom razvitku i postignudima. ODGOJ U DUHU INTERNACIONALIZMA- oznaava pozitivan stav prema svim narodima, njihovoj prolosti i sadanjosti, njihovim zaslugama i vrijednostima. FORMIRANJE POZITIVNOG ODNOSA PREMA RADU- treba zasnivati na znanjima i uvjerenjima, formiranju radnih navika i pozitivnih kvaliteta volje i karaktera. U svim ivotnim situacijama treba njegovati radne aktivnosti: samoposluivanje, drutvenokorisne radove itd. FORMIRANJE POZITIVNOG ODNOSA PREMA MATERIJALNIM I DUHOVNIM VREDNOTAMA- rije je o pozitivnom odnosu prema rezultatima rada, manuelnog i intelektualnog, prema privatnoj i drutvenoj imovini.Treba uenike uiti da trebaju uvati knjige, kolsku imovinu, treba ih voditi u kazalita, muzeje i na koncerte te ih tamo na mjestu uiti kako se ponaati. Glavna svrha estetskog odgoja: Moramo osposobljavati djecu, mlade ljude i sve ine kojima nedostaje osjedaj i smisao za lijepo, da lako i brzo uoavaju i adekvatno doivljavaju sve to je estetski u prirodi, drutvenom ivotu i meuljudskim odnosima i u umjetnosti. To je vana namjena i sastavni dio temeljne svrhe estetskog odgoja. Ta svrha ima ire znaenje i sastoji se od etiri bitna elementa smisla za lijepo: uoavanja, doivljavanja, ostvarivanja i vrednovanja lijepoga

etiri glavna zadatka estetskog odgoja: RAZVITAK SPOSOBNOSTI UOAVANJA LIJEPOG- prezentira racionalnu komponentu koja ukljuuje osjetilno percipiranje, ali i njihovo osmiljavanja, usvajanje odreenih znanja i razvitak misaonih sposobnosti. FORMIRANJE SPOSOBNOSTI ESTETSKOG DOIVLJAVANJA- emocionalna senzibilnost i razvijen smisao za estetsko omoguduju estetsko doivljavanje, a svako daljnje istinski estetsko doivljavanje produbljuje i proiruje smisao za estetske vrijednosti. IZGRAIVANJE STVARALAKIH ESTETSKIH SPOSOBNOSTI- prezentira voljno-djelatno ili stvaralako podruje. Stvaralake sposobnosti pojedinca nisu bioloko dane, nego ih treba dugotrajno i sustavno, aktivno i dosljedno razvijati i izgraivati. NJEGOVANJE SPOSOBNOSTI ESTETSKOG VREDNOVANJA- odgajanik u procesu estetskog obrazovanja i odgajanja mora ovladati znanjima, sposobnostima i vrijednosnim kriterijima koji de mu pomodi da razlikuje istinsku ljepotu od runode, estetski vrijedno i nevrijedno, umjetniki vrijedno djelo od kvazi.umjetnosti. Glavni initelji estetskog odgoja: OBITELJ. Ako se u obitelji njeguje rad, istoa, kulturno ponaanje, ako se uvaavaju higijenski uvjeti ivota, tei tome da prostorije u stanu budu uredne, iste, namjetaj funkcionalan i ukusan- onda su to vrlo povolji uvjeti za njegovanje estetske kulture. DJEJI VRTI, kao i obitelj, odgaja svojom estetskom atmosferom. U vrtiu su mogue i kreativne aktivnosti, umjetnikom priom, slikama, ritmovima, pjesmom, crteima razvija se smisao za skladno i lijepo. KOLA je najvaniji initelj estetskog odgoja, gdje se vri sustavno estetsko obrazovanje i odgajanje. Estetski odgoj se ostvaruje kao ope odgojno naelo i u nastavi predmeta izrazito estetskog i umjetnikog karaktera. Tu se njeguje ljepota rijei, pokreta, radnji, likovni izraz, glazbena kultura i upoznaje knjievnost i druge umjetnosti. DOMOVI. Oni mogu djelovati estetskim ambijentom ivota u domu. Druga mogunost su estetske i umjetnike slobodne aktivnosti odgajanika (literalne, dramske, likovne, glazbene. SREDSTVA INFORMIRANJA (radio, televizija, dnevni tisak) esto prezentiraju estetski i umjetniki vrijedne sadraje i na taj nain se ukljuuju u faktore estetskog odgoja. KULTURNE INSTITUCIJE (umjetnike galerije, muzeji, koncertne dvorane, kazalita, itaonice...) uvaju, prezentiraju i unapreuju kulturna dobra, estetske i umjetnike vrijednosti. Praktine su za uoavanje, doivljavanje i vrednovanje takvih vrednota. Osnovni sadraji estetskog odgoja: 1. ostvarivanje u nastavi-Nastava u koli ukljuuje vrlo mnogo nastavnih predmeta koji pruaju iroke mogunosti za estetsko odgajanje uenika. Osnovni smisao likovne, glazbene kulture, knjievnosti je da uenike upoznaju s konkretnim vrstama umjetnosti, i da zavole i prihvate njihove vrijednosti, 2.ostvarivanje u izvannastavnim aktivnostima- Izvannastavne aktivnosti su raznovrsne uenike aktivnosti: znanstvene, kulturno umjetnike, portske, radne ili tehnike. U okviru izvannastavnih aktivnosti uenici mogu izdavati kolske novine, izraivati plakate, pisati pjesme i prozne priloge, mogu ih ukrasiti ilustracijama likovnih radova, mogu pjevati, plesati, glumiti. 3. ostvarivanje u irem kolskom ivotu - tu utjee i cjelokupna atmosfera u koli, njeno estetsko ureenje, ureenje kolskog okolia, ukusno odijevanje nastavnika, organizacija kolskih priredbi, ekskurzije u estetski i umjetniki zanimljiva mjesta, posjete izlobama, koncertima, kazalinim predstavama, muzejima. Glavna svrha radnog odgoja je da svakom ovjeku omogui da, osim tjelesne, intelektualne, moralne i estetske kulture, vlada i kulturom rada, radno-tehnikom i proizvodnom kulturom, da ga pripremi i osposobi za ekonomian, visokoproduktivan i stvaralaki rad i da u isto vrijeme potpomogne i omogui svestraniji razvitek ovjeka kao ljudskog, praktinog, produktivnog, stvaralakog bia. Zadaci radnog odgoja. 1. ODGOJNI ZADATAK:Rad, manualni i intelektualni, bi trebao biti glavni initelj odgojnog djelovanja i vrlo vano preventivno sredstvo u spreavanju antisocijalnih manifestacija Istie se vanost razvijanja pozitivnih stavova i odnosa prema maunalnom i intelektualnom radu i radnim ljudima na svim podrujima djelatnosti. 2. OBRAZOVNI ZADATAK:Pretpostavlja usvajanje odreenog sustava znanja iz podruja tehnikih znanosti, proizvodnje, ekonomskih odnosa i tehnikog crtanja, trai formiranje odgovarajuih umijea i navika. 3. REKREATIVNI ZADATAK -Smisao rekreativnog zadatka je da se ljudi bave korisnim radom, upoznaju suvremenu tehnologiju, ovladaju rukovanjem razliitim instrumenitima, alatima, da zavole takve djelatnosti i pa da se i kasnije u ivotu bave njima. Na taj nain ljudi lake i bre steknu znanja i navike, razviju sposobnosti i pozitivan odnos prema takvim djelatnostima. 4. RADNO PROFESIONALNI ZADATAK-Struno obrazovanje pretpostavlja radni i tehniki odgoj kao platformu od koje se polazi, na kojoj se zasniva i izgrauje. Prirodno je da mladi ovjek prvo upozna osnove tehnike, tehnologije i organizacije suvremene proizvodnje, a potom se odlui na struno obrazovanje i specifino struno formiranje.

Glavni initelji radnog odgoja: OBITELJ: Raspored dunosti meu svim lanovima obitelji treba biti dobro postavljen, prema mogunostima pojedinca, da svatko obavlja svoj dio posla. Tako se od najranije dobi izgrauje pozitivan odnos prema radu, izgrauje se osjeaj dunosti i odgovornosti s ime dolazi marljivost, prihvaanje i uredno obavljanje svojih zadataka i obaveza. Obitelj postavlja temelje radnog odgoja. ODGOJNE INSTIITUCIJE: predkolske ustanove, kole, domovi..Dom kao odgoja institucija organizira ukupan ivot i rad ljudi koji u njemu stanuju. Sve to odgajanici sami mogu napraviti, trebaju sami obavljati. Vaan zadatak je razvijanje osjeaja dunosti i odgovornosti. RADNE ORGANIZACIJE: surauju sa kolama, drugim odgojnim institucijama i organizacijama.Zahvaljujui toj suradnji, organiziraju se ekskurzije u proizvodne pogone, proizvodna praksa uenika. Osnovni sadraji radnog odgoja: 1.ostvarivanje u nastavi- postoje etiri podruja ostvarivanja radnog i tehnikog odgoja: u nastavnim predmetima tehnikog karaktera, prirodnih predmeta i matematike, u nastavi drutvene grupe predmeta i u nastavnim ekskurzijama proizvodnoo tehnikog karaktera, 2. ostvarivanje u izvannastavnim aktivnostima- klubovi mladih tehniara,uenike udrugem,samostalne tehnike grupe, 3.ostvarivannje u uenikom produktivnom radu: proizvodni rad uenika, proizvodna praksa u gospodarskim organizacijama, drutveno-korisni radovi. 4 naela obiteljskog odgoja: naelo dosljednosti, naelo pozitivne orijentacije, naelo jedinstvenosti, naelo meusobnog povjerenja Autoritaran stil odgajanja,posljedice:Autoritaran stil odgojanja oituje se u zahtjevnom i restriktivnom ponaanju roditeljakoji visoko vrednuju disciplinu i konformiranje njihovim vrednotama, a ne pokazuju mnogo ljubavi i topline.Posljedice: Djeca tako odgajana su esto agresivna s velikim promjenama raspoloenja, teko sazrijevaju, nisu sposobni za suradnju, boje se pokazati svoje emocije, ne vole biti u sreditu panje, izbjegavaju sukobe. Autoritativan stil, posljedice:Autoritativan stil odgoja ukljuuje ponaanje roditelja koje je restriktivno i odgovorno, ali uz mnogo toplinei razumijevanja Posljedice: Autoritativno roditeljstvo povezano je s pozitivnim aspektima psihosocijalnog razvoja adolescenata. Djeca autoritativnih roditelja su nezavisna, sposobna regulirati vlastito ponaanje, emocionalno prilagoena, zadovoljna i drutveno odgovorna .Indiferentan stil odgajanja, posljedice: Indiferentni roditelji postavljaju malo ogranienja, ali pruaju i malo panje, zanimanja i emocionalne podrke.Djeca su zaputena i zapostavljena, zahtjevna, neposluna i socionalno neprilagoena, djeca nemaju orijentaciju u ivotu, nemaju izraeni svoj ja, nisu odgovorna. Popustljiv stil odgajanja i posljedice: Popustljiv ili permisivan roditeljski stil opisuje se kao nerestriktivan, topao i prihvaajui, ali u njemu roditelji ne postavljaju djeci gotovo nikakve granice u odgoju. Djeca su nezrela i nesamostalna, implzivna, bez kontrole, razmaena, stalno zahtjevaju, i kao odrasli, jer su navikli da dobiju to hoe i da imaju svu mo u svojim rukama. Najvanija sredstva obiteljskog odgoja (barem 4): POZITIVAN PRIMJER roditelja u odnosima sa svim ukuanima, u dunostima koje obavljaju, u iskrenosti, potenju, pravednosti itd. je snano i djelotvorno odgojno sredstvo. NAVIKAVANJE na istinu, red, kulturno ponaanje, rad, odgovornost. Djecu se treba postupno navikavati da se brinu za o sebi, svojim stvarima, kolskom priboru, zadacima, da postanu samostalna, pomau u kui, i to prije - to bolje. ZAPOLJAVANJE I OSAMOSTALJIVANJE. Zapoljanje se moe postii igrom, radom, sportom, tehnikm djelatnostima, zarliitim oblicima kulturne djelatnosti i dr. aktivnosti. Bitno je da su djeca zaposlena vrijednim zanimanjima koja razvijaju njihove sposobnosti, da su aktivno ulkjuena u ivot i da se tako osamostaljuju. DNEVNI RED je vano odgojno sredstvo.Dobrim dnevnim redom djeca mogu izvriti sve svoje obaveze a i igrati se i odmarati. SKRETANJE-Kada roditelj uoi nepoeljno ponaanje, moe djetetu ponuditi ili organizirati neku drugu aktivnost, igru ili zanimanje, to je djetetu vrlo zanimljivo ali ima neko drugo, pozitivno okruenje.

5 OBILJEJA NASTAVNIKOG POZIVA: 1. nastavnik mora biti MORALNA, CJELOVITA i STABILNA LINOST, snane volje i vrstog karaktera. Takva moralna linost vlada svojim postupcima, ima razvijen osjeaj dunosti i odgovornosti, pozitivno se odnosi i ima razvijen pozitivan odnos prema ljudima, ivotu, prema radu, materijalnim i duhovnim vrednotama 2. nastavnik mora biti vrlo obrazovan i KULTURAN OVJEK irokih pogleda, svestran, opeg obrazovanja i OPE KULTURE. etike i estetske vrijednosti. 3. nastavnik mora izvrsno poznavati svoje strune predmete koje predaje u koli i zastupa u ivotu, odnosno mora biti DOBAR STRUNJAK na odreenom podruju, 4. nastavnik mora posjedovati PEDAGOKU KULTURU, teorijsko i praktino pedagoko obrazovanje, tj. mora imati razvijen smisao i sposobnosti za odgojni rad.-pedagoka komponenta nastavnikove strunosti 5. uspjeh odgojnog rada podrazumijeva POZITIVAN ODNOS, odreeni interes, OPTIMIZAM, LJUBAV, oduevljenje, tj. da nastavnik voli svoje zvanje i odgojni rad. Naela odgojnog rada u slobodnom vremenu. naelo slobode: svaki sudionik ima pravo slobodno birati aktivnosti kojima se eli baviti, suglasno s individualnim sklonostima i mogunostima. naelo smislenosti: aktivnosti slobodnog vremena trebaju imati svoj smisao, moraju biti u funkciji odmora, zabave, zdrave razonode i bogaenja osobnosti, naelo individualnosti: podrazumijeva slobodan izbor u suglasju s individualnim eljama, zanimanjem, sklonostima i sposobnostima, naelo raznovrsnosti: da bi se udovoljilo svim individualnim eljama i osigurala sloboda izbora, djelatnosti u slobodnom vremenu moraju biti brojne i razliite, naelo organiziranosti: trai da se osiguraju pogodne mogunosti i dobri uvjeti za kulturnu upotrebu slobodnog vremena, da se dogovore nositelji aktivnosti, pripreme programi, nabave sredstva, osigura prostor naelo amaterizma: aktivnosti u slobodnom vremenu nisu i ne smiju biti profesionalne, komercijalizirane i utilitarno usmjerene naelo primjerenosti: upozorava da se mora uzeti u obzir stupanj razvijenosti organizma obzirom na dob, spol i njegove specifinosti Naela odgojnog rada (5 po izboru). NAELO POZITIVNE ORIJENTACIJE zasniva odgojnu djelatnost na uoavanju i podravanju pozitivnih inova i postupaka. Vjeruje u svakog odgojenika, uoava u njemu ono pozitivno i na tome gradi, ukazuje mu povjerenje i potie ga da ustraju u dobrim postupcima. NAELO SOCIJALIZACIJE - budui da ovjek ivi u ljudskoj zajednici, tijekom vremena je izgradio odreena pravila i norme zajednikog ivota. U procesu odgoja djecu upoznajemo s tim pravilima i normama i nastojimo da ih oni prihvate. Taj proces se naziva socijalizacijom. NAELO DOSLJEDNOSTI zahtijeva skladno sustavno i dosljedno djelovanje svakog odgojitelja. To je skladnost sa samim sobom i jako je bitna u odgoju kako odgojenik ne bi preuzeo kormilo u odgoju. NAELO SVRSISHODNOSTI- neposredno proizlazi iz pedagogijskog zakona intencionalnosti. Jasnoa cilja omoguuje pravilan izbor metodijskih postupaka. NAELO AKTIVNOSTI-zasniva se na tome da svaki pojedinac, odgajanik mora sam usvojiti, prihvatiti, razviti i izgraditi svojim aktivnim djelovanjem znanja, poglede, uvjerenja i nastavove, umijea i navike, tjelesne i intelektualne sposobnosti, pozitivne osobine, crte linosti i karaktera, kulturu uenja, rada i ponaanja, smisao za ljudske vrijednosti. NAELO INDIVIDUALIZACIJE-Ovo naelo ide dalje od naela primjerenosti, trai da odgojni zadaci i postupci budu primjereni snagama, mogunostima i osobinama svakog pojedinca. Pouavanje kao metoda odgojnog rada.Metoda pouavanja se moe primijeniti u svim odgojnim podrujima. Vrlo je prikladna za odgojni rad na racionalnom podruju, a manifestira se u razliitim oblicima:objanjavanje,etiki razgovor predavanje o ivotno aktualnim pitanjima referiranje. Uvjeravanje kao metoda odgojnog rada: Budui da samo poznavanje injenica, pojmova, zakonitosti bez osobnog kritikog usvajanja, ne posjeduje motivacijsku snagu i da samo razumijevanje ivotnih pojava, moralnih naela i kategorija nije dostatno djelotvorno, treba djelovati i na osjeajni ivot, probuditi unutranju motivaciju za odgovarajua djelovanja. Smisao je u tome da racionalno shvaene spoznaje prerastu u osobna uvjerenja, stavove, poglede. Navikavanje kao metoda odgojnog rada: Navikavanjem i odgovarajuim vjebanjem utjeemo na razvitak pozitivnih osobina volje i karaktera. Da navikavanje ne bi prelo u dresuru ovu metodu moramo kombinirati s metodama pouavanja i uvjeravanja.

Spreavanje kao metoda odgojnog rada: Negativne utjecaje treba potiskivati, uklanjati, ublaiti ili onemoguiti. Metoda spreavanja ima dvije glavne zadae, da preventivno izbjegne loe utjecaje i drugo da korigira, tj. ispravi i ukloni nepoeljne stavove, uvjerenja, navike.

Sredstva usmjeravanja u odgoju: savjet- mora biti aktualan, konkretan, razumljiv i logian, primjer- djeca ue oponaajui starije, stvaranje ideala- mladi se zanose pojedinim linostima, dnevni red- njime se odreuje vrijeme potrebno za rad i odmor, spavanje i bdijenje, igru i uenje, igra-je osnovni oblik djeje aktivnosti i odgojno sredstvo, kulturna razonoda-to je oblik djelatnosti koju pojedinac slobodno izabire. Sredstva usmjeravanja u odgoju: priznanje, pohvala- vii stupanj priznanja, nagrada-najjae sredstvo poticanja, obeanje, natjecanje Sredstva spreavanja u odgoju: nadzor,skretanje,upozorenje,zahtjev, kazna. Metodika odgojne znanosti Metodika odgojnog rada, kao i teorija odgoja, bavi se opim initeljima, naelima, metodama i sredstvima odgojnog rada. Metodike nastave pojedinih predmeta su vrlo konkretne, a metodika odgojnog rada je na viem stupnju uopenosti.