MAKROEKONOMIJA

Prof. HADŽIAHMETOVIĆ dr. AZRA Ekonomski fakul ! " II #odina

1

POJAM I $I%JEVI MAKROEKONOMIJE
Makroekonomija je studija o funkcioniranju nacionalne privrede kao cjeline, tj. ona se bavi cjelokupnim nivoom nacionalne proizvodnje, zaposlenosti, cijena i spoljne trgovine. Mikroekonomija izučava pojedinačne cijene, količine i tržišta: tako, na primjer, dok mikroekonomija razmatra kako naftni kartel može odrediti cijenu nafte, makroekonomija izučava skok ili porast cijena nafte na svjetskom tržištu, uticaj porasta cijena nafte na inflaciju i nezaposlenost ( 1979. odine do odio se tzv. prvi naftni šok koji je izazvan četverostrukim pove!anjem cijena nafte " to pove!anje odrazilo se na privrede razvijeni# zemalja, ali i svi# ostali#. $ru i naftni šok do odio se 19%%. odine &, te kako cijene nafte utiču na pojedine makroekonomske a re ate u nacionalnim ekonomijama. $ok se mikroekonomija 'avi istraživanjem pojedinačni# do'ara i uslu a u izvozu i uvozu, makroekonomija proučava ukupne tendencije u izvozu i uvozu, pra!ene vrijednostima inostrani# sredstava pla!anja " prije sve a ()* dolara i $+M ( najmanja promjena vrijednosti njemačke marke ili američko dolara odražava se na cijelu nacionalnu privredu &. P! rodolar je količina , koja se pla!a za naftu, odnosno, to je kontin ent dolara koji funkcioniše izvan privrede )jedinjeni# *merički# $ržava. $ok mikroekonomija proučava ponašanje pojedini# komponenti privrede (doma!instava, firmi, proizvodni# sektora&, makroekonomija istražuje nivo i rast cjelokupne proizvodnje, proučava inflaciju i nezaposlenost, te istražuje zašto se neke privrede uspješno razvijaju, a neke sta niraju. $anas možemo sa pravom tvrditi da ni jedno područje ekonomije nije važnije za nacionalni uspje# od njeni# makroekonomski# efekata, jer i politička, i vojna, i društvena sud'ina jedne zemlje zavisi od njeno privredno uspje#a. )*$ i -apan su jake makroekonomije, nasuprot nji# imamo zemlje koje sta niraju u privrednom rastu i kod koji# se 'ilježi visoka inflacija, veliki tr ovinski deficit i visoka spoljna zaduženost, što se opet odražava na nizak životni standard stanovništva. .rimjetno je da životni standard stanovnika jedne države u najve!oj mjeri zavisi od njene makroekonomske politike. .rije // vijeka države nisu znale kako suz'ijati privredne krize. .ojava cjelovite makroekonomske teorija JOHNA MA&NARDA KE&NE'A pomo la je u o'jašnjavanju uzroka privredni# fluktuacija, i pronalaženju pristupa za rješavanje osnovni# ekonomski# pro'lema. 0a#valjuju!i 1e2nesu i nje ovim sljed'enicima naučili smo da iz'orom od ovaraju!e makroekonomske politike i mjera koje utiču na ponudu novca , poreze i državnu potrošnju, zemlja može u'rzati ili usporiti privredni rast, inicirati ili usporiti rast cijena ( odnosno inflaciju &, proizvesti tr ovinski deficit ili suficit i slično. U makroekonomskoj analizi susrećemo uvijek nekoliko ključnih makroekonomskih varijabli, od kojih su najvažnije slijedeće: . bruto dru!tveni proizvod ili (NP ". stopa nezaposlenosti #. inflacija $. neto izvoz 3o su ujedno i lavne mjere pomo!u koji# se mo u prosu4ivati makroekonomski efekti. %esto se uspje!nost politike jedne nacionalne privrede mjeri upravo kroz posmatranja ova četiri područja: proizvodnje, zaposlenosti, stabilnosti cijena i me&unarodne razmjene. 'ako se kao osnovni ciljevi makroekonomske politike pojavljuju: . proizvodnja, i to: a( visok nivo proizvodnje b( visok nivo stope rasta

5

". zaposlenost, u okviru koje imamo dva podcilja: a( visoka stopa ili nivo zaposlenosti b( niska nedobrovoljna zaposlenost #. stabilan nivo cijena, sa slijedećim ciljevima: a( niska inflacija b( slobodno trži!te, po mogućnosti bez ikakvih intervencija c( odgovarajuće trgovinske politike koje se tiču stabilnosti cijena u jednoj nacionalnoj pivredi $. me&unarodna razmjena, koja podrazumijeva dva segmenta osnovnih ciljeva ili politika a( stabilna spoljnotrgovinska politika, !to podrazumijeva ravnotežu uvoza i izvoza b( ciljevi vezani za stabilan devizni kurs

). PROIZVODNJA
6671%9, 51%899 1rajnji cilj svake ekonomske aktivnosti je sna'dijevanje stanovništva ro'ama i uslu ama koje oni traže. 9ajo'u#vatniji pokazatelj ukupne proizvodnje u jednoj privredi je 'ruto društveni proizvod. D!fini*i+a, -ru o dru. /!ni 0roi1/od +! m+!ra r2i.n! /ri+!dnos i s/i3 ro-a i uslu#a finaln! 0o ro.n+!" 0roi1/!d!ni3 u +!dno+ na*ionalno+ !konomi+i u +!dno+ kal!ndarsko+ #odini . )bično postoje dva načina za mjerenje bruto dru!tvenog proizvoda: a( Nominalni (NP * mjeri se tekućim trži!nim cijenama b( R!alni (NP * mjeri se konstantnim ili nepromjenjenim cijenama sa odabranom baznom godinom. 3eoretski, može se desiti da nominalni :9. raste, a realni :9. pada. ;ealni :9. isključuje inflatorna kretanja. .romjene realno :9.<a su naj'olja mjera nivoa i rasta proizvodnje, i te promjene služe kao svojevrstan mjerač pulsa nacionalne privrede. *naliziraju!i o'rasce rasta proizvodnje u tržišnim privredama, primjetni su 'ili periodi pove!avanja i smanjivanja realno :9.<a. 3e nestabilnosti u ukupnim privrednim aktivnostima poznate su kao 0ri/r!dni ili kon+uk i/ni *iklusi" ili kon+uk ur!. 'okom silazne faze u konjuktivnom ciklusu mnogi ljudi ostaju bez posla, a cijela nacionalna ekonomija bez roba i usluga zbog velikog pada u proizvodnji. $akle, visoka nezaposlenost, pra!ena je o'ično visokom inflacijom, padom proizvodnje, spoljnotr ovinske razmjene i životno standarda " a sve su to sastavni dijelovi silazne faze u konjuktivnom ciklusu. 9ajve!a kriza za'ilježena je u periodu od 1959. do 19=5. odine. >d tada, do danas, posljedice koje su za'ilježene u tom periodu nisu se ponovile, iako je 'ilo krizni# razdo'lja. 3ako, na primjer, 197=?78. odine kriza je izazvana pove!anjem cijena nafte , iako to zapravo i nije 'io pravi uzrok. >d 1987. odine privredni ciklusi u'e na svojoj silovitosti najviše za#valjuju!i napretku u makroekonomskim politikama, koje, nakon @@ svjetsko rata omo u!avaju sta'ilizaciju nacionalni# privreda. (prkos kratkoročnim kole'anjima :9.<a koja se vide u privrednom ciklusu, savremen ekonomije 'ilježe sta'ilan du oročni rast realno :9.<a i napredak, odnosno porast životno standarda. +ostoji i takozvani 0o !n*i+alni (NP: on predstavlja dugoročno proizvodne mogućnosti jedne privrede, uz održavanje stabilnih cijena. Po !n*i+alni (NP +! 1a0ra/o du#oro4ni r!nd r!alno# (NP5a. @dealan slučaj funkcionisanja jedne privrede jeste potencijalni :9. sa visokim vrijednostima proizvodnje i niskom stopom nezaposlenosti. >'ično, tokom privredno ciklusa, teku!i :9. odstupa od potencijalno . 3a razlika izme&u potencijalnog i realnog ili tekućeg ,-+.a naziva se (NP5+a1. /eliki ,-+.jaz znači da je privreda u

=

'TA8I%AN NIVO $IJENA )ta'ilnost cijena unutar slo'odno tržišta. dok se država ne pojavljuje kao regulator cijena bilo kojih dobara ili usluga. U tom slučaju trži!te usmjerava resurse ka njihovoj najefikasnijoj upotrebi. odine prevazi4ena je intervencijom države &. 'rine se kako održati vrijednost valute. procenat radne snage koja nema posla. puta 2. a mali . 3topa nezaposlenosti je. odnosno da je u fazi depresije. POTEN$IJA%NI (NP REA%NI (NP (NP 5 JAZ Ae!a odstupanja predstavljaju krizu. Me4utim. 6.ostavlja se pitanje " zašto je potre'no održavati sta'ilan nivo cijena B 3ržišna privreda koristi cijene kao mjere ekonomske vrijednosti i kao način vo4enja posla. želja da se održi slo'odno tržište podrazumijeva da je tržišna privreda najefikasniji način or anizovanja ve!ine privredni# aktivnosti. r!*!si+!. )lo'odno tržište je cilj svake slo'odne tržišne ekonomije. što može dovesti do ekonomske neefikasnosti ( dakle. +otrebno je prisjetiti se i nekih karakteristika radne snage: a( +ojam 4radno sposobno stanovni!tvo5 obuhvata sve zdrave ljude od 6 do 78 godina starosti b( 9ktivno stanovni!tvo je stanovni!tvo koje radi c( :zdržavano stanovni!tvo su sve osobe koje nisu radno sposobne )topa nezaposlenosti kao pokazatelj kretanja u ekonomiji ima tendenciju kretanja kao i privredni ciklus * kada opada proizvodnja opada i potražnja za radnom snagaom.-+.silaznoj fazi. . velika kriza 1959?19=5. odnosno raste nezaposlenost. *ko se. nikada nije postojalo potpuno slo'odno tržište ( naprimjer. a ne vodi se računa o 8 . ZAPO'%ENO'T (o'ičajeni pokazatelj koji se koristi za mjerenje u makroekonomiji je stopa nezaposlenosti. na primjer. +ostotak nezaposlenih jednak je ukupnom broju nezaposlenih kroz ukupan broj radno sposobnih 0 svi zaposleni 1 nezaposlani (. najve!a pažnja se usmjerava na 'ri u o vrijednosti novca. dakle. dok se pod radnom snagom podrazumjevaju svi zaposleni i nezaposleni. do odi na li skok cijena na tržištu. -a slobodnom trži!tu cijene su odre&ene ponudom i potražnjom.rugi dio ovog cilja odnosi se spriječavanje naglog pada ili rasta nivoa cijena. 7. .jaz znači da je u fazi tzv.

o teoretičaru ADAM@ 'MITH@. 7 . 9a primjer. opet. <ada je neto izvoz pozitivan broj 0dakle. . +otro!ačku korpu čine dobra koja služe za egzistencijalne potrebe. odnosno. što kao posljedicu ima pad proizvodnje. uslu a i kapitala.RI$ARDO o'jašnjava PROIZVOD relativne komparativne prednosti / G ZEM%JA ( kada nema apsolutne komparativne * 6 (4) # (1. $u oročni cilj svake nacionalne ekonomije je spoljna ekonomska ravnoteža. >datle. itd. #alo0ira+u=a inflacija nije jednaka #iperinflaciji. 3eoretičar D. dovodi do nesta'ilnosti cijena. D!/i1ni kurs 0r!ds a/l+a *i+!nu doma=! /alu ! i1ra2!n! u /alu ama dru#i3 1!mal+a . 1olika je ta D'la aE inflacija zavisi od slučaja do slučaja i vremena posmatranja ( od = do 7 F u razvijenim ekonomijama smatra se alarmantnom inflacijom &. pove!anje nezaposlanosti. Ae!ina zemalja teži zlatnoj sredini cjenovne fleksi'ilnosti. >vdje još tre'a na lasiti da tzv. zemlja se može orjentisati na proizvodnju proizvoda dje ima apsolutnu komparativnu prednost. dovodi do ne ativno salda na platnom 'ilansu. veći od nule(. 9ko devizni kurs jedne zemlje raste. po otovo nakon što su uočene koristi od me4unarodne tr ovine ( naročito one koje se odnose na pove!anje ekonomske efikasnosti i na pove!anje proizvodno rasta &. +romjene u nivou cijena obično se označavaju stopom inflacije. ind!9 0o ro. odnosno I 6 (5. govorimo o d!fla*i+i. 'o je rast cijena od stotinu do milion posto godi!nje. zapravo.5) 6 (4. umjesto nivoa cijena uvodi se tzv. <ada cijene opadaju. . ako je neto izvoz negativan 0odnosno. te primjer .tome šta je zapravo dovelo do inflacije &. teorije komparativne prednosti mo u se svesti na dva o'lika " relativne prednosti i apsolutne prednosti " koje su. >vaj cilj pove!anja me4unarodne razmjene postao je veoma značajan za makroekonomije zemalja u svijetu. tro!kovi stanovanja i slično.oljske 19%C.5) prednosti. dok izvoz 0 izvezena dobra ( postaje skuplji. u tr ovini. odine.ezultat to a je pad konkurentnosti zemlje na me4unarodnom. zemlja bilježi r#o/a4ki d!fi*i . onda se vrši orijentacija na H # (1. a ostale ro'e onda nadikna4uje me4unarodnom razmjenom. medicinske usluge. i obratno . obuća. 9aročito se u ekonomskoj istoriji pominje slučaj vajmarske 9jemačke 195C. motiv za uključivanje jedne zemlje u me4unarodnu razmjenu.a4ki3 *i+!na : $PI . ako je uvoz veći od izvoza(. odnosno. spoljna tr ovinska ravnoteža. koja zapravo označava stopu rasta ili pada cijena od jedne godine do druge. >'ično. često tolerišu!i 'la u inflaciju. >. što je u o'a slučaja dovelo do potpuno sloma nivoa cijena. ME?@NARODNA RAZMJENA Me&unarodna razmjena odražava se u težnji za adekvatnim uče!ćem u me&unarodnim privrednim tokovima radi podizanja životnog standarda stanovni!tva. što dovodi do pada neto izvozaK to se sve odražava na platni 'ilans.rugi ekstremni primjer je 3i0!rinfla*i+a. odnosno svjetskom tržištu.5) 6 (5. odnosno kada je stopa inflacije negativna.5) minimalno u'itka a maksimalno do'itka &. a s a#fla*i+a je inflacija koju prati stagnacija privrednih aktivnosti. . kao !to su hrana. =rojčana razlika izme&u izvoza i uvoza u jednoj nacionalnoj ekonomiji označava se kao n! o i1/o1. odjeća. *onsum!r 0ri*! ind!9 < koji prati cijene fiksne potro!ačke korpe. i potiče izvoz i uvoz ro'a. Jto se tiče dru e rupe ciljeva me4unarodne ekonomije. tre'a re!i da se oni odnose na devizne kurseve .5) principu manje u'itka. onda imamo r#o/a4ki sufi*i . D!1infla*i+a predstavlja smanjivanje stope inflacije. cijene uvoznih dobara opadaju. odine.

inflacija. nivo cijena. zaposlenosti.! /lada ! dr2a/!" a ko+! mo#u u i*a i na +!dan ili /i. fiskalnu. koja označava: a( javnu potro!nju b( oporezivanje. koja se može kretati u različitim smjerovima: a( od smjernica za striktnu kontrolu ograničenja dohotka> b( >do smjernica za dobrovoljni rast dohotka.a. 1ate orija javne potrošnje podrazumijeva potrošnju države na proizvode i uslu e. Aiskalna 0oli ika. 3aj trend inflacije može 'iti dodatno pod rijan i nekim dru im faktorima. koja se donosi da bi vlada upravljala: a( novcem b( kreditima c( bankarskim sistemom. socijalno osi uranje. ova potrošnja odre4uje veličinu javno i privatno sektora. ona veoma velika. sudstvo. zatim izdaci za o'razovanje.-+. Poli ika do3odaka. itd. koja se odnosi na: a( spoljnotrgovinsku politiku i politiku razmjene b( politiku koja se tiče vrijednosti deviznog kursa. zdravstvo. vlade mo u voditi privredu prema 'oljoj kom'inaciji sta'ilnosti ciljeva. AI'KA%NA PO%ITIKA ?iskalna politika obično znači upotrebu poreza i javne potro!nje kao instrumenata. može se desiti da se proizvedeni proizvodi ne mogu prodati na trži!tu 6 . a sa dru e strane javna potrošnja u velikoj mjeri utiče na životni standard stanovništva. 3a potrošnja je veoma značajna za jednu nacionalnu ekonomiju.! *il+!/a. i koje sve mjere ekonomske politike ona može primjeniti da smanji inflaciju i nezaposlenost. Mijenjaju!i monetarnu. )porezivanje utiče na ukupnu privredu na dva načina: a( +orezi smanjuju dohotke stanovni!tva. stabilnost cijena i neto izvoz. Mon! arna 0oli ika. (o'ičajen je slučaj da jedan instrument direktno ili indirektno utiče na sve ciljeve. tako imamo i četiri osnovne rupe instrumenata ili četiri makroekonomske politike: . <ada govorimo o instrumentima ekonomske politike. . ( jednoj nacionalnoj ekonomiji može do!i do to a da vrijednost uvoza 'rže raste od vrijednosti izvoza. skok cijena nafte na svjetskom tržištu. M!Bunarodna !konomska 0oli ika. 1ao što smo imali četiri osnovna cilja. kao što je. kori uje spoljnotr ovinsku neravnotežu i podstakne privredni rast B $anas vlade svi# zemalja koriste 'rojne instrumente ekonomske politike radi podsticanja makroekonomske aktivnosti. rastu nezaposlenost. zaposlenost.. ". #. kao što su naoružanje. jer je. 9a primjer: opada li realni :9. ali i dru e politike. >'ično. !to utiče na smanjenje ukupne tražnje. ledano sa jedne strane. $.ostavlja se pitanje " šta sve vlada ima na raspola anju. infrastruktura. me4unarodne razmjene. >va četiri cilja zajednička su za sve makroekonomije. recimo. mislimo na on! /ari+a-l! +!dn! na*ionaln! !konomi+! ko+! kon roli. te po'oljšanju ukupne privredne aktivnosti. ). i predstavljaju osnovu ekonomske politike svake zemlje. vojsku.IN'TR@MENTI MAKROEKONOM'KE PO%ITIKE %etiri osnovna cilja u makroekonomiji su: proizvodnja. 9ko se povećaju porezi. odnosno smanjenje ostvarenog . policiju.

monetarne aktivnosti utiču na kamatne stope. odine uticala je na porast kamatne stope.romjenom ponude novca. 1od pitanja upravljanja novcem najčeš!e se pojavljuje ponuda novca. smanjuje se i potražnja. cijena potrošačke korpe i devizni kurs. !to izaziva smanjenje proizvodnje. što opet dovodi do pada realno 'ruto društveno proizvoda i smanjenja inflacije. odine.oslije to a. 4/rs o# no/*a. po!teni ljudi su obeshrabreni da ulažu u nova kapitalna dobra. MONETARNA PO%ITIKA Monetarnu politiku vlada koristi radi upravljanja novcem. na primjer. do 19%5. @entralna banka može povećati ponudu novca i sniziti kamatne stope kako bi stimulisala privrednu aktivnost. kao što su: kamate. usporavanje privredno rasta i pove!anje nezaposlenosti. $akle. proizvodnje i inflacije. odnosno smanjenje stope rasta ponude novca od 1979. odnosno upravljanje novcem od strane Ientralne 'anke uspjelo je održati najdužu privrednu ekspanziju u novijoj američkoj istoriji. nestabilnost cijena. a to izaziva makroekonomsku nestabilnost. +ovećanje poreza smanjuje investicionu aktivnost. . +od novcem se podrazumijeva sredstvo za plaćanje i način plaćanja. kreditima i bankarskim sistemom. zaposlenosti. proizvodnju.zbog smanjenja potražnje * a može se i odustati od same proizvodnje tog proizvoda. pa sve do početka 9C<ti# odina. pažljiva monetarna politika. ni/o *i+!na ADC E P PC A' DC D EC AD ADC (NP A' AD RE'TRIKTIVNA MONETARNA PO%ITIKA . 6. . profit vi!e oporezuje. Ientralna 'anka može uticati na mno e finansijske i ekonomske varija'le. 7 . +romjene u porezima utiču i na investiciona ulaganja. odnosno način na koji Ientralna 'anka kontroliše ponudu novca i odnos izme4u novca.olitika tzv. 9ko se privreda jedne nacionalne ekonomije suočava sa recesijom. b( +orezi utiču i na trži!ne cijene: ako cijene rastu. od 19%5. koja se provodila u )jedinjenim $ržavama. )graničavanje ponude novca vodi do vi!ih kamata i smanjenja investicija . tr ovinske i 'udžetske deficite. )datle potiču i brojna insistiranja na tezi da smanjenje poreza utiče na stimulaciju privredne aktivnosti. jedno je od najvažniji# i najkontroverzniji# područja makroekonomije. povećanje nezaposlenosti. cijene dionica. devizne kurseve. 3ačna priroda monetarne politike. 9ko se. inflaciju itd. zato !to će se smanjiti dohodak. a samim tim i smanjen neto izvoz.

7. '& 0o ra2n+a 1a in/!s i*i+ama: ekonomija se po krivulji tražnje za investicijama kre!e prema dole. (NP 77EE :*< 8CC ' 7EEE ACC E :a< 'a 'A I )EE :-< 6EE I"' AC 8 D M no/a* 8C D) )EE 6EE in/!s i*i+! #odi. ! no/*a: kada Ientralna 'anka pove!a ponudu sa )a na )' kamatne stope padaju. te stanovništvo da kupuje ku!e. koji se sastoje od carina. % . ME?@NARODNA EKONOM'KA PO%ITIKA Me4unarodna ekonomska politika oslanja se prije sve a na politiku razmjene. 9iže kamatne stope smanjuju trošak investiranja.(rafi4ka anali1a mon! arn! 0oli ik!. odnosno uvoz u jednoj nacionalnoj ekonomiji. kvantitativnih ograničenja i drugih mjera koje stimulišu ili destimulišu izvoz. kontingenata. i potiču poslovni sektor da kupuje opremu. lavni instrumenti svrstavaju se u dvije kate orije: a& Ins rum!n i 0oli ik! ra1m+!n! i r#o/insk! 0oli ik! . ve!e investicije pove!avaju a re atnu tražnju iz *LL u HLL. koju koristi radi ostvarenja osnovni# makroekonomski# ciljeva. jer ljudi pove!avaju svoj novčani saldo. kvota. i ekonomija se po krivulji tražnje kre!e prema dole.n+! I a& r2i. iz *L u HL c& u4inak na 0roi1/odn+u: ravnotežna proizvodnja je kada je željena štednja jednaka željenim investicijamaK pomo!u multiplikativno me#anizma. ( ovoj o'lasti.

da 'i se inflacija smanjila za sve a nekoliko procenata. odnosno smanjivanje proizvodnje i smanjivanje zaposlenosti ( to jest porast nezaposlenosti &. 3radicionalni put za usporavanje inflacije 'io je poduzimanje mjera iz o'lasti monetarne ili fiskalne politike. i da vidimo kako ekonomske politike mo u od ovarati na poreme!aje.adi se o rupi (F. kada inflacija prijeti da izmakne kontroli. 19=C. do smjernica za nji#ovu do'rovoljnu kontrolu.rimjetno je. na primjer. da se ne ativno odražava na nivo cijena. ali ponekad ( kao. tre'a re!i da centralne 'anke i predstavnici različiti# vlada sve češ!e koordiniraju svoje makroekonomske politike. predstavlja jedno od najkontroverzniji# područje u makroekonomiji. A(RE(ATNA PON@DA I A(RE(ATNA TRAŽNJA -edno od veoma važni# područja u makroekonomiji jeste a re atna ponuda i a re atna tražnja. ima i oni# koji misle da ova politika značajno o raničava slo'odu tržišta. Aidjeli smo da se proizvodnja. ali i djelovanjem eksterni# uticaja. ova strate ija se pokazala veoma skupom.oznato je da na me4unarodnu tr ovinu jedne zemlje utiče njen devizni kurs.usije. Hrojni su ekonomisti koji ovu politiku smatraju neefikasnom.olitika do#odaka. '& Ins rum!n i d!/i1n! kon rol! : 0oli ik! d!/i1no# kursa < . promjena cijene nafte na svjetskom tržištu. tako4er. američki dolar &. 0emlje mo u imati različite sisteme devizni# kurseva. Me4utim. potre'no #iljade milijardi u'itka u veličini 'ruto društveno proizvoda. Aažno pitanje koje nam se postavlja jeste " koji ekonomski me#anizam vrši transmisiju novca. PO%ITIKA DOHODAKA +olitiku dohodaka vlada provodi da bi smanjila inflaciju. kao što je npr. 9 . . . zaposlenost i cijene mo u znatno promijeniti pod uticajem ekonomske politike unutar jedne nacionalne ekonomije. ili maloprodajni# cijena B >dnosno. ( . >datle i pronalaženje alternative u primjeni politike do#odaka. te da ne uspjeva o'oriti inflaciju. . poreza ili promjena cijena u proizvodnji. ili s0ill5o/!r !konomska 0oli ika. -eke dopu!taju da devizni kurs bude odre&en ponudom i potražnjom * to je takozvani sistem fluk uira+u=i3 d!/i1ni3 kurs!/a * dok druge uspostavljaju fiksn! d!/i1n! kurs!/!. odine održavaju redovne odišnje ekonomske skupove i koordiniraju ekonomske aktivnosti u području zajedničko interesa. & >. 3o !e nam omo u!iti da s#vatimo kako različite sna e djeluju na makroekonomiju. na primjer. 3o je poznato kao 0r!li+!/an+! !f!ka a ekonomske politike. koja se u posljednje vrijeme sve češ!e naziva rupom (G z'o učeš!a .Ae!ina tr ovinski# politika imala je malo direktno uticaja na makroekonomsko ponašanje. (z to. recesiju i slično. jer je. odine kada je uvedeno o raničenje me4unarodne tr ovine & mo u izazvati velike ekonomske poreme!aje " inflaciju. odnosno eksterne šokove. koje korake vlade mo u poduzeti da po'oljšaju rezultate privrede B >vu analizu počet !emo razmatranjem korisno me#anizma a re atne ponude i a re atne tražnje. i to u rasponu od stro e kontrole o raničenja do#odaka i cijena. ili promjena vrijednosti valuta koje vrše ulo u svjetsko novca ( na primjer. jer se veoma često efekti mjera ekonomske politike u jednoj nacionalnoj ekonomiji osje!aju u dru im zemljama. 3o je dovelo do to a da sedam vode!i# industrijski# zemalja svijeta od 1977. vlade nacionalni# ekonomija traže put za sta'ilizaciju cijena.

vrijeme 0odnosno klimatske uticaje ( i inostrani proizvod. potencijalni proizvod 0 potencijal jedne nacionalne ekonomije zavisi od tehnologije. . rada itd.ast 'roja stanovnika utiče na proizvodnju i zaposlenost.ostavlja se pitanje " na koji načim ove sna e uzajamno djeluju na privrednu aktivnost jedne nacionalne ekonomije B . U eksterne varijable ubrajamo: ratove i revolucije. u u odr!B!nom 0!riodu . ili klimatski uslovi tako4er utiču na proizvodnju i zaposlenost neke zemlje. :nterni faktori su faktori uticaja vlasti na stanje nacionalne ekonomije. Aksterni faktori su izvan sfere vlasti. nivo cijena ". ali ipak utiču na makroekonomiju. rast 'roja stanovnika. a da li će se ostvariti zavisi od 1C . revolucije. @nterni faktori su: provo4enje monetarne i fiskalne politike.-+. Arijeme. politika do#odaka i me4unarodni odnosi & PROIZVODNJA ZAPOSLENOST MAKROEKONOMIJA CIJENE EK'TERNI AAKTORI ( ratovi. drugi ekonomski faktori -a agregatnu ponudu 0 93 ( utiču: . politike do#odaka i politike ekonomski# odnosa sa inostranstvom. porezi #. 3a volja nacionalne ekonomije limitirana je potencijalnim . klimatski uslovi i inostrani proizvod & NETO IZVOZ . demografski faktor. A(RE(ATNA POTRAŽNJA : AD < PROIZVODNJA ZAPO'%ENO'T $IJENE A(RE(ATNA PON@DA : A' < NETO IZVOZ -a agregatnu potražnju 0 9. pri čemu je primarni sektor naročito osjetljiv na klimatske promjene. ( utiču: . INTERNI AAKTORI ( fiskalna i monetarna politika. nivo tro!kova #.okuša!emo razdvojiti instrumente makroekonomske poitike i eksterne varija'le na dvije kate orije. @nostrani proizvod je proizvod koji nema supstituta u doma!oj proizvodnji. kapitala.om. i to na one koje utiču na a re atnu ponudu i one koje utiču na a re atnu tražnju.-a makroekonomiju utiču interni i eksterni faktori. ( A#r!#a na 0onuda +!dnaka +! uku0no+ koli4ini s/i3 do-ara i uslu#a ko+! +! na*ionalna !konomi+a /ol+na 0roi1/!s i i 0onudi i" kako na doma=!m ako i na i inos ranom r2i. novac ". znanja.

te#nolo ijom. ali i efikasnoš!u kojom !e se ti inputi kom'inovati " dakle. i zavisi od nivoa cijena. rada i kapitala & kao naj'itniji# faktora. ostale determinante su konstantne. a ako 'i nivo cijena porastao na 17C. poreze itd. D+E je ravnotežna tačka < količina do'ara u vrijednosti od =CCC miliona dolara pri nivou cijenaod 17C " koja zadovoljava i kupce i prodavce. ( ovom slučaju. država i stranci & kupili pri različitom nivou cijena. poslovni sektor 'i želio proizvesti i prodati više ne o što 'i kupci #tjeli da kupe. 1rivulja a re atne potražnje (*$& predstavlja ono što 'i različiti potrošači ( individualni sektor. ako nivo cijena nije jedina detereminanata. 9ovac utiče na nivo cijena. i nivo cijena koji 'i mo ao zadovoljiti i kupce i ponu4ače. . 9a ovom dija ramu. potrošnju. potrošnja 'i opala na =CCC. *ko 'i. pri nivou cijena od 157 poslovni sektor voljan je ponuditi količinu ro'e u vrijednosti 57CC miliona dolara. )amo u toj tački potrošači su spremni kupovati tačno onoliko koliko su proizvo4ači spremni proizvesti i prodati. poslovni sektor. 3o je ukupna suma trošenja potrošača. recimo. ( ovom slučaju. A#r!#a na 0o ra2n+a +!dnaka +! uku0no+ koli4ini ko+u ra1li4i i s!k ori 0ri/r!d! ro. 9a primjer. na primjer 5CC. poslovni sektor 'i nudio više ro'e " u vrijednosti od =CC miliona dolara.osmatraju!i ove dvije krivulje zajedno možemo prona!i ravnotežne vrijednosti cijena i količina " dakle. INDEHI $IJENA A' A(RE(ATNA PON@DA 5CC E 17C 1CC 7C AD A(RE(ATNA POTRAŽNJA 1CCC 5CCC ra/no !2a 0o !n*i+alni 0roi1/odn+! =CCC 8CCC REA%NI (NP : @ MI% I < >vaj rafik nam pokazuje kako nivo cijena utiče na a re atnu ponudu i a re atnu potražnju. 3aj višak ponude na tržištu o'ara cijenu. nivo cijena 'io viši od ravnotežno . $akle.otencijalni proizvod odre4en je raspola anjem proizvodni# inputa ( dakle. makroekonomska ravnoteža je kom'inacija opšte cijene i količine pri kojoj ni prodavci ni kupci ne mijenjaju svoje uslove. možemo prona!i realni :9.! u odr!B!nom 0!riodu. (koliko 'i se nivo cijena pove!ao na 17C. fiskalne i monetarne politike itd. a monetarna i fiskalna politika na ponudu novca.nivoa cijena. 1rivulja a re atne ponude (*)& predstavlja količinu do'ara i uslu a koju je poslovni sektor voljan proizvesti i ponuditi pri odre4enom nivou cijena. što 11 . 9a primjer. u tom slučaju a re atna ponuda se pove!ava više ne o što je volja a re atne tražnje. . države i ostali# su'jekata. 1rivulje *) i *$ koriste se kao pomo! u analizi makroekonomske ravnoteže. poslovno sektora koji je tako4er potrošač. pri nivou cijena od 157 ukupna potrošnja 'ila 'i =7CC.

smanjuje količinu ponu4ene ro'e na tržištu i ponovno dovodi do stanja ravnoteže. @ u suprotnom slučaju " ako 'i nivo cijena 'io niži od ravotežno " ista je situacija. 3o su, dakle, a re ati koji se koriste u makroekonomskoj analizi. ( ovom slučaju makroekonomska ravnoteža se posmatra kao sklad izme4u a re atne ponude i a re atne tražnje.

'I'TEM NA$IONA%NIH RAJ@NA
0a makroekonomsku analizu jedno od najznačajniji# područja predstavlja mjerenje nacionalni# računa. V!li4ina na*ionalni3 ra4una #o/ori kolika +! s o0a na*ionalno# ras a. ;ačun ( društveni proizvod & služi za analizu makroekonomski# a re ata. 9aročito analiza nominalni# i 'ruto vrijednosti ti# računa. 3istem nacionalnih računa 0 3-9 ( čine: . bruto dru!tveni proizvod 0 (NP (, ". bruto domaći proizvod 0 8DP ili (DP . ,ross ;omestic +roduct ( ili neto domaći proizvod 0 NDP (, #. nacionalni dohodak 0 NI (, i $. raspoloživi dohodak 0 DI (. 0a makroekonomsku teoriju i politiku jedno od najznačajniji# područja predstavlja mjerenje nacionalno proizvoda. 3o je, zapravo, priprema za analizu rasta konjukturni# ciklusa, proizvodnje, promjene cijena ( odnosno mjerenja inflacije &, odnosa izme4u ekonomske aktivnosti i nezaposlenosti itd. .odaci vezani za :9. olakšavaju tvorcima ekonomske politike usmjeravanje privrede ka nacionalnim ciljevima. 8ru o dru. /!ni 0roi1/od +! 0o+am ko+i o1na4a/a uku0nu dolarsku /ri+!dnos : ili /ri+!dnos u n!ko+ dru#o+ s/+! sko+ /alu i < finalni3 do-ara i uslu#a 0roi1/!d!ni3 u +!dno+ na*ionalno+ 0ri/r!di u oku +!dn! kal!ndarsk! #odin!. 3o je 'roj do ko a se dolazi kada se primjeni mjerilo u novcu na različita do'ra i uslu e. :9. je jednak sumi novčane vrijednosti ukupne proizvodnje i investicioni# do'ara, kupovine od strane države i neto izvoza u dru e zemlje. Hruto društveni proizvod koristi se u različite svr#e, a najvažnija je ona po kojoj je :9. zapravo mjerilo dosti nu!a privrede. >snovno pitanje je " kako zapravo mjerimo :9. B +ostoje dva potpuno nezavisna načina mjerenja bruto dru!tvenog proizvoda: a( tok finalnih dobara i usluga * tok proizvodnje, i b( tok prihoda, ili tro!kovni pristup 1ružni tok makroekonomske aktivnosti iz leda ovako:
.>3;>J9-*

M@9*N9* $>H;* @ ()N(:+

$>M*O@9)3A>

.;@A;+$*

.;>@0A>$9+ ()N(:+

.N*3+, 1*M*3+, .;>M@3, ;+93+, @3$.

15

( ovom toku nisu prikazani spoljna tr ovina ni investicije, odnosno analizirana je samo potrošnja doma!instva. .roizvode se samo potrošna do'ra, koja doma!instva kupuju da 'i zadovoljili svoje potre'e. .rvi pristup ( tok proizvodnje & odnosi se na ornji dio toka makroekonomske aktivnosti. )vake odine stanovništvo troši široki spektar finalni# do'ara i uslu a. )a'iranjem svi# novčani# izdataka potrošeni# na finalna do'ra i uslu e dolazi se do ukupno 'ruto društveno proizvoda, u ovoj pojednostavljenoj privredi. 1ljučni dio o'računa na ovaj način jesu tržišne cijene koje odražavaju relativne ekonomske vrijednosti različiti# do'ara i uslu a. $ru i pristup o'računa " po osnovu toka troškova odnosi se na donji dio kružno toka makroekonomske aktivnosti, koji pokazuje sve troškove poslovanjaK članovi doma!instva koji su zaposleni primaju platu i troše je ( profit, renta &. 3i poslovni troškovi sa aspekta privrede istovremeno predstavljaju pri#ode koje ta doma!instva primaju od preduze!a. Mjerenjem odišnje toka ti# pri#oda dolazi se do velicine 'ruto društveno proizvoda. $akle, ovaj pristup 'azira se na sumi pri#oda koji ujedno predstavljaju troškove proizvodnje finalni# do'ara " odatle i naziv ovo pristupa. Aažno je na lasiti da i jedan i dru i način o'računa :9. daje isti rezultat. ;ačuni 'ruto društveno proizvoda za jednu nacionalnu privredu mo u se iz raditi na temelju 'ilanse uspje#a preduze!a. ;ačunovodstvo preduze!a ili države 'rižljivo zapisuje sve troškove. =ruto dru!tveni proizvod definisan je kao ukupna proizvodnja finalnih dobara i usluga, a finalni proizvod je proizveden i prodan za potro!nju, odnosno investicije. /ažno je napomenuti da ,-+ isključuje in !rm!di+alna do-ra. 'o su ona do-ra ko+a s! koris ! 1a 0roi1/odn+u dru#i3 do-ara i uslu#a. >na su, u našoj šemi, uključena u dio koji je označen kao privreda, i nepokazuju su u o'računu :9.<a jer i# potrošači nikada ne kupuju, odnosno " ne pojavljuju se kao finalna do'ra. ( vezi s tim postoji i kate orija doda n! /ri+!dnos i, ko+a 0r!ds a/l+a ra1liku i1m!Bu /ri+!dnos i 0roda+! i /ri+!dnos i ku0o/in! ma !ri+ala i uslu#a od dru#i3 0r!du1!=a B odnosno, sve kupovine koje od jedno preduze!a o'avljaju dru a preduze!a isključuju se iz vrijednosti to preduze!a u o'računu :9.<a. 9a primjer, proizvo4eč še!era, od koje dru a preduze!a kupuju še!er ( kao sirovinu za proizvodnju svoji# proizvoda & taj dio prodaje ne prikazuje u o'računu :9.<a, zato što !e ta kupovina 'iti o'računata u :9.<u kao dodatna vrijednost u dru im preduze!ima " onim koja se še!er kupila da 'i nje ovom preradom do'ila finalni proizvod. $akle, da 'i se iz'je ao pro'lem dvostruko računanja, u 'ruto društveni proizvod uključuju se samo finalna do'ra i uslu e, a isključujusva intermedijalna do'ra. Mjerenjem dodatne vrijednosti u svim fazama, pritom vode!i računa da se od'iju ras#odi na intermedijalna do'ra kupljena od dru i# preduze!a, donji dio toka makroekonomske aktivnosti na ispravan način iz'je ava dvostruki o'račun. .re led elemenata koji služe za mjerenje :9.<a: PROIZVODNI PRI'T@P PRIHODNI PRI'T@P lična potro!nja 0 $ ( +rihodi od rada 0 plate, nadnice> ( +rihodi od vlasni!tva 0 kamata, bruto domaće investicije 0 I ( profit> ( javna 0 državna ( potro!nja 0 ( ( :ndirektni porezi neto izvoz 0 H ( 9mortizacija Σ (NP Σ (NP

1=

& K : $ < L : I < L : ( < L : H <, dje je Y dohodak jedne na !ona"ne ekono#!je ;anije smo 'ruto društveni proizvod definisali kao dolarsku vrijednost ( ili vrijednost u konverti'ilnim markama & finalni# do'ara i uslu a proizvedeni# u jednoj nacionalnoj ekonomiji u jednoj kalendarskoj odini. 1od računanja 'ruto društveno proizvoda kao mjere vrijednosti koristimo tržišne cijene za različite ro'e i usu e. Me4utim, tržišne cijene se mijenjaju iz odine u odinu, što može ostaviti po rešan dojam o vrijednosti :9.<a. 0a ekonomiste je pose'an pro'lem uticaj inflacije koja o'ično diže cijene. (pravo z'o to a postoje i pose'ne analize nominalno i realno 'ruto društveno proizvoda. 9ominalni :9. mjeri se korištenjem stvarni# tržišni# cijena. Me4utim, interesovanje je o'ično usmjereno na veličinu realno :9.<a, kada se vrijednost 'ruto društveno proizvoda mjeri skupom stalni# i nepromjenjljivi# cijena do'ara odnosno uslu a. 0a o'račun realno :9.<a koristi se takozvani (NP d!fla or, odnosno d!fla or (NP. 0a o'jašnjenje ovo pojma koristi!emo slijede!i primjer: • .retpostavimo da jedna zemlja proizvodi 1CCC jedinica neko proizvoda u jednoj kalendarskoj odini, odnosno 1C1C jedinica isto proizvoda u narednoj odini. Iijena to proizvoda u prvoj odini 'ila je dva dolara, a u dru oj 5,7 ()$. ( prvoj kalendarskoj odini nominalni :9. iznosi!e 5CCC, a u dru oj 5757 ako a računamo kao proizvod cijene i količine proizvoda ( 9:9. P . Q R, 9:9. 1 P .1 Q R1 P 5 Q 1CCC P 5CCC, 9:9. 5 P .5 Q R5 P 5,7 Q 1CCC P 5757 &. .o ovom o'računu, nominalni :9. je u dru oj odini u odnosu na prvu porastao za 757 ()$, odnosno 56,59F ( ako je 5CCC P 1CCF, a 5757 P /F, onda je /P5757:5CCCQ1CC " 1CC, ili /P ( (5757 " 5CCC&:5CCC & / 1CC P 56,59F & Me4utim, stvarni odnos :9.<a nije porastao ni pri'ližno toliko. $a 'i smo utvrdili realan porast koristimo :9. deflator. .rva odina je -a1na odina, i te cijene uzimamo kao 'azne, odnosno fiksne cijene. @ndeks cijena za prvu odinu, odnosno :9. deflator je 1. 9a 'azi to a računamo indeks cijena u dru oj odini, i to kao odnos cijena u dru oj odini podijeljen sa cijenama u prvoj. ( -a1ni ind!ksi " kada član vremensko niza, odnosno veličinu pojave u 'aznoj odini označimo sa Go, tada 'azne indekse do'ijamo po o'rascu @PG i ? Go Q 1CC, dje iP1,5,=S predstavlja redni 'roj vremensko perioda na koji se podatak odnosiK ind!ksi *i+!na su relativne promjene cijena jedne vrste ro'a @ p P pi ? po Q 1CC & a& @.o P 1 '& @.1 P 5,7 : 5 P 1,57 P 157 F 9ajjednostavnije je kada je 'azna odina jednaka jedinici. 1ao 'aza se o'ično uzima odina u kojoj nije 'ilo veliki# ekonomski# poreme!aja. $akle :9. deflator u dru oj odini je 1,57 i on služi za o'račun stvarno porasta :9.<a u dru oj odini, u odnosu na prvu, po o'rascu: r!alni (NP K D K nominalni (NP M IP d!fla or 1. u prvoj odini nominalni :9. iznosi 5CCC ()$, a deflator je jednak 1, pa je realni :9. jednak nominalnom, tj. R1 P 5CCC 5. u dru oj odini nominalni :9. iznosi 5757 ()$, a deflator je jednak 1,57, pa je realni :9. R5 P 5757?1,57 P 5C5C $akle, realni :9. u dru oj odini porastao je u odnosu na prvu za 5C ()$ ili 1F. 9ominalni :9. predstavlja ukupnu vrijednost finalni# do'ara i uslu a proizvedeni# u datoj odini, pri čemu su vrijednosti izražene u teku!im cijenama. ;ealni :9. odstranjuje promjene cijena iz nominalno :9.<a, te računa :9. u stalnim cijenama pomo!u deflatora :9.<a. )vaki statistički odišnjek sadrži pre led računa po teku!im i realnim cijenama.

18

.n+! da -i s! 0o/!=ala -udu=a 0o ro.. 1orištenjem pristupa toka proizvoda nije 'itno kako država finansira svoje ras#ode. odnosno u koje investira. 3ako 'ruto investicije uključuju sve mašine. ( Testo se upotre'ljava riječ 0or folio " pod portfoliom se podrazumijeva o'jašnjenje na koji način svako od nas 'ira u šta !e uložiti novac. kao i indirektne poreze. nije 'itno da li država pla!a za proizvode ili uslu e sredstvima prikupljenim porezom ili carinama. na primjer porez na do#odak.od terminom DdržavaE podrazumijevamo sve nivoe države " državni. $ržavni ras#odi za plate svi# zaposleni# u državnim institucijama uve!ani su uve!ani su za troškove do'ara koje država kupuje. ili državne potrošnje. a ne potrošnju. In/!s i*i+! 1na4! sman+!n+! !ku=! 0o ro. od 'ruto investiciji oduzimamo amortizaciju. jer je jedan o'lik finansijsko kapitala samo zamijenjen u dru i. tvornice. :z ukupne državne potro!nje isključuju se takozvana ransf!rna 0la=an+a ili ransf!ri. spadaju primanja ratni# veterana. i tako do'ivamo neto investicije. 3re'a napomenuti da za ekonomiste investicije znače i proizvodnju trajni# kapitalni# do'ara. i zato se isključuju iz :9. odnosno investicione potrošnje. iako je dio to a kupljen da 'i zamjenio stara kapitalna do'ra. socijalna zaštita nezaposleni# itd. federalni. %a#o ono )&o *e %&$a(a&! do+(a . $akle: n! o in/!s i*i+! K -ru o in/!s i*i+! . Me4utim. >vaj pojam ne vodi računa o amortizaciji. uključuje i direktne poreze. koja označava preno!enje vrijednosti stalnih sredstava na gotove proizvode ili usluge.<a. to se ne smatra investicijom. 3roškovni pristup :9. odnosno.. ( svakodnevnoj upotre'i. ( proširenoj analizi. ' %&$a(!. odnosno kako !e a rasporediti.INVE'TI$IJE ( dosadašnjoj analizi koristili smo primjer jednostavne privrede u kojoj nije 'ilo ili investicija. ili kupe državne o'veznice. In/!s i*i+!. ( stvarnom svijetu poznato je da sve nacionalne ekonomije dio svoje proizvodnje odvajaju za proizvodnju investicioni# do'ara. sve u toku jedne godine. ili neto izvoza. itd. pojam investicije znači i upotre'u novca za kupovinu akcijaK ali.. 3o. takav proizvod može 'iti uključen u :9.n+a . kod toka pri#oda u o'računu :9. djece. na primjer porez na promet " kao element troškova proizvodnje malo proizvoda. ako se odre4ena količina novca stavi u 'anku.o jedinstvenoj metodolo iji. )amo ako se proizvede fizičko kapitalno do'ro " to se u ekonomiji zove investicija. lokalni nivoS lo ično je da 'ruto društveni proizvod mora o'u#vatati i o'lasti koje država zajednički troši. odnosno uslu e. ( transferno pla!anje. štampanjem novca ili posu4enim sredstvima.! u 1am+!nu 1a odr!B!ni 0roi1/od ili uslu#u. DRŽAVNA POTRONNJA $ržava je jedan od najve!i# potrošača u nacionalnoj ekonomiji. 'ruto investicije nisu do'ra mjera. . 'olesni#. Dr2a/na ransf!rna 0la=an+a su dr2a/na 0la=an+a 0o+!din*ima" ko+a s! n! /r. ratni# vojni# invalida. na primjer. u o'račun :9. osi uranje stari#. toku potrošnje.<a pored do'ara i uslu a uključuju se i 'ruto investicije. Po+am -ru o in/!s i*i+a o1na4a/a s/a 0roi1/!d!na in/!s i*iona do-ra . opreme zaliha. ne znači da se sva državna potrošnja uključuje u :9. ku!e sa ra4ene u jednoj odini.<a mora se voditi računa o porezima. $a 'i smo saznali koliki je neto porast. amor i1a*i+a. *ko želimo do'iti izvod porasta društveno kapitala. investicija i neto izvoza dodaju se državni ras#odi za sve proizvode. a ne kupovina odre4en# do'ara ili uslu a. ipak. & In$e%&! !ja je. 17 . 9amjera ovi# pla!anja je da zadovolje odre4ene potre'e. *ko se dio proizvodni# mo u!nosti društva koristi za stvaranje kapitala. ili ku0o/ina ka0i alni3 do-ara sastoje se od dodavanja fondu drugog kapitala: zgrada.

>3. pored 'ruto društveno proizvoda. koja ima pozitivan spoljnotr ovinski saldo više investira u inostranstvo. Aeoma često u pre ledu makroekonomije jedne nacionalne ekonomije zajedno se posmatraju domaće investicije sa neto izvozom.-+. ( sistem nacionalni# računa u'rajamo još i nacionalni do#odak ( ND & i raspoloživi do#odak ( RD &. !dn+a L ransf!rirana 0la=an+a (.+0@ 9*I@>9*N9@ $>V>$*1 $@. amor i1a*i+a <. najamnim rentama. : indir!k ni 0or!1i L amor i1a*i+a < . . ukupan finalni proizvod proizveden u odre&enoj nacionalnoj ekonomiji u toku jedne kalendarske godine. >vaj pokazatelj se koristi u zapadnoj +vropi i )jedinjenim $ržavama. .n+! s /arno s o+i na ras0ola#an+u 1a 0o ro. .+139@ .a.+0@ 3.>. 'o je veličina nacionalnog dohotka umanjena za direktne poreze i !tednju. kamatama itd. na primjer u Aelikoj Hritaniji. nacionalni dohodak se obračunava kao razlika izme&u . u koji se uključuju neto investicije 0 jer su neto investicije C bruto investicije * amortizacija &.+139@ . 'aj sastavni dio. zapravo. (DP 0oka1u+! koliko s! s /arno sa ka0i alom +!dn! na*ionaln! !konomi+! 0roi1/!d! ro-! unu ar ! na*ionaln! !konomi+! . :rafički prikaz odnosa 'ruto društveno proizvoda :9.$: 9+3> @0A>0 $. dok se u dru im zemljama koristi -ru o doma=i 0roi1/od : (DP <. N! o dru. te amortizacije i indirektnih poreza.3@0*I@-* @9$@.n+u .U*A9* . *ko se tome doda i pri#od od doma!e kapitala uloženo u inostranstvu. 9a primjer.*9)M+. sastavni dio :9. 'om iznosu dodaju se transferna plaćanja..@ 16 . !to zajedno čini -ru o na*ionaln! in/!s i*i+!. O'TA%I E%EMENTI 'I'TEMA NA$IONA%NIH RAJ@NA )istem nacionalni# računa sadrži.NETO IZVOZ 9a kraju. /!ni 0roi1/od : NNP < +! -ru o dru. Mordovi automo'ili uključuju se u :$. odnosno razlika izme4u izvoza i uvoza do'ara i uslu a.<a ( od pose'ne važnosti naročito u posljednje vrijeme & jeste neto izvoz. dir!k ni 0or!1i . Na*ionalni do3odak 0r!ds a/l+a uku0nos fak orski3 do3odaka" dakl! . ako su proizvedeni izvan )*$. do'ivamo neto izvoz. iako su napravljeni američkim kapitalom. ND K (NP . a ako tome dodamo i prihode koje su stranci dobili po osnovu ulaganja kapitala u na!u privredu dobićemo na! uvoz ili neto uvoz.<a ( uključeni su u :9. --+ je. ) dru e strane. rada" ka0i ala i 1!ml+! .oznato je da dio doma!e proizvoda kupuju stranci ( izvoz &. -acionalni dohodak jednak je ukupnim platama. i neto društveni proizvod. /!ni 0roi1/od uman+!n 1a amor i1a*i+u : NNP K (NP . )jedinjeni# $ržava samo ako su proizvedeni na američkom tluK me4utim. i dobiva se kategorija raspoloživog dohotka 0 RD K ND . U principu. dodaje se doma!em kapitalu u o'računu uku0ni3 na*ionalni3 in/!s i*i+a. Ras0olo2i/i do3odak 0r!ds a/l+a sumu no/*a ko+a doma=ins /ima #odi. koji se naziva n! o inos ran! in/!s i*i+!.>J9-* *M>.>. nacionalno 9$ i raspoloživo do#otka . >'ično se dešava da neka zemlja.akle. profitu. &. i 'ruto doma!i proizvod. dio onoga !to tro!imo predstavlja proizvod drugih zemalja. oni su isključeni iz :$.

naučne. odine. H$.an!-a&!on o. >d 197=. koja. Ma !ri+alna 0roi1/odn+a " koja kao izraz nacionalno do#otka smatra samo proizvodnju materijalni# do'ara i neki# uslu a.*). 9a ovoj koncepciji 'aziraju se sistemi nacionalni# računa zapadni# zemalja. a posljednja je o'avljena 1995. 197C. is o4na /ari+an a. Nira kon*!0*i+a 0roi1/odn+! . izvršeno je više revizija sistema nacionalni# računa. te uve!an za transferna pla!anja predstavlja raspoloživi do#odak.>3.od nacionalnim do#otkom podrazumijeva se ukupna nacionalna stvorena vrijednost. " društveno proizvoda. Dno/i 'NAE . počeo primjenjivati u koncepciji sistema nacionalni# računa svi# zemalja. 9a prostoru 'ivše -u oslavije korištena je istočna varijanta o'računa nacionalni# računa. ili istočni sistem o'računa nacionalni# računa. osim materijalni# do'ara. 'ankarske i dru e uslu e. zdravstvene. umanjen za dio koji predstavlja ličnu i društvenu potrošnju daje kate oriju 17 . članica (9<a. veza. 9acionalni do#odak.an!-a !ja -a e$(o/%k' ekono#%k' %a(adnj' &. proizvodne uslu e. >datle potre'a za internacionaliziranjem nacionalni# računa. 3o je tzv. " 'ruto društveni proizvod koji predstavlja ukupan o'im proizvodnje i uslu aK umanjen za materijalne troškove. umanjen za amortizaciju. daje kate oriju 5. kao osnove sistema reprodukcije. prometa i društvene is#rane. sa nekim 'lažim korekcijama.. odine pojavio se prvi usa lašeni sistem nacionalni# računa na me4unarodnom planu. >ve koncepcijske razlike tre'a imati u vidu prilikom kompariranja nacionalni# do#odaka različiti# zemalja. do'ijemo kate oriju nacionalno do#otka. .>N>U@A@ $>V>$*1 RD 1ada od :9. u o'računu nacionalni# računa uo'ičajeno je korištenje slijede!i# pokazatelja: 1. odinu dana kasnije.>J9-* (NP ND . 3o su tzv. u koje su uključene samo uslu e sao'ra!aja. daje kate oriju =. >d tada. odine u od'oru statistički# stručnjaka Ni e naroda ( današnji (jedinjeni narodi &. >va varijanta o'računa prisutna je u ve!ini 'ivši# socijalistički# zemalja.9+3> J3+$9-* @9A+)3@I@-+ N@T9* . 5.. a rezultirao je prvim pokušajem me4unarodne standardizacije nacionalni# računa u okviru OEE$<a ( O(. E'(o/ean E ono#! Coo/e(a&!on 0 O(. 9$. H$. RAZ%IKE @ 'I'TEMIMA NA$IONA%NIH RAJ@NA >snovu za razvrstavanje sistema nacionalni# računa čine razlike u koncepcijama i o'u#vatima proizvodnje. >vaj posao započet je 1987.<a oduzmemo amortizaciju i indirektne poreze. $. počinje rad na razvoju sistema nacionalni# računa ( )9* & pri >r anizaciji (jedinjeni# naroda.ostoje dvije osnovne koncepcijske razlike u s#vatanju proizvodnje: 1. ( našoj literaturi. ( svakom sistemu proizvodnje mjeri se veličina doma!e do#otka i doma!e proizvodnje. kada je o'javljen novi )9* koji se. tzv.rva revizija to sistema nacionalni# računa o'avljena je 196%. uključuje i takve uslu e kao što su o'razovne. kulturne. 9$ " nacionalno do#otka. kada je o'javljen novi sistem nacionalni# računa. umanjen za direktne poreze i neto štednju. $. . koja je kasnije prerasla u >+I$ ( >r anizacija za ekonomsku saradnju i razvoj &. odnosno potre'a za me4unarodnom standardizacijom definicija pojedini# makroekonomski# a re ata. . do danas.

čak i ako se u taj o'račun uključi država kao privredni su'jekt. jesu štednja i investicije.okaza!emo da je primjenom pret#odno opisani# pravila u o'računu :9. konkretno iz nacionalno do#otka. $ržave koje troše ve!i dio svo a do#otka investriaju manje. rezultat !e 'iti potpuno isti. Jta je mjera štednje B *ko ponovno zanemarimo državu kao ekonomski su'jekt. & K $ L I.) &. @sti je slučaj i sa privrednim su'jektima " sav pri#od koji oni ne potroše čini štednju koja je opšti izvor za investicije. odnosno državne štednje ( :) &: 'u K P' L (8' L ('. 1&ednja je %$e ono )&o n!je /o&(o)eno ! ona je !-$o( !n$e%&! !ja2 3ako. >vo je najjednostavniji slučajK ali.otrošnja i investicije su važni faktori nivoa do#otka i zaposlenosti u kratkom roku. Jta je mjera investicija B (koliko pretpostavimo da ne postoji država kao ekonomski su'jekt.<a izmjerena štednja jednaka izmjerenim investicijama. a štednja predstavlja pristup pri#oda u o'računu nacionalni# računa umanjenom za potrošnju: ' K (NP : 0ris u0 0ri3oda < . odnose sa inostranstvom i štednju preduze!a. umanjenom za potrošnju ( I &: I K (NP : 0roi1/odni 0ris u0 < . i zato ostvaruju ve!i ekonomski rast. . onda investicije predstavljaju dio ornje toka makroekonomske aktivnosti koji nije potrošnja. 9as zanima šta opredjeljuje iz'or ljudi izme4u potrošnje i investicija. 0apravo. zemlje koje troše manje investiraju više.o definiciji. >ni i raju lavnu ulo u u privredi jedne nacionalne ekonomije. >d ovaraju!a 'ruto štednja ( )u & 'it !e jednaka z'iru lične štednje. 1ada izdaci za potrošnju i investicije rastu. *kumulacije MAKROEKONOM'KA ANA%IZA POTRONNJA I NTEDNJA -edan od najznačajniji# odnosa koji proizlaze iz sistema nacionalni# računa. . te da li postoje zakonitosti izme4u veličine štednje ( kao osnove za investicije &. i veličine nacionalno do#otka. sve ono što doma!instva prime. +('&o !n$e%&! !je ( In ) /o%#a&(a#o kao -+!( +('&o do#a*!h !n$e%&! !ja ( I ) ! ! ne&o ( !-$o-a ) !n$e%&! !ja %&(an!h %'+jeka&a ( 4 )5 In K I L H. 9asuprot tome. $. a ne potroše je štednja koja !e u nekom vremenskom roku postati izvor za investicije. @li. @z ovo a proizlazi i identitet ) P @.8. i da ne postoji razmjena do'ara sa inostranstvom. Sa#o. štednja predstavlja dio donje toka raspoloživo do#otka koji nije potrošnja. 'ruto štednja jednaka je 'ruto investicijama: In K 'u. kao i odnosi sa inostranstvom. po definiciji štednja ( ) & jednaka je investicijama ( @ & ' K I. našu pažnju usmjeravamo na razlo e koji odre4uju potrošnju i investicije. odnosno da nema neto izvoza. kada povoljni porezi ili nova tržišta 1% . s o'zirom da je do#odak jedne države jednak z'iru potrošnje i investicija. . i zato ostvaruju skroman ekonomski rast. odnosno štednje doma!instava ( . ' o$o# %"'3aj'. (pravo z'o to a. na primjer. 3a jednakost predstavlja identitet računa nacionalni# do#odaka. odnosno " štednja je jednaka investicijama. raste i ukupna proizvodnja. $akle. $ . investicije su jednake pristupu toka proizvoda :9. 9a koji način se ponašaju potrošnja i investicije ovore nam o'rasci potrošnje i investicija. 'ruto štednje preduze!a ( :H) & i državno viška.

odnosno investicije preduze!a. 3ako. opremanje doma!instva.od!na#a5 VRIJEDNO'T PO'TOTAK OD @K@PNE VR'TA POTRONNJE :u mil. Dtednja domaćinstva je sav dohodak koji nije potro!en.uski statističar u /@/ vijeku ERNE'T EN(E% formulisao je zakonitosti u potrošnji i zavisnosti od promjene do#otka. o'u!a. pa rastu proizvodnja i zaposlenost.<a. stanovanje i slično. usluge 0a nas je značajna promjena u o'rascima potrošnje izme4u različiti# doma!instva.RA #rana odje!a ener ija ostalo 657 51= 98 565 1184 ==> =2 @SL@AE stanovanje zdravstvena zaštita lične uslu e o'razovanje ostalo 77C 8%= 179 71 75C 18<= 54> @K@PNI 8R@TO IZDA$I. .otrošnja je najve!i pojedinačni sastavni dio :9. na primjer. 0a razumjevanje ovi# procesa prvo !emo analizirati potrošnju i štednju: &K$LIL(LH Po ro. 3vi ti elementi potro!nje mogu se svrstati u tri osnovne kategorije: . tada se pove!ava a re atna potražnja. zdravstvene uslu e. trajna potro!na dobra ". odje!a. 7OPF )EEQ ( analizi o'razaca potrošnje u zemljama koje nisu trpile dejstvo ratova.omaćinstva tro!e na finalna dobra i usluge radi zadovoljavanja potreba. potrošnja je u )jedinjenim $ržavama u posljednjem desetlje!u iznosila 6C posto :9. statistike pokazuju da postoji odre4ena pravilnost načina na koji ljudi troše svoj do#odak.RA automo'ili oprema doma!instava ostalo 51= 177 9C 4<9 1=> ?2 POTRO1NA DO. primjetno je da su izdaci za potrošnju različiti pri različitim nivoima do#odaka. o'razovne uslu e. @'D< POTRONNJE 12 TRAJNA POTRO1NA DO. Mada doma!instva ne troše do#odak na identičan način. P(!#je(5 O+(a-a /o&(o)nje ' Sjed!njen!# d(6a$a#a ' 789:&!# . egzistencijalna dobra #.<a. :lavni elementi potrošnje su: #rana. 19 .n+a : $ <: . .podstiču proizvodnju.

!dn+a GEEEE OEEEE >EEEE 6EEEE >P° 6EEE >EEE OEEE GEEE o-ra1o/an+! au omo-. raste 'rže od porasta trošenja na #ranu. ili iz zaduživanja. 1onačno. Ho ati štede više ne o siromašni. odnosno do#otka i potrošnje.* )EEEEE . davanje iz inostranstva &. a to je mo u!e kada se troši i nečija tu4a štednja ( npr. 1akav je odnos štednje i potrošnje u odnosu na raspoloživi do#odak pokazuje slijede!i primjer. s ano/an+! od+!=a is3rana )EEEE R 0a ovu analizu koristi se pravac 87°. 3a potoršnja ve!a od do#otka može 'iti iz akumulirane ranije štednje. o'razovanje i sl. i štednja raste jako 'rzo. Sa /o(a%&o# doho&ka. nešto 'rže rastu izdaci za odje!u stanovanje.CCC. onda su ta sredstva 0osuB!na. 9a osnovu ove analize zaključujemo da sa pove!anjem do#otka. a naj'rže od svi# rastu izdaci za najluksuznije do'ro " a to je štednja.CC MP$ ? MP' ? A 5C . dohodak je kategorija koja se sastoji iz potro!njei i !tednje 0 & K $ L ' ( ". koji predstavlja identitet apscise i ordinate. automo'ile.onekad se dešava da troškovi za #ranu i odje!u 'udu ve!i od samo do#otka.CC POTRONNJA 58.rocentualno izraženi udio štednje u raspoloživom do#otku označava ličnu stopu štednje. *naliza o'rasca potrošnje u skladu sa promjenama do#otka pokazuje da udio do#otka namjenjen za is#ranu opada kako raste do#odak. (koliko jedna nacionalna ekonomija ili jedno doma!instvo unutar nje troši više ne o što je raspoloživi do#odak. 'la o se pove!avaju izdaci za #ranu. Me4utim. na primjer. potro!nja je dio dohotka koji se ne !tedi 0 $ K & . o'u!u.CC NETO NTEDNJA LM5 < 11C. )&ednja (a%&e +(6e od /o&(o)nje. 3rošenje na odje!u. iz studije 'udžeta američke privrede. $ ( . siromašne porodice u lavnom troše svoj do#odak na osnovne životne potre'e ( #ranu. 1ako raste do#odak. rastu i izdaci na mno e pre#ram'ene proizvode. :z svega ovoga uočljivo je da postoji veza izme&u dohotka. stan &. 3ako. dok oni najsiromašniji uopšte ne štede. !tednja je dio dohotka koji nije namijenjen potro!nji 0 ' K & . +konomska istraživanja pokazala su da je do#odak primarna odrednica potrošnje i štednje. RA'PO%OŽIVI DOHODAK 58. automo'ile i o'razovanje. potro!nje i !tednje: . a ljudi se počinju kvalitetnije #raniti. sa rastom do#otka. čak troše više ne o što im je raspoloživi do#odak. ' ( #. . odje!u. postoji ranica do koje se dodatni do#odak troši na #ranu.11C.

CCC.CC 8CC. ( ekonomsku teoriju ovaj pojam je uveo JOHN MA&NARD KE&NE'. 51 .68C. 1. 5.CC 76C. >vaj odnos se pokazuje pomo!u funkcije potrošnje. >na pokazuje odnos izme4u nivoa potrošnje i nivoa raspoloživo do#otka.CC 5%. 3ačke koje su desno od tačke H ( tačke I i $ & imaju potrošnju manju od do#otka I X G. $ • .=6C.CC =C.CC %9C?1CCC %7C?1CCC 77C?1CCC 68C?1CCC 79C?1CCC 7=C?1CCC 11C?1CCC 17C?1CCC 57C?1CCC =6C?1CCC 81C?1CCC 87C?1CCC $a 'i o'jasnili način na koji potrošnja djeluje na nacionalni prozivod uvodimo nove metode. & dolara potrošnje i štednje inicira svaki dodatni dolar do#otka.CCC.CC 1.CC 59. ( tački H sav do#odak se potroši.ravac 87° pomaže da se lakše odredi tačka izjednačenja. koja pokazuje odnos štednje i do#otka. i doma!instvo ima nultu štednju. $ :EEE< E $ 8 6P ' A N !dn+a :'< D 0o ro. koja zapravo pokazuje odnos potrošnje i do#otka. 3ačke koje su lijevo od H ( odnosno. polaze!i od #ipoteze da postoji sta'ilan empirijski odnos izme4u potrošnje i do#otka. ( svakoj tački pravca potrošnja je jednaka do#otku.CC 1.17C. Munkcija potrošnje pokazuje jedan od najvažniji# odnosa u makroekonomiji. Munkcija štednje pokazuje odnos izme4u štednje i do#otka.CC 17C.%7C. 3o je tačka izjednačenja I P G.CC 57. C D E B A 57.6CC.%=C. kako 'i razumjeli " koliko dodatni# ( npr.58C. a razlika izme4u do#otka i potrošnje je štednja ) P G " I.CC 5%.CCC.CC 57.CCC.CC 56.CCC.n+a u odnosu na do3odak >P° 6P 7E & :EEE< LEAENDA5 G " raspoloživi do#odak I < potrošnja & K $ L '" ' K & .CC 57.CCC.CC 57.CCC.. i funkcije štednje.CC C.CC 56.CC 57. tačka * & imaju potrošnju ve!u od do#otka I W G.

nivo 55 .11K H: 17C?1CCC P C.n+! 0o dolaru 0rom+!n! do3o ka +! MP$. Moderna makroekonomija pridaje mno o pažnje rea ovanju potrošnje na promjene u do#otku.I mjerimona i' funkcije potrošnje tvore!i pravou li trou ao.%9K H: %7C?1CCC P C. a neto štednja je pove!ana za 11C ()$. !dn+i : MP' < o1na4a/a dio doda no# do3o ka ko+i s! koris i 1a doda nu . M+@ je odre&ena nacibom funkcije potro!nje. $a 'i izračunali M. A(an!3na %k"ono%& /o&(o)nj! o-na3a$a 6e"jen! n!$o /o&(o)njeC #rani4na sklonos . potre'no je uočiti ukupne trendove u potrošnji jedna nacionalne ekonomije. !dn+u. u odnosu na svako pove!anje do#otka.) P C.' )EEE E . jer je dohodak jednak zbiru potro!nje i !tednje. jer je MP' K ) 5 MP$ :ranična klonost potrošnji ( štednji & pokazuje omjer pove!anja potrošnje ( štednje &. . !dn+a 8 E 5 )EEE 6P & :EEE< • okomito oduzimanje funkcije potražnje od pravca 87° ( tački H imamo nultu štednju. i nastala je oduzimanjem funkcije potrošnje od do#otka.=6K +: 81C?1CCC P C. jer ukupna potrošnja odre4uje a re atnu potražnju. >d te tačke počinje startati štednja.81 i M P C.68K +: 79C?1CCC P C. 9acionalno ponašanje potrošnje je veoma važno za makroekonomiju.17K I: 57C?1CCC P C. $a 'i proučili opštu zakonitost ponašanja potrošnje u zavisnosti od promjena do#otka.57K $: =6C?1CCC P C. :ranična sklonost štednji jednaka je: *: 11C?1CCC P C.87.77K $: 68C?1CCC P C. nivo zaposlenosti.79K M PC. !dn+u . nivo cijena. da 'i označila nešto što je dodatno.n+u i doda nu . :ranična sklonost potrošnji jednaka je: *: %9C?1CCC P C.n+i :MP$< * !to predstavlja dodatni iznos novca koji se tro!i na svaki dodatni iznos dohotka. na primjer ranični trošak označava dodatni trošak. odnosno funkcija potrošnje. i stavljaju!i u odnos nje ovuvisinu i osnovicu. dodatne jedinice proizvodnje i slično.=u 0o ro.%7 kada je M.17.iječ D raničniE često se pojavljuje u ekonomiji.7=. M. 9a osnovu to a zaključujemo da štednja raste 'rže od potrošnje. Munkcija štednje je preslikana funkcija potrošnje.n+!" ko+i m+!ri 0rom+!nu 0o ro. To 1na4i da s! s/aki doda ni dolar do3o ka ras0or!Bu+! na doda nu 0o ro. )na prati graničnu sklonost potro!nji.%7K I: 77C?1CC P C. Na#i. 3aj se pojam naziva #rani4nom sklono. *ko 'i smo željeli proučiti rafički prikaz ranične sklonosti štednji i ranične sklonosti potrošnji.funk*i+! 0o ro. $a 'i razumjeli kate orije ranične sklonosti štednji i potrošnje koristit !emo pret#odni primjer: >d slučaja * do slučaja H do#odak je pove!an za 1CCC dolara. Munkcije potrošnje i štednje zajedno daju pravac 87 °.I P C. vidjet !emo da imaju potpuno isti na i' kao funkcija štednje.

ako realno očekujemo da !e nam penzije 'iti manje &. >sim to a. 0!rman!n no# : s alno# < do3o ka i 2i/o no# *iklusa ( B(an o Dode.otrošnja o'ično prati teku!i raspoloživi do#odak.n+! +! fak or -o#a s /a ili im! ak . što predstavlja ukupnu po onsku sna u ekonomsko rasta.ored ova tri. odnosno " šta odre4uje ponašanje potrošača B 1. 1ad nacija štedi više pove!ava se zali#a kapitala. Makroekonomisti na 'azi funkcija potrošnje i štednje mo u predvidjeti ponašanje potrošnje i štednje. mi !emo trošiti onoliko koliko nam je stalni do#odak. a istovremeno imamo veliki račun u 'anci. Jtednja stoji na raspola anju za investicije. 9a primjer. . @pak. najvažniji faktor koji utiče na promjene u potrošnji i štednji je teku!i raspoloživi do#odak. kao stariji. sada štedimo za vrijeme kada !emo.6 F. 9asuprot tome. >va 'liska veza izme4u stope štednje. sa izuzecima vanredni# stanja. 9a primjer. što rezultira 'ržim rastom proizvodnja. potrošnja rea uje isključivo na permanentni do#odak.rvo pitanje koje se u toj analizi postavlja jeste " koji faktori djeluju na potrošnju. o su /r!m!nsk! :n!<0rilik!" kon+uk i/ni *iklusi" i1n!nadni do-i ak ili #u-i akS )amo ako je stalna promjena u do#otku ( na primjer. u 9jemačkoj 18 F i u 5= . ito ako nešto pose'no kupujemo. @sto tako.o ovim ekonomistima. a samo vanredno !emo pose nuti za novcem u 'anci. do'itak na kla4enju &. sve ono što nije potrošnja u jednoj nacionalnoj ekonomiji predstavlja štednju. ove promjene rijetko imaju veliki uticaj na ukupnu potrošnju. stvaranje nacionalno 'o atstva odre4eno je stopom štednje unutar jedne nacionalne ekonomije. u Mrancuskoj 1=. mada su svi ovi faktori značajni.8 F. P!rman!n ni do3odak 0r!ds a/l+a ona+ dio do3o ka ko+i doma=ins /o do-i+a kada s! o klon! kra koro4ni u i*a+i" kao . +konomski istoričari tvrde da postoji 'liska veza izme4u ponašanja ukupno do#otka u jednoj nacionalnoj ekonomiji i stope štednje. tre'ati više medicinski# uslu a. a pose'no sistem zdravstveno osi uranja mo u da utiču na štednju ( na primjer. kao što su: a& visina kamatne stope '& visina poreske stope c& sistem socijalno i zdravstveno osi uranja itd. . u 1anadi 9. sistem socijalno osi uranja. ili efekat imetka. $etaljna analiza pokazuje da ljudi zasnivaju svoje ponašanje na du oročnim trendovima do#otka. $a s#vatimo kako potrošnja zavisi od du oročno trenda do#otka. ve!i dio odlazi na štednju. u periodu od 196C. investicija i ekonomsko rasta lavni je razlo što se pridaje velika pažnja stopi nacionalne štednje. ako se radi o kratkoročnom do'itku ( na primjer. do 199C. ranija štednja & utiče na ličnu potrošnjuK me4utim. Tr!=a d! !rminan a 0o ro. -edna od najstariji# pravilnosti u makroekonomiji je da potrošači uvijek štede oko 7 F svo do#otka.9 F. svaka faza životno ciklusa iziskuje odre4enu kvantitativnu potrošnju. )va istraživanja pokazuju da je teku!i nivo raspoloživo do#otka lavni faktor u odre4ivanju potrošnje jedne nacije. Tinjenica je da 'o atstvo ( nasljedstvo. u Aelikoj Hritaniji 7. . $akle. odine stope nacionalne štednje u nekim zemljama iz ledale su otprilike ovako: u )jedinjenim $ržavama 7. 8. napredovanje u poslu &. Pr/a d! !rminan a 0o ro. kada je potrošnja smanjena. ako primamo stalni do#odak. a štednja stimulisana ( tipičan primjer su normalne ekonomije u ratnom stanju &.n+! +! !ku=i ras0olo2i/i do3odak . u makroekonomsku teoriju uvedeni su pojmovi 5. i na teku!em raspoloživom do#otku ( ovdje je riječ o stalnom i si urnom do#otku &."!an! ! D!"&on B(!ed#an &. $u oročno.oreska i kreditno<monetarna politika mo u da stimulišu. . ili da destimulišu štednju. odnosno razvoja. postoje i dru i faktori koji odre4uju potrošnju i štednju.5 F. =. . troši se ve!i dio porasta do#otka.proizvodnje i nivo neto izvoza. tačnije efekat 'o atstva.

vrlo često i po nekoliko odina. 1. investicije u fiksne fondove 0 oprema i gra&evinski materijal ( #.ko/i: >'zirom da investiciona do'ra traju duže. proračuni troškova investiranja su komplikovani. 3o upu!uje na tvrdnju da je opšti nivo proizvodnje ( )9. Tro. (opšte rečeno. tro!kovi. >n uključuje i neke neekonomske faktore. 9ajve!e stope ekonomsko rasta za so'om povlače i visoke stope nacionalne štednje. Aeoma često investitori prikupljaju sredstva za na'avku kapitala pomo!u zaduživanja. od ukupni# investicija 57 F otpada na kupovinu stam'eni# o'jekata. INVE'TI$IJE )astavni dio trošenja su investicije. kupovina stambenih objekata ".ostavlja se pitanje " zašto preduze!a uopšte investiraju B >d ovor na to pitanje leži u maksimiziranju profita. @nvesticioni ciklus zapravo prati konjuktivni ciklus. . a 7C F ukupuni# investicija ide na ra4evinske o'jekte i opremu. što pove!ava ukupni potencijal nacionalne ekonomije. ( ve!ini slučajeva mora se računati na trošak kapitala putem kamate na zaduživanje. a to su: . ( tom slučaju. ako mu pomo ne da pove!a ukupni output. odnosno kada očekuju da !e pri#odi od investiranja 'iti ve!i od troškova investiranja. prihodi. trošak investicije predstavlja kamata na posu4ena sredstva ( kama a +! *i+!na 1a 0la=!ni no/a* 0osuB!n na odr!B!no /ri+!m! &. odnosno " ako mu pomo ne u pove!anju prodaje. . investicije vode i ka velikoj akumulaciji kapitala. 3ako investicije imaju dvostruku ulogu: 0r!ko a#r!#a n! 0o ra2n+! u i4u na 0roi1/odn+u u kra kom roku" a is o/r!m!no u i4u na du#oro4ni ras 0roi1/odn+!" i o 0r!ko u i*a+a na 0o !n*i+alni 0roi1/od" odnosno a#r!#a nu 0onudu 0 veća akumulacija znači veći potencijal (.-apanu 5C. na le promjene u investicijama izazivaju velike promjene u a re atnoj tražnji u kratkom roku. 7 F na zali#e. Pri3odi: @nvesticija !e preduze!u donijeti do'it ( dodatni pri#od &. $o pada nacionalne štednje u nekim državama je došlo z'o deficita u 'udžetu.roračun troškova investiranja počinje odlukom o investiranju.reduze!a kupuju kapitalna do'ra. > investicijama ovorimo samo onda kada se stvara novi kapital. zali#e &. očekivanja. 5. i #. 1ole'anja proizvodnje u toku konjuktivno ciklusa odlučuju!e utiču na kretanje investicija. $akle. (koliko do4e do recesije. . porast zaliha 0 investicije u zalihe ( ( američkoj privredi. >va tvrdnja sardži tri glavne determinante za razumijevanje investicija. mašine. odnosno pove!ava potencijalni nacionalni proizvod i podstiče du oročni ekonomski rast. ulažu u investicije kada očekuju da !e od to podu#vata zaraditi. koje se odražavaju na ukupnu proizvodnju i ukupnu zaposlenost. Makroekonomisti upotre'ljavaju termin investicije da 'i označili dodatak fondu stvaranja kapitalni# do'ara ( oprema.7 F. (z to. 3ve investicije mogu se podijeliti u tri kategorije: . investicije zavise od pri#oda koje stvara stanje opšte ekonomske aktivnosti. & veoma važan faktor investicija. ra4evinski o'jekti. >ne u privredi i aju dvostruku ulo u. ili sta nacije konjuktivno ciklusa. Por folio predstavlja 58 . kamata je trošak investicije. to se odražava i na investicije. na primjer. ". 1ako su investicije velika komponenta trošenja.

>ve investicije su du otrajne ( kao elektrane i z rade &. O4!ki/an+a: >čekivanja predstavljaju povjerenje preduze!a u 'udu!a ekonomska do a4anja. postoje /isokori1i4n!" sr!dn+! ri1i4n! i niskori1i4n! in/!s i*i+! . kama a 6E )P MC )E M P E )E 6E 7E >E PE PP OE in/!s i*i+! :EEE @'D< O8JANNJENJE. se ment koji se odnosi na investicije naziva se in/!s i*ionom 0oli ikom.ortfolio je iz'or " da li !emo investirati.orezi koje ona nametne utiču na troškove investiranja " na primjer. a ona o'u#vata se mente monetarne. Tak i ako se radi o vlastitom kapitalu. @nvesticije su kockanje sa 'udu!noš!u " one su rizik vezan za očekivanje da !e pri#odi od investicija prevazi!i troškove. 1ada se pravi portfolio. kamata je 1C F. dakle.CCC ()$ 57 . =. fiskalne i dru i# politika.orezi se. uključuju u trošak investiranja. >'ično. )vaka stavka ispod znači u'itak. +olitički rizici često se prevladavaju neinvestiranjem. ili !emo novac staviti u 'anku ( ili posuditi dru ome &. .selekciju koja je glavni faktor zbog kojeg se kamata smatra tro!kom investiranja . $a 'i smo analizirali kako različiti faktori utiču na investicije. .S. Ri1i*i mo#u -i i 0oli i4ki i !konomski . *ko je kamata 7 F. a determiniran je kamatom. odnosno zakonske re ulative koja se odnosi na kamate. a pretpostavljamo da nema inflacije. da ne 'i morali voditi računa o zamjeni. preduzeće neće investirati.CCC dolara ( tačka M &K u tački ML. analizirat !emo odnos kamate i investicija. pa su investicije opale na =C. (zet !emo za primjer pojednostavljenu privredu. . >vo je pose'no važno jer država putem kamata. te kreditno<monetarne politike utiče na investicije. nema promjena u kamatnim stopama u vrijeme trajanja investicija. H. I.ojem očekivanja vezuje za 'udu!a dešavanja. porez na do#odak ili porez na do'it može o'es#ra'riti investitore. . me4utim. V. 'ako&er. $ržava često koristi instrumente fiskalne politike da 'i uticala na investicije. svaki investitor ima svoj portfolio. investicije iznose 77. u makroekonomskoj analizi se koristi kri/ul+a 0o ra2n+! 1a in/!s i*i+om . odnosno * ako se očekuje depresija. uo'ičajeno je da svoj portfolio napravimo tako da iz svo ukupno investiciono an ažmana izvučemo najmanje onoliko koliko smo uložili. $a 'i pokazali odnose kamata i investicija. dje preduze!a investiraju u različite projekte *. >ne donose konstantan tok neto do#otka svake odine. a oslo'a4anje od poreza može stimulisati investitore.

rojekti DME i D:E se ne isplate pri kamatnoj stopi od 1CF. ( svakoj nacionalnoj ekonomiji može se napraviti krivulja potražnje za investicijama. pa je za očekivati da preduze!e investira u svi# sedam projekata. pa se on od'acuje jer se ne isplati. ( tom slučaju. na ukupan obim investicija u jednoj nacionalnoj ekonomiji djeluju i drugi faktori: .ri odluci o investicionim projektima. a projekt od D*E do D+E su si urni projekti koji !e donijeti do'it. *ko 'i došlo do skoka kamatne stope na 1CF .-+. Ra1lika i1m!Bu 0ri3oda i ro. i o'ratno. krivulja se pomjera ulijevo ( opada & Uz kamatu. krivulja se pomjera udesno ( raste &. koji zavise od kamatne stope. ukupna potražnja za investicijama 'i opala na =C miliona ()$. C D E B A E 1 8 1C 1C 7 17 1C 5C 17CC 55C 16C 1=C 11C 9C 6C 8C 1CC 1CC 1CC 1CC 1CC 1CC 1CC 1CC 7C 7C 7C 7C 7C 7C 7C 7C 18CC 15C 6C =C 1C < 1C < 8C < 6C 187C 17C 11C %C 6C 8C 1C < 1C 0a projekat DVE vidimo da se u'i po svakoj kamatnoj stopi.a. porast . . ukupna potražnja za investicijama je 77 miliona dolara. posredstvom akumulacije. preduze!a upore4uju odišnje pri#ode od investicija sa odišnjim troškovima kapitala.PROJEKT @K@PNE INVE'TI$IJE @ PROJEKT @ MI%IONIMA I (ODINNJI PRIHOD NA )EEE I INVE'TI$IJA TRONAK NA )EEE I INVE'Ti$IJA Kama a )EQ kama a >P Q NETO PROAIT NA )EEE I INVE'TI$IJA )E Q >P Q A .I< • *ko se pove!a :9. pri različitim kamatnim stopama. pri troškovima od 7F profita'ilni projekti su projekti od D*E do D:E. a krivulja se pomjera u desnoB 56 .ko/a da+! n! o 0rofi . dovodi do povećanja potencijala. *ko je projekt pozitivan. 3a krivulja potražnje za investicijama iz leda ovako: kama na s o0a )EQ (NP PQ 0or!1i 7E PP 0o ra2n+a 1a in/!s i*i+ama : u mil. investicija donosi dodatni kapital. a ako se pove!aju porezi. *ko po ledamo posljednji primjer. . jer je samo 7 isplativi# projekata.

očekivanja. ili pro rami za sta'ilizaciju privrede.a&e %a %&a"n!# !jena#a . kako na pri#ode. @nvesticiona potražnja o'ično je na niskom nivou u slučaju ratova. trajanje novi# proizvoda. kao. (zmimo za primjer da i kamata i inflacija iznose 5CF.ri#od od investicija može stalno da raste. me4utim. tako da se.očetkom %C<ti# odina.". 3am na1i/ mul i0lika or dola1i od kons a a*i+! da s/aki dolar 0rom+!n! odr!B!ni3 ras3oda : n0r. MAKROEKONOM'KI MODE% M@%TIP%IKATORA Model multiplikatora predstavlja makroekonomsku teoriju 0 čiji je tvorac Jo3n MaRnard K!Rn!s ( koja se upotrebljava da bi objasnila odre&ivanje proizvodnje u kratkom roku. kriza. promjene poreske ( kamatne & stope. normalno je da je ovaj makroekonomski faktor izuzetno promjenljiv. *ko se vratimo na primjer investiranja sa strane 5=. a nominalna kamata može. *ko se to uporedi sa kamatama iz 6C<ti# odina. pa u analizu uključimo inflaciju. u praksi do a4alo da su realne kamate 'ile izuzetno niske. ali se du vra!ao o'ezvrije4enim do'rima. Pod (ea"no# /(o!-$odnjo# /od(a-'#!je$a#o %$e a. silazne faze u konjuktivnom ciklusu. odnosno 1%F odišnje. odnosno " analizira se kri/ul+a r!aln! 0o ra2n+! 1a in/!s i*i+ama . čak ne ativne. . te politika potrošnje. . 'ilo je dosta visoko. Iijena posu4ivanja novca 'ila je dosta visoka. R!alna kama a +! kama a ko+u du2ni*i 0la=a+u u i1nosu s /arni3 do-ara ili uslu#a" i +!dnaka +! nominalno+ kama i uman+!no+ 1a infla*i+u . porezi i porast poreza * odražavaju se tako da se krivulja pomjera ulijevoB #. mo u uticati na proizvodnju i zaposlenost u privredi sa neiskorištenim resursima. koja mogu biti: a( optimistična * pomjeraju krivulju u desno b( pesimistična * pomjeraju krivulju u lijevo NOMINA%NA I REA%NA KAMATA .(e. )ve to ima uticaja na investicionu potrošnju. koje su iznosile = do 7F odišnje. koja pokazuje efekte realne proizvodnje i realni# kamata na realne investicione izdatke. a ne 5CF. a i ne mora da prati inflaciju. realna kamata zapravo je CF. *ko posudimo 1CCC ()$ danas. koji itekako mo u uticati na nesi urnost potražnje za investicijama.akle. realna vrijednost sume od 15CC dolara slijede!e odine jednaka je vrijednosti 1CCC dolara od ove odine. 0o !n*i+alni (NP +! #rani*a d+!lo/an+a mul i0lika ora. @maju!i u vidu sve ove faktore koji djelu na investicije. može se zaključiti da su investicije doživjele slom u američkoj privredi.-+. za odinu dana moramo vratiti 15CC. jer ispod potencijalnog . @nvestiranje u %C<tim odinama.a imamo neiskori!tene resurse * 57 . vanjske tr ovine i državni# poreza. in/!s i*i+a < /odi ka 0rom+!ni (NP5a /!=o+ od +!dno# dolara . na primjer. . nominalne kamate u američkoj privredi iznosile su %. zapravo. @nvesticije se ponašaju na nepredvidljiv način jer zavise od niza faktora koji su prilično nesi urni. >'ezvrije4ivanje novca je posljedica inflacije. >d ovor je. uslov je privreda sa neiskori!tenim resursima. politički faktori. Me4utim. Aisoke nominalne kamate u %C<tim odinama 'ile su u skladu sa visokom inflacijom. tako i na nominalne kamate. u pojmu realne kamatne stope. uz dosta visoke nominalne kamate. $akle. $a 'i se uklonili efekti inflacije. odnosno 17.a bi uop!te djelovao model multiplikatora. rezultat !e 'iti sasvim dru ačiji. uspje# ili neuspje# novi# proizvoda. ekonomisti analiziraju investicije kori ovane za inflaciju. z'o inflacije. Model multiplikatora o'jašnjava kako šokovi investicija.

a tada privreda ima dejstvo multiplikatora. .otencijalni proizvod predstavlja proizvodnju prema zaposlenosti. $a 'i smo s#vatili model multiplikatora, o'jasnit !emo a na najednostavnijem modelu privrede: onome u kome nema države kao ekonomsko su'jekta, pa samim tim nema ni spoljnotr ovinski# odnosa. >vaj model uopšte nije kontradiktoran A' : a#r!#a na 0onuda < ; AD : a#r!#a na 0o roa2n+a < mod!lu.
A(RE(ATNA POTRAŽNJA
( fiskalna i kreditno <monetarna politika, investicije i spoljnotr ovinska politika &

PROIZVODNJA ZAPOSLENOST

INTERAK$IJA A' I AD
NIVO CIJENA
A(RE(ATNA PON@DA

NETO IZVOZ

Model multiplikatora predstavlja model koji obja!njava kako agregatna tražnja djeluje 0 odere&uje ( na output. )n pokazuje kako odnos izme&u lične potro!nje, investicija, poreza, državne potro!nje, uvoza i izvoza, te drugih varijabli, djeluje na odre&ivanje ukupnog outputa. Model multiplikatora sa uključenom !tednjom i investicijama.
$ ' ' * :funk.0o ro.n+!< .ra/no !2! E

*

I

I

:f5+a in/!s .<

E

>P°

DK(NP

E

/ SF9 '

M

D

.retpostavimo da je do#odak raspoloživi do#odak, i da je jednak :9.<u ( &K (NP &. )vaka tačka na funkciji potrošnje pokazuje željenu ili planiranu ličnu potrošnju na datoj veličini raspoloživo do#otka. )vaka tačka na krivulji štednje pokazuje željenu ili planiranu štednju u toj razini do#otka. Muncije štednje i potrošnje zajedno daju pravac 87°. 1ao što znamo, štednja i investicije zavise od različiti# faktora. Jtednja, prije sve a, zavisi od do#otka, a investicije od proizvodnje ( tj. :9.<a & i dru i# faktora kao što su očekivanja, porezi, itd. Mi !emo pretpostaviti da su investicije eksterna ili autonomna varija'la, čija je visina fiksno odre4ena izvan modela.

5%

Munkcije štednje i investicija sijeku se u tački +. 3ačka + od ovara nivou :9.<a od C do M i predstavlja ravnotežni nivo proizvodnje u modelu multiplikatora. 3ačka + predstavlja ravnotežni nivo :9.<a, oko koje !e ravitirati nacionalni proizvod. ( toj tački željena štednja doma!instva jednaka je željenim investicijama preduze!a. 1ada željena štednja i investicije nisu jednaki, proizvodnja !e !e težiti da se podesi na više ili na niže. ( tački + preduze!a žele investirati iznos M<+, istovremeno kada i doma!instva štede do#odak u iznosu M<+. 3o, ipak, ne znači da su stvarna štednja i investice jednake željenoj štednji. Njudi mo u riješiti ili netačno predvidjeti z'ivanja, pose'no kada se radi o procjeni investicija. (pravo zato su investicije najnesi urniji faktor u jednoj nacionalnoj ekonomiji. *ko postoji ravnoteža, preduze!a nemaju zali#a " sve što se proizvede ima adekvatnu tražnju, a nema ni dodatne tražnje koja za#tijeva dodatnu proizvodnju. ( tom slučaju, proizvodnja, zaposlenost, nivo cijena, do#odak i potrošnja se ne mijenjaju. Ako je dohodak $e*! od n!$oa D, )&ednja je $e*a od !n$e%&! !ja , doma!instva štede više ne o što privreda želi investirati. ( tom slučaju, preduze!a !e imati premalo kupaca i ve!e zali#e neprodate ro'e ( ve!a štednja P manja potrošnja &. :omilanje zali#a neprodate ro'e, i nedostatak adekvatne potražnje utiče na to da se smanji proizvodnja dok se ne posti ne stanje ravnoteže. 3o smanjenje proizvodnje izazva!e otpuštanje radnika ( pove!anje nezaposlenosti & i pove!anja nivoa cijena, što opet o'ara ukupni do#odak do tačke kada se ponovno uspostavlja ravnoteža. ;avnotežni nivo do#otka ( :9. & je samo u tački dje se sijeku prave štednje i investicija. ( svakoj dru oj tački štednja i investicije se ne podudaraju, što navodi preduze!e da mijenja nivo zaposlenosti i nivo proizvodnje, i tako vrati cijeli sistem u ravnotežno stanje.

MODE% M@%TIP%IKATORA POMOĆ@ POTRONNJE I INVE'TI$IJA
@ku0na 0o ro.n+a K li4na 0o ro.n+a L in/!s i*i+! ?unkcija ukupne potro!nje ima isti oblik kao i funkcija lične potro!nje, i pedstavlja faktički povećanu potro!nju.
$LI E $LI $LI $

$

E

>P° D 8 M

DK(NP

= je tačka izjednačenja EC@. <rivulja potro!nje @1: pokazuje nivo željenih izdataka potro!ača i preduzeća na svakom odgovarajućem nivou proizvodnje. A je ravnoteža krivulje @1: u kojoj ona presjeca pravac $8°

-a pravcu $8° ukupna potro!nja jednaka je ukupnom dohotku. 'amo gdje je željeni nivo potro!nje 0 i lične i investicione ( jednak ukupnom nivou

59

proizvodnje 0 ,-+ (, ukupna privreda se nalazi u stanju ravnoteže 0 A (. Do ra/no !2! dola1i kada +! 0lanirana 0o ro.n+a +!dnaka 0lanirano+ 0roi1/odn+i. *ko to nije slučaj, ondnosno, ako je planirana potrošnja ve!a od plairane proizvodnje, onda imamo neravnotežno stanje ( tačka $ je stanje neravnotežne &. ( toj tački potrošači kupuju više, proizvo4ači proizvode više proizvoda, zaposlenost je ve!a " ali to stanje je teško održivo, tako da !e se vremenom sve opet vratiti u stanje ravnoteže. $o sada smo koristili termine DželjenaE i DplaniranaE, mada to ne znači da stvarne veličine od ovaraju željenim " zapravo, one odstupaju željeni#, pri čemu imamo stanje neravnoteže.

'@NTINA M@%TIP%IKATORA : PROMJENA PROIZVODNJE @ MODE%@ M@%TIP%IKATORA <
No ično je da pove!anje investicija pove!ava nivo zaposlenosti i nivo proizvodnje. Mul i0lika or 0r!ds a/l+a -ro+ ko+im r!-a 0omno2i i 0rom+!nu in/!s i*i+a da -i s! do-ila r!1ul ira+u=a 0rom+!na uku0n! 0roi1/odn+! . *ko pretpostavimo porast investicija od 1CC miliona dolara, i ako on dovede do pove!anja proizvodnje za =CC miliona dolara, multiplikator iznosi =. *ko, na primjer, želimo sa raditi tvornicu, onda svi ra4evinski, stolarski, mašinski i dru i proizvo4ači do'ivaju dodatni do#odak. ;adi se, recimo, o investiciji od 1CCC ()$, uz pretpostavku da je ranična sklonost potrošnji svi# ti# učesnika u investiciji 5?=. )vi ti proizvo4ači ra4evinski# o'jekata, opreme, stolarije i sl. potroši!e 666,67 dolara. 3ada, ako je nji#ova ranična sklonost potrošnji jednaka 5?=, onda !e oni potrošiti 888,88 ()$, ili dvije tre!ine od 666,66, odnosno 5?= od 5?= od 1CCC dolara investicije. )vaki slijede!i kru potrošnje iznosit !e dvije tre!ine pret#odno . 3ako je primarna investicija od 1CCC ()$ pokrenula 'eskonačni lanac dodatne sekundarne potrošnje. >vaj račun pokazuje da, ako je ,(an!3na %k"ono%& /o&(o)nj! ?G=, #'"&!/"!ka&o( !-no%! =. Aisina multiplikatora ovisi, dakle, o veličini raniče sklonosti potrošnji ( M.I &. >n se može izraziti pomo!u dvojno koncepta, odnosno pomo!u ranične sklonosti štednji ( M.) & i ranične sklonosti potrošnji ( M.I &. ). 0rom+!na 0roi1/odn+! K )MMP' H 0rom+!na in/!s i*i+! 6. 0rom+!na 0roi1/odn+! K )M: ) ; MP$ < H 0rom+!na in/!s i*i+! pri čemu je MP' L MP$ K ) $ru im riječima, što je ve!e dodatno trošenje, ve!i je i multiplikator. @sti efekat multiplikator ima i na promjene potrošnje i na promjene izdataka za potrošnju. )vaka dodatna novčana jedinica investicija muliplicira se u = novčane jedince outputa, ukoliko je multiplikator jednak =. Hod DPS F 1GI #'"&!/"!ka&o( je I.

'iI ' IC EC IC 0o/!=an+! in/!s i*i+a

=C

ostavlja se pitanje " kako se on uklapa u širi koncept makroekonomske ravnoteže. $akle. proizvoda proizvodnju odre4uje ( ekonomijama koje nisu na nivou pune zaposlenosti može se realizovati model multiplikatora. 'u0ro no" u uslo/ima 0un! 1a0osl!nos i" 0o/!=an+! ra2n+! do/odi do 0o/!=an+a *i+!na 0ri+! n!#o do 0o/!=an+a 0roi1/odn+!. ključno o raničenje modela multiplikatora predstavlja stanje pune zaposlenosti " kada je realni proizvod jednak ili prelazi potencijalni proizvod. pa dolazi do nove ravnoteže u tački +L. koja znači novi nivo ravnotežno do#otka uve!an tri puta više u odnosu na pove!anje investicije. M@%TIP%IKATOR @ A'5AD 'I'TEM@ Model multiplikatora 'io je pose'no značajan u prvoj polovici // vijeka. Fnači da se model multiplikatora primjenjuje samo u privredi u kojoj postoje neiskori!teni resursi. . do'it !emo isti rezultat. odnosno " kada privreda proizvodi punim kapacitetom. kada su tvronice maksimalno iskorištene i kada se sve što se proizvede može realizovati na tržištu.I )EE E I ' 7EE (NP 9ove investicije pomiču krivu investicija na viši nivo ( @L &. Σ$ Mod!l mul i0lika ora E $LI $ $LI ni/o *i+!na AD A'5AD 0ris u0 A' $ A' E AD >P° Dr D0 D Dr D0 (NP N+:+9$*: Rp " potencijalni proizvod Rr " realni proizvod 1od *)<*$ pristupa. @ slu4a+u 0os o+an+a n!iskori. lijevo od potencijalno a re atna tražnja. !ni3 r!sursa" 0oras a#r!#a n! ra2n+! mo2! do/!s i do 0oras a 0roi1/odn+!. =1 . odnosno analize a re atne ponude i a re atne tražnje B (koliko pristupom multiplikatora i *)<*$ pristupom rafički prikažemo tačku +.

*ko se pove!aju porezi za 1CF. (ea"n! /(o!-$od jednak /o&en !ja"no# (ea"n! /(o!-$od #anj! od /o&en !ja"no.(ea"n! /(o!-$od $e*! od /o&en !ja"no.otencijalni proizvod predstavlja optimalnu kom'inaciju svi# faktora. =5 .omak nadole jednak je pomaku udesno pomnožen sa M. . uz maksimalno iskorištenje svi# ti# faktora. )ve dok postoji jaz izme4u potencijalno i realno proizvoda mo u!e je djelovanje multiplikatora. • $ $jelovanje poreza i dru i# ras#oda u modelu multiplilatora $ $ EC E $C $C >P° & &C i1nos 0or!1a (NP )vaki dolar poreza smanjuje raspoloživi do#odak (pomiče krivulju II udesno& za iznos poreza.I. -edno od prvi# oru4a koje država koristi da 'i u'lažila privredne cikluse je fiskalna politika koja označava javnu potrošnju ( državne ras#ode & i oporezivanje. . AI'KA%NA PO%ITIKA @ MODE%@ M@%TIP%IKATORA $ržavna potrošnja jedna je od stavki fiskalne politike. te sta'ilnost cijena s dru e strane. :9. potrošnja !e se smanjiti za 1CC jedinica. 1ada ovorimo o državnim ras#odima mislimo na državne investicije kri1no s an+! *ko isključimo vanjsku tr ovinu i štednju preduze!a. !e 'iti jednak raspoloživom do#otku uve!anom za poreze. >no što je 'itno da 'i razumjeli ulo u fiskalne politike u modelu multiplikatora jesu nezaposleni faktori u jednoj nacionalnoj ekonomiji ( nezaposlenost & s jedne strane. a ravnotežni do#odak !e se mijenjati za =CC jedinica ( ako je multiplikator = &. a to znači i pomak krivulje nadole.

ako je multiplikator =.n+! :(< H mul i0lika or 0o ro.n+!. Por!ski mul i0lika or +! u/i+!k man+i od mul i0lika ora dr2a/n! 0o ro.n+! .n+!. )ve su ekonomije na svijetu otvorene ekonomije. == .n+!" 1a o . zajedno se nazivaju mul i0lika orima 0o ro. Por!ski mul i0lika or K MP$ H mul i0lika or 0o ro. ( modelu multiplikatora. IY@Y: predstavlja iznos državne potrošnje na do'ra i uslu e. @/o1na 0o ro.ove!anjem nivoa ekonomsko razvoja ( pove!anjem do#otka & pove!avaju se uvoz i izvoz.i na (NP : odnosno" odra2a/a na (NP <" dok s! !f!k i 0or!1a ras0or!Bu+u +!dnim di+!lom na 0o ro. u zavisnosti od konjuktivno ciklusa. proizvodnja !e rasti za iznos: 0oras dr2a/n! 0o ro. one djeluju na isti način kao i pove!anje lične potrošnje. Aiskalni mul i0lika or održava djelovanje 0or!sko# mul i0lika ora. o s! s/a dr2a/na 0o ro. $ržavna potrošnja je veoma važna pri odre4ivanju proizvodnje i zaposlenosti u jednoj nacionalnoj ekonomiji.-+.n+u" sa +!dnim di+!lom na . pa se z'o to a i proučava mul i0lika or o /or!n! !konomi+!.$ $LIL( :dr2a/na 0o ro. i porezi djeluju na ravnotežni nivo :9. )poznajom komparativni# prednosti kod razvijeni# zemalja pove!ava se komponenta uvoza ili izvoza.ostoje i #rani4na sklonos u/o1u i #rani4na sklonos i1/o1u. +romjene poreza su i jedno od najznačajnijih oružja protiv inflacije i nezaposlenosti. M@%TIP%IKATOR OTVORENE PRIVREDE . *ko se pojavi država sa svojim investicijama ( državna potrošnja &.n+a< $LIL( $LI $ >P° I E ( $ $LI (NP *ko se pove!aju investicije. Mul i0lika or dr2a/n! 0o ro. . jer izaziva najve!e efekte na ukupnu privredu u jednoj nacionalnoj ekonomiji.n+a je sastavni dio potrošnje ( I & jedne nacionalne ekonomije. ako raste državna potrošnja. i ona djeluje kao investicije.a u modelu multiplikatora. /i!i porezi uz istu državnu potro!nju dovode do smanjenja realnog . Mada na različite načine utiču na veličinu :9.<a. (zmimo za primjer da država pove!a svoje ras#ode od'ranu za 1CC milijardi novčani# jedinica.n+a ro.<a. 9ovi nivo ravnotežno do#otka izazvan pove!anjem i dru i# ras#oda 'it !e ve!i za =CC milijardi novčani# jedinica. Multiplikator državne potrošnje je najvažniji. !dn+u. $ržavni ras#odi se dodaju na isti način ( i imaju iste efekte kao investicije & da 'i se odredila ravnoteža i ukupni do#odak. )bzirom da multiplikator državne potro!nje izaziva iste efekte kao i investicioni multiplikator.n+! 0r!ds a/l+a 0oras (NP5a ko+i r!1ul ira 0oras om dr2a/ni3 ras3oda na 0roi1/od! i uslu#!. (voz i izvoz imaju svoje djelovanje u modelu multiplikatora na kretanje ranične sklonosti uvozu. $ržavna potrošnja ima mo! da sta'ilizira ili desta'ilizira jednu ekonomiju. odnosno izvozu.

Multiplikator otvorene privrede je manji od onog u zatvorenoj privredi ( za italijanske cipele multiplikator se odražava u @taliji &. )vi ti o'lici novca imali su zajedničko o'ilježje " služili su kao sredstvo razmjene ro'a i uslu a. 9ovac je u funkciji podsticanja proizvodnje. (koliko se novcem upravlja do'ro. Mul i0lika or o /or!n! 0ri/r!d! : MOP < možemo izračunati: MOP K [ )M : MP'M$ L MPu < ] H 0rom+!na in/!s i*i+a" #d+! +! MPu #rani4na sklonos u/o1u $ $LIL( : kri/a 1a 1a /or!nu 0ri/r!du < $LIL(LH : kri/a 1a o /or!nu 0ri/r!du < >P° E (NP 9a i' krivulje IY@Y:Y/ je manji z'o potrošnje na uvoz. PON@DA NOV$A I NJENE KOMPONENTE NOVA$ I A@NK$IONI'ANJE 8ANKAR'KO( 'I'TEMA (pravljanje novcem je jedan od najvažniji# ciljeva makroekonomije. čime se podsticao ili održavao rast u ekonomiji. KOMPONENTE NOVJANE PON@DE .azne stvari su imale funkciju novca " prvo su to 'ili stoka. odnosno kvantitativne mjere ponude novca. $anas u privredi )jedinjeni# $ržava ima dva najvažnija monetarna agregata.lavni monetarni agregati su oni koji utiču na količinu novca u opticaju. . ponuda novca je ključna u jednoj nacionalnoj ekonomiji. No/a* +! s/! . zlato ( plemeniti metali & " što zajedno čini ro-ni no/a* < ali vremenom to postaju papirne novčanice i čekovni računi " čekovi. i to: . jer kada se do'ro upravlja novcem. )a stanovišta makroekonomije. zatim sre'ro. .roučavanje monetarne ekonomije je veoma važno u makroekonomiji. o slu2i kao m!Bunarodno sr!ds /o ra1m+!n!" odnosno 0la=an+a.(rani4na sklonos u/o1u 0r!ds a/l+a 0oras /ri+!dnos i u/o1a 1a s/aki 0oras (NP5a : do3o ka <. 3ada se u otvorenoj ekonomiji dio svako pove!anja do#otka vodi izdacima na uvoz. i privredi ide do'ro. (voz ima efekte štednje u jednoj nacionalnoj ekonomiji. uljeS ( trampa " ro'a za ro'u &. proizvodnja može rasti uz sta'ilne cijene. transakcijski novac =8 .

1amatne stope se danas u lavnom razlikuju prema karakteristikama kredita ili zajmoprimca. i traži se radi stvari koje se njime mo u kupiti. -ovac u !irem smislu obično se naziva lik/idnim no/*!m. ( poslovnim transakcijama. a to je. ( principu. ako položimo 5CCC dolara u 'anku u kojoj je kamatna stopa 7F. a ne otovinom. pa !e se polo pove!ati na 51CC dolara. kama na s o0a ili kama a. koji moraju biti vraćeni 0 najduže ( do roka od godine dana.rivatne oso'e ne mo u a le alno kreirati. računu pri investicijkom fondu na tržištu novca kojim upravlja vaš 'erzanski posrednik. Mno e ro'e i uslu e pla!aju se čekovima.lavne razlike su slijedeće: a& Rok 0ris0+!=a. a primjer to a su depoziti na štednim knjižicama. otov 9?1C o'avlja se čekovima. gotovinski novac obuhvata "8G transakcijskog novca. 9ko ih tako razlikujemo imamo kra koro4n! kr!di !. kada se ovori o a re atima. >vi novčani suro ati na ulaze u transakcijski novac jer se ne mo u koristiti kao sredstvo razmjene za sva pla!anja. mada se najčeš!e. odnosno po dužini vremena u kome moraju biti vraćeni. Kama n+ak +! i1nos kama ! ko+i s! 0la=a u +!dini*i /r!m!na . a da pritom ne iz u'e na vrijednosti. što a čini oskudnim i daje papirnatoj novčanici vrijednost. =7 . novac u !irem smislu obuhvata i !tednju u bankama. a služi za sve moguće transakcije. 'anka !e na kraju odine isplatiti 1CC ()$ kamate. 'o su takozvani no/4ani suro#a i. KAMATA I KAMATNA 'TOPA ( analizi ponude i potražnje novca jedna od najvažniji# sfera za ekonomistu je cijena novca. odnosno u ovora o zajmu. $epoziti se ponašanje kao i ostala sredstva pla!anja. Hi0o !karni kr!di i obično dospijevaju u roku od #2 godina. du oročni krediti imaju ve!e kamatne stope od kratkoročni#. 9a primjer. +ored transakcijskog novca. 'o podrazumijeva fondove položene u bankama i drugim finansijskim institucijama. 1rediti se razlikuju po svome roku. U druge oblike bankarskog novca spadaju kr!di n! kar i*! i 0u ni4ki 4!ko/i. i odgovara na!em poimanju novca.ir!m smislu ima oznaku M". ali predstavljaju različite o'like pri'ližno novca. ili 0ri-li2nim no/*!m. misli na transakcijski novac. Kama a +! 0la=an+! naknad! 1a u0o r!-u no/*a . )bično se zovu i d!0o1i i 0o /iB!n+u i ostali depoziti na osnovu koji# se mo u ispisivati čekovi. 3rošak posu4ivanja novca mjeren u novčanim jedinicama po jednoj odini. >vakav novac prestaje 'iti svr#a sam se'i. No/a* u . c& 'reći dio transakcijskog novca su 4!ko/ni ra4uni. kojima tre'a pokrivati sve du ove. na jednu posu4enu novčanu jedinicu je kamatna stopa. jer se mo u konvertirati u otov novac.". 1ompanije o'ično izdaju o'veznice sa rokom dospije!a od 1C do =C odina. dukati ( '& 0a0irni no/a* * koji zajedno sa kovanim novcem čini takozvani #o o/inski no/a*. i smatra se montarnim agregatom. Alada jedne nacionalne ekonomije propisuje koje su kovanice ili novčanice le alna sredstva pla!anja. . tj. zapravo. novac u !irem smislu Transak*i+ski no/a* ima oznaku M . 3o je cijena koja se pla!a za posu4eni novac. i koja omo u!ava zajmoprimcu da pri'avi realne finansijske izvore za vrijeme trajanja to zajma. o'avljati pla!anje. i du#oro4n! kr!di !. te depoziti na depozitnim računima kojima raspolaže 'anka. koji se odnose na d!0o1i ! i -ankarski no/a*. . na koje se mogu ispisivati čekovi. a samo 1?1C otovinom. <omponente transakcijskog novca su: a( ko/ani no/a* * sav novac kreiran izvan bankarskog sistema 0 npr. i druga sredstva koja služe kao supstitut transakcijskom novcu. )bično.

d& Adminis ra i/ni ro. novac je relativno si uran. 1rediti sa visokim administrativnim troškovima mo u imati 7 do 1CF višu kamatnu stopu od oni# sa niskim administrativnim troškovima. c& -ovac se ponekad koristi kao sredstvo očuvanja vrijednosti u vremenu. =6 . '& -ovac ima funkciju obračunske jedinice * on je jedinica kojom mjerimo vrijednost roba i usluga. ( tom smislu. nelikvidna sredstva ili krediti za nalikvidna sredstva diktiraju višu kamatnu stopu od kredita na likvidna sredstva. %ik/idnos +! s0oso-nos su-+!k a da is0uni kra koro4n! o-a/!1! . '@NTINA POTRAŽNJE ZA NOV$EM I IZVORI POTRAŽNJE *nalizu potražnje za novcem poče!emo funkcijama novca: a& -ovac služi kao sredstvo razmjene. (pravo z'o ve!e rizika. Munkcije novca su izuzetno važne. ( pore4enju sa rizičnim sredstvima ( dionice ili zlato &. kama n! s o0! u dolarima n! m+!r! r!alni i1nos ko+i 1a+moda/a* 1araBu+!" odnosno n! m+!r! r!alan i1nos u ro-ama i uslu#ama . 9ovac omo u!ava lake i 'rze transakcije. Iijene se o'ično mjenjaju iz odine u odinu. novac može 'iti iskrivljeno mjerilo u procesu razmjene. jer će kamate na vladin dug biti sigurno isplaćene.'& Ri1ik. i zato investitori o'ično za#tijevaju da im se isplate premije ako investiraju u rizične podu#vate. 1amate se o'ično mjere novčanim jedinicama. dok dru i za#tijevaju arancije ili jamstva na odre4ena pla!anja. 9eki krediti su potpuno nerizični. 9a primjer. c& %ik/idnos . )datle i potreba za drugačijom koncepcijom kamatne stope. i rastu kao posljedica inflacije. tj. na primjer. jasno odre4ivanje cijena i očuvanje vrijednosti u vremenu. Testo se vidi koliko je novac koristan tek kada ne funkcioniše na ispravan način. . ako imamo ku!u na neatraktivnoj lokaciji.ko/i. /eoma često se na rizične poduhvate plaća dodatna kamata. a dru i visoko špekulativni. i z'o otežano izvlačenja novca koji se investira u tu ku!u. nominalne kamatne stope mjere odišnji ( recimo & dolarski pri#od na jedan investirani dolar. 'ro!ak čuvanja novca zapravo je žrtvovanje dijela kamate koji neko poduzima jer drži novac kao gotovinu. nominalne ( novčane & kamatne stope su one koje se iskazuju u sumi novca. dolar može postati iskrivljeno mjerilo. R!alna kama na s o0a s! do-i+a kor!k*i+om nominaln! kama n! s o0! sa s o0om infla*i+!. 9elikvidna sredstva uključuju pose'na sredstva za koja ne postoje re ularna tržišta. i defini!u se kao nominaln! kama n! s o0! uman+!n! 1a s o0u infla*i+!. a ne kao rizičnija sredstva. <rediti se razlikuju i po vremenu i trudu uloženom u njihov nadzor. >ve uslu e. r!aln! kama n! s o0! su korigovane za inflaciju. 3ako. tako da su ljudi voljni snositi troškove čuvanja novca ( čekovni račun & " čak i oni sa niskim primanjima. $akle. a sigurne su obveznice i novčanice pokrivene kreditnom i poreskom moći vlade. Me4utim. ili se vraćaju po vi!oj kamatnoj stopi. 9eki krediti ne za#tijevaju ništa više od povremene naplate čekova. )srednje sigurnosti su krediti koje uzimaju kreditno sposobne korporacija. ta se ku!a teško može prodati. 9asuprot tome. ili !e se prodati uz veliki u'itak vrijednosti. Za n!ko sr!ds /o ka2!mo da +! lik/idno ako s! lako mo2! 0r! /ori i u no/a*" i o u1 mali #u-i ak /ri+!dnos i . sre&ivanju administracije. $ru im riječima. i pokazuju svaki dolar povrata u odnosu na svaki dolar investicije.remije i više kamatne stope su količine novca koje su neop#odne zajmodavcu da 'i mo ao nadoknaditi eventualne u'itke u slučaju realizacije rizika.

tako rastu i cijene ro'a i uslu a. >r anizovane su tako da donose do'it. Ak i/u u bilansu čine rezerve. *ko 'i se imovina držala u o'liku dionica. ovi visokorizični podu#vati moraju nuditi više povrate na ulo e. . Por folio !ori+a počinje pretpostavkom da stanovništvo tra a za visokim prinosima na investicije. slijede!u čine osi#ura/a+u=a dru. odnosno profit za svoje vlasnike. ljudi !e preferirati onu koja je si urnija. Manji dio rezervi služi kao pokri!e teku!e poslovanja. ( vrijedonosne papire nisko rizika mo li 'i uključiti čekovni račun koji nosi kamate. 3astoje se od aktive i pasive. a najve!i dio se drži z'o =7 . vrijedonosni papiri i ostala aktiva 0 odnosno sredstva (. nisu 'esplatne. ali da pri tome nastoji iz'je!i rizike " odnosno. Hilans stanja jedne poslovne 'anke je otovo isti kao i 'ilans stanja jedno preduze!a.omaćinstva i preduzeća koriste novac kao sredstvo razmjene. 1ako raste do#odak. portfolio se može sastojati od državnih obveznica. Pasi/u čine čekovni računi. Ra1lika i1m!Bu ak i/! i 0asi/! 1o/! s! n! o /ri+!dnos . -edno od najvažniji# pravila lasi: tre'a diverzificirati portfolio na različite vrijedonosne papire. N !dn! i kr!di n! 1adru#! i in/!s i*ion! -ank! su dru a po veličini rupa investicioni# posrednika sa oko 17F ukupni# sredstava. ljudi !e 'iti spremni uložiti u rizične podu#vate ako su nji#ovi prinosi dovoljno visoki da su u stanju nadoknaditi rizik. a dru i nisko rizični. a preduzeća da bi nabavila materijale za rad. zajmovi. u no/*a. >sim to a. -edno od najvažniji# po lavlja moderne ekonomije je 0or folio s!l!k*i+a koja opisuje kako racionalan investitor ulaže svoj novac u portfolio: na primjer. koja se pojavljuje na strani ak i/!. ljudi i preduze!a nastoje smanjiti novčani dio imovine.ortfolio teorija analizira kako investitor koji iz'je ava rizike mora locirati svoja sredstva. poput 'anaka. (z ove dvije rupe. o'veznica ili štedni# računa umjesto u novcu. štedni# i kreditini# zadru a koje primaju depozite ili novac od jedne rupe komitenata i posu4uju i# dru ima. >d dvije investicije sa istom kamatnom stopom. na primjer. odnosno moraju imati višu kamatnu stopu u odnosu na manje rizične podu#vate. fondova na trži!tu novca i investicija u trži!ne dionice. 3ransakcijska potražnja za novcem je veoma osjetljiva na trošak njeno držanja. =anke i dru e finansijske or anizacije posluju kao i sva dru a preduze!a. 3tanovni!tvo može držati novac kao sredstvo za!tite vrijednosti. /a. osi uravaju!i# društava. i z'o to a je potre'no više novca za transakcije " čime se pove!ava potražnja za novcem. !tedni i oročeni depoziti i ostala pasiva 0 ostale obaveze (.0!kula*i+ska 0o ra2n+a 1a no/*!m .me4utim. R!1!r/! su no/4ani fondo/i ili dru#a sr!ds /a ko+a 0oslo/n! -ank! dr2! u formi #o o/in! ili kao d!0o1i ! kod $!n raln! -ank! . Minansijski posrednici su institucije. kao i dru e finansijske radnje o'avljaju finansijski posrednici. . >no po čemu se razlikuje 'ilans stanja 'anke od 'ilansa stanja preduze!a je stavka zvana r!1!r/!. i on postaje !tednja. investicije. )ve potrebe čine ransak*i+sku 0o ra2n+u 1a no/*!m. ona 'i donijela višu kamatnu stopu. . >'ično stanovništvo drži otovinu ili ima čekovne račune da 'i mo lo pla!ati ro'e i o'aveze. 1ada rastu kamatne stope. moderne analize portfolio teorije pokazuju da optimalni portfolio mora zadržati kom'inaciju vrijedonosni# papira od koji# su jedni visoko. +ostoji i . 8ANKAR'TVO I PON@DA NOV$A $eponovanje i posu4ivanje novca. $a 'i ljude zainteresovali da preusmjere investicije iz niskorizični# podu#vata u. 0!n1i+ski fondo/i i in/!s i*ioni fondo/i na r2i.omaćinstva trebaju novac da bi kupovala robe !iroke potro!nje. rizične dionice. 9ajve!u rupu finansijski# posrednika čine 0oslo/n! -ank! sa oko =CF sredstava svi# finansijski# institucija.

Hanka dru e eneracije ima depozit od 9CC ()$. a novi depoziti se mo u kreirati iz novi# rezervi. novi# depozita posu4uje 9?1C novodo'iveni# sredstava u o'liku zajmova ili investicija. 9ovac u o'liku rezervi je sterilan. jer dok se on nalazi u trezoru ne donosi nikakve kamate. a 9CC je ostatak koji dalje investiramo u razne o'veznice. a 9?1C ( 759 dolara & dalje se investiraK depoziti se tako pove!avaju. =% .zakonske o'aveze. multiplikator o'avezni# rezervi iznosi 1C. ti# 9CC dolara 'anka posu4uje za kupnju automo'ila " tako je 'anka na prvo'itni# 1CCC dolara stvorila još 9CC dolara depozita po vi4enju na dru om čekovnom računu ( oso'a koja je do'ila ovaj iznos na kredit &. 3ek tada !e kreditni potencijal 'iti u potpunosti iscrpljen. 3o prima 'anka dru e eneracije. to znači da 'anka može posuditi 9?1C sume koju prima od deponenata. 3o znači da od ti# 1CCC dolara 1CC dolara su o'avezne rezerve.!s ruka !ks0an1i+a -anko/ni3 d!0o1i a. >ni su uskoro ustanovili da je investiranje ti# depozita veoma korisno jer donosi profit za#valjuju!i kome 'anke mo u osi urati dodatne pri#ode. 1ad 'i 'anke transformirale svoje rezerve u novac. Mada ni jedna 'anka ne može izvršiti ekspanziju rezervi u odnosu 1C:1. *ko se po leda cijeli 'ankarski sistem. od ti# %1C dolara 1CF izdvaja se za potre'e o'avezni# rezervi.1 J 589. 3ada.CCC ()$. )vaka 'anka je limitirana u ekspanziji zajmova ( investicija & sumom koju je primila od svoji# deponenata. pa !e ukupni rezultat lančano kreiranja novca iznositi 1C. i to na slijede!i način: 1999 J 899 J <19 J K?8 J L5L. investira preostali# 9?1C u dru e o'like investicija.rimjer kreiranja depozita: Uena je imala vladinu o'veznicu od 1CCC ()$ koju je prodala. )mjer izme&u zbira novokreiranih depozita i zbira novokreiranih rezervi naziva se mul i0lika orom no/4an! 0onud! M . vrijedonosne papire. 'ankovni sistem kao cjelina to može učiniti. >vaj proces je poznat pod nazivom /i. >dluka da se drži dio umjesto cjelokupno depozita omo u!ila je 'ankama stvaranje novca. Hankovni sistem !e ponovno imati ravnotežu. Hanka prve eneracije koja prima 1CCC. jer je 1CF o'avezni# rezervi P 1?C. .. >na tako4er drži 1?1C novi# depozita u o'liku rezervi. 0a potre'e o'avezni# rezervi ostavlja 9C. )topa o'avezni# rezervi je 1CF. ne 'i 'ilo multiplikacije novca. ili dru i# vrijedonosni# papira.rve 'anke su z'o to a došle na ideju da iskoriste novac koji im je povjeren na čuvanje za kupovinu o'veznica. (vo4enjem visoki# stopa o'avezni# rezervi vlada može 'olje kontrolisati ponudu novca. 48 J M F 1999 4 [ ( 1J 8G19 J (8G19)? J (8G19)= J M ] F 19999 T!k kada s/aki dolar no/i3 r!1!r/i u -ankarskom sis !mu 1a/r. i ti# 1CCC dolara položila na čekovni račun u 'anci. ( narednoj 'anci ( tre!e eneracije & ponovno. 9a primjer: ako pretpostavimo da o'avezne rezerve 1CF. > raničenja multiplikatora su oticanje novca sa čekovni# računa 'anaka u o'liku otovine i mo u!i višak rezervi u 'ankama ( 'anke drže više rezervi ne o što tre'aju &. Hezerve su dio imovine poslovnih banaka. onda vidimo kreaciju novi# depozita koji !e iznositi 1CCCC ()$ " a početna suma je 'ila 1CCC ()$. kada se iznos od 1CCC dolara u potpunosti iscrpi kao o'avezna rezerva na novostvorene depozite. što opet uzrokuje odliv sredstava iz ove 'anke u 'anku tre!e eneracije. :lavna funkcija stope o'avezni# rezervi je ta da one tre'aju omo u!iti Mederalnim rezervama kontrolu opse a depozita po vi4enju kojim raspolažu poslovne 'anke. Fakonska obaveza se odnosi na depozite komercijalnih banaka kod @entralne banke koji ne donose kamate.i sa )E dolara no/i3 d!0o1i a" -i =! dos!#nu a #orn+a #rani*a !ks0an1i+! d!0o1i a . bez obzira da li se one javljaju kao gotovina ili kao depoziti koje su poslovne banke dužne držati kod @entralne banke. . sve sa ciljem ostvarenja nove do'iti. ( našem jednostavnom primjeru.1 P1C. a preostali# 9?1C ( %1C dolara & koristi za potre'e investicija i kredita.

'o su tzv.$ENTRA%NO 8ANKAR'TVO I O'NOVE MONETARNE PO%ITIKE $!n ralna -anka +! -anka 1a -ankar! . poreme!aji u inostranstvu ometaju kontrolu Ientralne 'anke nad 'ankovnim rezervama. (koliko ponuda novca raste isuviše sporo. tr ovinsko 'ilansa itd. Aeoma često. a to su: postizanje niske inflacije. Hudu!i da Ientralna 'anka kontrolira i 'ankovne rezerve i stopu o'avezne rezerve. . 'ri glavna instrumenta monetarne politike su: 1. ne može se re!i da su one pod kontrolom Ientralne 'anke. 'rzi rast. što opet izaziva smanjenje ponude novca u jednoj nacionalnoj ekonomiji. Ijelokupno djelovanje ovim instrumentima je usmjereno na postizanje ciljeva zdrave ekonomije. Poli ika o-a/!1ni3 r!1!r/i.romjena diskontne stope može imati pozitivne i ne ativne efekte. u. Tako +! 0onuda -ankarsko# no/*a odr!B!na 0onudom -ankarski3 r!1!r/i i mul i0lika orom no/4an! 0onud!. rast :9. koriste!i 'rojne pretpostavke o monetarnoj politici.rodajom ili kupovinom državni# o'veznica na otvorenom tržištu Ientralna 'anka može smanjiti ili pove!ati rezerve 'anaka. Ientralna 'anka ima odre4ene makroekonomske ciljeve koje ostvaruje instrumentima monetarne politike. i na 'azi to a se predvi4a ponašanje nacionalne ekonomije. >sim to a. onda ona mijenja s o0u o-a/!1ni3 r!1!r/i. komercijalne 'anke posu4uju od Ientralne i tako pove!avaju ukupne rezerve 'anaka. (o'ičajeno je da se rade projekcije sa varija'lama koje su izvan kontrole Ientralne 'anke ( kao što je fiskalna politika. *ko se. Ientralna 'anka je si urna da poslovne 'anke ne!e držati u rezervi više od potre'no minimuma. ako Ientralna 'anka želi mijenjati ponudu novca u nacionalnoj ekonomiji. ili za uskla4ivanje monetarne politike nacionalne ekonomije sa ekonomijama dru i# zemalja. 0osuB!n! r!1!r/!. O/a s o0a s! ri+! ko mi+!n+a" +!r 0r!ds a/l+a na#lu i 0r!/!liku 0rom+!nu !konomsk! 0oli ik!" a is i s! r!1ul a mo2! 0os i=i o0!ra*i+ama na o /or!nom r2i. . O0!ra*i+! na o /or!nom r2i. @ako se posu4ene rezerve multipliciraju u 'ankovni novac. na primjer. ako procijeni da postoje!e aktivnosti podstiču inflaciju. one ih mogu posu&ivati od @entralne banke. niske nezaposlenosti. @pak. Diskon na s o0a +! kama na s o0a 0o ko+o+ kom!r*i+aln! -ank! 0osuBu+u r!1!r/! od $!n raln! -ank!. ti poreme!aji se mo u poništiti ako Ientralna 'anka s !rili1ira m!Bunarodn! =9 . diskontne stope o'ično se koriste za krupne promjene u nacionalnoj ekonomiji. to smanjuje depozite. 0akonske o'avezne rezerve ključni su dio me#anizma kojim centralna 'anka kontrolira ponudu 'ankovno novca. (z ova tri lavna instrumenta. Poli ika diskon n! s o0!. nisku inflaciju. ili. 9a primjer. cijene nafte.<a. re uliranje kamatne stope nije mo lo preživjeti na konkurentskim tržištima. <ada komercijalnim bankama ponestane rezervi. >'zirom da zakonske rezerve ne donose kamatu. itd. i utiče na kreditne uslove i kamatne stope. =. visoku zaposlenost. 5. Ientralna ( ne dje se zove i narodna & 'anka raspolaže 'rojnim instrumentima koji mo u uticati na odre4ene posredne makroekonomske ciljeve. u predstavljaju najvažniji sta'iliziraju!i element Ientralne 'anke. Ientralna 'anka je podstiče snižavanjem diskontne stope. &. te tako utvr&uje nacionalnu ponudu novce. Me4utim. ( novije vrijeme. Ientralna 'anka može pre!i na strožu monetarnu politiku. ekonomski rast u inostranstvu. smanjuju rezerve 'anaka. -jena je funkcija da kontrolira količinu bankovnih rezervi. Ientralna 'anka je u prošlosti re ulisala finansijska tržiša i o raničavanjem kamatne stope. koje se multipliciraju isto kao i o'avezne " kada posu4ene rezerve rastu. ona kontrolira i ponudu novca. ona može odlučiti da ostavi kamatne stope i rast ponude novca na postoje!em nivou. ako je ekonomija uspješna.

C%. zapravo. izolira doma!u ponudu. i to prije sve a prodajom državni# vrijedonosni# papira na otvorenom tržištu. o'veznica i slično. *ko pretpostavimo da postoji rast cijena u nacionalnoj ekonomiji. i to uz puno pokri!e 1MK zatim da potpomo ne ili uspostavi i održava platne i o'računske sistemeK da koordinira aktivnosti a encija koje su nadležne za izdavanje 'ankovni# licenci i suspenziju 'anaka u entitetima. ima: Ientralna 'anka u ime države kupuje i prodaje razne valute na tržištima deviza. Ientralna 'anka HiV funkcionira(!e& kao *urr!n*R -oard " upravni od'or ili upravno vije!e koje ima zadatak da održava kurs doma!e valute prema njemačkoj marci u odnosu 1:1. koje se nalaze kod 'olji# inostrani# 'anaka. i emituje doma!u valutu samo do nivoa postoje!i# devizni# rezervi. smanjit !e se i iznos raspoloživi# kredita. u tom procesu postoji pet osnovni# faza: a& Ientralna 'anka smanjuje 'ankarske rezerve. . @sklaBi/an+! m!Bunarodni3 finansi+a: Ientralna 'anka sara4uje sa dru im zemljama i me4unarodnim institucijama u u'lažavanju pro'lema koji nastaju kada je zemlja optere!ena velikim du om. R!#ulisan+! rada -anaka i osi#ura/an+! d!0o1i a : kako 'i kod ljudi stvorila povjerenje u 'anke. Ientralna 'anka HiV je nezavisna. EAEKTI NOV$A NA PROIZVODNJ@ I $IJENE . pa svako smanjenje teku!i# depozita vodi smanjenju ponude novca. 8C . radi ispunjavanja za#tjeva za o'aveznim rezervamaK i. i da Ientralna 'anka želi usporiti privrednu aktivnost. uskla&ivanje me&unarodnih finansija 0obaveze @entralne banke prema me&unarodnim monetarnim institucijama (. tada pro'lem riješava Ientralna 'anka. zaposlenosti.1997.oko/!. 5.romjene u ponudi novca izazivaju promjene u proizvodnji. smanjena ponuda novca povisit !e kamatne stope. 3o mijenja 'ilans 'ankovno sistema. cijenama i inflaciji. 3o je zato što je ponuda novca jednaka novcu i teku!im depozitima. smanjenje cijene dionica. i smanjuje ukupne 'ankovne rezerve. odine. @0ra/l+an+! d!/i1nim r2i. (z nepromijenjenu potražnju za novcem. '& )vako smanjenje 'ankovni# rezervi izaziva višestruke kontrakcije teku!i# depozita. te monetarnu politiku u cijeloj zemlji. pre leda 'ankovne knji e i preuzima nesolventne 'anke. =. >vaj od'or funkcionira na principu automatizma. (z kontrolu ponude novca. zajednička državna institucija koja je od ovorna za izdavanje i povlačenje novca iz opticaja. te regulisanje rada banaka i osiguravanje depozita. Aiše kamatne stope snizit !e i vrijednost imovine stanovništva. 1. >sim to a. @entralna banka obavlja druge poslove vezane za upravljanje deviznim trži!tima. 0adaci Ientralne 'anke od (pravo vije!a su: da definiše i kontroliše monetarnu politiku HiV putem izdavanja doma!e valute po kursu 1:1 u odnosu na $+M.rvi# šest odina. na način kako to odredi upravno vije!e Ientralne 'ankeK da prima depozite od komercijalni# 'anaka. da stavlja u opticaj i povlači iz opticaja doma!u valutu. te smanjenje ponude novca. država osi urava 'ankovne depozite. (koliko do4e do poreme!aja. 3terilizacija znači da @entralna banka preduzima operacije na otvorenom trži!tu kojima poni!tava me&unarodno kretanje rezervi. c& )manjivanje ponude novca izazvat !e porast kamatni# stopa i po oršanje kreditni# uslova. Ientralna 'anka HiV počela je sa radom 11. tako što.

-+. a( <ratkoročno gledano.(. 9a taj način do!i !e do smanjenja a re atne potražnje. a samo mali dio imat će uticaj na cijene b( .ugoročno gledano. kada promjene ponude novca utiču samo na nominalne. 1amatne stope se utvr4uju na tržištu novca. opada i potrošnja osjetljiva na kamatu " prije sve a investicije i lična potrošnja preko devizno kursa. monetarni mehanizam je izuzetno raznolik i složen proces u kojem promjene kamatnih stopa i cijena sredstava utiču na !irok raspon elemenata tro!enja. a mnogo manje promjenama proizvodnje.rivatni 'ankovni sistemi i Ientralna 'anka zajedno utvr4uju ponudu novca. realni dohodak itd. Me&utim. a nemaju uticaj na realne varijable 0 realni . -avnost prenosi novac u ona sredstva koja o'ez'je4uju ve!e prinose. U krajnjem slučaju. TRŽINTE NOV$A 3re!a faza ( @. uz relativno vodoravnu krivulju agregatne ponude. e& 1onačno. na kratkoročne komercijalne vrijedonosne papire ( o'veznice koje izdaju velike koroporacije &. monetarne promjene uglavnom vode promjenama u nivou cijena. 1rivulja potražnje novca je opadaju!a. I.onuda i potražnja za novcem zajednički odre4uju tržišne kamatne stope. pa je krivulja ponude nacrtana kao okomita linija. )jecište krivulje ponude i potražnje odre4uje tržišnu kamatnu stopu. / pada & u transmisijskom me#anizmu je reakcija kamatni# stopa i kreditni# uslova na promjene u ponudi novca. zaposlenost i inflaciju.d& (z više kamatne stope i smanjeno 'o atstvo. jer ljudi drže manje količine novca z'o ve!e kamatne stope. Afekti monetarne politike mogu se posmartati na kratki i dugi rok. proizvodnju. većina promjena na krivulji agregatne tražnje uticat će na proizvodnju. kako krivulja agregatne ponude postaje okomita. )tanovništvo. preduze!a i država drže novac kako 'i mo li kupovati do'ra i uslu e. te stopa federalni# fondova koje 'anke 81 . te neto izvoz. -edan dio potražnje za novcem proizlazi iz potre'e za naročito si urnim i likvidnim sredstvima. Ientralna 'anka održava ponudu na razini MZ. realnu ponudu. )ve na'rojane faze možemo sažeti na slijede!i način: R /ada 0 M /ada 0 I"$ (a%&' 0 H /ada 0 AD /ada 0 r!alni (NP /ada 0 0roi1/odn+a /ada Monetarni me#anizmi se često o'jašnjavaju tako da se kaže kako novac utiče na investiranje. . kažemo da je novac n!u ralan. 0načajne kamatne stope su kratkoročne kamate na tromjesečne državne o'veznice. i )E G O > 6 E MS M ' )lika pokazuje na Q osi ukupnu količinu novca (M& i nominalne kamatne stope (i& na ordinati. smanjenje a re atne potražnje smanjit !e do#odak. Ientralna 'anka operacijama na otvorenom tržištu i dru im instrumentima pruža rezerve 'ankovnom sistemu. 1omercijalne 'anke od rezervi Ientralne 'anke stvaraju depozite. .

pla!aju jedna dru oj za korištenje 'ankovni# rezervi preko no!i. to znači da su te odine porasle cijene svi# lavni# proizvodni# rupa ( #rana. odje!a. što je uslovilo pomjeranje krivulje potražnje nadesno i pove!alo kamatne stope. te !e tako sniziti kamatne stope na 8F. *ko je viša kamatna stopa. Infla*i+a o1na4a/a 0oras o0. medicinske uslu eS &. INA%A$IJA )ta'ilnost cijena se veže za stanje 'ez inflacije. ve! !e kupovati o'veznice. ) < H )EE ni/o *i+!na : #od 9 . 1amatne stope rastu. te prodajom vrijedonosni# papira smanjuje ponudu novca. nafte &. ) < 9ivo cijena koji je uključen u definiciju inflacije mjeri se kao ponderisani prosjek za ro'e i uslu e u nekoj privredi. ljudi ne žele držati sav MZ. I G O > 6 E M MS M N EC E D 'C ' Ientralna 'anka se za'rine z'o inflacije. Uobičajeni pokazatelj inflacije je s o0a infla*i+!. ( ovom slučaju. 1996. (o'ičajeni 85 . 3rodan termin je d!1infla*i+a" ko+a o1na4a/a sman+!n+! s o0! infla*i+!. ni/o *i+!na : #od 9 . !# ni/oa *i+!na . što je prikazano razlikom 9<+. koja se doga&a kada op!ti nivo cijena opada. 3uprotno inflaciji je d!fla*i+a. došlo je do pove!anja potražnje za novcem. odine. 'k'/an n!$o !jena #je(!#o !-(ado# !ndek%a !jena koj! /(ed%&a$"jaj' /(o%jek /(o!-$oNa3k!h ! /o&(o)a3k!h !jena . i pooštri monetarnu politiku. I G O > 6 E ' EC E DC D MS M 0'o pove!ane proizvodnje ili porasta cijena ( recimo. !# ni/oa *i+!na i mjeri se na slijedeći način: Q infla*i+! K ni/o *i+!na : #od 9 < . $u oročnije kamatne stope o'računavaju se na 1C< odišnje i 5C< odišnje državne o'veznice. pi!e. dok se ne posti ne nova ravnoteža +L. @ /(ak%!. )amo sa 8F kamate nivo ponude novca što je planira Ientralna 'anka u skladu je sa količinom novca koju želi držati javnost. 3aj opšti uzlazni trend cijena nazivamo inflacijom. *ko. ravnoteža kamatni# stopa iznosi 8F odišnje. potrošačke cijene porastu za 7F. na primjer. Njudi počinju prodavati dio svoji# sredstava i držati ve!e količine novca. )nižena ponuda novca izaziva ve!u potražnju za novcem. ' o0a infla*i+! +! s o0a 0rom+!n! o0. o'veznice korporacija i #ipoteke na nekretnine.

/!no# 0roi1/oda : (NP5a < je odnos nominalno# (NP5a 0r!ma r!alnom (NP5u" 0a s! s o#a mo2! 0r!ds a/i i kao *i+!na s/i3 kom0on!n i (NP5a" a n! samo +!dno# s!k ora . Ind!ks 0roi1/oBa4ki3 *i+!na m+!ri ni/o *i+!na u /!l!0roda+no+ ili 0roi1/oBa4ko+ fa1i. pokazuju da potrošači troše 5CF sredstava iz 'udžeta na #ranu. 1997. pića. >'zirom da su veoma detaljni. indeks potrošački# cijena dao realnu stopu inflacije. te promjene vezane za produktivnost rada.ostoje ekskluzivne ro'e koje su pose'no osjetljive na promjenu cijena. . odini cijene #rane porasle su za 5F. odina 'azna.pokazatelj inflacije je ind!ks *i+!na" ko+i 0r!ds a/l+a 0ond!risani 0ros+!k *i+!na odr!B!no# -ro+a ro-a i uslu#a. u kojoj je indeks potrošački# cijena 1CC. i to )EE K :E"6E H )EE<L:E"PE H )EE<L:E"7E H )EE< . koji se ponekad upotre'ljavaju kao dopuna indeksu potrošački# cijena i tada daju najjasniju sliku inflacije. u 1996<toj indeks potrošački# cijena je 1C6.. (zimaju!i. *ko je 1997. ( )jedinjenim $ržavama. 1ao 'aznu odinu. 3o znači da je inflacija u 1996. stanovanje i medicinske uslu e.ostoje deflatori i za pose'ne komponente :9. .a4ki3 *i+!na je najče!će kori!tena mjera inflacije 0 $PI . $ru i pro'lem je što indeks potrošački# cijena ne uključuje promjene u kvaliteti do'ara i uslu a. Miksni ponderi za izračunavanje to indeksa jesu neto prodaje pojedine ro'e. 1ada 'i se promjene kvaliteta na od ovaraju!i način u radile u indeks cijena.8. D!fla or -ru o dru. pi!a. jer ponderira cijene i količine za tekuće tromjesečje. ( )jedinjenim $ržavama. indekse proizvo4ački# cijena najčeš!e upotre'ljavaju preduze!a. . posljednji# odina indeks potrošački# cijena ne 'i se tako 'rzo pove!avao. @ndeks cijena izra4uje se ponderisanjem svake cijene u skladu sa ekonomskom važnoš!u svake te pojedine ro'e. i druge tro!kove svakodnevnog života. :nflacija se klasificira u tri kategorije: 8= .CCC preduze!a u 9C područja u zemlji. sakupljaju se cijene za =68 pojedinačne klase proizvoda od 51. -edan od pro'lema indeksno 'roja odnosi se na oda'ir od ovaraju!e razdo'lja za 'aznu odinu.retpostavljene analize 'udžeta. iznosila 6. na primjer. ili uključivanjem promjena u količini potrošački# do'ara ( z'o promjene cijena &. . što tako4er nije uključeno u indeks.8 F odišnje. medicinskih usluga. 'aj se indeks razlikuje od indeksa potro!ačkih cijena zato jer je to indeks sa promjenjljivim ponderom. 0atim računamo indeks potrošački# cijena u 1996<toj odini " odnosno stopu inflacije. indeks proizvo4ački# cijena 'azira se na cijenama =8CC ro'a. da 'i korekcijom kvaliteta. (. tre'a uzeti odinu u kojoj su cijene 'ile sta'ilne. @ndeks potrošački# cijena 1996. )n mjeri tro!kove potro!ačke korpe roba i usluga 0 cijene hrane. $onsum!r Pri*! Ind!9 (. na primjer. odnosno o'razac potrošnje. 7CF na stanovanje. ( 1996. -ajvažniji indeksi cijena su: a( indeks potro!ačkih cijena b( indeks proizvo&ačkih cijena c( deflator bruto dru!tvenog proizvoda Ind!ks 0o ro. odjeće. ( slučaju potrošački# cijena. na primjer.<a " za investiciona do'ra. odinu kao 'aznu postavljamo cijene ro'e na 1CC. 3o znači da je indeks potroački# cijena u 'aznoj odini tako4er 1CC.rimjer: pretpostavimo da potrošači izdvajaju za tri vrste ro'a: #ranu. svakoj stavki se daje neki fiksni ponder proporcionalno njenoj relativnoj važnosti u 'udžetima potrošača. a =CF na medicinsku zaštitu. Mada su indeksi cijena izuzetno korisni. odine iznosi :E"6E H )E6<L:E"PE H )EO<L:E"7E H ))E< K )EO">. po pravilu. uključuju!i cijene #rane. tako da razlike izme4u jedinica ro'e ne utiču na indeks cijena. cijene stanovanja za 6F i cijene medicinski# uslu a 1CF. ličnu potrošnju itd. prera4ivačke industrije i rudarstva. )matra se. oni nisu 'ez mana. >vaj primjer pokazuje suštinu načina na koji se mjeri inflacija. na primjer. stanovanja itd.

(alo0ira+u=a infla*i+a +!" 1a0ra/o" u-r1ani+! infla orno kr! an+!. ( modernim industrijskim privredama inflacija je izrazito inercijska. Ona 0odra1umi+!/a s o0u infla*i+! od 6E do 6EEQ #odi. i zadržale njene troškove na podnošljivom nivou. a nikako ne pozajmljuju novac z'o niski#. ( posljednji# nekoliko odina na najnižem nivou alopiraju!e inflacije 'ile su neke razvijene industrijske zemlje. 9ajpoznatiji je slučaj \eimarske repu'like 9jemačke dje je. 9acije primjenuju instrumente makroekonomske politike da 'i održale inflaciju u tzv. ali zajedničko im je da i# je veoma teško zaustaviti."a !j' /o&(a6nje ! !n.! 0os o #odi. 88 . >va inflacija traži radikalne promjene u nacionalnoj ekonomiji. Ae!inu šokova izazivaju promjene potražnje ili ponude. cijene su nesta'ilne. odnosno " ona ostaje na istom nivou dok ekonomski do a4aji nešto ne promjene. " 199C. odine indeks cijena porastao sa 1 na 1C milijardi. )ličan je primjer . dolazi do drastični# promjena u kretanju kapitala. 0'o to a ljudi drže malo otovine. i voljni su a držati u otovini. i ona ustrajava dok ne 'ude izložena šoku. @storija pokazuje da inflacija ostaje mirna na duži rok. kratkoročna ravnoteža. a najizraženiji makroekonomski efekat je preraspodjela 'o atstva jedna nacionalne ekonomije. Aelika HritanijaS &.od!)nje . a neke posljedice ponude. &. *r entina & u [7C<tim i [%C<tim odinama imale su inflaciju od 7C do 7CCF odišnje. minimalni# kamata u 'ankama. investicioni fondovi se sele u inostranstvo a doma!e investicije presušuju itd. )premni su potpisivati du oročne u ovore. s an+u um+!r!no# 0u1an+a."a !j' &(o)ko$a. pa se !n. zato što vjeruju da nivo cijena ne!e oti!i predaleko. Mrancuska. zapravo. )ve su to posljedice alopiraju!e inflacije. ljudi imaju povjerenje u novac."a !ja /(ed%&a$"ja '#je(en! (a%& !jena do 19> . ( slučaju #iperinflacije. Njudi kupuju ku!e. jer !e on imati otovo istu vrijednost za mjesec ili dva. ( odre4enom vremenu privreda ima stopu inflacije kojoj se prila o4avaju očekivanja ljudi < to je očekivana stopa inflacije. kretanjem devizni# kurseva. a neke monetarne institucije insistiraju na šok< terapiji. ili kao posljedice rata.n+! .oljske. :alopiraju!a inflacija nije rijetka ( @talija. onoliko koliko je potre'no za dnevne transakcijeK finansijska tržišta umiru. kada je teško uo'ičajenim instrumentima raditi na suz'ijanju inflacije. Viperinflacije su rijetke. Mno e latinoameričke zemlje ( Hrazil. hiperinflacija @#je(ena !n.n+! . poput @talije."a !ja d!je"! na !n. IZVORI INA%A$IJE @nflacija nema samo jedan izvor. >z'iljni ekonomski poreme!aji nastaju kada se ukorijeni alopiraju!a inflacija. Hi0!rinfla*i+a slu4a+ 0oras a *i+!na od milion i /i. Testi šokovi izazvani promjenama a re atne tražnje. te promjenama u produktivnosti rada pomiču inflaciju iznad ili ispod očekivane stope. pojavljuju se za vrijeme rata. umjerena inflacija ". Kod #alo0ira+u=! infla*i+! uo-i4a+!no +! da s! u#o/orima 0r!d/iBa ind!ksna klau1ula ko+om s! /ri+!dnos usklaBu+! u odnosu na n!ki ind!ks *i+!na ili s! i1ra2a/a u s rano+ /alu i .. $olazi do drastično pove!ane potražnje za nekim ro'ama. od januara 195C. ( tim uslovima novac 'rzo u'i svoju vrijednost: realne kamate mo u 'iti na lašeno ne ativne " čak i do " 1CCF odišnje. @nercijsko stanje inflacije je. galopirajuća inflacija #. čiji# je 1CCCF inflacije rezultiralo slomom cijena i potpunom transformacijom poljske ekonomije ( 19%9. Njudi ne troše vrijeme i resurse nastoje!i svoje 'o atstvo pretvoriti u nekretnine umjesto da a drže u novcu i papirima. 9eke inflacije su posljedice potražnje. opada realna potražnja za novcem. 1ada su cijene relativno sta'ilne. omilaju ro'u. odine do novem'ra 195=.

.orast cijena nafte izazvao je porast troškova proizvodnje. ni/o *i+!na AD A'C A' 87 .oka 0onud! . plate rastu. jer oni iznu4uju porast nadnica. 3raže!i o'jašnjenje inflacije troškova.osljedica to a je rast cijena da 'i se izjednačila ponuda sa potražnjom. 9a primjer.resudan faktor inflacije je ponuda novca. odine ( vrijeme ener etske krize i krize #rane & troškovni šokovi često su izazivani promjenama cijena nafte i #rane. . odine.ko/a" ili infla*i+a . 9eki ekonomisti od ovornim za nastanak inflacije troškova smatraju sindikate. naročito L7=. licitiraju se cijene. za vrijeme vijetnamsko rata. -edna uticajna teorija potražnje tvrdi da je ponuda novca presudan činilac inflacije. .ast ponude novca pove!ava a re atnu tražnju koja diže nivo cijena. i dolazi do skoka cijena.Infla*i+a 0o ra2n+! je posljedica promjene agregatne tražnje. i L78. . >'zirom da o'ično sa porastom cijena opada nezaposlenost i nastaje nestašica radne sna e. . kao i kretanjima devizni# kurseva. >d 197C. i nastaje kada agregatna tražnja raste brže od proizvodnog potencijala ekonomije. Infla*i+a ro. što je izazvalo troškovnu inflaciju. . i izazvao 'rzu inflaciju. a inflacija se u'rzava. o'ično se polazi od plata kao dijela troškova.ast ponude novca pove!ava a re atnu tražnju i vodi ka inflaciji. veliki fiskalni deficit forsirao je potražnju za proizvodnjom iznad njeni# mo u!nosti. ni/o *i+!na ADC AD P6 E P) A' D) D6 AD (NP EC ADC A' 1od inflacije tražnje previše potrošnje usmjereno je na premalo ro'e. @nflacija tražnje može 'iti enerisana i iz dru i# izvora.ošto je ponuda manja od pove!ane tražnje. @nflacija tražnje o'ične se definiše tako što odre4ena suma novca ( koja čini potražnju & konkuriše za odre4enu količinu ro'e ( koja čini ponudu &.ko/a: Modernu ekonomiju karakteri!e to !to cijene i plate rastu i prije nego !to se postigne nivo pune zaposlenosti. 'o je pojava poznata i kao infla*i+a ro.

@TI$AJ : EAEKTI < INA%A$IJE NA JEDN@ NA$IONA%N@ EKONOMIJ@ 86 . 0a stvarni nivo outputa. 3o je prikazano u recesijskoj tački +LLLna kojoj je proizvodnja znatno niža od potencijalne .ko/a u ra1do-l+u /isok! n!1a0osl!nos i i n!do/ol+n! iskori. unatoč tim kontrakcijskim troškovima. output !e ostati 'lizu potencijalno . sa + na +L kre!u se jednolično z'o inercijske inflacije. 1rivulja *$ kre!e se istim tempom. *i+!n! :P< PCC A'CC AD PC A'C P A' E AD ECCC EC ADC ADCC ADC ECC A'CC A'C A' ADCC D : 0o !n*i+alni ou 0u < (NP ( ovom primjeru troškovi ( ponuda & rastu za 8F odišnje. a cijene !e porasti za 8F posto. a naredne odine još 8F viša. iako nižom od pret#odne inercijske stope. In!r*i+ska infla*i+a nastaje kada se krivulje agregatne ponude i agregatne potražnje postepeno pomiču navi!e po istoj stopi.oka 0onud!. 0'o zama#a troškova i cijena. !nos i ka0a*i ! a na1i/a s! ro.EC E A'C A' (NP AD Dakl!" infla*i+a ko+a 0o i4! od 0oras a ro.ko/nom infla*i+om ili infla*i+om . ali cijene još uvijek rastu. +konomske sile mo u spustiti razinu cijena ispod nivoa koju 'i inače dosti le. )ve dok su snažni inercijski elementi koji pove!avaju troškove može se pojaviti recesija sa visokom inflacijom. krivulja *) 'it !e slijede!e odine za 8F viša. privreda može nastaviti proživljavati inflaciju.

i ako su kamatne stope kori ovane inflacijom. ali neka iznenadna promjena ponude. 9ominalni kamatnjak od 15F. cijene u državnoj industriji itd. )ve to su makroekonomski uticaji inflacije na ekonomsku efikasnost. jer novac koji nam dužnici vra!aju ima manju vrijednost ne o onda kada smo dali zajam. & tokom inflacije često više odskaču od opšte nivoa cijena. @pak. a neko a o'o atiti. a šteti onima koji su novac posudili dru ima. >p!enito. u kome ljudi pla!aju ve!e poreze ako im nominalni do#odak raste. @nflacija može 'iti povezana ili sa višom. onda takva. ve!ina inflatorni# kretanja je neuravnotežena i neočekivana. 9eočekivani skok cijena neko a !e osiromašiti. Iijene outputa ili do'ara za koje se cijene odre4uju u okviru du oročni# aranžmana ( sindikalni u ovori o radu. tada realni kamatnjak na otovinu padne sa C na "1CF odišnje. tržišta se prila o4avaju. a Ientralna 'anka ili vlada ne mo u ispraviti taj poreme!aj. nepredvi4ena inflacija ima značajnije djelovanje na raspodjelu do#otka i 'o atstva. ili sa nižom razinom outputa i nezaposlenosti. 1ada se jednom kamatnjaci prila ode. 3o je slučaj inflacije troškova. inflacija pove!ava nji#ove prosječne poreske stope. poljoprivredna zemljišta i slično. ( tržišne kamatne stope počinje se u ra4ivati nadoknada za inflaciju. 3ime vlade zapravo pove!avaju poreze 'ez donošenja zakona o tome. o'veznice i #ipoteke !e početi donositi 15F umjesto =F. ( ovom slučaju. na li rast cijena nas !e osiromašiti. 3o je slučaj oporezivanja mimo zakona. Me4utim. N!ura/no !2!na : n!0r!d/iB!na < infla*i+a po a4a relativne cijene. *ko. *ko sve cijene rastu 1CF odišnje. odnosno. ( poreskom sistemu. b( :skrivljena realnost izme&u cijena i outputa različitih dobara. #ipotekarne otplate postaju takav teret da #iljade ljudi završavaju na sudu z'o 'ankrota. 1ada ljudi du uju novac. 87 . 1ad se inflacija uspori i nastupi recesija. ako smo zajmodavac. do#odak raste 1CF 'rže ne o uz sta'ilne cijene. Hastuća inflacija javlja se kada je investiciona aktivnost dosta jaka i kada ima dosta radnih mjesta * ta inflacija obično se naziva infla*i+a ras a. nema više veliki# preraspodjela do#otka i 'o atstva. $o 7C<ti# odina prošlo stolje!a. što je mno e zemlje navelo da na indeksiranje poreski# zakona. $anas postoji opšta sa lasnost da nema nužne veze izme4u cijena i outputa. nema uticaja na realni output. privreda započinje sa kamatnjakom od =F. na li rast cijena za nji# je do'itak. u stvarnosti. koja podiže krivulju a re atne ponude pove!at !e cijene i %n!-!&! outpute. *ko stopa inflacije poraste od C do 1CF odišnje. pomaže onima koji su posudili novac. Aiša stopa inflacije znači i ve!i poreme!aj relativni# cijena ( kada cijene iskaču iz normale u odnosu na troškove i potražnju & " to su mikroekonomski uticaji inflacije na ekonomsku efikasnost. uravnotežena inflacija. . visoka inflacija o'avezno je značila visoku zaposlenost i output. efikasnost ili raspodjelu do#otka. odine tako je značilo i visoku nezaposlenost i smanjivanje outputa. odražava realni kamatnjak od =F. ne o na efikasnost ekonomije. zapravo. 9epredvi4eno smanjivanje inflacije oko 19=C. Može se re!i da nepredvi4ena inflacija preraspodjeljuje 'o atstvo sa kreditora na dužnike. uz rast cijena od 9F odišnje. 1ao rezultat diver entni# relativni# cijena.ove!anje a re atne tražnje pove!at !e i cijene i outpute. troškove i poreze. Njudi za vrijeme inflacije kupuju ku!e. i c( :skrivljenja outputa i zaposlenosti u privredi kao cjelini. :otovina je novac koji nosi nominalni kamatnjak nula. javljaju se slijede!i efekti inflacije: a( +reraspodjela dohotka i bogatstva izme&u različitih klasa. recimo. 3okom predvi4ene inflacije. plus 9F inflacione premije. ali i troškovi života tako4er rastu 1CF 'rže.( periodu inflacije sve cijene i nadnice ne kre!u se po jednakoj stopi " dolazi do promjene relativni# cijena. @ra/no !2!na ili an i*i0irana infla*i+a +! infla*i+a u ko+o+ s! r!la i/n! *i+!n! n! mi+!n+a+u. i to je slučaj zara4ivanja na inflaciji.

stopa nezaposlenosti u 1997<oj 'ila je 7F. 3o je zaista tačno. da 'i spriječili rast stope nezaposlenosti.<a i promjena kod nezaposlenosti. planiramo makroekonomsku politiku za [9%. odnosno do#odaka. )tkrio je da su plate iskazivale tendenciju rasta kada je nezaposlenost bila niska i obratno. zaposlenost je visoka. %F odišnje &. pa potrošači imaju teško!a pri upore4ivanju cijena.<a i nezaposlenosti. >n opisuje povezanost izme4u kratkoročni# kretanja kod realno :9.7F odišnje. Okuno/ 1akonom.rosječna stopa rasta u ovom periodu mora 'iti oko =. +hillipsova kriva je korisna za nalizu kratkoročnih kretanja nezaposlenosti i inflacije. dok je u periodu procvata ekonomije 'ruto društveni proizvod 'lizu ili iznad potencijalno . padne sa 1CCF na 9%F. )n je kvantificirao determinante inflacije. ako je cilj 5CC5.#illips je pronašao o'rnutu vezu izme4u nezaposlenosti i promjena realni# plata.itanje je: kako 'rzo privreda mora rasti u razdo'lju od 8 odine B >d ovor leži u tome da realni :9. . 1ako output opada. uz stopu nezaposlenosti od 6F. Pr!ma om 1akonu" na s/aki3 6Q 0ada -ru o dru. a želimo ponovno vratiti privredu na potencijalni :9. Alade o'ično preduzimaju korake da smanje inflaciju: o raničavaju rast realno do#otka i pove!anje nezaposlenosti ili kontrolom plata. i to posebno inflacije plata. ili kontrolom cijena dru i# faktora u nacionalnoj ekonomiji.ezultat to a je rast stope nezaposlenosti.. odnosno " nezaposlenost se smanjuje. Hazlog zbog koga je visoka nezaposlenost snižavala realni rast plata bio je u tome !to su radnici vr!ili slabiji pritisak na rast plata kada im je bilo dostupno manje alternativa za zaposlenje. odinu. )sim toga. . . 9a primjer. 9akon pažljivo proučavanja podataka o nezaposlenosti i platama u Aelikoj Hritaniji za period duži od jedno vijeka. pa otpuštaju radnike. preduzeća su odbijala zahtjeve za rast plata u uslovima niskih profita.@nflacija uništava informacije. $o recesije dolazi kada se a re atna tražnja smanjuje u odnosu na a re atnu ponudu. Testo se kaže: DMorate i dalje trčati da 'i ostali na istom mjestuE.rikladan način prikazivanja procesa inflacije razradio je poznati ekonomista ARTH@R PHI%%IP'. ako :9. mora rasti po stopi rasta potencijalno ( npr. sla'im iz ledima za napredovanje na poslu. preduze!a tre'aju manje inputa rada. . . što je formulisano tzv. kada se ovori o rastu :9. output i nezaposlenost o'ično su visoki. odina. /!no# 0roi1/oda u odnosu na 0o !n*i+alni (NP" s o0a n!1a0osl!nos i 0o/!=a/a s! 1a )Q. 9a primjer. mora rasti jednako 'rzo kao i potencijalni :9. plus još dovoljno da smanji stopu nezaposlenosti za oko ]F svake odine. +tikete sa cijenama 'rzo se mijenjaju. zato što stvarni :9. radnicima na čekanju itd. OK@NOV ZAKON I PHI%%IP'OVA KRIVA ( periodu recesije. -ajjednostavnija verzija +hillipsove krive izgleda ovako: 8% . >d ovor na pitanje " da li postoji veza izme4u inflacije i nezaposlenosti " dao je američki ekonomist ARTH@R OK@N. skra!enim radnim vremenom. Ok'no$ -akon /oka-'je k"j'3n' $e-' !-#eN' &(6!)&a o'&/'&a ! &(6!)&a (ada . nezaposlenost !e porasti sa prvo'itni# 6F na 7F. 3o je period sta nacije sa otpuštanjem radnika.

3ako4er. >na ( . :rafički. .#illipsove krive. )#odno tome. -er.#illipsova kriva ima jedan o'lik.n+i ras 0la a :uQ< 89 .ugoročno. inflacija !e 'iti 5F ako stopa nezaposlenosti 'ude =F. prosječni troškovi rada rastu 8F."a !je . tako da se cijene mijenjaju koliko i prosjek troškova rada po jedinici proizvoda. mijenja i plate i dru e troškove. . 3e se promjene odražavaju na a re atnu ponudu. Me4utim. pomak u a re atnoj potražnji uzrokuje pomak .infl.#illipsova kriva vertikalna. Hazlikovanje kratkoročne od dugoročne +hillipsove krive obja!njava !ori+a 0rirodn! s o0! ili P3illi0so/a kri/a 0rirodn! s o0! . 3o se o'jašnjava i odnosnom a re atne ponude i a re atne tražnje " dok nema pomaka u a re atnoj ponudi i a re atnoj tražnji. (opšteno ovore!i: ' o0a ras a infla*i+! K Q ras a 0la a 5 Q ras a 0roduk i/nos i. .rema toj teoriji. važno je napomenuti da ona u ovom o'liku važi samo u kratkom roku. cijena !e tako4er rasti 8F. postoji samo jedna stopa nezaposlenosti koja je konzistentna sa postojećom inflacijom. +hillipsova kriva pokazuje inverznu zavisnost inflacije i zaposlenosti. neka zemlja može posti!i niži nivo nezaposlenosti.retpostavimo da produktivnost rada raste po odišnjoj stopi od 5F. Ph!""!/%o$a k(!$a !"'%&('je Oko#/(o#!%P &eo(!je !n. to iz leda ovako: infl.#illipsovoj krivoj. pa nastaje nova stopa inercijske inflacije. :uQ< #odi.osmatraju!i .#illipsovu krivulju s desna na lijevo smanjujemo nezaposlenost. ako je voljna platiti cijenu više stope inflacije. 9a primjer. >na podrazumijeva da je . *ko plate rastu 6F.akle. pretpostavimo da firma odre4uje cijene na 'azi prispjeli# troškova rada. :uQ< P > 7 6 ) E ) 6 7 > P O F #odi. @za ove krive.rema našoj . .#illipsove krive. inflatorni šok mijenja očekivanja ljudi. a produktivnost raste po odišnjoj stopi od 5F. a stopa rasta cijena i plata postaje ve!a.n+i ras 0la a :uQ< F O P > 7 6 G Qn!1a0osl!nos i . nalazi se važna inflacijska aritmetika. )ve to dovodi do pomaka . .#illipsova kriva & se o'ično definiše i kao iz'or izme4u nezaposlenosti i inflacije. zapravo. pa. samim tim. 'akva stopa nezaposlenosti zove se 0rirodna s o0a n!1a0osl!nos i. .

predstavlja najviši održivi nivo nezaposlenosti i od ovara potencijalnoj proizvodnji zemlje. inflacija !e pasti ispod inercijske stope ( dok se kre!emo niz kratkoročnu . kako se kre!emo po kratkoročnoj .#illipsovu krivulju &. kompanije postaju smjelije u zapošljavanju radnika. nezaposlenost pada ispod prirodne stopeK u tački $ privreda je optere!ena višom inercijskom i stvarnom stopom inflacije. pomaknut !e se kratkoročna . 3ada se inercijska stopa inflacije prila o4ava novoj stvarnosti. dakle. kada se promijeni stopa inercijske inflacije. )tvarna proizvodnja premašuje potencijalnu.#illipsova kriva se pomiče. *li. inflacija nastavlja rasti po inercijskoj stopi rasta.#illipsovoj krivulji. tre'a znati da je 0rirodna s o0a n!1a0osl!nos i ona 0ri ko+o+ su u ra/no !2i sil! ko+! +!ra+u infla*i+u na /i. inflacija !e 'iti urnuta iznad inercijske stope. a ako nema šoka ponude znači da izostaju uo'ičajeni troškovi ( nafta i uvoz&. ( privredi koja je zainteresovana da spriječi visoke stope inflacije. ljudi se počinju prila o4avati novoj inflaciji i očekuju njen dalji rast. >na. >dnos izme4u inflacije i nezaposlenosti ostaje sta'ilan samo dok je stopa inercijske ili očekivane inflacije nepromijenjena.ri veoma niskoj nezaposlenosti. tako da krivulja *) raste po inercijskoj ili očekivanoj stopi. a neke čak 'rže pove!avaju plate. *ko nema prekomjerne tražnje znači da je nezaposlenost na prirodnoj stopi. raste korištenje kapaciteta. ( 'ilo kojoj vremenskoj tački privreda naslije4uje odre4enu inercijsku ili očekivanu inflaciju. >'jedinjavanjem a& i '&. . a privreda u tački *.< n!1a0osl!nos * H " rast inflacije iznad inercijske stope. rastu 7C . *ko nezaposlenost raste do nivoa koji uveliko prelazi prirodnu stopu. bez ikakve tendencije koja bi pokazivala ubrzavanje ili usporavanje inflacije. :Q< 8 D A 0rirodna s o0a :7 i > #od"< :) i 6 #od. prirodna stopa nezaposlenosti je najniži nivo koji se može podnositi. '& Dru#o ra1do-l+! " 'rži rast proizvodnje. -a prirodnoj stopi inflacija je stabilna. 1ada stvarna stopa inflacije poraste iznad inercijske ili očekivane razine. a& Pr/o ra1do-l+! " nezaposlenost je na prirodnoj stopi.! ili na ni2! . a kratkoročna .P > 7 6 ) E ) 6 7 > P O F O P > 7 F G Qn!1a0osl!nos i $a 'i smo to razumjeli. smanjenje nezaposlenosti. infl. *ko a& nema prekomjerne tražnje i '& nema šoka ponude.#illipsova kriva.

. uvijek 'i 'ilo frikcija izazvani# traženjem posla po završetku školovanja. a do#oci opadaju. ( dru om razdo'lju. rastu 'rže ne o što su rasle dok ekspanzija nije podi la očekivanu stopu inflacije. nezaposlenost se vra!a na prirodnu. z'o socijalno osi uranja za nezaposlene. resursi se rasipaju. ekonomisti identifikuju tri vrste nezaposlenosti: a& frikciona nezaposlenost '& strukturna nezaposlenost c& ciklična nezaposlenost Arik*iona n!1a0osl!nos nastaje uslijed neprekidnog kretanja ljudi izme&u regija i radnih mjesta. iz isto razlo a. realni :9. z'o rastu!e udjela teena era. dok se potražnja za dru om vrstom rada smanjuje. 'akozvani *iklus s ro#os i nastaje kada nezaposlenost raste. d& J! /r o ra1do-l+! " privreda usporava. -ezaposleni su a( oni koji nisu zaposleni. a stvarna stopa inflacije pada ispod inercijske inflacije. U tom slučaju inercijska stopa inflacije pada. stezanje privredni# aktivnosti. ljudi od'ijaju sla'o pla!ene poslove. veliki dio outputa se u'i. 1riva se kre!e ulijevo prema tački H.cijene. Hadno sposobno stanovni!tvo 0 od 6 do 78 godina ( sačinjavaju zaposleni i nezaposleni stanovnici. do#oci opadaju. :u'ici u privredi visoke nezaposlenosti predstavljaju najve!e u'itke u savremenoj ekonomiji. 3aj raskorak nastaje zato što potražnja za jednom vrstom rada raste. ni jedna novčana suma ne može adekvatno prikazati stvarni socijalni i psi#ološki u'itak u periodu trpljenja prisilne nezaposlenosti. c& Tr!=! ra1do-l+! " viša stopa inflacije. inflacija pada z'o ve!e nezaposlenosti. Tak i kada 'i privreda imala punu zaposlenost. ( ovom razdo'lju. obično dijeli na radno s0oso-no i i1dr2a/ano. odnosno ono koje ne pripada radnoj snazi 0 bolesni ljudi. ili kroz različite faze životnog ciklusa. 9a primjer. ali aktivno traže zaposlenje 0 najmanje mjesec dana (. b( oni koji su privremeno udaljeni sa posla i c( oni koji čekaju povratak na svoje radno mjesto u narednom mjesecu. >'ično se frikciona nezaposlenost naziva do'rovoljnom. koja predstavlja odnos broja nezaposlenih i broja radno sposobnih: Q n!1a0osl!nos i K -ro+ n!1a0osl!ni3 M -ro+ radno s0oso-ni3 H )EE . itd. $ruštvo cijeni visoku zaposlenost jer ona znači visok output i do#otke. ' ruk urna n!1a0osl!nos predstavlja raskorak izme&u ponude i potražnje za radnom snagom. koji nastaju od makroekonomsi# u'itaka. 3ako4er.aste inercijska ili očekivana stopa inflacije. a ljudi u'e samopouzdanje. te zato što se rad u mno im društvima cijeni sam po se'i. oni koji se !koluju. 1ada je nezaposlenost visoka. . a ponuda se 71 .osmatraju!i strukturu današnje tržišta rada. >ni su mno o puta ve!i ne o u'ici od neefikasnosti. TRŽINTE RADA I EKONOM'KA INTERPRETA$IJA NEZAPO'%ENO'TI 9ezaposlenost predstavlja lavni pro'lem savremeno društva. . ljudi sporije traže posao. Aladina socijalna politika dovela je do pomaka na više prirodne stope. jer i kao nezaposleni primaju novčanu naknadu. ili nakon imi riranja. 1ada je nezaposlenost visoka. plata i cijena. penzioneri i oni koji ne traže posao (.orast prirodne stope nezaposlenosti nastaje z'o demo rafske strukture radne sna e. i nivo zaposlenosti jednaki su prvom razdo'lju. po osnovu zaposlenosti. iako cijene i nominalni :9. niža stopa nezaposlenosti podiže inflaciju. Mada je ekonomski trošak nezaposlenosti visok. proizvodnja se vra!a na svoj potencijal. -ezaposlenost se obično mjeri stopom nezaposlenosti. 3tanovni!tvo se. a privreda ima minimalnu stopu inflacije.

može postojati frikciona nezaposlenost izazvana završetkom školovanja. Ako %e /"a&e ne /(!"a. odnosno z'o konkurencije. . &(6!)&e (ada koje ka(ak&e(!)' %a$()eno . neko više voli da ne radi ne o da radi za malu platu " ili. ali isto tako su joj potre'ni i rezervni radnici. 1ako ukupna potražnja i outputi opadaju. nema univerzalno pri#vatljive teorijeK mno e analize sadrže zapažanje da n!1a0osl!nos nas a+! 1a o . dje su nadnice visoke. . 9e postoji prisilna nezaposlenost. nezaposlenost se pove!ava. Aažno je napomenuti da do'rovoljna nezaposlenost može 'iti i ekonomski efikasna z'o niza razlo a. kao što su: na primjer. ostvaruju!i vr#unsku produktivnost. jednoj privredi su potre'ni rezervni dijelovi. 3aj raskorak dovodi do nezaposlenosti. $ikli4na n!1a0osl!nos +a/l+a s! kada 1a0osl!nos o0ada kao 0osl+!di*a n!ra/no !2! a#r!#a n! 0onud! i a#r!#a n! ra2n+! . 3u leži i o'jašnjenje zašto savremena privreda. o 0la ! nisu do/ol+no fl!ksi-iln! 1a us0os a/l+an+! ra/no !2! na r2i. $ikli4na n!1a0osl!nos postoji kada je ukupna potražnja za radnom snagom niska. čak i ako enerira odre4enu vrstu nezaposlenosti < na primjer. u ."ek%!+!"ne /"a&e ne /o-naje /(!%!"n' ne-a/o%"eno%& . 1rivulja ponude postaje potpuno neelastična kod količine rada NZ. @k(a&ko. Testo se mo u uočiti strukturne neravnoteže me4u zanimanjima ili re ijama. )like prikazuju na koji način nefleksi'ilne nadnice vode do prisilne nezaposlenosti: ' o0a nadni*a :T< A%EK'I8I%NE NADNI$E AD A' radna sna#a %S T 1a0osl!ni E A Mo u!e je opisati različite vrste nezaposlenosti uz mikroekonomske analize ponude i potražnje. #o6e na%&a&! (a%ko(ak !-#eN' on!h koj! &(a6e /o%ao ! (a%/o"o6!$!h (adn!h #je%&a . pokušavaju!i da o'jasne i razumiju uzroke nezaposlenosti. zavisno od razvoja pojedini# sektora privrede. odnosno nezaposleni ljudi koji se uključuju u privredne tokove u slučaju potre'e. 9eka privreda može lako postizati vr#unsku efikasnost. 9ijedna tema ne izaziva više nesu lasica me4u ekonomistima. plate su sklone sporom rea ovanju na ekonomske šokove. kao uzroci nezaposlenosti u uslovima tržišne ekonomije.tome ne prila o4ava.oznato je da cijene rastu ili opadaju radi uravnoteženja tržišta. postojanje nezaposlenosti može se okarakterisati kao do'rovoljna nezaposlenost. 9adnice se i'aju ore " dole da 'i se raščistilo tržiše rada. >snovno u 1e2nesovom pristupu jeste zapažanje da se plate ne prila o4avaju radi uravnoteženja tržišta. ali na tržištu rada dešava se nešto sasvim dru ačijeK ekonomisti se z'o to a okre!u mikroekonomiji. (mjesto to a. ( slučaju postojanja savršene konkurencije na tržištu rada.oNa$aj' (ad! '(a$no&e6enja &(6!)&a. /isok nivo frikcione ili strukturne nezaposlenosti može se pojaviti čak i ako je trži!te rada u ravnoteži. kamate i novcaE. % do-ro/ol+no n!1a0osl!ni NEA%EK'I8I%NE NADNI$E ' o0a nadni*a 75 .azlikovanje izme4u ciklične i dru i# vrsta nezaposlenosti pomaže ekonomistima da dija nosticiraju opšte stanje zdravlja tržišta rada. 9ajve!i doprinos o'jašnjavanju prisilne nezaposlenosti dao je Jo3n MaRnard K!Rn!s u djelu D>pšte teorije zaposlenosti. Me4utim. može enerirati nezaposlenost.

sindikalne plate.re ovaranje o u ovorima je du period koji oduzima mno o vremena radnicima i rukovodstvu. tada postoji višak radnika. 9ije rijedak slučaj da je jeftinije razmjerno podi!i plate. $u oročno.nim nadni*ama. Teste prila od'e kompenzacija za#tijevale 'i radničko poimanje pravednosti. jer sredstva koja porodicama stoje na raspola anju " ušte4evine. ) o'zirom na to. ponaša sasvim dru ačije. i zapošljavaju!i ljude uz pret#odno odre4eni početni nivo plate. )topa nezaposlenosti tokom recesije raste. a radnici or anizovani u sindikate rijetko pristaju na snižavanje nadnica. čak i ako su mno i članovi nji#ovi# porodica nezaposleni. u uslovima tržišne ekonomije. 0a manje nadnice. Ae!ina ekonomista smatra da su plate nefleksi'ilne z'o troškova administriranja i kompenzacija " na primjer. *li. 7= . $u otrajna nezaposlenost predstavlja oz'iljan socijalni pro'lem. Dakl!" do-ro/ol+no n!1a0osl!ni su l+udi ko+i n! 2!l! radi i 0o ak u!lnim r2i. 1od izvansindikalne re ulacije. a kada se prila o4avaju. pove!avaju!i radne norme. Ae!ina preduze!a odre4uje plate postavljaju!i fiksne platne razrede. cijena radne sna e se. plate se ponašaju u skladu sa uslovima na tržištu.:T< 0risilno A' n!1a0osl!ni 1a0osl!ni H TC ( T TCC E AD \L " cijena rada. pre ovori se vrše jednom u tri odine. . o'rasci plata su još ori: nadnice u tipičnim slučajevima se odre4uju na tro odišnje periode. kako se nadnice i količine prila o4avaju tržišnim uslovima. Prisilno n!1a0osl!ni su k/alifi*irani radni*i ko+i 2!l! radi i 1a nadni*! kak/! 0r!o/lada/+u" ali n! mo#u na=i 0osao . umjesto ^ u ravnoteži. ne o i# prila oditi tržišnim uslovima. zapošljavaju!i samo najkvalificiranije ili najiskusnije radnike. preduze!a !e racionalizirati radna mjesta postavljaju!i strože za#tjeve u po ledu kvalifikacija. na duži rok. nadnice i plate o'ično se ne odre4uju više od jednom odišnje. 3aj duži rok koji iziskuje nezaposlenost može trajati nekoliko odina. . osi uranje za nezaposlenosti slično " počinju presušivati nakon nekoliko mjeseci. i tržišta rada !e na kraju rea irati na tržišne usloveK nadnice za tražne zanimanja rastu u odnosu na nadnice za sla'o tražena zanimanja. 3eorija kruti# nadnica i prisilne nezaposlenosti smatra da spora prila od'a nadnica stvara viškove i nestašice na pojedinim tržištima rada. a pritom ne stvara nikakav output. 3i se troškovi vide po dužini sindikalni# u ovora. pa i nezaposlenost traje duže vrijeme. @pak. 9efleksi'ilnost nadnica nastaje z'o troškova što i# stvara razra4ivanje i provo4enje sistema na ra4ivanja. pa tako velika žarišta nezaposlenosti ili slo'odni# radni# mjesta pomalo nestaju. vidimo da postoji manjak radnika $N W )N radna sna#a %S % 9efleksi'ilnost plata predstavlja jednu od neriješeni# tajni savremene ekonomije. te potkopavale moral i produktivnost radnika. koji o'ično vrijede tri odine. 0a tržište rada dje postoje or anizovani sindikati. otovo sve kate orije se podižu ili spuštaju za isti procenat. 0a razliku od cijena dru i# faktora. nadnice imaju tendenciju pomicanja da 'i se uravnotežila ponuda i potražnja. *ko postoji višak radnika.late se prila o4avaju da 'i se pokazalo stanje na tržištu rada samo kroz duži vremenski period. 3i platni razredi su o'ično fiksni za oko odinu dana.

odnosno " koliko je skupa dezinflacija B *ko je .a+! da i1ra/nim m+!rama u-la2i infla*i+u" -ilo /!r-alnim u/+!ra/an+!m" 1akonskom kon rolom ili dru#im m+!rama. do'rovoljne smjernice plata " cijena. za uskla4ivanje sa troškovima života. a odnose se na kontrolu plata i cijena. firma !e pove!ati platu za još 8F.#illipsova kriva strma. Ind!ksa*i+a !konomi+! +! m!3ani1am 0o ko+!m s! 0la !" *i+!n! i u#o/ori d+!limi4no ili 0o 0uno 0rila#oBa/a+u 0rom+!nama o0. 9a primjer. to je jači inflatorni šok na cijelu ekonomiju.rimjetno je da. kao Hrazil. koji radnicima jamče uskla&ivanje sa tro!kovima života. a poznati su pod nazivom $O%A : $os Of %i/in# Ad+us m!n < . ni jedna ekonomija nije uspjela očuvati punu zaposlenost. ) o'zirom na troškove uklanjanja inflacije. čak i primjenom drakonski# mjera. postavlja se pitanje " da li je to poželjno činiti putem recesije i nezaposlenosti. ako je . u zavisnosti od početne stope inflacije i primjene ekonomske politike. (z čitav ovaj repertoar mjera. za potpuno prila o4avanje potre'no je 'arem pet odina. Po"!&!ka dohodaka '&e#e"jena je na /o(e-!#a .#illipsova kriva relativno vodoravna. 8@DŽET I AI'KA%NA PO%ITIKA 78 . Me4utim. dok neka istraživanja zaključuju da . Mjere koje pokušavaju sniziti inflaciju 'ez pove!anja nezaposlenosti nazivaju se politikom do#odaka. inercijska stopa inflacije može se sniziti smanjenjem proizvodnje i pove!anjem nezaposlenosti. što je ve!a indeksacija. 3e analize pokazuju da je potre'no dosta vremena da 'i se uskladila očekivanja. malo pove!anje nezaposlenosti spustit !e inflaciju 'rzo i relativno 'ez'olno. !# ni/oa *i+!na . . 9a primjer. u )jedinjenim $ržavama pove!anje nezaposlenosti potre'no da 'i se stopa inflacije snizila 1F košta *meriku 8F odišnje :9. otkrile su da je praktično nemo u!e iskorijeniti inflaciju. . +rimjeri djelimične indeksacije nalaze se u mnogim radnim ugovorima. .ačunica je izvedena dosljedno primjenjuju!i >kunov zakon i . dužina vremena potre'no da 'i se privreda prila odila zavisi i od vrste šoka. sniženje inflacije iziskivat !e znatno pove!anje nezaposlenosti. ili je 'olje primjeniti sistem prila o4avanja B jedna od metoda prila o4avanja jeste indeksacija ekonomije. . posmatraju!i antiinflacijsku politiku. te da 'i kroz sve te efekte ekonomija profitirala. slijede!e odine firma !e radnicima pove!ati platu za 5F ako ne 'ude inflacije.<a. ako cijene porastu za 1CF. . 0emlje koje su potpuno indeksirale ekonomiju. Me4utim. tržišnu strate iju i slično. .DI%EME ANTIINA%A$IONE PO%ITIKE ) o'zirom da u makroekonomiji često ovorimo o du om roku.rema tome. 3o su pokušaji da se na više pomjeri .rema najnovijim istraživanjima. . Poli ika do3odaka 0r!ds a/l+a /ladin! 0ou. sta'ilne cijene i slo'odu tržišta.otpuna indeksacija je praktično impuls alopiraju!oj inflaciji.#illipsovu krivu.#illipsova kriva. postavlja se pitanje " koliki 'i 'ili troškovi istiskivanja inflacije iz privrede. postavlja se pitanje " koliki je taj du i rok B 9ije poznato precizno trajanje vremena potre'no da 'i se privreda potpuno prila odila šoku. da 'i se ponovno utanačili radni i dru i u ovori. >sim to a. 1ao što smo rekli.onekad se indeksacija primjenjuje i u poreskom sistemu. i dalje ostaju dileme vezane za antinflacionu politiku. >datle i razlike u antiinflacionim politikama od zemlje do zemlje. *li.#illipsova kriva ne!e postati okomita dok ne protekne 'ar 1C odina. zakupu i du oročnim industrijskim u ovorima.otpuna indeksacija jedne ekonomije je nemo u!a.

pa proizvodnja ne!e pasti onoliko koliko 'i inače pala.$ržava koristi 'udžet da 'i finansirala odre4ene djelatnosti. ali sami po se'i nisu dovoljni. tako da !e se u'lažiti do#otci ra4ana i potrošnja. osiguravajuća dru!tva. da 'i platila svoje račune. što na sta'iliziraju!i način u'acuje ili iz'acuje sredstva u?iz te ekonomije. i da na taj način olakšaju ekonomske pro'leme pojedini# kate orija stanovništva. zdravstveno osi uranje ili osi uranje od pla!anja za zdravstvene uslu e za pojedine kate orije stanovništva. 8ud2! ski sufi*i 0os o+i kada 0ri3odi nadma.ast poreski# pri#oda smanjuje do#otke ra4ana što smanjuje troškove na potrošna do'ra i a re atnu potražnju. (. imamo 0ro#r!si/no o0or!1i/an+!.u+u ras3od!" a -ud2! ski d!fi*i kada ras3odi nadma. mo!ne automatske sna e odma# !e se suprotstaviti usporenju ekonomije. vojni sektor. na primjer. u kojima se država pojavljuje kao investitor. po kojem prosječna stopa oporezivanja raste automatski sa porastom do#otka. koja imaju za cilj da pove!aju platežnu sposo'nost ra4ana. oslobo&ene visoke ili promjenjljive inflacije. (. 9ko su prihodi jednaki rashodima. Aiskalna 0oli ika 0r!ds a/l+a 0ro*!s o-liko/an+a o0or!1i/an+a i +a/ni3 ras3oda kako bi se: a( pomogli prigu!iti uzleti i padovi poslovnog ciklusa. automatski !e pasti i pri#odi od poreza. stanovni!tvo. i prihode državnog budžeta 0 porez na dohodak. Miskalna politika o'ične se kom'inule sa monetarnom " osnovni cilj i jedne i dru e je da se o'ez'ijedi ekonomski rast pra!en visokom zaposlenoš!u i sta'ilnim cijenama. @z 'udžeta se o'ično finansiraju o'razovanje. >'ično. sredstva o'ično posu4uje od javnosti. Au oma ski s a-ili1a ori su osi#uran+! 1a slu4a+ n!1a0osl!nos i" n!dos a ak sr!ds a/a 1a so*i+alno osi#uran+! i ransf!r! . =udžet pokazuje planirane rashode državnih programa i očekivane prihode od poreza. padne proizvodnja. Uobičajeno budžetsko stanje je neravnoteža. . *ko. što ima za posljedicu odre4ene makroekonomske efekte ( štednja i potrošnja &. pa se z'o to a kao naj'olje rješenje uzima umjereni deficit. preduzeća itd. postoje pla!anja za slučaj nezaposlenosti. Dr2a/ni : +a/ni < du# s! sas o+i od uku0no# ili akumulirano# du#a.u+u 0ri3od!. na primjer. $ržava koristi 'udžet za kontrolu fiskalni# poslova. Moderne razvijene ekonomije predstavljaju države 'la ostanja koje imaju razvijen sistem transferni# pla!anja. Sa$(e#ena . koje su o'aveza ( o'e!anje i arancija & da !e jednom u 'udu!nosti platiti svoj du . onda. zdravstvo. i automatski usporava rast inflacije. ako država posudi !tednju. te odre4ene investicije. 3e automatske promjene poreza koje se osi uravaju ovim sistemom predstavljaju do'ar sta'ilizator za sve neočekivane promjene. na primjer. 3ako. odbrana i sl. socijalna pomo!. nastupi recesija. =udžet obično sadrži specifikaciju programa koji se dotiraju iz budžeta 0 obrazovanje. odre4ene korporacije koje su od značaja za državu ( i koje se nazivaju javnim korporacijama &. ali i# ne mo u 77 . *ko država izazove 'udžetski deficit. *ko. porez na socijalno osiguranje itd. država ima ura/no !2!n -ud2! . oni mo u djelimično u'lažiti fluktuacije u poslovnom ciklusu u ekonomiji.!%ka"na /o"!&!ka (a-"!k'je a'&o#a&%ke %&a+!"!-a&o(e ! !n%&('#en&e d!%k(e !one %&a+!"!-a !j%ke /o"!&!ke. 3ako. visoko zaposlene ekonomije. država o'ično izdaje o'veznice. na primjer. b( da se pomogne održavanju rastuće. )uficit može podi!i inflaciju. /u ra1li4i i3 su-+!ka a 0 na primjer. zdravstvo. topli o'rok. što automatski osi urava sta'ilnost. Au oma ski s a-ili1a ori imaju automtska stabilizirajuća svojstva. To +! uku0na /ri+!dnos dr2a/ni3 o-/!1ni*a ko+! su u /lasni. (. što opet usporava rast cijena. socijalna zaštita. )vi ovi automatski sta'ilizatori predstavljaju prvu liniju od'rane. 1ako 'i posudila potre'na sredstva. banke. +orezi i potro!nja uvijek djeluju stabilizirajuće.

tako i socijalne. i c( ciklični budžet. iskustvo pokazuje i nedostatak promjene poreza. rasprava o promjeni poreza traje dosta du o. i što mo u dovesti do prevelike zaposlenosti u državnim or anizacijama. 9edostatak ovi# projekata je što je nesi uran povratak na stara radna mjesta. 0ato se oni kom'inuju. 3ako. Mno i ekonomisti ovaj instrument smatraju idealnim. Iiklična potrošnja i 76 . /a. -avni radovi o'ično imaju antirecesijski karakter. & 0a ve!e neravnoteže ( na primjer. ali vrlo često za posljedicu imaju podsticanje inflacije. '& Pro+!k i 1a0o. da bi se stvorila radna mjesta za nezaposlene. m+!ri 0rom+!n! u 0ri3odima" ras3odima i d!fi*i ima ko+! nas a+u 1-o# o#a . >snovna oru4a diskrecione fiskalne politike su: javni radovi. 9edostaci diskrecione fiskalne politike se uklanjaju mjerama diskrecione monetarne politike. @pak. ( otovo svim razvijenim zemljama te su odine pokrenuti javni radovi. $ikli4ni -ud2! 0r!ds a/l+a ra1liku i1m!Bu s /arno# i s ruk urno# -ud2! a. >'ično. ili suprotstavljanje du'okim recesijama i visokim inflacijama koristi se i fiskalna politika. 'ez ekonomski# i socijalni# posljedica. <ada govorimo o budžetu. iziskuje političke posljedice ( preiz'orna kampanja &. projekti zapošljavanja u javnom sektoru i promjene poreski# stopa. c& Mi+!n+an+! 0or!ski3 s o0a +! 0o/r!m!no sman+!n+! 0or!sk! s o0! na do3odak" kako -i s! do3o *i sa4u/ali od 0ada" i s0ri+!4ilo da us0ora/an+! !konomi+! 0r!B! u r!*!si+u" ! da -i s! 0o/!=ala ku0o/na mo= s ano/ni. b( strukturni. ljudi o'ično prila o4avaju svoje ponašanje. Ientralna 'anka je nezavisna i ona odlučuje o promjeni kamatni# stopa i kamatni# uslova. ili se ve!a ulo a daje elementima diskrecione fiskalne i monetarne politike. jer se mo u odo'riti ili ukinuti 'rzo. onda razlikujemo: a( stvarni. jer sa promjenom poreza reakcije potrošača su 'rže.n+! . 9eka ula anja u javne radove o'ično podstiču razvoj manje razvijeni# područja. odine. smanjivanje poreza podstiče potrošnju i uzrokuje ekonomski prosperitet. Diskr!*iona s a-ili1a*iona fiskalna 0oli ika +! ona 0omo=u ko+! dr2a/a mi+!n+a 0or!sk! s o0!" ili 0ro#ram! 0o ro.=! #odinu < nakon 4!#a s! radni*i /ra=a+u na r!do/na radna m+!s a u 0ri/a nom s!k oru. o !konomi+a n! os /aru+! 0o !n*i+alnu 0roi1/odn+u" /!= +! u s an+u 0ros0!ri ! a ili r!*!si+!. a ukoliko su porezi privremeni. $ikli4ni -ud2! ra4una !f!k ! 0oslo/!ni3 *iklusa na -ud2! . -avni radovi su 'ili najaktuelniji poslije velike ekonomske krize 19=5. koja se češ!e koristi u kra!em roku i kada poreme!aji nisu veliki.l+a/an+a u +a/nom s!k oru su 0ro+!k i una+ml+i/an+a n!1a0osl!ni3 radnika na odr!B!ni 0!riod : na+4!. ( Monetarna politika se može 'rzo mijenjati. ' ruk urni -ud2! ra4una ko+i -i -ili dr2a/ni 0ri3odi" ras3odi i d!fi*i i da !konomi+a os /aru+! 0o !n*i+alnu 0roi1/odn+u. )trukturna potrošnja i pri#odi sastoje se od diskrecioni# pro rama koji se re ulišu putem zakonski# tijela. >ni imaju prednost nad javnim radovima. jer se radi o visoko kapitalnim investicijama i du otrajnim projektima.definitivno otkloniti. ' /arni -ud2! -il+!2i s /arn! ras3od!" 0ri3od! i d!fi*i ! u da om ra1do-l+u. 1oristi se za podsticanje ili usporavanje privredni# aktivnosti. >vo razlikovanje strukturni# i ciklični# 'udžeta vezano je za razlikovanje automatski# i diskrecioni# sta'ilizatora. $iskreciona politika o'ično podrazumijeva donošenje zakona za promjenu strukture fiskalne politike. danas se javni radovi manje koriste. a& Ja/ni rado/i su projekti javnog investiranja. na primjer. koji su dali izvanredne rezultate " kako ekonomske. Me4utim. izme4u štednje i investicija &.

investicije mo u porasti ako se proizvodnja stimulira fiskalnom politikom. *ko se to smanjenje potrošnje ne izravna sa dru im područjima. >ve tvrdnje ukazuju na 3i0o !1u is iski/an+a ko+a 0r! 0os a/l+a da 0oras dr2a/n! 0o ro. *ko postoje neiskorišteni resursi. $u oročna pitanja. kada je reakcijama monetarno tržišta smanjena djelotvornost fiskalne politike. strukturni deficit !e se smanjiti za isti iznos. tre'a razlikovati kratkoročne i du oročne posljedice. a moramo uzeti u o'zir varijacije proizvodnje oko svo potencijala. viši deficit. DRŽAVNI . a proizvodnja teži potencijalnoj. 0a razumijevanje uticaja državno du a i deficita na ekonomiju. . a ne uzrok promjena u privredi. ) dru e strane. 1ritičari u privredi često tvrde da državna potrošnja uzdrmava ekonomiju. a poznata su kao tzv. ako vlada potpiše sporazum o kontroli oružja. 9a primjer ( ako se posmatra strukturni 'udžet & ako se pove!a strani deficit.li d!fi*i . JAVNI D@( I NJE(OVI @TI$AJI NA JEDN@ NA$IONA%N@ EKONOMIJ@ 9ijedno makroekonomsko pitanje ne izaziva ve!e nesu lasice od uticaja državno deficita na privredu nacionalne ekonomije. viši 'udžetski deficit. $jelovanje fiskalne politike mijenja i strukturne i ciklične deficite. to može o raničiti ekonomiju.omo!u nje a odvajamo promjene u politici od efekata poslovni# ciklusa i lakše uočavamo put kojim fiskalna politika vodi ekonomiju. koja se tiču fiskalne politike. . $o istiskivanja dolazi kratkoročno. kamatne stope su morale toliko porasti.deficit sastoje se od potrošnje i poreza koji se automatski prila o4avaju stanju ekonomije. 3ako.1ratkoročni uticaj 'udžetsko deficita na ekonomiju je poznat kao pro'lem Uis iski/an+aV. da smanje neto izvoz za iznos porasta : i smanje investicije &. >vim razlikovanjem strukturni# i ciklični# deficita lakše se s#vataju pravi uticaji fiskalne politike. )bično se govori o akumuliranim sredstvima. $ržavni du je u jednostranom odnosu sa državnim deficitom. jer privreda mora kupovati više tvornica i opreme. U !r! du#aV. Dr2a/ni ili +a/ni du# +! i1nos ko+i +! dr2a/a 0osuBi/ala kako -i finansirala 0ro. to može navesti na zaključak da država stimuliše ekonomiju. 1rajnji je slučaj kada pri jakoj monetarnoj reakciji državna potrošnja u potpunosti istisne investicije ( kamatne stope su porasle. .ast državno du a tokom odre4ene odine jednak je 'udžetskom deficitu. a smanjiti investicije. 77 . a većina državnog duga je u kratkoročnim vrijedonosnim papirima koji nose kamatu * dr2a/nim o-/!1ni*ama. . i pove!ati ciklični deficit. koji nastaje ili z'o smanjenja poreza ili z'o pove!anja potrošnje može pove!ati a re atnu potražnju. 9a kraju.n+! sman+u+! in/!s i*i+! 1a is i i1nos . koja !e za odre4eni iznos smanjiti vojnu potrošnju. na primjer. 1ratkoročno. preduze!a smanjila kapitalne projekte a rastu!i devizni kurs smanjio je izvoz i pove!ao uvoz. to o'ično istiskuje investicije i smanjuje potrošnju. $ru u krajnost čini slučaj u kojem kratkoročno ve!i deficit potiče investicije. 0apravo. Alasnici najve!e dijela državno du a su finansijske institucije ( 'anke i osi uravaju!a društva & koje primaju kamatu na javni du .romjene u cikličnom deficitu rezultat su.orast strukturno deficita smanjenjem poreza ili visokom državnom potrošnjom pove!at !e kamatne stope. $u oročni državni du se mijenja sa različitim fiskalnim i monetarnim pristupima. što može 'iti po rešno. )trukturni 'udžet je jedan od najvažniji# analitički# instrumenata makroekonomije. državni du je zadan. nastao u niskoj fazi konjuktivno ciklusa kao rezultat djelovanja automatski# sta'ilizatora može značiti pad ekonomske aktivnosti. uključuju uticaj državno du a na akumulaciju kapitala i potrošnju 'udu!i# eneracija ( koje smanjuju svoju potrošnju z'o otplate naše du a &. jer kada država troši novac.

u'itak efikasnosti z'o oporezivanja =.<a. 'ankama itd.eka& !%&!%k!$anja $!)e je $e-an -a %&('k&'(ne ne. što istiskuje investicije i dru e o'like trošenja osjetljive na kamatu. D . 0'o pove!ano :9.. raste dva ili tri puta više od državne potrošnje. koja dovodi do restriktivne monetarne politike čiji je rezultat pove!anje kamatne stope. POTP@NO I'TI'KIVANJE $LIL (CLH $LIL (LH >P° D $o istiskivanja dolazi kratkoročno. O$aj e.ast : pomiče IY@Y:Y/. smanjenje rasta izazvano time da veliki du smanjuje akumulaciju Aeoma je važno razlikovati vanjski i unutrašnji du .<a raste i transakcijska potražnja za novcem. >'ično se veže sa tri sklopa pro'lema koji se odnose na: 1. tako se može izravnati dio izazvano porasta :9.o -a !k"!3ne de.. Model multiplikatora pokazuje da kratkoročno :9. kao posljedica ve!e državne potrošnje porast !e investicije ( sa @ na @L &. . @sti efekat može imati i smanjenje poreza. firmama. EC $LICL (LH E I >P° D DC IC $LIL (LH D Me#anizam istiskivanja vidi se i na ovom primjeru: ako država počinje proces iz radnje puta. $u oročni uticaj deficita tiče se ekonomsko rasta. (nutrašnji du država du uje svojim ra4anima.! !&e. 3o ima efekat na kreditnu politiku u smislu smanjivanja kredita. dok vanjski du du uje 7% . jer recesija izaziva manju potražnju za novcem i dovodi do pada kamatne stope. kada se reakcijama monetarno tržišta smanjuje djelotvornost fiskalne politike. >'zirom da viši strukturni deficit istiskuje investicije. @ku0na 0o ro. to pove!ava državnu potrošnju do'ara i uslu a. servisiranje vanjsko du a 5. ) o'zirom da investicije pozitivno rea uju na višu proizvodnju..@ku0na 0o ro.avnoteža proizvodnje raste sa R na RL.

>padaju!a je krivulja tražnje za kapitalom. kam. D@(OM 'C ' . ve!a je kamatna stopa. da 'i tim suficitom u platnom 'ilansu servisirale vanjski du . 1apital P 8CCC. dok rastu!a krivulja ponude predstavlja kapital koji nudi stanovništvo.strancima. i više akumulacije za zadovoljavanje dijela pove!ano du a. ona o'ično name!e poreze. . ve!i državni du može smanjiti rast državne proizvodnje i potrošnje z'o servisiranja vanjsko du a. pomiče ulijevo. $ržavni du !e se. z'o neefikasnosti koja nastaje radi oporezivanja za izmirenje o'aveza po kamatama i z'o smanjenja akumulacije kapitala " z'o če a dolazi do premještanja kapitala iz poslovno sektura u državni du . . z'o 1CCC jedinica državno du a. tako da državni vrijedonosni papiri predstavljaju čvrsti temelj u novčaniku stanovništva. ljudi umjesto privatno kapitala akumuliraju državni du . )redstva možemo podijeliti na: a& državni du . z'o pri#oda što a donosi. Mno e zemlje 'ile su prisiljene da izvoze više ne o što su uvozile. što smanjuje ukupnu efikasnost i odražava se na stanje jedne nacionalne ekonomije. >'veznice i dionice preduze!a se mijenjaju za državne o'veznice. a stanovništvo uvodi kapital štednjom u privatnim i javnim sredstvima.orezi utiču na sklonost ljudi da se upuste u ve!e ekonomske aktivnosti. 9ajoz'iljnija posljedica veliko du a je da izvlači nacionalni do'itak što uzrokuje smanjenje nacionalno do#otka. preduze!a se o'es#ra'ruju da drže kapital " ukupni kapital se 79 . a privatni dionički kapital u zemlji zamjenjivat !e se javnim du om. prodati. Aiši državni du izaziva više kamatne stope. a dru a sredstva u vlasništvu ljudi se smanjuju. $u raste. PREMJENTANJE KAPITA%A Aeliki javni du izvlači nacionalni kapital.osljedica je usporeni ritam ekonomsko rasta i pad 'udu!e životno standarda. kamatna stopa P 8F '& pokazuje uticaj 1CCC jedinica državno du a.reduze!a potražuju kapital. a privatni kapital u jednoj zemlji 'iva zamijenjen javnim du om. ( novoj ravnoteži H. 0ato se krivulja koja pokazuje neto ponudu kapitala. i pad nacionalno standarda. Aanjski du uzrokuje pose'ne ekonomske teško!e. 9a taj način porast državno du a smanjuje kapital u privredi. a& ravnoteža 'ez državno du a. i '& sredstva koja u konačnici predstavljaju vlasništvo nad privatnim kapitalom i dru im trajnim do'rima. odnosno državni sektor. 1ako raste državni du . ) porastom državno du a ljudi !e umjesto privatno kapitala akumulirati državni du . $a 'i država ostvarila svoj cilj. $u oročno. (nutrašnji du za#tijeva pla!anje kamata. s o0a )6 8 G > D ' 7PEE >EEE K :uku0ni ka0i al< ' 7PEE K >EEE K ' A D )EEE a< 8EZ D@(A D -< 'A DRŽ.

te z'o smanjene akumulacije kapitala do koje dolazi z'o premještanja kapitala.! kao 1aokr! u uku0nom na*ionalnom ou 0u u" do3o ku i 1a0osl!nos iW o-i4no ra+! i1m!Bu d/i+! i )E #odina" o-il+!2a/a #a fa1a !ks0an1i+!" odnosno kon rak*i+! u mno#im s!k orima 0ri/r!d!. i to z'o troškova servisiranja vanjsko du a. 0a sektor.odizanjem poreza z'o pla!anja kamata na du .orast vanjsko du a smanjuje i nacionalni do#odak. označava stanje u nacionalnoj ekonomiji u odre4enom vremenskom periodu. du oročno ledano. . premješta se sve više i više kapitala. neefikasnost još više smanjuje proizvodnju. D@( I RA'T ) omilanjem du a. 1riva )L)L je umanjeni iznos kapitala stanovništva. neefikasnosti koja nastaje z'o oporezivanja za pla!anje kamate na du .smanjuje. 1onjukturni ciklus na lo'alnom. te pove!ava dio nacionalne proizvodnje koji se mora odvojiti za sevisiranje vanjsko du a. re ion ili čitavu nacionalnu ekonomiju može se raditi konjukturni ciklus. 0oslo/na ak i/nos /r3 6C . dok su recesija i ekspanzija lavne faze. ve!i državni du može usporiti rast potencijalne proizvodnje i potrošnje. Kon+uk urni *iklus s! d!fini. . KONJ@KT@RNI $IK%@'I <onjukturni ciklus se zbiva kada se ekonomska aktivnost ubrza ili uspori. $akle. )avremeni analitičari dijele konjukturne cikluse na faze. 1onjukturni ciklus. odnosno ukupni imetak ( )) & umanjen za državni du . rafički prikazan. odnosno svjetskom planu sada je predmet pažnje ekonomista. odnosno dna označavaju prekretnice ciklusa. 1rivulja )) predstavlja iznos kapitala što a ljudi do'rovoljno drže uz svaku kamatnu stopu ( imetak stanovništva &K vlasništvo kapitala je jednako ukupnom imetku umanjenom za vlasništvo državno du a. Ar#ovi.

! kao 0!riod u kom! r!alni (NP o0ada kro1 na+man+! d/a u1as o0na rom+!s!4+a . pa ne postoje dva potpuno jednaka konjukturna ciklusa. 61 .ezultat to a je smanjenje investicione aktivnosti u jednoj zemlji. . . jer investitori DnanjušeE dolazak faze recesije.rema jednom #roničaru konjukturni# ciklusa. '& )pada potražnja za radom. )a padom cijene do'ara ne opadaju cijene rada. Iijene dionica preduze!a opadaju. apotom trajno otpuštaju. 9e postoji nikakva e zaktna formula koja se može upotrije'iti za pro noziranje trajanja pojedini# faza konjukturno ciklusa. c& <ako opada realni . do 199C.-+ smanjuje se i potražnja za sirovinama. . recesiju u konjukturnim ciklusima karakterizira slijedeće: a& +otro!ači manje kupuju. )vojim nepravilnostima konjukturni ciklusi su veoma slični klimatskim promjenama. a zalihe 0 posebno one trajnih dobara ( se povećavaju. 3o se prvo očituje kao smanjenje potre'a za zapošljavanjem nove radne sna e. >'razac konjukturni# ciklusa je nepravilan. zapravo. prevreda )jedinjeni# *merički# $ržava imala je du oročnu ekspanziju od 19%5. pa se smanjuje i ponuda sirovina. preduze!a smanjuju proizvodnju. a faza izme&u vrha i dna je fa1a r!*!si+!. d& +rofit preduzeća se značajno smanjuje.E 5 !ks0an1i+a R . r!*!si+a /r3 /r3 /r3 dno dno dno dno E R E R E R E R /ri+!m! ?aza izme&u dna i vrha zove se fa1a !ks0an1i+!. Mada nisu identični. .eriod privredno poleta je. odnosno radnom snagom. te opadaju cijene mnogih dobara.ošto se zali#e pove!avaju. 'ila1na fa1a +! fa1a r!*!si+!" ko+a s! d!fini. a zavr!ava na dnu konjukturnog ciklusa. slika recesije u o ledalu " svako od pret#odno navedeni# o'ilježja djeluje u suprotnom pravcu. <onjukturni ciklus predstavlja nepravilnu ekspanziju i kontrakciju privredne aktivnosti. ali rastu sporije ne o u fazi prosperiteta. odine kada je započela faza recesije. konjukturni ciklusi i me4uso'no imaju neke sličnostiK tako. zatim se radnici šalju na čekanje. ili pada u ekonomskoj aktivnosti. a time opada realni :9.. Hecesija počinje na vrhu. na primjer.

5. )ve te teorije mo u!e je klasificirati na: a& eksterne. u tom kvazipravilnom lancu koji se stalno ponavlja. često postoji sa lasnost da konjukturni ciklusi nastaju kao rezultat pomaka u a re atnoj potražnji.<a. output se pri'ližava potencijalnom :9. . svaka ekspanzija izaziva recesiju. '& interne. revolucijama. političkim izborima. 3vorci ove teorije su N@MPETER i HAN'EN. odnosno kontrakciju.<a i potencijalno :9. )a padom a re atne potražnje sa nivoa *$ na nivo *$ 5 dolazi do smanjenja realno :9. koji će pokrenuti samogenerirajuće konjukturne cikluse.<a ( sa nivoa R na nivo R5 &. Mon! arn! !ori+! pripisuju konjukturni ciklus ekspanziji i kontrakciji monetarni# faktora ( novca i kredita &. zatim u otkrićima novih zemalja i resursa. u naglim otkrićima zlata. )lučaj ekspanzije je potpuno suprotan ( a re atna potražnja se pove!ava sa nivoa *$ na nivo *$1. a poneki čak i u sunčevim pjegama i klimatskim promjenama. što automatski znači pad cijena. 9ajznačajnije teorije konjukturno ciklusa i nji#ovi zastupnici su: 1. cijene ( inflacija & rastuS &. Ino/a*i+sk! !ori+! pripisuju ciklus značajnim inovacijama u prirodi.<u. . a svaka kontrakcija izaziva oživljavanje ili ekspanziju. stopi rasta populacije u zemlji i imigracijama.azne teorije su pokušale da o'jasne me#anizam koji pokre!e konjukturni ciklus. u naučnim i tehnolo!kim inovacijama.redstavnici ove teorije su A%OTRI i ARIEDMAN.TEORIJE KONJ@KT@RNO( $IK%@'A @ako ne postoji sa lasnost šta prouzrokuje konjukturni ciklus. :rafički se to prikazuje otprilike ovako: ni/o *i+!na :P< P) P AD P6 AD6 u fa1i r!*!si+! A' AD) u fa1i !ks0an1i+! D6 D D) r!alni (NP @z ovo a uočavamo da je inflacija vezana uz uzlaznu fazu u konjukturnom ciklusu. 65 . Eks !rn! !ori+! pronalaze uzroke konjukturnog ciklusa u fluktuaciji nečega !to je izvan ekonomskog sistemaB na primjer: u ratovima. te dolazi do pove!ano jaza izme4u stvarno :9. In !rn! !ori+! traže mehanizme unutar samog privrednog sistema. +rema tom pristupu.

=. i u vezi je sa modelima kojima su date veze izme4u ekonomski# varija'li.rema opštoj teoriji sistema.očetno stanje ravnotežeK 5& . ravnoteža predstavlja najniži o'lik or anizovanosti sistema.od parcijalnom je podrazumjevao ravnotežu preduze!a ili privredne raneK pod a re atnom podrazumjevao je ravnotežu izme4u a re atni# količina iza'rani# zavisno od analize koja se vrši.ojava nove ravnoteže. koji pretpostavlja da eksterne šokove u nacionalnoj ekonomiji pove!ava multiplikator koji zajedno sa investicijama djeluje kao akcelerator. 0a ovornici ovi# teorija ( PRE'KOT" %ON( i P%OZER & tvrde da se na le promjene produktivnosti šire privredom i izazivaju fluktuacije. '& $ru i pristup zasniva se na r! iran+u 0o+ma ra/no !2!. 7. du oročnu i trenutnu ravnotežu.redstavnici ove teorije su %@KA'" 'ARDŽENT i 8ARO. 7. a opšta je podrazumjevala ravnotežu nacionalne privrede.onašanje modela. 8.!n!)e %e kao #eN'%o+n! odno% ekono#%k!h $a(!ja+"! koje %' /(!"a. ali ni jedna ne vrijedi univerzalno " u svim vremenima i svim ekonomijama. i stvara pravilne ciklične fluktuacije outputa.oNene &ako da ne /o%&oj! &enden !ja /(o#jene odno%a ' #ode"' koj! &e $a(!ja+"e . odnosno ekonomski# varija'li u modelu analizira se u četiri teze: 1& . )ve one polaze od tačni# pretpostavki. 3vorac ove teorije je 'AM@E%'ON. i to po slijede!oj #ijerar#iji: 6= .romjene koje narušavaju početnu ravnotežu i koje su izazvane pojavom novi# varija'li. odnosno ekonomski# varija'li. ( posljednje vrijeme značajne su 0si3olo. KONJ@KT@RNI $IK%@' I MAKROEKONOM'KA RAVNOTEŽA *naliza ravnoteže zaslužuje pose'nu pažnju pri analizi konjukturno ciklusa. . 9a primjer. . 3vorci ovi# teorija su KA%E$KI" NORDHA@' i T@ATE :X<. na primjer. a N@MPETER je ovorio o parcijalnoj. . .o(#!(aj' . so*iolo. Mod!l mul i0lika ora . ak*!lara ora.ko .roces prila o4avanja promjenamaK i 8& .k! !ori+!. 6. a kako je sistem vrijednosti psi#ološko " sociološka kate orija. 3ako je. .ostoje dva pristupa u tradicionalnom s#vatanju ravnoteže: a& Pris u0 o0!ra*iono# karak !ra " ravnoteža ili neravnoteža se s#vata kao jednakost ili nejednakost izme4u dvije rupe veličina. zaposlenosti i cijena. ravnoteža 'udžetsko pri#oda i ras#oda ili uvoza i izvoza. /oja# (a$no&e6e ' ekono#%koj &eo(!j! de. ili kvanititativnim promjenama neke varija'le ve! prisutne u modeluK =& . 3radicionalno s#vatanje ravnoteže konkretizuje uslove ravnoteže u zavisnosti od vremena. Poli i4k! !ori+! konjukturni# ciklusa pripisuju fluktuacije političarima koji manipuliraju fiskalnom i monetarnom politikom kako 'i 'ili ponovno iza'rani. A%ARED MAR'HA%% razlikovao kratkoročnu. >vaj repertoar teorija nudi mno a o'jašnjenja za kole'anja outputa. odatle i zajednički naziv ovi# teorija. T!ori+! r!alno# kon+uk urno# *iklusa . a re atnoj i opštoj ravnoteži.o tradicionalnom s#vatanju. što vodi do ciklusa outputa i nezaposlenosti. srednjem ili du om roku. . T!ori+! ra/no !2no# kon+uk urno# *iklusa tvrde da po rešno s#vatanje o i'anju cijena i nadnica navodi ljude na preveliku ili premalu ponudu rada. koje tvrde da su krizna stanja u svijetu rezultat po rešno sistema vrijednosti koji dominira jednim društvom. odnosno " razlikuju se uslovi ravnoteže zavisno od to a da li se radi o kratkom. 'ez analitičko pristupa koji 'i omo u!io o'jašnjenje same prirode odnosa.

optimalnost. . a o'jašnjenje ravnoteže 'azira se na četiri lavna elementa: 1. koji 'i 'io 'arometar 'udu!i# ekonomski# aktivnosti. periodičnost opšte ravnotežeK =. ne o kao pretpostavka privredne sta'ilnosti. ravnoteža se o'ično javlja na novom ( o'ično višem & nivou privredne aktivnostiK 8. i omo u!uje donosiocima odluka da prila ode svoje aktivnosti ekonomskim uslovima. odnosno dužina jedno ciklusa izme4u dva stanja opšte ravnoteže uvijek je različita. pro noziranje predstavlja jedan od najvažniji# zadataka za ekonomiste. 3o se ilustruje teorijom investicioni# ciklusa dje postoji ravnotežna tačka *.o #ijerar#iji. i tačka udaljavanja od ravnoteže. . kao i one koji su manje značajni. dužina vremensko razmaka. neop#odnost povremeno prolaska sistema kroz stanje opšte ravnoteže. i to radi održavanja cijelo sistemaK 5. . 5.eriodičnost opšte privredne ravnoteže našla je svoje mjesto u opštoj teoriji sistema. )a razvojem statistike i sve ve!om primjenom računarski# te#nolo ija. .ose'an značaj 1e2nesove teorije je u tome što je on napravio prvi pomak u poimanju privredne sta'ilnosti. uz punu zaposlenost svi# faktora proizvodnje. odnosno da sistem periodično prolazi kroz tačke opšte ravnoteže. PRO(NOZIRANJE KON@KT@RNIH $IK%@'A ) o'zirom na širok zaokret privredne aktivnosti. sta'ilnost. i zavisi od strukturni# promjena koje se do a4aju u jednom investicionom ciklusu. 3ačka H pokazuje udaljavanje od ravnoteže. napredovalo je i makroekonomsko pro noziranje. ali uvijek na višem nivou stepena ekonomske razvijenosti.onekad se te veličine sa'iraju da 'i se do'io indeks vode!i# pokazatelja. u kojoj je sistem u ravnoteži. 68 .1. ( razvijenim ekonomijama. ravnoteža. . odnosno K!Rn!so/! !ori+! o0. svaki sistem ( pa i ekonomski & ima svoje podsisteme koji su presudni za stanje ravnoteže.rva značajnija korekcija s#vatanja opšte privredne ravnoteže nastala je pojavom Jo3na MaRnarda K!Rn!sa. i =. odnosno sve vr#ove i sva dna u konjukturnom ciklusu. $o'ra pro noza rasvjetljava ekonomski teren. 8 8 A A 8 8 . ! ra/no !2!. koji se odnose na kretanje novca. opšta ravnoteža znači da su svi podstistemi u ravnotežiK me4utim. ekonomisti pro noziraju konjukturne cikluse posmatraju!i 'rojne podatke.rema opštoj teoriji sistema. 3o je pokazalo da se ravnoteža mora posmatrati dinamički. ravnoteža više nije s#vatana kao krajnji cilj. odnosno sposo'nosti sistema da se tim promjenama prila o4ava. količine odre4eni# do'ara i kvantitativne pokazatelje proizvodnje.

poreske stope. . modelari se koriste vlastitim rasu4ivanjem i iskustvom. rast potencijalno :9. i na taj mačin do'ivaju se procjene odre4eni# parametara ( na primjer. s o'zirom da se pojedine faze u konjukturnom ciklusu prenose iz jedne nacionalne ekonomije u dru u. kretanja stanovništva. državna potrošnja. čiji su autori D.MEADOT' i saradnici. monetarni a re atiS &. ranična sklonost potrošnji. 9o'elovu na radu za ekonomiju do'io je %OREN' K%AJN. svaka jednačina prila o4ava se podacima. ( svakoj fazi modeliranja. -edino što je neizvjesno je vrijeme u kojem !e se uskladiti makroekonomske politike na svjetskom planu. ali je u novije vrijeme opšta sa lasnost da u vladama postoji čitav repertoar mjera kojima se mo u suz'iti 'udu!e potencijalne krize. >'zirom da se imaju u vidu promjene u ekonomskim politikama.0a#valjuju!i no'elovcu JAN@ TI8ER(EN@ imamo širok raspon makroekonomski# modela. (z pomo! postupaka savremene ekonometrije. odine. odine pod nazivom D:ranice rastaE. zato što svako ko pravi model sam utvr4uje šta je važno. 19%C. 67 .ostoje razlike u s#vatanju. pro noziranje je o'ično nesi uran posao. odine ( naftni šok & 'ila je predvi4ena. o'javljeno 1975. 1ada se u jednom modelu definišu eksterne. za doprinos ekonomskom modeliranju ( on je izradio više pro ramski# sistema u posljednji# =C<tak odina &. političke i interne varija'le ( na primjer. 1onačno. i danas se ve! prave modeli sa 57.<a.&.ro noze su o'ično tačne: recesija 197=. čitav model se razvija kao sistem jednačina. kvantitativni modeli su u principu su'jektivni modeli.CCC varija'li.rema tome. 3aj model 'io je osnova za izradu prvo lo'alno modela svjetske privrede. 9ajve!i model svjetske privrede napravio je JOHN AO'TER.ostavlja se pitanje " kako se konstruiše kompjuterski model jedne privrede B Modeli o'ično započinju analizom a re atne ponude i a re atne potražnje. Mo u li se iz'je!i konjukturni ciklusi B . . cijeli sistem jednačina prikazuje varija'le u 'udu!nosti. monetarni a re ati itd. .

H"a%!3n! /(!%&'/ %#a&(a da %' !jene ! naja#n!ne . i uvijek proizvodi potencijalni proizvod.MAKROEKONOM'KA TEORIJA I MODE%I K%A'IJNI PRI'T@P" KE&NE' I KEJNZIJAN'KA EKONOMIJA -edno od lavni# pitanja u makroekonomiji jeste " da li se privreda kre!e ka ravnoteži pri punoj zaposlenosti u du om roku B . 1lasičari su poznavali konjukturni ciklus.rivreda ima uvijek punu zaposlenost. 9ji#ove analize vrtile su se oko 'EJOVO( zakona tržišta. $anas je to iskazano u navodu da ponuda kreira vlastitu potražnju. '& kejzijanski. *ko 'i se *) ili *$ pomaknule. čija se suština svodila na to da je /(eko#je(na /(o!-$odnja /o %$ojoj /(!(od! ne#o. 1lasični pristup ima dva zaključka od pose'ne važnosti za ekonomiju: a& . 9ačelo klasično pristupa je da su najamnine i plate dovoljno fleksi'ilne. ako tvornice proizvode više do'ra. )voje korijene ima u djelima ADAMA 'MITHA" JEANA 8ATI'TEA 'E&A i JOHNA 'TETARTA MI%%A. prema klasičnom pristupu nema makroekonomski# rasipanja. kao i na sastav nominalno :9. *i+!n! ADC AD 0o !n*. 66 .'*a . Me4utim. cijene 'i rea ovale tako da osi uraju prodaju proizvoda proizvedeni# pri punoj zaposlenosti. kao što su RI$ARDO" MI%% i MAR'HA%% odo'ravali su navode klasično pristupa " da je prekomjerna proizvodnja nemo u!a.rema )ejovom zakonu. 0roi1. &ako da %e /(!$(eda k(e*e ka d'. 1ejnzijanci vjeruju da se najamnine i cijene plata prila o4avaju tako da do postizanja ravnoteže može pro!i mno o odina. tako da se tržište 'rzo dovodi u stanje ravnoteže. Monetarna i fiskalna politika mo u uticati samo na nivo cijena u jednoj nacionalnoj ekonomiji.<a. ponuda kreira svoju potražnju. 9a primjer. radnici su tu da te proizvode kupe. >snovna razlika izme4u klasično i kejnzijansko pristupa je u različitim s#vatanjima a re atne ponude. ali ne i na proizvodnju i zaposlenost. Klasi4ni 0ris u0 na lašava snažne samokori iraju!e uticaje u privredi. A P PC $ . ( klasičnom pristupu promjene a re atne tražnje imaju uticaj na nivo cijena.o(o3noj (a$no&e6! $eo#a +(-o . Mleksi'ilnost cijena i najamnina osi urava da realni nivo potrošnje 'ude dovoljan da 'i se održavala puna zaposlenost.ostoje dva od ovora na to pitanje: a& klasični. 3o ne znači da privreda nema nezaposlenost. u smislu nepotpune ili nedovoljne iskorištenosti resursa koja nastaje kao rezultat nedovoljne a re atne tražnje. >snovno načelo )ejovo zakona tržišta je da ne postoji 'itna razlika izme4u monetarne ekonomije i ekonomije trampe. Aidimo da fleksi'ilnost cijena osi urava da se cijene pomiču nadolje dovoljno da se pove!a potrošnja do nivoa potencijalne proizvodnje. D 9ajistaknutiji ekonomisti. ali su a s#vatali kao povremeno odstupanje privredne aktivnosti od ravnoteže. '& Makroekonomske politike a re atne tražnje ne mo u uticati na nivo nezaposlenosti i proizvodnje."ek%!+!"ne.

(e.a&ne &(a6nje. 'aš kao i štednja. >snovna polu a je postala potražnja. 1ejnzijanski model ravnoteže pri nepotpunoj zaposlenosti možemo prikazati ovako: P ADC AD D 0o !n. podrazumijevaju!i da !e se proizvodnja pove!avati s višom a re atnom tražnjom tako du o dok postoje neiskorišteni resursi.'nk !ja !n$e%&! !ja ! /o&(o)nje . ekonomske politike usmjeravaju da se sa pove!anjem a re atne potražnje pove!a i nivo zaposlenosti i nivo proizvodnje. i da cijenovna fleksi'ilnost omo u!ava samokori iraju!i me#anizam koji 'rzo dovodi do pune zaposlenosti i privrede na nivou potencijalno proizvoda. K!+n1i+anski 0ris u0 nastaje =C<ti# odina // vijeka. 3o znači da 'i okomita *) krivulja klasično pristupa tre'ala 'iti zamijenjena *) krivuljom rastu!e na i'a. odnosno stalne u dužem roku. Po%e+an -na3aj ' nje. PC P A' A 8 D DC (NP * re atna ponuda raste prema ore. suština klasično pristupa svodi se na to da su cijene i najamnine fleksi'ilne. P(o!-$odnja ! -a/o%"eno%& -a$!%e od a. ! 67 . r2i. štednje i do#odaka. 1ada se a re atna potražnja pove!a na nivo *$L. a re atna potražnja je ta koja o raničava proizvodnju. kamata i novcaE ponudila je alternativnu makroekonomsku teoriju za sa ledavanje uticaja ekonomske politike. štednja je jednaka investicijama.a&na &(a6nja je . fokus ekonomske teorije premjestio sa teorije cijena ( što je 'io slučaj sa klasičnim pristupom & na pitanje zaposlenosti i kamatne stope. a do#odak je jednak z'iru potrošnje i investicija. 1e2nesov koncept 'azira se na me4uzavisnosti investicija i potrošnje. paralelno sa velikom ekonomskom krizom 1959?=C. >n je. 1e2nes je štednju posmatrao kao destimuliraju!i faktor rasta ( ako se više štedi manja je a re atna potražnja &.L. ali se pove!aju i cijene sa . čija je posljedica 'ila " izme4u ostalo " o romna armija nezaposleni# ljudi. 1ejnzijanski ekonomisti smatraju da je makroekonomija sklona proširiti konjukturne cikluse sa visokim nivoom nean ažovani# resursa u du om vremenskom razdo'lju. . tj. nivo realno proizvoda se pove!a sa R na RL. a a. ( stanju ravnoteže. 1e2nes uvodi koncept a re atne tražnje. . tako. 1e2nesova D>pšta teorija zaposlenosti. ekonomska misao u lavnom je 'ila pod uticajem 1e2nesove ekonomske doktrine.o$oj ana"!-! do+!$aj' !n$e%&! !je ! /o&(o)nja ' . ( kejnzijanskom pristupu.rvo. ' K I i & K $ L I .'nk !j! '%/o%&a$"janja (a$no&e6e ! (je)a$anja /(o+"e#a ne-a/o%"eno%&! .(e. a zadatak fiskalne politike je da stimuliše potražnju ( jer je prijetila opasnost od pretjerane štednje &. i dru o " 1e2nes tvrdi da su cijene i najamnine nefleksi'ilne. na . +liminisanje konjukturni# ciklusa svjesnom intervencijom države značilo 'i napuštanje povjerenja u slo'odno funkcionisanje tržišta i inau uraciju dr2a/a države i njene intervencije u ekonomske poslove.otrošnja varira sa promjenama do#otka. 9akon velike ekonomske krize.$akle. 1ejnzijanski preokret u makroekonomiji povezuju dva različita elementa. ( ovom kejnzijanskom modelu..

(a$no&e6a !-#eN' /on'de ! /o&(a6nje -a (adno# %na.Monetarna i fiskalna politika mo u stimulisati privredu. ali fleksi'ilnim realnim nadnicama. a štednja je jednaka investicijama uz datu kamatnu stopu.rema 1e2nesu. osi urana je sta'ilnost cijena. . (kupni fond nadnica ( + & jednak je proizvodu količine zaposlenosti ( 9 & i jedinice nadnice ( \&. ( tom slučaju. ali i 'azu na kojoj sam 1e2nes radi svoj model sa mar inalnom efikasnosti kapitala. 0'o to a. >na predstavlja 'azu na kojoj neoklasična ekonomija temelji svoju dinamiku privredni# aktivnosti. >ne mo u zamijeniti fleksi'ilne cijene i najamnine.o 1e2nesu. Have!i se pro'lemima zaposlenosti. ( 1e2nesovoj ekonomiji. podizanjem mar inalne efikasnosti kapitala.rema standardima 1e2nesovo ekonomsko me#anizma. formira takvu mar inalnu efikasnost kapitala koja omo u!ava zadovoljavaju!i nivo zaposlenosti. u vrijeme zlatno standarda. 3u počinje i 1e2nesov stra# od deflacije koja 'i vodila krajnjem padu cijena i sve ve!oj ponudi radne sna e u odnosu na tražnju. ali u isto vrijeme i najnejasniji# elemenata 1e2nesovo ekonomsko sistema jeste +!dini*a nadni*!. podsticanjem potrošnje. i uz takvu kamatnu stopu koja je dovoljno visoka da 'i 'ila pri#vatljiva za vlasnike kapitala. kvantitet zaposlenosti. makoroekonomska 6% . i =. 0a#valjuju!i tome. 1e2nes predlaže da se uvedu dvije o'računske jedinice: 1. realne nadnice su jednake mar inalnom prinosu rada. kome 1e2nes nije pridavao mno o pažnje. te za vrijeme depresije stimulisati privredu i pomo!i oživljavanju pune zaposlenosti. -edan od najvažniji#. uz sklonost potrošnji. klasični pristup predstavlja makroekonomsku ravnotežu kao ravnotežu na tržištu ro'a i tržištu kapitala.onuda je jednaka tražnji. Jed!n! a nadn! e /(ed%&a$"ja odno% !-#eN' /(od'k&!$no%&! ! no#!na"ne nadn! e2 . ekonomska politika u fazi sta nacije vodi se slijede!im mjerama: 1. a njen no$3an! !-(a. $eflacioniranje realni# nadnica putem inflacije predstavlja suštinu 1e2nesovo učenja. 1e2nes nastoji zaustaviti pad nadnica i formirati tezu o fiksnim nominalnim nadnicama.oNa$anje# nadn! a.+!dini*om nadni*!: E K N H T. sta nacija privredni# aktivnosti inkompati'ilna je sa 1e2nesovim postavkama. odno%no 0 nj!ho$!# %n!6a$anje# . zato što je rast stanovništva i inovacija 'io dovoljan da. zaposlenosti. . kriza je neiz'ježna. ( stanju ravnoteže na nivou pune inflatorno i destimulativno. i 5. antideflatorna i antikrizna ekonomska politika. kamatnom stopom i raničnom sklonosti potrošnji. .okušaj pove!anja nominalne nadnice iznad produktivnosti rada djeluje Odno% !-#eN' no#!na"ne nadn! e ! /(od'k&!$no%&! $od! ekono#!j' ka /'noj -a/o%"eno%&! %a#o ako nadn! e (a%&' ' %k"ad' %a /o(a%&o# /(od'k&!$no%&! (ada. (z sve ve!u ulo u države.o# '%/o%&a$"ja %e /(!"a. a za vrijeme privredno 'uma usporiti privredu da 'i se zakočile inflatorna kretanja. 5. 1e2nesova ekonomija je ekonomija potražnje. Hada /o%&oj! ne%k"ad ! ja$"ja %e ne-a/o%"eno%&. Jed!n! a koja #je(! k$an&!&e& -a/o%"eno%&! na-!$a %e +!dini*om rada. $akle. @nflacija je monetarni fenomen. . politikom novi# ( niži# & kamatni# stopa. a štednja je jednaka investicijama. s a#fla*i+a nije mo u!a. privreda je u /@/ vijeku do'ro funkcionisala. kvantitet novčane jedinice. 1e2nesov me#anizam se naj'olje može razumjeti ako se povuče paralela sa funkcionisanjem privrede u /@/ stolje!u. i održavati visoku proizvodnju i zaposlenost. i sve o'imniju potrošnju i potražnju.

'ili 'i MARH. 'MITH i dru i. Iilj doma!instva je da maksimizira korisnost.'*'j' da %e !jene (o+e !-jedna3a$aj' 69 . Ro-na a-i ra2a ! 1akon +!dn! *i+!n! o#o. ona formira odre4ene proizvodne funkcije. 9a tržištu čiste konkurencije. )liku potpune konkurencije možemo dopuniti kada u razmatranje uključimo me4unarodno tržište i pravila ro'ne ar'itraže. ponuda i potražnja su veoma važne u 1e2nesovom učenju. >na odlučuje o iz'oru faktora proizvodnje. . $akle. u odnosu na klasičare. 5. . 1amata je monetarni fenomen. zatim ravnotežom ponude i potražnje na tržištu novca. što omo u!ava #etero enu ponudu i potražnju na tržištu.onuda i potražnja kapitalni# do'ara odre4uju cijenu kapitala. %&anje /'ne -a/o%"eno%&! &eo(!j%ka kon%&('k !ja. NEOK%A'IJNI MAKROEKONOM'KI MODE% . RI$ARDO. 1e2nes napominje i da porast potražnje ( pose'no investicione & na nivou pune zaposlenosti ima isključivo inflatorni uticaj. uz datu kamatnu stopu. odno%no %/e !ja"an %"'3aj. a ponuda i potražnja za radnom sna om odre4uju realne nadnice. dakle. pa prema tome i do#otka i zaposlenosti.ostoji perfektna informisanost " što znači da firme imaju informacije o situaciji i perspektivama na tržištu.redstavnici neoklasične ekonomske misli. 9eoklasični ekonomisti došli su do spoznaje o odre4enim principima djelovanja ekonomije. Me4utim. -edan od osnovni# principa neoklasičara je princip opadaju!i# pri#oda i rastu!i# troškova.oložaj firme nije isti. $akle. 9eoklasični ekonomisti pri#vataju pretpostavku o čvrstoj konkurenciji " a tržište funkcioniše u uslovima čvrste konkurencije onda kada su zadovoljeni uslovi: 1. i cijene i nadnice su sta'ilne. Maksimiziranje profita na kratak rok dovodi firmu i industriju u položaj da se na du i rok suočavaju sa pro'lemom proizvodnje 'ez profita. odnosno do spoznaje o tržištu i ekonomskim zakonima.olaze!i od principa opadaju!i# pri#oda. pose'no kada je riječ o cijenama. 9a tržištu postoji slo'oda ulaska i izlaska. 8. odno%no ne-a/o%"eno%&.ostoji #omo enost proizvoda. Ra-"!ka je ' &o#e )&o je.od neoklasičarima podrazumijevamo sintezu ekonomske misli koja je dominirala po ledima ekonomista do pojave 1e2nesa i u novijom ekonomskoj istoriji. ( 1e2nesovoj teoriji. =. 9a takvu mo u!u situaciju firma može rea ovati na dva načina: a& da pokuša smanjiti troškove proizvodnje. . jer su i do#odak i zaposlenost u funkciji štednje i investicija. 0ri*! ak!r. . i u funkciji to a cilja i doma!instva formiraju ponudu i potražnju radne sna e. ili '& da prenese svoj kapital u dru u industriju.rema njima Dnevidljiva rukaE automatizmom djelovanja tržišta automatski uspostavlja ravnotežu na tržištu i u cijeloj nacionalnoj ekonomiji. firma nastoji da maksimizira profit. što je suština zakona opadaju!i# pri#oda. 9a tržištu je veliki 'roj proizvo4ača. . . pa je kupcu svejedno od ko a !e kupiti proizvod. . kada ovorimo o kratkom i o du om roku. ili sele sa tržišta vo4ene motivom profita. >na odre4uje odnos štednje i investicija. položaj firme je u funkciji njeni# pri#oda i ras#oda. ponudi i potražnji.ravnoteža o'ilježena je ravnotežom ponude i potražnje na tržištu ro'a. 9eoklasični model je više mikroekonomski. ekonomska misao neoklasičara formirana je. a veliku ulo u i raju ponuda i potražnja. . Mirme ulaze na tržište.ojedinačna firma ne može uticati na visinu cijene proizvoda jer je ona tzv. i odnosi se na period funkcionisanja kapitalizma čiste perfektne konkurencije. dok je o/)&! %"'3aj ne/o&/'na -a/o%"eno%&. kao i djelovanje zakona jedne cijene. i odre4ena je ponudom i potražnjom novca. $oma!instva imaju istu lo iku ponašanja kao i firme. /(e#a HeQne%'.

>vaj princip naziva se o0or uni ! nim ro. . & )a porastom ponude cijene opadaju. =. )ve dok je mar inalni pri#od ve!i od mar inalno troška. Z+o.oduzetnik investira sve dotle dok se mar inalni troškovi ne izjednače sa mar inalnim pri#odom. !jena ! o'&/'&a koja *e od. )vjetska cijena proizvodnje pokazuje cijenu najproduktivniji# proizvo4ača. >vaj je princip od presudno značaja za formiranje tržišta radne sna e. .!(#e /(e&/o%&a$"ja da %e njen /(!hod !-jedna3! %a o/o(&'n!&e&n!# &(o)ko# ka/!&a"a . . a /o&o# 3!&a$' ekono#!j' ' /o-! !j' kada ne #o6e o%&$a(!$a&! /(o.'.olazne tačke u analizi kratkoročne ravnoteže firme predstavljaju: 1. &o.!na"no# /(!hod'. a istovremeno raste proizvodnja. u uslovima perfektne konkurencije. industrija upravo utiče na formiranje cijena. Mo'ilnost kapitala djeluje na ponudu i potražnju industrije. Iijene u me4unarodnim razmjerama imaju tendenciju izjadnačavanja " to je zakon jedne cijene.ukovode!i se ciljem maksimiziranja profita. na položaj firme na tržištu. prosječni troškovi. PO%OŽAJ PRED@ZEĆA Aažno pitanje je razlikovanje položaja firme od položaja industrije na tržištu.oznato je da visok profit u jednoj rani industrije povlači novi kapital u tu ranu. na kojima se cijena mjeri na osnovu prosječni# uslova.!na"n! &(o)ko$! jednak! #a(.' #eN'na(odnoj (a-#jen!. to stanje ravnoteže nije sta'ilno: ono je samo tačka na formiranju nove du oročne ravnoteže. do$ode ( na d'. djeluju!i na pri#ode i troškove. što uzrokuje rast cijena inputa " dakle. Te6nja -a #ak%!#!-!(anje# /(o. B!(#a *e !-a+(a&! on' ko#+!na !j' .!& . poduzetnik formira tražnju za radnom sna om do ono nivoa pri#oda i troškova na kome se mar inalni pri#od od rada izjednačava sa mar inalnim troškovima radne sna e. mar inalni pri#od. . %e"jenja ka/!&a"a !jedne . $jeluju!i na odluke o investiranju.ri tome se pod industrijom podrazumijeva skup svi# firmi koje nude iste ili slične proizvode. makroekonomska politika mora uvažavati kriterij unosno# in/!s iran+a. nove firme !e ulaziti u tu ranu industrije. odnosno svoju poziciju kratkoročne ravnoteže.! (ok ) /($o !nd'%&(!j'.ek&! /on'de ! /o&(a6nje ' '%"o$!#a 3!%&e konk'(en !je ! %"o+odno.a d'.olaze!i od maksimizacije profita. troškovi proizvodnje se pove!avaju. . ve!a ponuda u toj rani dovodi do formiranja cijena na nižem nivou. )vakako. s o'zirom da ovorimo o perfektnoj konkurenciji. >na to može.onuda. Mo'ilnost kapitala osi urava da se ostvari princip " na isti kapital isti profit. 7C . 5. cijene i težnja za maksimalnim profitom u uslovima perfektne konkurencije dovode industriju u stanje perfektne ravnoteže na du i rok. ( 0akon ponude i potražnje djeluje 'esprijekorno. potražnja. &e e. Modifikovani zakon na svjetskom tržištu ne formuliše prosječne svjetske uslove. $ok je firma na tržištu /(! e &ake( i ne može djelovati na visine cijena. a sa njom jača i proizvodnja i ponuda.!&a. odnosno porastom ponude.o(o3na (a$no&e6a .o$a(a&! -akon!&o%&! da %e /(o. i u skladu sa tim. mar inalni troškovi. 1ada firma više ne može pokriti svoje troškove ( kada su mar inalni troškovi ve!i od mar inalni# pri#oda & ona teži da iza4e iz te rane industrije. dok se profit postepeno smanjuje. firma teži da prona4e optimum svo poslovanja.ko/ima ka0i ala.!& #ak%!#!-!(a onda kada %' #a(. . .(ane ' d('. 9aime.o lo ici stvari. porastom proizvodnje. Mar inalni troškovi se primiču mar inalnom pri#odu. odnosno da preseli kapital. . 1onkurencija se intenzivira.ak&o(a /(o!-$odnje. za razliku od nacionalni# tržišta. industrija utiče na porast cijena ( ponuda viša " cijena niža &.

pa preko nji# i na smanjenje do#otka.ri tome. $. Hudu!i da je @ P ) uslov svake ravnoteže. 3o je poznati uslov ravnoteže u makroekonomskim modelima. $. ne o o fluktuacijama industrije. >na nije monetarna kate orija. )klonost privrede ka punoj zaposlenosti. kao i automatizovano uspostavljanje unutrašnje i spoljne ravnoteže eliminiše ulo u države iz privredno života. I' . da spontano djeluje i da vra!a industiju u stanje ravnoteže. ekonomija je. ve! smo pomenuli da do#odak zavisi od kamata koje na do#odak djeluju indirektno.a je dohodak o/adaj'*a . porast cijena podstiče investicije. svaka tačka na @) krivulji 71 . .'nk !ja ka#a&a . &o. @nvesticije su funkcija očekivano profita i kamatne stope. . odnosno ' K I &. ( vrijeme kriza. odnosno privrede. @z ove formule slijedi I K & . %M MODE% I' MODE% . onda su i investicije jednake štednji ( 3 C :. 9eoklasična teorija 'avi se u lavnom pitanjima opšte nivoa cijena i ekonomskim fluktuacijama. preko investicija. (z date nadnice i punu zaposlenost. dok porast kamata utiče na smanjenje investicija.0'o to a ne možemo ovoriti osta'ilnoj ravnoteži. uvijek na nivou pune zaposlenosti. ) vremena na vrijeme javljaju se i takvi do a4aji koji ne dozvoljavaju automatizam tržišta. onda je ' K $ L I . privreda uvijek proizvodi toliko ro'e koliko ima doma!e potražnje. po njima. multiplikativno se odražava na veličinu do#otka. ponuda. Z+o. $alje. pa pošto je & K $ L I. potražnja i cijene ne djeluju onako kako se to od nji# očekuje. 9eoklasičari nisu pridavali pose'an značaj potpunoj zaposlenosti.olazni o'lik makroekonomsko modela zatvorene privrede je & K $ L I ( do#odak je jednak z'iru potrošnje i investicija &. $. 3aj se odnos do#otka. kao u kejnzijanskoj ekonomiji. jer je ' K & . 1amata je kate orija koja je povezana sa realnim sektorom privrede.ošto je sve što se ne potroši iz do#otka jednako štednji. . dok porast kamatne stope destimuliše investicije.romjena investiciono multiplikatora. 0'o fleksi'ilnosti cijena i nadnica. odnosno doma!e proizvoda i kamata ( uz uslov I K ' & u makroekonomskoj teoriji naziva I' kri/om. odnosno uopšte promjena investicija.

koje uz datu kamatnu stopu osi uravaju ravnotežu @ P ). do'it !emo jednu tačku @) krivulje. s o0a d< )EE GE OE >E 6E ' )E G I' kri/ul+a O > 6 )EE 6EE 7EE >EE PEE OEE FEE :rafik :rafik :rafik :rafik do3o.ovučemo li okomito na rafik DdE iz rafika DcE za nivo do#otka od 8CC. do'it !emo niz tačaka @) krivulje. . )vaka tačka 75 . . odnosno " @) krivulju. s o0a a< . da 'i se ostvarila ravnoteža natržištu rada investicije moraju 'iti 6C. pa je i štednja jednaka 6C. 9a temelju funkcije štednje vidimo da je štednja od 6C na nivou do#otka od 8CC. :rafičku analizu ravnoteže na ro'nom tržištu predstavit !emo preko četiri rafikona. te povučemo li #orizontalno iz rafika DaE za kamatnu stopu od 8F. )EE 6EE 7EE >EE PEE OEE FEE do3odak DaE predstavlja funkciju investicijaK D'E predstavlja uslov ravnoteže @ P )K DcE predstavlja funkciju štednjeK i DdE predstavlja odnos doma!e do#otka i kamate. !dn+a -< )E G O > 6 6E >E OE GE )EE )6E I )EE GE OE >E 6E 6E >E OE GE )EE )6E IK' in/!s. kam. 9a primjer:ako je kamata na tržištu 8F. !dn+a *< kam. koje pokazuju različite nivoe do#otka. in/!s.predstavlja ravnotežni doma!i proizvod. *ko nastavimo proračun.

0!kula*i+ska 0o ra2n+a -a no$ e#. odnosno tržištu kapitala. odnos špekulacijske potražnje za novcem i kamatne stopeK :rafik D'E prikazuje ukupnu novčanu masu. 0o ra2. 0o ra2n+a uku0na no/4ana masa ransak.0!kula*. '& ili promjenom kamatne stope. s o0a rans.dje % /(ed%&a$"ja &(an%ak !j%k' ! )/ek'"a !j%k' /o&(a6nj' -a no$ e#. uslov ravnoteže na novčanom tržištu je da ponuda novca 'ude jednaka potražnji za novcem.!n!%ana je kao ransak*i+ska ! . @k'/na /o&(a6nja -a no$ e# de. P > 7 6 ) 6P PE FP )EE )6P )PE )6P )EE FP PE PE 6P PE FP )EE )6P )PE . )PE 6EE 6PE 7EE 7PE do3odak :rafik DaE pokazuje špekulacijsku potražnju za novcem. *ko postoji fiksna ponuda novca M. što pokre!e sile uravnoteženja pa se ravnoteža uspostavlja: a& ili promjenom do#otka. *< kam. a< -< kam. s o0a d< )6P )EE FP PE 6P PE )EE )PE 6EE 6PE 7EE 7PE P > 7 6 ) D PE )EE %M kri/ul+a $ do3o. tj. %M MODE% @stovremeno sa ravnotežom na tržištu ro'a postoji i ravnoteža na tržištu novca. . tj.izvan te krivulja pokazuje da ne postoji ravnoteža. a M uku0nu 0onudu no/*a. odnos transakcijske potražnje i ukupne novčane maseK :rafik DcE predstavlja krivu transakcijske potražnje za novcemK i 7= . % K M. 0o r.

koja je.7 prema 'eskonačnosti. one se zajednom mo u predstaviti na slijede!i način: kam s o0a I' KRIV@%JA %M KRIV@%JA A D do3odak :&< & K I'W & K %M" !. *ko je.7F. .3e. (z tu kamatnu stopu. na nivou kamatne stope od 8F. na primjer. @z ovo a proizlazi ravnotežni nivo kamatne stope koje o'ez'je4uje ravnotežu i na ro'nom i na novčanom tržištu. *ko se na ro'nom tržištu javlja jednakost @) krivulje.7 jedinica " tada transakcijska potražnja iznosi sve a =7. špekulacijska potražnja je %7. *ko je špekulacijska potražnja za novcem 157. >d'ijemo li to od ukupne novčane mase. a uz tu kamatnu stopu.7F. 0a svaku nacionalnu ekonomiju može se izračunati makroekonomska ravnoteža. špekulacijska potražnja je #orizontalna i kre!e se od %7. na kojoj je N P M na svakoj tački na krivoj. 0ato NM kriva ima lom u tački $. >va kamatna stopa predstavlja tzv. na nivou kamatne stope od C.o ledamo li pažljivo ove analizirane ravnoteže. iz ti# =7. iz ti# 1CC jedinica raspoloživi# za finansiranje može se ostvariti doma!i proizvod ( do#odak & u iznosu od 5CC. tada nema špekulativne potražnje. odnosno " NM krivulju. (z datu 'rzinu opticaja novca. .7. $o sada smo odvojeno analizirali ravnotežu na ro'nom i novčanom tržištu. *ko je kamatna stopa 8F ili viša.:rafik DdE predstavlja ravnotežu na novčanom tržištu. (z datu 'rzinu opticaja novca.renesemo li na rafik DdE podatke iz rafika DaE i DcE. 78 . . koji istovremeno označavaju ravnotežu i na ro'nom i na novčanom tržištu. 0ato NM kriva ima lom u tački I. špekulacijska potražnja za novcem je 57. recimo.retpostavimo da je kamatna stopa na tržištu =F. kamatna stopa C. možemo uočiti da se pojavljuje pad vrijednosti kamatni# stopa i do#otka " odnosno doma!e proizvoda. transakcijska potpuno nestaje.7 jedinica raspoloživi# za finansiranje može se ostvariti doma!i proizvod ( do#odak & od najviše 77.a /(o!-"a-! da je I' K %M. 157. (z datu 'rzinu opticaja novca. do'it !emo NM krivulju. pa je u intervalu od C do 77 jedinica #orizontalna. tada se ostvaruje maksimala doma!i proizvod od 57C jedinica. 1amku lik/idnos i. pa se cjelokupna ponuda koristi za finansiranje poslovni# transakcija. ( tački * nalaze se o'je ravnoteže. do'it !emo transakcijsku potražnju za novcem koja iznosi 1CC. a na tržištu novca NM krivulje.

*ko je 'rzina sta'ilna. ve!ina promjena proizlazi iz promjena Ientralne 'anke. a du oročno veritkalna. >na zastupa mišljenje da je nominalna a re atna tražnja primarno pod uticajem promjena u ponudi novca. V +(-!na o/&! aja. O+!3no. kratkoročno. P(e !-n!je. )ada možemo s#vatiti kako neki ekonomisti koriste pojam 'rzine da 'i o'jasnili ukupan nivo cijena. novac je neosjetljiv na kamate. >ni su istakli važnost monetarne politike u makroekonomskoj sta'ilizaciji. ( okviru modela a re atne ponude i potražnje monetaristi smatraju da je kratkoročna kriva a re atne ponude na lašeno strma. iste u kvantitativnom izrazu. >ve dvije pretpostavke su. >vaj pristup predpostavlja da rast novca odre4uje nominalni :9. Modernu monetarnu teoriju. tada!e količina novca odrediti nivo realno :9. +(-!n' o/&! aja no$ a de.MONETARIZAM I MONETARNA TEORIJA Monetarizam podrazumijeva da je ponuda novca ključna determinanta u kratkoročnim kretanjima nominalno društveno 'ruto proizvoda i du oročnim kretanjima cijena.o monetaristima. fiskalna politika je nevažna. 1vantitativna teorija novca ima dvije formulacije: a& Ais*3!ro/a < u kojoj se svaka promjena u količini novca odražava na cijenuK i 77 . . >na može o'jasniti zašto neke zemlje sa niskim rastom imaju umjerenu inflaciju. a cijene du oročno. 3a analiza djeluje u okviru kvantitativne teorije novca ( cijena &.rivatni sektor je sta'ilan. Jta je. kada je ko"!3!na no$ a $e"!ka ' odno%' na &oko$e /o&(o)nje.dje je P /(o%je3an n!$o !jena. D (ea"n! ANP. c& . +(-!na o/&! aja je #a"a. ali tre'a znati da kvantitativna teorija nova nije monetarizam. samo količina novca odre4uje realni :9. >va teorija smatra da se cijene kre!u srazmjerno ponudi novca. Masa novca u lavnom utiče na cijenu " du oročno ledano. $a 'i smo s#vatili monetarizam. cijene & tako4er su pod uticajem novca. sta'ilnost i pravilnost 'rzine opticaja novca. i oslanja sena teoriju 'rzine. a 'udu!i da je 'rzina sta'ilna. Monetarizam je temeljna teorija determinanti a re atne potrošnje. ANP:a /(e#a ko"!3!n! no$ a5 V K (NPMM. monetaristi smatraju da novac pokre!e proizvodnju tek neznatno i kratkotrajno. )uština monetarizma svodi se na slijede!e: a& . 3o je tzv.<a. !"! V K :P9D<MM.!n!)e#o kao o#je( 'k'/no. i 5. 1ljučna je pretpostavka da je 'rzina novca relativno sta'ilna i predvidljiva. '& Iijene i plate su relativno fleksi'ilne. Monetaristi tvrde da je . )pajaju!i ova dva o'ilježja monetarizma. ukratko !emo se osvrnuti na pojam -r1in! o0 i*a+a no/*a i opisati novu teoriju. poslije @@ svjetsko rata razradili su MI%TON ARIEDMAN i nje ovi sljed'enici. k/an i a i/na !ori+a *i+!na. lavni uticaj novca je na cijenu. :lavne makroekonomske varija'le ( proizvodnja. a M ko"!3!na no$ a. zaposlenost. zapravo. ako je 'rzina sta'ilna. jer. k/an i a i/nu !ori+u no/*a.. dok dru e zemlje sa 'rzim rastom imaju alopiraju!e cijene.<a. . monetarizam B >n se predstavlja kvantitativnom teorijom novca.ast ponude novca je prva determinanta rasta nominalno :9. z'o to a.#illipsova kriva relativno strma. $vije su 'itne pretpostavke monetarističko vjerovanja u novac: 1.

& K $ L I L (. to izaziva procvat monetarne ponude. što zajedno sa 'rzinom opticaja predstavlja ukupnu potražnju. $ru i razlo nelikvidnosti 'anaka je i restriktivna monetarna 76 . utiče i niz dru i# varija'li. kriza 1959<19==. >'je škole zanemaruju da a re atna ponuda nije zauvijek data. a da vlasnici imovine žele realnu imovinu. potražnja za akcijama. Alasnici kapitala žele se oslo'oditi viška otovine. proces supstitucije imovine usmjeren na kupovinu državni# o'veznica. a kejnzijanci vjeruju da na ekonomiju. 9ivo cijena je funkcija monetarne ponude i monetarne potražnj. 9ešto kasnije. 9ačin uskla4ivanja monetarne ponude i monetarne potražnje je dvojak " ili preko porasta tražnje ili preko tržišta novca i kamatne stope. dok monetaristi smatraju da su cijene i plate relativno fleksi'ilne.osljedica to a je da !e pri#od od o'veznica početi opadati. lo ično je da ista a re atna tražnja *$ daje različite rezultate u po ledu inflacije. Mriedman je redefinisao kvantitativnu teoriju novca kao funkciju monetarne tražnjeK kada Ientralna 'anka iza'ere ekspanzivnu monetarnu ponudu. 9eokejnzijanci tu restriktivnu monetarnu politiku ne pri#vataju ni danas.#illipsovu krivu. 7& Metod sa ledavanja inflacije ili sta flacije razlikuje se u o'je škole. 1ratkoročno.'& K!m-rid2ska /ari+an a k/an i a i/n! !ori+! " koja polazi od funkcije novca kao 'la a. ( tom slučaju. o'je škole uvažavaju . ( kejnzijanskom modelu. na primjer. >va varijanta kvantitativne teorije pretpostavlja da Ientralna 'anka osi urava nominalnu monetarnu ponudu. .o Mriedmanu. Hanke su postale nelikvidne z'o nepovjerenja deponenata. zamjenjuju!i je za o'like imovine koja donosi profit. 1e2nes se u početku zalaže za prolon irani 'um. prije sve a. . što podrazumijeva proces supstitucije imovine na principima mar inalne korisnosti.avnoteža sistema postoji kada su uskla4eni odnosi izme4u ponude i potražnje. što izaziva porast nji#ovi# cijena. tako da je kratkoročna *) krivulja otovo okomita. 7& 1e2nes o'jašnjava krize kao pro'lem nedovoljne potražnje. i pretpostavlja da vlasnik imovine ima u svom portfoliu 'arem dva o'lika imovine: novac i neke dru e ro'e ( ro'a ili vrijedonosni papiri &. a monetaristi od pune zaposlenosti. 0atim. (slov privredne ravnoteže je da je ukupna proizvodnja jednaka ukupnoj potrošnji. Monetaristi polaze od količine novca u opticaju ( M &. a re atna tražnja jednaka je z'iru lične potrošnje. i dovodi do porasta ukupne ekonomske aktivnosti. kejnzijanci polaze od nepotpune zaposlenosti ( odnosno. uz novac. . 8& (z takve pretpostavke. 5& ( o'je škole interakcija realni# i monetarni# faktora može se posmatrati na kratak i du i rok. zaposlenosti i sta'ilizacione politike. )ve to podstiče investicionu aktivnost. =& 1ejnzijanci i monetaristi najviše se razlikuju u onom elementu kojem nisu posvetili dovoljno pažnje " a to je a re atna ponuda i njeno ponašanje. investicija i državne potrošnje: A K $ L I L ( . 1ejnzijanci na lašavaju da je krivulja *) relativno vodoravna na kratak rok. Monetaristi na lašavaju ulo u ponude novca na a re atnu tražnju. odnosno potrošnje ( pose'no investicione &. odnosno " djelovanja kamatne stope na investicionu potrošnju. odine 'ila je.<u. i pri niskom :9. ukupna proizvodnja jednaka je A' K AD. *ko 'i smo pokušali napraviti pre led sličnosti i razlika izme4u kejnzijanske i monetarne teorije. . od nezaposlenosti &. *ko je.rocesselekcije se nastavljaK uve!ava se. mo li 'i to sažeti na slijede!i način: 1& >'je ekonomske teorije 'ave se u lavnom pitanjima a re atne tražnje. kao i monetaristi. a nakon to a pri#vata restriktivnu monetarnu politiku. 6& 1od monetarista uticaj monetarne politike odvija se preko portfolio " selekcije. kriza likvidnosti. na primjer. cijene ti# o'veznica !e porasti. a du oročno o'je ovore o inflaciji i o cijeni pune zaposlenosti.

( skladu sa tim pristupom adaptivni# očekivanja. Miksna stopa rasta novca ( od = do 7F odišnje & eliminisala 'i nesta'ilnosti iz moderne ekonomije.azradili su je RO8ERT %@KA'. odine. >ni u nesi urnom privrednom sistemu formiraju svoja inflatorna očekivanja na 'azi iskustva.rva pretpostavka znači da ljudi svoja očekivanja 'aziraju na naj'oljim dostupnim informacija. 0roi1/odn+a KEJNZIJAN'KI PRI'T@P A' 0o !n*. RA$IONA%NA OJEKIVANJA . da ljudi koriste sve dostupne informacije. potrošači. NI% VA%AN' i RO8ERT 8AR%O. 5& racionalni. >ni na lašavaju ulo u očekivanja. i fleksi'ilni# plata i cijena u makroekonomiji.politika. odnosno vrijedonosne papire na tržištu novca. uslijed če a su 'anke prodavale svoju imovinu. >ni s#vataju da je privatna ekonomija sta'ilna. na primjer. stvarne i očekivane inflacije ekonomski su'jekt projicira u 'udu!nost. @skustvo o razlici izme4u. ou 0u AD AD r!alni ou 0u D D Monetaristi su odi rali značaju ulo u u o'likovanju ekonomske politike. *i+!n! :P< MONETARI'TIJKI PRI'T@P *i+!n! A' :P< 0o !n*. Monetaristi često pri#vataju politiku slo'odno tržišta %AI''ER AAIRE ( franc. >na podrazumijeva: prvo. 3ime su na lo o'orile vrijednost ti# vrijedonosni# papira i izazvale krizu. Makroekonomija racionalni# očekivanja slična je klasičnom makroekonomskom pristupu. i dru o " da su plate i cijene fleksi'line. ali da država ima desta'iliziraju!e dejstvo. RATEH NKO%A Mada ve!ina makroekonomista vjeruje da sistematska ekonomska politika može uticati na nezaposlenost i proizvodnju. 77 . . >ptimalna monetarna politika uspostavlja rast ponude novca na fiksu stopu. Ada0 i/nu . :lavni doprinos im je za ovaranje mješoviti# pravila umjesto diskrecione monetarne i fiskalne politike. . TOMA' 'ARDŽENT. a dru a znači da se cijene i plate 'rzo prila o4avaju ravnoteži ponude i potražnje. ( okviru škole očekivanja možemo ovoriti o tri osnovna pravca: 1& adaptivni. ekonomski su'jekti ( radnici. i proizvo4ači & suočeni su sa nedovoljnim ili nepouzdanim informacijama. i odražava takvu stopu kroz sve ekonomske uslove.kolu u ekonomsku teoriju uveo je KA(AN 1976. pustiti na voljuK čita se lese fer &. i =& pluracionalni. iz to standardno pravca izdvaja se jedan radikalno novi: to su racionalna očekivanja ili nova klasična ekonomija.

&e na /e(. a ekonomska politika u'i prostor za 'ilo kakvu sta'ilizacijsku politiku. )ta'ilizacijska politika. pokušaji vlade da utiče na proizvodnju i zaposlenost 'ili uzaludni. +konomija se kre!e od tačke * prema tački H. P3. politikom a re atne tražnje ne može se uticati na na nivo zaposlenosti. 3eoretičari .*3+/ školi. H i I.rema .k T $ @ @S 0rirodna s o0a n!1a0osl!nos i .rva se tiče efekata ekonomske politike. te da se privredni su'jekti njima unaprijed. a nezaposlenost pada.retpostavka o fleksi'ilnim cijenama i platam podrazumijeva da je jedini način na koji ekonomska poitika može uticati na proizvodnju i zaposlenost iznena4enje. . . misle!i da su im porasle realne zarade odlučuju više raditi. 0a razliku od adaptivni#. )a racionalnim očekivanjima i fleksi'ilnim cijenama i platama.o(#a !ja. . @skustva adaptivni# očekivanja pokazala su da postoji mo u!nost po rešne procjene. (a !ona"na o3ek!$anja ( RATEH ) %' &ak$a o3ek!$anja koja %e +a-!(aj' na /e(. (potre'a matematički# modela i ekonometrije pomaže da se pozicije ekonomsko sistema predvide perfektno. a samo u slučaju iznenadno šoka. 3ačka H nastaje kad inflatorni šok podiže plate iznad očekivano nivoa. .rema racionalnim očekivanjima makroekonomije. .#illipsova kriva je vertikalnaK me4utim. tako da se na kraju sve završava na istom ili višem stepenu inflacije ( konjukturni ciklus &.#illipsova kriva nastaje z'o po rešno s#va!eni# realni# plata ili relativni# cijena. po nji#ovim pretpostavkama. anticipirana vladina politika ne može uticati na proizvodnju i zaposlenost. :reška se 'azira na nedovoljnom poznavanju ekonomske strukture i nedovoljnim informacijama. . s o0a 0oras a 0la a D U0ra/aV P3illi0so/a kri/a A 8 0ri/idna kra koro4. 0a#valjuju!i tome.rivreda je uvijek na nivou pune zaposlenosti. na primjer.1961. odnosno državna intervencija je nepotre'na o'zirom da se sve akcije države mo u predvidjeti.*3+/ to potpuno od'acuje. Monetaristi i . 3eorija racionalni# očekivanja ima dvije važne implikacije na ponašanje makroekonomije. Me4u njima značajna razlika je 'aš u tome što monetaristi dozvoljavaju mo u!nost primjene .#illipsovu krivu provučenu kroz tačke *. mo u!e je korištenje .#illipsove krive. privredni su'jekti mo u 'ez reške predvidjeti akcije ekonomske politike. .#illipsove krive na kratak rok. možemo vidjeti i privdnu . . monetarnom ekspanzijom. Makroekonomisti realni# očekivanja tvrdi da 'i slo'odne odluke tre'alo 7% . i uskladiti očekivanja sa stvarnom stopom inflacije.adnici su z'unjeni. odnosno odma# prila o4avaju. ali to je teško izvodljivo. na primjer očekivane inflacije. perfektnim informacijama i perfektnim pro nozama i ponašanju privredni# su'jekata.rividna . jer ljudi anticipiraju ( predvi4aju & vladine ekonomske stimulacije.*3+/ se zasniva na perfektnoj konkurenciji. dok .*3+/ škola se u dosta elemenata slažu.*3+/a pokazuju da 'i.ek&noj do%&'/no%&! %$!h (e"e$an&n!h !n. . izazvano .ek&no# /o-na$anj' ekono#%ke %&('k&'(e na !ona"ne /(!$(ede.#illipsova kriva je vertikalna. odine JOHN MI%% uveo je analizu ra*ionalni3 o4!ki/an+a.

Mno i su erišu da se cijene kre!u sporije kao od ovor na šokove.ristaše ekonomije ponude vjeruju da je krivulja a re atne ponude otovo verikalna. ne o na promjene u a re atnoj tražnji. fleksi'ilne cijene na tržištima ve! su se prila odile tim do a4ajima. 9ezadovoljni kejnzijanskim pristupom. o'ično se tvrdi da su predvi4anja konjukturni# ciklusa po rešna. štednja i poduzetništvo.*3+/ ekonomisti o'ično kritikuju z'o postavke o fleksi'ilinim cijenama i platama. a& ods u0an+! od K!Rn!sa: kejnzijanska ekonomija tvrdi da. promjena cijena nafte i sl. kratkoročno. tu je i PA@% $RAI( RO8ERT' & na lašavale su podsticanje ljudi na rad. čini se da je utemeljena na klasičnom stajalištu ekonomije. @ako nova teorija nije 'ila jasno iskazana. pa time pomaklo krivulju a re atne ponude udesno. reforma re ulative i smanjeno oporezivanje do#otka od kapitala. . i tre'ala 'i u potpunosti iz'je avati diskrecionu ekonomsku politiku. u vrijeme kada tvorci ekonomske politike počnu rea ovati na do a4aje ( na primjer rat. ( analizi *$ i *) snižavanje poreski# stopa pove!alo 'i zaradu nakon od'itka poreza od kapitala i radaK više zarade po od'itku poreza potakle 'i ve!u ponudu rada i kapitala. pa tvrdi da output jače rea uje na motivacije. EKONOMIJA PON@DE +konomija ponude pojavila se prvi put 1979. 0'o to a.ove!anje inputa inovacija pove!alo 'i rast potencijalno outputa. koja predstavlja odnos izme4u poresko optere!enja i motiva za proizvodnju. poput superkompjutera.o'ornici ekonomije ponude ističu u'itak motivacije do koje dolazi kada su porezne stope visoke. Makroekonomske politike tre'ale 'i se usmjeriti na pove!anje du oročno ekonomsko rasta. a ne na kratkoročnu ekonomsku sta'ilizaciju. . . kejnzijanci svojom pretjeranom zaokupljenosti upravljanjem potražnjom zanemaruju uticaj porezni# stopa i motivacije na a re atnu ponudu. Jkole ekonomije ponude ( osim Naffera.iz'je avati.*3+/u je osporavanje tvrdnje o u ra4ivanju najnoviji# pro noza. odine. 1ejnzijanci vjeruju da se monetarna i fiskalna politika moraju upotrije'iti za 'or'u protiv nezaposlenosti i inflacije. što označava od ovaraju!e prinose koje donose rad.o njima. tako da 'i ne ativni potresi naneseni a re atnoj tražnji imali samo male i kratkotrajne uticaje na output " najve!i dio efekata restriktivne monetarne politike odnosio 'i se na cijene. često se ovori o nerealnim očekivanjima i po rešnim procjenama i odlukamaK i tre!e. ali tržišta tada nisu u ravnoteži. >ni smatraju da tvorci ekonomske politike ne mo u 'olje pro nozirati ekonomska kretanja od privatno sektora. zajedno sa višim stopama inovacije i produktivnosti. nacionalni output i zaposlenost prvenstveno odre4uje a re atna tražnja. &. '& No/i na#lasak na mo i/a*i+i: dru a teza ekonomije ponude 'ila je ulo a motivacije. i počiva na %AAEROVOJ ( ARTH@R %AAAER & krivi. +konomija ponude ima tri središnja o'ilježja: odstupanje od kejnzijanske politike upravljanja potražnjom. . štednju. umanjivale su ulo u upravljanja potražnjom i predla ale velika smanjivanja poreza kako 'i se promjenio smjer sporo privredno rasta i opadanja rasta produktivnosti. na lasak na motivaciji i efektima ponude i za ovaranje veliki# smanjivanja poreza. poreze i faktorske prinose nakon od'itka poreza. Aladina politika može samo po oršati stanje. krajem 7C<ti# odina // vijeka neki ekonomisti za ovaraju stavljanje ve!e na laska na faktore koji mo u pove!ati rast u potencijalnom outputu faktora " kao što su pove!ana štednja i investicije. $ru i pri ovor . 3eoriju . 79 .

0a ovornici ekonomije ponude za ovarali su. sniziti porezne pri#ode. umjesto da manipuliše a re atnom potražnjom. kao *rt#ur Naffere. u tački $. uticaj stvarno :9. >ni vjeruju da su vlade. >no se temelji na slijede!em: reforme 'i tre'ale po'oljšati motivaciju snižavanjem poreski# stopa na zadnji dolar do#otka ( ranične poreske stope &K poreski sistem tre'ao 'i 'iti manje pro resivan ( odnosno. %C . 6C<ti# i 7C<ti# odina // vijeka koristile poreze da pove!aju pri#ode ili potaknu potražnu. koje se ponekad naziva Dsnižavanje poreza ekonomije ponudeE.<a 'it !e razmjerno umjeren. tre'ao 'i olakšati poresko optere!enje za pojedince sa visokim do#otkom &K i da 'i sistem tre'ao 'iti osmišljen da podstiče produktivnost ili ponudu . c& sni2a/an+! 0or!1a: po'ornici ekonomije ponude vjeruju da je ulo a poreza u djelovanju na a re atnu tražnju prena lašena. ____ (B&. visoke stope poreza snižavaju poreznu 'azu z'o niže razine privredne aktivnosti. kao na slici. 3o pove!anje inputa pove!ava potencijalni output. )tvarni :9. tako4er. zanemaruju!i pri tome uticaje pove!anja poreza na motivaciju. (ticaj politike čiste ponude: efekat jedno #ipotetsko pro rama ekonomije ponude pretpostavlja da je neto efekat to pro rama 'io pove!anje ukupne ponude inputa kao što su rad i kapital.*i+!n! P D0 D0Y D A' A'C 8 $ AD ) 6 7 7"6 7"> > realni :9. mijenja se od H do I (B&.olitika ekonomije ponude 'it !e najefikasnija kada se ekonomija ponaša na otovo klasičan način. navode da visoke stope poreza mo u. %af!ro/o+ kri/ul+i. i radikalno restruktuiranje porezno sistema. *ko 'i se desilo da kriva *$ siječe krivu *) na njenom otovo okomitom dijelu. te pomiče krivu a re atne ponude ( *) & prema van.rije čiste politike. 9eki za ovornici ekonomije ponude. D ( u CCC & . *ko je privreda na ravnom dijelu *). . . potencijalni output je R p P =5CCK značajno pove!anje *) podiže potencijal na RpL P =8CC. zapravo.rema tzv. ako se *$ ne promijeni.

3ako. >na polazi od motivacije i privatne inicijative poduzetnika. mora stvarati potražnju. ali je time podsticala inflaciju. +konomija ponude insistira i na državnoj investiciji. Monetaristi su pažnju usmjerili na podešavanje monetarne ponude sta'ilnoj funkciji monetarne potražnje. one su motor rasta.rije ne o što se pojavila ekonomija ponude. . statističke studije na ovještavaju da u razdo'lju do 1C odina lavni uticaj na stvarni output dolazi preko uticaja na a re atnu tražnju. >vakva smanjivanja poreza pove!avaju realni :9. uz smanjeno prisutvo države. a kod pristalica ekonomije ponude. uz istu ili višu stopu inflacije. terapija se sastoji u restriktivnoj finansijskoj politici koja je poslije @@ svjetsko rata izazvala sta naciju. pri čemu se pretpostavlja da smanjenje poreza podstiče privatnu inicijativu. 0a razliku od ovi# škola. investicione politike. ( suštini. . 0a razliku od 1e2nesove ekonomije i monetarizma koji se 'aziraju na potražnji. +konomija ponude i ekonomija potražnje do'rim se dijelom poklapaju kada je riječ o investicijama. ( konceptu ekonomije potražnje. dakle. kao i kejnzijanci. pokretač investicija. a u konceptu ekonomije ponude pokre!e i# štednja i očekivani profit. ekonomska misao je rješenje pokušala prona!i u okviru postavki monetarizma. Me4utim. nji# pokre!e potražnja. ekonomija ponude insistira na liječenju inflacije i sta flacije. ekonomija ponude okrenuta je proizvodnji. akumulacije kapitala. proizvodnja je funkcija potražnje. @stovremeno. +konomija ponude proučava smanjivanje poreza kao mjeru za 'oru sa privrednim teško!ama. u kojoj je lavni elemenat proizvodnja. ( o'a koncepta. @ oni su. 9ajčeš!e se interpretira tako da se u centar pažnje stavi poreska politika. potražnja je %1 . proizvodnje i zaposlenosti. 3ako je cijena inflacije 'ila dosta visoka. time pomiču!i krivu *) do *)L. ako niži porezi motiviraju ve!e količine rada ili kapitala.. pošli od pretpostavke da !e proizvodnja i produktivnost re ulisati sami se'e. ali istovremeno želi djelovati na monetarnu politiku uticajem na proizvodnju. ekonomija ponude samo dijelom se može svoditi na ulo u fiskalne politike. te pove!ava output. i može pove!ati potencijalni output.ri tome nisu ni pokušali zaviriti u unutrašnjost monetarne potražnje. )manjivanje poreza ima dva efekta: premješta krivulju *$ do *$L. ali se s njom ne može poistovjetiti. )nižavanje poreza pove!ava a re atnu potražnju i portošnju. +fikasnost ekonomije ponude zavisi od fiskalne i monetarne politike. ali u razumnoj mjeri. 1e2nesova ekonomija je ekspanzivnu ekonomsku politiku usmjerila na podsticanje privredno rasta. ekonomija ponude svoj konzept 'azira na sla'ostima 1e2nesove i monetarne škole. >na je. . 1od 1e2nesa. >na pristupa liječenju inflacije re ulisanjem monetarne politike. motivacije za revitalizaciju privrede kao cjeline.$i+!n! P AD ADC A' A 8 (NP D )lika: koristi se analizom *) i *$ da 'i pokazala uticaj snižavanja poreza u okviru ekonomske ponude. >tuda i stav monetarista da su cijene i inflacija monetarni fenomeni.rema neokejnzijancima. 1oncept ekonomije ponude mora podsticati privredni rast i suz'ijati inflaciju. >na fokus svoje analize pomiče na inflaciju i privredni rast.

i nacionalni proizvod počinje rasti sporije od stope rasta stanovništva. 1ako stanovništvo nastavlja rasti.rotiv inflacije ekonomija ponude 'ori se ne samo finansijskom politikom. $ok je kod 1e2nesa ulo a novca pasivna. S$e dok %' nadn! e $!)e od e. u ekonomiji ponude ona je značajna. ve! i pove!anjem proizvodnje. Iijene i outputi zavise isključivo od rada. dok je u ekonomiji potražnje štednja destimulator rasta. )a oskudicom zemlje počinje da se računa i zakup.-!%&en !ja"no# #!n!#'#'. -oš je klasična ekonomija tražila o'jašnjenje evolucije outputa i nadnica. @z ovo procesa TOMA' MA%T@' izvukao je zaključak da populacijski pritisci mo u dovesti ekonomiju do tačke dje !e radnici 'iti na minimalnom nivou opstanka. >d početka 19<to vijeka. >n se smatra lavnom ekonomskom i politikom cijena svi# zemalja u svijetu. . $akle. što znači i rast realni# plata i pove!anje životno standarda. i z'o to a je u nje ovom učenju izražena ulo a države. /u nisu uzeli u o'zir te#nološke inovacije koje mo u prevladati zakon o opadaju!im prinosima. dok se usmjeravamo na a re atnu ponudu koja predstavlja centralno pitanje i za kratkoročni i za du oročni razvoj privrede. Adam 'mi 3 je u svom djelu D@straživanje prirode i uzroka 'o atstva narodaE dao neku vrstu priručnika ekonomsko rasta. što dovodi i do pada realni# nadnica ( u isto vrijeme. troškovi zakupa zemlje se pove!avaju &. $u oročno ( 1C odina ili duže &. ( o'a koncepta. 3akva ekonomija zasniva se na radno+ !ori+i /ri+!dnos i K du oročne krivulje ponude jednostavne su vodoravne crte na nivou prosječni# troškova rada koji odre4uju cijene. 0apočeo je od #ipotetično zlatno do'a. poreskom politikom se podstiče tražnja. ( osnovi ekonomije ponude je privatni poduzetnik. sve dok se postoje!a zemlja ne pojavi kao posljedica rasta. ako se želi sta'ilnost. ( 1e2nesovom konceptu. MAKROEKONOMIJA OTVORENE PRIVREDE I%I. %&ano$n!)&$o *e %e /o$e*a$a&!2 S&a+!"an n!$o %&ano$n!)&$a je %a#o na n!$o' kada %' nadn! e jednake e. 1e2nes je 'io optere!en pove!anjem zaposlenosti. 1e2nes je makroekonomist. i zlatno do'a u kojem je važan samo rad !e nestati. što znači da se ro'ama tr uje po cijenama koje su proporcionalne količini rada potre'no za nji#ovu proizvodnju. 'ilo je usmjereno prvenstveno na ulo u a re atne tražnje u odre4ivanju outputa. i prije ne o se mo lo ovoriti o pojmu kapitala. sva zemlja !e vremenom 'iti zauzeta.funkcija proizvodnje. 3o je širenje ranica proizvodni# mo u!nosti nacije. a re atna ponuda je lavni faktor koji stoji iza privredno rasta. i cijena. kada je zemlja 'ila dostupna svima 'esplatno.azlo tome je djelovanje zakona o opadaju!em prinosu.-!%&en !ja"no.retpostavke rasta u konceptu ekonomije ponude su akumulacija i štednja. >skudica %5 . rast ukupno outputa per capita. >vi Mal uso/i 1akoni o s ano/ni. . O8I%JEŽJA ZEM%JE KOJA 'E NA%AZI @ ME?@NARODNOM OKR@ŽENJ@ PRIVREDNI RAZVOJ $osadašnje proučavanje kretanja u ukupnom outputu. a kako je zemlja 'esplatna. ona je prvenstveno ekonomsko karaktera. 1ratkoročno me4uso'no djelovanje a re atne ponude i a re atne potražnje odre4uje nivo outputa. )tanovništvo se može pove!avati. nezaposlenosti. i predstavlja ekspanziju :9. ponuda i potražnja moraju 'iti uskla4ene. 3o je 'ilo vrijeme kada se računao samo rad. a kod ekonomije ponude poreskom politikom podstiče se proizvodnja. uz doziranu ulo u države i makroekonomske politke.<a jedne zemlje. ljudi se jednostavno šire na nove prostoreK nacionalni proizvod se pove!ava sa pove!anjem stanovništva. poduzetnici i kapital počinju voditi lavnu riječ. . utiče na iskorištenost kapaciteta i na kretanje cijena i inflacije. #!n!#'#a.

3o je princip opadaju!e prinosa primjenjen na kapital. te 'i predstavljao pomak prema ore i lijevo. analiziramo ulo u kapitala u procesu rasta.rije ne o što vidimo kako ti faktori utiču na ekonomiju. @ od%'%&$' &ehno"o)k!h /(o#jena /o$e*anje ka/!&a"e o/(e#"jeno%&! %&$a(a /o$e*anje o'&/'&a /o (adn!k'. odine. vidjet !emo da su upravo one dovele do o romni# pove!anja proizvodni# mo u!nosti u zapadnoj +vropi. >sim to a. (ključimo li u model te#nološke promjene. %#anjenje -a(ada od ka/!&a"a. koji 'i uništio značajan dio kapitala. r D A 8 a ' E ' ' ! A D ka0i al 0o radniku KM% r!alna nadni*a 0o radniku T a< r f -< (!om! ri+ska anali1a n!oklasi4no# mod!la : lijeva slika " odnos izme4u količine kapitalapo radniku na Q<osi i realno kamatnjaka na 2<osiK krivulja $$ je silazna pri datom inputu rada. Ka0i al %e %a%&oj! od &(ajn!h /(o!-$odn!h do+a(a koja %e '/o&(e+"ja$aj' -a !-(ad' d('. *kumulacija kapitala pove!ava proizvodnju i nadnice. osvrnimo se ukratko na neoklasični model ekonomsko rasta. i da uvijek postoji puna zaposlenost.!h do+a(a ( &$o(n! e. Model opisuje ekonomiju čiji je output rezultat djelovanja dva faktora: kapitala i rada. 9aj'olju formulaciju ovo modela dao je RO8ERT 'O%OT. /o$e*anje nadn! a. 1apital i te#nološke promjene su novi sastavni dijelovi neoklasično modela. $akle. a realni kamatnjak pada. a industrijska revolucija donosi strojeve koji pove!avaju ukupan output. %= . 3ako su tržišne privrede ušle u // vijek sa akumulacijom kapitala i novostvorenim te#nolo ijama kao centralnim elementom i faktorom privredno rasta. akumulacija kapitala prisiljava ranični proizvod kapitala na opadanje. 3ačka + predstavlja smanjenu želju za štednjom koja asi dalju akumulaciju.zemlje nije postala pretjerana. a zatim sve manji i manji. do'itnik 9o'elove na rade za ekonomiju 19%7. jer se najvrijedniji investicioni projekti prvi iz ra4uju. *merici i -apanu. Ae!a kapitalna opremljenost privrede pomiče se prema dole i desno na ranici faktorske cijene . k'*e. . ( slučaju rata. ali umanjuje stopu zarade od kapitala. pa zatim dolazi investiranje manji# preduze!a &. što pokazuje strijelica na krivulji potražnje. odnosno pove!anja kapitala po radniku. )) kriva pokazuje nivo kamatnjaka na kojoj je neto štednja jednaka ___.retpostavka je da u privredi vlada potpuna konkurencija. nadnice 'i se smanjile. 3aj 'rzi tempo investicija snižava zaradu od kapitala i realnu kamatu. $esna slika " ranice faktorske cijeneK ranica pokazuje odnos izme4u konkurencijski odre4ene visine nadnice i konkurencijski odre4eno realno kamatnjaka. autoputevi < dakle infrasturktura. *ko pretpostavimo da je te#nolo ija konstantna. o/(e#a ! -a"!he ) . a& dodavanjem više kapitalni# do'ara nekoj stalnoj količini radne sna e ( ako nemate#nološke promjene dovest !e do opadaju!i# prinosa kapitala. pove!anje kapitalne opremljenosti do a4a se kada količina kapitala raste 'rže od radne sna e. nadn! e !#aj' &enden !j' (a%&a %a /o$e*anje# ka/!&a"ne o/(e#"jeno%&! . )tope zarada od kasniji# investicija su niže ( #idro radnja. odno%no %#anjenje (ea"n!h ka#a&a. realni kamatnjak pada. a realni kamatnjak 'i porastao. nadnice rastu. . ( procesu ekonomsko rasta na lašava se potre'a pove!anja kapitalne opremljenosti.

kapital po radniku. 0'o to a je odnos štednja " investicija središnji pro'lem privredno razvoja. P(e#a &o#e.<a i d#otka po stanovniku. *ko se ti strani zajmovi neefkiasno troše. inostranom štednjom. ritam te#nološki# promjena dovoljno je 'rz da neutralizira smanjivanje zarade od kapitala održavaju!i stope kamata i profita nepromijenjenim. .rvu takvu analizu izvršio je E. definisan je udio pojedini# faktora u privrednom razvoju neke zemlje. tako da se može posti!i pove!anje outputa sa istom količinom inputa ( rada i kapitala & . a na pove!anje ula anja kapitala C.orast zaduženosti u inostranstvu jednak je višku investicija nad doma!om akumulacijom. dok nadnice postepeno rastu. $akle. dok je porast produktivnosti faktora doprinio sa C. >ne. Ino$a !je /o$e*a$aj' /(od'k&!$no%& ! 'k!daj' -akon o o/adaj'*e# /(!no%' .8=F. )to a je politika zaduživanja sasatavni dio makroekonomske politike. nerazvijene zemlje posežu za inostranom štednjom. ( tome najve!i udio ima porast znanja ( C.ak&o(a !G!"! /o$e*anje# nj!ho$e /(od'k&!$no%&! .ast proizvodni# kapaciteta uslovljava i investicije koje se finansiraju štednjom. od če a na pove!anje ula anja rada otpada 1. .77F. .9=F. 3i pomaci udesno vremenom omo u!avaju ve!u produtkivnost nadnice. dolazi do smanjenja stope rasta. a ranica faktorske cijene od ff do fLfL i fLLfLL.9=F. a realna kamata ne mora opadati. Maksimalni proizvodni kapacitet privrede u datom trenutku odre4en je količinom i kvalitetom postoje!i# proizvodni# faktora kojima zemlja raspolaže. . $ 'i pove!ali investicije. ( istorijskoj perspektivi. odine iznosio 5.DENI'ON za privredu )jedinjeni# $ržava. (a%& %e #o6e o%&$a(!&! !"! /o$e*anje# $e"!3!ne /(o!-$odn!h .adi postizanja što ve!e tempa privredno razvoja. 3om rastu doprinijela su ula anja proizvodni# faktora sa 5F. >n je utvrdio da je rast realno :9. do 1977.A. 1ada do4e vrijeme otplate du a. %8 .<a u periodu od 1959. 1ao rezultat te#nološko napretka. 3eorija privredno razvoja 'avi se istraživanjem me4uzavisnosti ekonomski# varija'li koje odre4uju du oročni potencijalni razvoj neke zemlje " dakle. (kupne se investicije finansiraju doma!om štednjom i zaduživanjem u inostranstvu " dakle. r D A 8 E ' 8C DC 8CC DCC ' ' a ! A D ka0i al 0o radniku KM% r!alna nadni*a 0o radniku T -C fC -CC fCC ' DC DCC r f fC fCC 3e#nološki napredak pove!ava produktivnost kapitala i output koji se može platiti faktorima proizvodnje. pomiču ranicu proizvodni# mo u!nosti jedne zemlje.7%F &. 3e#nološke promjene označavaju promjene u procesima proizvodnje ili uvo4enje novi# proizvoda. du oročni maksimalni rast realno :9. a time i stopu privredno rasta. dakle.'& ponašanje nadnica u konkurencijskoj privrediK akumulacija kapitala diže nadnice istovremeno kada dolazi do opadanja stošpe zarade od kapitala. output i nadnice po radniku rastu. 3aj maksimalni rast doma!e proizvoda ostavruje se onda kada su svi proizvodni faktori kojima neka zemlja raspolaže potpuno zaposleni.roduktivnost kapitala prelazi od $$ na $L$L i $LL$LL. . smanjuje se akumulacija.

o( Re on%&(' &!on and De$e"o/#en& 0 DeN'na(odna +anka -a o+no$' ! (a-$oj ) IDA ( Ind'%&(!a" de$e"o/#en& a. ali sporije od količine kapitala ( što kao posljedicu ima pove!anje kapitalne opremljenosti &K 5. u // vijeku nije 'ilo snažno uzlazno ili silazno trendaK 7. tre'a 'iti namijenjena investicijama. .!nan e o(/o(a&!on ) T8 ( Ro("d . što ovori da ključnu ulo u u ekonomskom rastu imaju te#nološke inovacije. uklapaju se u klasične i neoklasične teorije proizvodnje i raspodjele. . ( vezi sa ovim je i me4unarodna pomo! razvoju. velike su oscilacije u realnim kamatama i kamatnoj stopi. odine ovo se malo mijenjaK 6. . realne nadnice pokazuju snažan uzlazni trendK =. i to najprije u infrastrukturu koja je preduslov razvojaK '& ona može 'iti potpora doma!oj ekonomskoj politici. 3rendovi 8. odnosi nacionalne štednje i investicija prema :9. rada i inputa resursa. nacionalna proizvodnja raste po prosječnoj stopi od oko =F odišnje.posu4ivanje u inostranstvu može u'rzati.ast outputa je mno o ve!i od ponderisano prosjeka rasta kapitala. i 7.<te odine smanjuje umjesto da raste ( što 'i se mo lo predvidjeti prema zakonu opadaju!i# prinosa &.ank 0 S$je&%ka +anka ) Hez o'zira na to o kojoj vrsti pomo!i je riječ. i 5. stanovništvo i radna sna a rastu.ondC IMA 0 In&e(na&!ona" Done&a(Q B'nd ) • • • • I8RD ( In&e(na&!ona" .en Q ) IA$ ( In&e(na&!ona" .ank . )lijede!i trendovi o'ilježje su ekonomske istorije današnji# razvijeni# zemalja: 1.<u u lavnom su sta'ilni.rekidi mo u izazvati zastoje u razvijenim pro ramima. )to a je pove!anje ti# kapaciteta preduslov pove!anja inostrane pomo!iK d& sta'ilnost i redovitost inostrane pomo!i može doprinijeti efikasnosti te pomo!i. postoji sa lasnost da se njena efikasnost može pove!ati na četiri načina: a& kada se daje iz politički# razlo a. Me4utim. udio nadnica i plata u nacionalnom do#otku se neznatno pove!ava u du oročnom razdo'ljuK 8. 9ajpoznatiji investitori su: • MMA ( DeN'na(odn! #one&a(n! . pose'no u vrijeme konjukturni# ciklusa. Me4utim. upozoravaju da se neoklasična teorija ne može održati u statičkom o'liku " sta'ilna profitna stopa i opadaju!i ili sta'ilan kapitalni koeficijent ne mo u se održeti ako koeficijent kapitala po radniku raste u svijetu dje se te#nolo ija ne mijenja ( to proturječi zakonu opadaju!i# prinosa u uslovima %7 . kapitalni koeficijent se od 19CC. >na može 'iti značajan izvor finansiranja investicija i teku!e potrošnje. od 19%C. odnosno " ona tre'a stimulisati doma!u proizvodnju u akumulaciju. finansijski# i administrativni# kapaciteta. 3ek poslije 197C.ostoje različiti vidovi te pomo!i: a& javna i privatna. '& 'ilateralna i multilateralna. poslije odstranjivanja efekata konjukturni# ciklusa. 3rendovi 1. kao važan faktor pokretanja razvoja nerazvijeni# zemalja. ali i usporiti privredni rast " to zavisi od makroekonomske politike. što može od oditi nji#ovo dovršavanje i pove!anje pomo!i. i 'iti dopuna doma!oj štednjiK c& sposo'nost zemlje da apsor'uje inostranu pomo! zavisi od njeni# ljudski#. odine veliki 'udžetski deficiti dovode do pada nacionalne štednjeK 7.

rast kapitala K i te#nološke inovacije.ene(a !ja /(edaje na(ednoj -a"!he ne&o (e%'(%a koje /o . ME?@NARODNA TR(OVINA I 'VJET'KA EKONOMIJA . što je po rešno. 1 P 7F. tako da rad više doprinosi outputu od kapitala. . @k'/na . te na proces izvoza i uvoza ro'a.k! 0rom+!n! < .ak&o(%ka /(od'k&!$no%& F (a%& o'&/'&a 0 /onde(!-!(an! -+!( %$!h !n/'&a P(od'k&!$no%& (ada F 'k'/an o'&/'& G +(oj (adn!h %a&! od(aNen!h ' &o# %ek&o(' @-r1a/an+! !konomsko# ras a: najoči ledniji način da se ekonomski rast u'rza je pove!anje stope nacionalne štednje i ula anjaK ve!a štednja se može posti!i mijenjanjem mješavine fiskalne i monetarne politike " na primjer. . te#nolo ija i fizički i ljudski kapital. kvote.ast i razvoj o'ično se smatraju sinonimima. Tinjenica je da ` nacionalno do#otkaodlaze na rad. Pri/r!dni ra1/o+ #o6e %e de."a$! n!%' #anje od on!h koje je na%"!jed!"a.ast outputa ove odine u skladu je sa jednačinom izračunavanja doprinosa rastu: Q ras a D K ZQ ras a % L [Q ras a K L TP : !3nolo. nakon što su izračunate ostale komponente: TP K Q ras a D . a ] na kapital. .ast otputa D može se rastaviti na tri dijela ( izvora &: rast radne sna e %. a ta razmjena može podrazumijevati i političke prepreke tr ovini " čiji su rezultat carine. JOHN KENDRI$K i EDTARD DENI'ON počinju istraživati izvore ekonomsko rasta.!n!)e kao onaj (a-$oj ' ko#e %$aka . . . vidimo da kapitalna opremljenost utiče na output po stanovniku.!n!%a&! kao d!na#!3k! /(o e% /o$e*anja %&e/ena -ado$o"jenja "j'd%k!h /o&(e+a ! #o. -ado$o"ja$anja. pri čemu su ` i ] relativni doprinosi svako inputa ekonomskom rastu.oznato je da specijalizacija pove!ava produktivnost rada i standarde življenja. . Odr2i/i ra1/o+ %e de. ( tom periodu razlikujemo tri pristupa: a& neposredno nakon @@ svjetsko rata na lasak je stavljen na rast proizvodnjeK '& u 196C<tim odinama razvijen je model jednakosti koji model rasta do ra4uje socijalnim pitanjima " kao što su smanjivanje siromaštva i preraspodjela 'o atstvaK c& u 19%C<tim model je proširen uključivanjem održivo razvoja. izvozne i uvozne dozvole i sličnoK takva praksa naziva se 0ro !k*ioni1am.ri tome se u neto resurse uključuju prirodni resursi. 3eorija privredno razvoja razvija se naročito nakon @@ svjetsko rata.rimjenimo li ovaj princip na me4unarodnu tr ovinu i finansije.retpostavimo da je stopa rasta N P 1F. IZVORI EKONOM'KO( RA'TA RO8ERT 'O%OT. P C. vidjet !emo da ona krije nekoliko specifičnosti u odnosu na zatvorene ekonomije: a& Me4unarodna ekonomija uključuje razmjenu izme4u više zemalja. %6 . koji sve više vodi 'ri u o okolini. devizna i kvantitativna o raničenja. okolina. )topa rasta postanovniku: Q ras a DM% K Q ras a D 5 Q ras a % K [ Q ras a KM% L TP K s o'zirom da je stopa rasta po stanovniku neki 'roj čak i ako je 3. uslu a i kapitala. 3e#nološke promjene računamo kao ostatak.'*no%&! nj!ho$o.pove!avanja kapitalne opremljenosti & " te da pose'nu pažnju zaslužuje analiza te#nološko pro resa i nje ovo uticaja na privredni rast. dati prema svojim relativnim udjelima u nacionalnom do#otku. @zračunavaju se sastojci koji su doveli do zapaženi# trendova rasta. znanje. Z Q ras a % . smanjivanje 'udžetsko deficita i dopuštanje jeftino novca mo lo 'i pove!ati nacionalnu štednju. [ Q ras a K.

0emlja * ima apsolutne prednosti u proizvodnji ro'e /. . a -apan uživa troškovnu prednost u proizvodnji mali# automo'ila. dru i primjer: advokatica je do'ra u pravnim poslovima i u %7 . 1ada neka zemlja počne proizvoditi i izvoziti odre4eni proizvod. Me4utim du'lji razlo . ekonomska razmjena omo u!ava joj značajnu troškovnu i te#nološku prednost nad dru im zemljama. )mit# je pošao od pojednostavljeno primjera. @li.!ka%n!ja ne. a 9orvežani više vole ri'u. recimo. P(!$(eda koja %e 'k"j'3'je ' #eN'na(odn' (a-#jen' je o /or!na 0ri/r!da. pretpostavivši da se radi o dvije zemlje * i H. 0emlja poput @ndije proizvodi pšenicu i tekstilK ona tre'a tr ovati na taj način da izvozi do'ra u kojima je efikasna. automo'ila i superkompjutera &. i '& relativne komparativne prednosti. ( =:% P 8:1. odnosno u kojima je manje efikasna ne o dru e zemlje. >vaj princip predstavlja osnov za me4unarodnu tr ovinu. Taj /(!n !/ ka6e da *e %e %$aka -e#"ja %/e !ja"!-!(a&! ' /(o!-$odnj! ! !-$o-' on!h do+a(a koje #o6e /(o!-$e%&! '. samo kada su nji#ovi ukusi u odnosu na ro'e različiti. svaka zemlja !e uvoziti ona do'ra koja može proizvoditi samo uz relativno visoke trošove. so'ovo meso i slične proizvode.7& ( ovom slučaju se o'jašnjava i koje su koristi jedne nacionalne ekonomije od uključivanja u me4unarodnu razmjenu. on o'jašnjava zašto se zemlje specijaliziraju u proizvodnji odre4eni# do'ara. $a nije 'ilo specijalizacije i me4una< rodne tr ovine. tada može do!i do o'ostrano korisne tr ovine ( izvoza &. zemlja * morala 'i proizvesti o'a proizvoda. koji je pomo!u nji# o'jasnio motive jedne zemlje za uključivanje u me4unarodnu podjelu rada.ko/i " mno e industrije teže ekonomiji opse a. )jedinjene $ržave specijalizirale su se u proizvodnji veliki# automo'ila. / i G. ili = jedinica proizvoda G. a zemlja H o'ratno.<a. %o#ika kom0ara i/ni3 0r!dnos i. teže da imaju niže prosječne troškove proizvodnje kako se pove!ava o'im proizvodnje.7& & # (1. koje mo u proizvoditi dva proizvoda.'& Me4unarodna ekonomija podrazumijeva postojanje različiti# nacionalni# valuta. Ra1li4i os uslo/a 0roi1/odn+! " me4unarodna tr ovina postoji z'o razlika u proizvodnim mo u!nostima zemalja.ošao je od pretpostavke da zemlja * u odre4enom periodu može proizvesti ili % jedinica proizvoda /. a uvozi do'ra u kojima je relativno manje efikasna ( poput.7& 6 (8& 6 (7. ili princip za me4unarodnu tr ovinu leži u komparativnim ili konkurentskim prednostima. H A 8 Σ 6 (8& # (1. 1orisna mjera otvorenosti je odnos izvoza ili uvoza neke zemlje.(e"a&!$no n!%ke &(o)ko$e.o d('.e -e#"je . 9a primjer. i njeno :9. O0ada+u=i ro. a zemlja H u proizvodnji ro'e G. zemlje sa tropskom klimom specijalizirat !e se za uza ajanje 'anana. 0emlje nalaze svoj interes u me4unarodnoj tr ovini iz više razlo a: a& z'o različiti# uslova proizvodnjeK '& z'o opadaju!i# troškova proizvodnjeK i c& z'o razlika u ukusima potrošača. !"! ' koj!#a je (e"a&!$no e. @ suprotno. kafe.7 &. što u analizu uključuje pro'lem svjetsko kursa. 9a primjer.7& 6 (7. a zemlje sa #ladnijom klimom !e tržištu ponuditi losose. Ra1li4i os u ukusima " zemlje se mo u upustiti u tr ovinu. A0solu n! kom0ara i/n! 0r!dnos i formulisao je Adam 'mi 3. .ostoje dva pristupa komparativnim prednostima: a& apsolutne komparativne prednosti. 9orveška i Jvedska proizvode morsku ri'u i meso u istim količinamaK ako Jve4ani više vole meso.

1ada se uspostavi svjetsko tržište i svaka zemlja se usmjeri na područje svoji# komparativni# prednosti. 'ez specijalizacije i me4unarodne tr ovine &. @pak. i kada makroekonomska politika vodi privredu tokovima 'ez ve!i# poreme!aja. kada su inte racije u zapadnoj +vropi dovele do perioda nevi4eno privredno rasta. 1ada se više zemalja uključi u ovaj model komparativni# prednosti. >vo je korisno jer je 'ilateralna tr ovina o'ično neuravnotežena. ona u'i manje ako se specijalizuje za proizvodnju ro'e G. a proizvodnju u svijetu kao cjelini manje produktivnom.adnici u svakom području mo u ostvariti ve!e količine potrošački# do'ara za istu količinu rada. nacionalni do#odak se pove!ava. otkri!e se da je korisno upustiti se u trostranu ili višestranu tr ovinu sa dru im zemljama. >na smanjuje realne plate tako što čini uvoz skupljim. i 'ez neželjene nezaposlenosti.%$!h ekono#%k!h &(an%ak !ja !-#eN' &e -e#"je ! o%&a&ka %$!je&a2 >n predstavlja mjeru tokova ro'a. 1lasična teorija komparativni# a re atni# prednosti vrijedi samo kada su devizni kursevi. >datle slijedi da je pro#i'itivna carina ili kvota ( ona koja je dovoljno o raničavaju!a da ukoni me4unarodnu tr ovinu & štetna za svaku nacionalnu ekonomiju koja je koristi. DAVID RI$ARDO tvorac je r!la i/ni3 kom0ara i/ni3 0r!dnos i. 0emlje u'e z'o protekcionizma. o novcu koji je posu4en u inostranstvu ili se posu4uje nekome u inostranstvu. sa fleksi'ilnim cijenama i platama.kucanjuK lo ično je da se ona specijalizira za pravne poslove. >n je o'jsnio slučaj oni# zemalja koje nemaju apsolutne komparativne prednosti u proizvodnji nijedno proizvoda. . >n uključuje podatke o uvozu i izvozu ro'a. cijene i plate na od ovaraju!im nivoima. . komparativne prednosti do'ile su na značaju. ukupna količina proizvedeni# do'ara 'ila 'i manja ne o u slučaju me4unarodne tr ovine. svima je 'olje. P"a&n! +!"an% /(ed%&a$"ja %!%&e#a&!3an /(!ka. >na zemlja koja ne vodi računa o komparativnim prednostima može platiti visoku cijenu. zatim izdatke za %% . zemlja H u'i. Me4utim. a novčani tokovi u neku zemlju i iz neke zemlje mjere se u platnom 'ilansu te zemlje. 1ada se ljudi specijaliziraju u područjima komparativni# prednosti. :lavni nedostatak teorija komparativni# prednosti leži u klasičnim pretpostavkama o privredi 'ez zastoja.icardo je dao lijep primjer kako specijalizacija koristi zemlji čak i kada nije najproduktivnija u proizvodnji neko proizvoda. H % 5 & = 1 0emlja * ima apsolutne komparativne prednosti. naročito kada se radi o životnom standardu i ekonomskom rastu. zato što smanjena me4unarodna tr ovina eliminiše efikasnost koja je svojstvena specijalizaciji i me4unarodnoj podjeli rada. uslu a i kapitala izme4u jedne zemlje i ostatka svijeta. a da kucanje prepusti sekretarici ( koja se specijalizirala za kucanje &. i razmjenjuju svoju vlastitu proizvodnju putem me4unarodne tr ovine za proizvode u kojima imaju komparativni nedostatak. A 8 . P%ATNI 8I%AN' Me4unarodna tr ovina o'avlja se posredstvom novca. naročito poslije @@ svjetsko rata. a rezultat je nazvao D Zakonom kom0ara i/ni3 0r!dnos iE. pod uslovom da ne postoje 'arijere u tr ovini. $a se o'je zemlje orjentišu na proizvodnju o'a proizvoda ( dakle.rincip komparativni# prednosti koristi se kod me4unarodne tr ovine. ( pore4enju s njom.

a uvoz du ovnu stranu platno 'ilansa.anije je pose'nu pažnju zasluživao izvoz i uvoz ro'a koji se predstavljao u tr ovinskom 'ilansu. kamate i dividende koje se pla!aju ili su primljene iz inostranstva itd. . !"! do+!$aj' !. . Iijena strane valute " devizni kurs " uspostavlja se u onoj tački u kojoj su ponuda i potražnja u ravnoteži. 'I'TEM DEVIZNIH K@R'EVA Me4unarodna tr ovina unosi i jedan novi. Toko$! koj! %e ko(!%&e -a '(a$no&e6enje /"a&no.ozitivna se naziva DpotražujeE. 3okom %C<ti# odina. !-$o-a ! '$o-a do+a(a ! '%"'. )jedinjene $ržave. pri#odi od investicija. a na ko#e %e &(. )trane valute mijenjaju se u 'ankama i specijalizovanim ustanovama ( mijenjačnicama &. .onuda valute je kada se uvoze različite ro'e i uslu e iz inostranstva. 1ao i kod dru i# računa. koje su 'ile u ovoj zadnjoj fazi. dodatni element u odnosu na doma!u tr ovinu. zemlje teže kretanju kroz stadije platno 'ilansa: od mlado dužnika koji posu4uje radi ekonomsko razvoja. a ne ativna Ddu ujeE. informacijske uslu e. u kome niska doma!a štednja ponovno dovodi )*$ do veliko zaduživanja. $a 'i smo s#vatili kako se odre4uju devizni kursevi. Ra$no&e6a /on'de ! /o&(a6nje -a neko# $a"'&o# od(eN'je de$!-n! k'(% &e $a"'&e .otražnja za stranom valutom o'ično je kada tre'amo putovati u dru u zemlju. 3o je d!/i1ni kurs koj! o-na3a$a !jen' no$ a neke %&(ane -e#"je !%ka-an' ' na)e# no$ '. tre'a analizirati djelovanje d!/i1no# r2i. do zrele vjerovničke zemlje koja živi na pri#odima od prošli# investicija.astu!i značaj nevidljivi# stavki ( uslu e. +!"an%a na-!$aj' %e slu2-!nim ransak*i+ama. d!/. kurs DC E D ' D ' %9 . 3ipičan primjer mlado dužnika je HiV. računi platno 'ilansa imaju svoje pozitivne i ne ativne stavke. ljudi o'ično žele provesti što više vremena u posjeti toj zemlji. a zrelo vjerovnika -apan. Ra4un ka0i ala 'k"j'3'je /o%'d+e koje /o%"o$n! %'+jek&! !"! $"ada jedne na !ona"ne ekono#!je odo+(a$aj' !no%&(an%&$'. @zvoz predstavlja potražnju. 1ada cijena strane valute pada.!no%&(an%&$a . +fekti promjena u tr ovini odražavaju se i na ponudu i potražnju za devizama. . što utiče i na devizni kurs te valute.turistička putovanja. T!ku=i -ilans %'#!(a (a-"!k' 'k'/no.a . .'je $a"'&o# (a-"!3!&!h -e#a"ja . preko zrelo dužnika i mlado vjerovnika. transferi te#nolo ija & doveo je i do pose'no o'ra!anja pažnje na nji# u platnom 'ilansu. Tetiri su osnovna detalja platno 'ilansa: a& 'ilans na teku!em računuK '& račun kapitalaK c& služ'ene transakcijeK i d& statističke reške. @storijski posmatrano. pomakle su se ka još jednom nivou.

troškovi i do#oci padaju 1CF &. pala 'i ponuda novca. 1ada se devizni kurs neke zemlje pove!a u odnosu na našu valutu. 9iz pravila. i smatrali su da tre'a zaustaviti to otjecanje zlata uspostavom carina. 0latni devizni standard djelovao je do 1918.ostoje tri lavna sistema devizni# kurseva: 1. uvozni# kvota itd. . $evizni kursevi različiti# valuta 'ili su odre4eni sadržajem zlata u novčanim jedinicama. :u'itak zlata. Hada %e %"'6+en! de$!-n! k'(% neke -e#"je %n!-! ka6e#o da je $a"'&a /(e&(/je"a d!/al/a*i+u. tada 'i se ro'e u svim državama pla!ale u zlatu. 1ada su kovanice postale sredstvo razmjene. niti dru e o'like vladine intervencije. dok je strana aprecirala. de$!-no. 9C . te investicija iz inostranstva smanjuje potražnju za stranom valutom. odine. a (a%& a0r!*i+a*i+om.ezultat Vumeovo četverokrako me#anizma kolanja zlata je po'oljšanje 'ilansa pla!anja zemlje koja u'i zlato. 9a primjer. vodi do o raničenja ponude novca. sve se mo lo platiti zlatom. Pad !jena neke $a"'&e ' odno%' na d('. *li. jer 'i zlato 'ilo zajednička svjetska valuta.ad kupovine ro'a i uslu a. koje odražavaju tr ovinu i me4unarodno kreditiranje u ravnoteži neto do#otka zlata. k'(%a na-!$a r!/al/a*i+om. kaže se da je doma!a valuta deprecirala.azlike su se javile kada su zemlje oda'rale različite jedinice za svoje novči!e.ezultat !e 'iti niža cijena strane valute. 'ilo zato što 'i izostala zlatna podlo a valuti zemlje. po cijenama iskazanim u uncama zlata. Vume je tvrdio da u'itak polovice. :u'itkom zlata. Aažna je nje ova tvrdnja za s#vatanje kako se uravnotežavaju tr ovinski tokovi. $evizna tržišta imaju svoju terminolo iju. ne o su fluktuirali u uskom rasponu. Vume je 'io jedan od prvi# po'ornika kvantitativne teorije cijena.' na-!$a %e d!0r!*i+a*i+om. >'zirom da je zlato 'ilo neprikladno za nošenje. . i 191=. dok 'i c& o raničilo izvoz i d& pove!alo uvoz zemlje koja do'iva zlato. ili desetine zlata zemlje nije razlo za za'rinutost. . dok %e /o(a%& %"'6+eno. )a njimase nije sla ao *dam )mit#. i po oršanje 'ilansa zemlje koja do'iva zlato. uspostavljaju!i tako fiksne devizne kurseve. . aranžmana i institucija pod kojima se o'avljaju me4unarodna pla!anja nazivaju se sis !m d!/i1ni3 kurs!/a. što 'i a& pove!alo izvoz i '& smanjilo uvoz zemlje koja u'i zlato. inostrana tr ovina nije se više razlikovala od doma!e. >n s#vata i da postoji automatski me#anizam koji nastoji održati u ravnoteži me4unarodna pla!anja pri zlatnom standardu. 9a kraju se uspostavlja ravnoteža me4unarodne tr ovine i finansija na novim cijenama. . sis !m 1la no# s andarda ( sistem fiksni# devizni# kurseva & " ovaj sistem devizni# kurseva u svom najčistijem o'liku upotre'ljavao se izme4u 1%%C. cijene i troškovi !e se mijenjati srazmjerno ponudi novca ( ako se u'i 1CF zlata.odrazumijeva se da ne 'i 'ilo pro'lema sa deviznim kursevima.o kvantitativnoj teoriji. 3a je ravnoteža sta'ilna i ne traži carine. Hum!o/ m!3ani1am ura/no !2!no# kolan+a 1la a: merkantilisti su tvrdili da !e se iscrpiti svo zlato jedne zemlje. odineK u tom sistemu zemlje su definirale svoje valute kao utvr4enu količinu zlata. (kupan nivo cijena razmjeran je ponudi novca. . dakle. kada 'i ljudi insistirali da im se pla!a komadi!ima čisto zlata.s rana /alu a koli4ina s ran! /alu ! . 3r ovinski deficit doveo 'i do odljeva zlata i pada doma!i# cijena. 3a promjena predstavlja se pomakom krivulje potražnje ulijevo. ako država na kraju uspostavlja ravnotežu cijena i troškova. ( vrijeme primjene sistema zlatno standarda 'ilo je uo'ičajeno da svaka zemlja kuje zlatnike sa pečatom države. )to a devizni kursevi nisu 'ili fiksni. koja arantuje za čisto!u i masu. nji#ov najžeš!i kritičar 'io je DAVID H@ME. vlade su izdavale papirne potvrde koje su 'ile jamstvo da se mo u zamijeniti za zlato. 'ilo zato što 'i se izvezli zlatnici. )ve zemlje ne 'i mo le istovremeno iz u'iti zlato.

! /o$e*a&! do#a*' /(o!-$odnj'2 1vote imaju iste kvalitatitvne efekte kao carine. ar#um!n i ko+i su !konomski 0o#r!.koj! %e na/"a*'je na '$o-. Ekono#%k! '&! aj a(!ne o. . carina kao odmazda. ili. 5. što omo u!ava da se dru i porezi smanje ( čime se stimuliše proizvodnja i izvoz & i na taj način u'laže štete učinjene zemlji uvoznici.lutaju!i devizni kursevi uklanjaju disciplinu zlatno standarda prema nominalnim cijenama i nivou plata."eda %e ' &o#e da ona &e6! /o$e*a&! !jen'. ( ovom sistemu. kvota čini industriju više osjetljivom i više sklonom poreme!ajima sa potrošne strane. >'ično se carine smatraju manjim zlom od kvota.ni . Iarina donosi pri#od vladi ( 'udžetu &. Mo u 'iti: 1. 3i-ridni sis !m u0ra/l+ano# 0lu a+u=!# d!/i1no# kursa o'u#vata neke valute koje slo'odno plutaju.'is !m fl!ksi-ilni3 d!/i1ni3 kurs!/a je onaj u kojem devizni kurs uvjetuju tržišne sile ponude i potražnje. sis !m 4is i3" 0lu a+u=i3 d!/i1ni3 kurs!/a je onaj kada se valutama kurs mijenja zajedno sa ponudom i potražnjom deviza.reciznije. Me4utim. n!0ro3i-i i/n! *arin!. mjerama vlade ili djelovanjem tržišta. 3ransportni troškovi imaju iste efekte kao i carine. a neispravnost neki# dru i# može se utvrditi samo detaljnim i profinjenim ekonomski razmišljanjemK 91 . ekonomski u'ici potrošača prevazilaze pri#od koji vlada ostvaruje zajedno sa ekstra profitom proizvo4ača. carine dovode do ekonomske neefikasnosti u zemlji koja i# uvodi. @ntervencija na devizni kurs javlja se kada vlada kupuje stranu ili prodaje vlastitu valutu kako 'i uticala na devizne kurseve. Pro3i-i i/na *arina je ona koja je &ako $!%oka da ' /o&/'no%&! e"!#!n!)e +!"o kaka$ '$o. ( principu. da 'i se uravnotežilo devizno tržište 'ez ikakve vladine intervencijeK =. m!rkan ili1am ili carine za pose'ne interesne rupe. kao tzv.azlika izme4u ta dva sistema je u količini vladine intervencije. a k/o a je o. %#anj!&! ko"!3!n' koja %e '$e-e ! &(o)!. i sistem upravljano devizno kursa.ri zlatnom standardu. neke kojima je vrijednost odre4ena kom'inovano. funta i dolar 'ili su vezani odnosom 7 ()$ za 1 funtu. . 9eki ekonomski po rešni ar umenti mo u 'iti očito neispravni. 3ako. na primjer. kada se uvode carine. . *r umenti za uvo4enje zaštite doma!e proizvodnje putem carina imaju različite o'like.(an!3enje ko"!3!ne '$o-a. ( ovom sistemu vlada interveniše na deviznim tržištima kako 'i uticala na devizni kurs. n!!konomski ar#um!n i. 1vote donose pri#od uvoznicima koji su imali sre!u da do'iju dozvolu za uvoz odre4ene ro'e. relativne cijene valuta odre4uje kupnja i prodaja me4u ljudima. vojni ili politički &K 5. (nutar sistema fleksi'ilni# devizni# kurseva razlikujemo dva o'lika devizni# kurseva: sistem plutaju!i# devizni# kurseva. stra# od konkurencije jeftino inostrano rada. . PROTEK$IONIZAM I '%O8ODNA TR(OVINA $u o vremena vlade upotre'ljavaju carine i kvote kako 'i ostvarile pri#ode i uticale na razvoj pojedini# sektora privrede. a name!u dru u ( presudu tržišta o pravoj vrijednosti valute jedne zemlje&. kvote i carine imaju neke različite efekte. pomo! od uvoza itd. $arina je /o(e. na primjer. koji navode da je poželjno žrtvovati ekonomsko 'la ostanje kako 'i se ostvarili dru i ciljevi ( na primjer. Mada su slične. kao i neke koje su vezane za jednu ili više valuta. (mjerenije carine predstavljaju tzv. firmama i vladama. Mleksi'ilni kursevi uklanjaju jednu kate oriju o raničenja.. ništa ne može ukloniti neumoljivo o raničenje realno nivoa produktivnosti neke privrede.

c& Konkur!n*i+a +!f ino# inos rano# rada: 9emo u!e je za doma!e radnike da se natječu sa inostranim radnicima. d& $arin! kao odma1da: D.oštovat !emo slo'odnu tr ovinu samo dok je to korektna tr ovina. Test je slučaj da carine uvedene kao odmazda dovode do to a da dru e zemlje još više pove!avaju svoje carine. dok se cijene njeno izvoza pove!avaju. onda kada je sektor privrede po o4en uvozom. ili po cijenama koje su niže u odnosu na nji#ovo doma!e tržište. cipeleSE itd. za koje troškovi predstavljaju samo dio doma!i# plata. ne 'i 'ilo razumno pove!ati štetu uvode!i carinu na naš uvoz. na primjer. ne o z'o ono a što se njime može kupiti.ostoje privremene kaluzule za zaštitu od uvoza. *kumuliranje zlata ili novca ne!e unaprijediti životni standard neke zemlje. m!r*an ilis < je ekono#%ko 0 /o"!&!3ko %h$a&anje /o ko#e je %/o"jno &(. dok zaštita ( uvo4enje carina & znači puno. 9aša prijetnja osvetnom ( pove!anjem naši# carina & može odvratiti neku zemlju od pove!anja svoji# carina. ali malom 'roju ljudi. pokrenule su postupak protiv -apana. '& $arin! 1a 0os!-n! in !r!sn! #ru0!: 9ajvažniji izvor pritiska za zaštitnim carinama dolazi od mo!ni# rupacija sa pose'nim interesima. a zapravo su potpuno protiv ekonomske teorije komparativni# prednosti. 'ez o'zira na njen efekat na ukupnu proizvodnju i potrošnju.k! *arin! uvode se kada strane zemlje vrše prodaju na doma!em prostoru po cijenama koje su ispod nji#ovi# prosječni# troškova. dovesti do po'oljšanja ekonomske situacije neke zemlje. -edini smisao. a uvoz raste. 9ema privredno sektora koji svojevoljno umire. An idam0in. 3eorija komparativni# prdnosti kaže da se privredni sektor koji ne može konkurisati stranim preduze!ima tre'a na!i po o4en uvozom. Mjere pomo!i od uvoza mo u iz ledati razumno. 9ovac je vrijedan ne z'o samo se'e.redstavnici ove doktrine zamjenjuju sredstva i ciljeve ekonomske aktivnosti. zapravo. ali ipak sadrže djeli!e istine za zemlju koja je dovoljno velika da utiče na svoje izvozne ili uvozne cijene: a& *arina mo2! 0r!okr!nu i uslo/! r#o/in! u koris 1!ml+! ko+a i3 u/odi. >dmazde ( carine & z'o nemoralne tr ovine uvode se kada dru e zemlje diskriminiraju ili neopravdano o raničavaju doma!u tr ovinu. )lo'odna tr ovina pomaže ve!ini ljudi samo malo. kako 'i se ostvario tr ovinski suficit. ili za premještaj u područja u kojima postoje rastu!e mo u!nosti zapošljavanja.E *ko dru a zemlja iza'ere da naškodi svojoj ekonomskoj vitalnosti time što uvodi carinu na svoj uvoz.o%&anja ! +o. tako da nezaposleni radnici imaju vremena za ponovnu o'uku. 3a po o4enost nastaje kada su proizvodnja.a&%&$a jedne -e#"je2 . )jedinjene $ržave. -edan kompromis koji priznaje prila o4avanja ekonomski# dislokacija je postepeno smanjivanje carina. z'o o raničavanja prodaje američki# ci areta. analize koje nisu primjenjive u svijetu perfektne konkurencije i pune zaposlenosti. 0o !n*i+alno kor!k ni ar#um!n i su. @deja je da. @ poduzetnici i radnici veoma do'ro znaju da !e carina na proizvode koje oni proizvode pomo!i njima.o$!n%k! /(o#e& jed!n! /(a$! !-$o( +"a. kada velika zemlja napla!uje carinu na svoj uvoz. to dovodi do smanjivanja svjetske cijene njeno uvoza.ri tome se zanemaruje osnovni princip komparativni# prednosti doma!i# radnika. Ae!ina ekonomista danas od'acuje ideju da pove!anje !e carina. =. Sk'/ a(!na koje #ak%!#!-!(aj' na)e do#a*e (ea"ne /"a&e 95 .a& M!rkan ili1am : la . je osveta. 3akve carine uvedene su na uvoz čelika i poluprovodnički# čipova. . e& Pomo= od u/o1a: . zaposlenost i profiti u doma!oj industriji smanjeni. zapravo. pa su one rijetko efikasan elemenat kod pre ovora o multilateralnom smanjivanju carina. 0aštita preko klauzule Du slučaju nužde daje se za televizore.

3u zaštitu od inostrane konkurencije predložio je A%EHANDAR HAMI%TON.rincipi :*33<a su: 1. i z'o tra!enja proizvodni# faktora na do'ra koja ne predstavljaju komparativne prednosti. . c& 0od odr!B!nim uslo/ima" *arin! mo#u 0omo=i 0ri sman+!n+u n!1a0osl!nos i ( naročito tokom razdo'lja recesije i sta nacije &.rivreda pati od u'itka z'o smanjenjenja doma!e potrošnje.rva dva efekta neiz'ježno dovode do smanjenja efikasnosti privrede. zemlje su osmislile jedan 'roj institucija. Dru#! 0r!0r!k! r#o/ini: k/o ! imaju otovo iste efekte kao i carine. -edna od najuspješniji# institucija 'io je tzv. . čija je povelja ovorila o podizanju životno standarda kroz značajna sniženja carina i dru i# prepreka tr ovini. . kako 'i unaprijedile ekonomski prosperitet putem političke saradnje. te putem eliminacije diskriminatorsko tretmana u me4unarodnoj tr ovini. mo le 'i se razviti ekonomije masovne proizvodnje. 0aštita stvara poslove podižu!i cijenu uvoza i skre!u!i potražnju prema doma!im proizvodimaK doma!a potražnja raste. a ne diskriminiraju!eK 9= . a pove!ava se pri#od države.otrošači su suočeni sa višim cijenama.retpostavka je da mlada doma!a industrija ne 'i mo la izdržati početno razdo'lje u#odavanja i eksperimentisanja. (vo4enje carina ima slijede!e posljedice: a& $oma!i proizvo4ači koji posluju pod tzv. o'zirom da spriječavaju da se komparativne prednosti različiti# zemalja odre4uju na tržištu. preduze!a !e unajmiti više radnika i nezaposlenost !e pasti. on sam ne predstavlja efikasan pro ram za ostvarivanje visoke zaposlenosti. 3akve prepreke sastoje se od neformalni# restrikcija ili re ulacija koje otežavaju zemljama da prodaju svoja do'ra na inostranim tržištima. *ko 'i sve zemlje uvele optimalne carine. potrošači se navode da smanje svoju kupnju proizvoda na koje se uvodi carina ispod nivoa efikasnosti. Dcarinskim kišo'ranomE. vjerovatno je da !e se svačije ekonomsko 'la ostanje smanjiti. ukoliko 'i se odma# morala 'oriti sa snažnom inostranom konkurencijom.' +!&! ! $!)e ne. O0. >ptimalna carina na naftu dovest !e do porasta cijene nafte u )jedinjenim $ržavama iznad cijene u inostranstvu. (z privremenu zaštitu. tri su efekta carine: potiče se neefikasna doma!a proizvodnja. ) o'zirom da je američka potražnja za naftom smanjena ( kao rezultat pove!ane cijene &. 0emlja može pove!ati output i smanjiti nezaposlenost uz adekvatnu upotre'u monetarne i fiskalne politike. :*33 ima oko 1CC zemalja članica.na-!$a %e o0 imalnom *arinom. rezerve o'učeni# radnika. . Pr!#o/aran+! o slo-odno+ r#o/ini: na kraju @@ svjetsko rata. $akle. sve tr ovinske prepreke tre'ale 'i 'iti primjerene. i s0ora1um o *arinama i r#o/ini (ATT. i s o'zirom da je američka potražnja čini značajan dio svjetske potražnje za naftom. efikasni# i sta'ilni# cijena. @ako ekonomski protekcionizam može pove!ati zaposlenost. zemlje 'i tre'ale raditi na tome da smanje tr ovinske preprekeK 5.ostoje i takozvane /an*arinsk! 0r!0r!k!. i a Umlad!V indus ri+! s 0o !n*i+alom ras a mo2! -i i !fikasna u du#om roku . pojednostavljeno. Iarina prouzrokuje ekonomsku štetu. :u'ici o'učno premašuju pri#ode koje vlada napla!uje na osnovu carina. pa smanjuju svoju potrošnjuK c& Alada dolazi do pri#oda od carine. 'udu!i da prepreke slo'odnoj tr ovini postaju velike. a podržali su je Mill i Mars#all. Ca(!na je o/(a$dana ako ko(!%&! /o&(o)a3!#a ' ka%n!je# (a-do+"j' #o. cijena nafte na svjetskom tržištu !e opasti. izumi do'ro prila o4eni lokalnoj ekonomiji i te#nološka efikasnost tišična za mno e zrele industrije. '& 0ri/r!m!na *arinska 1a. mo u pove!ati svoju proizvodnju ( z'o viši# cijena proizvoda &K '& . .o do$o"jne da nadoknade -a $!)e a(!ne &oko# (a-do+"ja -a)&!&e.

za#tjevi za unutrašnjom i spoljnom ravnotežom predstavljaju konfliktne ciljeve u jednoj nacionalnoj ekonomiji. sve je više prisutno mišljenje da se zadovoljavaju!i nivo zaposlenosti i korištenja kapaciteta ne može posti!i 'ez mirenja sa postepenim rastom cijena. u'lažavanjem doma!i# disproporcija u kratkom roku može se posti!i samo narušavanje eksterne ravnoteže. 9eposredno poslije @@ svjetsko rata R. te#nolo ijom. s ra !#i+a u-r1ano# 0ri/r!dno# ra1/o+a.N@RK'E je unutrašnju ravnotežu definisao kao onaj nivo nacionalno do#otka pri kome nema opšte nezaposlenosti. . . au oma ski m!3ani1mi ura/no !2!n+a 0la no# -ilansaK i 5. +!"an%a. mora PRIVREDNI RAZVOJ I 'PO%JNA RAVNOTEŽA -edno od fundamentalni# pitanja ekonomske teorije i politike. odnosno neto uvozom kapitala. )poljnoekonomska neravnoteža se preventivno javlja kao monetarni fenomen. )ta'ilnost cijena se visoko vrednuje. što pove!ava potre'e za uvoznom opremom. tr ovinski suko'i tre'ali 'i se rješavati konsultacijama i ar'itražom. ali z'o nji#ovo asimterično kretanja u konjukturnim ciklusima. Ek%&e(na (a$no&e6a %e naj3e)*e de. te se mjere ekonomske politike usmjerene na uspostavljanje untrašnje ravnoteže na4u u suko'u sa mjerama koje su neop#odne za uspostavljanje spoljne ravnoteže. a ni inflacioni# tendencija i porasta cijena.=. pokretanje procesa u'rzano privredno rasta za#tijeva pove!anje investicija ili pove!anu akumulaciju. $avanje apsolutno prioriteta ostvarivanju unutrašnje ravnoteže i rasta u velikom 'roju slučajeva izaziva spoljnu ekonomsku neravnotežu. Me4utim.olitika održavanja unutražnje ravnoteže u ve!ini tržišni# privreda odre4uje skup ciljeva doma!e ekonomske politike. definicija se precizira tako što se za#tijeva da platno " 'ilansna ravnoteža 'ude održavana pri sta'ilnim deviznim kursevima. Me4utim. u suštini. *ko izvoz nije u stanju da finansira rastu!e uvozne potre'e. koji se može redovno finansirati neto izvozom. pose'no poslije @@ svjetsko rata je stvarni ili prividni konflikt ciljeva doma!e razvojne politike sa za#tjevom za uravnoteženim spoljnotr ovinskim odnosima. Mno i se zalažu za primat unutrašnje nad spoljnom ravnotežom u #ijerar#iji opšti# ciljeva ekonomske politike.ostoje dvije rupe faktora koje izazivaju tu konfliktnost: 1. . tre'a na lasiti da ta konfliktnost nije opšte pravilo. kompenzirati svoje spoljnotr ovinske partnere za tako izazvanu štetuK 8. $akle.o njemu. koja često stvara disproporcije u strukturi privrede.!n!)e kao (a$no&e6a /"a&no. koje se mo u u'lažiti ili privremeno otkloniti samo na štetu spoljne ravnotežeK na primjer. ako se i radi o nekim kratkoročnim fluktuacijama platno 'ilansa ( izazvanim kretanjima u konjukturnom ciklusu &. sirovinama i repromaterijalom. Me4utim. o'zirom da postoji devizni kurs koji svojim promjenama o'ez'e4uje ravnotežu platno 'ilansa. nedostaju!a akumulacija mora se o'ez'ijediti iz inostranstva. uve!an za iznos deficita platno 'ilansa. javlja kao posljedica realni# promjena u privredi. dok prena lašena pažnja posve!ena održavanju eksterne ravnoteže može doma!oj privredi nametnuti neželjene metode prila o4avanja. kada zemlja pove!a carine iznad pret#odno do ovoreno nivoa. eksterni saldo se. 98 . od ovornost za visok stepen i sta'ilnost zaposlenosti leži na doma!oj ekonomskoj politici. >tuda i potre'a da otvorena privreda postavi kao cilj održavanje takvo nivoa a re atne tražnje da apsor'uje doma!i proizvodni potencijal. Aeoma često. 9ajčeš!e se radi o slučajevima kada neka autonomna varija'la poremeti unutrašnju ili spoljnu ravnotežu.

Niri kon*!0 /"a&no. kapitalne. +konomske transakcije koje re istruje platni 'ilans dijele se na: teku!e. i 3eorija o opadaju!em značaju spoljne tr ovine sa pove!anjem privredno rasta &. odnosno veličini do#otka &. HIRN . u tre!oj fazi se proizvodi masovno. Pla ni -ilans /(ed%&a$"ja o. unilateralne i 'ilateralne.ek&!$no. 'AM@E%'ON & sa specijalizacijom odre4enom 'o atstvom faktora i proizvoda. pa onda KRAVI' ( carinske 'arijere i transportni troškovi &. autonomne i kompenzatorne ( inducirane &. -edan dio čiste teorije spoljne tr ovine o'jašnjava motive koji pokre!u me4unarodnu razmjenu. +!"an%a na-!$a %e ! d!/i1nim -ilansom. +!"an%a o+'h$a&a %$e ekono#%ke &(an%ak !je."eda"o ekono#%k!h odno%a jedne -e#"je %a !no%&(an%&$o#2 D$a %' o%no$na kon e/&a /"a&no. u dru oj fazi vrši se usavršavanje i do ra4ivanje proizvoda. +e. POJAM I VR'TE EKONOM'KIH TRAN'AK$IJA 1.REA%NA I MONETARNA TEORIJA $io ekonomske teorije koji se 'avi me4unarodnim ekonomskim odnosima " teorija spoljne tr ovine " po tradiciji se dijeli na: a& r!alnu. ! (e. >na danas o'u#vata dva paralelna me#anizma uravnoteženja me4unarodni# pla!anja: 1. serijski. >n predstavlja važan pokazatelj finansijsko položaja i devizne likvidnosti jedne zemlje. tzv. dru i se sastoji iz djelovanja spoljnotr ovinsko multiplikatora koji doprinosi prila o4avanju preko inducirani# promjena u nacionalnom do#otku. DŽON'ONOVA teorija ( teorija životno ciklusa proizvoda: prva faza je inicijalna faza u kojoj se počinje proizvoditi pojedinačno. ili 4is u !ori+u s0ol+n! r#o/in!K i '& mon! arnu !ori+u 0rila#oBa/an+a 0la no# -ilansa . dru u za zemlje u razvoju i tre!u za nerazvijene zemlje &. Mon! arna !ori+a odnosi se na prila o4avanje platno 'ilansa i na me#anizam formiranja devizno kursa.ovezivanje realni# i monetarni# teorije predstavlja izuzetno složen pro'lem. 5. 97 . +!"an%a5 '6! ! )!(!2 @2i kon*!0 /"a&no. prvi djeluje posredstvom oscilacije devizno kursa i promjena u odnosima realni# cijena. .!%&('je /(!$(edne &(an%ak !je %a#o ' o+"!k' e. i ispituje uticaj rasta na formiranje spoljno<tr ovinski# odnosa ( 3eorija o rastu!em značaju spoljne tr ovine sa pove!anjem privredno rasta. punom mo'ilnosti i cjenovnom elastičnosti faktora. 3u su predstavnici klasične teorije komparativni# prednosti ( ADAM 'MITH. /"a*anja .. ovu podjelu tre'a s#vatiti uslovno. 8. 7. dok je monetarna kratkoročna i dinamička. 5. O%IN . DAVID RI$ARDO i JOHN 'TETART MI%% &. privatne i javne. $ru i dio čiste teorije povezuje se sa teorijama privredno razvoja. nji#ovo uticaja na nacionalni do#odak jedne zemlje. VERNON . zatim %INDER ( sa sličnostima u strukturi tražnje. >vi naučnici prvu fazu rezervisali su sa visoko razvijene zemlje. =. Tista teorija je statička i podrazumijeva du i rok. jer je sve teže razlikovati elemente jedni# od dru i#. i savremena realna teorija HO' ( HEK'EN . odnosno kriterije po kojima se vrši specijalizacija.ek&!$n!h /"a*anja. Me4utim.o+-!(a na #o#ena& e. >n omo u!ava kompleksnu analizu ekonomski# odnosa sa inostranstvom.

'ilo upotre'om devizni# rezervi. u kome simultano djeluju promjene cijena i multiplikativne promjene realno do#otka. najčeš!e se ističe da je ra/no !2a 0la no# -ilansa ono %&anje /(! da&o# %k'/' /a(a#e&a(a koje %e #o6e od(6a&! +e.olitiku prila o4avanja čine: a& svjesno doziranje djelovanja pojedini# instrumenata monetarne?kreditne i fiskalne politike " dakle. na primjer. (z ove transakcije. 3aj skup parametara čine nacionalni do#odak u zemlji i inostranstvu.! o+"! ! #eN'na(odno. /o#o* !&d . devalvacija nacionalne valuteK =. dok ka0i aln! /(ed%&a$"jaj' %a#o /(!jeno% k'/o$ne #o*!2 @nila !raln! ransak*i+! /(ed%&a$"jaj' jedno%#je(no k(e&anje ' #eN'na(odn!# &oko$!#a. mijenja se i stanje ravnoteže u platnom 'ilansu. dok dru e vrste neravnoteže ( naročito strukturne i du oročne & za#tijevaju smišljenu politiku prila o4avanja.e(! d$o%&(an!. postoje i ransf!rna 0la=an+a. finansiranje deficita na odre4eno vrijeme. ( automatske me#anizme prila o4avanja spadaju: a& klasični proces uravnoteženja deflatorno " inflatornim promjenama do#otka. ( širem smislu. $ilema " da li finansirati deficit odre4eno vrijeme. i ima odre4ene zajedničke ciljeve. ili pristupiti prila o4avanju " name!e se 96 . odno%no %&a&'%' (e-!den&a ' -e#"j! koja %a%&a$"ja /"a&n! +!"an%2 Au onomn! %' %$e &(an%ak !je koje %e o+a$"jaj' +e. '(a$no&e6enja . makroekonomska politika platno 'ilansa postaje podsistem u sistemu ekonomske politike. koje su izazvane promjenama cijenaK '& kejnzijanski me#anizam uticaja spoljnotr ovinsko multiplikatora na promjenu nacionalno do#otkaK c& neoklasični model. 3ako. MEHANIZMI I PO%ITIKA PRI%A(O?AVANJA P%ATNO( 8I%AN'A 3eorijski.o+-!(a na %&anje /"a&no. diskreciona monetarna i fiskalna poltikaK '& finansiranje deficitaK c& devalvacijaK d& upotre'a devizni# i tr ovinski# o raničenja. )amo prve četiri alternative predstavljaju mo u!e puteve uravnoteženja. i neki aspekti du oročne politike privredno razvoja spadaju u politiku uravnoteženja. prirodni resursi. o raničenja uvoza i su'vencioniranje izvozaK 8. 'ilo zaduživanjem u inostranstvu. k(e&anja ka/!&a"a2 O$! %' &(an%. /ok"on!. -aj#o$!. dok -ila !raln! -ah&!je$aj' /(o&'&(an%ak !je2 Podje"a na 0ri/a n! ! +a/n! $()! %e /(e#a &!/' &(an%ak !je. .o$o. +!dnos rani ransf!ri %' /"a*anja koja ne /od(a-'#je$aj' +'d'*' /(o&ek !j' 0 na /(!#je(. +!"an%a. sklonost štednji i investiranju. odno%no indu*iran! %' one koje %e /(ed'-!#aj' (ad! nje. nivoi cijena. deflatorna monetarna i fiskalna politika u održavanju fiksno devizno kursaK 5. dona !je. a kom0!n1a orn!. o raničenje raspola anja devizamaK 7. novčana masa itd. a odno%e %e na !%&o$(e#eno /"a*anje (o+a ! '%"'. je( -a /o%"jed! ' !#aj' %'/(o&an &ok k(e&anja ' +'d'*no%&!2 Na%'/(o& &o#e.!n&e($en !je ekono#%ke /o"!&!ke .a ' %'/(o&no# %#je('2 D/os rani ransf!ri odno%e %e na %$e 'o+!3ajene ka/!&a"ne &(an%ak !je kao )&o %' k(ed!&!. 1ada uravnoteženje platno 'ilansa postane predmet. koja mo u 'iti dvostrana i jednostrana. u slučaju deficita platno 'ilansa alternative mo u 'iti: 1.T!ku=! ransak*i+! '3e%&$'j' ' %&$a(anj' ANP:a.ojedine vrste neravnoteže ( naročito monetarne i kratkoročne & podložne su djelovanju automatsko me#anizma prila o4avanja 'ilansu. i to preko nivoa cijena ili multiplikativni# promjena nacionalno do#otka. d!(ek&ne !n$e%&! !je ! d('. sa kojim dijeli ve!inu instrumenata. . *ko se promjeni 'ilo koji od ovi# parametara.

kao stvar pret#odne odluke. sredstva zaposleni# i poslovni višak. Me4ufazna potrošnja o'u#vata troškove sirovina i metrijala. @mputirane 'ankarske uslu e predstavljaju razliku izme4u napla!eni# i ispla!eni# kamata. >ni o'u#vataju porez na promet proizvoda i uslu a. 'ez uključivanja ljudsko faktora. 97 . neto indirektne poreze. kako 'i proizveo outpute u o'liku proizvoda i uslu a. zdravstvo i or ani uprave & do'iva se kao z'or me4ufazne potrošnje. kori ovana za promjenu zali#a otovi# proizvoda i nedovršene proizvodnje proizvo4ača. M!Bufa1na 0o ro. prodavati ili izvoziti. kapital. 0ovu se nepovratna pla!anja zato što država ne pruža nikakvu protuuslu u institucionalnoj jedinici na ime pla!eni# poreza. uve!ana za porez na promet. 'ruto vrijednost proizvodnje se do'iva razlikom izme4u napla!eni# premija osi uranja i ispla!eni# šteta. )ve što je prirodan proces. DODATAK H.>@0A>$ " :$. Hankarske i dru e finansijske institucije o'računavaju 'ruto vrijednost proizvodnje kao sumu pri#odam od 'ankarski# i imputirani# 'ankarski# uslu a. 'u-/!n*i+! su teku!a nepovratna pla!anja države namijenjena za proizvodni proces preduze!a. u tomu o'računsko perioda. Doda na /ri+!dnos je razlika izme4u vrijednosti proizvodnje i me4ufazne potrošnje. )amofinansiranje deficita dolazi u o'zir samo ako se radi o slučajnim i kratkoročnim poreme!ajima izazvanim stanjem u konjukturnom ciklusu. Amori i1a*i+a izražava vrijednost stalni# sredstava koja se u procesu proizvodnje prenose na nove proizvode i uslu e. Minansiranje deficita može 'iti samo privremeno. . Arijednost proizvodnje netržišni# uslu a ( o'razovanje. 8ru o /ri+!dnos 0roi1/odn+! : ou 0u < predstavlja vrijedonosni izraz proizvedeni# ro'a i uslu a rezidentni# proizvo4ača u odre4enom vremenskom periodu. dok politika prila o4avanja ostaje imperativom uspostavljanja kako vanjske.n+a predstavlja vrijednost proizvoda i uslu a upotrije'ljeni# kao input u procesu proizvodnje ( isključuju!i amortizaciju & u o'računskom periodu. troškove uslu a i ostale troškove proizvodnje. Hruto vrijednost proizvodnje u tr ovini o'računava se kao razlika izme4u prodajne i na'avne vrijednosti ro'e. umanjene za primljene su'vencije.(3> $>M*O@ . proizvode i uslu e &. $odatna vrijednost o'u#vata amortizaciju. nije proizvodnja u ekonomskom smislu. sredstava zaposleni# i amortizacije.oslovni višak ( neto & po definiciji kod ovi# djelatnosti jednak je nuli. N! o indir!k ni 0or!1i predstavljaju elemenat troškovne strukture dodatne vrijednosti koji sadrže o'računate indirektne poreze koje djelatnost tre'a da plati. Indir!k ni 0or!1i su nepovratno pla!anje u novcu ili naturi od institucionalni# jedinica državi. ( o'račun se uzima fakturisana realizacija. ( :ross $omestic . i umanjena za na'avnu vrijednost realizovane tr ovačke ro'e i kompenzacije. 1od osi uravaju!i# or anizacija. )uma dodatni# vrijednosti predstavlja 'ruto doma!i proizvod.roduct & DEAINI$IJE O'NOVNIH MAKROEKONOM'KIH POKAZATE%JA KOJI 'E KORI'TE PRI O8RAJ@N@ 8R@TO DOMAĆE( PROIZVODA Proi1/odn+a u ekonomskom smislu može da se definiše kao aktivnost o'avljena pod kontrolom i od ovornoš!u jedne institucionalne jedinica ( poslovno su'jekta & koji ulaže inpute ( rad.. tako i unutrašnje ravnoteže. kako 'i se proizveli dru i proizvodi i uslu e. ali to se rijetko dešava " u takvim slučajevima koriste se automatski me#anizmi prila o4avanja. ili za proizvode koje !e preduze!e proizvoditi. jer od ne ostvaruju profit.

kod koji# se proizvodnja vrednuje po tržišnoj vrijednosti. naknade za smještaj i is#ranu na terenu. . i do'iva se kada se dodatna vrijednost po djelatnostima umanji za amortizaciju. koji o'u#vataju plate i naknade plata ( neto &. Poslo/ni /i.o definiciji. 9% . i 8. i odvojeni život. kao i sva davanja koja su vezana za socijalnu si urnost radnika ( doprinosi za penziono i zdravstveno osi uranje i ostali porezi i doprinosi &K '& naknade -a/o%"en!#a !.o%&a"!h &(o)ko$a /o%"o$anja . koje o'u#vataju slijede!e izdatke: 1. naknade za is#ranu radnika tokom rada. 5. re res za odišnji odmor.ak je 'ilansna stavka u računu stvaranja do#otka. )redstva zaposleni# o'u#vataju: a& &(o)ko$e -a/o%"en!h (adn!ka. dok je kod proizvo4ača netržišni# uslu a ova kate orija jednaka nuli. 3o je rezidualna veličina dodatne vrijednosti.)redstva zaposleni# se definišu kao ukupne naknade ispla!ene u novcu ili naturi radnicima od strane preduze!a u teku!em o'računskom periodu. (zimaju se na o'računskoj osnovi. =. ova kate orija javlja se samo kod tržišni# djelatnosti. naknade za prijevoz na posao i sa posla. sredstva zaposleni# i neto indirektne poreze.

(nutrašnja i spoljna ravnoteža 8=. Multiplikator u sistemu *) " *$ 99 . )istem nacionalni# računa 8. i neto izvoz 1%. ___ potrošnje i štednje =5. $eterminante do#otka i zaposlenosti u kejnzijanskom modelu 11. . @) " NM model 9.otražnja za investicijama i determinante te potražnje 8C.ojam multiplikatora 88. deflator 15.*3+/ škola 17. 9acionalno ponašanje potrošnje i njene determinante =8. +konomija ponude 51. do#odak i štednja 56. . :9. " pristup toka finalno proizvoda 6. . . " pro'lem dvostruko računanja %. >kunov zakon i . 1lasični i neoklasični model ekonomsko rasta ( Maltus & =7. :9. 9eto društvani proizvod i 'ruto doma!i proizvod 5C. $iskreciona sta'ilizaciona politika 57.oložaj firme u neoklasičnom modelu 19. i državna potrošnja 16. 1ejnzijanski makroekonomski model 1=. Makroekonomske politike i instrumenti =6. :9.otražnja za novcem i njeni izvori =7. * re atna ponuda i a re atna tražnja 5. @nflacija " pojam i vrste 87.otrošnja. . 3eorija konjukturni# ciklusa =9. Makroekonomija " pojam i ciljevi =C. 1ejnzijanska ekonomija " 1e2nes i klasici 7. " pristup pri#oda 1C. 9ominalna i realna kamata i potražnja za investicijama 85. :ranična sklonost potrošnji i štednji 5%. Multiplikator sa uključenom potrošnjom i investicijama 8%.#illipsova kriva 57.I'PITNA PITANJA 1. .#illipsova kriva i . 9acionalni do#odak i raspoloživi do#odak 55. Monetarizam " korijeni i monetarna teorija 5=. 9eoklasični makroekonomski model " perfektna konkurencija =. :9. i investicije 18.ast i razvoj 87. Me#anizam monetarističko makoroe____ =1. 1onkurentske prednosti me4unarodne tr ovine ==. :9. . )trukturni i ciklični 'udžet 59. :9. Multiplikator sa uključenom štednjom 86. 3rendovi i izvori ekonomsko rasta 81. 1onjukturni ciklusi " pojam i o'ilježja 89. :9. Makroekonomija racionalni# očekivanja 17. 1e2nes i monetarizma " komparacija 7. >'rasci potrošnje 58. @nvesticije " pojam i determinante =%.

65.romjena proizvodnje u modelu multiplikatora . 7C. 78. 7%. 71. 75. 75. 77. 76.7C. 6C. 7=. 61. 79.onuda novca i komponente novčane ponude 1onjukturni ciklusi i makroekonomska ravnoteža 1amata " pojam i determinante kamatne stope . 67.ojam 'ilansa me4unarodni# pla!anja Multiplikator otvorene privrede +fekti inflacije i makroekonomska reakcija . 6=.ealna i monetarna teorija Hankarstvo i ponuda novca . 1CC . . 7=. 66. 71. 6%.rotekcionizam i slo'odna tr ovina Miskalna politika u modelu multiplikatora . 67. 78. 68.rivredni razvoj i spoljna ravnoteža Ientralno 'ankarstvo i osnove monetarne politike Me#anizmi i politike prila o4avanja platno 'ilansa +fekti novca na proizvodnju i cijene 3ržište rada i ekonomska interpretacija nezaposlenosti @zvori inflacije $evizni kurs " pojam i sistemi $ileme antiinflacione politike . 77.ro noziranje konjukturni# ciklusa Hudžet i fiskalna politika .olitika zaduživanja kao dio makroekonomske politikež . 69.ojam i vrste ekonomski# transakcija u platnom 'ilansu *utomatski sta'ilzator i nje ova o raničenja $ržavni ili javni du i nje ov uticaj na ekonomiju.