You are on page 1of 23

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

()

8. sijeˇ cnja 2012.

1 / 19

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA

Podruˇ cje koje ´ cemo obradivati zove se i osnove teorije grafova. Grafovi su jedna od osnovnih i najˇ ceˇ s´ ce primjenjivanijih matematiˇ ckih struktura. Brojne pojave i situacije se modeliraju pomo´ cu grafova. Grafovi se uvijek sastoje od toˇ caka i spojnica, npr. toˇ cke ljudi iz skupine gradovi molekule spojnice parovi prijatelja ceste/ˇ zeljezniˇ cke pruge kemijske veze

()

8. sijeˇ cnja 2012.

2 / 19

a svaki brid e ∈ E spaja dva vrha u . 3 / 19 . sijeˇ cnja 2012.OSNOVE TEORIJE GRAFOVA Definicija Graf je ureden par G = (V . a E = E (G ) skup bridova (edge) dusjunktan sa V . E ) gdje je ∅ = V = V (G ) skup vrhova (vertex). v ∈ V koji se zovu krajevi od e . () 8.

a svaki brid e ∈ E spaja dva vrha u .OSNOVE TEORIJE GRAFOVA Definicija Graf je ureden par G = (V . Joˇ s kaˇ zemo da su vrhovi u i v INCIDENTNI s e . () 8. v ∈ V koji se zovu krajevi od e . 3 / 19 . E . Preciznije: Definicija Graf je uredena trojka G = (V . ϕ) gdje je ϕ : E → V funkcija koja svakom bridu 2 e pridruˇ zuje 2-ˇ clani multiskup vrhova ϕ(e ) = {u . sijeˇ cnja 2012. a u i v su susjedni. E ) gdje je ∅ = V = V (G ) skup vrhova (vertex). v } koji se zovu krajevi od e . a E = E (G ) skup bridova (edge) dusjunktan sa V .

E . a E = E (G ) skup bridova (edge) dusjunktan sa V . 3 / 19 .OSNOVE TEORIJE GRAFOVA Definicija Graf je ureden par G = (V . inaˇ ce je beskonaˇ can. Graf G je konaˇ can ako su V i E konaˇ cni skupovi. v ∈ V koji se zovu krajevi od e . a u i v su susjedni. () 8. a svaki brid e ∈ E spaja dva vrha u . E ) gdje je ∅ = V = V (G ) skup vrhova (vertex). v } koji se zovu krajevi od e . sijeˇ cnja 2012. ϕ) gdje je ϕ : E → V funkcija koja svakom bridu 2 e pridruˇ zuje 2-ˇ clani multiskup vrhova ϕ(e ) = {u . Joˇ s kaˇ zemo da su vrhovi u i v INCIDENTNI s e . Preciznije: Definicija Graf je uredena trojka G = (V .

4 / 19 . a ako su krajevi razliˇ citi-PRAVI BRID (ili KARIKA). ako postoje bijekcije θ : V (G ) → V (H ) i ϕ : E (G ) → E (H ) tako da je vrh V incidentan s bridom e u G ako i samo ako je θ(v ) incidentan s ϕ(e ) u H . sijeˇ cnja 2012. VIŠESTRUKI BRIDOVI PRAVI BRID PETLJA () 8. Tada se ureden par f = (θ. -brid ˇ ciji se krajevi podudaraju zove se PETLJA.OSNOVE TEORIJE GRAFOVA Grafovi G i H su izomorfni. ϕ) : G → H zove IZOMORFIZAM iz G u H (izomorfizam ˇ cuva incidenciju i susjednost). G ≈ H . -dva ili viˇ se bridova s istim parom krajeva zovu se viˇ sestruki bridovi.

promatrati ´ cemo samo konaˇ cne grafove. a dva osnovna parametra vezana uz konaˇ cne grafove su v (G ) = |V (G )| =RED OD G = broj vrhova od G ˇ e (G ) = |E (G )| =VELICINA OD G = broj bridova od G () 8. 5 / 19 .trivijalan ako je E (G ) = ∅ → prazan graf . sijeˇ cnja 2012.OSNOVE TEORIJE GRAFOVA -graf je jednostavan ako nema ni petlji ni viˇ sestrukih bridova -graf s jednim vrhom .

sijeˇ cnja 2012.OSNOVE TEORIJE GRAFOVA NEKI SPECIJALNI GRAFOVI: -jednostavan graf u kojem je svaki par vrhova spojen bridom . 2 () 8. . . . oznaka Kn 2 V (Kn ) = {1. E (Kn ) = [n] . .POTPUN GRAF -do na izomorfizam postoji jedinstven potpun graf s n vrhova (i n bridova). 2. 6 / 19 . n} = [n].

7 / 19 .OSNOVE TEORIJE GRAFOVA NEKI SPECIJALNI GRAFOVI: BIPARTITAN GRAF. -ako je |X | = m i |Y | = n. a drugi u Y . Y ) u kojem je svaki vrh iz X spojen sa svakim vrhom u Y . sijeˇ cnja 2012.1 () K2 K 1.n ) = m + n. e (Km. takav je graf jedinstven do na izomorfizam i oznaˇ cava se s Km.2 K 2.n v (Km.skup vrhova se moˇ ze particionirati u dva skupa X i Y tako da svaki brid ima jedan kraj u X .3 8. (X . Y )-biparticija grafa POTPUN BIPARTITAN GRAF.n ) = m · n K1 K2 K3 K4 K5 K 1.jednostavan bipartitan graf s biparticijom (X .

n} C3 K3 C4 C5 PUT Pn : jednostavan graf s n vrhova.OSNOVE TEORIJE GRAFOVA NEKI SPECIJALNI GRAFOVI: CIKLUS Cn : jednostavan graf s n vrhova V = [n] i skupom bridova E = {{i . i + 1} : i < n} ∪ {1. V = [n]. sijeˇ cnja 2012. 8 / 19 .1 P 4 P6 () 8. i + 1} : i < n} P2 K 2. E = {{i .

. . Matrica susjedstva je u pravilu mnogo manja od matrice incidencije. 9 / 19 . a aii = 0 ∀i . tada je aij = 0 ili 1 ∀i . . . vn i bridovima e1 .OSNOVE TEORIJE GRAFOVA -ˇ cesto zna biti korisno relacije incidencije i susjedstva u grafu prikazati matricama -neka je G graf s vrhovima v1 . A je simetriˇ cna matrica ˇ ciji su ˇ clanovi nenegativni cijeli brojevi -ako je graf jednostavan. em u nekom poretku MATRICA INCIDENCIJE grafa G je pravokutna n × m matrica M = M (G ) = [mij ]. .1 ili 2). . gdje je mij broj koliko puta su vi i ej incidentni (0. Ova matrica potpuno odreduje graf! MATRICA SUSJEDSTVA grafa G je kvadratna n × n matrica A = A(G ) = [aij ] gdje je aij broj bridova koji spajaju vi i vj . . j . . () 8. sijeˇ cnja 2012.

OSNOVE TEORIJE GRAFOVA PRIMJER: G: v1 e7 v4 e6 1 1  1 1 M (G ) =   0 0 0 0 -primijetimo da je  e1 e2 e4 e5 v2 e3 v3   0 1 0 0 1 0 2  2 0 1 0 0 0 0   A(G ) =   1 1 1 1 1 0 0  0 0 1 2 1 1 0 suma elemenata svakog stupca od M (G )  1 1 1 0   0 1  1 1 jednaka 2 () 8. 10 / 19 . sijeˇ cnja 2012.

a V ′ ⊆ V -podgraf od G ˇ ciji je skup vrhova V \ V ′ . ´ PODGRAF od G ako je H ⊆ G i V (H ) = V (G ). sijeˇ cnja 2012. E ). a skup bridova se sastoji od bridova iz G ˇ cija su oba kraja u V \ V ′ oznaˇ cavamo s G − V ′ . -neka je G = (V . -sliˇ cno za E ′ ⊆ E . Ako je V (H ) ⊆ V (G ) i E (H ) ⊆ E (G ). onda kaˇ zemo da je H PODGRAF od G i piˇ semo H ⊆ G .H zovemo RAZAPINJUJUCI -potpun podgraf H ⊆ G zove se KLIKA u G . a skup bridova E (G1 ) ∪ E (G2 ). podgraf od G ˇ ciji je skup vrhova V . PRESJEK G1 ∩ G2 je podgraf sa skupom vrhova V (G1 ) ∩ V (G2 ) i skupom bridova E (G1 ) ∩ E (G2 ). a svaki brid iz H ima iste krajeve u H kao ˇ sto ima u G . G2 ⊆ G je podskup G1 ∪ G2 ˇ ciji je skup vrhova V (G1 ) ∪ V (G2 ). a G zovemo NADGRAF od H . . a skup bridova E \ E ′ ′ oznaˇ cavamo s G − E () 8. UNIJA dvaju podgrafova G1 .OSNOVE TEORIJE GRAFOVA Neka su G i H grafovi. 11 / 19 .

12 / 19 . a skup bridova je podskup od E ˇ cija su oba kraja u V ′ . zove podgraf induciran s V ′ i oznaˇ cava s G [V ′ ]. podskup od G ˇ ciji je skup vrhova skup krajeva od E ′ . Ako je ∅ = V ′ ⊆ V .u sluˇ caju V ′ = {v } ili E ′ = {e } → G − v ili E − e . zove se podgraf induciran bridovima E ′ i oznaˇ cava s G [E ′ ]. onda se podgraf od G ˇ ciji je skup vrhova V ′ . Za E ′ ⊆ E . a skup bridova E ′ . sijeˇ cnja 2012. kaˇ zemo da smo odstranili V ′ ′ odnosno E .OSNOVE TEORIJE GRAFOVA . () 8.

z}] G-{a.c.OSNOVE TEORIJE GRAFOVA Primjer: x G= a c e f a z d w z RAZAPINJUJUĆI PODGRAF OD G b y x b y e y f w G-{x.b} f a c e w f a x z b y y w () 8. 13 / 19 .y.z} x c e y x BRIDOVIMA INDUCIRAN PODGRAF G[{a. sijeˇ cnja 2012.e}] z d w z INDUCIRANI PODGRAF G[{x.

a potpun bipartitni graf Kn.OSNOVE TEORIJE GRAFOVA . ako je d (v ) = 0. a REGULARAN ako je d -regularan za neko d ≥ 0. onda definiramo STUPANJ VRHA v .n n-regularan () 8. a LIST ako je d (v ) = 1. pri ˇ cemu se svaka petlja raˇ cuna kao dva brida -intuitivno. u bilo kojem grafu G je stupanj od v broj dG (v ) bridova od G incidentnih sa v .skup susjeda vrha v ∈ V (G ) u grafu G oznaˇ cavamo sa NG (v ) -ako je G jednostavan graf. potpun graf Kn (n − 1)-regularan. sijeˇ cnja 2012. dG (v ) kao broj susjeda od v -op´ cenito. 14 / 19 . -tako je npr. -vrh v je IZOLIRAN. stupanj vrha je broj sjeciˇ sta male kruˇ znice oko vrha s linijama koje izlaze iz tog vrha -nekad piˇ semo samo d (v ) umjesto dG (v ) -oznake za minimalni i maksimalni stupanj grafa δ := δ (G ) := minv ∈V (G ) dG (v ) ∆ := ∆(G ) := maxv ∈V (G ) dG (v ) -graf G je d -REGULARAN ako je δ (v ) = d ∀v ∈ V (G ).

sijeˇ cnja 2012. v ∈V () 8.OSNOVE TEORIJE GRAFOVA Propozicija 1 U svakom je grafu G = (V . E ) zbroj svih stupnjeva jednak dvostrukom broju bridova d (v ) = 2 · e (G ). 15 / 19 .

a suma ˇ clanova retka od M koji odgovara vrhu v je d (v ) -ako zapiˇ semo M = [mve ]. sijeˇ cnja 2012. 15 / 19 . v ∈V Dokaz: Neka je M matrica incidencije grafa G . izraˇ cunajmo sumu njenih ˇ clanova tako da zbrojimo retke i stupce -suma svakog stupca je 2. v ∈ V . e ∈ E imamo d (v ) = v ∈V v ∈V e ∈E mve = e ∈E v ∈V mve = e ∈E 2 = 2 · e (G ) () 8.OSNOVE TEORIJE GRAFOVA Propozicija 1 U svakom je grafu G = (V . E ) zbroj svih stupnjeva jednak dvostrukom broju bridova d (v ) = 2 · e (G ).

) () 8. 16 / 19 . sijeˇ cnja 2012. (ili: na svakom je skupu broj onih koji su se rukovali sa neparnim brojem ostalih paran broj.OSNOVE TEORIJE GRAFOVA Korolar 1 (Lema o rukovanju) U svakom je grafu broj vrhova neparnog stupnja paran broj.

sijeˇ cnja 2012. 16 / 19 .) Dokaz: Konstruirajmo graf ovako: vrhovi su svi ˇ clanovi skupa (zabave).OSNOVE TEORIJE GRAFOVA Korolar 1 (Lema o rukovanju) U svakom je grafu broj vrhova neparnog stupnja paran broj. (ili: na svakom je skupu broj onih koji su se rukovali sa neparnim brojem ostalih paran broj. a dva vrha spojimo bridom ako i samo ako su se ti ˇ clanovi rukovali -Po propoziciji 1 imamo d (v ) = 2e (G ) v ∈V d (v ) + v ∈V (d (v )-paran) v ∈V (d (v )-neparan) d (v ) = 2e (G ) -prva suma i desna strana su parni nenegativni cijeli brojevi pa i druga suma mora biti takva ⇒ v ∈V (d (v )-neparan) d (v ) = 2n n ∈ Z+ () 8.

) Dokaz: -kako su sumandi neparni. (ili: na svakom je skupu broj onih koji su se rukovali sa neparnim brojem ostalih paran broj. mora ih biti paran broj ⇒ |{v ∈ V : d (v )neparan}| je paran broj ⇒ broj vrhova neparnog stupnja je paran broj () 8. sijeˇ cnja 2012.OSNOVE TEORIJE GRAFOVA Korolar 1 (Lema o rukovanju) U svakom je grafu broj vrhova neparnog stupnja paran broj. 17 / 19 .

v2 . tako da su krajevi od ei vrhovi vi −1 i vi (1 ≤ i ≤ h) U jednostavnom grafu ˇ setnja je potpuno odredena samo nizom vrhova v0 . vh−1 =unutarnji vrhovi ˇ setnje W = v0 e1 v1 · · · eh vh .ˇ SETNJE. . vh )-ˇ setnja. 18 / 19 . v1 . . . . . Kaˇ zemo da je v0 poˇ cetak. h-duljina ˇ setnje v1 . PUTOVI I POVEZANOST GRAFOVA ˇ Setnja u grafu G je niz W := v0 e1 v1 e2 · · · eh vh ˇ ciji ˇ clanovi su naizmjeniˇ cno vrhovi vi i bridovi ei . W ′ = vh eh+1 vh+1 · · · el vl NADOVEZIVANJE: v0 e1 v1 · · · eh vh eh+1 vh+1 · · · el vl ˇ W −1 = vh eh · · · v1 e1 v0 -INVERZNA SETNJA () 8. . . sijeˇ cnja 2012. a vh kraj ˇ setnje W ili da je W ˇ setnja od v0 do vh ili (v0 . . vh .

v ) je duljina najkra´ ceg (u . . v )-put u G -udaljenost dG (u . sijeˇ cnja 2012. . v ) ili d (u . 19 / 19 . duljina puta maksimalne duljine u G -STRUK je duljina najkra´ ceg ciklusa -ciklus je (ne)paran ako je (ne)parne duljine () 8. onda se W zove STAZA -ako su. . . onda se zove PUT citi zove -zatvorena staza pozitivne duljine ˇ ciji su vrhovi (osim krajeva) medusobno razliˇ se CIKLUS -vrhovi u i v grafa G su povezani ako postoji (u . osim bridova. i svi vrhovi medusobno razliˇ citi. e2 . v )-puta u G DIJAMETAR grafa G : diam(G ) je maksimalna udaljenost medu njegovim bridovima. eh ˇ setnje W medusobno razliˇ citi. tj. PUTOVI I POVEZANOST GRAFOVA ˇ Setnja W je zatvorena ako je v0 = vh -ako su svi bridovi e1 .ˇ SETNJE.