You are on page 1of 19

UVOD U METODE EKSPERIMENTALNE PSIHOLOGIJE

Znanost i znanstvena metodologija
ZNANOST- sadržajna definicija  akumulacija integriranog znanja - procesna definicija  aktivnost kojom otkrivamo važne varijable, stavljamo i u me!usobni odnos tuma"imo nji ov odnos • niz me!usobno povezani koncepata i modela koje su ljudi razvili na temelju eksperimentiranja i opažanja • sistematizirano znanje o svijetu do kojeg smo do#li • discipline$ znanstvene, umanisti"ke, metafizi"ke %krugovi  & ZNANST'(N( )*S+*,-*N(- rje#avaju probleme istim op.im pristupom, tj/ utvr!enim postupcima, tj/ znanstvenim metodama • zajedni"ko znanstvenim i neznanstvenim disciplinama  rje#ivi i nerje#ivi problemi • rje#ivi problemi oni koji sadrže pitanja na koja možemo odgovoriti koriste.i na#e normalne kapacitete, oni kojima možemo pristupiti empirijski- opažanje prirodni pojava • nerje#ivi problemi  religije, filozofija • znanstvene discipline bave se samo problemima koji se mogu rije#iti • rje#ivo vs/ nerje#ivo  te ni"ko, ne sadržajno ZNANST'(NA 0(TO)O-O1*2A 3& formulirati problem 4& vje#tina opažanja- ekstrospekcija i introspekcija • umanisti"ke discipline N( koriste znanstvenu metodologiju

• ZNANOST  primjena znanstvene metodologije na rje#ive probleme ,S*5O-O1*2A$ materijalisti"ka objektivna deterministi"ka • 2o n 6/ 7atson  8)a bi postala znanost psi ologija mora sljediti primjer fizikalni znanosti- mora biti materijalisti"ka, deterministi"ka i objektivna/9  materijalisti"ka $ mora se baviti samo fizikalnim pojavama koje se mogu opažati  objektivna$ rezultati opažanja su neovisni o opaža"u- vi#e ljudi djeli isto iskustvo  deterministi"ka$ temelji se na postojanju zakonitosti u fukncioniranji svijeta  ako postoji zakonitost onda je možemo utvrditi- možemo se baviti traženjem uzroka za odr!ene pojave  ako je svijet nedeterministi"ki %kaoti"an& s pojavama koje se javljaju spontano, one nisu do vatljive u znanstvenoj metodologiji • pona#anje - kompleksan istraživa"ki predmet

A>= planiran& • opažanje vlastiti doživljaja i izvje#tavanje o njima 3& S*0@-TANA. pažljivo provedeno i isplanirano za razliku od usputnog i uglavnom pasivnog promatranja u svakodnevnom životu • ta promi#ljenost i kontrola postupka opažanja = distinktivna karakteristika znanosti • od svakodnevnog opažanja razlikuje se po $ 3& predmetu.-A+*2( na"in upravljanja vlastitim mislima. pažljivo. svoje misli i emocije. svakodnevnog opažanja ZNANST'(NO O. izoliran aspekt predmeta 'A:*2A6-A 4& postupku.- #to je predmet istraživanja kompleksniji.(>+*2A @ . testovi kog/ . moramo biti rigidniji u primjeni znanstvene metodologije i pažljiviji u kontroli varijabli • eksperiment .A<AN2(  namjerno traganje. skrivene želje i motive • ponekad ima i smisao >ONT(0.OST@. .namjerno.unkcija • metode su prilago!ene predmetu prou"avanja • opažanje  univerzalna znanstvena metoda  znanstveno opažanje je nadogradnja i sistematizacija uobi"ajenog.najsnažnija znanstvena metoda klju"an put do spoznaje u psi ologiji$ specifi"an i složen Znanstvene metode u psihologiji ZNANST'(NA 0(TO)A skup pravila kojima se odre!uje kako treba postupati pri prikupljanju podataka o nekom dobro definiranom.opažanje vlastiti doživljaja tijekom nji ova zbivanja . psi ofiziolo#ke.posebne psi ofizi"ke metode.:()0(T= varijabla. ljestvie stavova.S*5O-O1*2* metoda prikupljanja podataka opažanjem vlastiti doživljaja • posebna metoda opažanja u psi ologiji % . pona#anjem *NT:OS. doživljajima. izoliranom aspektu predmeta neke zanosti • propisuje slijed postupanja • npr/ agresivno pona#anje  broj fizi"ki obra"una  'A:*2A6-( • znanost je odre!ena svojim predmetom i metodama • psi ologija .dobro definiran.(>+*2A jedinstvena metoda opažanja u psi ologiji • na#e spoznaje ovise o to"nosti introspekcije • osnovna pretpostavka ///? • promatranje i analiza vlastiti doživljaja kako bi upoznali sami sebe. isplanirano • daje znanstvene spoznaje % jer je objektivno& *NT:OS. upitnici i inventari li"nosti.

psi ofiz/ *straživanja.(:*0(NT najsnažnija znanstvena metoda • klju"an put do spoznaje % i u psi ologiji& varijabla 3 varijabla 4 (>S. upitnici li"nosti. 'E.(:*0(NT @ . doživljaji u podlozi pona#anja A polazni podaci.-**.4& :(T:O1:A)NA %:(T:OS. stavovi A nadopuna podataka. 'D.a pri detekciji A komparacija A najmanja pri deskripciji • vrijednost introspekcije$ A jedini izvor podataka.S*5O-O1*2*$ specifi"an složen  jer se bavi  pona#anjem 'C varijabla 3 'E 'D varijabla 4 'z % 'C.nost kontrole namjernog i nenamjernog iskrivljavanja doživljaja A individualne razlike u sklonosti i sposobnosti samoopažanja • pouzdanost introspekcije$ A najve..e varijable& o#trina vida uvježbanost na"in reakcije .izvje#tavamo o vlastitom doživljaju naknadno.enje %gubitak i iskrivljavanje informacija& A nepreciznost i nejednozna"nost verbalnog izvje#taja problem kodiranja doživljaja u verbalne simbole A nemogu. nakon #to se zbio • slabosti introspekcije$ A interferencija procesa introspekcije i predmeta opažanja A oslanjanje na pam.kvalitativni podaci koji trebaju pret oditi kvantitativnima Eksperiment 3& >ako otkriti zakonitosti? -opažanje 4& >ako provjeritiButvrditi zakonitosti? -aktivnim uklju"ivanjem. 'z  interveniraju.probati izazvati pojavu (>S.(>+*2A&.

psi olo#ka klima.OSTA'>A (>S.(:*0(NTA nezavisna varijabla izazivat . mijenjat . psi ofarmakolo#ka terapija . zavisna.e umetnute vrijednosti %npr/ broj studenata u predavaoni& nezavisna i zavisna .ona koja pretpostavlja neke numeri"ke vrijednosti koje se razlikuju u jasno definiranim koracima izme!u koji nisu mogu.i varijabli& eksperimentalni nacrt valjanost eksperimenta • zakonitost$ podražaj odgovor • podražaji su odre!ene karakteristike okoline • odgovori su pona#anje • ako mijenjamo određenu karakteristiku. socijalnim& koji podražuje receptore& • primjeri$ intenzitet svijetla.neka mjera promjene pona#anja= Z' Varijable u eksperimentu i kako ih kontrolirati .e pravilne promjene u zavisnoj varijabli N' Z' • ako opazimo promjenu u Z' kakvu smo o"ekivali. tadama smatramo da se radi o uzro"no-posljedi"noj vezi N(ZA'*SN( 'A:*2A6-( • 4 #iroke kategorije %4 osnovna tipa&$ 3& podražajne = situacijske ili ekstremalne 4& individualne = osobne ili internalne PODRAŽAJNE • N' je podražaj ako se radi o manipulaciji bilo kojim aspektom okoline %fizi"kim. broj ljudi u prostoriji.ona koja može mijenjati veli"inu diskretna.:(T.neki podražaj koji eksperimentalno istražujemo = N' .O20O'* • varijabla %nezavisna.*ntenzitet svijetla raspon intenziteta vrijeme reakcije dob >-2@FN* . vanjska& • eksperimentalna manipulacija • eksperimentalna kontrola %interveniraju.O-AZNA .emo i određeno pona#anje 'A:*2A6-A  sve #to može imati razli"itu numeri"ku vrijednost • • • kontinuirana.

)NA mjera vremena koje je potrebno da bi se zapo"eti odgovor dovr#io • latencija je vrijeme od po"etka podražaja do po"etka odgovora. spol. razina obrazovanja. a brzina je vrijeme od po"etka do ga#enja odgovoraG ROJ ) -RE.e ga uzrokovati N' .avlov • kriteriji za odabir zavisne varijable$ valjanost i pouzdanost *A'JANOS! • trebamo biti sigurni da su podaci koje prikupljamo mjera odgovora %Z'& za koju smo pretpostavili da .*EN()JA broj javljanja odgovora • frekvencija je broj odgovora u odre!enom vremenskom periodu %indikator je vjerojatnosti odgovora. neuroticizam.e odgovore postoji ve. ekonomski status • obi"no su predmet opažanja %ne manipulacija& ZA'*SNA 'A:*2A6-A situacija %ind/ osobina&  odgovor • standardni na"ini mjerenja odgovora$ ♦ ♦ ♦ ♦ to"nost latencija trajanje %brzina& broj i frekvencija !O"NOS! na"in mjerenja odgovora uz unaprijed odre!enu mjeru to"nosti.e se javiti i u budu. inteligencija.OSO NE • sve relativno stabilne fizi"ke i psi osocijalne karakteristike pojedinca • primjeri$ dob.no u svakoj situaciji jako puno& >oji odgovor i koju mjeru tog odgovora prou"avati? primjer$ . nacionalnost.za "e#.mjeri se broj to"ni odgovora ili broj pogre#ni odgovoraB #rekven$ija ili stupanj to"nosti odgovora% to&nost 'A!EN()JA% *R)JE+E 'A!EN()JE vrijeme koje protekne od zadavanja podražaja do po"etka davanja odgovora • tipi"na mjera u istraživanjima vremena reakcije !RAJANJE% R.a vjerpjatnost da .e u istoj situaciji& OS!A'E +JERE • razina sposobnosti %npr/ testovi snage& • intenzitet ili veli"ina odgovore % npr/ ():& • skale procjene % >oliko je//// 3-H& • psi ologijski instrumenti %standardizirani ili konstruirani za odre!enu priliku O)A6*: ZA'*SN( 'A:*2A6-( • pona#anje je vrlo složeno uvijek postoji vi#e odgovora %obi.

mat4.odu"avanje matematike zad/ u"enika interes redovitost to"nost ANA-*ZA T:(N)A • osim multidimenzionalni mjera Z'.enita u 4 smisla$ Auniverzalno je pri va.e rezultati nekog ispitanika biti isti ako mjerenje ponovimo • pred israživanjem treba provjeriti pouzdanost Z'$ ♦ ♦ ZA>-2@FA> • ako mjera Z' varira slu"ajno %nije pouzdana& onda ne možemo odrediti utjecaj N' %znanost podrazumijeva postojanje determinizma& • dok je za psi ometri"are pouzdanost krucijalna. matI. psi olozi je "esto zanemaruju stabilnost rezultata u vremenu %korelacija& unutarnja pouzdanost instrumenata Zavisna varijabla • fundamentalna definicija op.DANOS! • ozna"ava stupanj u kojem .ena Asadrži specifi"ne definicije %od koji se svaka vrednuje prema doprinosu toj fund/ definiciji& • temeljni koncept matemati"ke sposobnosti • f%mat3. Science • K vrste sakala$ A nominalne A ordinalne A intervalne . uobi"ajene mjere odgovora %npr/ standardizirane psi / *nstrumente ili uobi"ajeni na"in bilježenja podataka& • znanje treba nadogra!ivati %treba "itati& PO/. trebalo bi pratiti i njene promjene u vremenu$ -rast -ga#enje :AZ*NA 02(:(N2A %omjerne skale& • StanleE Smit Stevens %3JKL/&. ///matn& zad/ nastavnika . O teoriji skala mjerenja.• pitanje valjanosti je zapravo o tome jesmo li varijablu dobro opera$ionalizirali tj/ da li ona mjeri to"no ono #to smo mi pretpostavili • opera$ionaliza$ija definiranje nekog fenomena prediznim odre!ivanjem metoda kojim se taj fenomen bavi • preporuka$ treba uzeti poznate. eksp.

eg. bolesniBzdravi ORD)NA'NE S. duljina.kvalitativne. intervalnoj i omjernoj skali • razina mjerenja ovisi o prirodi podataka . *M. ne kvantitativne& • primjeridemografski karakter.A!E1OR)JA'NE2 S. najboljeg do najlo#ijeg/// • mjera centralne tendencije= centralna vrijednost %+& )N!ER*A'NE S. ocjene.e rangirati %u kvantitativnom smislu& od najmanjeg do najve.a u odnosu na onu drugu O+JERNE S. pripadnost skupini • mjera centralne tendencije= dominantna vrijednost %)& • neke su varijable po svojoj prirodi nominalne. en • mjera centralne tendencije= geometrijska i armonijska sredina ZA>-2@FA> • varijable možemo mjeriti na nominalnoj.m.A'E • kada nulta to"ka nije arbitrarna • mjera se bazira na procjeni odnosa me!u veli"inama koje se mjere na kontinuumu %smisleni su odnosi me!u vrijednostima& • fizikalna mjerenja.A'E • pridruženi br/ ozna"avaju redoslijed • najgrzblja kvantitativna mjera %pojedina"ne razlike me!u rangovima& • primjeri podaci koje je mogu.npr/ jedna je razlika dvostruko ve.i ili se izjedna"iti s nekom drugom razlikom • kada postoji smislena kontinuirana skala mjerenja kod koje jednake brojevne razlike me!u vrijednostima skale odgovaraju vrijednostima koje skala mjeri • primjer$stupnjevi +.A'E • nominalne mjere nude imena ili oznake za odre!ene karakteristike >AT(1O:*2A-N( 'A:*2A6-( %numeri"ki podaci.zato nisu smislene izravne matenati"ke operacije s izmjerenim vrijednostima • smisleni odnosi me!u razlikama. a neke pretvaramo u nominalne %jer i ne možemo finije izmjeriti& • npr/ sramežljiviBnesramežljivi.ati za bilo koji relani broj te tako presti. procjene • mjera centralne tendencije= aritmeti"ka sredina %0& • odnosi izme!u apsolutni vrijednosti nisu smisleni.A'E • kada se bilo koja razlika izme!u izmejerni razina može uve. ordinalnoj.A omjerne NO+)NA'NE 0.

emo dobiti )'*2( >AT(1O:*2( (0. upravljanja uvjetima u eksperimentu • ta se mo. odnosi na sistemati"nu manipulaciju varijablama kako bi zaklju"ili o uzro"no-posljedi"nim vezama • 4 tipa%podru"ja&kontrole$ Akontrola N' A kontrola vanjski varijabli >ONT:O-A N(ZA'*SN( 'A:*2A6-( • postignuta kad se N' mijenja na poznat i odre!en na"in %koji je ranije utvr!en i isplaniran& • 4 temeljna na"ina manipulacije N'$ 3& uvo!enje N' u eksperiment= N'O ili N'4& mijenjanje intenziteta N' • 4 situacije$ 1) iste pojedince pronatramo u dvije situacije i promjene u nji ovom pona#anju pripisujemo osobitostima situacije% N' vezujemo uz situaciju& 2) promatramo ili mjerimo pona#anje pojedinaca koji su bili izloženi jednoj situaciji i uspore!ujemo s pona#anjem pojedinaca koji N*S@ bili izloženi toj situaciji % N' vezujemo uz skupinu& >ONT:O-A 'AN2S>*5 'A:*2A6-* • predstavlja nji ovu regulaciju kako ne bi maskirale utjecaj N' • vanjske varijable djeluju u eksperimentu pored N' .*:*2S>*5 ZNANOST* >O2( @>-2@F@2@ N(ZA'*SN@ 'A:*2A6-@ • • podražaj-odgovor osobina-odgovor • zakonitost podražaj odgovor :=f%S& ako podražaj mijenjamo na neki pravilan na"in.• o razini mjerenja ovise statisti"ke te nike koje nam stoje na raspolaganju-preciznost rezultata koji . postoji li pravilnost u promjenama Z'? linearan odnos? zakrivljeni odnos? • zakonitost osobina-pona#anje := f%N& jesu li odre!ene osobine povezane s odre!enim pona#anjem? npr/ >ako se manifestira sramežljivost Kontrola u eksperimentu • podrazumijeva se da eksperimentator ima odre!enu mo.

(:*0(NT O)A6:AN( ':*2()NOST* N' S*ST(0ATS>O O.*FNOST .(>ATA • pojava do koje dolazi kada je neka '' %faktor& u pravilnom odnosu s N'.S*5O-O1*2( • probalibisti"ka uzro"nost. onda je taj zajedni"ki element vjerojatno njegov uzrok A6+S . a ne kontrolnu grupu • kontrolna grupa podrazumijeva S-@FA2AN raspored ispitanika  eksperiment S.A<AN2( 'S/ (>S.ene varijacijama u nekoj '' i ako se grupe razlikuju u Z'.A<AN2( • bitna razlika$ Aeksperimentispitanike prema slu"aju raspore!ujemo u skupine A sistematsko opažanje skupine definiraju vrijednost N' • mije#anje efekata u metodi sistematskog opažanja  :azlikuju li se grupe samo u vrijednostima N' ili te razlike prati i neki drugi sistematski faktor • kako provesti kontrolu?  uvo!enjem skupine za usporedbu %komparabilna skupina& O. to zna"i da na Z' djeluju razli"iti faktori. postoje 0AN*.• kako bi mogle djelovati na Z'.utvr!ivanje zakonitosti na manifestnoj %pragmati"noj& razini • +ook i +ampbell %3JQJ/&.e u"inke N' 0*2(PAN2( (. pa uzrokuje razlike me!u grupama u Z' • ako su varijacije u N' sustavno pra.vanjski faktor je pomije#an s N' to je S*ST(0ATS>* 'A:*2A6*-N* .(+*.OS-2()*FN*0 '(ZA0A 3& 0(TO)A S-A1AN2A  ako su okolnosti u kojima se fenomen pojavljuje u svemu razli"ite osim u 3 elementu. mi i reguliramo da ne maskiraju mogu.A>TO: • kontrolom vanjski varijabli sprje"avamo mije#anje efekata • kontrola nezavisne varijable je postignuta kada se N' mijenja na poznat i odre!en na"in %koji je ranije utvr!en i isplaniran& • 4 na"ina uspostavljanja kontrole nad N'$   namjernim variranjem N'manipulacijom odabirom željeni vrijednosti N' me!u onima koje ve.uspostava strujnog kruga je esencijalan uzrok paljenja svijetla R pritisak na prekida" je manifestni %pragmati"ni& uzorak 0(TO)( ZA>-2@F*'AN2A O @Z:OFNO-.(:*0(NT • kod sistematski opažanja imamo skupinu za usporedbu %komparativnu grupu&.@-A+*2A N' (>S.

 . onda je on njegov vjerojatni uzrok ili posljedica ili oba fenomena imaju neki zajedni"ki uzrok .(:*0(NTA-N* NA+:T* • okvir za zaklju"ivanje o uzro"no-posljedi"nim vezama • postoje osnovni tipovi nacrta=tipovi kontrole N' i '' • izbor vr#imo na temelju istraživa"kog problema i ipoteze 6*TN* )*2(-O'* (>S.4. onda je ta okolnost vjerojatno uzrok fenomena A6+S Abne+S +S I&0(TO)A ZA2()N*F>O1 'A:*:AN2A%@S. ili npr/ ukor-izostanci-neprimjereno >A>O )OU* )O .3-. dulji je obalni pojas neznanja %2o n )onne& • profesionalci najvi#e problema imaju s .4 ili  %.i otok znanja. kontrolni uvjeti .4(>S.:O6-(0 )O6A:? • dobar problem je onaj uz koji možemo vezivati %dobru& istraživa"ku ipotezu .zavisna i nezavisna metoda.3.:O6-(0A • #to je ve.3& kod opažanja.:O6-(0A? • izvor problema je neznanje • pukotina u znanju u nekomužem ili #irem podru"ju$ nekonzistentni empirijski nalazi.(+)S +.O:()N*5 .:O02(NA& ako se neki fenomen mijenja usporedno s drugim fenomenom.1S 4&0(TO)A :AZ-*>( +S  ako su neka situacija u kojoj se fenomen pojavljuje i situacija u kojoj se fenomen ne pojavljuje u svemu iste osim u 3 okolnosti. neobja#njeni podaci • treba imati znanjeG >A>O S* O-A>PAT* T:A<(N2( .4O .4 .eksperimentalni uvjeti.3OO.:O6-(0O0 >A>O ZNAT* 2( -* N(>* .4OO pona#anje .(:*0(NTA-NO1 *ST:A<*'AF>O1 NA+:TA • • • • problem ipoteza varijable.3O.3 T .

npr/ utje"e li po vala na u"inak u zadatku %koliko "estina. doga!aje koje možemo opažati %mjeriti& 4& Ako je formuliramo na takav na"in da je mogu. koliko na"in itd/& 4& ':STA %. na"in nji ova opažanja i mjerenja. odabir N'. metode u užem smislu.U* +*-2 (>S.e utjecaj N' na Z' ili ispitujemo prirodu odnosa ◦ imamo li 3 ili vi#e N'.(:*0(NTA %*ST:A<*'AN2A& • .svi postupci i odlue pri planiranju i provo!enju istraživanja .a rigorozna kontrola %labor/ eksperiment& a kod neki nije ◦ ako baratamo fiziolo#kim ili psi ofiziolo#kim varijablama ve.:*:O)A& 'A:*2A6-* • kod neki je varijabli mogu.A>TO:* O >O2*0A O'*S* O)A6*: (>S. populacija.i broj relevantni faktora %'' koje prijete N'& . odabir Z'.(:*0(NTA-NO1 NA+:TA 3& O. problem. a "esto se preporu"uje da budu postavljani u obliku pitanja %dobra& *ST:A<*'AF>A 5*. uzorak. te pretpostaviti odnos me!u njima %istraživanje predstavlja provjeru postavljene ipoteze& EKSPERIMEN !"NI N!#R I $snovni tip jednostavnog eksperimentalnog na%rta NA+:T *ST:A<*'AN2A  u #irem smislu. ipoteze.e staviti u odnos njezine komponente te donijeti odluku o stupnju njezine vjerojatnosti • ipotezom istraživa" pokazuje na koji na"in želi odgovoriti na postavljeni problem • zato u ipotezi treba navesti varijable.reciznost i složenost mjerenja ◦ istražujemo postoji li uop.e su mogu.nosti kontrole unutarnje valjanosti ◦ kod npr/ socijalno-psi / varijabli javlja se ve. stvari.OT(ZA • je ona koja se može provjeriti$ 3& Ako se sve varijable u ipotezi odnose na pojave.na"in na koji se istražuje %opaža ili mjeri& odnos izme!u N' i Z' • odgovara na pitanje kako istraživa" planira kontrolirati one relevantne faktore %''& "iji utjecaj nije mogao isklju"iti nekim pret odnim postupkom +*-2 • maksimalizirati dio varijance rezultata mjerenja koji se ne može objasniti djelovanjem N' • to zna"i da se reducira varijanca pogre#ke i pod kontrolom drži utjecaj sistematski faktora • Z' sadrži pravu vrijednost i vanjske faktore .• problem treba formulirati #to jednostavnije.cilj.

Z' 4/ skupina N'3  Z' .*N*:A2@ NA+:T 3& +jerenje . vježba.I& 02(:(N2( Z' • 0etode i te nike kojom mjerimo Z' ◦ opažanje pona#anja. umor • 'rsta u"inka ◦ eti"ka pitanja vezana uz sudjelovanje u istraživanju K >-2@FN( .:O+()@:A-N( O)-@>( >O2( )(. put ? NV ? ? ZV 2.u"enje. fizikalni ili psi ologijski instrumenti K& @F*NA> N' • Trajanje u"inka ◦ dugoro"ni efekti.A*)SN) NA(R! 0unutar7rupni2 N(ZA'*SN* NA+:T 3/ skupina N'N --------. put N' Z' 4/ puta 4& Na svakoj skupini ispitanika primijenjeno 4 razinu N* 0ili kom3ina$iju N*5 ako imamo vi6e N*2  NE. stav. raspoloženje Nacrt 8prije-poslije9 ili 8 s ponovljenim mjerenjem9 Z' 3/ puta ? ZV 1.* tre3a u&initi i prije i poslije manipula$ije N* ili samo nakon manipula$ije N* -npr/ znanje.A*)SN) NA(R! 0među7rupni2 *-* Svaka skupina ispitanika do3iva sve vrijednosti N* 0ili sve kom3ina$ije N*5 ako se radi o vi6e N*2  .

odrazumijeva$ • da je eksperimentator operacionalizirao N' u 4 razine • N il 3 • 4 vrijednosti 4 vrijednosti N' predstavljaju 4 uvjeta.3/ skupina Z' 3/ puta 4/ skupina Z' 3/ put N'N Z' 4/put N' Z' 4/ put -obje skupine moraju biti u *ST*0 uvjetima ZA'*SN* NA+:T ZV 1. put NV ZV 2. put I& roj N4 = 3 jedostavni nacrt A3 složeni nacrt % faktorijalni nacrtG& K& Na&in #ormiranja kontrolne skupine • slu"ajni odabir • ekvivalentni parovi • ekvivalentne grupe 6AZ*FN* NA+:T s dvije skupine OSNO'NA S':5A • testirati neku empirijsku ipotezu kroz statisti"ku analizu vrijednosti Z' izmjereni u 4 skupine ispitanika • odgovaramo na pitanje razlikuju li se 4 skupine u mjerama Z' • odg tražimo u probabilisti"kom %statisti"kom& smislu • radi se o temeljnom eksp/ nacrtu • podrazumijeva 4 po slu"aju formirane skupine  sistematsko opažanje podrazumijeva skupine razli"iti karakteristika Slu"ajna raspodjela ispitanika u kontrolnoj i eksperimentalnoj skupini . tretmana ili metoda .

0R. u"enicima Zavisni vs& nezavisni na%rt • +ože se re8i da na svijetu postoje 9 skupine ljudi :oni koje stalno ljudi dijele u 9 skupine ljudi i one koji to ne &ine.i neki uzorak zaklju"ujemo o populaciji )efiniramo populaciju koju želimo istražiti i iz koje slu"ajno biramo uzorak sudionika Zaklju"ivanje -nalaz dobiven na slu"ajnom uzorku temelj je za zaklju"ivanje o populaciji -o ljudima dana#njice op. djeci.enito -o ženama.O1:(P>@ mjerenja %zbog slu"ajnog variranja i nepreciznosti mjerenja& jer istražuju. radnicima. N(ZA'*SN* NA+:T • u svakoj skupini apliciramo N' • bazi"ni nacrt 3 ( skupinaB 3 > skupina N' :azina 3 *sp/ 3 *sp/ 4 /// *sp/ 3N /// *sp/ 4N *sp/ 34 :azina 4 *sp/ 33 en$<ele=2 ZA'*SN* NA+:T • svakom ispitaniku aplicirane su sve razine N' N' :azina 3 *sp/ 3 *sp/ 4 /// *sp/ 3N *sp/ 3 *sp/ 4 /// *sp/3N :azina 4 • 2()/ NA+:T 3 N' %bez obzira na broj razina& .*straživa"ko je pitanje$ )a li ta 4 uvjeta razli"ito djeluju na Z'? N'N---------------------Z' >ontrolna skupina N'3Z' Za#to nam treba statistika? • • (ksperimentalna skupina jer mjerenje uklju"uje i .

a osiguravamo jednaki broj pojavljivanja svake razine N' na svakoj poziciji  metoda -AT/ >'A):ATA %svaka razina se pojavljuje na svakoj poziciji naj"e#.e traje %mogu.e istim redoslijedom& kontaminirati efekte 4/ razine NEZ!VISNI VS& Z!VISNI N!#R ' ME $(E K$N R$"E )N) !RN*E V!"*!N$S I O)A6*: NA+:TA .a su manje razlike stvarne • nedostaci 3& ima op.i da je svakoj skupinji aplicirana samo 3 razina N'.svaku skupinu trba uvesti u eksperiment I& jedini izbor za neke specijalne malobrojne populacije ljudi %neka kriminalna skupina ili sl& K& inferencijalna statistika uzima u obzir interindividualne razlike %korelacija&/ .(>ATA • ne možemo i izbje.@NO @:A'NOT(<(N NA+:T$ svaka razina N' mora biti aplicirana jednaki broj puta i jednaki broj puta slijediti druge razine N' ra"unamo pomo.enito slabiju unutarnju valjanost u odnosu na nezavisni nacrt 4& S(:*2A-N* (.enja. manji zamor i otpad ispitanika& • nedostaci podrazumijeva ve.i broj ispitanika i S-@FA2N* raspored u skupine  opasnost da se radi o N((>'*'A-(NTN*0 S>@.• Ako N' varira samo na 4 na"ina koristimo 4 skupine podatakat-test za zavisne i nezavisne uzorke • Ako N' varira na vi#e od dva na"inakoristimo vi#e skupina ANO'A N(ZA'*SN* NA+:T • prednosti$ 3& 6udu. pam.*NA0A ZA'*SN* NA+:T • ima prakti"ne %a ne teorijske& prednosti$ 3& potreban manji broj ispitanika 4& dulji postupak. možemo nji ov utjecaj uravnotežiti rotacijom ispitanika u situacijama  svi ispitanici prolaze sve situacije.u faktorijela %nG& • )2(-O0*FNO @:A'NOT(<(N NA+:T$ biramo samo neke redoslijede.i. formiranja stavova/// • prikladni za istraživanje osjeta i percepcije >ONT:O-A S(:*2A-N*5 (.nost vi#e mjera Z'.OT. ali razli"itim redoslijedom • 4 metode rotacije$ 3& A66A ujedna"avanje djelovanja serijalni efekata vježbe i umora stavljamo u ravnotežu nji ovo djelovanje koristimo kada imamo 4 razine N' 4& • .(>T*u"inci redoslijeda situacija %aplikacija neke razine N' ostavlja trajneBireverzibilne posljediceB mijenja ispitanika& • neprikladni za istraživanje u"enja. 3 razina N' ne može %na pona#anje ispitanika& bolja unutarnja valjanost 4& >ra.

i N . dob. ude#avanje///  zavisni nacrt • i mo7u8nostima kontrole  metode kontrole serijalni efekata pretpostavljaju linearan transfer '(-*F*NA @ZO:>A %broj mjerenja& • približno ju procjenjujemo na temelju literature ili vlastiti predpokusa • N ovisi o istraživa"kom podru"ju  manje varijabilne varijable za tjevaju manju N % to su varijable koje su pod utjecanjem manjeg broja N'. djeca koja odrastaju u institucijama& i komparabilna skupina sli"ni karakteristika %spol. sela./P)NE • skupine statisti"ki izjedna"avamo u relevantnim osobinama E.O:0*:AN2A (B> S>@.*)*A'EN!NE S.:*1O)N* @ZO:A> • prisutni ispitanici koji "ine eksp/ skupinu %alko oli"ari.u pouzdanost& imaju "vr#.i broj mjerenja varijable koje su pod utjecajem manjeg broja razli"iti faktora % koje imaju ve.*)*A'EN!N) PARO*) • tražimo parove ljudi izjedna"eni po relevantnim faktorima  okvir za formiranje ( T > skupine %svakom nalazimo par& ZA>-2@FA>$ ZA'*SN* 'S/ N(ZA'*SN* NA+:T • ZA'*SN*$ metoda ekvivalentni skupina metoda ekvivalentni parova 4 metode uskla!ivanja %izjedna"avanja& skupina psi ofizi"ka. pam. obrazovanje& 0(TO)( .*N( • slu"ajni odabir • prisutni ispitanici o o +*-2 • uskladiti skupine u onim varijablama koje visoko koreliraju sa Z' E. gradovi& • slu"ajni odabir jedinki unutar definirani stratuma populacije %npr/ razine obrazovanja. biolo#ka///  manji N socijalna. #kolska.enje///  nezavisni nacrt  perceptivne varke.e veze s drugim varijablama • odre!uju vanjsku valjanost eksperimenta %istraživanja&   S-@FA2N* @ZO:A> • 3-HV slu"ajno odabrani jedinki populacije • slu"ajni odabrani klasteri populacije %npr/ #kolskirazredi.& • manje pouzdane Z' za tjevaju i ve. obiteljskog statusa& . lokalizacija zvuka.• ovisi o istraživa&kom pro3lemu kojim se bavimo  formiranje stavova. klini"ka///  ve.

transfer izme!u eksp/ situacija. metode izjedna"avanja smanjuju razlike me!u skupinama.OST@.e je koristiti i metode izjedna"avanja skupine& potreban je dovoljno velik broj ispitanika u svakoj skupini obi"no su izjedna"ene po broju ispitanika *zme!u refereni"nog i ponovljenog mjerenja Z' nakon aplikacije N' u eksp skupini. metode izjedna"avanja skupina za tjevaju vrijeme i trud i pretpostavljaju da ne utje"u na unutarnju valjanost istraživanja S"$+ENI EKSPERIMEN !"NI N!#R I' .e vrijeme eksp/. eksp/ dulje traje.i efekti %veze me!u ispitivanim varijablama& o nedostaci$ mogu.a • N(ZA'*SN*$ o prednosti$ nije mogu.!K $RI*!"NI N!#R • nacrt$ ponovljenamjerenja s kontrolnom skupinomž • mjerenje Z' treba u"initi i prije i poslije manipulacije N' • .e razlike me!u skupinama. sve metode kontrole serijalni efekata pretpostavljaju simetri"an transfer. po mogu. potpuna kontrola utjecaja redoslijeda ponekad nije mogu.rimjena N' kod ( skupine K& 0jerenje Z' u obje skupine • 4 polazi#ne pretpostavke o ( i > skupina su izjedna"ene    o garancija je slu"ajanodabir %mogu. transfer izme!u eksp/ situacija. kra. nisu potrebne metode rotacije."i#. manja varijanca. potrebno vi#e ispitanika. slu"ajan raspored ispitanika po skupinama o nedostaci$ mogu. sve #to se de#avalo s eksp/ de#avalo se i s > skupinom  mjerenje Z' u obje skupine trebalo bi biti istodobno.o prednosti$ potrebno manje ispitanika. A66A stavlja u ravnotežu samo linearne serijalne efekte.A>$ 3& Slu"ajan odabir svi ispitanika iz populacije i zatim slu"ajan raspored u ( i > skupine 4& :efereni"no %po"etno& mjerenje Z' kod obje skupine I& .nosti zajedno za obje skupine   primjena N' ne smije biti u interakciji s mjerenjem Z' kontrolna skupina izme!u 4 mjerenja Z' mora imati kontrolni tretman %situacije moraju po svemu biti usporedive osim po N'& radi se o složenom nacrtu 1) N' je tretman % msnipulacija& nezavisan 2) N' je mjerenje %prvo ili drugo mjerenje& zavisan • 02(PO'*T* NA+:T$ 3& N' % tretman&= nezavisni nacrt %usporedba skupina= intergrupni varijabilitet& 4&N' %mjerenje&= zavisan nacrt %promjena u Z'= intragrupni varijabilitet& .

uzima u obzir korelaciju me!u Z' (>S.A>TO:*2A-N* NA+:T • složen nacrt.razlika (.ostoji li interakcija izme!u 3/ i 4/ N' • 2edan od janvažniji koncepata.ONO'-2(N*0 02(:(N2*0A .razlika 3/ i 4/ mjerenje • jesu li promjene razli"ite u ( i > skupini jesu li pravci paralelni? . utje"e li prva ili ne 2) 4/ N' Z' ? . najvrijedniji u psi ologiji • koristi se kad su mogu.e sve kombinacije me!u svim odabranim razinama svake N' • nezavisan nacrt • najjednostavnije je da svaka od 4 N' ima samo 4 razine • nudi interakciju izme!u N' • odgovaramo na I pitanja$ 1) 3/ N' Z' ? .ostoji li interakcija izme!u 3/ i 4/ pitanja? *NT(:A>+*2A • odgovor na pitanje jesu li promjene razli"ite u eksp/ i kontrolnoj skupini o o djeluje li N' %persuazija& na Z' %stav&?. > djeluje li N' %vrijeme& na Z' %stav&?.(:*0(NTA-N* NA+:T S . doprinosi razumijevanju pona#anja • >atkad je odgovor i ovisi o interakcijiR ne možemo doznati tako da organiziramo 4 ili vi#e odvojeni eksperimenata • Nije nužno da su glavni efekti %utjecaj N'& sami po sebi zna"ajni O6:A)A . utje"e li druga ili ne I& .I odgvora$ 3& )jeluje li N' na Z'? 4& )jeluje li mjerenje na Z'? I& . rasvjetljava mnoge probleme.O)ATA>A • Složena analiza varijance %AN'A& o o o zna"ajnost glavni efekata? zna"ajnost interakcije za interpretaciju i razumijevanje važni prosjeci po grupama i smisao interakcije se najbolje vidi kad je grafi"ki prikazana • Najjednostavniji faktorijalni nacrt= 4C4 • 4CI itd/  puno složenije • Složeno nacrti s vi#e od 3 Z'$ o • isti princip • kada je dio podataka zavisan 0ANO'A.

zavisni dio • ANO'A s ponovljenim mjerenjima .• kod longitudinalni istr/ s > grupom to vi#e nije jednostavni zav/ Nacrt • mje#oviti nacrt 02(PO'*T* NA+:T* • Testiramo razlike izme!u grupa-interindividualne.nezavisni dio • Testiramo razlike unutar grupe.intraindividualni.