VAHID HALILHOD@I] ZA SB: TOTALNA ISPOVIJEST

REUTERS

www.slobodna-bosna.ba

I

SADR@AJ
12 PLINOVOD “JU@NI TOK”
NOVA ENERGETSKA FATAMORGANA MILORADA DODIKA

www.slobodna-bosna.ba

22 THEODOR MERON ME\U @RTVAMA RATA BiH
SARAJEVSKA DOBRODO[LICA ZA PREDSJEDNIKA TRIBUNALA

34 SVETLANA RA@NATOVI] PONOVO PRED SUDOM
SVI “GRESI” ARKANOVE UDOVICE
Regionalna folk diva i bogata Arkanova udovica SVETLANA CECA RA@NATOVI] po~etkom nedjelje na{la se u sudnici kao svjedok odbrane LUKI BOJOVI]U, vo|i zemunskog klana optu`enom za desetak monstruoznih ubistava; na{a novinarka pi{e o pozadini svjedo~enja koje je Srbija s nestrpljenjem i{~ekivala kao i o su|enjima koju Ra`natovi}evu ~ekaju kao optu`enu

Nakon kraha naftne industrije, Milorad Dodik najavljuje novi, jo{ skuplji energetski projekat koji }e preporoditi Republiku Srpsku; Slobodna Bosna analizira ekonomsku isplativost izgradnje plinovoda “Ju`ni tok” kroz RS

Posjeta Sarajevu THEODORA MERONA, predsjednika Ha{kog tribunala, protekla je uz o{tre kritike na njegov ra~un, uz protestovanje i negodovanje grupe gra|ana, te predstavnika udru`enja porodica `rtava i `rtava rata u BiH; na{a novinarka otkriva na koji na~in je aktuelni predsjednik ICTY-ja mjesecima ranije pripremao sebi dobrodo{licu u BiH

16 ISTRAGA PROTIV DRAGANA 25 „SB“ NA LICU MJESTA LUKA^A
DISCIPLINIRANJE POLICIJE
Predsjednik Vlade FBiH NERMIN NIK[I] (SDP) udru`io se sa predsjednikom Komisije za sigurnost federalnog Parlamenta IVICOM JUR^I]EM (NS Radom za boljitak) u najnovijem poku{aju ru{enja direktora Federalne uprave policije DRAGANA LUKA^A: Nik{i} i Jur~i} od Federalnog tu`iteljstva tra`e `urno otvaranje istrage protiv Luka~a, nakon {to su od {estorice nezadovoljnih inspektora u kafani preuzeli prijavu o navodnim nezakonitostima direktora federalne policije

THEODOR MERON U PRIJEDORU
THEODOR MERON, predsjednik Ha{kog tribunala koji se smatra najodgovornijim za nekoliko skandaloznih presuda kojima su u posljednjih godinu dana na slobodu pu{tene desetine osoba presu|enih ili optu`enih za najte`e ratne zlo~ine, po~etkom ove nedjelje obi{ao je zlokobnu masovnu grobnicu u Toma{ici kraj Prijedora, nekada{nji koncentracijski logor Omarska, prisjetio se u`asne sudbine kroz koju je pro{la njegova majka i suo~io se sa nepojmljivim zlo~inima po~injenim u ovom dijelu BiH; na{a novinarka nije se odvajala od Merona i njegove impresivne sigurnosne pratnje
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba

20 MATEMATIKA RATA
JE LI ALIJA KRIV ZA SREBRENICU?
Na Me|unarodnom simpoziju povodom 30 godina od „Sarajevskog procesa“ i deset godina od smrti prvog predsjednika 28 Predsjedni{tva Republike BiH Alije Izetbegovi}a, profesor sa Internacionalnog univerziteta u Sarajevu Mehmet Can odr`ao je predavanje o temi: „Srebrenica: Da li je ona neuspjeh u Alijinoj karijeri lidera?“. Mehmet Can vjeruje da je odgovor na to pitanje ve} dat

Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo

KRIMINALCI I NJIHOVI JATACI
KAKO SU „PROVALJENE“ AKCIJE PROTIV HERCEGOVA^KE MAFIJE
SLOBODNA BOSNA prva objavljuje povjerljive policijske informacije koje su prije tri godine prikupili inspektori Regionalnog ureda SIPA-e u Mostaru, istra`uju}i kriminalnu organizaciju bra}e MIRE i IVICE KE@E iz Ljubu{kog; ispisi presretnutih telefonskih razgovora potvr|uju da je hercegova~kim kriminalcima rukovodio biv{i direktor FOSS-a IVAN VUK[I] koji je tajne informacije o policijskim istragama dobijao od inspektora federalne policije MOM^ILA TUBI]A

Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
^IJA MAJKA ZBOG RAJKA CRNU VUNU PREDE

BAKIR IZETBEGOVIĆ DIJASPORI-DŽEMATLIJAMA U ŠVICARSKOJ OTKRIO:

Novi direktor RTRS-a Rajko Radovanovi} provodi nevi|enu ~isku
Novom vr{itelju du`nosti generalnog direktora Radio-televizije Republike Srpske Rajku Radovanovi}u nisu trebala ni dva mjeseca da na tom javnom servisu provede do sada nevi|enu ~istku, o kojoj {ute i mediji u RS-u i tamo{nja novinarska udru`enja. Radovanovi} je, naime, jednu za drugom ukinio emisije Odgovorno (urednik Igor Po`gaj), Art ma{ina (urednica Jelena Kojovi}-Tepi}), a od prije desetak dana i Pressing, koji je ure|ivala Biljana Kne`evi}. Smjene urednika Po`gaja i Kne`evi} direktor Radovanovi} je najavio odmah nakon {to je preuzeo du`nost novog SNSDovog komesara na RTRS-u, obja{njavaju}i kako ih „ne vole pojedini partija{i“?! Emisija Pe~at nije ukinuta, ali je smijenjen dosada{nji urednik Gvozden [arac, kojem je kratko re~eno da se politi~ki magazin ne mo`e ure|ivati iz Isto~nog Sarajeva, nego iz Banje Luke. Osim gubitka uredni~kih

“Slučaj Sejdić-Finci smo riješili i ja ću, ako Bog da, to 2. decembra u Briselu potvrditi”
Iako se „sedmorka eksperata“, tj. visokih du`nosnika bosanskohercegova~kih politi~kih stranaka na posljednjem sastanku u ponedjeljak u Sarajevu nije uspjela dogovoriti kako implementirati odluku Evropskog suda za ljudska prava, poznatiju pod nazivom „slu~aj Sejdi}-Finci“, Bakir Izetbegovi} je, samo dva dana prije, na centralnom skupu (bo{nja~ke) dijaspore u [vicarskoj 23. novembra ustvrdio da je taj predmet rije{en. «Znate, taj slu~aj koji se stalno spominje „Sejdi}-Finci“, da smo tu na{li rje{enje? Ja }u i}i, ako Bog da, 2. decembra u Brisel i optimista sam. (Nikakav sastanak u Briselu za taj dan nije zakazan, jeste u Pragu, ali je i njegovo odr`avanje neizvjesno, op.a.) Mislim da }emo zavr{iti tu stvar i krenuti sna`no hairosnom etapom zemalja Balkana ka Evropskoj uniji», “otkrio je tajnu“ dopredsjednik SDA dijaspori okupljenoj u Gradskoj dvorani Sursee. Aktualni ~lan Predsjedni{tva BiH obe}ao je i (skoro) ~lanstvo BiH u NATO-u i EU. “Bosna i Hercegovina }e u dogledno vrijeme biti ~lanica NATO-a i ~lanica Evropske unije. Ne}e to biti za godinu ni za dvije, ali bi}e BiH za pet godina ~lanica NATO-a i bi}e, ako Bog da, za 8-10 godina ~lanica EU”, obe}ao je Izetbegovi} “junior”. Nije zaboravio pohvaliti politiku (nekih) srpskih i srbijanskih politi~ara. “Spomenu}u Ognjena Tadi}a iz SDS-a, iz stranke koju je svojedobno napravio Radovan Karad`i}. On ka`e da su ‘dosta sapatnici bili Srbi i Bo{njaci na Balkanu’. I izjave Vu~i}a i izjave Da~i}a i izjave Nikoli}a govore o jednom sazrijevanju i jednoj normalizaciji na Balkanu», ustvrdio je bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH. Nije zaboravio komentirati rezultate oktobarskog popisa stanovni{tva. «Imali smo jedan popis stanovni{tva nakon 22 godine. I postigli smo ciljeve i potrudili se da postignemo ciljeve. Islamska zajednica, SDA i dijaspora u~inili su da u BiH nije pocijepana multietni~ka mladost. Pedeset posto Bo{njaka je popisano na teritoriju Republike Srpske u odnosu na broj Bo{njaka prije rata. Nisu uspjeli da etni~ki o~iste taj dio Bosne i Hercegovine. Ne{to oko 50 posto, ne{to malo vi{e, ne{to malo
Bakir Izetbegovi}

Rajko Radovanovi}

manje je Bo{njaka u BiH. Prije rata je bilo 44 posto. Mi smo se potrudili da to ponovo pove`emo i uspjeli smo», njegov je komentar rezultata popisa 2013. Govore}i o budu}nosti BiH, “sin velikog vo|e bh. Bo{njaka“ rekao je da je cilj “prosperitetna evropska dr`ava, gdje }e na svakoj njenoj stopi svaki njen gra|anin, ne pitaju}i ga ko je, {ta je i kako se Bogu moli, biti ravnopravan“. Ustvrdio je, tako|er, i da se “u BiH ljudi ra|aju bogati i nema razloga da `ive siroma{ni“.(! ?) Nije zaboravio podsjetiti i da je njegov kabinet podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH i time doprinio da se “ove godine sa~uva 800 hiljada dr`avljanstava“. Najavljen kao “vjerski i kulturni program“, skup u Centralnoj [vicarskoj (Zentralschweiz) nije mogao pro}i bez “bisera“. Kulturni dio programa zapo~et je najavom podsje}anja na Dan dr`avnosti BiH izvo|enjem od strane hora Bosanske dopunske {kole Lucern (HSK Luzern) pjesme “Jedna si jedina“, odnosno prema voditeljskoj najavi “bo{nja~ke himne“. Tako|er, iako je danima organizator (D`emat IZ Emmenbruecke) u elektronskim medijima najavljivao njihovo prisustvo, bra}a Hajrovi} (I Izet i Sead, ~lanovi “A“ i U-21 nogometne selekcije BiH) iz “nepoznatog razloga“ nisu se pojavili na tom skupu i njihov je izostanak najvi{e pogodio i razo~arao u~esnike malonogometnog turnira. Ina~e, cijene ulaznica za ovaj vjerskokulturno-politi~ki spektakl su bile „skromne bo{nja~ke“, svega 30 franaka, odnosno pedesetak maraka. (E. Ru`i})
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

25. novembar Dan državnosti BiH u Sarajevu

pozicija, novinarima s Radovanovi}eve „crne liste“ zna~ajno su smanjene i pla}e, dok je njihov dalji anga`man na RTRS-u krajnje upitan. Komentiraju}i kadrovske promjene na javnom servisu direktor Rajko Radovanovi} je izjavio da mu je cilj vratiti profesionalne standarde i podi}i kvalitet programa RTRS-a, no neki su njegovi poslovni potezi zbunjuju}i imenovao je Dra{ka Ignjati}a za direktora Programa televizije, iako je upravo Ignjati} do 2011. bio osam godina urednik Informativnog programa. Radovanovi} je, ina~e, dvije godine bio ~lan Upravnog odbora RTRS-a i, koliko je poznato, nikada nije imao zamjerki na rad svog prethodnika Dragana Davidovi}a. (S.M.)

SVETI BROJ SEDAM

Radmanovi} nakon sedam godina posjetio MIP
Srpski ~lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} ovog je tjedna, po prvi put za sedam godina mandata, posjetio zgradu Ministarstva vanjskih poslova. Premda ih dijeli samo ulica, Radmanovi} je do sada uporno izbjegavao posjetu biv{em ministru vanjskih poslova Svenu Alkalaju i njegovom nasljedniku Zlatku Lagumd`iji. Kako nezvani~no saznajemo, Neboj{a Radmanovi} i Zlatko Lagumd`ija sastali su se u srijedu, 27. novembra, ali nije poznato o ~emu su razgovarali na sastanku koji je trajao vi{e od sat vremena. (S.M.)

Neboj{a Radmanovi}

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

5

DILEME NOBELOVCA ANDRI]A:

, Il }u blago baciti niz Drinu, , Il }u blago popiti u vinu, , Il }u graditi Andri}grad...
ČETVRTAK, 21. NOVEMBAR PETAK, 22. NOVEMBAR

„Nama je ZAVNOBiH nametnut, a Dayton je uvažio naše interese“, objašnjava stari, iznemogli stanovnik Mrkonjić Grada, čovjek i komunista, razloge zbog kojih on i njegovi sunarodnjaci, istomišljenici ne pikaju današnji datum kao svoj praznik. Što se tih antifašista i antiglobalista izleglo u Mrkonjić Gradu, nije nigdje!
6

Jezivo svjedo~enje za{ti}enog svjedoka srbijanskog Tu`ila{tva, policajca iz Leskovca SLOBODANA STOJANOVI]A, objavljeno u dana{njoj „Slobodnoj Bosni“ o zlo~inima koje su po~inili srbijanski policajci u ratovima u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, skoro da nema nikakav medijski, pravosudni odjek ni u Bosni i Hercegovini, a ni u Srbiji. Na portalu „Slobodne Evrope“ VLADIMIR VUK^EVI], srbijanski tu`itelj za ratne zlo~ine, na sedam-osam stranica napisanih neprohodnim, nerazumljvim pravni~kim `argonom autenti~nosti obja{njava kako je Stojanovi} samovoljno iza{ao iz „programa za{tite svjedoka“, ali ne osporava da su se zlo~ini o kojima je Stojanovi} iz prve ruke svjedo~io desili, kao i to da nisu procesuirani. Godinama su u Srbiji trajali protesti hiljada obespravljenih, razo~aranih, policijskih ratnih veterana, rezervnih i aktivnih, koji su od vlasti u Beogradu tra`ili da ispuni svoje obaveze prema njima za u~e{}e u ratovima, pogotovo na Kosovu krajem devedesetih. Ne znam {ta je bila su{tina tih zahtjeva: valjda im je neko obe}ao da }e nakon godina kada su u Hrvatskoj i BiH klali „zar|alim ka{ikama“ (V Vojislav [e{elj) na Kosovu klati zlatnim ka{ikama.

Prije petnaestak dana u subotnjoj jutarnjoj emisiji „kola`nog tipa“ na Hrvatskoj televiziji, uo~i zagreba~kog koncerta, gostovala je pjeva~ica AMIRA MEDUNJANIN. U opu{tenom razgovoru, }askanju tipa o svemu pomalo, u prevodu ni{ta nio~emu, voditeljica pita Amiru da li je njena crna odje}a tradicionalni styling pjeva~ica bosanskih sevdalinki. „Ma kakvi, crnu odje}u nosim jer se furam na Nika Cavea“, ka`e Amira i prepri~ava nedavni susret sa svojim glazbenim idolom na novosadskom Exitu. Poznajem voditeljicu NEVENU RANDELI, prije nekoliko godina je snimala u Sarajevu prilog za neku HRT-ovu emisiju, pa sam joj pomogao koliko se od mene tra`ilo; pametna, otmjena, brzomisle}a djevojka. Tra`ila je jednom od mene da provjerim da li joj je brat stradao u navija~kim neredima tokom prijateljske utakmice BiH -Hrvatska na „Ko{evu“. Te{ko mi je povjerovati da ne zna da „pjeva~ice sevdalinki“, kao ni pjeva~ice bluesa, jazza, hausa... nemaju nikakav specifi~an styling, karakteristi~ne boje i dezene. Rije~ je o neinformiranosti, povr{nosti, ne tendencioznosti ili malicioznosti. ACO PETROVI] je, pak, sredinom ‘80-ih slu`io vojsku u Sarajevu, bio pa`en i
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

ma`en ne samo od ovda{njih sporta{a nego i od svekolikog pu~anstva. U zadnjih godinu i po dana je kao selektor ko{arka{ke reprezentacije BiH dosta vremena proveo u na{oj zemlji. Ka`u da se osje}ao ugodno, doma}inski. Boba je falila da njegov pokojni brat Dra`en, nakon [ibenke karijeru nastavi u Bosni, a ne u Ciboni. Danas u HRT-ovoj emisiji „8. kat“ ozloje|eno i uvrije|eno ka`e kako su tek nakon njegovog dolaska, kao prvog nebo{nja~kog selektora, u reprezentaciji BiH po~eli igrati Srbi i Hrvati. Ne mora voditeljica DANIJELA TRBOVI] znati, ali Aco mora i treba, i {to je jo{ crnje vrlo dobro zna, kakvu je bezo~nu la` izgovorio: vodili su prije njega najbolje bh. ko{arka{e i Dra{ko Prodanovi} i Neno Markovi}, igralo desetine „nebo{nja~kih ko{arka{a“. Nekada davno, kada je Dra`en bio u Realu, u {irem dru{tvu u Zagrebu upoznao sam i gospo|u mamu BISERKU PETROVI] - {armantna, okretna, spretna, poslovna, nezaustavljiva `ena. Mislim da je spominjala neke poslove (i) sa bosanskim firmama. Za{to je Aci Petrovi}u trebala takva la`, ne znam, mogu tek pretpostavljati. Samo mi nekako krivo „na {ta spade ku}a Petrovi}a“...

„U Bosni i Hercegovini se ljudi ra|aju bogati, pa nema smisla da `ive siroma{ni.“ Ovu ljupku, mudru, duboku misao izdeklamovao je na dana{njem skupu bo{nja~ke dijaspore u [vicarskoj BAKIR IZETBEGOVI], bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH. Koji je, op}epoznata je povijesna ~injenica, ro|en kao vrlo mlad i nagla{eno bogat. A danas ne `ivi ba{ siroma{no; naprotiv! U svojim zatvorskim sje}anjima ALIJA IZETBEGOVI] pi{e kako su mu djeca, poglavito sin Bakir, tokom robijanja, u fo~anski zatvor donosila brdo knjiga, raznoraznih `anrova. Neka ~lan Predsjedni{tva BiH provjeri postoji li u biblioteci njegovog rahmetli babe roman Herzog ameri~kog nobelovca Saula Bellowa koji na tu „problematiku“ ima sasvim druga~iji pogled: „^ovjek se ra|a da postane siro~e i da za sobom ostavi siro~ad“, smatra Bellow...

SUBOTA, 23. NOVEMBAR

zarovio i saznao: Du~i} je tokom diplomatske slu`be u Italiji, a i prije toga, godinama kao hr~ak sakupljao, kupovao knjige, umjetni~ke predmete, rijetke antikvitetne „uzorke“ i 1934. godine sve to potrpao u 15 sanduka i poslao u rodno Trebinje. Precizno je izvagano: Du~i}ev legat bio je te`ak pet tona, njegova tr`i{na vrijednost i tada i danas je neprocjenjiva. Vi{e od tri miliona maraka kredita od Investiciono-razvojne banke Republike Srpske dobio je re`iser EMIR KUSTURICA, njegova firma Lotika, za izgradnju „Andri}grada“, „najmla|eg grada na svijetu“, kako ka`e Kusturica. Te{ko je izra~unati koliko je do sada novca {to sa entitetske (Kusta bi rekao „dr`avne“), {to lokalne razine, {to javnih poduze}a, Kusturici „kanulo“ za projekat „Andri}grada“. Brat-bratu, ofrlje govorim, ne manje od 20-ak miliona maraka. Polovinu nov~anog dijela Nobelove nagrade, dakle pola miliona dolara, Ivo Andri} je 1961. godine poklonio Savjetu za kulturu Bosne i Hercegovine za, kako je napisao, „unapre|enje biblitekarstva u BiH“. Nije te{ko izra~unati koliko pola miliona dolara onih para danas vrijedi najpouzdanija, nau~no priznata metoda je da se uporede cijene „Big Maca“ u McDonald’sovim du}anima u Americi u to vrijeme i na dana{nji dan. Danas je „Big Mac“ oko dvadeset puta skuplji nego ‘61., (25 centi u odnosu na 3,5 dolara), {to zna~i da je veliki pisac u razvoj biblitekarstva u BiH ulo`io dana{njih 10 miliona dolara, tj. 20 miliona maraka. Da je imao mrvu poslovnog nerva, bogdu poduzetni~kog vizionarstva, tr`i{nog razmi{ljanja, kakav bi divan „Andri}grad“ slavni Nobelovac od te (svoje) love mogao napraviti! A jo{ bi mu ostala druga polovina Nobelove nagrade, od koje je mogao privatizirati most Mehmed-pa{e Sokolovi}a, izgraditi mini hidroelektrane na Rzavu, @epi, srednjem toku Drine... Mo`da bi preteklo ne{to love i da bude akcionar, ili barem mali dioni~ar u „Kustenrdorfu“ u susjednoj Srbiji.

Nedavno sam u jednim srpskim novinama pro~itao kako se u trebinjskom muzeju polako, ali sigurno, raspada ogromno knji`evno, op}enito kulturno blago koje je veliki srpski pjesnik, diplomata, /lokal/patriota JOVAN DU^I] prije skoro osamdeset godina donirao svom rodnom gradu. Malo sam se zainteresirao,
28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

NEDJELJA, 24.NOVEMBAR

„Nama je ZAVNOBiH nametnut, a Dayton je uva`io na{e interese“, obja{njava stari, iznemogli stanovnik Mrkonji} Grada, ~ovjek i komunista, razloge zbog kojih on i njegovi sunarodnjaci, istomi{ljenici ne pikaju dana{nji datum kao svoj praznik. [to se tih antifa{ista i antiglobalista izleglo u Mrkonji} Gradu, nije nigdje!

PONEDJELJAK, 25. NOVEMBAR

Bosni i Hercegovini. Ne bi, tim povodom, bilo zgoreg podsjetiti kako smo po tada{njem Izbornom zakonu tada birali ~lanove Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine, njih komada sedam, po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jednog iz reda ostalih, to jest Jugoslovena. Da bi glasa~ki listi} bio va`e}i, niste smjeli zaokru`iti ni manje ni vi{e od predvi|enih sedam ~lanova Predsjedni{tva BiH. Tri nacionalne, zbratimljene, stranke imali su ~vrst koalicijski dogovor da svaka svojim bira~ima sugerira da glasaju za kandidate iz druge dvije nacionalne stranke. Tako su, recimo, u ^itluku, kandidati SDA, Fikret Abdi} i Alija Izetbegovi}, te SDS-a, Biljana Plav{i} i Nikola Koljevi} dobili otprilike istovjetan broj glasova kao i Stjepan Kljui} i Franjo Boras, koje je kandidirao HDZ. U ustani~kom Drvaru, u kojem je barem hiljadu-dvije ljudi `ivjelo od partizanskih spomenica, Franjo Boras, osu|ivan zbog saradnje sa usta{kim vlastima, pobijedio je SDP-ovca Ivu Kom{i}a, a u Fo~i Nikola Koljevi}, zahvaljuju}i bo{nja~kim glasovima, do nogu potukao Mirka Pejanovi}a iz SDP-a... Oko dva i po miliona glasa~a je biralo bo{nja~kog (tada muslimanskog) ~lana Predsjedni{tva BiH, iako je cjelokupno bira~ko tijelo tog naroda jedva prelazilo milion i pol. Jugosloven iz SDA Ejup Gani} u srpskom i hrvatskom bira~kom tijelu „urnisao“ je svoje sunarodnjake, SDP-ovca Zlatka Lagumd`iju i reformistu Josipa Pejakovi}a. Kona~no, kada se konstituiralo sedmo~lano demokratski izabrano Predsjedni{tvo BiH, za njegovog predsjednika je, na prijedlog Nikole Koljevi}a, jednoglasno izabran Alija Izetbegovi}, a ne Fikret Abdi} koji je dobio skoro 300 hiljada glasova vi{e. Naravno da se to kasnije pokazalo va`nim, presudnim, ali govoreno dana{njim jezkom politi~kih elita, Izetbegovi} na ~elo Predsjedni{tva BiH nije do{a voljom bo{nja~kog bira~kog tijela; Srbi, Hrvati i Jugosloveni su Bo{njacima izabrali (namenuli) predsjednika Predsjedni{tva BiH! Ako, ni{ta, ovo podsje}anje mo`e biti zabavno...

Dvadeset i tri godine su se ovih dana navr{ile od prvih demokratskih izbora u

UTORAK, 26. NOVEMBAR

Dva-tri dana THEODOR MERON, predsjednik Tribunala u Haagu, krstari po Bosni i Hercegovini, najprije po okolini Prijedora, masovnoj grobnici Toma{ica, da bi se potom obreo u biv{em logoru Omarska. Ako nema{ naslov, evo ti ga besplatno: „Ah, Merona u ve~eri rane“, ljubazno mi nudi kolega. „Hvala, ali ve} sam smislio ~ini mi se malo prikladniji: „MERON mi je da `arimo, palimo, popravimo, pa onda da kvarimo“, parafraziram pjesmuljak Zdravka ^oli}a.
7

SRIJEDA, 27. NOVEMBAR

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

MINI MARKET
JEDNA ZIMA SA KRISTINOM

KILL THEM ALL AND COME BACK ALONE

Zli jezici u SIPA-i tvrde da se Goran Zubac zagledao u Kristinu Jozi}
Dra`avnom Agencijom za istrage i za{titu (SIPA) ve} izvjesno vrijeme kru`e pri~e kako se direktor Goran Zubac zagledao u jednu od policijskih slu`benica te agencije. Naga|a se da je rije~ o aktuelnoj SIPA-inoj glasnogovornici Kristini Jozi}, k}erci mnogo poznatijeg oca Joze Jozi}a, dugogodi{njeg visokopozicioniranog du`nosnika Slu`be dr`avne bezbjednosti, kasnije AID-a, a sada (ne)uspje{nog gra|evinskog poduzetnika. Navodno je posrednik u ovoj nesvakida{njoj uredskoj romansi, kako tvrde upu}eni, visokopozicionirani policijski slu`benik iz Livna koji je zbog brojnih seks afera u Livnu i okolini, te SIPA-i, dobio nadimak „Severina“. A da policijska slu`benica Kristina Jozi} nije ravnodu{na spram pa`nje kojom je svakodnevno obasipa Goran Zubac, pokazuje i njena odluka da glatko odbije anga`man u okviru me|unarodne policijske misije u Sudanu. Od tada su, prema tvrdnjama na{eg izvora iz SIPA-e, Zubac i Jozi}ka u stalnom kontaktu, a u rijetkim trenucima razdvojenosti u~estalo razmjenjuju SMS poruke „ljupkog“ sadr`aja. (M.F.)

SDP isprobao sve moguće parlamentarne kombinacije i ostao sam u zakonodavnoj vlasti FBiH
^ini se da }e u posljednjoj godini ~etverogodi{njeg mandata, samo jedna partija -SDP - ostati u zakonodavnoj vlasti Federacije BiH! Jo{ prije dvije godine, iz federalne zakonodavne vlasti eliminirane su tri partije tzv. Platforme (SDA, HSP i Radom za boljitak) a njihove pozicije preuzeli su novi partneri SDP-a, Radon~i}ev SBB i ^ovi}ev HDZ. No, prema naja- Radon~i} i ^ovi} vama, najprije Radon~i}a a potom i ^ovi}a, i SBB i HDZ uskoro }e i formalno istupiti iz federalne koalicione ve}ine, budu}i da su izgubili svaku nadu da bi u posljednjoj godini mandata mogli preuzeti pozicije u izvr{noj vlasti. Budu}i da je u protekle tri godine SDP iscrpio sve mogu}e parlamentarne kombinacije, ostaje jo{ jedina mogu}nost da ova partija sa 17 posto osvojenih glasova poku{a sama formirati zakonodavnu vlast! (M.A.)

JA TEBI, TI MENI, PA OKRENI

Unosna uzajamna podrška mostarskog jaransko-partijskog dvojca, Anera Žuljevića i Enisa Šantića
Ranije smo objavili vijest da je mostarska uzdanica SDP-a Aner @uljevi} napustio slabo pla}eno radno mjesto na Univerzitetu “D`emal Bijedi}” i dokopao se odli~no pla}ene menad`erske pozicije u mostarskoj direkciji BH Telecoma. Klju~nu ulogu u ovoj operaciji imao je Enis [anti}, direktor mostarske direkcije BH Telecoma, koji je na tu poziciju imenovan prije dvije godine, upravo na prijedlog mostarske filijale SDP-a, ~iji je predsjednik Aner @uljevi}! [anti} se uskoro revan{irao @uljevi}u postaviv{i ga na mjesto regionalnog {efa prodaje BH Telecoma, no @uljevi} je oti{ao korak dalje - predlo`io je [anti}a za ~lana Upravnog odbora Elektroprenosa BiH, {to je Vlada Federacije BiH jednoglasno prihvatila, ne obaziru}i se na ~injenicu da je u najmanju ruku neprimjereno istu osobu imenovati na dvije va`ne funkcije u dva dr`avna preduze}a. (M.A.)
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

Kristina Jozi}

10

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

NIKO NEMA [TO RS IMADE

Podržavate li odluku aktuelne vlasti da se manjak u budžetima popuni uzimanjem novog kredita od MMF-a?
EDHEM BIBER
Predsjednik ESV-a
nesposobne politi~are.

VASVIJA VIDOVI]

uslove za otplatu starih kredita i da se aktiviraju u produktivne projekte.

Republika Srpska uspjela u jednoj godini tri puta iza}i iz krize
Republika Srpska polako izlazi iz ekonomske krize i ve} naredne godine do}i }e do njenog zna~ajnog ekonomskog oporavka, ukazuju podaci kojima raspola`e Privredna komora Republike Srpske. Predstavnik Podru~ne privredne komore Banja Luka Dijana Komosar izjavila je da su svi makroekonomski parametri pozitivni i da brojni ohrabruju}i podaci govore da je izvjestan izlazak iz krize. [est mjeseci ranije i predsjednik Milorad Dodik najavio je izlazak iz krize ve} u tre}em kvartalu, nadovezuju}i se na raniju izjavu biv{eg predsjednika Vlade RS-a Aleksandra D`ombi}a, koji je jo{ u januaru nagovijestio skori izlazak iz krize. Ako se ove prognoze obistine, to }e zna~iti da je RS tokom jedne godine ~ak tri puta uspjela iza}i iz krize, a to je uspjeh kojim se, ruku na srce, ne mo`e pohvaliti niko - ni u regiji ni u Evropi. (S.B.)

ANTO DOMAZET
Advokat

DA/NE
Jedini na~in da bud`eti ostanu stabilni i u narednoj godini jeste da se popuni manjak kredita. Bolja opcija bi bila da se pove}a proizvodnja i da se aktiviraju doma}i resursi. Popunjavanje bud`eta na ovakav na~in dugoro~no je lo{e rje{enje.

NE
Mi{ljenja sam da je BiH ve} prezadu`ena i nisam za to da se uzima novi kredit od MMF-a kako bi se popunile praznine u bud`etu. Bosni i Hercegovini bi trebale investicije koje }e omogu}iti stvaranje novih sredstava od kojih }e dru{tvo imati koristi.

Profesor na EFS-u

DA
Podr`avam odluku aktuelne vlasti da se manjak u bud`etima popuni uzimanjem novog kredita od MMF-a jer je to najbolji na~in da se deficiti pokriju u o~ekivanju br`eg ekonomskog rasta.

NERMIN BISE
Novinar portala Ta~no.net

ALIJA REMZO BAK[I]
Direktor Asocijacije poslodavaca BiH

DAMIR MILJEVI]
Ekonomski analiti~ar

NE
Ne podr`avam jer MMF }e ovu zemlju dovesti do rasula. Mi{ljenja sam da bi se trebala kona~no staviti rampa na sve te tran{e kredita MMF-a budu}i da one samo odr`avaju na sceni ove

NE
Bosna i Hercegovina je prezadu`ena zemlja, a aktuelna vlast bi trebala da smanji svoje rashode. No, na`alost, to ne}e sprije~iti vlast da se ponovo zadu`i.

DA
Svjestan sam situacije u kojoj se nalazi bud`et. Podr`avam da se krediti uzimaju od MMF-a koji ima najpovoljnije

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

Dijana Komosar 11

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

PLINOVOD “JU@NI TOK”

Nakon kraha naftne industrije, Milorad Dodik najavljuje novi, još skuplji energetski projekat koji će preporoditi Republiku Srpsku; Slobodna Bosna analizira ekonomsku isplativost izgradnje plinovoda “Južni tok” kroz RS

SULUDO JE GRADITI NOVI PLINOVOD KADA SE KORISTI TEK 30 POSTO POSTOJE]EG!
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I]

NOVA OBMANA
“Ju`ni tok” je glavni predizborni adut Milorada Dodika

vi{kom medijske pompe a manjkom ekonomske analize, {ef Republike Srpske Milorad Dodik prije nekoliko godina najavio je megainvesticiju bratske Rusije u obnovu rafinerijskih kapaciteta u Bosanskom Brodu i cijelog prate}eg sektora naftne industrije RS-a. Prema tada{njim najavama, naftna industrija RS-a u roku od 3, 4 godine trebala je anulirati nagomilane gubitke i prvi put nakon rata poslovati s profitom. Ugovor s ruskim investitorom potpisan je koncem 2007. godine, no naftna industrija RS-a danas je u jednako nezavidnoj, ako ne i te`oj poziciji nego {to je bila prije {est godina. Gubitak Rafinerije nije anuliran nego je narastao na rekordnih 486 miliona KM a, {to je jo{ gore za Dodika i njegov re`im, otkrivena je i strogo ~uvana tajna da ruski investitor u brodsku Rafineriju nije ulo`io ni marku, nego je cijela investicija ugovorom tretirana kao kredit ruskog partnera s godi{njom kamatom od 9 posto. Cjelokupan iznos tri kredita od oko 408 miliona KM na naplatu je dospio u septembru ove godine, no Rafinerija nije vratila ni prebijenu marku, nego je Dodik oti{ao u Moskvu da izmoli odgodu pla}anja dospjelih rata.

S

A SAD SPEKTAKL
Iz Moskve se vratio s novim, jo{ spektakularnijim i jo{ skupljim energetskim projektom, plinovodom “Ju`ni tok”, ~iji bi se jedan krak iz Srbije usmjerio prema Republici Srpskoj, od Bijeljine do Dervente

Federaciji BiH treba alternativni plinovod kako bi smanjila energetsku ovisnost od Rusije
12
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

NOVA ENERGETSKA FATAMORGANA MILORADA DODIKA
KOLAPS NAFTNE INDUSTRIJE
Gubitak Rafinerije nafte Bosanski Brod iznosi 486 miliona maraka

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

13

PLINOVOD “JU@NI TOK”
i Banje Luke. Cijena izgradnje kraka plinovoda kroz RS jo{ nije utvr|ena, a prema preliminarnim analizama kre}e se u rasponu od 1,1 do 2 milijarde eura. No, najvjerovatnije ne}e ko{tati ni{ta jer je rije~ o ekonomski neisplativom projektu u koji niko normalan ne}e investirati kapital. Na cijeloj trasi od Bijeljine do Dervente i Banje Luke ne postoji niti jedan industrijski potro{a~ plina, a graditi plinovod samo zbog zagrijavanja stanova nema nikakvog rezona jer bi u tom slu~aju plinovod bio prazan najmanje osam mjeseci u godini. Istina, Dodik ra~una da bi se na ovaj krak plinovoda “naka~ila” i Federacija BiH, ~ime bi potro{nja plina bila znatno ve}a a cijela investicija isplativija. To je, me|utim, ra~un bez kr~mara. Federacija BiH se puno ranije zvani~no uklju~ila u realizaciju panevropskog energetskog projekta pod nazivom TAP - Transjadranski plinovod - kojim }e se prirodni plin iz Azerbejd`ana dopremati do tr`i{ta Zapadne Evrope. Predsjedni{tvo BiH, na izvanrednoj sjednici odr`anoj sredinom maja ove godine, prihvatilo je Memorandum o razumijevanju izme|u Hrvatske, Albanije, Crne Gore i BiH, kojim se, pored ostalog, predvi|a uspostava posebnog me|udr`avnog komiteta zadu`enog za koordinaciju i realizaciju ovog projekta u ~etiri navedene dr`ave. RUSIJA GUBI ENERGETSKI MONOPOL

“Nabucco” protiv “Južnog toka”
Evropska unija ve} dulje vremena poku{ava smanjiti energetsku ovisnost od Rusije i to ~ini afirmacijom alternativnih plinovoda iz Kaspijske regije prema Evropi pod zajedni~kim simboli~nim imenom Nabucco, po ~uvenoj Verdijevoj operi koja govori o izbavljenju Jevreja iz babilonskog zato~eni{tva. Svi plinovodi pod zbirnim nazivom Nabucco projektuju se tako da zaobilaze rusku teritoriju i ruskog energetskog monopolistu Gasproma. Na ovaj na~in dr`ave Evropske unije poku{avaju ostvariti dva cilja: obezbijediti alternativni izvor plina i sniziti cijene energentima preko zao{trene tr`i{ne konkurencije. U evropskim dr`avama koje imaju samo jedan dobavni pravac, me|u koje spada i BiH, cijena plina je za oko 40 posto vi{a od cijene plina u dr`avama koje imaju dva ili vi{e me|usobno neovisnih dobavnih pravaca.

ALTERNATIVNI SMJER
Federacija BiH tipuje na plinovod TAP

ALTERNATIVNI PLINOVOD
Energetski projekat TAP zvani~no je najavljen 2007. godine, kada je {vicarska energetska kompanija Swiss EGL Group predstavila studiju izvodivosti koja je dobila punu podr{ku zvani~nog Brisela i klju~nih dr`ava preko ~ije teritorije }e se graditi plinovod Azerbejd`ana, Turske, Gr~ke, Albanije i Italije. Plinovod TAP primarno se gradi zbog tr`i{ta Zapadne Evrope, a njegova glavna trasa prote`e se od Turske, preko Gr~ke i Albanije, pa po dnu Jadranskog ALTERNATIVNI IZVOR PLINA

mora do Italije i dalje prema Zapadnoj Evropi. Zahvaljuju}i sna`nom anga`manu hrvatske diplomatije, jedan krak plinovoda

Federacija forsira plinovod TAP
Kako bi izbjegla Ukrajinu, Rusija je plinovod „Ju`ni tok“ usmjerila preko Crnog mora, koriste}i teritorijalne vode Turske. Turska je na to pristala, ali je zauzvrat dobila rusku suglasnost za izgradnju zasebnog plinovoda iz Azerbejd`ana do Turske, pod nazivom Transanadolski plinovod. Nastavak ovog plinovoda iz Turske do Gr~ke, a kasnije i do Albanije i Italije, nazvan je Transjadranski plinovod, skra}eno TAP (Trans Adriatic Pipeline).Krak ovog plinovoda za Balkan poznat je pod nazivom Jonsko-jadranski plinovod i kroz njega bi Hrvatska, Albanija, Crna Gora i BiH godi{nje dobivale oko 5 milijardi kubnih metara plina. Ukupna du`ina balkanskog kraka ovog plinovoda iznosi oko 400 kilometara, od ~ega je u Albaniji 170, Crnoj Gori 100, a u Hrvatskoj 130 kilometara. Spojna ta~ka za BiH planirana je u Plo~ama. Procijenjena ukupna ulaganja u izgradnju balkanskog kraka plinovoda TAP kre}u se u rasponu od 230 do maksimalno 250 miliona eura, pri ~emu bi svaka dr`ava samostalno gradila dionicu plinovoda preko svoje teritorije.

TAP usmjerit }e se prema tr`i{tu Balkana od Albanije, preko Crne Gore i Hrvatske, do BiH. Zvani~nici Republike Srpske prili~no su nervozno reagirali na ideju da se BiH priklju~i plinovodu TAP. [tavi{e, u medijima bliskim Miloradu Dodiku, anga`man Federacije BiH u ovom projektu okvalificiran je kao „namjerna diverzija“ ruskog energetskog projekta “Ju`ni tok”, {to je ~ista besmislica budu}i da Federacija BiH ve} ima jedan dobavni pravac ruskog plina (preko Ma|arske) ~iji je kapacitet vi{estruko ve}i od trenutne potro{nje plina, pa ne postoji apsolutno ni jedan racionalan razlog da investira novac u izgradnju jo{ jednog dobavnog pravca iz istog (ruskog) izvora. Izgradnjom znatno jeftinijeg plinovoda TAP Federacija bi osigurala alternativni izvor plina neovisan od Rusije, a zao{trena konkurencija na tr`i{tu nesumnjivo bi oborila cijenu plina.
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

14

ISTRAGA PROTIV DRAGANA LUKA^A

Predsjednik Vlade FBiH NERMIN NIKŠIĆ (SDP) udružio se sa predsjednikom Komisije za sigurnost federalnog Parlamenta IVICOM JURČIĆEM (NS Radom za boljitak) u najnovijem pokušaju rušenja direktora Federalne uprave policije DRAGANA LUKAČA: Nikšić i Jurčić od Federalnog tužiteljstva traže žurno otvaranje istrage protiv Lukača, nakon što su od šestorice nezadovoljnih inspektora u kafani preuzeli prijavu o navodnim nezakonitostima direktora federalne policije

POBUNA U FEDERALNOM MUP-u
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

isu pro{le ni pune dvije godine otkako je predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nik{i} u Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu svjedo~io protiv direktora Federalne uprave policije (FUP) Dragana Luka~a, a federalni se premijer ponovno upustio u arbitriranje me|u nezadovoljnim policajcima. Nik{i} je, podsjetimo, po~etkom 2012. bio jedan od najva`nijih svjedoka u istrazi protiv Luka~a - nakon {to je u mirovinu poslao komandanta Specijalne jedinice Dragana Viki}a, ali iz te pravosudne blama`e, na {to se u kona~nici sveo poku{aj kaznenog progona direktora FUP-a, o~evidno, nije izvukao nikakvu pouku. Povod najnovijem Nik{i}evom javnom ispadu bilo je pismo {estorice inspektora federalne policije koje je premijer jedva do~ekao kako bi od svih nadle`nih institucija promptno zatra`io otvaranje nove istrage protiv direktora Luka~a.

N

LO[I PRAVNICI I POLICIJSKI NEPROFESIONALCI
U dopisu koji su potpisali Jozo An|i}, Rasim Had`i}, Damir ]e{ki}, Emir ^ampara, Ilija Dragovi} i Latif Kaba{, {estorica inspektora FUP-a optu`ili su Dragana Luka~a za nepo{tivanje Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju, nezakonito financiranje privatnog strelja~kog kluba Kobra i neprofesionalan odnos prema suradnicima. „Smatramo da direktor na sve na~ine izbjegava odlazak u penziju, jer tada gubi sve beneficije. Za sudbinu FUP-a, zbog odlaska direktora u penziju, ne treba brinuti,

jer Zakon o unutra{njim poslovima propisuje ko i kako obavlja poslove do imenovanja novog direktora“, napisali su pobunjeni inspektori, inzistiraju}i da je Dragan Luka~, kao i njegov imenjak Viki}, ispunio uvjete za odlazak u mirovinu. No, nekoliko je ~injenica koje potvr|uju da Luka~evi protivnici nisu samo lo{i pravnici, nego i policijski neprofesionalci koji su, istina uz malo truda, morali provjeriti kako stoje stvari. Prema podacima Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Dragan Luka~, sve i kada bi htio, jo{ zadugo ne}e mo}i oti}i u mirovinu, budu}i da tek u martu 2015., ispunjava zakonom propisane uvjete. Iako ima dugogodi{nji policijski sta`, provjerama u slu`benim evidencijama Federalnog zavoda MIO je utvr|eno da njegov nekada{nji poslodavac - Vlada Posavske `upanije, od 1996. do ‘99. godine, kada su na to bili primorani, nije policajcima pla}ala beneficirani radni sta`. Naknadno su se posavski policajci, i to uz prijetnje kaznenim prijavama, izborili da im beneficirani radni sta` bude upla}en, ali samo za 1999., uz obrazlo`enje kako prethodnih godina za to nije bilo zakonskog osnova. Me|utim, ~ak i da je Dragan Luka~ prikupio dovoljno godina radnog sta`a federalni Zakon o unutarnjim poslovima i Zakon o policijskim slu`benicima, na temelju kojih je Vlada FBiH i donijela odluku o njegovom imenovanju, jasno propisuje da mandat direktora traje do 7. decembra naredne godine. Optu`be da je formirao i iz kase FUP-a financirao privatni strelja~ki klub Kobra, Luka~ je javno demantirao, obja{njavaju}i kako nije te{ko provjeriti da taj klub postoji ve} deset godina. Tako }e, ukoliko Federalno

tu`iteljstvo ipak otvori istragu protiv Dragana Luka~a, na koncu najte`e biti utvrditi da li se direktor neprofesionalno

[estorica policijskih inspektora prijavili direktora Luka~a jer im je za pet posto smanjio dodatak na pla}u
16
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

DISCIPLINIRANJE POLICIJE
odnosio prema svojim suradnicima, {to je tako|er jedna od optu`bi na njegov ra~un. me|unarodnu i me|uagencijsku policijsku suradnju u Sektoru kriminalisti~ke policije, gdje rade i Emir ^ampara i Ilija Dragovi}. Damir ]e{ki} je, opet, {ef Odsjeka za planiranje, analizu i koordinaciju u Sektoru uniformirane policije u kojem je uposlen i Latif Kaba{. Kako, me|utim, niti jedan od {estorice inspektora nije izravno anga`iran u policijskim istragama, njima su nedavno, sukladno ranijoj preporuci federalnih revizora, umanjeni dodaci na pla}e. Iako su smanjena bila gotovo pa simboli~na, sa 30 na 25 posto iznosa koji su doskora primali, ~ini se kako su manje pla}e zapravo bile pravi razlog da inspektori optu`e direktora Luka~a za neprofesionalni odnos prema njima. Znakovito je, tako|er, da je u obranu Dragana Luka~a me|u prvima stao federalni ministar policije Predrag Kurte{, premda bi ga principijelnost i solidariziranje s direktorom FUP-a moglo stajati sukoba sa strana~kim kolegama iz SDP-a, prije svih, s federalnim premijerom Nerminom Nik{i}em. Dodajmo tome da pismo {estorice nezadovoljnih policijskih inspektora i njihovih mentora u samoj Federalnoj upravi policije, zasigurno, nikada ne bi imalo javnog odjeka da „pu~isti“ prethodno nisu dobili podr{ku i izvan te institucije. Pored premijera Nermina Nik{i}a koji je, uz sve svoje radne obveze, na{ao vremena da se bavi i personalnim sukobima u federalnom MUP-u, medijskoj se kampanji protiv Dragana Luka~a odmah priklju~io i Ivica Jur~i}, zastupnik Narodne stranke Radom za boljitak u Zastupni~kom domu Parlamenta Federacije BiH i predsjednik parlamentarne

MINISTAR KURTE[ NA STRANI DIREKTORA LUKA^A
Sude}i prema (rukovodnim) pozicijama u Federalnoj upravi policije na kojima se trenuta~no nalaze potpisnici pisma, uistinu je te{ko pretpostaviti {to bi mogao biti pravi razlog njihovog nezadovoljstva. Osim Joze An|i}a, koji je s Draganom Luka~em do{ao u sukob kada mu je direktor potpisao rje{enje o odlasku u mirovinu, ali je sudskog odlukom ponovno vra}en na funkciju na~elnika Odjela za za{titu objekata, nijedan od petorice inspektora nije ni na koji na~in derogiran u slu`bi. Rasim Had`i} je vo|a Tima za

ZA I PROTIV DRAGANA LUKA^A
Federalni ministar policije Predrag Kurte{ me|u prvima je stao u odbranu Dragana Luka~a nakon {to se direktor FUP-a ponovno na{ao na udaru njegovog strana~kog kolege Nermina Nik{i}a

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

17

ISTRAGA PROTIV DRAGANA LUKA^A
Komisije za sigurnost. Federalni zastupnik Jur~i}, ba{ kao i premijer Nik{i}, imaju jake razloge da udare na direktora federalne policije koji je proteklih mjeseci, izme|u ostalih, podnio kaznene prijave protiv njihovih najbli`ih strana~kih kolega, ministra pravde Zorana Mikuli}a, kraji{kog premijera Hamdije Lipova~e i ministra poljoprivrede Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a, ali i biv{eg predsjednika Nadzornog odbora Razvojne banke Federacije BiH Petra Jur~i}a, ina~e dugogodi{njeg financijskog mecene obitelji Ivankovi} Lijanovi}. Kaznena prijava koju je federalna policija u ljeto pro{le godine podnijela protiv Petra Jur~i}a zbog krivotvorenja fakultetske diplome predstavljala je, naime, po~etak sukoba izme|u Ivice Jur~i}a i Dragana Luka~a.

UNUTRA[NJI I VANJSKI NEPRIJATELJI
Zloupotrebljavaju}i mjesto predsjednika parlamentarne Komisije za sigurnost Jur~i} je tada poku{ao izvr{iti pritisak na Luka~a, ali se direktor FUP-a ZLOUPOTREBA SLU@BENOG POLO@AJA POZADINA SUKOBA U MUP-u FEDERACIJE
Federalni su se policajci pobunili protiv direktora radi za{tite svojih beneficija

Ivica Jurčić tražio od federalnog MUP-a dozvolu da na privatni automobil ugradi rotaciju!!!
Medijski istupi predsjednika Komisije za sigurnost federalnog Parlamenta, bez prethodnih konzultacija s ostalih deset ~lanova, silno su razljutili njegovog zamjenika iz HDZ-a Marijana @ivkovi}a, koji je Jur~i}a upozorio da, sve dok se ne zauzme zajedni~ko stajali{te, on mo`e iznositi samo svoje osobne stavove. No, posljednji slu~aj nije i jedini primjer Jur~i}evog privatiziranja parlamentarne komisije, budu}i da je taj federalni zastupnik i ranije poku{avao da zloupotrebom svog polo`aja osigura dodatne privilegije, ponekad posve banalne. Tako je Ivica Jur~i} svojedobno od federalnog MUP-a tra`io dozvolu kako bi na svoj privatni automobil Mercedes ugradio rotaciju?!

PRIVATIZIRANJE PARLAMENTARNE KOMISIJE
Ivica Jur~i}, zastupnik NS Radom za boljitak u Parlamentu FBiH 18

nije odve} obazirao na upozorenja za{titnika poslovnih interesa Lijanovi}a u federalnom Parlamentu. (Petar Jur~i} je, podsjetimo, kao direktor Hypo Alpe Adria Banke poduze}ima u vlasni{tvu obitelji Lijanovi} podijelio vi{e od 63 milijuna KM kredita koji nikada nisu vra}eni.) Potom je direktor FUP-a u prolje}e ove godine podnio kaznenu prijavu protiv federalnog ministra poljoprivrede Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a i jo{ pedesetak osoba, koje su osumnji~ene za podjelu i primanje sredstava poticaja za poljoprivrednike, ~ime je prora~un Federacije o{te}en za blizu tri milijuna KM. Nakon kaznene prijave protiv ministra Ivankovi}a Lijanovi}a, zastupnik Ivica Jur~i} kre}e u otvoreni rat s Draganom Luka~em, s tim da nalazi saveznike u samoj Federalnoj upravi policije. Osim {estorice potpisnika prijave protiv Luka~a, sa kojima se sastajao po sarajevskim kafanama prije nego {to je dokumentaciju proslijedio premijeru Nik{i}u, u operaciju ru{enja direktora federalne policije Jur~i} je uklju~io i kriminaliziranog inspektora Mom~ila Tubi}a, koji je ve} godinu dana pod suspenzijom, nakon {to su inspektori Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) otkrili da je povjerljive informacije iz istraga otkrivao Ivanu Vuk{i}u. Nimalo slu~ajno, biv{i {ef Federalne obavje{tajnosigurnosne slu`be (FOSS) Vuk{i} je dugogodi{nji bliski prijatelj Ivice Jur~i}a i jedan od prvih suradnika u milijunskom kriminalu ranijeg direktora Hypo banke Petra Jur~i}a. Prethodnih su se godina Ivan Vuk{i} i Ivica Jur~i} na{li na istom zadatku, kada su zdru`enim snagama u Zapadnohercegova~koj `upaniji poku{ali sru{iti policijskog komesara Zorana Gali}a.
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

SKANDAL NEDJELJE

SDP prešutio javno poniženje svog funkcionera u RS-u Enesa Suljkanovića

Suljkanović se ne treba ljutiti na Dodika što mu je zabranio odlazak na službeni put, nego na svoje partijske kolege iz SDP-a koji su pristali na asimetrična ustavna rješenja
Pi{e: ASIM METILJEVI] otpredsjednik Republike Srpske Enes Suljkanovi} vratio se u Banju Luku s ~etverodnevne turneje po Austriji i Holandiji, koju je, prema vlastitom priznanju, finansirao iz sopstvenog d`epa. [ef RS-a Milorad Dodik nije mu potpisao putni nalog uz obja{njenje da se Suljkanovi}eva posjeta dijaspori u Austriji i Holandiji poklapa s Danom dr`avnosti BiH. A kako je taj praznik proskribiran u manjem bh. entitetu, Dodik je Suljkanovi}u odbio potpisati putni nalog, cini~no mu preporu~iv{i da tro{kove puta regulira u Federaciji BiH! Sarajevska centrala SDP-a {utke je pre{la preko javnog poni`enja svog najvi{e rangiranog funkcionera u RS-u. @alosni polo`aj u kome se nalazi dopredsjednik RS-a Enes Suljkanovi} nije posljedica njegove vi{e nego skromne politi~ke vje{tine niti Dodikove poslovi~ne bahatosti, nego je posljedica katastrofalne gre{ke koju je SDP napravio desetak godina ranije kada je prihvatio asimetri~na rje{enja o konstitutivnosti tri naroda na cijelom prostoru BiH.

FIKUS POTPREDSJEDNIK
Enes Suljkanovi} obavlja samo one poslove za koje ga ovlasti {ef Milorad Dodik

P

Presudom iz 2001. godine, Ustavni sud BiH je nalo`io da se u oba entiteta osigura institucionalna ravnopravnost tri konstitutivna naroda i da se osiguraju mehanizmi za{tite kolektivnih nacionalnih prava. Kao posljedica takve odluke, u Federaciji BiH uveden je i tre}i, srpski klub u okviru Doma naroda Parlamenta FBiH, te je instaliran i dopredsjednik FBiH iz reda srpskog naroda. Republika Srpska se protivila bilo kakvim promjenama koje bi dovele u pitanje apsolutnu predominaciju srpskog naroda u institucijama zakonodavne, izvr{ne i sudske vlasti, pa je ustavne amandmane o jednokopravnosti tri konstitutivna naroda provela tako da su{tina odnosa ostane netaknuta. Umjesto Doma naroda, instalirala je Vije}e za za{titu nacionalnih interesa koje nema nikakve stvarne parlamentarne ovlasti, a uvela je i dva dopredsjednika RS-a, iz reda bo{nja~kog i hrvatskog naroda, bez bilo kakve autonomije i bez ijedne izvorne nadle`nosti, s pravom da obavljaju samo one poslove za koje ih ovlasti predsjednik RS-a! Tada{nja i sada{nja partija na vlasti, SDP, pristala je na asimetri~na ustavna

rje{enja, uprkos jasnim upozorenjima da se polo`aj manjinskih naroda u RS-u ne}e su{tinski promijeniti. U Federaciji BiH ni jedan se zakon ne mo`e usvojiti bez suglasnosti ve}ine u oba doma Parlamenta BiH, dok se u Republici Srpskoj svi zakoni usvajaju u jednodomnoj Narodnoj skup{tini u kojoj 90 posto zastupnika dolazi iz reda ve}inskog, srpskog naroda. Predsjedniku RS-a dato je ustavno pravo da sam imenuje i razrje{ava izvr{nu vlast, ~ak i bez formalne obaveze da se o tome prethodno konsultira s dvojicom potpredsjednika, za razliku od Federacije BiH u kojoj predsjednik ni jedan potez ne mo`e povu}i bez prethodne suglasnosti dvojice dopredsjednika. Bo{nja~ki potpredsjednik RS-a Enes Suljkanovi} ne mo`e ni na slu`beni put oti}i bez odobrenja {efa Dodika, dok dva dopredsjednika u Federaciji BiH, Kebo i Pudari}, potpuno autonomno raspola`u vlastitim bud`etima. Dodikovo odbijanje da Suljkanovi}u potpi{e putni nalog cini~na je ilustracija su{tinske neravnopravnosti triju konstitutivnih naroda koju je, na `alost, aminovala upravo Suljkanovi}eva partija.
19

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

MATEMATIKA RATA

Na Međunarodnom simpoziju povodom 30 godina od „Sarajevskog procesa“ i deset godina od smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića, nekritičku unisonost i veličanje kulta ličnosti osporio je profesor sa Internacionalnog univerziteta u Sarajevu Turčin MEHMET CAN krajnje polemičnim predavanjem naslovljenim „Srebrenica: Da li je ona neuspjeh u Alijinoj karijeri lidera?“. Mehmet Can tvrdi da je odgovor na to pitanje već dat

SREBRENICA
ISTO^NI GRIJEH VOJNOG I POLITI^KOG RUKOVODSTVA BiH
Foto: Milutin Stoj~evi}

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

sarajevskom hotelu Europa u subotu i nedjelju, 23. i 24. novembra, odr`an je Me|unarodni simpozij povodom 30 godina od „Sarajevskog procesa“ i deset godina od smrti prvog predsjednika Predsjedni{tva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovi}a. Me|u u~esnicima simpozija koji su odali razli~ita priznanja Izetbegovi}u, proglasiv{i ga simbolom otpora, ali i simbolom pravde i pravednosti, na{ao se i profesor sa Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS) prof. dr. Mehmet Can koji je odr`ao predavanje o temi: Srebrenica: Da li je ona neuspjeh u Alijinoj karijeri lidera?.

U

GLAS SREBRENI^ANA
„Na ovom Me|unarodnom simpoziju poku{ao sam biti glas Srebreni~ana. @elio sam da reflektujem vrisak ljudi koji su tamo pobijeni. Po{tujem porodicu Izetbegovi}, po{tujem Aliju, ali ovo je ne{to sasvim drugo. Na ovom simpoziju `elio sam biti glas ljudi pobijenih u Srebrenici“, izjavio je na po~etku na{eg razgovora prof.dr. Mehmet Can koji predaje na Fakultetu prirodnih i tehni~kih nauka pri IUS-u. „Ja nisam rekao da je Srebrenica neuspjeh u liderskoj karijeri Izetbegovi}a. Ja sam samo postavio to pitanje. Svjestan sam osjetljivosti kad je rije~ o Srebrenici i nastojao sam biti diplomatski blag, odnosno koristiti se diplomatskim rje~nikom. S druge strane, ja nisam kompetentan da dam odgovor na pitanje koje sam postavio. Odgovor na to pitanje treba da daju gra|ani BiH, ali ujedno, bio sam toliko slobodan da to pitanje javno postavim“, obja{njava Can. Mehmet Can je na IUS-u
20

MATEMATI^AR I ARTILJERAC
Mehmet Can, profesor na Fakultetu prirodnih i tehni~kih nauka na IUS-u

“Sva~ija odgovornost za tragediju Srebrenice treba biti ustanovljena poku{avam biti glas Srebreni~ana“
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

JE LI ALIJA KRIV ZA SREBRENICU?
anga`ovan od 2005. godine, a po vlastitom priznanju, u proteklih osam godina pet puta je bio u~esnik mar{a kojim se prelazi put `ivota i smrti kojim su pro{li pre`ivjeli Srebreni~ani, me|u kojima Can ima brojne prijatelje. Jedan od njih je i Hasan Nuhanovi}, autor knjige „Zbijeg - Put u Srebrenicu“. „Obi{ao sam i polo`aje oko Sarajeva na @u~i, Stupu, Ned`ari}ima... Ja sam dvije godine slu`io tursku vojsku i imam dvije zvijezde na reveru. Oficir sam turske artiljerije. Kada sam obi{ao polo`aje oko Sarajeva i vidio raspored srpskih artiljerijskih cijevi oko Sarajeva, zaklju~io sam da je Sarajevo imalo ulogu taoca. Svaka akcija Armije BiH ‘ka`njavana’ je artiljerijskim napadom na Sarajevo“, ka`e Can koji je ubije|en da je tala~kom pozicijom Sarajeva, ali i tala~kom pozicijom enklava u isto~noj Bosni, Armija BiH bila paralizovana. „[ta je Armija BiH mogla napraviti u takvoj poziciji? Mogla je ANALIZA SISTEMA

Problem je bio u „motoru“, odnosno vojnom i političkom rukovodstvu na čelu sa Alijom Izetbegovićem
Iako izbjegava dati direktan odgovor na pitanje da li je Srebrenica bila neuspjeh u liderskoj karijeri Alije Izetbegovi}a, Mehmet Can priznaje da je odgovor na to pitanje ve} dat. „To je realnost. Kod nas matemati~ara postoji termin analiza sistema. To je veoma jednostavna procedura. Primjerice, kada odvezete automobil kod mehani~ara, on slu{a zvuk motora. Dakle, po samom zvuku motora, dobar mehani~ar mo`e otkriti u ~emu je problem, a da i ne otvara ma{inu. Ako saberemo i analiziramo sve ono {to se de{avalo prije i poslije pada Srebrenice, jasno je da je postojao problem u ’motoru’, odnosno vojnom i politi~kom rukovodstvu na ~ijem ~elu je bio Alija Izetbegovi}. To su poznate ~injenice i rekav{i ovo, ja zapravo ne otkrivam ni{ta novo“, ka`e Can.

probiti koridor i povezati enklave, ili ih evakuisati. Koliko mi je poznato, @epa i Srebrenica bile su povezane, trebalo je samo otvoriti koridor prema Tuzli. Nije ura|eno ni jedno ni drugo“, ka`e Can navode}i da je to prva gre{ka vojnog i politi~kog rukovodstva na ~elu sa Alijom Izetbegovi}em.

GRE[KA ZA GRE[KOM
Druga gre{ka, prema njegovoj ocjeni, bila je u vjerovanju da }e UN i holandski vojnici za{tititi i spasiti Srebrenicu i njene gra|ene od genocida. „Kada su trupe Ratka Mladi}a napale za{ti}enu zonu Srebrenicu, tamo je bilo stacionirano 400 holandskih vojnika. I ti vojnici ne da nisu pru`ili nikakav otpor nego su srpskim snagama poslu`ili kao taoci kako bi sprije~ili zra~ne udare NATO-a na svoje polo`aje“, ka`e Can koji vjeruje da je povla~enje Nasera Ori}a i njegovih ljudi prije pada Srebrenice tre}a velika gre{ka tada{njeg rukovodstva. „Neki vojni eksperti sa kojim sam razgovarao tvrde da bi, da je Ori} bio u Srebrenici, odnosno da je postojala bilo kakva komandna linija u Srebrenici, odbrana trajala najmanje mjesec dana. Ali po{to u Srebrenici nije bilo Ori}a i komandnog kadra, Srebreni~ani se nisu mogli oduprijeti napadu srpskih snaga. To je, po mom mi{ljenju, jo{ jedan neuspjeh“, ka`e Can i dodaje: „Ni danas bosanski politi~ari ne rje{avaju, niti im je stalo do problema s kojima se suo~avaju Bo{njaci u ovoj zemlji. Upravo zbog toga i takvim naslovljavanjem mog predavanja na simpoziju `elio sam poslati poruku, jer pretpostavljam da }e u budu}nosti aktuelnim politi~arima biti postavljeno isto pitanje“, ka`e Can.
21

HEROJ S GRE[KOM

Alija Izetbegovi} predsjednik Predsjedni{tva RBiH

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

THEODOR MERON ME\U @RTVAMA RATA BiH

Posjeta Sarajevu THEODORA MERONA, predsjednika Haškog tribunala, protekla je uz oštre kritike na njegov račun, uz protestovanje i negodovanje grupe građana, te predstavnika udruženja porodica žrtava i žrtava rata u BiH; naša novinarka otkriva na koji način je aktuelni predsjednik ICTY-ja mjesecima ranije pripremao sebi dobrodošlicu u BiH

THEODOR MERON U SARAJEVU “[OKIRAN SAM I UVRIJE\EN VA[IM PITANJIMA O MOM ODNOSU PREMA @RTVAMA!“
Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

“Iznena|en sam va{im pitanjima kako sam se osje}ao pred `rtvama u Toma{ici? Stvarno sam {okiran da mi dva dana postavljate isto pitanje. To pitanje nije prikladno, naro~ito ako vam je poznata istorija moje porodice. @elim da vas zamolim da me to vi{e ne pitate, jer to pitanje smatram velikom uvredom. @elite da znate {ta sam osje}ao? Osje}ao sam totalnu empatiju. Osje}ao sam bol koju i vi osje}ate”, kazao je Theodor Meron odgovaraju}i na brojna pitanja `rtava koji su prilikom prema predsjedniku Ha{kog tribunala bili gnjevni i sarkasti~ni. O{tre kritike na Meronov ra~un i rad ha{kog Tribunala i ne ~ude obzirom da su prije nekoliko mjeseci procurile informacije da su osloba|aju}e presude za generala Mom~ila Peri{i}a, te Jovicu Stani{i}a i Frenkija Simatovi}a donijete pod velikim pritiskom na sudije upravo od predsjednika Merona. Sudija ha{kog Tribunala, Danac Frederik Harhoff potpuno je raskrinkao Meronove pritiske da se u ovim slu~ajevima, kao i u slu~aju hrvatskih generala, donesu osloba|aju}e presude. Kada je

Harhoff izrazio strah da bi po istom principu osloba|aju}a presuda mogla biti donijeta i u slu~ajevima Radovana Karad`i}a i Ratka Mladi}a, on je od strane predsjednika Tribunala diskreditovan i isklju~en iz Sudskog vije}a koje sudi Vojislavu [e{elju.

MERON SPREMA NOVE ODMAZDE
Ova Meronova odmazda, me|utim, nije jedina koja se desila iza zidina Ha{kog tribunala. Meron se na isti na~in obra~unava sa svim svojim neistomi{ljenicima. ^ovjek koji je u Tribunalu predstavlja strah i trepet, prema saznanjima “SB” spremio je novu listu za odstrel uposlenika ICTY-a, koji mu navodno nisu lojalni. Jedno je sigurno, u rezidualnom mehanizmu, na ~ijem se ~elu nalazi Meron, osta}e isklju~ivo sudije koji }e bespogovorno igrati po Meronovim pravilima. No, Meron je u Sarajevu, na konferenciji povodom obilje`avanja 20 godina rada Me|unarodog krivi~nog suda za biv{u Jugoslaviju, poku{avao da ostavi utisak ~ovjeka koji je jednako propatio kao i brojne prisutne `rtve. On se sa njima poistovjetio, podsje}aju}i na ~injenicu da je njegova jevrejska porodica pro{la kroz holokaust u Poljskoj. Osamdeset~etvorogodi{nji Meron

“Budite samo jo{ malo strpljivi i do kraja na{eg mandata i najve}i kriti~ari }e nam odati priznanje!“
22
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

SARAJEVSKA DOBRODO[LICA ZA PREDSJEDNIKA TRIBUNALA
PROTEST PROTIV MERONA
Grupa gra|ana Sarajeva i predstavnici bo{nja~kih `rtava protestovali su protiv predsjednika Ha{kog tribunala

je u svom drugom mandatu najavio novo razdoblje u radu Tribunala i tvrdio da }e ICTY i dalje biti isti onaj sud kakav je bio prije deset godina. “Na{ kapacitet i sposobnosti su ograni~ene. To kako se biraju su|enja i vr{i njihova selekcija u potpunoj je nadle`nosti Tu`ila{tva. Ja shvatam da `rtve nisu zadoBRI@LJIVO PRIPREMAN TEREN ZA DOLAZAK U BIH
Theodor Meron je, strahuju}i od reakcija u Sarajevu, mjesec dana ranije `rtve rata doma}inski ugostio u Tribunalu

voljne radom Tribunala, mo`da je na{a misija zapravo nemogu}a misija. Me|utim, `elim da vas uvjerim da mi radimo sve {to je u na{oj mo}i. Veliki broj sudija iz Tribunala su u ve}ini slu~ajeva stra{no pogo|eni svjedo~enjima koja slu{aju i dokazima o zlo~inima koji se na|u pred njima i u njihovu profesionalnost ne treba

sumnjati. Moj cilj je i da se `rtvama rata obezbijede reparacije, ali u Vije}u UN-a mi stalno govore da novca za to nema. Me|utim, ja vam savjetujem da vi i dalje nastavite tra`iti materijalna obe{te}enja”, poru~io je Meron `rtvama rata. Nata{a Kandi}, predstavnica REKOM-a, na konferenciji je bila najo{trija kriti~arka dosada{njeg rada Ha{kog tribunala. Ona je kazala da se posljednjih godina za komandnu odgovornost i udru`eni zlo~ina~ki poduhvat dobijaju osloba|aju}e presude, i da to uvodi jednu op{tu konfuziju u rad Tribunala. Po njenom mi{ljenju, umjesto pravnih, koriste se politi~ki argumenti u presudama. Tribunal samo stvara privid da }e na prostoru Balkana uspostaviti pomirenje, tvrdi ona, {to se dosada{njom praksom nikada ne}e desiti. Kandi}eva je podsjetila i na sudiju Harhoffa koji je predlagao da se priznanje krivice osu|enih ratnih zlo~inaca iznese pred porodicama `rtava {to mi moglo do doprinese pomirenju, ali da ta njegova inicijativa nije pro{la u Tribunalu. Meron je odbacio i insinuacije da je on klju~na osoba koja provodi politiku velikih sila, a da ga ostali sudije u tome prate: “Mi se u na{em radu vodimo statutima. Statut Tribunala i drugih sudova defini{e na{u usku misiju. Mi nismo promijenili standarde kao {to se ovdje ~ulo. Na{a uloga je da radimo u individualnim slu~ajevima, ni{ta {ire od su|enja pojedincima. Mi nismo tu da bismo sudili dr`avama. Ja znam da ste vi razo~arani sa dvije-tri osloba|aju}e presude, ali ponekad se desi da do|e i do osloba|aju}e presude. Ne znam kakva }e biti apelacija za slu~aj Simatovi}, ali molim vas da nam date priznanje da smo do sada ne{to i uradili. Imajte jo{ malo strpljenja za ovo {to radimo i vjerujte da }e i najve}i kriti~ari do kraja na{eg mandata prepoznati na{a velika dostignu}a.” Ovo je Meron govorio nakon {to je od `rtvava rata i predstavnika udru`enja `rtva ~uo da on do sada nije pokazao suosje}anje
23

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

THEODOR MERON ME\U @RTVAMA RATA BiH
sa porodicama `rtava iz BiH i da bi zbog svoje dosada{nje politike nakon drugog mandata mogao zavr{iti u Poto~arima “na stubu srama”. Tokom njegovog obra}anja predstavnice Udru`enja “Majke Srebrenice” u sali su mu demonstrativno okrenule le|a. One su svojim gestom izazvale veliku pa`nju novinara koji su se okupili oko njih tra`e}i izjave. “Ovaj ~ovjek nas ignori{e i ne primje}uje nas, ne primje}uje nas kad nas gleda u o~i kao `rtve, a {ta li tek radi kad je iza nas. Donosi odluke kakve on ho}e i kakve njemu odgovaraju, sudovi prekrajaju zakone kako njima pa{e”, kazala je Hatid`a Mehmedovi} iz Udru`enja “Majke Srebrenice”. Nisu samo `rtve rata negodovale na rad aktuelnog predsjednika Ha{kog tribunala. U konferencijskoj sali hotela Holiday u{lo je desetak mladih osoba iz Gra|anske inicijative sa velikim transparentom na platnu “RIP Justice” (Pravda po~iva u miru), me|utim Meron se ni na to nije obazirao. Organizatori su iz sale izbacili demonstrante i oduzeli im akreditacije. JUBILEJ TRIBUNALA BEZ PRVOG ^OVJEKA TU@ILA[TVA

Rat Theodora Merona i Sergea Brammertza
Na konferenciji odr`anoj povodom dvadesetogodi{njice rada Ha{kog tribunala nije se pojavio glavni tu`ilac Serge Brammertz. Razlog zbog kojeg tu`ilac nije pozvan na konferenciju u Sarajevu je, kako saznajemo, sukob izme|u njega i predsjednika Tribunala Theodora Merona, koji datira jo{ od izricanja osloba|aju}e presude generalu Mom~ilu Peri{i}u. Tom prilikom Brammertz je uputio niz o{trih kritika na rad sudije Merona. Peri{i}evu osloba|aju}u presudu ocijenio je kao zbunjuju}u i izjavio da je sud zbog nje izgubio svaki kredibilitet. Brammertz je tako|er tra`io da se osloba|aju}a presuda Peri{i}u poni{ti. Nakon osloba|aju}e presude Peri{i}u protiv sudije Merona, koji je bio predsjedavaju}i `albenog vije}a u slu~aju Peri{i}, u Tribunalu se spremala mini pobuna, {to je neke od 18 sudija Ha{kog tribunala navelo da se okupe oko alternativnog kandidata za predsjednika Tribunala, koji se birao prije dva mjeseca. Me|utim, iz straha su odustali od toga. To je sujetnog Merona duboko uvrijedilo, {to je i razlog zbog kojeg ve} mjesecima ne razgovara sa Brammertzom.

KAKO JE MERON PRIPREMAO SEBI DO^EK U BiH
“Prisustvo Theodora Merona u BiH govori o njegovom osje}aju gri`nje savjesti nakon sramotnih presuda koji se ti~u ratnih zlo~ina po~injenih u BiH. Na{a akcija predstavljala je apel na nadle`ne da se pokrene istraga protiv predsjednika Ha{kog tribunala, na {ta je ukazala Florence Hartmann, a {to jo{ uvijek nije ura|eno. Meron je pritiskom na sudije u done{enju presuda kr{io Statut Tribunala, na koji se stalno poziva. Ovo je bio neformalni protest gra|ana Sarajeva koji su `eljeli iskazati negodovanje dosada{njim radom Theodora Merona i zbog njegovog nepo{tivanja `rtvava rata”, rekla je za na{ list Hana

Serge Brammertz, glavni ha{ki tu`ilac

Obradovi} koja se na{la u grupi nezadovoljnih gra|ana. “Mi ne `elimo biti dijelom cirkusa koji dozvoljava sudiji Theodoru Meronu da pere ruke od odgovornosti da objasni svoje katastrofalne odluke koje je donosio tokom godine. Mi primamo lekcije i prazne rije~i o dostignu}ima Ha{kog tribunala. Gdje su odgovori na pitanje o kontroverznim preranim osloba|anjima osu|enih za ratne zlo~ine? Koji je razlog za dono{enje kon-

SARAJEVSKA OBE]ANJA
Meron je u Sarajevu najavio novu epohu u radu Tribunala 24

troverznih presuda u slu~ajevima Peri{i} i Gotovina? Kako se biraju sudije za `albena vije}a? Za{to su tvrdnje sudije Harhoffa zanemarene? Za{to je praksa preranog otpu{tanja osu|enih tako slijepo provedena u praksu bez obzira na sve pokazatelje i stavove profesionalaca koji ukazuju da takvu praksu treba prekinuti? Za{to na konferenciji o 20 godina postojanja Tribunala nema niti jednog jedinog predstavnika Tu`ila{tva?”, kazala je Obradovi}eva. Kako na{ list saznaje, Theodor Meron je prije svoje posjete BiH pa`ljivo spremao teren za dobrodo{licu. Munira Suba{i}, predsjednica Udru`enja majki Srebrenice, za “SB” ka`e da je Meron prije dvadesetak dana pozvao sve predstavnike udru`enja `rtava u Tribunal, gdje im je pripremio topao do~ek. “Umjesto sat vremena ostali smo s njim tri i po sata. Razgovarali smo o problemima koji nas mu~e, on nas je pa`ljivo slu{ao, postavljao pitanja i vidjeli smo da suosje}a sa nama. Ja sam ~ak bila toliko slobodna da mu ka`em da je on ~ovjek u godinama i da bi svoju fuknciju trebao da prepusti nekom mla|em. On se na to nije uvrijedio. U {ali je kazao — jel’ vi mislite da sam ja malo posenilio’? Na kraju otvorenog razgovora punog razumijevanja obe}ao nam je ‘novi po~etak’ u radu Tribunala, {to je trebalo zna~iti da }e Meron okrenuti novi list. Zaista nas je iznenadio svojom uvi|avno{}u”, ka`e Munira Suba{i}.
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

THEODOR MERON U PRIJEDORU

THEODOR MERON, predsjednik Haškog tribunala koji se smatra najodgovornijim za nekoliko skandaloznih presuda kojima su u posljednjih godinu dana na slobodu puštene desetine osoba presuđenih ili optuženih za najteže ratne zločine, početkom ove nedjelje obišao je zlokobnu masovnu grobnicu u Tomašici kraj Prijedora, nekadašnji koncentracijski logor Omarska, prisjetio se užasne sudbine kroz koju je prošla njegova majka i suočio se sa nepojmljivim zločinima počinjenim u ovom dijelu BiH; naša novinarka nije se odvajala od Merona i njegove impresivne sigurnosne pratnje

MERON U PRIJEDORU LJEP[A STRANA GENOCIDA

[OK, NEVJERICA OGOR^ENOST
Theodor Meron u posjeti Toma{ici, najve}oj poslijeratnoj masovnoj grobnici u Evropi

Ubica iz prijedorskih logora smrti Darko Mr|a nije na{ao vremena da pozdravi Merona, koji ga je prijevremeno otpustio iz zatvora zbog „dobrog i korektnog pona{anja“
28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

25

„SB“ NA LICU MJESTA
Pi{e: NA\A DIKLI]

^UVARI ZLO^INA U ZIMSKOM PERIODU

rebala je 21 godina da nekome poradi savjest i progovori gdje je jama Toma{ica, najve}a primarna grobnica na Balkanu koja je na svom nastanku 1992. godine progutala izme|u 1.000 i 1.100 tijela zvjerski pobijenih Bo{njaka i Hrvata. Godinu manje nego nekome iz Tribunala da kona~no do|e u Prijedor, ~ije su slike 1992. izgladnjelih i pretu~enih logora{a iz logora na Manja~i obi{le cijeli svijet i koji je bio jedan od povoda da se i ustanovi Krivi~ni sud za ratne zlo~ine za podru~ju biv{e Jugoslavije u Hagu (ICTY). Theodor Meron, predsjedavaju}i ovog suda, proveo je ponedjeljak i utorak sa porodicama `rtava iz Prijedora, ali iz drugih krajeva BiH. Uo~i godi{njice osnivanja ICTY-ja. „Slobodna Bosna“ pratila ga je ova dva dana posjete. U ponedjeljak rano ujutro dolazimo u Kozarac, mjesto pokraj Prijedora u koje se vratilo najve}i broj Bo{njaka, ali i mjesto u kojem ih je najvi{e i pobijeno. Do~ekuje nas Satko Mujagi}, biv{i logora{, koji je inicirao Meronovu posjetu BiH. Brojne su novinarske ekipe, pored ostalih, kolege sa Hrvatske televizije i odmah za njima biv{i predsjednik Udru`enja logora{a BiH Murat Tahirovi}.

T

Maovna grobnica Tomašica veličine je dva nogometna igrališta!
Tri bagera sada rade na zatvaranju Toma{ice, dva su radila na njenom otkopavanju. Dr. Mujo Begi} nam je pojasnio da se sada Toma{ica zatvara i da }e se ponovo otvoriti kada pro|e snijeg i ki{a. Da bi se tijela sa~uvala od propadanja. I ne samo to. Toma{ica }e se i pro{irivati. „Mislimo da mo`emo na}i jo{ tijela. Zato je pro{irujemo“, poja{njava Begi}. Na na{e pitanje kolika je sada povr{ina najve}e masovne grobnice odgovara prvo u hektarima, pa da nam pojasni ka`e skoro kao dva nogometna igrali{ta.

ZASTRA[UJU]I PRIZORI
U masovnoj grobnici Toma{ica do sada su iskopani posmrtni ostaci 430 zvjerski pobijenih Bo{njaka i Hrvata iz Prijedora

KASNO MERON NA GENOCID STI@E
Slijedi poziv iz Meronovog protokola dolazak predsjednika Tribunala se pomjera za nekoliko sati. Nema obja{njenja, ali saznajemo da Meron nije htio riskirati da po lo{em vremenu u Prijedor sleti helikopterom UN-a, nego }e sti}i automobilom. Odatle odlazimo u „Udru`enje logora{a 1992, gdje nas do~ekuje predsjednik Mirsad Duratovi} i generalni sekretar Sudbin Musi}. Mala kancelarija puna je biv{ih logora{a koji ne{to o~ekuju od ove posjete. Nemaju ih gdje ugostiti i sve primiti, jer ih je Marko Pavi}, na~elnik op}ine, skinuo sa bud`eta jo{ pro{le godine, a lokalni odbornik Muharem Murselovi} im odmah potom pove}ao kiriju. Imaju novca, procjenjuje Musi}, za „jo{ dva mjeseca rada, a mo`da i tri“. Duratovi} je pojasnio kolegi sa HTV-a {ta je Toma{ica, {ta }e vidjeti i da ne bi gubili vrijeme do Meronove posjete, kre}emo za [ejkova~u, u Sanski Most, mjesto gdje je 430 tijela iz Toma{ice ekshumiranih i spremnih za obradu. S nama u kolima su ~lanovi porodica koji jo{ tra`e svoje najmilije. Pri~aju o pravdi. Djevojka nam pokazuje ku}u u koju se prije samo nekoliko dana vratio Darko Mr|a. Mr|i je su|eno za zlo~ine u
26

Prijedoru, odle`ao je svoju kaznu i vratio se prije njenog isteka u svoj i njihov grad prije nego {to su oni na{li svoje ~lanove porodica. Pu{ten je zbog „dobrog vladanja“ prema odluci Theodora Merona, kojeg ~ekamo da do|e. „Srela sam ga prekju~er. Hoda sasvim normalno Prijedorom...“, pri~a jedna od na{ih saputnica. Musi} dodaje da Mr|a nije jedini. Takvih po Prijedoru ima na desetine koji {etaju, zasnivaju porodice, dok se, prema evidenciji, u Prijedoru jo{ traga za blizu 900 Bo{njaka. Toma{ica im je jedina preostala nada da }e ih mo}i ukopati propisno. Sam Duratovi} uspio je da prona|e samo neke od svojih ~lanova porodice koje je tra`io u Toma{ici, od njih desetoro. „Na{ao sam dvije li~ne karte, od svog strica i stri~evi}a. Mislim da je i ostatak familije tamo“, nagla{ava Duratovi}. Stri~evi} mu je imao 19 godina kad je ubijen, mla|i ro|eni brat nepunih 16 godina. U [ejkova~u ide svaki dan. Me|u balzamiranim tijelima misli da je prepoznao jo{ tri ~lana porodice, ali nije siguran. I napokon dolazimo u [ejkova~u,

identifikacioni centar i centar za obradu posmrtnih ostataka. Pu{taju nas u jednu halu... Da vidimo le{eve na kojima se jo{ „radi“, odnosno koji se obra|uju. A tamo le{evi, koji su nekada bili ljudi, le`e na bijelim vre}ama. I ono {to svaka normalna osoba vidi jeste pakao... Tijela koja trunu... Miris smrti. Balzamirana i u fazi poluraspada. Toma{ica ih je sa~uvala onakvima kakvi jesu u momentu kada su ispustili svoj posljednji dah. No, iz tu`iteljstva su nam zabranili da prilazimo blizu, tako da fotoaparat ne mo`e uhvatiti sve. Jedan kadar, na stotinu i vi{e tijela. Crta koja dijeli `ive od mrtvih. Crta koja dijeli realnost od halucinacije. Negdje su tijela kompletirana... Kada ih pogledate, zapitate se da li je dio njih bio `iv zakopan u Toma{ici. Na jednom tijelu rukom prekrivene o~i. Drugo le`i na zemlji, ruka je podignuta visoko u zrak... Djevojka iza nas pokazuje na sivkastu masu u daljinu i ka`e: ~ini mi se da ih je dvoje u zagrljaju... No kadra za slikanje dobrog nema. Samo nepregledna masa le{eva, negdje samo jedna kost i malo kose... Negdje skelet i donji ve{. Ku}na obu}a, bade mantili, cipele.... Vidi se da su ti ljudi izvedeni iz
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

THEODOR MERON U PRIJEDORU
TU@NO SVJEDO^ANSTVO O GENOCIDU
U U [ejkova~i, [ejkova~i, op}ina op}ina Sanski Sanski Most, Most, smje{teni smje{teni su su skeleti skeleti iskopani iskopani u u masovnoj masovnoj grobnici grobnici Toma{ica Toma{ica

svojih ku}a u onome u ~emu su bili i pobijeni.

[E]ER STI@E NA KRAJU
I taman kad smo iza{li iz [ejkova~e, protokol Theodora Merona zove i otkazuje posjetu [ejkova~i koja je bila planirana. Ide odmah na Toma{icu. Azra, djevojka koja je s nama, vadi ~isti {e}er. Dijeli ga me|u nama i prvi put progovara: „Opao Vam je svima {e}er unutra, uzmite da izo{trite vid i da Vam se ruke prestanu tresti.“ I redaju se uspomene dok idemo ka najve}oj masovnoj grobnici poslije Drugog svjetskog rata da vidimo ~ovjeka koji mo`e dati pravdu, a uz nju i spokoj. U me|uvremenu smo i na Toma{ici. Porodice javno negoduju kada je Meron stigao, za{to nije obi{ao [ejkova~u? U su{tini, sada se na Toma{ici nema {ta ni vidjeti. Samo bageri koji zatrpavaju grobnicu. Predsjednik ICTY-ja je pro~itao unaprijed spremljen govor, novinarska pitanja nisu bila dozvoljena. Jedino s kim je htio da popri~a bio je Duratovi}... No, Duratovi} se nije ni sekundu zbunio. Kao da je ovo bio momenat koji je ~ekao 21 godinu kada je kao 18-godi{njak iza{ao iz Omarske. „Ne, nismo zadovoljni radom Tribunala. Moj brat nije imao punih 16 godina kada je ubijen, a sada nam zlo~inci {etaju slobodno po gradu jer su odslu`ili svoj dio kazne“, rekao mu je Duratovi}. „Ova jama koju sada gledate je iskopana prije ubijanja. Ona je i iskopana ovoliko duboka da bi u nju stali svi koje su planirali pobiti, njih oko 900, kako nam je rekao svjedok. Ovo nije ratni zlo~in, ovo je bio genocid s namjerom“, bio je jasan Duratovi}. Nakon toga, Meron je kazao
28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

Duratovi}u da `eli da popri~a s njim bez novinara. No ~uli smo pitanje predsjednika ICTY-ja kako nisu prije znali za to i kako im ljudi iz okolnih sela nisu javili za Toma{icu. A ~injenica je da nisu. Da su {utjeli 21 godinu, ali da su znali. Mje{tani Busnova, sela koje se vidi sa Toma{ice, tra`ili su pred kraj ljeta 1992. godine od prijedorskog Kriznog {taba da se Toma{ica izmjesti jer im je smetao smrad raspadnutih tijela. Danas ne znaju, ne sje}aju se {ta se tada de{avalo. Nisu vidjeli ni onaj put ka Toma{ici, koji prolazi kroz njihovo selo, a sa kojeg je danima tekla krv ubijenih Prijedor~ana dok su kamionima odvo`eni na masovnu grobnicu. Nisu ~uli ni pucnje, za koje se sada zna da ih je bilo, jer su predstavnici Tu`iteljstva BiH na{li i ~ahure na Toma{ici, {to je jo{ jedan dokaz da gore

ljudi nisu samo sahranjivani, nego i ubijani. Iz Meronovog protokola nas ubje|uju da posjeta [ejkova~i nije bila ni planirana, a predsjednik ICTY-ja ulazi u automobil i odlazi „da se malo odmori“, poja{njavaju nam iz protokola, pred sastanak sa predstavnicima logora{a koji je zakazan za kasno popodne. Dan poslije Meron je trebao da obi|e Omarsku, najzloglasniji logor u BiH. No obi{ao je samo „Bijelu ku}u“, gdje su logora{i ubijani. I opet protokol. Iz Arcelor Mittala tvrde da je iz Haaga tra`eno i da je odobrena posjeta „Bijeloj ku}i“, ne i hangarima. Protokol svaljuje krivicu na „Mittal“... I tako unedogled. Satko Mujagi}, pre`ivjeli logora{ iz Omarske, ima svoje vi|enje svega. „@ao mi je {to nije oti{ao u [ejkova~u. @ao mi je {to nije vidio ni{ta osim ‘Bijele ku}e’. Poja{njavao sam mu da sam ja li~no dolazio i prao krv nakon ubistava. @ao mi je {to nije vidio logor za `ene. Ako me pitate je li kasno, jeste, kasno je. Meron mo`da jeste okasnio sa posjetom, ali nije zakasnio da ispravi stvari. Mi samo `elimo da Prijedor dobije status grada u kojem je po~injen genocid i da se Toma{ica uvrsti u dokazni materijal protiv predsjednika RS-a Radovana Karad`i}a i na~elnika General{taba Vojske RS-a Ratka Mladi}a. Da se `rtvama i njihovim porodicama kona~no da status koji im pripada i da se ovo {to se desilo u Prijedoru nazove pravim imenom, a to je genocid. Ovdje je ipak ubijeno tri i pol tisu}e ljudi, na podru~ju op{tine prona|eno je 150 masovnih grobnica, gdje su zakopane cijele porodice. Sa Meronovim dolaskom, ako ni{ta drugo, cijeli svijet zna i vidi i Toma{icu i Prijedor“, nagla{ava Mujagi}.

27

KRIMINALCI I NJIHOVI JATACI

SLOBODNA BOSNA prva objavljuje povjerljive policijske informacije koje su prije tri godine prikupili inspektori Regionalnog ureda SIPA-e u Mostaru, istražujući kriminalnu organizaciju braće MIRE i IVICE KEŽE iz Ljubuškog; ispisi presretnutih telefonskih razgovora potvrđuju da je hercegovačkim kriminalcima rukovodio bivši direktor FOSS-a IVAN VUKŠIĆ koji je tajne informacije o policijskim istragama dobijao od inspektora federalne policije MOMČILA TUBIĆA

NIJE ZA TELEFONA
HERCEGOVA^KO-SARAJEVSKI RAZGOVORI
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

uspendirani inspektor Federalne uprave policije Mom~ilo Tubi}, ~iji su tajni razgovori s biv{im direktorom Federalne obavje{tajno-sigurnosne slu`be (FOSS) Ivanom Vuk{i}em pro{loga tjedna objavljeni u emisiji Mre`a Federalne televizije, bio je mjesecima pod tajnom istragom Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA). Povjerljiva policijska dokumentacija do koje je do{la Slobodna Bosna otkriva kako su inspektori u Regionalnom uredu SIPA-e u Mostaru, istra`uju}i u jesen 2010. kriminalnu organizaciju bra}e Mire i Ivice Ke`e iz Ljubu{kog, do{li na trag njihovim jatacima, koji su hercegova~kim dilerima dojavljivali informacije o istragama Tu`iteljstva BiH. Kriminalna dru`ina bra}e Ke`a, protiv koje je SIPA vodila tajnu operaciju pod kodnim nazivom „Maestral“, bila je osumnji~ena za trgovinu drogom, kra|u skupocjenih automobila, kamatarenje, ilegalni uvoz i proizvodnju cigareta. No, svaki put kada su istra`itelji SIPA-e bili na korak od hap{enja kriminalaca, oni bi im na vol{eban na~in izmicali - na koncu su promijenili sve brojeve telefona i mjesta sastajanja.

S

SAVJETNICI I DOU[NICI HERCEGOVA^KE MAFIJE
Tijekom vi{emjese~ne istrage koja je vo|ena protiv Mire i Ivice Ke`e, koja je zapo~ela po~etkom septembra 2010., inspektori SIPA-e su uspjeli razotkriti kako je funkcionirala njihova krijum~arska grupa (od Trebinja, preko Mostara, do Posu{ja,
28
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

KAKO SU „PROVALJENE“ AKCIJE PROTIV HERCEGOVA^KE MAFIJE
Ljubu{kog i Gruda), sastavljena od lokalnih kriminalaca i dilera iz Crne Gore, Hrvatske i Njema~ke, gdje je u kona~nici zavr{avala droga. Istodobno je utvr|eno da se nekolicina pripadnika iste kriminalne organizacije bavi {vercom, ali i ilegalnom proizvodnjom cigareta - s tom je namjerom Miro Ke`a iz Slova~ke naru~io tri tone skupih acetatnih vlakana (koriste se u proizvodnji cigareta), koje je preko Hrvatske trebao prokrijum~ariti u BiH. Osim Mire Ke`e, u isti je posao bio uklju~en Dragan [aravanja, koji je kao vlasnik grafi~arske firme bio zadu`en za izradu kutija cigareta, holograma i akciznih markica, i Vladimir Tomi}, vlasnik tvrtke General tabaco za proizvodnju duhanskih proizvoda. Na Ke`inom je platnom spisku bio i Stipica Mihaljevi} iz Vrgorca, koji je radio na grani~nom prijelazu Crveni Grm kod Ljubu{kog. Poslove su naj~e{}e dogovarali na benzinskoj pumpi Gojan u Ljubu{kom i OMW u ^apljini. POSLOVNI UZLET HERCEGOVA^KOG [PIJUNA

Ivan Vukšić je pravi vlasnik ljubuške firme Erovin
Poduzetni obavje{tajac Ivan Vuk{i} je Vinariju Ljubu{ki kupio od kompanije Nativa ~iji su suvlasnici navodno bili propali hercegova~ki tajkun Milan Lu~i} i austrijska vinarska grupacija Vino Alpe Adria. Formalno je najstariju vinariju u Hercegovini preuzela tvrtka Erovin, kao jedan od vlasnika se spominjao Hrvoje [imi}, ali su radnici vinarije koji su prije tri godine prosvjedovali jer nisu primali pla}e, javno optu`ivali Ivana Vuk{i}a za plja~ku tvrtke. U me|uvremenu su se Vuk{i}evim poslovima pozabavili i austrijski istra`itelji - spekulira se da je u Hypo Alpe Adria banci, u vrijeme direktorskog mandata njegovog prijatelja Petra Jur~i}a, podigao oko deset milijuna KM kredita koje, dakako, nikada nije vratio. Ranije smo, podsjetimo, pisali da je neko} skromni hercegova~ki {pijun u posljednjih deset godina postao jedan od najmo}nijih Ljubu{aka - osim vinarije u tom hercegova~kom gradi}u posjeduje stan i veleljepnu vilu.

Prislu{kivanjem telefonskih razgovora Mire Ke`e istra`itelji SIPA-e su ubrzo saznali kako taj kriminalac ima tajanstve-

POVJERLJIVE INFORMACIJE IZ TU@ITELJSTVA BiH
Policijski inspektor Mom~ilo Tubi} uredno je obavje{tavao Ivana Vuk{i}a o svim istragama koje se vode protiv njega i posredovao kod dr`avnog tu`itelja Olega ^avke da se deblokiraju ra~uni Vuk{i}eve firme

nog savjetnika i informanta, sa kojim je u stalnoj vezi. Slijede}i telefonski trag inspektori SIPA-e otkrivaju da cijelom operacijom oko pripreme ilegalne proizvodnje cigareta, zapravo, rukovodi nekada{nji direktor FOSS-a Ivan Vuk{i}, koji se nakon odlaska iz tajne slu`be posvetio privatnom biznisu. Vuk{i}evi }e telefonski kontakti istra`itelje SIPA-e potom odvesti do Sarajeva, odakle je ra`alovani obavje{tajac dobijao povjerljive informacije, kako }e se ispostaviti, od inspektora federalne policije Mom~ila Tubi}a. Presretnuti telefonski razgovori izme|u Ivana Vuk{i}a i Mom~ila Tubi}a dokazuju kako je ovaj posljednji, dugogodi{nji inspektor FUP-a, koriste}i svoje radno mjesto, ali i prijateljstvo s tada{njim {efom Tu`iteljstva BiH Miloradom Bara{inom i tu`iteljem Olegom ^avkom, Ivanu Vuk{i}u dostavljao podatke o vi{e istraga. Osim o operaciji „Maestral“, koju je u Tu`iteljstvu BiH vodio Dubravko ^ampara, Tubi} je Vuk{i}u uredno referirao i o istrazi o poslovanju njegove firme Erovin iz Ljubu{kog, za koju je bio zadu`en tu`itelj Oleg ^avka. Konkretno je inspektor Tubi} sugerirao novope~enom biznismenu Vuk{i}u da prikrije vlasni{tvo u tvrtki Erovin, a kasnije mu pomagao da deblokira

Inspektor Mom~ilo Tubi} je bio Vuk{i}ev posrednik u kontaktima s dr`avnim tu`iteljima Miloradom Bara{inom i Olegom ^avkom, te sucem Izom Tanki}em
28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

29

KRIMINALCI I NJIHOVI JATACI
ra~une kompanije, na kojima se navodno nalazilo preko milijun maraka.

SVE SAM TI ZAVR[IO U TU@ILA[TVU
U jednom od razgovora Tubi} obja{njava Vuk{i}u da treba poslati dopis Sudu BiH i zatra`iti zvani~ni odgovor da li se vodi istraga u njegovoj firmi. Inspektor nadalje ka`e kako je u takvim slu~ajevima procedura da se Sud BiH obra}a Tu`iteljstvu s upitom da li se provodi istraga, nakon ~ega se, ovisno od odgovora tu`itelja, donosi odluka. „U Tu`ila{tvu sam ti sve zavr{io“, umiruje Tubi} svog prijatelja Vuk{i}a. Istodobno se raspituje da li je Vuk{i}ev odvjetnik poslao dopis Sudu BiH, kako bi on mogao urgirati kod suca Ize Tanki}a?! U novembru 2010. Mom~ilo Tubi} javlja Ivanu Vuk{i}u da je bio s tu`iteljem Olegom ^avkom i sa „glavnim“ (vjerojatno misli na u to vrijeme glavnog dr`avnog tu`itelja Milorada Bara{ina). Prenosi mu da je saznao kako mu je sve smjestio Edo ^olakovi} iz Mostara, uz pomo} tu`itelja Bo`e Mihajlovi}a, a da je tu`itelj Mihajlovi} preko svoje kolegice Diane Kajmakovi} blokirao ra~une njegove vinarije. Tako|er mu ka`e da ^avka smatra kako nema nezakonitosti oko tvrtke Erovin i da se ra~un mo`e deblokirati. Tubi} pored toga najavljuje Vuk{i}u da zajedno s Bara{inom dolazi u Mostar i savjetuje mu da urgira kod izvjesnog Ljiljanka, kako bi glavnom dr`avnom tu`itelju pojasnio da se njegovo ime ne mo`e povezati s vinarijom u Ljubu{kom. Ljiljanko kojeg Tubi} spominje Vuk{i}u je po svoj prilici tu`itelj u Tu`iteljstvu Zapadnohercegova~ke `upanije Ljiljanko Naletili}?! U me|uvremenu Ivan Vuk{i} zove Mom~ila Tubi}a, govori mu da su se kriminalci uznemirili i da ga pitaju „{to se

KOGA JE [TITILA SIPA
Inspektori SIPA-e su imali podatke o sumnjivim kontaktima Milorada Bare{ina, ali njihova saznanja nisu utjecala na suradnju biv{eg glavnog dr`avnog tu`itelja i direktora Mirka Luji}a

sprema oko duhana“. Tubi} mu odgovara da se nastavlja policijska akcija pod kodnim nazivom „Taksa“. Znakovito je da je, odmah nakon razgovora s Tubi}em, Vuk{i} pozvao Miru Ke`u i Dragana [aravanju i naredio im da obustave sve poslove oko cigareta?! Mjesec dana kasnije Mom~ilo Tubi} razgovara s kolegom Dra`enom Trivunom (biv{i inspektor Federalne uprave policije koji se kasnije zaposlio u Terenskom uredu SIPA-e u Mostaru) i ka`e kako mu je stalo da tu`itelj Oleg ^avka pomogne Ivanu Vuk{i}u u istrazi o poslovanju njegove vinarije. „I sada to ^avka ne smije da potpi{e, jer Dubravko ^ampara sprovodi istragu protiv Vuk{i}a i ovi tvoji mu slu{aju

telefon“, jadao se Tubi} kolegi Trivunu, inzistiraju}i da su istra`itelji SIPA-e na ~elu s tu`iteljem ^amparom na krivom putu kada je posrijedi istraga protiv njegovog prijatelja Vuk{i}a. Istodobno ga obavje{tava da je u permanentnom kontaktu s glavnim dr`avnim tu`iteljem Miloradom Bara{inom.

KAKO SE VUK[I] SPASIO ZATVORA
Sude}i, me|utim, prema Tubi}evim kontaktima, taj je policijski inspektor u slu`bi kriminalaca posredovao i kod federalnog tu`itelja Dragana Stupara da se zatvorska kazna Ivanu Vuk{i}u preina~i u nov~anu. Podsjetimo da je Ivan Vuk{i} presudom Vrhovnog suda Federacije BiH u februaru 2005. osu|en na simboli~nu kaznu od osam mjeseci zatvora, zbog uzimanja talaca u poslovnici Hercegova~ke banke u Grudama ~etiri godine ranije. Na izdr`avanje zatvorske kazne nikada nije oti{ao - najprije je uz pomo} korumpiranih lije~nika koji su mu izdavali la`ne medicinske nalaze prolongirao odlazak u zatvor, a potom se dvije i pol godine, koliko je za njim bila raspisana policijska tjeralica, „skrivao“. Nadle`nom Op}inskom sudu u Konjicu se javio tek u decembru 2010., nakon {to je prethodno dogovorio obustavu postupka i umjesto odlaska u mostarski zatvor, platio 24.400 KM. No, dok je policija „tragala“ za odbjeglim {pijunom, Ivan Vuk{i} se intenzivno dru`io s policijskim inspektorom Mom~ilom Tubi}em koji je, navodno, tu`itelje Milorada Bara{ina i Dragana Stupara uvjeravao kako se njegov {ti}enik nalazi u Hrvatskoj.
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

OFICIR ZA VEZU

Momo Tubić tražio premještaj u Mostar, da bi bio bliže svojim prijateljima kriminalcima
U vrijeme kada je Ivanu Vuk{i}u i njegovoj kriminalnoj dru`ini dojavljivao tajne informacije iz policijskih istraga Mom~ilo Tubi} je rukovodio Odjelom deta{mana u Federalnoj upravi policije. U prolje}e 2011., nakon {to je usvojen novi pravilnik i Tubi}ev odjel ukinut, raspore|en je na du`nost {efa Odjela za podr{ku u Sektoru kriminalisti~ke policije, ali je ve} poslije nekoliko mjeseci tra`io premje{taj u Terenski ured FUP-a u Mostaru, na poziciju zamjenika na~elnika. Zahtjev za imenovanje na novu funkciju Tubi} je tada pravdao namjerom da se sa suprugom iz Sarajeva preseli u Trebinje, odakle bi mu bilo bli`e putovati na posao. No, nakon {to je Tu`iteljstvo BiH protiv njega podiglo kaznenu prijavu, pokazalo se da je Tubi} oti{ao u Hercegovinu kako bi bio bli`e svojim prijateljima kriminalcima. Mom~ilo Tubi} je ve} godinu dana suspendiran, ali optu`nica protiv njega jo{ uvijek nije podignuta.

30

SLOVENA^KO-SRPSKI DOGOVOR

Posljednjih nedjelja na stranicama prestižnog slovenačkog nedjeljnika “Mladina” vodi se žustra rasprava oko slovenačke uloge u tragičnom raspadu bivše SFRJ; u osnovi, cijela priča se svodi na pitanje da li je postojao (tajni) dogovor između slovenačkog lidera MILANA KUČANA i srpskog diktatora SLOBODANA MILOŠEVIĆA o bezbolnom izlasku Slovenije iz zajedničke države

Pi{e: AHMED BURI]

i{e od dvije decenije nakon raspada Jugoslavije jo{ uvijek nisu usagla{ene verzije o tome kako se zavrtjelo kolo historije {to je prouzrokovalo najve}u klanicu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Stotinama svjedo~enja, hiljadama stranica i milionima iskaza nedavno se pridru`ila i knjiga slovena~kih novinara Mateja [urca i Bla`a Zgage “U ime dr`ave”. Seriozan istra`iva~ki rad u tri toma donosi veliki broj dokumenata i izjava koji rasvjetljavaju ulogu pojedinih, prvenstveno slovena~kih aktera ove igre u kojoj krvavi trag vodi do novca

V

NE MI DIHAT ZA OVRATNIK, BRE!
Nekakav usmeni dogovor izme|u Ku~ana i Milo{evi}a je postojao, ali ga je nemogu}e dokazati, ba{ kao i “izmi{ljeni“ sporazum Milo{evi}-Tu|man u Kara|or|evu
31

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

BOLJE PAKT NEGO RAT
“zara|enog” trgovinom oru`jem. Najte`e optu`be, naravno, idu do biv{eg slovena~kog premijera Janeza Jan{e i njegove mre`e, u kojoj je me|u bosanskohercegova~kim “igra~ima” najistaknutije mjesto pripada Hasanu ^engi}u. U me|uvremenu, rasplamsala se i mini afera u kojoj biv{i savjetnik hrvatskog predsjednika Slaven Letica, kao promotor i autor predgovora za hrvatsko izdanje, poku{ava iza}i iz anonimnosti i podsjetiti javnost na svoju, na kraju nimalo bezazlenu ulogu u doga|ajima iz tog vremena. “Kontroverzni” intelektualac iz plejade zaboravljenih prebjega iz komunisti~ke ideolo{ke matrice u opskurnu desnicu optu`uje nekada{njeg slovena~kog predsjednika Milana Ku~ana da je sa Slobodanom Milo{evi}em sklopio pakt. U kojem je, prakti~no, dogovoren mirni izlazak Slovenije, uz manje-vi{e dogovoreni operetni rat, alpski povjetarac, kako ga je jednom duhovito nazvao sam Letica. U jednom od svojih pisama Mladini biv{i Tu|manov savjetnik tvrdi da se parcijalnim dogovorom izme|u Milo{evi}a i Ku~ana “samo dodatno okrijepila strate{ka vezaizme|u Srbije i Slovenije, dok su Milo{evi} i Dobrica ]osi} jo{ neko vrijeme mogli ubje|ivati Slovence da zauzimanje njihovih granica nije izvr{ila Srbija nego JNA”.

SVE PO[TENO, PA KO KOGA ZAVRNE
Posljednji susret ex Yu lidera prije velikog praska, Stoj~evac pored Sarajeva, ljeto 1991. godine

LjEVICA - DESNICA - LETICA
^ini se da nema ni{ta gore od toga kad (ka`u, nekada) pametan ~ovjek (naknadno) koristi svoju pamet u pogre{ne svrhe, {to je konstanta Leti~inog djelovanja u posljednjih dvadeset i ne{to godina. Istina, ako se stvar dodatno i{~ita, mo`e se do}i i do nekih saznanja koje tereti slovena~ko vodstvo da se u razdru`ivanju Jugoslavije nije pona{alo ba{ fer i korektno, te da je na liniji Ljubljana - Beograd bilo nekih bilateralnih odnosa koji su teret rata po{to-poto htjeli prebaciti preko Kupe, u Hrvatsku i, naravno, Bosnu i Hercegovinu. Letica, dakle, tvrdi da je glavni rezultat sastanka Ku~an - Milo{evi} — Jovi}, odr`anog 24. januara 1991. u Beogradu, bio drugi poku{aj udara JNA na Hrvatsku. “Odlazak Milana Ku~ana u Beograd na tajni dogovor o tome da Slovenija mo`e slobodno istupiti iz Jugoslavije shvatili smo kao izdaju, jer su ~etiri dana prije Slovenija i Hrvatska potpisali sporazum o zajedni~koj odbrani, ako bi se JNA umije{ala u neku od dr`ava koje su tada bile republike u sastavu SFRJ. Sporazum o zajedni~koj odbrani su potpisali Martin [pegelj i Josip Boljkovac sa hrvatske i Janez Jan{a i Igor Bav~ar sa slovena~ke strane.” To je te{ka optu`ba od koje se Ku~an, ina~e poznat kao “neko s kim se niko ni{ta nije mogao uspje{no dogovoriti”, brani
32

dosta konzistentno. U odgovoru Letici se pita: “^emu slu`e insinuacije da se Slovenija o svom osamostaljenju dogovarala sa Srbijom, i to povrh svega, na ra~un Hrvatske?” I dodaje: “Moj odlazak, odnosno, odlazak slovena~ke delegacije u Beograd nije bio tajna, jo{ manje je to bio slovena~ko-srpski dogovor o odlasku Slovenije iz Jugoslavije. U Beograd nismo i{li moliti vizu za izlazak iz Jugoslavije, niti smo nikome drugom htjeli priznati ulogu da odlu~uje o sudbini drugih jugoslovenskih naroda, ili o tome ko mo`e oti}i iz Jugoslavije i pod kojim uvjetima. Ustrajavam na ~injenicama: s Milo{evi}em se nikada nisam dogovarao, niti osobno, niti preko posrednika, a najmanje tajno.”

TOLSTOJ OD SUHE DRENO(VIN)E
Niti je, dakle, novost da je tajnih sastanaka svih sa svima bilo, niti da je svako u tom predve~erju krkljanca poku{ao izvu}i najvi{e za sebe. Anegdota koja se pri~ala u ta doba mo`da najbolje oslikava atmosferu tada{njih “dogovora”. Nakon nekog od sastanaka jugoslavenske {estorke je, navodno, Alija Izetbegovi} upitao Ku~ana {ta je, zapravo, razgovarao s Milo{evi}em, a slovena~ki predsjednik “duhovito” odgovorio: [ta god je ko s kim razgovarao, rezultat je isti:

“Nema te vi{e Alija.” No, pustimo (slovena~ki) {eretluk i vratimo se ~injenicama. U svojoj knjizi “Li~na istorija jednog doba, Pi{~evi zapisi 1981.1991.”, jedan od arhitekata svih zala u ratovima na podru~ju biv{e Jugoslavije Dobrica ]osi} bilje`i: “13. avgust 1991: France Bu~ar, predsjednik slovena~ke skup{tine, mi je telefonirao i ustra{eno me pitao da li sam spreman da s njim i Dimitrijem Rupelom porazgovoram o odnosima Slovenije i Srbije. Glavni razlog razgovora bi bio da ‘ponovo uspostavimo saradnju i prijateljske odnose’. Odgovorio sam da sam s njim spreman razgovarati, ali da nisam odgovaraju}a adresa za taj razgovor. Na Bu~arovo insistiranje da sam ba{ ja ‘odgovaraju}a instanca za to’, pristao sam da ih primim sutra, u ~etiri popodne.” (…) 14. avgust 1991. Predstavili su mi plan da }e Slovenija sa Srbijom uspostaviti neposredan kontakt i da }e pri tome ustrajati na dosljednoj neutralnosti u hrvatskosrpskom sporu, ako Srbija podr`i otcjepljenje Slovenije. (…) Kazali su mi da su do mene do{li u dogovoru sa Ku~anom i Drnov{ekom i ako bih se slo`io s njihovim stajali{tima, uz moje posredovanje bi oti{li i do Milo{evi}a. (…) Poku{ao sam na}i Milo{evi}a.
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

SLOVENA^KO-SRPSKI DOGOVOR
Bio je ‘negdje u Srbiji’. Rekao mi je da se principijelno sla`e s dogovorom i da }e masno zara~unati sve {to su napravili Srbiji.” (…) rekao sam Bu~aru da u ponedjeljak stupi u kontakt s Milo{evi}em. Polazi{ta za novu politiku Slovenije prema Srbiji koja smo sva trojica potpisala kao nekakav dogovor bila su sli~na sporazumima i dogovorima kakve su u Jugoslavenskom odboru sklapali tokom Prvog svjetskog rata. I tom ponudom su Slovenci dokazali da su vrlo sposobni i snala`ljivi Dobrice ]osi}a, mo`e se i{~itati da je Tolstoj iz Velike Drenove ve} tada bio svjestan da je Slovenija oti{la i da je svaki naredni “dogovor” , zapravo, kupovanje vremena za kona~no osamostaljenje. Povjesni~ar Bo`o Repe, profesor suvremene slovena~ke historije sa Filozofskog fakulteta u Ljubljani, pi{e da “Ku~an nije znao za taj sastanak”, te da “sam Rupel priznaje da je odvajanje Slovenije od Jugoslavije ve} tada bila zavr{eno”. U tom smislu dana{nji anga`man Milo{evi} u Kara|or|evu, 25. marta 1991. ozna~i kao glavna ta~ka u kojoj se Jugoslavija raspala. A krivica prebaci na eventualni tajni dogovor Srbije i Slovenije. Ba{ kao {to je onomad svako za sebe poku{avao uhvatiti najbolju pregovara~ku poziciju, tako se i danas poku{avaju amnestirati krivice ljudi koji su najodgovorniji u doga|ajima oko raspada Jugoslavije. Istina, pitanje “da li je Slovenija u razdru`ivanju Jugoslavije vi{e mogla pomo}i nama ostalima da rat u Hrvatskoj i BiH ne bude tako brutalan”, uvijek }e ostati iznad glava onih koji su se nadali da se Jugoslavija mo`e raspasti mirno. No, ve}inu odgovora na to pitanje sobom je odnio u grob Stane Dolanc, “gljivar iz [ume Martuljak” nekada{nji drugi ~ovjek Titove nomenklature, mra~ni kontraobavje{tajac kojem se priznaje da je organizirao i proveo u djelo ve}inu poslova oko osamostaljenja Slovenije. [ta je ostavio u amanet Ku~anu, a {ta mu je zatajio, vjerovatno nikad ne}emo saznati, ali biv{em slovena~kom predsjedniku ne mo`e se odre}i da je najbolju startnu poziciju u Jugoslaviji uspio iskoristiti. Sve ostalo su pri~e za malu djecu. Pardon, za (Tu|manovog) maloga savjetnika Leticu.

MILAN KUČAN U “MLADINI”: “Moj odlazak, odnosno, odlazak slovenačke delegacije u Beograd nije bio tajna, još manje je to bio slovenačko-srpski dogovor o odlasku Slovenije iz Jugoslavije. U Beograd nismo išli moliti vizu za izlazak iz Jugoslavije, niti smo nikome drugom htjeli priznati ulogu da odlučuje o sudbini drugih jugoslovenskih naroda
politi~ari. Tom malom narodu treba priznati darovitost za politiku, spretnost i lukavost kojim je pobijedio Srbe i rasturio Jugoslaviju.” Iz ovoga, u osnovi samoljubivog zapisa Slavena Letice, dakle, nije ni{ta drugo nego {to je bio prije dvadesetak godina. Zavla~enje, u kojem se poku{ava u{i}ariti ne{to medijske slave, ali i ne{to opasnije: izbjegavanje da se “dogovor” Tu|man -

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

33

SVETLANA RA@NATOVI] PONOVO PRED SUDOM

Regionalna folk diva i bogata Arkanova udovica SVETLANA CECA RAŽNATOVIĆ početkom nedjelje našla se u sudnici kao svjedok odbrane LUKI BOJOVIĆU, vođi zemunskog klana optuženom za desetak monstruoznih ubistava; naši novinari pišu o pozadini svjedočenja koje je Srbija s nestrpljenjem iščekivala kao i o suđenjima koju Ražnatovićevu čekaju kao optuženu

PRVA DAMA BEOGRADSKOG PODZEMLJA
Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM “SB”

CECA NACIONALE

rijesi @eljka Ra`natovi}a Arkana, jednog od najpoznatijih srpskih paravojnih komandanata i biv{eg najmo}nijeg mafija{kog {efa u regionu, danas susti`u njegovu suprugu, srbijansku folk divu Svetlanu Ra`natovi}. To upu}ene puno i ne ~udi s obzirom da se Arkanova udovica nakon njegove smrti nastavila baviti istim poslovima. Njeni partneri, saradnici i ujedno za{titnici bili su najkrvolo~nije kriminalne “zverke” beogradskog podzemlja koji su 2003. likvidirali premijera Zorana \in|i}a. Nije se slu~ajno Ra`natovi}ka po~etkom ove nedjelje pojavila kao svjedok odbrane Luki Bojovi}u, vo|i zemunskog klana kojem se u odsustvu sudi u Specijalnom sudu u Beogradu za vi{e ubistava i poku{aja ubistava. Bojovi} je iz zatvora u Barseloni li~no zahtijevao da Ra`natovi}ka bude njegov svjedok odbrane. Ina~e, Luka Bojovi} je u martu 2003. godine, nakon ubistva Du{ana Spasojevi}a [iptara, preuzeo rukovo|enje “zemunskim klanom”. Odbjeglim “zemuncima” pomagao je pri skrivanju, obezbje|ivao im novac, la`ne dokumente i mjesta stanovanja, a oni su zauzvrat izvr{avali njegove naloge, me|u kojima je i niz ubistava. Ra`natovi}eva je na sudu svjedo~ila povodom ubistva Branka Jevtovi}a Jorge izvr{enog 2004. godine, za koje se tereti Bojovi} sa vi{e pripadnika “zemunskog

G

VO\A ZEMUNACA
Luka Bojovi}, vo|a zemunskog klana, tereti se za izvr{enje i organizaciju desetak likvidacija

klana” - Vladimirom Milisavljevi}em Budalom, Milo{em Simovi}em i Sretkom Kalini}em. Na po~etku su|enja, u oktobru 2010. godine, Kalini} je priznao krivicu za ubistvo Jeftovi}a i povezao Bojovi}a sa zlo~inima koji mu se stavljaju na teret.

LUKA BOJOVI] UBIJAO ZA CECU?
Ra`natovi}eva je u sudnici kazala da ni{ta ne zna o ubistvu Branka Jeftovi}a Jorge i drugim zlo~inima za koje se tereti Luka Bojovi}, te da je Bojovi}a upoznala preko svog pokojnog mu`a @eljka u vrijeme kada je Bojovi} bio pripadnik Srpske dobrovolja~ke garde. Ina~e, Ra`natovi}ku je u vezu sa

Bojovi}em dovela biv{a supruge Ljubi{e Buhe ^umeta Ivana Tulovi}, koja je u vrijeme ubistva Jevtovi}a bila njegova nevjen~ana supruga. Ona je objasnila i da je spor izme|u Luke Bojovi}a i Jorge nastao zbog Cece i transfera fudbalera Nikole Lazeti}a. Navodno, Jorga je kao Lazeti}ev menad`er tra`io da mu se isplati procenat od {est miliona maraka, koliko je iznosio transfer iz Obili}a u turski Fenerbah~e 2000. godine. Na Cecin mobitel, tvrdila je Tulovi}ka, javljali su se Luka Bojovi} i Milorad Ulemek Legija, koji su Jevtovi}u prijetili smr}u. Beogradska ~ar{ija, kako saznajemo, spekuli{e da je Bojovi} zbog velike

Arkanova udovica bi zbog prijetnji smr}u mogla dobiti pet godina zatvora, ali i ostati bez dijela vile koji potra`uje Arkanov major Vojkan \urkovi} iz Bijeljine zbog duga od 100 hiljada eura
34
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

SVI “GRESI” ARKANOVE UDOVICE
CECA, KLJU^NI SVJEDOK ODBRANE LUKE BOJOVI]A
“Luka je pristojan momak, videli smo se kada me je zvao na svoju svadbu”

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

35

SVETLANA RA@NATOVI] PONOVO PRED SUDOM
naklonosti prema Ceci odlu~io da joj “skine” du`nika s vrata. Upravo zbog toga je insistirao da se njegova dugogodi{nja prijateljica i du`nik Svetlana Ra`natovi} pojavi na su|enju kao svjedok odbrane. Ona je, me|utim, na sudu odbacila tvrdnju da se Bojovi} javljao na njen telefon kada ju je zvao Jeftovi}, te izjavila da je notorna la` da se ona dru`ila sa Bojovi}em. Ina~e, Luku Bojovi}a beogradska ~ar{ija tretira kao osvetnika Arkanovog ubistva. Bojovi} je prijateljstvo sa Arkanom po~eo u Erdutu kada se pridru`io njegovoj gardi. Tu je upoznao i Milorada Ulemeka Legiju, koji mu je kasnije obezbijedio saradnju sa zemunskim klanom u prodaji droge. Ina~e, ovu folk divu u narednim nedjeljama o~ekuje jo{ nekoliko prili~no neprijatnih su|enja u Beogradu. “SABLJA” U CECINOJ VILI

Oružani listovi na Cecino ime
Jo{ jedna istraga protiv Cece po~ela je 2003., poslije hap{enja u policijskoj akciji „Sablja“. Prilikom pretresa njene vile u popisu nelegalne „imovine“ prona|ene u tajnim bunkerima njene ku}e zaveden je arsenal naoru`anja dostojan omanje kasarne. Upisano je ukupno 88 komada raznog naoru`anja, o kome danas nema rije~i osim o nekoliko primjeraka pi{tolja i revolvera s ne{to municije. Ceca je tada tvrdila da u ku}i postoji jedna prostorija u koju je samo Arkan imao pristup i da nije znala {ta se sve u njoj nalazi. Policija je, prema potvrdi o oduzetim predmetima iz 17. marta 2003., u Cecinoj ku}i prona{la arsenal oru`ja koji ~ine pi{tolji marke „CZ99”, „luger“, „VDZ“, revolveri „Smith&Wesson“, „troper“, vi{e razli~itih vrsta metaka, prigu{iva~ za hekler, dvogledi, objektivi, no`, kape sa prorezima, slu`bene lisice i lisice za vezivanje pal~eva. Iako je Svetlana Ra`natovi} tvrdila da ne zna {ta se sve nalazilo u ku}i, me|u zaplijenjenim predmetima su i dva oru`ana lista na njeno ime – za pi{tolje marke „CZ“ i „valter“. Danas se govori o «svega» 11 pi{tolja koji su Ceci, po njenim rije~ima, preostali kao bolna uspomena na Arkana.

\URKOVI], BIJELJINSKI PAS RATA
Ve} sljede}eg mjeseca Ra`natovi}evu ~eka ponovljeno su|enje po tu`bi Vojislava \urkovi}a iz Bijeljine, koji tvrdi da mu duguje 116.063 eura sa kamatama. Ra`natovi}eva osporava dug \urkovi}u, jer je pare pozajamio njen pokojni suprug @eljko Ra`natovi} Arkan, dok \urkovi} tvrdi da je Arkan uzeo novac za potrebe svoje supruge i to u njenom prisustvu. Ovaj proces je ina~e bio u zavr{noj fazi, po{to je Prvi osnovni sud krajem 2011. godine nalo`io prinudnu prodaju dijela Cecine ku}e radi namirenja duga prema \urkovi}u, ali je krajem januara 2012. postupak izvr{enja obustavljen po{to je Vrhovni kasacioni sud presudu ukinuo jer je usvojio njen zahtjev za reviziju i nalo`io novo su|enje. Najvi{i sud je upozorio da

nasljednik odgovara za dugove ostavioca samo do visine svog nasljednog dijela. Arkan je prije 15 godina \urkovi}u pozajmio 227.000 njema~kih maraka u dvije rate u periodu od nekoliko dana i obe}ao da }e mu novac vratiti nakon prodaje fudbalera „Obili}a“ inostranom klubu. Iste godine Arkan otvara Grand Casino u Hotelu „Jugoslavija“. Otvaranju je prisustvovao i \urkovi} koji tom prilikom osvaja glavnu premiju od 210.000 DM. Arkan mu nudi da bira da li da mu isplati novac ili prepi{e vlasni{tvo nad jednim od stanova u Beogradu koje posjeduje. \urkovi} se odlu~io za stan. Ugovor je potpisan u martu 1997. Ceca se na sudu branila time da je stan koji je \urkovi} dobio na osnovu premije, ustvari, vra}eni dug od pozajmice. \urkovi} je, me|utim, Arkanu pozajmio

novac u julu 1997., nekoliko mjeseci nakon {to je postao vlasnik tog stana, iako je Ceca tvrdila da je kazino otvoren tek u septembru 1997. Ona, me|utim, sudu nije dostavila nikakve dokaze koji potvr|uju njenu tvrdnju. Ina~e, Ra`natovi}kina vila bila je pod hipotekom koja je upisana kao garancija da }e uplatiti dr`avi jo{ 500.000 eura, od milion i po koliko joj je presudom Vi{eg suda u Beogradu odre|ena kao nov~ana kazna zbog protivpravnog prisvajanja novca od prodaje fudbalera kluba “Obili}“ na ~ijem je ~elu bila. Nakon {to je ovu obavezu izmirila izbrisana je hipoteka s ku}e. Arkanova udovica je u toj ku}i izdr`ala kaznu ku}nog zatvora na koju je, nakon sporazuma sa tu`ila{tvom o priznanju krivice, osu|ena zbog protivpravnog prisvajanja

KOLIKI SU DUGOVI RA@NATOVI]EVIH
Vojkan \urkovi}, organizator etni~kog ~i{}enja u Bijeljini, od Cece tra`i dio ku}e Ra`natovi}evih 36
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

SVI “GRESI” ARKANOVE UDOVICE

NAJVE]A SRPSKA FOLK IKONA U KRIMINALNIM VODAMA
Cecinim anga`manom u brojnim kriminalnim radnjama bavilo se nekoliko beogradskih sudova

novca od transfera 10 fudbalera “Obili}a” i nedozvoljenog dr`anja 11 pi{tolja. Advokati Vojislava \urkovi}a tra`ili su zabranu prodaje vile Ra`natovi}evih jer folk diva nema drugih prihoda s obzirom da je kompanija Ceca Music registrovana na njenu sestru Lidiju Ocokolji}. Godi{nja dobit ove firme u 2010., prema podacima privrednog registra, iznosila je oko 120.000 eura. U 2009. njena firma je poslovala sa gubitkom od oko 20.000 eura. Ina~e, Vojkan \urkovi}, zvani Pu{kar, ~ovjek koji od Svetlane Ra`natovi} tra`i preko sto hiljada eura, tokom rata u BiH bio je major Srpske dobrovolja~ke garde @eljka Ra`natovi}a Arkana. Jedan od predratnih vo|a Delija, navija~a Crvene zvezde. U Semberiji predstavlja simbol brutalnog etni~kog ~i{}enja, pra}enog plja~kom hiljade bo{nja~kih civila. Zahvaljuju}i svijetlom liku “humaniste”, kako je sebe volio zvati, ~esto je u ratnim godinama bio udarna tema na programima CNN-a ili BBC-a. Od prvog dana rata u BiH bio je ~lan komisije SAO Semberije i Majevice za razmjenu zarobljenika, poginulih i civila, koju je kasnije verifikovala Skup{tina RS. Komisija je formirana nakon {to se
28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

VRAĆANJE DUGOVA: Beogradska čaršija spekuliše da je Bojović zbog velike naklonosti prema Ceci odlučio da joj “skine” dužnika s vrata. Upravo zbog toga je insistirao da njegova dugogodišnja prijateljica i dužnik Svetlana Ražnatović bude njegov svjedok odbrane
uvidjelo da se povremenim ubijanjem civila, pa ~ak ni ru{enjem d`amija, ne}e u dovoljnoj mjeri mo}i ostvariti plan etni~kog ~i{}enja. Rad komisije sastojao se u evidentiranju i prebacivanju kompletnih porodica preko linije sukoba, naj~e{}e u pravcu Tuzle. \urkovi} je za ovaj “humani” posao ovla{tenje dobio od Mom~ila Kraji{nika, {to je dokumentirano i u Haagu. Sa svojim

pot~injenima iz bijeljinske policije bio je izvr{ilac etni~kog ~i{}enja i plja~ke preko 30.000 Bo{njaka. Prisilno prebacivanje Bo{njaka iz Bijeljine vr{eno je naj~e{}e no}u. @ene, djeca i stariji, obi~no u pid`amama, kamionima su prebacivani do linije razgrani~enja \urkovi} je prisilne odlaske iz Bijeljine debelo napla}ivao! Svi gra|ani su oplja~kani, ba{ kao i njihove ku}e. Ta tortura je trajala tokom ~itavog rata. Do kraja 1994. godine {leperima je Vojkan iselio kompletnu Janju. Mu{karci koji su imali da plate od 3.000 do 5.000 njema~kih maraka nisu i{li na kopanje rovova, nego su preba~eni u inostranstvo. Potom je osnovao i svoju agenciju za razmjenu kojoj je dao ime „Evropa“. Fond za humanitarno pravo iz Beograda jo{ 1992. godine zabilje`io je i dokumentirao po~etak etni~kog ~i{}enja u Bijeljini. Vojkan \urkovi} odmah je identifikovan kao izvr{ilac koji je uzimao novac od civila. O njegovom humanitarnom “radu” postoje hiljade izjava i svjedo~enja. Tu`ila{tvo BiH 2005. godine je pokrenulo istragu. \urkovi} je uhap{en i nakon mjesec dana pritvora pu{ten. Na su|enjima pred Ha{kim tribunalom
37

SVETLANA RA@NATOVI] PONOVO PRED SUDOM
~esto je spominjano ime Vojislava \urkovi}a, koga su mnogi svjedoci, posebno na su|enju Slobodanu Milo{evi}u, imenovali kao “osobu blisku @eljku Ra`natovi}u Arkanu, od koga je dobio i ~in majora Srpske dobrovolja~ke garde”, ali i ~ovjeka koji je “organizovao progon muslimana iz Janje kod Bijeljine”. I sam Milo{evi} je \urkovi}a `estoko optu`io navode}i da je “re~ o kriminalcu iz Velinog Sela kod Bijeljine” i da je po onome {to je on znao, “\urkovi} plja~kao i odvodio ljude i radi toga je vi{e puta hap{en i protiv njega su podno{ene krivi~ne prijave”.

CECINA IMOVINA U BIJELJINI
Ceca Ra`natovi} i \urkovi} su decenijama bili u dobrim poslovnim odnosima. Ona je od Vojkana redovno dobijala novac od iznajmljivanja nekretnina u Bijeljini, koje je \urkovi} poslije ubistva @eljka Ra`natovi}a Arkana preveo na njeno ime. Zbog toga {to \urkovi}u nije vratila 116.063 eura, Prvi osnovni sud nalo`io je prodaju 140 kvadratnih metara ku}e poznate pjeva~ice. Me|utim u obnovljenom postupku Ceca osporava taj dug. Ro~i{te u Vi{em sudu u Beogradu nastavlja se 10. decembra, kada }e Komercijalna banka sudu dostaviti informacije o sefu koji je pokojni @eljko Ra`natovi} Arkan imao u toj banci. Dva dana kasnije Ra`natovi}ka }e se morati pojaviti u Prvom osnovnom suda, gdje se njoj i njenom zetu Predragu Ocokolji}u sudi za nasilni~ko pona{anje prema direktoru FK Mladi proleter Aleksandru Olarevi}u. Fudbalski klub “Obili}“ Svetlana Ra`natovi} naslijedila je od supruga Arkana, a od 2000. predsjednik je kluba. 2003. tokom akcije Sablja, Ra`natovi}ka je uhap{ena zbog saradnje sa zemunskim klanom i ostala je u pritvoru 4 mjeseca. Tada je policija protiv nje podnijela krivi~nu prijavu, koja je tereti da je nelegalnom prodajom igra~a o{tetila klub i dr`avu za 11,3 miliona eura i 480 hiljada dolara. U prisvajanju prihoda od transfera upla}ivanjem i podizanjem novca sa privatnih bankovnih ra~una Ceci je pomagala i Arkanova kuma Stanislava ^o~orovska Poletan koja je u zatvoru jer je za krijum~arenje skoro pola tone kokaina osu|ena pred Osnovnim sudom u Skopju na 14 godina i 6 mjeseci. U serijalu Insajder TV B92 Ra`natovi}ka je u skoro svih {est nastavka apostrofirana kao jedan od klju~nih karika takozvane fudbalske mafije. Presudom Vi{eg suda u Beogradu, izre~enom na osnovu sporazuma o priznanju krivice koji je Ra`natovi}eva zaklju~ila sa tu`ila{tvom, ona je u zamjenu za godinu dana ku}nog zatvora i vra}anja
38

CECA NA SU\ENJU BOJOVI]U
“Hteli bi na silu da me proglase za mafija{icu”

milion i po eura dr`avi priznala da je protivpravno prisvajala novac od transfera 10 fudbalera FK “Obili}“ u inostrane klubove i bez dozvole dr`ala 11 pi{tolja. Kako je ~etiri mjeseca provela u pritvoru tokom akcije “Sablja” 2003. godine, folk diva je bila zatvorena u svojoj vili jo{ osam mjeseci, a njena sestra oko ~etiri i po mjeseca. Me|utim, sada Ra`natovi}evoj i njenon zetu Ocokolji}u za nove optu`be prijete kazne zatvora i do pet godina. U pitanju je sukob koji je prije ~etiri godine izbio izme|u Ra`natovi}eve i Ocokolji}a sa direktorom FK Mladi proleter Aleksandrom Olarevi}em, koji je protiv njih i podneo krivi~nu prijavu i za prijet-

@eljko i Svetlana Ra`natovi}

ARKANOVA NASLJEDNICA: Arkanov duh je nastavio da živi u liku i djelu Svetlane Ražnatović, koja je godinama uspijevala da održi biznis koji je započeo njen muž

nje smr}u. U optu`nici Prvog osnovnog suda u Beogradu, navodi se da je Ra`natovi}eva vrije|ala Olarevi}a: „Pi*ko jedna, krade{ klub od moje siro~adi, da je Arkan `iv, ti sigurno ne bi tako radio. Ti ne zna{ ko stoji iza mene, koji ljudi i koje institucije.“ No, ono {to je bitno, jeste Cecin anga`man u brojnim kriminalnim radnjama koji nije nimalo naivan. Arkanov duh je nastavio da `ivi u liku i djelu Svetlane Ra`natovi}, koja je godinama uspijevala da odr`i biznis koji je zapo~eo njen mu`. Najbolji primjer njenih veza sa kriminalcima jeste pri~a o “~ekiranju” @eljka Mitrovi}a, vlasnika televizije Pink. Naime, Ceca je svojim kriminalcima rekla da je @eljko “pun kao brod” i tako im sugerisala da ga uvrste u svoje planove otmica i ucjenjivanja. Kada je za ovo ~uo @eljko Mitrovi}, odlu~io je da Ceci zabrani pristup na TV Pink. No, zbog velike Cecine slave, a vjerovatno i zbog pritiska razli~itih struktura, kako iz vlasti tako i svijeta kriminala, @eljko je popustio i vratio Cecu na Grand paradu. Svjedok saradnik na su|enju za ubistvo Zorana \in|i}a Dejan Milenkovi} Bagzi tvrdio je da je Du{an Spasojevi}, ubijeni {ef zemunskog klana, pozajmio Ra`natovi}ki milion eura bez kamate i da mu ona ovaj novac nije vratila. Tako|er je otkrio da je on kumi Svetlane Ra`natovi} pozajmio 250.000 eura sa kamatom od tri posto i da mu taj novac nikada nije vra}en. Upu}eni izbori tvrde da su Arkanove pare od plja~ke, {verca, kra|e, reketa na vrijeme zavr{ile na nekim egzoti~nim ostrvima. Ceca s njima, tvrde oni, mo`e u Srbiji da kupi slobodu ili, u krajnjem slu~aju, ku}ni pritvor za sva kriminalna djela koja joj se stavljaju na teret.
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

EKSKLUZIVNO

IZ AL@IRA ODMAH U MOSTAR
Vahid Halilhod`i} proteklog vikenda 40
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

VAHINA TOTALNA ISPOVIJEST

VAHID HALILHOD@I], PRVI PUT ZA MEDIJE
VAHID HALILHODŽIĆ je prošle nedjelje, kao selektor reprezentacije Alžira, izborio svoje treće svjetsko prvenstvo u nogometu; prethodno je kao reprezentativac bivše SFRJ nastupao u Španjolskoj, a kao selektor Obale Slonovače i toj ekipi je obezbijedio SP u Južnoj Africi; nekoliko dana nakon trijumfalnog plasmana na “Svjetsko prvenstvo” u Brazilu, VAHA je stigao u Mostar na godišnjicu smrti svog brata SALEMA i u razgovoru sa našim novinarom prisjetio se svog uzbudljivog i blistavog životnog i sportskog puta

MOJA SENTIMENTALNA AUTOBIOGRAFIJA

OD VRHA DO DNA I NAZAD
Salemom, pred godi{njicu njegove smrti. Kada je sudija odsvirao kraj utakmice, pogledao sam u nebo i rekao: Zala, ovo je za Tebe!”, govorio nam je Halilhod`i} pro{le nedjelje u kafi}u u prizemlju poslovno-stambenog zdanja na mostarskoj Musali, na mjestu gdje je nekada bila Titova vila, a u kojem je kupio stan. Do{ao je u Mostar na prvu godi{njicu smrti svog brata Salema Halilhod`i}a Zale, legendarnog fudbalera Vele`a, koji je Vahida vodio vrlo nezgodnim fudbalskim putevima i najvi{e je uticao na njegov fudbalski razvoj: “Salem je stariji od mene deset godina. Bio je profesor matematike i fizike u Mostaru, a u isto vrijeme je igrao fudbal u Vele`u. I radio je u {koli sve dok nije postao standardni prvotimac. Igrao je tzv. duplog centarfora, tako je to tada bilo u Vele`ovoj formaciji. Bio je tre}i vezni, koji je igrao na rekuperaciji, a u fazi napada to je bio dupli centarfor koji je imao zadatak da pravi slobodne prostore za Du{ka Bajevi}a.” Vahid je imao petoricu bra}e i ~etvrti je po starosti: Hasana, preminulog prije pet godina, potom Salema, zatim Esada, koji je poginuo 1969., te Enu i Memsura, koji i danas `ive u Jablanici, u kojoj je Vaha ro|en 1952. godine. Imaju, izme|u ostalih, i ro|aka Ahmeda, koji je biv{eg reprezentativca BiH Hasana Salihamid`i}a odveo u Hamburg, u kojem je ovaj ostvario zavidnu

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I]

ahid Halilhod`i} Vaha je 19. novembra izborio, ili se izborio, i za tre}e svjetsko prvenstvo u svom `ivotu. Prvo je 1982. kao fudbaler igrao za reprezentaciju Jugoslavije na Mundijalu u [paniji. Pa je onda kao trener osigurao nastup najboljoj ekipi Obale Slonova~e na Svjetskom prvenstvu u Ju`noj Africi 2010. godine. Ali, jug afri~kog kontinenta te godine nije vidio, jer je smijenjen s funkcije selektora zbog lo{eg rezultata na Afri~kom kupu nacija koji je prethodio najve}oj svjetskoj fudbalskoj smotri, mada to nije bio ni jedini ni pravi razlog. U ovom mjesecu je, pak, nakon dvome~a u bara`u protiv Burkine Faso, i reprezentaciji Al`ira omogu}io nastup na Svjetskom prvenstvu, u Brazilu sljede}e godine. Ne}e se, valjda, opet desiti da ga smijene. Ma ne, to nije realno!

V

MOJI RODITELJI, BRA]A I JA
“Kada smo pobijedili Burkinu Faso pro{li utorak i plasirali se na Svjetsko prvenstvo u Brazilu, prvi put sam zaplakao poslije utakmice. Mnogi su mislili da je to samo zbog plasmana Al`ira na Svjetsko prvenstvo, me|utim to je bila mje{avina odu{evljenja i `alosti za mojim bratom
28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

karijeru, pa je potom igrao i za Bayern i Juventus. “Samo najstariji i najmla|i moj brat nisu igrali fudbal. Esad je bio izuzetan talenat, centarfor Turbine iz Jablanice i ko zna dokle bi dogurao da nije tako mlad oti{ao... Eno, ~iji sin Adis danas igra u Turbini, tako|e je bio dobar fudbaler, isto dupli centarfor. I svi smo bili napada~i. Stadion Turbine je sto metara od na{e ku}e i mladost sam proveo na tom terenu igraju}i fudbal, ali i ku}i, u~e}i. Malo knjiga, malo lopta. A, {ta si drugo mogao u Jablanici, pored {kole? Ne mo`e{ se baviti kuglanjem, golfom, a ne mo`e{ ni bob voziti. Pa je od malih nogu lopta uvijek bila tu negdje, u mojoj blizini”, veli aktuelni selektor selekcije Al`ira: “S tim da ja nikada nisam igrao u Turbini, kako se mo`e pro~itati u nekim ‘mojim biografijama’. Fudbal sam po~eo trenirati u Vele`u, tek sa {esnaest godina.” Leo Hrvi}, trener u omladinskom pogonu Vele`a, gledao je Vahu na nekim turnirima, da li {kolskim ili kakvim ve}, ne mo`e se toga ni Vaha sjetiti, i rekao Salemu da ga dovede na trening. Vaha je tada imao {esnaest godina, stanovao je u |a~kom domu i bio odli~an |ak u srednjoj elektrotehni~koj {koli u Mostaru, jer je u Jablanici {ezdesetih godina nije ni bilo. I, kako je oti{ao na jedan trening Vele`a tako je u tom klubu i ostao. “Kada sam imao osamnaest godina, bila je dilema da li da
41

EKSKLUZIVNO
Foto: Reuters

CIJELI AL@IR NA ULICA,MA
Plasaman svoje nacionalne selekcije na SP milioni Al`iraca proslavili su u nezapam}enom transu

ŽAL ZA BRATOM: “Kada smo pobijedili Burkinu Faso prošli utorak i plasirali se na Svjetsko prvenstvo u Brazilu, prvi put sam zaplakao poslije utakmice. Mnogi su mislili da je to samo zbog plasmana Alžira na Svjetsko prvenstvo, međutim to je bila mješavina oduševljenja i žalosti za mojim bratom Salemom, pred godišnjicu njegove smrti. Kada je sudija odsvirao kraj utakmice, pogledao sam u nebo i rekao: Zala, ovo je za Tebe!”
nastavim {kolovanje na elektrotehni~kom fakultetu, pa da radim u hidroelektranama ili u Granitu, ili da nastavim fudbalsku karijeru u Vele`u koji mi nudi ugovor. Ka`e meni rahmetli Salem: Ma, potpi{i ti ugovor, fakultet se vazda mo`e zavr{it. A majka je, pritom, stalno govorila: Moj sine, kakav fudbal, ganjaj ti {kolu. Sje}am se, kad sam u Vele`u primio prvu platu, odnio sam je ocu. Dajem mu pare, a on pita: Gdje si ovo ukro? A on je radio u Granitu i nije mogao vjerovati kolika je moja plata. Jo{ ka`e: Hajd’, nosi ovo. Moji roditelji nisu mogli vjerovati da igra{ fudbal i da ti jo{ neko za to pla}a”, prisje}a se na{ sagovornik, koji je u karijeri trenirao i Ronaldinha i Drogbu. uspjeh bio itekako va`an i za Vele` i za grad Mostar. Osvajanje Kupa Mar{ala Tita 1981., u utakmici koju je Vele` protiv sarajevskog @eljezni~ara odigrao u maju te godine u Beogradu i pobijedio 3:2, a on je postigao dva pogotka: “Prije te utakmice na Terazijama je 25.000 du{a, a nisu to bili ni muslimani, ni Srbi ni Hrvati, nego Mostarci BRAT, U^ITELJ, UZOR
Salem Halilhod`i} bio je legendarni fudbaler zlatne generacije Vele`a

koji su do{li bodriti Vele`, ‘klanjalo’ i izgovaralo moje ime. I mene poslije te utakmice zove sekretar komiteta u Mostaru i ka`e mi da bih ja morao da se ogradim od tog ‘slu~aja’. A, {ta sam mu nagovorio... Vi{e me nikad niko nije zvao iz komiteta.” Kad su se igra~i iz Beograda vratili u Mostar, Vahu je na rukama, od stadiona pod

REPREZENTATIVNE TRAUME
Ne}emo robovati u ovom tekstu statisti~kim podacima. Jer, kao {to znamo, statistika je ta~an zbir neta~nih podataka. Znate na {ta mislimo: broj utakmica i broj postignutih golova. No, jedan je Vahin
42
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

VAHINA TOTALNA ISPOVIJEST
VAHA FRANCUZ

“Bio sam najbogatiji Mostarac, a u ratu sam iz Mostara izašao u farmerkama i košulji”
Vahid Halilhod`i} ne voli politiku, niti je politika ikada njega voljela. “U Francuskoj sam se dru`io i sa Mitterrandom, i sa Chiracom, i sa Sarkozyjem u ~ijoj sam ku}i bio nekoliko puta, i sa Martine Aubry sam prijatelj, ona je k}erka Jacquesa Delorsa... Jednom sam u `ivotu glasao: za nezavisnost Bosne i Hercegovine 1992. godine! Ali, ne za nezavisnost ove BiH. Za sada{nju Bosnu i Hercegovinu ne znam ni da li je dr`ava, {ta je ovo!? To je samo dr`ava gdje neki lopovi mogu da kradu. Ja sam Francuz, nosilac Legije ~asti. @ivim u ~itavoj Francuskoj. I zamjeraju mi kad ka`em da sam Francuz. Neka te patriote do|u kod mene i nek’ mi to ka`u. Ja sam gradu Mostaru dao toliko stvari. Prvi sam se u Mostaru suprotstavio JNA, prvi sam u ovom gradu ranjen. Bio sam najbogatiji Mostarac prije rata. I, znate li u ~emu sam iza{ao iz Mostara? U farmerkama i ko{ulji, da sa suprugom i dvoje djece `ivim u Parizu u stanu koji nije imao ni trideset kvadrata.” Pored mjesta na kojem je bila ku}a nekada{njeg igra~a i direktora Vele`a, na Rondou, vi{e nikada ne}e pro}i!

Bijelim brijegom do Musale, nosilo ko zna koliko hiljada Mostaraca. A to mu se desilo jo{ jednom - kada je omladinska reprezentacija Jugoslavije postala prvak Evrope, a Halilhod`i} bio najbolji strijelac i igra~ tog turnira. “Na tom putu ulicama Mostara nisam stao na zemlju, pa sam na Musali pao u nesvijest od umora!” Iste godine pre{ao je u tada jaki francuski Nantes, ali je i reprezentacija Jugoslavije, ~iji je selektor bio Miljan Miljani}, obezbijedila plasman na Mundijal 1982., osvojiv{i prvo mjesto u svojoj kvalifikacionoj grupi, ispred Italije. “To je to moje lo{e iskustvo sa svjetskim prvenstvima. Miljani} i Fudbalski savez Jugoslavije mi godinu dana, zbog kvalifikacija, nisu dali da odem u inostranstvo 1980., premda sam sa dvadeset i osam godina, takva su pravila tada bila, stekao taj uslov. Valjda da im budem na oku. I iako sam bio najbolji igra~ u kvalifikacijama, na Mundijalu u [paniji do|e do promjene taktike”, ka`e Halilhod`i}. A promjena Miljani}eve taktike sastojala se u tome da su u napadu igrali veznjaci: Safet Su{i}, Vladimir Petrovi} i Edhem [ljivo, te krila Ivica [urjak i Zlatko Vujovi}. Dakle, napad bez klasi~nog centarfora!?: “Vrlo sam te{ko pro`ivljavao to {to ne igram u [paniji, mada sam u svakoj utakmici ulazio s klupe. Vrijedno sam radio, ali ni s kim nisam pri~ao. A moje li~ne ambicije su bile da budem najbolji strijelac Svjetskog prvenstva. Jer, imao sam stra{ne saigra~e Papeta, Pi`ona..., koji su radili za centarfora. Prije nekoliko godina do{ao sam u Sarajevo, da odr`im neka predavanja na Trenerskoj {koli, a i Miljani} je bio tu. Pozdravio sam ga samo iz po{tovanja prema starijem ~ovjeku, jer ipak imam ja i malo ku}nog odgoja. Pita me tada da li sam jo{ uvijek ljut. Ka`em ja da jesam. Tek nakon tre}eg poku{aja da mi uop{te ne{to ka`e na tu temu, izgovorio je: ‘Priznajem, pogrije{io sam tada. To sam tek vidio nakon Svjetskog prvenstva.’ Ta trauma koju mi je priredio Miljani} dr`i me i sada.” A kao treneru desila mu se “bolna situacija” i sa reprezentacijom Obale Slonova~e, o ~emu smo ve} pisali u uvodu ovog teksta.

DRAGO MI JE ZBOG ^ITAVE BiH
Na istom Prvenstvu sudjelovala je i najbolja selekcija dr`ave koju sada vodi Al`ira. Tada su njihove najve}e zvijezde bili, usput i najbolji igra~i Al`ira u njegovoj fudbalskoj istoriji, Lakhdar Belloumi i Rabah Madjer. “Madjera vi|am, a Belloumi je radio sa B-selekcijom Al`ira, u kojoj nastupaju samo igra~i koji igraju u doma}em prvenstvu. I obojica se ‘vrte’ oko Fudbalskog saveza Al`ira. Ma, svi ti biv{i igra~i, kako ovdje tako i tamo, misle da mogu voditi reprezentaciju, a samo je jedno
43

PODIJELJENA OSJE]ANJA
U Mostaru su mi se desile i najljep{e i najru`nije stvari

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

EKSKLUZIVNO
mjesto”, govori Vaha. A sada je vo|a njegove reprezentacije Madjid Bougherra, koji je postigao pobjedonosni pogodak protiv Burkine Faso: “Jedino su on i jo{ jedan igra~ ostali iz selekcije koju je vodio selektor prije mene. Veliki je problem te ekipe {to igra~i nisu standardni u timovima za koje igraju. Imam pet centarfora, ali svi su rezerve.” Dodu{e, standardan je El Arbi Hillel Soudani, iz zagreba~kog Dinama, ekipe koju je Vaha trenirao prije tri godine. No, umalo nije dao autogol u 93. minuti utakmice protiv Burkine Faso. Ipak, mlada je to ekipa, pa joj za`elimo puno uspjeha u Brazilu! U Al`iru Vaha ima odli~ne uslove za rad i ugovor do kraja Svjetskog prvenstva u Brazilu. A Al`ir `ivi za fudbal. Slavlje nakon plasmana u Brazil jo{ uvijek traje, me|utim posljedice su, na`alost, tragi~ne desetine mrtvih. Na izvla~enju grupa 6. decembra u zemlji doma}ina narednog Svjetskog prvenstva na{a reprezentacija }e biti u drugom, a Al`ira u tre}em {e{iru. [to zna~i i da mo`emo biti u istoj grupi. A ako se to desi, za koga }e navijati Vaha, pitamo ga: “Boga mi, ja sto i jedan posto za Al`ir! Da pobijedi... Kad idem na izvla~enje, uvijek izvu~em najgoru i najte`u grupu. Ali, moram i}i jer trebamo izabrati mjesto gdje }emo boraviti tokom Svjetskog prvenstva. A Bosna i Hercegovina ima kvalitetnu ekipu. Iako Srbija u ovom trenutku mo`da ima najkvalitetnije igra~e od svih reprezentacija iz regije. Ali, imati dobre igra~e i imati dobru ekipu nije isto. To su dva potpuno razli~ita pojma. Fudbal je puno kompleksniji nego {to to mnogi misle. Uglavnom, reprezentacija BiH ima izvanredne pojedince, kvalitetnu ekipu, koja nekada igra i sa malo non{alancije, i izuzetno mi je drago i zbog Papeta, i zbog igra~a, i zbog ~itave Bosne i Hercegovine”, isti~e Vahid Halilhod`i}. Prije po~etka na{eg razgovora Vahid Halilhod`i} nas je pitao za broj telefona Elvedina Begi}a, predsjednika Fudbalskog saveza BiH. Nazvao ga je odmah, jer su Begi}u obili auto, i predstavio se kao biv{i Mostarac. “Ovdje vam sve mogu oprostiti osim uspjeha. To je takav prostor, svaka sredina je, vi{e-manje, ista. [ta su ovdje moral i etika? To ne va`i. I svaki moj susret sa Mostarom vi{e je bolan nego sretan, vi{e me obuzimaju negativne nego pozitivne emocije. Ne volim do}i u Mostar! Ovdje su u ratu htjeli da me ubiju, oplja~kali su me, zapalili mi ku}u. Ipak, vrlo sam ponosan na taj period. A, slu~ajno sam iza{ao iz Mostara, ina~e vi{e ne bih bio `iv! Ali, kad slu{am jednu nanu iz Srebrenice, koja je izgubila sedamnaest ~lanova porodice... Kada samo ~uje{ rije~ - Srebrenica, ne smije{ se ni po`aliti, ni kukati. Ovoj dr`avi sam toliko toga dao, a ni{ta nisam dobio zauzvrat. Bio sam naivan, mislio sam da se
44

“SPLET” OKOLNOSTI

Jednom nisam vidio Tita Maršala
Vahid Halilhod`i} u Mostaru, ipak, nije “izbjeglica”. Ima stan u zgradi gdje je nekada bila Titova vila, u koju Josip Broz nikada kro~io nije. A kad smo ve} kod Mar{ala, Vaha ga nije uspio upoznati: “Bila je jedna prilika. Vodili su prvotimce Vele`a u Bugojno, mislim da je bila 1971., da upoznaju Tita. Me|utim, za Boru Primorca i za mene, kao najmla|e prvotimce, nije bilo mjesta. Valjda su trebali uvaliti neke bud`e.”

borimo protiv fa{izma. Ma, kakav fa{izam? Gledalo se samo ko }e vi{e ukrasti. A kada to ka`em, onda ~ujem da za mene govore da se pederi{em. Zato mi je i drago zbog uspjeha na{e reprezentacije u kvalifikacijama za Brazil. Pokazali smo da na ovim

prostorima ljudi mogu igrati zajedno, `ivjeti zajedno. Mada su neki i tugovali zato {to se njihova reprezentacija plasirala na Svjetsko prvenstvo”, zavr{ava razgovor s nama Vaha, koji je “fudbalu vje~no zahvalan; puno sam mu dao, puno mi je vratio.”

Promocija nove "Simplicity" kolekcije

Promocija nove linije proizvoda "Simplicity" odr`ana je 24.11.2013. godine u Domu mladih. Tehnolo{ki unaprije|enu kolekciju aparata koji pamte osobna pode{avanja i programske odabire zajedno su sve~ano predstavili generalni direktor Gorenje Commerce d.o.o. Uro{ Marolt i popularni pjeva~ Halid Be{li} u prisustvu dvije stotine poslovnih partnera i zvanica iz svijeta businessa. Kolekcija Simplicity, nasljednica jedne od najuspje{nijih prodajnih kolekcija aparata, ve} je dostupna na prodajnim mjestima {irom Bosne i Hercegovine.

Tehni~ki unaprije|eni i privla~no dizajnirani proizvodi ve} na tr`i{tu BiH

SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

PRI^A O UMJETNI^KOJ ^ETI ARMIJE BiH (2)

U oktobru 1992. godine u opkoljenom Sarajevu, u Kamernom teatru 55, otvorena je izložba „Umjetnici Sarajeva za slobodnu Bosnu i Hercegovinu“ na kojoj su svoje radove predstavili likovni umjetnici - pripadnici Umjetničke čete Prvog korpusa Armije BiH; dvije godine kasnije, postavka je gostovala u Narodnoj galeriji Ljubljana, gdje ju je vidjelo hiljade posjetilaca, a svečano je otvorio tadašnji predsjednik Republike Slovenije MILAN KUČAN

Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI], arhiv MIRSADE BALJI]

VOJNICI IZ ATELJEA
KEMINA FOTOGRAFIJA

irsada Balji} u Sarajevo je do{la iz Neuma po~etkom 1992. godine. Otvorila je malu galeriju u naselju Ciglane i namjeravala tu raditi, slikati i `ivjeti mirnim `ivotom. Optimisti~na i uvijek vedrog duha, nije ni slutila da }e se samo nekoliko sedmica kasnije njen `ivot, kao i `ivoti svih Sarajlija i Bosanaca i Hercegovaca, zauvijek promijeniti. „Po~eo je rat i, odjednom, bila sam ‘zaglavljena’ u opkoljenom Sarajevu, nisam se vi{e mogla vratiti u Neum... U to vrijeme stanovala sam u blizini regionalnog {taba Armije BiH i na poziv Derve Harbinje ubrzo sam se priklju~ila Umjetni~koj ~eti“, pri~a Mirsada Balji}. „Naravno, u to vrijeme nismo mogli ni pretpostaviti da }e rat trajati toliko dugo. Mislili smo da }e sve biti zavr{eno za desetak, petnaest dana...“ “ Za Mirsadu i njene sarajevske prijatelje Mustafu Skopljaka, Stijepu Gavri}a, Edina Numankadi}a, Nusreta Pa{i}a, Avdu @igu, Almu Suljevi}, Anu Kova~, Radoslava Tadi}a i druge likovne umjetnike i

M

umjetnice, njihov rad ubrzo je postao njihovo oru`je i jedino uto~i{te protiv ratnog bezumlja u kojem su se zatekli. „To je bio jedini na~in na koji smo mi znali da se borimo. U Umjetni~koj ~eti ve} su bili muzi~ari i pjeva~i narodne i zabavne muzike, a sa mojim dolaskom formiran je i taj likovni ‘ogranak’ ~ete. Tu su bili prakti~no svi umjetnici koji su tada `ivjeli u Sarajevu“, pri~a Balji}eva. „Rat je ve} uveliko trajao, a mi i dalje kao da nismo bili svjesni da se sve to doga|a nama. I dok smo se osvijestili, prolazili su mjeseci, pa i godine...“ U posljednjoj sedmici oktobra 1992. u Kamernom teatru 55 otvorena je prva velika izlo`ba u opkoljenom Sarajevu, nazvana Umjetnici Sarajeva za slobodnu Bosnu i Hercegovinu . Stotine Sarajlija, riskiraju}i `ivote i uprkos svakodnevnim granatiranjima, do{li su na otvorenje. „Izlo`ba likovnih umjetni~kih djela poznatih likovnih umjetnika iz Bosne i Hercegovine i iz Sarajeva ima vi{e namjena. Jedna od namjena je da to bude svojevrsni dijalog sa svijetom i da se poka`e da se unato~ topovima i granatama, ISPRED AKADEMIJE LIKOVNIH UMJETNOSTI, OKTOBAR 1992.
Pripadnici Umjetni~ke ~ete poziraju Kemalu Had`i}u za plakat prve ratne izlo`be u opkoljenom Sarajevu

PAT-ovima i PAM-ovima, snajperima i juri{nicima, `ivi i stvara na{a doma}a umjetnost“, rekao je tada na otvaranju postavke akademik Seid Hukovi}. „Kada smo napravili tu izlo`bu, umjetnici su prvi put dobili pakete humanitarne pomo}i“, govori Mirsada Balji}. „Sve smo organizovali sa puno entuzijazma i nade. Okupili smo tim

“Iz Sarajeva smo 1994. u vojnom avionu na putu za Ljubljanu nosili slike, a vratili smo se - umjesto hrane - s koferima punim knjiga...“
46
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

LIKOVNJACI, SVE VAM JE U [ACI...

umjetnika, oti{li na Likovnu akademiju i tamo odr`ali sastanak i za manje od mjesec dana smo napravili izlo`bu. Tu, ispred Likovne akademije, Kemal Had`i} je snimio i na{u zajedni~ku fotografiju za plakat izlo`be. Dok je Kemo snimao, iza nas su padale granate - to je ~ak ostalo zabilje`eno na jednom snimku...“ Plakate je {tampala {tamparija Polet, a kako nije bilo dovoljno papira, {tampali su ih na pole|ini reklame za ~arape Jasna. Za medijsku promociju bili su zadu`eni Jasmin Durakovi} i Fuad Had`iomerovi}. Na toj, prvoj izlo`bi u~estvovalo je tridesetak umjetnika, sa oko 40 djela. Izlo`bu u Kamernom teatru otvorio je general Armije RBiH Mustafa Hajrulahovi} Talijan.
28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

„Taj ~ovjek bio nam je zaista velika podr{ka u svemu {to smo radili. Bio je omiljen me|u nama umjetnicima. Nije bio samo vojnik i borac, nego i po{tovalac umjetnosti i zahvaljuju}i njemu mnogi umjetnici su bili oslobo|eni vojne obaveze da bi mogli raditi ono {to najbolje znaju“, pri~a na{a sagovornica. „Ipak, doga|alo se da neke od na{ih umjetnika ‘pokupe’ na ulici i mobili{u, ili odvedu na kopanje rovova... Mnogo toga je bilo izvan na{e kontrole. Ljudi nisu umirali samo od metka, od granata, umirali su zbog cijele te situacije u kojoj su se zatekli. Mi smo kroz na{ rad i umjetnost nastojali sebi da olak{amo koliko smo mogli.“ U to vrijeme umjetnici su se redovno

okupljali u centru na Ciglanama, u kojem su bile i prostorije filmske producentske ku}e SaGa , kao i muzi~ke „snage“ Umjetni~ke ~ete. U Mirsadinoj galeriji bila su svakodnevna dru`enja uz pjesmu i gitaru, a tu se dolazilo i da se ugrije zimi, kuhao se ru~ak, „iskuhavao“ ve{... U me|uvremenu, pozivi za gostovanje izlo`be izvan opkoljenog Sarajeva stizali su sa svih strana. Me|utim, bilo je izuzetno te{ko iza}i iz grada, a posebno organizovati transport umjetni~kih djela iz BiH u drugu zemlju. Krajem novembra 1994. godine, nakon {to su kona~no savladane brojne administrativne prepreke i dobijene desetine potrebnih dozvola od vojske i dr`avnih organa, izlo`ba
47

PRI^A O UMJETNI^KOJ ^ETI ARMIJE BiH (2)
Umjetnici Sarajeva za slobodnu Bosnu i Hercegovinu otputovala je u Ljubljanu. Obnovljena ljubljanska Narodna galerija bila je premala za sve one koji su te ve~eri do{li da vide djela sarajevskih umjetnika. Bio je to prvorazredni kulturni doga|aj o kojem su pisali svi slovena~ki mediji, a izlo`bu je sve~ano otvorio tada{nji predsjednik Republike Slovenije Milan Ku~an. „Tim vojnim avionom u Ljubljanu umjesto nas, umjetnika, trebali su putovati neki dr`avni ministri. Mi smo im ‘oteli’ mjesto“, kroz smijeh se sje}a Balji}eva. „I{li smo Edo Numankadi}, kolegica Rasema Isakovi}, akademik D`evad Hozo i ja, a u Ljubljani nam se pridru`ila Alma Suljevi}, koja je ranije iza{la iz Sarajeva.

U NARODNOJ GALERIJI U LJUBLJANI, NOVEMBAR 1994.
Edin Numankadi}, Nijaz Durakovi}, Milan Ku~an i Uglje{a Uzelac

Na otvaranje je do{lo hiljade ljudi... A sva na{a djela bila su postavljena na {tafelajima.“

OSTATI ^OVJEK
[tafelaj je bio simbol trenutka u kojem je preko no}i u Sarajevu po~eo rat, trenutka u kojem su umjetnici njihova djela, takva kakva jesu, iz svojih ateljea dali za ovu kolekciju. Tu su bila i djela koja su nedovr{ena, ili o{te}ena gelerima... O tome je na otvaranju izlo`be u Ljubljani 22. novembra 1994. govorio akademik D`evad Hozo: „Ovi radovi nisu namjenski ra|eni sa tematikom rata; vi{e su rezultat raznoSofka, Nedim Arifovi}

rodnih umjetni~kih opredjeljenja i kvaliteta, i dio su realne slike sarajevske umjetnosti artisti~kih bojovnika koji se nisu priklonili zamamljivosti bijega iz pakla, mr`nji ili hedonizmu (svojstvenom umjetnicima), nego su nastavili sa radom da uka`u na ovu, tre}u frontu u veoma intenzivnom kulturnom `ivotu grada koji je - ne samo formalno - postao simbol i kulturna prijestolnica svijeta, ali i njegova savjest...“ „Edo Numankadi} i ja smo tada iza{li iz Sarajeva sa koferima u kojima su bile slike, a vratili smo se s koferima punim knjiga. Hranu smo zaboravili da kupimo! Bilo nam

Skulptura ’92 Dvorana, Alma Suljevi} 48

Pogled u daljinu, Mirsada Balji}
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

LIKOVNJACI, SVE VAM JE U [ACI...
UMJETNOST SARAJEVSKOG OTPORA
Izlo`bu u Ljubljani vidjelo je hiljade posjetilaca

Raspolo`enjski, D`evad Hozo

MIRSADA BALJI]
“Ponosni smo na ono {to smo zajedno uradili”

UMJETNICI SARAJEVA ZA SLOBODNU BiH

Likovni umjetnici, bez jeftine patetike, darivali su svoje radove
Na izlo`bi u Kamernom teatru 55, 25. oktobra 1992. godine, svoja djela predstavili su: Nedim Arifovi}, Nina Ackovi}-^i{i}, Smail Bostand`i}, Suad ^e{ljar, Alma Gavri}, Stijepo Gavri}, Irfan Hozo, Renata Karamati}, Husein Kari{ik, Mile Kasapovi}, Fikret Libovac, Mustafa Skopljak, Seid Hasanefendi}, Nusret Pa{i}, Salem Obrali}, Avdo @iga, Esad Mufti}, Mirsada Balji}, Dragan ^uli}, Sead ^izmi}, D`evad Hozo, Hasan Su}eska, Edin Numankadi}, Alma Suljevi}, Ibrahim Ljubovi}, Edin Malovi}, Hamzalija Muhi}, Saida Mujezinovi}, Ivan Kalcina, Ana Kova~, Affan Rami}, Radoslav Tadi}, Elma Vrana, Mehmed Zaimovi} i Petar Walldeg. „Likovni umjetnici koji su, bez jeftine patetike, darivali neke od svojih radova da bi oni u formi jedne izlo`be bili makar skromni doprinos u materijalnoj konsolidaciji obrane od najezde najnovijeg fa{izma, u~inili su moralni akt par excellence“, napisala je u predgovoru kataloga izlo`be kriti~arka Nermina Kurspahi}.

je najva`nije da kolegama koji nisu mogli i}i s nama donesemo kataloge iz Ljubljane, da vide kako je sve to izgledalo“, sje}a se Mirsada Balji}. „Kada smo se vra}ali, nije vi{e bilo mjesta u avionu za Sarajevo i zadr`ali su nas jedan dan na aerodromu u Zagrebu. Bili smo jako uznemireni jer smo mislili da ne}emo mo}i da se vratimo. Edo je na kraju preko nekih svojih privatnih veza ‘izganjao’ jedan mali avion, kojim smo narednog dana do{li u Sarajevo.“ U januaru 1995. izlo`ba je otvorena i u Gradskoj galeriji u Mariboru. Poslije rata, postavka je 1997. bila i u Fojnici i od tada djela iz te ratne kolekcije vi{e nisu zajedno izlagana. Sada se ~uvaju u Domu armije u Sarajevu, a Mirsada Balji} se nada da }e zajedno sa kolegama umjetnicima idu}e godine, na 20. godi{njicu ljubljanske izlo`be, ponovo predstaviti ovu postavku gra|anima Sarajeva. Planirano je i objavljivanje monografije o likovnom stvarala{tvu sarajevskih umjetnika za vrijeme rata. „Na`alost, neki od njih vi{e nisu sa nama - Mirsad Konstantinovi}, Mehmed Zaimovi}, Ned`ad Ibri{imovi}, Radoslav Tadi}, Hasan Su}eska, Nedim Arifovi}... Mi, koji smo jo{ tu, sje}amo ih se s po{tovanjem i ponosni smo na ono {to smo zajedno uradili. Me|u nama u Umjetni~koj ~eti nije bilo podjela, nismo gledali na nacionalnost, uop}e nije bilo bitno kako se ko zove...“, pri~a Mirsada Balji}. „To je bilo te{ko vrijeme, u kojem je najva`nije bilo ostati ~ovjek. A mislim da je svako od nas uspio da zadr`i tu ljudskost i to je na{a najve}a pobjeda.“ (Kraj)
49

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

POLITIKA I INSTITUCIJE KULTURE

Kustosi Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH optužuju direktoricu ŠEJLU ŠEHABOVIĆ za nesposobnost i tvrde da je nezakonito imenovana na tu funkciju, a direktor Narodnog pozorišta Sarajevo DARIO VUČIĆ, uprkos uspješnim poslovnim rezultatima, suočava se sa (političkom) smjenom...; Šejla i Dario su mladi, obrazovani entuzijasti koji, uprkos svemu, vjeruju kako u institucijama koje vode mogu napraviti pozitivne stvari - sve to, očigledno, nekome ne odgovara...

SPOSOBNI, ALI NEPODOBNI
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILI^I] i MILUTIN STOJ^EVI]

„Novinari me zovu i pitaju iz koje sam stranke, govore mi da sam iz SDA, ili da iza mene stoji ta stranka... To su takvi apsurdi da mi je besmisleno o tome i govoriti. Prije svega, kakva je to stranka koja bi postavila svog ~ovjeka u neku instituciju, a da ne prima pla}u pet mjeseci?! Naprotiv, ljudi poput mene, koji ne pripadaju nijednoj politi~koj opciji, u ovoj zemlji mogu dobiti priliku da vode jednu kulturnu instituciju samo onda kada treba ‘vaditi kestenje iz vatre’“, ka`e [ejla [ehabovi}, direktorica Muzeja knji`evne i pozori{ne umjetnosti BiH.

GODINA BEZ PLA]E
Spisateljica, magistrica knji`evnosti i kriti~arka, [ehabovi} je na mjesto (privremene) direktorice Muzeja do{la po~ekom juna ove godine. Bila je svjesna, ka`e, da dolazi u instituciju koja je ve} godinama - prvenstveno zbog nerije{enog pravnog statusa - u ozbiljnim finansijskim problemima, ali nije mogla ni slutiti da }e je uposlenici Muzeja nekoliko mjeseci kasnije javno optu`iti za „maltretiranje i zlostavljanje“. Kustosi Amina Abdi~evi}, Tamara Sarajli}-Slavni} i Nedim Mu{ovi} tvrde kako je direktorica [ehabovi} nezakonito imenovana na ovu du`nost, te da mjesecima opstruira odre|ene projekte koje oni, kao stru~ni radnici Muzeja, nastoje realizirati. „[ehabovi} ne ispunjava niti jedan zakonom propisani uslov za obavljanje rukovode}ih poslova jedne ustanove (stru~nost, iskustvo rada u muzejima, konkurs prilikom imenovanja…). Jedino ~ime [ejla [ehabovi} raspola`e jeste strana~ki ukaz Nermina Nik{i}a, premijera Federacije BiH, koji ne mo`e biti kompetentan za njezino imenovanje s obzirom da federalna Vlada nikad nije potvrdila niti preuzela svoju nadle`nost nad Muzejom“, tvrde kustosi. S druge strane, [ehabovi} ka`e kako
50

[EJLA [EHABOVI], DIREKTORICA U SUKOBU S UPOSLENICIMA
“Ne pripadam nijednoj stranci niti politi~koj opciji, `elim samo da Muzej opstane”

mo`e shvatiti nezadovoljstvo pomenutih uposlenika Muzeja s obzirom da su im pla}e kasnile godinu dana (nedavno su primili tek dvije zaostale pla}e), ali kategori~no odbija njihove optu`be. Nagla{ava da su, otkako

ona rukovodi Muzejom, realizirane brojne knji`evne ve~eri, izlo`be i promocije, a na pitanje kako je do{lo do tako ozbiljno naru{enih me|uljudskih odnosa u Muzeju, [ehabovi}eva odgovara: „Isti takvi navodi o
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

@RTVE STRANA^KIH INTERESA
nije `eljela govoriti. „To su nevjerovatne stvari i nezamislivo mi je da bi neko Despi}a ku}u privatizirao i u njoj otvorio nekakav hostel, ili {ta ve}... Mada, u ovoj dr`avi me ni{ta ne bi iznenadilo“, ka`e [ehabovi}.

NI FENINGA U MINUSU
I dok [ejla [ehabovi} o~ekuje da Vlada Federacije BiH barem privremeno preuzme osniva~ka prava nad Muzejom, a time i sufinansira njegov rad, rukovodioci sarajevskih institucija kulture koje su na kantonalnom bud`etu ovih dana suo~avaju se sa izvjesnim (politi~kim) smjenama. Najve}u buru izazvala je pri~a o Narodnom pozori{tu Sarajevo, ~iji je direktor (jo{ uvijek) Dario Vu~i}. Nakon {to Skup{tina Kantona Sarajevo nije usvojila godi{nji izvje{taj o poslovanju Narodnog pozori{ta, gotovo je izvjesno da }e Vu~i} biti smijenjen. U politi~koj raspodjeli institucija, NP Sarajevo sada je „u nadle`nosti“ Bosanske patriotske stranke (BPS). Posljednjih dana u javnosti i medijima spekuliralo se o mogu}im Vu~i}evim nasljednicima (me|u imenima koja se spominju su i biv{i direktor Ku}e na Obali Gradimir Gojer i rediteljica Aida Begi}). Me|utim, ~injenica je da se ve}ina uposlenika NP Sarajevo ne sla`e sa smjenom direktora Vu~i}a koji je, kako tvrde, pokazao veoma dobre menad`erske sposobnosti. O tome je na konferenciji za novinare 27. novembra govorio i sam Vu~i}, koji ka`e kako ne mo`e shvatiti zbog ~ega Skup{tina KS nije usvojila finansijski izvje{taj Narodnog pozori{ta kada je u pro{loj godini ova ku}a uspje{no poslovala. „Nismo ni jednog feninga u minusu, te smo sve planirane aktivnosti i ostvarili“, tvrdi Dario Vu~i} i dodaje: „Mo`e se jasno zaklju~iti da se prilikom glasanja o Izvje{taju u Skup{tini Kantona Sarajevo nije odlu~ivalo na osnovu na{eg rada i rezultata, nego zbog politi~kog in`enjeringa.“ ^injenica je da bez politi~ke (finansijske) podr{ke institucije kulture u Sarajevu i BiH ne bi mogle postojati. Ipak, `alosno je da politi~ke stranke me|usobno „dijele“ ove ustanove i svakih godinu-dvije smjenjuju njihove upravnike u skladu sa vlastitim interesima, bez obzira na ostvarene rezultate. „Mogu}e je uspjeti. Ta mogu}nost je mo`da jedan naprema milion, ali je mogu}e. I {ta mislite da uspijem? Ima dana kada pomislim da sam luda {to sam prihvatila da radim ovaj posao. Ali, zaljubljena sam u ovaj Muzej i ~vrsto vjerujem u mogu}nost da sa~uvamo ne{to {to je vrednije od svih nas. I zato se nisam pokajala“, zaklju~uje [ejla [ehabovi}.
51

DARIO VU^I], DIREKTOR NA “^EKANJU”
“Ne odlu~uje se na osnovu rada, nego na temelju politi~kog in`enjeringa”

Muzeju pojavljivali su se u novinama jo{ u vrijeme dok ja nisam ni do{la i uvijek se radi o troje kustosa koji ve} godinama o~igledno imaju neki problem sa upravom Muzeja. Besmisleno mi je da naga|am {ta je zapravo pozadina svega, ali moram re}i da mi je `ao {to to vrijeme koje bismo svi mi mogli i trebali provesti rade}i za Muzej, provodimo ga ‘prepucavaju}i’ se me|usobno preko novina... Razumijem da se ljudi osje}aju ugro`eno jer je ova institucija na koljenima prakti~no jo{ od 1995. godine. Ali, da je nekome do toga da prijeti nekakvim prijavama u tu`ila{tvima i SIPA-i, to ne mogu shvatiti. Pet mjeseci nisam dobila pla}u i ne}u je ni dobiti, sve dok uposlenicima ne budu ispla}ene sve njihove zaostale pla}e“, tvrdi direktorica [ehabovi}. Mjese~no je za rad Muzeja i pla}e deset
28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

uposlenika potrebno oko 20.000 KM. Govore}i o situaciji u Muzeju, federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan izjavio je kako su se u ovoj instituciji „formirale dvije struje i ne zna se koja je gora“?! [ehabovi}, me|utim, tvrdi kako je ova Kaplanova izjava, koja je prije nekoliko dana emitovana u Dnevniku FTVa, zapravo iz perioda kada ona jo{ nije bila direktorica, te da je pomenuti TV prilog „tendenciozno montiran“. Nezvani~no se mo`e ~uti da je zgrada Muzeja knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti BiH ve} du`e vrijeme „zapela za oko“ odre|enim privatnim poduzetnicima, koji navodno ~ine sve {to je u njihovoj mo}i da sabotiraju rad Muzeja. Direktorica [ehabovi} ka`e kako je i sama ~ula za takve glasine, ali o konkretnim imenima

[ESTORICA VELI^ANSTVENIH

MONTY PYTHON
POVRATAK NAJVEĆIH
PRVA SEZONA
I zaista, sudbina emisije je visjela o koncu dok se, jednoga dana, ni~im izazvan nije pojavio agent {panjolske dr`avne televizije (“Niko nije o~ekivao {pansku inkviziciju”, kako ka`e jedan od njihovih najpoznatijih ske~eva) u potrazi za osvje`avaju}im zabavnim programima. Tra`io je da mu prika`u cirkus, a ljudi iz prodaje su mu rekli da to uop}e nije cirkus, i da mu se to sigurno ne}e dopasti. No, nije bilo tako: ~ovjek se bukvalno odu{evio i TVE je otkupio cijelu prvu sezonu. Otada, pa sve do novembra 1974. kad je emitirana zadnja od 45 epizoda koje su autorski potpisali {estorica veli~anstvenih - Jones, Cleese, Graham Chapman (jedini Python koji vi{e nije me|u `ivima, umro je jo{ 1989.), Eric Idle, Terry Gilliam i kasniji legendarni putopisac Michael Palin. Ta ~udna kombinacija “psihopatolo{kog” shva}anja svakodnevice i “subjektivnog” do`ivljaja velikih historijskih doga|aja, postala je jednim od za{titnih znakova svjetske komedije, mo`da i najutjecajnija serija u povijesti: grafi~ka
Pi{e: AHMED BURI]

Vraćaju nam se MONTYPYTHONOVCI, najvažnija grupa komičara iz prošlog stoljeća; njihova “čudna kombinacija” postala je jednim od zaštitnih znakova svjetske komedije

povijesti britanske komedije koja nije izazvala ni jedan jedini smije{ak, propali smo‘.”

“Na{a svjetska slava me sada mo`e demantirati, vi o tome mo`ete misliti da vas ne{to farbam, ali nas na BBC-ju ispo~etka nikako nisu voljeli, i sudbina Monty Pythona je relativno dugo bila neizvjesna. Imali smo urednika koji se furao na Sherlocka Holmesa, bio je tako obu~en, i svaki put kad bismo trebali raditi emisiju, on bi zakazao sastanak i prijetio, ako gledanost ne bude zadovoljavaju}a, da }e spojeno pu{tati konjske trke. Prvu epizodu sam tajno presnimio i mislio da }e to biti jedina kopija Monty Pythona u istoriji.”. Tako je prije nekoliko godina, kad smo se susreli u Motovunu, gdje je do{ao primiti nagradu za `ivotno djelo Maverick, govorio Terry Jones, glumac i du{a projekta Monty Python Flying Circusa, jedne od najva`nijih komedija u povijesti. Ispo~etka je serija izgledala kao totalna katastrofa: “ Sje}am se Johna (Cleesea, za {iru gledala~ku populaciju ‘najsmje{nijeg‘ ~la na dru`ine, op.a.) sjedio je u garderobi, zurio u jednu ta~ku, i govorio - ‘Mi smo jedina emisija u

rje{enja, na~in glume, songovi, paradoksalizam u odabiru i obradi tema mogli su se kasnije vidjeti na svim meridijanima svijeta, od Poletarca i Teversenovih bajki, kultnih emisija beogradske i sarajevske televizije, do hollywoodskih komedija. Monty Python je osvojio svijet. A kako i ne bi? Skoro svaka njihova provala rezultat je (nikad dotad i nikad vi{e) vi|ene mje{avine autoironije, nepo{tovanja bilo kakvih konvencija i talenta za otkrivanje najskrivenijih ljudskih poriva: jer, u ske~u u kojem Nepoznat Neko lupa voditelja Dnevnika po glavi dok ovaj ~ita vijesti, ili

52

SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

A SADA NE[TO POTPUNO DRUGA^IJE
ZA VIJEKE VJEKOVA
“Stra{na” dru`ina Monty Pythona

Terry Jones: “Prvu epizodu sam tajno presnimio i mislio da }e to biti jedina kopija Monty Pythona u istoriji“
kad u toku smjene kraljevske stra`e komandir opali stra`ara tupim predmetom, gledalac shva}a da se nalazi u srcu besmisla, u svijetu Ministarstava za smije{no hodanje, besmislenog pokazivanja egzoti~nog drveta tisovine, svijetu ispraznog diktata medija u kojem se svaki citat mo`e (zlo)upotrijebiti. Pa, tako jedna od njihovih najava ka`e: “U sljede}e ~etiri lekcije Monty Pythona, gospodin Aldous Huxley }e govoriti o tome za{to je mrtav!” Jer, nikakva smrt kod njih ne igra previ{e va`nu ulogu, pa ni ona njihovog kolege Grahama Chapmana, za kojeg su pro{le sedmice rekli da }e do}i na show, “duhom, a mo`da i fizi~ki”. Dovoljno se sjetiti njihovog ske~a kad Cleese dolazi kod
28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

pogrebnika da dogovori sprovod vlastite majke, dok mu Chapman sugerira da je mo`e “zakopati, isto je mo`ete zapaliti, a mo`emo je stisnuti presom, pa baciti u sme}e”. Nakon {to pogrebnik ka`e da je mo`e pojesti, pa onda povratiti i ki{obranima ga napadne ~itavo pozori{te, shva}ate da Pythoni ne po{tuju ama ba{ nikoga i ni{ta, da bi to ne{to ostavili na miru. Ba{, kao i samog Boga. “Poru~ili smo mu da nastupamo i ako postoji i on }e do}i na na{ show”, rekao je na konferenciji za {tampu Eric Idle.

STARI VELEMAJSTORI
A show je komedija i muzi~ki spektakl koji sadr`i neke od legendarnih ske~eva, ali

i ne{to novog materijala koji je nastajao u svim tim godinama u kojima Pythonovci nisu radili zajedno. Posljednji njihov zajedni~ki rad je Smisao `ivota Monty Pythona, nastao 1983. godine. Zanimljiv je i raspored poslova u Pythonima. U parovima su radili Jones i Palin (obojica su nakon raspada grupe, uglavnom, radili dokumentarne programe) te Cleese i Chapman, dok se Cleese nije povukao utvrdiv{i da je “Graham postao nepodno{ljiv za raditi”. Gilliam, ispo~etka poznat kao animator koji je radio {picu i sve grafi~ke “kola~i}e” Pythona, kasnije je radio kao reditelj filmova 12 majmuna ili Bra}a Grimm i jedini je, zapravo, oti{ao u prave filmad`ijske vode, dok je Eric Idle ponajvi{e
53

[ESTORICA VELI^ANSTVENIH
DVA DRUGARA
Ahmed Buri} i Terry Jones, ispod ki{nog neba Motovuna

PA, GDJE STE VI

(Pre)dugo smo vas čekali
Da ne pretjeramo s povije{}u, evo jednog pregleda aktivnosti velikih ljudi kroz historiju, iz ske~a Najve}i masturbatori u povijesti. NAPOLEON: “Prije velikih bitaka kod Austerlitza, i tako|er Ulma i Borodina, pripremao sam se sa po jednim brzim ispucavanjem.” GEORGE WASHINGTON (iz dnevnika): “... sve ovo nikada ne bih postigao bez regularnog {etanja ko`ice.” NANSEN (norve{ki istra`iva~): “Moja su istra`ivanja uspje{nija otkad sam ga i{ibao iza palme.” ULOF PALME ({vedski premijer): Bez komentara. GIUSEPPE VERDI: “Komponiranje opera te`ak je posao. Jedini pravi na~in da se opustite je mu{ko olak{anje.” LEOPOLD I (1640 - 1705): “... ne znam da li bih 1683. zadr`ao Turke na vratima Be~a da nisam imao nekoliko erotskih knjiga i ve}inu vremena njega u ruci.” MICHELANGELO: “U te{kom poslu oslikavanje Sikstinske kapele pomoglo mi je {to sam ga uredno ka`njavao i dan i no}.” Ili, {to bismo mi rekli “povratak {iljenju pitona”. Na radost miliona. Old boys, welcome back. (Pre)dugo smo vas i ~ekali.

pjesnik i muzi~ar. Napisao je neke od najboljih songova poput Always look on the bright side of life, ili Galaxy song, ure|ivao je razne knjige o grupi, a 2006. napravio je uspje{ni pozori{ni mjuzikl Spamalot. Idle }e re`irati novi show za koji su karte na internetu rasprodate za ta~no 43.5 sekundi, kako je objavio The Guardian. Toliko bi, naime, bilo potrebno atleti~aru da istr~i svjetski rekord na 400 metara s preponama. Moda revivala i ponovnih okupljanja pogotovo rock and roll grupa u posljednjih je dvadeset godina bila jedna od najunosnijih grana show-businessa. Sva sila pop-izvo|a~a iz {ezdesetih i sedamdesetih okupljala se po raznim reunionima, koji su se odigravali nekad na

radost miliona ljudi (kao u recimo slu~aju turneje Sex Pistolsa ili serije koncerata Led Zeppelina), a nekad bez ikakve su{tinske potrebe osim one finansijske. [to se Pythonovaca ti~e (a i onoga {to ovo pi{e), te{ko da ima ijedna grupa na svijetu ~ije je ponovno okupljanje tako divan doga|aj. Stari velemajstori, Beatlesi komedije, na konferenciji za tisak poru~ili su da su htjeli “provjeriti jesu li jo{ uvijek smije{ni”, te poru~ili da “ljudi zaista ponovo `ele vidjeti neke ske~eve”. U svom stilu dodav{i: “Problem je samo {to ih ljudi znaju bolje nego mi.” I zaista je tako. Na web-stranicama {irom svijeta, you-tube kanalima, blogovima, i ostalim novim sredstvima komunikacije su hiljade linkova, citata i ske~eva Monty Pythona. Oko te POVRATAK OTPISANIH
Pajtonovci ponovo na okupu

{estero~lane grupe stvoren je jedan od najva`nijih kultova u povijesti popularne kulture, negdje ravan onome koji su stvorili Elvis i Rolling Stonesi, dok je u filozofskom smislu taj kult ve}i i zna~ajniji. Na pitanje jedne novinarke “za{to obnavljate i za{to sada, ali molim vas ne recite da je zbog novca”, Michael Palin, najmla|i od svih Pythonovaca je odmah ispalio repliku iz jednog od njihovih najpoznatijih ske~eva, onog o katoli~koj crkvi: “Niko ne o~ekuje {pansku inkviziciju!” No, engleski tabloidi koje su Pythonovci uvijek shva}ali kao svoje ljute neprijatelje tvrde da beskompromisni kriti~ari religije, utilitarnog i jednostranog shvatanja povijesti, mo`da i najve}i za…anti u historiji imaju i problema. Spominje se to da je razvod Terryja Jonesa ina~e politi~ki najaktivnijeg i najsvjesnijeg Pythona - od biv{e supruge i brak sa studenticom Annom Stoderstrom ko{tao malo previ{e, a da niko od Pythonovaca, osim Cleseea, u karijeri izvan Circusa nije do`ivio uspjeh ravan onome koji su imali dok su `arili i palili BBC-jem i ostalim (evropskim) televizijama. [ta je da je, eto ih opet. Hvala nebesima. Jer, da su (bili) najve}i - u to nema nikakve sumnje. Kad se u julu 2014. podigne zavjesa u londonskoj gala-dvorani O 2 Arena, cijene karata }e biti od 27,5 do 95 funti. “Samo 300 funti manje od Stonesa”, kako sami ka`u. A kad se za~uje ono: “Ladies and gentleman, and now something completely different”, po~e}e ~arolija. Svi po{tovatelji druga~ijeg do`ivljaja svijeta od onoga koje name}u linearna povijest, politika i sila znat }e da su barem nakratko do{li na svoje. U Lete}i Cirkus Monty Pythona, jednu od najve}ih komedija svih vremena.
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

54

GENIJALNO JEDNOSTAVAN

TELECASTER, ZNOJ I SUZE
Pi{e: MARIO ILI^I]

U ovom broju predstavljamo i dokumentarni film SPRINGSTEEN & I; glavni junaci su, naravno, THE BOSS, ali i njegovi fanovi širom svijeta

VELIKA KARIJERA
Bruce Springsteen, ro|en da bude {ef

ako je dokumentarni film o jednom od najva`nijih glazbenika dana{njice, velikom Bruceu Springsteenu, re`isera Bailliea Walsha, izi{ao potkraj srpnja ove godine, do dana dana{njeg nije prikazan u na{im kinima i na televiziji. A trebalo ga je prikazati, ako ni{ta zbog toga {to ga je potpisala produkcijska ku}a Ridleyja Scotta, a i sam Ridley je jedan od producenata filma. To je onaj ~iko {to je snimio Aliena, Thelmu i Louise, Hannibala, Gladijatora, Pad crnog jastreba.

I

INTIMNE ISPOVIJESTI
Dokumentarac o `ivotu jedne od najve}ih rock zvijezda s one strane “velike bare”, genijalno je jednostavan. Film po~inje re~enicom: Springsteenovi fanovi zamoljeni su da pojasne {to im zna~i njegova glazba, ovaj film napravljen je isklju~ivo od njihovih uradaka. Doslovce, u filmu koji traje osamdeset minuta, prikazani su amaterski snimci najvjernijih Springsteenovih fanova iz [panjolske, Danske, Francuske, do Japana i SAD-a. Posebno su zanimljive iskrene, intimne ispovijesti, nastale pod gotovo nevjerojatnim okolnostima. Na po~etku filma fanovi su dobili zadatak opisati Brucea i ono {to im Bruce zna~i u tri rije~i. [panjolska obo`avateljica navela je kako joj je prva asocijacija na The Bossa: “Sre}a, strast i sje}anje”, dok je opis Springsteena i njegove glazbe za sredovje~nog Amerikanca: “Nada, srce i perspektiva”, dok je za francuskog fana Bruce “sjajan, neumoran i odan”. Iako svaki obo`avatelj razli~ito do`ivljava Bruceovu pojavu i glazbeni izri~aj, svi se sla`u u jednom: Springsteen je utjelovljenje po{tenja i nade, za srednji stale`, potla~ene, radni~ku klasu, kojoj je uostalom posvetio i najve}i opus svoje briljantne glazbene karijere. Bruce na snimkama fanova na bini zatvorenih o~iju pjeva antiratne stihove, prosvjeduju}i i prkose}i re`imu, dok se iz prvih redova ba{ kao na koncertima The Beatlesa ~uju krici i odobravanje fanova, koji u njegovim pjesmama tra`e odu{ak, utjehu, nadu. Film Springsteen & I, nadalje, kroz dozu humora prati pri~u ameri~kog bra~nog para, koji zapravo nisu bili na Bruceovom koncertu, ali su neizravno uklju~eni u cijelu pri~u. Mladi} i djevojka, koja nas i uvodi u pri~u,
28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

na dan Springsteenovog nastupa prekidaju vezu iako su skupa trebali i}i na koncert. Mladi} emocionalno slomljen, napravio je plakat na kojem je napisao “Upravo sam dobio nogu”, i ponio ga na koncert. Nedugo nakon {to je Bruce uo~io plakat u publici, izveo je mladi}a na pozornicu, ohrabrio ga i rekao mu kako je on bezbroj puta ostavljen, ali su se te djevojke prevarile jer nisu do~ekale da zaradi novce od prodaje plo~a. Nakon smijeha i gromoglasnog pljeska nekoliko desetaka tisu}a ljudi u publici, nesretni mladi}, sa osmijehom na licu, si{ao je s pozornice.

ZA “MALE” LJUDE
Tu je i neobi~na pri~a o nastupu sa Elvisom. Naravno, rije~ je o velikom fanu i imitatoru Elvisa Presleya, koji je oduvijek imao `elju nastupiti zajedno s Bruceom. Obu~en u Elvisov kostim s transparentom u ruci na kojem je pisalo: “Mo`e li Kralj pjevati s [efom.” Naravno, kralj iz ove pri~e je Elvis, a {efa ne treba posebno predstavljati. Bruce je zapjevao stari Elvisov hit All Shook Up, izveo Elvisa na pozornicu i publika je za tren bila u transu.

U dokumentarnom filmu, redaju se scene nabijene emocijama, poput one kada voze}i automobil, svoju pri~u pri~a stariji mu{karac, koji nakon kra}eg prisje}anja na Springsteenove koncertre ne mo`e suspregnuti suze. Fascinantna je prisnost izme|u publike i Springsteena koja je prisutna na svim njegovim nastupima. Zapravo, Springsteen je takav i u privatnom `ivotu. Najbolji primjer je pri~a ameri~kog uli~nog svira~a, koji je samo dan ranije spavao na ulici, jer nije imao novca za bilo kakav krov nad glavom. U jednom trenutku, sviraju}i akusti~nu gitaru na ulici, primijetio je Springsteena kako prelazi ulicu i dobacio mu u {ali kako bi volio da s njim odsvira neku pjesmu. Na op}e iznena|enje, Bruce mu prilazi i zajedno prave 15-minutni session, a oko njih se na ulici okuplja nekoliko tisu}a ljudi. Springsteen &I nije glamurozni hoolywoodski dokumentarac koji blje{tavom produkcijom veli~a veliku rock zvijezdu. Upravo suprotno, dokumentarac je pri~a obi~nih, malih ljudi o ~ovjeku iz naroda koji pi{e, sklada i pjeva, upravo njima, obi~nim, malim ljudima.
55

MUZIKA JE (I) POLITIKA

BUKA U MODI I IZVAN NJE
Pi{e: AHMED BURI] Foto: ALMIN ZRNO

Muzičku akademiju u Sarajevu, a u okviru projekta “Sarajevo Sonic Studio”, prošle sedmice je posjetio i PHILIPPE MANOURY, jedan od najvažnijih svjetskih kompozitora suvremene muzike; naš saradnik bio je i na njegovom predavanju i na njegovom koncertu

akon vrlo uspje{nog i inspirativnog gostovanja njema~kog kompozitora Heinera Goebbelsa u okviru projekta Sarajevo Sonic Studio, Muzi~ku akademiju je posjetio i Philippe Manoury, jedan od najva`nijih svjetskih kompozitora suvremene muzike, ~ija djela slu{aju i prou~avaju auditoriji najva`nijih svjetskih univerziteta. Manoury, ~ija kompozitorska tradicija i djelo izlaze iz bitno druga~ijeg konteksta od onih

N

Goebbelsovih, ovako je po~eo svoje predavanje: “Postao sam muzi~ar jer nisam volio biti u {koli, muzika i komponiranje za mene su bili otok u koji sam bje`ao. Kad sam nau~io ~itati muziku, onda sam je po~eo i pisati. Moja generacija (ro|en je 1952.) slu{ala je Beatlese ili Woodstock, a ja sam svoj privatni Woodstock na{ao u muzici Karl Heinza Stockhausena, koji je u zimu 1970. do{ao predstaviti svoje radove.”

OD IZVORA DVA PUTI]A
Ako bi muziku Philippea Manouryja uop}e trebalo svoditi na dva osnovna

pravca, stvar bi se mogla definirati tako da je jedan smjer njegovog djelovanja baziran na pisanju komada za klasi~ne instrumente, dok je drugi elektronska muzika. Za te dvije, naizgled, suprotstavljene strane on sam ka`e: “Uvijek su me zanimale obje ravni. Moje zale|e je, svakako, klasi~no, moji prvi komadi jesu pisani za instrumente, ali sam uvijek bio odu{evljen ~injenicom da pi{em i drugu vrstu, elektroniku. Kombiniraju}i tradiciju i ono {to je svuda oko nas, otkrivaju}i be~ku {kolu, i radove kompozitora kakvi su Pierre Boulez i Iannis Xenakis do{ao sam do zaklju~ka da muzika

Philippe Manoury: “Postao sam muzi~ar jer nisam volio biti u {koli“
VA@AN I LI^AN
Philippe Manoury, kompozitor

56

SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

SONI^NI STUDIO U SNIJEGU
nije mrtva. Jer, klasi~nu muziku uvijek razumijevate kao ne{to iz pro{losti, a kad stvar pogledate iz svoje perspektive shvatite da je to suvremena stvar svakodnevice.” Manouryjev doprinos novim aspektima muzike je, zaista, neprocjenjiv. Godine 1978. seli u Brazil gdje predaje savremenu muziku na raznim univerzitetima. Sve dublje ponire u elektronske metode i 1981. se vra}a u Francusku kada dobija poziv IRCAM-a (Francuskog instituta za istra`ivanje i koordinaciju zvuka i muzike, vjerovatno najva`nije svjestke institucije u tom polju) da im se priklju~i kao istra`iva~. To rezultira saradnjom sa Millerom Pucketteom koji pravi novi software, za potrebe kompletiranja Manouryjevog djela Pluton. Taj software i njegove kasnije razvojne ina~ice danas su nezaobilazan dio svjetske muzi~ke historije, jer ga osim kompozitora, koriste i DJ-evi i instrumentalisti. To kako stvar u realtimeu funkcionira imali smo priliku ~uti u pro{li utorak u BKC-u, gdje su prvi put u Bosni i Hercegovini izvedena djela Philipea Manouryja. Najvi{a ta~ka ove izvedbe, gledano iz ovog (skromnog) diskursa, bila je izvedba flautistice Hanan Had`ajli}. Djelo Jupiter, napisano 1987., revidirano 1992. i 2008., zapravo je pokazalo u kojem pravcu je mogu}e i}i, i do koje se ta~ke zapravo mo`e sti}i kad se kombiniraju “`ivi” instrumenti i elektronika. Uz flautisticu je nastupio i Zlatko Baracskai, i sam kompozitor koji je radio difuziju zvuka. Najjednostavnije re~eno, radi se o zvuku instrumenta koji kompjuter prepoznaje i dalje ga prati, modificira i multiplicira na razli~ite na~ine, tako da - ako se malo “pomjerimo” u drugi medij, recimo slikarstvo, slu{alac ima osje}aj da pred njim od detalja nastaje (zvu~na) slika, {to je osje}aj kao kad, recimo, posmatrate nekog velikog umjetnika koji vu~e poteze kistom. Sam Manoury je s tehni~ke i estetske strane visoko ocijenio sarajevsku izvedbu, {to je veliki kompliment, ako se zna koliko su njegova djela u tom smislu zahtjevna za izvo|enje. Potrebna im je vrhunska tehnika, zatim koncentracija i puna sinhronizacija elementa.

NA MUZI^KOJ AKADEMIJI
Philippe Manoury i Amila Ramovi}

DOPRINOS NOVIM ASPEKTIMA: “Moje zaleđe je, svakako, klasično, moji prvi komadi jesu pisani za instrumente, ali sam uvijek bio oduševljen činjenicom da pišem i drugu vrstu, elektroniku”
jedan od njegovih primarnih zadataka jeste spajanje ~ovjeka i kompjutera: “Tehnologija, naime, ne}e rije{iti probleme, kompjuter je ne{to {to uvijek mo`e pomo}i, ali u umjetnosti ne}e napraviti revoluciju. Odgovor je uvijek u mozgu umjetnika, u njegovoj glavi.” Vezom muzike i matematike bavili su se mnogi suvremeni i klasi~ni kompozitori, pa ni Manoury nije ostao izvan toga. On svoju metodu bazira na tzv. stohashi~kim algoritmima, koji se barem u jednom dijelu koriste slu~ajnim odabirom, ali i pribli`nim, jer je, pogotovo u muzici, ta~no “rje{enje” naj~e{}e nemogu}e na}i. “Moja muzika nastaje iz analize, dedukcijom, a ono {to `elim da ‘uhvatim’ su zapravo, dvije razli~ite interpretacije koje izlaze iz razli~itih iskustava i metoda, ali u krajnjem ~ine jedinstveno djelo.” Vrlo oprezan i sistemati~an u odgovorima na pitanja koja se ti~u socijalnog aspekta u muzici, Manoury je poru~io i ovo: “Kad komponiramo trebamo misliti na ljude, misliti na to {ta oni o~ekuju od onoga {to ~uju. To nije jednostavno, jer popularna

MUZIKA I MATEMATIKA
Opet krajnje pojednostavljeno re~eno, Manoury je, zapravo, pjesnik buke. “Nemam neki umjetni~ki credo”, ka`e, “ali ako treba ne{to re}i jeste da trebamo izmisliti nove forme koje }e na{e vrijeme u~initi koherentnijim. Muzika treba govoriti iz svog vremena, i to je tako i ako posmatrate recimo radove klasi~nih kompozitora koji su inovirali muziku u povijesti poput Wagnera ili Debussyja.” Jo{
28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

muzika, iako je to vi{e pitanje za sociologe, ima previ{e mjesta u svim dru{tvima: ljudi slu{aju rap, rhytm & blues, ne{to tre}e, ili ne{to s ~im ja nemam veze. Iako su ti `anrovi razli~iti princip je uvijek isti. Uvijek imate binu s koje izvo|a~ ne{to poru~uje publici. Ja sam `elio raditi ne{to druga~ije: ~esto sam radio za velike orkestre i locirao publiku unutar orkestra. To sam komponirao misle}i o tome da su ljudi unutra i iza. Ja sam odlu~io da ih stavim usred toga, kako bi slijedili muzku.” Prema Philippeu Manouryju problem je, dakle, socijalan i univerzalan: konzervativno shva}anje muzike uvijek slijedi samo jedan aspekt muzike. “Ne pi{em muziku tako da uvijek znam {ta `elim da ~ujem, ne zauzimam vrijeme ili unaprijed znam {ta }e svirati svaki dio orkestra. Ali znam da za mene postoje najmanje dva aspekta muzike: jedan ide gore u visinu, a drugi u buku. U opskurnost, jer u buci ima dosta bogatstva. Jer ljudski rod rije~ ‘buka’ uglavnom razumije kao ne{to ru`no i lo{e”, tvrdi Manoury. Ali, ne svi. Jo{ su tu likovi poput legendarnog Koje, koji je prije tridesetak godina otpjevao: “Buka buka mene vodi/ buka mojoj du{i godi/zauvek kod mene bi}e/ buka u modi.” Na pitanje za{to komponuje i za{to ba{ tako, Manoury odgovara anegdotom: “Jednom je John Cage izvodio neki svoj komad pa su mu rekli to nije muzika. On je odgovorio: Znam, ja sam probao slikati, pa ne ide. Ovo bi bilo to {to ja `elim naslikati.” Jer, muzika nije tu da bi bila prepoznata samo kao zvuk, da ljudi uz nju pjevaju ili ple{u. U tom smislu Sarajevo Sonic Studio ima i politi~ki zadatak (u adornovskom i aristotelovskom smislu) i zasad ga skoro maksimalno ispunjava. Jer, muzika je (i) politika. Ma koliko {utjeli o tome.
57

KULT MARKET
AARON NEVILLE

MUZIKA Album “Kukovo leto”, VIS-a “Dža ili bu”

My True Story
Iako u poznim godinama `ivota, Aaron Neville ne posustaje. ^uveni soul i r&b pjeva~ snimio je novi studijski album koji nosi naziv My True Story. Rije~ je o njegovom ~etrnaestom dugosviraju}em albumu, {to i nije puno uzme li se u obzir kako je prvi album Tell Like It Is snimio daleke 1965. godine. My True Story sadr`i dvanaest pjesama.

Alter rock s beogradskog asfalta

MONKEY3

The 5th Sun
Oni su rockeri s psihodeli~nim performansama. Sljedbenici su Stoner rock pod`anra, {to zna~i da kombiniraju zvuke heavy metala, psihodelije, bluesa i acid rocka. Monkey3 su {vicarski band, koji je nedavno objavio svoj peti studijski album koji nosi naziv The 5th Sun. Album se bavi mitologijom, od starih Azteka do anti~ke Gr~ke.

EX-YU DINOSAURI
Grupa D`a ili bu objavila je {esti studijski album

INCITER

From Within
Inciter je u prijevodu na na{e jezike poticatelj, podstreka~. U ovom slu~aju Inciter je zagreba~ki heavy metal band, osnovan 2000. godine. Nedavno su objavili novi studijski album pod nazivom From Within, na kojem se nalazi devet pjesama. Zagreba~ki metalci poznatiji su kao predgrupa bandovima Lamb Of God, Anthrax, Iced Earth i Saxon.
58

Optimisti ka`u da sti`u bolja vremena. Pesimisti, oni kod kojih je ~a{a uvijek napola prazna, tvrde kako }e biti sve gore i gore, i da }e biti bolje na Kukovo leto. Upravo tako glasi naziv {estoga studijskog albuma beogradskih alternativnih rockera D`a ili bu. Band je osnovan 1987. i do raspada 1999. snimili su ~etiri nosa~a zvuka. Pri~a o osnutku banda podsje}a na po~etke Zabranjenog pu{enja. Svi ~lanovi banda D`a ili bu stanovali su u istoj ulici, u Beogradu. Veliki povratak na scenu 2003. obilje`ili su albumom Ultra muk, koji je objavljen ~etiri godine kasnije. Uslijedili su brojni uspje{ni nastupi, od kojih su najzapa`eniji oni sa novosadskoga Exita, te nastup sa grupom Kaiser Chiefs u beogradskoj Areni 2007. godine. Pro{le godine D`a ili bu proslavili su dvadeset i pet godina od osnivanja, na Festivalu Vra~ar rocks. Album Kukovo leto sadr`i jedanaest pjesama i tri bonus tracka, a otvara ga kompozicija Dobre stvari. Izvrsna bass vo`nja i alternativni zvuci gitara u podlozi, osnova su te fanky rock pjesme. U sli~nom stilu nastavlja i pjesma Rizik. ^vrsto, sna`no, melodi~no. Ina~e, za pjesmu Rizik, D`a ili bu nedavno su snimili i videouradak. I{~a{eni, crno-bijeli spot snimljen na ulicama Beograda, prati pri~u srednjovje~nog ~ovjeka koji na ulici upoznaje prostitutku. Spot zavr{ava fingiranim kadrovima Hitchcockovog filma Psiho, u kadi naravno.

S albuma Kukovo leto vrijedi izdvojiti i pjesme Humanoid Hemoroid i tranzicijsku humornu sagu Vip. Izvrsne su i pjesme Devojka od gume i Gole istine, koja i zatvara album Kukovo leto, a zapravo je svira~ki i produkcijski povratak u punk zvuk s njihovog prvog albuma iz 1992. pod nazivom Hej, mornari. Na albumu su jo{ tri bonus tracka. Pjesme Flipera{ki san, Hajde i Put, stare pjesme u novome ruhu. Ukupno gledaju}i, D`a ili bu na novom nosa~u zvuka bukvalno nemaju lo{u pjesmu. Na Kukovom letu je prisutna nit koja se vje{to, gotovo neprimjetno provla~i albumom. Autorski iskreni, svira~ki iskusni, beogradski rockeri snimili su vrlo dobar album. (M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Wankelmut & Emma Louise: My head is a jungle 2. Capital Cities: Kangaroo Court 3. JJ Grey & Mofro: Somebody Else 4. Caro Emerald: Completely 5. Black Joe Lewis: Come to my party 6. Fatboy Slim & Riva Star: Eat, sleep, rave, repeat (Calvin Harris rmx) 7. IAMDYNAMITE: Stereo 8. Brookes Brothers ft. Chrom3: Carry me on 9. Junip: Line of fire 10. Riot Jazz Brass Band: Corn on the cob
SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “Krugovi” (Srbija, Francuska, Njemačka, Hrvatska, Slovenija, 2012.), reditelja Srdana Golubovića
ZEMLJA [UTNJE I TMINE

Werner Herzog
Zemlja {utnje i tmine je dokumentarni film Wernera Herzoga iz 1971. godine. I re`iju i scenario potpisuje Herzog. Fini Straubinger je slijepa i gluha `ena. Unato~ tome {to je u podre|enoj poziciji posvetila se pomaganju onima koji imaju iste specifi~nosti. Ovo je divna pri~a o osobi koja je potpuno izolirana, no hrabra i dobronamjerna, te unato~ svemu istrajna. Ocjena: 5

Heroji ne ubijaju, oni spašavaju!

SVETI ^IN
Herojstvo nije konformisti~ka kategorija

Krugovi su igrani film koji je re`irao Srdan Golubovi}. Scenario za film napisali su Melina Pota Koljevi} i Sr|an Koljevi}. Radi se o igranom filmu koji je inspiriran stvarnim doga|ajem u kojem je mladi vojnik Sr|an Aleksi}, Srbin iz Trebinja, za vrijeme rata poginuo “od svojih” jer je branio “ne svog”, nepravedno maltretiranog i prebijanog Harisa. U filmu se radnja odvija dvanaest godina kasnije. Roditelji, prijatelji i rodbina poginulog vojnika suo~avaju se sa posljedicama i vlastitom odgovorno{}u za tada{nje doga|aje. Ti doga|aji su u filmu fiktivni, dakle, osim scene u kojoj Aleksi} brani i pogiba, koja je bazirana na stvarnom doga|aju, ostalo je fikcija. Ta stvarna scena scenaristi~ki je podijeljena na dva dijela, te dramatur{ki stavljena na po~etak i kraj filma. Sredina filma su tri pri~e, paralelno se odvijaju, paralelno su montirane i doga|aju se u Beogradu, Njema~koj i Trebinju danas, godinama nakon doga|aja koji je nukleus ove pri~e. (Stvarna osoba koju je Aleksi} spasio `ivi u Skandinaviji, no zbog financiranja filma, autori filma su se odlu~ili ipak da u filmu ta osoba `ivi u Njema~koj). U tri pri~e, prikazani su nam likovi koji su svjedoci tog doga|aja iz pro{losti. Neboj{a je Sr|anov prijatelj koji je posmatrao doga|aj i batinjanje prijatelja, a zbog straha nije reagirao adekvatno i pe~e ga savjest. Haris, kojeg je Sr|an spasio, poma`e ugro`enoj `eni te riskira svoj `ivot. Sin jednog od ubica se susre}e sa ocem stradalog Sr|ana i nastoji prevazi}i tragi~nu pro{lost. Najbitnija replika, bazirana na onome {to je u procesu istra`ivanja i pisanja scenarija rekao stvarni Sr|anov otac jeste, parafraziram: Nadam se da njegovo djelo nije uzalud. Na njoj se i temelji umjetni~ka ideja filma. Ne smijemo zaboraviti koliko je bitno kada netko hrabro zapo~ne “krugove” i “dobije preko le|a” da se krugovi nastave. Krugovi nastaju kada kamen~i} padne u vodu. De{avaju se talasi, valovi, ono {to se
28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

kod nas naziva “talasanje”. Dobro znamo kako smo u~eni radi komfornijeg `ivota da “ne talasamo”. Lijepo je pljeskati Krugovima, no nije dovoljno. Mnogo bitnije je djelima pokazati da nam Krugovi doista zna~e. Da nam doista zna~i spasiti ne~iji `ivot unato~ ismijavanju, problemima, boli, pa i najgorem... Te{ko je biti jedan od Krugova. Danas ima pool boyjeva koji za malu naknadu nje`no, da ne talasa, iz bazena (vi{e bare) vadi uba~ene kamen~i}e. Zato, na`alost, smisla ima posljednji kadar, koji ne ulijeva preveliku nadu - tijelo heroja na podu, u “hladnoj” centralnoj kompoziciji, iz pti~je perspektive, a oko njega nitko - dakle Sam. Pravi heroji su zapravo oni koji ne ubijaju, oni koji se opiru ikakvom ubijanju, oni koji spa{avaju. Herojstvo nije konformisti~ka kategorija. AMERI^KI BOX OFFICE
1. Thor: Svijet tame (Alan Taylor i James Gunn) 2. The Best Man Holiday (Malcolm D. Lee) 3. Last Vegas (Jon Turteltaub) 4. Free Birds (Jimmy Hayward) 5. Jackass Presents: Bad Grandpa (Jeff Tremaine)

@IVJETI SVOJ @IVOT

Jean-Luc Godard
Jean-Luc Godard je 1962. re`irao crno-bijeli film @ivjeti svoj `ivot, za koji je skupa s Marcel Sacotte napisao scenario. Dramatur{ki, film je sa~injen od dvanaest poglavlja, a zapravo je posveta Carlu Theodoru Dreyeru... Ocjena: 4

ZEMLJA DRHTI

Luchino Visconti
Crno-bijeli dugometra`ni igrani film Zemlja drhti re`irao je te scenario za njega, koji je temeljen na romanu Giovannija Vergea Porodica Malavoglia, napisao Luchino Visconti. Film je zami{ljen kao dio trilogije, no zbog komercijalnog neuspjeha ostala dva dijela nisu napravljena. U filmu glume natur{~ici. Na Filmskom festivalu u Veneciji film je dobio Specijalnu nagradu.

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Turbo (David Soren, DreamWorks Animation) 2. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell, Sony Pictures) 3. Malavita (Luc Besson, EuropaCorp) 4. Ovo je kraj (Evan Goldberg i Seth Rogen, Columbia Pictures) 5. Jobs (Joshua Michael Stern, Open

59

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Uh, te`ak propust u pro{lom broju! Priznajem. I izvinjavam se. U Sarajevu je 19. novembra preminuo prof. dr. Boro \ukanovi}. Sarajevski psihijatar i univerzitetski profesor dobitnik je vi{e priznanja, a tokom karijere objavio je nekoliko knjiga i ~etrdeset samostalnih radova. “Pijanista, kompozitor, aran`er i dirigent Sinan Alimanovi} izabran je me|u pet najboljih jazz kompozitora svijeta, na prvom online internacionalnom jazz takmi~enju pod nazivom: Made In New York Jazz Competition”. Sinan Alimanovi} na takmi~enje je prijavio kompoziciju Lejla, komponovanu 1992. godine. Ceremonija zvani~nog predstavljanja informativnih tabli porijekla naziva ulica Ba{~ar{ije odr`ana je 26. novembra, ispred Muzeja Jevreja u Sarajevu. “Doga|aj je bio prilika da se javnost upozna s projektom izrade turisti~kih interpretativnih oznaka koje se odnose na zna~enje i istorijat ulica jednog od najstarijih gradskih trgova~kih i zanatskih kvartova - sarajevske Ba{~ar{ije”, obavijestili su nas iz sarajevske Agencije Linden. I jo{ jedno obavje{tenje od njih: “Finale Programa Jaeger Music Night 2013 bi}e odr`ano 29. novembra u Cinemas Clubu u Sarajevu. U finalu za pobjedu }e se boriti bendovi Funhouse iz Banje Luke, Jah Balebaroshi iz Prijedora i Floridus iz Mostara, a specijalni gost finala je grupa Negativ”. I sve d`aba! Istu no}, u 20 sati, bi}e odr`ano multimedijalno koncertno predavanje posve}eno klaviru. Mjesto doga|aja je amfiteatar Franjeva~ke teologije na Ned`ari}ima u Sarajevu, a predava~ je na{ pijanista Bartolomej Stankovi}, “koji }e tom prilikom i odsvirati niz djela kompozitora koji su utjecali na razvoj ovog instrumenta”. Tu, ali i narednu no} u Narodnom pozori{tu Sarajevo orkestar Sarajevske filharmonije }e ugostiti poznatu violon~elisticu Anne Gastinel. Po~etak koncerta, kojim Sarajevska filharmonija nastavlja obilje`avati devedeset godina postojanja, zakazan je za 20 sati.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

ALMA TELIBEČIREVIĆ, PR sarajevske grupe “Divanhana”

Divna “Divanhana”
Bosne i Hercegovine - sevdalinke, te tradicionalne muzike Balkana bit }e dostupan u prodaji od 28. novembra 2013. godine”, najavljuje Alma Telibe~irevi}, PR Divanhane: “Novo muzi~ko ostvarenje ovog popularnog benda za podru~je Bosne i Hercegovine objavit }e RSG radio, kojem je ovo prvo ekskluzivno izdanje jednog digitalnog nosa~a zvuka.” Album }e istovremeno biti objavljen i u Hrvatskoj, Srbiji i u Sloveniji, a izdava~ je beogradska ku}a Multimedia Music. “Na novom CD-u Divanhane na}i }e se ~etrnaest numera, te {est uspje{no realizovanih internacionalnih muzi~kih saradnji. Album je sniman u Studiju 6 Radio Beograda, u periodu izme|u novembra 2011. i oktobra 2013., a produkciju potpisuju ~ak tri muzi~ka producenta”, veli Alma Telibe~irevi}. A mi ne sumnjamo u kvalitet Bilje{ki iz [estice.
Foto: SARAJEVOTIMES

“Nakon dvogodi{njeg aktivnog rada, novi album Divanhane simboli~nog naziva Bilje{ke iz [estice svim ljubiteljima tradicionalne muzike

RASIM KADIĆ, predsjednik UG-a “Ars Tragovi” iz Visokog

RASIM KADI]
Zvani~no otvorenje manifestacije Dani Zaima Muzaferije 2013. je 28. novembra u 20 sati

60

SLOBODNA BOSNA I 28.119.2013.

SRÐAN JEVÐEVIĆ, šef “Kultur Shocka”

Sviramo najbolje na svijetu!
Sljede}e sedmice, konkretno u petak 6. decembra u Cinemas Clubu Sloga, grupa Kultur Shock ponovo svira u Sarajevu. I dalje ste {ef te grupe, i dalje ste u njoj pjeva~, i dalje... U pro{lost... Hajd’, prije svega da ka`em da je Sloga prvo mjesto u kojem sam ikad zasvirao u Sarajevu. Bilo mi je jedanaest godina i svirao sam bubnjeve sa ansamblom Osnovne {kole Bori{a Kova~evi} na Grbavici. Na{ nastavnik Mirko Mer{nik, kasnije profesor na Pedago{koj akademiji u Sarajevu, komponovao je pjesmu Hej, poto~e, koja je te godine pobijedila na Malom {lageru. On je ranije svirao tezge na moru sa sada{njim menad`erom Farukom Drinom, koji nas je pozvao u Slogu da odsviramo nekoliko pjesama. Po prvi put sam vidio Ludwig bubnjeve, a njihov bubnjar \i|i Jankeli} me pustio da tu no} sviram na tom njegovom Ludwigu. Sje}am se samo da sam bio mali i da nisam mogao dohvatiti pedalu za bas bubanj, pa mi je \i|i spustio stolicu. A meni neprijatno... Ka`ete, “njihov bubnjar \i|i Jankeli}“. ^iji? \i|i je svirao sa Drinom na igrankama u Slogi. Dobro. Kultur Shock je trenutno na turneji... Kultur Shock je na drugoj EU turneji ove godine. Promovi{emo na{ osmi album Tales of Grandpa Guru. Spremamo i novi singl, koji }e biti objavljen na prolje}e, a deveti studijski album u jesen ili zimu 2014. godine. Dokle }emo ovako?, kao da gledam ho}e{ da me pita{. Dok budemo izdavali nove albume i svirali ovako kako sviramo, a sviramo najbolje na svijetu! Poslije toga - penzija. Nas nikada ne}ete vidjeti na reunion turneji ili u reality showu. Na}i }ete nas na pla`i ili u planini kako u`ivamo u svojoj duboko zaslu`enoj starosti. Me|utim, ne jo{! ^injenica je da sad zvu~imo bolje nego ikada.

Ostavi TOTAL za kraj
Deseti, jubilarni Dani Zaima Muzaferije 2013 odr`a}e se u Visokom, rodnom gradu na{eg velikog glumca, od 28. do 30. novembra. Ove godine obilje`ava se devedeset godina od ro|enja i deset godina od smrti Zaima Muzaferije. Ovogodi{nja manifestacija Dani Zaima Muzaferije po~inje, dakle, u ~etvrtak 28. novembra, u 19 sati, sve~anim prijemom u Zavi~ajnom muzeju Visoko, kada }e biti promovisan katalog Tragovi 20042013. “Potom slijedi otvorenje izlo`be Dragulji BH grafike Halila Tikve{e, D`evada Hoze i Emira Dragulja, iz fundusa Umjetni~ke galerije Bosne i Hercegovine, nakon ~ega }e biti uprili~eno i zvani~no otvorenje manifestacije Dani Zaima Muzaferije 2013. U 20 sati, pak, Viso~ani }e imati priliku pogledati predstavu Ljupaf, u produkciji Kamernog teatra 55 iz Sarajeva. Ovu obnovljenu predstavu te teatarske ku}e re`irao je Amerikanac Ronald Rand, a bi}e izvedena u Gradskom kinu Visoko”, najavljuje Rasim Kadi}, predsjednik UG-a Ars Tragovi iz Visokog. Naredni dan, 29. novembra, tako|e u Gradskom kinu Visoko, i tako|e u 20 sati, bi}e prikazan vi{estruko nagra|ivani dugometra`ni igrani film Obrana i za{tita, reditelja Bobe Jel~i}a, sa Nadom \urevskom i Bogdanom Dikli}em u glavnim ulogama. “U subotu, 30. novembra u 11, opet u Gradskom kinu Visoko, prikaza}emo crtani film za djecu, a u istom prostoru }e u 20 sati premijerno biti izvedena predstava ^ekaju}i Godoa, reditelja Jesenka Muzaferije i u izvedbi doma}eg Teatar TOTAL”, obavje{tava nas Rasim Kadi}.
61

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

by DINO BAJRAMOVIC

robala ni p ih b e n u rb čo e b m e k “Š

VIĆ, E Č U R O IĆ T E IL M A J N TA rediteljica iz Mostara:mrtva”
13. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih potro{ila 13 od njih borave}i u medijima. 14. Opi{ite Dinu Mustafi}a u tri rije~i? Drug direktor svijeta. 15. S kim biste voljeli otplesati tango? Nikome ne bih priu{tila tu neprijatnost. 16. Osoba koja vam ide na ganglije? Budu}i da }e mi ganglije jo{ u `ivotu trebati, trudim se da ih pri{param malo; niko. 17. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Ne `elim nikad izgledati moderno, po{to ja ne slijedim modu, nego znam da }e moda do}i za mnom. 18. Mala Duba ili Veliki Drvenik? Duba, ali Trpanjska. Dodu{e, sad ni to, jer Thelma nije dobrodo{la. 19. Tange ili badi}? Dajte, molim vas. To se ne pita starije `ene.

1. Koja je razlika izme|u kazali{ta i pozori{ta? Pa, nema je. Oba kazuju i tra`e pozor.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti ljekar op{te pr Ne, nikad, to mi je akse? izgledalo kao smrd ljiv i prljav posao. jednom kratkom pe U riodu fasciniralo m e samo ispisivanje recepata, kao i ra~u na, narud`benica i djelovodnih brojev a.
rajevu? 3.Kako se osje}ate u Sa Kao u rodnom gradu.

4. [ta ne morate imati u fri`ideru? Mrtve `ivotinje u ve}ini pojavnih oblika. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Mu`a i psa Thelmu. Thelmu zato da ni na pustom ostrvu ne budem rahat, ili da mi se disciplina ne da ulijeniti. 6. [ta obavezno nosite na pla`u? Predvidljivo - knjige, knjige i jo{ knjiga. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Kroja~ica ili kompozitorka. Da sam Afrikanka, to bi me jako veselilo.
8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Indijska seljanka koja se kri{om sama opismenila i jednog dana pobjegla u a{ram od mu`a i deveto ro djece.

9. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Ne razumijem nikako narodne umotvorine, pa ne bih znala re}i. 10. Je li manje - vi{e ili je vi{e - manje? Molim da to pitanje postavite nekom bh. politi~aru i kategori~ki zatra`ite da makar sedam dana meditira nad njim. 11. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Najmudrije je to iskazao Bob Rock: “Bolje `ivjeti 100 godina kao milioner nego 7 dana u bijedi.” 12. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Radujem se ako sam na putu pje{akinja i ne otima mi prvenstvo.
62

20. A begova ili {kembe ~orba? Begova, to drugo ne bih probala ni mrtva.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Bolje ne{to od ne~ega nego ni{ta od ni~ega. Ta je poruka stigla sa najvi{ega mjesta, odmah uz onu “Recite Mati da krene zi|at oni pansijon, bit }e mu blagoslovjen.”

SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

KLIN ^ORBA

[APTA^ PSIMA
Pi{e: FADILA NURA HAVER

Nemam ja previše povjerenja u ove ljude koji stalno tužakaju jadne pse zbog nekakvih tričavih ujeda koji su samo mali znak pseće pažnje. Tako oni pokazuju ljubav prema nama. Kao mnogouvaženi Dodik, koji nas za svaki Dan državnosti počasti pismom u kojem nam lepo objasni da se Bosna i Hercegovina ne prostire od Une do Drine, i da je antidejtonska rabota svako lajanje i ujedanje na njegovoj teritoriji
ivno je bar ponekad biti sretan, razdragan, onako iz ~ista mira. U jednom gotovo obi~nom danu biti zadovoljan i spokojan kao da iza }o{ka ne viri bezbroj problema koje bi valjalo rije{iti a ne zna{ kako. U toploj sobi polako ispijati kaficu i gledati kako pada prvi snijeg. Opustiti se u zanosnoj ~aroliji jedne obi~ne re~enice koju je “tvoj” ~lan Predsjedni{tva BiH izrekao ju~er povodom Dana dr`avnosti: “Svaki dio Bosne i Hercegovine pripada svakom njenom gra|aninu...” To je tako umiruju}e. Tako ohrabruju}e da osje}a{ kako lebdi{, leluja{ kao pahuljice u koje kao hipnotiziran zuri{. Tvoj `ivot odjednom vi{e nije tamo neka imaginarna [vicarska u kojoj je vrijeme novac. Ondje, silnim poslom prezauzeti kapitalisti vjerovatno ne mogu sebi dozvoliti luksuz da satima dokoli~are gledaju}i kako pada snijeg. Ova prekrasna dr`ava, koja mi svakim svojim dijelom neprikosnoveno pripada, nipo{to nije ni od onih okrutnih u kojima izmo`dene pse}e zaprege vuku saonice po snijegom zavijanim bespu}ima, dok im iznad u{iju fiju~e bi~ koji ih svako malo podsjeti da je njegovo veli~anstvo ^ovjek gospodar ovog svijeta. Ondje svijet, nijedan njegov dio ne pripada psima. Mi, hvalimtebo`e, nismo takvi. Tako da je ta nje`na prostopro{irena re~enica na{eg uva`enog Predsjednika komotno mogla glasiti: Svaki dio Bosne i Hercegovine pripada svakom njenom gra|aninu i svakom njenom psu.

D

roja pahuljica pogled mi se spu{ta ka zemlji. Ka onom dijelu zemlje koja i meni pripada a na kojoj se nalaze sme}arski kontejneri. Jedan pogru`eni starac vadi otpatke hrane iz kontejnera i hrani dva svoja pse}a druga. Pone{to ubaci i u kesu koja je o~igledno njegova li~na potro{a~ka korpa. Divan, idili~an prizor. Takva je ova zemlja; sva, svaki njen dio. Evo i one gospo|e u pink bundici od vje{ta~kog krzna koja svaki bogovetni dan hoda uokolo s velikom plasti~nom kanticom, ka{ikom i nekakvim plehanim tanjurima. [ta radi? Odgonetnula je da psi obo`avaju (isti mi) variva na ka{iku. Pogotovo po pse}em kijametu kad snijeg sipa i svaki pas potra`i mater da se uz nju zgrije. Tad nai|e ona, taj pse}i an|eo koji im ne{to {apu}e i hrani ih ka{ikom. Eh, kamo puste sre}e da smo svi takvi; humani i strpljivi. Da umijemo komunicirati bez konflikta sa svojim najboljim prijateljima. I to je neka vrsta kulture dijaloga. Mali napor da se nau~i tu|i jezik radi zajedni~ke dobrobiti. emam ja previ{e povjerenja u ove ljude koji stalno tu`akaju jadne pse zbog nekakvih tri~avih ujeda koji su samo mali znak pse}e pa`nje. Tako oni pokazuju ljubav prema nama. Kao mnogouva`eni Dodik, koji nas za svaki Dan dr`avnosti po~asti pismom u kojem nam lepo objasni da se Bosna i Hercegovina ne prostire od Une do Drine, i da je antidejtonska rabota svako lajanje i ujedanje na njegovoj teritoriji. I da je davno osmislio azil u kojem }e nas potamaniti. Ta, tamante!

N S

T

akvi smo mi: nepopravljivo dobri i humani. I nesebi~ni. I nije istina da su na{i psi napu{teni. Naprosto smo im dali priliku da `ive svoj `ivot po vlastitoj volji, i da svoju zajednicu urede kako god `ele. Odrekli smo se dominacije i eksploatacije ~ovjekovog najboljeg prijatelja. Postarali smo se da im omogu}imo pristojan dr`avni pse}i bud`et i prepustili im punu samoupravu u pse}im lokalnim zajednicama. Velikodu{no smo im dali pravo glasa, pravo raspolaganja javnim prostorom i pravo ugriza. Takva smo mi divna dr`ava, na svakom njenom dijelu. Puni razumijevanja, puni brige prvenstveno za sve druge i druga~ije. Psi stvarno izgledaju malo druga~ije od ljudi, ali - to je samo vanjski izgled koji nikada ne treba dovoditi u pitanje. ^ak je nepristojno i primijetiti te fizi~ke razlike. Iz vrtoglavog

ve je to razlog da se kao kakva-takva javna li~nost prijavim ovda{njim televizijama da i ja ponosno izjavim: Rje{enje DA, ubijane pasa NE! Istina, ne pada mi napamet nikakvo rje{enje, ali mi je va`no da ostane zabilje`eno da sam bila na strani pasa u presudnom trenu njihovog opstanka i suverene vladavine svakim dijelom ove predivne zemlje Bosne i Hercegovine. Sve }e to, ~vrsto vjerujem, negdje biti zapisano i blagonaklono mi uzvra}eno u nekom budu}em `ivotu kad }e mi se posre}iti da i ja napokon budem pas. Kuja je ru`na rije~. Insistiram da budem mu{ki pas. I, naravno, da `ivim u prekrasnoj zemlji Bosni u kojoj ni snijeg nije naprosto snijeg.
63

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILI^I]

Novi SEAT Leon: Potpuno nova pri~a!

P

rvi put sam u SEAT Leon u{ao u Grenoblu prije pet godina i razo~arao se. Tvrdi {panjolski auti} sa bezli~nim dizajnom, na prepunom parkingu, iako nov, uop}e nije skretao pozornost na sebe. Ni{ta bolja nije bila niti njegova unutra{njost. Sumorno, sivo, jednoli~no. SEAT Leon bio je potpuno razo~arenje ve} na prvi pogled. Od tada do danas gotovo sve va`ne automobilske tvrtke unaprijedile su svoje popularne modele, pa je tako do{ao red i na novog Leona. Nakon nedavne regionalne premijere, percepcija novog Seat Leona se promijenila iz temelja. To vi{e nije isti automobil. U nastavku }emo vam poku{ati pribli`iti karakteristike i novitete koje krije novi „lav“ iz Volkswagenove tvornice u {panjolskom gradi}u Martorellu. Vanjskim izgledom novog SEAT Leona dominiraju izniman dizajn, moderne linije i nova LED prednja svjetla koja osvjetljavaju cestu tako da se ljudsko oko manje napre`e, dok inteligentni senzori spre~avaju zasljepljivanje vozila koje dolazi iz suprotnog smjera. Novost su i automatski senzori za ki{u koji upravljaju brisa~ima

stakla i nadziru intervale sukladno intenzitetu ki{e. Tu su jo{ dva sustava, Coming Home i Leaving Home koji, naravno programirani, pamte kakvo svjetlo voza~ koristi na kojoj relaciji. Ne treba zaboraviti niti pomo} pri parkiranju koja u novom Leonu koristi ~etiri ultrazvu~na senzora kako bi izmjerila razmak izme|u prednjeg i stra`njeg dijela vozila i nekog drugog objekta, uz zvu~nu obavijest. Najvi{e pozornosti u unutra{njosti svakako plijeni sredi{nji zaslon osjetljiv na dodir, preko kojeg su dostupne mnoge funkcije za zabavu i komunikaciju u vozilu. Sredi{nje su~elje je kompatibilno sa gotovo svim modernim gadgetima od iPod-a, USB-a, do SD-kartica i Bluetootha. Navigacijski sustav u novom Leonu na 5,8 in~nom zaslonu u boji koristi tehnologiju osjetljivu na dodir. Zahvaljuju}i sna`nom subwooferu, novi Leon u kabini ima sna`an i transparentan zvuk, uz {estokanalno poja~alo koje razvija snagu od 135 watti. Ne treba zaboraviti na tri razli~ita modusa vo`nje(Eco, Normal i Sport), koji imaju jedinstvene karakteristike kada je rije~ o motoru, servoupravlja~u i

unutarnjoj rasvjeti. Putno ra~unalo je zadu`eno za prikaz prosje~ne potro{nje goriva, trenuta~ne brzine i krajnjeg dometa, uklju~uju}i i vrijeme vo`nje. U novi Leon ugra|en je revolucionarni sustav za prepoznavanje umora voza~a. Sustav funkcionira tako {to analizira pokrete upravlja~a. Nakon {to vozilo prepozna da je voza~ pospan, sustav za prepoznavanje umora }e poslati upozorenje s preporukom da se napravi pauza. Asistent za od`avanje voznog traka funkcionira tako {to kamera prepozna da vozilo napu{ta svoj vozni trak i automatski provodi korekcije. U gomili opreme i tehnologije vrijedi izdvojiti sustav kontrole tlaka u gumama i ISOFIX sustav za sigurnost najmla|ih putnika. U standardnoj opremi su klima ure|aj, ABS, ESP i {est zra~nih jastuka. Novi Leon ima i novu paletu motora. U opciji su: 1.2 TSI sa 86 KS, 1.2 TSI sa 105 KS i start-stop sustavom, 1.6 TDI sa 90 KS i 1.6 TDI 105 KS sa start-stop sustavom. Uz napomenu kako model s pet vrata i motorom 1.2 TSI stoji 24. 471 KM.

64

SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

REAGIRANJA
Mehmed Ali~ehaji} - Uredni{tvu

O smrti Teufika Velagića, Šimunićevim ustašlucima, pomirenju partizana i četnika...
Istog dana, 19. novembra, kada su Hrvati, a i mnogi od nas, proslavljali pobjedu nad «svjetskom nogometnom velesilom» Islandom, umro je Teufik Velagi}. [iroj javnosti poznat, prije svega, kao dugogodi{nji visoki funkcioner SDA, Velagi} je bio i svjedok zlo~ina krvolo~nih protuha ~ijim su pozdravom [imuni} i maksimirsko gledali{te proslavljali vizu za Brazil. Do`ivio je, kao 16godi{nji gimnazijalac, uspostavu usta{ke vlasti u njegovom rodnom Mostaru, popra}enu masovnim zlo~inima, prije svega nad Srbima. Velagi} te doga|aje nije mogao posmatrati o~ima lijevo orijentisane li~nosti, jer on to, jednostavno nije bio. Uz to, kao «hrvatski cvijet» nije, ni na kakav na~in bio ugro`en od usta{kog re`ima. Velagi}evo stradanje po~inje nakom sloma NDH: zbog mladomuslimanstva odrobijao je u Zenici i Fo~i 10 godina. Potom je u Zagrebu zavr{io studij agronomije, a onda emigrirao u Austriju i aktivno se priklju~io krugu politi~kih emigranata u ~ijem je centru bio Adil Zulfikarpa{i}. Na fotografiji iz 1989. godine vidimo ga u dru{tvu A. Izetbegovi}a i O. Behmena kao suosniva~a SDA. Po osnivanju te stranke postaje njen povjerenik za Austriju. Sve ovo na kasniji Velagi}ev prikaz usta{kih zlodjela i vrlo preciznu, nedvosmislenu ocjenu njihovih vi{estruko tragi~nih, dugoro~nih posljedica utiskuje pe~at s ocjenom velike objektivnosti. A, evo kako on, u listu «Ljiljan» od 10. maja 1995. godine, svjedo~i o stradanju mostarskih Srba poslije uspostave usta{ke vlasti: «Podaci govore da je 500 do 800 najuglednijih Srba na taj na~in ubijeno i ba~eno u Neretvu. Sutradan bi vatrogasci ~akljama gurali le{eve zaustavljene kod mostarske peke da ih voda odnese. Tako je Mostar do`ivio usta{ko ljeto, {to se zaboravlja, ne spominje. Srbi su o~ekivali normalnu vlast, nisu krivi. Usta{ka hajka ih je uznemirila». Ovome je, u knjizi Mirka Gali}a «Politika u emigraciji», Velagi} dodao i ova svoja svjedo~enja i ocjene: «Od [irokog Brijega do{li su seljaci, u selja~koj odje}i, ali s pu{kama, oni su bili usta{e, vlast /.../. Da je usta{ka vlast bila koliko-toliko normalna i pravedna, bilo bi manje `rtava i osveta. Srbi ne bi toliko i{li u ~etnike, partizani bi ostali ’makijevci’, kao u Francuskoj, a Hrvat bi bio domobran, a ne usta{a. /.../ Sre}a je bila da se mije{ano stanovni{tvo Bosne i Hercegovine moglo priklju~iti jednoj vojsci koja je {titila njihovo zajedni{tvo. ^ak su i ljudi gra|anskog porijekla prilazili partizanima, jer su htjeli izbje}i podjele». Stra{no je ono {to su uradili [imuni} i gledali{te na maksimirskom stadionu, podr{ka koju su dobili na internetu ~ak i od visokopozicionirane slu`benice jednog bh. federalnog ministarstva, bagateliziraju}e rije~i N. Kova~a, D. [ukera, ]ire Bla`evi}a. Jedina im je briga {ta }e re}i FIFA! Sve to govori o zabrinjavaju}em stanju duha u nekim hrvatskim krugovima, sredinama. Da bi, do kraja, opravdala svoj zaslu`eni prijem u Evropsku uniju, Hrvatska }e morati da se vrlo odlu~no obra~una(va) sa manifestacijama usta{ke ideologije, jer je ta zajednica vrlo ~vrsto utemeljena na antifa{izmu. Za{to se Hrvatska ne ugleda na Njema~ku, svog saveznika u 2. svjetskom ratu, a potom, sve do danas, zemlju od koje ima najve}u podr{ku. Preko 50 godina intenzivno, temeljito pratim zbivanja u Njema~koj. Zadivljuju}e je kako se ta zemlja, svim mogu}im mjerama i sredstvima – informativnim, politi~kim, zakonskim – sistematski i temeljno obra~unala s nacizmom i sada se obra~unava s njegovim manifestacijama. Zato je Njema~ka postala uzor zdravog, visoko civiliziranog, sna`no demokratski ure|enog dru{tva, u kojem se na najvi{i pijedestal slave stavljaju rijetki antifa{isti iz perioda 2. svjetskog rata, vojnici zakletvu pola`u na strati{tima gdje su oni strijeljani... [ta bi Njema~ka, danas, dala da je imala jednu od tolikih hrvatskih partizanskih brigada! Recimo jednu dalmatinsku, onu {to je na Sutjesci izvr{ila proboj. Dana{njoj Hrvatskoj je, pored usta{ke ideologije, u naslije|e ostala i veli~anstvena antifa{isti~ka tradicija, ali se ona, uostalom kao i u mnogim drugim zemljama biv{e Jugoslavije, sna`no potiskuje. Za Hrvatsku je sre}a {to Tu|man, ~iji su dolazak na vlast 1990. godine, materijalnom podr{kom i glasovima na izborima, odlu~uju}u podr{ku dali pripadnici usta{ke emigracije, nije uspio da i zakonski izjedna~i usta{e s partizanima. Kao {to je u Srbiji uradio Vuk Dra{kovi} zakonskim izjedna~avanjem ~etnika s partizanima, pa danas Srbija za predsjednika dr`ave ima jednog od desetak preostalih ~etni~kih vojvoda. Mehmed Ali~ehaji}, Sarajevo

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

65