You are on page 1of 26

281

Sandra Krtaliü1 Manuel Benaziü2 UDK 336.748.12 336.226.1

CRNO ZLATO I INFLACIJA: UPRAVO VJENýANI?!

Sažetak Inflacija je stari fenomen o kojemu se puno priþa i zna, ali još uvijek nedovoljno da bi se mogla u potpunosti »izlijeþiti«. Stvarnost pokazuje da je dugoroþno prisutna u veüoj ili manjoj mjeri u svim zemljama svijeta, neovisno jesu li one razvijene ili nerazvijene te svaka država na svoj naþin pokušava zadržati inflaciju u granicama kontrole. Uzroci inflacije su višestruki i potaknuti su brojnim promjenama, bilo na strani ponude ili potražnje. Kakve implikacije ima dosadašnji trend kretanja cijena na svjetskom tržištu na makroekonomska stanja pojedinih gospodarstava? Jesu li rast cijena nafte i ostalih energenata, poljoprivrednih proizvoda i prehrane dostatno obrazloženje za inflaciju koja se javlja zadnjih godina u svijetu i Hrvatskoj? ýime je uzrokovan skok cijena u SADu i Europskoj uniji, a þime u Hrvatskoj? Je li moguüe kontrolirati inflaciju na uþinkovit naþin razliþitim mjerama ekonomske politike? Cilj ovog rada jest ustanoviti veze izmeÿu porasta cijena crnog zlata na svjetskom tržištu i stope inflacije u SAD-u i Europskoj uniji kao i naþine kojima one kontroliraju navedena kretanja, analizirati na koji
1 Dr.sc. Sandra Krtaliü, izvanredni profesor, Sveuþilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za ekonomiju i turizam »Dr. Mijo Mirkoviü« 2 Mr.sc. Manuel Benaziü, asistent, Sveuþilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za ekonomiju i turizam »Dr. Mijo Mirkoviü«

282

Sandra Krtaliü, Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (2) str. 281-306 (2008) www.rifin.com

se naþin ista kretanja odražavaju na gospodarstvo Republike Hrvatske te mjere i instrumente s aspekta monetarne i fiskalne politike kojima se borimo protiv inflacije. Kljuþne rijeþi: nafta, inflacija, cijene, kamatna stopa, teþaj, SAD, EU, Hrvatska JEL klasifikacija: E3, H6

1. UVOD Ekonomije stalno prolaze kroz cikluse recesije i ekspanzije, a glavna je briga kreatora ekonomske politike stabilno gospodarstvo i potreba da se prilagodi agregatna potražnja. Nacionalno gospodarstvo iznimno je dinamiþan i živ organizam u kojemu se svakodnevno odvijaju brojne promjene i koji, kao i svaki drugi, može oboljeti. Jedna od þestih i nepoželjnih posljedica odreÿenih bolesti koje uzrokuju neravnotežu nacionalnoga gospodarstva jest upravo inflacija. Definirati inflaciju iznimno je složena zadaüa, kao i odrediti uzroke, »poželjan« intenzitet, odnosno posljedice koje izaziva u nacionalnom (i svjetskom) gospodarstvu. Za inflaciju možemo reüi da je kompleksan dinamiþki proces i da svaki faktor koji utjeþe na agregatnu ponudu i potražnju utjeþe i na samu inflaciju. Možemo je definirati kao poveüanje agregatne razine cijena u odnosu na vrijednost novca, odnosno kao prekomjerno poveüanje novþane mase u optjecaju, što dovodi do smanjenja vrijednosti novca. Ukoliko u odreÿenom gospodarstvu postoji inflacija, kupovna moü valute pada pa inflacija zapravo predstavlja neravnotežu u robnonovþanim odnosima izazvanu poveüanjem novþane mase u optjecaju i mase odobrenih kredita u usporedbi s veliþinom raspoloživog robnog fonda izraženog ukupnim cijenama (Leko, 1998.). Uzroka inflacije ima mnogo i nikada nije izazvana samo jednim od njih. Prema poþetnim uzrocima inflaciju primarno dijelimo na inflaciju potražnje (uzrokovanu viškom agregatne potražnje nad agregatnom ponudom) i inflaciju troškova (uvjetovanu porastom neke troškovne komponente iz strukture cijena). Prema uzroku razlikujemo brojne oblike inflacije: novþana, kreditna, inflacija kupovne moüi, budžetska, cjenovna (posljedica oporezivanja), inflacija pretjeranog investiranja kao posljedica pada proizvodnje,

Visoka i promjenjiva stopa inflacije ugrožava cjenovna oþekivanja i pridonosi neiskorištenosti resursa.). poboljšava konkurentnost i proizvodnost te osigurava uspješno ostvarenje ekonomske i monetarne unije. Od poþetka 1980-ih godina monetarna politika bila je usmjerena na postizanje cjenovne stabilnosti. Afrike i zemljama Latinske Amerike. KRETANJE INFLACIJE Danas su gotovo sve zemlje svijeta upoznate s inflacijom te je umjerena inflacija prisutna u brojnim svjetskim gospodarstvima. 15 (2) str. 37. jaþu po intenzitetu pa tako postaje koþnica gospodarskom razvoju (Babiü.6% u 1987. . Australija te dio zemalja Europske unije i Afrike. u proces se uvijek ubrzo ukljuþuju i drugi uzroci koji stvaraju kumulativan (negativan) uþinak. 61. negativno utjeþe na distribuciju dohotka kao i na životni standard graÿana. 1970. 2.3 Može se istaknuti da je dodatnom smanjenju inflacije u 3 European Economy. galopirajuüa (iznad 10% godišnje) ili pak hiperinflacija (iznad 50% mjeseþno). 281-306 (2008) www. European Commission. S visokim stopama inflacije susreüemo se u odreÿenom broju zemalja Azije. Annual Economic Report for 1996. No. uvozna inflacija kao posljedica nestašica. odnosno intenzitet. tj. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. str. Euro zona je iskusila priliþno dugotrajno razdoblje visokih stopa inflacije.Sandra Krtaliü.com 283 inflacija izazvana devalvacijom ili deprecijacijom u odnosu na stranu valutu. S obzirom na opseg i tempo. bez obzira koji je uzrok dao poþetni impuls inflacijske spirale. godini. No. U Europskoj uniji (tada EEZ-u) inflacija je star i dobro poznati fenomen. 1996. inflacija osiguranja i drugih izdataka socijalne skrbi i pune zaposlenosti. Stopa inflacije znaþajno se smanjila tijekom 1980-ih u odnosu na sedamdesete godine pa se prosjeþna stopa inflacije (deflator potrošaþkih cijena) smanjila s preko 12% u ranim osamdesetim godinama na oko 3. . lako se može dogoditi da se pretvori u opasnu. inflacija može biti umjerena (do 10% godišnje). Zemlje s niskim stopama inflacije jesu SAD. Visok gospodarski rast bez inflacije smanjuje nezaposlenost. inflacija cijena izazvana restrikcijama u vanjskoj trgovini (Einzig.rifin. 1997. Ovakav zaokret u monetarnoj politici rezultat je razoþaranja makroekonomskim rezultatima 1970-ih godina i shvaüanja da se niska nezaposlenost ne može ostvariti pri visokoj inflaciji.40.). Dok se razmatra da je blaga inflacija gotovo poželjna i stimulativna za gospodarstvo te predstavlja svojevrstan razvojni instrument.

Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. gdje se može vidjeti da se godišnja prosjeþna stopa inflacije mjerena HIPC-om približila razini od gotovo 4%. Sljedeüa tablica pokazuje kretanje inflacije4 u zemljama þlanicama Europske unije u razdoblju od 1997. odnosno inflacija se poveüala s 1. 281-306 (2008) www. no danas se najþešüe koristi harmonizirani indeks potrošaþkih cijena (HIPC). Indeks potrošaþkih cijena odražava promjene na razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja. prehrambenih proizvoda i prijevoza. drugi faktor je moguünost promjena ponašanja u skladu sa stabilnim inflatornim oþekivanjima. što je ograniþavalo pritisak na cijene.7% u 1997. odnosno gospodarskog rasta. Poþetkom novog tisuüljeüa i stoljeüa dolazi do laganog rasta cijena. 4 InÀaciju možemo mjeriti na razliþite naþine.com devedesetima pridonijelo nekoliko faktora: kroz oporavak od recesije output je stalno bio ispod potencijalnog. 15 (2) str. godine.9% u 2008. koristi se njima ili plaüa referentno stanovništvo radi osobne potrošnje.rifin.a. odnosno 2%. Visok rast cijena nafte znaþio bi poveüanje troškova proizvodnje što bi se moglo odraziti na usporavanje rasta investicija. Može se vidjeti da ni u jednoj zemlji þlanici inflacija nije ispod ciljane razine. þetvrti faktor govori da je inflacija smanjena poveüanjem poreznih stopa PDV-a u veüini zemalja EU . ali za snažan porast prosjeþnih cijena u zadnje dvije godine najviše je »kriv« rast cijena najznaþajnijeg energenta . treüi faktor smanjenja inflacije primjena je odgovarajuüe monetarne i fiskalne politike (smanjenje proraþunskog deficita i smanjenje rasta javnog duga).284 Sandra Krtaliü.nafte koji je sa sobom povukao i rast cijena energije. . na 3. godini. godine do (svibnja) 2008. Tijekom godine može se oþekivati ubrzanje inflacije (daljnji rast cijene nafte na svjetskom tržištu) pa ona postaje glavni problem ekonomske politike veüine zemalja.

2000.3 1.5 2.9 1.5 1.5 4.0 1.4 1.6 4.6 4.9 2.3 0.4 1.8 1.1 2.7 1.3 1.0 1.1 9.9 -1.0 1.9 1.9 1.4 3.7 4.6 2.1 2.2 2.1 2.7 1.8 4.0 1.6 2.7 22.3 0.5 1. 2007.3 5.8 4.6 3.1 14.8 2.9 5.8 11.0 2.4 2.1 2. Najnižu stopu inflacije ostvarile su Nizozemska (2.3 5.1 1.3 2.2 0. Bugarska.0 0.0 1. Rumunjska.1%).7 1.3 0.7 1.0 10.1 2.4 3.1 2.0 3.6 1.8 3.1 2.2 2.7 2.3 1.0 1.8 4.4 34. 15 (2) str.9 1.9 154.7 1.2 45.6 3.0 2.8 0.8 2.4 2.8 0.5 6.0 2. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS.9 5.3 3.2008.0 6.3 1.0 2. .8 2.2 2.9 6.1 1.6 1.5 3.3 5.8 45.8 2.5 0.9 3.9 6.8 3. HNB *podaci za svibanj 2008.3 3. Britanija SAD Hrvatska 1997.2 2.5 2.7 Izvor: EUROSTAT.6 2.1 2.5 8.8 2.8 7. 2001.1 2.6 17.1 2.6 1.4 1.0 2.1 2.0 6.3 2.6 6.9 2.7 8.8 2.0 1.3 3.3 3.0 3.4 2.3 5.9 18.9 3.com 285 Tablica 1.1 2. 1998.7 3.6 2.5 2. 2005.8 1.3 1.0 3.1 5.2 1.6 2.3 2.6 1.0 2.8 3.7 3.5 2.9 4.9 5.2 1.0 10.9 5.5 3.1 11.5 : 8.9 1.4 4.5 5.2 2.9 3.2 3.2 10.1 2.7 1.0 4.4 7. 2003.2 2.8 1. 2002.9 2.1 1.0 1. dok je najviša stopa inflacije zabilježena u Latviji (17.8 8.0 3.0 4. Bugarskoj (14.2 3.3 1.8 3.5 3.9 6.3 0.5 1.3 2.8 8.5 2.4 1.2 1.7 8.5 7.9 3.5 1.1 0.6 2.3 1.8%) i Njemaþka (3.9 2.3 6.0 1. US Bureau of Labor Statistics.0 14.2 59.9 4.3 3.1 3.6 0. Prosjeþne stope inÀacije u þlanicama Europske unije od 1997.0 2.9 6.8 2.8 2.5 11.1 3.9 3. Portugal (2.3 2.Sandra Krtaliü.1 3.5 4.3 2.7 1.2 2.9 1.9 2.8 3. godine u % Zemlje EU Belgija Bugarska ýeška Danska Njemaþka Estonija Irska Grþka Španjolska Francuska Italija Cipar Latvija Litva Luksemburg Maÿarska Malta Nizozemska Austrija Poljska Portugal Rumunjska Slovenija Slovaþka Finska Švedska V.6 1.3 8.8 6.6 1.3 2.7 3.1 5.2 2.4 4.8 2.9 0.4 2.2 3.8 2.4 3.3 4.6 3. 2006.3 6.7 1. 2004.5 2.2 2.0 2.9 2.6 2.9 1.5 2.2 2.7 3.9 1.6 5.1%).5 1.8 10.0 1.5 6.7 1.3 1.6 1.7 3.3 15.8 2.2 2.9 1.6 1.3 1.7 1.2 6.3 2.2 6.8 1.1 2.3 1.3 4.3 1.3 1.5 2.0 6.rifin.3 3.8 0.5 2.0 3.4 1.4 4.6 2.2 4.0 3.0%) i Litvi (12.5 1.9 2.* 1.4 5.7 1.5 9.3 -0. .7 2.7 2.9 1.1 1.2 2.8 1.7 4.2 2.3 2.7 10.8 1.7 7.7 9.7 12.1 7.2 3.1 10.0 1.4 2.0 1.4 1.9 12.2 2.4 3.8 0.6 1.6 8.0 1.9 4.6 1.8 6.2 1.3 7.7 2.3 2.3%).6 4.0 2.7 2.7 3.7 1.3 0.4 18.8 2.1 3. Uoþljivo je da je rast cijena energenata i hrane znaþajnije utjecao na jaþanje inflacije u novopridošlim zemljama þlanicama (Latvija.3 2.1 10.7 2. 1999.7 1.7 7.0 0.7 1.7%).1 4.6 7.9 3.9 3.6 3. 2008.6 3.0 2.4 9.8 3.2 15.9 3.0 2.5 7.3 4.4 3.7 2.9 2.1 2.7 2. 281-306 (2008) www.4 2.7 2.1 2.

7%).7%).5%).3%) te Litvi (18. Temeljne komponente koje su ostvarile najviše stope inflacije u prvih pet mjeseci 2008. Detaljnije promatrajuüi. Podaci za svibanj 2008. rekreaciju i kulturu (0. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. prijevoz (5. 2008. Nizozemskoj (5. uragan Katrina u 2006.1%) te odjevne predmete (0.9%).8%) te Italiji (5.55%). godini itd. 15 (2) str. 281-306 (2008) www. godine cijene hrane u zemljama EU-a rasle su brže od ostalih komponenti osobne potrošnje. mjereno indeksom potrošaþkih cijena poveüanje cijena hrane iznosilo je 7.9%.4%). Kako je nafta najznaþajniji svjetski energent.4%). a u 2008.1%) te Luksemburgu (+0. godine jesu hrana (6.9%). .2%). godine pokazuju najveüe poveüanje cijena hrane još od 1996. Prema zadnjem izvješüu Eurostata. Shodno svjetskim recesijama inflacija je povijesni fenomen koji se tijekom proteklog stoljeüa pojavljivao i potresao iznimno uspješno i snažno gospodarstvo Sjedinjenih Ameriþkih Država. sirevi i jaja (+0.21%). 2008.1%.1%). Od konca 2006. dok su cijene prehrambenih artikala najmanje porasle u Portugalu (3. godine. Izmeÿu 1996. na rastuüe kretanje godišnje stope inflacije u svibnju 2008. unatoþ visokim cijenama nafte.com Estonija. Zemlje u kojima je porast cijena prehrambenih proizvoda najjaþe utjecao na cjelokupnu godišnju inflaciju jesu Bugarska (+3. i 2008. ali nadasve od srpnja 2007.35%) te mlijeko.7%). dok su najniže stope zabilježene za komunikacije (-1.7%). inflacija je u SAD-u još popriliþno stabilna pa je tako prosjeþna godišnja stopa inflacije u 2007.286 Sandra Krtaliü. godine najjaþe su utjecale podkategorije gorivo i prijevoz (+0. dok je najslabiji utjecaj te kategorije na cjelokupnu inflaciju zabilježen u Portugalu (+0.18%) te telekomunikacije i oprema (-0.4%) te Litva i Rumunjska (obje +1. godine. ýeška) u odnosu na zemlje »starosjedioce« (EU-15). godine cijene hrane rasle su po stopi od 31%.9%) i stanovanje (5. Latviji (21.17%) najjaþe utjecale na opadajuüe (silazno) kretanje godišnje stope inflacije (EUROSTAT. godini iznosila 2. Francuskoj (5.rifin.4%).). svjetskog rata. No. lož ulje (+0.2%) (EUROSTAT. Prema sljedeüem grafikonu možemo vidjeti da su skokovi cijena uvijek bili potaknuti odreÿenim (makro)ekonomskim dogaÿajima koji su uzrokovali znaþajniji porast cijena: razdoblje 2. Estoniji (18. Cipru (5. porast njezine cijene zahvatio je i SAD.). Najviši porast cijena prehrambenih proizvoda zabilježen je u Bugarskoj (25. naftni šokovi u sedamdesetim i osamdesetim godinama. dok su podkategorije automobili (-0.

Rast cijena hrane kompenziran je dijelom padom cijena u kategorijama kao što su namještaj i transport. s cijenom nafte koja se više nego udvostruþila zadnjih 12 mjeseci. SAD-u i djelovanje monetarne transmisije u Republici Hrvatskoj. godine Izvor: US Bureau of Labour Statistics.rifin. Niži rast opüe razine cijena rezultat je smanjenja temeljne inflacije. do 2007. Za primjer je uzeto djelovanje transmisijskog kanala kamatne stope u Europskoj uniji. pšenice i kukuruza. poþetkom ove godine zabilježen je znaþajan porast opüe razine cijena. nadasve cijena hrane. odnosno kojim mjerama ekonomske politike mogu oživjeti posustale ekonomije uzdrmane rastuüom inflacijom koja je uzrokovana znaþajnim rastom cijena nafte? U nastavku rada prikazat üemo moguünosti utjecaja na cijene (stopu inflacije) i domaüi proizvod posredstvom monetarne transmisije. dosegnuvši trenutni vrhunac od 145 dolara za barel i svakodnevnim rušenjem rekorda prosjeþnih cijena benzina postoji zabrinutost da tek slijedi jaþi rast inflacije. Gra¿kon 1. Postavlja se pitanje što vlade danas mogu uþiniti. 15 (2) str. No. . zahvaljujuüi nižim cijenama odjeüe i financijskih usluga.9%. 281-306 (2008) www. http://bls. Prosjeþna stopa inÀacije u SAD-u u razdoblju od 1913.Sandra Krtaliü.gov/cpi 3. No. monetarna i fiskalna politika važni su stimulatori ekonomije i trebali bi poticati ekonomski oporavak.com 287 godini 3. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. KOJIM SE MJERAMA UTJEýE NA INFLACIJU? Kada ekonomija stagnira.

U razvijenim financijskim sustavima poput SADa i Europske unije.ecb. a posebice na cijene5. cijene imovine (bilanþni kanal). u nastavku üemo ukratko prikazati ciljeve i ulogu monetarne politike u Europskoj uniji. tj. ECB.288 Sandra Krtaliü. na cijene i bruto domaüi proizvod. tj. Kako bismo vidjeli kako on djeluje.int . Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. ima monopolno pravo izdavanja novca i odreÿivanja bankarskih rezervi. deviznog teþaja i kanal kredita. 5 www. Može se vidjeti da je primarni cilj monetarne politike Europske unije održavanje stabilnosti cijena. On kaže da se stabilnost cijena definira kao godišnji porast Harmoniziranog indeksa potrošaþkih cijena (HICP) do 2% koji se mora održavati u srednjem roku. Eurosustav se koristi instrumentima monetarne politike i procedurama. Kako bi ostvario taj cilj. Dakle. Stabilnost cijena donosi koristi poput transparentnosti monetarne politike. 15 (2) str. dominantan kanal monetarne transmisije je kanal kamatne stope. ECB odreÿuje i uvjete pod kojima se poslovne banke zadužuju kod središnje banke. Primarni je cilj Eurosustava i jedinstvene monetarne politike Unije održavanje stabilnosti cijena. On djeluje putem transmisijskih kanala. smanjenja inflacijske riziko premije u kamatnoj stopi. Utjecaj na inÀaciju monetarnim transmisijskim kanalom kamatne stope u EU Monetarni transmisijski mehanizam predstavlja proces putem kojega odluke monetarne politike utjeþu na gospodarstvo. koji predstavlja monetarnu vlast Europske unije. 281-306 (2008) www. promjena kratkoroþne kamatne stope na tržištu novca uzrokovana djelovanjem središnje banke utjecat üe na gospodarske subjekte. putem jednoga ili više kanala monetarna vlast može utjecati na gospodarstvo. izbjegavanja neproduktivnih aktivnosti vezanih uz pokrivanje negativnih uþinaka inflacije i deflacije te prevencije raspodjele blagostanja i dohotka. kamatni kanal. što znaþi da utjeþe na likvidnost poslovnih banaka te može utjecati na uvjete pod kojima poslovne banke trguju meÿusobno na novþanom tržištu.rifin. Taj je cilj kvantitativno definiran od strane Upravljaþkog savjeta Europske središnje banke (ECB). što üe u konaþnici utjecati na ekonomske varijable poput domaüeg proizvoda i cijena. a to su: transmisijski kanal kamatne stope.com 3.1. Dakle.

rifin. 15 (2) str. Kako je nafta još uvijek najvažnija sirovina u proizvodnji. Na sljedeüem grafikonu prikazat üemo kretanje cijene nafte na svjetskom tržištu. Poveüanje domaüih cijena oþituje se kao porast HICP-a. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. Odnosno. ponudu kredita te promjenu u agregatnoj potražnji i cijenama. Stilizirani prikaz transmisijskog kanala od kamatnih stopa prema cijenama Kakav je proces djelovanja monetarne transmisije u smjeru od kamatnih stopa prema cijenama? Pravo utjecaja ECB-a na visinu službene kamatne stope daje mu moguünost utjecaja na bankarske kamatne stope i kamatne stope novþanog tržišta. ECB može samo kratkoroþno utjecati na porast cijena koji je generiran egzogenim šokovima poput rasta cijene nafte. što znaþi da na njezinu cijenu Europska unija ne može utjecati. Meÿutim. moguüe je vidjeti da postoje i odreÿeni þimbenici koji utjeþu na proces monetarne transmisije. Nafta se kao energent nabavlja na svjetskom tržištu. a koji nisu pod kontrolom središnje banke.Sandra Krtaliü. cijene imovine i devizni teþaj. a tu ulazi i cijena nafte. 281-306 (2008) www. oþekivanja subjekata u dugom roku. Dakle. Jedan od navedenih þimbenika su promjene u trgovaþkim cijenama. dok bi dugoroþno rješenje trebalo tražiti u promjenama u energetskoj politici. porast cijene nafte na svjetskom tržištu utjecat üe i na uvozne i na domaüe cijene.com 289 Gra¿kon 2. odluke o štednji i investicijama. HICP-a i EURIBORa kao kratkoroþne kamatne stope na europskom tržištu novca na . ista se ugraÿuje u cijene mnogih proizvoda.

Kako je cijena nafte i dalje rasla. Taj je pritisak trajao sve do 2006. tj. godine pokušavajuüi održati cijene stabilnima. 15 (2) str.290 Sandra Krtaliü. godine.rifin. ECB je konstantno djelovano na poveüanje kamatne stope na tržištu novca. BDP-a. 281-306 (2008) www. Tijekom 2001. s druge strane. Poþetkom 2002. Vidimo da je ECB poþeo poveüavati kamatnu stopu na tržištu novca tijekom 2005. Poveüanje EURIBOR-a putem transmisijskog mehanizma trebalo bi voditi smanjenju cijena. desno) Izvor: International financial statistics (IFS) Iz grafikona je vidljiva povezanost izmeÿu kretanja prikazanih varijabli. godine došlo je do stabilizacije cijena i do pada EURIBOR-a. poveüanje kamatne stope. što je moguüe vidjeti na sljedeüem grafikonu. godine moguüe je vidjeti lagani porast cijene nafte i HICP-a. Meÿutim. ali i domaüeg proizvoda.com þije kretanje utjeþu odluke ECB-a. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. Harmonizirani indeks potrošaþkih cijena u EU. lijevo) i svjetska prosjeþna cijena sirove nafte (PETROL) (USD/ barel. Gra¿kon 3. godine uslijedilo je znaþajno poveüanje cijene nafte koje je poþelo stvarati pritisak na rast HICP-a tijekom 2004. Dodatno je na stabilizaciju cijena utjecao i pad cijena nafte. Tijekom 1999. putem transmisijskog mehanizma vodi smanjenju rasta domaüeg proizvoda. i 2000. ECB je na navedena kretanja reagirao poveüanjem kamatne stope na tržištu novca. godine. . kamatna stopa EURIBOR (u %.

diskontna stopa i obvezne rezerve. stabilnim cijenama i umjerenim dugoroþnim kamatnim stopama. prema cijenama iz 2000. Ciljevi sustava Federalnih rezervi su ekonomski rast popraüen visokom stopom zaposlenosti.com 291 Gra¿kon 4. 3. Kako bi ostvario navedene ciljeve. u %. veü je iz samih ciljeva vidljiva povezanost izmeÿu gospodarskog rasta. možemo vidjeti da je ECB na takvo kretanje reagirao smanjenjem kamatne stope na tržištu novca u 2007. godine) Izvor: International financial statistics (IFS) Jasno je uoþljivo da krajem 2006. 15 (2) str. godine dolazi da usporavanja rasta BDP-a što vodi europsko gospodarstvo u recesiju. godini.rifin. Ukoliko pogledamo prethodni grafikon. Federalne rezerve (FED). a to su operacije na otvorenom tržištu. Glavni put utjecaja monetarne politike na makroekonomska kretanja je utjecaj . FED se koristi instrumentima monetarne politike. Utjecaj na inÀaciju monetarnim transmisijskim kanalom kamatne stope u SAD-u Vrlo sliþan mehanizam djelovanja monetarne transmisije postoji i u SAD-u. rasta cijena i kretanja kamatnih stopa. Realni bruto domaüi proizvod Europske unije (stope rasta na godišnjoj razini. moraju voditi raþuna o navedenim ciljevima te donositi odluke koje üe voditi ostvarenju istih. kao središnja banka SADa.Sandra Krtaliü. Dakle. 281-306 (2008) www. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS.2.

Temeljna kamatna stopa kojom se rukovodi FED pri voÿenju monetarne politike kamatna je stopa na federalna sredstva. Na taj naþin FED utjeþe na ponudu novca i razinu kamatnih stopa. proizvoÿaþa i države. tj. M. koje su vezane uz tekuüa i buduüa kretanja. FED podiže kamatne stope na tržištu novca tijekom 2004. poduzeüa. nafta kao najznaþajniji svjetski energent i porast njezine cijene zahvaüa i ostala svjetska gospodarstva pa tako i gospodarstvo SAD-a..292 Sandra Krtaliü. Kao što smo veü istaknuli.). L. (2006. Vidimo da i u SAD-u postoji izrazito velika povezanost izmeÿu cijene nafte i domaüih cijena. D. na ponudu i potražnju bankovnih rezervi (obvezne i dodatne). odnosno na likvidnost bankovnog sustava. godine. R.). D. M.com na razinu. (1989. 15 (2) str. Tijekom 2002. (2005. i Cornett.rifin. G. F. A. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. Na sljedeüem grafikonu moguüe je vidjeti vrlo sliþnu situaciju kao i u Europskoj uniji. godine porast cijene nafte vrši pritisak na rast domaüih cijena. Ustanovljeno je da nesigurnost u gospodarstvu glede cijena može negativno utjecati na gospodarski rast i donošenje odluka potrošaþa. Kako bi sprijeþio takva kretanja. stabilnost cijena predstavlja primarni cilj politike FED-a. M. U konaþnici. Isto tako vidimo da do kraja 2000. godini dolazi do pada cijene nafte i do pada domaüih cijena što navodi FED na smanjenje kamatne stope. i u konaþnici na zaposlenost. 6 Kao i u sluþaju ECB-a. te Meulendyke. S. tj. godine ponovno je došlo do poveüanja cijena nafte što je trenutno utjecalo na porast cijena u SAD-u. Mishkin. U 2001.).). U isto vrijeme FED utjeþe na porast kamatne stope. devizni teþaj. poveüanje kamatne stope vodit üe aprecijaciji teþajne vrijednosti dolara þime ameriþka roba postaje relativno skuplja u odnosu na stranu robu. proizvodnju i cijene. 281-306 (2008) www. kredite. S. U odnosu na sve ciljeve. Promjene u dodatnim rezervama utjeþu na kratkoroþne i dugoroþne kamatne stope. Naime. uþinak poveüanja kamatne stope od strane FED-a vodit üe smanjenju raspoloživosti kredita i zaduživanju svih gospodarskih sektora. 6 O monetarnoj politici u SAD-u detaljnije vidjeti u: Saunders. i u SAD-u su tvorci ekonomske politike svjesni štetnih uþinaka inflacije na socijalna i ekonomska pitanja. i Eakins. Miller.VanHoose. što smanjuje izvoz. . stanovništva i države. (1993. koliþinu novca u optjecaju. a predstavlja kamatnu stopu na meÿubankovne transakcije. A.

FED zapoþinje sa smanjenjem kamatne stope kako bi pokrenuo ekspanziju što se odrazilo na blagi oporavak stope rasta BDP-a tijekom 2007. lijevo) i svjetska prosjeþna cijena sirove nafte (PETROL) (USD/barel. godine. ukoliko cijena nafte bude i dalje rasla. godine kada dolazi i do poveüanja kamatne stope.rifin. uslijediti razdoblje stagflacije gospodarstva. Stopa rasta BDP-a gotovo stagnira do poþetka 2006. kamatna stopa na federalne fondove (FFR) (u %. godine.com 293 Gra¿kon 5. moguüe je pretpostaviti da üe. . Meÿutim. poveüanje kamatne stope utjecat üe na smanjenje rasta BDP-a što se da vidjeti na sljedeüem grafikonu. kada dolazi do znaþajnijeg smanjenja stope rasta BDP-a. godine. desno) Izvor: International financial statistics (IFS) S druge strane. Kao i u sluþaju Europske unije. godine. godine te se smanjuje do poþetka 2007. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. ukoliko pogledamo kretanja tijekom 2007. Indeks potrošaþkih cijena u SAD-u (CPI). Poþetkom 2006. možemo vidjeti da dolazi do znakovitog poveüanja cijena nafte i domaüih cijena. 15 (2) str. Uoþljivo je da do smanjenja stope rasta dolazi poþetkom 2004.Sandra Krtaliü. 281-306 (2008) www.

3. Monetarni transmisijski mehanizam i cijene u Republici Hrvatskoj Iz Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci moguüe je vidjeti da je osnovni cilj HNB-a postizanje i održavanje stabilnosti cijena.rifin.7 Uz to. 36/01. No. . N.N. porasti i smanjenja kamatne stope u SAD-u prethode istima u Europskoj uniji. HNB je dužan odrediti mjere i instrumente koji su joj potrebni za reguliranje kreditne aktivnosti i likvidnosti banaka i za reguliranje koliþine novca u optjecaju te donositi mjere u vezi s 7 Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci. HNB mora podupirati gospodarsku politiku Republike Hrvatske.294 Sandra Krtaliü. br. 281-306 (2008) www. Jedan od temeljnih zadataka HNB-a jest utvrÿivanje i provoÿenje monetarne politike. monetarna vlast u SAD-u puno ranije reagira na promjene cijene nafte.com Gra¿kon 6.3. godine) Izvor: International financial statistics (IFS) Uvidom u prethodne grafikone moguüe je primijetiti sliþnost u kretanju kamatne stope u Europskoj uniji i SAD-u. 15 (2) str. iz dosad navedenog možemo uoþiti da je osnovni cilj HNB-a jednak kao i kod ECB-a i FED-a. u %. prema cijenama iz 2000. Dakle. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. Realni bruto domaüi proizvod SAD-a (stope rasta na godišnjoj razini. Moguüe je pretpostaviti da cijena nafte ima veüi uþinak na kretanje domaüih cijena i BDP-a u SAD-u nego u Europskoj uniji. Naime. a kako bi ostvarila navedeni zadatak.

dok udio deviznih depozita u monetarnom agregatu M4 iznosi 49.Sandra Krtaliü.hr 10 Udio deviznih depozita u ukupnim depozitima u 2008. U te mjere i instrumente ulaze poslovi na otvorenom tržištu.55%. blagajniþki zapisi. kao malo i otvoreno gospodarstvo. HNB upravlja i meÿunarodnim priþuvama.) 9 www. 8 Vidjeti tablicu razvoja instrumenata monetarne politike u Republici Hrvatskoj u: Lang M. Fiksiranjem teþaja izbjegavaju se pretjerane fluktuacije i ublažavaju se uþinci vanjskih šokova uporabom deviznih rezervi.rifin.. godini iznosi 65. HNB se dosad najviše koristio blagajniþkim zapisima. višak je likvidnosti u bankarskom sustavu HNB povlaþio obveznom priþuvom. U proteklome razdoblju HNB je uglavnom na deviznim aukcijama kupovao stranu valutu kako bi ublažio aprecijacijske pritiske na devizni teþaj. Republika Hrvatska je. dok udio uvoza u BDP-u iznosi gotovo 60% što je karakterizira kao otvoreno gospodarstvo. minimalno potrebna devizna potraživanja. posebna obvezna priþuva. Naime. Na Internet stranicama HNB-a9 moguüe je proþitati da je održavanje stabilnosti teþaja kune prema euru iznimno važno u ostvarivanju temeljnog cilja. Ostvarujuüi svoj osnovni cilj. .98%. Republika Hrvatska spada u mala i otvorena gospodarstva. devizne aukcije. kratkoroþni kredit za likvidnost te odreÿivanje aktivnih i pasivnih kamatnih stopa i naknada HNB-a. stoji da su cijene u visokoeuriziranim gospodarstvima (poput Republike Hrvatske10) osjetljive na promjene teþaja te da se uz promjene teþaja vezuju i inflacijska oþekivanja stanovništva. obvezna priþuva.com 295 kamatnim stopama i teþajem domaüe valute. znaþajno podložna utjecajima na svjetskom tržištu pa je tako u uvjetima visoke uvozne ovisnosti jaþe izložena vanjskim šokovima poput porasta cijena nafte. relativno visoku inflaciju i slabo izdiferenciranu vanjsku trgovinu predlaže se vezivanje valute za neku eksternu vrijednost. Uz to.8 Dakle. (2004. graniþna obvezna priþuva. Krznar I. Nadalje. 15 (2) str. stalno raspoložive moguünosti. za razliku od velikih i relativno zatvorenih gospodarstava poput Europske unije ili SAD-a. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. 281-306 (2008) www. Za zemlje koje imaju malu ekonomsku snagu s visokim udjelom vanjske trgovine u BDP-u. obveznom priþuvom i deviznim aukcijama.hnb. Pri fiksiranju za neku valutu nužan je udio vanjske trgovine s nekom zemljom (Babiü. udio BDP-a Republike Hrvatske u svjetskom BDP-u malen je i gotovo beznaþajan što je þini malim gospodarstvom. Uz to. a deviznim je aukcijama nastojao održavati stabilnost deviznog teþaja HRK/ EUR. a to je stabilnost cijena. maleni stupanj financijske integriranosti. za mala i otvorena gospodarstva predlaže se primjena fiksnog teþaja. Nadalje.

rifin. desno) Izvor: International financial statistics (IFS) Iz grafikona je uoþljiva sliþnost u kretanju prikazanih serija. S druge strane.11 Možemo uoþiti da iako kanal kamatne stope kao instrument monetarne politike u Hrvatskoj službeno postoji (uveden je koncem 2005. Naime.). 15 (2) str. To se uglavnom odnosi na zemlje u razvoju kojima pripada i Republika Hrvatska. harmonizirani indeks potrošaþkih cijena u EU (HICP) (u %. Vidimo da postoji vrlo velika sliþnost u kretanju stopa inflacije u Republici Hrvatskoj i kretanja cijene nafte. dok su istovremeno najveüi trgovinski partneri Repulike Hrvatske upravo s podruþja Europe. on još uvijek ne djeluje poželjnom uþinkovitošüu te su i dalje primarni instrument kojim se koristi HNB devizne intervencije.com 1996. godine pa nadalje. Ipak. moguüe je vidjeti da je posljednjih godina devizni teþaj gotovo fiksan. koji pokazuje kretanje deviznog teþaja HRK/EUR. moguüe je uoþiti njegovu laganu aprecijaciju. Ukoliko pogledamo grafikon 8. .296 Sandra Krtaliü. lijevo) i svjetska prosjeþna cijena sirove nafte (PETROL) (USD/barel. Meÿutim. 281-306 (2008) www. u posljednjoj godini moguüe je 11 Nije sluþajno da se Republika Hrvatska odluþila za održavanje stabilnosti deviznog teþaja HRK/EUR. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. poglavito od 2001. uvidom u podatke o valutnoj strukturi robnog izvoza i uvoza moguüe je vidjeti da se preko 70% odnosi na EUR. Indeks potrošaþkih cijena u RH (CPI). kretanje stope inflacije u Europskoj uniji bilo je znatno stabilnije što je moguüe pripisati uþinkovitijem djelovanju monetarne transmisije. Gra¿kon 7.).

com 297 vidjeti da je stopa porasta cijena u Republici Hrvatskoj bila znatno veüa od one u Europskoj uniji. Uz navedeno. godine. godine moguüe je uoþiti laganu aprecijaciju deviznog teþaja.Sandra Krtaliü. Kako smo prethodno naveli moguünost da HNB utjeþe na razinu cijena putem deviznog teþaja. potrebno je spomenuti da je na ublažavanje inflatornih pritisaka djelovalo i kretanje deviznog teþaja HRK/USD koji je cijelo vrijeme aprecirao. 281-306 (2008) www. 15 (2) str. u nastavku üemo pogledati kretanje stope inflacije u Republici Hrvatskoj i kretanje deviznog teþaja HRK/EUR. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. što postavlja pitanje opravdanosti takvog porasta. Pošto se nafta na svjetskom tržištu plaüa upravo u dolarima. Vrlo je vjerojatno da bi cijene još i više rasle da nije bilo aprecijacijskih pritisaka na devizni teþaj. lijevo) i kretanje deviznog teþaja HRK/EUR (desno) Izvor: International financial statistics (IFS) i HNB Od poþetka 2003. Indeks potrošaþkih cijena u RH (CPI) (u %.rifin. Gra¿kon 8. dok je uvidom u kretanje cijena moguüe vidjeti da su gotovo konstantno rasle od sredine 2002. jasno je da üe takva kretanja imati blagi deflatorni uþinak. Navedena je kretanja moguüe .

godine dolazi do smanjenja stopa rasta realnog BDP-a.298 Sandra Krtaliü. Za deÀacioniranje su korišteni indeksi potrošaþkih cijena. Sljedeüi grafikon pokazuje kretanje stopa rasta BDP-a Republike Hrvatske pri þemu je jasno vidljivo da od 2003. 13 Indeks nominalnoga efektivnog teþaja kune ponderirani je geometrijski prosjek indeksa bilateralnih nominalnih teþajeva kune prema euru. 281-306 (2008) www. pod pretpostavkom postojanja stabilne i statistiþki znaþajne veze izmeÿu kretanje deviznog teþaja i cijena. Gra¿kon 9. Smanjenje indeksa efektivnog teþaja kune u odreÿenom razdoblju pokazatelj je aprecijacije teþaja kune prema košarici valuta i obratno. funti sterlinga i slovenskom tolaru. godine te krajem 2006. Kretanje realnog i nominalnog efektivnog deviznog teþaja kune i CPI-a Izvor: International financial statistics (IFS) Iz grafikona je moguüe vidjeti konstantan rast indeksa potrošaþkih cijena koji je popraüen rastom efektivnih teþajeva.com još bolje vidjeti ukoliko se uzmu u odnos kretanje cijena i kretanja realnog12 ili nominalnog13 efektivnog deviznog teþaja. Ponderi su odreÿeni na osnovi prosjeþnog udjela pojedine inozemne valute u strukturi tekuüeg dijela devizne bilance platnog prometa s inozemstvom. 15 (2) str. Dakle. do 2005.rifin. . monetarna vlast u Republici Hrvatskoj može utjecati na cijene djelovanjem na devizni teþaj. ameriþkom dolaru. švicarskom franku. Stoga je moguüe zakljuþiti da su znaþajan porast cijene nafte tijekom 12 Indeks realnoga efektivnog teþaja je ponderirani geometrijski prosjek indeksa bilateralnih teþajeva kune korigiranih odgovarajuüim indeksima relativnih cijena (odnos indeksa cijena u zemljama partnerima i domaüih cijena). ali samo do kraja 2000. Nakon toga slijedi konstantna i znaþajna aprecijacija efektivnih teþajeva. godine. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS.

15 (2) str.) konstatiraju da nominalni efektivni devizni teþaj ne bi imao statistiþki 14 U radu koriste vektorski autoregresivni model (VAR) bez egzogenih varijabli.16 Meÿutim. godine) Izvor: International financial statistics (IFS) Provedena istraživanja u Republici Hrvatskoj koja ispituju uþinak djelovanja deviznog teþaja na gospodarsku aktivnost (poput onih Langa i Krznara (2004. uvoÿenjem egzogenih varijabli u VAR model. aprecijacijski uþinak realnog efektivnog teþaja kune djeluje na smanjenje BDP-a. Erjavec i Cota (2003.rifin. Gra¿kon 10. 16 Isto je pokazao i Benaziü koristeüi se analizom impulsnih odgovora VAR modela za Republiku Hrvatsku. prema cijenama iz 2000.)14 i Vizek (2006. Realni bruto domaüi proizvod Republike Hrvatske (stope rasta na godišnjoj razini. . Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. u radu Vizekove ocijenjeni koeficijent uz varijablu deviznog teþaja u kointegracijskoj jednadžbi industrijske proizvodnje iznimno je malen.Sandra Krtaliü. Zasigurno je na ovakvo kretanje BDP-a djelovala i kontinuirana lagana aprecijacija deviznog teþaja. harmoniziranog indeksa potrošaþkih cijena u Europskoj uniji (HICP) i referentne kratkoroþne kamatne stope europskog novþanog tržišta EURIBOR. Meÿutim.)15) ukazuju da bi dugoroþna aprecijacija vodila poveüanju gospodarske aktivnosti. poput BDP-a Europske unije. utjecali na smanjenje navedenih stopa rasta. u %. što znaþi da bi tek velika promjena deviznog teþaja imala znaþajan uþinak na gospodarsku aktivnost. 15 U radu koristi vektorski model s korekcijom odstupanja (VECM) bez egzogenih varijabli.com 299 navedenih godina te uporaba mjera HNB-a poput ograniþenja rasta plasmana kojima se smanjuje vanjsko zaduženje Republike Hrvatske. 281-306 (2008) www.

lijevo) te svjetska prosjeþna cijena sirove nafte (PETROL) (USD/barel. Stoga bi HNB. Dakle. Što možemo zakljuþiti o povezanosti kretanja cijena i cijene nafte u Europskoj uniji. Meÿutim. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. možemo zakljuþiti da bi nastavak rasta cijena nafte vodio poveüanju cijena u Republici Hrvatskoj koji bi se mogao ublažiti znaþajnom aprecijacijom deviznog teþaja uz popriliþno nejasan uþinak istog na gospodarsku aktivnost. što bi dovelo do dodatnog poveüanja zaduživanja i potrošnje te javnog duga. iz dosadašnjih se istraživanja vidi da je uþinak deviznog teþaja na stimulaciju gospodarske aktivnosti pomalo nejasan.com znaþajnog utjecaja na industrijsku proizvodnju. indeks potrošaþkih cijena u SAD-u (CPI) (u %. a što bi dodatno utjecalo na poveüanje cijena. 281-306 (2008) www. trebao postrožiti mjere vezane uz poveüanje obvezne priþuve kojom bi se smanjio višak likvidnosti u bankarskom sustavu te smanjiti stopu sadašnjeg rasta plasmana od 12% radi smanjenja inozemnog duga. Donoseüi zakljuþke vezane uz djelovanje monetarne transmisije na moguünost smanjenja egzogenih inflatornih šokova na hrvatsko gospodarstvo. Indeks potrošaþkih cijena u RH (CPI). 15 (2) str. u kratkome roku znaþajna aprecijacija smanjila bi troškove zaduživanja kamate gospodarskih subjekata koji uzimaju kredite s valutnom klauzulom i u stranoj valuti. SAD-u i Republici Hrvatskoj? Uvidom u sljedeüi grafikon jasno je vidljiva povezanost navedenih serija.300 Sandra Krtaliü. harmonizirani indeks potrošaþkih cijena u EU (HICP). uz navedenu aprecijacijsku mjeru.rifin. Gra¿kon 11. desno) Izvor: International financial statistics (IFS) .

postavlja se pitanje što üe biti ukoliko cijena nafte bude i dalje rasla. Nadalje.com 301 Oþito je da je cijena nafte kao sirovine vezana i ugraÿena u domaüe cijene. Nadalje. Naime. nužno je djelovati na stanovništvo propagirajuüi štednju energije. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. 281-306 (2008) www. uoþljivo je da je inflacija u Republici Hrvatskoj znatno volatilnija u odnosu na Europsku uniju i SAD þemu je zasigurno uzrok nepostojanje tj. Iz dosad navedenog vidi se da je putem transmisijskog kanala kamatne stope moguüe utjecati na održavanje stope inflacije u stabilnim granicama. Mjerama na lokalnoj razini nužno je primorati trgovce da neopravdano ne podižu trgovaþke marže þime djeluju na poveüanje cijena. navedenom se mjerom može samo kratkoroþno utjecati na suzbijanje inflacije. Na nacionalnoj razini nužno je donositi mjere kojima üe se djelovati na javni i proizvodni sektor donošenjem propisa kojima se potiþe štednja energije. moguüe je primijetiti iznimnu povezanost u kretanju stope inflacije izmeÿu Republike Hrvatske i SAD-a. nacionalnoj i globalnoj razini. kada je porast cijena u Republici Hrvatskoj bio znatno viši u odnosu na Europsku uniju i SAD. Kako bi mjere na nacionalnim razinama imale uþinka. Navedenu je volatilnost moguüe znaþajnije uoþiti krajem 2007. No. 15 (2) str. rješenja je potrebno tražiti u dugoroþnim mjerama. stagflacija. Naime. Meÿutim. isti je uveden tek koncem 2005. nužno je iste promicati i provoditi na globalnoj razini. godine. Iako je najveüi dio trgovine Republike Hrvatske vezan uz Europsku uniju i euro. hoüe li Republika Hrvatska biti primorana izvšiti znaþajnu aprecijaciju deviznog teþaja kako bi ublažila inflatorne pritiske uz nepovoljne uþinke na gospodarstvo. a da gospodarstvo ne zapadne u potpunu recesiju. postavlja se pitanje koliko je moguüe podizati kamatnu stopu. Isto tako. odnosno. osjetljivija je na vanjske šokove poput cijena nafte pa je stoga nužno donijeti mjere na lokalnoj.rifin. moguüe je primijetiti da je stopa inflacije bila znatno stabilnija u Europskoj uniji u odnosu na SAD i Republiku Hrvatsku što upuüuje na izrazito uþinkovito djelovanje monetarnog transmisijskog mehanizma. tj.Sandra Krtaliü. Zapravo. kamatni kanal monetarne politike ne djeluje. a to je inflacija uz recesiju. godine i još uvijek ne djeluje poželjnom uþinkovitošüu. Poveüanje domaüih kamatnih stopa s ciljem zaustavljanja inflatorne presije nikako ne može i ne smije predstavljati konaþno rješenje u suzbijanju naftnog šoka. poput poveüanja dosadašnjeg deficita? Ukoliko cijena nafte i dalje nastavi rasti moguü je i nastavak najnepoželjnjijega stanja u gospodarstvu. djelujuüi koordinirano i u . Kako je Hrvatska visoko uvozno ovisna.

destimulacija izvoza. jeftina nafta u SAD-u poticat üe potrošnju nafte i smanjenje njezine koliþine þime se dodatno utjeþe na poveüanje cijena u ostalim zemljama svijeta).) 2) održavanje stabilnog teþaja uz neznatnu aprecijaciju i þekanje razrješenja krize na svjetskoj razini (ukoliko Europska unija uspije suzbiti inflaciju. Stoga. provesti odreÿene reforme ponajprije s rashodovne strane proraþuna. destimulacija turistiþke djelatnosti itd.rifin. Jeftini kineski proizvodi koji se baziraju na masovnoj proizvodnji utjeþu na potražnju za naftom kako bi se ostvarila navedena proizvodnja þime se utjeþe na poveüanje cijena. 15 (2) str.com isto vrijeme i u svim zemljama. produbljenje duga.302 Sandra Krtaliü. b) Preporuke u dugom roku: 1) prestrukturiranje gospodarstva iz uvozno ovisnog u domaüe proizvodno 2) poveüanje produktivnosti 3) želimo li se suprostaviti rastuüoj inflaciji s fiskalnog je aspekta nužno preispitati i prihodovnu i rashodovnu stranu proraþuna. tim više što . 281-306 (2008) www. što zapravo u konaþnici znaþi smanjiti udio proraþuna u BDP-u. zbog velike uvozne ovisnosti Republike Hrvatske i kod nas üe automatski doüi do smanjenja inflacije) 3) utjecaj na poveüanje kratkoroþnih kamatnih stopa 4) s aspekta fiskalne politike može se djelovati dodjelom transfera. kakvu antiinflacijsku politiku treba poduzeti u okviru opüe ekonomske politike kako bi se suzbila inflacija? Inflaciju je teško suzbijati jednom vrstom mjera ekonomske politike. smanjenjem poreza i utvrÿivanjem »plivajuüih« trošarina. Na globalnoj razini nužno je raditi na mjerama kojima se usklaÿuje visina cijena nafte meÿu zemljama (npr. U posljednje se vrijeme sve više može þuti kako je cijena nafte nerealna þemu pridonose burzovni špekulanti itd. Poželjna je kombinacija mjera iz domene monetarne i fiskalne politike pa bi stoga u buduüem razdoblju bilo poželjno usvojiti neke od sljedeüih sažetih preporuka: a) Preporuke u kratkom roku: 1) znaþajna aprecijacija teþaja s nepoželjnim posljedicama za gospodarstvo (dodatni uvoz. tj. rastuüi porezni prihodi kod nas potiþu rast inflacije. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS.

rifin. jer rastom inflacije dolazi istovremeno i do usporavanja. bilo na strani ponude ili potražnje te su i uþinci inflacije raznovrsni. a ne provoditi brze makroekonomske intervencije. tj. Hrvatska se takoÿer ponovno suoþila s rastom cijena koje su dobrim dijelom uzrokovane rastom cijena nafte. prehrambenih proizvoda i prijevoza te stoga postaje glavni problem ekonomskih politika gotovo svih zemalja u svijetu.Sandra Krtaliü. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. struktura uvozne ovisnosti energije u Republici Hrvatskoj ukazuje da Republika Hrvatska uvozi 80% nafte.). za snažan porast cijena i jaþanje inflacije najviše je »kriv« upravo porast cijena nafte na svjetskom tržištu koji je sa sobom povukao i rast cijena energenata. Danas inflacija ponovno postaje globalni problem i predstavlja prijetnju svjetskoj ekonomiji. dok se može vidjeti da je u Hrvatskoj u istom razdoblju i dalje najznaþajniji . Fluktuacije u kretanju cijena nafte odreÿeno vremensko razdoblje nisu imale bitnijeg utjecaja na kretanje (opüe razine cijena) inflacije. dok iz domaüih izvora potjeþe 20% 5) ojaþati sustav socijalne zaštite (u svrhu zaštite najugroženijeg stanovništva pogoÿenog poskupljenjima hrane i energenata).com 303 inflacija manje nagriza porezne prihode od graÿana i gospodarstva (izuzetak PDV) što znaþi da takav odnos može ubrzati inflaciju 4) problem sve veüih cijena hrane i energenata treba rješavati strukturnim reformama te razvijati alternativne izvore energije (voda. a pogoršat üe se i životni standard graÿana. Daljnji rast cijena nafte i ostalih energenata utjecat üe na neravnotežu gospodarstva. sunþeva energija. 15 (2) str. jer se uþinci poveüanja cijena ne odražavaju uvijek jednako na sve zemlje i sve sektore. prvenstveno koristeüi kanal kamatne stope. štednja itd. ZAKLJUýAK Može se zakljuþiti da su gotovo sve zemlje u svijetu upoznate s inflacijom te je umjerena inflacija dugoroþno prisutna u brojnim svjetskim gospodarstvima. Uzroci inflacije su višestruki i potaknuti su brojnim promjenama. 281-306 (2008) www. neovisno je li rijeþ o razvijenim ili nerazvijenim državama. Glavni instrument stabilizacije u SAD-u i u Europskoj uniji jesu instrumenti monetarne politike koje provode Federalne rezerve i ECB. Zadnjih godina. smanjenja gospodarskog rasta þime se nazire stanje stagflacije.

Dugoroþno su poželjene kombinacije monetarne i fiskalne politike koje bi trebale stabilizirati ekonomiju i utjecati na promjenu kompozicije BDP-a. The causes of inflation are multiple and are enticed by numerous changes. interest rate. Takoÿer. EU. and the ways they control such trends. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. regardless of whether the country is developed or underdeveloped and each country has its own way of trying to keep it under control. prices. 15 (2) str. agricultural products and food a good explanation for inflation which has been appearing in recent years in the world and in Croatia? What caused the jump of prices in the USA and the EU. Croatia . Summary Inflation is an old phenomenon. but still not well enough in order to »cure« it completely. SAD. either of offer or demand. 281-306 (2008) www. Reality shows that it has been present to some extent for a long time all over the world.rifin. What are the implications of the current price movement trend in the world market on the macroeconomic state of individual economies? Is the increase of the prices of oil and other energy sources. u radu navedene mjere kojima se želi ublažiti inflatorni šok primarno su kratkoroþnog karaktera. posebno u vremenu kada nije nezamislivo da se stopa inflacije može udvostruþiti. potrebna je veüa interakcija fiskalne i monetarne politike koja se þini nužnom. to analyze the ways these trends reflect on the economy of the Republic of Croatia and the measures and instruments from the aspect of monetary and fiscal policy that are used to fight inflation.304 Sandra Krtaliü. and what in Croatia? Is it possible to control inflation in an efficient way using various economic policy measures? The aim of this paper is to determine the connections between the increase in the prices of oil on the world market and the inflation rate in the USA and the EU. a za efikasno ostvarivanje gospodarskih ciljeva.com instrument devizni teþaj. No. Za one koji donose odluke ekonomske politike veoma je važno poznavati uþinke fiskalne i monetarne politike na gospodarstvo zemlje. a rješenje treba tražiti u dugoroþnim ekonomskim mjerama. inflation. much talked about and well-known. USA. u Hrvatskoj je koegzistencija monetarne i fiskalne politike nužnost koja nije postojala i danas nije zadovoljavajuüa. Key words: oil. exchange rate.

.ecb. A. Ekonomski Pregled. FET.. Lang M.federalreserve. Working paper No.gov http://www. 15 (2) str. 2008.-40. 1996. Erjavec N. No.Stanje i perspektive hrvatskoga gospodarstva..org/ http://www. Einzig. 34. London.gov/cpi http://www..Sandra Krtaliü. Transmission Mechanism of Monetary Policy in Croatia.imfstatistics.J. 2004. MATE. 2003. Golden marketing-Tehniþka knjiga.P. Masmedia.com 305 LITERATURA Babiü. Stokman.C. Price convergence in Europe from a macro perspective: Product categories and reliability. Croatian National Bank.rifin. Krznar I. V.en.hr/statistika.cia. M. Zagreb. Amsterdam http://bls.int/ecb/html/index. 1998.hnb. Božina. Macmillan. Družiü. Makroekonomija. 61. Leko.html http://www. Annual Economic Report for 1996. European Commission.. F. Pula. Monthly Bulletin. No. 37. Washington DC. The History of Foreign Exchange. IMF. 85/2008. Faber.gov/library/publications/the-world-factbook. Novþana ekonomija – Novac i bankarstvo. Zagreb. New release . 2005.Euroindicators. IMF predicts slower world growth amid serious market crisis. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. Rjeþnik bankarstva.org IMF Survey Magazin. L. Zagreb. European Economy. 1997. P. European Central Bank. Bilteni Hrvatske narodne banke – razni brojevi http://www. No.newyorkfed. Cota B. Recent Findings on Monetary Policy Transmission in the Euro Area. Eurostat. G. 2002. str. 2008.2008 http://www. Macroeconomic Granger-Causal Dynamics in Croatia: Evidence Based on a Vector Error-Correction Modelling Analysis. Zagreb. De Nederlandsche Bank NV. . Hrvatska obratnica . 2004. 54. Zagreb. 1970. 2003. 281-306 (2008) www.

o. U. 2005.S. S. Eurostat . 2001.-61. Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci.. A. . The Monetary Transmission Mechanism in the Euro area: More Evidence from VAR Analysis. Vizek. RIFIN d. 1993. Zagreb. N. Saunders. Ekonometrijska analiza kanala monetarnog prijenosa u Hrvatskoj. 2000. F. M.VanHoose. 13/2008. 2006. 109.. Financijska tržišta i institucije.com Meulendyke. Peersman. R. 2006.rifin. Miller. M. Iluzija i stvarnost hrvatskog gospodarstva. European Central Bank. 36/01. F. br. Zagreb. T. J. 2007. G. D. Working paper No. i Eakins. 28. i Cornett. L. The Transmission of Monetary Policy in the Euro Area. 2008.. 81/2000. Zagreb. Zagreb. Privredna kretanja i ekonomska politika. G. New York: Federal Reserve Bank of New York.. MATE d. Ghent. Data in focus. S. D. G. Masmedia.o. Zagreb. Privredna kretanja i ekonomska politika. G.. Monetary Policy and Financial Markets.o. InÀationary Dynamics of a Transition Economy: The Croatian Experience. Smets. Mishkin. 281-306 (2008) www. Zagreb. 15 (2) str. Santini. C. Mrlianova. MATE. University of Ghent. Moderni novac i bankarstvo.306 Sandra Krtaliü. 1989.N. No. M. Manuel Benaziü: Crno zlato i inÀacija: upravo vjenþani?! EKONOMIJA / ECONOMICS. Harmonized indices of consumers prices. Financijska tržišta i institucije. Poslovni dnevnik.Economy and ¿nance Payne. Peersman. Ministarstvo ¿nancija i Ekonomski institut Zagreb. Wirtz. E. A. 2000. M. 91.o. str. 2000.