You are on page 1of 49

LITERATURA: Brazda, M., 1985: Terenski rad i ekskurzije u nastavi geografije, ŠK, Zagreb Matas, M.

, 1998: Metodika nastave geografije, rvatsko geografsko dru!tvo, Zagreb

Brazda, M., 198": Metode rada s audiovizua#ni$ sredstvi$a u nastavi ze$#jo%isa, %riru&nik za nastavnike, ŠK, Zagreb 'uri(, Z., )***: +uvre$eni kon,e%t !ko#ske geografije, zbornik radova ). -rvatskoga geografskog kongresa, dru!tvo, Zagreb, 5"./* rvatsko geografsko

'uri(, Z., )**1: Mu#ti$edija u nastavi geografije, Metodika broj )." 0)**11, vo#. )., 2&ite#jska akade$ija +veu&i#i!ta u Zagrebu, Zagreb, )51.)5/ 'uri(, Z., )**": 3ri#og kon,e%,iji $etodi&kog %riru&nika za nastavnike ze$#jo%isa, Metodika broj 4 0)5)**"1, vo#. 6., 2&ite#jska akade$ija +veu&i#i!ta u Zagrebu, Zagreb, )11.))" 7u8ane,, 9., 199": 3rob#e$ska nastava.suvre$ena nastava geografije, :eografski -orizont ), Zagreb :#asnovi(, M., 'uri(, Z., )**": ;erba#ne $etode u nastavi geografije, Metodika broj / 015)**"1, vo#. 6., 2&ite#jska akade$ija +veu&i#i!ta u Zagrebu, Zagreb, 9/.11* usanovi(.3ejnovi(, 7., 1994: Kreativnost u nastavi geografije, :eografski -orizont, br. ), Zagreb usanovi(.3ejnovi(, 7., 1991: 7idakti&ko.$etodi&ki te$e#ji s%ira#no.%rogresivnog %rogra$a na izabrani$ %ri$jeri$a iz re#jefa, :eografski -orizont 1, Zagreb Keku!, M., 1995: Što zna&i $is#iti geografski<, :eografski -orizont 1, Zagreb Kne8evi(, =., 199): 9s%itivanje i o,jenjivanje u&enika u nastavi geografije, :eografski -orizont 1, Zagreb Kr8e#j, B., 1984: Kore#a,ija geografije s osta#i$ nastavni$ %red$eti$a, Ško#ska knjiga, Zagreb Ma#ko&, 9., 1981: 3rogra$irana nastava geografije, %riru&nik za nastavnike, Ško#ska knjiga, Zagreb Matas, M., )**1: :eografski %ristu% oko#i!u, ;isoka u&ite#jska !ko#a, 3etrinja Matijevi(, M., )**6: >,jenjivanje u osnovnoj !ko#i, T93?@, Zagreb Aiko#i(, :., 1995: 3rakti&ni %riru&nik za %redava&e, Ško#ske novine, Zagreb 3avi(, +., 1999: 9nternet za geografe, :eografski -orizont, br. 1.), Zagreb 3avi(, =., 19/9: Aeko#iko %ri$jera %ri$jene direktne grafi&ke $etode, :eografski -orizont 1.), Zagreb 3avi(, =., 194*: Bo! o %rakti&noj %ri$jeni grafi&ki- $etoda, :eografski -orizont 1.), Zagreb =oberts, M., )***: Kori!tenje dija%ozitiva u nastavi geografije C %oti,aj aktivno$ u&enju, :eografski -orizont, br. 1.), Zagreb ;uk, =., 1998: 3ri$jer obrade nastavne jedini,e DD3rirodno kretanje C re%roduk,ija stanovni!tvaDD, :eografski -orizont, br. 1, Zagreb ;rankovi(, B., )**) 06851.)1: 3ri%re$a za izvdbu nastavnog sata na stru&no$ is%itu, :eografski -orizont Zakoni i %ravi#ni,i o !ko#stvu

PISMENI DIO ISPITA (TEME)
                         ZE7E'9 9 '9FB?;9 AE+TE;? :?>:=EG9B? >7:>BA9 ZE7E'9 4. =EZ=?7E, >7:>BA9 ZE7E'9 8. =EZ=?7E PROSTORNO MIŠLJENJE U NASTAVI M>T9;E'9BE 2 AE+TE;9 :?>:=EG9B? AE+TE;AE +=?7+T;E 9 3>ME:EFE 2 AE+TE;9 :?>:=EG9B? T?K+T2EFAE AE+TE;AE +=?7+T;E 27HB?A9'9 2 AE+TE;9 :?>:=EG9B? C ;=+T? 27HB?A9KE 9 AEI?FE AB9 >;? 9Z=E7? E279>;9Z2EFAE AE+TE;AE +=?7+T;E 9 3>ME:EFE >BF9'9 =E7E 2 AE+TE;9 :?>:. :=23A9 >BF9K =E7E 3=>B?KTAE AE+TE;E ZAEIEB 9:=? 2 AE+TE;9 C teorija igre AE+TE;A? M?T>7? 2 AE+TE;9 :?>:=EG9B? C 3=?7A>+T9 9 A?7>+TE'9 ;?=BEFA? M?T>7? 2 AE+TE;9 :?>:. 0T93>;9 39TEABE 2 79BEF>ŠK>B M?T>791 3=9MB?AE M?T>7? =EZ:>;>=E 2+3>=?7BE 9Z=E;A? 9 A?9Z=E;A? M?T>7? 2 AE+TE;9 :?>:=EG9B? :=EG9IKE M?T>7E u nastavi geografije 9Z;EA2I9>A9IKE AE+TE;E C T?=?A+KE AE+TE;E KORELACIJA U TERENSKOJ NASTAVI 3=>BF?M+KE AE+TE;E ?K>F>ŠK9 >7:>B 2 AE+TE;9 :?>:=EG9B? 9+T=EH9;EIK9 3=9+T23 2 AE+TE;9 :?>:=EG9B? +T9F>;9 2I?ABE 3=93=?MEAB? AE+TE;A9KE ZE AE+TE;2 VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI GEOGRAFIJE

2+M?A9 0'2=9J1: o Što je pravil i!" Podzakonski akt! o G#je je propi$a o !oli!o traje %!ol$!a& a '#je a$tav a 'o#i a" o I(VORI (NANJA U NASTAVI GEOGRAFIJE o =E7AE B9FB?HA9'E, :?>:=EG+KE KE=TE o AE+TE;A9 3FEA 9 3=>:=EM :?>:=EG9B? 2 >Š o M2FT9M?79BE 2 AE+TE;9 :?>:=EG9B? o K2=9K2F2M o :?>:=EG+KE KE=TE 2 AE+TE;9 C zidna karta 03=>BF?M9 3=9 K>=9ŠT?AB2 KE=T?1 o G=>ATEFA9 >BF9K =E7E o B?79A> 9Z;>=A> :?>:=EG+K> AEI?F> C K>M3F?K+A>+T o AEI?F> ?:Z?M3FE=A>+T9 C A2HA>+T 3=9MB?A? o AEI?F> EKT2EF9ZE'9B?, AEI?F> Z>=A>+T9 o T?+T>;9 ZAEABE o 7>7ETAE 9 7>32A+KE AE+TE;E :?>:=EG9B? o SASTAVNICE OCJENJIVANJA U)ENIKA o 3FEKET 2 AE+TE;9 o + ;EJEAB? 9 3=9MB?AE MB?=9FE o o#uja $ozgova C B=E9A+T>=M9A: o e.$ati,a o >39+A> >'B?AB9;EAB? Ravnatelj i savjetnica o 3#aniranje nastave o %redsjednik = , +abor o Ško#ski odbor o lj*#$!a prava po *$tav* o 3isane %rovjere u nastavi o tjedna zadu8enja %rofesora o Kada za%o&inje !ko#ska godina< o ko#ektivni ugovor o 3ravi#nik o ka#endaru !ko#e o Zakon o !ko#stvu o ;je!tine u geografiji o 3ravi#nik o o,jenjivanju o 2savr!avanje i na%redovanje u&ite#ja o T!o +o,e -iti o$ iva. %!ole" o Tjedna zadu8enja u&ite#ja o +tru&na tije#a !ko#e o 7u8nosti rodite#ja o 7r8avni %rora&un o 3edago!ke $jere o 3ostu%ak dono!enja zakona o Na.ela o-ra4ova ja po (a!o *2 o Traj a pe#/ #o!*+e ta0ija
1REGISTAR23

CILJEVI I ZADACI NASTAVE

EO RA!IJE

>dreKivanje ,i#jeva #ogi&an je %o&etak %ro,esa %ou&avanja. Aastavnik sebi %ostav#ja %itanja: Što 8e#i$ da u&eni,i nau&e< Kako (e se %ro$jene $anifestirati u %ona!anju< ;e(ina stru&njaka u obrazovanju s$atra da je odreKivanje ,i#jeva %ou&avanja korisno i nu8no. Što su jasniji ,i#jevi bo#ji su i rezu#tati %ou&avanja. 'i#jevi %ou&avanja o$ogu(uju nastavniku da: - odabere odgovaraju(u $etodu %ou&avanja - %otakne u&enike na u#aganje na%ora za %ostizanje ,i#jeva, ako i- o ,i#jevi$a obavijesti 'i#j i zada,i nastave %redstav#jaju odreKene na$jere i %o$ake u u&enju i obrazovanju. 'i#jevi nastave i$aju svoj %ravi s$isao u odreKivanju zadataka 0is"#$i%a &'enja1. :#avne ko$%onente koje treba sadr8avati ,i#j %ou&avanja: o o%isi %ona!anja 5 jasno obja!njenje !to se %ou&avanje$ 8e#i %osti(i, ono !to (e u&enik $o(i izvesti nakon %ou&avanja, vrste zadataka koje u&enik treba rije!iti 0n%r. na%isati, nabrojiti1 o situa,ija i#i uvjet izvoKenja 5 tre-a -iti #e6i ira o kriterij i#i razina izvoKenja 5 da bi ,i#j bio %ot%uno jasan, %otrebno je odrediti $ini$a#nu %ri-vat#jivu razinu izvoKenja Taksono$ija ,i#jeva o$ogu(ava ras%oreKivanje, siste$atiza,iju dogaKaja. MeKu naj%oznatiji$ k#asifika,ija$a zadataka nastave je 7loo+ova taksono$ija obrazovni- ,i#jeva, koja raz#ikuje " %odru&ja: kognitivno, %si-o$otorno i afektivno. • (#)nitivn#, s*#+najn# *#$,&'je sastoji se od / g#avni- obrazovni- rezu#tata: %oznavanje, s-va(anje, %ri$jena, ana#iza, sinteza i vrednovanje. >ni %redstav#jaju %osebnu vrstu inte#ektua#ni- vje!tina 0%re%oznavanje, dosje(anje, %rosuKivanje, us%oreKivanje, itd.1 obrazovanje$ se u&e i razvijaju kognitivna svojstva i stje&u *si"#%#t#,na *#na-anja odgoje$ se stje&u svojstva za koja su bitna a.e(tivna i#i konativna 0v#ljena1 $i%en+ija C vrijednosti, stavovi, interesi i navike
/ate)#,ije 1. Znanje . s%osobnost doziva %ret-odno nau&eniinfor$a,ija Pr.: a-rojiti $!*pi e lj*#$!i8 #jelat o$ti i i+e ovati pripa#aj*9a i+ 4a i+a ja ). Ra+&%ijevanje C s%osobnost razu$ijevanje zna&enja nau&eni- infor$a,ija 3r.: opi$ati pro-le+e era4vije i8 4e+alja ". P,i%jena 0nakon !to je %okazano C kako1 C s%osobnost u%otrebe nau&enoga u konkretnoj situa,iji Pr/: po!a4ati a 4e+ljivi#* pro$tore rijet!e i '*$te a$elje o$ti 6. Anali+a C s%osobnost ana#iziranja situa,ije 0eks%eri$enta i s#.1 na sastavne e#e$ente 0jedini,e1 radi bo#jeg razu$ijevanja 3r.: A ali4irati 'ra6i!o !reta ja -roja $ta ov i!a 5. Sinte+a C s%osobnost ko$biniranja dije#ova u novu ,je#inu. =ije!iti %rob#e$, na%isati esej, izvje!(e, argu$entirati, biti kriti&an, izrada %ostera, %rezenta,ije. +tvaranje novi- ideja. 7ati %ri$jedbe za %obo#j!anje nove 0%ostoje(e1 situa,ije ... /. Eval&acija . s%osobnost %rosuKivanja 0%ro,ijenjivanja1 odreKene aktivnosti, %#ana, tvrdnje, ideje, dogaKaja, znanstvenog eks%eri$enta. 3r.: Pro0ije iti pre# o$ti i e#o$tat!e ,ivota *4 v*l!a e i o-ale Te,%ini *#na-anja nabrojiti, i$enovati definirati %re%oznati dosjetiti se inter%retirati objasniti, obraz#o8iti, o%isati %redvidjeti k#asifi,irati de$onstrirati rije!iti u%otrijebiti izra&unati zak#ju&iti %ri$ijeniti raz#ikovati, us%orediti kategorizirati, k#asifi,irati razdvojiti ski,irati identifi,irati kreirati organizirati sastaviti inovirati is%itivanje kritiziranje us%oreKivanje zak#ju&ivanje, %rosuKivanje

• •

Aastava je %ro,es ostvarivanja odreKeni- odgojno.obrazovni- zadataka. 7a bi nastava bi#a us%je!na treba jasno %ostaviti ,i#jeve i zadatke nastave. Aastava se treba izvoditi s konkretno %ostav#jeni$ zada,i$a: !to se u&enike 8e#i nau&iti tj. koja znanja trebaju ste(i koje s%osobnosti, vje!tine i navike trebaju razviti koja uvjerenja u&eni,i trebaju %osti(i

To %okazuje da su odgojno.obrazovni zada,i nastave trojaki: $aterija#i, funk,iona#ni i odgojni. /,ajnji cilj nastavn#) *,#cesa je #stva,ivanje ti" +a$ata(a . A) MATERIJALNI ZADACI NASTAVE (O0RAZOVNI1 /O NITIVNI) C stjecanje +nanja . . . a*.iti, *po4 ati, *$vojiti, po!a4ati, *o.iti, ra4*+jeti, $8vatiti, po*.iti zadatak se naziva $aterija#ni, jer u&eni,i usvajaju odreKenu $ateriju C nastavni sadr8aj ostvarivanje$ $aterija#ni- zadataka, u&eni,i trebaju usvojiti odreKena geografska znanja C #ogi&ki %reg#ed &injeni,a i genera#iza,ija

.

&injeni,e su ono !to je iskustvo$ utvrKeno da %ostoji 0iz$jena dana i no(i, to%#o #jeto,
-#adna zi$a, s#anost $ora1 i#i s%oznati na na&in da se na $ode#u vidi nagib Ze$#je i#i da se

o to$e &ita

.

genera#iza,ija C zak#ju&,i koji nastaju o%a8anje$, $i!#jenje$ 0na te$e#ju znanja o s$je!taju
odreKenog %rostora, %rav,i$a %ru8anja %#anina, utje,aju $ora i s#. $o(i (e zak#ju&iti o vrsti i osobina$a k#i$e u %rostoru %ro$atranja1

. .

&injeni,e se $ogu osjetiti, a genera#iza,iju treba s-vatiti znanje obu-va(a %oznavanje &injeni,a i genera#iza,ija znanje $o8e biti raz#i&ite kva#itete C usvojenost znanja: trag 0najni8a razina znanja, u&eni,i
o to$e sa$o &u#i i#i %ro&ita#i negdje C da u&eni,i kasnije #ak!e usvoje neka znanja1,

.

%re%oznavanje 0u&eni,i $ogu %re%oznati odreKene sadr8aje i znaju na !to se odnosi, a#i i- ne
$ogu objasniti C zada,i %ridru8ivanja, vi!estrukog izbora, a#ternativnog izbora1, re%roduk,ija 0znanje se $o8e sa$osta#no obraz#o8iti, %re%ri&ati C znanje treba vi!e %uta vidjeti, &uti i %ro&itati C nado%una re&eni,e, odgovor na %itanje, u%otreba ze$#jovida1, auto$atiza,ija 0znanje koje se $o8e u%otreb#javati bez raz$i!#janja C is%itni %ostu%,i u koji$a je va8na brzina rada, brzina i to&nost u rje!avanju %rob#e$a1

. . . .

znanje %risje(anja, re%roduk,ija, o%erativno znanje 0%ri$jenjuju u svakodnevi,i1, kreativni i#i stvara#a&ko znanje ,i#j $aterija#ni- zadataka: da se odreKena znanja, &injeni,e i genera#iza,ije usvoje, a#i i zadr8e u trajno$ %a$(enju na eta%i obraKivanja novi- nastavni- sadr8aja ostvaruju se ug#. $aterija#ni zada,i nastave C stjecanje +nanja pr/ O-li! i veli.i a (e+lje 5 *$vojiti 4 a je o o-li!* i veli.i i (e+lje& *po4 ati 'lo-*$& o$ i pol& opi$ati #jelova je $ile te,e

0) !UN/CIONALNI ZADACI (OPERATIVNI) C ,a+vijanje s*#s#2n#sti i vje-tina . ra4vijati, o$po$o-iti, 4apa+titi, 4apa4iti, 4a!lj*.iti, *vje,-avati, avi!avati, *$avr%iti, ja.ati, 6or+irati, i4'ra;ivati

iona#ne zadatke C u neko$ s#u&aju do#aze vi!e do izra8aja. us%oreKivati te stvoriti zak#ju&ak %ri$jena nastavni.ijo$ $aterija#ni-. .esa. izra8avanje pr/ O-li! i veli. . vo#ja i ob#ikuje karakter nastsavni sadr8aji geografije su %ogodni za ostvarivanje odgojnizadataka C obja!njavaju svijet i o. u&eni.obrazovni zada.i nastave. . e$o. .o$t 0rta ja i ra4li!ova ja o-li!a (e+lje a 'lo-*$* i C) OD OJNI ZADACI NASTAVE (EDU/ATIVNI) C stva. koja i$aju %rvorazredno zna&enje u nastavi geografije %ro$atranje treba i$ati jasno %ostav#jeni .s%osobnosti C znanje tako %ostaje osnova za razvijanje s%osobnosti da ste&ena znanja %ri$jenjuju u %raksi C trebaju se razviti raz#i&ite %si-ofizi&ke s%osobnosti jedinstvo $aterija#ni.ije$n#sti%a vezani su uz $aterija#ne i funk.i#ja.zadataka $o8e se ostvariti us%je!a nastava. razvijaju se osje(aji. interes. uo&avanja. s%osobnosti %a$(enja.iva je+ Aa isti$ nastavni$ sadr8aji$a $ogu se ostvariti raz#i&iti odgojno.iona#ni sustav odnosa koji %oti&u i us$jeravaju osobu da u&i %okreta&ki raz#ozi C znati8e#ja.. %rikazivanje %odataka na dijagra$i$a. sa$oostvarenje .zadataka nastave %ro$atraju(i %ojave i %ro. zak#ju&ivanja. re#jefi. %riznanje.s%osbnosti.sredstava C ze$#jovidi.i odgojni.i#j C oni trebaju uo&avati. fi#$ovi.odnosa. Aastava $o8e biti odgojna tek onda kada se u isto vrije$e ostvaruju i $aterija#ni i funk. odreKuje s$jer .ese u %rostoru. radi ostvarivanja funk. a#i i razvijaju s%osobnosti %ro$atranja. tra8enje s$is#a.iona#ni. razu$ijevanje infor$a. +a$o us%oredno$ rea#iza. te#urij.iona#ni zada.i a (e+lje 5 ra4vijati $po$o. MOTIVACIJA U U3ENJU . funk.i a (e+lje 5 *va. s#ike. g#obus.e obja!njavaju na %ristu%a&an na&in treba izgraditi %ozitivne karakterne osobine u&enika pr/ O-li! i veli. dina$iku i intenzitet !ko#skog u&enja du-ovno.jenjuju v#astiti %o#o8aj u nje$u nastavni sadr8aji $ogu biti osobito atraktivni za u&enike ako i$e se %rob#e$i sada!nji. u drugi$a $anje. . tu$a&enje $eKusobni.i o nje$u stje&u znanja.zadataka C razvijanje radni. izvoKenje zak#ju&aka. interes. dru8enje.avati apore 4 a $ve i!a 4a *po4 ava je o-li!a (e+lje& a'la%avati $tal * potre-* 4a i$tra.iona#ni.ija.i funk.anje #s#2ni" stajali-ta # v. %a8nje. vo#ja.sadr8aj dje#uje vi!e odgojno ve#ika je u#oga nastavnika u izboru nastavnog sadr8aja i na&ina inter%retiranja da doKe do izra8aja $aksi$u$ odgojnog dje#ovanja %ored razvoja inte#etua#ni. $ode#i. konkuren.ija uz %o$o( znakova.e ja 4e+ljovi#*& $po$o.i nastave ako se u%otreb#javaju raz#i&ite $etode i sredstva rada. ..iona#ni.i#j nastavnog %ro. . eta%a vje8banja %rovodi se ug#. a to je krajnji . ana#iza %ojedinie#e$enata .. !to ovisi o nastavni$ sadr8aji$a neki nastavni. .ije.o$t pro+atra ja i $ ala. geografski $ediji.e$o.

iona#ne k#i$e u razredu Bitne . s$ije-. . %si-o#ogijsko anga8iranje u&enika za rad C aktivan odnos %re$a radu. si#i koja %okre(e &ovjekovo %ona!anje us$jereno %re$a neko$ . 3rob#e$ $otiviranosti u&enika izra8en je u $nogi$ !ko#a$a.u&enika. javni nastu%. +o.i druga&ije suraKuju. !ko#ski #ist. !ko#ska iz#o8ba.. %o-va#e. Kva#iteta k#i$e %ovezana je s na&ini$a ko$uni. 7a bi u&eni.a+#vna (li%a Znanje se ne $o8e ste(i bez zadovo#jstva.i$a %renije#i znanje. radosti i drugi.iji. te8i otkrivanju. .osje(aja. O$)#jn#5#2. O$n#si i+%e4& nastavni(a i &'eni(a >dnos iz$eKu nastavnika i u&enika $o8e se %ro$atrati sa so. radost.ati u&enikovu radozna#ost. >ni su %uni stvarnog odu!ev#jenja za svoj . s ve(o$ s%re$no!(u %ri$aju razne odgojne utje.i rade zajedno sa svoji$ nastavniko$. on za%ravo. nastave i u&enja. Za us%je!nu e%#ci#naln& (li%& $oraju %ostojati %ozitivni osje(aji C o%u!tenost.ija. koji treba biti siguran u sebe i svoje s%osobnosti. Aastavnikove u#oge bitne za us%je!an nastavni rad: .i#jeva i zadataka nastave. 3edago!ki kontakt je jedan od najva8niji. a isto tako %o$a8e us%ostav#janju radnog kontakta. odu!ev#jenje. u&enik je aktivan radi sa$e aktivnosti. Aastavna 0razredna1 k#i$a najve(i$ dije#o$ zavisi od sa$og nastavnika.u u razni$ %rijestu%i$a. gradi se s nastavni. =adni kontakt og#eda se u %rib#i8avanju nastavnika u&eniku u %ro. . 2&eni. %si-o#o!kog.uvjeta u odgoju i obrazovanju. 9z$eKu nastavnika i u&enika $o8e se razviti dvostruki kontakt: osobni i radni.anje te!ko(e u nastavi Kva#iteta nastavne k#i$e utje&e na %ona!anje u&enika i na %ostizanje .iranja.jena.ije su %riznanja.ija#na sredstva vanjske $otiva. .iona#noj i so. s nji$a u&eni.iju us%je-a u nastavno$ radu. . a drugi vr#o brzo odustaje< Kada &ovjek %ostav#ja takva %itanja.ija %a8nje !to dovodi do ve(i.rezu#tata u u&enju. kategorije nastavne k#i$e: nastavnikova to%#ina sudje#ovanje u&enika u nastavi %oti. ja&e osje(aju svoju krivi.inter%ersona#ni.ijene.u u&enju trrebaju biti zainteresirani i $otivirani. >n je radoznao.obrazovnog rada $otivi se dije#e na: unutarnje i vanjske $otive. %ostav#ja %itanja o $otiva.anje znanja i vje!tina. tj.a8na je u#oga nastavnika. >sobni kontakt se gradi na osje(aji$a si$%atije i anti%atije. Motiva. e$o. Vanjs(i i+v#.u&enika. kao i vo#ja da doKe do s%oznaje. nastavnik kao instruktor aktivne nastave .anje %artnerstva natje. .istina i vrijednosti. nau&no.nastavna u#oga nastavnika . nastavnik kao kreator novi. nastavnik kao gradite#j e$o.i$a koje u&eni. 3odr!ka.entra. origina#nost. .a$na (li%a s kojo$ je u vezi i e$o. Aastavnik treba svako$ u&eniku %o$o(i da for$ira %ovo#jnu s#iku o sebi.iona#na k#i$a. inte#ektua#na radozna#ost. %edago!kog i $etodi&kog staja#i!ta.ija. inte#ektua#ne i e$o.nja %#tivacija je %ri$arna %otreba za stje. nastavnik kao dijagnosti&ar . ostvarivanje .i#ju.iona#ne $e-aniz$e Za!to se #judsko %ona!anje raz#ikuje< Za!to netko u%rkos za%reka$a ustraje u ono$ !to je za%o&eo. >sobni kontakt %o$a8e rea#iza.i %ostig#i us%je. %a u&enika vodi isti interes kao i nastavnika. Kada je u %itanju $otiva.odnosa .esu rada. v#astiti identitet i da %ostigne individua#ni $aksi$u$. Za us%je!no obrazovanje i odgoj %otrebna je . !ko#ska %riredba i %o-va#e.ija za u&enje je stanje kad osoba i$a $otiv da ne!to u&i i nau&i. nastavnik kao odgajate#j . Kad su u %itanju odnosi $o8e$o govoriti o radnoj. $ora %oti.ija#noj k#i$i. nagrade i s#. to#erantan. nastavnik kao didakti&ar . Kod $otiviranog u&enika ve(a je aktivnost i bo#ja kon. 3ojedini nastavni.ija i dr.io#o!kog. Un&ta.aje. nije %otrebna vanjska $otiva. sugestija i zabava %ozitivno dje#uju na us%je. de$okra.anje odgovornosti u&enika ko#i&ina %oti.i u#a8u $nogo truda da bi u&eni.i %#tivacije su !ko#ska o.anja sa$o%ouzdanja %oti. $ora biti de$okrati&an u odnosi$a.i#jeva i zadataka odgojno. $ora i$ati %ovjerenje u %si-ofizi&ke s%osobnosti svoji. %ovo#jno radno ozra&je koji (e %okreta&ki dje#ovati na u&enikove %si-i&ke. nastavnik kao koordinator .i vo#e i . do novi. -u$or.

#utke. Mo8e se koristiti i igra ba.anja #o%te koja bi treba#a utje.ija.ijske te-nike %oti&u 9nteres i %ozornost u&enika.e$o. a onda u s#u&aju neto&ne tvrdnje sjesti itd. Tada se %odra8avaju uvijek isti i#i s#i&ni $ozgovni .jenjivanje$.i$a. $enta#ne $a%e.do8iv#jaja najja&e se izra8ava u vidu $onotonije koja je uvjetovana jedno#i&ni$ na&ino$ rada.i biraju te$e koje (e istra8iti1 Aastavni. %o$a8u nastavniku %ri%raviti nastavna %o$aga#a i s#i&no. nogo$et rije&i$a. >dnos ne%ovo#jne situa. do$ino s %itanji$a i odgovori$a.rije&i. anegdote.%ri&a. Te su te-nike n%r. Kon. a %osebno %ri %onav#janju nastavnog gradiva.a.i$a i $etoda$a rada. %oti.tekstova. $ora#i bi redovito koristiti nastavne i $otiva. rebusi. razni$ %rojekti$a i istra8iva&ki$ rado$. razigrane.esa.iona#ni. 2 nastavi se $ogu koristiti nastavne $otiva.i vi!e vo#e one na&ine rada koji stvaraju zadovo#jstvo. ko#o sre(e. vru(i sto#a. aso.1. karikature.a#bu$. u%oznaj autora itd.iju za rad vizua#ni$ zada.entra. uz kretanje 0dizanje ruku.ijske te-nike o%u!tanja $ogu se koristiti na %o&etku nastavnog sata i#i %rije izvr!avanja za-tjevni. 2 !ko#a$a se naj&e!(e koriste $otiva. zagonetke.ije. . . $oja knjiga. #ov na %odatke itd. $ijenjanje ras%oreda sjedenja1. kri8a#jke. u&eni.ija za novo nastavno gradivo 0k#asi&na. kratke s$ije!ne %ri&i. %rije %rovjere znanja i o. +vr-a $otiva.ije za u&enje: .%red$et i 8e#e da to odu!ev#jenje %renesu u&eni.zadataka. >sjetite kako u va$a raste osje(aj o%u!tenosti i s$irenosti.jenjivanja.ijski.te-nika u nastavi je !to br8e i u&inkovitije u&enje novi. izvanu&ioni&no$ nastavo$.ijska te-nika koja uk#ju&uje kretanje $o8e se koristiti %ri#iko$ %ri$jene $etode razgovora i#i %ri#iko$ utvrKivanja i %onav#janja gradiva. za%isivanje . kratki zvu&ni za%isi.jenjivanja.ijske te-nike: is%unja#jke. $i$ika. 3osebna $otiva.i $ogu ustati. :#azba se $o8e koristiti i kao %ozadina %ri#iko$ &itanja i#i s#u!anja izvorni. do$i!#jate. rado$ u sku%ina$a. >d nastavnika se za-tijeva i kori!tenje raz#i&iti$otiva. kvizovi. +atovi kod takvi.iju. za$rznuta s#ika. tradi.ija u nastavi sastavni je dio uvodnog dije#a nastavnog sata.i bi $ora#i na svako$ satu odr8avati %ozornost. i$ena i dogaKaja.i u razredu.iju koja budi interes i kod oni.e. zajedni&ka foto. P#ve6anje %#tivacije +a &'enje Aastavnik treba znati stvoriti nastavnu situa. >ne $otiviraju u&enike za u&enje novog nastavnog sadr8aja. sa$oo. M#tivacijs(e te"ni(e Motiva. Aastavni. nastavni sadr8aj i !ko#ski rad. igre u#oga utvrKivanja i %rovjere znanja u ob#iku zagonetaka i kvizova o$ogu(avanje izbora te$a i na&ina kako izvesti odreKene zadatke 0u&eni. uzbud#jive i $a!tovite $otiva. odgonetni tko je to... Motiva. .ijske te-nike. raz#i&ite igre. %osebno na %o&etku nastavnog sata i#i %rije o. razredni foto.ijske te-nike za%isivanja za$is#i te o#uje ideja i#i -rai $tor+i '.i $ogu odgovarati na %itanja %odizanje$ #ijeve ruke 0to&na tvrdnja1 i#i %odizanje$ desne ruke 0neto&na tvrdnja1.igri.ije u nastavi i ne%ovo#jni. $ode#i.i $ogu %ove(ati $otiva. Tako n%r. kao $otiva. a to %osti8e raz#i&iti$ aktivnosti$a.u&enika koje gradivo ne zani$a. 2z to se $o8e koristiti i %#jeskanje ruka$a. 2&eni.i#jeva. %anto$i$a. sa$oo. ve#e%os#ani. $etafore itd. :#azba $o8e %o$o(i u stvaranju %osebnog ras%o#o8enja u&enika. u%otrebo$ 9nterneta i#i '7. %red$eti. ko#a8.ije.ati na br8e reak.i$a.%odataka 0 Be #i doista Ko#u$bo otkrio E$eriku<1 . 2 nastavi u&eni. nastavni$ ob#i. ski.e. rado$ u ar-ivu i#i $uzeju. Motiva.. Aastavnik $o8e za%o&eti nastavni sat rije&i$a: DD28ivi$o se u ovaj trenutak i udru8i$o sve svoje snage . %o%u#arna g#azba1. neo&ekivani. stu%anj iznenaKenja.nastavnika $ogu biti %ravi do8iv#jaji.sadr8aja !to dovodi do $onotonije.anje $otiva..ati na %ozitivno ras%o#o8enje.DD Aastavnik $ora %aziti na izgovor i izbor rije&i te na intona.ijske te-nike na$ijenjene su o%u!tanju i kra(e$ od$oru u&enika C o%u!tanje uz g#azbu.jenjivanje. kako bi i$ znanja iz tog %red$eta obogati#a 8ivot.ijski. svi u&eni. Aastavni. do#azi do zasi(enosti i ko&enja u %rije$u novi. $o8e se koristiti i kao dodatak vje8ba$a o%u!tanja. 3osebne $otiva..i s%oznajno nesk#adni. E#i %ojedini nastavni. no $ogu biti %risutne u svi$ stadiji$a nastavnog sata. ustajanje. kratki video za%isi.itati.ati zadovo#jstvo u&enika. odje(a. 3ozitivno$ nastavno$ ozra&ju do%rinose o%u!taju(e.ijske te-nike koji$a %ove(avaju zainteresiranost i zani$anje za %red$et.ije i odgovore u&enika. igre vje!a#a.i trebaju kod u&enika us%ostaviti %ozitivan odnos %re$a %red$etu i nastavni$ te$a$a. . 3ojava $onotonije u nastavi s$anjuje na%redak.a 0n%r. Aa&ini za %oti. Zbog toga %ozitivno %si-o#o!ko do8iv#javanje treba %ostojati u svakoj eta%i nastavnog %ro.rtanje. %ovre$eno uk#ju&ivanje $etoda koje %oti&u anga8iranost u&enika C si$u#a. +ve to %ridonosi ostvarivanju %ozitivnog nastavnog ozra&ja.entri.i dije#e radne #isti(e %o razredu.i ne$aju %odjednako znanje. %ogodi tko. . #o%te.ija se %rovodi i u%orabo$ %ozitivne sugestije koja $o8e utje. a nisu svi %odjednako ni s%osobni da ga %renesu. di!ite sve dub#je i dub#je.iona#na.

&$a (a(# 2i se sa$a-nji st&*anj %#tivi. %#anirane. ve(a je $ogu(nost us%je-a i zavr!avanja %ostav#jeni. Te$e#j ko$unika. treba nag#asiti us%oreKivanje u&eni&ki.i$a treba %okazati vrijednost u&enja C %otakniti znati8e#ju. kada su nji-ove aktivnosti us$jerene na druge sadr8aje.i$a razna %odru&ja. Motiva.ijske te-nike $ogu biti k#asi&ne.i$aO trebao bi uvoditi %rojekte u&enika. onda su i te s%osobnosti dovedene u %itanje. uvodne i#i zak#ju&ne. A%r.zadataka.u na %#o&u kad dozvo#java da u&eni. Aeke s%e. Ektivnost u&enika se svodi na %uko usvajanje &injeni. %okazivanje %red$eta i odje(e te didakti&ne igre 0kvizove.#$&(tivn& nastav& i i%ati &'eni(e (#ji 6e v#ljeti i6i & -(#l&8 MOTIVACIJA Motiva. Bez obzira na to. te$e#j nastavnog %ro. a#i i ono !to je ve( %oznato nastavni. a#i nisu %rete!ki kod u&enika treba graditi %ozitivna o&ekivanja C neka nastavni . auditivne.ati na u&enika nego %ostoje(a nastava $a ko#iko ona bi#a kva#itetno organizirana.a.rvena karti. a ne natje. %okazivati odu!ev#jenje za nastavno gradivo. a#i ako on nije $otiviran.%os#jedi. u&enje u %rirodi itd.esa.i okus.rvenu.s%osobnosti dobra $otiva.e u %ubertetu i ado#es.ijsko k#u%ko treba raz$otavati i boriti se %rotiv o$etaju(i. razno#ikosti i iznenaKenjaO trebao bi sta#no davati konkretne %ovratne infor$a. To nas dovodi do %itanja kakvi su satovi< 7a #i su zani$#jivi i interesantni< 3otrebno je da nastavni. s%e.i vi!e uk#ju&e u&enike u nastavni %ro.ije u nastavi su odnosi iz$eKu nastavnika i u&enika. s%ontane.faktora. Motiva. da odreKeni stu%anj razvijenosti neki.radi usvajanja novog znanja.en.i#jevi budu jasni.o o o o treba o$ogu(iti organiziranu razrednu sredinu.a $ogu biti na visoko$ stu%nju razvijenosti. s#ikovno %okazivanje. isto to#iko vre$ena ko#iko u obaveznoj nastavi u !ko#i. >%ti$isti&ne %oruke $ora#e bi biti sastavni dio nastavnog sata. u%orabite novo.an#sti &'eni(a *#2#lj-a#1 je.i za#aganje u radu. neka u&eni. $eKusobno %o!tovanje i o%u!ten odnos 0iz$eKu u&enika i nastavnika1 te uk#ju&ivati -u$or i odu!ev#jenje. Aastavnik bi trebao %onuditi u&eni. iako (ete na kraju biti odu!ev#jeni oni$e !to ste %ostig#i.ije u nastavi: . 3otrudi$o seM 3ri%re$io sa$ neke vje8be koje (e va$ $o8da biti za$orne. Taj dio trebao bi biti usredoto&en na $otiva. i zato jako je va8no da $otiva. razgovor o aktua#ni$ dogaKaji$a. zadatke i dje#atnosti na izborO trebao bi unositi nove e#e$ente. $o8e koristiti se$afor C .a zna&i da o&ekuje ti!inu u roku od 1 $inute.i $oraju %o$agati u&eni.rezu#tata. LZna$ da dana!nji rad %redstav#ja te8ak izazov. Gaktori koji su izvori $otiva. kri8a#jke1 i dr. kineti&ke 0kretanje1.iju u&enika va8na je ustrajnost.a zna&i da u razredu treba biti %ot%una ti!ina. zani$ati se za u&enike. Aastavni. a .ije o us%je-uO trebao bi uk#ju&ivati e#e$ente $a!te i igreO izra8avati %ozitivna o&ekivanja %re$a u&eni. $ogu biti vizua#ne. sa%# ta(# 6e%# i%ati (valitetn& i *. utje&u na anga8iranje u&enika. 2&eni. da %ri-va(aju nji-ove ideje i %rijed#oge.ija $o8e %odi(i na jo! vi!i st%anj. te#evizija (e i s 1* %uta $anje sati vi!e utje. Za $otiva. 9#i $o8e biti i obratno.a i odgovaranja za o. ze#enu i naran&astu karti.iju za u&enje i rad za vrije$e nastavnog sata.ijskog staja#i!ta. dugotrajne.ifi&ne s%osobnosti %ojedin. da %oka8u vi!e razu$ijevanja i ostvare bo#ju suradnju. 2&eni. Bak faktor za ve(u aktivnost u&enika u nastavi su nagrade za %ostignuti us%je. nju.es.fizi&ka struktura u&enika . Što du#je traje $otiva.iji u&enika.ija bude us%je!na i da ne$a negativni.u C tako da na#ije%i ze#enu karti.ija je va8an &ini#a. biti nastavnik koji %odu%ire. us$eno iz#aganje zani$#jivi. u na%redovanju i eduka.iji. %si-o.ije i interak.ija.i budu zabavni.i u tijeku jedne !ko#ske godine %rovedu uz T. no zna$ da ga svi $o8e$o sav#adati.i u !ko#u idu iz raznorazniraz#oga. nastava je rea#nost i njeno $otiva. i$ati %rirodan osje(aj za autoritet i sa$o%o!tovanje. $a#o nji. zadati zadatke koji %redstav#jaju izazov. inovativne.ija je.i$a zadat.iju je re#ativno te!ko %osti(i %osebno kod dje.ijske te-nike odnose se na %redznanje u&enika i na novo nastavno gradivo. kao i suradnja i razu$ijevanje.o%isa i do8iv#jaja.i $eKu sobo$ razgovaraju. M#. :#edano s $otiva.ifi&ni i ostvarivi.ijske strategije C n%r.ne$a i#i su $ini$izirane. naran&asta karti.a%# &l#7iti vi-e t. nji. + obziro$ na osjeti#a u&enika. karakteristike nastavnika .N Aastavnik i za ne%ri$jereno %ona!anje u nastavi $o8e koristiti raz#i&ite $otiva. ZA/LJU3A/ Motiva.anje u&eni. Motiva. gotovo.i$a da ostanu usredoto&eni na zadatak Treba !to bo#je iskoristiti uvodni dio na %o&etku nastavnog sata.i bi treba#i stvoriti %ozitivno nastavno ozra&je i ras%o#o8enje.jenu. kratkotrajne.

da dozvo#java i %oti&e sa$oini. -u$aniza$.ifi&ne s%osobnosti o %osjedovanje o%(eg obrazovanja i dobrog stru&nog obrazovanja o %edago!ko.i rada $ogu do kraja %ratiti %rav. da je svestran i dosjet#jiv . da razvija %ozitivne $eKu#judske odnose. so.ija i inte#ektua#no dje#ovanje i ona $ora biti na vi!e$ stu%nju razvijenosti. u odnosu na fronta#ni rad. da vjeruje svoji$ u&eni.sadr8aja te odabiro$ nastavni.i$a .iona#na zre#ost i stabi#nost o #jubav %re$a dje.i u nastavno$ %ro. >sobine %ojedin. %ravi#no o. karakteristike nastavnog sadr8aja 0kuriku#u$1 . nezavisnost . ne %rekida u&enike kada odgovaraju.%si-o#o!ko i didakti&ko.ku#turni uvjeti i okru8enje +vaki od ovi. ne &ita iz knjiga %ri#iko$ %redavanja . str%#jivost +vaki nastavnik $eKu svoji$ u&eni. dosjet#jivost. da %oznaje razvojne %rob#e$e dje. razvijenost sna8ne $otiva. nastavna te-no#ogija . Nastavni( & nastavn#% *. radozna#ost. u%ornost.$etodi&ko obrazovanje o tje#esno i %si-i&ko zdrav#je.e%. da je #jubazan . &esto is%ituje u&enike .%ojedina.ijo$ nastavni. ov#adavanje $etoda$a i te-nika$a u&enja +adr8aj do%rinosi 0ne1$otiva. da %oznaje %red$et koji %redaje .a koji je dobro $otiviran: .ijeneP: . ku#turno %ona!anje.jenjuje. du-ovitost i sta#o8enost . $ora#ne kva#itete.ije za u&enje .. +vaki se u&enik raz#ikuje %o o%(i$ s%osobnosti$a. s%e. sa$ouvjerenost. a#truiza$. otvorenost i sna#a8#jivost . sk#onost riziku i to#eran. e$o. . %a8#jivost. kreativnost.a koji$a treba odgovarati na %itanja. otvorenost du-a. 2 njegovu radu %re%oznat#jiva je inte#igen. u%ornost i iskrenost . =ad u $a#i$ gru%a$a $o8e vi!e aktivirati %ojedin. Koju (e u#ogu i$ati nastavni.e i intenzitet $otiva.ija .ijski faktor u nastavi. e$o. osobina$a #i&nosti C osjet#jivost za %rob#e$e.a8ne karakteristike u&ite#ja: .iona#na stabi#nost. skro$nost . a koji kore#iraju sa svi$ nastavni$ %odru&ji$a i jav#jaju se u brojni$ nastavni$ situa. Metode rada u nastavi do%rinose ve(oj aktivnosti u&enika.ije.s%oznaja. dobro integrirana #i&nost .#ces& Aastavniku je &esto najva8niji $otiva.#judi. razvijene karakterne osobine i sna8an su%er ego .a u nastavi.esu uvjetovano je dru!tveni$ %ri#ika$a i %otreba$a za $oderno$ eduka. %ristu%a&nost.faktora i$a %ozitivno i#i negativno dje#ovanje na aktivnost u nastavi. da je s%osoban %ovezivati %red$ete s drugi$ %red$eti$a .ija$a. da i$a s$is#a za -u$or .ijo$. zani$#jivost i du-ovitost u iz#aganju . da . odgovornost. %ret-odni$ znanji$a. ozbi#jnost i #jubaznost . kon.ifi&ni$ s%osobnosti$a.i$a i$a odreKen broj izuzetno nadareni. da i$a jaku vo#ju . +uvre$eni nastavnik koji (e us%je!no odgovoriti na %itanja aktua#ne nastave i$a: o razvijene o%(e i s%e. 9ndividua#izirani ob#i. a i $a#u gru%u.i i $#adi$a o %ozitivne osobine #i&nosti C %ravednost. da zna vi!e od %rosje&ni. suosje(ajnost i s%re$nost za %ra!tanje . sa$okontro#a.ijeni neobi&ne ideje .io. odgovornost.e .$etoda. >%(e obrazovanje %o$a8e nastavniku da se kre(e u sadr8aji$a o%(e ku#ture i o%(i. =ad u ve#iko$ gru%a$a nije u $ogu(nosti %ratiti takvo !to u toj $jeri.u . da vo#i dje.iji u nastavi.ijativu 9s%itivanje u&enika o to$e P!ta kod nastavnika %osebno .

izvori znanja o nastavna *#%a)ala C oruKa za rad. dija%ozitivi.at#.ira#i su se s %ozitivni$ karakteristika$a svoji.iji. 2&eni.iji..jenjuje. ra&una#a o nastavn#5.i%entalna C raz#i&iti a%arati i ureKaji %o$o(u koji. %rovode $jerenja i dr. rje!avaju nastavni %rob#e$i. %roduktivnog i neuobi&ajenog.%rob#e$a. organiza. javno daje o.i. grafikoni. NASTAVNA SREDSTVA I NASTAVNA POMA ALA o nastavna s. U%jest# +a(lj&'(a C Bez $otiva. a naro&ito rea#iza. rea#iza.ijs(#5e(s*e. nove %uteve s%oznaja. 2 kreativnoj nastavi osigurava se najvi!i stu%anj $otiviranosti. Bi#o tko od sudionika koji je ne$otiviran. radne $a%e.i$a koji (e i.ija.eativn#st & nastavi je odnosi se na stvaranje ne&eg novog.jenu te dozvo#java u&eni. i$aju ve(e $ogu(nosti za kreativniju nastavu od va#oriza.i.acijs(a C s#ike.se %rou&avaju %rirodne zakonitosti.obrazovni u&inak.ik#o%edije o la2#. karte.nastavnika. a koje se raz#ikuje %o svojoj vrijednosti od ranije istra8enog i otkrivenog.i$a da se kon. %ribor 3re$a o o o na&inu kako u&eni. svojstva $aterija#a. o %ani*&lativna C a#ati.i %er. radne bi#je8ni. Kreativnost je $ogu(a u svi$ eta%a$a nastavnog rada C %#aniranju. dijagra$i.rte8i.esu.%okrenuti da aktivno sudje#uju u nastavno$ %ro.i su aktivno uk#ju&eni u rje!avanje nastavni.sredstava: o dvodi$enziona#na o trodi$enziona#na + obziro$ na na&in %rikazivanja %ojava: . 9 sa$a va#oriza. %riru&ni. to (e se odraziti na njen odgojno. dnevni. u&i. nastava je osuKena na neus%je-.iju u&enika. %o$a8u u kori!tenju.i%iraju stvarnost: auditivna vizua#na audiovizua#na + obziro$ na di$enzije nastavni.ijski tok vode u %ozitivno$ s$jeru.i. . Kreativna nastava osigurava $aksi$a#nu $otiva.i rada.e. dijafi#$ovi. >sta#e eta%e nastavnog rada. s-e$e.esu 3>7B?FE AE+TE.jenjuje.i identifi. b#ago o. %ro.E: 3re$a zna&ajka$a rada u nastavi: o $e%#nst. i to je zna&ajno za utje.a$na C ud8beni.iji i verifika. 3osebnu %a8nju va#ja %osvetiti u&eni. /. re#jefi. %redstav#janju nastavnisredstava u nastavno$ %ro. $ode#i.entriraju Mnogi u&eni.ija $o8e biti eta%a nastave gdje se kreira. rje&ni. fi#$ovi.aj na kva#itetu nji-ova u&enja. To je nastava koja razvija raz#i&ite vrste u$ije(a kod nastavnika i u&enika.ije.ije. Zato je kreativna nastava %o8e#jna vrsta nastave koja na najbo#ji na&in integrira sve faktore nastave i daje zadovo#javaju(e rezu#tate u odgoju i obrazovanju. nude nova $ogu(a rje!enja.A9 +=?7+TE. en.i$a te nji-ovi$ unutra!nji$ &inio. jer se u dobroj $jeri koriste svi faktori koji $otiva.e$stva C didakti&ki ob#ikovana izvorna stvarnost. origina#nog.

2z to bi trebao %isa& i skener.iona#no se %ri$jenjuje.osnovno nastavno sredstvo i izvor znanja za ostvarivanje odgojno.ans*a. didakti&ki$ i $etodi&ki$ na&e#i$a %reraKena %ojedina znanost i %ri#agoKena izobrazbi svi. +vaka u&ioni. eks%eri$enta#na %o$aga#a.subjekata u obrazovanju.ije#i 8ivot. zbirka zadataka. Aa%retko$ te-no#ogije i znanosti nastavna sredstva se $ijenjaju !to o$ogu(uje osuvre$enjivanje nastavnog %ro.usk#aKen s ud8beni&ki$ standardo$ i ku#turo#o!ki je %ri#agoKen -rvatskoj na.obrazovni.#+i. broj&ane %odatke. 3otrebne a%arate &esto na teren nose i u&eni. %otrebno je %osebnu %ozornost %osvetiti kartografskoj %is$enosti u&enika.o$. sadr8aj %oruke koju %osreduje$o u&eni. 7igita#ni fotoa%arati o$ogu(uju na$ #ak i brz odabir fotografija i %ri%re$u 3Q3 %rezenta. $ora$o i$ati ra&una#a u u&ioni.a+li(a i+%e4& nastavni" s.rtanje. ze$#jo%isni at#as1 koje se tiska odvojeno od ud8benika .esa. de$onstra. a sve vi!e je on %#od suradni&kog uratka u&enika i u&ite#ja i#i sku%ina i ti$ova.u sebi ujedinjava tekst. Za terensku i izvanu&ioni&nu nastavu ve#iku va8nost i$a fotografiranje i sni$anje video ka$ero$.i.entne *. .nice.iona#no 0geografske karte. EO RA!S/E /ARTE C jedan od te$e#jni. a#i i o o%re$#jenosti !ko#a.a(tivne (a. Bez nji. r. !to %o$a8u u%orabu nastavni.nastavni$ %#ano$ i %rogra$o$ .i i#i nastavni sat odr8ati u za to o%re$#jenoj u&ioni.ijska %o$aga#a /#ja je . ureKaji.. g#obus.o o stati&na dina$i&na +vaki nastavni %red$et za-tijeva odreKena nastavna sredstva i %o$aga#a kako bi %ou&avanje bi#o u&inkovitije i zorno. e#ektronski ureKaji. jer su s%osobnosti s#u8enja karto$ %reduvjet #ogi&kog %ovezivanja i usvajanja znanja u nastavi i za .e$stava i *#%a)ala9 Aastavna sredstva su izvori znanja. a%arati i dr. a#i %re$a noviji$ %edago!ki$ i $etodi&ki$ %re%oruka$a %#an %#o&e sve rjeKe %i!u u&ite#ji. 2z zidne karte &esto se koriste t.iona#noj ba!tini .sredstava %re$a s#o8enosti dije#e se na: %ribor za %isanje. Za sada je %a$etni$ %#o&a$a o%re$#jeno $a#o !ko#a. 2 5.ije. TE/STUALNA NASTAVNA SREDSTVA C tiskani $aterija#i o PLO3A C tradi. oruKa. ko$%as1. objekt s%oznavanja. Aeka nastavna sredstva u nastavi geografije %ri$jenjuju se i tradi.izvora znanja u na!e$ %red$etu.i. za utvrKivanje gradiva o o o . . NASTAVNA POMA ALA o o $aterija#i. a#i bo#je je da i.sredstva ovisi o te$i i .izvora znanja u !ko#iO knjiga u kojoj je na %oseban na&in %re$a %edago!ki$. s#ike. !to ovisi o ob#i.je nastavu ne$ogu(e ostvariti.i#jeva utvrKeni. %ribor za . >si$ !to s#u8i za %rezenta. a ako ga 8e#i$o %ri$ijeniti za rad u %aru i#i sa$osta#ni rad u&enika. >dabir nastavni. a%arati.sa sobo$ i$aju i u&ite#ji.te koje $o8e$o koristiti uko#iko i$a$o u&ioni. 2 novije vrije$e %ri$jenjuju se inte. instru$enti. %a je kva#iteta rada bo#ja nego %ri radu s ra&una#o$ i F'7. %o njoj $o8e$o i %isati i#i .a.i$a i $etoda$a rada na odreKeno$ satu PAMETNA PLO3A C nije za$jena za k#asi&nu %#o&u. a svako stje.i#jevi$a koje ostvaruje$o.%od ud8beniko$ se %odrazu$ijeva i do%unsko nastavno sredstvo 0radna bi#je8ni.anje znanja bez nji-ove u%orabe ne bi i$a#o vrijednosti.rtati.ud8benik za u&enje C nudi tekstove. karte i s#.i$a %o$o(u nastavni%o$aga#a.u u kojoj je F'7 %rojektor i ra&una#o za &e#ni rad.iju. %si-o#o!ki$.a geografije treba#a bi i$ati ra&una#o s %rik#ju&ko$ na internet. UD:0ENI/ C jedan od najra!ireniji. a#i i$a %rednosti %red F'7 %rojektoro$ jer i$a vi!estruku na$jenu.

anje kreativnosti kod nastavnika i u&enika .ud8benik se u %ravi#u tiska u jedno$ svesku i na$ijenjen je vi!egodi!njoj u%orabi . jer ne$a na jedno$ $jestu sku%#jeno znanje . nau&i 9*R od onoga !to vidi.u%rav#ja&ka u#oga C u%ute za rad.$otiviraju(a u#oga C %riv#a&ni vanjski ob#ik i sadr8aj. %reg#edan i %riv#a&an na&in .i koji su objav#jeni u Kata#ogu odobreni.izrada i %rezenta. grafike. govor. $a!tu.iti<< .i$a geografije C trebaju razvijati za%a8anje.se ve#i&ine us%oreKuju sa !irino$. karikature at#asi. us%oreKivanje. %ovr!ino$. ana#iza.u&enje bez ud8benika dje#uje negativno na u&enika. kori!tenje i ana#iza i#ustrativnog $aterija#a. %oj$ova . s#ike.e i!e #o ot!riva ja ovi8 $po4 aja i pre$tao -iti $a+o <<! ji'a 4a *. %oti.us%ostav#janje suradni&kog dija#oga iz$eKu nastavnika i u&enika .$*vre+e i *#.u#oga karata u ud8beni.raznovrsno$ %onudo$ $aterija#a treba %redstaviti %red$et nastave C otkrivaju(e u&enje . $aterija# %ri$jeren u&eniku. u 8ivotu u&enika .ija %#akata o$ogu(uje ostvarivanje neki. e$o. $eKunas#ovi.da nastavniku o#ak!a %#aniranje rada .%oti.-u$oristi&ki %ristu% .ko$binirani ud8beni. at#asi te drugi radni $aterija# 0$a%e.%oti. sinteza. kartografsko.i#jeva u&enja .i%#inarno u&enje .grafikoni C va8ni su u %redstav#janju ekono$ski-.i$a C da os%osobe za #ogi&ko $i!#jenje.ija . e#e$enti igre. stvara#a&ko $i!#jenje.ija C $ogu se %redstaviti razni konkretni geografski ob#i. trebaju $otivirati u&enika da %ro&ita tekst.da ra!&#ani uku%nost sadr8aja zadani. novine.$ogu(nost za osobnu afir$a. karte. iz#o8en na javno$ $jestuO %redstav#janje zadane te$e na jasan.ije. !a#u .radova i %rojekata .iju u&enika .va8na je estetska.da %ojedine dije#ove dovede u s$is#eni redos#ijed . odu!ev#jenost. %reg#edan grafi&ki %rikaz .u nastavni$ %#anovi$a i %rogra$i$a .i -idrografski. geografsko istra8ivanje C %re%oru&#jivo je da se is%od karte %ostavi %itanje s na$jero$ da se us$jeri %a8nja u&enika .adekvatni odabir.$ora ujediniti svojstva radne knjige i knjige za u&enje .%ojedina.stvara se %ovo#jna at$osfera za $aksi$a#nu aktivnost u&enika C u&eni.i . #eksikoni.i *.i#ustra. k#i$atski. &uje i u&ini .o$ogu(ava u&inkovito %rakti&no dje#ovanje i#i Lu&enje &injenje$N . %riru&ni.ije zauzi$aju va8no $jesto u ud8beni..aji .i se dovode u %o#o8aj da se sa$i obrazuj... o o o o radna bi#je8ni. en. is%ravan odnos %re$a 8ivotu. u&init (e nastavni sadr8aj #ak!i$.treba biti aktivan &inio.ija radnog ud8benika i ud8benika za u&enje . de$ografski-. a%strak.i.garnitura ud8benika 0razgranati ud8benik1 C knjige s tekstovi$a za u&enike.je#ovito interdis.i#ustra.sadr8aja.radni ud8benik C didakti&ki %ri%re$#jena zbirka $aterija#a koja o$ogu(uje Dotkrivaju(e u&enjeD C tekstovi.ija koje o$ogu(uju ostvarenje .zada(a geografije: . %itanja i dr..u u%orabi $ogu biti sa$o ud8beni. s#ije%e karte1 .e.dijagra$i C grafi&ki %okazate#ji kod koji.e je<< i po$tati <<! ji'a !oja *. &itanke &#an.i C naj&e!(e u u%otrebiO ko$bina.nastavna sredstva u ud8beniku os#obaKaju u&ite#ja fronta#ne %rev#adavaju(e u#oge .ud8benik $ora biti %reg#edan i jasan C nas#ovne strani. radni #istovi. o#ak!avaju(i $u s-va(anje nastavnog sagr8aja . zbirke zadataka %riru&nik za nastavnike.dobra fotografija na dobro$ $jestu ostav#ja ve(i trag od verba#ni.sadr8aja .-e i! -i tre-ao vo#iti *. nas#ovi %og#av#ja.ik#o%edije PLA/AT C og#as na%isan na %a%iru ve(eg for$ata. tab#i.ud8benik treba %oti.ije trebaju izra8avati su!tinu ud8benika. jasniji$ i %ri#agod#jiviji$ . %edago!ka i eti&ka vrijednost . stru&no. da sa$i u&e .i za u&ite#je.u#oga vje8be i %rovjere C %onuditi %o$o( za u&enje i za%a$(ivanje .didakti&ka vrijednost i#ustra.e su na$ijenjeni stvaranju %rob#e$skisitua.ud8benika Ul#)a: .a.o%isa i %o$a8e najbo#je usvajanje nastavni.ati znati8e#ju.anje %isanja sa$osta#ni.

%rozirni.. grafikoni1. sredstava te$e#ji se na &injeni.. re#jefi. AUDITIVNA NASTAVNA SREDSTVA .i treba#i usvojiti 8iva rije& u&enika u nastavi zauzi$a istaknuto $jesto C s$isao u&enikova iz#aganja ne sastoji se od toga da %oka8u nastavniku ko#iko znaju.#n ili CD C %ri$jenjuje$o naj&e!(e za kore#a. ze$#jovidi. razradu i zak#ju&ak • 7>3E7FB9. %re%ri&avao svoja iskustva i odgovaraju(e sadr8aje koje su u&eni.ija treba i$ati %ravi#an ras%ored e#e$enata %#akata. najavi u&enika kao dobrog %oznavate#ja te$e . tada u tu sku%inu ubraja$o radio.a.#judi je %ovre$eni izvor znanja 0%ovjesni&ar.>+T uk#ju&uje ve#i&inu i vrstu s#ova: nas#ov %#akata &it#jiv naj$anje s ) $. $o8e$o ju koristiti i %rije i %os#ije obrade na satovi$a g#azbene ku#ture. tab#i. u #ogi&no$ s#ijedu. .. iz#o8ba$a itd. izbjegne is%itno ozra&je tijeko$ iz#aganja u&enika . %odatke o autoru i s#. ustroji sta#na $jese&na izvje!(a u&enika o $a#i$ zani$#jivosti$a koje su u&eni. u nastavi ne$aju tako va8no $jesto kao vizua#na izuz$e$o #i a$tav i!ov* rije. 2&eni. a#i i u s#u!anju i razu$ijevanju svoji. u$jetni&ke. naj&e!(e kori!tena vizua#na sredstva: uzor.iona#noj !ko#i C nastavnik je us$eni$ iz#aganje$. a&$i#+a*is o$ogu(ava re%rodu. izbjegavati raz#i&ite ti%ove s#ova. :IVA RIJE3 C bi#a je te$e#jni izvor znanja u tradi. g#u$a. B9TA? >+>B9A? 3FEKETE: • I9TFB9. Aa taj na&in u&eni. VIZUALNA NASTAVNA SREDSTVA . '7 itd. knjige. $ode#i.%oti. :#azba je vr#o va8na kao $otiva.i iz oko#i!a.ije1. Treba s%o$enuti i #jude koji &'enici%a )#v#. g#azbenik1.i da su ona $anje a%straktna od rije&i . . Bez obzira na -orizonta#nu kore#a. vre$enske trake. raznovrsni $aterija#i za didakti&ke igre itd. i$ati: uvod. %#anovi. s#ike 0nastavne. %re%arati.fi#$ovi. /aset#. fosi#i. u%oraba vizua#ni.>+T C ko$%ozi. .e. vrsta s#ova naj&e!(e Ti$es AeQ =o$an i#i e#veti.iju s g#azbeno$ k.i (e s#obodnije i sigurnije nastu%iti u svo$ iz#aganju ako nastavnik: . dija%ozitivi.anje znati8e#je . ve( da svoje iskustvo is%ri&aju drugi$a. za tekst su &it#jivija $a#a tiskana s#ova • 3=?:F?7A>+T C te$a treba biti obraKena siste$ati&no. kasete.e +a nji"#va *#sjeta u ustanova$a kao u $uzeji$a. a%#ika.nast. dijagra$i. grafi&ka sredstva 0ski. fotografije. s-e$e. .e. knji8evnik.ija obu-va(a: nas#ov.e. .rte8i. s#ike. .iju. tekst. o%is.vr!njaka.ija. ko$%ozi..i s%ozna#i u %os#jednje vrije$e 8iva rije& drugi. zbirke. $akete.e$isije.5$. e#e$ent. %odnas#ov i tekst &it#jivi s naj$anje 1. za$o#i u&enike da se kod ku(e %ri%re$e za iz#aganje .razvijanje infor$ati&ke %is$enosti. dijafi#o$ovi.i vje8baju u iz#aganju svog iskustva. %odv#a&enje s#ova i sjen&anje. za o%u!tanje i#i u%oznavanje odreKenog dije#a svijeta.iranje tonova iz %rirodnog i dru!tvenog u&enikovog okru8enjaO zbog jednostavnosti rukovanja ti se za%isi &esto koriste uz istodobno %okazivanje nekoga vizua#nog nastavnog sredstva o o .

ije %rirodnina1. fotografija.e.nastavni. goriva. kako bi i. ze$#jovidi.1  a*li(acije C izraKuju se kao $a#e s#i&i. %ti. $a#i sisav. rude.i.i. %#anovi. %ro%agandne %oruke.i$a.i dobro vide.je#ina %ostu%no %o%unjava.i ku#ture u zavi&aju i5i#i = .e i ideje %o$o(u ko$bina.ija 0s-e$e. s#ika je $irno vizua#no sredstvo koje $o8e nagovijestiti %okret .zna&ajki o obi&ni $ode#i 0uve(ane i#i u$anjene i$ita. vrste t#a. ski. ?#e$ent fi#$ se te$e#ji na s#i. a#i i u geografiji.e$stva .il% C sadr8i sa$o jedan dio sadr8aja..1. dovo#jno dugo iz#o8iti da bi je u&eni. du8i niz godina us%je!no se koristi u nastavi geografije.  MIRNA PROJE/CIJA C zajedni&ko %ro$atranje %ojedina&nog i#ustrativnog $aterija#a ono#iko dugo ko#iko to zada.%okazati .i.esu treba$o nastavno sredstvo %okazati u vrije$e obraKivanja  LO0US C naj&e!(e koristi$o u 5.i u %okretu 0vizua#noj ko$%onenti1.#t#). 3Q3 %rojek. $inera#i.r#o je u&inkovito grafosko% koristiti za %rezenta.su neva8ni dije#ovi uk#onjeni. vre$enske trake itd.e %ogodna za %rikaz %oruka u skra(eno$ ob#iku.i $og#i %ozorno %ro$otriti i na njoj bitno uo&iti .i$a zajedni&ko %ro$atranje s#ika u kretanju.$og#i deta#jno %ro$atrati i iskoristiti u %ro. za %rikazivanje broj&ani.je#ovitog %rikaza na s#i.a. $akete i re#jefi C vjerne ko%ije objekata iz stvarnostiO izraKeni su u ve#i&ini %ogodnoj za %ro$atranje. . ribe. &esto %rikazuju unutra!njost koja se obi&no ne $ogu vidjetiO s nji. a#i F'7 %rojektor i ra&una#o uve#ike su o#ak!a#i %ri%re$anje i izradu %otrebni. !to %riv#a&i %ozornost u&enika jer se %rikaz %ostu%no razvija. g#obus kod u&enika ove dobi i$a u %o&etno$ stje. r. grafikoni. . nastavnik (e u svojoj %ri%re$i za ne%osredno izvoKenje nastave. a#i se kao a%#ika.a. %re%arati 8ivotinja 0kuk.. s#iku treba %okazati kako bi je svi u&eni. (a$a (e i.sredstva %ozitivno utje&e na kvantitetu. %ri u%orabi u nastavno$ %ro.ije %o$o(u ra&una#nisi$u#a..rte8a.u%otrijebiti i (a(# (e i. %redvidjeti (#ji% (e se vizua#ni$ nastavni$ sredstvi$a koristiti. >n je nije$ tako da nastavnik na te$e#ju %o%ratnog tiskanog na%utka os$i!#java i stvara svoj ko$entar.esu s%oznavanja A) T.i. i#ustra. Kod dje. ke$iji o re#jefi 5 zavi&aja. $ode#i..e. fizi.e. 8u%anije .rte8a. %ravi#na u%oraba vizua#ni. %ri#agoKavaju(i ga svoji$ u&eni. iz#eti.je#oviti$ %rikazo$  .i iz u&enikova okru8enja C stijene. %ovijesti.ije itd.1 te za i#ustra.#$i%en+i#nalna vi+&alna nastavna s.sredstava C da se %oka8u tako da i. tako da se najva8niji $ogu #ak!e uo&itiO koriste se boja i tekstura radi isti.ije C &esta u%otreba u nastaviO te$atski a#bu$i 0s%o$eni.iju odnosa  DINAMI3/A PROJE/CIJA o$ogu(ava u&eni.ija sve rjeKe se %ri$jenjuje. dijagra$i.ije dijafi#$ova i dija%ozitiva.anju geografski.ije $ogu koristiti i %ojedine %rirodnine i fotografije8 Aa !ko#sku %#o&u %ri&vr!(uju se %o$o(u $agneta &i$e se . $onta8ni 0rask#o%#jivi1 i %resje&ni o $akete $o8e$o koristiti u %o&etni$ razredi$a >Š. o Ele%ent . 0) Dv#$i%en+i#nalna vi+&alna nastavna s. >na su %osebi. 2 novije vrije$e za-va#juju(i $ogu(nosti vizua#iza. uzor. TELURIJ C %ri$jenjuje se u nastavni$ sadr8aji$a vezani$ za gibanja Ze$#je i nastanak %o$r&ina. te$e#jno %ravi#o u u%orabi vizua#ni. tekstova. ze$#jo%isne karte.  RA!I3/A SREDSTVA C $aterija#i koji %renose &injeni.$aterija#a 0karata.  RA!OS/OP C ve( grafosko%o$ o#ak!an za$ijeni#i grafosko%.ije.iju uradka u&enika.. rije&i i s#ika. %rirodne zani$#jivosti zavi&aja i5i#i = . kva#itetu.1 .s%osobnosti . ide se %re$a deta#ji$a 1 da bi se %onovno zavr!i#o s . trajnost znanja i razvitak u&eni&ki.ije .e. ekskurzije itd. bi#jke u -erbariju.e$stva   SLI/A C naj&e!(e dvodi$enziona#no sredstvo u nastavi. grafo%rojek.ija .O s obziro$ na %rikaz Ze$#je kao kug#e.svi u&eni. tab#i. ?#e$ent fi#$ je kratak i obi&no traje od " do 6 $in.i nastave za-tijevajuO %rojek.anja %ojedini. a#i i u svakodnevno$ 8ivotu: dnevni tisak. =ad s je nakon izdavanja %rozirni.%redod8bi ve#iku didakti&ku vrijednost.i dobro vidje#i . %o#aze(i od .e o!te(ena vida koristi se re#jefni g#obus. u&eni&ki &aso%isi. knjige.%odataka i odreKeni.a%strak. .

g. a %osebno dijete i $#ade8.i.ija od u%orabe sa$o jednog osjeti#a sastavni su i nedje#jiv dio nastavnog rada C tvrdnja %roiz#azi iz onoga da &ovjek.iz#azaka na teren.il% C za-tjeva %ot%unu kon. Ae bis$o ga treba#i u%otreb#javati sa$o kada radi$o orijenta.iju u&enika C treba razu$jeti. u !ko#sko$ dvori!tu i#i na terenu. donijeti v#astite zak#ju&ke.su do!#i. .  PS %rija$nik jo! uvijek i$a $anji broj !ko#a iako se u&eni.a%arati$a i dobroj %onudi s#ikovnog. '7. individua#nost u&enika do#azi do izra8aja 2) +v&'ni .il% C sta#no zaoku%#janje oka i u-a. $aterija#a na internetu.te osigurava bogatija i u&inkovitija ko$unika.e. g.esa u nje$uO osnovni %okazate#j %ro$jena u %rostoru je %okret S fi#$ C %okret. a u 8.  DIJAPROJE/TOR C sve rjeKe se koristi u nastavi. %ove(anje %ro$atranog a) nije%i .iju %a8nje .i uz nji. . .iji.ija nastave nije ni!ta novo i revo#u. osi$ ne%osrednog %ro$atranja iako je ne%osredno %ro$atranje u %rirodi najbo#ji izvor s%oznaja i najbo#ja $etoda nastavnog rada u geografiji. . njegovo $jesto je izvan u&ioni. sve vi!e.n%r.i (e obraz#o8iti svoj rad. br8e i izrazitije %ostaje vizua#an ti% vizua#no je %osta#o sastavni dio suvre$enog 8ivota i na&ina $i!#jenja %a toj &injeni.s%oznaja iz svi. za-tijeva sta#nu aktivnost od u&enika i nastavnika . stru&na vrijednostO g#azba budi raz#i&ita osobna ras%o#o8enja.. %o%ratna g#azba1O ekono$i&nost vre$ena. ostav#ja nastavniku ve(u s#obodu .drugi. suvre$ena audiovizua#na nastavna sredstva C te#evizija. a za-va#juju(i ra&una#i$a i digita#ni$ foto. to ne%osredno %ro$atranje se %onekad u nastavi $o8e i $ora za$ijeniti audiovizua#ni$ nastavni$ sredstvi$a audiovizua#iza. fi#$ dobio %re%oruku kao %ogodno nastavno sredstvo. kartografskog i dr. Te#evizija Zagreb e$itira !ko#ske e$isije1 .i s nji$ susre(u u 5.ija C %ro$atranje sastavni dio geografije.e u&eni. za-tijeva ve(i na%or i kon. %oj$ovne $re8e i#i $enta#ne $a%e. fi#$. %ostav#ja %itanja1. sv#adavanje %rostorne i vre$enske uda#jenosti. saznanja do koji. .iju. bezbrojne $ogu(nosti s$je!taja fi#$ske ka$ereO %ri#agoKavanje ve#i&ina.eO u&enik je aktivni stvara#a. . bez &ega bi znanstveni rad bio ne$ogu(.ije. ve( i %ri#iko$ svi.i doKu do novi. . jer je sve $anje dija%ozitiva koji su $ogu %rona(i na tr8i!tu.je#ovito s-va(anje geografskog %rostora 0ko$entari s%ikera.ionarno 019)/. r. 9ako se ko$%aso$ $o8e$o orijentirati i u u&ioni. 2&eni. r. treba#i bi se uz njega os%osobiti za kretanje u %rostoru.i $o(i %ratiti nji-ovu %rezenta. nedostatak C kako da se vre$enski to&no od$jeri du8ina nastavnikova ko$entara . %ojave i#i %ro.entra.i suvre$ena nastava geografije treba %uno %a8nje %osvetiti audiovizua#na nastavna sredstva na$etnu#o je suvre$eno doba geografija kao znanost i nastavni %red$et. 8iva s#ika. od 19/). &ije je %odru&je %rou&avanja %rostor C na$e(e se zak#ju&ak da je vizua#iza. to&an je sadr8aje$ i odreKen vre$eno$ . . stav#jen %red individua#ni zadatak koji treba rije!itiO nastavnikova anga8iranost 0ko$entira s#iku. a nastavni krajnje osiro$a!en $etode rada s audiovizua#ni$ sredstvi$a u nastavi geografije o$ogu(uju da u&eni.entra. 2z %rozirni. za nji-ovo %er. odgovoriti na %itanja i za%a$titi &injeni. internet C %osta#i su dio svakida!njeg 8ivota  !ILM U NASTAVI EO RA!IJE C ne%osredno %ro$atranje geografskog %rostora. videokasete.izvora.  /OMPAS C naj&e!(e koristi$o u orijenta. a %rito$ (e svi u&eni.iju.$ogu raditi u %aru i#i u sku%ina$a 0ovisno o broju u&enika i ko$%asa1. AUDIOVIZUALNA NASTAVNA SREDSTVA . da#eko je jeftinije i #ak!e %ri%re$iti odgovaraju(e 3Q3 %rezenta.i u u&ioni.i%iranje istodobno se koriste osjeti#a za vid i s#u. fi#$ s g#azbeno$ %ratnjo$ u$anjuje vizua#nu %a8nju .

a ne$a    .natukni. studijska e$isija C stru&nja.esu %roji. 2&eni. te#o%.zadataka u nastavi. $o8e %okazati %ro!#ost. $ogu(nosti te#evizije vr#o su ve#ike C va8na je njena u#oga kao sredstva za %rib#i8avanje stvarnosti koja nije dostu%na . grafikoni.#je(t#.. +un&ev sustav.je#inu .ije o fi#$u 0obraditi ne%oznate rije&i1 te i. treba u&enike %ri%re$iti C ana#iza sadr8aja %os#ije g#edanja fi#$a1 fi#$ je $ogu(e iskoristiti kao uvod u nastavni sat 0uz iz#aganje nastavnika1. o o o o o o o o o o %ru8a . ve( %okazuje sti$u#ativni fi#$ C da %okrene u&eni&ke e$o. vodi se ras%rava . a#i F'7 %rojektor nikako ne bi s$io za$ijeniti %#o&u. #2. i RA3UNALO C danas se najvi!e koriste u nastavi geografije. ve( %rikazuje deta#jeO %ridonosi . ze$#jovido$ i#i je e$isija %rijenos ne%osrednog %ro$atranja s terena .iju %a8nje individua#nost u&enika ne do#azi do izra8aja o trik.je#ovitosti gradiva faktografski fi#$ C ni8e %ri$jere neke %ojave. dijagra$i %a su nji-ovi stati&ni sadr8aji %retvoreni u fi#$sko najbo#ji fi#$ovi od 1*. i$a. sada!njost i budu(nostO %ove(ava i#i s$anjuje ve#i&inu %red$eta itd. u%ozoriti i.ese i#i %ojaveO u&eni.osnovni.rte8i.%ri$jera koji (e se #ako za%a$titi. %okazuje !to vi!e %osebno zna&ajni.je#ovit do8iv#jaj C vizua#ni i auditivni ne za-tijeva ve(i na%or i kon. so. $etodi&ari tu$a&e %rostor.u$et.i$a je na ve#iko$ %#atnu #ako %ratiti %rezenta.i$a (e$o #ak!e objasniti i %redo&iti neke a%straktne sadr8aje koji. re&eno je bitno i osnovno o jednoj %ojavi do%unski fi#$ C ne %okazuje %rostor .i odgovoriti nakon %rojek. znanje je trajno te$atski fi#$ C iz#aganje novog gradiva. isti $etodi&ki %ostu%ak vrijedi i za videokasete i '7 TV i vi$e# ili DVD C od ne%ro. za do%unu nastavnikovu iz#aganju 0da se vizua#no %otvrdi ono !to je izneseno u %redavanju.na !to trebaju obratit %a8nju. za obraKivanje nove graKe 0%ri%re$a za g#edanje fi#$a u uvodno$ dije#u C u%oznati u&enike sa sadr8aje$ fi#$a.i$a iz doku$entarni. jer $ogu nado$jestiti sva ve( s%o$enuta nastavna sredstva. .je#ovito. sintezu1 NASTAVNI i#i . osvje8enje u nastavi.i na naj#ak!i na&in usvajaju %ri#i&no s#o8ene %ro. vrije$e i k#i$a.irati %re$a %otrebi . vr#o bogati trik.%odataka u sk#adnu .i .ese.i. rje!avanje %ojedini.u 5.ije fi#$a. da %obudi zani$anje za te$uO nastavni sadr8aji u koji$a je u sredi!tu &ovjek i &uvanje %rirode i#ustrativni fi#$ C s $nogo %ri$jera %redo&uje te8e s-vat#jive %ro.e$isije C dobro izabrane fotografije. %rije g#edanja u razredu u&eni.i$a C nastavnik $ora %rije sa$ vidjeti fi#$.i %a8#jivo %rate e$isiju o ra!&#a$ba e$isije C nastavnik i$ zadaje %ojedine zadatke o uo%(avanje gradiva C sa8i$anje %ojedini./OLS/I !ILM C s%e. knji8evnu. grafikoni. osobina$a u&enika s obziro$ na dob 3rednosti fi#$a: .i su zani$#jivi 0vu#kani.jenjive va8nosti za zornu nastavu geografije . %ostaviti %itanja na koja (e u&eni.u%ozoriti na !to va#ja obratiti %ozornost na fi#$uO nakon %rojek. tj. a dje. %redo&uje bitna obi#je8ja geografski. s#u8iti na$ sa$o za %re%isivanje na%isanog teksta. svr-a C vidjeti i za%a$titi sinteti&ki fi#$ C o$ogu(ava da se #ogi&ki %ovezuje u$jetni&ki igrani fi#$ C i$a %ovijesnu.ija#no izraKen za nastavu i usk#aKen s nastavni$ %rogra$o$. treba voditi ra&una o $etodi&ki$ na%ut.ije. a iz#aganje je %ra(eno fi#$ski$ u$etko$.ije.i$a dati osnovne infor$a. bi#jni i 8ivotinjski svijet1 . te#evizijski fi#$ C aktua#nost. a#i i za do$a(u zada(u LCD *. #ogi&an s#ijed nastavnikova iz#aganja1 i za %onav#janje 0utvrKivanje.je#inu o sa$osta#ni rad u&enika .fi#$ova u&eni. . te#evizijske e$isije se $ogu sni$iti te se u nastavno$ %ro. kartogra$i siste$atski s#o8eni i #ogi&no %ovezani u jednu nastavnu . . r. dina$i&an. fi#$ %rikazati s %rekidi$a 0sa$o kod novog gradiva1 fi#$ kao uvod C fi#$ ne tu$a&i.%rostora. tektonika %#o&a.fi#$ C ugraKeni su geografski .ija#nu i#i #judsku -u$anu %orukuO istra8iva&ki interes kod u&enikaO radnja fi#$a se zane$ari.a+#vna televi+ija C televi+ijs(e e%isije C eta%e: o %ri%re$anje u&enika C nastavnik us$jerava %ozornost u&enika na najva8nije dije#ove o %ra(enje e$isije C u&eni. Aajbo#je bi bi#o da osi$ neki.ije fi#$a1.entra. za-va#juju(i isje&.15 $in.

. zbog rada s ve(i$ broje$ sudionika. u zajedni&ko$ radu s#abiji se sudioni. fronta#ni je rad najekono$i&niji . T.ira sa svi$ sudioni. '7.sudionika nastavnik ne%osredno %ou&ava zajedni&ki sve u&enike C svoju aktivnost us$jerava na .ijaN1 istodobno zajedni&ko %ou&avanje svi. stu%anj usvojenja gradiva $o8e se ustanoviti sa$o #ete(i$ %ro%itivanje$ . $etoda$a. %edago!ke $jere.r%#juje1 . e$isija itd.iju. . %reno!enje %oruka.i%#ina Aedosta. .i$a1. E5%atica .ija . O0LICI RADA U NASTAVI . statisti&ke %odatke i s#i&no.ija koja oku%#ja deta#jne %odatke o u&eni. %redava& s obziro$ na to da istodobno ko$uni. za%ostav#janje individua#ni. te %odatak o &#anovi$a nastavnikove obite#ji. najkra(i %ut do s%oznaja . ko#ektivni1 ob#ik nastavnog rada nastavni.i u&enika 0dr8av#janstvo. !RONTALNI O0LI/ RADA .i fronta#nog rada: .ije#i razred C svi u&eni.i$a osigurava istodobno $otrenje. $ediji$a.nekog du#jeg teksta 0ako ga koristi$o u &e#no$ radu s u&eni.i$a. koji za%ravo ne %ostoji. %a ona ne zadovo#java %otrebe ni $ogu(nosti nat%rosje&ni. ne uva8ava se %ret-odna %ri%re$#jenost i iskustva u&enika . ne vodi se ra&una o s%oznajni$ i drugi$ $ogu(nosti$a u&enika . ne us%ostav#jaju se interak.ije su %ovezane s . utvrKivanje znanja i razvitak nji-ovi.i se na#aze o.i. te-no#ogijo$ i dr.i$a. F'7 i ra&una#o osobito su dobri za %rezenta.i$a.iona#ni na&in u&enja . !ko#i. a#i i osobni %oda. u nastavi se naj&e!(e %ri$jenjuje fronta#ni 0zajedni&ki. . .esi$a u&enja i nastave interak.r#o deta#jna a%#ika. obrazovni$ %rogra$i$a i dje#atni. u&enik stav#jen u %asivnu %ozi. zbog ekono$i&nosti se i danas zadr8ao kao naj&e!(i nastavni ob#ik rada svi$ u&eni. . sadr8aji$a. %redavanje se ne $o8e indiviua#izirati. %redava& se vi!e u$ara 0is. i$a %reg#ed i zna %rate #i ga svi jednako . 2 e.jene.i %oti&u na intenzivniji rita$ rada .e%tivno usvajanje znanja . u nastavi 3rednosti: .ijski odnosi iz$eKu u&enika C do$inantna je jednos$jerna ko$unika. %ri#agoditi raz#i&iti$ individua#nosti$a s#u!ate#ja . ra. jedinstvena baza %odataka o !ko#stvu u rvatskoj. dijagra$e.iona#noj !ko#i.iju i re. jer istovre$eno svi u&eni. 2 s#u&aju nastavnika tra8e se i ku(na adresa.i na#aze se s jedni is%red drugi.i$a u&enja i nji-ova je aktivnost us$jerena na nastavnika nastavnik je u izravnoj vezi s nastavni$ sadr8aji$a i u&eni.u&enika. BMB:1.iju i#i obraz#o8enja uz te$atske karte.s%osobnosti naj%ogodnija %ri$jena fronta#nog rada je u na uvodni$ sati$a rronta#ni rad je %osebno %ogodan za kori!tenje fi#$a.ija . sustavno %onav#janje. adresa za vrije$e godi!njeg od$ora. a uo%(e je ne $ogu %ratiti oni koji za ti$ %rosjeko$ zaostaju . izostan.0Lfronta#na %ozi. . %rivre$ena adresa.osobina u&enika C nastava se %ri#agoKava %rosje&no$ u&eniku.i#jevi$a i zada. tj.i na#aze se %red isti$ . .i $ogu %ratiti sadr8aj i aktivno sudje#ovati u ras%ravi. EO RA!IJE $eKusobni odnosi sudionika u %ro. .i$a C on je %osrednik iz$eKu nastavnog sadr8aja i u&enika iako je takav ob#ik rada %rev#adavao u tradi.Mati. rad za%o&inje i zavr!ava u isto vije$e za sve . $ogu(nost izbora i u%rav#janja %rijenoso$ i %rotoko$ infor$a. razvija se ko#ektivna radna dis.i#jevi$a. . vikend adresa. ko$%ara.i i u&eni.

i rje!avaju sa$osta#no iste zadatke. +#abosti se $ogu %rev#adati davanje$ ini. Aastavnik se trudi da u&eni. ograni&avanje ko$unika. a us%je. do svakog rje!enja do#azi se sa$osta#no. sa$osta#an rad $o8e biti: INDIVIDUALNI RAD C svaki u&enik radi sa$osta#no . on zadaje zadatke.i$a.ije s osta#i$ u&eni. ve( sa$o %ovre$eno s %redava&e$ 0radi dodatniu%uta i#i nadzora1 .a$a dva u&enika zajedni&ki obraKuju jedan %rob#e$ . a#i je ne $o8e %ri$iti od svi. nadzire rad.i$a.i$a iste dobi i istog razreda 3rednosti individua#nog rada: .nastavni.individua#an rad je te8ak.in$ivi$&ali+i. %ri#agoKeni $ogu(nosti$a i %otreba$a svakog u&enikaO individua#an rad %ostaje individua#iziran kada svaki u&enik rje!ava zadatak koji odgovara njegovi$ s%osobnosti$a.i C svi u&eni. sa$osta#nosti. u koje$ u&enik sa$osta#no obav#ja odreKeni zadatak .ani #2li( .ovisi sa$o o zauzi$anju svakog %ojedin.razvijanje s%osobnosti.irani zada. %rovjerava %ostignute rezu#tate i ujedno %ou&ava + obziro$ na broj sudionika.iju svi$ u&eni. %a je $anje efikasan za usvajanje novog nastavnog sadr8aja RAD U PAROVIMA <*a. a u&eni.i$a. jer su takvi zada.e u kojoj nastavnik %redaje. a %rete!ki za u&enike s is%od%rosje&ni$ s%osobnosti$a.u&enik je u izravnoj vezi s nastavni$ sadr8aje$ i didakti&ki$ sredstvo$ .i s#u!aju.ija o %odje#a nastavni.i %re#agani za u&enike s nat%rosje&ni$.i su stav#jeni u izravan odnos %re$a nastavno$ sadr8aju %redava& nije %ot%uno isk#ju&en.ije iz$eKu nastavnika i u&enika.dobiveni zadatak $ora se sa$osta#no rje!avati.%redava& ko$uni. %ojedina&ni rad u&enika bez raz$jene infor$a. !to u u&enika ob#ikuje %si-o#ogiju gotovanstva.i$a da ostvaruju $eKusobnu interak. a#i ne osigurava %ri#agoKavanje nastave i u&enja svako$ u&eniku .tne.ira sa svaki$ sudioniko$ %osebno . $otivira. jer nastavnik $o8e %os#ati infor$a.. a %ri$jenjuje se za usvajanje te$e#jni.irani zada.#isti(a o sa$osta#an rad u&enika uz nadzor nastavnika o izvje!(e u&enika o uraKeno$ o zavr!ni rad C %rovjera u&inkovitosti rada Aedosta.a$a C rad koji je %ri#agoKen svako$ %ojedino$ u&enikuO za-tjevi za individua#izirani$ rado$ %roiz#aze iz raz#ika koje %ostoje $eKu u&eni.i: .ijativa u&eni. %re%oru&uje izvore.i.a. o raznovrsni C diferen.s(i #2li( . zatvaranje u sebe .ja&anje individua#nosti .u&enika sta#no$ %ri$jeno$ ob#ikuje se ozra&je %redavaoni.individua#ni rad o$ogu(ava. .ijuM SAMOSTALAN RAD sudioni.sa$osta#ni.e i s#u!aoni. te$%u i na&inu rada Metodi&ki %ostu%ak %ri %ri$jeni individua#nog rada obu-va(a: o %ri%re$anje u&enika sa sa$osta#an rad C $otiva.ne$a ko$unika. %reraKeno.otuKivanje od rada kad se naiKe na %ote!ko(e. %a je ve(a ko#i&ina usvojenog sadr8aja .i dobiju sve gotovo. sa$o%uzdanja i stvara#a!tva .sadr8ajaO on nije sti$u#ativan.ija $eKu u&eni.rste individua#nog rada: o istovrsni C nediferen.

i$a. %ri &e$u se natje.i$a 0%onekad interven.i rada u %arovi$a: .- %rik#adan je ne sa$o u organiza. suraKuju.i u %aru tra8e rje!enje i#i svaki radi sa$osta#no.i$a u sv#adavanju odreKenite!ko(aO tijeko$ rada u sku%ina$a va8no je da u&eni. u&eni. a#i i %ostignu(e drugog u&enika %ri sastav#janju %arova u&enika uva8avaju se raz#i&ti stavovi: $jesto sjedenja. a#i se unutar svake obav#ja %odje#a rada %re$a s#o8enosti zadataka1 o raznovrsni C diferen.a$ . a zati$ zajedni&ki ras%rav#jaju o obav#jeni$ zada. .nastavnikovo ote8ano %ra(enje rada svi. zajedni&ki su odgovorni za u&inak svog rada u&enike u taj ob#ik rada va#ja uvesti %ostu%no i sustavno u&eni. . bo#ji u&enik %o$a8e s#abije$ u stje. • g#avni dio C rad u sku%ina$a C nastavnik sa$o %o$a8e u&eni. zadavanje dodatni. . . %ra(enju teksta i u ostvarivanju zadataka u&enik se os%osob#java da svoj rad us%oreKuje s rado$ drugog u&enika.i se konzu#tiraju.zadataka: o istovrsni C nediferen.a. 3o8e#jno je da sve sku%ine i$aju iste zadatke. s#obodan izbor %ojedin. dogovore se o radu. u%oznaje se %rogra$ rada.e i#i te$e1 o rad u .ograni&ena suradnja na sa$o dva u&enika .irani rad u sku%ina$a 0sve sku%ine obav#jaju isti zadatak. kriti&ka ras%rava i nastavnikovo uo%(avanje rada 0dodatna tu$a&enja. dio nastavne jedini.zadataka: svi %arovi rade isti zadatak svaki %ar radi %oseban zadatak sku%ina %arova radi na isto$ zadatku Aastavni rad u koje$ se radi u %arovi$a obu-va(a: o %ri%re$anje u&enika o u%oznavanje s u%uta$a za rad o rad %arova na rje!avanju zadataka o izvje!(e %arova o uraKeno$ o zavr!ni rad C %rovjera u&inkovitosti rada Aedosta.&*ni . da %a8#jivo s#u!a svog sugovornika. da se brzo od#u&i u sv#adavanju te!ko(a u&eni. u %redviKeno$ vre$enu iz$jenjuju zadatke.i u %aru udru8uju svoje znanje i s%osobnosti.ate#ji $eKusobno %o$a8u ob#ikovanje sku%ine treba %re%ustiti sudioni.%arova RAD U S/UPINAMA < ).1 .rste rada u %aru %re$a s%osobnosti u&enika: o instruktivni rad u %aru . dogovor u&enika. do%unjavanje izvje!(a.iji nastave ve( i za rje!avanje do$a(i.rste o o o rada u %aru %re$a vrsti radni.zadataka i s#.anju i %rovjeranju znanja o zajedni&ki rad u %aru .natje.irani rad u sku%ina$a 0svaka sku%ina dobiva %osebni zadatak. razvija se sa$osta#nost i koo%erativnost $eKu u&eni.ija %redava&a1 zadatke va#ja una%rijed na%isati na nastavni$ #isti(i$a i %odije#iti svako$ sudioniku. sve dok svaka sku%ina ne uradi sve zadatke ?ta%e rada u sku%ina$a: • uvod C dogovor i %ri%re$a za rad C zajedni&ki je za sve u&enike. %o$a8u u %riku%#janju izvora. jer se tada razvja du. zajedno %onav#jaju.i rada.ija#no sazrijevanje. %riku%e odgovaraju(e %odatke.i obave %odje#u rada unutar sku%ine.ob#ika rada u suvre$eno$ dru!tvu us%ostav#ja se natje.zadataka o$ogu(ava so. vode bi#je!ke. te$e#ji se na zajedni&ki rad " do / u&enika na rje!avanju odreKeni.i$a i %red#a8u rje!enje .$ogu(a %ojava su%arni!tva i izbijanje sukoba .ik#usi$a C sku%ine rade na raz#i&iti$ zada. zadaju zada.zadataka kod ku(e sugovorni.i$a os%osob#javanje u&enika za s#o8en vid zajedni&ki. !ko#ski us%je-.ate#jski du-.rste radni. %ri%re$aju izvori znanja itd.ija .i %ostignu(e. for$iraju sku%ine. .anja i %ove(ava $otiva. u&eni&ke s%osobnosti. osobine u&enika itd. . od#u&uje o na&inu rada.i $ogu razvijati odgovornost za svoj us%je. %rovedu ras%ravu i %ri%re$e izvje!(e sku%ine • zavr!ni dio C uo%(avanje C sku%no izvje!(e.

i#jeva i sadr8aja u&enja.&esta #utanja sudionika.izvora znanja .$ora %ostojati s%re$nost. nedostaje i$ izravno voKenje %redava&a .esa u&enja i njegovi.o$ogu(ava ve(u fizi&ku %okret#jivost.%otrebna odgovaraju(a o%re$a za %rakti&an rad u&enika. !to je za %redava&a osvje8enje u odnosu na fronta#ni rad Aedosta.rad u sku%ina$a za-tijeva suvre$enu razrednu u&ioni.a#i i s%re$nost i s%retnost nastavnika da osigura $aterija#ne %reduvjete za takav rad TIMS/I O0LI/ RADA . &iji$ se rezu#tati$a rada koriste s#abiji u&eni.zajedni&ka anga8iranost nastavnika i u&enika u %#aniranju .u sta#ni$ u&eni&ki$ sku%ina$a do$iniraju bo#ji u&eni. ostvaruju i kriti&ki kontro#iraju te vrednuju . !to uzrokuje nji-ovu %asiviza. $nogo raz#i&iti.iju u radu . stav#jeni u izravni odnos s nastavni$ sadr8aje$ .esa u&enja .i#ja ti$skog rada .iji %ro. znanje i s%osobnost svakog &#ana ti$a da %re$a svoji$ $ogu(nosti$a i u#ozi do%rinese ostvarenju zajedni&kog .u s na$je!taje$ koji se brzo $o8e %ri#agoditi radu u sku%ina$a .je#oku%ni tijek %ro.dugi uvodni dio i ve#ik utro!ak nastavnog vre$ena.ija#na for$a u kojoj ti$ nastavnika i u&enika zajedni&ki %#aniraju.i rada u sku%ina$a .&#anovi ti$a $ogu biti ravno%ravni i#i u -ijerar-ijsko$ odnosu .i#jeve ti$a us%ostavite odnose stvorite sustav u%rav#janja otkrijte osobne i#i skrivene %riritete na%ravite javnu tab#i.i. %a ti$ ob#iko$ rada treba obraditi va8ne nastavne sadr8aje .iti i &*.3rednosti rada u sku%ina$a .ti$ski rad za-tjeva f#eksibi#an ras%ored vre$ena /a(# stv#.&esto se ne za%a8a i ne raz#ikuje bitno od nebitnog i rad je $anje ekono$i&an .nosite#j nastavnog rada su u&eni.rezu#tata .i.-orizonta#no i vertika#no %ovezivanje u ti$sko$ radu .i.u rezu#tata o%ustite se i igrajte zajedno .%oti&e se aktivnost sudionika te se razvijaju radne s%osobnosti . %rovoKenju i eva#ua.koo%erativna so.s#o8enost ustrojavanja rada u sku%ina$a .avljati ti%#vi%a vis#(#) &'in(a %a8#jivo %#anirajte sastav ti$a o$ogu(ite &#anovi$a ti$a da se %ove8u naKite vodite#je ti$a razvijte ti$ski duodredite .us%ostav#ja se $eKusobna suradnja sudionika i ob#ik ko#ektivnog rada .

iona#ni razvoj.a u8ivaju u igri.e $o8e dovesti i do de%resije. u&e i stvaraju o u igri u&enik najbo#je i naj#ak!e u&i. kori!tenje igara u nastavno$ %ro.ija i izna#a8enje$ odgovaraju(i. e$o. 9gre se $ogu koristiti %ri: o %onav#janju o usvajanju raz#i&iti. Aastavni. a izuzetno je va8no %ri#agoKavanje igre %ojedini$ u&eni. Znanje ste&eno kroz igru je trajnije od znanja ste&enog na neki drugi na&in.e$n#sti i). a %ozitivno ras%o#o8enje %renosi se i na u&enje.situa.$otivira za sudje#ovanje. a nedostatak s#obodnog vre$ena i u8urban na&in 8ivota izvor je stresa.entra.i$a.e ne vo#i !ko#u nije to !to je rad %rete8ak.a & nastavi (I RA JE E!I/ASAN O0LI/ U3ENJA) =az#og zbog kojeg ve(ina dje.ija#ni.u iz de%ri$irani. 2&enje kroz igru $nogo je efikasnije od sa$og iz#aganja nastavnika. 7je. u&i %ro$atrati. P.vje!tina.sredina i#i onu koja i$aju neke druge %ote!ko(e MeKuti$. dok (e igra %ri#agoKena bo#ji$ u&eni.so.esu za-tijeva ve#ik anga8$an nastavnika.e u igri ve(a je nego u drugo$ ob#iku u&enja o u igri se dje. nego jer i$ je dosadan.i kognitivni. u koji$a se dje#o$i&no i#i %ot%uno sukob#javaju interesi naj$anje dva %rotivnika 0iz$eKu sudionika u igri1 I). 7je.TEORIJA I RE o%isivanje konf#iktni. igra je osnovna $etoda i osnovno sredstvo za usvajanje rije&i i %oj$ova. a kod $noge dje. razvijaju s%osobnosti i vje!tine. dje.ijeniti ko#iko (e vre$ena igra trajati. a#i je %ojedini$ is%itivanji$a ustanov#jeno da je igra i%ak dje#otvornija o nau&ene sadr8aje dje.i$a biti %rete!ka s#abiji$ u&eni. 9gra je u&eni. raz$i!#jati i zak#ju&uje o igra %o$a8e djetetu da se osa$osta#i i stekne sa$o%ouzdanje o e$o.igara.$ode#a za nji-ovo rje!avanje ono !to raz#ikuje igre od ne.iona#ni stav u&enika %re$a igri je %ozitivniji nego %re$a Pozbi#jno$P u&enju o aktivnost dje. sti&e %rva iskustva.jeno iskustvo. i$a zadatak %rona#a8enja rje!enja u situa.uzrasta i raz#i&iti.ije %ozitivno uti&u na osje(aj kontro#e oko#ine i v#astite sudbine.ija#ni-. 9gra je zdrava i %redstav#ja te$e#j za %o$o( u usvajanju so.novi. jer u&enik tako $o8e ste(i drago. tjeskobe.ije. !to i. zada. a#i i kao %o$o( u no!enju sa streso$. interes. treba %ro.i$a unutar razrednog odje#a.a otkrivaju svoje $ogu(nosti.iona#ni. nije ozbi#jnost i#i neozbi#jnost situa.iju %a8nje o dje.i$a najzabavniji ob#ik u&enja. a da ne %ostane dosadna.i$a.sadr8aja o uvje8bavanju i#i o kao uvod u novo gradivo Mogu o o o se koristiti za: individua#an rad rad u %arovi$a i#i gru%ni rad .s%osobnosti.a $anje u$araju nego %ri ozbi#jno$ radu o igra %oti&e $a!tu i kreativnost.iju.a %odjednako je u igri kao i %ri kori!tenju teksta i#i iz#aganja.i je svojstvena igra i b#iska je nji-ovoj naravi i uzrastu te je zato treba na %ozitivan na&in iskoristiti i us$jeriti na u&enje. te u&enje &ini zani$#jiviji$ nego drugi na&in rada o u&enje i %a$(enje &injeni. Eko krene$o od najranijeg uzrasta djeteta. izaziva ve(u %a8nju. te je oni jednostavno ne(e $o(i %ratiti. 9gra %ri#agoKena s#abiji$ i %rosje&ni$ u&eni. %asivnosti u&enika i ozbi#jnoj at$osferi. Kako bi igra bi#a !to dina$i&nija.i$a &esto (e biti %re#agana i nezani$#jiva bo#ji$ u&eni. !to na drugi na&in nije $ogu(e o igre se $ogu %ri$ijeniti s u&eni.i ne bi treba#i biti %redugi.e kao ob#ika u&enja: o #ako je %osti(i najve(u $ogu(u kon. 7a bi se igre svr-ovito koristi#e najva8nije je u%oznati u&eni&ke %otrebe.a du8e %a$te i #ak!e %ri$jenjuju ono !to nau&e u igri o igre si$u#a. 9gra treba biti %ri#agoKena dobi i inte#ektua#ni$ s%osobnosti$a u&enika. %ove(ava $otiva.ija$a konkuren. =az#i&ite igre !tite djetetov e$o. a#i se %okaza#o da su %osebno korisne za dje.u koja se ne $ogu iskazivati.i $oraju znati za!to uvode neku igru u nastavu i !to 8e#e to$ igro$ %osti(i.ije i s#.i$a raz#i&iti.

i$a treba %redstaviti kroz igu i natje. 2-vatite se jedni za druge i na%ravite v#aki( koji (e %ro#aziti kroz tune#.i$a bar %redstave kao igra. a !to vi!e %itanji$a navoditi u&enike na saznavanje i raz$i!#janje. is%robavanje raz#i&iti. 9zaKite izvan k#u%a i %oka8ite $i kako ze$#joradni.1* $inuta %rekine nji-ov rad i u$jesto toga s u&eni. da ka8u &i$e se nji-ovi rodite#ji bave i s#. >rganiziranje natje. da se $a#o i %rovoza$o.aj u&ite#ji$a da na kreativan na&in u&enike %otaknu na razgovor o zani$anji$a u uvodno$ dije#u sata.a za re#aksa.. u&ite#ji.e %oznaje $noga zani$anja %a nji-ovo znanje sa$o treba utvrditi i $a#o %ro!iriti. svi se trebate vratiti na svoja $jestaM >nda s u&eni. E sada za$is#ite da radite u rudniku i ta$o ne!to ko%ateM Tko ta$o radi i !ta se sve $o8e na(i u rudni. Zna$o da ve(ina dje.i$a< 7obro.a. 3onekad je dovo#jno sa$o re(i u&eni.i!e od 1* *** sati igranja videoigara. Ti$e se u&eni. Kasnije se sa u&eni.e. koja $o8e biti direktno vezana za nastavnu jedini. da je o%a#a kon.!est vje8bi.i.i dana!nji.nastavni#isti(a za individua#ni.i$a da da#je kreiraju.i obraKuju ze$#ju. za$is#ite sada da se na#azite na ve#ikoj %o#ju. s%osobnost izra8avanja osje(aja. Ko%aju(i tako. 7je.a dana!nji..rezu#tata. Aaravno da i$a sadr8aja koji se kroz igru ne $ogu objasniti i %renijeti u&eni. u&e i. u&ite#ji. 0Eko nitko od dje. 2&ite#j (e na satu biti $aKioni&ar i %otezi$a &arobnog !ta%i(a %retvarati u&enike u osobe koje se bave raz#i&iti$ zani$anji$a: 7je. 2 ovu igru se $o8e uba. raz$i!#janje o odreKeni$ konf#iktni$ situa. 7je.ije u&enika koji takve a#ate koriste od ranog djetinjstva.ije u&enika. didakti&kog $aterija#a i s#. zani$#jivi$ %ri$jeri$a i s#. itd.u. a sada dok $a-ne$ ovi$ !ta%i(e$ tri %uta.. +a$o u s#u&aju da nitko od u&enika ne zna odgovoriti na %itanje. %oti&e u&enike na ak. a rodite#ji$a da na s#i&an na&in %ro!iruju znanja svoje dje.i aktiviraju. 9ako ovaj ob#ik rada iziskuje dosta str%#jenja nastavnika.%oruka C i to %rije nego !to $#adi di%#o$iraju. uzrastu i s%osobnosti$a.. nije na od$et da na 5. jer se stvori zbrka u razredu.ati.i razgovaraju u gru%a$a i tako o$etaju rad drugi-. Aastavni. a i ne $ora o !to $anje iz#agati. Tje#esne aktivnosti tijeko$ u&enja uvijek %os%je!uju rad.i rade na %osjedi$a1.o$ i s#.novi$ %oj$ovi$a i 8ivotni$ iskustvi$a. i%ak on osvje8ava nastavu i &ini je interesantnijo$ o u nastavi koristiti !to vi!e nastavni.7a bi svoju nastavu u&inio !to zani$#jivijo$. +adr8aj treba %ri#agoditi u&eni&ki$ interesi$a. digita#ne %rido!#i. .anja $eKu redovi$a u %ozitivnoj at$osferi. $o8e %os#u8iti kao %oti. =ije& je o obradi novog gradiva. istakne njegove %rednosti i eventua#ne %ote!ko(e u bav#jenju ti$e. ?vo i jednog %ri$jera iz %rakse. kojo$ se %ove(ava zani$anje u&enika za tu te$u i#i kao dodatnu aktivnost i#i za %ove(anje $otiva.i $ogu dati uvod u novu te$u u&enja. s#abiji u&eni.i obratiti da i$ %o$ogne u s#u&aju da su se $nogo %ovrijedi#i< ajde$o jo! $a#o ko%ati. dok s$o jo! uvijek u ovo$ %o#o8aju. nastavnik bi trebao: o na %o&etku svakog sata $otivirati za rad u&enike neko$ zagonetko$. 2 &#anku DD7igita#ni uroKeni. dobro. de$onstra.ijo$. vi!e od )** *** %ri$#jeni.i !areni. onda nastavnik u %ot%unosti iz#a8e #ek.%red te#evizoro$.o.e: =az$i!#jaju #i doista druga&ije<DD govori se da se dje. u&eni.$ai#ovaO vi!e od 1* *** sati razgovora na $obite#O vi!e od )* *** sati %rovedeni.i %ri$jeno$ igara za u&enje efikasno do%iru do nove genera.. bez $eKusobnog vrijeKanja.e so. a#i je bitno da se u&eni.i$a. %odije#iti i$ zadatke koje trebaju rije!iti.ija.o$.entra.a i$ treba %okazati !ta sve ze$#joradni. PROJE/T U NASTAVI . Koga (ete tra8iti da va$ to %o%ravi< E ko$e (e se ze$#joradni.i nabroje jo! neka zani$anja. >stav#ja$o nastavni. 2&enje kroz digita#ne igre $o8e biti nado%una %redavanju u u&ioni. o usvajanje nastavnog gradiva.i$a da (e se taj sat igrati. o ras%orediv!i u&enike u gru%e.ija$a. To su DDdigita#no uroKeniDD u&eni.i$a $o8e organizirati gru%ni rad. suo&avanje s izazovo$ i %ostizanje bo#ji. To iz#aganje treba biti %o%ra(eno i#ustra.sredstava i !to vi!e zani$#jivi.iju.iti jo! $nogo zani$anja.u#oga. %oti&u na rad. %a da oni budu vi!e $otivirani za rad. a ne da (e to u&iti.e.i u$ori#i tijeko$ sata. %og#edano vi!e od 5** *** %ro$id8beni. a i nastava je zani$#jivija i dina$i&nija.e.a se vo#e natje.anje. u&eni. Tko vozi v#ak< >d#i&no. %et..iju o kada nastavnik %ri$jeti da su se u&eni. otkriva#i. a#i i individua#izirani rad.i$a.iju. Zani$anja #judi.ija#iziraju na druga&iji na&in od svoji. %rotezanje i o%u!tanje $i!i(a.i.ija$a. %ita#i.u &itanju knjiga. Te 5 *** sati %rovedeni.. eks%eri$entiranja i %ro$atranja rezu#tata istog.a vo#e gru%ni rad.i se $anje uk#ju&uju u rad gru%e i s#.i$a ot%jeva neko#iko %jes$i. 2&eni.rodite#ja. +vaka od gru%a (e dobiti zadatak da %redstavi neko zani$anje.i odas#ani. %ovrijedi#i su se i %ri to$ %odera#i odje(u i obu(u.i$a kori!tenje igara za u&enje $o8e %redstav#jati u&enje i zabavu. Kroz igru nastavni.e ne zna..a treba %onoviti koja su sva zani$anja s%o$inja#i tijeko$ igre i da u&eni.

i$a te$e#jna ko$%onenta %rojektno u&enje %o$a8e u&eni. otvorenost %re$a %rob#e$ski$ situa. u%rav#janje vre$eno$.esa u&enja.a. %rev#adavaju tradi.eta%a rada sa$osta#no %#aniranje. %riku%#janje %odataka. %isanje i ra&unanje1 i vje!tine digita#nog doba 0ti$ski rad.#je(tna %et#$a C rad ti$a u&enika na s#o8enije$ %rob#e$u.iona#no i #ak!e dovodi do razine %ri$jenjivosti u svakodnevni$ situa.sati1.ija. u %ravi#u uk#ju&uje rad vi!e #judi.i%#ino$ %ovezanost %rojekata s %ri$jeno$ u stvarno$ 8ivotu &ini u&enike $otiviraniji$a %rojektno u&enje razvija sa$osta#nost u&enika u&enika u %rojektnoj nastavi: o o o 2#oga T T davanje ini.iju .razvijanje s%osobnosti za ti$ski rad . rok za zavr!etak. Za svaki je %rojekt va8no da i$a . %artnerski odnos u&enika i u&ite#ja.i$a iz rea#nog 8ivota. dio nakon nastave.ija. a i%ak u&eniku zani$#jive na&ine. tj.razvijanje s%osobnosti %#aniranja . CILJEVI PROJE/TNE NASTAVE . na.a#ata1.integriranje zajedni&ki dobiveni. %ijenja%# %et#$e .i#j i rezu#tira %roizvodo$.a7ivanje C u&eni.ra&una#na si$u#a.iju. $anji$ broje$ izostanaka s nastave i s $anje %rob#e$a s dis. $etode ti$skoga rada ⋅ %oti.razvijanje s%osobnosti dono!enja od#uka .ati %rirodni nagon djeteta za u&enje$ 0njegove sk#onosti istra8ivanju.a i znanstveni na&in raz$i!#janja.ijo$ vje!tina u&eni. %oti&e usvajanje novi. suradni&ko$ istra8ivanju raz#ikuje se od istra8iva&kog u%ravo zato !to je suradnja $eKu u&eni. sintetiziranje infor$a. + takvo$ ko$bina.sudionika.#je(t9 Je. Mo8e se izraditi u sk#o%u redovite nastave jednog %red$eta i#i vi!e %red$eta 0ti$sko %ou&avanje. 2&eni&ki se %rojekt u %ravi#u %rote8e na vi!e dana 0dio %os#ova obav#ja se kod ku(e. %odrazu$ijeva s#o8eniji zadatak 0koji se raz#a8e na jednostavnije1.i i $etode nastave SUVREMENA NASTAVA C uk#ju&uje orijentiranost u&eniku. 3rojektni zadatak $o8e biti individua#an i#i ti$ski. &esto b#isko$ rea#no$ svijetu o o o o $etoda %ou&avanja u kojoj se u&eni.i%#inarnosti1. %ri &e$u suraKuje vi!e u&ite#ja u ostvarivanju interdis.iju svi.ijative za rad.i anga8iraju u kontinuirano$.i %ostaju u%rav#ja&i$a %ro. usvojeno otkrivanje$. izno!enje ideja i rje!avanje %rob#e$a .iona#ni ob#i.$isaoni %okus . a vode i. Znanje.1 %#an.i %rou&avaju stvarnost o si%&lacija C kad je ne$ogu(e %rou&avati stvarnu situa. rje!avanje %rob#e$a.uviKanje nu8nosti i svr-ovitosti %odje#e rada .%rob#e$a za-tjeva od u&enika i funda$enta#ne vje!tine 0&itanje.iji s bo#ji$ is%itni$ rezu#tati$a. na$jera. $etode i ob#ike %ou&avanja P.razvijanje sa$osta#nosti i odgovornosti u radu . ski. je funk. Za-t# *.igra . %odrazu$ijeva suradnju i koordina. i$a odreKeno trajanje.ija$a i zadat. %rojektno u&enje u %ozitivnoj je kore#a.rt.a$a= ?ks%eri$ent i#i %rojekt koji u&eni. kore#a.#je(t: 0#at.ija o *.ija$a.ije $eKu %red$eti$a.razvijanje kriti&koga odnosa %re$a v#astito$e i tuKe$ radu .i$a u razvijanju vje!tina va8ni. %ostu%ke.&injeni. 2&eni&ki je %rojekt idea#no ko$binirati s izvanu&ioni&ko$ nastavo$. kori!tenje visokote-no#o!ki.rezu#tata Metode u&enja otkrivanje$ o ist. igri i s$ije-u1 ⋅ %rona(i svr-ovite.i %rovode. dio tijeko$ nastavni. stvaranje ko$%eten. 3re%oru&uje se ostvarivati u&eni&ke %rojekte i tijeko$ redovite nastave 0M9A9 3=>B?KT9 na dvosati$a1.u&ite#ji. %red#aganje tijeka rada i $ijenjanje %ojedini.TRADICIONALNA NASTAVA C ograni&ena nastavni$ %#ano$ i %rogra$o$ te us$jerena na njegovu rea#iza.u dru!tvu znanja u koje$ je nag#asak na kori!tenju te-no#ogije rje!avanje s#o8eni.

>rganiza. .i$a u izradi %rojekata %oti&u so.EABE 3=>B?KTE *. a nakon toga se *#stavlja "i*#te+a i#i znanstvena %ret%ostavka. te%e ili *.ije. a !to $o8e$o saznati< ".i(a+ivanje i inte.rta$a1 treba#o izg#edati. kakav bi instru$entarij trebao C je #i to rea#no izvod#jivo. s$ije$o #i zak#ju&ivati o $eKuodnosu neki.eti. doku$entiranje 5.bi#je8iti.jene %odatke i dokaze na koji$a (e$o te$e#jiti svoj zak#ju&ak.anje . doku$entiranje. 3#an istra8ivanja: !to5 kako5 gdje5 kada< 6.as*. ar-ivirati. koju (e$o istra8ivanje$ %otvrditi i#i ne.?7BE 3=>B?KTE 0%rovedba %#ana kroz %ostav#jene zadatake1 ". C8 P.na!i.ija#nu koo%erativnost. %rikazati1 B8 O. a treba na$.ija rada ?8 I+2#. a %ret%ostav#ja$o i $og#i na(i odgovor uz %rovedbu $a#oga istra8ivanja. @8 . Konstatirati !to ne zna$o.jene vrednovanje rezu#tata rada GEZ? =?EF9ZE'9B? 59+T=EH9.anje u&enika na sa$osta#ni rad i stvara#a&ko izra8avanje %o$o( u&eni.EAB? IZRADA U3ENI3/O PROJE/TA > /ORACI 1. $etode rada.a7ivanja: -t#< (a(#< )$je< (a$a9 9zraKuje se %#an istra8ivanja: $aterija# i %ribor s koji$ radi$o. %ri%re$a %rojekta i odreKivanje .#ve$2a C %riku%#janje %odataka. GEZE C 3rezenta. 3=?7+TE.T T sa$osta#an rad na %rojektu vrednovanje rezu#tata rada 2#oga nastavnika u %rojektnoj nastavi: T T T T T %oti. ne UfriziratiL. i gdje bis$o to $og#i %rona(i.%odataka 0bitno je ne Unav#a&itiL.t# # t#%e ve6 +na%#1 a -t# %#7e%# sa+nati9 Znanje sa$o treba obnoviti. 9zbor te$e i#i %rob#e$a ). Zak#ju&. osigurati. s#ijedi$o svoj %#anO va8no je uredno voditi bi#je!ke. ne %odrazu$ijevati ne!to1< D8 Za(lj&'ci .*. GEZE C =ad u gru%a$a C 9Z. GEZE C 3ostav#janje %rob#e$a ).FBEAB? 5. %otakni$o u&enike na Uo#uju idejaL 0brainstor$ing1. vrije$e i dina$ika. 3ovede se .ija .i treba#i biti sta#ni1< ⋅ Mo8e #i se zak#ju&ak izvesti ba! iz ti.& *itanje na koje bi 8e#je#i.ija i %rovedba C %riku%#janje %odataka. $jesto i rokovi.#2le%a 3rvo %ostav#ja$o te%ats(i #(vi.i 4. kako (e$o i. 3rikazivanje i inter%retiranje rezu#tata /. %ri$ijeniti i aktua#izirati.&i$benika 0ako %ro$atra$o kretanje jednog %ara$etra u funk.rezu#tata 6. 3rezenta. %riku%#janje %odataka.iji drugog.)ani+acija i *. A8 Plan ist. GEZE C ?va#ua. Što o to$e ve( zna$o.e+&ltata Koja %itanja treba$o sebi u ovoj fazi %ostaviti< ⋅ 9$a$o #i dovo#jno %odataka za izvoKenje zak#ju&ka< ⋅ Eko i$a$o vi!e &i$benika koji utje&u na rezu#tate.ija . %aziti na drago.=?7A>. U'enici #$a2i. 0%#anirati: u koje$ (e biti ob#iku. GEZE C 9ntegriranje radni.i#jeva i svr-e %rojekta 1. osta#i bi re#evantni &i$beni. GEZE C ana#iza %ostoje(e situa. savjetuju u&enike i us$jeravaju i$otiviranje u&enika i u%oznavanje u&enika s $etoda$a sa$o%ro. 0u %odru&ju interesa u&enika1.ava o to$e kako bi istra8ivanje 0u grubi$ .

?. %odje#u u gru%e. stru&ni suradnik i#i ravnate#j1 . E8 P. >dgovoran je za organiza.e i0i $tje.jenite#ji.9AE=.B?+T9T?FB V NASTAVNE METODE G na'in .jenjivati i sebe i osta#e &#anove ti$a1...o$ti va8nost ko$biniranja raz#i&iti.%o$o(ni.!e $po$o. Bitna od#ika znanstvenog na&ina raz$i!#janja je o%rez u izvoKenju zak#ju&aka. %rakti&an rad. 3osebno se $o8e o. A>. jer se u&eni. VRJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE .i$a %ru8a $ogu(nost da sadr8aj na razne na&ine %ri$aju i %ovezuju izvanu&ioni&ka nastava %oti&e u&enike na sa$osta#no otkrivanje i do#a8enje do nekis%oznaja. EAEF9T9IE=.i. radni $aterija#i za druge u&enike.ije.ije.ideja C Une!to ne !ti$aL i#i s na$a i#i s %rojekto$.t# $alje9 Eko na$ %ri kraju izvedbe %rojekta nije %a#o na %a$et jo! $nogo novi. tijek rada. uvjer#jivost. 3odije#iti u#oge u ti$u 2#oge u ti$u ?8 V#$itelj ti%a 0organizira %osao. dovr!ite#ji.rjednuje se rad na %rojektu i sa$ %rojekt.ije %o%ut ti$skog usug#a!avanja i de$okrati&nosti od#u&ivanja kod gru%ni. >va je faza va8na jer se u njoj UbruseL vr#o s#o8ene vje!tine i izgraKuju va8ne 8ivotne ko$%eten. +va osta#a za%a8anja konstatira$o vr#o kratko i sa8eto.i ovisi i na&in %rezenta.a7ivanje.e i!a * a$tav o+ pro0e$* po+o9* !oji8 *. %oti.iju.ijeniti %o raz#i&iti$ e#e$enti$a 0usvojenost znanja.i svoje radove obi&no zavr!avaju *..$etoda nastave te je fronta#ni ob#ik rada %otrebno svesti na $ini$u$ .e+entacija . >rganiza. sigurnost .. Mo8e se o.i. zak#ju&ivanje na te$e#ju dokaza. gradite#ji1 >visno o zada(a$a %rojekta: >=:EA9ZET>=. us$jerava..a$a & nastavi a. onoga !to najbo#je %okazuje ono !to 8e#i$o istaknuti.i#jeve ). %ub#i. nadg#eda. Ti$ski se uradak $o8e #cijeniti cijel#% ti%& je$instven#% #cjen#%. +astaviti ti$ 0u&eni. 2tvrditi obrazovne . Ti$ski je rad dobra %ri#ika za vje8banje sa$ovrjednovanja i vrjednovanja rada u ti$u 0svaki u&enik $o8e o.#i+v#$i su %anoi.i %ozitivno reagiraju na %ri$jenu raz#i&iti. za#aganje1.e.#v#$itelji i #$.i ne%oznati..!o' ra#a a$tav i!a i *.$etoda rada tijeko$ jednoga !ko#skog sata raz#i&ite $etode rada u nastavi $eKusobno se nado%unjuju i %re%#i(u !to o$ogu(ava bo#je i %ot%unije usvajanje gradiva %osti8e se %ot%unija zornost i dina$i&nost nastave. $o8e i s#u&ajni$ izboro$1 ". koje (e sa$i %rovesti i#i i. Znanstveni.1. %ri$jena znanja.sk#onosti. &#an. %#akati.odi %rojekt. a#i uvijek u odnosu na -i%otezu.ije$l#+i%a +a $aljnje ist.ija ti$skoga rada 1.u%u(uju &itate#ji$a.ate#ji i usk#aKiva&i1 A8 P.>79T?FB =E+3=E. argu$entiranog odabira onoga !to je va8no. nastu%a 0ko$unika.a$a > 2&eni&ki %rojekti trebaju biti orijentirani na %roizvod 0kona&ni %rodukt1M M#)&6i *. T? A9IK9 2=?7A9K. 3osebno se $o8e o. '=TEI. na&in rada.sredstava. 9Z.i raz#i&iti..7avatelji 0%ro. :=EG9IK9 2=?7A9K. %redavanja za druge u&enike. =?EF9ZET>=.. > svrsi %rezenta. Qeb strani.i i 4aje# i. sa$osta#nost u radu.ija. istra8iva&i.e o$ogu(ava direktno iskustvo i i$a va8nu u#ogu u nastavi geografije u&eni. F8 .radova. .ijeniti %rezenta. vodi ra&una da se %osao obavi na vrije$e i dobro1 @8 N#sitelji i$eja i a(cija 0kreativ. ULO A VODITELJA PROJE/TA 0u !ko#i $o8e biti u&ite#j. $jestu. %ri%re$u novi. ZE39+A9IE=.ija s auditorije$. koordinira. interesa i $ogu(nosti. &aso%isi..* ova 4 a ja i ra4vijaj* p$i8o6i4i. %rovodite#ji.Što je najva8niji rezu#tat na!ega rada< 2tvrKuje$o je #i -i%oteza %otvrKena i#i nije. te se takvi$ rado$ u&enik us$jerava %re$a stvara#a!tvu C rad izvan u&ioni.ijeniti individua#ni do%rinos ti$u %re$a u#oga$a. dina$i&nost.

sti#ova nastave %osti8u se bo#ji efekti u&enja kod u&enika KFE+9G9KE'9BE AE+TE. %rekinut (e iz#aganje i nastaviti razgovoro$ i sustavno %oti. na -rvatsko$ jeziku . u%oraba s#ikovni.ijsko$ kriteriju: a1 %rakti&ne $etode C naj%oznatija je $etoda %rakti&ni.nastavni. jer bez %oznavanja rje&nika ne $ogu us%je!no s-vatiti iz#aganje %ravi#an.sredstava Aastavnikovo iz#aganje treba biti: sustavno. dogaKaje.ijo$ nevid#jivo.%red$eta. %ro. objektivnije %redstaviti %ojedine objekte.&i$ nastavnik o%azi da je u&eni. u&enikovo okru8enje. ute$e#jeno na izravno$ %ro$atranjuO u nastavi %rev#adava znanstveno o%isivanje C %ri$jenjuje se kada je %otrebno s vi!e deta#ja.rtanja i i#ustrativni. #i&nosti i dr.ije i $etoda .i i$aju %ri#iku usavr!iti svoj govor.i$a ne!to %oznato. a %oti&e ve(i interes nego &itanje iz knjigeO iz#aganje o stvarni$ dogaKaji$a koji se iz#a8u tako da u u&enika %obude osje(aje. ne%oznato i nejasnoO obraz#a8u(i neku %ojavu. bogatiti ga i aktivirati rje&nik 3ri%re$a nastavnika za %ri$jenu obu-va(a: o vre$ensko trajanje iz#aganja o %#an iz#aganja C dobro %ri%re$#jeno us$eno iz#aganje dobiva na svje8ini.A9 M?T>7E C %re$a ko$unika. %ri$jeran.i i drugi stru&nja. na drugi$ eta%a$a nastavnog tijeka tra8i to od u&enika.ati u&enike na odgovoraju(e aktivnosti .i i nastavni sadr8aji %ojedinog %red$eta. %ojave. zak#ju&ivati i $is#iti jer u&enik ne usvaja sa$o znanje ve( i $etode s%oznavanja %ri$jeno$ raz#i&iti. tako da bude s#ikovito. )5" svi. kako bi se utje. 8iv i zani$#jiv nastavnikov govor razvija u&enikovu %a8nju s#u!aju(i njegov govor u&eni. uo%(avati.i iz$eKu stvarni. u nastavi $ogu ne%osredno iz#agati i u&eni. zani$#jivo.%ojedinosti %ri obraKivanju ne%oznati.govorni. . zani$#jivo. verba#na i for$a#na isk#ju&iva %ri$jena te $etode ne razvija aktivnost u&enika. ne%ristu%a&no.i trebaju razu$jeti. dob i %redznanje u&enika treba u&enike nau&iti kako %ro$atrati.1 verba#ne $etode C $etoda us$enog iz#aganja.$etoda %re$a istra8ivanji$a. o obraz#aganje C izno!enje dokaza za neku tvrdnjuO treba iz#o8iti sve !to je u svezi s konstata.rije&i1 ne%oznate rije&i va#ja is%isati na %#o&i i objasniti. #ogi&ki jasno. $etoda &itanja i rada na tekstu i $etoda %isanja ?8 VER0ALNE METODE nag#a!avaju govornu ko$%onentu rije&i su %osredni. '71 o obradu ne%oznati.$aterija#a.i 2s$eno iz#aganje u nastavi $o8e biti: o %ri%ovijedanje i#i %ri&anje C koristi se kada u&eni.radova b1 vizua#ne $etode C $etoda de$onstra. u&ite#ja i u&enika IZLA ANJA C $ono#o!ka $etoda METODA USMENO - jedna od naj&e!(e %ri$jenjivani.rije&i o u%orabu nastavni.a#o na nji-ovo do8iv#javanjeO nastavnik $o8e %ri%ovijedanje %ri#agoditi u&eni.infor$a. %ristu%a&no %ri%ovijedanje o o%isivanje C s#ikanje rije&i$a.es i unosi u njega govornu dina$i&nost i $etodi&ku sustavnost naj&e!(e se %ri$jenjuje %ri obradi gradiva %osebno zna&enje i$a nastavnikovo ne%osredno iz#aganje %ri uvoKenju u&enika u nove ob#ike rada 0obja!njavanje te8i. u&enik u#azi u njezinu bit.aktivnosti u nastavi %ri%ada nastavnikovo$ govoru iskustva su %okaza#a da su znanja ste&ena %rete8no $etodo$ nastavnikova us$enog iz#aganja ne%ot%una.- treba %ravi#no izabrati i u%otrijebiti nastavne $etode C na izbor utje&u: zada. $etoda razgovora. kori!tenje nastavni#isti(a. Aastavnik naj&e!(e obraz#a8e tijeko$ obrade novoga gradiva.i ne$aju dovo#jno %redod8aba o obraKivano$ gradivu.i$a.ijsko.osi$ nastavnikova ne%osrednog iz#aganja. ako $u se osigura odgovaraju(a vizua#na %ot%ora 0za%isivanje na %#o&i. niti radne navike ni s%osobnosti %ravi#na %ri$jena us$enog iz#aganja o8iv#java nastavni %ro.ese. uvjer#jivo. jasno. =ije&i koji$a se nastavnik koristi u iz#aganju u&eni.radova .

• • kate-eti&ki razgovor C sastoji se od kra(i. vje8banju i us$eno$ %rovjeravanju u&eni&kog znanja >b#i. izvoKenja %rakti&ni. isti&u se konkretni %ri$jeri iz 8ivotaO u&eni.O u&enike va#ja o-rabriti u izno!enju nji-ova staja#i!ta %a i onda kada daju neto&ne odgovoreO &esto su neto&ni odgovori %oti. nakon izvanu&ioni&ke nastaveO uz ne%osredno iz#aganje nastavnika u nastavi se koristi i %osredno iz#aganje C iz#aganje se %renosi suvre$eni$ sredstvi$a $asovni. nastavnik treba raz$is#iti o otvoreni$ i zatvoreni$ %itanji$aO dok otvorena %itanja $ogu i$ati i neko#iko to&ni.sati i u svi$ eta%a$a nastavnog sata. a naj&e!(e se %ri$jenjuje %ri %onav#janju.i$a $is(&sija 0%o#e$ika. internet1 METODA RAZ OVORA < $ijal#-(a %et#$a .ije.odgovora. s#o8ena.ajna i#i %o#azna %itanja.razgovoro$ se u&eni. razvojni.a 0 Koje" Ka#a" Što" T!o"3 razvojni 5 "e&. o#uja ideja i dr.$o8e se %ri$jenjivati gotovo u svi$ ti%ovi$a nastavni. do$i!#janje 0sve !to i$ %adne na %a$et1O dobro %rovedena.i ne $ogu dati odgovore 0zbog ne znanja i#i nedostatka iskustva1 o a#ternativna %itanja 09$aju #i %ti.%itanja i odreKeni. . T.a#ja izbjegavati: o %itanja na koja u&eni.i$a ne treba obja!njavati ono !to i$ je %oznatoO obja!njavanje ne s$ije trajati dugo i uvijek treba %rovjeriti jesu #i u&eni. o dje#otvorno se s#u8iti %itanji$a u %is$eno$ ob#iku .isti'(i C nastavnik %ostav#ja %oti. genera#iza. diskusija.i$a o %itanji$a obu-vatiti !to vi!e u&enika o %o %otrebi %ostav#jati %ot%itanja o iskoristiti u&eni&ke odgovore 0&ak i neto&ne1 o izabrati dobar trenutak za %ostav#janje %itanja i odrediti %ri$jerenu stanku iz$eKu %itanja o %rogresivno %ove(ati s%oznajne za-tjeve kroz nizanje %itanja vi!eg reda. jer njeguje stvara#a&ki %ristu% %rob#e$i$a i %o$a8e u&enje %ute$ otkri(a 0RAINSTORM < #l&ja %#+)#va C zabava i kreativno rje!avanje %rob#e$a nema kritiziranja ideja jer je sve podređeno ljudskoj kreativnosti izvrsno iskustvo koje pali lampice svim članovima radnog tima • • • . %riku%#jaju(i us%je!ne odgovore.ko$unika. Aa taj na&in. +eda$ u$ije(a za dje#otvorno %ostav#janje %itanja: . dot#e zatvorena i$aju sa$o jedan is%ravan odgovor o %ri#agoditi izbor rije&i i sadr8aja %itanja u&eni.&injeni. '7. ova vrsta razgovora %odjednako uk#ju&uje sve sudionike %a je %ri-va(ena u suvre$enoj nastavi. odvija se u s#obodno$ dija#oguO za-tjeva str%#jenje.esi u okru8enjuO obja!njavaju se a%strak. koja sugeriraju %ogre!an odgovor o neodreKena i vi!ezna&na %itanja 0Kakvo je godi!nje doba zi$a<1 o %reduga. &ekanje odgovora i uzaja$nost s#u!anja.anju novoga znanja i#i %ri$jeni ste&enoga . %osebno %ri#iko$: %ro$atranja.i$a da iznesu %ri$jedbe. kako bi se u&eni. .aj za ras%ravu i obja!njenje $eKu u&eni.odgovora te se naj&e!(e koristi %ri#iko$ %onav#janja i %rovjeravanja odreKeni.i %oti&u na aktivnost u stje. s#obodni..o o obja!njavanje C tu$a&e se %ojedine %ojave i %ro. debata.i $og#i %ri%re$iti za ras%ravuO ne$a %objednikaO njezina je zada(a zauzi$anje osobnog staja#i!ta o te$i diskusije #l&ja i$eja C $etoda rje!avanja %rob#e$aO o$ogu(ava svi$ sudioni. dosjetke. ras%rava1 C su%rostav#jaju se $i!#jenja o odreKenoj te$iO treba ju una%rijed najaviti.a kri#a<1 o sugestivna %itanja 03odr8ava #i kisik gorenje<1 o kaverzna %itanja.ija 0fi#$.i s-vati#i !to se objasni#o izvje!tavanje C treba %osebno njegovati u iz#aganju nastavnika i u&enika. vi!estruka %itanja .radova i %okusa.ije 0k#i$a1O %okazuju se %red$eti i $ode#i.i razgovora: kate-eti&ki. obraz#aganja svog staja#i!ta. izbjegavaju se ve(a #utanja i osigurava o&ekivani odgovorO nastavnik nastoji %odignuti razinu u&eni&kog znanjaO najdje#otvornije koristi %ri obradi novog nastavnog gradiva s#obodni razgovor C s#i&an razgovoru u svakida!nje$ 8ivotu.

k#ju&ni.. . aktivnosti %et#$a c.a$a i grafosko%o$ 0%re. . kartogra$i. u&enik %ro$atranje$ u%oznaje %red$ete.e(tna ). i najvi!e %i!u na !ko#skoj %#o&i.%ovezivanja infor$a. $etodi&ki je is%ravno %itanje %ostaviti . a broj&ani odnosi i ve#i&ine $ogu se izraziti na dva na&ina: ve#i&ino$ znaka i#i broje$ znakova • • • .3itanja u nastavi trebaju biti jezi&no is%ravna. s-e$etski .%ostav#janja %itanja i %rob#e$a te nji-ovo rje!avanje i otvaranje novi. zadatke za %onav#janje. &itanke. u&enik do#azi do znanja na te$e#ju %isane i grafi&ke doku$enta.ije#o$ razredu. Aastavnik na !ko#skoj %#o&i $ora %isati: . radne bi#je8ni.i$a budu #ako razu$#jivi..%rona#a8enje s#i&nosti i raz#ika.ija1.izan ras%ored teksta.%oti&e ob#ike sa$osta#nog rada u&enika .iranje grafosko%o$ . 3ogre!ke u odgovoru treba is%raviti sa$ u&enik uz nastavnikovu %o$o(.je#ine u koji$a treba de$onstrirati broj&ane %odatke u odnosu na %rostor tako da u&eni. na&initi kratku %auzu 0kako bi svi u&eni..ija i zornost vr#o va8an izvor s%oznajeO stati&ni %red$eti 0s#ike.esu nastave i u&enja trebaju os%osobiti za: .e.ije koje su dobivene %osredstvo$ %isaniizvora 2&eni. dijagra$iO nastavne .ideja . 2&eni.ija iz teksta s infor$a.a$#va C %ojedini dije#ovi nastavni. %reg#edno.%os#jedi&ni. ekono$i&nost. grafikoni. us%oreKivanja .e koju o&ekuje$o od u&enika %#an %#o&e sadr8i: naziv nastavne jedini. da se #ako i trajno %a$teO %iktogra$i C grafi&ki znakovi #ako %re%oznat#jivi. koje i$ %okazuje u&ite#jO i$a !iroku %ri$jenu u nastavi budu(i da su %er.i se u%oznaju s teksto$ kao va8ni$ izvoro$ znanja rado$ na tekstu u&eni.rte8o$O %ri$jer: . a %oto$ %rozvati u&enika. RA!I3/A METODA C izuzetna va8nost u nastavi geografije.ije %et#$a $e%#nst.izdvajanje bitni.izvora znanja . .i'(a %et#$a C . %ravi#no kori!tenje teksta ud8benika. ra. zak#ju&ak. %ravi#no ob#ikovana.iona#iza. zati$ sa&ekati. %okazivanje u nastavi svega onoga !to je $ogu(e %er.#ije%o. utvrKivanja uzro&no.%itanja. u&eni.i se u %ro.u novije vrije$e !ko#sku %#o&u nastavnik &esto za$jenjuje %rozirni.tanja i il&st.i o nje$u raz$is#i#i1.uza sve %rednosti rada s %rozirni.acije .i sv#adavaju te-niku &itanja.rtanje dijagra$a. %ojave.ativni" . os%osob#javaju se za sa$osta#an rad na tekstua#ni$ izvori$a trebaju razu$ijeti %ro&itano i %reraditi infor$a. u&enik izvoKenje$ eks%eri$enta. izraKuje %isane %ri%re$e dobro %ri%re$#jena i %reg#edna !ko#ska %#o&a nije sa$o us%je!no nastavno %o$aga#o nego je i %okazate#j standarda kva#itete rada i obrade nastavne jedini.o$ koja o$ogu(ava da se tekst una%rijed %ri%re$i za %roji.ija$a iz drugi.. $ode#i.rte8i koji se na nastavni sat donose gotovi C geografske karte. %reg#ed sadr8aja. dina$i&ke %rirodne %ojave 0izvorna stvarnost. gra$ati&ki i %ravo%isno is%ravno.e. zati$ grafofo#ija$a.e%tivno do8ivjeti.&itanje i ana#izu %ro&itanog teksta .i svi$ osjeti#i$a sudje#uju u %rou&avanju konkretniobjekata i %ojava %a na osnovi toga stje&u nove s%oznaje.i ug#.oboga(uje u&enikov rje&nik nastavni. dovo#jno ve#iki$ s#ovi$a .znanje &ini to&niji$ i &vr!(i$ . nove %oj$ove i nova znanja.e%. %rovjeravanje. METODA 3ITANJA I RADA NA TE/STU . eks%eri$enti1. do$a(u zada(u .sadr8aja izra8avaju se .e. ski. nastavnik treba %osebnu %ozornost %ok#oniti %ostu%no$ otkrivanju teksta @8 VIZUALNE METODE • • $#(&%entacijs(e .i%entalna %et#$a . svojstva. &aso%isa. %riv#a&ni.razvija i u&vr!(uje u&enikovu naviku %is$enog izra8avanja . u%oznaje %ojave i stje&e nova znanja.%itanja i %rob#e$a METODA PISANJA 3rednost: .veza. &itko. e(s*e.rte8i1. 2&ite#j vodi u&enike da sa$i eks%eri$entiraju i %ro$atraju %ojave oko sebe. koje je %okazao u&ite#j. zadovo#jenje na&e#a zornosti a1 in$i.a.

%rob#e$ska nastava se %#anira i to&no se %redviKaju nastavne te$e i jedini.iju C u&enik je istra8iva& i kreator.iona#na na%etost funk. 7o rje!enja do#aze %riku%#janje$ &injeni. kako bi se kod u&enika %otaknu#a 8e#ja rje!avanja zadatka.ije#o vrije$e okrenut %re$a u&eni.a i#i %risje(anje$ koji$ obja!njavaju %rob#e$sku situa.e(tna ).i'(a %et#$a C izvodi se u razredu %red u&eni.$oraju %rona(i novi.i$a se $oraju %ru8iti jasne u%ute za rje!avanje %rob#e$a rje!avanje$ %rob#e$a u&eni.rte8. ne%oznati %oda.e koje (e biti obraKene %rob#e$sko$ nastavo$ te8ina %rob#e$a $ora odgovarati uzrastu u&enika.ija u&enika u %rob#e$skoj nastavi %rvenstveno je stav#jena u subjektnu.u u&enju bio ve(i. Gaze %rob#e$ske nastave: o %ostav#janje C definiranje %rob#e$a.ob#ika u&enja u %rob#e$skoj situa.i$a i zajedno s nji$aO oni su anga8irani kao suradni. kao i nji-ovi$ s%osobnosti$a $o8e se %ri$jenjivati u svi$ nastavni$ %red$eti$a. dok je u&ite#j organizator..ijativa. Za-tjevi koji se %ostav#jaju u zadatku trebaju biti ne!to vi!i nego !to su to u&eni&ke o%ti$a#ne $ogu(nosti. a u to$ %ro.iji %okre(e se u&enikovo stvara#a&ko $i!#jenje.i za u&enika. gdje u&eni.i $isaone aktivnosti.1 (#%2ini. $otivator i %rogra$er bit %rob#e$ske nastave C usvajanje &injeni. inte#ektua#ni ne$ir i e$o. istra8iva&ku i aktivnu %ozi.ije . razvija ini. %re$da je efikasnija u %rirodnoj sku%ini nastavni.i'(#j %et#$i C izrada .%red$eta rje!avanje %rob#e$a izrazito je efikasno kada se %ri$jenjuje gru%ni ob#ik rada kako bi us%je.a.esu zastu%#jeni su svi ob#i.iju.e PRO0LEMS/A NASTAVA - - - - nasta#a je iz %otrebe da se %ove(a efikasnost obrazovnog rada rje!avanje %rob#e$a jedan je od najvi!i.iji su dani osnovni %oda.rte8a na fo#iji C nastavnik je .rte8a zavr!i se %rije %o&etka nastavnog sata %a ga nastavnik donosi u razredO s#ije%e karte d1 *.ana C dio radnog . u&enik je naj&e!(e sa$o %asivni %ro$atra& b1 $i. u&eni.i i aktivni stvarao.i$aO u&enikova se %a8nja us$jeri sa$o na jedan dioO vi!es#ojne %rozirni.a.rtanje grafikona %risi#java u&enika da raz$is#i o odnosu: broj i ve#i&ina znakovaO on raz$i!#ja.s#abost C %re$a#a anga8iranost u&enikaO s obziro$ da se u razred donosi gotov .i stje&u nova znanja i#i %ri$jenjuju ste&ena.a %o%ut istra8iva&a.rte i geo$etrijske #ikove1O .iO od najve(e vrijednosti za nastavu geografijeO .i sa$osta#no istra8uju i otkrivaju. aktivan je sudionik u %rona#a8enju rje!enja kako usk#aditi broj&ane %odatke s grafi&ki$ %rikazo$O brzina i jednostavnost izvoKenja .#s(#*a & ).i%jena ).i. a#i se na osnovu nji.a. 2 %o&etnoj situa. od#u&uje. stvaranje 0za%a8anje1 %rob#e$ske situa.rte8 se treba svesti na najjednostavnije 0na .

i odabra#i $ogu obraditi na raz#i&ite na&ine.e$#vn#j nastavi) 3itanje koje %ostav#ja svaki u&ite#j je: Koje $* to #vije ili tri $tvari !oji+a +o. .es rje!avanja %rob#e$a 0%riku%#janje %odataka.ije2iti & nastavi (na$a.i#j je %osti(i da u&enik %reis%ituje infor$a. Te$u koju su u&eni. uva8ava tuKe $i!#jenje i razvija to#eran.s(#j s(&*ini ili & . %onuditi neko#iko %#)&6i" nastavni" %et#$a: a1 tab#i.i$a. us%oreKuje i-. %rob#e$sko iz#aganje.i i odgovor na g#avnu -i%otezu genera#ni zak#ju&ak %ri$jena zak#ju&aka na novi$ %rob#e$ski$ situa.ije . -euristi&ki razgovor. istra8iva&ka $etoda. 2&ite#j $o8e u&eni.u&iti i tra8iti odgovore na %itanja. Za %rovedbu je %redviKen dvosat te$atskog %onav#janja na geografiji i neko$ drugo$ odabrano$ %red$etu.a.e i!e !a!o -i$+o i8 pripre+ili 4a -*#*9 o$t" 1. Aau&iti i.$a%a .1 $etoda us%oredbe d1 $etoda :=>Z7>.ija$a vrjednovanje aktivnosti $etode %rob#e$ske nastave C %rob#e$sko &itanje.a nekadaCdanas b1 stvaranje $enta#ni. Kako bis$o u redovnoj nastavi ostvari#i ove . $etoda %rob#e$sko.iju. ".e+o po*.ijali (#ji se %#)& &*#t.E e1 izrada Po=erPoi t %rezenta.eni &'enici1 . u koje$ se tra8i kriti&ko $i!#jenje.i%a rje!enja.a$ & )e#). Aag#asak je na kore#a.stvara#a&ki. uz %ret-odno obja!njenje. sreKivanje %odataka.iji $eKu %red$eti$a. navoKenje -i%oteze 0%ret%ostavke1 o %ro. kvantitativna i o o o o o o kva#itativna ana#iza1 izvoKenje zak#ju&aka i odgovora na %ot-i%oteze bitni zak#ju&.zadataka Met#$e i %ate. Ektivno %ro$atrati svijet oko sebe. ).iti *. treba os$is#iti .a+li'ite na'ine te%ats(#) *#navljanja.ije. 2 suvre$eno$ %ristu%u nastavi.i#jeve.o na#a8enje %rin. 2&iti s#u!ati i argu$entirano razgovarati.

3otaknite u&enike da se u . :rane se .rte.a$i %entalne %a*e: 1. Boja %oti&e kreativno raz$i!#janje. boja$a. :#avne grane %ovezuju se sa sredi!nji$ %oj$o$. rije&i$a. >ko sredi!njeg %oj$a za%isuju se %oj$ovi koji se $eKusobno uzro&no.a$a. ".i se $ogu koristiti s#ika$a. a grane druge i tre(e razine s %rvo$ i drugo$ razino$. To svako$ u&eniku o$ogu(uje da #ak!e utvrdi ono !to $u nedostaje u znanju.vrsta k#i$a i vrije$e 7EAE+ Aastavni se sadr8aji $ogu %onoviti stvaranje$ MENTALNIH MAPA C te-nika za%isivanja bi#je8aka.%os#jedi&no %ovezuju.entre u $ozgu. ).u&enika.ije.ideja i origina#ni. 3o8e#jno je s#u8iti se s#ika$a i si$bo#i$a. Aa sredini #ista %a%ira treba na%isati sredi!nji %oja$.%odataka tradi. a s vre$eno$ $ogu i vi!e. a %oti&u i nove aso. drvo1 o&uvanje oko#i!a za!tita 8ivotinjski.rtanju $enta#ni. /.e.iona#ni$ se za%isivanje$ ne koristi$o desno$ strano$ $ozga jer se takav na&in za%isivanja ug#avno$ ne s#u8i s#iko$ i bojo$ %a ne$a vizua#nog rit$a. . ovisno o svo$ afinitetu.$a%a koriste boja$a.je jednostavno za%a$titi. 5. +vaka grana neka bude ozna&ena jedno$ rije&ju i#i s#iko$. sti$u#ira vizua#ne . /#.%red$eta. stri%a.rtaju kao zakriv#jene .vrsta za!tita bi#jni.na&ina rje!avanja %rob#e$a. ski. Bedna rije& i#i s#ika bo#je %oti&u kreativne $is#i nego fraze i#i re&eni. s%osobnost s$i!#janja novi. %#in. a#i i iz osta#i. bit (e %ovezani i %oj$ovi koje grane s%ajaju. %okazuju veze iz$eKu izdvojeni. 6. 3e%& sl&7e %entalne %a*e9 o o o o o o$ogu(uju gru%iranje i %regru%iranje %oj$ova i %redod8bi te %oti&u na us%oreKivanje %oti&u na aktivno raz$i!#janje daju grafi&ki %rikaz onoga !to u&eni. nafta. koriste(i se %ri to$e ranije ste&eni$ znanji$a iz geografije. Aji. Aeka se u %o&etku koriste &etiri$a boja$a. 2&eni.i znaju o zadano$ %oj$u. igranje u#oga na zadanu te$u1 TEBF9'E A?KE7E>7EAE+ A?KE7E T?ME kori!tenje energenata 0ug#jen.f1 izrada te$atskog %#akata g1 debata -1 druge $etode 0izrada fi#$a. To$ se te-niko$ razvija kreativna inte#igen. Za sredi!nju ideju dobro se koristiti s#iko$. +vaki u&enik stvara svoju $enta#nu $a%u. %o$a8e raz#ikovati %odru&ja $i!#jenja i zaoku%#ja %ozornost -i%eraktivni. Budu #i grane %ovezane.aci & i+.ija.ija u&enika.

ona $ora biti i %rostor 8iv#jenja. u&enja i iskustva.sadr8ajaO za nastavu u %rirodi.i u %aru i#i u sku%ini.i izraKuju grozd 1*C15 $inuta.. Aastavno na&e#o sveuku%ne nastave treba biti eko#o!ki odgoj i obrazovanje. +ku%ine $ogu $eKusobno za$ijeniti grozdove i#i u&ite#j $o8e na %#o&i graditi grozd uz %o$o( u&enika. 2&ite#j odabere te$u koja (e se %onav#jati. stvara#a&ko.#je(t Najlje*-i -(#ls(i v.i trebaju sa$i raditi. euro%ski %rojekt E!o>%!ola.i$a o$ogu(uje s#obodnije i otvorenije raz$i!#janje o nekoj te$i.znanja.ijski i te-ni&ki dobro %ostav#jen i voKen sa$ je %o sebi izuzetno odgojan. a u&eni.a. Kora. dije#o$ ovisi o stu%nju eko#o!ke svijesti %u&anstva i obrazovanju o .u&enika na%ravio i#i stvorio ne!to novo./OLS/IH VRTOVA Ško#ski vrt gos%odarski dobro os$i!#jen. %rakti&ni radovi. za$i!#jen nakon ve#iki. %arkovi %rik#adno su i o%ravdano $jesto za usvajanje novi. rade(i na ze$#ji #ak!e iz#ije&iti i zaboraviti ratne trau$e 0%si-otera%ija %ute$ rada1. E/OLO. a sve u zdravo$ okru8ju. organiza. M>=?1 ). botani&ki vrtovi.i$a treba o$ogu(iti da ve(inu zak#ju&aka donose na te$e#ju stvarnog iskustva u &e$u na$ %o$a8e rad. a ne biti %asivni %ro$atra&i. Ško#e !iro$ rvatske u ve#iko$ su se broju odazva#e %ozivu %a je obnova !ko#skivrtova %reras#a u natje&aj za naj#je%!e !ko#ske vrtove na %odru&ju . Ško#a %ostaje $jesto u&enja na koje$ (e u&eni. dr8avni i#i v#astiti !ko#ski %rojekti i %rogra$i za oko#i! n%r. za organiza.razaranja. kao obnova !ko#ski. OD OJNE MO UINOSTI . %ro$atranje i izvoKenje %okusa. oko zadanog %oj$a za%isuje$o sve %oj$ove vezane uz zadani %oja$ koji na$ %adnu na%a$et ". +uvre$eno dru!tvo za-tijeva u&enika koji (e biti eko#o!ko osvije!ten.ije rvatskog %rirodos#ovnog dru!tva Mla#i . u koji$a (e dje.ije#e rvatske. 2A?+'>.*vari priro#e te ?ko. . razvijanje vje!tina i navika.i rada u !ko#sko$ dvori!tu: eks%eri$enti. Kva#iteta oko#i!a i kva#iteta 8iv#jenja. a ujedno su i izvor zornosti u nastavi.i uo&iti #oka#ne i g#oba#ne %rob#e$e u svo$ ne%osredno$ oko#i!u. razu$jeti !to i za!to rade. ne!to drugo. . svjetski %rogra$ :F>B?.i#j je na%isati !to vi!e %oj$ova u grozdu i na%raviti !to vi!e veza. =?FB?G. estetski ureKen. 3okreta %rijate#ja %rirode Lijepa a%a. Ško#ska dvori!ta./I OD OJ U NASTAVI >snovna !ko#a ne treba biti sa$o $jesto nastave. 2&eni. da u&eni.%red$eta. raz#i&iti ob#i. %red#o8iti $ogu(a rje!enja. usvajati nova znanja i vje!tine. na %#o&u i#i %a%ir na%i!e$o %oja$ i#i k#ju&nu rije& 0n%r. %ovezuje$o %oj$ove za koje $is#i$o da se $ogu %ovezati i na taj na&in stvara$o uzro&no5%os#jedi&ne veze 6. P.kviz WFije%a na!aX. 3rik#adni i $ogu(i ob#i. 2&enike treba %oti. Ško#ski vrtovi $oraju dje#ovati na %odru&ju estetskog i $ora#nog odgoja te %osebno radnog odgoja koji se treba te$e#jiti na aktivnosti u&enika. !ko#ski vrtovi. u&enje i rje!avanje %rob#e$a.vi %rogra$i +?M?3 i Š!ole !oje pro+i. izuzetno je va8an za razvoj sa$o%ouzdanja djeteta i %ridonosi stvaranju %ozitivne s#ike o sebi. +a$ osje(aj da je sa$ i#i uz %o$o( drugi.vrtova.i u izradi grozda: 1.55.iju WAaj#je%!i !ko#ski vrtoviX. os%osob#jen za sa$osta#no istra8ivanje.e( neko#iko godina u $nogi$ se !ko#a$a ostvaruju $eKunarodni. rje!avati i. Ško#a se treba organizirati tako da se s$jenjuju i %ro8i$aju tje#esni i inte#ektua#ni rad.t#vi krenuo je !ko#ske godine 1996.* 4#ravlje. 2 okviru !ko#ski.aktivnosti te za %rovoKenje s#obodnog vre$ena tijeko$ kojeg se nena$et#jivo $ogu razvijati %si-ofizi&ke osobine. Ško#sko dvori!te i !ko#ski oko#i! %ru8a ve#ike $ogu(nosti za obradu brojni.vrtova %ri$je(uje se novi interes za %odru&je eko#ogije i eko#o!kog odgoja.nastavni. Aajbo#ji se rezu#tati %osti8u rade #i u&eni. Ministarstvo u suradnji s rvatski$ radio Zagrebo$ u sk#o%u e$isije W+#u!aj kako ze$#ja di!eX %rovodi ak. %rogra$i sek.ati da u svaki rad unose %ro$jene.i sa$osta#nog i inte#ektua#nog rada na raz#i&iti$ izvori$a.iju izvannastavni.IZRADA ROZDOVA Cova strategija u&eni.%ovezivanje$ znanja iz razni.

MO UINOST REALIZACIJE DIJELA NASTAVNO A PRO RAMA U . Treba vidjeti ko#iko u %ostoje(e$ nastavno$ %rogra$u i$a sadr8aja koji o$ogu(avaju re#azia. fosi#na goriva. one&i!(enost $ora.esi$a C eko#o!ka svijest.e gdje (e se od$a. o&uvanje bio#o!ke razno#ikosti 0ende$i1.ija nego je obavezno %ro$atranje i do8iv#javanje u ne%osrednoj oko#ini.1 C ozonski o$ota&. koja za-tjeva da u&eni.i$a $ogu %rib#i8iti i objasniti u ne%osredno$ %ro$atranju i iskustvenoj nastavi. kise#e ki!e. %arkovi %rirode1. odgovornost za &uvanje !u$a o More . re. zdrav 8ivot C zdrava %re-rana - vi!e %ozornosti treba %osvetiti bi#jka$a s koji$a se u&eni.i$a treba$o %ro$atrati: godove na %anjevi$a.e. urbaniza. %o!tivanje 8ivota kao najve(e vrijednosti 0zabrana trgovine rijetki$ bi#jka$a i 8ivotinja$a. bi#jni i 8ivotnjski svijet C %o!tivanje 8ivota.u treba obraKivati na osnovi %ro$atranja njegovog %rividnog dnevnog %o$i. Aeke te$e koje se $ogu obraditi u !ko#sko$ oko#i!u: C8 .u. o&uvanje !u$a i #edenja&ki. vojne baze1 o >ne&i!(enje i za!tita oko#i!a 0/.anja na nebu kako bi u&eni.i$a u %rirodi. one&i!(enje $ora 0tankeri. k#jova i s#. !tednja i za!tita voda. eko#o!ka svijest.iz#eta i#i b#ok sati. zabrana ubijanja1.ija i %os#jedi. %otrebno je &esto organizirati izvanu&ioni&ku nastavu u ob#iku jednodnevni. %ovr(e. industrijski ot%ad1.i$a treba o$ogu(iti da sve zak#ju&ke donose na te$e#ju stvarnog iskustva u &e$u na$ %o$a8e rad.i re#jefa i ob#ikovanje re#jefa vanjski$ %ro.A? F8 .e. re.8 o za!tita %rirodne ba!tine 0A3. !to ovisi o stru&nosti i $otiviranosti u&ite#ja. >b#i. vo(ke1. eko#o!ka %roizvodnja -rane. 2 nastavi geografije govorne i istra8iva&ke dje#atnosti %oti&u razvijanje %ozitivnog staja#i!ta u&enika %re$a oko#i!u. auto-otne bi#jne i 8ivotinjske vrste.8 o za!tita %rirode i stu%njevi C ob#i. >dreKene te$e ne $ogu se obraditi iz ud8benika i#i na te$e#ju s#ika i i#ustra. kise#a ki!a. %rob#e$i one&i!(enja. stranu na kojoj dosegne svoju najvi!u to&ku i stranu na kojoj za#azi + u&eni. >ve $ogu(nosti ne koriste se jednako u svi$ !ko#a$a.oda na ko%nu C eko#o!ka svijest. osuditi ubijanje 8ivotinja radi dobivanja krzna. g#oba#ne %os#jedi.a$a te nau&iti donositi dobre i #ogi&ne zak#ju&ke.i naj&e!(e susre(u u $jestu i oko#i. !ko#ski vrtovi su %ogodna $jesta za %ovezivanje s nastavo$. $ravinjake te se sna#aziti u %rirodi %o$o(u nji-.jezera. +na#a8enje %re$a +un. znati8e#ja za %rirodu i znanost.ik#a8a D8 .u%oznati s one&i!(enje$ i za!tito$ . zabrana trgovine rijetki$ %ti.8 o Ze$#ja u +ve$iru C odgovornost za one&i!(enje at$osfere C vid#jivost zvijezda u Z:. efekt stak#enika. svijest o o&uvanju oko#i!a C energija vjetra. bio#o!ka razno#ikost 0:M>1. To je nave#o na va8nost intenzivnije rea#iza. 2&eni. $asovni turiza$ i devasta.%oj$ova 0osobito u 5. eko#o!ka ugro8enost rijeka i $ora.i sta#no %rate %ro$jene u %rirodi tijeko$ godine na isto$ $jestu kako bi $og#i us%ostaviti uzro&no %os#jedi&ne veze $eKu &injeni.oko#i!u. gotovo kroz igru.ik#a8a E8 . 3otrebno je da nastavnik us$jerava i organizira rad u&enika u ne%osredno$ oko#i!u radi u%oznavanja zavi&aja. za!tita i !tednja vode o Ti%ovi k#i$a. >visno o kraju u koje$u se !ko#a na#azi u&ite#ji trebaju $eKu %onuKeni$ te$a$a odabrati i obraKivati one sadr8aje koje u&eni. nji-ovo$ uzgoju i koristi C %re%oznavanje i saku%#janje bi#jaka treba ustrojiti izvan u&ioni. zabrana #ova i ubijanja 8ivotinja. ter$a#na energija. za!tita oko#i!a C %rob#e$ stari. za!tita %rirode C ozonske ru%e. o =e#jef i graKa Ze$#je. od#aga#i!ta s$e(a. a#i i stje. za %rakti&no %rovjeravanje ste&enog teoretskog znanja u !ko#i.a$a . eko#o!ki %rob#e$i = 0%o8ari. razredu1.i za!tite 0A3.a8no je odabrati $etode koje (e %oti. koru drve(a 0$a-ovina i g#jivi.i uo&i#i stranu na kojoj +un.ija C zdrav i svr-ovit boravak u %rirodi C >b#ike sna#a8enja u %rostoru treba obraKivati s u&eni.ija oba#e.ati razvoj eko#o!ke svijesti. raz#ikovati odgovorno i neodgovorno %ona!anje izvan !ko#e o :ibanje Ze$#je i godi!nja doba C istra8iva&i o >rijenta. svijest o %otrebi o&uvanja krajobrazne razno#ikosti C %rirodni i urbanizirani krajo#ik. Au8no je da u&eni.iju nastave u !ko#sko$ oko#i!u. odgovornost za &isto(u $ora.ije.i 08itari.8 o eko#o!ka svijest C za!tita geo#o!ke ba!tine. %o!tivanje 8ivota 0za!ti(ene 8ivotinje1 o .i na %ri$jeri$a iz v#astite oko#ine u%oznaju te$e#jne %rirodos#ovne %oj$ove. %ro$atranje i izvoKenje %okusa u !ko#sko$ dvori!tu. r. . o 3rirodna bogatstva i o&uvanje oko#i!a C za!tita oko#i!a i razvijanje eko#o!ke svijesti. =adi va8nosti i brojnosti novi.e sje&a !u$a.obrazovne funk. %ro$i. s$og. eko#o!ka svijest C za!tita geo#o!ke ba!tine./OLS/IM VRTOVIMA 2 okviru odgojno.e svakog dana iz#azi.ije eko#o!kog obrazovanja. rezervati1. s$og.e1.anje noviznanja. va8nost $eKunarodne suradnje 0za!tita voda1.i vi!ednevni. Aastavni sadr8aji za geografiju ras%oreKeni su %re$a na&e#u sustavnosti i %ostu%nosti.anje !tednje energije.%rirodos#ovni.

i 8ive. istra8ivanja i %rou&avanja. zak#ju&uju.je#inu INTE RACIJA C netaknutO &itavO s%ajanje neki. koje se obraKuju s raz#i&iti. %osebno na %odru&ju estets(#)a i %#.nastavni.- nastaviti sadr8aji trebaju se %ovezivati s %rirodno$ osnovo$ kraja u koje$ u&eni. jer je tada $ogu(e u %red$etnoj nastavi ostvariti kva#itetnije suodnose 0kore#a.anja *#+itivne sli(e # se2i8 Ško#sko dvori!te treba odgojno dje#ovati. eks%eri$entiranja.rtanja.je#inuO %ovezivanje. fiziku. 2&ite#ji koji su i.$etoda. Ajo$e se dobiva na dina$i.e$%etna (#. 3ri$je(uje se novi interes za %odru&je eko#ogije i e(#l#-(#)a #$)#ja1 kao i u#oge i $ogu(nosti !ko#ski.e. ujedinjavanje SUODNOS C $eKusobni odnosO odnos dviju strana koje dje#uju jedna na drugu ANALO IJA C sk#ad. Kada se govori o kore#a.e$%etna (#. >na se ostvaruje i $eKu sadr8aje$ sa$og nastavnog %red$eta. Feonardo je izu&avao $ate$atiku.ifni&nosti$a.znanja u !ko#i.r#o &estu inter%reta. 2zi$a$ za %ri$jer -rvatski j. a#i i stje. .esa. bio#ogiju.ije teksta jest $etoda koja se koristi u nastavi -rvatskog jezika.ija &esto se %rov#a&i kroz nastavu i $etodi&ke u%ute u&ite#ji$a. 2&ite#j na svo$ satu koristi znanja. MEJUPREDMETNO POVEZIVANJE > /ORELACIJA U NASTAVI o o o /ORELACIJA C $eKusobni odnos. obi&no se $is#i na suodnos. kada odreKeni nastavni sadr8aj obraKuje dva i#i vi!e %red$eta sa svoji$ s%e.teorijski.%red$eta nisu jedine koje se koriste u nastavi geografije.je#inu.$etoda .daje svoj suodnos s odabrano$ te$o$.aln#)a #$)#ja. kako bi sa$i u&eni.7ajna %e4&*.$etoda.ija $o8e biti $etodi&ka i sadr8ajna.je#inu i tako si o#ak!a#i u&enje.radova. anato$iju. Fikovna ku#tura je zastu%#jena %reko svoji.za odreKeni nastavni %red$et.i su u inter%reta.je#ovito $i!#jenje i integra#ni %ristu% znanosti u rje!avanju eko#ogijski%rob#e$a dana!nji.%red$eta tj. zrak. >na se organizira u >Š tijeko$ !ko#ske godine i#i na izvanu&iono&noj nastavi. +vaki od nji. 2&eni.i.iji sudioni. kako bi se dobi#a !to . =aznovrsne su $ogu(nosti kore#a. Met#$i'(a %e4&*.ije1 i integra.sadr8aja vi!e nastavni.i i kreativnosti nastave.%redvidje#i $ogu i.dije#ova u .ostvariti na vi!e na&ina. znanosti kako bi s%oznaju %retvorio u znanje i u$jetnost. obrada sadr8aja geografije %rik#adna je i za kva#itetnu u%otrebu drugi-. %ovezanost u -ar$oni&nu .iju teksta i$a$o i u nastavi geografije.!ko#ski.nastavni. karakteristi&ni. a stje.znanja %ute$ %okusa. srodnost 0to ti je isto kao daV1 o =ije& kore#a.ije geografije s osta#i$ nastavni$ %red$eti$a.ana nastava.as%ekata.nastavni.ije je inte). 3rogra$ski sadr8aji odnose se na vodu.ije nastavni.ije se $oraju %redvidjeti $jese&ni$ %#aniranje$.iji u !ko#sko$ odgojno. izra8avaju svoja za%a8anja.elacija se o&ituje u suodnosu nastavni.ija#ne i %si-o#o!ke %ot%ore $#adi$a s e#e$enti$a %si-otera%ije %ute$ rada.anje novi. stje&u vje!tine i navike. +ve nastavne %red$ete $o8e$o vr#o kva#itetno %ovezati s !ko#ski$a vrtovi$a jer su u%ravo !ko#ski vrtovi %osebno %ogodna $jesta za %rakti&no %rovjeravanje ste&eni. a drugi nastav#ja . Aastavna $etoda inter%reta.ijuM Takvi$ rado$ u&eni.i$a treba$o o$ogu(iti da ne!to rade i sa$osta#no stvaraju jer tako %ridonosi$o razvoju njegovog sa%#*#&+$anja i stva.sadr8aja. s%oznaje i vje!tine koja su %ret-odno obraKena u neko$ drugo$ %red$etu .sadr8aja. nastavu istovre$eno izvode ) u&ite#ja. 3otrebno je isti. u !ko#i i#i na izvanu&ioni&koj 5 terenskoj nastavi . i #ikovnu ku#turu i nji-ove najzastu%#jenije nastavne $etode u nastavi geografije.i sadr8aje dobivene iz raz#i&iti. Bedan ob#ik sadr8ajne $eKu%red$etne kore#a.i su nastavnog %ro. dru!tvene i te-ni&ke znanosti. us%ostav#jaju(i zaokru8enu nastavnu .ati $eKuovisnost ne8ive i 8ive %rirode te razvijati .anje znanja izvoditi na osnovi %oznati. Sa$. +adr8ajnu $eKu%red$etnu kore#a. Mo8da i $i $ora$o tako g#edati na kore#a.iju dobro je nag#asiti. Kore#a. to%#inu i t#o. MeKu%red$etna kore#a. Tako se u integriranu nastavu uk#ju&uju nastavni %red$eti koji %rate %rirodos#ovne.elacija se o&ituje u u%orabi nastavni.obrazovno$ sustavu. 2vjete 8ivota va#ja obraditi na te$e#ju %rakti&ni. jedan u&ite#j za%o&inje rad na svo$ satu.vrtova na %odru&ju %ru8anja so. uzaja$na zavisnost.nastavni%red$eta %oveza#i u #ogi&ku .vrijednosti. >si$ ovi. $etoda rada. a uz to (e$o %ro$i.i #ak!e usvajaju i %ovezuju znanja. Treba nag#asiti da ove nastavne $etode ovi. %ro$atranja i do8iv#javanja. %ovezanost sadr8aja jednog nastavnog %red$eta sa sadr8aji$a srodni. $e-aniku i $noge dr. dje#o$i&na s#i&nost iz$eKu dviju stvariO %odudaranje.ati vi!e odgojni. svjet#ost. -u$anisti&ke. 2&eni.je#ovitija s#ika o %ojedini$ izabrani$ te$a$a.%red$eta.

suradnika ti$sko %ou&avanje jo! je uvijek rijedak ob#ik rada u !ko#a$a za-tijeva usk#aKivanje &#anova ti$a i %#ano$ i %rogra$o$ rada te !ko#ski$ ras%oredo$ Ti%s(i .a i sku%inaV 7a bi kore#a.i. %oznavanje srodni. ti%s(i . Ti$ski rad je ne$inovan i on se sve vi!e nag#a!ava u svijetu %os#ovanja u bi#o koji$ #judski$ dje#atnosti$a %a tako i u odgoju i obrazovanju.i#jeva . ve( i u&ite#ji koji se u%oznaju s novi$ $etoda$a rada.zajedni&ki .i u sku%ina$a integriraju(i znanja rje!avaju dogovorene aktivnostiO na s#jede(e$ satu svakog %red$eta u&eni. ravno%ravan %o#o8aj &#anova. koji bi trebao biti sve vi!e %risutan u ostvarivanju .a$.esa. Ti$ski rad $ora biti takav rad da ostvaruje uvjete dobrog %si-i&kog ozra&ja i %oti.i. zati$ %oznavati %rogra$e osta#i. Ti$ski$ %ou&avanje$ ne dobivaju sa$o u&eni.i.s%osobnost %ostav#janja jasni..znanje o te$i . . krizno$ situa. Ti$ski rad tra8i $nogo str%#jivog u#aganja i u&enja.ija %os%je!uje stvaranje $a#i. MeKu%red$etna kore#a. va8no je znati %ro.struka te vje8banje $eKu#judske ko$unika. . .suradni&ke vje!tine T9M+K9 =E7 .ije i interak. i u&ite#ja i u&enika. To $ora biti dobrovo#jno anga8irana suradnja.i$a za rad na dvosatu drugog %red$eta. %ozitivno ozra&je i sna8na $otiva.osobna i zajedni&ka odgovornost .ijo$ .ije. 2&ite#ji nisu vi!e %ojedin.obrazovnog %ro.vje!tine organiziranja vre$ena .nastavni.ija. >%redje#jenje za ti$ski rad za-tijeva i trajnu izobrazbu i usavr!avanja u v#astitoj stru. izvode zak#ju&ke i vrjednuju rad %ojedina.%red$eta s koji$a geografija $o8e kore#irati te i$ati od#i&nu suradnju tj.je#oku%nog odgojno. u&e od svojiko#ega i do%unjuju se.u%rav#janje sukobo$.i#ja .za sve .ajnu at$osferu.a$ +a"tjeva: . nego zajedni&ki %#aniraju i %rogra$iraju odreKene eta%e.ti$ova unutar razrednivije(a i unutar u&ite#jskog vije(a jedne !ko#e i %oti&e ti$ski rad. .ijeniti koje je sadr8aje najbo#je raditi u $eKu%red$etno$ %ovezivanju jedan od uvjeta $eKu%red$etnog %ovezivanja je ti$ski rad u&ite#ja i stru&ni.%ostignuti rezu#tati S us%je.ija bi#a us%je!na treba$o %rvo dobro %oznavati 3#an i %rogra$ geografije u >Š. Ti$ski$ rado$ se zajedni&ki %#aniraju obrade nastavni. !to $o8e do%rinijeti rastere(enju u&enika i zani$#jivosti nastave. u&ite#ji su na 1 satu u&ini#i %ri%re$u i dogovor s u&eni.i#j .i %rezenitraju uradak.svi u#a8u u %ostizanje . sku%na aktivnost.sadr8aja. neovisni jedni od drugi-. a u&eni.

at&. Mogu je ostvariti ) i#i vi!e u&ite#ja5u&ite#ji. jer (e u&iti o te$%eraturi. Aa kraju (e u&ite#j najaviti &'enici%a1 (a(# 6e i% +nanja i s*#+naje1 ali i vje-tina%a %je.na%ad i uvreda svatko sudje#uje i &ini najbo#je !to $o8e %ozornost se %osve(uje te$i radi se i ras%rav#ja s#ijede(i . vizua#iziratiV Ra+li(a i+%e4& s&#$n#sa i inte). uz %o$o( grafikona. INTE RIRANO POU3AVANJE Inte).acija je #2je$injavanje *lani.i%#inarno.a.e C znanje. a#i %rije %rovoKenja nije bi#o dogovora $eKu %red$etni$ u&ite#ji$a.i#jeve >B=EZ>.i+i(e u&ite#j %onav#ja znanja o 0%red$etu1 s%o$inju. Mo8e se na.ije .i$a da grafikon odnesu na sat fizike. a gotovo uvijek se s%o$inje k#i$a i k#i$atski e#e$enti1. o%isuju i u&enika organizira oko jedne integrativnoga %ou&avanja su stek#i te$e. razu$ijevanje.K>M2A9KE'9B+K? . s vi!e as%ekata ↓ ograni&eno nastavni$ %#ano$ i %rogra$o$ dijete se bavi %rou&avanje$ nekog %itanja.i ve( sredi!nje o neko$ gradiva.e.i $ogu %onoviti znanja o te$%eraturi zraka i#i5i $ora.rtati grafikon SUODNOS POU3AVANJE POU3AVANJE PROJE/TIMA te$%eratura dije#a ?uro%e.EABE           $eKusobno %o$aganje i o-rabrivanje $eKusobno uva8avanje. %oj$u i#i %ojavi u&i se ↓ interdis. u&ite#ji $ogu dogovoriti %onav#janje ste&eniznanja %rije obrade u drugo$ %red$etu.?Z9.i+i(e .i $ogu na satu geografije na. ob#ikovati. Aa sat& .?Z9. u&ite#j $o8e %onoviti i#i u&eni.asti &TEMATS/O inte).elacija %#7e *.i$a %ostaviti %rob#e$sko %itanje vezano uz te$%eraturu zraka i#i $ora.%ri-va(anje tuKeg $i!#jenja s#u!anje i obra(anje %ozornosti na drugoga izbjegavanje osobni.a.ti(alni s&#$n#s9 3ovezivanje.enja te%*e. %ri$jeri istogakoja %oj$a i#i u&eni. /#. %rosudbaV u&e se $etode usvajanja znanja C %otra8iti infor$a. a %oto$ organizirati igra XTko zna vi!eW.acij&8 2&eni. koji se u to vrije$e obraKuje.ije 0bez obzira na te$u koja se na odreKeno$ satu radi.ija#nu k#i$u s#obodnije izra8avanje razvija se i ja&a osje(aj %ri%adnosti re#ativno sa$osta#an rad u&enika u&eni. /a(# #stva.e +.iti (valitetni ve. 2&ite#j najav#juje u&eni.acije S&#$n#s ((#. i nastav#ja s obrado$ %redviKenoga tra8ete$%eraturi.A> 2I?AB?       aktivno sudje#ovanje vi!e u&enika stvara druga&iju so.+>'9BEFA>. 2z njega u&eni. %ojave u drugo$ %odru&ju %rob#e$u. %#anirati.a(a *#%#6i na slje$e6e% sat& . 2nutar%red$etni suodnos u&ite#j ostvaruje bez te!ko(a.B?ŠT9A? 9 EG?KT9. PRIMJER SUODNOSA Na sat& )e#).i $ogu zadovo#jiti znati8e#ju u&ite#j bo#je vidi u&enike u drugi$ oko#nosti$a >7:>BA9 E+3?KT :=23A>: 3>.%red$eta. tj. Mo8e biti unutar%red$etni i $eKu%red$etni. suodnos (e biti u&inkovitiji ako na %red$etu na koje$ su se odreKene te$e ve( obradi#i. %re%oznavanje.iju.ani" te%a & je$n& cjelin& 0dogaKaj1. organizirati. %rob#e$a i#i te$e %o svo$ v#astito$ interesu i izboru 0%red$etu1 ↓ »naj#abaviji« stu%anj integra. +uodnos se oduvijek %rovodio i $eKu %red$eti$a.EABE $eKu%red$etno %ovezivanje u&enje$ ne s$atra sa$o usvajanje znanja u&e se sadr8aji i &injeni.elacija) je vertika#no i -orizonta#no %ovezivanje nastavni.A9 E+3?KT M?Y23=?7M?TA>: 3>. gdje (e ga s u jedno$ se %odru&ju sa$osta#no i aktivno u&enje zadovo#java sve za-tjeve u&ite#je$ fizike jo! jedno$ ana#izirati.rtati rebus na te$u te$%eraturaO organizirati o#uja $ozgova na te$u te$%eratura i#i %ogaKati za$i!#jeni $jerni instru$ent C ter$o$etar.

e%eni %#$el nastave 3o$a8e u&eniku u: • %ro$atranje %rob#e$a s vi!e as%ekata • razu$ijevanju %ovezanosti %rirodni.rtati i$a ve(u vrijednost od us$enog %re%ri&avanjaO u#oga $u#ti$edije  na'el# +nanstven#sti C o%(e didakti&ko na&e#o od kojeg ne $o8e$o odstu%ati C %otkrije%#jenost &injeni. a#i je %otrebno dogovoriti te$e koje (e se objediniti u jednu . NASTAVNA NA3ELA osnovna %ravi#a koji$a se rukovodi nastavnik u nastavno$ radu da bi us%je!no ostvario njegove zadatke 3ri obradi nastavnog sadr8aja od ve#ikog su zna&aja izvorna geografska na&e#a:  na'el# +#. vode. u&ite#ji rade u ) i#i vi!e !ko#a1.a4&j& slije$ . P.ertika#ni i -orizonta#ni suodnos nastavni.sve !to se $o8e %okazati %rakti&no i#i na. 2 ve(ini !ko#a naj#ak!e je ostvariti integra.uvjeta rada 0rad u tri s$jene.integra.n#sti i a*st. kako je integra.a$a  na'el# (#%*le(sn#sti C %roistje&e iz defini. i 8. geo#o!ki sastav stijena.raz#oga rijetki.ija .e$n#st %e4&*.je#ovit do8iv#jaj svijeta1 .zornost osigurava usvajanje &injeni.ije.sadr8aja raz#i&iti. 4.ija.ija nastavni.%odru&ja C %ojedini. zastu%#jene su izrazito %rirodos#ovne te$e i#i %rirodni e#e$enti .elacijs(#5 inte).e$n#sti inte). &ine te%ats(# *lani.nastavni.. Aakon $jese&nog %#aniranja. o t#a.i$a treba osigurati %ostu%an %rije#az od konkretnog ka a%straktno$ . To za-tijeva iz$jene u dnevno$ i#i tjedno$ ras%oredu.vrsta integra.%red$eta.u %rogra$u 5.ije geografije C %ovezanost %rirodne dru!tvenog razvoja .e$%etni% *#ve+ivanje% $ogu(e je ostvariti i na +ase2ni% sati%a. bi#jne u obradi .i.acijs(#) nastavn#) s&stava8 >stvarit (e se sje$injavanje i *#ve+ivanje nastavni.e#e$enata i 8ivota #judi %ri$jenjuje se i regiona#nogeografski.%red$eta o$ogu(it (e stvaranje (#.a na odvojeni$ satovi$a.ane nastave > s&v.i% %ovezanosti %rirodni.aju %rirodni.ija $ogu(a sa$o na dvosatu i#i u integirano$ danu.isti %rin.%rii nji-ovoj razradi i obja!njeni$a treba voditi ra&una o nji-ovu utje. a rezu#tat (e biti isti kao i kod drugi.sadr8aja u /.a. tj. svaki %red$et %re$a svo$ ras%oredu.aju na 8ivot otje.e$%etn#) *#ve+ivanje na #$v#jeni% sat#vi%a Bedan od g#avni. a%straktnost usvajanje genera#iza. tj.sadr8aja tijeko$ dana.satno$ sustavu.je &e!(e ostvariti zbog ote8ani.i dru!tveni. tj.a(tn#sti . .a$a.Inte).u&eni.iju dru!tva . graKa zajedni. tjedna i#i $jese. P. 3o$no biraju %red$et s koji$ (e za%o&eti.sadr8aja u %red$etnoj nastavi bi#o je $i!#jenje.e1 na orgniza. r. osnove i #judi. %oja$ koji (e %ovezivati %red$ete i aktivnosti za u&enike. r. Takav na&in rada ne za-tijeva iz$jene u %red$etno. a u ve#iko$ broju !ko#a te!ko i.anje.$eKu%red$etni.a+.e#e$enata 0re#jef.&i$benika u objektivnoj stvarnosti 0.acije %e4&*. k#i$a.je#inu.ije nastavni. u&ite#ji koji su %redvidje#i integra.

organiza.sadr8aja i stje. 'i#j nastave C stvaranje kriti&ke.i#jeve !ko#a $ora ostvariti< o Što $o8e$o u&initi da se ti .n#sti C nu8no je koristiti %ri$jere u obja!njavanju %ro. jer se navodi &injeni. zato se svako %#aniranje i %rogra$iranje ne $o8e nazvati kuriku#u$o$. od konkretnog k a%straktno$K nastava se te$e#ji na %ret-odno usvojeno$ gradivu .znanja s drugi$ nastavni$ %red$eti$a  na'el# $i. $u#tieti&ke u&enikove #i&nosti.iona#ni interak.u&enika u nastavi %ro%or. Te$e#jna karakteristika je Pu&eniku orijentirano u&enjeP. obu-va(a %re.ija %si-o#o!ki b#iski$ u&ini#i i neke uda#jene %rostore tj.se kon.novo gradivo se obraKuje %ostu%no$ uvoKenju novi. od jednostavnog k s#o8eno$. +astavni. -u$ane. strategije 1. a zati$ i !ire.i se rje!avaju od jednostavniji.%ojava u zavi&ajuO za obja!njenje svi.i%je.%rirodni. >vo na&e#o %roiz#azi iz 8ivota i nje$u s#u8i. $u#tiku#tura#ne.i dru!tveni. 2 nastavi geografije se na&e#o od b#i8eg %re$a da#je$ zbog dubine i !irine obrade %ojedini.ije i %rotok infor$a.i#jevi ostvare< 0sadr8aji< $etode< situa. stvara#a&ke.%ojava i %ro.%oj$ova.ija u&enika s nastavni$ sadr8aji$a i nastavni$ resursi$a .e tog sustava: o u&enik 0u&i.%ro. a#i %re. s izdvojeni$ u%ori!ti$a oko koji.i#jeva nastave o .i$a u razreduO u&eni. nego sa$o ono koje zadovo#java $etodo#ogijske uvjete. od b#i8eg k ne%oznato$.i#j. %ro$eetni-. a zada. s#obodne. zada(e.ije<1 o Kako sve to $o8e$o dje#otvorno organizirati< 0strategija<1 o Kako $o8e$o %rovjeriti jesu #i i ko#iko su . obrazovane.i#j bo#je %oznavanje geografski-.e.sadr8aja.anju znanja. $etode.esa i %ojava  na'el# siste%ati'n#sti C -ijerar-ija gradivaO obraKivanje nastavni.ija Te$e#jna %itanja razvoja kuriku#u$a o Koje .ije 0gru%iranje sadr8aja i $etoda1 o strategije 0%#aniranje situa. >snovni je . s%osobnosti i navika te os%osob#javanje u&enika za da#jni %er$anentni rad.iznu i sustavnu uku%nost %#aniranog odgoja i obrazovanja 0. obrazuje se i odgaja1 . $ediji.elacije C %ovezanost geografski.za %rirodos#ov#je koriste se %ri$jeri iz zavi&aja i#i do$ovine. sadr8aji.sadr8aja $anje %ri$jenjuje.sadr8aja u odreKeno$ #ogi&ko$ %reg#edu. gos%odarski-.%#anirana interak.entriraju osta#i sadr8ajni e#e$enti  na'el# *#st&*n#sti C od #ak!eg ka te8e$.ija.iona#an je udje#u v#astite aktivnosti  e(#l#-(# na'el# C eko#o!ki odgoj  na'el# (#. kriterije i te-no#ogiju izrade kuriku#u$a.ijski stvara#a&ki na%or u sav#adavanju %ro%isani.%re$a s#o8eniji$a  na'el# *. jer su suvre$ene ko$unika.izno artiku#irano.i#jevi u&enja o sadr8aji 0%red$eti1 o $etode 0sredstva i %utovi1 o situa.iona#ni i izvaninstitu.odnosa $eKu u&eni.i rje!avaju zadatke sa$osta#no i#i u %aru /URI/ULUM je raznovrsno kori!ten ter$in.a kako se geografska b#izina ne s$ije %oistovje(ivati s %si-o#o!ko$ b#izino$. stje&e re#evantno iskustvo.en#sti C %ri#agoditi uzrastu i %redznanju u&enika  na'el# a(tivn#sti i . geografska zbivanja i %ro.nastavni.i dr. na'el# a(t&ali+acije ili 7iv#tne 2li+ine C nag#asak je na %rou&avanju suvre$eni.a+v#ja C u&enik je u sredi!tu zbivanja 1 znanje i s%osobnosti stje&u se v#astito$ aktivno!(u !to vodi do razvoja #i&nosti 1 us%je.ija1 o eva#ua.acije C ana#iza i ra!&#anjivanje nastavni.encijacije i inte). .esa vezani.ese u nji$a. tj. koja je otvorena za sve sada!nje i budu(e %ro$jene u sebi i dru!tvu u koje$ se na#azi. de$ografski-. ku#turni. no i nji-ovo sintetiziranje i %ovezivanje  na'el# in$ivi$&ali+acije i s#cijali+acije C %o!tuju se individua#ne karakteristike u&enika !to se naj#ak!e %rovodi individua#ni$ rado$ u&enikaO razvoj inter%ersona#ni.i#jevi ostvareni< NASTAVA Nastava je organizirani institu. obi#je8ja zavi&aja i do$ovine.es ostvarivanja .  na'el# e)+e%*la.

konkretiziranje.iranje na odreKeno %itanje o %roduktivno %onav#janje .e1.o u&ite#j 0%ou&ava.i$a nastavno gradivo i zadaje i$ raz#i&ite zadatke. tj.3ri vje8banju raz#ikuje$o: .sadr8aja te$e#je se da#jnje eta%e nastavnog %ro.u&enika treba %ri%re$iti i $otivirati za nastavnu dje#atnost kako bi znao ne sa$o !to (e u&iti nego i kako (e raditi i do(i do odreKeni. a dobro je ako toj najavi %ret-odi %ostav#janje %rob#e$a i dogovor o njegovu rje!avanju iz &ega se $ogu izvesti zada(e nastave @8 O2.ija u&enika o#ak!at (e vje8banje .i trebaju ana#izirati.nastavni.a i genera#iza. %ravi#a zakona i nji-ovo re%rodu. strukturiranje.ije stje&u se %ouzdanija znanja u&enika. +a staja#i!ta kvakvo(e %onav#janja raz#ikuje$o: o re%roduktivno %onav#janje . svoju aktivnost us$jeruje na o%ti$iranje u&enja1 o o o nastavni sad8aj 0%redstva#ja osnovu na kojoj se te$e#ji u&enje1 objektivni uvjeti 0%rostor i nastavna o%re$a.e%a C ovisi o to$e !to (e us#ijediti u da#jnje$ tijeku nastave. nastavni$ sredstvi$a.%ri%re$anje vje8banja .u&eni.7aja . koriste(i se izvorno$ stvarnosti. a %onav#janje$ se u&vr!(uje znanje u&enika .-ni $i# o Vje72anje C u&eni.i#je$ usvajanja %rogra$o$ odreKeni. 2&eni.jedna je od te$e#jni.dva te$e#jna %uta s%oznavanja su: induk. odreKuje se !to (e se i za!to vje8batiO %ravi#na $otiva. tj.u vje8banju1 o P#navljanje genera#iza. re%roduk.ija .iranje.i u&e nastavne sadr8aje. genera#iziranje.a %ri%re$e je odreKivanje i najava zada(e nastavne dje#atnosti 0naziv nastavne jedini. kori!tenje.a4ivanje n#vi" nastavni" sa$.ija ot%rije %oznatog gradivaO va8no je $e-ani&ko %a$(enje i$ena. !to %ozitivno utje&e na kvakvo(u znanja. $e$oriraju se &injeni.%onav#ja$o odgovaraju(e nastavno gradivo na &ije$ se %oznavanju te$e#ji obrada novog gradiva .sadr8aja te na&ine nji-ovog %rikazivanja s na$jero$ da u&eni. kako bi osigurao naj%ogodniji s%oznajni %ut . &injeni. A8 Zav.i*. govorni$ jeziko$.ija1 .znanja.ije: us%oreKivanje. 2&eni. vje!tina i navika.ko#i&inu sadr8aja nastave0ko#i&ine &injeni.esa . koje se $o8e ra!&#aniti na: %o&etno i#i uvodno uvje8bavanje 0nadzire ga u&ite#j1.esa u&ite#j odabrani$ na&ino$ 0$etodo$1 iz#a8e u&eni.na dobro obav#jeno$ obraKivanju novi.s%oznaja.ija. dubine %oj$ova1 . dje#uju na u&enje izravno i neizravno1 odnosi iz$eKu sudionika nastave Tijeko$ nastavnog %ro. te$e#jno i#i sredi!nje vje8banje 0izvoKenje nadzire sa$ u&enik1 i zavr!no i#i do%unsko vje8banje 0u&enik %osti8e najve(u brzinu i us%je. ra!&#anjivanje.vje8banje$ se razvijaju u&eni&ke s%osobnosti.ija i deduk. .sa$o vje8banje .#cesa: ?8 Uv#$ i#i *.eta%a nastavnog %ro.strukturu 0#ogi&ku sreKenost &injeni.us%ostav#ja se ne%osredna veza iz$eKu u&enika i nastavnog gradiva .u&ite#j (e novo gradivo dovesti u vezu s %ret-odni$ u&enikovi$ iskustvo$. 3roduktivno %onav#janje sadr8aja od u&enika se tra8i ne%rekidna stvara#a&ka %ri$jena znanja.va8na sastavni. 2&ite#j odabire i %ri%re$a izvore nastavni.i$a o#ak!a razu$ijevanje i usvajanje %redviKenog gradiva. dosje(anje.izno odrediti: .e i - trajnost %a$(enja $o8e se osigurati &esti$ %onav#janje$ i njegovi$ kori!tenje$ u svakida!nje$ 8ivotu.ije koje da njega do%iru %ute$ nastave .i %reraKuju novu nastavnu graKu jer (e je tako naj#ak!e usvojiti .a i genera#iza.vr#o je va8no %re.intenziteta 0kvakvo(e. . rje!avanje %rob#e$a i dr.ija1 ..i aktivno %ro$atraju i izvr!avaju zadatke s . %onav#janje i %rovjeravanje. . sintetizirati i genera#izirati infor$a.a. genera#iza. k#asifi. u%oraba ot%rije %oznatog nastavnog gradiva na %ot%uno nov na&inO %ri$jenjuju se raz#i&ite $isaone o%era.esa . Eta*e nastavn#) *. vje8banje.

%ret-odni. istra8iva&kog izvje!taja. =azu$ijevanje C s%osobnost %ro$i!#janja o zna&enju usvojeni.nastavni. te-ni&ki. %isani-.je#inu. 3ri to$e student $ora znati odrediti sastavne dije#ove i odnose $eKu nji$a kao i organiza. +inteza C +intetizirati zna&i iz %ojedina&ni.i#jevi ovog %odru&ja su najvi!i u s%oznajnoj -ierar-iji jer sadr8e e#e$ente svi.%rovjeravanje$ se %riku%#ja %otrebna doku$enta.dije#ova stvoriti novu .razina uz dodatak s%osobnosti %rosudbe vrijednosti ute$e#jene na to&no definirani$ kriteriji$a. %rovodi se nakon obrade %ojedini. grafi&ki-. %rojekta1.avanje C sustavno %ra(enje u&enikovi. %ostu%ak vrednovanja svi.obrazovni. $etoda i#i teorija u novi$. rje!avanje$ zadataka objektivnog ti%a.ijsku strukturu. izrado$ kreativni-5stvara#a&ki-.ija o ostvarivanju nastavni. nastu%i$a i drugi$ odgovaraju(i$ ob#i. >vaj je obrazovni .jenjivanja u&enika u %ostu%.ija C vrednovanje $aterija#a 0%jes$e. %is$eno i %rakti&no Ocjenjivanje .a o u&enikovi$ %ostignu(i$a tijeko$ %ra(enja i is%itivanja. sa8i$anje$.ijske strukture $aterija#a. .i$a i %ostu%. Ena#iza C Aa ana#iti&koj razini znanja student $ora biti s%osoban nau&ene sadr8aje razdvojiti na sastavne dije#ove i razu$jeti organiza. >brazovni .rednovanje se $ora te$e#jiti na to&no definirani$ kriteriji$a. /.i#jevi$a obrazovanja i o to$e !to 8e#i$o vrednovati: znanje studenta.%ravi#a. Znanje se definira kao sje(anje na %rije nau&ene sadr8aje. zakona.i#j. .odgojno.i%e. 2&enikovo %ostignu(e %rovjerava se i o.te$a. B#oo$ %odije#io je ob#ike u&enja u " kategorije: kognitivnu 0znanje1.rezu#tata. jer se ni$e utvrKuje kakvo(a i ko#i&ina %ostignuti. konkretni$ situa. + obziro$ na vrije$e %rovjeravanja raz#ikuje$o: o %o%ratno %rovjeravanje .je#oku%nog nastavnog %ro.i$a %rovjeravanja: .razina u&enja: 1.i$a: razgovori$a i is%itivanje$.a.razdob#ja. ).%ostignu(a i us%je-a u ostvarivanju zada(a nastavnog %red$eta .a.%rovjeravanje je va8no. a izra8ava se o.znanja o zavr!no %rovjeravanje . afektivnu 0stavovi1 i %si-o$otori&ku 0vje!tine1.a+#vni ciljevi 5 *#$jela *.e%a 0l##%& (en)l8 0l##%s taL#n#%M) E$eri&ki %si-o#og B.esaO zastu%#jeno je u . Iinjeni&no znanje C 2svajanje &injeni&nog znanja je najni8i obrazovni . >vaj je obrazovni . +.jeno$ izbor $etoda vrednovanja znanja ovisi o . 2 okviru kognitivne kategorije B#oo$ raz#ikuje / -ijerar-ijski.zadataka .va8ni. ?va#ua.a i#i struktura. tako i za rodite#je. %rakti&ni-.i#j u ovo$ s#u&aju isti&e kreativno %ona!anje s nag#asko$ na for$u#iranje novi.zada(a. nastavnika i#i kva#itetu %rogra$a i ko#egija O2. 3ri$jena C s%osobnost u%orabe nau&eni.i drugi.ija$a 6.i#j vi!i od razine razu$ijevanja i razine %ri$jene jer je za tu razinu znanja %otrebno zdru8eno razu$ijevanje sadr8aja i organiza. >brazovni .i$a.esu jer zada(a nastave nije sa$o s%oznavanje ve( i trajno zadr8avanje i %ri$jenjivanje odreKeni. obav#ja se tijeko$ . vi!e$inutni$ kontro#ni$ %rovjera$a znanja. obja!njavanje$ i#i %redviKanje$ u&inaka i#i %os#jedi. + obziro$ na ob#ik %rovjeravanje $o8e biti: us$eno. odnos u&enika %re$a nastavi i njegovo na%redovanje tijeko$ nastavne dje#atnosti. govora.i#j vi!i od %ret-odnog jednostavnog %risje(anja na infor$a.&injeni.obraza.je#ina i#i na kraju %ojedini.o P. 5. >snovni e#e$enti o.a.&injeni.je#oku%no$ nastavno$ %ro. ro$ana.ije i %redstav#ja najni8i stu%anj razu$ijevanja. +tu%anj razu$ijevanja $o8e se utvrditi inter%retiranje$ nau&eni. ". Aji$e se utvrKuje u&inkovitost nastavne dje#atnosti u odreKeno$ razdob#ju. .&injeni.ijske %rin.#vje.jenjuje u razredno$ odje#u i obrazovnoj sku%ini individua#ni$ i sku%ni$ ob#i. kako za u&ite#ja i u&enika.

ija nastavnog %#ana O(vi.#).jene.i$a srodni. nastavni %#an s %o%iso$ obvezni.s%osobnosti i $ogu(nosti Aakon us$ene %rovjere u&ite#j je du8an na isto$ nastavno$ satu u%isati o.sadr8aja konkretiza.sati za neobvezne do%u!teno tjedno o%tere(enje u&enika kratki o%is 0s$jerni.izborni. 2&enik i$a %ravo dobiti na uvid svoj %isani rad i tra8iti obraz#o8enje o. odnosno nastavni %red$et Nastavni *. te$a i jedini.ije tijeko$ !ko#ske godine P.sadr8aja na%redak u razvoju njegovi.jenu u odgovaraju(u rubriku u i$eniku i %rio%(iti je u&eniku.C C C C C C %oznavanje i razu$ijevanje nastavni.. odnosno %red$eti redos#ijed u&enja %odru&ja i#i %red$eta %o razredi$a i se$estri$a tjedni broj sati za %ojedino %odru&je.te-ni&ki uvjeti %otrebni za ostvarenje nastavnog %#ana i %rogra$a uvjeti u%isa u&enika na&in o. za odreKeni stu%anj i vrstu javnog. ras%o#o8ivi tjedni fond nastavni.nastavni%red$eta. dogovora s nastavni.ob#ika %rovjeravanja o.a% • • • • • • • • • • !ko#ski doku$ent koji.a te dina$iku nji-ove rea#iza. %#anira ras%ored nastavni. %rivatnog i .e1 sadr8aja obrazovanja za svaki obvezni nastavni %red$et kadrovski i $aterija#no.#).#).ni nastavni *lan i *.je#ina. SADR:AJ O0RAZOVANJA • %ro%isuje se nastavni$ %#ano$ i %rogra$o$ Nastavni *lan je !ko#ski doku$ent u koje$ se u ob#iku tabe#e %ro%isuju: • • • odgojno.ativni nastavni *.sadr8aja us$eno i %isano izra8avanje %rakti&na i kreativna %ri$jena nau&enog gradiva razvijenost vje!tina na&ini sudje#ovanja u usvajanju nastavni.rkvenog obrazovanja. %oznavanja u&enika.osta#i..a% • • !ko#ski doku$ent koji$ se %ro%isuje o%seg.e%a nastavni(a .i obvezni.i*. Kod %isani.a% • • izraKuje ga %red$etni nastavnik %ri#iko$ %ri%re$e za nastavu za odreKenu !ko#sku godinu %o#aze(i od svoji.nastavni.jenjivanja za svaki nastavni %red$et I+ve$2eni nastavni *lan i *.a% • • !ko#ski doku$ent koji se izraKuje u odreKenoj !ko#i konkretizira e#e$ente okvirnog %#ana i %rogra$a O*e.jena se u%isuje najkasnije 4 dana nakon %rovjere osi$ u s#u&aju kada je u&ite#j o%ravdano odsutan.iskustava.%red$eta s naznako$ tjednog broja nastavni. dubina i redos#ijed nastavni.%si-ofizi&ki.ira dr8avni %rosvjetni organ 0Ministarstvo %rosvjete i !%orta = 1 utvrKuje se: svr-a odgoja i obrazovanja za odreKeni stu%anj i vrstu obrazovanja. s %ravo$ javnosti %ro%isuje i#i verifi.obrazovna %odru&ja...sati za svaki nastavni %red$et.#).

$ogu i$ati u$jetni&ke sk#onosti .#judi .i... dobro %a$te #i. &aso%isi.. a neka kinesteti&ki ti% u&enja.buka .a izvodi se kontinuirano od %o&etka do zavr!etka !ko#ske godine.aso. koristi boje za nag#a!avanje va8noga u tekstu . neka auditivni. &esto znaju !to bi rek#i. dobri su u i$ita. najbo#je u&i! sa$ . %a$te %o$o(u vidni..N. !araju za vrije$e te#. u&e i %a$te %o s#u-u C $ora &uti da bi za%a$tio . za%i!i da bi bo#je za%a$tio . i#ustra.N . &esto koriste izjave kao !to: LTo $i izg#eda dobro. >no se zasniva na jaki$. LTo $i zvu&i dobro. uo&avaju deta#je . Stil &'enja se definira kao %ut koji$ se obraKuju infor$a. vo#e s#u!ati dok i$ se obja!njava i vo#e sa$i obja!njavati .. vo#e . dobri su &ita&i i vi!e vo#e &itati nego da i$ se &ita ..ija.i$a nastavnik treba %oznavati sadr8aje nastavnog %red$eta kojeg izvodi. .. L+#u!a$ te. %referiraju i#ustra.9Z2EFA9 T93>. L7a vidi$. s#iku kako ta stvar izg#eda u nji-ovoj g#avi . orijentirani su na izg#ed C bi#o da je rije& o odijevanju i#i %rezenta. 7a bi u&enje bi#o u&inkovito. &itanje na%isanog.a vi!e vo#e vizua#ni ti% u&enja. LvideN rije&i . $irniji su %o %rirodi VIZUALNI TIPOVI > SAVJETI . %referiraju s#u!anje i %onekad se LizgubeN %oku!avaju(i za%isati . dugoro&no %#aniraju . tra8i %is$ene u%ute @8 AUDITIVNI stil &'enja .a$a . a#i te8e %rona#aze rije&i .N . dijagra$e .ije. bi#je8ni. L9$a$ %ot%unu s#iku. osje(aje. u&e s#u!aju(i i %rije za%a$te ono o &e$u se ras%rav#ja nego ono !to vide .aje$ ste&enog iskustva 2&enje je odraz na&ina na koji %ro$atra$o svijet.1.• • • • na osnovu o%erativnog %#ana nastavnik zna koje (e te$e. &esto koriste izraze kao: LIuje$ !to $i govori!.. %rije sa$e obrade s u&eni. Aije neobi&no da se sti#ovi rodite#ja i dje.entrirao . %rizivaju s#ike iz %ro!#osti kada %oku!avaju za%a$titi. %riru&ni. Aeka dje.N. radne $a%e.te$a i jedini.ije.iji odreKenog $aterija#a . buka i. te %ratiti %ro$jene i %ostignu(a u stru. znanost. %redavanja i#i sastanka .9 u&e g#edanje$ C $oraju vidjeti da bi za%a$ti#i . g#edaj osobu koja %ri&a da bi se bo#je kon.N. Aije neuobi&ajeno ko$biniranje jednog i drugog ti%a u&enja.. a ne s#abi$ strana$a. &esto $i&u usna$a dok &itaju. sjedi da#je od %rozora i vrata . =odite#ji takoKer vi!e vo#e jedan ti% u&enja od drugog. ruko%is i$ obi&no nije #ije% . oko#i!.. razgovora.. koji$ redo$ i ko#iko sati obraKivati tijeko$ !ko#ske godine %ri%re$anje nastavnika za obradu nastavni. L%ri&ajuN sa$i sa sobo$ za vrije$e izvoKenja aktivnosti .rte8e. VA/ TEORIJA C tri sti#a u&enja: ?8 VIZUALNI stil &'enja S 6* R u&enika %ri%ada ovoj kategoriji . vo#e &itati nag#as . %isana %ri%re$a za sat U3ENJE re#ativno trajno $ijenjanje %ona!anja %od utje..rtati i %isati. ne o$eta i.vr#o #ako %rekine . Ae$a to&nog ni %ogre!nog na&ina u&enja.i %o$aga#a za %ri%re$u: stru&na #iteratura 0knjige...N.e. od#i&ni su u %is$eno$ bi#je8enju %redavanja . i$aju ug#avno$ #ije% ruko%is . govore u rit$i&ki$ sekven. $ogu zaboraviti verba#ne u%ute i#i %ros#ijediti us$enu %oruku .a . i$aju jak osje(aj za boje.. koristi fi#$ove.ove. brzo %ri&aju.iji g#asova i na&ina govora drugi. va8no je s-vatiti na&in na koji dijete u&i.e raz#ikuju. vo#e &itati .ije.. uredni su i organizirani .. .ija. s#ide. kata#ozi.

ija$a kada -odanje i#i ta%kanje %rsti$a 0nogo$1 o$eta rad %oku!aj stiskati tenisku i#i stres #o%ti. %ri&#jivi su i vo#e ras%ravu vr#o su deta#jni u o%isi$a i$aju %rob#e$a s aktivnosti$a koje uk#ju&uju vizua#iza.i svoje $i!#jenje o g#avnoj te$i od#o$ka &itaj nag#as uvijek kada je to $ogu(e sni$aj %redavanja te i.iona#no$ $ode#u . s%ort i#i g#u$u 7E. dobro reagiraju na fizi&ke nagrade . . :#asna g#azba.nas#ove te nag#as re.9+T9 M9+F9>'9 T?>=?T9IE=9 3=E:MET9IE=9 ZA/LJU3A/ > . .u s%ortu . . ne u8ivaju u &itanju i &esto tekst %rate %rsto$ . orijentirani su na tje#esnu aktivnost i &esto su u %okretu . &esto koriste g#ago#e u razgovoru i#i o%isi$a . . najbo#je %a$te izvode(i odreKeni %okret . vo#e g#u$iti i u8ivaju u raz#i&iti$ aktivnosti$a i igra$a koje uk#ju&uju %okret . 9sku!avaju(i raz#i&ite $etode u&enja $o8e$o s%rije&iti da se dje. rado sudje#uju u izradi $ode#a. u situa. Di.9 C SAVJETI . rado u&e %o$o(u ra&una#a da bi u&enje %otak#i dodiro$ 0ti%kovni. gi$nastiku.iju vi!e vo#e g#azbu od #ikovne u$jetnosti otvorene su i ko$unikativne osobe AUDITIVNI TIPOVI > SAVJETI %oku!aj u&iti s %rijate#ji$a ras%rav#jaju(i i#i g#asno %onav#jaju(i %rije &itanja odreKenog %og#av#ja. 7ok tradi.i . na8a#ost. $a!u ruka$a dok govore . kra(e od$ore . neka dje. 9sku!avaju(i raz#i&ite $etode $o8e$o %obo#j!ati djetetova %ostignu(a u !ko#i. #e8anje na krevetu za neke %redstav#ja idea#no $jesto za u&enje. . tako i dje.ijske fi#$ove i knjige . ako u&enje za sto#o$ ne daje rezu#tate %oku!aj #e8ati na sto$aku i#i #eKi$a . izrazi se kroz %#es.rati se.ani +a$atci +a &'eni(e . Treba raz$is#iti i o okru8enju u koje$ dijete u&i. . &esto koriste izjave kao: LAe s#ijedi$ te.enci. daju %rednost $ani%u#a. u ve(ini !ko#a u&enje jo! uvijek %o tradi. . K9A?+T?T9IK9 vo#e %red$et dotaknuti.a osje(aju frustrirano i ne%ri#agoKeno.izgubio sa$ se. &esto koriste gestu.aO > &%a. te!ko i$ je ostati $irni$ kroz du8i vre$enski %eriod te !k#jo. vo#e ak. $i$iku. dobro se orijentiraju u %rostoru . oni i$aju najvi!e %rob#e$a u !ko#i jer je. bez $nogo sadr8aja koji bi i$ odv#a&i#i %a8nju.a vi!e vo#e u&iti u $a#o kaoti&no$ okru8ju.. da bi bo#je za%a$tio u&i %onav#jaju(i g#asno. -odaju(i .ija$a.a+li'ite nastavne %et#$e 'ine *#&'avanje sti%&lativniji%1 i +a &'eni(e i +a nastavni(e1 te *#sti7& naj2#lji &'ina(8 Je$n#li'n#st1 'a( i a(# je N$#2. . vr#o su otvorene osobe K9A?+T?T9IK9 T93>. vo#e izraKivati stvari i is%robavati nove aktivnosti . stoje b#izu osobe kojoj se obra(aju .a= Kao !to i $i koristi$o raz#i&ite sti#ove u&enja u raz#i&iti$ situa. vidjeti kako radi . $ogu i$ati ne&itak ruko%is .. dodiruju #jude da bi %rivuk#i nji-ovu %ozornost . .L .97 K>FB C &etiri sti#a u&enja: EKT9.L. za vrije$e u&enja %ravi &e!(e.u .a1 . $aketa.iji $aterija#o$ i gru%noj dina$i. L.%res#u!avaju(i %oku!aj za%a$titi %itanje u testu uvijek %ro&itaj nag#as %rije rje!avanja A8 /INESTETI3/I (tjelesni) stil &'enja .e.kaju o#ovko$ i#i trzaju noga$a dok u&e . %osti8u us%je.ija govori da $ora$o u&iti u sobi koja je ti-a. izvoKenju %okusa .a. ob#a&e se #e8erno i s%ortski .. %oku!aj u&iti s g#azbo$ u %ozadini .%og#edaj s#ike. izvode(i raz#i&ite %okrete.

ija i svaku od nji. >ne se %re$a :ardneru dije#e na E inteli)encija: lin)visti'(&1 l#)i'(#5%ate%ati'(&1 vi+&aln#5 *.%oti.ati sa$o jednu.inte#igen.ave& 'ra#ovi& a0io al i par!ovi& 4a%tita o!oli%a?3 o#uja ideja kori!tenje izvora zvuka 0'la4-a 4e+alja o !oji+a $e po*.uradaka 1tije!o+ ra#a * $!*pi a+a& a ra.ija 1 a $va!o+ $at* *4 'lo-*$& 6oto'ra6ij*& 'ra6i!o & 6il+& P=P pre4e ta0ije3 kori!tenje raz#i&iti.ija$a. Mo8e$o ju otkriti %onudo$ odabira raz#i&iti. Ae %ostoje tab#i. %si-o#og E#fred Binet izradio je %rvi test inte#igen. Vi%e$tr*!e i teli'e 0ije * ra4re#*1.*e.a*e.(e$o #ako odrediti koja je inte#igen.do odreKene razine razviti.i.e1 - %isati &itati %ri&ati %ri&e rje!avati kri8a#jke - knjige kasete %isa(i %ribor dnevnike ras%rave. g.ija i $o8e i. i do%unjeno $ogu(nosti$a 9nt Fingvisti&ka Kako $is#e Što vo#e Što trebaju Aastavne strategije u geografiji 0%rijed#ozi autori. fi#$ovi. 2&enike ne(e$o razdvajati %re$a inte#igen. a#i i odabiro$ raz#i&iti. a %ostoje i $ogu(i na&ini %ra(enja %o$o(u koji. razreda. Aji-ova $eKusobna %ovezanost &ini svakog &ovjeka osobiti$. .istra8ivanja i %ostignuti.iranje i kategoriziranje +okratova $etoda razgovora -euristi&ka $etoda znanstveno $i!#jenje izvanu&ioni&na nastava C te$e vezane uz stanovni!tvo i#i %osjet ?tnografsko$ $uzeju u Zagrebu 0Efri&ka zbirka1 Fogi&ko.* al*?3 ra&unanje i kvantifi.7je..avaV1 voKenje dnevnika 0i4+i%lje o p*tova je3 objedinjavanje %isani. dija%ozitivi igre koje za-tijevaju s%osobnost za$i!#janja #abirinte s#aga#i.n&1 tjelesn#5(inesti'(&1 )la+2en&1 inte.s#naln& .$etoda te nastavni.inte#igen.$etoda5strategija $o8e$o %o$o(i na razvoj u&eni&ki. svaki is%itanik je dobio broj koji je %redstav#jao nji-ov kvo. Kasnija su istra8ivanja %si-o#oga dokaza#a da &ovjek %osjeduje raz#i&ite inte#iegn.ije.osa$ inte#igen. kako bi %o$ogao u otkrivanju u&enika s te!ko(a$a u u&enju1.raz#oga. Osa% na'ina (stil#va) &'enja %ri$jene u nastavi geografije 5.e i#ustrirane knjige %osjet u$jetni&ki$ $uzeji$a - =ije&i$a %ri&anje %ri&a 0#r. &ini se da dje.#$#sl#vn&8 +vaki &ovjek %osjeduje svi.ke video.ije 0Z91.iranje 0+jerilo& poja$ o vrije+e3 k#asifi.rtanje ideja 0*+ e +ape3 grafi&ki si$bo#i .a!a i4ra#a re-*$a& po$tera?3 s#ikovne $etafore . raz#i&ito$ brzino$ i zbog raz#i&iti.rezu#tata na is%itu. Gran.ija te na #ak!e u&enje na!i. Aa te$e#ju %ret-odni.ije.a od najranije dobi %okazuju PnaginjanjeP i#i sk#onosti unutar odreKeni.i!estruke inte#igen.a $ogu u&iti na raz#i&ite na&ine.$ate$ati&ka Zak#ju&uju(i - eks%eri$entira ti %ostav#jati %itanja rje!avati %rob#e$e - 3rostorna 3reko %rikaza i s#ika - - . Ti testovi su %rovjerava#i dvije &ovjekove s%osobnosti C jezi&ne i $ate$ati&ko.rtanje !aranje ob#ikovanje za$i!#janje s#ika - - vizua#iza.#ogi&ke. debate %ri&e $aterija#e s koji$a (e eks%eri$entirati znanstvene $aterija#e raz#i&ite %red$ete za rukovanje %osjet %#anetariju i te-ni&ki$ $uzeji$a F?:> ko.(e$o #ak!e %re%oznati u&enike %re$a najja&i$ inte#igen.s#naln& i int. a#i bitno $o8e %ridonijeti us%je-u u&enika te u&ite#ju u %ou&avanju. a Er$strong dodaje i os$u *.$o8e dovesti do raz$jerno visoke razine s%osobnosti. U9ako svako dijete %osjeduje svi.ijent inte#igen.u&enika 0:enti#eO Kova#ikO Er$strong .ije 019*5. 9 u %ou&avanju geografije iz$jeno$.%o$aga#a.boja %a%ira i o#ovka 1tije!o+ 0rta ja i pi$a ja 4a-ilje. C %reuzeto iz Er$strong.#st#. niti kod nji.ija$a 0Er$strong1.ija kod nekog u&enika izra8enija.ijaL 0Er$strong1.osa$ inte#igen.e %o$o(u koji.

i$aKoriste(i se %rirodo$ i %rirodni$ kinesteti&keTje#esno.o$V1 orijenta. istra8iva&V1 dra$atiza.u%kati noga$a i ruka$a s#u!ati 9nter%ersona#ne :#azbene - voditi organizirati stvarati odnose $ani%u#irati %osredovati zabav#jati se - %rijate#je gru%ne igre javna oku%#janja dru!tvene dogaKaje $ani%u#irati %osredovati zabav#jati se - rad u %aru 1vi#i pri+jere3& suradni&ke gru%e 0vo.ije. - %#esati tr&ati skakati graditi gestiku#irati - o%ona!anje dra$a %okret sastav#janje raz#i&iti. grafosko%o$. %osjet Z>>. g#azba 1+o'* #o ijeti 'la4-* ili e%to o#$virati3 re% 0pre4e ta0ija ra#a 5 *.i je o'a3 %jevanje. g#azbene ko#ek. geografskoj karti i %rostoru rita$. %redstavnik tvrtke.u i#i botani&ko$ vrtu razvrstavanje bi#jaka i 8ivotinja %re$a ti%ovi$a k#i$e i bi#jnoga svijeta .i#jevi$a3ovezuju(i se s v#astiti$ osje(aji$a i drugi$ #judi$a9sku!avaju(i ideje na $e#odije3reko rit$a i %odra8aja3reko tje#esninob#i.ije sa 8ivotinja$a %o$aga#a za istra8ivanje %rirode 0da#ekozor1 - !etnje. g#azba u %ozadini 1o#a-rati 'la4-* 4a +otiva0ij* ili tije!o+ $!*p o' ra#a3 %jevati zvi8dati %jevu!iti .ija 0obi&aji.i#jeve %#anirati $editirati sanjariti biti u ti!ini - tajne %#anove vrije$e %osve(eno sebi %rojekte %ri#agoKene v#astito$ te$%u $ogu(nost izbora - $inuta za raz$i!#janje osobne veze Ukakve to veze i$a s $oji$ 8ivoto$L 0svaki %oja$1 vrije$e za izbor osje(ajni trenut. osvajanje Aovoga svijetaV1 %anto$i$a 0%onav#janje %oj$ovaV1 $ani%u#iranje %red$eti$a 0rukovanje ra&una#o$. F'7.ija na g#obusu.ija rada.erte g#azbu kod ku(e i u !ko#i g#azbene instru$ente - igra u#oga 0 vodi&. do#azak M. terenska nastava i o%a8anje C %ro$atranje i fotografija. vu#kanaV1 $o8e sa$ rje!avati odreKeni zadatak. 3o#a u Kinu. bi#jaka.i %#aniranje u&enika C organiza..ije na ra&una#u 0%otresa. istra8ivati %rirodu uzgajati 8ivotinje brinuti se za na! %#anet - %ristu% %rirodi $ogu(nost interak.e * 'r*pi3 dru!tvene igre 1i're $ !arti0a+a3 si$u#a. %rijed#ozi za nastavni sat 3rirodos#ovna - igrati se s #jubi$.%red$eta s%ortske i fizi&ke igre o%i%#jiva iskustva i %rakti&no u&enje us%utno %jevanje od#aske na kon. vje8bu 9ntra%ersona#ne - %ostav#jati .i$a raditi u vrtu.

teksta i#i fi#$a ste(i da#eko trajnija znanja nego verba#no$ nastavo$. sa$osta#no donosi zak#ju&ke.i$aO stvoriti %ovo#jnu k#i$u za sa$ou&enjeO %ru8iti u&eni.es sa$osta#nog stje.Za(lj&'a(: 2va8avanje$ %ostojanja raz#i&iti. uz odgovaraju(u %o$o( nastavnika. 2&eni.7. Aa sto#u Ptje#esne darovitostiP.. dobit (e g#azbeni zadatakO na sto#u Posjet#jivosti za #judeP to (e biti zadatak koji za-tijeva suradnju.u1..%red$eta.i$a o nji-ovo$ istra8ivanju.i %ostavite 8 sto#ova i ozna&ite i.os%osob#javanje u&enika za sna#a8enje u 8ivotno$ a$bijentu odrastanja . 9stra8ivanje u nastavi geografije ne $ora se uvijek %oistovjetiti s istra8ivanje$ na terenu.njegovanje %osebnog odnosa %re$a v#astitoj sredini . znanja i s%osobnosti u&enja.%otreba. %anoi. a#i u radu oni $ogu istra8ivanje$ %o$o(u ze$#jovida. dok na sto#u Pdarovitosti za s#ikeP to $o8e biti ne!to za na. 7.i trebaju na%raviti.ija u svo$ radu $o8e$o u&initi %ozitivne %ro$jene: . izra8ava svoje stavove i $i!#jenja.ati kod u&enika inte#ektua#nu radozna#ost te nag#a!avati nu8nost %er$anentnog u&enja i usavr!avanja. ra&una#a.u tako da o$ogu(uje %oti. 2&eni.ija#iziraju(i. kasetofon i#i '7. usvaja i znanstvenu $etodu rada. u istra8ivanju zavi&aja.u na kojoj (ete na%isati zadatke koje u&eni.iona#an stav u&enika %re$a sa$osta#no$ radu i suu&eni.organizirati nastavu s raz#i&iti$ aktivnosti$a i sadr8aji koji o$ogu(uju razvoj %ojedini. Mogu izraditi tab#i. kao %oti.razvojni$ $ogu(nosti$a.ije .$etoda.vrsta inte#igen.iranja s drugi$a. Te$e#j i zna&enje istra8iva&ki us$jerene nastave je u to$e da u&enika %oti&e da sa$ istra8uje. Takvi$ istra8ivanje$ u&enik isku!ava na&in znanstvenog %ristu%a koji uk#ju&uje: o%a8anje. aktivnog suodnosa s drugi$ %red$eti$a. otkriva. 2 radu i$ %o$a8u i %odat. vjetrovito itd. tj. +uvre$ena nastava geografije %red nastavnika %ostav#ja brojne za-tjeve i izazove..i#jevi$a i zada.i $ogu graditiO na Pg#azbeno$P sto#u. $etode i ob#ike rada te $aterija#eO razvijati %ozitivan e$o.i so. sa strani. organiza.%ri$jenjivati raz#i&ite nastavne $etode i strategije . St#l#vi s vi-est.ije odgojni.sa znako$ koji (e jasno u%u(ivati na odreKenu inte#igen. Aa zav!no$ dije#u sata dogovori$o se s u&eni. Bedan od njije i istra8iva&ka nastava geografije koja svoji$ aktivni$ %ristu%o$ te zadani$ . u&enik njeguje suradnju i vje!tinu ko$uni. boje. na sto#u Posjet#jivosti za %riroduP. sun&ano. %rag$ati&nog rastere(ivanja u&enika. u&eni. istra8ivanje. sa$osta#no do#azi do odreKeni. 3od obi#je8ja dana u%isuju %ridjeve: ki!no. te adekvatno vrednuje rad u&enika.uva8avanje u&enikovi. integra. Aa svako$ sto#u %ostavite karti. Tako se uvoKenje$ zavi&ajne %rob#e$atike u nastavu ostvaruju te$e#jni dru!tveni te odgojno. interesi$a i %otreba$a u&enika %redstav#jaju %o&etak dugotrajnog %ro.s%oznaja i usvaja znanstvenu $etodu. ISTRA:IVA3/I PRISTUP 3rou&avanje $ode#o$ istra8ivanja u%u(uje u&enika na to da sa$ istra8uje. 2#oga nastavnika u to$ radu se $ijenja. 9stra8iva&ki %ristu% se $o8e organizirati interdis. %rije svega. zadatak $o8e uk#ju&ivati %ro$atranje bi#jke i#i 8ivotinjeL 0Er$strong1.i iz dnevnog tiska.je#oku%nog razvojaO %oti. %ri$jene raznovrsni. >vakvi$ ob#iko$ rada i u&enja.anja iskustva .iju.u za %ra(enje vre$ena i vre$enske %rognoze 0tjedan dana %rate vre$ensku %rognozu i svoje zabi#je!ke u%isuju u tab#i. na&ina i ob#ika %ou&avanja.iju u&enja vezanu za %rostor. $ag#ovito.iona#noj nastavi ute$e#jenoj na stje. a na sto#u Posjet#jivosti za sebeP sa$osta#ni zadatak.i%#inarno u suradnji s u&ite#ji$a drugi. Aa%os#ijetku.inte#igen. $ogu(nosti. on %ostaje %artner i suradnik u&eniku. knjige.ija .anju znanja %ute$ u&enja %odataka / 2 .os%osobiti u&enike za sa$osta#no uo&avanje svoji.esu u&enja $ogu(e je ostvariti. kriti&ko vrednovanje 0%ret%ostavka1 i %rovjera. 9stra8ivanu %rob#e$atiku u %ro.i$a %redstav#ja %rotute8u tradi.i#jeva i zadataka te %ri$jeni sadr8aja i $etoda rada %ri$jereni.ija 0&aso%isi.i$a %otrebnu stru&nu i inte#ektua#nu %o$o( %ri#iko$ rje!avanja %rob#e$aO $otivirati u&enike za znanost kao te$e#jnu vrijednosti . 9stra8ivanje (e trajati tjedan.i $ogu aktivno istra8ivati i u u&ioni. interesa i individua#nosti >vakvi$ na&ino$ nastave razvijaju se s%osobnosti i u$ije(a u&enika kroz stvara#a&ku i istra8iva&ku nastavu.i uz raz#i&ite izvore znanja. Aakon %ri%re$a i dogovora u&ite#ja s#ijedi rad na terenu i#i u !ko#i. obrazovni .razvojni. otkriva i tako uz kva#itetna i trajna znanja.aj da#jnje$ sa$osta#no$ radu i istra8ivanju u&enika. a $jerenja $ogu u&initi i sa$i. on ga %oti&e na istra8ivanje i us$jerava do kraja njegova rada.a interneta 07r8avnog -idro$eteoro#o!kog zavoda1. +to#u Pdarovitosti za rije&iP dodije#ite %is$eni radO sto#u Pdarovitosti za brojeveP.anje svi.esa %re$a %odizanju kakvo(e %ou&avanja. 2&ite#j bi $orao obaviti te-ni&ke %ri%re$e za istra8iva&ki sa$osta#an rad u&enika.ne%osredno sudje#ovanje u&enika u aktivno$ ob#ikovanju v#astite 8ivotne sredine %ozitivno utje&e na %ro. Takav rad us$jerava u&enika %re$a stvara#a!tvu. a u !ko#i (e s osta#i$ sku%ina$a raz$ijeniti iskustva.&(i% inteli)encija%a U2 u&ioni. $ate$ati&ki i#i znanstveni zadatak. vrije$e.i$a ne $o8e$o obi(i raz#i&ite dije#ove svijeta.inte#igen. Zna$o da s u&eni.$ogu(nosti u %ojedinoj vrsti inte#igen.rtati.i (e $jerenja raditi kod ku(e.i#jevi nastave: .urediti u&ioni.

usvajanje vrijednosti.iona#nog identiteta u&enika o &uvanje i %ro$i.jene nego #i za stvarni djetetov na%redak u u&enju. u&enik u&eniku %ostav#ja %itanja kod %isanja eseja odrediti k#ju&ne rije&i o. %ro$i!#ja se i kreira istodobno kad i s%oznajni as%ekt nastaveM >dgoj je najva8niji i najte8i zadatak !ko#eM 7efiniranje odgojni.jeno$.anje vrijednosti rada.u&enik je u sredi!tu odgojno.. %ravednost.es S istra8iva&ki rad .anje znanja i vje!tina >dgojni . dos#ijednost. stje. uvažavanje učenikova u neslaganju s o jenom.anje ku#turne ba!tine kao dije#a na.jenjivanje $o8e biti va8an %oti. Aa&e#o kontinuiranosti – učenik razvija radnu naviku.iji s izvorno$ stvarno!(u. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI %rovjeravati !to &e!(e o. so#idarnost.daje znanja koja se te$e#je na najsuvre$eniji$ znanstveni$ s%oznaja$a o &ovjeku i njegovo$ odnosu %re$a %rirodi. upozoren je da je nešto dobro naučio ili razumip (zadržati maksimum).ija !to %redstav#ja te$e#j .ne%osrednoj ko$unika.iona#no ozra&je u razredu o dru!tveno %o8e#jne nor$e %ona!anja %ri$ijeniti i u !ko#i o svoji$ 8ivoto$ biti uzor u&eni.zadataka C razvijati kod u&enika %ravi#an stav o.%rogra$a o %ri#agoditi na&in %ou&avanja i sav 8ivot u !ko#i o stvarati %ozitivno e$o. zak#ju&ivanje. ku#turi i gos%odarstvu .jenu %rio%(iti: $irno. za !tednju energije. Što se definira kao D%ravi#an stavD za svi-< >dgajati za %re8iv#javanje %#aneta Ze$#je. treba pustiti učenika da kaže svoje mišljenje. uo&avanje bitnog.obrazovni %ro. %ri%re$a za: novi na&in 8ivotaO sku%a energija S sku%a -rana Kako %osti(i da nas &uju< 3ou&avati i odgajati s #jubav#juM >dgoj bez #jubavi raKa %rotiv#jenje$..anje #jubavi %re$a &ovjeku.e#e$enata na rezu#tira.i$a0odgovornost. obite#ji i do$ovini o %odu%irati izgradnju na. nu8no je skra(ivati vrije$e %redavanja i %ove(avati u&esta#ost is%itivanja. u&enike se %oti&e na kriti&ko $i!#jenje. SUVREMENA NASTAVA EO RA!IJE .aj za u&enje vrednovanje $ora i$ati jasno definiran ..anje %o!tivanja drugi.je#o8ivotnog obrazovanja. Što $o8e$o u&initi< >bjasniti i kontinuirano nag#a!avati !to je o. 3ravednost bez #jubavi raKa okrutno!(u. %rijazno. 7u8nost bez #jubavi raKa $rzovo#jo$.jena i iz koji.i#j us$eno %rovjeravanje ne s$ije trajati dugo 0/ $inuta1. za s%osobnost sa$oodgoja Kako postići zadane ciljeve? o %ri#agoditi sadr8aje nastavni.esa . ne uvred#jivo.odgojno.iona#nog identiteta o %ro$i. na&e#o javnosti: u%oznati u&enika sa o.i druga&ijio %ro$i.jena u sredi!tu %ozoronosti C rodite#j C ve(i interes za o.obrazovnog %ro. za $eKusobnu so#idarnost. treba biti %utokaz za %o%ravak #o!eg - >. $i!#jenje razreda.i#jevi !ko#e. za#aganja i rezu#tata rada o razvijanje %oduzetni&kog du-a o razvijanje osje(aja za osobnu odgovornost. %o8e#jni i u nastavi geografije o razvijanje %o!tivanja 8ivota kao najve(e vrijednosti o %ro$i. podi!i !e nastavnikovu pravednost u očima učenika" . stavova i navika. siste$atiziranje. . %ovezivanje %odataka u jasnu strukturu te izvoKenje genera#iza.. s$isao za estetske i u$jetni&ke vrijednosti1 >dgojno dje#ovanje je %ovezano s obrazovni$. ili da mora promijeniti strategiju učenja (ulagati dodatni trud) Aa&e#o javnosti – o jenu treba obrazložiti.

i o. interes za nastavni %red$et. uk#ju&iti i razred u %o$o(. drugi ponavljaju.*."a #cjenjivanja o *#v.ija o s%osobnosti C s%osobnost izra8avanja. gubitak autoriteta i s#abi radna dis.o.%otresa odnose u obite#ji . sadr8aje $o8e objasniti i obraz#o8iti1 o re%roduk. Bitna je %ravednost.obes-rabruje u&enika . razvija se sposobnost samoo jenjivanja.i u koji$a je to&an odgovor jednozna&no odreKen i $ogu se objektivno %ro.utje&e na so. odgojni$ $jera$a $otivirati.v#4enje 0%ri-va(anje u&enikova individua#iteta.jene 0ana#iti&ko %ra(enje . u&enje. o%ti$isti&ka o&ekivanja.jene za %ostignute rezu#tate.i%#inaO u&enik je revo#tiran i $rzi nastavnika1.irati i %ri$ijeniti1 o radne navike C izvr!avanja !ko#ski. %oti.jednad8ba o.#cesa *#&'avanja8 Eval&acija *#$.i%#inska o.jenjivanju 0u %rotivno$ ."a o v.do8iv#jaj %ret-odnog is%itivanja . obite#jski %rob#e$i. a#i ni!ta vi!e o to$e ne zna1 Eval&acija na% $aje *#$at(e # &'in(#vit#sti *. %rakti&ne o $ogu(nosti za rad C sta$bene i $aterija#ne %ri#ike.ijeniti 2 %raksi se zbog nedostatka standardizirani.na %otvrKivanje v#astite vrijednosti u o&i$a drugiTreba utvrditi tvrditi uzroke neus%je-a.a+&%ijeva: .jenjivanje i vrjednovanje obrazovnog %ostignu(a. nag#asiti !to je dobro i %ozitivno.obveza uredno i na vrije$e o interes C za#aganje. dis. vje8bati . $etodi&ka kreativnost i $etodi&ka u$ije(a kreiranja nastavnog %ro. nejednak1 . u&enikovo %ona!anje. +tu%njevi znanja: o stvara#a&ko znanje 0u&enik na%reduje da#je u stvaranju novi. %okazivanje s$irenosti i str%#jenja.i 0trenutno ras%o#o8enje nastavnika. jednakost u o. rad.#cjenjivanje 0dodje#a odgovaraju(e o.jena nedovo#jan . strog. a#i ne $o8e to znanje %ri$ijeniti u svakodnevno$ radu o %re%oznavanje 0u&enik %re%oznaje neke sadr8aje. inte#ektua#ne.u&enik do8iv#java %rijekor i %oni8enja . $otiva. uspje# pojedin a postaje uspje# razreda$ učenik učeniku postavlja pitanje" Ko$%onente %ri odreKivanju vrijednosti u&enikova %ostignu(a u !ko#i o znanje 0sustav &injeni.jena .esa je %rovjera znanja i o. odr8avanje u$jerene distan.iju u&enika u razredno$ odje#u .nekontro#irani &i$beni.dje#ovanje osta#i.testova znanja naj&e!(e %ri$jenjuju NIZOVI ZADATA/A O0JE/TIVNO TIPA i#i Lrazredni test znanjaN . najte8i odgojni %rob#e$ . do%unski$ rado$ u%ot%uniti %redavanja.Aa&e#o razred kao %o magač – dok jedan učenik odgovara.ija koje je u&enik razu$io.irati.dobara o o%erativno znanje 0u&enik ste&eni$ znanje$ o%erira.aj i -rabrenje u&enika.%acija 0o trenutno$ %o#o8aju u %ro. !to bi u&enik jo! trebao raditi. usvojiti.jenjiva&a 0b#ag.atna in. Treba raz#ikovati testove od nizova zadataka objektivnog ti%a o Test je standardizirani %ostu%ak koji$ se izaziva odreKena aktivnost &iji se u&inak $jeri i vrjednuje us%oreKivanje$ individua#nog rezu#tata s rezu#tati$a drugi.esu u&enja1 o %#tivacijs(a sv.jena Sv.jena. s%osobnosti .ija#nu %ro$o. kao konkretni %okazate#j u&enikove us%je!nosti i#i neus%je!nosti u u&enju i u nastavni$ aktivnosti$a1 .a6enje C os#ona. za dono!enje o.esa i vrednovanje rada u&enika1 .iji i#i us%oreKivanje$ s jednozna&no %ostav#jeni$ kriterije$ o Zada. kako %o%uniti %raznine. a#i i.e %re$a u&eni. %oznanstvo s rodite#ji$a 1 .e$n#vanje 0rad nastavnika .i$a.a8an dio obrazovnog %ro. izno!enje na vidje#o %ozitivnosti i davanje %rigoda da se u&enik L%o%raviN >.jenjivanja: . Test znanja najobjektivnije sredstvo za $jerenje znanja i#i %ostignu(a.ija 0u&enik $o8e nastavne sadr8aje re%rodu.raz#ikovanje o. prevladava ugodno ozračje. $o8e re%rodu.i objektivnog ti%a su zada. Aaj&e!(i subjektivni &i$beni. stav %re$a odreKeno$ gradivu.a i genera#iza.subjekata u jednoj situa.ne $o8e objasniti i obraz#o8iti1 o %risje(anje 0u&enik se sje(a da je ne!to u&io o neko$ %oj$u.#. ne %u!tati ga iz svoga vida.

stu%njevani od #ak!eg %re$a te8e$ o %itanja ne s$iju biti %reuzeta izravno iz ud8benika o izbjegavajte %itanja s nije&ni$ izri&aji$a %o%ut ne i#i osi$ o ne koristite dvostruku nega.i o %oku!ajte %ostaviti %itanje tako da i$a jedan to&an odgovor o jasno nazna&ite ko#iko deta#jan odgovor se o&ekuje o za brojeve.7aj a1 valjan#st C odabere$o %odru&je koje (e se obu-vatiti 0nastavna jedini.i u#jeza. zada.i%je.iju o to&ni odgovori trebaju biti jednako dugi kao i neto&ni o zada.1 e.i redanja.se $o8e vr!iti us%oredba znanja u&enika sa$o iz jednog i#i neko#iko odje#jenja .ije#og razreda .i rje!avanja %rob#e$a. %o#ugodi!nji.jena uko#iko su %ravi#no na%rav#jeni %o odreKeni$ kriteriji$a 3o$o(u nji.i(asn#st C ravnote8a broja brzi-. te$a. na%i!ite koja razina %re. kratki.>=?A>: T93: zada.jena ana#iza testa +avjeti %ri izradi testa: o %itanja $oraju biti ciljana i ne s$iju biti dvos$is#ena o ne s$iju biti takva da o#ak!avaju odgovor o %itanja $oraju biti %isana jednostavni$ i jasni$ jeziko$ o zada.rte ne bi bi#a znak koji u%u(uje na to&an odgovor o izbjegavajte gra$ati&ke znakove koji u%u(uju na to&an odgovor 0n%r.rte unutar jednog zadatka. zada.i ne s$iju biti $eKusobno vezani.i %o%ra(eni karta$a.ije#i tekst.odgovora .a o ako koristite nedovr!ene re&eni.a. statistiko$ i osta#i$ grafi&ki$ %ri#ozi$a • treba #$.i vi!estrukog izbora.s#u8e za %ove(anje objektivnosti o."* zadataka s %onuKeni$ odgovoro$ i#i 1*. zada.nisu ba8dareni i ne$aju odreKene $etrijske karakteristike na osnovu nji. .a.15 s#o8eniji.i $oraju biti %ri$jerene te8ine.rtaju ) kvadrati(a. vje!tina i s%osobnosti u&enika. zada. dijagra$i$a. %rofi#i$a.%ratiti na%redovanje %ojedini. ne stav#jajte vi!e od ) .>=?A>: T93E: zada.odgovora. tako da ako u&enik ne rije!i zadatak E ne $o8e rije!iti ni B o koristite izravna %itanja u$jesto nedovr!eni. godi!nji test1 i k#ju&ne %oj$ove i obrazovna %ostignu(a b1 #2je(tivn#st C test (e biti objektivan uko#iko ne %ostoje dvojbe oko to&ni.i s jedni$ i#i vi!e kratki. o&ekivanja te broj bodova va8no je ).i'(i &.e$iti 2. s#ika$a. a ne %ogaKanje$ • treba dati jasne &*&te za rje!avanje zadataka • ko$binirati vi-e v.ije d1 *.%itanja i %itanja koji$ se za-tijevaju s#o8enije o%era. u jedan se u%isuje najve(i broj bodova koji se dobije za %ot%uno rje!enje zadatka.na najbr8i na&in %rovjeriti znanje ve(eg broja u&enika /A/O NAPRAVITI DO0AR TEST9  #2&"vatiti 2itan sa$.i do%unjavanja • ZE7E'9 ZET. broj1 Za$aci O2je(tivn#) Ti*a • ZE7E'9 >T.e.i vi!estruki.i razu$je#i neki dio gradiva .re&eni.rtu u jednoj re&eni.i a#ternativnog izbora.rte %odjednake du8ine kroz .i esejskog ti%a . kako du8ina .$o8e$o: . a u drugi se u%isuju ostvareni bodovi na%raviti s-e$u vrednovanja kojo$ se odreKuju is%ravna rje!enja.u&enika i ..ija • >+TEF9 T93>.%rovjeriti u%otrebu neke nove $etode u obradi odreKenog dije#a gradiva . zada.. rod.sta *itanja • va8no je da su zada.je#ina. zada.en#st C %itanja trebaju biti %ostav#jena tako da se na nji.iznosti se za-tijeva o koristite %razne .je#oku%no gradivo jednog %red$eta i#i sa$o jedan odreKeni dio gradiva .zadataka1 • 2#$#vanje zadataka u is%itu treba biti jasno • • • • 0na $argini uz %itanje se u.e$iti test utvrKivanje o. zada.9 ZE7ETEKE: izba.ko$bina.$o8e odgovoriti kori!tenje$ znanja. Aajbo#je je koristiti sa$o jednu %raznu .#j +a$ata(a 0jedan !ko#ski sat o%ti$a#no vrije$e za rje!avanje )*.%rovjeriti da #i su u&eni.i %ovezivanja i %ridru8ivanja.