You are on page 1of 97

Z. Novak PS I 1.

OSNOVE
Veleučilište u Rijeci – Prometni odjel Kolegij:

Listopad, 2008.
Akademska godina 2008/09

PREKRCAJNA SREDSTVA I

Pripremio: Mr.sc. Zdenko Novak, v. pred. SADRŽAJ 1. Osnove prekrcajne mehanizacije 2. Trakasti transporteri (TT) 2-1 Vrste TT 2-2 Trake 2-3 Bubnjevi 2-4 Valjci 2-5 Ukrcajno – iskrcajne naprave 2-6 Proračun TT 3. Člankasti ili pločasti transporteri 4. Transporteri strugači 5. Pužni transporteri 6. Gravitacijski transporteri 7. Tresivi ili inercijski transporteri 8. Pneumatski transporteri 9. Hidraulički transporteri 10. Dizalice s besprekidnim djelovanjem (elevatori) 11. Konvejeri

Kolegij: PREKRCAJNA SREDSTVA I Literatura: • Mavrin, Ivan:Transporteri, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1999. • Ljubetić, Juraj: Prekrcajna sredstva I, Zbirka slika i tablica, Vel. u Rijeci, 2002. • Suvajdžić, Slavko: Mehanizacija pretovarno – transportnih naprava, Građevinska knjiga, Beograd, 1973.

1

Z. Novak PS I 1. OSNOVE

Listopad, 2008.

UVOD Prekrcajna sredstva predstavljaju samo jedan segment cijelog transportnog sustava. Transportni sustav predstavljaju svi oblici transporta i skladištenja robe od mjesta njene proizvodnje do krajnjeg potrošača. Put od stvaranja proizvoda do njegovog kupca je često dugačak, te uključuje više faza transporta:

Transportni sustav se sastoji iz prijevoza robe, te svih faza njenog ukrcaja i iskrcaja.

Sl.1 Šema transportnog procesa

2

Z. Novak PS I 1. OSNOVE

Listopad, 2008.

Prekrcaj je sastavni dio svih privrednih grana: • rudarstvo • građevinarstvo • luke • industrija • poljoprivreda • itd Mjesta prekrcaja : • skladišta • željezničke postaje • luke • aerodromi • kamionski terminali • rudnici • sva ostala mjesta gdje se vrši bilo kakav prekrcaj

Stupanj mehaniziranosti - ručni - polumehanizirani - mehanizirani - automatizirani

PODJELA ROBE (1) - Prema tehničkoj pogodnosti za transport i prekrcaj 1. Čvrsta 2. Tekuća 3. Plinovita

3

Novak PS I 1. OSNOVE Listopad. 2008. Sl.ambalažirana B –komadna C –zrnasta D –prašnasta E –roba bez određenog oblika F –životinje A -Ambalažirana roba je roba pakirana u: •kutije •sanduke •posude •bačve •vreće •bale itd. ČVRSTA ROBA je najraznovrsnija: A . B -Komadna roba •komadna roba određenog oblika •komadna roba neodređenog oblika •krupna komadna roba 4 .2 Podjela robe prema pripremi za transport 1.Z.

zrna 0. • voda.5mm E –Čvrsta roba koja nema određeni oblik F –Životinje 2. 2008.5-10mm D -Prašnasta roba – zrna <0.Z. • mlijeko. Novak PS I 1. C -Zrnasta (ili zrnčana) roba . Podjela prema načinu transporta (Sl. TEKUĆA ROBA • nafta i njezini derivati. Transportira se specijanim vozilima. • alkoholna pića.3) Ova je podjela pogodnija za planiranje i ekonomsku analizu transporta 5 . • kiseline i sl. OSNOVE Listopad.

.5>a>10 mm • prašnasta a<0.5 . Komadna roba: • dimenzije komada • oblik • pogodnost za slaganje • masa • osjetljivost (lomljivost) • zapaljivost 2.razvrstana roba amax : amax > 2. OSNOVE FIZIČKO – TEHNIČKA SVOJSTVA ROBE 1. 3.2 t/m3 • teški ρ >2 t/m3 6 .Z. 2008.nerazvrstana roba Razvrstana sipka roba ima krupnoću zrna (mm) a nazivamo je: • komadna sipka roba ako je a>10 mm • zrnasta 0. Novak PS I 1.5 ..5 mm b) Gustoća sipke robe dijeli materijal na: • laki . Tekuća i plinovita roba: • kemijski sastav • viskoznost (za tekuću robu) • agresivnost • otrovnost • zapaljivost Listopad.za gustoću ρ <1 t/m3 • srednje teški ρ =1. Sipka roba: a) granulacija (krupnoća zrna) b) gustoća c) nasipni kut (kut unutarnjeg trenja) d) habajuće djelovanje e) ljepljivost f) vlažnost a) Granulacija (krupnoća zrna) Ako je odnos dimenzija najvećeg i najmanjeg zrna amax : amax ≤ 2.

( Sipka roba – nasipni kut) Tab.nasipni kut (kut unutrašnjeg trenja) Nasipni kut je vezan sa koeficijentom trenja µ odnosom: µ=tan φ Nasipni kut pri mirovanju je veći nego pri transportu – trešnjom se φ smanjuje. 2008. φ . Tab.4) Materijal pri nasipanju zbog međusobnog trenja čestica oblikuje stožac.2 Nasipni kut φ za srednje i teške materijale 7 .Z.1 Nasipni kut φ za lake materijale Listopad. OSNOVE c) Nasipni kut (Sl. Novak PS I 1.

.. Novak PS I 1.Z. 2008. vapno i sl.. 8 . tucani kamen.. ( Sipka roba) d) Habajuće djelovanje (učinak trošenja na mehanizaciju) Podjela po stupnju habanja: • malo habajući – zrnasti materijali sa glatkom površinom zrna (okrugli šljunak. koks.)j • jako habajući – imaju zrna velike tvrdoće i oštrih rubova (željezne rude. b) Brzina istjecanja tekućine ovisi o njenoj visini u spremniku (hidrostatskom tlaku).) • srednje habajući – imaju zrna srednje tvrdoće ali oštrih rubova (ugljen. kremeni pijesak. OSNOVE Listopad..5) a) Uvjet da se spremnik sam uredno isprazni je da nagib stijenki bude strmiji od kuta trenja: φ’>φ Brzina istjecanja sipkog materijala je konstantna do pred kraj istjecanja.. Pri istjecanju iz spremnika (silosa) mora se također voditi računa o trenju čestica (Sl.) Ostala svojstva sipke robe: • ljepljivost • sklonost upijanju vlage iz zraka • sklonost smrzavanju • kemijska agresivnost . pijesak.

Z. 2008.6) 2. PODJELA PREKRCAJNE MEHANIZACIJE 1. PS s neprekidnim djelovanjem (Sl.7) Posebnu skupinu čine roboti. Koriste se kao zamjena za čovjeka pri prekrcaju u nepovoljnim uvjetima 9 . OSNOVE Listopad. PS s povremenim djelovanjem (Sl. Novak PS I 1.

OSNOVE Listopad. 2.količina mase u jedinici vremena • (m3/h) .obujam u jedinici vremena • (kom/h) . Kontinuirani transport komadne robe – horizontalno (Sl.8a) Učinak v – brzina premještanja (m/s) a – razmak između komada (m) Primj. • kut nagiba (uspon) • tip transportera Mjerenje učinka Q kao: • (t/h) .8b) Učinak m – masa sadržaja jedne posude (t) v – brzina premještanja (m/s) a – razmak između komada (m) 10 . Učinak PS s neprekidnim djelovanjem Bitne veličine: • brzina premještanja tereta. UČINAK PREKRCAJNIH SREDSTAVA 1.broj komada u jedinici vremena Primjer 1. Kontinuirani transport komadne robe . 2008.Z. Novak PS I 1.vertikalno (Sl. • duljina transportiranja.

Z.vrijeme pripremnih radnji (pomoćne radnje kao što je prilaz dizalice.7-1) k2 .radno vrijeme (kada se teret zaista premješta u smjeru transporta) Ako uvedemo da je broj ciklusa u jednom satu i= 3600/T iznosi učinak Qt=m·i (t/h) Stvarni je učinak manji zbog raznih utjecaja koje izražavamo koeficijentima: k1 .) m – masa robe (t) T – vrijeme jednog ciklusa koje iznosi T=tp+ tr (s) tp ..koeficijent neravnomjernosti pristizanja materijala (0. na traci (Sl. kolica.koeficijent iskorištenja nazivne nosivosti mehanizacije (0.. vezivanje tereta i sl. transp.koeficijent nepotpunog korištenja radnog vremena za prekrcaj zbog potrebnih radnji održavanja i ostalih prekida u radu (0. 3. viličari.5-0. Učinak Q=3600·A·v· ρ (t/h) A – poprečni presjek materijala (m2) v – brzina premještanja (m/s) ρ – gustoća materijala (t/m3) ili Učinak Q=3600·A·v (m3/h) A – poprečni presjek materijala (m2) v – brzina premještanja (m/s) Teoretski geometrijski poprečni presjek nikada nije u stvarnosti do kraja iskorišten. Učinak PS s povremenim djelovanjem (dizalice.8) k3 .9) Listopad.35-1) Stvarni učinak Q= k1· k2 · k3 · Qt (t/h) U praksi se običaj kombinirati mehanizaciju sa neprekidnim i povremenim djelovanjem. Kontinuirani transport sipkog mat. Novak PS I 1.) tr . Zato se koristi koeficijent popunjenosti poprečnog presjeka ψ=As/A Učinak je tada Q=3600·ψ·A·v· ρ (t/h) ili Q=3600·ψ·A·v (m3/h) 2. 2008. OSNOVE Primj. 11 .

kontejneri. kn/kom.h). Što veća mehanizacija prekrcaja Kako visoka mehanizacija znači visoke troškove opreme – potreban je elaborat ekonomske isplativosti ulaganja.. (sustav „Just in time“ – bez skladišta) b. 2008. palete. kn/m3. a.. Osnovna zadaća kreatora sustava transporta jest dobro poznavanje: • transportnih sredstava • svojstava tehnički pripremljene robe za transport.) gdje je: N – nabavna cijena prekrcajnog sredstva (kn) E . TROŠKOVI TRANSPORTA Pribrajaju se konačnoj cijeni robe..) 12 . Cijenu nastojimo ostvariti što nižom. • organizacijskih mogućnosti sudionika transporta..Z. OSNOVE Listopad.trajnost prekrcajnog sredstva (eksploatacioni vijek u satima . Te – troškovi energije (kn/h) Tr – troškovi radne snage (kn/h) To – troškovi održavanja (kn/h) Q .) 2.kn/t. Jedinična cijena prekrcaja iznosi: (kn/jedinici robe ... Cijena prekrcaja izražava se u kn/t kn/m3 kn/kom . Načini za smanjenje troškova transporta: 1.. Pogodan oblik robe u transportu (kutije.učinak po jedinici robe (t/h ili m3/h ili m/h.. Transport uključiti što dublje u proces proizvodnje. Novak PS I 1. Što manje prekrcaja robe.

Novak PS I 2-1 TT Vrste Listopad. 1.000 t/h 1 .Z.6 Podjela prekrcajne mehanizacije s neprekidnim djelovanjem TRAKASTI TRANSPORTERI (TT) • • • • • • • Čine najveću skupinu uređaja za kontinuirani transport Jednostavna konstrukcija Jeftini Pouzdani u radu Miran i tih rad Moguća udaljenosti transporta >200 km ! Mogući učinak > 10. 2008. PS s neprekidnim djelovanjem Sl.

Z. Po vrsti pogona: a) pogon s jednim bubnjem b) pogon s dva bubnja c) pogon s tri i više bubnjeva 4.primjena Sl. Po načinu skidanja materijala s trake: a) sa skidanjem materijala na kraju trake b) sa skidanjem materijala na bilo kojem dijelu trake 2 . Novak PS I 2-1 TT Vrste Listopad. TT .10 Sastavni dijelovi TT OSNOVNI OBLICI TT – podjela po različitim kriterijima: 1. Po materijalu trake: a) s gumiranom trakom b) s metalnom trakom c) s metalnom mrežastom trakom 3. 2008. Po obliku trake: a) ravni b) konkavni 2.

Prema uvjetima primjene – to je najvažniji kriterij: I. Sl. Sl. Novak PS I 2-1 TT Vrste Listopad. TT za velike udaljnosti i velike proizvodnosti III.Z.12a Horizontalno – kosi TT Transporteri s gumenom trakom mogu prenositi sipki materijal prvo vodoravno a zatim pod kutom. Teret se može prenositi na određenom usponu. TT za ugradnju u postrojenja IV. TT za posebne namjene I.11 Kosi transporteri. 3 . Kosi i kombinirani TT II. OSNOVNI OBLICI TT – podjela po različitim kriterijima: 5. 2008. Kosi i kombinirani TT Sl.12b Kombinirani TT Jednaki rezultat daje kombinacija dva transportera.

: – ugljena – željezne rude Povezuju rudnike i: – luke – termocentrale – željezare Upravljanje s jednog mjesta. Primjeri: – Luka Bakar – transport ugljena za koksaru – Luka Rotterdam – Duisburg. sporu brzinu trake – oko 20 km/h (~5 m/s) . 4 . Novak PS I 2-1 TT Vrste Listopad.tendencija do 40 km/h Učin do 10. 2008. TT za velike udaljenosti i velike proizvodnosti Prvenstvena primjena kada postoji potreba za kontinuiranim dotokom materijala. udaljenost 210 km. Nagib (uspon) TT ovisi o: – materijalu trake – vrsti robe – brzini trake Tab. 3 Dopušteni kutevi nagiba TT sa glatkom gumenom trakom II. Veliki učin uz rel. npr.000 t/h Konkurencija željeznici i riječnom transportu.Z.

Novak PS I 2-1 TT Vrste Listopad. Sl.13 Portalna dizalica s ugrađena dva TT III. 2008. III. TT za ugradnju Ugrađeni su u prekrcajna postrojenja.Z.14 TT ugrađen u ukrcivač brodova 5 . TT za ugradnju Sl.

te mijenjati smjer trake.15 Pomični prekretni TT za usmjeravanje sipkih materijala u bunkere (silos) IV. 6 . TT za posebne namjene Sl. Novak PS I 2-1 TT Vrste Listopad. IV.Z. 4-8 i 10) se može kretati lijevo – desno po spremniku 9 i 11. 2008. Važno: sinhronizirani (usklađeni) rad razdjelnika 3 i smjera trake TT. TT (2. TT za posebne namjene Dovodni transporter 1 i razdjelnik materijala 3 su uvijek u svom centralnom položaju.

IV.. kontejnere. TT za posebne namjene Prijenosni TT Sl.prema potrebi IV. 7 .17 “Lomljeni” TT (Proizvodi “Oprema” Vrbovec) Karakteristike: • Gornji horizontalni dio . 2008.16 Ravni TT (Proizvodi “Oprema” Vrbovec) Karakteristike: • Lagana konstrukcija • Moguća promjena nagiba • nudi se u više veličina . Novak PS I 2-1 TT Vrste Listopad.bolje prilagođen ukrcaju komadne robe u kamione.. TT za posebne namjene Prijenosni TT Sl.Z. vagone.

. kozmetička. TT za posebne namjene Uski TT Sl.19 a) Snabdijevanje strojeva u nizu Sl... boca.Z.19 b) Kao pomoćni TT za odvod sa glavnog TT 8 . 2008. IV. vreća. TT za posebne namjene Primjeri primjene uskih TT Sl. Novak PS I 2-1 TT Vrste Listopad.. elektronička.18 Uski TT (Proizvodi “Oprema” Vrbovec) Karakteristike: * Pogodan za unutrašnji transport • Za komadnu robu manje mase • U industriji (prehrambena. IV.) • Za premještanje kutija.

2008. TT za posebne namjene Uski TT Primjeri primjene uskih TT Sl.19 d) Snabdijevanje radnih mjesta na montaži 9 .Z. Novak PS I 2-1 TT Vrste Listopad. IV.19 c) Kao pomoćni TT za povezivanje TT na raznim visinama Sl.

širina trake (cm) 1 ..s donje strane: 2 – 4 mm Potrebni broj nosivih slojeva . ovisi o broju slojeva trake: od k=9 za 2 – 4 sloja do k= 11 za 12-14 slojeva σm – vlačna čvrstoća materijala po 1 cm širine 1 sloja (N/cm) b . neravnomjernosti slojeva.tekstilnih (pamučnih): gdje je: Ft – vučna sila u traci (N) k – koeficijent sigurnosti – zbog dodat. 2008. naprezanja pri savijanju.21 Primjeri presjeka gumenih traka Materijal: guma pojačana (armirana) tekstilom ili umjetnim vlaknima ili čeličnom žicom Otpornost gumenih traka na temperaturu: -20º do +65º C (sa azbestnim slojem do +100º C) Trake za TT (2) Tab.4 Broj slojeva trake ovisno o njenoj širini Gumena obloga .vučni i nosivi element Tražena svojstva trake: • čvrsta • gipka (savitljiva) • otporna na habanje (trošenje) Gumene trake – najviše u upotrebi Sl..Z. TT – Trake Listopad. starenja . Trake za TT (1) Traka je glavni dio TT .s gornje strane: 2 – 6 mm . Novak PS I 2-2.

žica promjera Ø1.23 Čelične trake Koriste se za transport materijala koji su: – habajući – ljepljivi – povišene temperature do 120º C (iznimno do 500º C) – i kada se zahtijeva visoka čistoća u pogonu 2 . Novak PS I 2-2. Trake za TT (3) Potrebni broj nosivih slojeva – od umjetnih vlakana (poliamid): Gumene trake armirane čeličnom žicom .5 – 4 mm.22 Gumene trake armirane čeličnom žicom Čel. Takve su trake u odnosu na armirane tkaninom: – čvršće – lakše – tanje Trake za TT (4) Čelične trake – izrađuju se od nehrđajućeg čelika Sl. 2008. dodatno pobakrena (presvučena bakrom).za veća naprezanja Sl.Z. TT – Trake Listopad.

Novak PS I 2-2. Trake za TT (5) Čelične trake Debljina trake 0.4 mm. TT – Trake Listopad.4 – 1. Tab. Prednosti: .Z.nagib manji od gumenih – bubnjevi moraju imati veći promjer – bubnjevi lakše prokližu ako nisu napeti – skupe Trake za TT (6) Širina trake Ovisi o dimenzijama i vrsti robe.za prehrambenu industriju jer se lako održava čistoća Nedostaci: . 2008.5 Potrebna širina trake za komadnu robu 3 .

2008.faktor ovisan o nasipnom kutu i obliku trake Za ravnu traku i nasipni kut φ=30º je fn =155 pa je ISO standardi propisuju širine: 0. Trake za TT (7) Širina trake Širina trake za sipku robu: gdje je: Q – učin TT (t/h) v .Z.24 Širine traka i razmaci (ravna i konkavna traka) Tab. TT – Trake Listopad.brzina trake (m/s) ρ . razmak trake od ostalih dijelova. Sl.6 Širine traka i razmaci 4 .3 – 2 m (postoje i trake široke 3 m) Trake za TT (8) Širina trake Traka ne smije zapinjati za konstrukciju TT Standardi propisuju min. Novak PS I 2-2.gustoća materijala (t/m3) fn .

Z. 2008. Sl. TT – Trake Listopad.25 Oblici površina traka 5 . Novak PS I 2-2. Trake za TT (9) Širina trake Nagib TT se može povećati ako traka nije glatka već profilirana.

Sila trenja je veća ako je obuhvatni kut veći (slično kao kod vezivanja broda uz bitvu).28 Natezanje bubnja pomoću vijka 1 .28) Sl. Novak PS I 2-3. Ponekad je presvučen gumom. Bubnjevi TT Razlikujemo dvije vrste bubnjeva: a) pogonski b) natezni a) Pogonski bubanj mora ostvariti dovoljno trenje prema traci.Z. 2008.27 Natezanje bubnja pomoću opruge Sl.26 –d) – pomoću opruge (Sl. Sl.obuhvatnom kutu trake oko bubnja Koef. Bubnjevi Listopad.26 Primjeri za povećanje sile trenja između bubnja i trake (standardni kut je α= 180º) Bubnjevi (2) b) Natezni bubnjevi Natezanjem trake između bubnjeva dobivamo dva efekta: • potrebnu silu trenja • izbjegavamo da se traka “objesi” na svojoj putanji Natezanje se izvodi: – pomoću utega (Sl. trenja ovisi o materijalu: Bubanj obično iz Če ili SL. Sila trenja ovisi o: -koeficijentu trenja .27) – pomoću vijka (Sl.

Bubnjevi Listopad. Sl. 2008. Novak PS I 2-3.30 Pogon TT s tri pogonska bubnja Bubnjevi (4) Unutrašnjost bubnja – može se ugraditi pogonski sklop (reduktor).29 Pogon TT s dva pogonska bubnja Sl.31 Bubanj – reduktor (“Čelik” – Križevci) 2 .Z. Sl. Bubnjevi (3) Obuhvatni kut se može povećati korištenjem više pogonskih bubnjeva.

Novak PS I 2-3.Z. 2008. 7 Standardni promjeri bubnjeva 3 . Bubnjevi (5) Izvedbe pogonskih i nateznih bubnjeva (slika nije u Zbirci slika) Bubnjevi (6) Izbor promjera bubnja D ovisi o savitljivosti trake i o broju slojeva i krutosti materijala): D = k·i (mm) gdje je: i . Bubnjevi Listopad.broj slojeva trake k – koeficijent savijanja trake Veći koef. savijanja – veća sigurnost trake (manje naprezanje) k= 60 – 100 za pokretne TT k= 125 – 150 za stacionarne TT Tab.

Bubnjevi (7) Sl. 2008. Novak PS I 2-3.33 Standardne mjere bubnja Tab. Bubnjevi Listopad.Z. 8 Standardne duljine (širine) bubnja 4 .

Sl. 30º. Valjci Listopad. 35º.Z. 25º.3º ovisno o brzini trake 1 .podupiru traku i težinu robe b) povratni – podupiru praznu traku pri njenom povratku Po ISO standardu postoje tri tipa valjaka ovisno o obliku trake. 2008. VALJCI Razlikujemo dvije vrste valjaka kod TT: a) nosivi . Novak PS 2-4. 45º (iznimno 55º) b) za povratne valjke λ= 10º Kut zakošenja (u tlocrtu) φ = 0 .34 Standardni tipovi valjaka TT • ravni • trokutasti • trapezni Valjci (2) Kutevi kod kosih valjaka: a) za nosive valjke λ= 20º.

5 76.1 88.9 standardne duljine nosivih valjaka Valjci (4) Standardni promjeri nosivih valjaka d1= 63. Novak PS 2-4. 2008.6 108 127 133 152.10 Standardne dimenzije završetaka valjaka 2 .Z.3 193. Valjci Listopad.9 101. Valjci (3) Tab.1 mm Sl.4 159 168.35 Standardni završeci nosivih valjaka Tab.7 219.

Valjci s dvostrukom zavojnicom . Valjci Listopad. Valjci (5) Materijal izrade: • ljevano željezo • čelik (zavarena konstrukcija) • plastika Sl.za povratne valjke i prljav i ljepljiv materijal . Novak PS 2-4.6 – 3 m/s.Z. 3 .zavojnica efikasno čisti traku pri 1. Gumeni prstenovi se moraju lako zamijeniti. 2008.36 Površina valjaka: a) glatka b) s gumenim prstenovima c) s dvostrukom zavojnicom Valjci (6) Nosivi valjci s gumenim prstenovima koriste se na mjestima gdje materijal pada na traku – radi ublažavanja udara.

2008.37 Uležištenje valjaka – na kugličnim ležajima . Novak PS 2-4. Valjci Listopad.Z.dobro brtvljenje Valjci (8) Normizacija valjaka i cijelih sekcija – jednostavno projektiranje TT Sl.39 Nosač valjaka (Nije u zbirci slika) 4 .38 Sklop valjaka TT Mogu se isporučivati cijele sekcije – kao Lego kocke Sl. Valjci (7) Sl.

Z. Sl. Štitnici sa strane vraćaju odbijeni materijal. Za tvrde materijale – sa rešetkastim dnom. 1 . TRAKASTI TRANSPORTERI (5-2) Iskrcajne naprave mogu biti postavljene na kraju trake ili na bilo kojem dijelu: 1. Za iskrcaj na kraju trake: Sl.41 Iskrcajna glava Žlijeb može rotirati oko cijevi radi usmjeravanja materijala.40 Ukrcajni lijevak Sitni materijal propada i stvara tanki sloj koji štiti traku od krupnih komada. Novak PS I 2-5 TT Ukrcajno – iskrcajni uređaji TRAKASTI TRANSPORTERI (5-1) Listopad. Ukrcajno – iskrcajne naprave TT Ukrcajne naprave moraju osigurati: • ravnomjeran dovod materijala • dovod materijala bez oštećivanja trake Najčešće lijevci i žljebovi nagnuti u smjeru trake – da materijal postigne brzinu trake. 2008.

2008. Novak PS I 2-5 TT Ukrcajno – iskrcajni uređaji TRAKASTI TRANSPORTERI (5-3) Listopad.moguće nagomilavanje materijala .ravni strugač a) stvara bočnu silu na traku Kut strugača mora osigurati ravnomjeran protok materijala uz strugač: Protok Q1 = A1·v Q1 = Q2 Q2 = A2·va Optimalni odnos: A2/A1 = 1.5 . Za iskrcaj na bilo kojem dijelu trake .2 2 . + jeftini Mane: . 2.Z. TRAKASTI TRANSPORTERI (5-4) b) Iskrcajne naprave sa strugačima Sl. Zaklopka 5 – za preusmjeravanje materijala lijevo ili desno.43 Prednost: + jednostavni.42 Naprava može po šinama putovati naprijed – natrag uzduž cijelog transportera.iskrcajne naprave : a) s bubnjem b) ravni i plužni strugači (skretači) a) Iskrcajne naprave s bubnjem Sl.

brzina izlaza materijala Ns . trenja materijal – strugač φ .uzdužna komp. trenja materijal – traka µ1 . Mali kut α → veća bočna sila R Veći kut α → veći otpor materijala na traci F (nagomilavanje) Sl. Novak PS I 2-5 TT Ukrcajno – iskrcajni uređaji TRAKASTI TRANSPORTERI (5-5) Listopad. 2008. sa malim trenjem φ i µ) do 40º (mat.nagib strugača µ . sile T·µ R = T·µ·sinβ = T·µ·cos(α + φ) TRAKASTI TRANSPORTERI (5-6) b) Iskrcajne naprave sa strugačima (3) Važan je pravilan odabir kuta α. sile T·µ R .sila trenja strugača na materijal T·µ . b) Iskrcajne naprave sa strugačima (2) Šema sila ravnog strugača (slično Sl.koefic.bočna komp. sa većim trenjem φ i µ) 3 .44) gdje je: T – težina materijala α .koefic.kut trenja tan φ = µ1 v .Z.sila trenja materijala na traku– djeluje koso na traku F . 46 Kut α ovisno o odnosu A2/A1 Obično je α = od 15º (mat.brzina trake va .sila strugača na materijal S = Ns·µ1 .

PRORAČUN 1. 2008. PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI . a) Ravna traka Sl. Novak PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI .Z.PRORAČUN Listopad.11 Dopušt. nagibi trake αmax i ekvivalentni kutovi nasipavanja φ 1 . Učin (već obrađen u osnovama transportera): Q=3600·A·v· ρ (t/h) (1) gdje je: • A – poprečni presjek materijala (m2) • v – brzina premještanja (m/s) • ρ – gustoća materijala (t/m3) Presjek A ovisi o materijalu i obliku trake (Sl.47a Presjek materijala (m2) PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI .PRORAČUN Učin TT (2) Tab. 47) Za praktičnu upotrebu se uzima da sipki materijal oblikuje jednakokračni trokut – nagib φ ovisi o unutrašnjem trenju materijala.

Z. Novak PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAČUN
PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAČUN

Listopad, 2008.

Učin TT (3) b) Trokutasta traka Sl.47b Presjek

c) Trapezna traka Sl.47c Presjek

d) Pravokutni oblik Sl.47d Presjek

PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAČUN

Učin TT (4) Aktivna širina trake f – faktor oblika materijala Tab.12 Faktor oblika materijala za kut trenja φ = 15º

Ako je zadan učin – prema (1) – potreban presjek materijala iznosi

– a potrebna širina trake iznosi Stvarna širina trake je veća:

2

Z. Novak PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAČUN
PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAČUN

Listopad, 2008.

Učin TT (5) Brzina trake. Veća brzina trake znači : + veći učin - veće habanje trake Tab.13 Izbor brzine ovisno o materijalu

TT posebne namjene – preporučene brzine: • TT za razvrstavanje robe 0,25 – 0,63 m/s • TT za pakete 0,42 – 0,63 m/s • TT s polugom za izbacivanje 0,85 – 1,70 m/s • TT s kolicima za izbacivanje < 2,65 m/s • TT za mokri materijal (rudnici) < 1,32 m/s
PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAČUN

2. Otpori u radu TT Snaga transportera mora biti dovoljna da u radu savlada otpore (sile) : a) Otpori kretanja same trake bez tereta Ft: • kotrljanja trake po valjcima • u ležajima bubnjeva i valjaka • savijanja trake b) Otpor premještanja i dizanja materijala Fm a) Otpor kretanja trake bez tereta iznosi (kN) gdje je: (horizontalna projekcija duljine L) L - duljina transportera q0 – težina trake po dužnom metru (kN/m) W – koeficijent otpora

3

Z. Novak PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAČUN
PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAČUN

Listopad, 2008.

Otpori u radu TT (2)

b) Otpor premještanja i dizanja materijala (kN) H – visinska razlika (dizanje ili spuštanje materijala) q – težina materijala po dužnom metru (kN/m)

Sl.49 Sile pri dizanju materijala

Težinu materijala q možemo dobiti iz zadanog učina Kako je količina mat. po 1 m dužine trake učin iznosi (t/h) (kN/m) (t/m)

(t/h)

pa je težina materijala po dužnom metru

PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI - PRORAČUN

Otpori u radu TT (3)

Ukupni koeficijent otpora W iznosi gdje je Wg - glavni otpor : Wg ≈ 0,015 – 0,030 Ws - sporedni otpori (trenje zbog zakretanja trake, čišćenja bubnjeva i trake, ukrcaja i iskrcaja materijala i sl.) Tab.14 Koeficijent sporednih otpora Ws

4

Otpori u radu TT (4) Ukupan otpor (sila) koju treba savladati pogon transportera u radu iznosi (kN) To je ujedno vučna sila koju na svom obodu treba ostvariti pogonski bubanj.718.gumena traka. ovisi o broju slojeva trake: od k=9 za 2 – 4 sloja do k= 11 za 12-14 slojeva σm – vlačna čvrstoća materijala po 1 cm širine 1 sloja (N/cm) b .35 . 2008.25 .. 48 Sile u traci Prema Eulerovoj formuli za trenje užeta odnos sila u gornjem i donjem dijelu trake iznosi (1) e = 2. Bubanj će prenijeti tu silu pod uvjetom da je traka nategnuta oko bubnja.. Sl. bubanj iz SL µ= 0. naprezanja pri savijanju.s gornje strane: 2 – 6 mm .tekstilnih (pamučnih): gdje je: Ft – vučna sila u traci (N) k – koeficijent sigurnosti – zbog dodat. starenja ..širina trake (cm) 5 .. – baza prirodnog logaritma α – obuhvatni kut µ – koeficijent trenja µ= 0. neravnomjernosti slojeva. Novak PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI .gumena traka.2 – 0. bubanj presvučen gumom Pogonska sila Fo čini razliku između sila F1 i F2: (2) Uvrstimo (2) u (1): Trake za TT (2) Tab.s donje strane: 2 – 4 mm Potrebni broj nosivih slojeva .PRORAČUN TRAKASTI TRANSPORTERI (5-15) Listopad.Z.4 Broj slojeva trake ovisno o njenoj širini Gumena obloga .

bubnja (ovisno o vrsti motora i prijenosa obično je η =0.75 – 0. Otpori u radu TT (5) Da se prenese obodna sila Fo u donjem kraku mora postojati min.PRORAČUN Listopad. pogonski motor mora imati snagu: (kW) F0 – pogonska (obodna) sila na bubnju v . sila 3.Z. Novak PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI .brzina trake (m/s) η – stupanj iskoristivosti (djelovanja) pogona od motora do pog.8) 6 . 2008.PRORAČUN PS I 2-6 TRAKASTI TRANSPORTERI . Snaga potrebna za kretanje trake i tereta ovisi o pogonskoj sili F0 i brzini trake v : (kW) Kako pogon trake ima svoje gubitke.

2008. Novak PS I 3. ČLANKASTI TRANSPORTERI Listopad. Sl. ČLANKASTI TRANSPORTERI Po principu rada i konstrukciji slični su TT : • umjesto gumene trake → članci (člankasti elementi). Primjenjuju se tamo gdje se ne mogu primijeniti TT: • zbog osjetljivosti gumene trake na prenošeni materijal • zbog potrebe za većim usponom transportera • zbog visokih temperatura i sl. 51 Šema člankastog (pločastog) transportera 1 . ČLANKASTI TRANSPORTERI Sl. PS I 3. 50 Šema člankastog transportera Članci: • u obliku korita (posude) ili ploče • međusobno povezani lancem ili čeličnim užetom • kreću se na kotačima po šinama (vodilicama) PS I 3.Z.

Mane: • složena konstrukcija • teški • visoka cijena • zbog povećanih otpora → potrebna veća snaga PS I 3.20° 2 . transport – b) i d) na usponu do 45º • iz prešanog lima ili plastike Za teške i krupne komade.Z. ČLANKASTI TRANSPORTERI PS I 3. ČLANKASTI TRANSPORTERI Listopad. Novak PS I 3.2 m/s (iznimno 2 m/s) + Prednosti: • pogodni za više temperature • za agresivni materijal . te za više temperaturame: • ploče c) – oblikuju gornju ravnu plohu – lakše čišćenje – uspon 15 . ČLANKASTI TRANSPORTERI Oblici članaka – prilagođeni transportiranom materijalu: Sl. 2008. Karakteristike: • učin (proizvodnost) – do 1000 t/h • duljina do 500 m • brzina 1-1.53 Oblici članaka Za sipki tereti: • oblik korita (posude) : – a) horizont.

Sl. ČLANKASTI TRANSPORTERI PS I 3. ČLANKASTI TRANSPORTERI Člankasti transporteri mogu se izvesti i kao pokretni. Novak PS I 3. a drugi natezni PS I 3. 2008.. ČLANKASTI TRANSPORTERI Listopad.. vreće.) • mogućnost podešavanja visine 3 .54 Pokretni letvičarski transporter • za komadnu robu (kutije. Lanac Sl.Z. 52 Vrste lanaca: Umjesto bubnjeva na krajevima trake su lančanici (slično biciklu) a) valjkasti (Galov lanac – kao na biciklu) b) sa zavarenim karikama Jedan lančanik je pogonski.

Proračun člankastog transportera 1.duljina transportera q0 – težina trake po dužnom metru (kN/m) W – koeficijent otpora : 0.10 – 0. 55 Poprečni presjek članka Presjek materijala – nagib φ ovisi o unutrašnjem trenju materijala.Proračun 2. Novak PS I 3. (kN) 1 . člankasti transp.Proračun Listopad. lančanika): (kN) Za razliku od TT.12 b) Otpor premještanja i dizanja materijala H – visinska razlika (dizanje ili spuštanje materijala) q – težina materijala po dužnom metru (kN/m) c) Otpor trenja u ležajima i zbog savijanja lanca Fs d) Sile otpora u zavojima transportera Fz Ukupna sila koju mora savladati pogon transportera (sila na obodu pog. PS I 3-1 ČLANKASTI TRANSPORTERI . Otpori (sile) u radu – (analogno TT): a) Otpor kretanja nosivog dijela trake bez tereta iznosi (kN) (horizontalna projekcija duljine L) L . ČLANKASTI TRANSPORTERI PS I 3-1 ČLANKASTI TRANSPORTERI . Učin (već obrađen u osnovama transportera): Q=3600·A·v· ρ (t/h) gdje je: • A – poprečni presjek materijala (m2) • v – brzina premještanja (m/s) • ρ – gustoća materijala (t/m3) Sl. ne trebaju zateznu silu F2 u povratnom kraku – lančanik prenosi obodnu silu na lanac pomoću zuba a ne trenjem kao bubanj.Z. 2008.

ČLANKASTI TRANSPORTERI PS I 3-1 ČLANKASTI TRANSPORTERI .8) 2 . 3. Snaga potrebna za pogon transportera (kW) v . 2008.Proračun Listopad. Novak PS I 3.Z. bubnja (ovisno o vrsti motora i prijenosa obično je η =0.brzina trake (m/s) η – stupanj iskoristivosti (djelovanja) pogona od motora do pog.75 – 0.

50 Šema transportera strugača Materijal ne putuje na traci. metalurgiji i sl. gredice ili hvatači na člancima. TRANSPORTERI STRUGAČI Konstrukcija im je u osnovi slična člankastim transporterima. TRANSPORTERI STRUGAČI Karakteristike: • učin (proizvodnost) – do 300 t/h • duljina do 60 m (velike lopatice 400 mm) do 300 m (male lopatice 150 .rudarstvu. i iz hrpe .8 m/s • uspon do 45º + Prednosti: • jednostavnija konstrukcija od člankastih tr. za zrnasti i grudasti materijal (do 200 mm): • rude • ugljen • sol PS I 4. Sl. 1 – lopatice 5 – vučni lanac 2 – korito 6 – pogonski lančanik 3 – materijal se može ukrcati bilo gdje na koritu 7 – kotači 8 .2 – 0. Novak PS I 4.Mane: • zbog velikih otpora (materijal struže po koritu) → potrebna velika snaga • pojačano trošenje korita • oštećuje materijal gnječenjem i trenjem • neprikladni za ljepljivi i abrazivni materijal 1 . PS I 4. 2008.šine 4 – iskrcaj na dnu Koristi se u grubim uvjetima .250 mm) • brzina 0. TRANSPORTERI STRUGAČI Listopad. • pouzdani • jednostavan ukrcaj i iskrcaj – može uzimati mater. nego ga po dnu korita guraju lopatice.Z.

) Sl. Novak PS I 4. Koristi se u rudarstvu (ugljen.59 Za transport lako pokretljivog sipkog materijala 2 . TRANSPORTERI STRUGAČI PS I 4.. rude. TRANSPORTERI STRUGAČI b) Žljebasti zatvoreni vodoravni transporteri Sl.Z. TRANSPORTERI STRUGAČI Listopad. POSEBNI OBLICI a) Strugači s niskim lopaticama (Sl. 2008..58 Rudnički transporter s dva lanca Lopatice na jednom lancu: PS I 4.57) → Lanac vuče niske lopatice koje guraju materijal.

100 m) • Brzina 0. 3 .1 – 0.61 Razni oblici lopatica Princip rada: Lopatice povlače za sobom najbliže čestice materijala. A-A) Sl. vjetra i kiše • manje prašine • fleksibilni – prilagodljiva trasa -Mane: • brzo trošenje lanaca • velika potrošnja energije PS I 4.60 Žljebasti zatvoreni transporter To je tzv. koje uslijed unutrašnjeg trenja povlače ostale udaljene čestice.Z. TRANSPORTERI STRUGAČI Sl. Redler Conveyors Ltd. Novak PS I 4. 2008. “redler” (po engl.) Žljebovi su hermetički zatvoreni Za prijevoz zrnastog i prašnastog suhog materijala unutar silosa: • žitarice • šećer • brašno • cement Karakteristike: • Učin do 100 t/h • Duljina do 50 m (ev. Sl.62 Razni putevi transportera (trase) Sl. TRANSPORTERI STRUGAČI PS I 4.3 m/s +Prednosti: • materijal je zaštićen od požara.60a Konstrukcija redlera → Kanal za dobavnu i povratnu traku su odvojeni uzdužnom pregradom (Presj. TRANSPORTERI STRUGAČI Listopad. proizv.

Z.63 Premještanje materijala između lopatica gdje je: m – masa mat. između lopatica (kg) v – brzina lanca (m/s) a – razmak između lopatica (m) masa je (kg) V – volumen između lopatica (m3) ρ – gustoća mat. Tab. (kg/m3) Učin je tada (t/h) c – koeficijent smanjenja popunjenosti zbog nagiba transportera (iz Tab.Proračun Listopad.15 1 . TRANSPORTERI STRUGAČI PS I 4-1 TRANSPORTERI STRUGAČI .15) PS I 4-1 TRANSPORTERI STRUGAČI . Novak PS I 4. Proračun transportera strugača 1. Učin (t/h) Sl.Proračun Veći uspon transportera → manja količina materijala između lopatica → manji učin Zato koeficijent smanjivanja učina c. 2008.

40 – 0. TRANSPORTERI STRUGAČI PS I 4-1 TRANSPORTERI STRUGAČI . . Novak PS I 4. tada je Uz iznosi odnosno Učin transportera strugača je tada Učin žljebastih zatvorenih transportera je ψ – koeficijent popunjenosti kz – koeficijent zaostajanja materijala (0.05) (t/h) (t/h) PS I 4-1 TRANSPORTERI STRUGAČI . između lopatica (m3) Pretpostavimo da je uobičajeno: kut φ ≈ 21º . 2008.90) k1 – koeficijent smanjenja presjeka zbog lanca (0.95) kn – koeficijent nabijanja materijala pri kretanju (1. snaga Potrebna snaga za pogon gdje je: L – duljina transportera (m) α – kut uspona Wu – ukupni koeficijent otpora Gs – težina materijala (kN/s) q0 – težina članaka (kN/m) v – brzina trake (m/s) H – visina dobave mater.Proračun 2. (m) Težina materijala ovisi o učinku pa je snaga (kN/s) (kW) (kW) 2 .Proračun Listopad.Z. . Volumen mat.

Sl. Kutna brzina materijala je manja od kutne brzine zavojnice. do 120 okr/min b)šljunak. PUŽNI TRANSPORTERI +Prednosti: -Mane: • brzo trošenje puža i kanala • jednostavna konstrukcija • veća potrošnja energije zbog većih otpora • lako održavanje • mala težina i dimenzije Pri okretanju zavojnice (puža). Novak PS I 5. PS I 5. strugači. jer ovdje puž kao strugač gura materijal ispred sebe u cijevi ili kanalu. mlinovima. Koriste se za sipke materijale u silosima. iznimno za vertikalni. Nisu pogodni za krupni i komadni materijal. Zbog trenja između materijala i kanala dolazi do usporavanja čestica materijala pa se on kreće sporije od zavojnice (puža). asfalt) br. za građevinski materijal. Učin – do 100 t/h (iznimno do 500 t/h) Brzina prijenosa materijala do 5 m/s PS I 5. okr. Pužne zavojnice mogu biti jednohodne i višehodne Višehodne zavojnice za veći učin 1 . 64 Šema pužnog transportera Rade slično kao transp. okr. okr. PUŽNI TRANSPORTERI Sl. do 100 okr/min c)mokri i gusti (beton. Za kraće udaljenosti – do 40 m. do 50 okr/min Kanali iz čeličnog lima su duljine 2 – 4 m Promjer puža od 100 -1250 mm. te ljepljivi i krhki. cement) br.65 Oblik puža Ovisi o vrsti materijala a)zrnasti i prašnasti (pijesak. šljaka br.Z. ona za sobom povlači materijal. 2008. kreće duž kanala. Ugl. za vodoravni transport. PUŽNI TRANSPORTERI Listopad. pa se on osim okretanja.

za privremene sezonske poslove 2 .6 m/s Prijenosni pužni transp. PUŽNI TRANSPORTERI c) Sl. bačava i sl.68 Okomiti pužni transporter Obično kombinacija vodoravnog i okomitog puža. PS I 5.uvijek puna pužna zavojnica.4 – 0. za privremene sezonske poslove b) Sl. Novak PS I 5. • mogu mijenjati smjer rada • jednostavni su Učin do 1000 kom/h (ev.69 Pužni transporteri za komadnu robu • s lijevom i desnom zavojnicom • za prijenos vreća. POSEBNI OBLICI a) Laki pužni transporteri – stabilni ili prijenosni Sl.66 Laki pužni transporteri Prijenosni pužni transp. PUŽNI TRANSPORTERI PS I 5. trenja µ (pijesak).Z. Visina dizanja – do 30 m. PUŽNI TRANSPORTERI Listopad. sanduka. 2008. Zbog vertikalnog prijenosa . do 2000) Obodna brzina puža 0. Za teško pokretljive materijale sa velikim koefic.

Snaga: (kW) (kW) P0 – snaga na vratilu puža Q – učin (t/h) η – stupanj djelovanja pogona L – duljina transportera (m) W – koeficijent otpora (2.Proracun (okr/min) 2. dozvoljeni broj okretaja ovisi o habanju materijala prema formuli: E – koefic.4 za krupnijmaterijal (šljunak. 30 – teški habajući mat. šljaka i sl. gips.5 – 4) H – visina dizanja materijala (m) α – kut uspona transportera 1 .3 za mokri i plastični materijal (beton.Z.16 ψ – koeficijent popunjenosti – ovisi o vrsti materijala: ψ = 0. okretaja (okr/min) D – promjer puža (m) Učin je znači: (t/h) Maks.25 – 0.3 – 0.) ψ = 0. Učin: (t/h) Učin smanjuju uspon i stupanj popunjenosti kanala materijalom: c – koeficijent smanjenja učina zbog uspona α prema Tab. 2008.) ψ = 0.15 – 0. suhi pijesak i sl.) v – brzina transpotiranja: (m/s) s – korak pužne zavojnice (m) n – br.Proracun Listopad. 45 – teški malo habajući mat. ovisan o materijalu: 65 – laki nehabajući mat. Novak PS I 5.4 za vrlo sipki materijal (cement. PUŽNI TRANSPORTERI PS I 5-1 PUŽNI TRANSPORTERI . 50 – laki malo habajući mat. PS I 5-1 PUŽNI TRANSPORTERI . PRORAČUN PUŽNOG TRANSPORTERA 1. mokra glina i sl.

PUŽNI TRANSPORTERI PS I 5-1 PUŽNI TRANSPORTERI . 3. Ako je kut trenja tada je reducirani kut trenja Iz odnosa sila je i Okretni moment puža je gdje je r0 – radijus zavojnice na kojemu djeluje radijalna sila FR. a ako je zavojnica ravna (α0 = 0) . Ploha zavojnice u poprečnom presjeku ne mora biti okomita na os već može odstupati za kut α0. Aksijalna sila je tada .70) Uslijed trenja materijala i puža te guranja materijala nastaje sila FN’ sa svojim komponentama.Z.40º Kut nagiba puža je pri čemu je obično uspon Moment na vratilu puža iznosi (kNm). Novak PS I 5. Sile koje djeluju na pužnu zavojnicu (Sl.Proracun Listopad. 2008. trenja obično rezultira kutom trenja ρ = 35º . gdje je kutna brzina i 2 . tada je ρ = ρ’ pa je Koefic.

vk = v0 tada mora biti tanα=µ 1 . transp.71). Novak PS I 6.71 Ravna kliznica Kliznica će funkcionirati pod uvjetom da gravitaciona komponenta u smjeru kosine prevlada silu otpora trenja: gdje je: G – težina tereta µ – koeficijent trenja između tereta i kliznice α – nagib kliznice Glavna odlika gravit. je da ne troše energiju za svoj rad. tj. Sl. Radi smanjenja trošenja klizne plohe se mogu obložiti specijalnim materijalima (teflon). Gravitacioni transporteri Ako je nagib preveliki. GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI Nemaju svoj pogon . (3) i (4) u (2) Uz dobivamo ili Znači da je konačna brzina tereta Možemo definirati potreban nagib kliznice za zadanu krajnju brzinu tereta: Da bi se teret kretao konstantnom brzinom. 2008. Potencijalna energija Ep tereta na vrhu kliznice iznosi (1) Klizanjem tereta njegova je potencijalna energija dijelom pretvorena u rad trenja Et a ostatak u kinetičku energiju Ek: (2) Rad trenja ovisi o sili trenja G·µ·cosα i prevaljenom putu L: (3) Na početku kliznice teret kreće početnom brzinom v0 da bi postepeno ubrzavao i na kraju završio brzinom vk. teret će dobiti preveliku brzinu do dna kliznice i može se oštetiti. trenja. Ako se radi o teretima sa različitim koef. Koriste potencijalnu energiju materijala na višoj razini u odnosu na nižu. Kinetička energija je tada porasla za (4) Uvrstimo (1).Z. budući nemaju svoj pogon. može se zadnji dio kliznice napraviti zglobno sa podesivim nagibom radi usporenja (Sl. GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI Listopad.materijal sam klizi niz kosinu koristeći zemljinu gravitaciju. PS I 6. PS I 6.

Novak PS I 6. Zato se koriste i zavojne kliznice (Sl. GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI PS I 6. Pogodnim postavljanjem izlaznih otvora. Zato pri kružnom kretanju postižu različite brzine. ranije za okrugla a na dnu za duguljasta zrna vrši se npr.17) Za spuštanje sa velikih visina ravne kliznice traže mnogo prostora. Gravitacioni transporteri Zavojnice sa ravnim dnom mogu se koristiti za odvajanje korova od zrna (Sl. Gravitacioni transporteri Listopad. 2 .73).Z. Uobičajeni nagibi kliznica za različite materijale (Tab. Centrifugalna sila zrna ovisi o obodnoj brzini zrna: (N) gdje je: G – težina zrna (N) v – obodna brzina zrna (m/s) R0 – trenutni polumjer kretanja zrna (m) Zrna okruglog oblika s manjim trenjem odmah odlete na periferiju. Zrna različitih oblika imaju različite otpore kotrljanja i trenja. Zavojnica promjera 1 – 1.72) Traka zavojnice je omotana oko središnjeg stupa. čišćenje sjemena za sjetvu. odvajanje krušnih zrna od uljarica i sl. PS I 6.5 m ostvare učinak 200 – 500 t/h sipkog materijala. 2008.72b). dok se ona duguljastog oblika zbog većeg trenja ostaju bliže središtu. Za veći učinak – dvostruke zavojnice (Sl.

Gravitacijski transporteri Listopad. podizni mostovi (2).materijal se kreće pod djelovanjem sile teže.76). 3 . Vodoravne kotrljače . GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI PS I 6. Između ravnih dijelova se postavljaju zavojni lukovi (1). Osnovni dio su valjci po kojima se kreće roba. 2008. Primjenjuju se za teže komadne terete na vodoravnom ili blago nagnutom putu. Kotrljače se sastavljaju od tipiziranih sekcija duljine 2 – 3 m (kao “Lego” kocke). Spiralna kliznica PS I 6. • za pakiranje • za prijenos do ukrcaja u prijevozno sredstvo i sl. Nagnute kotrljače . Gravitacioni transporteri Gravitacione kotrljače (Sl. 1/3 – 1/4 duljine komada Teret se u svakom trenutku mora oslanjati na barem dva valjka. okretnice (4). Novak PS I 6.materijal se pokreće guranjem. Kotrljače se koriste: • u tvornicama za prijenos komada od stroja do stroja. Nazivaju se još i valjčnice. skretnice (5).Z. itd.75). Razmak između valjaka maks. (Sl.

Gravitacijski transporteri Staze sa kotrljačama 4 . Staze sa kotrljačama PS I 6. Novak PS I 6. Gravitacijski transporteri Listopad.Z. GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI PS I 6. 2008.

Z. Gravitacijski transporteri Ukrcaj materijala na kotrljačama 5 . Novak PS I 6. Gravitacijski transporteri Listopad. 2008. Staze sa kotrljačama PS I 6. GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI PS I 6.

Da bi teret pratio putanju zavoja. GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI PS I 6.73). se uvlače jedni u druge (prikazan sklopljeni položaj) b) sklopiva k.77) PS I 6.Z.79). valjci u zavojima imaju oblik stošca.78). 2008. – segment (2) se može uvući u nosač Te su kotrljače prijenosne. Novak PS I 6. – na principu harmonike – može se i saviti u blagi zavoj c) uvlačiva k. 6 . Manje prostora zauzimaju zavojne kotrljače (Sl. te podesive po visini i nagibu. Za povremenu uporabu se mogu koristiti sklopive i teleskopske kotrljače (Sl. a) teleskopska kotrljača – segmenti kotr. Gravitacioni transporteri Kod velikih visinskih razlika ravne kotrljače zahtijevaju veliki prostor. Za laganu komadnu robu umjesto valjaka mogu biti kotačići (Sl. Svi valjci su povezani sa pogonskim motorom. Kotrljače mogi imati i vlastiti pogon (Sl. Gravitacioni transporteri Listopad.

Ako treba omogućiti zakretanje robe u bilo kojem položaju. 2008. Gravitacioni transporteri Listopad. Novak PS I 6. GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI PS I 6. Sl. umjesto valjaka koriste se kuglice.Z.80 Segment s kotrljajućim kuglicama 7 .

može se zadnji dio kliznice napraviti zglobno sa podesivim nagibom radi usporenja (Sl. vk = v0 tada mora biti tanα=µ PS I 6-1 Gravitacijski transporteri . Novak PS I 6. Potencijalna energija Ep tereta na vrhu kliznice iznosi (1) Klizanjem tereta njegova je potencijalna energija dijelom pretvorena u rad trenja Et a ostatak u kinetičku energiju Ek: (2) Rad trenja ovisi o sili trenja G·µ·cosα i prevaljenom putu L: (3) Na početku kliznice teret kreće početnom brzinom v0 da bi postepeno ubrzavao i na kraju završio brzinom vk. GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI PS I 6-1 Gravitacijski transporteri . trenja.Z. Ako je nagib preveliki. teret će dobiti preveliku brzinu do dna kliznice i može se oštetiti.Proračun Proračun gravitacijskih transportera Učinak gdje je: m – masa sadržaja jednog komada (t) v – brzina premještanja (m/s) a – razmak između komada (m) 1 . (3) i (4) u (2) Uz dobivamo ili Znači da je konačna brzina tereta Možemo definirati potreban nagib kliznice za zadanu krajnju brzinu tereta: Da bi se teret kretao konstantnom brzinom.71). Radi smanjenja trošenja klizne plohe se mogu obložiti specijalnim materijalima (teflon). 2008. Kinetička energija je tada porasla za (4) Uvrstimo (1). tj. Ako se radi o teretima sa različitim koef.Proracun Listopad.

GRAVITACIJSKI TRANSPORTERI PS I 6-1 Gravitacijski transporteri . Novak PS I 6.težina valjka (kN) n – broj valjaka D – promjer valjaka (cm) d – promjer osovine valjka (cm) µ – koeficijent trenja µk – koeficijent trenja između valjaka i tereta α – nagib transportera Tada je odnosno gdje je: tu – vrijeme ubrzanja (s) ω – kutna brzina valjaka J – moment inercije valjaka Silu otpora Fpt treba savladati kosa komponenta težine odnosno treba biti 2 . Sila za svladavanje otpora pri pokretanju tereta na kotrljači: gdje je: Fok . 2008.Proračun Listopad.sila za svlavanje otpora pri jednolikom gibanju Fin – sila za svlavanje inercije pri ubrzanju tereta Frot – sila za svlavanje momenta inercije valjaka gdje je: G – težina tereta (kN) nt – broj komada tereta koji su na valjcima q .Z.

Inercijska sila (tromost) – sila kojom se tijelo opire promjeni stanja u kojem se nalazi (mirovanje ili jednoliko pravocrtno gibanje).83 Izvedba oscil. TRESIVI TRANSPORTERI Listopad. a) Oscilacijski transporteri sa stalnim pritiskom materijala na podlogu Sl. transp.81a Šematski prikaz Podloga se giba vodoravno naprijed – natrag. 1 . na kraju naglo usporava i kreće natrag . PS I 7. Sl. a pokreće ju poluga (3). Tresivi transporteri 1. se prema ISO normi razlikuju i po frekvenciji rada: • oscilacijski 1 – 10 Hz • vibracijski 12 – 100 Hz PS I 7. Razlikujemo vrste tresivih transportera: 1. Oscilacijski transporteri – materijal je stalno u kontaktu s podlogom: a) Transporteri sa stalnim pritiskom materijala na podlogu b) Transporteri s promjenjivim pritiskom na podlogu 2. Prvo se polako kreće u smjeru transporta. podloga svojim gibanjem u smjeru transporta pomiče materijal. Novak PS I 3. U suštini. Vibracijski transporteri – materijal se odvaja od podloge (na principu bacanja): a) Obješeni b) Poduporni Oscilacijski i vibracijski transp. TRESIVI TRANSPORTERI (inercijski) Koriste se za prijenos sipkog i komadnog materijala na vodoravnim ili malo nagnutim putevima. da bi pri povratku različitim metodama podloga savladala silu trenja materijala i ostavila ga na dovedenom položaju.teret tada proklizava i nastavlja se kretati naprijed. Osnovni element transportera – podloga u formi žlijeba ili cijevi koji se gibaju oscilatorno . 2008. s stalnim pritiskom na podlogu. polugu (3) pokreće dvostruko koljenasto vratilo.Z. Da bi se postiglo blago ubrzanje podloge naprijed i naglo ubrzanje natrag. te proklizala ispod njega u početni položaj. Princip rada im je bitno drugačiji od dosad opisanih – koriste inercijske sile koje nastaju pri micanju podloge. Podloga – žlijeb (1) se giba naprijed – natrag na valjcima (2).

Ubrzanje je i dalje a>gµ . žlijeb i dalje proklizava pod materijalom. trenja: Da bi materijal proklizao po podlozi mora inercijska sila biti veća od sile trenja odnosno Sl. b) Oscilacijski transporteri s promjenjivim pritiskom na podlogu Sl.86 Dijagram brzine i ubrzanja žlijeba i materijala I. Stoga je njeno gibanje usmjereno koso prema gore. transport. faza: Brzina žlijeba polako raste od 0 do toč. 2008. Usporenje je a < gµ pa materijal zajedno sa žlijebom putuje unatrag od C do D. s promjenjivim pritiskom na podlogu Za pogon se ugl. U toj je fazi pojačan pritisak podloge na materijal i on se zbog trenja kreće zajedno s podlogom. V. 2 . ali u rudnicima je sigurniji pneumatski pogon s dvoradnim cilindrom. TRESIVI TRANSPORTERI PS I 7. PS I 7. B).84 Izvedba oscilac. faza: Brzina u nastavku hoda unatrag od B naglo pada do C. faza: Slijedi hod žlijeba unatrag s naglim ubrzanjem do B’. Tresivi transporteri 1. Prema zakonima mehanike inercijska sila ovisi o masi i ubrzanju Sila trenja ovisi o težini i koefic. faza: Brzina naglo pada na 0 (toč. Tresivi transporteri Listopad. Sl.Z. Usporenje je a > gµ i žlijeb proklizava pod materijalom. Novak PS I 3. III. pritisak popušta i materijal se zbog smanjene sile trenja nastavlja kretati u smjeru transporta.81b Šematski prikaz Podloga je postavljena na kose nosače. Kada se podloga naglo uspori i počne se vraćati koso dolje. A. Materijal i dalje proklizava. II. Materijal se kreće sa žlijebom jer je ubrzanje a < gµ . koristi elektromotor. IV. faza: Brzina u nastavku hoda unatrag od C do D sporo pada.

5 m/s (zrnasti i komadni).3 – 0. transp.Mane: + Prednosti: • mali učinak • jednostavna konstrukcija • vibracije u radu • mala potrošnja energije • bučan rad • mogućnost potpune hermetičnosti žlijeba • smanjeno trošenje žlijeba (kod promjenjivog pritiska na podlogu) Učinak . U točki B je žlijeb došao do kraja svog hoda.87 Oblici žlijebova po ISO normi Dimenzije: duljina (l) 500 – 4000 mm širina (b) 125 – 2500 m visina (h) 80 – 800 mm 3 .Dijagram oscilacilacijskog transportera s promjenjivim pritiskom. U točki A brzine su izjednačene. 2008.do 300 t/h Daljina do 100 m Brzina 0. Brzina kretanja žlijeba v ima oblik sinusoide. Novak PS I 3.93 .2 (prašnasti) Sl. Sl.Proracun Listopad. 0. nakon čega kreće natrag. a brzina materijala vt ima oblik parabole. 50 – 150 mm.1 – 0. Da se materijal ne bi podigao sa žlijeba vertikalna komponenta inercijske sile ne smije biti veća od težine materijala: PS I 7. Tresivi transporteri Karakteristike oscilacijskih transportera: Oscilacijski transporteri imaju malu frekvenciju rada (do 10 Hz). TRESIVI TRANSPORTERI PS I 7-1 Tresivi transporteri . .Z. Kod osc. ali velike amplitude.86). s promjenjivim pritiskom treba uzeti u obzir i kosi smjer kretanja (Sl.

dok 80% lebdi. Tresivi transporteri Manje vibracija stvaraju uravnoteženi vibracijski transporteri (Sl. Novak PS I 3. U radu obično samo 20% materijala leži u žlijebu. Izvedbe vibracijskih transportera (Sl. masa .82b -Vibracijski poduprti transporteri s jednom masom (žlijeb. 2008.donji nosač Karakteristike: Učinak – do 250 t/h Daljina do 50 m Prednosti: . Imaju male amplitude rada (0.žlijeb.82c -Vibracijski poduprti transporteri s dvije mase: 1.89 Brzina žlijeba v i materijala vm Gibanje tereta odvija se u stalnim skokovima. masa . TRESIVI TRANSPORTERI PS I 7. t1 – žlijeb i teret se kreću zajedno t2 – teret po inerciji “leti” po zraku Sl.Z.90 Sile pri vibraciji žlijeba Da bi se materijal odvojio od podloge. Sl.82).moguće doziranje dobave (reguliranjem vibracija) PS I 7.Mane: .82a -Vibracijski obješeni transporteri Sl. Cijevi su povezane lisnatim oprugama (2). 2.5 – 1. Sl. Materijal se pri transportu naglo podiže s dna žlijeba i skokovito napreduje po žlijebu.za vruće i agresivne materijale .100 Hz). Sastoji se iz dvije cijevi koje se gibaju u suprotnom smjeru. Tresivi transporteri Listopad.nisu za ljepljive materijale . lisnate opruge) Sl. inercijska sila mora biti veća od težine materijala: 4 .88). opruge 2.5 mm). a visoke frekvencije rada (12 . Vibracijski transporteri Oscilacije u vertikalnom smjeru su toliko jake da se materijal odvaja od podloge.

Novak PS I 3. Sl. TRESIVI TRANSPORTERI PS I 7.Z.92 Elektromagnetski vibratori Pričvršćuje se direktno na žlijeb. 5 . 2008. Tresivi transporteri Listopad. Nastanak vibracija: elektromagnet (1) privuče kotvu (2) na oprugama (3). da bi je nakon prekida struje otpustio.

5 – 0. TRESIVI TRANSPORTERI PS I 7-1 Tresivi transporteri . 2008.18: 1 . Tresivi transporteri . Za određivanje brzine vt ‘ pri vodoravnom transportu može poslužiti Tab.proračun Polazi se od osnovnog izraza za učin (t/h) Učinak oscilacijskih transportera sa stalnim i jednakim pritiskom materijala na žlijeb iznosi: (t/h) gdje je: vs – srednja brzina materijala (m/s) b – širina žlijeba (m) h – visina žlijeba (m) ψ – koeficijent popunjenosti (0.Z.6) vt ‘– srednja brzina materijala ona ovisi o koeficijentu trenja materijala.Proracun Listopad. Novak PS I 3.5 – 0.Proracun Učinak oscilacijskih transportera sa promjenjivim pritiskom materijala na žlijeb iznosi: (t/h) gdje je: b – širina žlijeba (m) h – visina žlijeba (m) ψ – koeficijent popunjenosti (0.6) n – broj oscilacija (1/min) s – put materijala u jednom ciklusu (m) Učinak je tada (t/h) PS I 7-1 Tresivi transporteri .

94: Da bi došlo do odvajanja materijala od žlijeba mora okomita komponenta ubrzanja biti veća od gravitacije: odnosno jer je centripetalno (normalno) ubrzanje 2 . TRESIVI TRANSPORTERI PS I 7-1 Tresivi transporteri . Novak PS I 3. (t/h) Brzina kretanja materijala iznosi f – frekvencija vibracija (Hz) Koeficijent kn ovisi o odnosu (m/s) i može se dobiti iz Sl. Učinak vibracijskh transportera ovisi o brzini kretanja materijala vv.Z. 2008.Proracun Listopad.

95) Funkcionira pomoću podtlaka u cjevovodu kojega stvara vakuumska crpka (11). prašnasti materijal. Iz odvajala zrna padaju u spremnik (8). Na izlazu je odvajalo zrna (5).5 – 0. Učinak do 500 t/h Duljina dobave 200 – 2000 m PS I 8. Siromašne smjese – velike brzine zraka: 10 – 40 m/s (35 – 150 km/h)! To omogućava velike duljine dobave. do 500ºC. Za suhe neljepljive materijale granulacije do 80 mm i temp. ali zato moguća oštećenja zrna. PNEUMATSKI TRANSPORTERI Listopad.8 m/s Male duljine dobave. a između je brana ulasku vanjskog zraka (6).tlačne 3. 2008. Struja zraka se nastaje ako postoji razlika tlaka na početku i kraju cjevovoda. Bogate smjese – brzina zraka i materijala podjednake: 0. piljevinu. PNEUMATSKI TRANSPORTERI Koriste se: • za prijenos sipkog materijala • u poštanskim postrojenjima za transport komadne robe kroz cjevovod Transport sipkog materijala se ostvaruje tako što se u struju zraka dovodi materijal i na kraju odvaja od zraka. PS I 8.Mane: • hermetičnost – pogodno za materijale koji • brzo trošenje cjevovoda zagađuju okoliš • velika potrošnja energije • jednostavna konstrukcija (5 – 14 puta veća od mehaničkih transportera) • male dimenzije • za teško dostupna mjesta (usis fleksibilnim cijevima) • moguć visok stupanj automatizacije Najčešće se koriste za žito. cement. Novak PS I 8. Materijal se usisava kroz sapnice (1) i odvodi cjevovodom (2).Z.usisne 2. + Prednosti: .5 bar. Brzina zraka 20 – 40 m/s (70 – 150 km/h) 1 . Zrak dalje ide u sličan sustav za odvajanje prašine (4). pepeo i sl. te ga tako prečišćenog usisava pumpa sustava (11) i izbacuje u atmosferu. ali ne oštećuje zrna. Pneumatski transporteri Pneumatske transportere dijelimo prema načinu stvaranja razlike tlaka na: 1. Podtlak usisnog transportera je do 0. Usisni pneumatski transporter (Sl.mješovite 1.

Zato se na dnu odvajala mora ugraditi odgovarajuća brana.99 Šema pneumatskog tlačnog transportera Kompresor (1) tlači zrak u sustav. Da bi se smjesa razrijedila kroz otvor (2) ulazi i vanjski zrak. Novak PS I 8.98 Ustava s rotirajućim ćelijama PS I 8. Pneumatski transporteri Listopad.6 na Sl.ustava (poz.Z.95). ruda. Sl. Sl. U oba je slučaja važno da u sustav ne uđe vanjski zrak. 2 . Zrak se dalje pročišćava u odvajalu prašine (5) i kroz filter (7) odlazi u atmosferu. U ciklonskom odvajalu smjesa dobije vrtlog te se čestice uslijed centrifugalne sile odvoje od zraka. Materijal se na kraju odvodi slično usisnom transporteru kroz odvajalo (4) i ustavu (6). 2008. Tlačni pneumatski transporteri Oni rade s tlakom iznad atmosferskog (pretlakom do 4 bar). pijesak) Sl. a materijal ulazi kroz dodavalo (2). Zato su pogodni za veće udljenosti (do 2 km) i teži materijal (ugljen. Pneumatski transporteri 2.97 Odvajalo U običnom odvajalu (lijevo) nagla promjena smjera i brzine (nagla promjena presjeka) uzrokuje odvajanje čestica koje padaju na dno. Sl. PNEUMATSKI TRANSPORTERI PS I 8.96 Usisna sapnica Uslijed podtlaka u cjevovodu materijal se usisava kroz otvor na dnu (3) .

5 bar) može se koristiti dodavalo s rotirajućim ćelijama (isti princip rada kao ustava na Sl. što zgušnjava materijal i time spriječava ulaz zraka u sustav. Tekstilne cijevi na kojima se zadržava nečistoća povremeno se protresu polužnim mehanizmom odozgo. Sl. Pneumatski transporteri Listopad. Nastaje mješavina s materijalom i odlazi u cjevovod. Korak zavojnice je sve manji i manji. Pritisak zatvaranja poklopca održava uteg (7) i time blokira ev. Komprimirani zrak dolazi odozgo kroz ventil (5). Pročišćavanje zraka se vrši u pročistaču prašine i filterima. PS I 8.98).Za manje tlakove (do 1. Nastaje smjesa zraka i materijala koja se potiskuje kroz cijev (6). Novak PS I 8. . dodavalo s komorom i injektorsko dodavalo. ubrizgava se zrak velikom brzinom. Pneumatski transporteri Sl.100 Pužno dodavalo Puž (5) sa samostalnim pogonom (9) potiskuje materijal.Z. Zgusnuti materijal gura i otvara poklopac (6). gubitak zraka. Kroz sapnice (2) – kojih ima desetak. transportera Prašnjavi zrak se dovodi kroz otvor (4). 2008. 3 . te tlači kroz vertikalne tekstilne cijevi (1) i tako pročišćava. PNEUMATSKI TRANSPORTERI PS I 8. Dio zraka se odvaja i dovodi na dno komore kroz otvore (4).101 Dodavalo s komorom U komoru (1) se dovodi materijal kroz ventil (3) i otvor (2).102 Pročistač tlačnoga pneumat. Dodavalo materijala . Sl.Za veće tlakove koristi se pužno dodavalo. Ponekad se rabe i mokri pročistači – zrak prolazi kroz vodu koja zadržava prašinu.

Sl.Z. Pneumatski transporteri 3. u koji materijal ulazi preko posebnog hranitelja i dolazi do spremnika i odvajala prašine (5). transporter Prvi dio radi na bazi podtlaka i usisava materijal sa nekoliko mjesta u cijev (2) i dovodi ga u odvajalo (3). Cement ulazi u dodavalo kroz uređaj (4). a u drugom kao tlačni pneum. gdje nastaje smjesa cementa i zraka. 2008. U tvornicama cementa se često koriste tlačni pneum.104 Mješoviti pneum. Preostali se zrak pročišćava u pročistaču (9) s ventilatorima (10). PNEUMATSKI TRANSPORTERI PS I 8. transporteri. Novak PS I 8. Smjesa se kroz razdjeljivač (6) odvodi do silosa koji se pune pomoću odvajala (8). Pneumatski transporteri Listopad.103 Transport cementa tlačnim pneum. PS I 8. Oni redovito imaju dodavalo s pužem ili komorom. 4 . Mješoviti pneumatski transporteri Koriste se kada želimo jednim uređajem skupljati materijal istovremeno sa više mjesta i dovesti ga na velike udaljenosti. U jednom dijelu radi kao usisni. transporterom Komprimirani zrak iz kompresora (1) i spremnika zraka (2) prolazi kroz odvajač vlage (3) i dolazi u dodavalo cementa (5). transporter. Sl. Drugi dio je tlačni.

PNEUMATSKI TRANSPORTERI PS I 8. Pneumatski transporter za komadne materijale Koriste se u velikim poštama. Sl.105 Patrona pneumatske pošte Pošiljka se stavlja u patronu i zatvara poklopcem (desno). transporter 5 . knjižnicama.106 Poštanski pneum. Pneumatski transporteri Listopad. 2008. bankama. bolnicama i velikim skladištima za transport dokumenata i manjih komada pomoću posebnih cilindričnih patrona.Z. Dužina dobave do 500 m. Sl. Novak PS I 8. Zbog razlike tlaka patrone putuju cjevovodom brzinom do 20 m/s (70 km/h).

tj. (na mjestima gdje se mijenja promjer (koljena. PNEUMATSKI TRANSPORTERI PS I 8-1 Pneumatski transporteri . Veća koncentracija znači: + veći učinak (transport je ekonomičniji) . Veća duljina cjevovoda → manja koncentracija smjese. Proračun pneumatskih transportera (t/h) Učin iznosi: (1) gdje je: ψ – koncentracija smjese V – volumen utrošenog zraka (m3/s) ρz – gustoća zraka (t/m3) Koncentracija smjese je odnos mase materijala i mase zraka. usmjerivači). 2008.19 . tlaku.Tlakovi i koncentracije smjese usisnog transportera ovisno o materijalu i cjevovodu 1 . tipu transportera (usisni.Proračun Tab.veću mogućnost začepljenja cjevovoda. Novak PS I 8.Z. PS I 8-1 Pneumatski transporteri .Proračun Listopad. Koncentracija smjese je glavna karakteristika pneumatskog transportera. Koncentracija smjese se podešava ovisno o materijalu. odnos količine premještanog materijala i količine potrebnog zraka. tlačni) i duljini cjevovoda.

PNEUMATSKI TRANSPORTERI PS I 8-1 Pneumatski transporteri . brzina zraka koja osigurava lebdjenje čestica materijala.Proračun Potrošnja zraka iznosi (m3/s) Gdje je: D – promjer cijevi (m) vz – brzina zraka (m/s) Za uspješan transport materijal treba lebdjeti u struji zraka. Kritična brzina zraka – min. 2008.Proračun Listopad. Novak PS I 8.21 – Koncentracija smjese tlačnoga pneumatskoga transportera ovisno o tlaku zraka: PS I 8-1 Pneumatski transporteri .20 – Koncentracija smjese usisnoga pneumatskoga transportera ovisno o brzini zraka: Tab. Kritična brzina zraka dobivena eksperimentalnim putem za materijal koji ima čestice u obliku kuglica iznosi: (m/s) gdje je: d – promjer kuglice materijala (m) ρm – gustoća transportiranog materijala (kg/m3) ρz – gustoća zraka (kg/m3) 2 .Z. Tab.

Proračun Iz ranijih izraza za učin možemo dobiti potrebni promjer cijevi i za volumen zraka (m) odnosno iz učina Potrebni tlak na početku transportera iznosi . PNEUMATSKI TRANSPORTERI PS I 8-1 Pneumatski transporteri . Za čestice koje imaju druge oblike iznosi kritična brzina zraka: (m/s) k – koeficijent koji uzima u obzir oblik i veličinu čestica Tab. 2008.Z. PS I 8-1 Pneumatski transporteri . te da bismo izbjegli moguća začepljenja. Novak PS I 8.22 Koeficijent k Brzina zraka koju trebamo postići u cjevovodu treba imati i neku rezervu radi sigurnog protoka na mjestima s povećanim otporom.Proračun Listopad. vz > vl Pravilan izbor brzine zraka važan je za definiranje kompresora ili vakuumske pumpe.za usisni transporter gdje je: pk – tlak na kraju cjevovoda (bar) pk ‘– tlak na ulazu u vakuumsku pumpu (bar) w – koeficijent otpora čistog zraka u cijevima Lu – ukupna dužina cjevovoda (m) vz – brzina zraka (m/s) D – promjer cijevi (m) (bar) – to je potrebni potlak 3 .za tlačni transporter (m) (bar) . To je vrlo složeno jer na brzini zraka utječu: • oblik. veličina i težina čestica materijala • dužina cjevovoda • koncentracija smjese To je teško odrediti analitičkim putem pa se brzina određuje eksperimentalno.

PNEUMATSKI TRANSPORTERI PS I 8-1 Pneumatski transporteri . Kod tlačnih transportera koeficijent otpora w ovisi o koncentraciji smjese ψ i koeficijentu β koji uzima u obzir dužinu cjevovoda. brzinu zraka i promjer cijevi: Usisni transporteri imaju stalni koeficijent otpora jer je Kod tlačnih transportera koeficijent β uzima u obzir dužinu cjevovoda.15 – 1.Z. brzinu zraka i promjer cijevi prema dijagramu: Sl.25) pv – pad tlaka u cijevi od kompresora do dodavala (bar) Snaga potrebna za pogon kompresora iznosi gdje je: Wk – rad utrošen za komprimiranje 1 m3 zraka Vk – kapacitet kompresora (m3/min) η – stupanj djelovanja kompresora – iskoristivost (0. Novak PS I 8.Proračun Listopad.Proračun Tada je potrebni tlak na početku tlačnog transportera (bar) a za usisni transporter (bar) Tlak koji mora ostvariti pumpa se računa po izrazu (bar) gdje je: a – koeficijent pada tlaka u dodavalu materijala (iznosi 1. potrebni tlak se povećava za težinu smjese materijala i zraka okomitog stupca cijevi gdje je H – visina dizanja materijala (m) (bar) PS I 8-1 Pneumatski transporteri . nego se materijal transportira na visinu H.75) (kW) 4 . 2008.107 Koeficijent β Ako transporter nema vodoravnu trasu.55 – 0.

koja pada u spremnik (5).za prijevoz i separaciju ugljena • šećeranama – za transport šećerne repe pomoću hidrauličkih kliznica Učinak 100 – 500 t/h Duljina dobave do 200 km + Prednosti: • veliki učinak • velika daljina dobave • mali troškovi eksploatacije • mogućnost dodatnih operacije pri dobavi (ispiranje. a tlak 4 – 14 bar. Hidraulički transporteri Po načinu rada dijelimo hidrauličke transportere na: • gravitacione • tlačne Sustav s prirodnim padom Sastoji se od korita (kliznice) ili cijevi.) . krumpir.. HIDRAULIČKI TRANSPORTERI Oni prenose sipki materijal strujom vode u otvorenim koritima ili zatvorenim cjevovodima.. Ovaj je transport pogodan jedino za grubu robu koja je otporna na vodu i na oštećivanje u transportu (ugljen. Strujanje vode nastaje prirodnim padom ili pomoću pumpe.za odvod pepela • željezarama . razvrstavanje. Primjenjuje se u: • termoelektranama .108a – Izvedba sa pumpom za smjesu U spremnik s vodom (1) se ubacuje materijal za transport.za odvod šljake • rudnicima . Kako pumpa (2) usisava smjesu. šljunak. PS I 9. Ako je smjesa bogatija (oko 14% krute tvari) – tada nagib do 6%. Novak PS I 9.Mane: • velika potrošnja vode • ograničene vrste robe za transport • opasnost od smrzavanja zimi • skupi uređaji za odvajanje robe iz vode PS I 9. Tako se postiže zatvorena cirkulacija vode. pijesak. Tlačni hidraulički transporter Sl. šećerna repa i sl.Z.). HIDRAULIČKI TRANSPORTERI Listopad. broj okretaja je mali: 500 – 600 okr/min. Pumpa (6) prebacuje vodu natrag u spremnik (1). Potrebni nagib 3 – 4%. 2008. ruda. Pumpa (2) usisava smjesu vode i materijala iz i tlači je u cjevovod (3). Na situ (4) se materijal odvaja od vode. 1 .

Hidraulički transporteri Listopad.108b – Izvedba sa pumpom za čistu vodu Pumpa (6) usisava čistu vodu i tlači je u cjevovod. Materijal za transport se dovodi u cjevovod iz spremnika (8) pomoću posebnog dozirajućeg uređaja. HIDRAULIČKI TRANSPORTERI PS I 9.Z. Sl. + Prednost je ovog sustava: • pumpa koja usisava samo vodu duže traje i jednostavnija je -Mane: • potreban skupi uređaj za doziranje • prikladno samo za sitan materijal 2 . 2008. Novak PS I 9.

2008.proračun Kako je učinak ovisan o protoku materijala i gustoći tada volumen (protok) materijala iznosi Volumen smjese (protok) je (m3/h) (m3/h) (t/h) Potrebni promjer cijevi se računa iz protoka gdje je: D – promjer cijevi (m) v . Proračun hidrauličkih transportera Brzina smjese materijala i vode mora biti tolika da čestice materijala lebde u vodi.045) (m) 1 .2.duljina cjevovoda (m) w .5. Određuje se iz empirijskog (iskustvenog) izraza (m/s) gdje je: a’ – veličina čestice materijala (mm) ρm – gustoća materijala (kg/m3) Stvarna brzina smjese mora radi sigurnosti biti nekoliko puta veća od kritične: (m/s) Koncentracija smjese ψ je odnos volumena materijala i vode utrošenih u jednom satu gdje je: Vm – volumen (protok) materijala u jednom satu (m3/h) Vv – volumen (protok) vode u jednom satu (m3/h) ψ iznosi obično između 0.. Volumen (protok) smjese iznosi odnosno ili (m3/h) (m3/h) PS I 9. Ako je materijal teži od vode.otpori u cjevovodu (0. stupca) L . HIDRAULIČKI TRANSPORTERI PS I 9. brzina pri kojoj čestice materijala počinju lebdjeti u vodi.brzina smjese (m/s) Promjer je tada (m) (m3/h) Tlak vode izražava se u visini vodenog stupca gdje je: H .visina vodenog stupca (m) (1 bar = 10 m vod.. Hidraulički transporteri . Kritična brzina vk – min..proračun Listopad.0..0. Hidraulički transporteri .040. Novak PS I 9.Z. strujanje mora biti dovoljno brzo da ga digne sa dna.

za komadnu robu. 10).25 – 1. to su najupotrebljavaniji transporteri.Po vrsti vučnog elementa: • trakasti • lančasti . i izlaznog lijevka (5). motora sa pogonskim lančanikom (4). Prednosti u usporedbi sa drugim mogućim rješenjima za vertikalni transport sipkih materijala: • zauzimaju manje mjesta • ekonomičniji su Učinak: do 1000 t/h Visina dobave: do 80 m (iznimno do 100 m) Za prihvat materijala elevatori imaju : .Po brzini kretanja: • sporohodni (0. One mogu biti plitke (6).za sipki materijal .5 -5 m/s) PS I 10. Elevatore možemo dijeliti prema nekoliko kriterija: .5 m/s) • brzohodni (1. Materijal se ubacuje u lijevak pri dnu. PS I 10. 1 .Z. Novak PS I 10.posude (vjedrice) .109) Limeno kućište se sastoji iz usipnog lijevka (1). Pogonski dio se sastoji iz el. nosećeg stupa (2). Lanac može biti zavareni ili valjkasti (Galov lanac). ili oštrobridne (8). Kao zahvatno sredstvo koriste posude (vjedrice). Zato se nazivaju još i dizalice. Vjedrice nosi traka ili lanac. ELEVATORI Listopad. 2008. Elevatori Elevatori za sipki materijal (Sl. gdje ga zahvaćaju vjedrice i dižu u visinu.Po vrsti robe: • za sipki materijal • za komadnu robu . Na vrhu se materijal izbacuje na drugu stranu. ELEVATORI Služe za kontinuirani transport sipkog materijala i komadne robe u vertikalnom smjeru. zateznog lančanika (3) sa natezačem (11) i lanca ili trake (9. duboke (7).konzole ili vješalice . Nakon trakastih.

) b) Plitke – za mater. s visokim koefic.113): a) pomoću specijalnih vijaka s upuštenom glavom b) preko držača koji se zalijepe na traku 2 . 2008.veće brzine .manja težina . cement. PS I 10. brašno. Novak PS I 10. ELEVATORI PS I 10.Z. Vjedrice se biraju prema svojstvima materijala Sl. grudvaste i habajuće mater. aluminija ili plastičnih mater.. Elevatori Vučni element elevatora može biti traka ili lanac. lima. glina. Slične su trakama trakastih transportera – armirane u više slojeva. (Kamen.manja cijena Gumena traka se najčešće koristi kod brzohodnih elevatora..110 Vrste vjedrica a) Duboke – za suhe.) One se postavljaju gusto jedna uz drugu. Širina b – 160 – 1000 mm Volumen – 1. trenja (vlažni pijesak..za više temperature . Vjedrice se pričvršćuju na traku (sl.5 – 140 l Izrađuju se iz čel. Elevatori Listopad.veća sigurnost . rude.veća čvrstoća – za veće visine (iznad 45 m – što je granica za trake) . ugljen. lako rasipne materijale (suhi pijesak..) c) Oštrobridne – za teške.. Prednosti lanca: Prednosti trake: . koks..tihi rad za teže komade .

2008. Brzina elevatora je mala. Novak PS I 10. Elevatori Listopad. a vjedrice su razmaknute. Za vrlo grube materijale koriste se lanci sa zavarenim karikama (Sl. Elevatori Punjenje vjedrica se može vršiti na dva načina (Sl. Lanci se koriste za sporohodne elevatore velikog učinka i velike visine dizanja (Sl.116): a) Punjenje na dnu elevatora – za rahle materijale koji se zahvaćaju s malo otpora. PS I 10. Traže pažljivo održavanje (čišćenje i podmazivanje). ali su osjetljivi su na tvrde i habajuće materijale. b) Pomoću nasipnog lijevka. Materijal koji nije zahvatila prva vjedrica pada u drugu. Vjedrice se pričvršćuju sa zadnje strane ili s boka.za vjedrice do 350 mm širine. Ti su lanci podložni istezanju i trošenju zbog habanja. Valjkasti (Galovi) su izdržljivi. Brzine elevatora su visoke.Z. Dvostruki lanac (b) – širina vjedrice nije ograničena.112). 3 .111). a vjedrice su gusto poredane. Jednostruki lanac (a) . ELEVATORI PS I 10.

119) Materijal se iz vjedrice prazni gotovo vertikalno. ELEVATORI PS I 10. PS I 10.116 b).slučaj a). Alternativa je koristiti stražnju stranu prethodne vjedrice ako su one gusto poredane (kao na Sl. Pražnjenje vjedrica se vrši uslijed centrifugalne sile (Sl. U slučaju da je . Elevatori Gravitacijsko pražnjenje (Sl. te materijal pada uslijed težine – gravitacijsko pražnjenje.116 b). a sjecište njenog pravca h dobijemo iz odnosa sličnih trokuta: Za pražnjenje pomoću centrifugalne sile vjedrica mora postići odgovarajuću kutnu brzinu. centrifugalna sila ne uspijeva savladati težinu G.117 Šema sila na vjedricu pri pražnjenju. Vjedrice moraju biti razmaknute da materijal ne udari u leđa one prije nje. 2008.Z. te na nju osim težine djeluje i centrifugalna sila: Rezultanta tih sila je Fr. Zato je potrebno vjedrice prije nje izmaknuti pomoću usmjeravajućeg lančanika. 4 . Sl.118 Šema pražnjenja vjedrica Uvjet da se vjedrica isprazni pomoću centrifugalne sile je da bude .slučaj b). Novak PS I 10. Pri prijelazu preko bubnja vjedrica vrši kružno gibanje.166 a). Sl. ili pomoću sile teže (Sl. Elevatori Listopad.

2008. ali za prijenos komadne robe koriste konzole ili vješalice pričvršćene na vučnu traku ili lanac. Novak PS I 10. ELEVATORI PS I 10.3 m/s).do 1.3 m/s). Elevatori za komadnu robu Rade na jednakom principu kao sa vjedricama.6 m/s (konzolne do 0. Sl.Z. Elevatori Sl. Kod izvedbe a) postoji samoiskrcavanje PS I 10.121 c) i d) – Elevatori s vješalicama Elevatori s vješalicama imaju veće brzine . 5 .121 a) i b) – Elevatori s konzolama a) Brzine su spore (do 0. Elevatori Listopad.

Elevatori Kružni elevatori s vješalicama (Sl. PS I 10. ELEVATORI PS I 10. 6 . Kružni elevatori s vjedricama (Sl. Novak PS I 10.Z.126) Koristi se za dizanje sa nižeg kata. Položaj pražnjenja (6) se može podešavati. 2008. a zatim za horizontalni transport unutar višeg kata.125) Oni zamjenjuju nekoliko uređaja. Elevatori Listopad. Istovremeno vrše funkciju vertikalnog elevatora i horizontalnog člankastog transportera.

konzola. Proračun elevatora Učin ovisi o vrsti materijala i izboru nosećeg elementa (vjedrica. Tada je volumen materijala gdje je Vv – volumen vjedrice (m3) Izbor vjedrica i odgovarajući koeficijent ψ (Tab. Elevatori .proračun Učin ovisi i o stupnju popunjenosti vjedrica ψ. Elevatori .Z.23) PS I 10. ELEVATORI PS I 10.) Učin elevatora za sipki teret iznosi gdje je: V – volumen materijala u jednoj vjedrici (m3) v – brzina dobave (m/s) a – razmak vjedrica (m) ρ – gustoća materijala (kg/ m3) (t/h) Kapaciteti vjedrica su standardizirani prema DIN 15251 (Tab. 2008.24) (m3) 1 .proračun Listopad.. Novak PS I 10..

Novak PS I 11. Mogu biti i nepovezani. PS I 11. 2008.Z. U pravilu prenose komadnu robu. koji se svojom izvedbom razlikuju od ostalih ranije navedenih uređaja. KONVEJERI Listopad. a premještaju se guranjem. Zajednička im je karakteristika da kao vučni element koriste lanac ili uže. Razlikujemo tri osnovne vrste konvejera: • prizemni • zračni • žičare Staze konvejera ne moraju biti pravolinijske već mogu obilaziti više mjesta ukrcaja i iskrcaja u skladištu ili pogonu. PS I 11. KONVEJERI Pripadaju grupi prekrcajnih sredstava s neprekidnim djelovanjem. a transportirani komadi mogu se stavljati na: • vagonete • ploče • košare Ti nosivi elementi su međusobno zglobno povezani lancem u beskonačni niz. Konvejeri Prizemni konvejeri Često se nazivaju i pokretna traka. vagonet ili ploča Šema prizemnog konvejera povratni niz 1 . Postavljeni su na tlo.

Z. Novak PS I 11. KONVEJERI
PS I 11. Konvejeri

Listopad, 2008.

Prizemni konvejeri Primjer prizemnog konvejera

PS I 11. Konvejeri

Zračni konvejeri Kada nema prostora, ili se ne želi postaviti na tlo, konvejer se može postaviti u zraku. Tada se cijeli pokretni sustav kreće ispod visoko postavljene šine. Po šini se kreću kotači povezani lancem, a ispod njih vise nosači robe.

Lagani zračni konvejeri koriste se u automatiziranoj proizvodnji i skladištima s ograničenim prostorom za prizemni transport. Lanac se može pokretati lančanikom – slično člankastim transporterima.

2

Z. Novak PS I 11. KONVEJERI
PS I 11. Konvejeri

Listopad, 2008.

Zračni konvejeri

PS I 11. Konvejeri

Nosači tereta mogu imati svoj vlastiti pogon i mogu se kretati u oba smjera. Primjer takvog zračnog konvejera

Klizač (1) dovodi struju el. motoru (2) koji preko pogona (3) pokreće kotač (4) vučnih kolica. Istovar se u pravilu izvodi automatski.

3

Z. Novak PS I 11. KONVEJERI
PS I 11. Konvejeri

Listopad, 2008.

Žičare Koriste se za vanjski transport na nepristupačnim terenima – u planinama, preko rijeka, pruga i sl. Žičare razlikujemo kao: • jednoužetne • dvoužetne Jednoužetne žičare koriste isto čelično uže za nošenje tereta i za njegovo kretanje. Prikladne su za manje terete i kraće udaljenosti. Šema jednoužetne žičare (primjer skijaške žičare) Razlikujemo jednoužetne žičare: • s fiksnim nosačem tereta (nosač tereta (3) je stalno pričvršćen na uže (4) - kao na slici) • s odvojivim nosačem tereta (nosač se na okretištu odvaja od užeta radi lakšeg ukrcaja i iskrcaja)

PS I 11. Konvejeri

Dvoužetne žičare Imaju: - jedno nosivo uže (6) po kojemu se kreću (kotrljaju) kolica (5), - a drugo, beskonačno uže (7) služi za vuču. Koriste se za veće udaljenosti i teže terete, jer imaju veću nosivost i učin. Po nosećem užetu (6) se kreću kolica (5). Da bi noseće uže bilo zategnuto, na jednom je kraju obješen uteg. Vučno uže (7) se pogoni pomoću okretnog kola na jednoj od krajnjih stanica. Vučno se uže također zateže pomoću utega.

4

KONVEJERI PS I 11. Novak PS I 11. Konvejeri Listopad.Z. Primjeri dvoužetnih žičara Dvoužetna žičara sa odvajanjem od užeta pri ukrcaju i iskrcaju 1 i 2 – nosiva užeta 3 – šina za vođenje kada je teret odvojen od užeta 5 – natezanje nosivog užeta 7 – natezanje vučnog užeta 9 – vučno uže 5 . 2008.