ODJEL ZA EKONOMIJU I TURIZAM DR.

MIJO MIRKOVI

SVEUILITE JURJA DOBRILE U PULI

SEMINAR ZA TURISTIKE VODIE

HRVATSKA POVIJEST
Predava: ekljo ek, pro !

Izdava: Sveui i!"e Jur#a D$%ri e u Pu i Od#e e&$'$(i#e i "uri)(a *Dr. Mi#$ Mir&$vi+* Uredila: d$,.dr.-,. Kri-"i'a A.ri+ Ra&i"$va, Pu a/ 0112.

PODRUJE HRVATSKE U PRAPOVIJESTI I STAROM VIJEKU

Prapovijest je najstarije, ali i najdue razdoblje u povijesti ljudskog drutva koje je trajalo od pojave ovjeka do otkria pisma i nastanka prvih drava. Zapoelo je u Afri i, tonije !tiopiji, gdje su prona"eni osta i ljudskog skeleta starog oko #,$ milijuna godina. %alazite je otkriveno i istraeno $&'(. godine, a taj najstariji ovjekov predak poznat je u znanosti kao australopithe us afarensis. )zme"u *++ +++ i ,++ +++ god. pr. -r. pojavljuju se razne vrste homo sapiensa .razboritih ljudi/, najslinijih dananjem ovjeku. 0ili su to neandertal i koji su dobili ime po nalazitu %eandertal u blizini 1usseldorfa, i kromanjon i nazvani tako po istoimenom lokalitetu 2ro34agnon u 5ran uskoj. -romanjona je bio visok oko $*+ m, a ivio je od lova i skupljanja plodova. %a hrvatskome prostoru paleolitik . starije kameno doba/ zapoeo je oko $ +++ +++ godina pr. -r. %ajstariji tragovi praovjeka prona"eni su u pilji 6andalja $ nedaleko Pule, Punikvama blizu )van a, 4artijan u i 7olubov u. )z srednjeg paleolitika ima dosta nalazita od kojih su poznatije pilje8 9eterni a na jugozapadnim obron ima gore 4edvedni e, 9indija nedaleko 9aradina, :omualdova pilja u ;imskom fjordu i dr. %ajznaajnije i najbogatije nalazite je <unjakovo brdo u -rapini, koje je otkrio $*&&. godine 1ragutin 7orjanovi 3 -ramberger.Prona"eno je oko =>+ kostiju praovjeka, kao i kosti piljskog medvjeda, pragoveda, mamuta, vuka i svis a. <omo 2rapinensis je poznavao vatru, a pripadao je neandertalskoj skupini praljudi. %a ovim je prostorima ivio prije $++ +++ godina. %ajvei dio nalaza uva se u geoloko3paleontolokom odjelu Prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, a manji dio u -rapini. ?ivot ljudi u neolitiku .mla"em kamenom dobu/ mogue je rekonstruirati na temelju prona"enog oru"a i oruja, keramikih posuda, tipu naselja i nastambi, te naina sahranjivanja mrtvih. %ajstarije neolitske kulturne skupine na podruju sjeverne <rvatske su @tarevaka kultura .ime je dobila po lokalitetu @tarevo kod Paneva/ i @opotska kultura .arite je imala u @opotu nedaleko 9inkova a/. A junoj <rvatskoj su bile najrasprostranjenije )mpresso kultura .prostirala se od Brsta do 0oke kotorske/, 1anilska i <varska kultura. )mpresso kultura je dobila naziv po nainu ukraavanja glinenih posuda utiskivanjem nokta ili valovitog ruba koljke ardium .impresso 3 ardium/. %alazite 1anilo kod 6ibenika je poznato po kultnim keramikim posudama C ritonima na etiri noge, dok <varsku kulturnu skupinu karakteriziraju besprijekorno izglaane rne ili tamnosme"e posude, ukraene rvenom i ukastom bojom. Pro es nastajanja prvih etnikih skupina zapoinje u rano metalno doba, u vrijeme velike seobe )ndoeuropljana tijekom ))). i )). tisuljea pr. -r. )ndoeuropska plemena se asimiliraju s nepoznatim neolitskim stanovnitvom i tako nastaju najstariji poznati narodi na hrvatskome tlu. 0ili su to <istri, ;iburni, )liri, Dapodi, Panoni i drugi. <istri su ivjeli na istarskom poluotoku do rijeke :ae, ;iburni od rijeke :ae do rijeke -rke u sjevernoj 1alma iji, a )liri su naseljavali podruja dananje srednje i june 1alma ije. %isu predstavljali jedinstveni narod, ve je postojao vei broj plemena kao to su8 Ardijej i, 1okleati, Pirusti, 1aorsi, 1elmati i dr. Dedino su Ardijej i uspjeli stvoriti dravu na podruju od rijeke -rke do srednje Albanije pod vodstvom kralja Pleurata .))).st. pr. -r./. 1rava je bila u usponu za njegova sina Agrona i supruge Beute. @redite joj je bilo u :izonu .:isan u 0oki kotorskoj/. Panoni su naseljavali me"urjeja @ave, 1rave i 1unava, a Dapodi podruja ;ike, ogulinsko 3 plake zavale, -orduna i 7orskog kotara. @redite Dapoda bio je 4etulum, dananji Dosipdol. 0ili su poznati po izradi ukrasnih predmeta od jantara.

A )9.st. pr. -r. na prostor dananje <rvatske dolaze -elti iz sjeverne )talije i naseljavaju preteito ravniarske krajeve, @lavoniju i @rijem. Eni donose mla"u eljeznodobnu kulturu .;a 3 Bene/, a asimila ijom -elta i Panona nastaju @kordis i i Bauris i. :imski pis i iz ))).st.pr.-r. opisuju -elte kao visoke i miiave ljude plavih oiju. 9eliki utje aj na prastanovnike dananje <rvatske imali su 7r i i :imljani. Prvi dodir s 7r ima dogodio se moda ve u 9).st.pr.-r. kad su 7r i s -orkFre .-rfa/ i -nida osnovali svoju koloniju na -oruli pod nazivom -orkFra 4elaina . rna -orula/. %azvali su je tako zbog gusth borovih uma na otoku. Prema zapisima grkog povjesniara 1iodora @i iliskog iz ).st.pr.-r. 7r i s otoka Phara utemeljili su istoimenu koloniju Pharos , dananji <var #*>.G#*(. god.pr. -r. @irakuki tiranin 1ionizije @tariji neto je kasnije osnovao najvaniju koloniju )ssu .9is/, iz strategijskih razloga, kako bi mogao nadzirati pomorske putove na Dadranu. )ssejski 7r i su osnovali BragFrion .Brogir/, kao trgovaku ispostavu i !petion .@tobre nedaleko @plita/. %a sjevernom Dadranu nije bilo grkih kolonija, najvjerojatnije zbog toga to su <istri i posebno ;iburni gusarili ovim podrujem. Plovni put iao je uz dananju talijansku obalu do Adrie i @pine, najsjevernijih kolonija koje su se razvile na uu rijeke Po. 7r i su na nae prostore donijeli nove poljoprivredne kulture8 masline, smokve i vinovu lozu, robno3 novano gospodarstvo, religijske kultove i imali su jak kulturni utje aj na stanovnitvo. Ed materijalnih ostataka posebno znaenje imaju -airos .boanstvo Hsretnog trenutkaH/, prona"en u Brogiru i bronana glava boi e Artemide s 9isa. )z )9. st. pr. -r. datira najznaajniji epigrafski spomenik pisan grkim alfabetom, ;umbardska psefizma.7ovori o osnivanju kolonije na -oruli, te podjeli zemlje izvan grada i esti ama za kue u gradu. Propisuje kazne za sve one koji se ne budu pridravali odredaba. Prona"ena je u selu ;umbarda na -oruli. Bijekom ))). i )). st. pr. -r. :imljani su vodili ratove protiv starosjedilakog stanovnitva dananje <rvatske. 0ili su zainteresirani za rudno bogatstvo, termalne izvore, plodnu zemlju, ali i za bolje komunika ije s istonim dijelovima svoje goleme drave. 9eliku opasnost polovi om ))). st. pr. -r. na Dadranu predstavljali su )liri s kralji om Beutom. -oristili su male brodove C lembove s jednim redom veslaa i pedeset vojnika. Eni su zauzeli gotovo sve grke kolonije i pljakali rimske brodove. 0io je to povod prvom ratnom sukobu zapoetom ,,&. god. pr. -r. A ratovima protiv )lira :imljani su bili uspjeniji. @ukobi su okonani $='. god. pr. -r. kad se u @ odri .@kadru/ predao posljednji kralj )lira, 7en ije. %a osvojenom prostoru od 1unava do Dadranskog mora nastala je nova rimska provin ija )llFri um .)lirik/. )liri se nisu mirili s porazom i teko su podnosili rimsku vlast, osobito novaenja u vojsku. 7odine =. poslije -rista zapoeo je ustanak pod vodstvom dvoji e 0atona .bellum 0atoniannum/.0udui da su :imljani u ratu protiv 7ermana novaili vojsku kod 1ezidijata, bio je to povod ustanku. 0aton 0reuk iz Panonije izdao je 0atona 1ezidijata, nakon ega su rimski vojskovo"e Biberije i 7ermanik tek &. godine uspjeli poraziti ustanike. Asljedilo je razdoblje mira .paI :omana/. Provin ija )lirik je podijeljena na dvije nove provin ije8 Panoniju i 1alma iju. :imljani su na osvojenom podruju naseljavali veterane i gradili este, a mnogi stanovni i )lirika dobili su rimsko gra"ansko pravo.

HRVATSKA U RANOME SREDNJEM VIJEKU (VI. - XI. STOLJEE)

Prostor dananje <rvatske <rvati su naselili u prvoj polovi i 9)). stoljea. %jihova etnogeneza do danas nije u potpunosti objanjena, jer za to razdoblje nema dovoljno pisanih povijesnih izvora.E njihovu podrijetlu postoji vie teorija8 slavenska,gotska, iransko3kavkaska, ilirska i teorija so ijalnog dualizma. @lavensku je teoriju postavio kanonik i povjesniar 5ranjo :aki u drugoj polovi i J)J. st, istiui kako su <rvati samo jedno od slavenskih plemena koje se u vrijeme seobe junih @lavena doselilo na dananji hrvatski prostor. 0udui da je :aki zajedno s "akovakim biskupom @trossmaFerom zastupao junoslavensku ideju, ova je teorija bez ozbiljnije kritike bila prihvaena u doba so ijalistike Dugoslavije. Beorija o tobonjem gotskom podrijetlu <rvata bila je utemeljena na pogrenom tumaenju kronike <istoria @alonitana splitskog arhi"akona Bome iz prve pol. J))). st. Boma Arhi"akon koristi izriaj 7oti kao pogrdni nadimak za barbarske @lavene u zale"u 1alma ije. )ransko3kavkaska teorija iz J)J. stoljea koju je prvi zastupao slovenski povjesniar ;judmil <auptmann, temelji se na tzv. Banaiskim ploama, prona"enim na uu 1ona u Azovsko more u drugoj pol. J)J. st.Evdje su zapisana imena <oroathos i <oruathos, koja se povezuju s hrvatskim narodnim imenom. Prema ovoj teoriji <rvati su jedno od iranskih plemena, koje je u vrijeme velikog seobenog vala krenulo prema !uropi i postupno se slaveniziralo. %o, jezina slinost moe biti samo jedna od dodirnih toaka iranskog i slavenskog svijeta. )lirska teorija prema kojoj su <rvati izravni potom i )lira danas je u potpunosti odbaena, a teorija so ijalnog dualizma, koju je zastupao povjesniar 9jekoslav -lai polazi od stajalita da su <rvati doselivi u <rvatsku potinili otprije naseljene @lavene i nametnuli im svoju vlast. ;egenda na koju se dijelom oslanja i slavenska teorija, izvedena je iz djela 1e administrando imperio .E upravljanju arstvom/ bizantskog ara3pis a -onstantina 9)). Porfirogeneta iz prve pol. J.st. Bamo se navodi da je bizantski ar <eraklije pozvao <rvate iz K 0ijele <rvatskeL.jugozapadne Poljske i sjeveroistone Meke/ u borbu protiv Avara i @lavena, koji su opsjedali -onstantinopol =,=. godine. %akon poraza Avari su se povukli u Panonsku nizinu, a <rvati se poinju naseljavati u 1alma iji. Prema Porfirogenetu najprije se doselilo petero brae i dvije sestre8 -lukas, ;obelos, -osentzes, 4uhlo, <robatos, Buga i 0uga. <rvati su naselili prostor od )stre na sjeveru do 2etine na jugu, a u unutranjosti do -upe i rijeke 9rbasa u 0osni. 1io starosjedilakog stanovnitva se povukao u brdovita podruja, gdje se poeo baviti stoarstvom. -asnije e biti nazvano vlasima. 1ravna organiza ija nastaje poetkom )J. stoljea.A poetku je postojalo vie dravi a, koje bizantski pis i nazivaju sklavinijama C zemljama @lavena. %ajvee su bile @klavinija <rvatska, koja je obuhvaala prostor od ;abina do rijeke 2etine, a u unutranjosti do -upe i porjeja 9rbasa, te 1onja Panonija na sjeveru, izme"u @ave i 1rave. Ed 2etine do %eretve protezala se Paganija .%eretvanska kneevina/. Duno od Paganije nalazili su se <umsko knetvo i Bravunija. <rvati su naselili i )stru, ali se na ovom podruju nije razvila dravna organiza ija. @klavinijama su obino upravljali knezovi, a bile su podijeljene na upanije. 0ile su to kneevine koje su ugroavali moni susjedi 5ran i na zapadu, 4leani .9ene ija/ na jugu i 0izant na istoku. )z tih se drava irilo kranstvo i pismenost. Pokrtavanje je trajalo dvijestotinjak godina. Prvi su <rvati primili kranstvo ve u 9)). st. iz dalmatinskih gradova koji su bili pod bizantskom vlau. %ovi val pokrtavanja usljedio je tijekom )J. st. iz 5ranakog arstva, a kranski su misionari dolazili iz Akvilejske patrijarije. <rvati u junim sklavinijama su posljednji pokrteni, u drugoj polovi i )J. st. za vladavine bizantskog ara 0azilija ). Bijekom )J. stoljea hrvatski su vladari nosili titule knezova. Za vladavine kneza Brpimira, utemeljitelja porodi e Brpimirovia u <rvatskoj se izgra"uju feudalni drutveni odnosi. Bo nam potvr"uje Brpimirova darovni a iz *>,. godine, napisana latinskim pismom. A njoj se govori o gradnji benediktinskog samostana u :iini ama izme"u -lisa i @olina, a Brpimir se milou bojom naziva knezom <rvata. A njegovo je vrijeme nastala biskupija u %inu. Brpimirovog nasljednika 1omagoja mletaki izvori spominju kao najgoreg slavenskog kneza . pessimus s lavorum duI/, dok ga papinski izvori veliaju, jer (

je uspio pobijediti Arape kod 0arija i tako zatititi papine posjede. Za vladavine kneza 0ranimira *'&. godine <rvatska je postala neovisna drava. Papa )van 9))). potvrdio je 0ranimiru Hzemaljsku vlastH.Kprin ipatus terrenumL/ nad itavom <rvatskom, to je u tadanjim uvjetima znailo me"unarodno priznanje. A iroj je javnosti manje poznato da se taj dan, '. lipnja obiljeava kao dan hrvatske diploma ije. Ed J. stoljea hrvatski valdari nose titulu kralja .:eI /. Prvi kralj <rvata bio je Bomislav &,>. godine, iako to neki povjesniari danas osporavaju.En se na 1uvanjskom polju .dananji Bomislavgrad/ okrunio za kralja. Premda ga papa )van J. titulira kraljem, nema podataka o tome da je dobio znakove kraljevske vlasti. Ajedinio je hrvatske kneevine .1onju Panoniju i @klaviniju <rvatsku/, te je od 0izanta dobio 1alma iju, koja je do tada bila izdvojena iz <rvatske. Aspjeno je ratovao je protiv 4a"ara i 0ugara, a reziden iju je imao u -ninu. 0izantski ar -onstantin 9)). Porfirogenet pie o velikoj vojnoj snazi <rvatske u njegovo doba. Poslije Bomislava <rvatska slabi usljed nesloge u kraljevskoj obitelji. %ovi uspon se biljei za vladavine @tjepana 1rislava u drugoj polovi i J. st. .&=&.3 &&'./. 1rislav je od bizantskog ara 0azilija )). dobio znakove kraljevske vlasti, jer mu je pomogao u ratu protiv makedonskog velikaa @amuila, obnovitelja 0ugarskog 2arstva. %ajvei uspon <rvatska je dosegla u drugoj polovi i J). st za vladavine Petra -reimira )9. .$+>* 3 $+'(/ kad je obuhvaala @klaviniju <rvatsku, 1onju Panoniju, %eretvansku kneevinu .Paganiju /, te gornju i srednju 0osnu.En je nastojao dalmatinske gradove povezati s hrvatskom dravom. A njegovo se vrijeme prvi put spominje 6ibenik, koji se i danas naziva K-reimirovim gradomL. Petar -reimir )9. je najvjerojatnije bio zarobljen u ratu protiv %ormana koji su opsjedali :ab, nakon ega mu se gubi svaki trag. %aslijedio ga je 1mitar Zvonimir, dotadanji slavonski ban. En je od tadanjeg pape 7rgura 9)). zatraio i dobio znakove kraljevske vlasti, a okrunjen je u rkvi @v. Petra i 4ojsija u @olinu $+'>. godine. -ao papin vazal obvezao mu se na vjernost i godinji danak od ,++ dukata.0udui da Zvonimir nije imao nasljednika, a bio je oenjen ugarskom prin ezom Delenom Arpadovi ugarska dinastija Arpadovia polagala je pravo na hrvatsko prijestolje. Delena je eljela osigurati prijestolje svojemu bratu ;adislavu, emu se usprotivilo hrvatsko plemstvo. 9last je nakratko preuzeo @tjepan ))., neak Petra -reimira )9., posljednji Brpimirovi. Poslije njegove smrti <rvati su za kralja izabrali Petra @vaia .@naia/, ovjeka nepoznata podrijetla. %o, on je poginuo u bit i na 7vozdu $+&'. godine, borei se protiv ugarske vojske. <rvatska je nedugo nakon toga izgubila svoju samostalnost.

PISMO
%ajstarije hrvatsko pismo bila je glagolji a koju su sastavili bizantski misionari -onstantin .Niril/ i 4etod u 4oravskoj. 1oli su na poziv moravskog kneza :astislava, koji se borio protiv jaanja njemakog utje aja. )z 9elikomoravske kneevine su njihovi ueni i glagolji u prenijeli u <rvatsku i proirili pismenost. Postoje obla i uglata glagolji a. Prva se koristila u 1uklji i 4akedoniji, dok se uglata glagolji a smatra hrvatskim pismom.A uporabi je bila od )J. do sredine J)J. stoljea. <rvati su jedini narod zapadne kranske ekumene koji ima tisuljetnu liturgijsku tradi iju na narodnom jeziku. 7lagolji om su pisani liturgijski tekstovi, biblijski kodeksi, notarski spisi, a koritena je i u svakodnevnom ivotu. %ajznaajniji, ali ne i najstariji glagoljski pisani spomenik je 0aanska ploa iz $$++. godine .1arovni a kralja Zvonimira/. Prona"ena je u rkvi i @vete ;u ije u Durandvoru, u 0akoj na -rku. Eriginal se uva u predvorju <AZA u Zagrebu. 9aniji epigrafski natpisi glagolji om su jo8 9alunska ploa s 2resa, Plominski, -rki i 7rdoselski natpis iz )stre. Az glagolji u i latini u, na dijelu hrvatskog prostora .Polji e/, u uporabi je bila bosani a .hrvatska irili a/.

HRVATSKA U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEM VIJEKU (XII - XVI. st)

<rvatskom je $$+,. godine zavladala ugarska dinastija Arpadovia, o emu nam govori Pa ta >

2onventa, pogodba izme"u -olomana Arpadovia i dijela hrvatskog plemstva. -oloman je hrvatskom plemstvu potvrdio njihove posjede i povlasti e, a ono ga je za uzvrat priznalo za kralja. -olomanova krunidba se dogodila u 0iogradu na moru, a takav oblik dravne zajedni e u kojoj su dvije drave povezane osobom vladara, naziva se personalnom unijom. Pa ta 2onventa nije sauvana u originalu, a jedini poznati primjerak se nalazi u sklopu kronike <istoria @alonitana, splitskog arhi"akona Bome iz prve polovi e J))). stoljea. Arpadovii e vladati <rvatskom dvijesto godina. @labljenje kraljevske vlasti zapoelo je za vladavine Andrije )), koji je bio sudionik 9. kriarskog rata. Agarsko i hrvatsko plemstvo se slabo odazvalo u rat, a veliko je nezadovoljstvo u <rvatskoj izbilo zbog Andrijinog ustupanja Zadra 9ene iji. Pod pritiskom plemstva, Andrija )). je bio prisiljen potpisati Zlatnu bulu $,,,. godine kojom ograniava svoju vlast u korist srednjeg i sitnog plemstva. %o, Zlatna bula je vrijedila samo na podruju @lavonije do 7vozda .Petrove gore/. A doba 0ele )9.u Agarsko3hrvatsko kraljevstvo su provalili Batari .4ongoli/. Eni su pobijedili ugarsku vojsku na rije i 6ajo .pritoka Bise/ $,($. godine, nakon ega su kralja 0elu progonili do Dadranskog mora. %akon iznenadne smrti velikoga kana Egotaja usljedilo je njihovo povlaenje, i vie se nikada nisu vraali na ovaj teritorij. 9e od kraja J)). st. jaali su hrvatski velikaki rodovi8 -aii, %elipii, 6ubii i knezovi krki, koji e se poslije prozvati 5rankopanima. %elipii su bili gospodari 2etinske krajine, dok su -aii nadzirali teritorij od 2etine do %eretve. 6ubii su bili bribirski knezovi, koji su iz dalmatinskog zale"a proirili svoje posjede prema moru i stekli kneevsku vlast u dalmatinskim komunama. %ajmoniji su bili za Pavla ). 6ubia, koji se potkraj J))). st. nazivao banom 1alma ije, <rvatske i gospodarom 0osne. -nezovi krki su bili potom i kneza 1ujma, koji je od mletakog duda dobio kneevsku vlast na -rku. Proirili su se na 4odruku upaniju, nakon ega poinje njihov uspon. Bemeljem rodbinskih veza, godine $#+$.ugarsko3hrvatski kralj postaje -arlo ). :obert iz porodi e Anjou .Anu/. Anuvin i e vladati <rvatskom sve do $#*=. godine. -arlo je nastojao oslabiti hrvatske velikae, ali mu to nije polazilo za rukom.Bek je njegov nasljednik ;udovik ). u tome imao vie uspjeha. Prisilio je 6ubie da mu ustupe Estrovi u, vanu utvrdu prema moru u zamjenu za Zrin .dananju <rvatsku -ostajni u/. Ed tada se nazivaju Zrinskima .$#('./. ;udovik je vodio uspjean rat protiv 9ene ije, koji je okonan $#>*. godine Zadarskim mirom.9ene ija se morala odrei itave jadranske obale od -varnera do 1raa. -ako se 9ene ija nije pridravala odredaba Zadarskog mira, izbio je novi rat. 4irovnim ugovorom u Borinu $#*$. godine, 9ene ija se obvezala na potivanje Zadarskog mira, ali i na plaanje godinjeg danka od '+++ dukata. %akon ;udovikove smrti u <rvatskoj se vode dinastike borbe. 9last je preuzeo @igismund ;uksemburki, ar @vetog :imskog 2arstva $#*'. godine. Posljednji Anuvina ;adislav %apuljski smatrao je da ima pravo na ugarsko3hrvatsku krunu, te se godine $(+,. u Zadru okrunio za kralja. )zbio je gra"anski rat u kojemu je @igismund odnio pobjedu. ;adislav je tada svoje tobonje pravo na 1alma iju prodao 9ene iji za $++ +++ dukata ili #>+ kg zlata .$(+&./. Evakvo stanje su iskoristili 4leani i do $(,+. godine zavladali 1alma ijom .osim 1ubrovnika/. 7ubitak 1alma ije oznaio je poetak razdvajanja hrvatskih zemalja, a <rvatska je izgubila znaenje kao pomorska zemlja.

TURSKA OSVAJANJA U HRVATSKOJ

Bur i Esmanlije prodiru na hrvatski teritorij iz 0osne. Bijekom J9. st. vrlo su esti pljakaki pohodi, koje hrvatski knezovi nastoje sprijeiti. 1o prvog veeg sukoba dolo je $(&#. god. na -rbavskom polju .;ika/. Znatno jaa turska konji a pod zapovjednitvom Dakub 3 pae odnijela je pobjedu kod Adbine. <rvatski ban !merik 1erenin je zarobljen, a vei dio hrvatskog plemstva je izginuo. Pop 4artina je pisao o Krasapu kraljevstva hrvatskoga.L <rvatska je tada izgubila dio teritorija 3 ;iku i -rbavu. Etpor Esmanlijama pruali su u prvoj polovi i J9). stoljea banovi Petar 0erislavi i )van -arlovi. 7odine $>,=. Bur i su preli 1ravu kod Esijeka i porazili ugarsko 3 hrvatsku vojsku kod 4ohaa. Posljednji ugarsko3hrvatski kralj ;udovik )). Dagelovi se utopio u jednoj movari, a Bur i su zavladali @lavonijom i veim dijelom Agarske. :atovi protiv Buraka nastavljali su se tijekom J9). stoljea. 7odine $>==, na svom pohodu prema 0eu, Bur i su zauzeli @iget. @igetsku je utvrdu branio bivi hrvatski ban %ikola 6ubi3Zrinski s oko ,>++ vojnika. %akon mjese dana estokih borbi Bur i su razbili vanjske zidove utvrde. %ikola je naredio proboj u kojem je poginuo zajedno s itavom posadom. %o, Bur i su odustali od planiranog pohoda na 0e zbog iznenadne smrti sultana @ulejmana 9elianstvenog. Prijelomni doga"aj u borbi protiv Buraka oznaila je bitka kod @iska. 0osanski paa <asan Predojevi namjeravao je osvojiti Zagreb, ali je $>&#. godine zaustavljen kod @iska, zahvaljujui odlinoj strategiji Bome !rdodFja. Bu su godinu Esmanlije zabiljeile u svojim defterima kao Kgodinu propastiL.Burska osvajanja u <rvatskoj su prestala, te je zapoelo dugotrajno razdoblje ratova za oslobo"enje okupiranih podruja.

BOSNA
@rednjovjekovnom 0osnom su vladali ugarsko3hrvatski kraljevi, no u vrijeme provale Batara 0osna se osloba"a ugarskog utje aja. Esamostaljuje se za vladavine hrvatske obitelji -otromania. 9e se ban -ulin poeo ponaati kao samostalan vladar krajem J)). stoljea, a za vladavine Bvrtka ). -otromania 0osna je dosegla najvei uspon. 7odine $#&+. Bvrtko se prozvao kraljem :ake, 0osne, 1alma ije, <rvatske i Primorja. Beritorijalno irenje 0osne bilo je mogue zbog slabljenja @rpskog arstva poslije smrti ara 1uana %emanjia $#>>. godine, ali i usljed rasula Agarsko 3 hrvatskog kraljevstva na.kon smrti ;udovika ). Anuvin a $#*,. godine. 7odine $(=#. Bur i su zauzeli 0osnu, a $(*,. <er egovinu. Zapoela je dugotrajna turska vladavina, koja e potrajati do $*'*. godine.

HRVATSKA U NOVOM VIJEKU (XVI - XVII. STOLJEE)

%akon propasti Agarsko3hrvatskoga kraljevstva i pred sve veom opasnou od turskih napada, hrvatsko je plemstvo $>,'. godine u 2etingradu kod @lunja za kralja izabralo 5erdinanda <absburkog. <rvatska je zajedno sa Agarskom i Mekom ula u sklop <absburke monarhije, a 5erdinand se obvezao da e na grani i prema Esmanskom 2arstvu stalno drati $+++ konjanika i ,++ pjeaka, te da e potivati povlasti e i prava hrvatskog plemstva. 0udui da je slavonsko plemstvo eljelo na prijestolju erdeljskog vojvodu )vana Zapolju, izbio je gra"anski rat. 5erdinand je iz ovoga rata izaao kao pobjednik, a prema ugovoru iz $>#*. godine 5erdinandu je potvr"ena vlast nad <rvatskom i @lavonijom, dok je Zapolja zadrao !rdelj .Bransilvaniju/. Pod <absburgov ima je bila sjeverozapadna <rvatska, a od 1rave do Dadranskog mora, uz grani u 0osne protezala se <rvatsko 3 slavonska vojna grani a .9ojna krajina/. Podijeljena je na <rvatsku krajinu sa sreditem u -arlov u, @lavonsku krajinu sa sreditem u 9aradinu i 0ansku krajinu od -arlov a do )vania. Bo je podruje, izuzev 0anske krajine bilo izdvojeno iz <rvatske i pod izravnom upravom <absburgova a . -rajiki vojni i su novaeni iz redova

'

vlaha, uglavnom pravoslavne vjeroispovijesti, a bili su oslobo"eni svih davanja. %jihova prava i obveze regulirane su 9lakim statutima .@tatuta 9alla horum/ $=#+. godine. @ve do $**$. godine 9ojna krajina je bila izvorite jeftine vojske za potrebe <absburgova a. )stra i 1alma ija su od J9. stoljea pod vlau 4letake :epublike, a @lavonija, <rvatsko podunavlje, ;ika i dio 1alma ije pod turskom vlau. 4letakom 1alma ijom je upravljao generalni providur sa sreditem u Zadru, a 4letakom )strom zemaljski kapetan sa sreditem u :aporu, kasnije u 0uzetu.. %ajvei otpor <absburgov ima koji su nastojali entralizirati vlast, pruili su %ikola i Petar Zrinski, te 5ran -rsto 5rankopan. Eni su u dogovoru s ugarskim palatinom 5ranjom 9esselenFjem, ostrogonskim nadbiskupom Durajem ;ippaFem i dravnim su em %adasdFjem skovali urotu protiv 0ea. 0io je to pokuaj osamostaljenja <rvatske i Agarske koji nije uspio. %ikola je nesretnim sluajem poginuo u lovu, a ugarski velikai su nakon 9esselenFjeve smrti $=='. godine odustali od urote. Arotni i su traili pomo 5ran uske, Poljske i 9ene ije, ali je nisu dobili. Petar Zrinski se odluio na pregovore s Esmanlijama, to je imalo vrlo nepovoljan odjek u hrvatskoj javnosti. %a kraju su i ovi pregovori propali, a Bur i su urotnike razotkrili 0eu. -rsto 5rankopan i Petar Zrinski su pozvani u 0e da se opravdaju, ali su nakon dolaska baeni u tamni u. Esu"eni su na smrt i pogubljeni #+. travnja $='$.godine u 0ekom %ovom 4jestu . Oienerneustadtu /. %jihovi su posmrtni osta i preneseni u zagrebaku katedralu tek $&$&. godine. 1ubrovnik je jedini grad june <rvatske koji je uspio sauvati svoju samostalnost do $*+=. godine. 1o J9. stoljea se razvio u 1ubrovaku :epubliku. 1osegao je veliki gospodarski i kulturni razvitak zahvaljujui pomorskoj trgovini. 5ormalno je priznavao vlast velikih sila8 0izanta, 9ene ije, Agarske i Burske. 5ran uska vojska je l*+=.godine ula u 1ubrovnik, a 4armontovim dekretom iz $*+*. godine 1ubrovaka :epublika je i formalno prestala postojati. Bur i su $=*#. godine doivjeli valiki poraz kod 0ea i prisiljeni su na povlaenje. A to vrijeme <rvati poinju osloba"ati svoj teritorij. A @lavoniji ustanike predvodi franjeva ;uka )briimovi, a u ;i i sveenik 4arko 4esi. 4irom u @rijemskim -arlov ima $=&&. godine Bur i su morali napustiti @lavoniju, ;iku, dio -orduna, 0anovinu, 4oslavinu, 0aranju i zapadni @rijem. Poarevakim mirom iz $'$*, godine oslobo"en je istoni @rijem, tako da je grani a tekla 1unavom od @lankamena do Zemuna, tj. do ua @ave u 1unav.

HRVATSKA OD SREDINE XVIII. DO SREDINE XIX. STOLJEA

A prvoj polovi i J9))) st. <absburgov i su nastojali ojaati sredinju vlast u itavom arstvu. :eforme koje su u tom smislu provodili 4arija Berezija .$'(+. 3 $'*+./ i njen sin Dosip )) .$'*+ 3 $'&+./ imale su za ilj moderniza iju drave, ali uz zadravanje apsolutne vlasti. Bakav oblik apsolutizma je nazvan Kprosvijeenim apsolutizmomL. 4arija Berezija je provodila germaniza iju hrvatskog plemstva , a godine $'='.utemeljila je <rvatsko kraljevsko vijee za politike, gospodarske i vojne poslove sa sjeditem u 9aradinu, kasnije u Zagrebu. 0ila je to prva hrvatska vlada, koja nije bila samostalna. <rvatska je izgubila svoj proraun, jer se sav nova slijevao u dravnu rizni u u 0eu, a utje aj <rvatskog sabora bio je znatno smanjen. Pod pritiskom hrvatskog plemstva -raljevsko vijee je ukinuto $''&. godine, a <rvatska je izravno podre"ena Agarskoj, sve do $*(*. godine. Dosip )). je jo odlunije provodio apsolutistiku i germanizatorsku politiku, a njemaki jezik je proglasio slubenim. !diktom o vjerskoj snoljivosti priznao je ravnopravnost svim vjerama. Akinuo je osobnu zavisnost kmetova, to znai da su se kmetovi mogli seliti i eniti, ali nisu mogli ostvariti vlasnitvo nad zemljom.

NAPOLEONOVI RATOVI
%apoleon 0onaparte je u prvoj polovi i J)J. st. vodio u !uropi osvajake ratove. 4irom u *

@ honbrunnu $*+&.godine prisilio je Austriju da mu ustupi slovenske i hrvatske zemlje juno od @ave. Ba je podruja ujedinio s 1alma ijom i )strom i osnovao )lirske pokrajine. @astojale su se od pet ivilnih i jedne vojnike pokrajine8 -oruke, -ranjske, )stre, 1alma ije .s 1ubrovnikom i 0okom kotorskom/, 2ivilne <rvatske .izme"u Zagreba i :ijeke/ i 9ojne <rvatske .-arlovaki generalat i 0anska krajina/. @redite )lirskih pokrajina bilo je u ;jubljani, a za guvernera je postavljen maral Auguste 4armont. Evaj je prostor %apoleonu bio potreban iz strategijskih razloga, jer se planirao pohod na :usiju. Austriji je bio presijeen put do Dadranskog mora i uspostavljena je izravna grani a s Burskom, savezni om 5ran uske. <rvati su morali sluiti fran usku vojsku i boriti se daleko izvan svoje domovine. %apoleon je ipak davao poti aj razvitku gospodarstva, a osobito gradnji esta .$*$$. ;ujzinska esta od -arlov a do :ijeke/. %akon %apoleonovog poraza $*$#.godine, 1alma ija i )stra dolaze pod austrijsku upravu, to je potvrdio 0eki kongres l*l>.godine. @tanje e ostati nepromijenjeno do $&$*. godine.

HRVATSKI NARODNI PREPOROD

%a poetku J)J. st. u <rvata se budi na ionalna svijest, razvija se osjeaj pripadnosti jednom narodu. )stodobno se <rvatima namee ma"arski jezik i provodi pojaana ma"ariza ija, a prema velikoma"arskom programu <rvatska je trebala postati sastavni dio 4a"arske od -arpata do Dadrana. A takvim se okolnostima #+3tih godina J)J. stoljea poinje okupljati mlada inteligen ija .potekla iz puka/ pod vodstvom ;judevita 7aja. 7aj je vjerovao da se ujedinjenje <rvata moe ostvariti izgradnjom zajednikog jezika svih <rvata, pa je radio na reformi pravopisa. 7odine $*#+. objavio je -ratku osnovu horvatsko3slavenskoga pravopisanja u kojoj je predloio tokavsko narjeje kao temelj jedinstvenom knjievnom jeziku. Predloio je novi nain pisanja rijei pomou slova8 ,,, koja preuzima iz ekog jezika. -asnije e ovaj pravopis biti prozvan Kgaji omL. 0io je pokreta H%ovina horvatskih, slavonskih i dalmatinskihH, koje su poele izlaziti na kajkavskom narjeju $*#>.godine. Ed l*#=.godine te novine izlaze na tokavskom narjeju, pa je tako tokavsko narjeje postalo temelj jedinstvenog hrvatskog knjievnog jezika. Ed godine $*#=. koristilo se ilirsko ime .)lirski pokret/, jer se pogreno vjerovalo da <rvati, ali i ostali juni @laveni potjeu od )lira. 0io je to pokuaj da se pod jednim neutralnim ilirskim imenom okupe svi juni @laveni. Politiki program preporoda objavio je grof Danko 1rakovi u svojoj 1iserta iji $*#,.godine, gdje govori o stvaranju H9elike )lirijeH koja bi obuhvaala8 <rvatsku, @lavoniju, 1alma iju, 9ojnu grani u i :ijeku, te slovenske zemlje i 0osnu. Preporodne ideje irile su se preko knjini a i itaoni a u 9aradinu, -arlov u, Zagrebu idr. gradovima. Ed $*(,. godine postoji 4ati a ilirska, izdavaka kua koja objavljuje znanstvene, poune i zabavne knjige. Poznati preporoditelji bili su jo8 )van -ukuljevi3@ak inski .prvi je u @aboru progovorio hrvatskim jezikom $*(#./, )van 4aurani, ;judevit 9ukotinovi, 9atroslav ;isinski, 9jekoslav -aras i dr. A to je vrijeme nastala himna <orvatska domovina Antuna 4ihanovia, poznata po prvim stihovima kao ;ijepa naa. Edlukom <rvatskog sabora iz $*&$. godine proglaena je hrvatskom himnom. A <rvatskoj tada nastaju prve politike stranke8 )lirska narodna partaja i <orvatsko 3 vugerska stranka. Prva je zastupala preporodne ideje, a druga je podravala ma"arsku vlast u <rvatskoj. %a izborima za zagrebaku upanijsku skuptinu u srpnju $*(>.godine sukobili su se ma"aroni i ilir i. Za <orvatsko3 vugersku stranku su glasovali turopoljski plemii seoskog podrijetla, koji nisu imali pravo ulaska u @abor. 1olo je do sukoba u koje se umijeala vojska. Abijeno je $# ljudi i bilo je nekoliko desetaka ranjenih .Ksrpanjske rtveL/. %a prijedlog )vana -ukuljevia3@ak inskog $*('. godine <rvatski sabor je prihvatio zakonski lanak o uvo"enju hrvatskog jezika u slubenu uporabu.

&

REVOLUCIJA 1 ! ."1 !#. U HRVATSKOJ

7odine $*(*. gotovo je itava kontinentalna !uropa bila zahvaena revolu ijama iji su uzro i bili razliiti. Zapoela je u )taliji, odakle se proirila na 5ran usku, %jemaku i <absburku monarhiju. :evolu ionarna zbivanja su slikovito nazvana Kproljeem narodaL, a njihov krajnji ishod bilo je ruenje feudalizma u najveem dijelu !urope. )ako se uvrstio gra"anski poredak, pokuaji pojedinih ugnjetavanih naroda da izbore slobodu i samostalnost ostali su bezuspjeni. Edjek revolu ije osjeao se i u <rvatskoj, koja je bila u sklopu <absburke monarhije. :evolu ija je zapoela u 0eu protiv 4etterni hovog apsolutizma i uskoro se proirila po itavoj 4onarhiji. %akon iznu"ene 4etterni hove ostavke, pojedini narodi su eljeli ostvariti svoju neovisnost. %ajvei otpor 0eu pruala je nova ugarska vlada ;ajosa -ossutha. Agarski sabor je istaknuo samostalnost i teritorijalnu jelovitost Agarske od -arpata do Dadrana, te stvaranje personalne unije s Austrijom. 0udui da Agarska nije htjela priznati tradi ionalnu hrvatsku autonomiju, ban Dosip Delai je prekinuo dravno3pravne veze <rvatske s Agarskom. 0anskim pismom od ,>. travnja $*(*. godine proglasio je ukidanje kmetstva u <rvatskoj i @lavoniji. -metovi su oslobo"eni Ktlake gospodske i svake dae urbarialskeL, ali nisu dobili zemlju. 1va dana kasnije je proglaen Kprijeki sudL, kako bi se suzbili nemiri seljaka i zatitila imovina 2rkve i plemstva. Poetkom lipnja $*(*. godine sastao se prvi zastupniki <rvatski sabor, kojemu je predsjedao ban Dosip Delai. Zatraeno je ujedinjenje hrvatskih zemalja, potvr"eno je ukidanje kmetstva i prihvaen je austroslavizam, plan preure"enja 4onarhije kao savezne drave u kojoj bi <rvatska bila jedna od federalnih jedini a. Ednosi <rvatske i Agarske sve su se vie zaotravali, to je 0eki dvor nastojao iskoristiti kako bi lake suzbio revolu iju. Delai je kao vrhovni zapovjednik krajike vojske zapoeo rat protiv Agarske. Aspio je ujediniti sve hrvatske zemlje osim )stre, -rka , 2resa i ;oinja. %o, bilo je to samo prividno ujedinjenje, jer se njegova vlast nije osjeala u :ije i i 1alma iji, a 9ojnom krajinom je upravljao kao arski general. Delai je zajedno s ruskim generalom )vanom Paskjeviem i austrijskim generalom Alfredom Oindis hgratzom sudjelovao u suzbijanju ma"arske revolu ije. Edluujua bitka se odigrala kod 9ilagosa $#. kolovoza $*(&. godine. -ossuth je pobjegao u Bursku, a zatim je preao u 9eliku 0ritaniju gdje je i umro. %akon revolu ije ponovno je uveden apsolutizam, koji je po ministru Aleksandru 0a hu prozvan 0a hovim apsolutizmom. 7ovorilo se da su <rvati dobili za nagradu isto to i 4a"ari za kaznu 3 apsolutizam.

HRVATSKI SABOR 1 $1. %ODINE

7odine $*=+. ;istopadskom diplomom ukida se apsolutizam u <absburkoj monarhiji, te je ponovno omoguen rad politikim strankama.. <rvatski sabor se sastao $*=$. godine i raspravljao je o odnosu <rvatske prema Agarskoj, potrebi ujedinjenja hrvatskih zemalja, razvojaenju 9ojne krajine i njenom sjedinjenju s <rvatskom, kao i o osnutku hrvatskih kulturnih institu ija, @veuilita u Zagrebu i Akademije znanosti. A @aboru su uz zastupnike %arodne stranke i Anionistike .ma"aronske/ stranke prvi puta bili nazoni i zastupni i @tranke prava. %jeni su utemeljitelji bili8 dr. Ante @tarevi i !ugen -vaternik. @tarevi je smatrao da <rvatska temeljem povijesnog dravnog prava treba biti ujedinjena i samostalna drava, koja bi s ostalim habsburkim zemljama imala samo neke zajednike poslove i zajednikog ara iz dinastije <absburg. %arodna stranka .@trossmaFer i :aki/ bila je za sjedinjenje <rvatske, te za federalizam s Agarskom. Zastupala je tzv. narodnjaki jugoslavizam, odnosno zajednitvo junoslavenskih naroda. 5ranjo :aki e biti prvi predsjednik DAZA, utemeljene $*='. godine. 0ila je to jedina akademija na junoslavenskom prostoru koja je nosila jugoslavensko ime.Anionistika .ma"aronska/ stranaka je bila za bezuvjetnu uniju .savez/ <rvatske i Agarske, a njeni su najistaknutiji zastupni i bili8 grof Dulije Dankovi, barun ;ePin :au h, grof ;adislav Pejaevi i bivi ilira 4irko 0ogovi. <rvatski je sabor prihvatio prijedlog %arodne stranke sadran u (,. lanku, u kojemu stoji da su 1alma ija, <rvatska i @lavonija voljne stupiti u novu dravno3pravnu vezu s

$+

-raljevinom Agarskom, uz uvjet da Agarski sabor prizna samostalnost i teritorijalnu jelovitost <rvatske. 2ar 5ranjo Dosip ). prihvatio je odluku <rvatskog sabora, koja e biti osnova za daljnje pregovore s Agarskom.

HRVATSKO-U%ARSKA NA%ODBA 1 $ .%ODINE

Austro3Agarskom nagodbom $*='. godine <absburka monarhija je podijeljena na dvije polovi e8 austrijsku i ugarsku, koje su imale svoje parlamente i vlade, a povezivao ih je zajedniki kralj iz dinastije <absburgova a .5ranjo Dosip )./. 1o ovoga preustroja dolo je usljed slabljenja <absburke monarhije i njenog istiskivanja s njemakog prostora. Poraz Austrijske arevine od strane njemake vojske godinu dana prije znaio je propast velikonjemakog programa, tj stvaranja velikog njemakog arstva pod domina ijom Austrije. 1rava se od tada naziva Austro3ugarska monarhija. 1alma ija i )stra su pripojene austrijskoj, a banska <rvatska i @lavonija ugarskoj polovi i 4onarhije. <rvatsko3ugarskom nagodbom $*=*. godine <rvatska je dola u podre"eni poloaj prema Agarskoj.A nadlenosti <rvatske bili su samo sudstvo, kolstvo, unutarnja uprava i vjerski poslovi. @vi ostali poslovi, uljuivi vanjske poslove, vojsku i finan ije, bili su zajedniki. <rvatska je dobivala ,,, milijuna forinti za podmirenje trokova autonomnih poslova. @lubeni jezik u <rvatskoj i @lavoniji bio je hrvatski, a <rvatima je priznat status politikog naroda u zajedni i s Agarskom. 0ana je imenovao ar na prijedlog predsjednika ugarske vlade. E pitanju :ijeke nije postignut sporazum, ali su 4a"ari vrili pritisak na ara da se ova luka pripoji Agarskoj. 2ar je uskoro popustio ma"arskim zahtjevima, i tako je na originalni tekst %agodbe priljepljen papir s ma"arskom verzijom. Ba je krivotvorina prozvana K:ijekom krpi om.L 4a"ari su ipak drali :ijeku svojom najvanijom lukom do zavretka Prvog svjetskog rata.

NARODNI PREPOROD U DALMACIJI I ISTRI

%arodni preporod u 1alma iji i )stri zapoeo je =+. i '+. godina J)J. st., a njegov je nositelj bilo sveenstvo u )stri, te malobrojna hrvatska inteligen ija u 1alma iji. %arodnja i u 1alma iji bili su za sjedinjenje 1alma ije s 0anskom <rvatskom, dok su autonomai bili za pripojenje 1alma ije )taliji. 9o"e preporodnog pokreta u 1alma iji bili su 4ihovil Pavlinovi i 4iho -lai. A Zadru su pokrenuli %arodni list, a Pavlinovi je prvi u 1almatiskom saboru $*=$. godine progovorio hrvatskim jezikom. 9o"a autonomista .autonomaa/ 5rano 0orelli se zalagao za tobonju posebnost 1alma ije pod habsburkom krunom. 7odine $*'+. narodnja i su pobijedili na izborima za 1almatinski sabor, a dvije godine kasnije je hrvatski jezik proglaen ravnopravnim s talijanskim jezikom. 9rhuna preporoda oznaila je pobjeda narodnjaka na opinskim izborima u @plitu $**,. godine. A )stri je bila slina situa ija, samo to su Balijani i talijanai imali jo vre pozi ije nego u 1alma iji. %ajpoznatiji istarski preporoditelj bio je poreko 3 puljski biskup Duraj 1obrila, pokreta lista H%aa slogaH u Brstu $*'+. godine.

%RADI&ANSKI HRVATI I HRVATI U JU'NOJ U%ARSKOJ

<rvati su jo u J9). st. bjeei pred Bur ima naselili podruja Austrije, 4a"arske i @lovake. %jihovo sredite u Austriji nalazi se u pokrajini 0urgenland .7radie/, pa se od tada nazivaju gradianskim <rvatima. <rvati u junoj Agarskoj .dananja 9ojvodina/ poznati su pod imenom 0unjev i. %ajvie ih ima u 0akoj, a glavno im je sredite @uboti a. 0udui da su na ovaj prostor doselili s 1inare i danas se slue hrvatskim jezikom i ikavi om. E em preporoda 0unjev i dre )vana Antunovia. 7odine $*'+. poele su izlaziti 0unjevake i okake novine, te asopis 0unjevaka i okaka vila. Prava <rvata u 9ojvodini danas su vrlo ograniena, kao i prava ostalih manjina u @rbiji.

$$

HRVATSKA PRED I. SVJETSKI RAT

%a poetku JJ. stoljea u hrvatskoj su politi i postojale tri orijenta ije8 politiko katolianstvo, liberalizam i agrarizam. Politiko katolianstvo se razvijalo pod utje ajem kransko3so ijalnih stranaka iz @lovenije i Austrije, a liberalizam je prihvaala napredna omladina pod utje ajem prakog sveuilinog profesora i budueg prvog predsjednika Mehoslovake, Bomaa 4asarFka. Agrarizam je zastupala <rvatska puka seljaka stranka brae Antuna i @tjepana :adia, osnovana krajem $&+(. godine. %jihov je ilj bilo jaanje seljatva kao najbrojnijeg drutvenog sloja i rjeavanje agrarnog pitanja. %ajvei zaokret u hrvatskoj politi i uinili su politiari iz 1alma ije8 5rano @upilo i dr. Ante Brumbi. Zalagali su se za povezivanje svih hrvatskih i srpskih politikih stranaka u 1alma iji i <rvatskoj, kao i njihovu suradnju s ma"arskom oporbom, a s iljem ujedinjenja hrvatskih zemalja. -onani ilj ove politike, nazvane Knovim kursomLbilo je povezivanje svih junoslavenskih naroda u zajedniku dravu. 4a"arska oporba je pod vodstvom 5erenza -ossutha bila za maksimalno osamostaljenje Agarske i personalnu uniju s Austrijom, pa je u tom smislu bila spremna sura"ivati s hrvatskim politikim strankama. :ijekom rezolu oijom $&+>. godine stvara se koali ija veine hrvatskih politikih stranaka, a Zadarskom :ezolu ijom iste godine prikljuuju joj se i srpske politike stranke. Bako je formirana <rvatsko3srpska koali ija, koja je $&+=. godine pobijedila na izborima i ostala veinska stranka u <rvatskom saboru do zavretka Prvog svjetskog rata. @uradnja s 4a"arima i Balijanima u )stri nije dala rezultata. 7odine $&+'. ma"arska je oporba glasovala za ?eljezniku pragmatiku .zakon o uvo"enju ma"arskog jezika na hrvatskim eljezni ama/, to je bilo protivno <rvatsko3ugarskoj nagodbi. A )stri su ak i <rvati odbili pristupiti -oali iji, jer im je suradnja s Balijanima bila neprihvatljiva.

HRVATI U ISELJENI&TVU
)seljavanje <rvata bilo je prouzroeno gospodarskim i politikim razlozima. !migra ija je bila usmjerena preteno u prekomorske zemlje8 Ameriku, Australiju, %ovi Zeland, sj. i ju. Afriku. %ajvee kon entra ije hrvatskih iseljenika bile su u PennsFlvaniji i -aliforniji. Ed $*&(. godine u Pittsburgu . PennsFlvania / djeluje %arodna hrvatska zajedni a, kao najvei savez iseljenikih drutava za @A13e. Pro jenjuje se da je do ). svjetskog rata iselilo oko ((+.+++ <rvata.

HRVATI U I. SVJETSKOM RATU

:at je trajao od $&$(. do $&$*. godine, a vodio se izme"u Antante .9elika 0ritanija, 5ran uska i :usija/ i 2entralnih sila .%jemake i Austro 3 Agarske/. Antanta je nastojala onemoguiti njemaki prodor na istok .K1rang na h EstenL/ i sauvati svoje kolonijalno arstvo. )ako je )talija bila u savezu s %jemakom i Austro3Agarskom proglasila je neutralnost. 7odine $&$>. pristupila je Antanti temeljem tajnog ugovora u ;ondonu, kojim joj je obeano teritorijalno proirenje na juni Birol i velike dijelove istone obale Dadranskog mora .7ori u, 7radiku, Brst, )stru, dio 1alma ije i 9alonu u Albaniji/. <rvati su stje ajem okolnosti bili na strani 2entralnih sila, kao dravljani Austro3ugarske monarhije. 0ili su prisilno mobilizirani, te su se nerado borili. Mesta su bila dezerterstva, a vojni bjegun i su bili poznati kao zeleni kadar. Esobito su teko prolazili oni koji su dospjeli u srpsko zarobljenitvo na balkanskom bojitu. E stradanjima <rvata u @rbiji pisao je 4ile 0udak u djelu :atno roblje u dva sveska. %o, u austrougarskoj vojs i i mornari i bilo je i profesionalnih hrvatskih asnika. Ed #$> generala ak ih je #+ bilo iz <rvatske, a od $' admirala dvoji a su bili <rvati. A bitkama na @oi protiv talijanskih postrojbi borio se feldmaral @vetozar 0orojevi. En je u etrnaest bitaka pobijedio talijansku vojsku i potisnuo je duboko u unutranjost do rijeke Piave. 0udui da je austrougarska ratna mornari a tijekom rata bila $,

pasivizirana i nije isplovljavala iz svojih luka, dolazilo je do pobuna. %ajvea je bila u 0oki kotorskoj u veljai $&$*. godine kad su pobunjeni mornari traili razvojaenje, ali i prava naroda na samoodre"enje. Pred vojni sud je izvedeno *++ mornara, a tom je prilikom smijenjen i admiral 4aksimilijan %jegovan.

HRVATSKA U SASTAVU DR'AVE SLOVENACA( HRVATA I SRBA

Pred kraj rata Austro3ugarska monarhija se raspala, tako da je <rvatski sabor ,&. listopada $&$*. godine donio odluku o raskidu svih dravno 3 pravnih sveza <rvatske s Austrijom i Agarskom, a <rvatsko3ugarsku nagodbu proglasio nevaeom. Proglaena je 1rava @<@, koja je obuhvaala8 @loveniju, <rvatsku, 0i<, 9ojvodinu i 0oku kotorsku. @abor je sve ovlasti prenio na @redinji odbor %arodnog vijea @<@, iji je predsjednik bio dr. Anton -oroe , a dopredsjedni i @vetozar Pribievi i Ante Paveli, zubar. %a poetku rata u )taliji je poelo okupljanje hrvatske politike emigra ije pod vodstvom @upila i Brumbia. A :imu je nastao <rvatski odbor s iljem rjeavanja hrvatskog pitanja nakon zavretka rata. Edbor je u travnju $&$>. godine u Parizu proiren novim lanovima iz drugih junoslavenskih zemalja 4onarhije, te je promijenio ime u Dugoslavenski odbor. Za predsjednika je izabran dr. Ante Brumbi, a 5rano @upilo je bio zaduen za pregovore s dravama Antante. @jedite Edbora bilo je uskoro premjeteno u ;ondon. A konani i, Dugoslavenski odbor se oitovao za oslobo"enje junoslavenskih zemalja od Austro3Agarske i njihovo ujedinjenje sa kraljevinama @rbijom i 2rnom 7orom. @rbijanska vlada s predsjednikom %ikolom Paiem se dugo vremena protivila ujedinjenju, smatrajui da @rbija treba pripojiti .KprisajedinitiL/ ostale junoslavenske zemlje 4onarhije. 5rano @upilo je buduu dravu vidio kao federa iju, dok je Brumbi bio popustljiviji, smatrajui da se konano ure"enje moe dogovoriti nakon rata. Zbog nejedinstvenog stava Edbora prema @rbiji, @upilo je $&$=. godine podnio ostavku. Zastupni i iz 1alma ije i )stre su u 2arevinskom vijeu u 0eu odbili podrati politiku od jepljenja od 4onarhije. A @vibanjskoj deklara iji $&$'. godine zatraili su ujedinjenje junoslavenskih naroda pod okriljem habsburko3lotarinke dinastije. A ljeto $&$'. godine srpska je vlada bila spremnija na pregovore, budui da se me"unarodni poloaj @rbije pogorao. %akon ruenja arizma ostala je bez potpore :usije, a ulazak @A13a u rat mogao je znaiti nepotivanje tajnih ugovora s Antantom. Pregovori Dugoslavenskog odbora i srbijanske vlade su vo"eni na -rfu. %jihov konani rezultat bila je -rfska deklara ija od ,+. srpnja $&$'. godine. 1ogovoreno je da e budua drava biti ustavna, demokratska i parlamentarna monarhija pod dinastijom -ara"or"evia. Pai se odrekao pripajanja dijelova <rvatske i stvaranja 9elike @rbije, a Brunbi je prihvatio monarhistiko ure"enje.

UKLJUENJE HRVATSKE U KRALJEVSTVO SHS

Pred sam kraj rata u ?enevi su se sastali predstavni i %arodnog vijea @<@ .dr. Anton -oroe /, Dugoslavenskog odbora .dr. Ante Brumbi/ i predstavni i srbijanske vlade .%ikola Pai/. Asvojena je zajednika izjava .?enevska deklara ija $&$*. godine/, kojom su obje strane pristale na ujedinjenje, te je dogovoreno funk ioniranje drave do donoenja ustava. Predvi"eno je osnivanje zajednike vlade u koju e ui predstavni i %arodnog vijea @<@ i srbijanske vlade. 9lada bi bila nadlena za zajednike poslove,dok bi autonomni poslovi bili u nadlenosti %arodnog vijea za 1ravu @<@, i srbijanske vlade za -raljevinu @rbiju. Pai je potpisao ?enevsku deklara iju, ali je pod pritiskom prijestolonasljednika Aleksandra i srbijanske vlade povukao svoj potpis. Bime je postojei sporazum postao nevaei. Protiv stvaranja jugoslavenske drave bili su pravai, a protiv bezuvjetnog ujedinjenja bila je <rvatska puka seljaka stranka predvo"ena @tjepanom :adiem. Poznate su :adieve rijei8 H%e srljajte kao guske u maglu.H %avedene rijei bile su upuene delega iji %arodnog vijea i posebno @vetozaru Pribieviu .@rbinu iz <rvatske/, koji su trebali ii na pregovore u 0eograd. Asprkos tomu, $. prosin a $&$*. u 0eogradu je regent Aleksandar -ara"or"evi primio delega iju i $#

proglasio ujedinjenje 1rave @<@ s -raljevinom @rbijom i 2rnom 7orom u jednu dravu 3 -raljevinu @rba, <rvata i @lovena a. <rvatska je prvi put u svojoj povijesti izgubila dravnost, a <rvatski sabor se o ujedinjenju nikad nije oitovao. Problem razgranienja -raljevstva @<@ s )talijom nije rijeen 9ersailleskom mirovnom konferen ijom, a neslubeno je nazvan Dadranskim pitanjem. Agovorom u :apallu $,. studenoga $&,+. godine )talija je dobila )stru, sjevernojadranske otoke 2res3;oinj, grad Zadar i dalmatinske otoke ;astovo i Palagruu. :ijeka je postala Kslobodna dravaL, ali je :imskim ugovorom $&,(. godine podijeljena izme"u )talije i -raljevine @<@. %ajvei dio grada je pripojen )taliji, a samo je @uak ostao u <rvatskoj.

HRVATSKA U DOBA MONARHISTIKE DIKTATURE

-raljevina @<@ bila je drava neravnopravnosti i nasilja. Prvim ustavom od ,*. lipnja $&,$. godine, koji je izglasovan jedva nadpolovinom veinom ozakonjena je parlamentarna monarhija. Astav je neslubeno nazvan 9idovdanskim, jer je donesen na srpski blagdan 9idovdan. -ralj je dobio izvanredno velike ovlasti. 4ogao je raspisivati izbore, sazivati i rasputati %arodnu skuptinu, predlagati i potvr"ivati zakone, postavljati predsjednika vlade i potvr"ivati vladu. )z tih su ga razloga politiki protivni i nazivali Kdrugim ustavnim imbenikomL. 1ravna je uprava organizirana na entralistikom prin ipu, te je predvi"ena upravna podjela zemlje na ## oblasti, kako bi se oslabile veze unutar povijesnih zemalja i pokrajina. Prevlast u dravi imali su @rbi, iako su ustavom priznati @rbi, <rvati i @loven i kao jedan KtroimeniL narod. %ajutje ajnija politika oporbena stranka bila je <:@@ .<rvatska republikanska seljaka stranka/, a @tjepan :adi je bez sumnje bio najpoznatiji politiar <rvatske. <:@@ se borila za republikansko ure"enje, drei da se ravnopravnost naroda moe ostvariti samo u federa iji. %o, usljed snanog pritiska vlasti <:@@ je $&,>. godine priznala monarhistiko ure"enje, te je promijenila naziv u <@@ .<rvatska seljaka stranka/. Evaj radikalni zaokret se tumaio promjenom taktike, prema kojoj i monarhija moe biti pravedno ustrojena i de entralizirana kroz iroku lokalnu samoupravu. <@@ je dobila pet ministarskih mjesta u vladi, a @tjepan :adi je postao ministar prosvijete. 9lada Knarodnog sporazumaL je opstala nepune dvije godine. Pokazalo se da srbijanski vladajui krugovi nisu spremni dati <rvatskoj ni minimalni stupanj autonomije.Ed $&,'. godine <@@ sa @1@3om .@amostalnom demokratskom strankom @vetozara Pribievia/ djeluje u sklopu @1.@eljako3demokratske koali ije/. @vetozar Pribievi, koji je dugo vremena podravao entralizam, promijenio je svoja stajalita i postao vatreni zagovornik federalnog ustroja drave. Atje aj -PD .-omunistike partije Dugoslavije/, koju je od $&#'.godine predvodio Dosip 0roz esto se pre jenjivao u povjesnitvu. 2ilj -PD bilo je stvaranje so ijalistike drave, a ne izgradnja gra"anske parlamentarne demokra ije. Eva je stranka djelovala kao ekspozitura -ominterne .Bree interna ionale/ i bila je zabranjivana Ebznanom $&,+. i Zakonom o zatiti drave $&,$. godine. Zastupni i <@@3a su u %arodnoj skuptini u 0eogradu otvoreno osu"ivali korup iju i nezakonito bogaenje pojedinih srbijanskih politiara. %akon jednog verbalnog sukoba $&,*. godine, Punia :ai zastupnik %arodne radikalne stranke je pu ao iz pitolja u zastupnike <@@3a. Abio je Pavla :adia i Quru 0asarieka, a ranio )vana Pernara, )vana 7ran"u i @tjepana :adia. @tjepan :adi je od zadobivenih ozljeda preminuo *. kolovoza $&,*. godine. -ralj Aleksandar je ovaj nemio doga"aj iskoristio kao povod za uvo"enje otvorene diktature, =. sijenja $&,&. godine. 1jelatnost politikih stranaka bila je zabranjena, kao i uporaba na ionalnih obiljeja. Proganjani su svi politiki neistomiljeni i, a drava je promijenila naziv u -raljevina Dugoslavija. 0ila je podijeljena na & banovina kako bi se razbile prirodne grani e pojedinih naroda. -ralj Aleksandar je &. listopada $&#(. godine ubijen u 4arseilleu. A atentatu je smrtno stradao i fran uski ministar vanjskih poslova Dean ;ouis 0arthou, koji je ini irao stvaranje 0alkanskog pakta protiv njemakog i talijanskog utje aja u jugoistonoj !uropi. Atentator je bio makedonski emigrant 9eliko 7eorgijev -erin, pripadnik 94:E3a koji se borio za izdvajanje 4akedonije iz -raljevine $(

Dugoslavije. A pripremama su sudjelovale ustae s Pavelievim povjerenikom !ugenom31idom -vaternikom. 0udui da je prijestolonasljednik Petar bio malodoban, uvedeno je namjesnitvo u kojem je kljunu ulogu imao knez Pavle -ara"or"evi . brati preminulog kralja/. 1iktatura je ukinuta, ali reimska nasilja nisu prestajala.

BANOVINA HRVATSKA
<@@ je pred poetak 1rugog svjetskog rata sve otrije isti ala zahtjev za rjeavanjem <rvatskog pitanja, pod kojim se podrazumijevalo davanje iroke autonomije <rvatskoj na temelju njenog povijesnog dravnog prava i prava naroda na samoodre"enje. Pregovori izme"u 9ladka 4aeka, novog predsjednika <@@3a i 4ilana @tojadinovia, predsjednika jugoslavenske vlade $&#'. godine nisu dali rezultata. %a izborima za %arodnu skuptinu $&#*. godine ponovno je pobijedila vladina lista, a novi predsjednik vlade -raljevine Dugoslavije postao je 1ragia 2vetkovi. En je nastavio pregovore s 4aekom, kako bi se uvrstilo unutarnje jedinstvo i osigurala politika stabilnost u zemlji. Bemeljem sporazuma na 0ledu ,=. kolovoza $&#&. god. nastala je 0anovina <rvatska, koja je u sklopu -raljevine Dugoslavije imala autonomiju. Ebuhvaala je @avsku i Primorsku banovinu, te kotareve8 1ubrovnik, @id, )lok, 0rko, 7radaa , 5ojni u, 1erventu i Bravnik. 0anovina je dobila iroku autonomiju u unutarnjim poslovima za koje je predvi"en vlastiti proraun. <rvatski sabor je imao zakonodavnu vlast, a ban upravnu vlast. 0ana je postavljao kralj, tako da on nije bio osobito popularan u <rvatskoj. 0ansku ast je dobio dr. )van 6ubai, pripadnik <@@3a. A novoj jugoslavenskoj vladi 2vetkovi je bio predsjednik, a 4aek dopredsjednik. 4aek je nastojao u 0anovinu <rvatsku ukljuiti jo @rijemsku 4itrovi u, :umu, Zemun i 0oku kotorsku, ali nije uspio. Protiv ovog sporazuma bili su velikosrpski na ionalisti, koji su predlagali stvaranje srpskih zemalja od preostalog dijela tadanje Dugoslavije. -PD je stvaranje 0anovine drala Ksporazumom srbijanske i hrvatske buroazijeLna tetu radnike klase, a Astae Ante Pavelia su vidjele rjeenje hrvatskog na ionalnog pitanja samo izvan grani a Dugoslavije.

NEZAVISNA DR'AVA HRVATSKA

-orijene ustakog pokreta treba traiti u <rvatskoj stran i prava, koja je svojem predsjedniku Anti Paveliu .odvjetniku iz 0radine/ dala posebna ovlatenja $&,*. godine s iljem stvaranja samostalne hrvatske drave. 0udui da su Paveli i njegovi istomiljeni i predvi"ali oruani ustanak kao oblik borbe, nazvali su se KustaamaL. Atoite su nali u zemljama protivni ama versailleskog poretka8 Austriji, 4a"arskoj i )taliji. Ed godine $&#+. koriste ime <rvatski oslobodilaki pokret, a kako nisu dobili iru potporu, postajali su sve vie teroristika organiza ija. Prvi program pod imenom Astav Astae, hrvatske revolu ionarne organiza ije sastavili su $&#,. godine, a u %aelima hrvatskog ustakog pokreta iz $&##. razradili su kon ep iju stvaranja samostalne hrvatske drave koja bi obuhvaala jo Zemun i itavu 0i< sa istonom grani om na 1rini. 7odine $&#&.napadom %jemake na Poljsku poeo je 1rugi svjetski rat. -raljevina Dugoslavija je ,>.oujka $&($. pristupila Brojnom paktu .%jemaka, )talija i Dapan/, ali je dva dana kasnije u suradnji s britanskom obavjetajnom slubom proveden pu .vojni udar/. 9lada 2vetkovi34aek je sruena, a vojska je preuzela vlast .vlada generala 1uana @imovia/. %jemaka se nakon ovih promjena odluila za vojnu interven iju, te je =. travnja $&($. napala Dugoslaviju. Za samo dvanaest dana vojska -raljevine Dugoslavije se raspala i potpisana je bezuvjetna kapitula ija. %a ruevinama Dugoslavije nastalo je vie kvislinkih tvorevina, od kojih je najvea bila %1< .%ezavisna 1rava <rvatska/. Proglasio ju je $+. travnja $&($. godine @lavko -vaternik u ime poglavnika Ante Pavelia. 4aek je tada sve lanove <@@3a pozvao da se solidariziraju s novom vlasti. Poglavnik .predsjednik drave/ %1< bio je Ante Paveli, ministar vojske @lavko -vaternik, ministar unutarnjih poslova Andrija Artukovi, ministar vanjskih poslova 4laden ;orkovi, dok je knjievnik 4ile 0udak bio ministar bogotovlja i nastave. $>

1rava je obuhvaala <rvatsku, 0osnu i <er egovinu i @rijem s istonom grani om na 1rini. <rvatski sabor je postojao samo formalno, a sve su odluke donoene u 7A@3u .7lavnom ustakom stanu/ u Zagrebu na elu s Antom Paveliem. Astaki reim bio je diktatorski, a po uzoru na <itlera Paveli je provodio rasistike zakone. Etvarani su kon entra ijski logori od kojih se najvei nalazio u Dasenov u. Zatvarani su ?idovi, @rbi, :omi , ali i <rvati koji nisu prihvaali postojei reim. A Dasenov u je pogubljeno oko =&+++ ljudi. Beritorijalni opseg %1< su u travnju $&($. godine odredili ministri vanjskih poslova %jemake i )talije :ibbentrop i 2iano, ali ve $*. svibnja $&($. godine 4ussolini je prisilio Pavelia da mu ustupi 1alma iju od Zadra do @plita, kao i sve otoke osim Paga, 0raa i <vara. 4a"arska je jednostrano pripojila 4e"imurje i 0aranju. %1< je bila samo formalno samostalna drava, jer je u politikom i gospodarskom smislu bila ovisna o %jemakoj i )taliji. %akon kapitula ije )talije $&(#.godine, 4laden ;orkovi i Ante 9oki pokuali su %1< pribliiti savezni ima, zbog ega su ih %ijem i uhitili i $&(>.godine oni su ubijeni u ;epoglavi. Paveli je od samog poetka bio upoznat s pokuajem pua ali ga nije podrao. -apitula ijom %jemake *. svibnja $&(>. godine prestala je postojati %1<, a Ante Paveli je naao utoite u emigra iji. Amro je u 4adridu $&>&. godine od posljedi a ranjavanja u atentatu.

HRVATI U ANTI)A&ISTIKOJ BORBI

Antifaistiku borbu u <rvatskoj zapoela je -PD pod vodstvom Dosipa 0roza Bita. %a dan njemakog napada na @@@: hrvatski komunisti i antifaisti osnovali su u umi 0rezovi a ,,. lipnja $&($. godine prvi partizanski odred .@isaki partizanski odred/, prvi na podruju tadanje Dugoslavije. %jegov je zapovjednik bio 9lado Dani 2apo, a prva je diverzija izvedena na pruzi @isak30linjski kut. Antifaistikom pokretu pristupio je dio srpskog stanovnitva i pripadni i <@@3a koji nisu prihvaali 4aekovu Kpolitiku ekanjaL. Askoro se osnivaju novi partizanski odredi na -ordunu, u ;i i, 1alma iji <rvatskom primorju, 7orskom kotaru, 4oslavini i @lavoniji. @redinom listopada $&($. godine utemeljen je 7lavni tab <rvatske, kao vrhovno vojno zapovjednitvo partizanskih odreda <rvatske na elu s )vanom :ukavinom. %a razini ijele Dugoslavije postojao je 9rhovni tab pod zapovjednitvom Dosipa 0roza Bita. )stodobno su nastajali %arodnooslobodilaki odbori .%EE/ kao nositelji nove partizanske vlasti sa zadaom prikupljanja hrane, odjee i lijekova za partizane. Eni su trebali organizirati ivot na podrujima koja su bila pod kontrolom partizanskih odreda. Bitovi komunisti su se borili protv njemake i talijanske okupa ije kako bi nakon rata stvorili so ijalistiku Dugoslaviju. A studenome $&(,. godine u 0ihau je konstituiran A9%ED .Antifaistiko vijee narodnog oslobo"enja Dugoslavije/, kao najvie predstavniko tijelo jugoslavenskih naroda. %a )). zasjedanju A9%ED3a, odranom ,&. i #+. studenoga $&(#. godine u Daj u postavljeni su temelji novoj Dugoslaviji. A9%ED je dobio zakonodavnu vlast, a %-ED .%a ionalni komitet oslobo"enja Dugoslavije/ s Dosipom 0rozom je proglaen privremenom vladom. -raljevskoj izbjeglikoj vladi je oduzet legitimitet, a kralju Petru )). -ara"or"eviu je zabranjen povratak u Dugoslaviju. Dugoslavenska drava e biti organizirana na federalnom prin ipu kao zajedni a ravnopravnih naroda i narodnosti, a slubeno e se zvati 15D .1emokratska 5ederativna Dugoslavija/. %ova hrvatska drava konstituirana je $&(#. godine u Eto u i na Plitvi ama. %ajvii organ vlasti bio je ZA9%E< .Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog oslobo"enja <rvatske/. Predsjednik )zvrnog odbora bio je knjievnik 9ladimir %azor, nestranaka osoba. Eve odluke bile su u skladu s odlukama )). zasjedanja A 9%ED3a. )). zasjedanje ZA9%E<3a odrano je u Plakom kod Egulina, gdje je potvr"ena odluka o raskidu :apallskog i :imskog ugovora, odnosno vraanju )stre, 1alma ije i ostalih okupiranih podruja mati i zemlji3<rvatskoj.

$=

%a ))). Zasjedanju ZA9%E<3a odranom *. i &. svibnja $&((. godine u Bopuskom konstituirana je 5ederalna 1rava <rvatska, ali kao sastavni dio 1emokratske 5ederativne Dugoslavije. Asvojena je 1eklara ija o osnovnim pravima naroda i gra"ana demokratske <rvatske, prema kojoj se svim narodima jami ravnopravnost bez obzira na narodnost, rasu i vjeru. 7ra"ani s punih $* godina ostvaruju aktivno izborno pravo. )zme"u $&($. i $&((.godine glavni rukovoditelj -P <rvatske bio je Andrija <ebrang, koji se borio za interese <rvatske. En je $&(&.godine optuen za pogreke u vo"enju oslobodilake borbe i separatizam te je ubijen. @lubeno priopenje bilo je da je poinio samoubojstvo.

HRVATSKA U SASTAVU DRU%E JU%OSLAVIJE

%akon zavretka rata u kolovozu $&(>. u 0eogradu, A9%ED je preimenovan u Privremenu %arodnu skuptinu 15D u koju su uli svi lanovi A9%ED3a i svi ivui zastupni i %arodne skuptine -raljevine Dugoslavije, koji nisu sura"ivali s okupatorima. Akljuivanjem gra"anskih politiara u @kuptinu stvoren je privid demokra ije, budui da su oni bili u manjini i nisu imali nikakvog utje aja na donoenje zakona. )zbori za Astavotvornu skuptinu su odrani u studenome $&(>. godine, a provedeni su u nedemokratskom ozraju. 7ra"ani su mogli glasovati za ;istu narodne fronte iji je nositelj bio Bito, ili za ;istu bez kandidata, to je znailo protiv Bita i -PD. A ovoj izbornoj farsi sudjelovalo je vie od **R gra"ana, a za ;istu %arodne fronte je glasovalo vie od &+R gra"ana izalih na izbore. Astavotvorna skuptina je ,&. studenoga $&(>. godine proglasila 5%:D .5ederativnu %arodnu :epubliku Dugoslaviju/, koja je bila sastavljena od est republika8 @rbije, 2rne 7ore, 0osne i <er egovine, 4akedonije, <rvatske i @lovenije. Prvi ustav je izglasovan $&(=. godine, nakon ega je zapoela izgradnja so ijalistikog sustava po uzoru na @@@: Provedena je agrarna reforma i odre"en agrarni maksimum od #> hektara. 2rkveni posjedi su ogranieni na $+ hektara. Estala je zemlja postala dravno vlasnitvo i data je na koritenje siromanim selja ima. Provedena je na ionaliza ija industrijskih i obrtnikih poduzea, a taj je pro es zavren do proljea $&(*. godine. Poela je je planska privreda po uzoru na sovjetsku. Asljedio je obraun komunista sa svim politikim neistomiljeni ima i katolikom rkvom. Zagrebaki nadbiskup Alojzije @tepina je za navodnu suradnju s %1< osu"en na $= godina strogog zatvora uz prisilni rad. <rvatski sabor je $&('. godine izglasovao ustav %arodne :epublike <rvatske, koji je bio uskla"en sa ustavom 5%:D i nije se mogao mijenjati bez promjena saveznog ustava. 7odine $&=#. proglaena je @5:D . @o ijalistika 5ederativna :epublika Dugoslavija/, kako bi se naglasio razvitak so ijalizma. A sutini se nita nije mijenjalo, a kult Bitove osobe bio je sve jai. 1rava je bila entralistiki ustrojena sa sreditem u 0eogradu.A najrazvijenijim republikama @loveniji i <rvatskoj postojalo je nezadovoljstvo zbog odlijeva nov a u %arodnu banku u 0eogradu. <rvatska je ostvarivala najvie deviznih sredstava od pomorstva, turizma, brodogradnje i vanjske trgovine. Estvareni prihodi odlazili su u fondove za nerazvijene republike, naoruanje i nekontrolirano su troeni za Bitova putovanja svijetom. Esim toga, postojala je preglomazna diploma ija. %a ini ijativu 4ati e hrvatske u zagrebakom Belegramu objavljena je $&='. godine 1eklara ija o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika, ime je skrenuta pozornost na srbiza iju hrvatskog knjievnog jezika. Zatraena je ravnopravnost hrvatskog knjievnog jezika sa srpskim, slovenskim i makedonskim jezikom. Autori 1eklara ije bili su dr. 9latko Pavleti, dr. 4iroslav 0rant i dr. Bomislav ;adan. @ve politike osobe s Dosipom 0rozom i 9ladimirom 0akariem osudile su 1eklara iju, a njihovi su potpisni i izloeni progonima.

$'

7odine $&'$. hrvatski su intelektual i zahtijevali veu samostalnost <rvatske i Hpolitiku istih raunaH. 4e"u njima je bilo i komunista 3 @avka 1apevi3-uar, 4iko Bripalo, Pero Pirker, @reko 0ijeli, 1ragutin <aramija idr. Pod utje ajem Kprakog proljeaL nastao je pojam Khrvatsko proljeeLza razdoblje gospodarskih, politikih i kulturnih promjena u <rvatskoj u drugoj polovi i ezdesetih i na poetku sedamdesetih godina JJ. stoljea. A prosin u $&'$. godine odrana je sjedni a partijskog rukovodstva Dugoslavije u -ara"or"evu .9ojvodina/, gdje su na ini ijativu Dosipa 0roza Bita lanovi @aveza komunista @avka 1abevi3-uar, 4iko Bripalo idr. morali podnijeti ostavke.Bom su prigodom uhieni i osu"eni na zatvorske kazne lanovi 4ati e hrvatske i istaknuti intelektual i8 5ranjo Bu"man, 9latko Pavleti, <rvoje 6oi, 9lado 7otova , 4arko 9eseli a idr. A zatvoru je zavrio i vo"a studentskog trajka 1raen 0udia. 4nogi su <rvati naputali svoju domovinu iz politikih razloga. .A Parizu je $&'*. godine ubijen 0runo 0ui, hrvatski politiki emigrant i urednik <rvatskog knjievnog lista/. %ovi ustav @5:D donesen je $&'(. godine, prema kojemu je %arodna skuptina sastavljena od dva doma8 9ijea republika i pokrajina i @aveznog vijea. Avedeno je i Predsjednitvo @5:D od & lanova .po jedan iz svake republike i pokrajine, te Dosip 0roz Bito/. Zadrana je funk ija Predsjednika :epublike, koju je obnaao Bito. Astavom mu je bilo zajameno mjesto doivotnog predsjednika. Edluke su donoene kon enzusom oba doma, a potvr"eno je pravo svakog naroda na samoodre"enje do ot jepljenja. Autonomne pokrajine 9ojvodina i -osovo dobile su iru autonomiju u sklopu @: @rbije. Dosip 0roz Bito umire $&*+.godine, nakon ega Dugoslavija proivljava veliku politiku i gospodarsku krizu. 1ravom je upravljalo kolektivno predsjednitvo sa po jednim predstavnikom iz svake republike i autonomne pokrajine, a predsjedavajui se izmjenjivao svake godine. Zapoelo je razdoblje Kekonomske stabiliza ijeL kako bi se suzbila infla ija, koja je iznosila nekoliko tisua postotaka na godinu. 7odine $&*=. objavljen je memorandum @A%A, ime se oivljava velikosrpski program, te se govori o navodnoj ugroenosti srpskog stanovnitva u <rvatskoj i drugim republikama. Ed $&**. godine poinju se ruiti so ijalistiki sustavi u istonoj !uropi, a $&&$.godine ukida se 9aravski pakt i rui @@@: 3 nastaje Zajedni a neovisnih drava. A proljee $&&+. godine @: @rbija je ukinula autonomiju 9ojvodini i -osovu, to nije bilo u skladu sa saveznim ustavom iz $&'(. godine. 9elikosrpski na ionalizam je pod utje ajem @lobodana 4iloevia uzimao sve vie maha. Politika kriza se produbila nakon prekida Metrnaestog izvanrednog kongresa @-D .@aveza komunista Dugoslavije/ u sijenju $&&+. godine. 0io je to kraj vladajue stranke, ali i poetak kraja @5:D. Prvi poslijeratni viestranaki izbori u <rvatskoj odrani su ,,. travnja $&&+. godine. Pobijedila je <1Z .<rvatska demokratska zajedni a/ 5ranje Bu"mana. Prva sjedni a demokratski izabranog @abora u kojem je <1Z imala preko ezdeset mandata, odrana je #+. svibnja $&&+. godine. Baj se dan obiljeava kao 1an <rvatskog sabora. Prvi predsjednik @abora bio je dr. ?arko 1omljan, a @tjepan 4esi je imenovan predsjednikom vlade. <rvatski sabor je izabrao dr. 5ranju Bu"mana za predsjednika Predsjednitva <rvatske. 1rava je dobila naziv :epublika <rvatska, a umjesto zvijezde petokrake u rveno3bijelo3plavu zastavu unijet je povijesni grb <rvatske. Prvim ustavom od ,,. prosin a $&&+. godine .H0oini ustavH/,uvedena su dva saborska doma8 Zastupniki dom i ?upanijski dom. Avedena je funk ija Predsjednika :epublike, koji je ujedno i vrhovni zapovjednik oruanih snaga. %a temelju rezultata provedenog referenduma, na kojemu se &,,$*R gra"ana oitovalo za <rvatsku kao samostalnu i suverenu dravu, <rvatski je sabor ,>. lipnja $&&$. godine donio 1eklara iju o uspostavi suverene i samostalne :epublike <rvatske. %o, na ovu je odluku stavljen tromjeseni moratorij, tako da je ona proglaena i prihvaena *. listopada $&&$. godine. @rpska manjina u <rvatskoj, pomognuta Dugoslavenskom armijom i tadanjom vladom @rbije, zapoela je oruanu pobunu protiv legitimno izabrane vlasti u <rvatskoj. :at se vodio od $&&$. 3 $ &&>.godine.

$*

Poznat je kao 1omovinski rat u kojem je <rvatska obranila svoje grani e. %akon oslobodilakih ak ija K0ljesakL i KElujaLu svibnju i kolovozu $&&>. godine pod srpskom su okupa ijom jo bili dijelovi istone @lavonije, zapadnog @rijema i 0aranje. 4irna reintegra ija ovoga podruja s <rvatskom provedena je u sijenju $&&*. godine, kad su redarstvene poslove preuzele snage 4inistarstva unutarnjih poslova :epublike <rvatske.

$&

Literatura: Anti, ;jubomir, <rvati i Amerika, Zagreb $&&,. 0aleti, 4ilovan, ;judi iz $&'$. Prekinuta utnja, Zagreb $&&+. 0ana , )vo, %a ionalno pitanje u Dugoslaviji, Zagreb $&**. 0ertoa, 4iroslav, 4letaka )stra u J9). i J9)). stoljeu, )3)), Pula $&*=. Protina $&,$, antifaistiki pokret seljaka jugoistone )stre, Pula $&',. )starsko vrijeme prolo, Pula $&'*. Zlikov i i prognani i, Pula $&*&. 0ilandi, 1uan, <istorija @5:D, Zagreb $&*>. 0oban,;jubo, @porazum 2vetkovi 3 4aek, 0eograd $&=>. 4aek i politika <rvatske seljake stranke. )3)), Zagreb $&' -ontroverze iz povijesti Dugoslavije, )3))), Zagreb $&&+. 0udak, %even, Prva stoljea <rvatske, Zagreb $&&(. 2vrlje, 9jekoslav, 9atikan u suvremenom svijetu, Zagreb $&*+. Mmja, Zvane, -ulturna povijest <rvatske, :ijeka $&'*. Nuri, 4ijo, @taroiransko podrijetlo <rvata, Zagreb $&&$. 1abevi 3 -uar, @avka, <rvatsko proljee $&'$, Zagreb $&&+. 1arove , 1arko, Pregled istarske povijesti, Pula $&&= 5oreti, 9inko, Povijest 1ubrovnika do $*+*, )3)), Zagreb $&*+. 5ui, 0ranko, Berra )n ognita, Zagreb ,++$. 7oldstein, )vo, <rvatski rani srednji vijek, Zagreb $&&>. 0izant na Dadranu od Dustinijana do 0azilija, Zagreb $&&,. 7ross,4irjana, Povijest pravake ideologije, Zagreb $&'#. <orvat, Dosip, Politika povijest <rvatske, )3)), Zagreb $&*&. @upilo, Zagreb $&#*. Ante @tarevi, Zagreb $&&+. ;judevit 7aj, Zagreb $&&>. -lai, %ada, Povijest <rvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb $&'$. Povijest <rvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb $&'=. -outi, )van, <rvatsko domobranstvo u 1rugom svjetskom ratu, Zagreb $&&,. -usti, ?ivko, @tepina , Zagreb $&&$. ;ui, Dosip, Povijest 1ubrovnika do $,+>, Zagreb $&'#. 4a an, Brpimir, Povijest hrvatskoga naroda, Zagreb $&&,. 4aek, 9ladko, 4emoari, Zagreb $&&,. 4andi, 1ominik, <rvati i @rbi 3 dva stara razliita naroda, Zagreb $&&+. 4atkovi, <rvoje, Povijest %1<, Zagreb $&&(. @uvremena politika povijest <rvatske, Zagreb $&&#. Povijest Dugoslavije, Zagreb $&&*. S8 4ilanovi, 0oo, <rvatski narodni preporod u )stri, )3)), Pazin $&'#. 4irkovi, 4ijo, 4atija 9lai )lirik, Zagreb $&=+. 4ijatovi, An"elko, Zrinsko 3 frankopanska urota, Zagreb $&&+. %ikoli, 9inko, 0leiburka tragedija hrvatskog naroda, Zagreb $&&>. ,+

Bragedija se dogodila u svibnju, )3)), Zagreb $&&=. %ovak, 7rga, Povijest @plita, )3))), @plit $&'*. Prolost 1alma ije, )3)), Zagreb $&((. Pavlievi, 1ragutin, Povijest <rvatske, Zagreb $&&(. Paulova, 4ilada, Dugoslavenski odbor, Zagreb $&,>. :aukar, Bomislav, <rvatsko srednjovjekovlje, Zagreb $&&'. :adi, @tjepan, Politiki zapisi, Zagreb $&'$. :oksandi, 1rago, 9ojna <rvatska, )3)), Zagreb $&**. @ui,4ate, Antiki grad na istonom Dadranu, Zagreb $&'=. Zadar u starom vijeku, Zadar $&*+. 6anjek,5ranjo, -ranstvo na hrvatskom prostoru , Zagreb $&&,. 6eti, %evio, )stra izme"u tradi ionalnog i modernog, Pazin $&&>. %apoleon u )stri, Pula $&*&. 6idak, Daroslav, @tudije iz hrvatske povijesti J)J. stoljea, Zagreb $&'#. @tudije iz hrvatske povijesti za revolu ije $*(*.3(&, Zagreb $&'&. Bripalo, 4iko, <rvatsko proljee, Zagreb $&&+. Budman, 5ranjo, <rvatska u monarhistikoj Dugoslaviji, )3)), Zagreb $&&#. 0espua povijesne zbiljnosti, Zagreb $&&(. 9elike ideje mali narodi, Zagreb $&&+. 9alenti, 4irko, 9ojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s <rvatskom $*(&.3$**$, Zagreb $&*$. ?erjavi, 9ladimir, Epsesije i megalomanije oko Dasenov a i 0leiburga , Zagreb $&&,.

,$

Ispitna pitanja:

$. %ajznaajnija prapovijesna nalazita na prostoru dananje <rvatske. ,. Prve etnike skupine na prostoru dananje <rvatske. #. 7rka koloniza ija hrvatskih otoka i obale. (. %ajznaajniji povijesni izvori iz razdoblja grke koloniza ije. >. :imsko 3 ilirski ratovi. =. 0atonov ustanak. '. <istri i :imljani. *. Beorije o podrijetlu <rvata. &. <rvatske kneevine. . $+. <rvatsko kraljevstvo u J. i J). stoljeu. $$. !pigrafski spomeni i hrvatskog srednjovjekovlja na glagolji i. $,. Pa ta 2onventa 3 <rvatska u zajedni i s Agarskom. $#. Burske provale na hrvatski teritorij. $(. @rednjovjekovna 0osna. $>. Agovomi ulazak <rvatske u <absburku monarhiju. $=. Zrinsko 3 frankopanska urota. $'. 1alma ija u sklopu 4letake :epublike. $*. <absburka i mletaka )stra. $&. )lirske pokrajine. ,+. <rvatski narodni preporod. ,$. 0an Dosip Delai u revolu iji $*(*.G(&. u <rvatskoj. ,,. <rvatski sabor $*=$. godine i <rvatsko 3 ugarska nagodba $*=*. godine. ,#. HPolitika novog kursaL pred ). svjetski rat. ,(. %astanak 1rave @lovena a, <rvata i @rba. ,>. Akljuivanje 1rave @<@ u -raljevstvo @rba, <rvata i @lovena a ,=. 6estosijeanjska diktatura. ,'. 0anovina <rvatska. ,*. %ezavisna 1rava <rvatska. ,&. <rvatska u antifaistikoj borbi. #+. <rvatska u sklopu 5%:D . @5:D /.

,,