You are on page 1of 66

Termika obrada sa ispitivanjem materijala

1.0. METALOGRAFIJA

Metalografija je dio nauke o metalima koja se bavi prouavanjem unutranje strukture metala i legura kao i uzajamnog odnosa izmeu strukture i fizikih,mehanikih i hemijskih osobina.Metalografija je napredovala zahvaljujui razvoju postupaka: - mikroskopskih ispitivanja - termijske analize i - strukturne rendgenske analize. Metalografska ispitivanja mo emo podijeliti na: - makro ispitivanja i - mikro ispitivanja.

1.1. PRIPREMA METALOGRAFSKIH UZORAKA !eliina jednog uzorka za metalografska ispitivanja kree se oko "#$"#$"% mm &slika "."'. (rilikom isije)anja uzorka i njegove dalje obrade, treba paziti da se ne promijeni struktura materijala.

*a bi se dobila ravna i glatka povrina pogodna za posmatranje, uzorak se priprema bruenjem, poliranjem i nagrizanjem. (ripremljeni uzorak se posmatra prvo golim okom, a zatim pod lupom i mikroskopom. +a ovaj nain se dobije opta slika o pripremljenom uzorku.

Page "

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


1.2. MAKROSKOPSKO I MIKROSKOPSKO ISPITIVANJE Makroskopska ispitivanja se izvode golim okom ili pod lupom sa poveanjem do ,% puta. -ilj ovog ispitivanja je da se utvrdi kakva je povrina materijala poslije livenja, kovanja, valjanja, termike obrade, zatite od korozije itd. (osmatranjem pripremljenih uzoraka mo e se utvrditi da li na posmatranoj povrini ima upljina, gasnih mjehurova, tragova korozije, naprslina i drugo. Mikroskopska ispitivanja se izvode na pripremljenim uzor)ima i imaju )ilj da se utvrdi struktura razliitih metala i legura i odredi veliina jednog zrna. (omou mikroskopa mo e se utvrditi da metali i legure nisu jednostavne grae, ve se sastoje od jednostavne ili slo ene skupine raznovrsnih zrna. .rna koja se vide pod mikroskopom ine optu strukturu legure. /aze u pojedinim razliitim zrnima zovu se mikrostrukturom. (osmatranjem u okularu mo e se zakljuiti da su metali i legure izgraeni od velikog broja malih zrna koja zovemo kristalitima. .bog toga ka emo da su metali i legure polikristalni. (rema broju zrna na povrini od jednog kvadratnog )ola koja se vidi pod mikroskopom pri uvelianju od "%% puta, metale i legure moemo podijeliti na krupozrnate i sitnozrnate. 1.3. GRAA METALA Metali su elementi koji se mogu obraivati plastinim deforma)ijama i imaju dobru provodljivost elektrine struje i toplote. 0od nekih metala ove osobine su izra ene jae dok su kod drugih izra ene slabije. 0arakteristine osobine metala mogu se objasniti graom njihovih atoma.

1.3.1. Razlik iz! "# ! $ala i % ! $ala 1snovni kriterijumi na osnovu kojih pravimo razliku izmeu metala i nemetala su: - elektrolitiko ponaanje - metalni sjaj - sposobnost plastinih deforma)ija - provodljivost toplote i elektri)iteta - kristalna graa 2zmeu metala i nemetala nema jasne grani)e. +eki elementi, kao to su ugljenik &-', slili)ijum &3i' i fosfor &(' imaju osobine metala i nemetala. 1ve elemente nazivamo metaloidima.
Page ,

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


1.3.2. K&i'$al()&a*'ki 'i'$ ! 3vi elementi su sastavljeni od sitnih djelia 4 atoma. (rema nainu grupisanja atoma u prostoru sve materije mo emo podijeliti u dvije grupe: - amorfne i - kristalne materije. 0od amorfnih materija &staklo, smola, plastine mase itd.', prilikom prelaska iz tenog u vrsto stanje, nema pravilnog grupisanja atoma. .bog ovakvog rasporeda atoma, kod ovih materija svojstva u svim prav)ima su ista. 1va pojava se zove izotropija. 0rislatne materije&metali, dijamanti itd.' su takve materije kod kojih se atomi pri prelasku iz tenog stanja u vrsto potpuno pravilno rasporeuju po nekom pravilu. (ravilno rasporeeni atomi ine tzv. kristalnu reetku. 5tomi u ovim kristalnim reetkama odr avaju se na tano odreenom rastojanju 4 pomou privlanih sila. +auka koja se bavi prouavanjem rasporeda atoma u kristalima zove se kristalografija. 6 prirodi se pojavljuje "7 vrsta kristalnih reetki. 3vaka kristalna reetka ima svoje karakteristike, a to su: parametar, kristalna ravan i gustina grupisanja. (arametar kristalne reetke je rastojanje od te ita jednog do te ita drugog atoma, u jednoj kristalnoj ravni &slika ".#'. 8ri ili vie atoma koji le e u ravni ine tzv. kristalnu ravan. (od pojmom gustine grupisanja podrazumjevamo broj atoma koji otpada na jednu elementarnu eliju kada se ona nalazi u sklopu jedne slo ene kristalne reetke. 6 prirodi postoji sedam razliitih kristalografskih sistema. !eina metala i njihovih legura kristalie u tri kristalografska sistema: kubni, heksagonalni i tetragonalni.

Page 9

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


1.3.3. K&i'$al%a )&a"a ! $ala +ajvei broj metala kristalie po kubnom kristalografskom sistemu. :azlikujemo tri vrste kubnih reetki i to: obina, prostorno )entrirana i povrinski )entrirana. (o obinoj kubnoj reetki ne kristalie nijedan isti metal, izuzev nekih legura. (rostorno )entrirana kubna reetka javlja se vrlo esto kod metala. ;eksagonalna kristalna reetka se esto javlja kod metala.

1.3.+. K&i'$al% & , $ka l )#&a <egure su materije koje nastaju rastvaranjem dvaju ili vie metala, metala i nemetala u rastopljenom stanju i njihovim zajednikim ovravanjem. =lemente koji ulate u sastav legure nazivamo komponentama. 0od svih legura obino razlikujemo osnovnu komponentu i dodatne komponente &jedna ili vie'. <egiranjem metala raznim elementima dobijaju se legure koje se u pogledu osobina znatno razlikuju od osobina komponenta koje ulaze u sastav legure. (rema broju komponenata koje ulaze u sastav jedne legure, one se dijele na dvojne, trojne i legure sastavljene od vie komponenata. :azlikujemo tri osnovna naina grupisanja atoma razliitih metala ili nemetala u leguri, i to: ". 5tomi legirajuih elemenata se u tenom stanju potpuno rastvaraju, a prilikom ovravanja svaki element gradi svoju reetku. ,. 5tomi legirajuih elemenata grade hemijska jedinjenja, koja kristaliu po posebnim kristalnim reetkama, koje se razlikuju od reetki sastavnih komponenata.
Page 7

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


9. 5tomi legirajuih elemenata koji ulaze u sastav legure grade zajedniku reetku. (ri tome zadr ava se reetka najvie zastupljenog elementa, dok atomi manje zastupljenog elementa &rastvorenog' smjetaju u reetku najvie zastupljenog elementa &rastvaraa'.

Page #

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


1.3.-. P&(. ' k&i'$aliza.i/ (ro)es kristaliza)ije metala i njihovih legura obavlja se pri prelazu iz tene faze u vrsto stanje. (ro)es kristaliza)ije obavlja se u dvije faze i to: - obrazovanje )entara kristaliza)ije u )ijeloj tenoj fazi i - rast kristala oko obrazovanih )entara kristaliza)ije.

1ba pro)esa pri kristaliza)iji deavaju se istovremeno. 0ristaliza)ija najee poinje sa vie mjesta u tenoj fazi 4 stvaranjem )entara kristaliza)ije. (ojavu prvih )entara kristaliza)ije prati oslobaanje toplote, a da bi se pro)es kristalisanja nastavio, potrebno je odvoditi topolotu. +ovonastali kristali nadovezuju se na )entre kristalizaji)e uz ustovremenu pojavu novih )entara kristaliza)ije. (oveanjem broja izdvojenih kristala smanjuje se koliina tene faze, i u jednom trenutku kristali se poinju dodirivati i zadirati jedan u drugi. Masa koja je ovrsla oko jednog )entra kristaliza)ije zove se metalno &kristalno' zrno ili kristalit. Metalna zrna nemaju pravilan oblik zbog pojave ometanja pri kraju kristaliza)ije. +a broj metalnih zrna, a time i na njihovu veliinu, mo emo uti)ati u pro)esu livenja, a kasnije 4 daljom preradom, kovanjem, valjanjem, presovanjem i termikom obradom. +a veliinu metalnog zrna u pro)esu kristaliza)ije mozemo uti)ati na dva naina i to : -brojem )entara kristaliza)ije koji se pojavljuju po jednom kvadratnom )entimetru u jednoj minuti - brzinom kristaliza)ije&brzina porasta metalnog zrna'

Page >

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


1.+. TERMIJSKA ANALIZA KRIVE ZAGIJAVANJA I HLAENJA 0ISTIH METALA 3vaka promjena strukture, metala ili legure za vrijeme hlaenja ili zagrijavanja praena je promjenom fizikih i mehanikih osobina. (onaanje materijala pri hlaenju ili zagrijavanju mo emo prouavati termijskom analizom. (onaanje materijala prilikom hlaenja ili zagrijavanja mo emo prikazivati u dijagramu, gdje se na ordinatu nanosi temperatura, a na aps)isu vrijeme hlaenja ili zagrijavanja. 6noenjem podataka za temperaturu i vrijeme u dijagramu dobijemo niz taaka od kojih, kada ih spojimo, dobijemo krivu hlaenja. (ri kontinualnom odvoenju toplote dolazi do stalnog sni avanja temperature, a time i smanjenja brzine kretanja molekula tenog bakra sve do odreene temperature poznate pod imenom temperatura ili taka ovravanja, odnosno temperatura kristaliza)ije. 8ada se u tenoj masi formiraju prvi )entri kristalizaji)e oko kojih se obavlja ovravanje i stvaranje metalnih zrna. (ojavom prvih kristala oslobaa se odreena koliina toplote, koja ne dozvoljava sni avanje temperature. 1vravanjem se smanjuje koliina tene faze, a ovrslih kristala je sve vie &slika "."?'. +a kraju ovravanja u taki #. sva tena faza je prela u vrsto stanje, kada prestaje oslobaanje toplote, a temperatura ravnomjerno dalje opada.

Page @

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


8eoretski, temperatura topljenja jednaka je temperaturi ovravanja. *a bi se ovo ostvarilo, mora se vriti veoma lagano hlaenje. 5ko se brzo hladi, kao to je sluaj u praksi kod livenja,dolazi do pothlaivanja i kristaliza)ija se se obavlja na ni oj temperaturi &slika ".,%'.

Mnogi metali, kao to su eljezo, titan, hrom i drugi po zavretku kristaliza)ije mijenjaju svoju kristalnu reetku 4 zavisno od temperature. 3posobnost metala da mijenjaju oblik kristalne reetke sa promjenom naziva se alotrpija.0ristalne strukture dobivene na ovaj nain nazivaju se alotropske modifika)ije i oznaavaju grkim slovima A, B, C, D itd. 5lotropske modifika)ije koje odgovaraju ni im temperaturama, nose oznaku A, a idui prema viim temperaturama oznaku B itd.

Page E

Termika obrada sa ispitivanjem materijala

1.-. REKRISTALIZA1IJA (ri obradi predmeta plastinim deforma)ijama dolazi do deforma)ije kristalnih zrna, a time i do promjene mehanikih osobina. *a bismo do izvjesne grani)e vratili metalna zrna u prvobitni oblik, koristimo se rekristaliza)ijom. (od rekristaliza)ijom podrazumjevamo pro)es oslobaanja deformisanog metala ili legure od izoblienosti defekta njegove kristalne strukture. (ro)es rekristaliza)ije prati odstranjivanje unutanjih naprezanja, stvaranje novih zrna pravilnog oblika u zamjenu za deformisane, daljim njihovim rastom uz smanjivanje tvrdoe, a poveanje plastinosti. 1.2. 3IJAGRAMI STANJA 3ve preobra aje koji nastaju u leguri, zavisno od temperature i pro)entualnog odnosa komponenata koje grade leguru, mo emo predstaviti grafiki pomou dijagrama stanja. *ijagrami stanja se dobijaju u laboratorijima na osnovu termijske analize. 6 ovakvim dijagramima na ordinatu se nanose vrijednosti temperature, a na aps)isu pro)entualni sastav legure. 5ko sa 5 i F oznaimo komponente koje ulaze u sastav legure, tada se na aps)isu nanosi pro)entualni sastav. 3vaka vertikalna linija, povuena kroz bilo koju taku na aps)isi, predstavlja promjenu temperature za odabranu leguru. +a nju se nanose temperature pri kojima dolazi do promjenje grae kristalnih zrna ili promjene agregatnog stanja.
Page ?

Termika obrada sa ispitivanjem materijala

<egure se mogu pojaviti u tri agregatna stanja: vrstom, tenom i gasovitom. 5ko se sve take koje odgovaraju jednoj vrsti promjene , npr., poetku kristaliza)ije, spoje meusobno, dobiemo krivu liniju, tzv. likvidus 4 liniju koja razgraniava tenu fazu od mjeavine kristala i tene faze. *ruga linija bi bila grani)a zavretka kristaliza)ije, i naziva se solidus 4 linija. *ijagrami stanja daju u sa etoj i pregledanoj formi sliku promjene grae i svojstva legure pri promjeni kon)entra)ije komponenata i temperature. (rema karakteru meusobonog djelovanja metala koji ulaze u sastav legure, iste mo emo podijeliti na: - legure potpune rastvorljivosti u tenom i vrstom stanju - legure u obliku mehanike mjeavine &smjese' - legure djelimine rastvorljivosti u tenom i vrstom stanju - legure oblika hemijskog jedinjenja i - legure koje predstavljaju kombina)ije prethodnih.

Page "%

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


1.4. 3IJAGRAM STANJA POTPUNE RASTVORLJIVOSTI U TE0NOM I 0VRSTOM STANJU (ri hlaenju legure ovog tipa bilo koga sastava pojavljuju se dvije prevojne take na krivoj hlaenja &slika ".,7' ;laenjem od temperature koja odgovara prvoj prevojnoj taki ". na krivoj hlaenja imamo homogeni rastop metala. 6 intervalu temperatura koje odgovaraju prevojnim takama " i , rastop prelazi u kristale vrstog rastvora &A'. (relaz iz tenog stanja u vrstom praen je osloboenjem odreene koliine toplote, zbog ega ovravanje traje du e vrijeme, a kriva hlaenja u tom intervalu ima manji nagib. 5ko je hlaenje dovoljno sporo, tada je dostizanjem temperature, koja odgovara prevojnoj taki ,, rastop potpuno preobra en u vrsti rastvor A. *aljim hlaenjem nema promjene faza, pa je hlaenje znatno br e i kriva hlaenja u intervalu od , do 9 je strmija. +a taj nain prva taka prevoja " odgovara poetku kristaliza)ije, a druga taka prevoja , zavretku kristaliza)ije. .a primjer emo uzeti dijagram stanja za legure bakar- nikl. Gornja linija dijagrama 5 - F odgovara poetku izdvajanja kristala i zove se likvidus &od latinske rijei liHuidus, to znai tean' i iznad nje nalazi se rastop &:' &sve legure u tanom stanju'. *onja linija 5 * F zove se solidus 4 linija &od latinske rijei solidus, to znai vrst' i ispod nje sve legure se nalaze u vrstom stanju &vrsti rastvor'. 6 oblasti izmeu solidus i likvidus 4 linije imamo mjeavinu rastopa i vrstih kristala.

Page ""

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


1.5. 3IJAGRAM STANJA LEGURA KOJE GRA3E MEHANI0KE MJE6AVINE <egure ovog tipa nastaju kada komponente koje ulaze u sastav legure imaju ove osobine: - da se u tenom stanju potpuno rastvaraju, - u vrstom stanju atomi jedne komponente ne ulaze u kristalnu reetku druge komponente, - ne obrazuju hemijska jedinjenja, - nemaju alotropskih modifika)ija.

6 ovu grupu legura spadaju legure olovo 4 antimon, kalaj 4 )ink, olovo 4 srebro, bizmut 4 kadmijum i druge. (onaanje ovih legura pratiemo na dijagramu stanja olovo &(b' i antimon &3b'. *ijagram stanja se konstruie na osnovu krivulja hlaenja za iste metale i serije ispitivanja legura razliite kon)entra)ije. 8ermijskom analizom dolazi se do prevojnih taaka na krivima hlaenja, tj. poetka i zavretka kristaliza)ije. 2z dijagrama vidi se da legura koja se sastoji od E@I (b i "9I 3b ima samo jednu zastojnu taku.1va taka je oznaena sa u dijagramu stanja i zove se eutektika taka. 8aka je zajednika za likvidus i solidus 4 liniju, to znai da eutektika legura ili eutektikum ima samo jednu taku topljenja i nema interval topljenja, odnosno ovravanja.

Page ",

Termika obrada sa ispitivanjem materijala

1.7. 3IJAGRAM STANJA LEGURA SA 3JELIMI0NOM RASTVORLJIVO68U U 0VRSTOM STANJU 6 ovu grupu spadaju legure ije komponente imaju sljedee osobine: - u tenom stanju se potpuno rastvaraju u neogranienom odnosu - prilikom ovravanja postoji ograniena meusobna rastvorljivost komponenata. 1ve legure mo emo podjeliti u dvije grupe, i to: - legure sa djeliminom rastvorljivou i sa eutektikumom i - legure sa djeliminom rastvorljivosu i sa peritektikumom. <egure sa djeliminom rastvorljivou i sa eutektikumom pojavljuju se u kombina)iji elemenata 5l--u, 5l-3i, -u-5g i druge. <inija 5 - F zove se likvidus-linija i iznad nje se nalaze komponente potpuno rastvorene &:'. <inija 5 * - = F naziva se solidus-linija i ispod nje imamo vrsto stanje legure. +a likvidus-liniji poinje ovravanje i zavrava se na solidus-liniji. <inija * - = naziva se linija eutektikog preobra aja, a taka - eutektika taka.

Page "9

Termika obrada sa ispitivanjem materijala

1.10. 3IJAGRAM STANJA F 9 F 31 Jedan od najva nijih metala koji ima iroku primjenu u tehni)i je eljezo. Kisto eljezo nema neku naroitu primjenu zbog slabe kombina)ije mehanikih osobina. +ajiru primjenu eljezo je dobilo u legurama. +ajva nija legura je legura eljeza i ugljenika. !e i male koliine ugljenika mijenjajuu znatno osobine eljeza. 6gljenik se mo e nalaziti u eljezu u dva oblika: u obliku elementarnog ugljenika &grafita' i u obliku hemijskog jedinjenja /e 9&)ementita, karbida, eljeza'. (rema tome, u kakvom se obliku ugljenik pojavljuje prilikom hlaenja, razlikovaemo dva dijagrama stanja. +ajei oblik dijagrama je /e - /e9-. (ri dugom arenju legure te e termodinamikoj ravnote e, pa se legura koja se odnosi na /e - /e 9- zove metastabilna, a dijagram stanja metastabilni dijagram.

Page "7

Termika obrada sa ispitivanjem materijala

!rlo laganim hlaenjem, dugim zarenjem na povienim temperaturama uz prisustvo sili)ijuma dolazi do izdvajanja ugljenika iz hemijskog jedinjenja /e 9i nastaje legura /e--, a dijagram stanja koji se dobije u ovom sistemu naziva se stabilni dijagram. +a sli)i ".9#. dat je dijagram stanja eljezno 4 ugljenik. (une izvuene linije odonose se na metastabilni dijagram /e - /e9-, a isprekidane linije na stabilni dijagram /e 4 -. 1vaj dijagram ne obuhvata sve legure od % do "%%I -, nego samo dio od % do >,>@I -, zbog toga to legure sa veim sadr ajem ugljenika nemaju praktine primjene. <ijeva grani)a dijagrama predstavlja isto eljezno, a desna grani)a isto hemijsko jedinjenje ugljenika i eljeza /e9-, koje se zove )ementit. 3a slike ".9#. vidi se da je onaj dijagram jako slo en i ima dosta linija koje razgraniavaju razliita podruja. 3lo enost dijagrama potie od alotropskih modifika)ija eljeza , koje imaju razliitu sposobnost rastvaranja ugljenika, to zavisi od temperature.

1.11. STRUKTURE 3O:IJENE U:RZANIM HLAENJEM 3a poveanjem brzine hlaenja dolazi do sni avanja temperature eutektoidne reak)ije, tj. dolazi do pothlaivanja legura. Jo odavno bilo je poznato da se elik mo e ojaati kada se zagrije do podruja austenita, a zatim brzo ohladi, na primjer, u vodi &kaljenje'. 3truktura ovako dobijenog elika je igliasta i zove se martenzit. ;laenjem na vazduhu mo e se dobiti isti perlit. (erlit ima dobru ilavost i plastinost, ali malu tvrdou. ;laenjem zagrijanog elika, na primjer, u struji vazduha , dobije se struktura sorbit. 1n ima dobru kombina)iju mehanikih osobina, dobru ilavost, veliko izdu enje, dobre dinamike osobine i sposobnost plastinih deforma)ija. 3a poveanjem brzine hlaenja, &hlaenje u ulju' dobije se struktura u obliku sivomrke mase koja se zove trustit. (rema brzini hlaenja dobijamo nekoliko novih struktura koje se znatno razlikuju po mehanikim osobinama. 3trukture svrstane prema tvrdoi, idui od vee ka manjoj, izgledaju ovako: martenzit, bainit, trustit, sorbit i perlit.

Page "#

Termika obrada sa ispitivanjem materijala

1.12. 3IJAGRAM STANJA LEGURA SASTAVLJENIH O3 VI6E ELEMENATA +ajveu primjenu u tehni)i imaju legure sastavljene od vie komponenata. *ijagrami stanja sastavljeni od tri komponente su prostorni dijagrami. +jihova osnovna 4 jednakostranini trougao, slu i za odreivanje kon)entra)ije komponenata. !rhovi trougla odgovaraju istim komponentama 5, F i -, a njegove strani)e dvojim legurama. 8ako strani)a 5F predstavlja dvojnu leguru sastavljenu od komponenata 5 i F. 3trani)e trougla su podijeljene na "%% jednakih podjela. 3vaka taka unutar trougla predstavlja trojnu leguru sastavljenu od komponenata 5. F i -. 1dreivanje sastava trojne legure pokazaemo za proizvoljnu taku M unutar trougla 5F- &slika ".7"'.

5ko kroz taku M povuemo prave paralelno sa strani)ama 5F, F- i 5-, tada emo dobiti presjene take na strani)ama trougla u kojima mo emo proitati sadr aj pojedinih komponenata. 8ako linija ed, povuena paralelno sa strani)om F-, kroz zaku M, predstavlja konstantan sadr aj komponente 5 &jer na strani)i F- nema komponente 5'. +a sli)i ".7, na)rrtana je mre a za odreivanje pro)entualnog sastava za bilo koju taku trojne legure unutar trougla. 8ako, na primjer, za taku M, povlaenjem paralelnih linija sa strani)ama 5F, F- i -F, dobijamo sadr aje komponenata -, 5 i F, tj. ,%I -, 7%I 5 i 7%I F.
Page ">

Termika obrada sa ispitivanjem materijala

2.1. MJESTO I ULOGA TERMI0KE O:RA3E U PROIZVO3NOM PRO1ESU -ilj termike obrade je da se poboljaju mehanike osobine, vrstoa, tvrdoa, ilavost, otpor protiv habanja, da se olaka obradivost, poboljaju fizike i hemijske osobine, a takoe i da se smanje unutranji naponi nastali prethodnom obradom.

(ro)es termike obrade mo emo predstaviti grafiki u koordinatnom sistemu: vrijeme &8' i temperatura &t' &slika ,."'. 1vaj dijagram u prin)ipu karakteristian je za bilo koju vrstu termike obrade. 2z dijagrama se vidi da je pro)es termike obrade okarakterisan sljedeim parametrima: - temperatura zagrijavanja &tt' - vrijeme zagrijavanja &8"' - vrijeme zadr avanja na postignutoj temperaturi tt &8,' i - vrijeme hlaenja &89'. 2.2. VRSTE TERMI0KE O:RA3E 8ermikom obradom mijenjamo materijalnu mehanike, fizike i hemijske osobine. 1vo mo emo postii na dva naina: bez promjene hemijskog sastava i sa promjenom hemijskog sastava povrinskog sloja. (rema tome, termika obrada se mo e podjeliti na: - istu termiku obradu i - termo-hemijsku obradu. 0od iste termike obrade zagrijavanjem i hlaenjem bez izmjene hemijskog sastava dajemo materijalu eljene osobine. Meutim, kod termo-hemijske obrade difuzijom uvodimo, bilo nemetale ili metale, u povrinski sloj, ime materijalu dajemo eljene osobine. 8ermiku obradu mo emo podijeliti na sljedee vrste: - kaljenje - otputanje &poputanje' - poboljanje &oplemenjavanje'
Page "@

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


- normalizovanje - arenje i - starenje. 8ermo hemijsku obradu mo emo podijeliti prema elementu, koji uvodimo difuzijom u povrinski sloj na: - )ementa)iju - nitriranje - )ijaniziranje - hromiranje i dr. 2.+. KALJENJE 0aljenje je zasnovano na faznim preobra ajima pri zagrijavanju i hlaenju. Frzim hlaenjem elika zagrijanog u podruje austenita spreava se preobra aj austerita u perlit i nastaju nove strukture. +ovonastale strukture, raspadanjem austenita na ni im temperaturama, dobile su nazive: martenzit, bainit, sorbit i trustit. (rimjenom razliitih sredstava za hlaenje mo emo dobiti jednu od struktura, koje e predmetu kaljenja dati eljene osobine. (ro)es kaljenja sastoji se iz tri razliita perioda okarakterisana sa etri parametra. 6 prvom periodu, predmeti koji se kale zagrijavaju se do temperature kaljenja t" za vrijeme 8". 8emperatura kaljenja t" za ugljenine elike odreuje se iz dijagrama /e 4 /e 9-. 0ada se postigne temperatura kaljenja tk, predmeti se moraju dovoljno vremena 8, dr ati na toj temperaturi, kako bi bili progrijani po )ijelom presjeku i kako bi se izvrila potpuna transforma)ija ferita i perlita u austenit. (oslije toga slijedi hlaenje, koje se mora obaviti za kratko vrijeme &89' a )iljem da se dobije martenzitna struktura. *a bi se ovo postiglo, hlaenje za ugljenine elike se obino vri u vodi. (oetak i zavretak transforma)ije se obavljaju u martenzitnoj oblasti. (odeutektoidni elik, zagrijan do temperature kaljenja i ohlaen u vodi, dobija vrlo finu igliastu strukturu istog martenzita, a nadeutektoidini elik dobija strukturu koja se sastoji od mjeavine martenzita i sekundarnog )ementita. .a dobre rezultate veoma je znaajna brzina hlaenja. 6gljenini eli)i imaju veliku kritinu brzinu hlaenja, to obezbjeuje voda, dok legirani eli)i imaju jo manju kritinu brzinu hlaenja, pa se hlaenje mo e obaviti na vazduhu.

Page "E

Termika obrada sa ispitivanjem materijala

2.-. KRITI0NE :RZINE HLAENJA I TEMPERATURE MARTENZITNOG PREO:RA;AJA

0ritina brzina hlaenja je najmanja brzina hlaenja pri kojoj dolazi do transforma)ije austenita u martenzit. 8emperatura na kojoj se austenit transformie u martenzit pri kritinoj brzini naziva se temperatura martenzitnog preobra aja. 0ritina brzina hlaenja i temperatura martenzitnog preobra aja zavise od sadr aja ugljenika i drugih legirajuih elemenata.
Page "?

Termika obrada sa ispitivanjem materijala

2.2. 3IJAGRAMI IZOTERMI0KE TRANSFORMA1IJE AUSTENITA *a bismo uspjeno izvrili termiku obradu, koristimo se raznim dijagramima. +ajveu primjenu nali su dijagrami izotermalnog razlaganja austenita, poznati pod imenom 2: dijagrami ili 3 krive. 1sim ovih dijagrama, veliku primjenu imaju dijagrami kontinualnog hlaenja, poznati pod imenom 0; dijagrami.

Page ,%

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


6 2: dijagramu na ordinatu je nanesena temperatura, a na aps)isu u logoritamskoj razmjeri vrijeme potrebno da se izvri transforma)ija austenita na postignutoj temperaturi. *a bi se konstruisao jedan ovakav dijagram, potrebno je izvriti vie ispitivanja. 6zor)i na kojima se vre ispitivanja zagrijavaju se na istu temperaturu, a zatim brzo hlade do temperature na kojoj se zeli ustanoviti poetak i zavretak transforma)ije austenita.

2.4. PROKALJIVOST 0ELIKA (ri kaljenju povrina predmeta hladi se znatno br e od sredine.(rokaljivost elika je sposobnost kaljenja na odreenu dubinu. 8o je jedna od vrlo va nih karakteristika. +a prokaljivost elika najai uti)aj ima hemijski sastav, veliina zrna i drugi faktori. <egirajui elementi &hemijski sastav' smanjuju kritinu brzinu hlaenja, to poveava prokaljivost. 3a poveanjem pro)enta ugljenika do odreene grani)e, slika ,.",., opada kritina brzina hlaenja, ime se poveava prokaljivost. +ajmanju kritinu brzinu hlaenja kod ugljeninih elika, tj. najveu prokaljivost, imaju eli)i sastava koji je blizak eutektoidnoj ta)i 3 &%,EI -'. (oveanje prokaljivosti koristi se u dva sluaja. 6 prvom sluaju primjenom legiranih elika poveavamo prokaljivost i omoguavamo kaljenje i velikih presjeka. 6 drugom sluaju, predmeti malog presjeka, izraeni od ugljeninog elika mogu se, prokaliti po )ijelom

presjeku ako se kao rashladno sredstvo koristi voda. 1snovna karakteristika prokaljivosti je dubina kaljenja u odgovarajuem rashladnom sredstvu.
Page ,"

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


3tandardom je propisano ispitivanje prokaljivosti elika. 2spitivanje se sastoji od kaljenja vodom eone povrine epruvete, a zatim mjerenja tvrdoe du izvodni)e.

2.5. ZAGRIJAVANJE MATERIJALA *a bismo uspjeno obavili bilo koju termiku obradu, moramo obezbjediti ureaje za zagrijavanje i hlaenje. +ajstariji, a ujedno i najslabiji nain zagrijavanja je zagrijavanje u kovakoj vatri. Mnogo povoljnije uslove daju spe)ijalno konstruisane pei za termiku obradu. 6 ovakvim peima predmeti nisu u neposrednom dodiru sa gorivom ve sa plamenom ili gasovima dobijenim sagorijevanjem goriva. (ei za zagrijavanje se konstruiu prema vrsti goriva koja mogu biti tena ili gasovita. =lektrine pei su veoma pogodne za regulisanje temperature i re ima zagrijavanja predmeta. 6 elektrinim peima je mogue veoma lako regulisanje brzine zagrijavanja i temperature do koje se vri zagrijavanje. +ajpovoljnije rezultate prilikom zagrijavanja posti emo potapanjem predmeta u istopljene metale ili soli, tzv. sone kupke. :astop je zagrijan na potrebnu temperaturu. (redmeti su potpuno zasieni od tetnog dejstva atmosfere i goriva. 6 ovakvim kupkama predmete mo emo zagrijavati po onim povrinama koje treba termiki obraditi &npr., strugarski no : potrebno je zagrijati sjeivo, grudnu i lenu povrinu, dok ostali dio nije potrebno zagrijavati'.

2.7. HEMIJSKO 3JELOVANJE SRE3STAVA ZA ZAGRIJAVANJE NA MATERIJAL *a bi se izbjegla pojava oksida)ije i razugljenienja povrine, koristimo se razliitim sredstvima za zatitu povrine. 1va sredstva za zatitu povrina od tetnog djelovanja sredine u kojoj se vri zagrijavanje mogu biti: - sredstva za premazivanje
Page ,,

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


- sredstva za pakovanje - neutralne soli i - neutralni gasovi.

2.10. SRE3STVA ZA HLAENJE .agrijane predmete za termiku obradu hladimo br e ili sporije, to zavisi od vrste termike obrade, materijala i osobina koje treba da postignemo. +ajee hlaenje izvodimo u tekuinama, a u izvjesnim sluajevima i na vazduhu. .a hlaenje se najee koriste tri vrste tekuina, i to: - voda i vodeni rastvori - ulja i masti i - rastopljene soli i metali. 2zbor sredstava za hlaenje vri se prema hemijskom sastavu materijala eljenoj strukturi &martenzit, bainit, turstit, sorbit i perlit', oblika i presjeka predmeta. 3redstvo smo izabrali pravilno za hlaenje samo onda kada tim sredstvom postignemo dovoljnu brzinu hlaenja koja omoguava dobijanje strukture bez pojave veih unutranjih naprezanja, deforma)ija i pukotina. 2.11. OSNOVNA PRAVILA O POTAPANJU PRE3META U RASHLA3NO SRE3STVO +epravilno potapanje predmeta u rashladno sredstvo mo e dovesti do takvih unutranjih naprezanja koja izazivaju vitoperenja, a u izvjesnim sluajevima i do stvaranja pukotina i predmet postaje neupotrebljiv. (ravilan polo aj predmeta prilikom potapanja za neke karakteristine oblike dat je na sli)i ,.,,.

Page ,9

Termika obrada sa ispitivanjem materijala

(redmete u obliku posuda hladimo tako da otvor bude okrenut navie kako bi vazduh i para, nastali isparavanjem rashladnog sredstva, izali u okolni prostor i sve povrine ravnomjerno hladile. 1snim pravilnog potapanja predmeta, veoma je va no njegovo pokretanje po rashladnom sredstvu. 0od predmeta male te ine vrimo pokretanje predmeta, a kod predmeta vee te ine pokree se rashladno sredstvo.

2.12. OTPU6TANJE

Page ,7

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


(o zavretku kaljenja predmeti imaju vrlo veliku tvrdou i vrstou, ali su veoma krti i neotporni na dinamika optereenja. *a bi se predmetu smanjila krtost, a poveala ilavost i otpornost na dinamika optereenja i smanjila tvrdoa i jaina na kidanje, vrimo otputanje &poputanje'. (ro)es otputanja se obavlja poslije izvrenog kaljenja i sastoji se od zagrijavanja do eljene temperature, zadr avanje na postignutoj temperaturi, a zatim hlaenja na vazduhu ili u nekom drugom rashladnom sredstvu, to zavisi od vrste materijala. 0arakteristino za otputanje je promjena dimenzija predmeta. 1tputanjem poveavaju se dimenzije zbog toga to tetragonalni martenzit ima veu zapreminu od kubong ferita.

2.13. PO:OLJ6AVANJE <OPLEMENJAVANJE= (oboljavanje ili oplemenjevanje je kombinovani postupak termike obrade koji se sastoji od kaljenja i otputanja. -ilj ovog postupka je da elik, pored relativno visoke vrstoe, dobije visoku ilavost. (oboljavanju se podvrgavaju nelegirani i legirani konstruk)ioni eli)i sadr ajem ugljenika od %,, do %,>I. +ajiru primjenu poboljavanje je dobilo pri izradi napregnutih dijelova, kao to su: vratila, poluge, zupani)i, zavrtnjavi itd. 1sim izjednaavanja strukture, pri poboljavanju se uklanjaju unutranja naprezanja nastala pri kaljenju.

2.1+. NORMALIZOVANJE

Page ,#

Termika obrada sa ispitivanjem materijala

+ormaliza)ija je takva vrsta termike obrade kod koje se ugljenini elik zagrijava za 9% do #%o- iznad linije G3=, a zatim hladi na mirnom vazduhu. +ormaliza)ija ima najiru primjenu kod popravljanja strukture pregrijanog elika, predmeta odreenih plastinim deforma)ijama u toplom stanju, odstranjivanja )ementitne mre e kod nadeutektoidnih elika, izjednaavanja strukture zavarenih spojeva itd. 1sim toga, normaliza)ija ima primjenu kod poboljavanja mehanikih osobina, u pripremi strukture za konanu termiku obradu, obradu plastinim deforma)ijama u hladnom stanju i obradi sa skidanjem strugotine.

2.1-. 3IFUZIONO ;ARENJE Larenje je termika obrada kod koje se materijal zagrijava na poviene temperature, zadr ava na postignutim temperaturama izvjesno vrijeme, a zatim lagano hladi, pri emu se formira stabilna &ravnote na' struktura osloboena od ostalih naprezanja. *a bismo izvrili izjednaavanje tj. homogeniza)iju strukture, vrimo difuziono arenje &slika ,.,?'. *ifuziono arenje se sastoji od zagrijavanja elika od "%#% do ",%%M-, dr anja na toj temperaturi & arenja', a zatim laganog hlaenja skupa sa pei 4 do sobnih temperatura.
Page ,>

Termika obrada sa ispitivanjem materijala

2.12. MEKO ;ARENJE

Meko arenje je postupak termike obrade koji se sastoji od dugotrajnog arenja na temperaturama od @,9M-, a zatim laganog hlaenja 4 pribli no "%M-Nh. (odeutektoidne elike zagrijavamo na temperaturu od >#% do @%%M-, a nadeutektoidne elike do >#% do @#%M&slika ,.9%'. -ilj mekog arenja je da se eliku obezbjedi struktura pogodna za kaljenje ili to je est sluaj 4 materijal postaje mekan i pogodan za obradu plastinim deforma)ijama i obradom sa skidanjem strugotine.

2.14. ;ARENJE ZA UKLANJANJE UNUTRA6NJIH NAPREZANJA 6nutranji naponi u materijalu, nastali pri livenju, zagrijavanju i kaljenju, koji potiu od nejednakih brzina hlaenja i zagrijavanja povrinskih i unutranjih slojeva, kao i naponi nastali u pro)esu tople ili hladne obrade mogu se odstraniti arenjem na temperaturama od 7%% do >%%M-. !rijeme arenja traje od jedan do dva sata, a hlaenje se mora obaviti sporo u samoj pei. 1vim postupkom se naponi nastali prethodnom obradom u velikoj mjeri smanjuju, ali se nikada potpuno ne mogu odstraniti. 2.15. STARENJE 2z iskustva je poznato da pojedine legure, poslije du eg le anja, bez spoljnih uzroka i bez bitnih promjena strukture mijenjaju mehanike osobine. 2spitivanja su pokazala da se ova pojava deava kod legure ije komponente imaju
Page ,@

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


ogranienu rastvorljivost, koja opada sa padom temperature. 5ko je hlaenje obavljeno lagano, dolazi do izluivanja vika komponente F iz komponente 5. 6 sluajevima brzog hlaenja, koji se deavaju u praksi, viak komponente F ostaje prisilno vezan u leguri na ni im temperaturama, zbog ega je vrsti rastvor nestabilan i prezasien komponentom F. .bog te nje materijala ka ravnote nom stanju, dolazi tokom vremena do izluivanja komponente F, najee u obliku tvrdih jedinjenja &karbida, nitrida itd.'. 1va pojava poznata je pod imenom starenje. 2.17. POVR6INSKO OTVR3NJAVANJE (ostup)i povrinskog otvrdnjavanja se primjenjuju kod mainskih dijelova od kojih se tra i velika povrinska tvrdoa i otpor habanja, a jezgro treba da ima veliku ilavost. 8o su rukav)i vratila i osovina, zubi zupanika, voi)e, bregaste osovine itd. 1sim toga, pored otvrdnjavanja povrine,posti e sevea otpornost protiv korozije,poveava se dinamika mo noenja, smanjuje zamor materijala, itd. (ovrinsko otvrdnjavanje mo emo postii na dva naina, i to: - postup)ima mijenjanja strukture povrinskog sloja, i - postup)ima mijenjanja hemijskog sastava i strukture povrinskog sloja. (romjenu strukture povrinskog sloja mo emo postii mehanikom obradom i povrinskim kaljenjem. (romjenu hemijskog sastava i strukture posti emo difuzionim uvoenjem elemenata u povrinski sloj. +ajee se koristi: ugljenik, azot, hrom, bor, sili)ijum, aluminijum i drugi.

2.20. OTVR3NJAVANJE POVR6INE MEHANI0KOM O:RA3OM 1vom postupku poboljavanja mehanikih osobina podvrgavaju se dijelovi &zupani)i,opruge, zavareni spojevi, spiralne burgije' izraeni od elika, sivog liva, aluminijuma i dr. (ostupak se izvodi po zavretku mehanike i termike obradeO mo e se jedino predvidjeti fino bruenje sa skidanjem sloja do %,%# mm. Mainski dijelovi se izla u bombardovanju metalnim kugli)ama prenika %,7 do ",# mm. 0ugli)e padaju na povrinu predmeta brzinama od #% do @% mNs pod uglom od @#M do ?%M. (adajui na povrinu , kugli)e izazivaju plastine deforma)ije. +a ovaj nain poveava se dinamika mo noenja, vijek trajanja i otpornost protiv korozije.

Page ,E

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


2.21. POVR6INSKO KALJENJE (ovrinsko kaljenje se sastoji od zagrijavanja povrinskog sloja predmeta iznad kritine temperature 5)9, a zatim brzog hlaenja. 1vim postupkom povrina predmeta dobija veliku tvrdou, dok jezgro ostaje ilavo. 1vom vrstom termike obrade posti e se otpornost protiv habanja, poveava dinamika vrstoa i vijek trajanja. +ajee se kale klizne povrine, rukav)i vratila i osovina, osovini)e, zupani)i, razni alati, koljenasta vratila, prstenovi, )ilindri itd. (ostupkom povrinskog kaljenja dobijamo veoma kvalitetne mainske dijelove od relativno jeftinog materijala, ime se zamjenjuju skupi legirani eli)i. (rema izvoru toplote razlikujemo vie postupaka povrinskog kaljenja. .ajedniko za sve postupke je posjedovanje jakog izvora toplote, koji je u stanju da za kratko vrijeme zagrije povrinu. ;laenje se vri najee vodom. (redmeti jednostavnog oblika, malih dimenzija i slabo optereeni mogu se zagrijavati potapanjem u rastopljene soli. .a krupnije dijelove, kao to su zubi velikih zupanika, veliki valj)i za hladno valjanje i drugo zagrijavanje se vri plamenom. +ajbolje rezultate povrinskog kaljenja posti emo zagrijavanjem strujom visoke frekfen)ije.

2.22. 3EFORMA1IJE 0ELIKA PRI TERMI0KOJ O:RA3I I METO3E SPRE0AVANJA 3EFORMA1IJA *eforma)ije koje se javljaju pri termikoj obradi mo emo spreavati pravilnim konstruktivnim rjeenjem, kao i ispravnim izvoenjem propisanog pro)esa termike obrade. 5ko se tehnolokim pro)esom predvia i termika obrada kaljenjem, normalizovanjem, otputanjem ili starenjem, tada zavrnu obradu bruenjem izvodimo nakon termike obrade. !eliine odstupanja nastale termikom obradom moraju biti u grani)ama dodatka za bruenje. 6 praksi se mehanikom obradom vrlo teko mogu ispraviti sljedee vrste greaka: - ovalnost navoja urezanog u otvoru, - promjena koraka drugaih navoja, - ispupenja tankih zidova, dna posuda itd., - uzdu no iskrivljenje ili obrazovanje elipsastog otvora kod dijelova sa uzdu nim otvorom.
Page ,?

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


*eforma)ije dijelova nastale u pro)esu termike obrade mogu se ispraviti djelovanjem sila na savijanje, a rijetko i uvijanjem ili istezanjem. 6 prin)ipu ispravljanje dijelova deforma)ijama treba izbjegavati, naroito visokooptereenih dijelova, kao i dijelova od kojih se zahtijeva velika tanost. (o mogunosti, dijelove treba ispravljati odmah poslije kaljenja. *eforma)ije u pro)esu termike obrade nastaju usljed unutranjih naprezanja. +aprezanja koja nastaju pri termikoj obradi mo emo podijeliti u dvije grupe: - termika naprezanja - strukturna naprezanja. 8ermika naprezanja nastaju usljed neravnomjernog hlaenja povrine i unutranjosti predmeta. 3trukturna naprezanja rastu sa poveanjem temperature kaljenja, a takoe i s poveanjem brzine hlaenja. (ored naprezanja materijala i deforma)ija, pri termikoj obradi se javljaju i druge greke: ". 1ksida)ija i razugljenienje povrinskog sloja. ,. (regrijavanje materijala i dugo dr anje na visokim temperaturama dovodi do ukrupnjavanja zrna austenita. 9. +edovoljna tvrdoa. 1va greka mo e nastati zbog niske temperature kaljenja ili zbog male brzine hlaenja. 7. 3tvaranje mekih mjesta. #. +aprsline se javljaju poslije hlaenja. 3klonost ka obrazovanju naprslina raste sa poveanjem sadr aja ugljenika i s poveanjem temperature temike obrade i brzine hlaenja.

2.23. TERMI0KA O:RA3A SIVOG LIVA I LEGURA O:OJENIH METALA 3ivo i bijelo liveno gvo e, modifi)irani liv i legirano liveno gvo e mo e se termiki obraivati slino kao i elik. <iveno gvo e se najee podvrgava termikoj obradi kaljenja i otputanja. <iveno gvo e se mo e povrinski kaliti, npr: klizne povrine maina, alatki, razni )ilindri i drugo. .avisno od dijagrama stanja legura obojenih metala, mo emo izvriti sljedee vidove termike obrade: - arenje - kaljenje i - otputanje. Larenje se primjenjuje sa )iljem dobijanja ravnote nog stanja sa pravilnim oblikom kristalne reetke i jednorodnim hemijskim sastavom. 0aljenje legura obojenih metala izvodi se sa istim )iljem kao i kod elika, tj. brzim hlaenjem do sobnih temperatura zadr ati strukturu koja odgovara visokim temperaturama. 1tputanje izvodimo sa )iljem poveanja tvrdoe i drugih mehanikih osobina.
Page 9%

Termika obrada sa ispitivanjem materijala

2.2+. OSNOVI TEHNOLOGIJE TERMI0KE O:RA3E ZAVARENIH SPOJEVA .bog pojave zaostalih termikih napona i strukturalnih promjena koje smanjuju oblast primjene zavarenih spojeva, moramo provoditi i odgovarajuu termiku obradu. 8ermiku obradu zavarenih spojeva izvodimo: - da bismo odstranili ili smanjili zaostala termika naprezanja - radi poboljanja struturnog stanja u zoni vara gdje je toplota izazvala promjene strukture - radi rekristaliza)ije i poboljanja kvaliteta zavarenog spoja kod zavarivanja pod pritiskom. .a postizanje prethodnih promjena koristi se visokotemperaturno otputanje i normaliza)ija.

2.2-. OP6TI PRIN1IPI PROJEKTOVANJA TEHNOLO6KOG PRO1ESA TERMI0KE O:RA3E 8ehnoloki pro)es termike obrade u ukupnom pro)esu proizvodnje odreuje tehnolog.

Page 9"

Termika obrada sa ispitivanjem materijala

:azrada tehnolokog pro)esa termike obrade obavlja se sljedeim redoslijedom: - izbor tipa tehnolokog pro)esa termike obrade, - odreivanje redoslijeda i sadr aja opera)ija, - odreivanje re ima rada, - izbor tehnoloke opreme, - normiranje tehnolokog pro)esa termike obrade, - odreivanje kategorije slo enosti opera)ije i odreivanje strune spreme radnika za izvoenje opera)ije, - organiza)ija pro)esa termike obrade, - izbor sredstava za automatiza)iju i mehaniza)iju tehnolokog pro)esa termike obrade i sredstava unutranjeg transporta, - izrada radne dokumenta)ije 8ehnoloki pro)es termike obrade se sastoji od osnovnih &termikih' opera)ija i pomonih opera)ija. 1snovne termike opera)ije su arenje, normalizovanje, kaljenje, otputanje, )ementa)ija, nitriranje itd. 0od pomonih opera)ija termike obrade a to su ienje dijelova, odmaivanje, bruenje, ispravljanje i slino, nema promjena fizikih, hemijskih, tehnolokih i mehanikih osobina.

3.0. TERMO>HEMIJSKA O:RA3A 8ermo-hemijska obrada zasniva se na difuzionom zasiivanju povrinskih slojeva predmeta izraenih od ugljinih i legiranih elika elementima: ugljenikom, azotom, hromom, sili)ijumom, alumnijumom, borom, sumporom, i drugim. (ri ovoj vrsti obrade mijenja se hemijski stav i struktura povrinskog
Page 9,

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


sloja pod uti)ajem sredine u kojoj se predmet nalazi, i temeperature. (redmeti pri termohemijskoj obradi su smjeteni u sredinu koja je bogata elementom koji difuzijom prodire u povrinske slojeve. .avisno od agregatnog stanja sredine, razlikujemo termo-hemijsku obradu u vrstoj, tenoj i gasovitoj sredini. 3.1. 1EMENTA1IJA (od )ementa)ijom podrazumijevamo arenje ugljinih elika sa sadr ajem ugljika od %,%# do %,,I na temperaturama od E#% do "%%% %- u sredinama bogatim ugljenikom. 0ao rezultat arenja dobijamo povrinski sloj obogaen ugljenikom. 3a poveenjem temperature brzina )ementa)ije raste, ali se dobija sloj slabijih osobina. *ubina )ementa)ionog sloja zavisi od: temperature, vremena arenja, vrste sredstava za )ementa)iju i sastava materijala.+ajva niji faktori su temperatura i vrijeme.*ebljina )ementa)ionog sloja se obino kree u grani)ama od %,# do ,mm. :ijetko kada je ta dubina manja od %,# ili vea od ,mm. (o zavretku )ementa)ije dobijamo jednu vrstu slo enog materijala, koja se sastoji od jezgra, sa niskim sadr ajem ugljenika i povrinskog sloja sa visokim sadr ajem ugljenika. (rema agregatnom stanju sredstava za )ementa)iju razlikujemo: - )ementa)iju u vrstom sredstvu, - )ementa)iju u tenoj sredini, i - )ementa)iju u gasovitoj sredini. 3.1.1. 1 ! %$a.i/a # ?@&'$(! '& A'$@# -ementa)ija u vrstom sredstvu je najstariji metod termo-hemijske obrade. (ri ovoj vrsti hemijsko-temike obrade oieni i pripremljeni predmeti se pakuju u posebne sanduke skupa sa prakom za )ementa)iju. !rijeme trajanja )ementa)ije odreuje se prema potrebnoj dubini prodiranja ugljenika u povrinski sloj.1bino se kree u grani)ama od E do ", asova. (o zavretku )ementa)ije hlaenje predmeta se vri lagano na vazduhu s tim da se sandu)i ne otvaraju. (oslije zavrene )ementa)ije, da bismo dobili potrebnu tvrdou )ementa)ionog sloja, vrimo kaljenje sa otputanjem.

3.1.2. 1 ! %$a.i/a # $ ?%(! '& A'$@# -ementa)ija u tenoj sredini se ostvaruje u spe)ijalnim kadama u kojima se nalaze rastopljenje soli koje imaju nisku taku topljenja. (rimjenjuje se kod )ementa)ije dijelova malih dimenzija &osnovi)e, prstenovi, zavrtnjevi, mali zupani)i itd.', kod kojih je dubina )ementa)ije mala 4 od %,, do %,9mm.
Page 99

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


(reimustva )ementa)ije u tenom sredstvu su: kratkoa pro)esa )ementa)ije,koja je uslovljena brzim zagrijavanjem u kadi i visokom aktivnou komponenata koje sudjeluju u pro)esu )ementa)ije.Glavni nedostat)i su .nemogunost )ementa)ije dijelova srednjih i velikuh dimenzija. (o zavretku )ementa)ije u tenoj sredini predmeti se odmah kale, a zatim otputaju. 3.1.3. 1 ! %$a.i/a # )a'(@i$(! '& A'$@# 1va vrsta )ementa)ije se obavlja u gasovitoj sredini koja je sposobna da oslobodi ugljenik u atomarnom obliku. Gasna )ementa)ija ima niz preimustava u odnosu na )ementa)iju u vrstoj srednini. (ostupak je znatno ekonominiji i traje krae vrijeme. (riprema materijala za )ementa)iju je takoe kratka, a vrijeme zagrijavanja do temperature )ementa)ije je takoe kratko. (ri gasnoj )ementa)iji mogue je regulisati dubinu )ementa)ionog sloja, a takoe i sadr aj ugljenika. 1vaj postupak ima i nedostataka: zahtijeva slo eniju i skuplju opremu, kvalifikovniju radnu snagu, slo eniju eksplota)iju, ravnomjernu )irkula)iju gasova i slo eniju higijensko-tehniku zatitu. Gasna )ementa)ija ima veliku primjenu pri masovnoj i serijskoj proizvodnji, a takoe i u maloserijskoj i pojedinanoj proizvodnji i postepeno potiskuje )ementa)iju u vrstom sredstvu. 3.1.+ T &!i?ka (B&aAa C( za@&, $k# . ! %$a.i/ (oslije zavretka )ementa)ije, da bismo dobili visoku tvrdou )ementa)ionog sloja, obavezno vrimo kombinovanu termiku obradu, koja se sastoji od kaljenja i otputanja. +ajjednostavniji nain termike obrade je kaljenje 4 odmah poslije )ementa)ije. Mo e se koristiti samo poslije )ementa)ije u tenoj i gasovitoj sredini i za predmete od manje va nosti i manje napregnute u konstruk)ijama. (redmeti poslije )ementa)ije hlade u vodi, ulju ili nekom drugom sredstvu, ime se dobije velika tvrdoa povrinskog sloja. (oslije kaljenja neophodno je izvriti otputanje na temperaturi od ">% do "E% %- u trajanju od " do , sata da bi se djelimino odstranila unutranja naprezanja.

3.1.-. G& ,k k(/ ' /a@l/a/# C&i . ! %$a.i/i 6 toku )ementa)ije mogu se pojaviti greke koje dovode do neupotrebljivosti komada. Jedna od glavnih greaka je prekomjerno naugljenisanje povrinskog sloja. (rekomjerno naugljenisani povrinski sloj mo e se popraviti arenjem du e vrijeme na povienim temperaturama, a )ementitna mre a se uklanja
Page 97

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


normalizovanjem. Kesta greka pri )ementa)iji je neravnomjerna dubina )ementa)ionog sloja. :azliita dubina )ementitnog sloja dobija se pri neravnomjernom zagrijavanju. 0od )ementa)ije u vrstom sredstvu ova greka je veoma esta, dok je kod )ementa)ije u tenoj i gasovitoj sredini 4 rijetka. Mala dubina )ementa)ionog sloja je greka koja mo e nastati zbog jednog ili vie uzroka: ni a temperatura pro)esa )ementa)ije, krae vrijeme )ementa)ije, poremeen re im dovoenja sredstava za )ementa)iju. 1va greka se mo e otkloniti ponovnom )ementa)ijom. :azugljenisanje povrinskog sloja je greka koja mo e nastati u pro)esu )ementa)ije ili pri hlaenju sanduka skupa sa predmetima. Mali sadr aj ugljenika u )ementa)ionom sloju je greka koja mo e nastati usljed tri uzorka: nedovoljne aktivnosti sredstava za )ementa)iju, neravnomjernog rasporeda aktivatora u sredstvu za )ementa)iju i naruenog temperaturnog re ima pro)esa )ementa)ije. (ukotine u )ementa)ionom sloju su greke koje se javljaju pri )ementa)iji predmeta izraenih od legiranih elika sa poveanim sadr ajem hroma i nikla. 3.1.2. Za,$i$a (A . ! %$a.i/ i #& "a/i za iz@(" %/ . ! %$a.i/ (rije poetka )ementa)ije predmete treba dobro oistiti od prljavtine, masnoe, tragova korozije, a zatim pa ljivo pregledati i samo ispravne komade podvrgnuti pro)esu )ementa)ije. (ovrine koje nije potrebno )ementovati 4 moramo zatititi od )ementa)ije. 6 pojedinanoj i maloserijskoj proizvodnji, kao i pri remontnim radovima, najjednostavniji nain zatite je ostavljanje dovoljnog dodatka za obradu, koji emo poslije )ementa)ije na mainama alatkama odstraniti. +ajbolje rezultate zatite od )ementa)ije posti emo galvanskim prevlaenjem povrina bakrom. *ebljina sloja bakra je veoma mala i kree se u grani)ama od ,% do 9%Pm. *obru i sigurnu zatitu od )ementa)ije posti emo prevlaenjem povrina tankim slojem aluminijuma debljine %,9 do %,# mm. (rost, jeftin, ali i nedovoljno siguran nain zatite od )ementa)ije je premazivanje povrine pastama koje imaju razliit sastav. 5ko se na predmetu nalaze otvori koje nije potrebno )ementirati, zatiujemo ih. Male otvore zatvaramo epovima izraenim od bakra, a vee vatrostalnom glinom i slino.

3.2. NITRIRANJE +itriranje je postupak hemijsko-termike obrade pri kojem se u povrinski sloj mainskih dijelova, izraenih od elika ili livenog gvo a, putem difuzije, uvodi azot. +itrirani povrinski sloj daje predmetu posebne osobine, koje se odlikuju visokom tvrdoom, koja se zadr ava i na povienim temperaturama, otpornou
Page 9#

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


na habanje i koroziju i poveanom dinamikom vrstpom. +itriraju se koulji)e )ilindra i ventili motora sa unutranjim sagorijevanjem, vratila, vretena maina alatki, zavojna vretena, elementi turbina, alati za obradu sa skidanjem strugotine i drugo. (ro)es nitriranja se obavlja na relativno niskim temperaturama od 7E% do @%%%- u sredini bogatoj azotom. .avisno od agregatnog stanja, sredine u kojoj se vri nitriranje razlikujemo: - nitriranje u gasovitoj sredini i - nitriranje u tenoj sredini. .a nitriranje se koriste ugljenini eli)i, nisko i visoko legirani eli)i i brzorezni eli)i. +itriranje spada u grupu konane obrade, poslije koje se mo e izvriti samo zavrno fino bruenje. !elika tvrdoa nitriranog sloja iskljuuje druge vidove mehanike obrade. (rije nitriranja dijelovi se obrauju na tanu mjeru, a pogodnom termikom obradom &poboljanjem' dobijamo eljenu strukturu koja daje predmetu najpogodnije mehanike osobine. (ovrine koje nije potrebno nitrirati zatiujemo. 6poreivanjem postupaka )ementa)ije i nitriranja dolazimo do sljedeih zakljuaka: - u pro)esu )ementa)ije, s obzirom na visoke temperature pro)esa &?%% do ?#%%-', a zatim termikom obradom &kaljenjem i otputanjem' u predmetima se stvaraju jaka naprezanja koja dovode do deforma)ije, pa ak i do pojave pukotina. +itriranje se obavlja na znatno ni im temperaturama, a poslije nitriranja nije potrebna nikakva termika obrada, tako da nema termikih naprezanja i deforma)ija predmeta, - nitrirane povrine su tvre i tvrdou zadr avaju sve do temperature od #%%%-, dok )ementovane povrine imaju ni u tvrdou i ve pri temperaturama oko ,%%%- dolazi do pada tvrdoe, - nitrirani sloj ima veu dinamiku vrstou i otpor protiv korozije nego )ementovani sloj, - nitriranje je skuplji postupak, traje du e vrijeme i zahtijeva kvalitetnije materijale u odnosu na )ementa)iju.

Page 9>

Termika obrada sa ispitivanjem materijala

3.3. KAR:ONITRIRANJE 0arbonitriranje je postupak hemijsko-termike obrade pri kome istovremeno u povrinski sloj predmeta uvodimo ugljenik i azot. 1bavlja se u sredinama bogatim ugljenikom i azotom. 3redstva za karbonitriranje mogu biti u vrstom, tenom i gasovitom stanju. +ajvie se koriste karbonitriranje u tenoj i gasovitoj sredini. 1snovni parametri koji odreuju dubinu i sastav povrinskog sloja dobijenog karbonitriranjem odreeni su temperaturom i vremenom trajanja pro)esa, vrstom materijala predmeta i sastavom sredstava za karbonitriranje. 3a poveanjem temperature sve je manje azota, a vie ugljenika u karbonitriranom sloju. Qto du e traje pro)es, to je vea dubina i karbonitriranog sloja. .avisno od temperature karbonitriranja razlikujemo: - niskotemperaturno karbonitriranje i - visokotemperaturno karbonitriranje 0arbonitriranje u tenoj sredini, zbog upotrebe )ijanida, esto se naziva )ijaniziranje.

Page 9@

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


3.+. OSTALE VRSTE TERMO>HEMIJSKE O:RA3E 1stale vrste termo-hemijske obrade imaju za )ilj poveanje povrinske tvrdoe i zatitu od korozije. (ro)esi su poznati pod imenom difuzione metaliza)ije, a sastoje se u zasiavanju povrinskog sloja elinog predmeta nekim metalom ili drugim elementom. +ajee se koriste hrom &hromiranje', 5l &alitiranje', 3i &sili)iranje', F &boriranje' i drugi. *ifuziona metaliza)ija mo e se obaviti u vrstoj, tenoj i gasovitoj sredini. ;romiranje je postupak pri kome se povrina predmeta zasiuje hromom &-r'. 8reba razlikovati galvanski postupak hromiranja od difuzionog. 0od difuzionog hromiranja u povrinski sloj se uvodi hrom, koji povrini predmeta daje posebne osobine, koje se odlikuju visokom tvrdoom i otpornou na habanje, poveanom otpornou na koroziju i otpornou na oksida)iju. 0od galvanskih postupaka povrina se presvlai slojem hroma, pri emu se povrina zatiuje od korozije i ima lijep izgled. 3ili)iranje je postupak pri emu se u povrine predmeta izraenih od elika i sivog liva zasiuju sili)ijumom. *obivene povrine odlikuju se poveanom postojanou prema sumpornoj, sonoj, azotnoj i drugim kiselinama, kao i morskoj vodi. 5litiranje je postupak pri kome se u povrinski sloj predmeta izraenih od elika ili sivog liva uvodi aluminijum. -ilj ove vrste hemijskotermike obrade je poveanje otpornosti na koroziju i postojanosti na povienim temperaturama.

3.-. 3EFORMA1IJE PRI TERMO>HEMIJSKOJ O:RA3I *eforma)ije dijelova pri termo-hemijskoj obradi mogu biti dvostruke: - deforma)ije geometrijskog oblika u uzdu nom i poprenom presjeku i - promjene dimenzija. *eforma)ije geometrijskog oblika nastaju usljed nepravilnog pakovanja i slaganja za termo-hemijsku obradu, nepravilnim nanoenjem zatitne presvlake, njenim loim kvalitetom ili slabom termikom obradom koja prethodi termohemijskoj obradi. *a bi se poboljao kvalitet proizvoda, prije termo-hemijske obrade potrebno je primiti dijelove. (riprema se sastoji od mehanike obrade i termike obrade poboljanjem. .asieni povrinski sloj poveava spe)ifinu zapreminu. *irektna posljedi)a poveanja spe)ifine zapremine zasienog povrinskog sloja je poveanje dimenzija predmeta. 3a poveanjem dubine hemijski zasienog povrnskog sloja dolazi do poveanja dimenzija. 8ako npr. pri nitriranju na dubinu %,# mm dimenzije predmeta se uveaju za %,%, do %,%7 mm na jednoj strani. .apreminske promjene pri termo-hemijskoj obradi mogu dovesti do deforma)ija i promjena geometrijskog oblika. *eforma)ije pri termohemijskoj obradi javljaju se pri looj kontruk)iji dijelova koji se podvrgavaju ovoj obradi. *a bi se izbjegle deforma)ije pri termo-hemijskoj obradi,
Page 9E

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


neophodno je povrine koje su zasiene nanoenjem prevlake kvalitetno izvesti, a takoe i simetrino rasporediti. Male deforma)ije, a takoe i promjene dimenzija mo emo odstraniti bruenjem.

3.2. METO3E O1JENE KVALITETA 1EMENTOVANIH I NITRIRANIH 3IJELOVA *ijelove koji su podvrgnuti termo-hemijskoj obradi kontroliemo spoljnim posmatranjem, mjerenjem dimenzija, mjerenjem dubine sloja i mjerenjem tvrdoe. 3poljnim pregledom kontroliemo da li na povrini ima naprislina i drugih greaka koje se mogu utvrditi golim okom. *ijelove od kojih se tra i vea tanost kontroliemo mjerenjem dimenzija i polo aja pojedinih povrina. .a odreivanje dubine pri )ementa)iji ili nitriranju koristimo se probnim tapovima, najee kru nog poprenog presjeka, prenika "% do ,% mm, a du ine "%% do ,#% mm. (robni tapovi se izrauju od istog materijala od koga su izraeni i dijelovi za koje odreujemo dubinu )ementa)ije ili nitriranja. .a utvrivanje dubine )ementa)ije moramo obaviti bruenje, poliranje i nagrizanje, ime se utvruje jasna grani)a izmeu )ementa)ionog sloja i osnovnog materijala. *ubinu nitriranog sloja odreujemo bruenjem probnog tapa. *ubinu nitriranog sloja najtanije odreujemo bruenjem, poliranjem i nagrizanjem probnog tapa sa 7I rastvorom azotne kiseline, a zatim 4 posmatranjem pod mikroskopom. 8vrdou )ementovanih i zakaljenih povrina kontroliemo :okvelovom skalom - ako je dubina )ementa)ionog sloja vea od %,># mm. .a manje dubine )ementa)ije tvrdou kontroliemo po !ikersovoj metodi. +a slian nain kontroliemo i tvrdou nitriranog sloja.

+.1. STATI0KA ISPITIVANJA


Page 9?

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


3tatistika ispitivanja su najea. 8o su takva ispitivanja kod kojih se epruveta ili dio koji se ispituje podvrgava dejstvu mirnog&statikog' ili lagano rastueg optereenja. (ri ovom ispitivanju ne smije biti udarnih &naglih' optereenja. .avisno od vrste naprezanja koje izaziva optereenje, statia ispitivanja mogu biti: - ispitivanje na zatezanje - ispitivanje na pritisak - ispitivanje na smi)anje - ispitivanje na savijanje i - ispitivanje na toroziju. 6 grupu statikih ispitivanja spadaju i najva nije metode ispitivanja tvrdoe: - ispitivanje tvrdoe po Frinelu - spitivanje tvrdoe po :okvelu i - ispitivanje tvrdoe po !ikresu.

+.2. ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM 2spitivanje materijala zatezanjem obavlja se na spe)ijalno odreenim probnim tapovima-epruvetama ili neobraenim elementima &lan)i, u ad, )ijevi i dr.' silama koje lagano rastu. (od dejstvom sila dolazi do deforma)ija, koje su praene poveanjem du ine &izdu enja' i smanjenjem poprenog presjeka &su enje'. Materijal se odupire spoljnjem dejstvu sila, i da bi se nastavile deforma)ije, potrebno je stalno poveavati silu. 0ada spoljne sile prekorae kohezione sile koje vladaju u materijalu, dolazi do loma. -ilj ispitivanja zatezanjem je da se odrede svojstva otpornosti i sposobnosti deforma)ija. 1vim ispitivanjem odreuju se sljedea svojstva otpornosti: grani)a propor)ionalnosti Rpr9, modul elastinosti &=', grani)a elastinosti &Re', grani)a razvlaenja &Rv' i zatezna vrstoa &Rm'. 3vojstva deforma)ije odreuje se izdu enjem &D # ili D"%' kontrak)ijom poprenog presjeka &S'

+.2.1 EC&#@ $ za i'Ci$i@a%/


Page 7%

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


=pruveta je uzorak materijala obraen na odreen oblik i mjere propisane standardom. 6zorak od kojeg se uproveta pravi mora reprezentovati materiju ije osobine ispitujemo. =pruvete su najee kru nog presjeka, a mogu biti i drugog oblika, to zavisi od presjeka materijala koji se ispituje.

=pruvete za ispitivanje materijala zatezanjem mogu biti tehnike i standardne. 8ehnike epruvete se posebno ne obrauju. 8o su lan)i, )ijevi, ilina u ad, i)a, betonsko gvo e, gotovi mainski elementi itd. 2spitivanje se vri u stanju u kojem se predmeti primjenjuju. 3tandardne epruvete se posebno obrauju na mainama alatkama. .a ispitivanje se koriste normalne i propor)ionalne epruvete.

+.2.2. Ma,i% za i'Ci$i@a%/ za$ za%/ ! Maine za ispitivanje zatezanjem zovu se kidali)e. (rem prin)ipu rada dijele se na mehanike i hidrauline. 1ve maine su obino univerzalne i na njima se, pored ispitivanja zatezanjem, mo e baviti ispitivanje pritiskivanjem, savijanjem i smi)anjem. 0idali)e imaju tri osnovna dijela, i to: - pogonski dio - dio za ispitivanja i - ureaj za oitavanje sile. 0idali)e na hidraulini pogon su pogodnije za rad i njima se posti e vea pre)iznost rada.

+.2.3. 3i/a)&a!i %aC& za%/ >izA#D %/a


Page 7"

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


(rilikom ispitivanja na zatezanje snima se dijagram izdu enja Tl i sila /. 1vaj dijagram mo e se i konstruisati 4 ako se u toku ispitivanja za razne vrijednosti sile / oitaju veliine izdu enja. *obijeni dijagram daje sliku ponaanja materijala pod dejstvom zate ue sile. +a sli)i 7.@. dat je dijagram za meki elik sa karakteristinim takama.

3a slike se vidi da se dijagram moe razdijeliti u etri zone. .ona 1= naziva se zona elastinosti. 6 ovoj zoni izdu enje Tl je propor)ionalno sa silom i do grani)e ( va i ;ukov zakon. 3ve deforma)ije ovoj zoni su elastine. (o prestanku dejstva sile epruveta se vraa u prvobitni polo aj. 2zdu enja Tl su veoma mala. (rekoraenjem grani)e = u materijalu nastaju trajne deforma)ije i po prestanku djelovanja sile epruvete se ne vraa u prvobitni polo aj. 8aka ( na dijagramu oznaava grani)u propor)ionalnosti, a taka = grani)u elastinosti. .ona =/G naziva se zona velikih deforma)ija. 6 ovoj zoni dolazi do znatnog poveanja izdu enja za veoma malo poveanje sile, a kod nekih materijala izdu enje raste uz pad sile &dio dijagrama /G'. 1va zona nije karakteristina, jer se ne pojavljuje kod veine materijala. 8aka / pokazuje gornju grani)u velikih deforma)ija, a taka G donju grani)u velikih deforma)ija. .ona GM naziva se zona ojaavanja materijala. 6 ovoj zoni raste izdu enje 4 uz porast optereenja. 2zdu enja br e rastu nego u zoni 1=. 6 periodu ojaavanja materijala na epruveti se primjeuje mjesto budueg preloma.

8o mjesto predstavlja su enje epruvete, koje brzo raste uz blag porast optereenja 4 do maksimalne vrijednosti, koja odgovara taki M, poslije ega
Page 7,

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


dolazi do pada sile uz dalji porast izdu enja. 1va izdu enja imaju lokalni karakter i deavaju se samo u zoni su enja, zbog ega se zona M0 zove zona lokalnih velikih deforma)ija. 6 taki 0 dolazi do preloma epruvete. 0od mnogih materijala &krtih' nema pojave su enja epruvete i prekid se deava uz veoma male deforma)ije, bez zone M0. *ijagram / 4 Tl nije pogodan za prikazivanje karakteristika materijala poto mjerne dimenzije epruvete mogu biti razliite. *a bismo za jedan materijal uvijek dobili istu krivu deforma)iju, koristimo se dijagramom napon 4 relativno izdu enje &R 4 '. +a ordinatu se nanose vrijednosti napona RU
F , 5o l a na aps)isu relativno izdu enje = lo

"%%I. 1blik dijagrama je isti, a razlika je samo u razmjeri. +a osnovu dobijenog dijagrama odreujemo svojstva otpornosti: - grani)u propor)ionalnosti Rpr - grani)u elastinosti Re - modul elastinosti = - grani)u razvlaenja Rv - zateznu vrstou Rm. Grani)a propor)ionalnosti je grani)a do koje jo postoji propor)ionalnost izmeu naprezanja i izdu enja. +apon na grani)i propor)ionalnosti se odreuje prema obras)u: Vpr U
Fpr Ao

, 0+N)m,

Grani)a elastinosti pri zatezanju je maksimalni napon koji u materijalu ne izaziva plastine deforma)ije poslije prestanka djelovanja sile. (rekoraenjem grani)e elastinosti nastaju trajne deforma)ije. Grani)a elastinosti nalazi se neposredno pored grani)e propor)ionalnosti. Modul elastinosti je konstantan za odreeni materijal i va i samo u podruju propor)ionalnosti i odreuje se prema obras)u: = U U Ao , 0+N)m,. l Grani)a razvlaenja odreuje se prem obras)u:
p=
Fp A%

Fl o

, 0+N)m,.

Grani)u razvlaenja mo emo lako odrediti samo kod malog broja materijala. 6tvreno je da grani)a razvlaenja odgovara naponu koji izaziva trajne deforma)ije od %,,I. .bog toga se esto grani)a razvlaenja oznaava sa %,,. .atezna vrstoa lako se odreuje, jer se u toku ispitivanja uvijek registruje maksimalna sila. (rem maksimalnoj sili odreuje se zatezna vrstoa materijala, prema obras)u:

mU

/m 5%

, 0+N)m,.

(ored odreivanja svojstava otpornosti, zatezanjem se mogu odrediti svojstva deforma)ije, i to:
Page 79

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


- izdu enja i - kontrak)ija. 2zdu enje je najva nije svojstvo deforma)ija i odreuje se prem obras)u

l" l % "%%I, lo

gdje je: l" 4 mm 4 du ina epruvete poslije preloma i l% 4 mm 4 mjera du ine epruvete. 2zdu enje se obilje ava indeksom # ili "% & # ili "%', to zavisi od toga kojom epruvetom smo vrili ispitivanje. 2ndeks # se odnosi na kratku epruvetu, a indeks "% na drugu epruvetu. 0ontrak)ija ili su enje presjeka je pro)entualno smanjenje povrine presjeka na mjestu preloma. 1dreuje se prema obras)u:
=
AO A" "%%I , AO

gdje je: 5% 4 mm, 4 prvobitna povrina presjeka, 5" 4 mm, 4 povrina presjeka na mjestu preloma.

+.3. ISPITIVANJE MATERIJALA PRITISKOM


Page 77

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


(onaanje materijala pod djelovanjem sila pritiska ispitujemo na spe)ijalnim presama ili univerzalnim kidali)ama. 2spitivanje se izvodi na epruvetama oblika valjka ili ko)ke. !ee visine valjka se ne upotrebljavaju zbog pojave izvijanja. Meki eli)i, meki metali &olovo, bakar, aluminijum i dr.' se ne mogu polomiti pritiskom, zbog ega se rijetko ispituju na ovaj nain. (ritiskom se najee ispituje liveno gvo e, kaljeni elik, mesing, beton, kamen, )igla i slino. *obro obraena epruveta postavlja se izmeu dvije ravne ploe koje izvode pritisak. (loe su kaljenje, a jedna od njih mora biti zglobno vezana za mainu da bi se dobio ravnomjeran pritisak po )ijelom presjeku epruvete .

3a poveanjem sile pritiska / dolazi do skraenja epruvete i poveanje prenika. (rilikom izvoenja ispitivanja snima se dijagram sila 4 skraenje &/ 4 Tl', koji iima slian oblik kao dijagram dobijen ispitivanjem na istezanje, samo to je u treem kvadrantu. +a osnovu dobijenih rezultata ispitivanja odreuje se sljedea svojstva otpornosti: - grani)a propor)ionalnosti ppr - grani)a elastinosti pe - grani)a velikih skraenja pv - pritisna vrstoa pm.

+.+. ISPITIVANJE MATERIJALA SAVIJANJEM


Page 7#

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


2spitivanje materijala savijanjem, izvodi se radi odreivanja vrstoe na savijanje sm. +ajvie se primjenjuje za ispitivanje sivog liva, a rjee za elik i ostale legure. 2spitivanje se obavlja na epruvetama okruglog ili kvadratnog presjeka. 2spitivanje na savijanje obavlja se na spe)ijalnim ili univerzalnim mainama za ispitivanje materijala. =pruveta se oslanja na dva valjkasta oslon)a, a na sredini pritiskuje pritiskivaem.

6 toku ispitivanja sila se mora polagano poveati tako da brzina porasta napona ne pree 9
KN N cm , . s

3ila / kojom pritiskiva djeluje na epruvetu izaziva u

poetku elastine deforma)ije, a zatim i plastine. (od djelovanjem sile stvara se ugib, koji raste sa njenim porastom. 1n je najvei na sredini epruvete ispod sile. 2zraz za savojnu vrstou:
sm

savijanje )rta se dijagram momenat savijanja 4 ugib &M s 4 f'. 1blik dijagrama zavisi od vrste materijala i njegovih osobina.

EFs ma$ l , 0+N)m,. (rilikom ispitivanja na 9 D

Page 7>

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


+.-. ISPITIVANJE MATERIJALA UVIJANJEM (ri ispitivanju materijala na uvijanje &torziju' slu e epruvete okruglog ili kvadratnog presjeka.

=pruveta se uvruje u eljusti maine i optereuje obrtnim momentom koji izaziva uvijanje vlakana. (ri uvijanju presje)i epruvete ne mijenjaju oblik, ali se jedan prema drugom zaokree za izvjestan ugao. 3a poveanjem momenta uvijanja raste ugao uvijanja , a takoe i naprezanja na uvijanje. (ri ispitivanju na uvijanje snima se dijagram, momenat uvijanja 4 ugao uvijanja &M - '. +a osnovu rezultata dobijenih ispitivanjem odreuje se svojstva otpornosti pri uvijanju: - grani)a propor)ionalnosti - grani)a elastinosti - grani)a plastinosti ili tehnika grani)a plastinosti - uvojna vrstoa. 0arakteristina veliina pri uvijanju je modul klizanja. Modul klizanja predstavlja otpor materijala prema elastinim deforma)ijama pri uvijanju.

+.2. ISPITIVANJE TVR3O8E


Page 7@

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


8vrdoa je otpor kojim se jedno tijelo suprostavlja prodiranju drugog tvreg tijela u njegovu povrinu. Mjerilo tvrdoe je veliina otiska koji ostavlja utiskiva tano odreenog oblika i veliine, izraen od veoma tvrdog materijala, pod djelovanjem odreene sile, na povrini ispitivanog materijala. (rema nainu djelovanja sile, ispitivanje tvrdoe mogu se podijeliti na: - statistika ispitivanja - dinamika ispitivanja tvrdoe. (ri odreivanju tvrdoe najee se primjenjuju tri statike metode, i to: - Frinelova - :okvelova i - !ikersova. +.2.1. I'Ci$i@a%/ $@&A(E C( :&i% l# .a ispitivanje tvrdoe po Frinelu koristimo se utiskivaem u obliku eline kugli)e, koja se utiskuje odreenom silom u povrinu predmeta. Mjerilo tvrdoe je veliina otiska koji ostavi kugli)a u povrini ispitivanog materijala &slika 7.9"'.

Page 7E

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


Frojna vrijednost tvrdoe predstavlja srednje naprezanje po povrini otiska koji ostavi kugli)a. (rema tome, tvrdoa po Frinelu se mo e izraziti: ;FU
F ,F = Dh D & D D , d , , KN cm ,

gdje je: / 4 0+ 4 sila utiskivanja * 4 )m 4 prenik kugli)e h 4 )m 4 dubina otiska d 4 )m 4 srednji prenik otiska. +a veliinu otiska utie i vrijeme ispitivanja. 5ko ispitivanje traje kratko vrijeme, dimenzije otiska su manje, pa je izmjerena tvrdoa neto vea od stvarne tvrdoe materijala. 1sim toga, pri uzimanju otiska mora se voditi rauna o rastojanju )entra otiska od ivi)e materijala i o rastojanju izmeu )entara dvaju susjednih otisaka. (o J63 standardima treba izvriti najmanje tri mjerenja tvrdoe. 6zima se srednja vrijednost tvrdoe.

+.2.2. I'Ci$i@a%/ $@&A(E C( R(k@ ll>#


Page 7?

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


(o :okvelu mjerilo tvrdoe je dubina otiska koji ostavi spe)ijalni utiskiva na koji djeluje odreena sila. 0ao utiskiva slu e eline kugli)e odgovarajueg prenika ili dijamantski konus sa uglom konusa ",%% i poluprenikom zaobljenja vrha rU%,, mm. 6 zavisnosti od vrste materijala i debljine uzorka bira se utiskiva i veliina sile. (od dejstvom ukupnog optereenja utiskiva u povrini predmeta ostavlja trajni otisak ija dubina predstavlja mjerilo tvrdoe. 8vrdoa po :okvelu je bezdimenzioni broj i izra ava se u jedini)ama :okvelovih skala. 0od svih :okvelovih postupaka mjerenje tvrdoe se odvija u tri faze: u prvoj fazi utiskiva se optereti predoptereenjem /%, ime se uklanjaju uti)aji neravninaO u drugoj fazi utiskiva se optereuje glavnim optereenjem /" koji skupa s predoptereenjem /% izaziva plastine i elastine deforma)ije.

6 treoj fazi skida se glavno optereenje, a utiskiva se ostavlja pod dejstvom predoptereenja, kada se vri oitavanje tvrdoe. (o J63-u standardizovana su dva postupka mjerenja tvrdoe po skali F i -. 2spitivanje tvrdoe po skali - vri se utiskivanjem dijamantskog konusa. 3kala &-' za mjerenje tvrdoe podijeljena je na "%% jednakih dijelova, tako da svaka podjela predstavlja jednu jedini)u :okvelove tvrdoe. .bog toga bi tvrdoa prema sli)i bila izra ena:
h9 h" %,%%,

. 1vako odreena tvrdoa imala bi veu


h9 h" %,%%,

vrijednost za meke materijale, dok bi za tvre bila manja. *a bi se to izbjeglo, tvrdoa se odreuje po obras)u: ;:-U"%% . *ebljina lima na kome mjerimo tvrdou mora biti E puta vea od dubine otiska. :okvelovu tvrdou po skali F odreujemo utiskivanjem eline kugli)e.

+.2.3. I'Ci$i@a%/ $@&A(E C( Vik &'#


Page #%

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


1va metoda odlikuje se nizom preimustava: - mogu se ispitiati i najtvri materijali - oteenje povrine je minimalno - mo e se odrediti tvrdoa veoma tankih limova - mo e se odrediti tvrdoa tankih slojeva - mo e se odreivati tvrdoa pojedinih mikro-struktura koje ulaze u sastav legure 6tiskiva ima oblik prave &uspravne' etverostrane piramide sa kvadratnom osnovom i propisanim uglom izmeu suprotnih strana aU"9> %. (od dejstvom sile utiskivanja /, utiskiva prodire u povrinu materijala ostavljajui trajni otisak ija je horizontalna projek)ija kvadrat. (omou mikroskopa mjere se dvije dijagonale otiska d" i d,, na osnovu kojih se izraunava srednja dijagonala d, koja je mjerodavna za proraun povrine otiska:
d= d" + d , ,

)m.

8vrdoa po !ikersu se odreuje kao odnos izmeu sile utiskivanja povrine otiska to ga ostavi piramida: F F KN . HV = = ",E#77 ,
A d , cm ,

8vrdoa po !ikersu oznaava se sa ;!, a u indeks unose uslovi ispitivanja &sila, vrijeme'.

+.4. FAKTORI KOJI UTI0U NA STATI0KA ISPITIVANJA


Page #"

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


1pisani postup)i statistikih ispitivanja obavljaju se na sobnim temperaturama. (od pojmom sobne temperature podrazumijeva se temperatura od ,% %- sa odstupanjem do # % C . 3tandardima za svako ispitivanje propisana je temperatura ispitivanja. Meutim, veliki broj elemenata radi u veoma nepovoljnim uslovima kao to su turbine, kotlovi, motori 363, itd. *ugotrajnim optereenjem na povienim temperaturama dolazi do starenja materijala i loma pri ni im optereenjima od oekivanih. Grani)e elastinosti i propor)ionalnosti sa porastom temperature opadaju, gubi se pravolinijski dio dijagrama. (ored temperature, na mehanike osobine utiu i vrijeme trajanja optereenja na povienim temperaturama. (od dejstvom optereenja na povienim temperaturama dolazi do lagane plastine deforma)ije. 1va pojava naziva se puzanjem.

+.5. ISPITIVANJE ZAVARENIH SPOJEVA (ostupak zavarivanja ima ogromnu primjenu u svim oblastima metalne industrije. .avareni spojevi rade u razliitim uslovima i optereeni su razliitim vrstama optereenja. 6 statika ispitivanja zavarenih spojeva spadaju: - ispitivanje zatezanjem, - ispitivanje savijanjem i - ispitivanje tvrdoe. 2spitivanje zavarenih spojeva zatezanjem izvodimo s najmanje dvije epruvete. 6slovi zavarivanja i termike obrade na zavarenim epruvetama moraju odgovarati uslovim zavarivanja i termike obrade konstruk)ije za koju vrimo ispitivanje. .atezanjem utvrujemo grani)u propor)ionalnosti p, grani)u elastinosti e, grani)u razvlaenja v, zateznu vrstou m, modul elastinosti =, izdu enje i kontrak)iju . 2spitivanje tvrdoe zavisno od debljine zavarenih spojeva i oekivane tvrdoe mo emo izvoditi po metodi Frinela, :okvela ili !ikersa. 2spitivanje savijanjem radi o)jene sposobnosti savijanja zavarenih spojeva primjenjuje se do pojave prve pukotine na bilo kome mjestu epruvete.

Page #,

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


-.0. ISPITIVANJE MATERIJALA 3INAMI0KIM 3EJSTVOM SILE 2spitivanja su pokazala da materijali bolje podnose statiko nego dinamiko dejstvo sile. (rema nainu dejstva, sva dinamika optereenja mo emo podijeliti na : - promjenljiva optereenja i - udarna optereenja (romjenljivo optereenje je predstavljeno obino sinusnom linijom. 2spitivanje materijala pod dejstvom promjenljivog optereenja naziva se ispitivanje zamaranjem. 2spitivanje promjenljivim optereenjem mo e se izvoditi zatezanjem, pritiskivanjem, savijanjem, uvijanjem ili kombinovanim dinamikim naprezanjima na epruvetama ili gotovim mainskim dijelovima. -.1. ZAMOR MATERIJALA (osmatranjem preloma usljed zamora mogu se uoiti razliite zone: zona preloma usljed zamora &"' i zona nasilnog loma &,'. 6 zoni preloma usljed zamora kristali se veoma teko mogu razlikovati golim okom, a taj dio preloma ima gladak izgled i mat boju. .ona nasilnog loma je hrapavija, ima krupnozrnastu strukturu i istu sjajnu povrinu. 6zro)i preloma usljed zamora mogu biti vidljivi i nevidljivi. !idljivi uzro)i preloma su greke u materijalu &gasni mjehurovi, zaostala ljaka, pore, mikro-pukotine' i povrinske greke nastale u pro)esu obrade ili eksploata)ije &zarezi, korodirana mjesta, udarena mjesta itd.'. +evidljivi uzro)i preloma usljed zamora su posljedi)a unutranjih napona koji su uneseni u materijal prilikom livenja, kovanja, termike obrade, zavarivanje itd. +aponi izazvani od spoljnih sila sla u se sa unutranjim naponima u pojedinim metalnim zrnima. 6 metalnim zrnima koja imaju visoke unutranje napone spoljanji naponi mogu izazvati takva naprezanja koja prelaze grani)u jaine materijala na kidanje. 6sljed toga javlja se pukotina koja se postepeno iri u metalnom zrnu i napada susjedno metalno zrno. 3pajanjem pukotina u susjednim zrnima dolazi do irenja pukotine. Qirenjem pukotine smanjuje se popreni presjek.

Page #9

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


-.2 ISPITIVANJE I PRIKAZIVANJE 3INAMI0KE 0VRSTO8E MATERIJALA

.amor materijala izazivaju razliite vrste promjenjivih optereenja: - naizmjenino promjenljivo &istezanje i pritisak' - jednosmjerno promjenljivo od % do maksimuma i - jednosmjerno promjenljivo sa predoptereenjem. *inamika vrstoa * odreuje se ispitivanjem zamaranjem sila promjenljive vrijednosti. 2spitivanje se izvodi na standardnim epruvetama ili na konstruktivnim elementima. .a dinamika ispitivanja potrebno je vie epruveta istog oblika i dimenzija, da bi se mogla odrediti dinamika jaina materijala. 3vaka epruveta izla e se razliitom promjenljivom optereenju i utvruje se broj promjena optereenja do preloma. (ri sljedeem ispitivanju smanjuje se optereenje.

Page #7

Termika obrada sa ispitivanjem materijala

3manjenjem optereenja poveava se broj promjena preloma. :azultati ispitivanja unose u koordinatni sistem kod koga se na ordinatu nanosi napon a na aps)isu broj promjena optereenja. 6noenjem podataka u dijagram dobijamo take ijim spajanjem dobijamo kontinualnu liniju koja se zove !elerova kriva. +a !elerovoj krivoj razlikujemo dva dijela: u prvom dijelu, koji se odnosi na vie napone, prelomi dolaze pri manjem broju promjena. Qto je vei napon 4 to je broj promjena optereenja do preloma manji. *rugi dio dijagrama predstavlja pravu liniju koja se asimptotski pribli ava jednom naponu. +apon koji odgovara horizontalnom dijelu krive zove se dinamika vrstoa materijala. 8o je najvei promjenljivi napon koji jedan materijal mo e po elji dugo da zadr i bez preloma i bez pojave nedozvoljenih deforma)ija. Froj promjena optereenja, pri kome !elerova kriva prelazi u liniju paralelnu sa aps)isom, naziva se graninim brojem promjena optereenja. Granini broj promjena optereenja za elik iznosi "% W "%>, a za lake metale oko "%% W "%>. -.3 FAKTORI KOJI UTI0U NA 3INAMI0KU 0VRSTO8U Jedan od najjaih faktora koji utiu na dinamiku vrstou materijala je kon)entra)ija naprezanja. !eliina lokalnih naprezanja zavisi od geometrijskog oblika predmeta, a osnovni pokazatelj kon)entra)ije naprezanja je faktor zareza K . 2 na dinamiku vrstou jak uti)aj imaju razliite vrste ljebova, zareza i prelaznih zaobljena. +a vrijednosti dinamike vrstoe imaju uti)aj i dimenzije predmeta. 3a poveanjem dimenzija predmeta opada dinamika vrstoa. *inamika vrstoa u znatnoj mjeri zavisi od stanja povrine.

Page ##

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


-.+ METO3E POVE8ANJA 3INAMI0KE 0VRSTO8E +a poveanje otpornosti materijala protiv zamora mo e se uti)ati na vie naina: - pravilnim oblikovanjem i dimenzionisanjem dijelova - spreavanjem korozije i - ojaavanjem povrinskih slojeva. (ovrinsko ojaavanje materijala mo emo postii: - hladnim ojaavanjem - povrinskim kaljenjem - nitriranjem i - )ementa)ijom. ;ladnim ojaavanjem stvaramo u povrinskom sloju trajne &lokalne' deforma)ije. 1vo mo emo postii na dva naina: izlaganjem povrine bombardovanju mlazom pijeska ili elinih kugli)a. (ovrinskim kaljenjem takoe stvaramo u povrinskom sloju dodatne napone na pritisak. +itriranjem toliko ojaamo povrinu da u toj zoni nema pojave zareza pri optereenju, ve se javlja tek ispod nitriranog sloja. -.-. ISPITIVANJE ;ILAVOSTI MATERIJALA PO 6ARPIJU 2spitivanje ilavosti materijala vri se udarnim optereenjem. =pruveta odreenog oblika i dimenzija lomi se jednim udar)em. (ri udaru epruveta je izlo ena savijanju. -ilj ispitivanja je da se odredi sklonost materijala ka krtom lomu, provjeri kvalitet termike obrade i sklonost materijala ka poveanju krtosti u toku eksploata)ije. 2spitivanje po Qarpiju izvodi se na Qarpijevom klatnu.

Page #>

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


-.2. ISPITIVANJE TVR3O8E MATERIJALA PO POL3IJU 2spitivanje tvrdoe po (oldiju spada u grupu dinamikih ispitivanja. 0oristi se pri ispitivanju tvrdoe tekih predmeta &odlivaka, otkivaka, postolja maina itd.'. 2spitivanje je zasnovano na udarnom dejstvu sile na utiskiva, elinu kugli)u prenika *U"% mm. (od dejstvom udarnog optereenja kugli)a ostavlja trajan otisak u ispitivanom materijalu i u etalonu ija je tvrdoa poznata. 6poreivanjem veliine otisaka u materijalu poznate tvrdoe i predmetu iju tvrdou mjerimo odreujemo nepoznatu tvrdou.

Page #@

Termika obrada sa ispitivanjem materijala

-.4. ISPITIVANJE TVR3O8E MATERIJALA PO 6ORU 2spitivanje tvrdoe po Qoru zasnovano je na elastinom odskoku utiskivaa od povrine predmeta iju tvrdou mjerimo. 0oristimo se spe)ijalnim aparatom koji se zove Qorov skleroskop. 6tiskiva &,' te ine %,%,# + spe)ijalnog oblika sa dijamantskim kupastim vrhom smjeten je u staklenu )ijev ,. (ored )ijevi nalazi se skala podijeljena na "7% podjeljaka. 3vaki podjeljak predstavlja jednu jedini)u Qorove tvrdoe. 6tiskiva se puta sa visina ;"U ,#7 mm da slobodno pada na povrinu predmeta &9'. !isina prvog odskoka ;, od povrine predmeta je mjera tvrdoe.

-.5. 3INAMI0KA ISPITIVANJA ZAVARENIH SPOJEVA *inamikim ispitivanjem utvrujemo ponaanje zavarenih spojeva pod uti)ajem djelovanja udarnih i promjenljivih optereenja. Lilavost zavarenog spoja najee odreujemo po Qarpiju. 0od ispitivanja ilavosti po Qarpiju, ispitujemo ilavost ava i ilavost u zoni toplotnog uti)aja. 2spitivanje se vri na standardnoj epruveti. Lilavost ispitujemo pomou Qarpijevog klatna, jednim udarom pri temperaturi ,% ,%-. (oslije preloma epruvete posmatra se prelom 4 da li se mogu primjeniti pore, naprsline, ljaka i druge nepravilnosti.

Page #E

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


2.0. TEHNOLO6KA ISPITIVANJA 8ehnoloka ispitivanja imaju za )ilj da utvrde ponaanje materijala pri razliitim metodama obrade u hladnom ili u toplom stanju. (ri tehnolokim ispitivanjima stvaraju se uslovi slini uslovima kojima e materijal biti izlo en za vrijeme prerade ili tokom same primjene. 3va tehnoloka ispitivanja mogu se podijeliti u dvije grupe: - tehnoloka ispitivanja u toplom stanju i - tehnoloka ispitivanja u hladnom stanju. +ajee se primjenjuju ispitivanja u hladnom stanju. 6 ovu grupu spadaju: - ispitivanje na izvlaenje, - ispitivanje na savijanje, - ispitivanje na sabijanje, - ispitivanje )ijevi i dr. 2.1. ISPITIVANJE NA IZVLA0ENJE 2zvlaenjem ispitujemo limove i trake. =pruveta se izvlai loptastim utiskivaem na spe)ijalnom ureaju. =pruvete prenika od @% do ?% mm debljine %.,do , mm premazuju se tankim slojem maziva i prite u izmeu matri)e &"' i pritezaa &9'. 6tiskiva &7' se bez udara dovodi u dodir s epruvetom i utiskuje brzinom # do ,% mmNmin. Frzina se smanjuje pri zavretku ispitivanja, da bi se mogao tano odrediti trenutak prekida epruvete. 0ao trenutak prekida smatra se pojava pukotine koja je dovoljno otvorena da kroz nju mo e pralaziti svjetlost. 0ao mjerilo sposobnosti lima za duboko izvlaenje uzima se dubina prodiranja utiskivaa 0 u mm do pojave prvih znakova pukotine. *ubinu prodiranja pukotine utiskivaa mjerimo na posebnom lenjiru.

Page #?

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


2.2. ISPITIVANJE NA SAVIJANJE 2spitivanje savijanjem primjenjuje se za o)jenu sposobnosti savijanja elinih polufabrikata do propisanog ugla. =pruveta se postavlja na dva paralelna oslon)a poluprenika :, a na sredini optereuje preko valjka silom /. 3avijanje se prekida kada se na epruveti pojavi prva vidljiva pukotina irine oko , mm.

2.3. ISPITIVANJE NAIZMJENI0NIM PREVIJANJEM 1vo ispitivanje ima za )ilj odreivanje sposobnosti naizmjeninog previjanja i)a i traka od tankih limova. +ajee se ovom metodom vri ispitivanje i)e prenika od %,9 do @ mm, okruglog ili bilo kojeg drugog presjeka. =pruveta za ispitivanje je komad i)e dovoljne du ine da se mo e stegnuti u eljusti ureaja za ispitivanje. 6reaj na kome se izvodi naizmjenino previjanje lima registruje broj previjanja do loma ili do propisanog broja previjanja. Jedno previjanje predstavlja savijanje epruvete za ?%% preko jednog valjka i vraanje u prvobitni polo aj. Froj previjanja epruvete zaokru uje se na )ijeli broj.

Page >%

Termika obrada sa ispitivanjem materijala

2.+.1. I'Ci$i@a%/a .i/ @i 'Cl/(,$a@a%/ ! 2spitivanje spljotavanjem izvodi se na )ijevima prenika do 7%% mm ija

debljina zidova ne prelazi "#I od spoljnjeg prenika )ijevi. =pruveta je komad )ijevi ija du ina iznosi ",# *. 3pljotavanje se izvodi izmeu dvije ploe u prav)u upravnom na podu nu osu epruvete. 2spitivanje se izvodi dok odstojanje ploe $, mjereno pod optereenjem u prav)u spljotavanja, ne dostigne vrijednost koju propisuje proizvoa ili odgovarajui standard. 2.+.2. I'Ci$i@a%/ .i/ @i C&(,i&i@a%/ !

2spitivanje )ijevi proitivanjem izvodi se pomou koninog proirivaa. 2spitivanje se mo e obaviti na kraju )ijevi ili na posebnim epruvetama. 6tiskiva je konian sa poliranom povrinom. 6gao vrha konusa mo e biti 9% %, 7#% ",%%, ili nagiba ":"% i ":,%. 6tiskivanje utiskivaa se vri dotle dok spoljnji prenik $ ne dostigne propisanu vrijednost.

Page >"

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


2.+.3. I'Ci$i@a%/ .i/ @i C('#@&aEi@a%/ ! +a ovaj nain ispituju se )ijevi spoljanjeg prenika od "#% mm i debljine zida do ? mm. 2spitivanje se mo e obaviti na jednom od krajeva )ijevi. .a formiranje prirubni)e uzimaju se dva utiskivaa. (rvi konini utiskiva pogodnog ugla " , utiskuje se dotle dok prenik proirene )ijevi ne dostigne vrijednost potrebnu za oblikovanje prirubni)e prenika $. 8ada se prekida ispitivanje i prvi utiskiva zamjenjuje drugim kod koga je prenik )ilindrinog dijela za " mm manji od unutranjeg prenika )ijevi i ima odgovarajui radijus zaobljenja. 2spitivanje se zavrava u trenutku kada se formira prirubni)a propisanog prenika $.

4.0. ISPITIVANJE MATERIJALA :EZ RAZARANJA 0od ispitivanja bez razaranja, ispitivanje se izvod na gotovim predmetima i konstruk)ijama i rezultati ispitivanja odgovaraju stvarnosti. (redmeti se ne oteuju i nema deforma)ija. -ilj ovih ispitivanja je da se utvrdi greka u materijalu i gotovim proizvodima na povrini &zarezi, mikropukotine' i u unutranjosti &lunkeri, gasni mjehuri, troska, pukotine i dr.'. (ostoji vie metoda defektoskopskih ispitivanja, koja se baziraju na odreenim fizikalnim pojavama i mogu se podijeliti na: - ispitivanje ultrazvunim talasima - ispitivanje prozraavanjem - ispitivanje elektromagnetnim talasima i - ispitivanje penetrantnim &kapilarnim' metodama.

Page >,

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


4.1. ISPITIVANJE ULTRAZVU0NIM TALASIMA 6ltrazvuni talasi prolaze kroz vrste predmete. 5ko na putu ultrazvunih talasa postoji kakva greka, &upljina, troska, naprslina i dr.', dolazi do naruavanja normalnog prostiranja ultrazvunih talasa. 8alasi koji nailaze na greku odbijaju se i vraaju nazad prema povrini predmeta pri emu nastaje ultrazvuni eho. *efektoskopska ispitivanja pomou ultrazvuka mogu se obavljati na tri naina, i to: - metodom prolaza - metodom odbijanja &eho' i - metodom rezonan)e. Qema ispitivanja metodom prolaza data je na sli)i.

0od ove metode mjeri se smanjenje intenziteta ultrazvuka poslije prolaza kroz materijal. 0roz homogeni materijal ultrazvuni talasi prolaze bez smetnji, dok kod materijala sa grekom dolazi do odbijanaj ultrazvunih talasa i smanjenja intenziteta.

Page >9

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


4.2.1. I'Ci$i@a%/ & %A) %'ki! z&a.i!a<& %A) %()&a*i/a= :endgenski ili X-zra)i su jedan od vidova elektromagnetnih talasa,vrlo male talasne du ine a veoma velike uestanosti. X-zra)i se kroz zaslon @ usmjeravaju na povrinu predmeta E prolaze kroz predmet i padaju na film ? dajui jae ili slabije za)rnjenje.3 obzirom da su X zra)i tetni iza filma se postavja olovna ploa koja apsorbuje X zrake. (oto materijali imaju razliitu gustinu to e i razliito apsorbovati X-zrake.+a mjestima gdje je gustina manja&troska, gasni mjehur, pukotina itd.' smanjuje se mo apsorp)ije X- zraka i poveava za)rnjenje filma.

Page >7

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


4.2.2. I'Ci$i@a%/ )a!a z&a.i!a <)a!a)&a*i/a= 1va ispitivanja imaju za )ilj otkrivanje greaka u unutranjosti predmeta, kao to su: odliv)i, otkiv)i, zavareni spojevi, rezervoari itd. (rin)ip je slian kao i pri ispitivanju s rendgen zra)ima. 2spitivanje se sastoji od ozraavanja predmeta iza kojeg se postavlja film, na kojem dobijamo sliku unutranjosti predmeta. 4.3. MAGNETNA ISPITIVANJA Magnetnim ispitivanjima utvrujemo greke na povrini ili neposredno ispod povrine predmeta. Mogu se ispitivati samo magnetini materijali, kao to su: eljezo, nikl, kobalt, ugljenini, niskolegirani i neki legirani eli)i. (ri magnetnim ispitivanjima, predmeti se prvo namagnetiu. +amagnetisavanje predmeta mo e se izvoditi prije ili u toku ispitivanja. Magnetna ispitivanja zasnovana su na rasipanju magnetnog polja iznad defektnog mjesta u predmetu. 6 homogenom predmetu magnetne silni)e su prave linije. 0ada silni)e naiu na neki defekt savijaju se oko njega i obrazuju magnetno polje rasipanja. !eliina rasipanja i skretanja silni)a zavisi od dimenzija i dubine defekta, kao i od prav)a prostiranja defekta u odnosu na magnetne silni)e.

+ajvee odstupanje nastaje kada greka stoji normalno na prava) magnetnih silni)a. *a bi se pravilno odredila veliina greke, u praksi se ispitivanje izvodi u dva meusobno normalna prav)a. 3 obzirom da su magnetne silni)e nevidljive, a da bi greka bila uoljiva, povrina predmeta se posipa feromagnetnim prahom pomijeanim sa transformatorskim uljem ili petrolejem. 6 izvjesnim sluajevima uzimaju se obojene suspenzije i fluores)entne magnetne suspenzije, ije svijetlee esti)e olakavaju kontrolu na teko pristupanim mjestima.

Page >#

Termika obrada sa ispitivanjem materijala


4.+. ISPITIVANJE PENETRANTNIM <KAPILARNIM= METO3AMA (enetrantne &kapilarne' metode primjenjuju se pri odreivanju povrinsskih greaka, ako to su naprsline, zarezi, pore i slino. 1ve metode su zasnovane na primjeni kapilarnih sila. Mogu se konstatovati greke ija je irina vea od %,%%" mm i dublje od %,%" mm. +ajea su sljedea ispitivanja: - ispitivanje petrolejom ili uljem - ispitivanje fluros)entnim tenostima i - ispitivanje obojenim tekuinama. 0od ispitivanja petrolejom ili uljem predemti se urone u vrui petrolej ili ulje i dr e izvjesno vrijeme. (od uti)ajem kapilarnih sila dolazi do prodiranja tenosti u sitne pore i pukotine. (oslije brisanja vika tenosti sa povrine, a hlaenjem dolazi do skupljanja pukotine i istiskivanje ulja na povrinu. +a povrini se pojavljuju mrlje i mjesto gdje se nalazi greka postaje uoljivo. /luores)entna ispitivanja takoe su zasnovana na primjeni kapilarnih sila. .a ispitivanje uzimaju se fluros)entne tenosti. (redmeti koji se ispituju prethodno se dobro oiste od svih neistoa, a zatim urone u posudu sa fluores)entnom tenou i dr e nekoliko minuta ili se tenost nanosi pomou kista na povrinu predmeta. (oslije toga predmeti se peru mlazom hladne vode, a zatim sue u struji toplog vazduha. 1suene povrine se posipaju prahom koji ima veliku mo apsorp)ije. (raak izvlai na povrinu fluoros)entnu tenost, a djelimino prodire i u pukotine. 3uhi praak se sa povrine predmeta uklanja strujom vazduha ili lakim udar)ima po predmetu, tako da se zadr ava samo na ovla enim mjestima. (redmeti se unose u zamraenu prostoriju i osvjetljavaju ultra-ljubiastom svjetlou. Mjesta na kojima se zadr ala fluoros)entna tenost poinju da svijetle. (rema veliini greke imamo jau i slabiju fluoros)entnu svjetlost. +ajveu primjenu nalo je ispitivanje obojenim tenostima. (rin)ip rada je potpuno isti kao i kod prethodnih metoda. (rednost ove metode je to se greka mo e otkriti pri dnevnom osvjetljenju.

Page >>