You are on page 1of 8

UNIVERZITET EDUCONS

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

SEMINARSKI RAD
EVROPSKI SUD PRAVDE

NASTAVNI PREDMET:
EKONOMIKA EVROPSKE UNIJE

PREDAVA:

STUDENT:

DOC. DR OLJA MUNITLAK IVANOVI

SREMSKA MITROVICA,APRIL,2013.GOD.

BILJANA RACKOVI

Uvod:
Evropski sud pravde je najpoznatiji i najznaajniji sud u
Evropskoj uniji osim Prvostepenog suda i Slubenikog tribunala.
Sedite mu je u Luksemburgu. Osnovan je 1952.god. kao Sud pravde
Evropske zajednice za ugalj i elik. Od 1958.god. , Sud pravde je
zajedniki sud za sve tri Evropske zajednice (Evropska ekonomska
zajednica , Evropska zajednica za atomsku energiju i Evropska
zajednica za ugalj i elik).
Evropski sud pravde predstavlja krajnju instancu razreavanja
sporova i sprovoenja ugovora i regulative Unije . Sud ima ulogu da
osigura tumaenje i primenu propisa Evropske unije i Osnivakih
ugovora u skladu sa zakonom ; poseduje i ogranienu nadlenost
tumaenja u podruju pravosua i unutranje politike. Takoe , sud
pravde pomae nacionalnim zakonodavstvima u primeni regulative
Unije . Sud pravde kontrolie zakonitost akata koje zajedniki donose
Evropski parlament i Savet, akata Saveta , Komisije ili Evropske
centralne banke i akata Evropskog parlamenta koji proizvode pravna
dejstva treeg lica.1
Ureenje :
Sud ini po jedan sudija iz svake zemlje lanice , tako da ga danas
ini 27 sudija . Njih imenuju zemlje lanice , svaka zemlja lanica bira
po jednog sudiju . Oni iz svojih redova biraju predsednika suda na
period od 3 godine . Osim sudija , ravnopravan poloaj u sudu ima
osam nezavisnih advokata (nezavisni pravobranioci). To su strunjaci
dokazani u svojoj oblasti i poznati po svom strunom kvalitetu .
Pravobranioci tumae predmete nepristrasno i nezavisno .
Svoje predloge u vezi sluajeva predmeta tada izlau sudijama .
I sudije i pravobranioci se biraju na period od 6 godina , sa tim da
mogu biti ponovo birani neogranien broj puta . Odluke se donose
glasanjem , sa tim da se za specifinu grupu predmeta mogu formirati
posebna vea .
Str.1
1- Stepanov.R. str.116

Odluke se samo u posebnim sluajevima donose na plenumu , kojeg


ini svih 27 sudija . Uobiajeno je da presude donosi ili Velika
komora koja se sastoji od 13 sudija ili komora od 3 ili 5 sudija.
Pri tom je neki sudija izuzet iz sluaja koji se tie drave lanice iz
koje on dolazi . Od Suda pravde treba razlikovati Opti sud koji se
nekada nazivao Sud prvog stepena . On je osnovan 1988.god. , a
poeo sa radom godinu dana kasnije kako bi rasteretio Sud pravde
usled proirenja podruja delovanja . Opti sud se preteno bavi
privrednim pitanjima . Njemu se mogu obratiti i graani Evropske
unije direktno.
Nadlenosti suda:
U poetku , obim rada suda je bio veoma mali i svodio se uglavnom
na tehnika pitanja .Osnovni zadatak Evropskog suda pravde je
ouvanje prava u tumaenju i primeni Ugovora o osnivanju Evropske
zajednice . 2
On uzima u obzir i pisana i nepisana prava Evropske zajednice ,
uzimajui u obzir ugovore koje zemlje lanice izmeu sebe zakljuuju
Sud pravde kontrolie usklaenost u zajednikoj spoljnoj politici svih
zemalja lanica Evropske unije ,kontrolie njihovu pravosudnu
saradnju , a to je najbitnije brine da sve zemlje lanice postupaju
usaglaeno i po osnovnim pravilima Evropske unije .
Sud pravde nema nikakvu nadlenost u odnosu na odredbe o
zajednikoj spoljnoj politici osim da ispituje zakonitost odreenih
odluka neke zemlje lanice . Takoe ne moe da se bavi pitanjima
koje obavljaju policijski ili neki drugi organi za odravanje javnog
reda i unutranje bezbednosti neke zemlje lanice . Vremenom se
njegov delokrug nadlenosti proiruje , a na osnovu Ugovora o
Evropskoj uniji o policijskoj i pravosudnoj saradnji . Tako da
Evropski sud ptavde poinje da tumai i ispituje zakone donete iz
oblasti pravosua i unutranjih poslova . Najvee izmene , to se tie
njegovog obima delovanja su vezane za lice koje se nalazi u pritvoru .
Str.2
2- Olja Munitlak Ivanovi ,str.51

U tom sluaju se nalae Sudu pravde da postupi u to je kraem


moguem roku . Osnivanjem Opteg suda , nisu se poveale
nadlenosti Evropskog suda . Veina sluajeva kojima se Evropski
sud bavi je tumaenje zakonodavstva Evropske unije koje od njih
zatrai neki nacionalni sud. Kada god je u prvom stepenu nadlean
Prvostepeni sud , postoji mogunost albe sudu Evropske zajednice.
Ta alba se moe podnositi samo na pravna , ali ne i na injenina
pitanja.
Dodeljene zadatke , Evropski sud pravde sprovodi pojedinano po
postupcima navedenim u Ugovoru o Evropskoj zajednici . Razlikuju
se neposredne tube (koje ostvaruju direktan pristup pravosuu
Zajednice) i ostali postupci . U neposredne tube spadaju :
- tuba zbog krenja ugovora
- tuba zbog neinjenja
- tuba za naknadu tete protiv zajednice
- tuba zbog krenja slubenog prava
U ostale postupke spadaju : postupak vetaenja i postupak za
donoenje odluka o prethodnom pitanju .3
Evropski sud pravde postupak u odreenim predmetima okonava
donoenjem presude ili reenja . Presudom se okonava postupak koji
je pokrenut tubom ili zahtevom nekih od nacionalnih pravosudnih
organa drava lanica za tumaenje propisa Unije radi istog tumaenja
(razliiti pravosudni organi u razliitim zemljama lanicama esto na
drugaiji nain tumae isti propis Evropske unije) . Reenje se donosi
povodom odobrenja privremene mere , ili neke intervencije kojoj je
predhodila presuda , ili se donosi povodom izvrenja te presude .
Svaka drava lanica Evropske unije biva sankcionisana od strane
Evropskog suda ukoliko se ne sprovode njegove sudske presude .
Postupci Evropskog suda pravde :
Neki od najvanijih postupaka Evropskog suda pravde su :
Prethodni postupak ,Tuba tbog povrede ugovora ,
Tuba za ponitenje.
Str.3
3- Olja Munitlak Ivanovi ,str.51

- Prethodni postupak postupak pokree nacionalni sud neke zemlje


lanice u sluajevima kada se pojavi neko pitanje u predmetu kojim
se on bavi , a u vezi je sa Evropskim pravom .
Sudovi tada Evropskom sudu pravde postavljaju pitanja u vezi
tumaenja i valjanosti prava Evropske zajednice . Nii sudovi mogu
proizvoljno , zavisno od potrebe postavljati pitanja, dok su vii sudovi
to u obavezi da uine . Odluku o primeni prava Evropske zajednice u
odreenom postupku ipak zadrava sud drave lanice . Prethodni
postupak je veoma vaan za ujednaen nain postupanja to se tie
prava zajednice.
-Tuba (zbog povrede ugovora,zbog propusta,za naknadu tete,protiv
drave lanice). Evropski sud pravde je u obavezi da ispita sva
krenja prava Evropske zajednice . On je ovlaen da , na zahtev
komisije , ili drave lanice , utvrdi da li neka drava kri neko od
prava . Ta prava se mogu kriti nekim ponaanjem ,delovanjem zemlje
lanice ili nedelovanjem u skladu sa zakonima Evropske zajednice
(npr. utanje administracije neke zemlje lanice) . Pre nego neka
zemlja lanica , ili Evropska Komisija podigne tubu protiv
prekritelja , pokree se vansudski postupak kojim Komisija daje
strani koja ini prekraj priliku da opravda svoje stavove ili postupke
zbog kojih je dolo do prekraja . Ako se donese presuda koja utvruje
da je drava lanica izvrila povredu prava Evropske unije , ta presuda
je obavezujua za tu stranu . Nepotovanjem te presude dolazi do
novog krenja ugovora , to ponovno pokree sudski postupak . Taj
postupak pokree Komisija koja tada prinudnom naplatom ili nekim
drugim nainom prinude sprovodi presudu .
Drave lanice se smatraju da su povredile pravo Unije i ako su
propustile da donesu neki akt koji su po pravilima Evropske zajednice
dune da donesu . Kao posledica nedelovanja nekih institucija po
pravilima Evropske unije , ili delovanja protivno tim pravilima
oteene budu : institucije , drave lanice i pravna i fizika lica .

Str.4

Oteeni imaju pravo da pred Evropskim sudom zahtevaju da im


institucija Evropske unije nadoknadi tetu koja je prouzrokovana tim
nedozvoljenim inom .
- Tuba za ponitaj ili tuba za pobijanje pravnih akata . Evropski sud
ovlaen je da poniti akt koji donese neka institucija u Evropskoj
uniji ,ako je on protivpravan iz nekog od razloga predvienih
ugovorom . Takav zahtev Evropskom sudu pravde mogu podneti
institucije evropske unije ,kao to su .Vee , Parlament , Komisija , I u
nekim sluajevima Evropska centralna banka ,drave lanice ,kao i
pojedinci ,pravna i fizika lica .Da bi pravna i fizika lica ,koja su iz
drava lanica Evropske unije , podnela tubu za ponitaj , moraju
dokazati da postoji pravni interes za ponitenje tog akta .
To su samo neke od nadlenosti, Evropski sud je nadlean i u nekim
drugim pitanjima , na primer ; u sporovima izmeu zaposlenih i u
institucijama Evropske unije sa tim institucijama . Nadlenost ovog
suda se proiruje i u sluajevima kada zemlje lanice odlue da povere
Evropskom sudu reavanje nekog meusobnog spora .Jedino pojedinci
imaju vrlo ogranien pristup sudu , kada oni imaju situaciju u kojoj su
povreena njihova prava koja su im zagarantovana , oni ne mogu ii
pred Evropski sud , ve se obraaju svom nadlenom nacionalnom
sudu.
Cilj Evropskog suda pravde :
Evropski sud pravde ima za cilj ouvanje pravnog poretka Evropske
unije ,on primenom prava na sve institucije u zemljama lanicama ini
da sudovi tih zemalja budu deo zajednice poto tee za
jednoobraznom tumaenju i sprovoenju prava Evropske unije . To je
i najtei deo u sprovoenju prava Evropske unije ostvariti jednakost
u sprovoenju njenih akata , poto svaka zemlja tumai zakon na svoj
nain , i tu moe doi do velikih razmimoilaenja u nainu tumaenja ,
pa samim tim i primene tog zakona . Pravo Evropske zajednice ima
prvenstvo u odnosu na nacionalno pravo neke drave lanice .
Str.5

Da bi se bre dolo do cilja koji se ovime eleo postii , a to je


jedinstvo u tumaenju i sprovoenju prava Evropske unije , najviim
instancama u dravama je dodeljena obaveza da kontroliu primenu
prava Evropske unije .

Zakljuak:
Evropski sud pravde je svojim dosadanjim radom dao
doprinos oblikovanju izgleda odnosa izmeu zemalja
Evropske unije . Iako se ini da Sud pravde ograniava prava
drava lanica u nekom smislu , on takoe doprinosi
jedinstvenom delovanju Evropske zajednice van njenih
granica , obezbeivanju istih prava za sve po svakom osnovu .
U isto vreme Sud pravde sa svojom ulogom da obezbedi
jednake uslove iz Prava evropske unije za sve , obezbeuje
njenim lanicama ostvarivanje specifinih prava Evropske
zajednice .

Str.6

SADRAJ
UVOD
........................................................................str. 1
UREENJE .................................................................str.1
NADLENOST SUDA....................................................str.2
POSTUPCI EVROPSKOG SUDA PRAVDE..................str.3
CILJ EVROPSKOG SUDA PRAVDE ............................str.5
ZAKLJUAK ..................................................................str.6

LITERATURA

1. Olja Munitlak Ivanovi, Bojan Dimitrijevie,


Ekonomika evropskih integracija, Fabus, 2009.
2.Svetolik kostadinovi , Mile Rai ,Poslovno pravo ,
Novi Sad ,2011.
3.Stepanovi Radomir,Despotovi LJ.,Evropska unija
nastanak,institucije,pravo,Beograd ,2002.
4.www.mojaevropa.rs,internet stranica,april 2013.

You might also like