You are on page 1of 187

UVOD

U O P Ć U P S I H O L O G I J U
SAMO ZA INTERNE POTREBE
STUDENTATA
TEKST NEDOVRŠEN
Prof. dr. sc. fra I!"a #!$%o$!&
Za'r() *++,.
SADR#AJ
PREDGOVOR..........................................................................................................................6
OPĆI UVOD U PSIHOLOGIJU.............................................................................................8
Što je psihologija........................................................................................................................8
Koje ciljeve slijedi psihologija.....................................................................................................8
Dade li se psihologija definirati...................................................................................................9
Povijesna pozadina psihologije.................................................................................................10
Suvreeni pravci psiholo!"ih istra#ivanja................................................................................1$
Ka"o se grana psihologija.........................................................................................................18
%p&a psihologija i diferencijalna psihologija.............................................................................18
'eeljna pitanja "ojia se (avi suvreena psihologija............................................................18
PSIHOBIOLOŠKI I NEUROLOŠKI POGLED NA MOZAK........................................$0
)oza" i njegova stru"tura........................................................................................................$0
Dijelovi ozga i li(i*"i sustav...............................................................................................$1
+ndo"rini sustav.......................................................................................................................$$
)etode istra#ivanja ozga.......................................................................................................$,
)oza" i "ontrola pona!anja......................................................................................................$-
.loga dodira.............................................................................................................................$-
RAZUM- SPOZNAJA I STANJA SVIJESTI......................................................................,1
/un"cioniranje razua..............................................................................................................,1
/un"cije svijesti.........................................................................................................................,$
Pa#nja0 san na javi i spavanje....................................................................................................,,
Podsvijest i njena uloga.............................................................................................................,-
Potisnuto pa&enje...................................................................................................................,1
/reudovo stajali!te o podsvijesti...............................................................................................,8
2ipnoza i uloga hipnoze...........................................................................................................,9
/un"cije dviju polut"i ozga....................................................................................................30
OSJETILA I PER.EP.IJA..................................................................................................3$
.loga percepcije.......................................................................................................................3$
%sjetila i njihova fun"cija..........................................................................................................3$
4izualna percepcija...................................................................................................................3,
Proces prepoznavanja inforacija.............................................................................................33
U/ENJE..................................................................................................................................36
.*enje "ao sredstvo prilagod(e i pre#ivljavanja.......................................................................36
Klasi*no uvjetovanje.................................................................................................................31
5nstruentalno uvjetovanje.......................................................................................................38
S"innerov pristup u*enju..........................................................................................................39
%perantno uvjetovanje..............................................................................................................-0
PAMĆENJE I ZABORAVLJANJE.....................................................................................-$
Što je pa&enje6.......................................................................................................................-,
2
Senzorno i "rat"oro*no pa&enje............................................................................................-,
Dugotrajno pa&enje................................................................................................................--
4rste dugotrajnog pa&enja.....................................................................................................-6
7utoats"o pa&enje i pa&enje "oje zahtijeva napor...........................................................-1
Ka"o ispitujeo pa&enje6......................................................................................................-1
8a!to za(oravljao6.................................................................................................................-8
Postupno gu(ljenje tragova pa&enja.......................................................................................-8
9eogu&nost pronala#enja inforacije u dugoro*no pa&enju............................................-8
Setnje pa&enja.....................................................................................................................-9
Po(olj!anje pa&enja................................................................................................................60
7natoija pa&enja..................................................................................................................61
KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA...........................................................................................6,
Mísaoní proces...........................................................................................63
Kako bíoíozí tumače mísaoní proces.........................................................64
Mentaíní konceptí......................................................................................64
KOGNITIVNA NEUROLOGIJA......................................................68
Studí| mozga príííkom povreda.................................................................68
RAZVOJ GOVORA.....................................................................73
Bíoíoskí kapacítet govora..........................................................................73
Uíoga socí|aíne ínterakcí|e í učen|e |ezíka.................................................74
Faze govora...............................................................................................75
Usva|an|e gramatíčkíh pravíía...................................................................77
PSIHOLOŠKA TESTIRANJA.........................................................79
M|eren|a u psíhoíogí|í................................................................................79
Testoví ko|e korístí psíhoíogí|a..................................................................79
Kvocí|ent ínteíígencí|e...............................................................................80
Pouzdanost testa ínteíígencí|e..................................................................82
Vrste ínteíígencí|e......................................................................................83
PODRIJETLO IRACIONALNOG ODLUČIVANJA................................85
Uzrocí íracíonaíností..................................................................................85
Grupno donosen|e odíuka.........................................................................88
Proces donosen|a odíuka...........................................................................89
MOTIVA.IJA I /UVSTVA 0EMO.IJE1...........................................................................91
)otivacija.................................................................................................................................9$
:juds"e potre(e i otivi...........................................................................................................9,
Klasifi"acija potre(a i otiva....................................................................................................93
)otivacijs"i ci"lus....................................................................................................................9-
2ijerarhija otiva.....................................................................................................................96
Su"o( otiva............................................................................................................................91
/rustracija i stres.......................................................................................................................98
5zvori stresa............................................................................................................................100
9a*ini reagiranja na stres i frustraciju.....................................................................................101
%(ra(eni ehanizi.............................................................................................................10,
3
+"splanatorni stilovi...............................................................................................................10-
.*inci uspje!nog i neuspje!nog suo*avanja sa streso..........................................................106
;uvstva <+ocije=..................................................................................................................101
4rste *uvstvenih do#ivljaja.....................................................................................................101
%d *ega se *uvstva sastoje6....................................................................................................108
'jelesne projene "oje prate *uvstva.....................................................................................108
Kognitivna interpretacija eocija...........................................................................................109
;uvstveni izra#aj ili e"spresija................................................................................................111
.*inci *uvstvenih izra#aja.......................................................................................................11$
.*inci *uvstvenih do#ivljaja....................................................................................................11,
Kulturalne razli"e....................................................................................................................113
OSOBNOST ODNOSNO "JASTVO"..............................................116
Trí aspekta "|astva".................................................................................116
Kako psíhoíogí|a gíeda na "|astvo"..........................................................117
SPOL I SEKSUALNOST.............................................................123
Kako drustvo gíeda na muskí, odnosno zenskí spoí?..............................123
Bíoíosko í psíhoíosko promatran|e spoíníh razííka...................................124
Kako d|eca razumí|u uíogu svoga spoía?................................................126
LI/NOST I OSOBINE LI/NOSTI....................................................................................1$8
:i*nost i prilago>avanje..........................................................................................................1$8
Što je li*nost6..........................................................................................................................1$9
Ka"o nastaju razli*ite oso(ine li*nosti6..................................................................................1,0
?iv*ani sustav i li*nost............................................................................................................1,1
+ndo"rini sustav i li*nost........................................................................................................1,1
'jelesna "onstitucija...............................................................................................................1,1
@lavni pristupi razuijevanju li*nosti.....................................................................................1,$
Psihoanaliti*"i pristup.............................................................................................................1,,
2uanisti*"i pristup...............................................................................................................1,-
Socijalni pristup......................................................................................................................1,-
'eorije crta li*nosti.................................................................................................................1,6
PSIHOPATOLOGIJA 0OPĆI UVID1................................................................................1,9
Što je psihopatologija6............................................................................................................1,9
@lavni tipovi entalnih (olesti................................................................................................131
Ka"o se prou*ava !izofrenija6................................................................................................13,
PSIHOTERAPIJA................................................................................................................136
Aioedicins"i pristup psihoterapiji.........................................................................................136
Psiholo!"i pristup psihoterapiji...............................................................................................138
DIJETE U RAZVOJU.........................................................................................................1-$
9ovoro>eno dijete i njegove sposo(nosti...............................................................................1-$
SAZRIJEVANJE I STARENJE..........................................................................................1-8
+ri"sonovi stadiji psihoBsocijalnog razvoja.............................................................................1-8
:evinsonova shea razvojnih razdo(lja.................................................................................1-9
4
Kvaliteta #ivota u starije #ivotno razdo(lju.......................................................................160
SO.IJALNA PSIHOLOGIJA............................................................................................163
Socijalne "ara"teristi"e ljuds"og (i&a.....................................................................................163
:eCinov e"sperient o dinaici vo>e i sljed(eni"a...............................................................163
.tjecaj autoriteta D +"sperient Saloona 7sha...................................................................16-
Konforiza i slijepa poslu!nost D +"sperient StanleEa )ilgraa.....................................16-
:juds"o pona!anje u lo!i uvjetia D+"sperient Philipa 8i(arda....................................166
Pozitivno pona!anje z(og situacije D :angerov e"sperient..................................................168
Socijalna realnost....................................................................................................................168
Predrasude..............................................................................................................................169
PSIHOLOGIJA KULTURE...............................................................................................113
Pona!anje proatrano "roz "ulturalne razli"e........................................................................113
Kultura i psiholo!"i procesi....................................................................................................11-
Pre#ivljavanje u drugoj "ulturi................................................................................................116
ZDRAVLJE- UM- PONAŠANJE........................................................................................119
Psihologija i edicina.............................................................................................................119
PSIHOLOGIJA NA DJELU...............................................................................................183
ZNANSTVENA ISTRA#IVANJA U PSIHOLOGIJI.......................................................189
8nanstvene etode.................................................................................................................189
8nanstveni e"sperienti.........................................................................................................189
Potre(a "riti*"og pristupa......................................................................................................190
Place(o efe"t...........................................................................................................................191
;i(enici odgovorni za u*ina"...............................................................................................19$
%da(ir uzor"a u istra#ivanju...................................................................................................19,
Pseudo znanstvene tehnologije...............................................................................................19,
%p&i principi potre(ni u znanstveni istra#ivanjia...............................................................193
5
PREDGOVOR
Psihologija je znanost "oja u svo sredi!tu ia prou*avanje *ovje"a0 oso(e i
oso(nosti. Pri to prou*avanju psiholog se "oristi znanstveni etodaa0 "oje naravno i
pored sve ve&e savr!enosti i tehnolo!"og dostignu&a nisu uvije" ade"vatne. Psihologu ora
(iti jasno da oso(nost odnosno li*nost predstavlja jednu cjelinu i da je te!"o prou*avati dio po
dio *ovje"a0 jer se ta"vi pristupo gu(i jedinstvo "oje se #eli opisati ili prou*iti. )e>uti
znanstveni"u je ta"o>er jasno da je *ovje"a neogu&e razujeti u"oli"o znanstveni pristup ne
polazi od pojedinih cjelina. 'a"o psiholog u svo (avljenju *ovje"o raz(ija cjelinu na
dijelove te sva"i taj dio intenzivno prou*ava pute ta"ozvane analize i spoznaje. 7nalize i
spoznaje o(jedinjuje0 te donosi za"lju*a" o cjelini.
9a! pristup prou*avanja ljuds"og (i&a polazi najprije od analize ljuds"ih opa#anja.
5spitujeo vid0 sluh0 *ulo irisa i po"u!avao ot"riti "a"o ljuds"o (i&e osje&a svijet o"o se(e.
Poto na interes prelazi na otive i eocije tog ljuds"og (i&a0 zaniaju nas njegove
potre(e0 #elje0 aspiracije0 (rige i lju(av. 9a"on toga prou*avao oso(u u njeni po"u!ajia
da se prilagodi zahtjevia "oji se pred nju postavljaju. Drugi rije*ia0 zania nas "a"o
oso(a rje!ava svoje pro(lee0 "a"o u*i0 pati0 za(oravlja. . na "raju proatrao *ovje"a
"ao jedinstvenu individuu "oja #ivi u svijetu drugih ljudi0 njegovu li*nost i njegove odnose u
dru!tvu.
)e>uti slu#e&i se etodo analize0 psiholog je u (iti razjedinio noga svojstva
"opletnosti oso(e. Stoga psiholog "oristi i drugu etodu prou*avanja a to je etoda sinteze
"oja za cilj ia o(jediniti no!tvo anjih cjelina u jednu.
Sva"i *ovje" #ivi u svo vlastito svijetu "oji je ona"av "a"vog ga oso(a do#ivljava0
opa#a0 osje&a i "a"o ga predstavlja. 7 ono !to oso(a do#ivljava0 opa#a i predstavlja ovisi od
fizi*"e i socijalne sredine u "ojoj pojedinac #ivi0 od njegove (iolo!"e gra>e a naro*ito od
fun"cionalnosti njegovog ozga i #iv*anog sustava.
Pona!anje jedne oso(e ovisi od njenog vlastitog svijeta. 8a razuijevanje pona!anja
oso(e potre(no je razujeti izvanjs"i svijet "oga oso(a opa#a0 i njen unutarnji svijet. 8a
opa#anje je ja"o va#no psiholo!"o stanje oso(e. 'renuta*no psiholo!"o stanje u "oje se
oso(a nalazi uveli"e utje*e na ono !to &e oso(a vidjeti0 *uti ili osje&ati. ;ovje" "oji uire od
#e>i0 net"o t"o je u situaciji straha0 ili (ez(ri#ni student u par"u na 8rinjevcu0 istu situaciju
6
ogu vidjeti odnosno opaziti0 na potpuno druga*ije na*ine. Kara"ter oso(e0 njena li*nost te
is"ustvo ta"o>er u veli"oj jeri odre>uju "ara"ter opa#anja. 5aju&i to u vidu0 psiholozi su
napravili odre>ene generalizacije "a"o (i se do(ili paraetri za"ona o odnosu ize>u
percepcije <opa#anja= i li*nosti. Kao !to &eo vidjeti tije"o na!ih le"cija proces opa#anja je
ja"o "opliciran.
Psihologu je ta"o>er jasno da ljuds"o (i&e nije sao proatra*. :juds"o (i&e je i
a"ter0 neprestano djeluje. 8a djelovanje su nezao(ilazne otivacije i eocije. :juds"o (i&e te#i
"a ne"o cilju0 iz(jegava opasnosti0 osje&a lju(av0 r#nju0 ga>enje.
:juds"o (i&e u ispunjenju svojih fizi*"ih i psihi*"ih potre(a ora ta"o>er u*iti0 isliti0
stjecati is"ustva i adaptirati se prea izvanjs"o svijetu "oji je o"ru#en.
Stoga so ovaj aterijal "oga iate podijelili na poglavlja "oja &e o(uhvatiti vi!e ili
anje "opletnu gra>u potre(nu za razuijevanje *ovje"a u njegovoj "opletnosti.
)aterijal "oga pred so(o iate pripreljen je u veli"oj jeri prea shei
aeri*"ih ud#(eni"a F%p&e PsihologijeF. Sheu i etodologiju "oju slijedio preuzeo sa
od ista"nutog aeri*"og psihologa Philipa 8i(rada. 9ajve&i dio e"sperienata "oje u ovoj
"njizi navodi teelje se na 8i(ardovoj "njizi FPsEchologE and lifeF.
7
OPĆI UVOD U PSIHOLOGIJU
Š2o "( 3s!4oo'!"a5
Sva"ida!nje predod#(e o psihologiji sao se djeloi*no po"lapaju sa stvarno!&u ove
znanosti. Gelativno je alo onih "oji se do(ro snalaze na ovo !iro"o podru*ju i postoji
puno predrasuda. 8a ne"oje je psihologija tajanstvena znanost0 povezana sa i!ljenje da
o(razovani psiholozi ogu (rzo i la"o prozreti ne*iji izgled0 za&i u ne*iju nutrinu0 de!ifrirati
ne*ije geste ili ru"opis. )e>uti psiholozi prosu>uju puno trjeznije i s"ronije svoju
disciplinu.
Psihologija je relativno lada znanost "oja svoje "orijenje ia u nogovrsni
disciplinaa od filozofije pa do fiziologije. Hilhel Hundt0 "oji je 1819 osnovao svoj prvi
psiholo!"i la(oratorij u :eipzigu0 (io je filozof i psiholog. 5van Pavlov0 Gus0 "oji je za*etni"
istra#ivanja o u*enju0 (io je fiziolog. Sigund /reud0 teoreti*ar oso(nosti0 (io je austrijs"i
lije*ni". Švicarac Iean Piaget0 najutjecajniji istra#iva* iz podru*ja razvojne psihologije (io je
(iolog.
. ne"oli"o posljednjih desetlje&a psihologija je do#ivjela svoj procvat u Sjedinjeni
7eri*"i Dr#avaa u "ojia ia ne!to vi!e od ,00.000 psihologa. Aroj psihologa u +uropi
je ne!to pre"o 1-0.000. 9o0 ra*una se da ih u cijelo svijetu ia pre"o pola ilijuna <Podaci
iz $001. godine=.
Ko"( c!"($( s!"(d! 3s!4oo'!"a5
. psihologiji se ne radi o spretnosti ili tri"ovia "oji (i se na druge oglo utjecati
(ez njihova znanja. 9jeni ciljevi i zada&e sastoje se u opisu0 jerenju0 o(ja!njenju i "ontroli
ljuds"og do#ivljaja i pona!anja "od *ega se s "ontrolo isli na postupa" na prijer u sislu
savjetovanja ili terapije.
9jen interes upravljen je priarno prea noralno0 zdravo pona!anju i
do#ivljavanjuJ sao dio podru*ja "lini*"e psihologije (avi se setnjaa oso(e0 uvjetia
o!te&enog do#ivljavanja i pona!anja "ao i ogu&nosti terapije.
Dad( ! s( 3s!4oo'!"a d(f!6!ra2!5
8
Psiholozia je dosta te!"o definirati svoju znanost. 8a one izvana0 psihologija o#e
izgledati "ao zao"ru#eno podru*je u*enja i istra#ivanja. 9a"on po(li#eg razatranja
uspostavlja se da je psihologija ipa" s"up najrazli*itijih dijelova *ije se spajanje (ez daljnjega
ne o#e odrediti. Kona*no postoji *a" i nejedinstveno i!ljenje o toe da li se psihologija
uop&e dade sisleno definirati. 9aie0 uz istra#ivanja "oja o(uhva&aju a"tivnosti #iv*ane
stanice0 pa do istra#ivanja efe"tivnosti psihoterapije0 nije la"o prona&i jedinstvenu definiciju.
Psihologija je po*ela "ao znanost o du!evno #ivotu i ta"vo ju se satralo sve do
19$0Btih. %d 19$0Btih pa do 1960Btih aeri*"i psiholozi su redefinirali psihologiju "ao
Fznanost uo*avaju&eg i jerljivog pona!anjaF. Po njia0 sva"a znanost po*iva na principia i
proatranju. 9eogu&e je0 ista"li su oni0 proatrati *uvstva i osje&aje ili isli. )e>uti
ogu&e je proatrati i jeriti ljuds"o pona!anje prili"o odgovora na razli*ite situacije i
podra#aje. 'isu&u devetsto !ezdesetih godina0 psihologija se po*ela zna*ajno usjeravati na
svoj po*etni interes studiranja a to je na entalne procese tj. "a"o na! oza" procesira i
zadr#ava inforacije. Da (i stavila u fo"us pona!anje i nutarnje procese0 psihologija je postala
znanost o pona!anju i entalni procesia. Što to zna*i6 Pona!anje naie u"lju*uje sve
o(li"e rea"cija organiza0 sva"u a"ciju ili rea"ciju "oju so u stanju zaijetiti i pri(ilje#itiK
vi"u0 sjeh0 trepanje0 znojenje0 govor0 *itanje itd. Sve ove radnje su pona!anja "oja se ogu
proatrati i jeriti.
)e>uti procesi su pa" nutarnja su(je"tivna is"ustva do "ojih dolazio pute
pona!anja0 osjetila0 percepcija0 snova0 isli0 uvjerenja i osje&aja. Prea toe0 ia"o nas
definicija Fper seF0 previ!e i ne zania0 u principu &eo se slo#iti s KrechBo <198-= da je
FPsihologija znanost o pona!anju0 do#ivljavanju i is"ustvu o(ojegaF. Stoga uhodana fraza o
psihologiji "ao nauci o du!i ne sao da ne vrijedi sa znanstveno psiholo!"og stajali!ta nego
*a" niti teorets"i nije ispravna.
Po$!"(s6a 3o7ad!6a 3s!4oo'!"(
Psihologija ia dugu pro!lost ia"o je njena realna povijest "rat"a0 napisao je jedan od
prvih e"sperientalnih psihologa 2eran +((inghaus 1908. godine. %n je #elio naglasiti da
psihologija vu*e svoje "orijene tisu&aa godina ali "roz cijelo to vrijee nije (ilo gotovo
ni"a"vog progresa !to se ti*e sisteati*nog pristupa psihologiji. 5a"o su ne"i o(lici psihologije
(ili prisutni i u starodrevni indijs"i Logi tradicijaa0 "orijeni oderne psihologije u stvari
zadiru u vreena stare @r*"e. . *etvrto i peto stolje&u prije Krista0 "lasi*ni filozofiK
So"rat0 Platon i 7ristotel po*eli su racionalnu analizu o toe "a"o fun"cionira ljuds"a isao0
9
upu!tali se u dis"usije o slo(odnoj volji te o odnosu ize>u pojedina*nih gra>ana i dru!tva u
"oe su #ivjeli. 5 do" su ti filozofi i njihovi sljed(enici postavljali fundaentalna pitanja o
toe !to to zna*i (iti racionalan0 senzitivan0 odgovorno ljuds"o (i&e0 do"azi za njihove
odgovore nisu ogli (iti dani druga*ije doli na (azi logi"e i racionalnog o(razlo#enja. Kasnije0
"a"o su se ideje "atoli*anstva !irile svijeto0 teolozi su po*eli nau*avati o slo(odnoj volji0 u
"oju su u"lju*ena i du!a i paet ta"o da niti du!a niti paet nisu ogli (iti su(je"ti prirodnih
za"ona i principa "oji (i odre>ivali a"cije fizi*"ih oso(ina #ivih (i&a. 'e!"o se oglo po(je&i
od teolo!"og principa da su paet0 du!a a i tijelo Ao#ji dar. . to se nije previ!e diralo. 9o
uostalo to su vreena "ad osi filozofije0 teologije i astrologije i nije (ilo ne"ih drugih
znanosti.
8a slu#(eni po*eta" psihologije redovito se uzia 1819. godina "ad je u :eipzigu
9ijeac Hillhel Hundt osnovao la(oratorij e"sperientalne psihologije. Svega ne"oli"o
godina "asnije sli*an la(oratorij je otvoren i u 7erici. Do godine 1900. u svijetu je ve& (ilo
30 la(oratorija e"sperientalne psihologije. Ka"o je do toga do!lo6 4jerojatno z(og po(une
protestanata protiv "atoli*"e Mr"ve 1880Btih godina "ada su njea*"i lije*nici0 fiziolozi i
filozofi po*eli postavljati u pitanje teolo!"u tvrdnju da je ljuds"i organiza iznad svih #ivih
organizaa na ovoj zelji0 te po"u!ali do"azati da prirodni za"oni odre>uju ljuds"o
pona!anje. 2eran von 2elotz0 lije*ni" po struci0 poduzeo je jednostavne e"speriente o
percepciji i #iv*ano sustavu. %n je (io prvi "oji je po*eo jeriti (rzinu #iv*anog ipulsa.
%tprili"e u isto vrijee jedan drugi 9ijeac @ustav /echner0 po*eo je studirati "a"o se fizi*"i
podra#aj odra#ava na osjetila i "a"o se to psiholo!"i do#ivljava. Kao i sa Hundt0 i /echner
je i!ao s pretpostav"o da je psiholo!"e procese ogu&e o(je"tivno prou*avati
e"sperientalno etodo po uzoru na etode prirodnih znanosti "oje su "ori!tene u fizici i
fiziologiji. %vi prvi psiholozi su zagovornici deteriniza0 pravca "oji tvrdi da su sve fizi*"e0
entalne radnje0 "ao i sao pona!anje0 odre>eni specifi*ni uzro*ni fa"toria.
Hundt je po*eo op!irno pisati o novoj psihologiji i odgojio je noge lade
znanstveni"e "oji su po!li svijeto navije!tati nove ideje o znanstvenoj psihologiji. )e>u
njegovi u*enicia nalazio se i +dCard 'itchner0 7eri"anac "oji je po povrat"u u 7eri"u
osnovao la(oratorij na sveu*ili!tu Mornell. 5deje i intele"tualne tradicije "a"o filozofije ta"o i
prirodnih znanosti (ile su o(jedinjene u po"u!aju razvijanja novog sjera psihologije. .
7erici je 1890. ladi profesor filozofije na 2arvardu0 "oji je zavr!io edicinu0 i ja"o se
zaniao za literaturu i religiju Hillia Iaes0 po*eo razvijati jedinstveni pristup aeri*"e
psihologije.
10
Kada je psihologija postala la(oratorijs"a znanost organizirana o"o e"sperienata0
njen specifi*ni doprinos znanju po*eo je davati odje"a. Psihologiju su po*eli priznavati "ao
znanost. . Hundtovo la(oratoriju su(je"ti su davali jednostavne odgovore. %dgovarali su
sa da ili ne i pritis"ivali duge. 9a vanjs"e podra#aje su(je"ti su ogli odgovarati !to osje&aju
ili do#ivljavaju. Audu&i da su podaci ogli (iti sa"upljani pute sisteats"ih i o(je"tivnih
procedura0 sva"i nepristrani proatra* (io je u stanju replicirati0 ponoviti rezultate Hundtovih
e"sperienata. 9aglasa" na e"sperientalnoj etodi te pose(na pa#nja posve&ena precizno
jerenju "ao i statisti*"a analiza0 (ile su odli"e Hundtove psiholo!"e tradicije.
Kada je +dCard 'itchner donio Hundtove ideje u 7eri"u on se ta"o>er po*eo
zalagati da psihologija po*ne istra#ivati podru*je svijesti. )e>uti postavilo se pitanje "a"o je
ogu&e studirati eleente entalnog #ivota6 )etodu "oju su oda(rali za ta"ve vrste studija
onoga vreena (ila je etoda introspe"cije0 sisteats"og ispitivanja su(je"tivnih isli i
osje&aja na teelju ne"ih osjetilnih is"ustava. 'itchner se u svoji istra#ivanjia zadr#avao
na pitanju saog entalnog sadr#aja ali ne i na pitanju "a"o i za!to do tog sadr#aja dolazi.
9jegov pristup psihologiji "ao znanosti poznat je pod nazivo stru"turaliza. 'aj naziv je
do!ao zato !to je interes njegovog istra#ivanja (io (aziran na ot"rivanju stru"ture ljuds"e
paeti i pona!anja "ao posljedice. Stru"turaliza je polazio od pretpostav"e da se ljuds"o
entalno is"ustvo o#e razujeti "ao "o(inacija jednostavnih eleenata i doga>aja. Milj tog
pristupa (io je ot"riti (azi*nu stru"turu ljuds"og ozga analizo teeljnih eleenata osjetnih
i drugih is"ustava "oja sa*injavaju entalni #ivot pojedinca. )nogi psiholozi su napali
stru"turaliza i to s tri gledi!ta. Prvo zajerali su u da je previ!e redu"cionisti*"i a to zna*i
da se ti pristupo "ople"sno ljuds"o is"ustvo sanjuje <reducira= na vrlo jednostavne
osjetne rea"cije. Drugi prigovor je (io da je ta"av pristup previ!e eleentaran jer se
po"u!avalo djeli&e pri"upiti u jednu cjelinu0 ujesto da se prou*ava *itav niz ljuds"og
pona!anja dire"tno. 5 tre&i prigovor stru"turalizu (io je taj da je to odvi!e entalisti*"i
pristup jer je uva#avao jedino ver(alne izvje!taje ljuds"og stanja svijesti a iz(jegavao
prou*avanje su(je"ata "oji nisu (ili u stanju opisati svoje introspe"tivne do#ivljaje. @lavni
protivnici stru"turaliza dolazili su iz redova jednog drugog psiholo!"og pravca tog do(a
poznatog pod ieno fun"cionaliza. 5dejni za*etni" tog pravca (io je Hillia Iaes "oji se
slagao s 'itchenero da je ljuds"a svijest centralna tea studija psihologije. 7li za njega
svijest nije ograni*ena na eleente0 sadr#aje i stru"ture0 nego je to sastavni dio neprestane
intera"cije svijesti s o"oli!o. Da"le ono !to je va#no za studij svijesti i svjesnoga prea
Iaesu0 su a"cije i fun"cije entalnog procesa a ne sai sadr#aji svijesti. Stoga je
11
fun"cionaliza prvotni naglasa" stavio na ste*ene navi"e "oje oogu&avaju organizu da se
prilagodi o"olini i da efe"tivno fun"cionira. Klju*no pitanje na "oga su fun"cionalisti htjeli dati
odgovor (ilo je F!to je fun"cija ili cilj (ilo "oga *ina pona!anja6F %sniva* fun"cionalisti*"e
!"ole (io je Iohn DeCeE. 8agovornici ovog pravca su u svoji istra#ivanjia odustali od
slijepe po"ornosti la(oratorijs"i etodaa. . njihovo pristupu (ilo je jesta za eocije0
jastvo0 volju0 vrijednosti i *a" za religiozno i isti*no is"ustvo. 'aj pristup ostavio je prostora
za pojedinca "oga se nije svodilo na forule ili (rojeve. 8a prista!e ove etode su o(ja!njenja
(ila va#nija od e"sperientalne "ontrole.
Sve do 18-9. godine nije se javno postavljalo u pitanje cr"veno tua*enje o toe "a"o
so stvoreni0 za!to postojio i "ao ideo. 4jera0 pogotovo "atoli*anstvo u*ilo nas je0 i u*i0
da su sva #iva (i&a0 a *ovje" "ao najvi!e (i&e <sli"a Ao#ja= stvoreni od Aoga i da sva"o od
stvorenih (i&a ia svoj cilj (orav"a na zelji. 8a *ovje"a0 gledaju&i "roz prizu vjere0 nea
dilee "ao on ili ona ide na"on ovoga #ivota. )e>uti 18-9. godine Mharles DarCin je
iza!ao sa svojo teorijo o evoluciji. 'a teorija je uspjela dati (iologiji centralno jesto u
po"u!aju razuijevanja "ople"snosti postoje&ih organizaa na ovoj zelji. DarCin je
ize>u ostalog plasirao svoju ideju o prirodnoj sele"ciji a to je da organizi "oji su (olje
prilago>eni o"olini uspje!nije prenose svoje gene na poto"e nego oni "oji su sla(ije
prilago>eni. Pravac poznat pod ieno +volucioniza gleda sve vrste #ivota na zelji "ao
#ivote u neprestanoj utaciji i razvoju. DarCinova teorija je uspjela izgurati *ovje"a iz centra
pa#nje daju&i u jesto e>u #ivotinjs"i vrstaa.
S8$r(9(6! 3ra$c! 3s!4oo:%!4 !s2ra;!$a6"a
Psihologija se danas zaustavlja na !est pravaca va#nih za suvreena znanstvena
istra#ivanja. 'o suK (iolo!"i0 psihodinai*ni0 (ehevioristi*"i0 "ognitivni0 huanisti*"i i
evolucijs"i.
B!oo:%o9 3ra$c8 pripadaju psiholozi "oji istra#uju uzro"e pona!anja u fun"cijaa
gena0 ozga0 #iv*anog sustava i endo"rinog sustava <"ontroliraju&ih horona=. Prea ovo
odelu uteeljeno na (iologiji0 fun"cije organiza o(ja!njavaju se fizi*"i stru"turaa i
(io"eijs"i procesia. Sva"o is"ustvo i a"cije organiza o(ja!njavaju se "ao rezultat
djelovanja #iv*anih ipulsa. %no !to poti*e na djelovanje su "eijs"e i ele"tri*ne a"tivnosti
"oje se doga>aju unutar #iv*anih stanica. %vaj pristup se (azira na *etiri pretpostav"eK a=
psiholo!"i i dru!tveni fenoen se o#e razujeti u s"lopu (io"eijs"ih procesaJ (=
"ople"sniji fenoeni se ogu razujeti pute analiza ili redu"cije na anje specifi*ne
12
dijeloveJ c= sva"o pona!anje ili potencijalno pona!anje odre>eno je fizi*"i stru"turaa i u
veli"oj jeri nasljedni procesia i d= is"ustvo o#e ijenjati pona!anje "oregiraju&i (azi*ne
(iolo!"e stru"ture i procese.
. pro!losti je ovaj pristup (io poznat pod ieno fiziolo!"e psihologije0 ali danas ovi
znanstvenici zahvaljuju&i sve ve&i ot"ri&ia o stru"turi i fun"cijaa ozga se(e radije
nazivaju neurolozia. %ni studiraju procese po*ev!i od procesa pa&enja "od jednostavnih
organizaa "ao !to su pu#evi na prijer0 pa sve do toga "a"o ljuds"i oza" reagira na
iznena>uju&e stiulativne inforacije. Do" ne"i neurolozi rade po sveu*ili!ni la(oratorijia0
drugi rade po (olnicaa i "lini"aa. Prvi ogu istra#ivati da li je na prijer ogu&e
po(olj!ati pa&enje "od starijih !ta"ora0 ajuna i ostalih #ivotinja0 do" se drugi (ave
(olesnicia "oji su izgu(ili pa&enje.
Ps!4od!6a9!<%! 3ra$ac polazi od pretpostav"e da je pona!anje otivirano sna#ni
nutarnji porivia. Prea prista!aa ovog pravca ljuds"o pona!anje izvire iz naslije>enih
instin"ata0 (iolo!"ih nagona0 sa cilje da se rije!i su"o( ize>u oso(nih potre(a i dru!tvenih
zahtijeva. 8a*etni" ovog pravca je (e*"i lije*ni" Sigund /reud <18-6B19,9=0 ina*e osniva*
psihoanalize. Sa svojo dinai*"o psihologijo podsvijesti uveo je revoluciju s o(ziro na
cjelo"upno razuijevanje *ovje"a i njegove "ulture. Svoji u*enje nije utjecao sao na
psihologiju nego ta"o>er i na ujetnost0 literaturu0 filozofiju i edicinu. Do svojih ideja do!ao
je rade&i s entalno nesta(ilni pacijentia. Prea njegovoj teoriji sva"a oso(a je u
potpunosti odre>ena "o(inacijo nasljednih fa"tora i is"ustva iz ranog djetinjstva.
9agla!avao je da u djetetu doinira uro>eni instin"t za saoodr#avanje i #elja za fizi*"i
u#it"o. 'i priitivni ipulsi su potisnuti z(og dva ta(uaK prvi ta(u su roditelji a drugi je
dru!tvo. /reudov odel je prvi po*eo uva#avati iracionalnost u ljuds"o pona!anju odnosno
u ljuds"oj prirodi. %n je prvi ustvrdio da ljuds"i postupci ogu (iti otivirani podsvjesni
silaa. Da"le0 (io je prvi psiholog "oji je u"azao da (i ljuds"u podsvijest ta"o>er tre(alo
studirati. /reud je u svo psiholo!"o pristupu polazio od dviju pretpostav"iK prvo da se sve
psihi*"o doga>anje o#e "auzalno interpretirati. 9ea ni!ta slu*ajno na du!evno podru*juJ
DrugoK djelovanje i do#ivljavanje doga>a se puno *e!&e iz podsvijesti nego iz svijesti. ;ovje"a
vode dva poriva0 se"sualni poriv i poriv agresije0 "ojeg je ne"o vrijee proatrao i "ao poriv
srti. 9jegovo ja"o nagla!avanje se"sualnog nagona donijelo u je ja"u "riti"u stru*nih
"rugova "ao i "rugova "atoli*"e i evangeli*"e cr"ve. 5!lo se je *a" ta"o dale"o da se je
razatrala ogu&nost za(rane psihoanalize0 islilo se je da nije spojiva sa "r!&ans"o
vjero. Danas je ta"va "riti"a uglavno otupjela. FStru"turu oso(eF /reud vidi u svo
13
poznato stru"turalno odelu pod aspe"to triju instanci psihi*"e energijeK id <"oji je
prisutan pri ro>enju i cilj u je jedanK slu#iti instin"tia tra#e&i prili"e i o(je"te "oji &e te
instin"te zadovoljiti=0 ego <"oji je ujedno i sluga i gospodar idu= racionalan je i pronalazi
realisti*ne putove "a"o (i zadovoljio instin"tne potre(e ida0 ali u isto vrijee ia fun"ciju
o(uzdavati iracionalne ipulse ida. SuperBego predstavlja oralni i socijalni aspe"t li*nosti.
Predstavlja ono !to se razvilo u*enje nori socijalne sredine u "ojoj pojedinac raste i #ivi.
9esocijalizirani porivi ida *esto su u su"o(u sa socijalizirano "ontrolo pona!anja !to je
nae&e superBego.
Milj psihoanaliti*"e terapije je oslo(o>enje i ja*anje svoga ja0 posvje!&ivanje
potisnutih dje*jih snova. Io! za vrijee /reudova #ivota razdvojio se je psihoanaliti*"i po"ret.
Marl @ustav Iung <181-B1961= i 7lfred 7dler <1810 B 19,1= osnivaju svoje !"ole0 analiti*"a ili
"ople"sna psihologija <Iung= i individualna psihologija <7dler=. 5 danas nogi psiholozi
prihva&aju /reudov psihodinai*"i odel0 sao ne vi!e u naju#e sislu /reudovih teorija od
"ojih noge ni"ada znanstveno nisu ogle (iti provjerene. 8apravo do"azi za /reudove
teorije su vrlo rijet"o do!le iz la(oratorija. %ni dolaze iz itologije0 legendi0 draa i
arheologije. Stoga je danas te!"o na&i *istog /reudovca. Sljed(enici njegovih teorija se danas
zovu neoBfreudovci "oji su /reudove ideje pro!irili i po"u!avaju ih in"orporirati u dru!tvene
utjecaje i intera"cije. 9eofrojdovci vi!e ne govore is"lju*ivo o is"ustvu i trauaa iz ranog
djetinjstva nego o trauaa "oje se "upe tije"o du#eg razdo(lja ljuds"og #ivota.
B(4($!or!s2!<%! 3ra$ac se (avi golo rea"cijo na podr#aj. Aehevioriste ne zaniaju
(io"eijs"i procesi ili nutarnje otivacije nego su usredoto*eni na specifi*ne odgovore na
podra#aje i to one "oji se ogu jeriti. @lavni cilj (ehevioristi*"e analize je razujeti "oju i
"a"vu vrstu pona!anja izaziva odre>eni podra#aj. Prea ovoj teoriji pona!anje je u potpunosti
odre>eno izvanjs"i uvjetia. :judi nisu niti do(ri niti lo!i nego jednostavno reagiraju na
podra#aje o"oline0 tvrde zagovornici (ehavioriza. :juds"o pona!anje je ogu&e ijenjati
ta"o !to se ijenjaju izvanjs"i uvjeti. Aehavioristi tvrde da je oso(a uglavno ona"va "a"va
jest zahvaljuju&i is"ustvu i uvjetia #ivota i "ulture u "ojoj #ivi. )alo dr#e do nasljednih
fa"tora. 'ipi*ni znanstveni pristup (ehaviorista je sa"upljanje rezultata la(oratorijs"ih
e"sperienata. ;esto prou*avaju #ivotinje jer je u e"sperientia s #ivotinjaa la"!e posti&i
"ontrolu o"oli!a. Pretpostavljaju da se rezultati do(iveni sa #ivotinjaa u principu ogu
priijeniti i na druge vrste #ivota0 u"lju*uju&i i ljude. 8a*etni" (ehavioristi*"e ideje je Iohn
Hatson "oga je inspiriralo istra#ivanje rus"og fiziologa 5vana Pavlova. Pavlov je naie ot"rio
da fiziolo!"i odgovor u o(li"u izlu*ivanja sline "od psa0 o#e (iti izazvan zvu"o ili (ilo
14
"a"vi si(olo "oji se redovito prezentira psu u vrijee dono!enja hrane. @lavni interes
Pavlova u njegovi istra#ivanjia na podru*ju psihologije (io je princip uvjetovanja. Prije
Hatosna na instin"te se gledalo "ao na nasljedne ehanize "oji (i ogli o(jasniti oso(nost i
pona!anje. Hatsonova pretpostav"a da je sva"o pona!anje rezultat u*enja0 otvara ogu&nosti
za projenu ne#eljenog pona!anja. %n je vjerovao da se entalne doga>aje ne o#e
znanstveno istra#ivati i stoga je iz svoje teorije iz(acio introspe"ciju i sve po"u!aje
prou*avanja entalnih procesa. Stoga je zacrtao novi pravac u psihologiji0 dao se u potragu za
uzrocia u o"olini ujesto u saoj oso(i i (io je prvi "oji je po*eo insistirati na toe da
psiholozi tre(aju jedino studirati pona!anje "oje je ogu&e za(ilje#iti. )e>uti glavni arhite"t
(ehavioriza (io je A./. S"inner. Sve do svoje srti 1990. S"innerovi planovi i vizije
usjeravali su (ehevioriste u njihovo pristupu znanosti. Sa S"innera u psihologiji nije (ilo
prostora za neurologiju ili "ognitivnu znanost. Po njegovu nacrtu0 psihologija (i se ogla
satrati znanstveno disciplino jedino u"oli"o je ograni*ena na pru*avanje ehaniza "a"o
fun"cionira pona!anje u odnosu na o"olinu i o(ratno. 4e&i dio ovoga stolje&a aeri*"o
psihologijo je doinirao (ehavioristi*"i pravac. 5a"o su S"inner i njegovi u*enici u ve&ini
slu*ajeva e"sperientirali s golu(ovia i !ta"oria0 (ehavioristi*"i principi su se na!iro"o
prijenjivali i na ljuds"e pro(lee. Pod utjecaje njihovih principa prihva&en je FhuanijiF
pristup odgoju djece na (azi nagrade ujesto na (azi "azne0 uvedene su nove vrste terapija za
odificiranje pona!anja itd. Kriti*ari prigovaraju (ehaviorizu da je ponajprije svoji
etodaa i pristupo desetlje&ia zasjenjivao i stavio u stranu druge vrste istra#ivanja "oje (i
tre(ale (iti cilj psihologije i da (ehavioristi uanjuju zna*enje istra#ivanja specifi*nih
"ara"teristi"a ljuds"og (i&a a to je govor0 isao i svijest.
Ko'6!2!$6! 3ra$ac je u posljednjih pedeset godina u psihologiji dostigao svoju
"ulinaciju "ao izazov ograni*enoj perspe"tivi (ehavioriza. Mentralna tea "ognitivnog
pristupa je ljuds"a isao i procesi "ao !to su stjecanje znanja0 i!ljenje0 sje&anje0 rje!avanje
pro(lea0 fantaziranje i ljuds"a svijest. @ledaju&i iz "ognitivne perspe"tive ljudi djeluju jer
isle0 a isle jer su ljuds"a (i&a "oja su jedino sposo(na to *initi s o(ziro da na je Aog < a
"ognitivisti "a#u B priroda= dao razu. %vi psiholozi isti*u da ljudi nisu (i&a "oja jednostavno
reagiraju na podra#aj nego da su zapravo a"tivna (i&a "oja saa oda(iru i "reiraju pojedina*ne
odgovore na o"olinu i podra#aje. Pona!anje je0 po njia0 sao djeloi*no odre>eno
podra#ajni eleentia. 9e"a od najva#nijih pona!anja0 po njia su posljedica "reativnog
i!ljenja a ne predvi>eni na*ini "oji su "ori!teni u pro!losti. :judi po*inju #ivot ne "ao do(ri ili
zli nego s potencijalo entalnih sposo(nosti da (udu do(ri ili zli. Kognitivni psiholozi 1990B
15
tih godina (ave se pitanje na "oji na*in ljudi tua*e sada!nje podra#aje o"olnog svijeta. %ni
#ele ot"riti "a"o ljudi procjenjuju razli*ite a"cije "oje su u stanju poduzeti0 "a"o to prosu>uju0
te "a"o se odlu*uju na ade"vatni postupa".
Kognitivni psiholog 2er(ert Sion do(itni" je no(elove nagrade za e"onoiju na
teelju svoga istra#ivanja o toe "a"o ljudi donose odlu"e pod neizvjesni uvjetia a to
zna*i u nedostat"u potre(nih inforacija. %n je do"azao da e"onos"i odeli uteeljeni na
pretpostav"aa racionalnih analiza o toe "a"o (i se ljudi tre(ali pona!ati ne fun"cioniraju
u"oli"o situacija nije jasna. .jesto toga predvi>anja se po(olj!avaju psiholo!"o i opisno
analizo na*ina "a"o se ljudi pona!aju u nejasni situacijaa. 'eorije 7l(erta Aandure
o(uhva&aju "ognitivne procese u njegovi o(ja!njenjia socijalnog u*enja0 psihoterapije
uteeljene na principia "ognitivne psihologije pa *a" i u analizi teroriza. )nogi psiholozi
na novu "ognitivnu orjentaciju gledaju "ao na doiniraju&i pravac suvreene psihologije.
H89a6!s2!<%! 3ra$ac pojavio se -0Btih godina "ao alternativa pesiizu i
deterinizu psihodinai*"og i (ehavioristi*"og pristupa. Prea huanisti*"o odelu
ljudi nisu vo>eni sna#ni silaa instin"ta "ao !to tvrde /reudovci0 niti su izanipulirani
izvanjs"i svijeto to jest0 o"olino0 "ao !to tvrde (ihevioristi. :judi su0 tvrde huanisti0
a"tivna stvorenja "oja su du(o"o u se(i do(ra i u stanju se odlu*iti za pravi iz(or. @lavni cilj
ljuds"ih (i&a je prea huanistia0 neprestani trud na rastu i razvijanju svoga potencijala. 8a
razli"u od (ihevioristia0 ovi psiholozi su usredoto*eni na is"ustveni su(je"tivni svijet oso(e
ujesto na o(je"tivni svijet "a"voga vide izvanjs"i proatra*i i znanstvenici !to je odli"a
(ehavioristi*"oga pristupa. Stoga prista!e huanisti*"og pravca nazivaju i fenoenolozia
onia "oji prou*avaju oso(ne do#ivljaje i poglede pojedinca. 8a razli"u od "ognitivno
orijentiranih psihologa "oji su usredoto*eni na unutarnje procese specifi*nih indi"atora
pona!anja0 psiholozi huanisti*"og pravca su vi!e zainteresirani za pitanja "a"o ti unutarnji
procesi vode "a novi spoznajaa i poto vrednuju odlu"e i iz(ore oso(e. 2uanisti*"i
pravac se (avi cjelo"upno oso(o oda(iru&i holisti*"i pristup a to zna*i pridr#avaju se
na*ela da se pojedine psihi*"e pojave uvije" oraju proatrati u s"lopu psihi*"e cjeline. %ni
satraju da se razuijevanje oso(e posti#e pute integracije isli0 tijela i pona!anja sa
s"lopo socijalnih i "ulturnih utjecaja. 9ajista"nutiji predstavnici ovog pravca suK Marl
Gogers0 Gollo )aE i 7(raha )asloC. Gogers je u svo pristupu naglasa" stavljao na
prirodnu tendenciju pojedinca "a psiholo!"o rastu i zdravlju "ao i va#nost pozitivnog
pristupa sao se(i u ovo procesu. Gollo )aE je (io jedan od prvih psihologa "oji je
istra#ivao fenoene poput tjes"o(e na prijer iz perspe"tive pojedinca a ne "ao fenoen za
16
se(e. %n je ta"o>er po"u!ao integrirati principe egzistencijalne filozofije u novi psiholo!"i
pristup. <+gzistencijaliza je de"adentna struja u francus"oj literaturi poslije drugog svjets"og
rata. %snovao ju je Paul Sartre. %di!e najdu(lji pesiizo0 nevjerovanje u #ivotne snage
*ovje"a i poanj"anje perspe"tive. )e>uti taj egzistencijaliza ipa" ostavlja prostora za
oso(ne odlu"e i slo(odnu volju u svijetu (ez sisla i razloga. Gollo se uhvatio za upravo ova
dva fa"toraK slo(odnu volju i oso(ne odlu"e ali u pozitivnije svjetlu=. 7(raha )asloC je
nagla!avao saoBa"tualizaciju i studirao ljude "oji su slovili "ao oni "oji su se a"tualizirali
odnosno prona!li svoj sisao i so(o (ili zadovoljni. )nogi "riti*ari ovog pravca isti*u da je
huanisti*"i pristup nedovoljno znanstven. 9azivaju ga popularno psihologijo "oja ia
gesloK %sje&aj se do(ro i ne (rini.
E$o8c!"s%! 3ra$ac. Doista je iznena>uju&e da je evolucijs"i pristup jedan od
najnovijih pravaca psihologije. %vaj pristup po"u!ava spojiti odernu psihologiju s najstarijo
i gotovo centralno idejo (iologijeK DarCinovo teorijo evolucije pute prirodne
sele"cije. Koncept pona!anja i entalne prilagod(e teelj je evolucijs"og pristupa. 'aj pristup
polazi od pretpostav"e da su se ljuds"e entalne i fizi*"e sposo(nosti razvijale ilijunia
godina s pose(ni cilje prilagod(e o"oli!u. %si !to govore o evolutivno razvoju organa
i organiza op&enito0 oni nagla!avaju da se sli*no doga>a i s ozgo. )oza" se razvija "a"o
(i se prilagodio o"oli!u odnosno izazovia.
Da"le0 "ao !to je vidljivo iz gore izlo#enog te"sta0 raznoli"ost je jedna od upe*atljivih
ozna"a psihologije. S la"o&o se o#e do&i do iznad -0 Fpsiholo!"ih pravacaF0 ograni*uju&i
se sao na najpoznatija iena. 'a"o se o#e pitati !to uop&e ujedinjuje psihologiju6 )etode i
sadr#aji zasigurno ne. . pristupia postoje djeloi*na slaganja ali su jo! nagla!enija
neslaganja.
Ka%o s( 'ra6a 3s!4oo'!"a6
%(i*no se razli"uje (azi*nu0 to jest znanstvenu i teorijs"u psihologiju od priijenjene
psihologije. Aazi*na psihologija je usredoto*ena na istra#ivanja do" je priijenjena usjerena
na prijenu znanja u pra"si. 9o i &eo se ograni*iti na dva slijede&a poja.
O3&a 3s!4oo'!"a ! d!f(r(6c!"a6a 3s!4oo'!"a
%p&a psihologija po"u!ava istra#iti za"onitosti do#ivljavanja i pona!anja0 doga>aje "oji
ogu zahtijevati op&e ili generalne vrijednosti i za"onitosti. Pojedini segenti predeta suK
psihologija opa#anja0 psihologija otivacije0 psihologija eocija0 psihologija u*enja0 i!ljenja0
17
govora. Diferencijalna psihologija je naprotiv zainteresirana za razli"e ize>u individua s
o(ziro na teperaent0 inteligenciju ili izri*aj. Diferencijalna psihologija je uglavno
identi*na sa psihologijo oso(e odnosno istra#ivanja oso(e. 4a#an dio je psiholo!"a
dijagnosti"a. )e>uti ova podjela se o#e i pojednostavniti ta"o !to se o#e govoriti o
teorets"oj i priijenjenoj psihologiji.
'eorets"a <odnosno *ista= psihologija je zapravo zainteresirana sao za teeljna
pitanja neovisno o sva"oj pra"ti*noj prijeni. 9aprotiv priijenjena psihologija neposredno
cilja na "orisnost psiholo!"og znanja. 9a(rojit &eo ne"oje disciplineK "lini*"a psihologija0
psihologija rada0 poduze&a i organizacije0 re"lana psihologija0 pedago!"a psihologija0
pastoralna psihologija. Geligiozna0 socijalna i razvojna ogu pripadati o(i "ategorijaa.
T(9("6a 3!2a6"a %o"!9a s( )a$! s8$r(9(6a 3s!4oo'!"a
Iedno od trajnih pitanja "ojia se (avi suvreena psihologija usredoto*eno je na teu
sta(ilnosti nasuprot projene. 9aie ova tea se (avi pitanjia poput onih da li na!e
sposo(nosti i navi"e ostaju iste (ez o(zira na na!u do(0 da li dijete "oje je istra#iva*"e prirode
i neirna duha0 postaje nezainteresirana odrasla oso(a6 Da li srae#ljivi u*enici ogu postati
otvoreni0 veseli (r(ljavi odrasli6 )ogu li pro(leati*ni tinejd#eri jedno postati oz(iljni
ru"ovodioci6 Da li ljudi u razli*iti epohaa #ivota posjeduju razli*ite vrste oso(nosti6 'o je
*itav niz pitanja "oji se (avi psihologija a "oji &eo se i i (aviti tije"o na!e nastave.
Drugo podru*je zanianja psihologije je pitanje ljuds"e razunosti nasuprot
nerazunosti. 9aie u "oli"oj jeri ljudi zaslu#uju da pripadaju rodu Fhoo sapiensaF. Kao
!to &eo vidjeti0 ljudi po svoji "ognitivni B intele"tualni B svojstvia0 nadilaze
"opjutore. Iednostavan *in va!eg razuijevanja te"sta "oga upravo *itate0 u"lju*uje ilijune
#iv*anih ipulsa0 "oji su raspore>eni u razli*ite sfere ozga gdje ih se procesira. 5 do" so s
jedne strane nezaislivo "oplicirano (i&e0 uistinu savr!eno stvorenje s o(ziro da se u ovo
oentu u sva"oe od nas odvija na tisu&e nezavisnih "opliciranih operacijaB od disanja pa
do pro(ave B0 dotle so u psiholo!"o sislu s"loni "a prili*no veli"oj nesavr!enosti. 9ije
rijeda" slu*aj da realnost zaijenio "rivi "onceptia. 5ao tendenciju preuveli*avanja
svojih sudova. ;esto vidio razloge i uzro"e stvaria "oje ne postoje. ;esto postupao s
drugia na na*in "a"o (i oni potvrdili na!e predrasude o njia. @ovorio naie o ne"i
za"onia "oji ograni*avaju ljuds"u razunost.
9ajve&a tea po o(uju0 a o#da i po va#nosti u psihologiji je utjecaj (iolo!"ih
fa"tora is"ustva na #ivot i pona!anje pojedinca. . psihologiji je vjerojatno najstarija de(ata o
18
ulozi nasljednih fa"tora na #ivot pojedinca. Io! je Platon tvrdio da su "ara"ter i inteligencija
oso(e u najve&oj jeri nasljedni0 a za Platona su *a" i odre>ene ideje "oje iao nasljednog
"ara"tera. 7ristotel je pa" tvrdio da se u na!oj svijesti ni!ta ne doga>a !to ve& u nas nije do!lo
iz izvanjs"og svijeta pute osjetila. Gene Decartes je s druge strane tvrdio da ljuds"o (i&e
posjeduje odre>ene "valitete i nazovio to Fpotencijalno znanjeF prili"o saog ro>enja. %ve
vrste rasprava jo! ni danas nisu dovr!ene. Suvreeni psiholozi ih vode po"u!avaju&i
odgovoriti na slijede&a pitanjaK Da li su inteligencija0 oso(nost0 psihi*"i poree&aji vi!e pod
utjecaje nasljednih fa"tora ili pod utjecaje o"oline6 Da li je dje*je poznavanje graati"e
uro>eno ili se razvija pod utjecaje is"ustva6 Da li su pohlepa za jelo i se"sualni
potre(aa vi!e uvjetovana (iolo!"i fa"toria ili izvanjs"i0 socijalni i "ulturni
podra#ajia6 Da li je depresija poree&aj ozga ili je poree&aj u islia6 Da li su spolne
razli"e predodre>ene (iolo!"i ili socijalno6 9a sva ova pitanja "oja se odnose na de(atu !to u
naa vi!e prevladavaK da li dru!tvoBo"olina ili nasljedni fa"tori B (iologija0 suvreena
psihologija nea jednostavnog odgovora. ;ovje" je u (iti ono !to genets"i sa so(o nosi ali
je u isto vrijee i produ"t dru!tva0 "ulture0 vjere i tradicije iz "oje dolazi.
PSIHOBIOLOŠKI I NEUROLOŠKI POGLED NA MOZAK
Mo7a% ! 6"('o$a s2r8%28ra
'endencija suvreene psihologije je do"azati da je sva"a psiholo!"a a"cija u isto
vrijee i (iolo!"e naravi.
)oza" odrasle oso(e0 te#a" je otprili"e "ilogra i pol. Dosta sli*an "arfiolu6 )e>uti
to je naj"opliciranija stru"tura "oja postoji u sveiru. )oza" posjeduje toli"i (roj stanica da
po svo (roju0 vjerojatno prea!uje (roj zvijezda u na!oj gala"siji. )oza" (roji o"o 100
ilijardi stanica. 5a"o ih ia o"o dvjesto vrsta0 ove stanice se naziva neuronia i glijaa.
Svrha i je trostru"aK priati inforacije od drugih stanica0 procesirati inforacije i prenijeti
ih do svih dijelova tijela. Sva"a vrsta pona!anja po*inje a"cijo neurona. Ponajprije neuron
pria dolaze&u inforaciju na svo "raju. 'i "rajevi su receptori "oji su razgranati u o(li"u
grane i naziva ih se dendritia. Poto inforacija dolazi do stanice neurona ili soe "oja se
spaja sa drugo dolaze&o inforacijo.
'ada "opletni z(roj inforacija prolazi "roz nit neurona "oja se zove a"son. Poto
dolazi do ele"tri*nog pra#njenja "oji se zove #iv*ani ipuls. 5puls zavr!ava na "raju a"sona
"oji ia o(li" ti"vice. 'e ti"vice sadr#e "ei"alije "oje prenose inforacije oda!iljaju&i
"eijs"u poru"u slijede&e neuronu.
19
5a"o su jedan do drugoga0 dva neurona se u stvari ne dodiruju. Poru"e s neurona na
neuron !alju se pre"o li"vidnog raza"a "oji se zove sinapsa. %vi "eijs"i "uriri se nazivaju
neurons"i transiteri <oda!ilja*i=. Kada je neurons"i transiter u(rizgan u sinapsu0 on se
prilijepi na specifi*no jesto receptora dendrita susjednog neurona precizno "ao !to "lju* ulazi
u (ravu. 9e"e sinapse su podra#avaju&e. %ne podra#avaju e(ranu na daljnje preno!enje
#iv*anih ipulsa. Druge vrste sinapse su ta"ozvane inhi(itorne0 to zna*i iaju za cilj sanjiti
ili sprije*iti ipulse. Priaju&i "anali u dendritia odre>uju "oji &e (iti efe"t neuroBoda!ilja*a.
?iv*ana stanica posjeduje o& oda(iranja "ad &e i da li &e do&i do ele"tri*nog pra#njenja. 'e"
"ad cjelina podra#avanja i "o*enja prije>e odre>enu granicu0 ijenja se ele"tri*ni potencijal na
e(rani stanice te ipuls putuje dalje.
'aj neprestani proto" #iv*anih ipulsa i "ei"alija "roz na!e tijelo *ini ljuds"o
pona!anje ja"o "ople"sni. 'o regulira na! eta(oliza0 teperaturu0 disanje. %ogu&uje
na u*enje0 pa&enje i dono!enje odlu"a.
'e!"o je shvatiti da je u prostoru ovih #iv*anih stanica0 u sinapsi0 zapravo (aza svega
na!ega znanja i is"ustva. Ka"o se to doga>a6 'o je veli"a zagonet"a za sve one "oji studiraju
pona!anje i fun"ciju ozga. Postoji *itava jedna grana znanosti "oja se tie (avi0 to je
neuroBznanost <neurologija=. 9eurologija o(uhva&a o"o dvadeset disciplina e>u "ojia je i
psihologija.
9eurolozi polaze od pretpostav"e da je sve ono !to oza" radi u "ona*nici ogu&e
o(jasniti (iolo!"i i "eijs"i rea"cijaa "oje se z(ivaju (ilo u cjelo"upno ozgu ili pa" u
odre>eni podru*jia ozga. 8a neurologe razujeti pona!anje zna*i razujeti (iolo!"u
podlogu.
Dijelovi o!"# i li$i%&i '(')#v
)oza" je sastavni dio na!eg #iv*anog sustava. /un"cionira ta"o da su svi njegovi
dijelovi e>uso(no povezani0 ia"o su ne"i dijelovi ozga specijalizirani za pose(ne radnje.
Prioza"0 je dio ozga "oji povezuje oza" s "i*eno o#dino. 'o je centar za
teeljne fun"cije #ivotaK disanje0 "ucanje srca0 (udnost i spavanje. 9eposredno iznad nalazi se
ali oza"0 "oji ia ulogu "oordiniranja po"reta tijela0 "ontrolu dr#anja i odr#ava
e"vili(riju. Du(lje u ozgu nalazi se li(i*"i sustav "oji se sastoji od ne"oli"o stru"tura
"oje iaju svi sisavci0 i to je ono !to iao zajedni*"o sa sisavcia. 8adata" u je dr#ati
(alans nutarnjih fun"cija tijela0 teperaturu0 tla" i "oli*inu !e&era u "rvi. 'a"o>er regulira
eocije i strahovito ja" nagon za saoodr#anje u"lju*uju&i i se"sualni nagon.
20
:i(i*"i sustav je dio #iv*anog sustava "oji sudjeluje u regulaciji instin"tivnog
pona!anja i *uvstvenog do#ivljavanja i pona!anja.
;etiri najva#nija dijela li(i*nog sustava suK aigdala0 hipo"apus0 hipotalaus i
talaus.
A9!'daa je prolaz u li(i*"i sustav za osjetne ipulse. Podru*je aigdale
odgovorno je za pojavu straha i srd#(e naro*ito u situacijaa "ad je ugro#en #ivot organiza.
H!3o%a938s je teeljni procesor inforacija "oji uspore>uje nove inforacije sa ve&
pospreljeni inforacijaa u ozgu. 'a"o>er pravi (azu svojevrsnih podata"a pa&enja.
H!3o2aa98s djeluje "ao veza ize>u tijela i ostalog dijela ozga i izlu*uje najanje
seda razli*itih horona u hipofizu0 "oja opet izlu*uje horone u "rvoto" !to utje*e na rast i
spol.
Taa98s je oda!ilja* "oji oda!ilja signale dijelova tijela u odre>ena podru*ja tijela.
4eli"i oza" o"ru#uje evolutivno stare priitivnije stru"ture ozga. %vdje se #iv*ani ipulsi
pretvaraju u sli"e i si(ole. 4eli"i oza" je podijeljen na dvije polut"e "oje su povezane
ilijunia #iv*anih vla"ana "oje tvore "orpus "alosu0 provodni" poru"a "oje dolaze od
lijeve "a desnoj strani ozga i o(ratno. 4anjs"i sloj veli"og ozga je "orte"s <o#dana "ora=.
'o je centar svjesne isli0 procesa opa#anja i integracije svih osje&aja i rea"cija. 'o je centralni
dio o#danih a"tivnosti.
E6do%r!6! s8s2a$
:juds"i organiza posjeduje dvije vrste #lijezdaK #lijezde s "analia i #lijezde (ez "anala.
Kanali prenose "eijs"e tvari od jednog jesta do drugoga. 'a"o znoj0 slina0 suze ili
aj*ins"o lije"o sti#u na svoja odredi!ta pute "anala. )e>uti u centru proatranja
psihologa su #lijezde (ez "anala0 "oje zapravo *ine sustav #lijezda s unutra!nji izlu*ivanje i
tvore endo"rini sustav. 'e #lijezde izlu*uju horone "oji se otpu!taju izravno u "rvoto". 5
horoni poput neurotransitera iaju svoja specifi*na receptors"a jesta. 9e"i horoni "oji
se izlu*uju iz hipotalausa djeluju sao na hipofizu0 ne"i "oje izlu*uje hipofiza djeluju na "oru
nad(u(re#ne #lijezde itd. . endo"rini sustav spadaju slijede&e #lijezdeK hipotalaus0 hipofiza0
gu!tera*a0 nad(u(re#ne #lijezde0 testisi i jajnici.
H!3o2aa98s izlu*uje seda horona "oji djeluju izlu*ivanje ne"ih drugih horona iz
prednjeg re#nja hipofize. .zro"uje da hipofiza izlu*uje horon rasta i druge horone <s *iji
nazivo vas ne&eo optere&ivati=.
21
H!3of!7a0 "oju se naziva i #lijezdo FgazdraricoF0 veli*ine gra!"a0 sje!tena je neposredno
ispod hipotalausa. Poti*e rast i!i&a0 "ostiju i #lijezda. Gegulira "oru nad(u(re#ne #lijezde0
dovodi do stvaranja i sazrijevanja speralnih i jajnih stanica0 uzro"uje ovulaciju0 poti*e
proizvodnju lije"a0 "o*i proizvodnju urina0 te poti*e "ontra"cije aternice pri poro>aju itd.
G8:2(ra<a odnosno endo"rine stanice u njoj reguliraju razinu !e&era u "rivi0 odnosno
proizvodi inzulin "oji oogu&uje organizu eta(oliziranje !e&era0 te regulira s"ladi!tenje
asti.
Š2!26"a<a odnosno tireoidna #lijezda izlu*uje horon tiro"sin "oji regulira ili u(rzava
eta(oliza.
Nad)8)r(;6( ;!"(7de sje!tene su iznad (u(rega. 5aju vanjs"i sloj ili "oru0 te unutarnji dio
ili sr#. Kora izlu*uje *a" $0 razli*itih horona poznatih "ao "orti"osteroidi ili "orti"alni
steroidi. Korti"alni steroidi pove&avaju otpornost na stres0 poti*u razvoj i!i&a a uzro"uju i
oslo(a>anje us"ladi!tenog !e&era iz jetre0 i ta"o stavljaju energiju na raspolaganje organizu u
potre(ni situacijaa. 5z sr#i nad(u(re#ne #lijezde izlu*uju se adrenalin i noradrenalin. 'i
horoni po(u>uju organiza i pripreaju ga na su*eljavanje sa prijetnjaa i streso.
7drenalin pove&ava ve&inu eocija i va#an je za do#ivljaje straha i tjes"o(e. 9oradrenalin pa"
pove&ava "rvni tla" i u #iv*ano sustavu djeluje "ao neurotransiter.
T(s2!s! i jajnici proizvode spolne horone. 'estisi izlu*uju u!"i spolni horon testosteron0
"oji tije"o pu(erteta dovodi do rasta i!i&a i "ostiju0 te razvoja priarnih i se"undarnih
spolnih o(ilje#ja. . priarna o(ilje#ja spada rast spolnog organa i proizvodnja speralnih
stanica. . se"undarna o(ilje#ja spadaju rast (rade i pove&anje du(ine glasa.
Ja"6!c! proizvode estrogen i progesteron. +strogen je zajedni*"o ie za ne"oli"o #ens"ih
spolnih horona "oji poti*u #ens"e reprodu"tivne sposo(nosti i se"undarne spolne
"ara"teristi"e poput odlaganja asti u doj"aa i "u"ovia. Progesteron pa" stiulira rast
#ens"ih reprodu"tivnih organa i odr#ava trudno&u.
M(2od( !s2ra;!$a6"a 9o7'a
.laza" u tajne svih ovih dijelova ozga zahtijeva provjeru nogih etoda. 9ajranije
inforacije o djelovanju pojedinih sfera ozga dolaze pute povreda ozga0 o#dane "api i
razli*itih (olesti prili"o *ega se o*ituje nesposo(nost fun"cija "ao na prijer neogu&nost
govora0 gu(ita" pa&enja itd.
Iedna od suvreenih etoda istra#ivanja ozga0 odnosno sli"anja ozga0 je ta"ozvani
N(rain iagingO. %va etoda oogu&ava sli"ovite podat"e o radu ozga0 e>uti
22
najuo(i*ajenija etoda analize ozga je ele"trons"o snianje a"tivnosti ozga. Audu&i da su
neuroni (io"eijs"i ele"tri*ni generatori0 neurolozi sniaju ele"tro a"tivnosti pojedinih
neurona na podra#aj. +le"tro a"tivnost cijelog ozga ta"o>er o#e (iti sniljena. 7"tivnosti
se sniaju ele"tro encefalograo. Predstavlja cjelo"upnu a"tivnosti neurona i veli"og
ozga.
8nanstvenici istra#uju ele"tro a"tivnosti neurona od ozga djeteta pa do ozga
odrasle oso(e od !est pa do devedeset godina. Podat"e analizirao "opjutors"i. Prona!li
so da se ele"tro a"tivnost neurona ijenja na vrlo slo(odan na*in. Kopjutors"i prograi su
ta"o dizajnirani da ele"tro a"tivnost noralnih neurona vidio u sivoj (oji. ."oli"o se radi o
nepravilnoj a"tivnosti0 to se na "opjutoru po"azuje u crvenoj (oji0 !to su a"tivnosti
nepravilnije to (oja postaje svjetlija i pretvara se do narand#aste. ."oli"o je u ne"o podru*ju
ozga do!lo do "a"vih o!te&enja ili poree&aja0 to se na "opjutoru vidi u plavoj (oji. Kad
se radi o a(noralnostia onda odre>ena podru*ja na onitoru po*nu #igati. 'o na
poa#e pri identifi"aciji glavnih psihi*"ih poree&aja poput depresije0 deencije i !izofrenije.
;a" so u stanju prepoznati i al"oholi*are.
9euro etri*"a analiza je u stvari fun"cionalna analiza. %na na poa#e ot"riti
a(noralnu transa"ciju e>u regijaa ozga. 7(noralni e>uso(ni odnos o#e nastati iz
ne"oli"o razloga. Prvo jer je njihova anatos"a stru"tura nenoralna. Drugo i pored
noralne anatos"e stru"ture0 neuro"eijs"e rea"cije su a(noralne. 're&e0 *a" i uz
noralnu anatos"u stru"turu i uz noralne neuro"eijs"e rea"cije0 oza" o#e iati
odre>ene podra#aje povezane s neugodni osje&aje ta"o da dolazi do nenoralnih rea"cija.
8a prijer iao noralnu djevoj"u *ija je a"tivnost ozga prili"o testa (ila sasvi
uredna. 9a "raju testa0 tehni*ar "oji je do(ro poznavao djevoj"u0 upitao ju je za njenog de*"a.
)e>uti0 ispostavilo se da je djevoj"a upravo tih dana pre"inula sa svoji de*"o. . to
trenut"u razgovora0 ele"tro a"tivnosti ozga su po"azali da se "od nje radi o patolo!"oj
depresiji. Signali patolo!"e depresije po"azali su se na "opjutoru tije"o *itavih pet inuta0
sve do" se djevoj"a nije sirila. 9a"on !to se priirila0 a"tivnost njenog ozga postala je
sasvi noralna0 "ao i prije. %vdje iao situaciju da sasvi noralni oza" u ro"u od
ne"oli"o inuta o#e slati signale patolo!"e sli"e pacijenta. Da"le oza" reagira na sva"u
na!u situaciju. Poznajeo dosta ljudi "oji idu " psihijatru ali se rezultati ne vide. Što to zna*i6
Pa zna*i da nogi ljudi pate od patolo!"o fiziolo!"e stresne situacije "oja se ne o#e ta"o
la"o prepoznati.
23
4e& du#e vrijee psihologija na fun"ciju ozga gleda "ao na princip tane "oore.
5nforacije i percepcije nadolaze unutra do" vani izlazi odre>eno pona!anje. . tu zar!enu
"utiju i u z(ivanju stvari u njenoj unutra!njosti nit"o ne o#e u&i. % sveu onoe !to se u
naa doga>a0 za"lju*uje se prea ulazu i izlazu inforacija.
5 do" ne"i neurolozi ispituju ele"tro a"tivnosti ozga0 drugi studiraju "eijs"u
a"tivnost ozga. Iedna od najperspe"tivnijih etoda istra#ivanja dana!njice je efe"t lije"ova
na specifi*ne fun"cije ozga.
)oza" je u (iti (io"eijs"a tvornica lije"ova "oji proizvodi ole"ule poput opioda.
'e ole"ule se zovu opiodni peptidia a dio su "ople"snog sustava neurotransitera "oji
!alju signale od stanice do stanice i "ona*no do svih organa tijela. 5a"o ia vi!e vrsta opiodnih
peptida0 s"upno ih se naziva endorfinia. %ni ta"o>er dolaze sa odgovaraju&i opiodni
receptoria !iro tijela. 5aju izvanredno do(ro podijeljene fun"cije "oje izvr!avaju endorfini.
Sva"i endorfin slijedi specifi*ni put "roz nervni sustav. 7"cija sva"oga odvija se pute
razli*itih vrsta receptora "ao !to "lju* ulazi u (ravu . +ndorfin djeluje poput nar"oti"a0 o#e
dovesti do euforije0 sanjiti (ol i sli*no. +ndorfini u stvari igraju glavnu ulogu pri ve&ini
is"ustava "oja su povezana sa osje&aje ugode i (ola. .stanovljeno je da igraju ulogu u
eocionalni rea"cijaa pri sijehu0 pla*u ili pa" agresivnosti0 "ao na prijer tu*i.
*o!#& i &o+),ol# -o+#.#+j#
)oza" je organ #ivota0 unutarnji sveir inteligencije0 s"lonosti0 radosti0 (ola i
"reativnosti. Gazuijevaju&i fun"cije ozga razuijeo teeljnu pra"ti*"u snagu ljuds"og i
#ivotinjs"og pona!anja. Potre(no je naglasiti da je odnos ize>u ozga i pona!anja u stvari
recipro*an. )oza" "ontrolira pona!anje ali pona!anje u isto vrijee daje popratne inforacije
"oje utje*u na oza". . ovo sislu o#eo govoriti o ozgu "oji se ravna prea
podra#aju jer je oza" ta"o sa*injen da ga pona!anje o#e odificirati.
Pona!anje ga je u stanju stiulirati ta"o da je "onstantno otvoren projenaa. )oza"
je u stanju nadvladati principe svoga vlastitog fun"cioniranja pa *a" i svoje stru"ture pri
stjecanju novih spoznaja o svijetu o"o njega. Sposo(nost nutarnje odifi"acije *ini oza"
jedni od najdinai*nijih sustava na na!oj planeti.
Uo'a dod!ra
Da (iso razujeli ovaj dvosjerni proces ize>u ozga i pona!anja0 uzeti &eo za
prijer dodir. Dodir je (ezvu*ni govor "oga "oristio pri sva"oj "ouni"aciji0 od prijateljstva
24
pre"o izraza lju(avi pa do potre(e "ontroliranja drugih. %so(ni "onta"t se uspostavlja pute
univerzalnih "ulturnih nori i pravila. . na!oj "ulturi dodir je sredstvo "ouniciranja "ojia
se #ene vi!e slu#e od u!"araca. ?ena je na prijer s"lonija dodiria0 lju(ljenjia sa
prijateljia i o(itelji0 do" su u!"i pri dodiria suzdr#ljiviji i s"loniji ru"ovanjia. Prea
jednoj studiji0 #ene "oje su edicins"e sestre *e!&e doticale i tap!ale prije operacije0 reagirale
su dale"o pozitivnije na operaciju sa anji "rvni tla"o i anjo anjo nervozo i
anji uz(u>enje. )u!"i su pa" na iste izljeve pa#nje reagirali o(rnuto0 povi!eni "rvni
pritis"o0 ve&o nervozo i ve&i uz(u>enje. 8nanstvenici su utvrdili da (ez o(zira na
spol oso(e0 vrsta ljudi "oja pri "ouni"aciji ia tendenciju doticati druge po"azuje dale"o
ve&u #ivost0 anje je s"lona ulizivanju i anje je nepovjerljiva. %ne oso(e "oje nisu s"lone
ovoj vrsti izra#avanja0 iaju ni#e i!ljenje o se(i i dale"o anje su dru!tvene.
Posljedice poanj"anja dara dodira druge oso(e su vrlo zna*ajne ne sao u sislu
psihi*"e i eotivne sigurnosti nego i u sislu fizi*"og zdravlja. 5 upravo na ovoj to*ci dolazi
do izra#aja uloga ozga. 9aie0 ize>u *ina dodira ili oenta "ad so dodirnuti stoji
oza" "oji regulira pozitivne i negativne posljedice. )oza" u stvari stvara potre(u za dodiro
a ta potre(a se#e u sa po*eta" ljuds"e egzistencije0 pri ro>enju. Potre(a novoro>en*eta za
aj*ini dodiro toli"o je veli"a da dijete ili pa" #ivotinja0 u"oli"o toga nea0 snosi
draati*ne posljedice.
Kada se nedono!*e <prerano ro>eno dijete= stavi u in"u(ator "oji ia sve !to dijete ia
u aj*inoj utro(i0 to djetetu ipa" nedostaje jedna stvar0 a to je dodir.
Psiholog 'ifanE /ild <1990.=0 postavila je pitanje da li &e se o*itovati "a"va razli"a
u"oli"o se djetetu u in"u(atoru (are jedanput dnevno po"a#e pa#nja dodiro. Dvadesetoro
novoro>en*adi u in"u(atoria0 nasuice je oda(rano u grupu "ojoj se sva"odnevno davala
asa#a0 a drugih dvadesetoro djece do(ivalo je redovitu njegu predvi>enu za novoro>en*ad u
in"u(atoru. Što se dogodilo.
Djeca "oju se asiralo 3-. inuta dnevno u ro"u od deset dana0 prije nego ih se
izvadilo iz in"u(atora0 ude(ljalo se za 31. posto vi!e u odnosu na grupu djece "ojia nije
pru#ana asa#a. )asirana djeca su postala a"tivnija i #ivahnija. 'o se odrazilo i na njihovo
(olje otorno i "ognitivno razvoju. 5 ne sao da se djeca (r#e oporavljaju0 nego je
ta"o>er ustanovljeno da prepu!tanje djece in"u(atoru (ez aj*ine njege odnosno dodira0 "o!ta
dru!tvo veli"ih sredstava jer su ta djeca redovito poslije (olesna.
25
. isto vrijee Saul San(erg <1991.= sa sveu*ili!ta Du"e0 provodi istra#ivanja na
novoro>eni !ta"oria. Gezultati do "ojih je do!ao0 identi*ni su rezultatia po"usa sa
djeco.
Dodir aj"e je apsolutno potre(an da (i ali !ta"or*i&i ogli noralno rasti. Kad se
na vrlo "rat"o vrijee odvojilo !ta"or*i&e od aj"e *a" i na"rat"o0 taj enzi0 vrlo va#an za
rast zvan %DM naglo se spusti i ali !ta"ori su naglo propali. 'jelesna te#ina se sanjila i
njihov organiza je po*eo nepravilno fun"cionirati. 8nanstvenici su shvatili da se !ta"or*i&i
ogu vratiti u noralu pod dva uvjeta. Ponajprije da ih se odah vrati ajci "oja ih onda li#e
i azi0 ili ih tehni*ar ora sva"o toli"o pogladiti *et"ico.
. predavanjia so ista"nuli prijer gdje su !ta"or*i&i odvojeni od aj"e na dva sata.
9edostata" aj*ins"og dodira zajenjivan je *et"ico. 9aie ova"vi na*ino gla>enja
stiuliraju se enzii ladih #ivotinja. Što su dulje (ez aj"e to se "asnije te#e oporavljaju.
Potre(a za aj*ins"i dodiro je u us"oj vezi s fun"cijo ozga. Dodir nije sao
ne!to ugodno0 to je naie uvjet noralnog rasta i noralnog tjelesnog razvoja.
Postavlja se pitanjeK da li nedostata" lju(avi o#e poreetiti noralan razvoj djeteta6
9a #alost odgovor je da.
Dvoje aeri*"ih znanstveni"a Iohn Ao(lE i Gene Spitz0 (avili su se prou*avanje
entalno poree&ene djece "oja (ila su li!ena eocija. 5a"o se djecu do(ro hranilo i davala i
se sva potre(na edicins"a njega0 ta djeca su ja"o zaostajala u razvoju u odnosu na svoje
noralne vr!nja"e. 'o po"azuje da je fizi*"i razvoj nedvoj(eno ovisan o psiholo!"o
is"ustvu.
)ehaniza "oji "o*i dje*ji razvoj z(og poanj"anja eocija je0 *ini se0 hipotalaus
"oji noralno stiulira rad hipofize i lu*enje horona za rast. 9edostata" aj*inog dodira
ia isti efe"t "ao u slu*aju ladih !ta"ora a to zna*i da nedostata" aj*ins"e pa#nje "od djece
izaziva sanjenje "eijs"ih supstanci neophodno potre(nih za rast djeteta. Kada se ova"vu
djecu vrati u o(iteljs"u atosferu ta djeca odah po*inju de(ljati i vra&aju se u noralu. .
Spitzovoj studiji <1936=0 za(ilje#eno je da su ova"va djeca0 u po*et"u li!ena aj*ins"e
nje#nosti0 usvajana i odgajana sa lju(avlju godi!nje rasla i do $3 centietra. 4a#no je naglasiti
da je noralna stopa rasta za ovu do( o"o 1 i pol centietara godi!nje. Da"le0 jasno je da
fun"cioniranje ozga o#e (iti stiulirano0 *a" i proijenjeno pona!anje i ljuds"i
dodiro.
Gecio ne!to o stru"turi ozga. Iedan od prvih po"u!aja do!ao je sa sveu*ili!ta
Malifornije B Aer"leE. @rupa znanstveni"a studirala je efe"te psihi*"og i fizi*"og razvoja
26
!ta"ora u o(oga&enoj o"olini0 noralnoj i stiulativno osiroa!enoj o"olini. 5 !ta"ori "oji su
odrasli u stiulativno o(oga&enoj o"olini ne sao da su (ili u stanju (r#e u*iti u svojoj
odrasloj do(i nego su i njihovi ozgovi fizi*"i (ili ve&i z(og (ogatijeg is"ustva. )ozgovi su
i (ili po o(uju ve&i i iali ve&u o#danu "oru. Pose(no i je (ilo razvijeno podru*je za
vid. Prona>eno je da ti isti !ta"ori iaju ve&i (roj neurotransitera i ustanovljeno je da su
posjedovali razgranatije dendrite. /izi*"e projene u ozgu ogu iati strahovito veli"i
utjecaj na #ivot oso(e u svi fazaa njena #ivota. . e"sperientia sa !ta"oria po"azalo se
da aj*ins"a lju(av i dodir sanjuju stres tije"o *itavog #ivota tih !ta"ora. Štovi!e oni
!ta"ori "oje je aj"a njegovala0 gladila i lizala0 sporije su starjeli i du#e zadr#avali sposo(nost
u*enja i pa&enja.
)ichael )eanE <1988=0 razvojni psiholog sa sveu*ili!ta )c @ill0 prou*ava "a"o
najranije is"ustvo o#e utjecati na projene stru"ture ozga i pona!anja "od #ivotinja.
Kon"retnijeK "a"o se stres odra#ava na #ivotinju i djelovanje horona glu"oB"orti"oida. Kada
se (ilo "oga sisavca izlo#i situaciji stresa0 onda je uo*ljivo ja"o veli"o pove&anje lu*enja
glu"oB"orti"oida. %vi horoni pove&avaju rad srca0 sanjuju pro(avu i sprje*avaju organiza
da se suprostavi izazovu stresa. Pro(le sa preveli"o dozo horona glu"oB"orti"oida je
taj da oni u veli"oj "oli*ini u(ijaju stanice u ozgu0 pose(no neurone osjetljive na glu"oB
"orti"oide u hipo"apusu.
2ipo"apus je pa" dio ozga "oji je od strahovito veli"e va#nosti za proces u*enja i
eoriranja. Da"le uz uni!tenje neurona u hipo"apusu0 vidio da se "od ta"ve #ivotinje
prije&uju du(o"a o!te&enja u procesu u*enja i pa&enja. 7"o se #ivotinji poa#e prili"o
stresa0 osjetno se sanjuje izlu*ivanje glu"oB"orti"oida. ?ivotinje "ojia se ne poa#e a *e!&e
ih se izla#e stresu0 u "asnijoj do(i iaju veli"ih pote!"o&a sa u*enje i pa&enje. .................
)ogu&nosti u*enja i pa&enja *esto se ispituju u vodeno la(irintu. Šta"ori su odli*ni
pliva*i0 ali u (iti ne vole vodu i po"u!ati &e iza&i iz nje *i prije. . e"sperientu je
sudjelovala grupa starijih !ta"ora "ojia se u ladosti poagalo pri stresu. 'a grupa je
izgledala identi*no grupi dale"o la>ih !ta"ora0 "ojoj se nije poagalo pri stresu. Što je
po"azao e"sperient6 @rupa starijih !ta"ora0 "oja je u ladosti priala ljuds"u poo& pri
stresu0 vrlo (rzo je u*ila i pronalazila s"rivenu platforu. Druga grupa <la>ih !ta"ora=0 "ojoj
se pri stresu nije poagalo0 po"azivala je veli"e pote!"o&e u u*enju. 5 "ad i se po"azivalo
gdje je platfora0 vrlo (rzo su za(oravljali.
Pitanje na "oje #elio do(iti odgovor u ovo ePperientu na #ivotinjaa jeK da li
sposo(nost pojedinca da se uhvati u "o!tac sa streso o#e (iti fa"tor "oji &e predvidjeti
27
ho&eo li "od doti*nog *ovje"a uo*iti intele"tualna ograni*enja i "ada &e se to po"azati. :a"o
je ogu&e da individualne razli"e fun"cioniranja starijih ljudi ogu ite"a"o (iti plod njihove
sposo(nosti odhrvavanja stresu. 'a"o>er se o#e re&i za oso(e u do(i od 3- do 60 godina0
u"oli"o po"azuju deficit pa&enja i u*enja0 da su djetinjstvo pro#ivjeli poput onih !ta"ora
"ojia se prili"o stresa nije poagalo.
)e>uti0 vjerojatno naj(olji prijer ozga "oji ijenja svoju stru"turu i na*in
fun"cija u odgovoru na socijalne situacije je pri situaciji "ada oza" sura>uje sa za"onia
evolucije u oentia "ada oogu&ava pre#ivljavanje vrste.
Sa svojo0 istina u nogo*eu nesavr!eno teorijo evolucije0 Mharles DarCin je
po"u!ao predo*iti snagu instin"ta (or(e za opstana". 9jegova teza je0 da sao oni #ivi
organizi "oji su se u stanju prilagoditi o"olini pre#ivljavaju i svoje gene prenose na poto"e.
Gusar /ernard sa sveu*ili!ta u %regonu svoji istra#ivanjia po"u!ava osvijetliti
teoriju pre#ivljavanja vrste. Studira pona!anje #ivotinja u prirodno o"oli!u. 5presioniran je
dinai"o "a"o oza" "ontrolira pona!anje i "a"o pona!anje odificira oza". 5stra#ivanja
vr!i na jednoj vrsti afri*"e ri(e "oja se zove Si"lit. 'a ri(a "oristi vizualne signale u
e>uso(noj "ouni"aciji. Socijalni sustav ove ri(e teelji se na teritorijalnoj "ontroli. )u!"e
ri(e predstavljaju otprili"e 10Q populacije odre>enog teritorija. %va ri(a u (iti prolazi "roz
fizi*"e projene (azirane na doga>ajia socijalnog o"oli!a. 'aj fenoen na pru#a
ogu&nost zaviriti u ehani"u fiziolo!"ih projena na osnovu dru!tvenih doga>anja. Kada
neBteritorijalni u!"arac prepozna !ansu da o#e postati doinantan0 on &e vrlo (rzo do(iti
svijetle (oje i odah &e po*eti napadati i progoniti druge u!"e te o"upirati teritorij. Što se
ovdje znanstveno doga>a6 Signal prepoznavanja ove dru!tvene prili"e odlazi do podru*ja
ozga "oji se zove hipotalaus. 2ipotalus ia u se(i pose(ne stanice "oje sadr#avaju
signaliziraju&e peptide. %va ri(a u to oentu dru!tvene va#nosti do(iva osa puta ve&e
ipulse signaliziraju&ih peptida nego noralno. Saa ri(a postaje ve&a i naglo joj se razvijaju
spolni organi. ;itav ovaj proces se odvija u pet do !est dana. Priroda se naie po(rine da
osposo(i organiza za ulogu "oja u se najenjuje. %(ratno se doga>a "ad ta ri(a izgu(i
teritorij u (or(i s ne"i drugi u!"arce. Pora#eni vrlo (rzo gu(i svoju svjetlost0 sanjuju
u se stanice u ozgu0 a spolni organi u gotovo i!*ezavaju. Da"le *ini se da se u ozgu
nalazi svojevrsno ogledalo dru!tvenog uspjeha #ivotinje. %va istra#ivanja se ogu aplicirati i
na ljuds"o pona!anje. %no !to na je jasno je0 da svi dijelio veli"i dio genets"ih inforacija.
Spoenuta ri(a ia 90 posto iste peptide "ao i *ovje".
28
4a#no je podsjetiti da o ozgu islio "ao o centru "oji upravlja cjelo"upni
pona!anje. )e>uti sao pona!anje utje*e na na*in na "oji oza" reagira. 9a! "ona*ni
prijer ozga "oji odgovara i prilago>uje se izazovia0 dolazi iz podru*ja gdje "o(inirao
rezultate la(oratorijs"ih istra#ivanja sa istra#ivanjia u prirodi.
Go(ert Sopols"i sa sveu*ili!ta Stanford prou*ava vrstu ajuna Aa(oona u isto*noj
7frici.
Aa(ooni su nagla!eno dru!tvene #ivotinje. ?ive desetlje&ia u grupaa po 100 do
1-0. 9aj"riti*nija stvar za (a(une je t"o je od njih t"o u grupi. Kvaliteta #ivota tih ajuna
ovisi o toe "a"vo jesto pojedinac zauzia u hijerarhiji grupe. /un"cija njihovog tijela
odgovara fun"ciji "oju iaju u grupi. 5uni sustav0 "olesterol u "rvi0 reprodu"tivni sustav0 svi
ti sustavi "od ovih ajuna fun"cioniraju prea rangu u dru!tvu. %no !to se "od njih doga>a
je to da ajun prvo sti*e svoj status a onda se prea statusu razvija i njegovo tijelo.
Doinantni status upravlja fiziolo!"i projenaa. 'ijelo doinantnog ajuna je anje
izlo#eno stresu0 ja*e je0 zdravije0 *ilije. Doinantni ajuni iaju dale"o (olju "ontrolu nad
fun"cijaa svoga tijela nego li ajuni podanici. %naj "oji je vo>a0 o(i*no je naj(istriji i
najja*i. 9o zaniljivo je da to postaje te" na"on !to ste"ne svoje doiniraju&e jesto. 5
ajuns"o pona!anje se o#e uspore>ivati s ljuds"i. )ajuni su neprestano izlo#eni stresu
"ao i i ljudi. 9jihov svijet je svijet natjecanja gdje se tre(a (oriti da se o#e opstati. 5 i ljudi
najvi!e energije tro!io na o(ranu od stresa uzro"ovanog socijalni razlozia od toga !to &e
drugi isliti o eni do toga "a"o &u se is"azati da ogu fun"cionirati.
29
RAZUM- SPOZNAJA I STANJE SVIJESTI
=86%c!o6!ra6"( ra789a
Kao !to zelja prolazi ci"lusne projene svjetla i tae ta"o i sva #iva (i&a izjenjuju
ci"luse spavanja i a"tivnosti. Gitovi u prirodi0 izlaza" i zalaza" sunca0 jese*eve ijene0
godi!nja do(a0 us"la>eni su sa (iolo!"i ritovia u naa. ;a" i (ilj"e poznaju dvadeset
*etverosatne projene.
Dnevni ci"lus odora i a"tivnosti0 prisutan je u sva"oj (iolo!"oj fun"ciji0 tjelesnoj
teperaturi0 "rvno tla"u0 pulsu0 razini !e&era u "rvi0 razini horona. Sve fun"cije na!eg
organiza us"la>ene su (iolo!"i sato u sva"oe od nas. 'aj sat isto odre>uje na! svjesni
"onta"t s o"olino. :juds"a svijest0 svijest o naa i svijetu o"o nas0 neprestano se ijenja.
)o#e se usporediti s plio i ose"o ora. Sva"odnevno do#ivljavao no!tvo projena u
na!oj svijesti od opa#anja do" so (udni0 do dnevnih fantazija0 a!tanja. %d a!tanja na
po*et"u sna0 ta"ozvanog Nhipnagognog stanjaO pa do spavanja i snivanja. Aez svijesti ne
(iso ogli pre#ivjeti0 (are ne na du#e vrijee. 9e (iso ni!ta znali o svijetu o"o nas.
Da (i ogao fun"cionirati0 razu stvara s"up radnih nacrta B svojevrsnih atrica
o"oline. 'e atrice u"lju*uju realna o*e"ivanja0 predosje&aje i predvi>anja "oje (i razu
ogao sresti u toj o"olini. 9a!a svijest na oogu&ava da u odre>eno trenut"u zaneario
te atrice i reagirao pravilno i (rzo0 usjeravaju&i na!e pona!anje prea #eljeno cilju0
iz(jegavaju&i nepo#eljno.
)o#dana "ora0 svjesni dio na!eg ozga0 slu#i "ao unutarnji de"orater "oji usjerava i
raspore>uje inforacije "oje pristi#u. Drugi rije*ia odre>uje redoslijed o(je"ata i
do#ivljaja.
. noralni o"olnostia svjesni so sao alog dijela onoga !to se doga>a u naa0
ali ve&i dio na!eg zapa#anja nije ograni*en sao svjesni. 9esvjesna razina neprestano je na
djelu ta"o>er. 4e&ina po #ivot va#nih fiziolo!"ih fun"cija odvija se autoats"i0 ta"o da ne
orao isliti o na!e disanju0 cir"ulaciji "rvi ili pro(avi0 u"oli"o se ne!to ne poreeti.
4e&ina jednostavnije o(rade osjetilnih inforacija je ta"o>er na nesvjesno nivou0 npr.
procjena udaljenosti veli*ine o(je"ata0 uo*avanje ru(ova itd. 9a! oza" neprestano ra*una0
izvodi slo#ene prora*une neophodne za pre#ivljavanje0 ia"o toga niso svjesni.
30
=86%c!"a s$!"(s2!
9au*ene vje!tine "oje se o(avljaju autoats"i zahtijevaju inialno sudjelovanje
svijesti. 'o ozgu ostavlja prostora da se poza(avi ne*i novi0 nepredvidivi0 tj. ne*i !to
nea *vrstu sli"u u na!oj svijesti. Stoga postoji vi!e razina fun"cioniranja svijesti "oje
o(uhva&ajuK
1. Geduciranje (roja osjetnih stiulacija na dvije s"upineK va#nu i opa#enu0 i neva#nu i
zanearenu <(ez toga (i do!lo do pre zasi&enja inforacijaa=.
$. Svijest oogu&uje entalni procesia o(radu i analizu prija!njih is"ustava te
pravilnu rea"ciju na njih o(jedinjuju&i ono !to znao otprije0 !to opa#ao sad i !to o*e"ujeo
u (udu&nosti.
,. Svijest na oogu&uje da shvatio na!u vlastitu srtnost !to proizlazi iz na!e
spoznaje o pro!losti0 sada!njosti i (udu&nosti.
Svat"o (i poislio da je svijest (ila u sredi!tu interesa psihologa "roz povijest0 ali
znanstveni interes za nju je rastao i opadao sli*no njenoj oscilaciji u sva"odnevno #ivotu.
Kraje 19. stolje&a njea*"i psiholog Hilhe Hundt0 istra#ivao je svjesne isli i
osje&aje su(je"ata u najeri razot"rivanja prirode ljuds"og ua. +dCard Kitchner je nastavio
Hundtov rad u 7erici. %n je ta"o>er satrao da se psihologija tre(a (aviti oni !to je
ljudia u svijesti a ne pitanjia za!to i "a"o je do!lo do ne*ega u svijesti. 'a"o se u psihologiji
razvio pravac stru"turaliza.
9asuprot tou0 Hillia Iaes je satrao da je svijest neophodna za prilagod(u
o"olini. Po njeu svijest nije tre(alo proatrati "roz njen sadr#aj ve& u sislu njene fun"cije.
Prvo o(ilje#je svijesti po Iaesu je da je ona oso(na i jedinstvena. Svijest je stalna0 ali u
nepre"idno to"u. 9aposljet"u ona je sele"tivna i oda(ire sao ono !to je va#no za
pojedinca.
Dvadesetih godina ovog stolje&a0 poznati (iheviorist Iohn Hatson ustvrdio je da je znanstveni
pristup svijesti neva#an i da jedino vanjs"o pona!anje o#e (iti proatrano i studirano. 'e"
pedesetih godina su(je"t svijesti je ponovno do!ao u centar sa novo grupo psihologa.
Danas se svijest istra#uje na nogo razli*itih na*ina. 9ajzaniljivije je pitanje "a"o i za!to
svjesno pridajeo pa#nju odre>eni stvaria a drugia ne. Spona za prijelaz inforacija iz
vanjs"og svijeta u unutra!nji je pa#nja. 'o je stanje usjerene svijesti. 9a !togod o(ratio
pa#nju to &e (iti o(ra>eno i prera>eno od osjetnih signala. Pa#nja je ona "oja sele"cionira i
filtrira0 is"lju*uje ostale podra#aje0 sprje*ava "onfuziju i preplavljuje podra#ajia.
31
Pa;6"a- sa6 6a "a$! ! s3a$a6"(
Aritans"i psiholog Donald Arod(ent <19-3=0 po"azao je "a"o pa#nja radi0 na jedno
prirodno po"usu. 5spitanici su do(ili slu!alice i tre(ali su o(ratiti pa#nju na pri*u "oju su *uli
na desno uho a ta"o>er i na drugu pri*u "oju su slu!ali na lijevo uho. Poslije po"usa ispitanici
se nisu ogli sjetiti ni*ega !to i je (ilo re*eno na uho na "oje nisu o(ra&ali pa#nju. Pa#nja
da"le ia ograni*eni "apacitet. %na je sele"tivni filter. Kad je sadr#aj poru"e u uhu na "oga ne
o(ra&ao pa#nju0 npr. na!e ie0 ne!to !to ia oso(nu va#nost0 u to slu*aju to prije&ujeo
i patio.
Pone"ad je te!"o o(ratiti pa#nju na ne"e stvari. 4i studenti0 odlutate u islia "ad
va je dosadno. 'o lutanje u islia poznato je "ao sanjarenje na javi. San na javi ot"riva
drugu "ara"teristi"u svijesti.
9jenu sposo(nost stvaranja unutarnjih privatnih stvarnosti nepovezanih sa vanjs"i
svijeto. Suprotno uo(i*ajeno i!ljenju0 san na javi je do(ra stvar. %ogu&uje na
prevladati dosadu0 nositi se s pro(leia0 stiulira rad na!eg ozga0 "oji (i ina*e (io
nedovoljno podra#en.
Spavanje u drugu ru"u sanjuje podra#aj. /enoen spavanja je dugo vreena
zapostavljan od strane psihologa z(og prividno alih doga>anja u njegovu to"u. 5a"o
spavao jednu tre&inu na!ega #ivota alo so o toe znali sve do 19,1Be godine0 "ad je
ot"riveno da je oza" nogo a"tivniji nego !to se prije islilo. 8apa#ene su projene
o#danih valova s po*et"o spavanja.
Psihijatar +rnest 2artan <1990=0 stru*nja" za poree&aje spavanja tvrdi da spavanje
ia o(navljaju&u fun"ciju. %dvija se sinteza proteina potre(na cijelo tijelu0 ali i vi!i
slo#eni o#dani procesia. Drugi proces u to"u spavanja je povezivanje prije pohranjenog
aterijala s novoprido!li od tog dana prije spavanja. Koriste&i ele"troBencefalograf0 pra&enje
o#danih valova uz poo& ele"troda utisnutih u s"alp i lice0 pratilo se odrasle oso(e u to"u
dugih no&nih spavanja. %t"riveni su uzorci o#danih valova "oji se pojavljuju u predvi>eni
ci"lusia "od gotovo svih ispitani"a. 'a"o>er je opa#eno da u to"u ta"ozvanog G+)Ba
<(rzog po"reta o*iju= spavanja dolazi do ja"ih (rzih0 nepravilnih projena0 nis"ih volta#a u
ozgu. Kad se ispitani" pro(udi u to"u G+)Ba "oji se pojavljuje redovito0 sva"ih devedeset
inuta u to"u no&i0 ve&ina njih "a#e da sanja.
Dijagra sna zdrave oso(e po"azuje da prije (u>enja oso(a ide sve du(lje i du(lje u
nonBre spavanje0 s prate&i spori valovia. Poslije 90 inuta dolazi G+)0 s nogo
32
a"tivacija. 'o se ponavlja *etiri puta u to"u no&i. 5sto ta"o dolazi do jednog ili dva (u>enja u
to"u no&i.
%va"av dijagra je prisutan "od svih ljudi0 ia"o ne"i pate o"o $00 snova godi!nje a
drugi niti jedan. Snovi otprili"e traju dva i pol sata sva"e no&i.
Što snovi zna*e6
%d pativije"a su ih ljudi analizirali da (i proricali (udu&nost ili se sastajali sa
duhovia urlih. Sigund /reud je dao jedinstveno jesto snovia. %n isti*e da su snovi
va#ni jer po"azuju du(o"o s"rivene tajne !to ih nesvjesni dio s"riva od razua.
. svo uredu u Ae*u0 /reud je analizirao snove pacijenata "oji (i le#ali na "au*u i
pri*ali. /reud je po"u!avao ot"riti s"rivenu povezanost i si(oli*"o zna*enje snova za "oje je
vjerovao da s"rivaju nesvjesne #elje i strahove. 9aj*e!&a zna*enja po njeu su se"sualne
naravi.
)e>uti najnovija oderna teorija "oja "a#e da su snovi rezultat slu*ajnih iz(ijanja
ele"tri*nih ipulsa negdje u du(ini o#danog de(la.
8agovornici te nove istina "ontroverzne teorije su Go(ert )cKarlE i 7lan 2asen .
%ni isti*u da o#dano de(lo posjeduje autoats"i sustav za a"tivaciju "oji se prazni sva"ih
devedeset inuta proizvode&i a"tivacije "oje su stru"turirane te ih oso(a "oja sanja povezuje.
Sa sisao sna0 isti*u znanstvenici0 je ugra>en u san na"nadno i nije od po*et"a u njeu
prisutan. )c"arlE i 2asan su to nazvali teorijo sinteze a"tiviranja. . to"u sna0 dio ozga B
ta"ozvani ostB !alje ele"tri*ne ipulse priozgu. 'o je a"tivacija. %so(a "oja sanja0 to
sintetizira daju&i tou sadr#aj !to oni nazivaju sintezo. Stoga )cKarlE i 2asan isti*u da je
oza" veli*anstven organ "oji po"u!ava organizirati i prona&i sadr#aj ia"o nao*igled sadr#aja
nea. %ni su ta"o>er jerili ele"tri*ne ipulse u to"u snivanja0 i ot"rili da su ti ipulsi
naijenjeni svrsi odr#avanja tjelesnih fun"cija i pohrane inforacija0 a ne svrsi saog snivanja.
Sli*na stvar je i sa fenoeno nonBG+)Ba i G+)Ba. G+) spavanje je prisutno "od
svih sisavaca0 *a" i ptica. Da"le to je dio nasljedstva to"o tisu&a godina. Pretpostavlja se da
G+) spavanje ops"r(ljuje unutra!nji izvor a"tivacije "oji djeluje stiuliraju&e na rast i razvoj
ozga. G+) spavanje je prisutno i "od novoro>en*adi ia"o je njihov psiholo!"i razvoj te" u
po*et"u. Sanjanje se odvija *a" i prije ro>enja.
)c"arlEB2asanova teorija snova je jo! uvije" dosta sporna. 9jihov *lana" u
7erican Iournal of PsEchiatrE <1990=0 pota"ao je najve&i (roj pisaa uredni"u u povijesti tog
*asopisa. Postoji sredina ize>u dviju teorija0 njihove po "ojoj su snovi potpuno fiziolo!"og
porije"la i /reudove po "ojoj su potpuno psiholo!"e prirode.
33
Poirljiva teorija "a#e da oza" ia ogu&nost stvaranja sli"e o vanjs"o svijetu na
osnovu inforacije "oja u je dostupna. 'aj odel stvoren o#dano "oro o(avje!tava nas
i usjerava na!u daljnju a"tivnost. 9asuprot toe u to"u sna0 inforacije izvana ne pristi#u.
Stoga oza" o#e saoBo(li"ovati0 osi!ljavati inforacije unutra!njeg svijeta0 pohranjena
sje&anja0 nedavne preo"upacije0 trenuta*na osje&anja i o*e"ivanja "oja dolaze ele"tri*ni
pute unutar saog ozga. Snovi su rezultat uzajanog djelovanja fiziolo!"ih iz(ijanja
o#danih valova i psiholo!"e o(rade.
Stephen la Aerz0 pro*uva to uzajano djelovanje na nizu po"usa u to"u spavanja.
Postoji izrazita povezanost ize>u onoga !to se doga>a u snu i onoga !to se doga>a u tijelu i
ozgu0 ta"o da oza" tua*i "ao stvarno sve ono !to se doga>a u snu "ao radnju.
:a Aerz <1990=0 je u svoji studijaa ot"rio pose(no stanje sna a to je lucidno
sanjanje. 'o je san "ada je oso(a svjesna da sanja. 5spitanici su u la(oratorijs"o
e"sperientu0 tre(ali stisnuti ru"u ili na pose(an na*in po"renuti o*i "a"o (i psiholog znao da
iaju lucidan san. Psiholog ih je tada o(asjavao (aterijs"o lapo i ta"o ih dovodio do
osvje!tenja sna. Spava* je u to oentu u stanju preuzeti svjesnu "ontrolu nad svoji sno
i o"renuti ga u #eljeno sjeru.
5deja ijenjanja sjera sna je sporna. )nogi psiholozi satraju da (i tre(alo ljudia
dozvoliti da san pro#ive svoji to"o "a"o (i profitirali od si(oliza sna. :a Aerz isli da
"riti*ari nisu u pravu. %n satra da se lucidni san odvija spontano i nit"o taj proces ne (i sio
"variti ili ga pre"idati.
9o (ez o(zira na ovu podjelu i!ljenja0 psiholozi su fascinirani fenoeno lucidnog
sna uglavno zato !to predstavlja novi na*in najernog ijenjanja svijesti.
Po/'vije') i +je+# (lo"#
Zamísííte |ednu obíčnu operací|u pod anestezí|om. Pací|entíca ní|e
sv|esna svoga stan|a. Sví pokazateí|í su normaíní, medutím na|ednom
kírurg spazí |ednu ízrasíínu ko|a bí mogía bítí zíocudna. Gíasno ízreče da
bí pací|entíca mogía ímatí rak. Na srecu bíía |e to íazna uzbuna, ízrasíína
|e dobrocudna, operací|a |e usp|esna í prognoza |e ízvrsna. Pací|entíca bí
se kroz nekoííko dana trebaía os|ecatí dobro. Medutím zbog nekog
razíoga ona se ne os|eca dobro.
Posíí|e operací|e postaía |e apatíčna í zíovoí|na. Nítko ne moze razum|etí
zbog čega, a na|man|e ona sama. Kako se n|ezíno depresívno stan|e
34
pogorsavaío, ona napokon potrazí pomoc psíhoterapeuta ko|í nakon
odredenog vremena odíučí prímí|enítí hípnozu da bí ístrazío uzroke
n|ezíno| depresí|í. Kada |e pod hípnozom pací|entíca pokusaía govorítí o
svo|o| operací|í, ístína |e ízasía na víd|eío. Iako |e bíía u nesv|esnom
stan|u, čuía |e kírurga kako govorí da se mozda radí o zíocudnom tumoru.
Ta ví|est |e bíía tako boína da |u |e bacíío u depresí|u, íako se pokazaío da
|e ví|est bíía netočna. Kírurgove rí|ečí su bííe zakopane u n|eno|
podsví|estí. Takve stvarí mozemo ízvucí vaní |edíno uz pomoc hípnoze.
U pokusíma ko|í su usíí|edííí nakon ovog dogada|a anestezíoíozí su
počeíí davatí razííčítím pací|entíma pod anestezí|om tí|ekom operací|a,
dví|e vrste poruka: negatívne í pozítívne. Pokazaío se posíí|e da nítko od
pací|enata ní|e rekao da |e sv|estan sto se dogadaío tí|ekom operací|e.
Medutím nekí od pací|enata ko|í su bííí ízíození negatívním porukama pod
hípnozom, gotovo su dosíovno ponaví|aíí negatívne poruke anestezíoíoga
ko|e su prímaíí dok su bííí pod anestezí|om í pokazívaíí su símptome
anksíozností. Pací|entí druge grupe, ko|í su bííí ízíození pozítívním
porukama za vrí|eme operací|e pod anestezí|om, nísu se toííko s|ecaíí
samíh poruka aíí su zato trebaíí daíeko man|e íí|ekova protív boíova
posíí|e operací|e í redovíto su otpustaní kucí daíeko prí|e od oníh ko|í su
bííí ízíození negatívním porukama ííí čak od oníh kod ko|íh se operací|a
ízvodíía bíío u tísíní bíío uz prísutnost gíazbe, aíí bez íkakvíh poruka.
Medutím moramo napomenutí da |e podsv|esno procesíran|e pod
anestezí|om síozeno í da ga |e tesko pouzdano pokazatí. Fenomen
podsv|esne sví|estí postaví|a duboka pítan|a o prírodí í|udskoga uma í o
tome kako um d|eíu|e da nas ukí|učí odnosno ískí|učí íz sví|eta oko nas.
Mogu íí dogada|í í ískustva ko|a su se dogodíía íspod razíne sví|estí
stvarno ut|ecatí na nasa raspoíozen|a, učínítí prístraním nasa d|eíovan|a
pa čak promí|enítí í nase zdraví|e? I zasto nísmo upoznatí s oním sto
sadrzava nasa podsví|est?
U zapadno| cívííízací|í tradícíonaíno se drzí da razum, síoboda ízbora
í pazí|ívo odvagnute odíuke vode nase zívot í akcí|e. Pretpostaví|amo da
ímamo síobodan prístup nasím na|vazní|ím mísííma, os|eca|íma í
35
uspomenama í da |e stvarno moguce poznavatí samoga sebe.
Istodobno se na mozak gíeda kao na monoíítskí komandní centar
ko|í moze znatí sve |er |e gospodar svega sto motrí.
Medutím posí|edn|í pokusí neuroíoske znaností sugeríra|u
aíternatívnu koncepcí|u. Izgíeda da su nasí mozgoví angazíraní u víse
zasebníh míní mozgova, ííí kognítívníh moduía. Svakí od n|íh |e díza|níran
da radí poseban posao: kao govor, čítan|e ííí crtan|e. Stovíse nasí umoví
su posvecení príkrívan|u nekíh ístína s ko|íma se radí|e ne bísmo suočííí
bíío da se radí o neugodním uspomenama ííí nečemu kroz sto trenutačno
proíazímo
L|udí su kroz poví|est bííí fascíníraní í prestrasení íde|om nagíe
transformací|e ídentíteta od naseg sv|esnog "|a" u nesto sto |e ízvan nase
kontroíe. To na|víse naíazímo u príčama o vragu ko|í oduzíma í upraví|a
dusom svo|íh zrtava, sto često srecemo u rezbarením crtezíma s|everno
zapadníh Indí|anaca. Predstaví|a se zívotín|u ko|a se obíčavaía pretvaratí
u í|ude. I mí ímamo mnostvo príča o vukodíacíma. Dakako da nemamo
potvrda da |e ítko íkada vídío čov|eka pretvorenog u zívotín|u í obratno,
ísto kao í v|estíce ííí vragove.
Znamo da neke kemí|ske supstance mogu dramatíčno promí|enítí
načín kako um ííí nečí|a osobnost moze funkcíoníratí. Nasa sví|est moze
bítí duboko ízmí|en|ena psíhoaktívním haíucíogením drogama kao sto su
LSD, meskoíín, maríhuna ííí dzoínt.
Skupí|ení podací íz gotovo 500 za|edníca sírom sví|eta pokazu|u da
90% vračeva ííí kuítníh sveceníka u obaví|an|u v|erskíh kuítova
praktícíra|u neku vrstu kuíturaínog obrasca prom|ene sví|estí. Nekada se
uz pomoc droga, nekada medítací|om ííí postom postíze ízm|ena sví|estí
ko|u zapazamo pretezno u kuítním radn|ama.
Po)i'+()o -#0e+je
Psíhoíog |onathan Scooíer ístrazu|e kontroverzní fenomen otkrívan|a
potísnutog pamcen|a. Otkrívan|u pamcen|a prístupa se kod í|udí ko|í
v|eru|u da su negd|e rano u svom d|etín|stvu pretrp|eíí neko nasíí|e. |edan
36
dío psíhoíoga v|eru|e da su ta vaden|a pamcen|a íz podsví|estí ugíavnom
produkt sugestí|a psíhí|atra ííí psíhoíoga í da te stvarí u podsví|estí
po|edínca zapravo í ne posto|e. Medutím íma í puno oníh ko|í v|eru|u u
ovu vrstu potísnutog pamcen|a. Posao psíhoíoga |e prov|erítí da íí sadrza|
podsv|esníh pamcen|a íma osnovu ííí nema.
Istrazívan|e |e Scooíera (2004), doveío na síuča| pací|enta ko|í se
podsv|esno (pod hípnozom) prís|ecao kako |e kao dí|ete bío zíostaví|an.
Medutím toga se bío u stan|u prís|etítí samo kad |e dosao u odrasíe
godíne. |ednog dana posao |e u kíno pogíedatí fíím u kome |e |edan
zenskí íík proíazío kroz uspomene nasíí|a u svo|o| míadostí. Nakon fííma
postao |e |ako nervozan í čak |e morao íecí. Tada mu |e postaío |asno da
se ísto dogodíío í samom n|emu.
|edan od gíavníh príncípa u otkrívan|u vaí|aností podsv|esníh
prís|ecan|a |e docí do evídencí|e ko|a to moze potvrdítí. Spomenutí
pací|ent |e psíhoíogu rekao da se nakon tog fííma počeo raspítívatí kod
oníh ko|í su ga poznavaíí u míadostí í da su mu mnogí potvrdííí sítuací|e
seksuaínog nasíí|a nad n|ím. No zanímí|ívo |e koííko |e í|udí to u stan|u
potísnutí u podsví|est í ne s|ecatí se toga kroz duze vrí|eme. Prím|er
ovoga pací|enta ííustríra na tísuce síuča|eva ko|í su se po|avííí u Amerící a
í u Europí u posí|edn|íh deset godína o pedofíískím radn|ama svecenstva,
poíítíčara, učíteí|a ítd.
Sve nas ovo upucu|e na zakí|učak koííko |os uví|ek maío znamo o
pítan|u podsv|esníh stvarí í číní se da |e predomínantna teorí|a í danas
ona ko|u |e píasírao Freud.
1,e(/ovo ')#j#li.)e o -o/'vije')i
Freud kaze da su traumatske mísíí prozorí nasíh podsv|esníh
os|eca|a ko|í bí ínače ostaíí sakrívení. On |e v|erovao da su u podsví|estí
zatvorene prímarne seksuaíne zeí|e, agresívní poríví í boína s|ecan|a. Te
traumatske mísíí í os|eca|í ko|í prí|ete da potpuno obuzmu po|edínca, ako
íh se osíobodí, sígurno se udaí|ava|u íz nase sví|estí procesom represí|e.
Medutím s vremenom veza ko|a íh drzí zatvoreníma u podsví|estí počín|e
37
popustatí dok se ne upaíí aíarm.
Aíarm |e akutna t|eskoba ko|a sígnaíízíra da |e bí|eg potísnutoga u sví|est
neízb|ezan. Da bí se sprí|ečío ta| bí|eg, traze se nove obrane. Ego-
obrambení sustav, u bítí sputava zatvorene mísíí í os|eca|e pod svaku
cí|enu.
Aíí stogod |e obrana |ača, to |e vecí prítísak za bí|eg í osoba íma sve
man|e energí|e za suočavan|em sa reaínoscu, dok cí|eíí sustav ne popustí
pod tezínom í razví|e se mentaína boíest.
Za Freuda, dínamíka í|udske podsví|estí ut|eče na sve nase ízbore, odíuke,
s|ecan|a í snove. Ona sto|í íza svíh nasíh zabuna. Kao na prím|er kad
dočekamo goste í kazemo "zao nam |e sto ste dosíí. Um|esto drago nam
|e sto ste dosíí". Stvarí poput ovakvíh su u bítí prozor u nase podsv|esne
os|eca|e, ko|í bí u nekím drugím sítuací|ama ostaíí sakrívení.
Medutím suvremení znanstvenící v|eru|u da |e podsví|est puno víse
od skíadísta neugodnog í zabran|enog. Podsví|est d|eíu|e kad god
spontano os|ecamo ííí radímo nesto a da za to ne znamo praví razíog ííí
nísmo sv|esní toga sto ut|eče na nas.
Hi-+o!# i (lo"# 2i-+o!e
Hípnoza |e drugí, često dramatíční prozor u razííčíte nívoe sví|estí.
L|udí ko|í íma|u posebnu sposobnost da budu hípnotízíraní, ííí da samí
sebe hípnotízíra|u, mogu ískusítí znača|ne prom|ene u percepcí|í, s|ecan|u,
emocí|ama, ponasan|u í t|eíesním funkcí|ama. Hípnotíčar |e samo trener
ko|í omogucava uíazak osobí u stan|e hípnoze na sugestívan načín.
Psíhoíog hípnotízíra osobu í kaze: «koncentríra|te se na paíac. To ce
vam omogucítí da vam tí|eío dode u stan|e duboke reíaksací|e í os|ecat
cete se vrío udobno, opusteno. Opustíte se..udíte u duboko stan|e
hípnoze..podíte u duboko stan|e reíaksací|e.sad znadete da ste pod
hípnozom í u mogucností ste promí|enítí neke aspekte reaíností u
predodzbí stvarí í te sííke ce ut|ecatí na načín kako mísííte, os|ecate í
38
d|eíu|ete.. a sada bí vas htío upítatí da usporedíte dví|e vrste parfema.
Na|prí|e cu vam pod nos stavítí |edan francuskí parfem. Zeíío bíh da ga
pomírísete í da ga posíí|e usporedíte s |edním drugím koga cu vam posíí|e
ponudítí.Kako bíste opísaíí ova| parfem? ..Ugodan, míríse nekako na
cví|ece, maío síatkast. ..Da íí bíste ga ví zeí|eíí ubuduce upotrebí|avatí? .
Ne bíh ní|e mo| típ, prevíse mí |e síadak..A sada bíh vas moíío da
ísprobate ova| drugí. To |e |edan parfem íz Kaííforní|e. Sto mísííte o
n|emu? On |e maío víse muskí, da muzevní|í. Ko|í vam se víse dopada?
|a bíh v|ero|atno radí|e korístío ova| drugí. A sad cu vas dotaknutí po
ramenu í onda cete se probudítí. Da íí se dobro os|ecate? ..Evo vídíte ovo
|e ona| prví parfem. Pomírísete ga sada.Dobar |e, no maío |e drugačí|í
nego mí se čínío dok sam bío pod hípnozom. Da íí bíste ga
upotrebí|avaíí?.. Mozda |e maío prebíag za mene. ..A ovo |e ona| drugí
parfem.Oh, oh, pa to |e strasno, pa to |e amoní|ak. No bííí ste rekíí da
bíste ga radí|e upotrebí|avaíí nego onoga prvoga.. Pod hípnozom mí |e
í|epse mírísao».
Psíhoíozí opceníto os|eca|u da |e hípnoza posební obíík dísocírane
sví|estí. Nakon očekívan|a da ce pomírísatí dva razííčíta parfema osobí
pod hípnozom |e bíokíran oubíča|ení odgovor os|etíía na supstancu kao
sto |e amoní|ak, na prím|er.
Hípnoza moze takoder ut|ecatí na bíoíoske funkcí|e. |edna od
na|vazní|íh praktíčníh prím|ena hípnoze |e kontroía boíova u kírurgí|í,
zubarstvu í príííkom poroda.
Usprkos dokazíma, vecíní od nas vrío tesko |e príhvatítí mísao da
í|udskí um moze d|eíovatí na načín ko|í |e u suprotností sa na|boí|ím
ínteresíma osobe ííí da se toííko toga moze stavítí pod tepíh sví|estí sa
toííko vazníh íde|a í os|eca|a ízvan vídokruga. Pretpostavímo da mozemo
pokazatí da dí|eíoví uma mogu zapravo bítí odí|eí|ení í da mogu d|eíovatí
zasebno, da um moze bítí dvostrukí agent: spí|un í protu-spí|un ko|í
ístovremeno razotkríva í presucu|e, zna í ne zna, sv|estan í zbun|en.
Kako? Dí|eí|en|em mozga na dva dí|eía í gíeda|ucí sto se dogada.
39
1(+&3ije /vij( -ol()&i o!"#
Pací|entíma ko|í pate od neízí|ečívíh napada epííepsí|e (padavíce)
često se pomaze tako da se prereze veza ízmedu dví|e mozdane poíutke.
Dví|e poíovíce mozga su zrcaína sííka |edne druge. Medusobno su
povezane sa takozvanom poveznícom pod ímenom "corpus caííosum".
Corpus caíossum |e povezníca ko|a se sasto|í od oko 200 mííí|una
zívčaníh víakana ko|a prenose ínformací|e s |edne strane mozga na drugu.
Kad |e ta veza prekínuta, mozdaní eíektríční ímpuísí, ko|í uzroku|u napade
epííepsí|e, ne mogu se sírítí.
Mozak |e na nekí načín vec sam po sebí podí|eí|en. Zívčaní sustav |e
tako ozíčen, povezan í ísprepíeten zícama da su recímo ímpuísí os|eca|a
vída ííí na prím|er dodíra dovedení putem razííčítíh strana mozga. Ako
nesto vídímo desním okom ííí dodírnemo desnom rukom, tí ímpuísí odíaze
na íí|evu poíutku mozga dok desna poíutka mozga dobíva sígnaíe od
íí|evog oka í íí|eve ruke. Corpus caííosom |e ta| mehanízam ko|í organízíra
í omogucava da ob|e poíutke mozga koríste sve dobívene ímpuíse í
ínformací|e. No kad ga se pres|eče sve se promí|ení.
Síí|edeca konstatací|e |e ta da svaka poíutka mozga íma svo|e
predností í nedostatke, odnosno neka poíutka |e boí|a za neke funkcí|e od
druge. Desna poíutka mozga |e boí|a za konceptuaíne procese (dakíe
razmísí|an|e) í za prostornu orí|entací|u, dok |e íí|eva poíutka |ača gíede
učen|a í strukture |ezíka, mísaoníh anaííza í tumačen|a stvarí.
Profesor Míchaeí Gazzaníga specí|aííst |e za pací|ente s podí|eí|ením
mozgom. On kaze: «gíeda|ucí nove pací|ente ko|íma |e prerezan corpus
caííosum, íz n|íhova ponasan|a smo shvatííí da u mozgu mora posto|atí
kognítívní sustav ko|í ob|edín|u|e í spa|a sva ponasan|a ko|a od nas
proízíaze, bíío da se radí o obíčnom ponasan|u, bíío o prom|enama u
raspoíozen|u. Nas mozak treba sustav ko|í omogucu|e íntegrací|u svíh
nasíh ponasan|a kako bísmo bííí u stan|u stvorítí |ednu kompíetnu sííku o
tome tko smo í sto smo, kamo ídemo í odakíe doíazímo» (1990).
Studí| neuropsíhoíoskíh pací|enata sa síomí|ením mozgom da se
tako ízrazímo, dopusta nam da shvatímo da |e mozak organízíran u obííku
40
mnostva moduía sa puno podprocesa. Mnostvo tíh moduía moze kreíratí
mnoge obííke ponasan|a, stvaratí prom|ene u raspoíozen|u. Medutím
nemoguce |e ne prímí|etítí sustav ko|í povezu|e d|eíovan|e moduía
odnosno íntegríra íh u |ednu c|eíínu. Dakíe posto|í nekakav mehanízam u
mozgu ko|í ob|edín|u|e sve ímpuíse í sva ískustva. Stoga neuropsíhoíoskí
podací o pací|entíma s odvo|ením stranama poíutkí mozga í drugačí|íh
típova bío-psíhoíoskíh boíestí sugeríra|u da u íí|evo| poíutcí mozga posto|í
nesto sto se nazíva «ínterpreter» ííí bí se hrvatskí to rekío «tumač», sto |e
mehanízam ko|í obaví|a posao íntegrací|e - krítíčne veze za í|udsku
sví|est. Smatra se da |e ta| tumač presudan za osobní bíí|eg u nasím
zívotíma, |er ob|edín|u|e nase osobne odgovore na okruzen|e u kome
zívímo te ím da|e tumačen|a. I to |e sustav ko|í |e odgovoran za nase
|edínstvene pogíede í nas |edínstvení smísao za dozíví|a| samíh sebe.
Nekí neuroznanstvenící ístíču da mozak kao konfederací|a mnostva
moduía íma ovakvu funkcí|u: |edan moduí radí na prepoznavan|u ííca,
drugí na matematíčkím operací|ama, trecí na opazan|u prostora ítd. Tí
maíí specí|aíízíraní moduíí unutarn|om reguíací|om «tumača» doíaze ííí se
udaí|ava|u íz sví|estí, vec prema potrebama. Medutím ukoííko reguíací|a
ní|e prísutna, na povrsínu sví|estí íspadne ímpuísí nepotrebnog moduía za
neku sítuací|u í onda doíazí do gresaka u rasudívan|u a í ponasan|u.
41
OSJETILA I PER.EP.IJA
Uo'a 3(rc(3c!"(
Percepcija je na!e sredstvo "onta"ta sa o"olino i ot"rivanja svega onoga !to se
doga>a o"o nas i na!eg ozga.
Sve #ivotinjs"e vrste iaju razvijen senzorni aparat "oji sa"upljaju inforacije
potre(ne za odr#avanje #ivota. %rlovi i druge ptice gra(ljivice iaju izvanredno do(ar vid. Psi
ogu nanju!iti stvari sa stotinu puta ja*i intenziteto nego i ljudi. Ši!i!i "oriste radar
"oji ot"rivaju i love inse"te. Psiholozi studiraju ovu vrstu osjetnih procesaK sluh0 o"us0 njuh
itd.
)e>uti glavni interes psihologa je vizualna percepcija. 9a!e senzorne sposo(nosti
o(i*no se jere apsolutni prago0 !to je u stvari najni#i stupanj rea"cije "oja se o#e
registrirati u najanje pedeset posto slu*ajeva.
8a ljude to u pra"si zna*i (iti u stanju vidjeti plaen svije&e na pedeset "iloetara
udaljenosti u ra"u0 pod perfe"tni vreens"i uvjetia0 ili *uti ot"ucaj ru*nog sata u ti!ini
na udaljenosti od !est etara0 ili osjetiti slador jedne #li*ice !e&era u osa litara vode0 ili
"apljicu parfea u prostoru jednog *etveroso(nog stana0 ili podrhtavanje "rila p*ele na svo
licu na udaljenosti od jednog centietra.
Os"(2!a ! 6"!4o$a f86%c!"a
9a!e znanje o osjetilia i ovi podra#ajia dolazi zahvaljuju&i ilijunia specijalnih
receptora raspore>enih !iro na!eg tijela. 'i receptori su u sva"o na!e organu0 o*ia0
u!ia0 nosu0 jezi"u0 "o#i0 i!i&u0 zglo(ovia0 unutarnje uhu pa *a" i u pro(avno tra"tu.
Sva"i receptor registrira razli*ite vrste energije poput valova svjetlosti0 valova zvu"a itd. 'a
valovna stiulacija se poto pretvara u specijalne "odove Bele"troB"eijs"e signale0 "oji se
nazivaju neuro ipulsi. 9euro ipulse #iv*ani sustav prenosi do o#dane "ore. Posao
o#dane "ore je sa(rati sve inforacije i poto pravo djelovati. Gazli*ita podru*ja o#dane
"ore pretvaraju razli*ite #iv*ane ipulse u razli*ita psiholo!"a is"ustva0 "ao !to je elodija ili
dodir. 4izualna inforacija se prvo prenosi u Fa"cipitalno lo(usuF u podru*ju zatilj"a0 a
slu!ne i inforacije njuha u Fteporalno lo(usuF. Percepcija govora u frontalno dijelu
ozga a osjeti tijela u parjentalno lo(usu <tjeeno re#nju= Priarni senzorni centri
proslje>uju rezultate sa"upljenih inforacija na relejnu stanicu 2ipotolaus "oji inforacije
42
proslje>uje u odgovaraju&a podru*ja o#dane "ore. 4jeruje se da se ovdje doga>a proces
apstra"tnih inforacija. 'u se stare inforacije spajaju sa novia.
V!78a6a 3(rc(3c!"a
4izualna percepcija na prijer procesira se u tri podru*jaK u re#nici o"a0 u prolazia
ozga0 i u vizualno dijelu o#dane "ore. Sli"a u re#nici se forira u re#nici o"a
o(rnuto. 9ejasna je0 puna rupa i zasjenjena "rvni #ilaa. . stvari pravo je *udo da vidio
ova"o jasno "a"o vidio. 7li tre(a upatiti da je pravi zadata" percepcije odrediti !to je
stvarni o(je"t u prirodi ili "a"o se to "a#e FDistalni stiulusF <stvar izvan nas=. )e>uti jedini
na*in identifi"acije tog vanjs"og stiulusa je pute inforacija "oje dolaze od senzornog
receptora "oji u tijelu stiulira o(je"t. 'aj proces se naziva FPro"sialni stiulusF. . slu*aju
stvaranja sli"e u re#nici0 oza" prepoznaje jedino sli"u. %no !to u stvari ora prepoznati je
prava priroda o(je"ta0 da"le distalni stiulus. Stoga je zadata" ozga eliinirati "onfuzne
<z(unjuju&e= signale0 popraviti nedostat"e0 pretvoriti sli"e u trodienzionalnu perspe"tivu0
ispraviti sli"u iz o(rnutog u noralni polo#aj i staviti je u perspe"tivu. %vaj proces
transforacije doga>a se u hipu i neprestano je u to"u.
David 2o(el sa sveu*ili!ta 2arCard do(io je 9o(elovu nagradu s"upa sa svoji
"olego Hiselo0 z(og toga !to su uspjeli napraviti "artu receptors"e a"cije putanje
inforacije od re#nice pa do "orte"sa.
Stanice receptora u vidno putu priaju energiju i pretvaraju je u ele"tri*ne signale.
)re#nica se sastoji od 1$- ilijuna *uni&a i !tapi&a. Da"le u slu*aju vidnog puta0 inforacija
ulazi u re#nicu i izlazi u opti*"i #ivac "oji se sastoji od ilijuna vla"anaca. 'a vla"anca ili
niti0 zavr!avaju u hijazi gdje se "ri#aju niti iz nazalnih dijelova re#nice. %d hijaze vidni
tra*ci odlaze prea su("orti"alni vidni centria. Sve se to naziva vidni pute. . to
priarno centru vida o#dane "ore0 stanice reagiraju na vizualnu stiulaciju jedino u"oli"o
linija dolazi u re#nicu i ta linija ora (iti pose(ne orijentacije. . stvarnosti (ilo "oja od linija0
svjetla0 tana ili ona ize>u0 fun"cionira. )e>uti pozicija linije i orijentacija su od neo(i*no
veli"e va#nosti i u"oli"o sve ne odgovara0 stanice ne reagiraju.
Proc(s 3r(3o76a$a6"a !6for9ac!"a
Kada je u pitanju na!e razuijevanje procesa prepoznavanja ne*ijeg lica na prijer0
onda se ora re&i da je znanost te" na po*et"u. Poznato na je jedino "oje podru*je u ozgu
o(avlja te fun"cije ali neao poja "a"o se odvija proces na razini stanica. . (iti so te" na
po*et"u.
43
)isha Pavel sa sveu*ili!ta Stanford prou*ava faze procesa inforacije "oji se odvija
do" proatrao svijet. .z poo& "opjutors"e grafi"e po"azao je "a"o vidni sustav
razlu*uje podra#aje u ilijune "oadi&a inforacije "oju prepoznajeo.
Kad ne!to gledao iao doja "a"o je to a"tivnost "oja ne zahtijeva napor. 5 te!"o
je zaisliti da se radi o vrlo "oplicirano procesu. Iedino "ad po"u!avao napraviti ro(ot
"oji je u stanju vidjeti i prepoznati o(je"te shvatio "a"o je to "opliciran zadata". 4idjeli
so sli"u a*"e. 9o !to na je oogu&ilo vidjeti sli"u a*"e6
Kada u na!u re#nicu u>e prvo svjetlo0 sli"a je vrlo nejasna z(og opti"e u o"u. Poto je ta
sli"a raz(ijena u ilijune sitnih "oadi&a. Sva"i "oadi& predstavlja inijaturni dio originalne
sli"e. Gazli*iti receptori u re#nici procjenjuju jasno&u i (oju svjetla i us"la>uju te inforacije.
%ve radnje vr!e neuroni "oji registriraju i pode!avaju (roj linija i ru(ove svjetlosnog vala.
;ini se da oza" gleda na "onzistenciju i jednostavnost. 8aislite da ste dio vidnog sustava.
Do(ivate djeloi*ne inforacije od a"tivnih neurona ali ti inforacijaa ne o#ete dati
sisao. . stanju ste vidjeti sli"u jer su sve to*"ice sli"e a*"e0 aran#irane s"upa.
. drugo slu*aju iali so jedinstven o(je"t D "vadrat. Ka"o su "utovi "vadrata
nestajali0 ta"o je "vadrat postajao anji. Kada su se "utovi opet pojavili0 o(je"t je postajao je
ve&i. %t"rili so da "vadrat gu(i svoj o(li" jer vidni neuroni nisu u stanju sva"i put registrirati
cjelovitu sli"u i nisu u ogu&nosti ot"riti sjer dijelova o(je"ta "oji se i*e.
Sva"i puta "ada oza" tre(a stvoriti odre>eni (roj odlu"a percepcije0 on ora
izra*unati odnos ize>u udaljenosti i veli*ine o(je"ta. %djeriti gdje su "rajevi i e>e
svjetlosti0 i izdvojiti figuru iz pozadine0 usjeriti na!e tijelo "a o(je"tu ili ga po"renuti da
iz(jegne o(je"t "oji predstavlja opasnost.
)noge od ovih odlu"a donosi na!a podsvijest i svega toga *a" niso niti svjesni.
)oza" autoats"i prora*unava sve povratne inforacije i usjerava tijelo na potre(ne radnje.
@lavni zadata" na!eg vidnog sustava je do(iti to*ne inforacije. )e>uti da (iso
osjetili i zapazili svijet o"o nas "oristio dva razli*ita procesa. Prvi je taj da na!i osjetni
receptori priaju izvanjs"e podra#aje i !alju ih ozgu na analizu. 'o je jedan proces. Pri
drugo procesu oza" pridodaje svoje ve& postoje&e inforacije0 znanje0 eoriju o
"onte"stu nadolaze&e inforacije0 te o na*inu "a"o odre>enu sli"u tre(a o(ra>ivati.
Kada na na prijer0 oso(a dolazi u susret znao da ta oso(a svoji pri(li#avanje u
stvari ne postaje ve&a0 ili a"o sjena dolazi na novine "oju *itao ne do#ivljavao to "ao da
novine tane. )oza" na da"le osigurava sta(ilnost percepcije. 'aj fenoen je u psihologiji
poznat pod pojo stalnosti percepcije. 9aie0 realna veli*ina0 o(li"0 sjer i jasno&a o(je"ta
44
spoznaju se "ao relativno "onstantne vrijednosti i onda "ada su prisutne veli"e varijacije u
sli"aa "oje do nas dolaze.
9a!e opa#anje nije sao pasivna0 nego dapa*e a"tivna "onstru"cija stvarnosti. 4idio
ono !to o*e"ujeo vidjeti. Stvari vidio pae&u isto "ao i o*ia. Iedno od o(ja!njenja
a"tivne percepcije je i to da pri zapa#anju stvari u o(zir uziao i "onte"st. 'aj "onte"st *a"
o#e odrediti prirodu percepcije. 9e"i o(je"ti druga*ije izgledaju u druga*ije "onte"stu.
Da (i percepcija (ila efe"tivna0 oza" ora izdvojiti inialni (roj inforacija
potre(nih da stvori ipresije cjelo"upnog doga>aja. 4idna percepcija (i (ila prespora "ad
(iso orali do(iti sva"u inforaciju o o(je"tu i pozadini. )oza" uglavno pro*i!&ava
inforacije i daje na sao one potre(ne. )e>uti pone"ad oza" registrira i slijed
doga>aja "oji u realnosti i ne postoji. 'o se naziva su(je"tivno sli"o. 'e iluzorne sli"e su u
stvari su(je"tivne "onture "oje nastaju lo!i prora*uno polo#aja oe>enih podru*ja i
granice svjetlosne inforacije.
8(og "ople"snosti svijeta o"o nas i "opliciranosti na!eg ozga ogu&e je da
"at"ada vidio i ne!to *ega nea0 jer upravo to o*e"ujeo vidjeti ili pa" ne vidio ono !to
postoji jer to ne o*e"ujeo. Kod percepcije veli"u ulogu igra na!e prethodno is"ustvo0
o*e"ivanja0 interesi0 predrasude. Sve to utje*e na o& i "valitetu na!eg zapa#anja.
Svat"o od nas posjeduje nevjerojatno savr!eni osjetni aparat za prianje i o(radu
podata"a. ;udotvorni ehaniza zvani oza"0 u *ovje"u se usavr!ava i adaptira novi
izazovia ve& ilijunia godina. Kao i "od "opjutora na! ehaniza se sastoji od hardCara
Bosjetnog aparata0 i softCara Bprograa "oji o(ra>uje gru(e inforacije. %(a ova
"opjutors"a eleenta izvanredno s"ladno sura>uju. 5 "ao !to ste uo*ili percepcija je vrlo
"ople"san proces. Percepcija nije ne!to !to na je darovano. Pri to procesu potre(an je
veli"i rad. Gadi se da"le o procesu "oji je "opliciraniji od (ilo "ojeg procesa super
"opjutora.
45
U/ENJE
U<(6"( %ao sr(ds2$o 3r!a'od)( ! 3r(;!$"a$a6"a
8a sva"u #ivotinju najva#nije je pre#ivljavanje. Pravila su jednostavna. Prona>i hranu i
vodu0 jaz(inu ili gnijezdo0 s"loni se s puta neprijatelju i *uvaj se nepoznatoga. %ni "oji pre#ive
i "oji se razno#avaju prenijeti &e svoje gene na slijede&u generaciju. %vo je pravo zna*enje
pre#ivljavanja vrste. 9a sre&u priroda ide na ru"u0 ona #ivotinjaa osigurava uro>ene
sposo(nosti i s"lonosti "oje su prisutne ve& pri sao ro>enju ili pa" odah na"on tog. 'e
sposo(nosti se nazivaju refle"sia. 9e"i refle"si poput sisanja oogu&avaju potre(no
(iolo!"o pre#ivljavanje. Drugi refle"si su jednostavno uro>eni0 a cilj i je sao odr#avanje.
Postoje ta"o>er uro>eni instin"ti pre#ivljavanja "oji su povezani sa godi!njo sezono.
Prijer je ri(a losos "oja se na"on provedenog #ivota po t"o zna "ojia vodaa svijeta0 prije
nego uire0 vra&a na jesto gdje se o"otila. Ptice selice se ta"o>er sele sva"e godine u isto
vrijee na istu lo"aciju.
Kada analizirao razvijenije #ivotinje onda &eo uo*iti razli"e od vrste do vrste0 i sve
ve&e individualne razli"e "od odre>ene vrste. 9e"e #ivotinje su se u stanju do(ro prilagoditi na
projene o"oline zato !to posjeduju ogu&nost u*enja.
.*enje0 #ivotinjs"e vrste profitiraju u svo is"ustvu. .*enje o(uhva&a ehaniza
"oji regulira i poti*e da prethodno is"ustvo (ude (aza (udu&oj prilagod(i. %vo se odnosi na
ljuds"u vrstu i ne"e vrste #ivotinjs"og svijeta.
.*enje "od ljudi o(uhva&a !iro" dijapazon a"tivnosti0 od u*enja razli*itih jezi"a do
u*enja u !"oli0 od igre pa do glaz(e. Kod procesa u*enja oso(a stje*e nove spoznaje0 ideje itd.
.*enje na oogu&ava dvije va#ne stvari u pre#ivljavanju. Prvo da so u stanju na
(azi is"ustva predvi>ati0 odnosno anticipirati (udu&nost0 a drugo da so u stanju "ontrolirati
"ople"snu i projenjivu o"olinu.
'radicionalno se ehaniza i proces u*enja studirao u la(oratorijia. Su(je"ti su
uglavno (ile #ivotinje0 a radili su se e"sperienti i na ljudia. Aihevioristi su na taj na*in
do!li do zaniljivih za"lju*a"a. Iedan od njih je da sva"o razuno #ivo (i&e od svog ro>enja
pa do srti neprestano u*i.
Kas!<6o 8$"(2o$a6"(
Kad govorio o studijaa posve&eni u*enju *esto se *uje ie 5vana Pavlova. 'o je
rus"i znanstveni"0 do(itni" no(elove nagrade 1903Bte za ot"ri&a u fiziologiji i edicini. .
46
svoji prvi e"sperientia0 Pavlov se (avio pitanje pro(ave i fenoeno sline. )jerio je
"oli*inu sline "oju (i pas izlu*ivao tije"o pro(ave. Kada (i pas o"usio hranu odah (i u
pote"la slina.
)e>uti prili"o tog fiziolo!"og e"sperienta najedno se vidjelo da (i "od psa
pote"la slina i prije nego li (i vidio hranu. )jesto gdje (i pas do(ivao hranu i ne!to !to (i ga na
nju pota"lo (ilo je dovoljno da pas razvije ta"ozvani uvjetovani refle"s.
'o je Pavlova pota"lo da potra#i odgovor na fenoen uvjetovanog refle"sa. 'a"o se
odlu*io na uvo>enje stiulatora u o(li"u jedne ti" ta" naprave0 #arulje i sl. %t"rio je da nije
va#na vrsta stiulatora. Stiulirao je u (iti sao si(ol za hranu "oja &e sti&i.
Pavlov je ot"rio fundaentalni tip u*enja poznat pod nazivo "lasi*nog uvjetovanja.
Da"le originalni stiulans izaziva autoats"i nenau*eni odgovor. Stiulans i odgovor na
njega doga>aju se spontano i prirodno i taj proces nije uvjetovan. Poto neposredno prije
prezentacije originalnog stiulansa nastupa drugi prirodni stiulans "oji po se(i ni"ada ne
izaziva neuvjetovani odgovor.
."oli"o je signaliziraju&i stiulans prezentiran sa za se(e i dolazi do odgovora "ao
da se ve& radi o originalno stiulansu0 onda "a#eo da je rije* o uvjetovano refle"su.
7r(itrarni neutralni stiulans postaje uvjetovani stiulans. )ogu& je i o(ratni proces.
%ve vrste istra#ivanja dovele su do za"lju*"a da je sva"i stiulans "oga organiza
o#e percepirati u stanju izazvati rea"ciju ona"vu "a"vu je organiza u stanju pru#iti. 'o
zna*i da sva"i zvu"0 prizor ili iris0 o#e utjecati na na!e i!i&e da se opuste ili pa" s"upe0
o#e ijenjati na!e raspolo#enje pa *a" utjecati na foriranje na!ih navi"a i pona!anja. 7"o
"a#e opusti se0 pa pu"ne pi!tolje (oe se i ne&e! opustiti. 9o a"o to ponovi deseta"
puta0 na "raju nas pucanj ne&e vi!e nervirati.
Klasi*no uvjetovanje o#e (iti ta"o sna#no da nas o#e napraviti (olesnia ta"o !to
za"o*i na! iuni sustav. 5uni sustav je "ople"sni ehaniza pose(nih organa i stanica "oji
!tite tijelo od (olesti. %slo(a>a antitijela "ada se tre(a (oriti protiv opasnih (a"terija0 virusa ili
drugih naetni"a. Kada je iuni sustav uvjetovan da ne radi0 rezultati ogu (iti "atastrofalni.
9a edicins"o fa"ultetu sveu*ili!ta Gochester0 znanstvenici uvjetuju !ta"ore0 da
recio zarze ne!to !to ina*e ja"o vole. 9a prijer slat"u vodu. Iedan znanstveni" je to
uspio "od !ta"ora0 ali je istodo(no ot"rio da je ta"o>er uvjetovao iuni sustav !ta"ora da se
za!topa. Davali su !ta"oria slat"u vodu u "oju su stavljali lije" FcE"lofosiidF "oji izaziva
trenuta*ne (olove u #elucu. Prona!li su da su !ta"ori vrlo (rzo razvili averziju prea slat"oj
vodi. 9e"e #ivotinje su *a" i uginule. )e>uti radi se o e"sperientu gdje #ivotinja ne (i
47
sjela uginuti z(og saog lije"a. 8(og averzije na slat"u vodu0 "oja uzro"uje (ol u #elucu0
iuni sustav !ta"ora je za"azao. 9aie (ol u #elucu je za"o*ila djelovanje iunog sustava.
Do" su uvjetovali pona!anje0 a to je u ovo slu*aju iz(jegavanje slat"e vode0 ta"o>er su
uvjetovali efe"t lije"a0 a to zna*i rea"ciju iunog sustava. Pra"ti*"i to zna*i da so svi u
stanju nau*iti "a"o o(oljeti i *a" urijeti.
Klasi*no uvjetovanje nije jedina vrsta uvjetovanja. Aehavioristi iaju svoj pristup
ovo fenoenu.
I6s2r89(62a6o 8$"(2o$a6"(
Do" je Pavlov u"azao na va#nost odnosa pri u*enju ize>u dva stiuliraju&a
doga>aja0 aeri*"i psiholog +dCard 'horndi"e0 je pri "raju pro!log stolje&a zapo*eo
istra#ivanja o procesu u*enja iz jedne druge perspe"tive. 9jega je zanialo "a"o su ljudi u
stanju pronalaziti rje!enja pri "ople"sni dileaa.
Ka"o ljudi i druge #ivotinje stje*u navi"e i nova is"ustva "oja na oogu&avaju
snala#enje u la(irintu #ivota6 'horndi"e se odlu*io na la(oratorijs"e e"speriente "oriste&i
odel la(irinta. Proatraju&i pona!anje #ivotinja prili"o e"sperienta on je ovu vrstu u*enja
nazvao instruentalni uvjetovanje. .o*io je da a"cije #ivotinja a "onse"ventno i ljudi0 "oje
su instruentalne u postizanju cilja0 postaju nau*ene a"cije. %n satra da posljedice
"ontroliraju u*enje. Pona!anja "oja su uvjetovana pozitivni posljedicaa oda(iru se i
ponavljaju. Put "oji ne vodi " cilju vi!e inteligencije ne slijede.
Drugi 7eri*"i psiholog Iohn Hatson je (io pod veli"i utjecaje Pavlova. %n je
vjerovao da je nau*eno pona!anje "oje se o#e uo*iti jedina stvar u psihologiji "oja je vrijedna
znanstvenog istra#ivanja. 9apao je teorije o uro>eni sposo(nostia i instin"tia "ao
uzrocia pona!anja. .jesto toga0 Hatson je gorljivi zagovorni" neizjerne va#nosti
uvjetovanja i "ontrole nad o"olino "ao snage "oja o(li"uje ljuds"o i #ivotinjs"o pona!anje.
8a studij va#nosti uvjetovanja Hatson je u e"sperientia "oristio alu djecu0 "ao !to
ste iali prili"u vidjeti iz originalnih snia"a iz 19$0Btih godina. Hatson je po"azao da je ja"e
eocije ogu&e nau*iti u svega jednoj situaciji pute uvjetovanja. 'o uvjetovanje ogu&e je
generalizirati0 poto transforirati na sli*nu situaciju a da se ne ora prelaziti na originalno
uvjetovanje. Hatson i njegova asistentica Gozeli Gena uvjetovali su dijete da se po*ne (ojati
(ijelog !ta"ora0 na"on !to je dijete po"azalo da u je !ta"or drag. +"sperient je napravljen
sa djeteto stari osa jeseci. 'aj e"sperient je poznat pod ieno F)ali 7l(ertF.
Sva"o pojavljivanje !ta"ora (ilo je popra&eno sna#ni udarce gonga "oji je prepla!io dijete.
48
9edugo na"on toga "ad (i se pojavio sa !ta"or (ez pratnje gonga0 dijete (i po*elo u strahu
pla"ati. %vo je tipi*ni prijer "lasi*nog uvjetovanja. Kada (i dijete otpuzalo0 po(jeglo od
!ta"ora0 (ilo je nagra>eno. 'a nagrada je uvjetovala da se strah djeteta sanjivao. 'o je
prijer instruentalnog uvjetovanja. Kasnije u e"sperientu "ada (i djeca vidjela (ilo "oji
stiulans "oji je sli*io na !ta"ora0 npr. zeca0 psa0 a*"u ili "rzneni "aput0 njihov nau*eni strah
je (io prisutan u svi ovi slu*ajevia. Hatsonov e"sperient je postao "ontroverzan jer je
za su(je"te uzeo djecu. Danas (i na prijer (ilo neogu&e poduzeti sli*an e"sperient jer (i
ga se satralo nehuani.
9e"oli"o godina "asnije Hatsonova u*enica )arE Iones0 razradila je tehni"u (risanja
prirodno uvjetovanih strahova "od djece. %na je to *inila pute terapije i nju se o(i*no uzia
"ao prvog (ehavioristi*"og terapeuta.
S%!66(ro$ 3r!s283 8<(6"8
.z Hatsona i 'horndi"eBa "lju*na oso(a (ihevioristi*"og pravca u psihologiji (io je
Aurhus ./rederic" S"inner. 'aj psiholog sa 2arCarda najja*i je autoritet u podru*ju u*enja.
%n je svoje ideje o e"sperientalnoj "ontroli uvjetovanja nadogradio na ideju Pavlova.
'a"o>er je prihvatio 'horndaj"ovu ideju o va#nosti posljedica o"oline0 a prihvatio je
Hatsonov pristup proatranja pona!anja. :juds"o pona!anje je0 prea S"inneru uvjetovano
pose(ni evolutivni projenaa0 "oje su oogu&ile da do>e do pojav"a govora0 "ultura.
9jegova istra#ivanja uziaju u o(zir ono !to ljudi izri*u0 usredoto*uju se na entalni proces i
ljuds"e najere.
8a noge psihologe pona!anje se definira "ao efe"t unutarnjih procesa0 (ilo entalnih
(ilo #iv*anih. 8a njih je pona!anje vanjs"i izra#aj unutarnjeg do#ivljaja. )e>uti S"inner se s
tie ne sla#e. %n pona!anje proatra "roz tri vida. Prije ne"og izricaja pona!anja postoje ne"i
preduvjeti0 na"on toga slijedi sai *in pona!anja0 a poto dolazi do posljedica.
O3(ra626o 8$"(2o$a6"(
Po*et"o *etrdesetih godina0 S"inner je po*eo istra#ivati sinoni odgovora na
podra#aj na o(i*ni #ivotinjaa "ao !to je golu(0 na prijer. @olu( je stavljen u jednu
napravu "oja se zove s"innerova "utija. 7"o (i golu( o"renuo glavu u lijevo0 do(io (i za
nagradu pristup hrani. Po"azalo se da se pona!anje golu(a oglo ijenjati0 ijenjaju&i
posljedice. S"innerov na*in instruentalnog uvjetovanja zove se operantno uvjetovanje. Pod
operantni pona!anje podrazuijeva se snala#enje u o"olini. Posljedice snala#enja iaju
pose(an efe"t "oga nazivao poja*ani efe"to. . pra"si to zna*i da ono !to je organiza
49
ve& napravio0 napraviti &e ponovno jer su posljedice dovoljno do(ra otivacija. 5 zato prea
S"inneru tra#iti unutarnje ipulse ljuds"og pona!anja nea preveli"og sisla.
Danas psiholozi rade asovna istra#ivanja "oja o(uhva&aju operantno uvjetovanje
razra>uju&i S"inerov odel. Aihevioristi*"i psiholog Ga"lin sa sveu*ili!ta u 9eC Lor"u
istra#uje "a"o pove&ati vlastitu "ontrolu0 "oriste&i etode operantnog uvjetovanja.
Sao"ontrola je "ao i sve drugo. .logu igraju i o"olina i genets"o nasljedstvo. Sao"ontrola
je zapravo iz(or ize>u "rat"otrajne i dugoro*ne nagrade. Dugoro*nu nagradu je te!"o
opipati ali recio da se radi o nagradi do(rog zdravlja onda &eo razuijeti "oncept.
Stvari poput do(rog zdravlja ili zadovoljstva na poslu0 *esto su rezultati dugoro*nog
pona!anja sa odre>eni cilje. Ga"lin gleda "a"o o(razci pona!anja djeluju "ao pot"repa
sao"ontrole. Kao i S"iner0 Ga"lin izstra#ivanja vr!i na golu(ovia. . svo e"sperientu
golu( se o#e odlu*iti na alu0 i nagradu "oju do(iva odah0 ali o#e se odlu*iti za ve&e
nagrade "oje &e do&i "asnije0 ne odah. 7"o "ljucne zeleni gu( do(it &e nagradu odah0
a"o se odlu*i za crveno duge onda &e orati *e"ati ne"oli"o se"undi i do(it &e duplo vi!e
hrane. @olu(ovi su ipulsivne naravi. @otovo redovito &e se odlu*ivati za anje "oli*ine0 ali
odah. . drugi uvjetia ponudit &eo golu(u ogu&nost da ne "ljucne napravo sao
jedno da (i do(io nagradu0 naprotiv tre(a "ljucnuti petnaest puta. 7"o "ljucne petnaest puta
na zeleno duge do(it &e hranu odah ali ne puno. 7"o "ljucne na crveno duge do(it &e
hranu na"on pet se"undi ali duplo vi!e. . ova"vi uvjetia golu( &e radije "ljucati po
crveno dugetu gdje ga o*e"uje ve&a "oli*ina hrane.
9agrade za sao"ontrolu ne dolaze odah po se(i. %ne nisu jednostavno z(roj ne"ih
stvari "oje tre(a napraviti0 na prijer u#ivati do" slu!a! glaz(u0 ne zna*i da oso(a u#iva u
no!tvu nota no ono !to zna*i je da u#iva u cjelo"upnoj elodiji "oja zahtijeva vrijee da
(ude otpjevana i odslu!ana. Ga"lin isti*e da #ivotinje "ao i ljudi ijenjaju svoje pona!anje0
prepoznavaju&i ogu&nosti nagrade. 9a prijer a"o #elio prestati pu!iti onda se ne radi
sao o odricanju drage na cigarete0 nego je u pozadini dugoro*na nagrada "oja &e se
o*itovati u podru*ju zdravlja itd.
Gazli"a ize>u ovoga pristupa i pristupa S"inera je ta da Ga"lin i njegovi suradnici ne
gledaju jedino na posljedice specifi*nog pona!anja "oga #ele proijeniti0 nego gledaju i na
alternative. %perantno uvjetovanje ia prijenu i izvan la(oratorija. S"innerova teorija u*enja
ia dostatne prijene u sva"odnevno #ivotu. Ga"linova e"ipa ne sao da ljude u*i jezi"u0
nego ih ta"o>er i odgajaju "ad su u pitanju rea"cije. .*e ih na prijer da znaju "a"o u hipu
se"unde reagirati na situacije "ad se ne!to doga>a ize>u njih i njihovog psa. Koriste&i
50
(ihevioristi*"e principe0 trenira se pse "a"o (i poagali hendi"epirani ljudia. 'i psi nau*e
donositi stvari0 gurati invalids"a "olica pa *a" i pritisnuti duge u liftu.
4idjeli so "a"o fun"cionira otivacija za u*enje "ad je u pozadini nagrada. 7li
"a"o reagirati u situacijaa "ad u*enje ne daje nogo zadovolj!tine.
Što se doga>a "ad oso(e nau*e da je naj(olje predati se i ne *initi ni!ta. Da li o#eo
priijeniti odel uvjetovanja da (iso proijenili pona!anje ta"vih "oji su digli ru"e od se(e.
Sre&o za noge oso(e odgovor je pozitivan.
5ali so prili"u vidjeti #enu "oja prolazi "roz (ihevioristi*"u terapiju z(og
agorafo(ije. 7gorafo(ija je strah od javnih jesta i od nje (oluje dosta ljudi0 uglavno #ena.
Milj ove terapije je proijeniti pona!anje0 odagnati strah. . terapiji se ne po"u!ava
ot"riti !to uzro"uje ova"vo pona!anje0 nego se po"u!ava po&i od situacije i proijeniti je.
Pacijenti se oraju nau*iti nositi sa osje&aje straha i prevladavati ga.
Da"le u*enje o#e (iti i pozitivno i negativno. Pri u*enju ne sao da spoznajeo nove
stvari i da se prea spoznajaa ravnao nego u*enje stje*eo znanje "oje je pohranjeno u
na!e ozgu0 u na!oj eoriji i "oje na oza" iz eorije pozove natrag "ad god je to
potre(no. .*enje (ez pa&enja je neogu&e. Pa&enje (ez u*enja je (es"orisno.
51
PAMĆENJE I ZABORAVLJANJE
Gazlog za!to psiholozi isle da ia vi!e vrsta pa&enja tre(a zahvaliti ne*eu !to se
zove stereo pozicioni efe"t. ."oli"o se #eli o"oristiti oni !to sa danas nau*io0 ora
zapatiti inforaciju0 lo"aciju0 zvu" a u ne"i situacijaa *a" i iris i o"ru#enje. Sve te
inforacije na ne"i na*in oraju (iti prevedene u "odove "a"o (i oj oza" to ogao
pospreiti i poslije staviti na raspolaganje "ad (ude potre(no. ."oli"o #eli pre#ivjeti ora
zapatiti !to je sve opasno0 !to je sve jestivo. )ora patiti rije*i0 ideje0 sli"e. Da"le
pa&enje ili eorija je od nezao(ilazne va#nosti za noralno fun"cioniranje #ivota.
Psiholozi i neurolozi0 "oji se (ave pitanjia pa&enja procjenjuju da je ljuds"i oza" u
stanju pospreiti o"o (ilijun jedinica <(itBa= inforacija. Pa i pored toga i so u stanju
za(oraviti i najjednostavnije stvari. Kada "rahira na! sustav eorije0 u stanju so za(oraviti
sve0 od govora0 vida0 razi!ljanja pa do toga da ne znao jesti0 piti itd. 8nanstvenici satraju
da je sustav pa&enja vrlo "ople"san i dinai*an psiholo!"i proces na "oga utje*u nogi
fa"tori. Pa&enje ovisi o toe "oli"u pa#nju oso(a posve&uje0 "oli"o je oso(a otivirana za
ne!to zapatiti i "oli"o *esto se stvari ponavljaju.
Pa&enje se danas intenzivno istra#uje u psihologiji. Postoji niz razloga za to. 8ahtjevi
za pa&enje sve ve&eg (roja inforacija prate razvoj dana!njega dru!tva. ?eli se pove&ati
(roj inforacija s "ojia se o#e istovreeno raditi0 a pa&enje u*initi dugotrajniji0 anje
osjetljivi na za(oravljanje. ?eli se poo&i ljudia s razli*iti setnjaa pa&enja. 9astoje
se po(olj!ati etode podu*avanja. )nogo suds"ih odlu"a donosi se is"lju*ivo na osnovi
svjedo*enja. Stoga je i za "riinalisti*"u pra"su va#no istra#ivanje pa&enja i svega !to je s
nji u vezi.
)oderna epoha istra#ivanja pa&enja zapo*ela je ne!to prije sto godina sa njea*"i
psihologo 2erano +(inghauso. %n je zapo*eo studij o pa&enju pre"o etode
eoriziranja sila(li "a"o (i do(io *istu "vantitativnu jeru eorije neoptere&ene
prethodni u*enje. 9apravio (i na prijer listu od recio deset rije*i i po"u!ao je nau*iti na
paet. Poto (i dodao drugu listu iz "oje (i u*io nove sila(le. Poto se po"u!ao prisjetiti
popisa sa prve liste. 7"o se pogleda njegov originalni grafi*"i pri"az procesa pa&enja onda
se vidi da se u po*et"u priijeti (rzo za(oravljanje nau*enih rije*i0 do" se to za(oravljanje
postupno usporavalo tije"o ne"oli"o jeseci. +(inghaus se zapitao za!to taj tip eorije
ishlapi ta"o (rzo i pored pra"ticiranja i nastojanja da stvari upati. Shvatio je da su sila(le
"oje je u*io (ile izvan "onte"sta0 (ezvezne rije*i "oje je u*io sao da ih se nau*i. 'ada je
52
shvatio da se eoriju ne o#e prou*avati u"oli"o ona nije stru"turirana prea
"oordinataa u ljuds"o ozgu. 7 to zna*i da se "od studija eorije ora pratiti zna*enje
eoriranog0 red eoriranja i organizacija eorirane isli. 'ip +(inghausovih
istra#ivanja nastavljen je tije"o ne"oli"o desetlje&a na ljudia "ao i na #ivotinjaa. S
dolas"o "opjutora studij o eoriji je do#ivio preporod. 8nanstvenicia je (ilo
oogu&eno na ljuds"i oza" gledati "ao na "opjutors"i procesor. Ailo "oja inforacija do
"oje je na! oza" do!ao procesira se i u "onte"stu razuije. Prvo sva"a nadolaze&a
inforacija se pretvara u F"odF <!ifru= "oga je oza" u stanju razujeti. Poto se taj "od
posprea u eoriju (ilo na "rat"o ili za du#e vrijee. Kona*no taj "od je u ta"voj fori da
ga je ogu&e prizvati u sva"o vrijee.
Š2o "( 3a9&(6"(5
Pa&enje odre>ujeo "ao ogu&nost usvajanja0 zadr#avanja i "ori!tenja inforacija.
Ka"vi (iso (ili (ez pa&enja6 Aili (iso neo&ni "ao novoro>en*ad na razini refle"sa. 9e
(iso iali svoj identitet. 8ato je pa&enje preduvjet razvoja vlastite li*nosti. Pa&enje
F*uvaF pro!lost i FupravljaF (udu&no!&u.
Kad "a#eo da net"o ia do(ro pa&enje0 onda na pa&enje gledao "ao na
sposo(nost prea "ojoj se ljudi razli"uju. Prito o(i*no shva&ao pa&enje "ao jedinstven
sustav ili jesto na "oje su o*uvane inforacije. )e>uti0 na pa&enje se o#e gledati i
"ao na proces. Danas u o(ja!njavanju psihi*"ih procesa prevladava pristup *ovje"u "ao
FprocesoruF "oji o(ra>uje inforacije. Postoje tri faze pa&enja "roz "oje inforacija prolaziK
senzorno0 "rat"oro*no i dugoro*no pa&enje. 4a#no je pri to naglasiti da tije" "retanja
inforacije odre>uju "ontrolni procesi B pa#nja0 ponavljanje0 "odiranje0 pronala#enje i
dosje&anje.
S(67or6o ! %ra2%oro<6o 3a9&(6"(
Senzorno pa&enje vrlo "rat"o zadr#ava nadolaze&e inforacije u neproijenjeno
o(li"u. 8a vid to vrijee iznosi pri(li#no 00- se"undi0 a za sluh o"o $ se"unde. 7"o npr. u
ra"u vrtio upaljenu cigaretu0 percipirao "rug. 7 "ad *ujeo ne"u stranu rije* *ijeg se
zna*enja ne o#eo odah sjetiti0 pustio je da FzvoniF u uhu jo! ne"o vrijee ne (iso li se
dosjetili njezina zna*enja. Da"le0 "ao da je rije* o svojevrsno zadr#avanju podra#enosti
receptora "oje oogu&uje oda(ir va#nih inforacija i njihovo "odiranje. Kodiranje se
ostvaruje u "rat"oro*no pa&enju. Kodiranje pri pa&enju zapravo je projena inforacije
53
u o(li" "oji se o#e pohraniti i prona&i. 9a ta"av se na*in inforacije pripree za pohranu u
dugoro*no pa&enje. Kad se njia "oristio0 inforacije se iz dugoro*nog pa&enja vra&aju
u "rat"oro*no.
Krat"otrajno pa&enje ia dvije "ara"teristi"e. Prvo jedino ali dio pa&enja o#e
(iti pospreljen u njoj i o#e u njoj stajati sao na "rat"o. Drugo0 to pa&enje nestaje *i
svoju pa#nju usredoto*io na ne!to drugo. 9ove inforacije uvije" potis"uju stare. )e>uti
na!a "rat"oro*na radna eorija je (itni dio na!e psiholo!"e prisutnosti. %na povezuje
razli*ite podra#aje u epizode a poto u povezane cjeline. Kapacitet prijeni"a "rat"oro*nog
pa&enja je pola inute i u stanju je raspolagati sa otprili"e seda razli*itih inforacija. Ka"o
o#eo nadvladati ograni*enja "rat"otrajnog pa&enja6
Ponajprije u stanju so du#e zadr#ati inforacije u"oli"o ih neprestano ponavljao0
uz a"sialnu "oncentraciju. Drugo u stanju so sa*uvati vi!e inforacija u"oli"o ih dr#io
s"upa sa ve& poznati pojovia. 9a prijer. 7"o vas upita da i ponovite ove (rojeve. 10
90 10 30 10 90 10 80 10 90 30 10 10 90 900. Ge&i &ete da to nije (a! la"o. )e>uti a"o va
poogne pa va ove iste (rojeve pove#e s ne*i drugi0 ne&e (iti ta"o te!"o. 7"o ove
(rojeve grupira i "a#e ponovite za no godine0 19130 19180 19310 1990. i uputi vas na
povijest onda &e i&i dale"o la"!e0 zar ne6 .jesto !esnaest (ezveznih (rojeva iate *etiri
zna*ajne povijesne godine.
Krat"otrajno pa&enje na slu#i za o(avljanje triju razli*itih fun"cijaK
1. 7"o na inforacija ne tre(a za "asnije0 zadr#avao je ponavljanje do" na je
potre(na0 a zati se ona gu(i. 9a prijer0 nazoveo telefons"e inforacije i a"o ne zapi!eo
(roj0 orao ga u se(i ponavljati da ga ne za(oravio. . toj je fazi "rat"oro*no pa&enje
osjetljivo na oetanje <a"o nas u trenu do" ponavljao (roj net"o ne!to upita0 o(i*no
za(oravio (rojR=.
$. a"o na inforacija tre(a na du#i ro"0 onda je nastojio ta"o "odirati da je !to
uspje!nije pohranio.
,. Kada na tre(a ne"a inforacija0 onda je iz dugoro*nog pa&enja vratio u
"rat"oro*no. Audu&i da tada o(i*no ne!to FradioF s to inforacijo0 ta"vu ulogu
"rat"oro*nog pa&enja nazivao radni pa&enje.
Senzorno i dugoro*no pa&enje iaju pra"ti*"i neograni*en "apacitet. )e>uti0 do"
se inforacije iz senzornog pa&enja na "oje nije o(ra&ena pa#nja vrlo (rzo gu(e0 neali (roj
inforacija u dugoro*no pa&enju ostaje cijeli #ivot. Kapacitet "rat"oro*nog pa&enja
54
iznosi ize>u pet i devet *estica. 'o zna*i da se odjedno o#e zapatiti pet do devet (ita ili
pet do devet nepovezanih (rojeva.
D8'o2ra"6o 3a9&(6"(
Dugotrajno pa&enje <eorija= je u stvari sprei!te svih inforacija "oje
posjedujeo po*ev!i od spoznaja o svijetu0 se(i0 is"ustvia itd. Iednostavni rje*ni"o
re*eno0 to je na!a oso(na (i(liote"a. .jesto "njiga i posjedujeo *itavu eorativnu
re#u gdje je sva"u inforaciju ogu&e povezati sa ostali popratni inforacijaa "a"o
(iso do!li do "onte"sta i zna*enja. 'a eorativna re#a se po"re&e pute a"tiviranog
procesa. 'aj proces je ogu& upravo zahvaljuju&i dugoro*no pa&enju odnosno sprei!tu
dugoro*ne eorije "oje je u (iti svojevrsno pasivno s"ladi!te. Da (i se posegnulo u to
s"ladi!te0 potre(an je prvotni ipuls "oji poru*uje da ne!to tra#io. 'aj prvotni ipuls je
ipuls "rat"otrajne eorije. 'aj tip eorije zapravo dr#i na o"upu sve znanje "oje se
trenuta*no "oristi i slu#i "ao po"reta* dugoro*ne eorije. Sve inforacije s "ojia
trenuta*no raspola#eo oraju pro&i "roz jedan us"i "anal. Kroz njega ta"o>er z(og razloga
inspe"cije prolaze povratne inforacije iz dugoro*nog sprei!ta pa&enja.
Dugotrajno pa&enje ora (iti do(ro organizirano0 jer ga ne o#eo ta"o (rzo
pregledati "ao "rat"oro*no pa&enje tra#e&i potre(nu inforaciju. Dao li ispitanicia na
u*enje listu od ,0 rije*i u "ojoj su poije!ana iena (ilja"a0 ptica0 po"u&stva i apstra"tni
pojovi <npr. slo(oda0 strah0 po!tenje i sl.= i onda ih pitao !to su sve zapatili0 utvrdit &eo
sljede&eK ispitanici &e se po"u!ati najprije dosjetiti rije*i iz jedne0 zati iz druge "ategorije
rije*i itd. Da"le0 nastaje spontana organizacija aterijala. %si toga utvrdit &eo i da su
ispitanici zapatili znatno vi!e "on"retnih nego apstra"tnih pojova. 'o se o(ja!njava
*injenico da se pri pa&enju djelotvorno "oristio predo*avanje0 stvaranje sli"ovnih
predod#a(a. 8a "on"retne pojove pravio ih znatno la"!e. 9a taj na*in stvaraju se dvostru"i
tragovi pa&enjaK sli"ovni i ver(alni. Audu&i da se za apstra"tne pojove o(i*no stvara sao
ver(alni trag0 anja je i vjerojatnost zadr#avanja i pronala#enja tih pojova.
Vrs2( d8'o2ra"6o' 3a9&(6"a
55
Gazli"ujeo tri vrste dugotrajnog pa&enja. %ne su e>uso(no povezane0 ali iaju i
ne"ih pose(nosti. 'o su auto(iografs"o pa&enje0 znanje <ili tzv. seanti*"o pa&enje= i
proceduralno pa&enje. 8a auto(lografs"o pa&enje (itno je znati "ada i gdje so usvojili
ne"u inforaciju. 5nforacije "ojia se *esto "oristio FseleF u seanti*"o pa&enje. 7"o
npr. la>e (ratu tre(ao o(jasniti !to je dinosaurus0 definicija &e do&i iz dijela na!ega
dugoro*nog pa&enja gdje je pohranjeno znanje. 7li "ad ocu "a#eo da je ju*er la>i (rat
pitaoK F!to je dinosaurusF0 ta inforacija dolazi iz na!eg auto(iografs"og pa&enja. 8nanje
vi!e nea tu auto(iografs"u notuJ ne"e stvari jednostavno znao0 ne znaju&i "ada i gdje so
ih nau*ili.
8a proceduralno pa&enje (itno je da se stvaraju nizovi asocijacija ize>u
pojedina*nih operacija. 9ajva#niji su o(li" proceduralnog pa&enja vje!tine0 npr. tip"anje na
pisa&e stroju0 igranje tenisa0 pranje zu(a ili prograiranje igre na "opjutoru. Proceduralno
pa&enje u"lju*uje tri faze.
Prva je %o'6!2!$6a fa7a. 're(a shvatiti !to sve tre(a napraviti <npr. pri usvajanju
vje!tine vo#nje autoo(ila "a"o se ijenjaju (rzine0 gdje je starter0 svjetlo itd.=J faza
3o$(7!$a6"a po*inje "ada odredio najdjelotvorniji na*in o(avljanja dijelova zadata"a i "a"o
ih povezati u cjelinu. @re!"e su utvr>ene i eliinirane. Sve se anje "oriste ver(alni aspe"ti
pa&enja <npr. saoinstru"cijaK Fprva (rzina gore0 druga doljeF itd.=0 a sve se vi!e "oriste
otori*"i aspe"ti pa&enjaJ u zadnjoj fazi na osnovi dugotrajne vje#(e dolazi do
a82o9a2s%o' od$!"a6"a $"(:2!6(. 5zvo>enje vje!tine zahtijeva iniu svjesne "ontrole. 'o
oogu&uje po"lanjanje pa#nje vi!i eleentia vje!tine0 "ao !to su to stil <npr. pri s"ijanju ili
ginastici= ili strategija igre <npr. pri tenisu=. . toj fazi nea vi!e ver(alnih saoinstru"cija0
pa usporedno s provo>enje vje!tine o#eo noralno razgovarati. Štovi!e0 u toj na je fazi
te!"o rije*ia opisati proceduru jer je ona potpuno autoatizirana.
4je!tina usvojena do zadnje faze ne za(oravlja se i vrlo duge stan"e alo ili nialo ne !tete
njezinu izvo>enju.
A82o9a2s%o 3a9&(6"( ! 3a9&(6"( %o"( 7a42!"($a 6a3or
56
Podat"e o jestu gdje se ne!to nalazi0 "uda se "re&eo <prostorna dienzija=0
vreenu z(ivanja0 njegovu trajanju i u*estalosti0 patio autoats"i. 'o zna*i da na te
zna*aj"e doga>anja ne orao o(ratiti pa#nju0 a ipa" &eo ih zapatiti. 7"o najerno na
njih o(ra&ao pa#nju0 ne&eo (iti nogo uspje!niji0 sao !to &eo iati anje slo(odnog
"apaciteta na!ega radnog pa&enja. 9a(rojeni autoats"i procesi se naslje>uju0 vrlo (rzo se
razvijaju u djece i otporni su na stres0 uor0 (olest0 raspolo#enje i sl. %ogu&uju na do(ru
orijentaciju u prostoru i vreenu0 a da se prito ne Ftro!eF na!i ograni*eni "apaciteti pa#nje.
.*enje slova posti#eo da na se autoats"i pojavljuje zna*enje rije*i. 'a"o o#eo
do(ro pratiti sisao te"sta. )ala djeca "oja jo! uvije" sri*u slova ne ogu pratiti te"st du#i
od ne"oli"o rije*i. 8na*enje rije*i i slova pojavljuje se autoats"i. 'i procesi pa&enja ne
sao da se pojavljuju autoats"i0 nego ih i ne o#eo najerno Fis"lju*itiF.
Ka%o !s3!28"(9o 3a9&(6"(5
Ie li ne!to zapa&eno ispitujeo na tri na*inaK 3r(3o76a$a6"(90 dos"(&a6"(9 i
9(2odo9 8:2(d(. Kad na"on u*enja ne"og gradiva ispitujeo prepoznavanje0 zadaje se to
isto gradivo poije!ano s ne"i novi. 5spitani" tre(a izdvojiti prije zadano gradivo. 'aj je
zadata" najla"!iK sao tre(a usporediti zadano s oni !to je pohranjeno u pa&enju. Pri
dosje&anju ili reprodu"ciji aterijal vi!e nije zadan i zadata" je znatno te#i. )o#e se dogoditi
da ispitani" ne prepoznaje ne"i aterijal niti se o#e dosjetiti. 'ada se pri ponovno u*enju
"oristio etodo u!tede. 9aie0 gradivo "oje so jedno nau*ili0 pa FpotpunoF za(oravili0
jer ga se ne dosje&ao i ne prepoznajeo ga0 pri ponovno u*enju redovito (r#e nau*io.
Gazli"a ize>u po*etnog i ponovnog u*enja o#e se izraziti u postocia vreena ili (roja
po"u!aja da se taj aterijal nau*i.
)etodo prepoznavanja i dosje&anja "oristio se naj*e!&e u psihologijs"i
istra#ivanjia0 ali i pri !"ols"o ispitivanju znanja. Prito se redovito pojavljuju dvije pojave
"oje tre(a iati na uu pri u*enju. Iedna je razli*ita uspje!nost pa&enja u odnosu prea
jestu *estica u nizu "oji se u*i. Druga se odnosi na to je li posrijedi neposredno ili odgo>eno
ispitivanje pa&enja.
;injenica je da se pri neposredno ispitivanju pa&enja <zna*i odah na"on u*enja=
naj(olje pate zadnje *estice. 'o se tua*i tie !to se one jo! uvije" nalaze u "rat"oro*no
pa&enju. 7li0 do(ro se pate i *estice s po*et"a niza. Satra se da je to zato !to su one
"odiranje prve do!le u dugoro*no pa&enje i tu se zadr#ale. 'o pravilo vrijedi za o(a na*ina
ispitivanja pa&enja B neposredno i odgo>eno.
57
Za:2o 7a)ora$"a9o5
Koli"o se iena "olega ili "olegica iz srednje !"ole o#ete sjetiti6 Koli"o se gradiva
ateati"e ili "nji#evnosti sje&ate drugog razreda srednje6 9a "oli"o ste dogovora
za(oravili6 7"o *itaju&i navedena pitanja Fosje&ate laganu pani"uF0 ne (rinite B za(oravljanje je
noralna pojava. Sadr#aje "oje u*io uz napor za(oravljao. Prvih ne"oli"o sati i dana
za(oravio ve&i dio sadr#aja. Što vrijee vi!e prolazi0 taj je pad sporiji. %dgovor na pitanje
za!to za(oravljao nije jednostavan. Sjetio li se "oli"o ia o(li"a pa&enja i !to sve utje*e
na njega0 (it &e na jasno za!to nea jednostavnog odgovora.
Postoje *etiri osnovna uzro"a za(oravljanjaK postupno gu(ljenje tragova pa&enja0
neogu&nost pronala#enja pohranjene inforacije0 represija i interferencija. 'i se uzroci
e>uso(no ne is"lju*uju. Koji &e od ta *etiri uzro"a (iti najizra#eniji0 ovisi o situaciji u "ojoj
se u*i0 vrsti pa&enja0 vreenu zadr#avanja i sl.
Pos2836o '8)"(6"( 2ra'o$a 3a9&(6"a
;esto "ori!ten trag pa&enja <tzv. engra= ia u #iv*ano sustavu do(ro uhodan put
i la"o se a"tivira. )o#eo ga zaisliti "ao do(ro uga#enu stazu "roz travu. 9e "oristio li je0
staza &e zarasti B nastupit &e za(oravljanje. Strani jezi" "oji so sla(o nau*ili i zati se njie
niso "oristili0 vrlo (rzo za(oravljao. Da"le0 za odr#avanje engraa najva#nije je
ponavljanje ili *esta upotre(a. Arzo gu(ljenje tragova iz senzornog i "rat"oro*nog pa&enja
nu#no je jer nepre"idno dolaze nove inforacijeR
N(9o'8&6os2 3ro6aa;(6"a !6for9ac!"( 8 d8'oro<6o9 3a9&(6"8
Da (iso se sjetili ne"e inforacije0 orao do&i do nje. %na o#e postojati u na!e
dugoro*no pa&enju0 ali a"o neao do(ar put do nje0 "ao da je i nea. :judi "oji
pohranjuju inforacije na taj na*in da ih na vi!e na*ina do(ro pove#u sa stari znanje
otvaraju vi!e putova do te inforacije. 'i se putovi jo! zovu Fznaci za dosje&anjeF. Što ih je
vi!e i !to su ista"nutiji0 ve&a je vjerojatnost da &eo do inforacije do&i "ada na zatre(a.
R(3r(s!"a. Kao !to postoji najerno <otivirano= i nenajerno u*enje0 ta"o je i sa
za(oravljanje. )otivirano za(oravljanje ostvaruje se potis"ivanje <represijo= onih
sadr#aja "oji su na neugodni ili ih se pla!ioK iena ljudi "oji na se ne svi>aju (rzo
za(oravljao0 a da o odlas"u zu(aru i ne govorioR Prisjetio se da nastupa za(oravljanje0 a
neugodne sadr#aje o(i*no ne volio ponavljati. .godne sadr#aje sai se(i *esto o(navljao i
58
volio s drugia pri*ati o njia. 8ato ugodne sadr#aje rje>e za(oravljao. Postoji izni"a od
tog pravila. 5 "ad ve& govorio o toe "a"o u"otrpno u*io a (rzo za(oravljao0 utje!io
se pitanjeK FDa li (i (ilo do(ro da (a! sve !to na se doga>a zapatio6F
I62(rf(r(6c!"a. %p&enito0 "ad u*enje jednog gradiva oeta u*enje drugoga0 govorio o
interferenciji. 7"o novo u*enje potire prije nau*eno0 rije* je o retroa"tivnoj interferenciji B
oetanje djeluje unatrag. 7"o ne!to prije nau*eno oeta u*enje novog gradiva0 posrijedi je
proa"tivna interferencija B oetanje djeluje unaprijed. 7"o so jedan sat u*ili engles"i0 a zati
na"on "ra&e stan"e njea*"i0 u*enje njea*"oga nepovoljno &e djelovati na zadr#avanje
le"cije engles"oga. Što je gradivo sli*nije a stan"a "ra&a0 ja*e je djelovanje retroa"tivne
interferencije. %eta li sva"o novo u*enje zadr#avanje starije gra>e i da li sva stara znanja
oetaju usvajanje novih6 9a sre&u neR %si negativnog transfera0 !to je zajedni*"i naziv za
proa"tivnu i retroa"tivnu interferenciju0 postoji i pozitivni transfer. 7"o so nau*ili voziti
autoo(il to na ola"!ava u*enje vo#nje "aiona ia"o je potre(no i odre>eno novo u*enje.
S9(26"( 3a9&(6"a
%si noralnih procesa za(oravljanja *ije (olne posljedice *esto osjetio0 postoje i
patolo!"e setnje pa&enja. 9a"on ozljede ozga ne o#eo se sjetiti doga>aja "oji su se
z(ili prije i na"on ozljede. 9eogu&nost dosje&anja doga>aja prije ozljede ozga zove se
r(2ro'rad6a a96(7!"a. 8natno je ve&i pro(le a62(ro'rad6a a96(7!"a B neogu&nost
stvaranja novog dugoro*nog pa&enja. 7nterogradna anezija se0 osi na"on ozljede i
o!te&enja odre>enih podru*ja ozga0 *esto pojavljuje i "ao posljedica dugotrajnog
neujerenog pijenja al"oholnih pi&a. 9aie0 z(og "alorija do(ivenih iz pi&a ne sanjuje se
sao uzianje hrane0 ve& preveli"e "oli*ine al"ohola spre*avaju noralno is"ori!tavanje
vitaina A iz hrane. 9edostata" tog vitaina nepovoljno djeluje na procese pa&enja0 oso(ito
na pohranu novih inforacija u dugoro*no pa&enje.
%p&enito0 sanjena ogu&nost pa&enja naziva se 4!3o96(7!"o9. Postoji i
4!3(r96(7!"a B poree&aj "oji se o*ituje u pa&enju svih inforacija "oje se percipiraju.
%so(e s ta"vi poree&aje alo(rojne su i redovito su (ile podvrgnute dugotrajno
pra&enju znanstveni"a. 9aie0 ta"ve su oso(e dragocjeni prijeri za (olje razuijevanje
procesa pa&enja. Iedan je od za"lju*a"a tih istra#ivanja da i ta"vo pa&enje seta za
noralno "ognitivno fun"cioniranje. Sli"e se pre"lapaju. ."rat"o0 previ!e je inforacija
istovreeno prisutno da (i "ognitivni sustav (io djelotvoran.
59
:a#na sje&anja ili 3ara96(7!"( *esto se pojavljuju u starih ljudi. 9astaju ta"o !to se
FpraznineF u sje&anju na novije doga>aje popunjavaju izi!ljeni podacia <ne radi se o
najerno laganju=. . paranezije u(raja se i poznati fenoen Fdeja vuF pri "oje iao
sna#an doja da se upravo odvija se"venca "oju so ve& na potpuno isti na*in do#ivjeli pa
iao sna#an osje&aj da znao !to &e (iti sljede&e !to &e net"o u*initi ili re&i.
Po)o":a6"( 3a9&(6"a
@ordon /aCler0 psiholog sa Stanforda radi sa ta"zvano pneuoni*no tehni"o za
po(olj!anje eorije. %n "a#eK FSva"i pro(le sa eorijo dade se rastaviti na ne"oli"o
faza. Prva faza je faza pospreanja aterijala a druga je proces prizivanja pospreljenih
inforacija u potre(no trenut"u. Postoji ne"oli"o tehni"a po(olj!anja eorije. 5 jedna od
njih je pneuoni*na. 'a tehni"a po"u!ava sva"u stvar povezati sa drugo "oja na je
neprestano prisutna u dugoro*noj eorijiF.
Sigund /reud je (io prvi "oji je ot"rio da sve ono !to patio i sve ono !to svjesno
odlu*io za(oraviti poa#e u odr#avanju integriteta i saopo!tovanja sva"e oso(e. 'aj
proces je /reud nazvao represijo0 o *eu so ve& govorili. 9o0 vratio se pa&enju.
. procesu pa&enja0 sva"u novu inforaciju pridodajeo ve& postoje&i "oje
zapravo sa*injavaju "onte"st nove inforacije. %no !to &eo upatiti ovisi o onoe t"o so
i !to ve& znao. %dgovor na ovo le#i u ta"ozvani sheaa. 'e shee su "ostur na!ih
teeljnih ideja i praB"oncepcije drugih ljudi0 o(je"ta i situacija. Sve nove spoznaje do "ojih
do>eo organizirane su ta"o da su u suodnosu sa ve& postoje&i sheaa. Koli"o &eo na
prijer tre(ati vreena da se prisjetio ne*ijeg ureda. . jedno e"sperientu studenti su
proveli ne"oli"o inuta u jedno uredu. Kasnije ih se pitalo da opi!u ured i stvari u njeu.
)eorija ispitani"a je pod veli"i utjecaje njihovih prethodnih shea o uredu op&enito.
4rlo do(ro su se sje&ali stvari "oje prea njihovoj predod#(i tre(aju (iti u uredu a ja"o sla(o
su se prisje&ali onoga !to prea njihovi sheaa ne (i tre(alo (iti u uredu. Shee ta"o>er
utje*u na na!u percepciju i razuijevanje svijeta.
Sva"i dio inforacije "oju oso(a upija pretvoren je u "odove u ozgu "oji tvore vrstu
eorije "oja je uvjet za sva"u ljuds"u a"ciju. Druga vrsta ili drugi sloj eorije povezuje
sve ono !to znao u jednu cjelinu. 're&i0 nazovio ga sloj eorije0 u"lju*uje oso(na
is"ustva. Spoj svih ovih eleenata eorije tvori na! identitet.
A6a2o9!"a 3a9&(6"a
60
8nanstvena istra#ivanja o anatoiji pa&enja po*ela su pred *etrdeset godina.
8apo*eo ih je psiholog Karl :ashleE. 9jegovi e"sperienti su provo>eni na #ivotinjaa.
9ajprije ih je trenirao u la(irintu. 9a"on do(rog treninga0 odstranio (i #ivotinjaa dijelove
cere(ralnog "orte"sa. Prona!ao je da odstranjivanje (ilo "og dijela "orte"sa <o#dane "ore=
dovodi do gu(it"a eorije. :ashleE je za"lju*io da eorija nije lo"alizirana na specifi*ni
jestia o#dane "ore. )e>uti u "asniji istra#ivanjia se do!lo do toga da je :ashleE
iao pravo "ad se radi o "ople"snoj eoriji0 no o jednostavnoj eoriji je iao "rivo.
% ovoj vrsti istra#ivanja psiholog Gichard 'hopson sa sveu*ili!ta Iu#ne Kalifornije
"a#eK FPrvi cilj na!ega istra#ivanja je uspostaviti to*nu lo"alizaciju gdje je eorija
pohranjena u ozgu. )etoda na!ega istra#ivanja preuzeta je od Pavlova. Koristio "lasi*no
uvjetovanje. Pratio a"tivnosti pa&enja u ozgu i sniao ele"tri*ne a"tivnosti #iv*anih
stanica u nastojanju da vidio a"tivnost #iv*anih stanica pri procesu u*enjaF. %vu vrstu
istra#ivanja vr!e na ze*evia "ojia se daje relativno neutralni podra#aj u o(li"u zvu"a ili
svjetla. 'aj podra#aj je popra&en u!trcavanje zra"a u o"o zeca !to naravno uzro"uje da zec
refle"sno zatvori o"o. Sva"o zatvaranje o"a se "opjutors"i registrira. S vreeno zec
forira uvjetovani ili nau*eni odgovor0 ili odgovor "oji je ve& u njegovoj eoriji. 9aie zec
nau*i da odah *i je *uo zvu"0 trepne prije nego u autoat puhne u o"o. Poto zecu
o!tete jedan ali dio ozga gdje pretpostavljaju da je us"ladi!tena ova specifi*na eorija.
Pri ta"vo e"sperientu zec sve za(oravi. 'a specifi*na eorija je sje!tena u dijelu alog
ozga pod ieno interpositus nucleus.
Pa&enje je od nezao(ilazne va#nosti za identitet oso(e. Do" pa&enje fun"cionira i
oso(a intele"tualno i du!evno fun"cionira. )e>uti nisu rijet"a o(oljenja "oja o!te&uju
pa&enje. @u(ljenje pa&enja se zove anezija a uzroci su joj psiholo!"e naravi. %so(e "oje
su histeri*ne "oje *esto po(jegnu od ne"e neugodne situacije ta"o !to jednostavno #ele ne"e
uspoene iz(risati iz svog sje&anja. Druga vrsta anezije je ta"ozvana organs"a anezija *iji
uzroci su *esto povreda ozga0 ne"a (olest0 al"oholiza0 "eijs"a otrovanja i senilnost.
Sva"a od ovih stvari dovodi do poree&aja "ruga eorije u ozgu. Kod 7lchajerove
(olesti od "oje (oluju ilijuni ljudi u starosti ve&oj od pedeset godina dolazi do atrofije ozga
ili uiranja neurona u ozgu.
61
KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA
M!sao6! 3roc(s
. sedanaesto stolje&u veli"i francus"i filozof De Martes je ustvrdioK F)isli0 da"le
postojiF <Mogito ergo su=. Aez spoznaje o vlastitoj svijesti ne (iso iali oso(nog
identiteta. )isaoni proces na daje sve0 eoriju0 is"ustvo0 o*e"ivanja. Iedino ljuds"i rod
posjeduje sposo(nost i!ljenja. 8ato se zoveo Fanial rationaleF. FMogito ergo suF dolazi
od glagola cogitoBcogitareSisliti. 'o je op&i terrin "oga "oristio za znanje. 'o u"lju*uje
sje&anje0odlu*ivanje0 planiranje0 rje!avanje pro(lea0 "ouni"acije ideja. Stoga u pravcu
psihologije0 "oji se zove "ognitivno psihologijo govorio o procesu i!ljenja. . taj proces
spadajuK pa&enje0 odlu*ivanje0 planiranje0 rje!avanje pro(lea i izjena ideja. Kognitivni
psiholozi studiraju na*ine "a"o ljudi dolaze do inforacija0 "a"o ih pohranjuju0 transforiraju
i s njia anipuliraju.
'e" u novije vrijee pone!to ot"rivao o procesu i!ljenja. Kognitivna psihologija
o(uhva&a sva istra#ivanja o procesu i!ljenja i rje!avanju pro(lea. 9a"on pojav"a
"opjutora stru*njaci su uo*ili da je na prijeru "opjutora ogu&e razujeti proces
inforacija. %d tada se i na ljuds"i u po*elo gledati "ao na svojevrsni sustav procesora.
9aie tridesetih i *etrdesetih godina pro!log stolje&a najsna#niji trend psihologije (io je
(ihevioriza. Psiholozi su se uglavno "oncentrirali na a"cije i pona!anje "oje je (ilo ogu&e
jeriti. )alo t"o se upu!tao u entalnu pozadinu ljuds"og pona!anja0 osi naravno
psihoanaliti*ara0 *iji pristup je "ao !to i sai znate (io i ostao dosta jednostran. Aritans"i
psiholog Donald Arod(ent je 19-8. prvi po*eo "oristiti pristup procesiranja ta"o !to je
po"u!ao opisati etape odnosno faze procesiranja isli. Po*eo je na rad ozga gledati prea
odelu "opjutora. %n je prvi psiholog "oji je iza!ao sa odelo "a"o inforacije
pospreao u eoriju.
Prvo ih priao pre"o osjetila0 zati ih oza" sel"tira0 a onda ih oza" posprea u
eoriju. %vaj odel se po"azao izvanredno vrijedni u svi "asniji istra#ivanjia. Proces
se o#e slijediti i iate osje&aj da oza" fun"cionira poput "opjutera.
Do(itni" no(elove nagrade 2er(ert Sion sa sveu*ili!ta Marnegie )elon radi od
19--. na proje"tu razvoja ro(ota "oji rje!avaju pro(lee na na*in "a"o to *ine i ljudi.
%n i njegovi suradnici su zainteresirani za ogu&nost "ori!tenja "opjutora "ao
odela ljuds"og i!ljenja. Kopjutori su u stanju osi ra*unanja prepoznavati si(ole0 rije*i
i sli"e. Stoga su islili da (i slijede&i proces "oga "opjutori *ine u prepoznavanju i
62
ra*unanju0 ljudi ogli done"le u&i u tajne procesa u ozgu. ."oli"o (udu uspje!ni tada (iso
ogli napraviti ateati*"e odele za proces isli.
Ka%o )!oo7! 289a<( 9!sao6! 3roc(s5
4e&ina dana!njih (iologa vjeruje da organizi iaju ehani*"o svojstvo "oje djeluje u
s"ladu sa prirodni za"ono i u s"ladu sa prirodni procesia. Paet je za (iologe vrsta
ehani*"og stroja "oji fun"cionira po jednostavno principu. Prvo pria inforacije0 poto
ih o*itava0 zati ih uspore>uje sa poznati si(olia te ih posprea u sprei!ta eorije.
Da"le za (iologa je ljuds"i oza" identi*an "opjutoru0 osi !to ujesto FhardCaraF od
etala0 sta"la0 pijes"a i plasti"e0 na! "opjutor ia #ivo t"ivo. Što se FsoftCaraF <prograa=
ti*e0 prograi u ljuds"o ozgu nalaze se u neuronia0 tvrde (iolozi.
Koriste&i pristup "opjutors"og odela procesa inforacija0 "ognitivni psiholozi su
po*eli davati odgovore na fun"cionalna pitanja poput toga "a"o se ljuds"o is"ustvo preta*e u
znanje0 onu vrstu znanja "oje ravna na!i a"cijaa i pona!anje. Iedan od centralnih principa
na!e paeti "oji se "ognitivni psiholozi (ave je na!a sposo(nost foriranja entalnih
predod#(i izvanjs"og svijeta B fizi*"e i socijalne realnosti u "ojoj se nalazio. )entalne
stru"ture su toli"o dio nas da ih zapravo u potpunosti niso niti svjesni. Kognitivni psiholozi
stoga razli"uju sva"i aspe"t predod#(e realnosti.
M(62a6! %o6c(32!
Kategorije "oje forirao u svojoj paeti nazivaju se "oncepti. 'o su entalni uzorci
stvari "oje idu s"upa. Koncept o#e sadr#avati sve eleente ne"og fizi*"og predeta
Bo(je"ta. Gecio npr. cipela0 i s tie &e (iti povezano hodanje0 dolazi na u svijet poja
*ovje"a0 ne"i atri(ut &e se (rzo u"lopiti "ao i recio apstra"tni poja lju(avi.
9e"i "oncepti su strahovito "ople"sni0 "ao !to uostalo o#eo vidjeti na
prijeria pe&ins"ih crte#a australs"ih doorodaca. .o*ili so sli"e "oje predstavljaju
(ogove0 groa0 "i!e itd. 9a!a a!ta je u stanju unijeti ja"o puno eleenata u crte#e "ao !to je
slu*aj s oni crte#ia australs"ih doorodaca. . ti crte#ia dooroci su uvrstili svoju
"ategoriju u "ojoj je #ena povezana sa vatro i nogi drugi pogu(ni stvaria. .
njihovoj itologiji0 sunce je #ena jeseca i sve #ene su supruge sunca0 stoga je sa #enaa
povezana vatra.
Ka"o i da"le dolazio do "oncepta u na!oj paeti6 5ao li i na prijer u svojoj
paeti definiciju ptice6
63
8nanstvenici vjeruju da nogi "oncepti s "ojia raspola#eo0 u se(i sadr#e ta"ozvani
prototip B generalnu predod#(u sva"og poja i sva"e stvari. 9a prijer svat"o od nas ia
svojevrsni prototip ptice u svojoj svijesti. Ptica ora iati odre>ena svojstva. . taj prototip
te!"o da &e spadati tu"ac B pura.
)i ljudi ta"o>er iao tendenciju organizirati "oncepte u jedan hijerarhijs"i odel.
7"o vidio stolicu *udnog o(li"a upitati &eo se da li je to dio naje!taja B stol0 stolica0 ili
sao stolica. Aazi*ni nivo hijerarhije "oncepta stolice daje na onoli"o detalja "oli"o
tre(ao. 4jeruje se da do(ar dio na!ih isli posve&en "onceptu fun"cionira na ovo
(azi*no nivou.
Koncepti su jedan od na*ina na "oji na! oza" "ategorizira stvari. 9o !to se doga>a
"ada inforacija "oju procesirao sadr#i no!tvo "oncepata6 Ka"o o(ra>ujeo "ople"sne
ideje i is"ustva6
%dgovor je uz poo& shea. 8a prijer pogledajte ovu re*enicuK )ar"o se razljutio
"ada je shvatio da je za(oravio staviti senf u "o!aru za pi"ni". Ka"o to da odah razuijeo
!to ova re*enica zna*i6 Gazuijeo zato !to organizirao *itav splet inforacija i o*e"ivanja
povezanih sa sheo "o!are "oju se nosi na pi"ni". Da"le u stanju so iati ja"o puno
asocijacija povezanih sa odlas"o na pi"ni". Štovi!e "ada na se inforacija ne podudara sa
na!o sheo0 ostajeo z(unjeni i na! oza" podsvjesno u hipu reagira na nepravilnost.
9pr. .jesto tvrdnje da je nazdravila iz !alice0 net"o "a#e nazdravila je iz "opjutora.
9o pone"ad iao situaciju da neao dovoljno inforacija "oje (i (ile u s"ladu sa
na!o sheo. 'ada se z(unio ili odeo na "rivi "olosije" jer a"tivirao sheu "oja nije
odgovaraju&a.
8a razli"u od "opjutora0 i ljudi "at"ada isli nedovoljno procesirao. Kada su
ispitani"e na prijer zapitali da isplaniraju "upovinu0 oni su planove pravili pres"a*u&i sa
o(je"ta na o(je"t0 odnosno arti"la na arti"al. .jesto da se o pro(leu isli na dire"tni0
linearni na*in0 i iao tendenciju procesirati inforacije prea zna*enju "oje inforacija
ia za nas. ."oli"o radije idete u trgovine nego li apote"e0 naravno je da &ete planove
"upovine usredoto*iti na predete interesa. 9o0 u"oli"o neao sve poznate eleente0 na
prijer da planirate "upovinu u prodavaonici "opjutora0 onda ne"i ne (i (ili u stanju
napraviti plan !to tre(a "upiti. ;esto fora pro(lea0 a ne sa "onte"st0 predstavlja (itni
fa"tor. Da"le0 pored toga !to ljuds"i oza" po"u!ava fun"cionirati racionalno0 niso gra>eni
ta"o da so u sva"o oentu logi*ni i tu se zasigurno razli"ujeo od "opjutora.
64
)isli da nas saa *injenica da "oristio "opjuter "ao odel procesa i!ljenja
upu&uje na za"lju*a" da u nogi sferaa ljudi nisu (a! previ!e racionalni. 9a*ini na "oje
islio su dosta stereotipni0 dosta prejudicirani i proizlaze iz *itavog niza iid#a ujesto iz
jednog logi*nog slijeda. Parado"s svega ovoga sastoji se u toe da na je tre(ao
"opjutors"i odel da uvidio raznoli"ost putova "ojia ljuds"a (i&a izvrdavaju
sisteats"o i logi*no racionalizu.
Do" znanstvenici pone!to saznaju o fun"cioniranju ozga0 "a"o racionalno ta"o i
iracionalno0 ve&ina od njih se u (iti nije poza(avila ehanizo po *ije principu zapravo
fun"cionirao. 'e" sada ne"i "ognitivni psiholozi postavljaju pitanje "a"o na zapravo
psihologija ozga oogu&ava da ipa" logi*"i islio0 u*io i patio.
)ichael Posner sa sveu*ili!ta %regon "oristi tehni"u iid#a ozga i gleda "oja
podru*ja ozga o(avljaju "ognitivne radnje0 "ao na prijer proces *itanja. %n "oristi
"opjutors"u tehni"u "oja u oogu&ava pratiti proto" "rvi u razli*iti podru*jia ozga
"od noralnih ljudi tije"o *itanja.
FDajeo ljudia da *itaju pojedina*ne rije*i "oje i se stavljaju ispred njih. . jedno
tipu studija dajeo i da jednostavno vide rije*0 u drugo da rije* *itaju na glas. . tre&e
odelu i dajeo da "lasificiraju rije*. 7"o i se predo*i npr. rije* *e"i&0 onda tu rije*
oraju s ne*i povezati0 na prijer sa *avlo. Pri sva"o ovo procesu so u stanju uo*iti
a"tivna podru*ja ozga u trenut"u do" oso(a *ita ili izgovara rije*F.
'a podru*ja su na "opjutoru predstavljena u razli*iti (ojaa. Podru*je "oje je ja"o
a"tivno0 na "opjutoru se pojavljuje u svijetloj (oji0 (ijeloj ili svjetlo crvenoj. . crnoj ili plavoj
(oji su podru*ja ozga "oja ne reagiraju.
9a taj na*in ot"rivao !to se u "oe dijelu ozga doga>a. Kada na prijer su(je"t
tre(a isliti !to ide s"upa sa *e"i&e0 taj proces a"tivira dva podru*ja u o#danoj "ori. ;itav
proces se odvija u prednje0 frontalno dijelu "orte"sa. Druga podru*ja o#dane "ore0 su
*ini se a"tivnija0 "ad se radi o pitanju pa#nje. . istra#ivanjia je ot"riveno da sva"a testirana
oso(a posjeduje isti intenzitet a"tivacije ozga i a"tivacija se odvija u identi*ni dijelovia
ozga.
5 do" ne"i znanstvenici po"u!avaju ot"riti principe po "ojia na! oza" fun"cionira0
drugi po"u!avaju istra#iva*"o znanje prijenjivati na sva"odnevni #ivot0 pose(no na podru*je
odgoja.
65
Go(ert @laser profesor u centru za u*enje i znanstveni razvoj na sveu*ili!tu
Pitts(urgha0 studira procese u*enja u svi o(licia od u*enja u !"oli0 na ulici0 na selu itd.
Da"le prirodu u*enja u sva"o a(ijentu.
9e"i znanstvenici se (ave *itanje i shva&anje. %ni ispituju odnose ize>u (azi*nih
sposo(nosti *itanja i vi!ih nivoa razuijevanja. 5spituju odnos ize>u autoats"og
razuijevanja ne*ega0 a to zna*i podsvjesni proces rije*i potre(nih za razuijevanje
odre>enog sadr#aja sa !eatizo cijelog paragrafa.
'a"o>er ih zaniaju razli"e ize>u ljudi "oji nisu razvili (azi*ne sposo(nosti i onih
"oji te sposo(nosti iaju nadprosje*no razvijene. 9pr. u igranju tenisa po*etni" ora dosta
vreena potro!iti da (i uvje#(ao (azi*ne po"rete ru"e i "oordinaciju ru"e0 re"eta i loptice.
)e>uti "ad so to jedno uvje#(ali0 onda na za igru tenisa nije vi!e potre(an ta"o veli"i
svjesni napor. 5gra postaje autoatizirana i oslo(o>en na je "apacitet eorije i pa#nje "oje
o#eo usredoto*iti is"lju*ivo na finese. 'a"o je i sa *itanje. Kad so savladali slova0
poslije s vje#(o radnju *itanja o#eo s la"o&o o(avljati.
Milj istra#ivanja fun"cije ozga i procesa isli0 (ez sunje je po"u!aj pronalas"a
etode "a"o (i se pove&ala ljuds"a inteligencija. .vije" so satrali da *ovje"o doinira
intele"t0 e>uti "ognitivni psiholozi na inteligenciju gledaju "ao na sredstvo "oji so u
stanju u*iti i rje!avati pro(lee. Što vi!e u*io o ljuds"o pa&enju to so u stanju (olje
rje!avati pro(lee povezane s eorijo.
Gevolucija u podru*ju "ognitivne psihologije je zapravo te" zapo*ela no i pored toga
ve& su u!li u privatni dio ljuds"e svijesti i prirode *ovje"a. .!li su u tajnu neprocjenjivo
veli"og "apaciteta ozga za izue0 "reativnost i udrost.
66
KOGNITIVNA NEUROLOGIJA
'isu&u osasto *etrdeset i prve godine nesre&a jednog *ovje"a uputila je psihologe u
isterij ljuds"og ozga. /inis @age radni" na #eljezni*"oj pruzi pretrpio je "atastrofalnu
povredu ozga do" je stavljao dinait u liticu stijene. Mijev "oju je dr#ao u ruci raznijela u
je dio gornjeg dijela lu(anje ta"o da se vidio oza". @age za*udo nije pao u nesvijest0 *a" se i
!alio sa lije*ni"o "oji je do!ao na jesto doga>aja. 9a"on ne"oli"o jeseci *ini se da je
@age fizi*"i potpuno ozdravio. 9o sada vi!e to nije (io onaj @age0 postao je (ezo(razan0
ipulzivan0 nije (io u stanju o(uzdavati svoje eocije0 a psovao je "ao "o*ija!. S ti
psiholo!"i pote!"o&aa #ivio je jo! punih 1, godina. S ovi slu*aje psiholozi su po*eli
dovoditi u svezu povrede ozga sa projeno pona!anja. Psiholozi su sada *a" u stanju
napraviti "artu identificiraju&i jesta "oja su odgovorna za odre>ena pona!anja.
S28d!" 9o7'a 3r!!%o9 3o$r(da
Studij ozga prili"o povreda je dug i "opliciran proces. Koriste se noge tehni"e
"a"o (i se jerilo fun"cije ozga "od noralnih oso(a. +le"tro encefalogra snia valove
ozga i registrira "ognitivne podra#aje u ozgu. Ket s"en <"opjutors"a toografija= je u
ogu&nosti pri"azati stru"turu ozga. 'a"ozvani Pet s"en oogu&ava vidjeti oza" u a"ciji.
Kraje devedesetih godina pro!log stolje&a0 pojavila se agnets"a rezonanca "oja pri"azuje
rad ozga u vrlo viso"oj rezoluciji. Po prvi puta su psiholozi (ili u stanju vidjeti fun"cije
ozga u njegovoj du(ini.
Kad je na! oza" a"tivan0 u podru*je a"tivnosti dolazi "isi". 'aj a"tivni dio je prepun
"isi"a0 !to djeluje "ao agnet za "rvna zrnca "oja (rzo naviru u to podru*je. Kopjutors"a
tehnologija &e (rzo dati sli"u a"tivnosti tog podru*ja. Sa ovo novo tehnologijo
znanstvenici su u stanju prou*avati noge do sada nepoznate fun"cije ozga. %d percepcije
do otivacije.
Iedna od na!ih ogronih sposo(nosti je na*in "a"o vidio svijet. 4id je ta"o
"opliciran da je o"o 30Q na!eg ozga u fun"ciji vida. Deseci godina prou*avanja po"azuju
na !to se doga>a u procesu vida. Svjetlosna energija se pretvara u neuro signale ide od retine
Bre#nice o"aB do 'alausa. 'i signali odlaze do sva"e polut"e ozga u podru*je prvoga
vizualnoga dijela o#dane "ore. .pravo ovaj dio o#dane "ore znanstvenici istra#uju uz
poo& agnets"e rezonance.
67
Iedna tre&ina o#dane "ore u zadnje dijelu lu(anje je na ovaj ili onaj na*in u"lju*ena u
procesiranje vida. Mentralno podru*je vizualnog dijela je jesto gdje se prvo priaju signali.
Kroz taj dio inforacije idu na drugu stranu o#dane "ore. %datle neuro signali odlaze u sva
druga podru*ja gdje se registriraju vizualni signali. . (iti izgleda da postoji o"o 30 vizualnih
podru*ja u o#danoj "ori. 9e"i od tih vizualnih podru*ja sniaju ono !to vidio gotovo
fotografs"i. 'o je proces "oga se zove retina Ntopic apingO. Po"usi na #ivotinjaa po"azuju
"a"o to fun"cionira. . ozgu ajuna0 neuroni vida su "eijs"i o(ra>eni ta"o da potane.
9a"on !to vidi ne"u sli"u0 oza" ajuna &e sniiti tu sli"u "oja se vidi u vizualno dijelu
o#dane "ore ajuna. 'a reprezentacija fizi*"og svijeta je po*etni "ora" za daljnje
procesiranje vida. 9a prijer ispred ene je ne"i o(je"t0 ne tre(a znati puno o toe o(je"tu
niti "a"o dale"o je niti "oli"o je veli"i. )o#da #eli znati "oja je (oja o(je"ta0 ia li "a"av
natpis6
)agnets"a rezonanca je u stanju osli"ati vizualni proces u stra#nje dijelu ozga.
)o#eo pogledati "oli"o podru*ja o#dane "ore je o"upirano pitanje vida.
Podru*ja za vid !alju inforacije u dva rafiniranija podru*ja ozga. Podru*je parijentalnog
lo(usa poa#e u odre>ivanju prostorne orijentacije ta"o da o#eo ne!to uhvatiti0 (acati0
upravljati0 a teporalni lo(us na poa#e u odre>ivanju vrste o(je"ata u "oje gledao i s
"ojia iao posla.
Psiholozi studiraju a"tivnosti u podru*ju teporalnog lo(usa u "oe se prepoznaju
o(je"ti od viso"e va#nosti e>u ostalia ljuds"o lice. 5z stra#njeg dijela ozga u desnoj
polutci dolaze puno ja*i signali "ad oso(a gleda u lica ljudi nego u ne!to drugo. %va a"tivnost
ozga pojavljuje se do" gledao (ilo "oju stranu ljuds"og lica0 pa *a" i lice a*"e &e izazvati
ja"i odgovor ozga. 9o pitanje je da li ovaj efe"t uzro"uje cjelo"upno lice ili sao dio lica6
)i satrao da je posrijedi lice sao po se(i a ne dijelovi lica0 o*iju ili sjena.
Kod ljuds"ih (i&a i #ivotinja de"odiranje iid#a lica je od (itnog zna*enja. :ice &e na
puno re&i od toga o "oe se spolu radi pa do raspolo#enja oso(e te prijateljs"og ili
neprijateljs"og dr#anja. Ponavljanje prepoznavanja lica u (iti u ozgu ijenja stru"turu dijela
za pa&enje. Poznato je da je o#dana "ora vrlo prilagodljiva i organizira sau se(e prea
is"ustvu "oje ia. . #ivotu ja"o puno gledao i pratio lica. . povijesti ljuds"og razvoja0
prepoznavanje lica (ilo je pitanje pre#ivljavanja0 ta"o da je oza" orao stvoriti ja"i
ehaniza percepcije.
Postoji jo! jedna vrsta procesiranja vida u "ojoj je oza" do(ro zaposlen0 a zove se
proces o*iju ozga "oji se o*ituje "ad islio na ne"e scene ili o(je"te a da ih ne orao
68
vidjeti. %t"riveno je da su noga podru*ja ozga "oja su zaposlena s proceso vida u
fun"ciji na!e a!te ili zai!ljanja.
8nanstvenici ispituju povezanost vizualnih sustava. Aila (i !teta iati 30Q ozga za
is"lju*ive potre(a percepcije. 8a!to ne "oristiti taj "apacitet i za i!ljenje6
)entalno predo*avanje oogu&ava na anipuliranje s aterijalo "oga so
pospreili u vizualnoj eoriji. . stanju so "oristiti te inforacije "a"o (iso predusreli ili
rije!ili pro(lee. Da"le stvarno gledao o*ia ozga. 9e orao stvari vidjeti da (ih ih
predo*ili. Poislio na na!u so(u. Kad u nju u>eo prvo &eo sve pogledati od zidova do
prozora. Kad zai!ljao tu so(u u stanju so vidjeti i razgledavati isto "ao da so tao0 *a"
&eo ne"e predete o&i i detaljno zai!ljati i pri(li#avati "ao !to to *ini "aera. . stanju
so ploviti svijeto na (ilo "oju to*"u na (ilo "oji detalj. . stanju so razi!ljati !to (i radili0
!to (i islili na ne"o dijelu svijeta u ne"oj situaciji.
8ahvaljuju&i snicia0 znanstvenici su u stanju vidjeti "a"o se oza" ijenja i
prilago>ava zahvaljuju&i is"ustvia0 "a"o je dinai*an0 "a"o se stru"tura ozga ijenja
zahvaljuju&i njegovi fun"cijaa. 9a! oza" je prilagodljivi oza"0 "oji se ijenja ve&
prea onoe !to so nau*ili0 !to so is"usili i !to pra"ticirao. Iedan od po"azatelja
ta"voga ozga je proces u*enja "a"o *itati. 9au*iti "ople"sni sustav si(ola "oji
predstavljaju jezi" je najve&i izazov "oji stoji pred alo djeco. 'o je proces u*enja "oji se s
vreeno reorganizira i o(li"uje na! oza" da to usvoji "ao ne!to autoats"o.
Da (iso razujeli "a"o se oza" adaptira na *itanje0 znanstveni" Iohn @a(rieli
su(je"tia daje te#a" zadata". Daje i rije*i napisane naopa"o. Su(je"ti &e ih de!ifrirati vrlo
pola"o s puno gre!a"a naravno i to sve sniao. Kad zavr!io snianje onda ih
uvje#(avao isti rije*ia do" do(ro ne uvje#(aju. 9a"on tisu&u po"u!aja *itanje rije*i
naopa"o gotovo postane rutina. Kada su ve& do(ro uvje#(ani opet ih se stavlja u aparat i
snia se !to se doga>a u ozgu. .sporedio sni"e "ad su (ili vrlo lo!i i sada!nje gdje su
odli*ni. 9a prvi snicia do" se su(je"ti u*e s rije*ia prije&ujeo veli"u a"tivnost u
"orte"su parijentalnog lo(usa "oji je vrlo a"tivan u vizualno prostorno razi!ljanju. Kad
su(je"ti postanu do(ri u *itanju unatrag0 a"tivnosti ozga u ovo dijelu parijentalnog lo(usa
ja"o su sanjene i gotovo nestanu0 no lijeva polut"a ozga postaje ja"o a"tivna. Kad ne!to
do(ro nau*io onda oza" ono !to na je poznato stavlja u druge dijelove o#dane "ore0
tao gdje su pospreljena na!a is"ustva i stvari "oje so "asnije u stanju raditi autoats"i.
9o za ne"e je *itanje te#a" proces i potre(ne su i godine da nau*e *itati0 radi se o
disle"ti*aria. Kod disle"sije se ne radi sao pro(leu vida nego se radi o govorno dijelu
69
jezi"a. . lijevoj polutci ozga je centar za govor. )i govorio ta"o da su na ne"a slova
izgovorena u ilise"undaa ali ih na!e uho registrira. 8a nogu djecu s disle"sijo ovo
podru*je se ne uspije a"tivirati. 'o je pro(le "oji se o*ituje "od neogu&nosti *itanja.
8nanstvenici ta"o>er provode studije o utjecajia dru!tvene stvarnosti na oza".
Socijalni psiholozi s"upa sa neurolozia po"u!ali su saznati ne!to vi!e o socijalno pona!anju
i centru za to. )azharin Aanadji locirala je centar za predrasude u na!e ozgu. 9a! oza"
vrlo (rzo nau*i !to je !to i gdje !to pripada. Ka"o &eo "oristiti oza" u procjeni oso(e "oju
ne poznajeo. 9a! oza" je pun znanja o statusu oso(a u dru!tvu0 to su inforacije "oje so
nesvjesno nau*ili i pospreili o"ru#eni "ulturo u "ojoj #ivio. Predrasude ogu (iti
autoats"i dio na!ega pona!anja *a" i onda "ad svjesno tvrdio da so tolerantna oso(a.
Ka"o se to odra#ava na ogu&nost da (udeo *lanovi suds"e porote. Da li &eo se pona!ati
"ore"tno u trenucia "ad tre(a (rzo reagirati6 . #elji da ot"rije na!e s"rivene predrasude0
do"torica Aanadji0 izradila je test "oji se jeri vrijee reagiranja "ad so izlo#eni pozitivni
ili negativni inforacijaa0 u ovo slu*aju "ad na se pojavi crna*"o ili (jela*"o lice. %na
nudi ne"oli"o pojova "oji izra#avaju lijepe i pozitivne oso(ine a onda te pojove uspore>uje
sa pripadnicia crne ili (ijele "o#e. Arzina "ojo su(je"ti odgovaraju u"azuje na na
podsvjesnu orijentaciju na predrasude. Aijelci 7eri"anci preferiraju (ijelce0 povezuju (ijelce
sa do(ri stvaria. Mrnci pa" daju druga*iju sli"u. . prosje"u ne po"azuju da iaju
predrasude glede (oje "o#e. Polovica crnaca ipa" sve do(ro radije pripisuje crncia nego
(ijelcia no druga polovica po"azuje o(rnuto. %va"vi odgovori upu&uju nas na va#nost
"ulture iz "oje dolazio.
."oli"o iao tendenciju preferirati (ijelce nasuprot crncia to ora (iti sje!teno
negdje u na!e ozgu u centru za osje&aje u aigdali. 9eurolog :is /eltz "a#eK F"ad u
o"olini nau*io ne"u situaciju0 straha na prijer0 onda je u to u"lju*ena aigdalaF. %*e"ivali
(iso da je aigdala va#na u u*enju o socijalni sferaa #ivota. Prvo se testira (ijelce da se
vidi odgovor njihove aigdale na pitanje predrasuda. Kad pacijent *uje (u*ni signal onda
trepne o"o. Ia"ost trepanja o"o se jeri "ao orijentir predrasuda. Su(je"tia po"azuju
lica crnaca ili (ijelaca. 4e&ina (ijelaca ja*e trepne na sli"u ne"og crnca a to u"azuje ili na strah
od njih0 ili na to da u nisu dragi. . s"eneru i se jeri a"tivnost aigdale. Psiholozi su
prona!li "orelaciju ize>u treptaja "ap"o o"a i rea"cijo aigdale.
%va"va istra#ivanja iaju za cilj upitati se !to rezultati zapravo u stvarnosti zna*e. Da li
ove razli"e ili s"lonosti predrasudaa tre(a uziati u o(zir "ad se ljudi odlu*uju za profesiju.
70
Da li crnac tre(a (iti policajac a"o u njega nea povjerenja i o(ratno da li policajci tre(aju
(iti (ijelci. 'a"va pitanja su (ez sunje va#na za fun"cioniranje odre>enih institucija.
71
RAZVOJ GOVORA
B!oo:%! %a3ac!2(2 'o$ora
Ait jezi"a je ljuds"o "ouniciranje. Iezi" je sredstvo "oji s drugia dijelio vlastitu
stvarnost. Slu!aju&i dijelio realnost drugoga.
Studiraju&i "a"o se djeca "oriste jezi"o0 psiholozi se nadaju da &e (olje prodrijeti u
istinu o ljuds"o ozgu a i o sao dru!tvu i "ulturi. %ni nastoje ot"riti "a"o se ta pose(na
sposo(nost razvila "od ljuds"e vrste.
Da li so ro>eni sa sposo(no!&u govora6 Ka"o se u*io stru"turirati re*enice6 Koju
ulogu iaju roditelji pri procesu razvoja govora "od djeteta6 Što je to !to poti*e dijete da
progovori6
;i se dijete rodi ono stupa u zadivljuju&i0 ali "oplicirani proces0 proces razvoja
"ouni"acijs"ih sposo(nosti. Djeca u*e nevjerojatno (rzino. %d prvog "ri"a prili"o
ro>enja0 pa do prve izgovorene rije*i jedva da pro>e godina dana. Do vreena "ad polaze u
!"olu0 djeca govore gotovo "ao i odrasli sa rje*ni"o od otprili"e *etrnaest tisu&a rije*i. Ka"o
oni to posti#u6 Ka"av je proces u*enja govora6 Koli"a je uloga prirode pri to procesu a
"oli"a je uloga nasljedstva6
Sve donedavno se pretpostavljalo da je u procesu razvoja govora is"lju*ivo priroda na
djelu. )islilo se da djeca jezi" u*e iitiraju&i odrasle0 pose(no roditelje. 19-1. godine0 lingvist
9oa Mhos"E <;os"i=0 zapo*eo je prou*avati razvoj govora0 te po"u!ao o(jasniti prili*no
veli"i fenoen0 "a"o to da alo dijete s prili*ni ograni*enjia glede is"ustva0 stje*e sustav
jezi"a i u stanju je izgovarati rije*i0 nove re*enice.
Mhos"i i njegovi u*enici vjeruju da se djeca ra>aju sa aparato za govor !to je u (iti
neurolo!"a stru"tura u podru*ju ozga. %ni ne znaju gdje se ta stru"tura nalazi0 ali isti*u da
je0 zahvaljuju&i to centru na!eg ozga sva"o dijete na (ilo "ojoj to*ci svijeta0 u stanju nau*iti
jezi" sredine u "ojoj je ro>eno. Iedino ljuds"a vrsta posjeduje aparat za govor. 'aj aparat na
oogu&ava u*enje jezi"a i razuijevanje jezi*ne stru"ture jer su na teeljni principi govora
uro>eni.
5deja o (iolo!"o "apacitetu jezi*nih sposo(nosti postala je interes za novo
znanstveno podru*je poznato pod ieno razvojne psiholingvisti"e.
)e>uti0 nogi psiholozi vjeruju da socijalna intera"cija ize>u djeteta i roditelja
ta"o>er igra zna*ajnu ulogu u razvoju govora.
72
Uo'a soc!"a6( !62(ra%c!"( 8 8<(6"8 "(7!%a
Socijalni odnosi su vjerojatno preduvjet za a"tiviranje govornog aparata. 5stra#ivanja
su po"azala da (e(e preferiraju ljuds"i glas iznad sva"og drugog zvu"a i ljuds"a lica iznad
svega. ;a" i "ad su vrlo ala0 djeca se uz(ude "ad se pojavi lice nepoznate oso(e u pratnji
glasa roditelja.
.loga socijalne intera"cije u razvoju jezi"a predet je znanstvenog istra#ivanja.
8nao da se djeca ra>aju sa pose(ni ehanizia u ozgu "oji su centri za jezi*ne
sposo(nosti. ;ini se da to ia sao ljuds"a vrsta. )e>uti saa neurolo!"a sposo(nost ne
ja*i djelotvornost aparata za govor. Da (i se uro>ene sposo(nosti govora razvile0 dijete
ora (iti u "onta"tu sa drugi ljuds"i (i&ia. )ora *uti rije* i govor0 no ono !to je
najva#nije rije* ora (iti upu&ena upravo djetetu. Socijalna intera"cija je (aza razvoja
govornih sposo(nosti.
Djeca u*e jezi" prea onoe !to se o"o njih doga>a0 ne u*e jezi" apstra"tno. .*e iz
"onte"sta doga>aja. 9a prijer a"o aj"a djetetu pru#a (o*icu s lije"o i "a#e ovo je tvoje
lije"o0 djetetu je autoats"i jasno da je govor o lije"u. . ta"vi slu*ajevia dijete
de!ifrira najeru govorni"a.
. "ouni"aciji s djeteto0 aj"a0 *a" i nesvjesno svoje rije*i prati a"cijaa i
ii"o. )aj"e govore puno sporije nego o(i*no. Ge*enice su "rat"e0 rije*i razgovijetne.
;esto se ponavljaju iste fraze. F4idi "njigu0 gledaj "njigu. %vo je "njigaF.. 'o je perfe"tan
prijer aj*ins"og govora djetetu. )aj"a "at"ada govori povi!eni tono0 polagano i to o
stvaria "oje zao"upljaju pa#nju djeteta. )aj"a o#da i nesvjesno odnosno instin"tivno
po"u!ava naglasiti da jezi" ia zna*enje. Da"le pri u*enju jezi"a u igri su i priroda i (riga.
)e>uti0 u procesu u*enja govora ta"o>er vrlo va#nu ulogu igra (iolo!"o
sazrijevanje0 to jest (iolo!"a sprenost za upu!tanje u govor. Dijete ora u&i u odre>enu
#ivotnu do( da (i po*elo govoriti. Kao i pri hodanju0 ili jelu0 za sve ora do&i vrijee
sazrijevanja0 zati potre(no je vrijee da se razviju i!i&i u ustia i grlu0 za potre(e
"ouni"acije.
=a7( 'o$ora
Prva faza govornih ogu&nosti je pla*. 'o je prvi *in ljuds"og "ouniciranja. Milj
pla*a je svratiti pa#nju na potre(e gladi0 osjet (oli0 hladno&e itd. 8vu" "oga dijete pla*e
producira o(i*no nailazi na dru!tveni odgovor.
73
Drugi sli*ni zna"ovi "od djeteta su gugutanje i "i"otanje. Djeca s tie po*inju u
drugo jesecu #ivota.
Druga faza govora je upotre(a zvu"ova u fori slogova <(a0 (a0 a0 a0 pa0 pa=.
.potre(a ovih slogova je od ja"o veli"e va#nosti. 'ie se naie djeca uvje#(avaju u
produciranju zvu"ova i grupiranju zna"ova. 9a to stupnju dijete je u stanju razli"ovati
glasove sva"og jezi"a i u stanju ih je reproducirati. 'o se zove univerzalno prilagod(o. 9o
"ad dijete navr!i prvu godinu #ivota gu(i ovu vrstu fle"si(ilnosti postaje e"spert u svo
vlastito rodno jezi"u te po"u!ava reproducirati i razli"ovati sao one glasove "oji su
prijereni njegovo aterinje jezi"u.
Prve d|eč|e konverzací|e |ezíčno nísu smísíene. D|eca komunícíra|u s
rodíteí|íma koordíníra|ucí í prííagodava|ucí zvukove í tonove dok rodíteí|í
za uzvrat koríste meíodíčne íntonací|e ko|e ínače ne koríste u redovítím
verbaíním komuníkací|ama s odrasííma.
Poznata je pose(na vrsta govora "oja se zove ain govor ili roditeljs"i govor.
Psiholog 7nn /lenord sa sveu*ili!ta Stanford (avi se fenoeno aj*ins"og o(ra&anja
djeci u nogi "ulturaa. %na isti*e da djeca "ouniciraju s roditeljia puno prije nego li
po*nu govoriti. 9ju zania "a"o se uspostavljaju pre ver(alne "ouni"acije. Stoga ona i
njene "olege sniaju aj*in glas do" tepa djetetu0 ili ga pa" upozorava na ne"u opasnost.
%vaj proces prate i u dosta evrops"ih zealja0 u 7erici0 9igeriji0 Iapanu i drugdje.
Pronalaze da su elodije aj*inog govora s alo djeco vrlo sli*ne0 (ez o(zira na jezi" ili
"ulturu aj"e Pretpostav"a je da "roz te elodije i "onture glasova dijete ve& naslu&uje
zna*enje rije*i i puno prije nego po*ne govoriti. 'a"o>er isle da djeca *a" i ne o(ra&aju
veli"u pa#nju na zna*enje rije*i "oje i roditelji upu&uju nego "roz njih razuijevaju aj*ine
eocije0 na"ane i osje&aje.
9a"on !to se djeca upuste u eleentarnu pra"su izgovaranja slogova ve& su sprena
za tre&i stupanj razvoja govora. 8a tu fazu djeca su sprena "ad i je otprili"e godina dana.
'o je ta"ozvana faza jedne rije*i. Prve rije*i su povezane sa ritualo pona!anja npr. Aog0
Miao0 8dravo..
Slijede&i niz rije*i odra#ava razli*ite vrste odnosa. Prvo iz podru*ja a"cija i izvanjs"e
stvarnosti. 9pr. dijete &e re&i0 lopta0 "u&a0 pas... Poto iz podru*ja odnosa e>u o(je"tia.
7"o vidi prazan a"variju dijete &e re&i Nri(aO. 5 "ona*no dolaze rije*i "oje se odnose na
doga>aje gdje djeca iaju tendenciju ponavljati u sislu jo! ili opet..
74
Kad djeca nau*e "oristiti rije*i predeta ili #ivotinja0 ona zapravo u*e "oristiti si(ole.
Si(ol ili rije*0 predstavlja ne!to drugo B o(je"t ili a"ciju. )e>uti da (i se "opliciranija
si(oli"a done"le ustalila u psihi*"o razvoju djeteta potre(no je da se razviju odre>ene
entalne sposo(nosti. Do toga dolazi pri "raju druge godine #ivota.
Da (i "oristilo rije*i "ao si(ole dijete ora posjedovati eoriju "oja je u stanju
pospreiti sli"e predod#(e ili "odove pa&enja i o(je"ata "oji &e o&i sve te pospreljene
predod#(e i podat"e dozvati iz pa&enja i povezati sa odgovaraju&i rije*ia "oje ih
si(oliziraju.
. isto vrijee dijete ta"o>er ora razujeti i nau*iti anipulirati o(je"tia ili
roditeljia "a"o (i do!lo do a"cije odnosno doga>aja. . stvari roditelji su sredstvo "oji
dijete anipulira "a"o (i postiglo svoj cilj. 7 jezi" je efe"tivan na*in za to.
Slijede&a faza je faza Ndviju rije*iO. Djeca od godinu i pol dana po*inju "oristiti izri*aje
od dvije rije*i "a"o (i izrazila zajedni*"e fun"cije0 locirala0 zahtijevala0 #eljela i ienovala
stvari.
Kona*no u posljednjoj foralnoj fazi ranog razvoja dolazi do ta"ozvane telegrafs"e
faze. Dvogodi!nje dijete po*inje "oristiti jednostavne re*enice sastavljene od glagola i ienica.
'e re*enice su naj*e!&e u singularu0 (ez pridjeva i priloga ili iaju tipi*ni graati*"i redoslijed
rije*i. 'e re*enice neaju no#ine0 neaju pade#a ili glagols"i vreena. 5aju tipi*ni
redoslijedK prvo onaj t"o je a"tor0 poto slijedi a"cija i na "raju slijedi ienovanje ne"og
o(je"ta.
9a"on navr!ene dvije godine dijete sa razvoje entalnih sposo(nosti razvija i
o(oga&uje rje*ni"0 graati*"a stru"tura se po(olj!ava i dijete postaje slo(odnije u izra#avanju.
. *etvrtoj ili petoj godini #ivota0 dijete se jezi"o "oristi gotovo "ao i odrasli. Iedino !to i
preostaje je u*enje pravopisa i graati"e0 zapravo !"ols"o usavr!avanje.
Us$a"a6"( 'ra9a2!<%!4 3ra$!a
Dan Slo(in psihoBlingvist na sveu*ili!tu Kalifornije prou*ava na*ine "a"o ala djeca
usvajaju i razvijaju sustav graati*"ih pravila (ez ogu&nosti iitiranja odraslih. . posljednjih
dvadeseta" godina !alju znanstveni"e po d#unglaa0 gradovia0 selia da sniaju glasove
ale djece te da vide "a"o ta djeca u*e svoje aterinje jezi"e. .stanovili su da (ez o(zira na
"ulturu i o"olinu0 djeca od dvije godine po*inju prijenjivati graati*"e stru"ture vlastitog
jezi"a.
75
9a prijer djeca nastoje slijediti stri"tni raspored rije*i. )i "a#eoK Daj i "ola*0 pij
lije"o0 po"a#i i ru"u. Prva rije* je uvije" rije* a"cije a druga se odnosi na o(je"t. Gazli"e
ize>u a"cije i o(je"ta dijete uo*ava dosta rano. 'a"o>er se (rzo usvaja i redoslijed rije*i.
Gijet"ost je da dijete "a#e N"ola* ho&u0 ili daj lije"a i jo!O. Da"le ve& govore graati*"i.
Da upitate ne"og roditelja na ulici "a"o i djeca u*e jezi"0 do(it &ete odgovor da djeca
iitiraju roditelje. )e>uti a"o pono pratite vidjeti &ete da djeca "oji puta "a#u stvari "oje
od ni"oga ne nau*e. 9a prijer o#e re&i raz(io sa *a!u ili pao sa. 'o zapravo zna*i da
dijete sao ve& u se(i forira osje&aj za pro!lo vrijee. Koji puta &e "oristiti ne"e
nepostoje&e graati*"e o(li"e0 !to zapravo zna*i da djeca stvaraju svoj vlastiti sustav po "oe
se dosta dugo ravnaju. Djeca ize>u tre&e i pete godine #ivota ja"o puno rade na
usavr!avanju osnova graati"e. 'o se doga>a identi*no u sva"oj "ulturi i u sva"o jezi"u.
Šestogodi!njaci su ve& ja"o napredni i ve& iaju svoj vlastiti graati*"i sustav. 9o !to
se doga>a "ad se sretnu sa vr!njacia "oji iaju isto ta"o vlastiti graati*"i sustav.
Pitanje je "a"o djeca u*e pravila "ouniciranja u socijalni situacijaa. Ka"o vode
dijalog6
Dijalog se sastoji od tri (itna dijela "oje oraju poznavati o(a sugovorni"a. Prvo je
zapo*injanje razgovora na na*in na "oji se si(olizira volja za razgovoro. Drugo je
razuijevanje nepisanog pravila da je razgovor naizjeni*an i tre&e je da razgovor tre(a
zavr!iti uz o(ostran dogovor. ."oli"o se ova tri pravila ne po!tuju dolazi do veli"e
z(unjenosti i neugode.
Goditelji "oriste (rojne na*ine da djecu nau*e pravilia razgovora. .vla*e ih u
razgovor0 pitaju i *e"aju na odgovor. .*e ih !to "azati "ad i net"o ne!to da ili ih pita. %ve
rane socijalne a"tivnosti ne sao da poa#u djeci u njihovo razvoju nego i daje sta(ilnu
stru"turu u ver(alnoj "ouni"aciji sa svijeto a "ouni"acija je teelj na!eg intele"tualnog0
"ulturnog i socijalnog #ivota0 dienzija (ez "oje je #ivot nezaisliv. Djecu tre(a u*iti "a"o
sura>ivati s drugia u "ouni"aciji. Što (i #ivot (io (ez jezi"a6 5ali (iso svijet (ez ideja0
(ez povezanosti srca i paeti. Iezi" je (itna "ara"teristi"a na!e huanosti.
76
PSIHOLOŠKA TESTIRANJA
Dozvolite da vas priupita "olegeTice0 "oli"o ste paetni6 . procjeni orate u o(zir
uzeti sve svoje uspjehe0 ocjene0 snala#ljivost0 ono !to posjedujete. %d sposo(nosti rje!avanja
"ri#alj"i do ideje "a"o uhvatiti i!a u "u&i. 5li jednostavno re&i va! "vocijent inteligencije.
Pretpostavio da i "a#ete da je va! "vocijent inteligencije 100. Da"le re"li ste i da spadate
e>u prosje*ne ljude s o(ziro na va!u inteligenciju. 'o pra"ti*"i zna*i da vas otprili"e -0
posto ljudi "ojia je jeren "vocijent inteligencije prea!uje0 a pedeset posto je ispod vas. 9o
pitanje je da li se "ople"snost poja inteligencije o#e svesti na (roj i postota". 8a!to
psiholozi tro!e toli"o vreena i energije da (i do!li do ne"a"vog (roja. 7 "a"av efe"t taj (roj
zapravo o#e iati na razvoj pojedinca6
M"(r(6"a 8 3s!4oo'!"!
Milj jerenja u psihologiji je ustanoviti "a"o i "oli"o se ljudi razli"uju u svoji
s"lonostia0 sposo(nostia0 pona!anju i oso(nosti. Koriste&i *itav niz etoda testiranja0
psiholozi po"u!avaju izjeriti doet inteligencije. %duvije" je (ilo pitanje "a"o to da se ljudi
toli"o razli"uju0 stoga su psiholozi iza!li sa instruentia jerenja. 9jihove etode su
psihoetri*"e a njia jere se razli*ite sposo(nosti ili poree&aji.
Te')ovi &oje &o,i')i -'i2olo"ij#
9ajpoznatiji testovi se odnose na sfere inteligencije0 a"ades"ih potencijala0 S7'
<+S +5 '5=0 ogu&nosti i sposo(nosti u*enja0 jedno rije*ju radi se o "ognitivni testovia0
jer se njia jere razli*iti aspe"ti entalnih sposo(nosti.
Druga vrsta testova su ta"ozvani testovi li*nosti "ojia se ne jere "ognitivne
sposo(nosti ve& interesi0 vrednote i oso(ne s"lonosti pojedinca.
're&a vrsta testova se odnosi na "lini*"e testove "ojia se ustanovljuju entalna i
eotivna stanja oso(e.
.zio na prijer ulti fazi*ni inventar li*nosti <))P51 i ))P5$= "oga su izradili u
)innesoti. Su(je"tia se ponude stotine pitanja na "oje tre(a odgovoriti da li su tvrdnje
istinite ili nisu. Pitanja se odnose na podru*ja ljuds"og gledanja na stvari0 doga>aje i oralne
"ategorije. Prea odgovoria se procjenjuju "ara"teristi"e testiranih oso(a i svrstava ih se
e>u noralne ili a(noralne.
77
4i vjerojatno niste (ili *esti predet testiranja. . 2rvats"oj <a i u +vropi= testovi
inteligencije se prave u iznini slu*ajevia. )e>uti u aeri*"o svijetu testovi
inteligencije su gotovo rutins"a stvar. Djecu se evaluira u vrti&ia0 osnovnoj !"oli0 pa sve do
fa"ulteta. )noga poduze&a ili institucije prije nego vas zaposle tra#e psiho evaluaciju. 'o je
postao jedan od glavnih preduvjeta zasnivanja "arijere.
5zgleda da testiranje prirode ljudi datira jo! iz najranijih dana za(ilje#ene ljuds"e
povijesti. 7da i +va su pro!li "roz svojevrsni test0 zar ne6 Kines"i carevi su ve& $$00.godine
prije Krista iali testove inteligencije za svoje dvors"e slu#(eni"e. . odernije vrijee0 pri
"raju pro!log stolje&a0 englez /rancis @aulten sastavio je test entalnih sposo(nosti. %n je
po"u!ao do"azati va#nost nasljednih fa"tora za inteligenciju. Drugi va#an izuitelj testa
inteligencije (io je francuz 7lfred Ainet "oji je svoj prvi test inteligencije o(javio 190-. %vaj
test je napravljen za jerenje intele"tualnih sposo(nosti !"ols"e djece "a"o (i ih se oglo
"lasificirati i staviti u zase(ne razrede. Milj testa (io je zaijeniti oso(ne i *esto pristrane
evaluacije >a"a od strane njihovih nastavni"a. Aineov test u stvari ne daje uvid u sau
inteligenciju >a"a nego vi!e u njihove !"ols"e sposo(nosti.
Klju* Aineovog pristupa (io je "vantifi"acija >a*"og znanja. 'estiralo se djecu
razli*itih do(i. Prosje" poena (i se izra*unao za sva"u #ivotnu do(. 8ati (i individualne
rezultate usporedili sa rezultatia prosje"a. Poto (i z(rojili poene i za"lju*ili da noralno
dijete od - godina tre(a do(iti ize>u 80 i 100 poena. Dijete od 8 godina ize>u 1,0 i 1-00
dijete od 11 godina ize>u 180 i $00. 9aravno da je to nelogi*no. 9o #rtve ovog testa (ila su
djeca doseljeni"a u aeri"u u prvoj polovici dvadesetog stolje&a0 "oji su iali pote!"o&a sa
jezi"o i "ulturo0 a ista stvar je (ila i sa stotinaa tisu&a regruta ize>u dva svjets"a rata.
Milj testa (io je staviti ne"i red u "aoti*no dru!tvo. Ieftini testo oglo se ipa" procijeniti
t"o je (olji za "a"av posao0 na "oga se o#e ra*unati itd. 'a"o>er je (ilo potre(no ustanoviti
da li (oja "o#e utje*e na intele"tualne sposo(nosti. . 7erici se previ!e vjerovalo da su crnci
inferiorna rasa a isto se vjerovalo i za doseljeni"e pose(no iz slavens"ih zealja.
K$oc!"(62 !62(!'(6c!"(
'isu&u devetsto i !esnaeste godine0 :uis 'uran sa sveu*ili!ta Standford adaptirao je
Aineov test prilago>avaju&i ga !"ols"oj djeci. 9ova verzija (ila je poznata "ao StandfordBAine
test inteligencije. Predvi>ene su nove jere za utvr>ivanje "vocijenta inteligencije. /orula je
(ila ova. 8(roj poena entalne sposo(nosti "roz do( puta 100. Da"le (roj zado(ivenih poena
na testu0 dijelio (ih se s (roje godina djeteta te pono#io sa sto. 'a"o iao ove (rojeveK
78
10 <sa"upljenih poena= "roz 8 <tj. godina djeteta= puta sto0 !to iznosi 1$-. Drugi rije*ia to
zna*i dijete je na testu do(ilo onoli"o poena "oli"o je predvi>eno za do( od osa godina i
njegov "vocijent inteligencije odgovara prosje"u !to je 1$-.
%vaj test je najedno postao nora inteligencije i sposo(nosti. Dapa*e po*elo se
vjerovati da test o(uhva&a sve unutarnje intele"tualne sposo(nosti.
'isu&u devetsto trideset i devete godine0 psiholog David HePler napravio je novi test
neBver(alnih pojova "a"o (i se eliinirao pro(le eigranata i onih "oji nisu (ili u veli"oj
"ontroli jezi"a. .z ver(alne upite davao (i djeci i crte#e ili sli"e. Djeca su tre(ala poredati
sli"e u logi*"o slijedu.
%vaj test se neprestano dopunjuje i adaptira0 ta"o da je danas ova vrsta testiranja
postala neiz(je#na. 4i!e od tri ilijuna 7eri"anaca pola#e ovaj test sva"e godine. Psiholo!"o
testiranje je u 7erici postao veli"i (iznis. 9a tisu&e psihologa se danas (avi jerenjia
inteligencije. 9o pitanje je da li ti psiholozi doista rade ono !to (i tre(ali. Pitanje je u "ojoj
jeri test ia svoju vrijednost za ispitani"a6
Psiholog Hillia Aan"s sa sveu*ili!ta 2arCard po"u!ava o(jasniti sisao i ulogu
psiholo!"og testiranja. 9jegove teze su slijede&eK Ponajprije tre(a (iti siguran da je test valjan
a to zna*i da se njie ogu izjeriti sve stvari od interesa. 7"o se testo #eli predvidjeti da
li net"o ia !anse (iti do(ar >a"0 onda taj test ora jeriti is"lju*ivo !"ols"e sposo(nosti.
7"o se #eli vidjeti da li je net"o u stanju raditi posao za "oji se "andidira0 onda taj test ora
jeriti pra"ti*ne sposo(nosti ispitani"a. Drugi princip je da test ora (iti pouzdan a to zna*i
da (i isti su(je"t pri sva"o uzianju tog testa (io u stanju do(iti gotovo identi*an (roj
poena. 're&e0 veli"u pa#nju tre(a posvetiti standardiziranju testa !to zna*i odrediti to*na
pravila "oja se ne ogu ijenjati iz slu*aja u slu*aj.
9o potre(no je ta"o>er ustanoviti da li se ovi testovi "oriste u prave svrhe ili se ogu i
zloupotre(ljavati. Sa Ainet i nogi drugi su pri#elj"ovali da test inteligencije (ude neovisni i
pravedni "riterij >a*"e sposo(nosti. . 7erici su ti testovi do!li na glas "ao deo"rats"o
sredstvo u procjenjivanju ljuds"e inteligencije (ez o(zira na spol0 rasu0 nacionalnost ili vjers"u
pripadnost ili vanjs"i izgled. )e>uti ovi ciljevi *esto ne do>u do izra#aja.
Po87da6os2 2(s2a !62(!'(6c!"(
9ijedno podru*je psihologije nije ovoli"o oralno "orupirano "ao podru*je
testiranja inteligencije. 9aie rezultati testa0 "oji ne oraju uvije" (iti to*ni0 ope*a&uju oso(u
za cijeli #ivot. Koji puta se dogodi da rezultati testa po"azuju da odre>ena oso(a nije u stanju
o(avljati ne"i intele"tualni posao0 ia"o to u pra"si ne ora (iti istina. 9aie doga>a se da
79
odre>eni testovi ne uziaju u o(zir sve o"olnosti. Po"azalo se na prijer da aeri*"i
policajci razli*itih rasa do(ivaju razli*iti (roj poena na testovia inteligencije do" i se testira
sposo(nost za izvr!avanje ne"og zadat"a. Po"azalo se da recio crni policajci na odre>ene
zadat"e gledaju druga*ije nego li na njega gledaju (ijelci ili hispanici. %p&enito postoje
predrasude glede inteligencije i sposo(nosti "ad su u pitanjuK spol oso(e0 do( ili pa" rasa.
Psiholog Klod Still prou*ava u "ojoj jeri se eti"etiranje i stereotipi odra#ava na
sposo(nosti oso(a u ovi testovia. %n ovaj fenoen naziva pote!"o&o stereotipa.
'o je pote!"o&a "oja je povezana sa o"olino u "ojoj pojedinac #ivi0 ogu&nost da &e
vas procjenjivati prea identitetu0 (ilo nacionalno0 vjers"o0 spolno ili godinaa starosti.
9e tre(ao vjerovati u stereotipe jer *esto ne odgovaraju istini. 8a prijer uzio #ene "oje
izlaze na test.
. na!e dru!tvu je prisutno no!tvo stereotipa0 jedan od njih je da su #ene ograni*ene
"ad tre(aju rje!avati ateati*"e pro(lee. 5 taj tip stereotipa uistinu predstavlja psiholo!"i
pro(le. Kad #ene pola#u taj test ne"e od njih ve& u se(i iaju strah da ga ne&e polo#iti0 do"
se u!"arac ve& pri sao po*et"u o#e osje&ati saouvjerenije jer je u njegovoj svijesti
prisutan taj stereotip. Ka"o se ovo po"u!ava eliinirati6 Pa ta"o !to se prije uzianja testa
ljudia o(jasni da ovaj test ne jeri ograni*enje oso(e nego njene ogu&nosti. 9a"on do(rih
o(ja!njenja psihologa prije testa0 rezultat je taj da #ene rje!avaju test isto0 a u ne"i
slu*ajevia i (olje nego li u!"i.
Ainet je vjerovao da je inteligencija dinai*"i "ognitivni proces0 ali na #alost nogi
jera*i inteligencije su na nju gledali "ao na jednostrani potencijal "oji je u stanju predvidjeti
a"ades"i i profesionalni doet.
. posljednjih ne"oli"o godina "ognitivni psiholozi poput profesora 2oCarda @ardnera
nude na nove perspe"tive u pogledu inteligencije.
Vrs2( !62(!'(6c!"(
Pogled na inteligenciju je dosta jednostran a"o ga se proatra "roz 5U testiranje
<testiranje "vocijenta inteligencije=. %n razli"uje seda vrsta inteligencije "oje (i testovi tre(ali
uzeti u o(zir.
Prva vrsta inteligencije je lingvisti*"a inteligencija0 sposo(nost "oju u lingvisti*"o
sislu posjeduju pjesnici0 pisci ili govornici.
Druga vrsta inteligencije je psiholo!"o ateati*"a inteligencija. 'o je uglavno
!"ols"a inteligencija "oja u"lju*uje logi"u0 ateati*"i na*in razi!ljanja.
80
're&a vrsta inteligencije je glaz(ena inteligencija0 *etvrta inteligencija orijentacije u
prostoru0 peta "oja u"lju*uje sposo(nost sagledavanja *itavog svijeta i podudarnih realnosti.
Poto postoji inteligencija "oja u"lju*uje haroniju tjelesnih izra#aja0 "ori!tenje tijela
u rje!avanju pro(lea <ono !to (iso i zvali pra"ti*no ili priijenjeno inteligencijo=.
Gazli"ujeo dvije vrste oso(ne inteligencije. 5nterpersonalna inteligencija "oja
o(uhva&a razuijevanje ljudi o"o nas0 i oso(na ta"ozvana NintraO inteligencija "oja je u s"lopu
inteligencije li*nosti. 'o zna*i posjedovanje sposo(nosti du(o"og razuijevanja svega onoga
!to se u naa doga>a. 5nteligencija "oja se (avi pitanjia (it"a0 pitanjia poput onih t"o sa0
"oje s"lonosti ia0 "oje i "a"ve su i potre(e.
Da"le sve ono !to posjeduje oso(a "oju zoveo paetno i lu"avo. Svih ovih
seda vrsta inteligencije tre(a uzeti u o(zir da (i se do!lo do jedne realnije vrijednosti
"vocijenta inteligencije. 4e&inu od na(rojenih inteligencija i sposo(nosti dana!nji test za
jerenje inteligencije ne uzia u o(zir. Stoga tipi*no jerenje "vocijenta inteligencije ne&e
iati ne"u svijetlu (udu&nost.
Psiholog Go(ert Stern(erg sa sveu*ili!ta Lale0 studira fenoen pra"ti*ne inteligencije.
Prijer pra"ti*ne inteligencije je da ste se u stanju sna&i prenatrpani ulicaa "ao u
"opliciranoj grads"oj situaciji. Pretpostavio da ste tre(ali po&i do fa"ulteta. Postoji
ne"oli"o alternativnih prilaza. %so(a sa ve&o pra"ti*no inteligencijo (iti &e u stanju (rzo
shvatiti "oji je naj(li#i put do fa"sa.
Stern(erg je nedavno izradio specifi*an test "oji se jere pra"ti*ne sposo(nosti
orijentacione inteligencije. Su(je"ti oraju rje!avati zadat"e poput tog "a"o se orijentirati
ize>u dva jesta na "arti.
.stanovili so0 navodi Stern(erg0 da postoji vrlo ala "orelacija ize>u pra"ti*nog
aspe"ta inteligencije i aspe"ta potre(nog za a"ades"a dostignu&a0 "oji je o(i*no standard u
testovia "vocijenta inteligencije. Da"le ite"a"o je ogu&e da su ne"i ljudi odli*ni u testu
pra"ti*ne inteligencije a lo!i u testovia "oji predvi>aju a"ades"e sposo(nosti. 9a
inteligenciju tre(a gledati "ao na dar sposo(nosti prilago>avanja postoje&i uvjetia #ivota.
Shvatili so da norativni test "oji se jeri "vocijent inteligencije nije dovoljan da (i se
njie svrstavalo ljude u "ategorije inteligentnijih ili anje inteligentniji. Poznato na je i to da
garancija ocjena na fa"ultetu ili (ilo "ojoj !"oli nije garancija "asnijeg pra"ti*nog uspjeha u
#ivotu. )nogi ljudi isti*u da te" na"on fa"ulteta nau*e raditi svoj posao. Da"le nije toli"o
va#na inteligencija po se(i0 nego is"ustvo i pra"ti*ne s"lonosti ljudi. Stoga psiholozi rade na
81
izradi testova za pojedina zanianja0 ve& prea toe "a"va je orijentacija oso(e "oju se
testira. Iednu vrstu testa tre(a iati za trgovce0 drugu za ateati*are0 tre&u za lije*ni"e0 itd.
9eurolozi ta"o>er prijenjuju svoju vrstu testova inteligencije. 9jihovi testovi iaju
za cilj ioi&i inteligenciju i pra"ti*nost i zadr#ati se jedino na "apacitetia ozga. Koriste&i
pose(ni instruent "oji jeri odre>ene valove ozga0 znanstvenici su u stanju jeriti
reagiranje ozga na odre>ene podra#aje. Snici ele"troBencefalograa "oji registriraju valove
ozga zvane PB,00 izvanredno su do(ra jera za rea"cije ozga. 'eorija je ova. )oza"
paetnije oso(e &e po"azivati anji intenzitet vala P ,00 tije"o vreena jer se u stanju (r#e
prilagoditi na podra#aje i u stanju je (r#e apsor(irati nove podra#aje. )e>uti ova teorija jo!
uvije" nije o(jeru*"e prihva&ena u svijetu znanosti jer o podra#ajia i rea"cijaa ozga ne
znao previ!e i ni"ada niso u stanju definirati sve uzro"e podra#aja ili pa" reagiranja ozga.
5 na "raju0 (ez o(zira "oli"o su svi dosada!nji testovi realni po"azatelj inteligencije0
jedna stvar je ipa" sigurna. :judi se razli"uju. Gazli"e su vidljive i jerljive0 no na!i za"lju*ci
*esto ne oraju (iti to*ni.
82
PODRIJETLO IRA.IONALNOG ODLU/IVANJA
U7roc! !rac!o6a6os2!
Sva"og dana donosio odlu"e0 od onih poslovnih pa do eleentarnih0 "ad na prijer
odlu*io jesti. Aez o(zira "a"o je #ivot nesiguran i uvije" orao nastupati odrje!ito0 pa
*a" i u situacijaa "ad orao ne"oga zaposliti da za nas donosi odlu"e. 5 pravo govore&i
gotovo da so zadovoljni so(o0 do(ro i to radio zar ne6 )e>uti sve (i (ilo do(ro "ad
ne (i (ilo psihologa "oji na poa#u stvari za"oplicirati. 4e&i dio psiholo!"ih istra#ivanja
stavlja u pitanje racionalnost i udrost "oje stoje iza na!ih odlu"a.
'radicionalno znanstvenici navode dva razloga z(og "ojih su ljudi s"loni iracionalnosti.
Prvi je pod utjecaje ase0 "ad je pojedinac dio rulje0 u to slu*aju pojedinac nije u stanju
neovisno isliti. . e"streni slu*ajevia psihologija ase jedna"a je histeriji.
Druga teorija "oja potje*e od /reuda i njegovih prista!a isti*e da ljudi prestaju (iti
racionalni i postaju sli*ni #ivotinjaa "ada se povedu za priitivni potre(aa "oje
zahtijevaju neposredno zadovoljstvo. )isli se prvenstveno na se"sualni nagon i agresivnost.
Po /reudu0 zada&a dru!tva je staviti pod "ontrolu te #ivotinjs"e nagone0 a dru!tvo to i *ini
pre"o uvo>enja odgovaraju&ih pravila pona!anja.
Dana!nji "ognitivni i socijalni psiholozi istra#uju "orijene iracionalnosti ili entalnog
za"azivanja u sao procesu isli. Kada sisteats"i na*in i!ljenja za"a#e u prosu>ivanju0
taj proces se naziva "ognitivno iluzijo. . (iti to zna*i da ne"i ljudi jednostavno u procesu
i!ljenja "oriste odre>ene entalne strategije razli*ite od strategija "oje "oriste oni "oje
nazivao udria.
. stvari ljuds"a iracionalnost i glupe odlu"e su odrezane od istog platna iz "oga se0
govore&i si(oli*no0 "roji ljuds"a racionalnost i paetne odlu"e. Ka"o se to doga>a6
7os 'evres"i sa sveu*ili!ta Standford i Daniel 'ou(a sa sveu*ili!ta Kalifornije
dvojica su vode&ih stru*nja"a "oji se (ave pitanje "a"o dolazi do nelogi*nih iz(ora u
odlu*ivanju.
%ni isti*u da postoje dva pristupa studiju o dono!enju odlu"a. Iedan je norativni
pristup0 "oji se analiziraju na*ini "a"o (iso tre(ali donositi odlu"e i ispituje se (it stvaranja
racionalnih odlu"a. Drugi pristup0 "oji je des"riptivan0 da"le opisan0 usredoto*en je na pitanja
procesa dono!enja odlu"a.
83
Kada se ljude testira onda se vidi da i pored toga !to je njihova intuicija *esto ispravna0
ipa" se ot"riva da su ti ljudi *esto sisteats"i u "rivu. )i na prijer0 "oristio vrlo
jednostavna pitanja o "ojia ljudi ve& iaju predod#(u. 5 ta"o uspore>ujeo na*ine na "oje
pojedinci razi!ljaju do" rje!avaju ne"i pro(le.
Predo*iti &u va prijer ne"ih odgovora u jedno istra#ivanju0 na upite "oji se
odnose na dono!enje odlu"a. Da li ia vi!e rije*i "oje po*inju sa slovo K ili vi!e rije*i u
"ojia slovo K dolazi na tre&e jestu6
4e&ina ljudi je s"lona odgovoriti da a vi!e onih rije*i "oji po*inju sa slovo K.
Drugo pitanje je (ilo forulirano ova"o. 8aislite da tre(ate provesti jesec dana na
srednje isto"u. Što vas vi!e (rineK da &ete iati proetnu nezgodu ili da &e vas zaro(iti
teroristi6
5 na jedno i na drugo pitanje ve&ina su(je"ata je odgovorila "rivo. Ponajprije dale"o
vi!e je rije*i u "ojia je slovo K na tre&e jestu0 nego li onih "oje po*inju sa slovo K.
Drugo na (lis"o isto"u je dale"o realnija opasnost od proetnih nesre&a nego li od
teroriza. %dgovori na ova pitanja o(ja!njavaju centralni princip "oga ljudi "oriste prili"o
prosu>ivanja u situacijaa "ad i je predo*en nesigurni0 odnosno dovoljno nepoznati uvjet.
Iasno je da ljudi ne znaju "oli"o rije*i po*inje sa slovo K za razli"u od onih "oji K iaju na
tre&e jestu. 9o zaislio proces "oji se u naa odvija "ad tre(ao na ova"vo !to
odgovoriti. )i prvo po"u!avao zaisliti rije*i "oje po*inju sa slovo K0 i sai ti0 jer
onih drugih se ne o#eo la"o sjetiti0 odlu*ujeo se za varijantu "oja na je (li#a i la"!e
zaisliva. Što se drugog prijera ti*e0 *esto slu!ao o terorizu na (lis"o isto"u. ."oli"o
su na to najprisutnije inforacije0 a pretpostavio da alo znao !to se u ti zeljaa
doga>a na interno planu0 onda &eo svoj za"lju*a" donijeti na osnovu prvih ipresija "oje
na do>u na paet.
Slijede&i prijer na po"azuje "a"o ljudi dolaze do za"lju*"a na teelju evidencije.
:inda ia ,1. godinu. 9eudana je i vrlo inteligentna. Diploirala je filozofiju. :ijepo se i
u"usno odijeva. Kao student (ila je vrlo a"tivna u po"retu protiv dis"riinacije i *esto je
sudjelovala u antiBnu"learni deonstracijaa. 9a teelju ovih inforacija0 su(je"ti su
tre(ali opisati :indu0 pogoditi njeno sada!nje zanianje i pretpostaviti *ie se u slo(odno
vrijee (avi. 4e&ina je odgovorila da :inda radi na !alteru u (anci i da je a"tivni feinist. Sad
je pitanje "a"o ljudi dolaze do ova"vog za"lju*"a. 9aie0 ljudi pove#u nepoznatu oso(u sa
ne"o se(i poznato i onda a!taju. Prea opisia :indina izgleda studenti su procijenili
da (i ona ogla (iti "a"va slu#(enica u (anci0 a zahvaljuju&i do(iveni inforacijaa o
84
njeno students"o #ivotu pretpostavili su da je i dalje ne"a"av a"tivist. Audu&i da nije udana
onda su ljudi s"loni isliti da je ne"a"av u!"orzac. Da"le ljudi u svojoj glavi ve& iaju
odel odre>enog tipa oso(e i onda donose sud vjerojatnosti. 5 naravno *esto se dogodi da
ova"va prosud(a nije ispravna. 8a!to6 8ato jer su ova"ve prosud(e protivne teeljni
principia logi"e.
8nanstvenici su postavili jo! jedno pitanje6 Da li je rije"a Dunav du#a ili "ra&a od 100
". Poto su pitali drugu grupu da poga>a "oli"o je rije"a Dunav duga0 a tre&u grupu su
pitali da li je rije"a Dunav du#a ili "ra&a od ,000 ".
9a prvo pitanje gdje se zadalo 100 "iloetara "ao granica0 prosje*an odgovor je (io
1300 ". 9a drugo pitanje da li je rije"a du#a ili "ra&a od ,000. "0 prosje*an odgovor je (io
9-0. " a u (iti stvarna du#ina rije"e Dunav je $891. ".
%dgovori gdje ljudi po"u!avaju od prenis"o ponu>enog (roja povisiti ili od previ!e
ponu>enog (roja sniziti "iloetra#u0 nazivaju se odgovori po principu efe"ta sigurnosti. 5a"o
"oji puta neao to*nu inforaciju po ne"oj intuiciji shva&ao da istina tre(a (iti negdje u
sredini. +fe"t sigurnosti se ne odnosi sao na (rojeve nego i na noge druge #ivotne situacije.
%p&i psiholo!"i princip ovdje je ovaj. 7"o iao inforaciju ili utisa" o ne*eu0 (ez
o(zira "oli"o je taj utisa" to*an ili ne0 on ipa" ia odre>enu te#inu po "ojoj se ravnao. 7"o
o ne"oj oso(i iao svoje i!ljenje i onda na do>u drugi na(acuju&i se protiv nje drvlje i
"aenje0 i &eo jo! dugo u se(i dr#ati svoje prve ipresije o toj oso(i i dugo &e na
tre(ati da se u potpunosti razo*arao.
9a! posljednji prijer odnosi se na podru*je rizi*nog iz(ora.
8aislite da ste "oc"ar. 5ate iz(or. Pred vaa je 8-Bpostotna !ansa da do(ijete
tisu&u "una ili iate stopostotnu !ansu da do(ijete 8-. "una. 4e&ina ljudi se opredjeljuje za
opciju sigurnih 8-. "una. %vaj princip je poznat pod ieno averzije prea rizi"u.
7li pretpostavio da iate stopostotnu !ansu izgu(iti 100. "una ili 8-. posto !anse
izgu(iti sto "una. Svi ispitanici (i se odlu*ili za 8-Bpostotnu !ansu da izgu(e 100. "una.
Što na ovo "a#e6 9aie u odre>eni nepoznati uvjetia ne (iso previ!e sjeli
vjerovati svojoj intuiciji. . ta"vi situacijaa ljudi iaju tendenciju praviti gre!"e. 5 u svi
ovi situacijaa gdje nas prvotni ipuls zanese0 tre(alo (i zastati i alo razisliti.
Postoje i drugi psiholo!"i fa"tori "oji utje*u na na!e prosu>ivanje. 9a prijer0 postoji
ta"ozvani crveni fa"tor u situacijaa "ad su rizici nepoznati i "atastrofalni0 ljudi iaju
tendenciju do#ivljavati ih dale"o sna#nijia nego li (i do#ivjeli rizi"e o "ojia iao is"ustva.
)o#e nas ja"o pla!iti rizi" od nu"learne "atastrofe. )e>uti *esto za(oravljao da jedan
85
o(i*ni nepa#ljivi prijelaz ulice za nas oso(no o#e (iti dale"o "atastrofalniji od ogu&e
nu"learne "atastrofe o "ojoj neao ni"a"vog is"ustva.
Gr836o do6o:(6"( od8%a
7 !to a"o odlu"e ili prosud(e donosio grupno6 Što a"o vjerujeo da je na!a grupa
najpaetnija i naj"opetentija za dono!enje odlu"e o ne"oj stvari.
'isu&u devetsto i !ezdesete godine0 aeri*"i predsjedni" Iohn Kenedi naredio je
pogu(nu invaziju na AaE of Pigs <zaljev svinja=. /idel Kastro i njegova vlada uspjeli su suz(iti
invaziju "oju su predvodili 7eri"anci. 5 to je (io strahoviti udar na vladu predsjedni"a
Kenedija.
Psiholog 5rCing Iaes0 studirao je sni"e sa sastana"a "a(ineta predsjedni"ove vlade
na "ojia je dono!ena odlu"a o invaziji Ku(e. 5 u ti prijeria je prona!ao slu*ajeve
poree&enog prosu>ivanja "oje naziva grupni i!ljenje.
;ini se da je u ovoj odluci0 pravilo doinantne odlu"e sa*uvalo haroniju u grupi po
principu ne"a se nit"o ne protivi i ne"a nit"o ne uz(ur"ava vode. . grupi je (io nepo#eljan
sva"i onaj "oji je #elio postavljati "riti*na pitanja. 5 ovo nas upu&uje na jednu od glavnih
siptoa grupnog i!ljenja0 a to je saocenzura sunji. 7 drugi sipto je osje&aj
jednodu!nosti u grupi uteeljen na pretpostavci da !utnja zna*i slaganje. Prisutni su i drugi
siptoi "ao na prijer iluzija nepovredivosti i nepogre!ivosti. 9aie *lanovi
predsjedni"ovog "a(ineta u ovo slu*aju su vjerojatno polazili od pretpostav"e da je pro(le
oz(iljan0 ali da su oni dovoljno o&ni i dovoljno paetni0 te da &e oni uspjeti i u oni
situacijaa u "ojia o(i*ni srtnici ne (i uspjeli. Dodatni sipto "oga psiholozi nazivaju
siptoo intele"tualne nado&i0 ta"o>er je (io ovdje prisutan. @rupa je naie osje&ala da je
ona oda(rana0 stru*na i da je to grupa e"sperta "oja je u stanju zadr#ati sva"u inforaciju "oja
(i eventualno ogla dovesti do poree&aja jednodu!nosti. %vdje je prisutan jo! jedan
sipto a taj je da svi *lanovi ova"vih viso"ih grupa zai!ljaju da oraju predsjedni"a
po!tedjeti od lo!ih vijesti ili vijesti "oje se o#da predsjedni"u ne (i svidjele.
@rupno i!ljenje se o#e iz(je&i. Ka"o6
Iedan od na*ina za!tite od grupnog i!ljenja je i taj da (i sva"a grupa orala iati
ta"ozvanog >avoljeg advo"ata0 "oga (i vo>a grupe orao prona&i "a"o grupa ne (i izgu(ila
osje&aj za realnost. 're(alo (i uvije" pozvati e"sperte na sastan"e i ohra(riti ih da sasvi
slo(odno govore svoje i!ljenje.
86
9iso u stanju po(je&i od odlu*ivanja ali (iso ogli eliinirati ne"e od pogre!a"a
"oje doprinose lo!i odlu"aa. Stoga je razvijena jedna od novijih grana psihologije a to je
psihologija pregovora. Milj ove grane psihologije je eliinirati ogu&e fatalne posljedice lo!ih
odlu"a.
. posljednje vrijee psiholozi studiraju pitanje za!to pregovori ne uspijevaju i "a"o (i
se proces pregovora ogao po(olj!ati na "orist sviju strana.
)aP Aazeran je izdvojio pet naj*e!&ih "ognitivnih pogre!a"a "oje prave
pregovara*i. Prvo pregovara*i ne uziaju u o(zir prosud(e druge strane. Druga pogre!"a se
sastoji u neracionalno pove&anju zahtijeva u odnosu na prethodno dogovorenu stvar0 tre&e0
pregovara*i *esto iaju preus"i o"vir u "oe sagledavaju perspe"tivu do(it"a0 *etvrto B
pregovara*i iaju preveli"o saouvjerenje da &e upravo oni posti&i ono !to #ele u deli"atni
situacijaa i peto0 pregovara*i pregovoria pristupaju sa inialni aniraa uz pona!anje
ja po(je>uje ti gu(i! ili o(ratno.
Proc(s do6o:(6"a od8%(
Psiholo!"a pri*a procesa dono!enja odlu"a nije zavr!ena sa *ino stvaranja odlu"e.
'aj proces poti*e *itav niz drugih procesa0 pose(no a"o stvari nisu *iste. Kat"ada odlu*io
napraviti ne!to !to je u suprotnosti sa na!i uvjerenjia ili osje&ajia ili pa" oralni
vrednotaa. . ta"vi slu*ajevia javlja se stanje "ognitivne disonance <nes"lada=0 napetosti
ize>u onoga !to islio i osje&ao0 i onoga !to radio. Kada napetost postane zna*ajna0
onda iao potre(u sanjenja te napetosti a to *inio na ne"oli"o na*ina. )o#eo
proijeniti na*in na "oji islio o ne"oj odluci ili proijeniti na*in na "oji drugi isle o na!oj
odluci0 ta"o da nas drugi po*nu podr#avati. 5li o#eo proijeniti ne"e aspe"te svog
pona!anja "a"o (i na!a odlu"a vi!e pristajala na!e "ara"teru. Drugi rije*ia po"u!avao
sanjiti nes"lad ize>u na*ina na!eg reagiranja i na*ina na "oji islio da tre(ao reagirati.
Sredino 19-0.tih godina :eon /estinger je zapo*eo "lasi*ni studij u "oe su studenti
tre(ali odgovarati ne jedan izvanredno dosadan test. Psiholog je podijelio studente u dvije
grupe. Sudionicia prve grupe podijelio je po dvadeset dolara da pred drugi psihologo
la#u "a"o i je test stra!no interesantan. Sudionicia druge grupe ponu>en je po jedan dolar
"ao nagrada za istu vrstu laganja. Dogodilo se to da sudionici "ojia je ponu>ena ala
nagrada0 jedan dolar0 za laganje jednostavno nisu ogli odoljeti a da ne "a#u da je test
dosadan. %ni su u (iti do!li do ove odlu"e da (i sanjili nes"lad B disonancu B ize>u
naetnute sugestije i svoje vlastite prosud(e. 9agrada je (ila prealena da (i se stvarao
87
nes"lad u savjesti. Studenti "ojia je pa" ponu>ena nagrada u iznosu od dvadeset dolara < u
pedeseti godinaa to i nije (io ali novac=0 s la"o&o su lagali0 jer i je ponu>ena sua
"oja je (ila dostatna otivacija. %pravdali su *in laganja tie !to su se(e uvjerili da su pla&eni
da la#u.
9e"i teoreti*ari &e ustvrditi da &e oso(e "ojia se vi!e plati iati ve&u otivaciju. 5
zato ia ne!to istine u izreci da sva"i *ovje" ia svoju cijenu0 "oja dodu!e znatno varira u
iznosu.
88
MOTIVA.IJA I /UVSTVA 0EMO.IJE1
Kad gledao aratons"e tr"e0 divio se do" se posljednji tr"a*i dovla*e prea cilju.
Preda su postigli neugodno sporo vrijee0 ipa" idu dalje0 odlu*ni da &e zavr!iti tr"u. .tr"a
je izgu(ljena i to gadno izgu(ljena0 ali to nije zaustavilo tr"a*e da se i dalje "re&u prea
zavr!noj crti.
Psiholo!"i terin FotivacijaF dolazi od latins"e rije*i overe B "retati se. )otivacija
je op&i terin za sve fizi*"e i psiholo!"e procese "oji zapo*inju ne"o pona!anje odr#avaju ga i
zaustavljaju. %na je dio o(ja!njenja z(og *ega tr"a*i ostaju u igri0 "ada (i ve&ina nas odustala.
?elio znati !to otivira ljude da *ine do(ra djela i !to ih natjera da *ine zloR Kada psiholozi
studiraju otivaciju prvo gledaju razloge pona!anja0 po"u!avaju&i odvojiti razloge pona!anja
"oji dolaze iz o"oli!a0 od onih "oji dolaze od sae oso(e. 9a prijer otivacija za jedan *in
agresije o#e (iti rezultat politi*"ih fa"tora0 ili o#e (iti pod utjecaje vru&ine0 neprijateljs"e
ase. Sve ovo su fa"tori iz o"oli!a. 7gresija o#e ta"o>er (iti prouzro*ena fa"toria unutar
oso(e B interni fa"toriaJ psiholo!"i fa"toria B poput neprijateljstva ili frustracije0 ili
fizi*"i razlozia "ao npr. poree&ajia u ozgu. )e>uti (ez o(zira na fa"tore0 rezultat
je po"ret0 a"cija.
Prea toe "ada psiholozi prou*avaju !to otivira organize0 oni u stvari prou*avaju
z(og *ega organizi fun"cionirajuB z(og *ega se "re&u prea ne"i stvaria a iz(jegavaju ili
ignoriraju druge. Kada se ne o#eo prestati "retati prea ne*eu0 iao adi"ciju "oja
doinira na!i ostali djelovanje. )otivira nas sna#na #elja. 7 "ad iao neprirodnu
averziju prea ne*eu0 radi se o fo(iji. )otivirani so silni straho. 5ze>u ova dva
e"strea le#i struja otivacije "oja o(li"uje to" na!eg sva"odnevnog #ivotaK otivacije "oje
se stalno refle"tiraju u na!e iz(oru "a"o djelovati0 u intenzitetu onog !to *inio0 i u
ustrajnosti na!eg djelovanja. 9a prijer0 ve&ina #ivih stvorova je otivirana iznad svega da
pre#ivi. %ni daju prioritet oni a"cijaa "oje ih odr#avaju ili !tite. %ne ih vr!e sa veli"i
intenziteto i zadr#avaju pona!anje "oje i daje a"sialnu ogu&nost pre#ivljavanja.
+volucija je oduvije" na strani onih "oji su *vrsto otivirani da pre#ive0 "oji se "re&u prea
onoe !to i je potre(no0 a ostavljaju ono !to i prijeti ili i se suprostavlja. %(i*no so
otivirani da do(ijeo ono !to je ugodno0 a da iz(jegneo ono !to je (olno. %vo je vrlo
jednostavan i u nogo slu*ajeva vrlo uspje!an ehaniza opstan"a. )e>uti "ultura0 o(itelj i
oso(no is"ustvo ta"o>er odre>uju !to je po#eljno a !to nije. Kad ugodne stvari na nas iaju
lo! u*ina"0 "ao npr. pu!enje0 al"ohol ili droge0 rezultat je negativan0 i o(ratno0 u"otrpne
89
stvari poput te!"og u*enja iaju pozitivne rezultate. . stvari u #ivotu se *esto susre&eo sa
su"o(o0 sa osnovno otivacijo tra#enja zadovoljstva u ograni*enjia u dru!tvu "oje nas
upu&uje da sai se(e o(uzdavao. 4italni dio razvoja u ve&ini dru!tava u"lju*uje odgoj o
toe "a"o "od ladih ljudi odstraniti napetost ize>u #elje i o(uzdavanja. )e>uti da li #elja
i"ada nestaje6 Sigund /reud isli da ne. F#elja ni"ada ne i!*ezavaF "a#e /reud0 (ez o(zira
"oli"o je ja"o suzdr#avanje. /reud je analizirao pona!anje B u sislu osnovne nesvjesne
otivacije0 procesa "oji je du(o"o s"riven u podsvijesti. Prea /reudu postoje dvije osnovne
otivacije "oje se oraju o(uzdatiK na!a otivacije "ao djece da tra#io se"sualno
zadovoljstvo ili ugodan fizi*"i "onta"t0 i na!a otivacija da izrazio agresivne nasilne #elje
protiv onih "oji su se suprostavili na!oj te#nji za u#it"o. )e>uti0 tvrdi /reud0 (ez o(zira
"oli"o suz(ijao ove osnovne instin"te0 oni uvije" na>u na*ina da u>u u na!u svijest. 9a!e
s"rivene #elje ot"rivaju se i o*ituju "ao an"sioznosti0 lapsuzi linguae0 snovi i fantazije. /reud je
iao prili*no negativan0 restri"tivan pogled na otivaciju na osnovu svog vlastitog is"ustva i
is"ustva njegovih neuroti*nih pacijenata. Kasnije su teoreti*ari0 "ao npr. Marl Gogers0 i
7(raha )asloC dali pozitivniju dienziju studiji psiholo!"e otivacije sa fo"uso na
noralne zdrave ljude i uzajani utjecaj ize>u ljuds"e prirode i dru!tva. 9a"on !to su na!e
osnovne potre(e zadovoljene0 )asloC vjeruje da nas otivira potre(a za povezivanje s
drugia i za po!tovanje. ;ini se da postoji hijerarhija potre(a "oja doinira otivacijo
oso(e. 9a"on !to je sva"i stupanj ade"vatno zadovoljen0 vi!e potre(e zauziaju pa#nju i
napor oso(e.
Mo2!$ac!"a
Svi se i gotovo sva"odnevno pitao za!to se pona!ao (a! na odre>eni na*in i za!to
to *ine na!i (li#nji. 8a!to net"o uspr"os (rojni zapre"aa ustraje u ono !to je zapo*eo0 a
drugi vrlo (rzo odustaje6 Kada se(i ili drugia postavljao ta"va pitanja0 i zapravo
postavljao pitanja o otivaciji0 sili "oja po(u>uje i odr#ava pona!anje usjereno prea
ne"o cilju. Psiholozi *esto opisuju otivaciju zajedno s eocijaa0 jer nas i *uvstva ogu
otivirati da se pona!ao na odre>eni na*in0 "ao npr. srd#(a da vi*eo0 lju(av da grlio0 a
strah da (je#io. )otivacija je pretpostavljeni proces u #ivo (i&u "oji to #ivo (i&e po"re&e
prea odre>eno cilju. 9a otivaciju0 "ao i *uvstvene do#ivljaje utje*u razli*iti *i(enici0 od
"ojih su glavni (iolo!"i0 zati navi"e i znanja0 te poticaji iz o"oline. Prijerice0 na*in na "oji
se hranio odre>en je "o(inacijo tjelesnog osjeta gladi0 "oji je uzro"ovan potre(o
organiza za hrano <(iolo!"i fa"tor=0 na!o preferencijo za odre>enu vrstu hrane <fa"tor
90
u*enja= i na!i znanje o hranjivosti razli*itih vrsta hrane <"ognitivni fa"tor=. )e>uti0 vrlo
privla*na hrana ili ne"o jelo "oje oso(ito volio0 o#e nas pota"nuti na hranjenje i "ada
niso gladni <poticaj iz o"oline=. @otovo uvije" "ada se pitao za!to se ljudi pona!aju (a! na
odre>eni na*in orao razotriti sve tri deterinante otivacije.
L"8ds%( 3o2r()( ! 9o2!$!
Svi i nastojio protua*iti svoje i tu>e pona!anje i razujeti !to nas i na!e (li#nje
po"re&e na odre>ene a"cije. . dugoj povijesti ljuds"og roda postoje najrazli*itija vjerovanja o
uzrocia ljuds"og pona!anja0 "ao i iscrpne filozofs"e rasprave o slo(odnoj volji0 "oja ljudia
oogu&uje da sai odlu*uju !to &e *initi ili ne *initi. :juds"o se pona!anje tua*ilo utjecaje
nadnaravnih sila0 "retanje zvijezda0 o"olnostia u "ojia #ive0 naslije>eni oso(inaa.
Gazvoj prirodnih znanosti0 pose(ice (iologije i zoologije0 utjecao je i na tua*enja ljuds"og
pona!anja0 "oje se0 analogijo s pona!anje #ivotinja0 po"u!avalo protua*iti uro>eni
instin"tia. 5nstin"ti su naslije>eni0 "ople"sni o(lici pona!anja0 tipi*ni za odre>enu vrstu
#ivih (i&a. 5nstin"tivno pona!anje o(i*no u"lju*uje *itav lanac pona!anja0 npr. gra>enje
gnijezda ptica0 ili pletenje re#e pau"a. 5nstin"tivna se"venca pona!anja ne ijenja se u
proijenjeni o"olni uvjetia0 ve& se uvije" z(iva isti redoslijedo i na isti na*in. Ka"o je0
e>uti0 ljuds"o pona!anje izvanredno raznoli"o i prilagodljivo i stanjia u organizu i
o"olni uvjetia0 ne o#eo ga tua*iti uro>eni instin"tia. 5nstin"tivisti*"o tua*enje
ljuds"og pona!anja odr#alo se0 na prijer u /reudovoj psihoanaliti*"oj teoriji i u
sva"odnevno govoru. Kat"ada0 "ad ne znao to*no na *eu se osniva na! doja o ne"oj
oso(i ili ne"oj situaciji0 "a#eoK F5nstin"tivno sa znao da je ta"oF ili F5nstin"tivno sa to
u*inio.F 'a"va je upotre(a poja Finstin"tF0 da"a"o0 pogre!na0 jer nije posrijedi instin"tivan0
ve& intuitivan doja ili rea"cija. Suvreena psihologija tua*i ljuds"o pona!anje uro>eni i
ste*eni potre(aa i otivia0 te vanjs"i poticajia0 "oji ogu po"renuti i usjeriti
ljuds"o pona!anje. .ro>ene potre(e <(iolo!"e ili fiziolo!"e= va#ne su za pre#ivljavanje
organiza. %pisuju se "ao fiziolo!"aBstanja deprivacije ili li!enosti ne*eg !to je organizu
nu#no za #ivot0 npr. hrana ili voda. Kada je npr. z(og nedostat"a hrane sanjena "oli*ina
!e&era u "rvi0 javlja se fiziolo!"a potre(a "oju do#ivljavao "ao osjet gladi. Psiholo!"i aspe"t
potre(e je uz(u>eno0 napeto stanje "oje a"tivira #ivo (i&e da u"loni neravnote#u u organizu0
tj. potra#i hranu. Sva"i poree&aj unutarnje ravnote#e ili hoeostaze poti*e organiza da se
usjeri prea odre>eno cilju "oji &e tu neravnote#u u"loniti. )otiv je sva"a po(uda "oja
usjerava *ovje"ovo pona!anje prea odre>eno cilju ili ciljevia0 odr#ava to pona!anje i
91
odre>uje u intenzitet. 5a"o se nazivi FotivF i Fpotre(aF *esto "oriste "ao sinonii0 to nije
sasvi opravdano0 jer potre(a0 "ao stanje li!enosti0 ne ora nu#no u"lju*iti i otivacijs"o
stanje. 'o naro*ito vrijedi za ste*ene potre(e0 "oje nisu vezane uz pre#ivljavanje0 npr. potre(a
za udovoljavanje ne"i navi"aa.
Kas!f!%ac!"a 3o2r()a ! 9o2!$a
Po"u!aji popisivanja ljuds"ih potre(a i otiva us"oro su po"azali da je zapravo
neogu&e odrediti !to sve o#e otivirati ljuds"o pona!anje0 pa su ta"o nastali razli*iti
po"u!aji "lasifi"acije otiva. 9aj*e!&e se "oristi "lasifi"acija na priarne ili (iolo!"e potre(e i
otive "oji poti*u organiza da osigura sve !to u je potre(no za pre#ivljavanje <voda0
hrana0 zra"...= i se"undarne otive0 "oji su nau*eni i razli"uju se od oso(e do oso(e. .jesto
naziva FpriarniF i Fse"undarniF otivi0 "oriste se i nazivi Ffiziolo!"iF i FsocijalniF otivi.
Socijalni otivi0 npr. potre(a za dru!tvo drugih ljudi0 potre(a za polo#aje u dru!tvu0
ugledo0 slavo i sl.0 stje*u se u*enje u o"ru#uju o(itelji i !ire dru!tvene zajednice. 'o zna*i
da &e socijalni otivi pojedinca (iti anje ili vi!e us"la>eni s dru!tveni otivia "ulture u
"ojoj #ivi. 7ntropolo!"a istra#ivanja po"azala su npr. da postoje dru!tvene zajednice "oje
cijene natjecateljs"i duh0 pa ve&ina *lanova te zajednice ia potre(u za ta"i*enje <npr. u
radu0 sportu=. Dru!tvene zajednice "oje pose(no cijene suradnju poti*u e>u svoji
*lanovia potre(u za "ooperacijo. 'o drugi rije*ia zna*i da je dru!tvena vrijednost
nau*enih0 ste*enih potre(a i otiva odre>ena "ulturo u "ojoj pojedinac #ivi. Podjela na
(iolo!"e i socijalne otive nije0 e>uti0 ta"o jednostavna "ao !to na prvi pogled izgleda.
9a*in zadovoljavanja potre(a odre>en je u sva"oj ljuds"oj zajednici dru!tveni noraa i
standardia. Stoga ljudi u procesu socijalizacije u*e dopu!tene i prihvatljive na*ine
zadovoljavanja svojih potre(a. 9a taj na*in noge uro>ene potre(e0 npr. potre(a za hrano0
za se"sualni "onta"to i dr.0 postaju je!avina naslije>enih i ste*enih potre(a0 jer ih
pojedinac o#e zadovoljavati sao na odre>ene0 nau*ene na*ine. 'oj "lasifi"aciji ne"i
istra#iva*i dodaju "ao pose(nu grupu otiva i oso(ne otive. %so(ne potre(e i otivi ogu
proiza&i iz ne"ih navi"a0 preferencija pojedinca ili sustava oso(nih vrijednosti. 'a"o npr.
potre(a za al"oholo o#e postati sna#an otiv "oji odre>uje gotovo cjelo"upno pona!anje
ovisni"a o al"oholu. Potre(a za iro i ti!ino o#e otivirati pojedinca da tra#i sao&u0
"ao !to potre(a za vjerno!&u ili lojalno!&u doovini ili ne"o idealu o#e svojo snago
nadja*ati *a" i potre(e vezane za pre#ivljavanje pojedinca. . ne"i suvreeni
"lasifi"acijaa ljuds"ih i #ivotinjs"ih potre(a i otiva sve se ve&e zna*enje pridaje znati#elji
92
"ao pose(no otivu "oji #ivo (i&e poti*e na istra#ivanje o"oline0 e"sploraciju svijeta o"o
se(e. 4e&ina psihologa dr#i da je znati#elja jedan od glavnih ljuds"ih otiva "oji nas tjera da
istra#ujeo0 ot"rivao i tua*io !to se u naa i o"o nas doga>a. :judi stalno nastoje
us"laditi i uravnote#iti svoju na"lonost prea poznato sa svojo znati#eljo "oja se
usjeruje na novo i nepoznato. ?elja da dota"neo nove i nepoznate o(je"te toli"a je0 da
zapovijed F9e dirajF ne slijede ni djeca ni posjetioci uzeja ili prodavaonica sa zaniljivi
novi stvaria. :juds"e se potre(e i otivi razli"uju svojo va#no!&u i intenziteto u dano
*asu. 5ntenzitet otiva odre>en je0 s jedne strane0 stupnje deprivacije ne"e fiziolo!"e ili
socijalne potre(e i trajanje te deprivacije. 7"o so li!eni ne*eg !to je va#no za na!e
pre#ivljavanje0 npr. hrane0 tada &e intenzitet potre(e za hrano rasti u fun"ciji trajanja te
li!enosti. S druge pa" strane0 intenzitet otiva odre>uju i situacijs"i fa"tori0 npr. (lizina cilja
"oji &e zadovoljiti ne"u potre(u. Što je cilj (li#i0 otivacija da ga postigneo postaje ja*a.
Mo2!$ac!"s%! c!%8s
)nogi otivi0 naro*ito (iolo!"i uvjetovani0 pojavljuju se u ci"lusia. )otivacijs"i
ci"lus sastoji se od tri dijela "oji se u odre>eni vreens"i razacia ponavljaju. 1. 9astaje
ne"a tjelesna potre(a0 npr. za hrano. $. ?ivo (i&e je a"tivirano da zadovolji tu potre(u0 pa
"re&e u potragu za hrano. ,. Kad je glad uta#ena0 nestaje potre(a za hrano0 pa ne"o
vrijee taj otiv ne djeluje na pona!anje #ivog (i&a. Mijeli se ci"lus o(navlja ponovno
pojavo potre(e "oja a"tivira organiza i usjeruje ga prea cilju "oji &e je zadovoljiti.
Mi"lus0 e>uti0 o#e (iti pota"nut i sai cilje0 npr. privla*no hrano0 "oja o#e
djelovati "ao poticaj i "ad ne postoji potre(a za hrano. 'a"o pri"azan otivacijs"i ci"lus
izgleda "ao vrlo jednostavan na*in pona!anja0 "oji &e se u pravilni razacia javljati uvije"
na anjeBvi!e sli*an na*in. 'o dodu!e vrijedi za ve&inu #ivotinjs"ih vrsta0 ali ne i za ljude.
:juds"o zadovoljavanje i (iolo!"ih potre(a uveli"e je odre>eno "ulturo u "ojoj je pojedinac
odrastao i #ivi0 pa ta"o i sva"i otivacijs"i ci"lus o#e (iti proijenjen ili odificiran
utjecaje razli*itih *inilaca. Ia"o *uvstveno uz(u>enje o#e npr. na ne"o vrijee doslovno
pre(risati osjet gladi0 pa "ada npr. o*e"ujeo prvi sastana" s ne"i t"o nas privla*i0 i ne
islio na zadovoljavanje potre(e za hrano. Kultura "ojoj pripadao odre>uje uveli"e !to
jedeo i u *ije dru!tvu i "ada se hranio. :judi se uglavno hrane oni !to postoji u
njihovoj o"olini0 a ne jedu ono !to i ne"e "ulturalne ili religijs"e nore za(ranjuju <npr.
svinjetinu ili eso u dane posta=. Socijalni utjecaji na potre(u za hrano toli"o su sna#ni0 da
se ljudi "at"ada hrane i "ada nisu gladni ili ne jedu0 unato* sna#no osjetu gladi0 jer su prea
93
ne"i postoje&i dru!tveni noraa npr. prede(eli. Snaga otiva ovisi i o istovreenoj
pojavi ve&eg (roja otiva. :juds"a su (i&a naj*e!&e vi!estru"o otivirana0 pa je njihovo
pona!anje rezultanta djelovanja razli*itih otiva. ;a" i otivi pota"nuti fiziolo!"i potre(aa
<npr. potre(a za hrano= alo "ad se javljaju sasvi izolirani0 ve& su naj*e!&e pra&eni
ste*eni otivia0 poput #elje da jedeo u dru!tvu odre>ene oso(e0 (a! ne"u specijalnu
hranu pripreljenu na odre>eni na*in. 5a ljudi "oji &e pose(no (ri#ljivo oda(rati i jesto gdje
&e se hraniti <npr. ne"i vrlo cijenjeni i s"upi restoran=0 "a"o (i istovreeno ogli zadovoljiti
ne"i socijalni otiv0 poput otiva za dru!tveni ugledo. 4e&ina ljudi najprije zadovoljava
va#nije i intenzivnije potre(e0 a te" onda one anje va#ne ili anje intenzivne. 'o zna*i da je
na!e pona!anje naj*e!&e odre>eno potre(o "oja je nezadovoljena0 a a"o ih je vi!e0 ono "oja
je za nas (itnija.
H!"(rar4!"a 9o2!$a
7eri*"i psiholog 7(raha )asloC dr#i da postoji hijerarhija otiva na *ije se dnu
nalaze fiziolo!"e potre(e0 "ao potre(a za hrano0 vodo0 zra"o0 za"lono. 'e" "ada su te
potre(e zadovoljene0 *ovje" se o#e o"renuti zadovoljavanju tzv. pravih ljuds"ih potre(a0 "ao
!to su potre(a da se pru#i i prii lju(av0 potre(a za ugledo0 saopo!tovanje i
ostvarivanje svih svojih potencijala. 'e" "ada je *ovje" zdrav0 siguran0 voljen i "opetentan
u onoe *ie se (avi0 o#e se usjeriti na svoje saoostvarenje ili saoa"tualizaciju. Do
saoa"tualizacije ljudi dolaze u svojoj potrazi za znanje0 ljepoto0 prirodo i ostvarivanje
svih svojih ogu&nosti. 5a"o nea sunje da su ne"e ljuds"e potre(e va#nije od drugih ili da
ne"i otivi iaju prioritet u zadovoljavanju0 )asloCljevoj hijerarhiji otiva postavljaju se i
ne"i prigovori. 'a"o ne"i istra#iva*i satraju da se ljuds"e potre(e ujesto u o(li"u piraide
ogu poredati horizontalno0 jer *ovje" o#e istovreeno #eljeti i da zadovolji svoje (iolo!"e
potre(e i razuijevanje i lju(av svojih (li#njih. %si toga0 redoslijed zadovoljavanja potre(a i
nije jedna" za sve ljude. Povijest o(iluje prijeria po#rtvovanih ljuds"ih a"cija "ojia su
pojedinci ugrozili vlastiti #ivot da (i poogli *a" i ne"oj nepoznatoj oso(i. Postoje i pojedinci
"ojia su ne"e Fvi!eF potre(e va#nije od Fni#ihF0 pa su spreni #rtvovati svoj #ivot za ne"u
ideju ili vlastitu sli"u o se(i. )o#da (i stoga (ilo najto*nije ustvrditi da svat"o od nas ia
svoju hijerarhiju otiva "oja se za ve&inu ljudi uglavno po"lapa s )asloCljevo0 a "oja se u
to"u #ivota ijenja i prilago>ava do(i i prili"aa u "ojia #ivio.
S8%o) 9o2!$a
94
)otivi se0 "ao i *uvstva0 *esto javljaju zajedno0 a "at"ada su i e>uso(no suprotni0 pa
zadovoljavanje jednog od njih is"lju*uje ogu&nost zadovoljavanja drugoga. . sva"o
narodu postoje izre"e ili poslovice "oje po"azuju da su ljudi znali za su"o( otiva i prije
psihologijs"ih istra#ivanja. 'a"o se "od nas0 "ad net"o istovreeno #eli dva e>uso(no
is"lju*uju&a cilja0 "a#e F9e o#e! iati i ovce i novceF ili F?eli! da (ude vu" sit i "oza cijela.F
Gazli*ite ogu&e su"o(e otiva o#eo svrstati u *etiri grupe. Konfli"t istovreenog
privla*enja nastaje "ad orao (irati ize>u dva podjedna"o privla*na cilja0 npr. ize>u
na"lonosti dva o"a ili dvije djevoj"e. 'o je sva"a"o i najla"!e rje!iv su"o( otiva0 jer u
sva"o slu*aju do(ivao ne!to !to so i #eljeli. Konfli"t istovreenog privla*enja i od(ijanja
javlja se "ad ne"i cilj ili a"tivnost ia istovreeno i pozitivne i negativne strane. 'a"av se
su"o( otiva npr. javlja "ad se ladi& ili djevoj"a #ele natjecati za ne"u stipendiju ili ne"u
ulogu0 <npr. na audiciji=0 a istovreeno sunjaju u svoje sposo(nosti ili strepe od neuspjeha.
Kod ovog "onfli"ta i privla*enje i od(ijanje rastu !to so (li#e cilju0 ali je od(ijanje o(i*no
intenzivnije. 'o *esto dovodi do odustajanja i udaljavanja od cilja. 9o sada od(ijanje (r#e
sla(i0 a privla*enje zadr#ava svoj intenzitet0 tj. pojedinac za(oravlja svoj strah od neuspjeha ili
svoje s"rone sposo(nosti0 ve& sao vidi prednosti stipendije ili fun"cije za "oju se natje*e.
'o naj*e!&e uzro"uje ponovno pri(li#avanje cilju0 u "oje slu*aju i opet (r#e raste intenzitet
od(ijanja. 8ato se taj su"o( otiva te!"o razrje!ava. Konfli"t istovreenog od(ijanja iao
"ad pojedinac ora iza(rati Fanje od dva zlaF0 tj. odlu*iti se za jedan od dva nepo#eljna cilja
ili a"tivnosti. 'a"av se "onfli"t *esto javlja "od vjerni"a "oje z(og ne"og grijeha u*i gri#nja
savjesti0 a ne usude se oti&i na ispovijed. 5li "od oso(a "oje se (oje zu(ara0 a (oli ih zu(. Kad
se odlu*e na posjet zu(aru0 intenzitet straha toli"o poraste da gotovo vi!e i ne osje&aju
zu(o(olju. Kad odustanu od posjeta zu(aru0 zu(o(olja se javlja jo! ve&i intenziteto0 pa se i
taj "onfli"t0 "oji neinovno donosi neugodu0 te!"o o#e razrije!iti.
Dvostru"i "onfli"t istovreenog privla*enja i od(ijanja postoji "ada tre(a iza(rati
ize>u dva podjedna"o privla*na i od(ojna cilja. )ladi ljudi0 "oji se jo! !"oluju0 *esto se na>u
u to "onfli"tu "ad vjeruju da su na!li oso(u s "ojo (i #eljeli osnovati (ra"0 a istovreeno
#ele zavr!iti !"olovanje i ostvariti profesionalnu "arijeru. %(a su cilja istovreeno i privla*na i
od(ojnaK oso(a "oju su sreli *ini i se oso(o njihova #ivota0 ali (ra" zna*i odgovornost0
o(veze i gu(ljenje Fslo(odeFJ s druge strane studij i profesionalna "arijera donose intele"tualno
zadovoljstvo0 ugled i status u dru!tvu0 ali zahtijevaju veli"i trud0 saodisciplinu i razli*ita
odricanja. Pored toga *ini se da iz(or (ilo "ojeg od ta dva cilja ujedno ote#ava ili oneogu&uje
postizanje onog drugog. . suvreeno dru!tvu su"o( otiva *esto nastaje z(og odre>enih
95
"ara"teristi"a e>uljuds"ih odnosa0 "oje ne odgovaraju na!i potre(aa i #eljaa. 'a"o npr.
suvreeno dru!tvo *esto od nas tra#i da se ta"i*io s drugia <od vrti&a i !"ole do radnog
jesta i re"reacije=0 ia"o (i nogi vi!e voljeli suradnju ujesto natjecateljstva. . odgoju djece
nagla!ava se razvoj saostalnosti0 pa nogi ladi ljudi do#ivljavaju su"o( otiva z(og
istovreene #elje za saostalno!&u i potre(e za ovisno!&u o drugia <roditeljia0
prijateljia=. Sli*no toe0 nogi od nas #ele s drugi ljudia ili ne"o odre>eno oso(o
(iti (lis"i i intini0 povjeriti joj svoja *uvstva i isli0 ali se (oje da ih ona ne pozlijedi ili
od(aci. 'a"o nastaje su"o( otiva za intino!&u i otiva izolacije i osaljivanja. Su"o( ili
"onfli"t nastaje uvije" unutar nas saih0 a nije su"o( ize>u nas i o"oline <preda ova druga
vrsta su"o(a o#e (iti (ilo uzro" ili posljedica na!ih unutra!njih "onfli"ata=. Sva"i su"o(
otiva0 pa *a" i onaj naj(ezazleniji0 "ada so prisiljeni (irati ize>u dva podjedna"o privla*na
cilja0 zna*i neogu&nost zadovoljavanja jednog od njih. 9eogu&nost postizanja oda(ranog
cilja0 (ilo da je izazvana "onfli"to otiva0 prepre"aa na putu do cilja0 poanj"anje
sposo(nosti pojedinca da ostvari ono !to #eli ili djelovanje drugih ljudi0 izaziva neugodna
*uvstva i do#ivljaje0 "oje zoveo frustracija.
=r8s2rac!"a ! s2r(s
/rustracija je stanje *uvstvene napetosti0 neugode0 neira i nezadovoljstva izazvano
zapre"aa ili pote!"o&aa u ostvarenju ne"og cilja ili zadovoljenju ne"e potre(e. 8apre"e na
"oje nailazio u na!i nastojanjia da ostvario na!e #elje i te#nje (rojne su i razli*ite. Sve te
pote!"o&e o#eo otprili"e podijeliti u vanjs"e zapre"e "oje proizlaze iz prirodne ili
dru!tvene o"oline i unutarnje0 uvjetovane individualni oso(inaa0 nedostacia ili su"o(o
otiva. 4anjs"e zapre"e ogu (iti prirodne nepogode <potres0 poplava= ili npr. nestana"
ele"tri*ne energije0 z(og "oje ostajeo zato*eni u dizalu0 prisiljeni propustiti ne"i va#an
sastana". .nutarnje zapre"e ogu (iti ne"e oso(ine li*nosti0 npr. neodlu*nost0 s"rone
sposo(nosti ili ne"i tjelesni nedostaci. Ailo (i0 e>uti0 pogre!no za"lju*iti da sva"i tjelesni
nedostata" ili ne"a ispod prosje*no razvijena sposo(nost nu#no uzro"uju frustraciju. Stanje
frustracije naj*e!&e je izazvano ras"ora"o ize>u razine te#nja ili aspiracija i ogu&nosti
pojedinca. 7"o je razina aspiracije prilago>ena individualni ogu&nostia0 pojedinac &e
naj*e!&e (irati ciljeve "oje &e o&i ostvariti. 'a"o npr. djevoj"a izrazito nis"a rasta ne&e
*eznuti da postane ane"en"a0 niti &e ladi& "rh"a zdravlja i sla(e tjelesne "onstitucije
oda(rati sports"u "arijeru. 7li osi razli*itih zapre"a na "oje nailazio u nastojanjia da
postigneo ciljeve "oje so oda(rali0 svi so sva"odnevno izlo#eni i nizu pritisa"a iz o"oline0
96
"oji nas npr. nagone da u !to "ra&e vreenu !to vi!e u*inio. ;esto so suo*eni sa
zahtjevia "ojia ne o#eo udovoljiti0 #ivio u (uci0 zaga>eno zra"u0 zapla!eni
ogu&nostia razli*itih "atastrofa "oje ne o#eo sprije*iti. Svi so na ne"i na*in sve vi!e
izlo#eni stresu0 s "oji se0 "ao i s frustracijo0 nosio na razli*ite0 anje ili vi!e uspje!ne
na*ine. Stres je engles"a rije* "oja ozna*ava u"u0 prisilu0 nevolju ili pritisa"0 "oji djeluje na
ne"i aterijal ili oso(u. . sva"odnevno govoru nazivo stres ozna*avao do#ivljajno stanje
"oje vrlo sli*i do#ivljaju frustracije0 ali i uzro"e i posljedice tog stanja. . psihologiji pod
nazivo stres razuijevao stanje "oje nastaje "ada su ljudi suo*eni s doga>ajia "oje
satraju prijete&ia za svoju do(ro(it ili "oji od njih tra#e ulaganje pose(nih napora "a"o (i
udovoljili zahtjevia "oji se na njih postavljaju. Prito je za do#ivljaj stresa odlu*uju&e "a"o
pojedinac procjenjuje svoju ugro#enost u odre>enoj situaciji0 "ao i svoje sposo(nosti da se s
to situacijo nosi. 'zv. priarna procjena odnosi se na zna*enje doga>aja ili situacije za
do(ro(it pojedinca. Postoje tri osnovna tipa priarne procjene na osnovi "ojih pojedinac
procjenjuje da li je ne"i doga>aj za njegovu do(ro(itK 1. neva#an0 $. pozitivan ili ,. stresan.
Doga>aj procijenjen "ao neva#an za do(ro(it pojedinca (iva zanearen0 a pozitivno
procijenjeni doga>aji i situacije izazivaju *uvstva ugode0 zadovoljstva ili radosti. Situacija
procijenjena "ao FstresnaF o#e za pojedinca zna*itiK 1. neposrednu opasnost0 povredu ili
gu(ita"0 $. prijetnju ili ,. izazov. Procjena gu(it"a ili povrede odnosi se uvije" na ve&
postoje&u situaciju u "ojoj je oso(a ve& npr. izgu(ila socijalni ugled0 posao ili voljenu oso(u.
Procjena prijetnje ozna*ava anticipirani gu(ita" ili povredu0 "oja o#e0 ali i ne ora nastupiti.
Do#ivljaj prijetnje ili ugro#enosti osniva se na dire"tno ili indire"tno0 zai!ljeno ili
stvarno znanju o ogu&oj opasnosti. 're(a naglasiti da procjena ugro#enosti pojedinca ne
ora (iti realisti*na. Poznato je da se nogi ljudi ne #ele odre&i potencijalno opasnih ili
nezdravih navi"a0 poput pu!enja ili (rze vo#nje. 5a"o znaju da pu!enje !"odi zdravlju0 a (rza
vo#nja o#e uzro"ovati proetnu nesre&u0 ta"vi ljudi sai se(i govoreK F'o za ene ne
vrijedi.F 9erealisti*na procjena opasnosti o#e proizlaziti i iz nedovoljne o(avije!tenosti o
odre>enoj pojavi0 ali i iz nesposo(nosti pojedinca da se s ne"o situacijo nosi. Procjenu
vlastitih sposo(nosti i ogu&nosti savladavanja odre>ene situacije nazivao se"undarno
procjeno. Do" priarna procjena odgovara na pitanja poputKF Što ova situacija zna*i za
ene6 Ie li to opasno0 o#e li i "oristiti6F0 se"undarna procjena odgovara na pitanjeKF )ogu
li se nositi s to situacijo6F 7"o pojedinac na osnovi se"undarne procjene za"lju*i da je u
stanju savladati ne"i zadata"0 rije!iti pro(le ili is"oristiti ne"u situaciju u svoju "orist0
priarna procjena0 npr. prijetnje0 o#e se pretvoriti u izazov. Pojedinac &e tada za"lju*iti da
97
&e uz ulaganje dodatnih napora posti&i ne!to "orisno ili za se(e povoljno. Ka"o i zapre"e do
cilja "oje izazivaju frustraciju ogu ugroziti oso(nu do(ro(it pojedinca0 a tra#e i ulaganje
dodatnih napora "a"o (iso ih zao(i!li ili u"lonili. . novije se vrijee i frustracija satra
vido stresa.
I7$or! s2r(sa
.nutarnje ili vanjs"e podra#aje0 doga>aje ili situacije "oje izazivaju stanje stresa
nazivao stresoria. Postoje razli*ite "lasifi"acije stresora na osnovi njihova trajanja <npr.
"rat"otrajan0 dugotrajan= ili intenziteta <sla(0 ujeren0 ja"=. 9a osnovi rea"cija "oje izazivaju
stresori se naj*e!&e dijele u fiziolo!"e <npr. ozljede=0 psiholo!"e <npr. do#ivljaj ugro#enosti= i
sociolo!"e <npr. poree&aj u radu ne"e ustanove ili organizacije=. 9aj*e!&e se "oristi
"lasifi"acija "oja stresore svrstava na osnovi njihova trajanja0 veli*ine rea"cija "oje izazivaju i
(roja ljudi na "oji djeluju u tri op&e "ategorijeK Kata"lizi*ni doga>aji ili stresori "oji djeluju
naglo0 sna#no i anje ili vi!e univerzalno na ve&inu ljudi. Doga>aji poput prirodnih nepogoda0
ratova ili nesre&a u nu"learni pogonia sna#na su prijetnja za sve ljude "oji su i izlo#eni.
%so(ni stresori su doga>aji "oji pojedinca gotovo jedna"o ugro#avaju0 "ao i "ata"lizi*ni0 pa
zahtijevaju veli"e adaptivne napore. . ovu s"upinu stresora u(rajaju se npr. te!"e tjelesne
(olesti0 srt (lis"e oso(e0 pre"id ne"e roanti*ne veze i sl. Sva"odnevni stresori su dugotrajni
repetitivni doga>aji "oji *ine dio sva"odnevnog #ivota. 'o su tzv. dnevne trzavice0 "oje se
ogu doga>ati u o(itelji0 !"oli0 trgovini0 na ulici.
Na<!6! r(a'!ra6"a 6a s2r(s ! fr8s2rac!"8
:judi se razli"uju svojo osjetljivo!&u na frustriraju&e situacije0 rea"cijaa na stanje
frustracije i stresa. 8a one "oji ogu irno podnijeti pote!"o&e na "oje nailaze u ostvarenju
svojih ciljeva "a#eo da su tolerantni ili otporni na frustraciju. %so(e "oje te!"o podnose
frustrativne situacije0 pa ih i najanja zapre"a o#e iz(aciti iz ravnote#e0 iaju nis"u
toleranciju na frustraciju. %sjetljivost na frustriraju&e situacije done"le je povezana i s
na*ino reagiranja u ta"voj situaciji. %so(e "oje do(ro podnose frustriraju&e situacije
naj*e!&e tra#e na*ine "a"o da zao(i>u zapre"u0 u"lone pote!"o&u ili proijene cilj "oji se
po"azao nedosti#ni. Gea"cije na stresne situacije ovise o intenzitetu stresa0 ali i o na*inia
suo*avanja sa stresoro. :judi razli*ito reagiraju na istu stresnu situaciju0 ve& prea toe !to
ona za njih zna*i i "oji ehanizia za njeno savladavanje raspola#u. 5ntenzitet do#ivljenog
stresa priarno ovisi o "ognitivnoj procjeni pojedinca0 ali i o ne"i "ara"teristi"aa stresora.
98
9aro*ito intenzivan do#ivljaj stresa izazivaju doga>aji "oje niso ogli predvidjeti i nad
"ojia niso iali ni"a"ve "ontrole <npr. prirodne "atastrofe poput potresa0 poplave0 ili nagla
srt (lis"e oso(e=. 5ntenzitet stresa znatno sanjuje socijalna podr!"a0 do#ivljaj pojedinca da
nije sa0 ve& da je o"ru#en prijateljia i ljudia "oji u #ele poo&i. Stres se la"!e podnosi
a"o ga o#eo s ne"i podijeliti. :judi se nose sa streso na razli*ite na*ine "oje su u to"u
#ivota nau*ili i "oji su se po"azali anje ili vi!e uspje!nia. . ne!to pojednostavnjeno
o(li"u ogu se rea"cije do "ojih dolazi u povodu ne"oga stresnog doga>aja svesti na tri
osnovna o(li"aK 1. toleriranje djelovanja stresora iTili rezultiraju&eg stanja stresa0 $.
"ontroliranje0 tj. djelovanje na uvjete "oji uzro"uju stres ili na siptoe stresa0 te ,.
rezignacija0 tj. odustajanje od po"u!aja da se situacija savlada. 'olerancija stresora i stanja
stresa zna*i podno!enje0 izdr#avanje i prihva&anje situacije "ao ta"ve0 a da tie nije znatno
sanjena ogu&nost djelovanja pojedinca. Gedovito se toleriraju "rat"otrajni stresori ili oni za
"oje pojedinac satra da ih je (olje podnijeti nego se protiv njih (oriti. Pojedinac o#e
tolerirati i zahtjeve o"oline za "oje satra da su u fun"ciji postizanja ne"oga dugoro*nog ili
udaljenog cilja0 pa je podno!enje situacije dio nastojanja da se taj cilj postigne. 9a prijer0
student "oji vjeruje da odre>eni profesor iz ne"ih oso(nih razloga uporno od njega zahtijeva
vi!e nego od drugih studenata0 o#e toleriranje te situacije oda(rati "ao naj(olji na*in
suo*avanja. Sva"i o(li" suprotstavljanja profesoru ogao (i za studenta iati sao te#e
posljedice0 pa je tolerancija u ovo slu*aju prilago>eni na*in pona!anja. 7"o utjecaj ne"og
doga>aja ili situacije prelazi granice onog !to je pojedinac voljan ili u stanju podnijeti0 javlja se
nastojanje da se ne!to proijeni. Po"u!aji projene tra#e pove&ane adaptativne napore0 *ije su
glavne odli"eK a= pove&ana psihofizi*"a a"tivacija i tra#enje novih inforacija0 te (=
usjeravanje svih postoje&ih snaga na savladavanje stresora. .sjeravanje na siptoe stresa
zna*i usjeravanje na ijenjanje vlastitog do#ivljaja ugro#enosti. Pojedinac nastoji sanjiti
intenzitet *uvstvenih rea"cija izazvanih djelovanje stresora. 7"o oso(a satra da ne o#e
svladati zahtjeve situacije u "ojoj se nalazi0 ona odustaje0 !to dodu!e ne rje!ava situaciju0 ali
pojedinac (are vi!e ne tro!i svoje snage uzalud. Pona!anje "oje sanjuje stanje frustracije i
djelovanje stresora a ne izaziva nove pote!"o&e zoveo prilago>eni pona!anje.
.sjeravanje na projenu situacije0 rje!enje pro(lea0 u"lanjanje stresora0 zajenu
nedosti#nih ciljeva dosti#nia0 prijeri su ta"vog prilago>enog pona!anja. .sjeravanje na
projenu vlastitoga do#ivljaja <eocija0 "ognitivnih procesa= naj*e!&e se satra anje
prilago>eni pona!anje0 jer pojedinac ne rje!ava situaciju ili pro(le s "oji je suo*en.
)e>uti0 postoje #ivotne situacije u "ojia je projena vlastitog do#ivljaja jedino !to
99
pojedincu preostaje. 7"o izgu(io oso(u "oju so voljeli0 ili a"o na ne"a (lis"a oso(a
<roditelj0 dijete0 suprug0 prijatelj= o(oli od ne"e neizlje*ive (olesti0 sve !to o#eo u*initi jest
ijenjati svoj do#ivljaj <sanjiti intenzitet svoje tuge i (oli0 razi!ljati o sretni trenucia
"oje so zajedno proveli0 i toe sli*no=. )e>uti0 u stanju frustracije i stresa nogo se *e!&e
pojavljuju razli*iti o(lici anje prilago>enog ili neprilago>enog pona!anja. .strajanje u
nastojanjia da postigneo prvo(itno oda(rani cilj0 "oji na je z(og vanjs"ih iTili unutarnjih
zapre"a nedostupan0 naj*e!&e poja*ava stanje frustracije0 a o#e izazvati i nove "onfli"tne
situacije. Stresne i frustrativne situacije izazivaju sna#ne *uvstvene rea"cije0 "oje djeluju na
"ognitivne procese. Sanjuje se ogu&nost "oncentracije i ogu&nost logi*"og i!ljenja. .
vrijee djelovanja stresora ljudi naj*e!&e pri(jegavaju na*inia pona!anja "oji su u ne"i
raniji situacijaa (ili pri"ladni0 ali uop&e ne oraju odgovarati situaciji u "ojoj se pojedinac
nalazi. 'a"o oso(a s"lona agresiji o#e postati sna#no agresivna ia"o ta"av na*in reagiranja
nije pri"ladan za situaciju u "ojoj se nalazi. 7"o su po*etna nastojanja pojedinca da se nosi sa
streso neuspje!na0 raste *uvstveno uz(u>enje0 pa pojedinac vi!e ne vidi alternativno rje!enje
pro(lea ili situacije. 8a vrijee po#ara npr. ljudi *esto stradaju jer uporno guraju vrata prea
van ujesto da ih povu"u prea se(i. . noralni uvjetia svat"o (i odah po"u!ao povu&i
vrata prea unutra0 ali u panici potpuno za(oravlja na alternativnu ogu&nost. ;uvstvene
rea"cije "oje se javljaju u stanjia stresa "re&u se u rasponu od radosnog uz(u>enja <"ada
*ovje" procjenjuje da se o#e nositi sa situacijo=0 do an"sioznosti0 srd#(e0 o(eshra(renja i
depresije. 7n"sioznost je naj*e!&a *uvstvena rea"cija na ne"u situaciju "oju oso(a procjenjuje
"ao prijete&u ili frustriraju&u. Pod an"siozno!&u razuijevao neugodno *uvstvo
Fza(rinutosti0 napetosti i strahaF0 "oje o#e (iti razli*itog intenziteta. 7n"sioznost ili tjes"o(a
razli"uje se od straha tie0 !to naj*e!&e nije izazvana poznati0 odre>eni uzro"o0 ve&
pojedinac strepi z(og onog F!to (i se oglo dogoditiF.
O)ra9)(6! 9(4a6!79!
. frustriraju&i i stresni situacijaa ljudi *esto "oriste i ne"e o(li"e pona!anja0
zvane o)ra9)(6! 9(4a6!79!. Sigund /reud definirao je o(ra(ene ehanize "ao
nesvjesne procese is"rivljavanja realnosti "oji pojedinca (rane od an"sioznosti. %(ra(eni
ehanizi ne ijenjaju stresnu ili frustrativnu situaciju0 ve& sao ono !to pojedinac isli ili
do#ivljava. Kod o(ra(enih ehanizaa radi se o upotre(i razli*itih "ognitivnoB*uvstvenih
strategija poo&u "ojih ljudi nastoje sanjiti an"sioznost u situacijaa "oje ne ogu
"ontrolirati. Svi o(ra(eni ehanizi u"lju*uju u anjoj ili ve&oj jeri ne"i o(li"
100
saozavaravanja. 9aj*e!&i o(ra(eni ehanizi jesuK racionalizacija0 supstitucija0
"openzacija0 proje"cija0 regresija0 fi"sacija0 negiranje i rezignacija. 5 agresija0 "ao *est o(li"
reagiranja u frustraciji0 o#e (iti o(ra(eni ehaniza. Dire"tna agresija na zapre"u ili
stresor o#e0 dodu!e0 u ne"i slu*ajevia (iti i prilago>en o(li" pona!anja0 "ao "ada se npr.
(orio za ne"a svoja prava ili gra>ans"e slo(ode. 9a#alost0 nogo je *e!&a poa"nuta
agresija0 "ada i ne napadao izvor pote!"o&a0 ve& svoju napetost i na"upljenu agresivnost
usjeravao na svoje (li#nje ili npr. na raz(ijanje predeta u "u&i.
Rac!o6a!7ac!"a se naj*e!&e o*ituje "ao uanjivanje vrijednosti ne"og cilja "oji niso
ogli posti&i ili "ao pretjerano isticanje vrijednosti cilja "oji so (ili prisiljeni iza(rati. Prvi
o(li" racionalizacije *esto o#eo priijetiti "od ladih ljudi "oji npr. nisu uspjeli upisati
#eljeni studij0 pa tada oalova#avaju profesiju "oju su prvo(itno #eljeli <F)edicina i pravo
sao su za !tre(ereF=. 'o je tzv. racionalizacija tipa F"iselo je gro#>eVJ za razli"u od drugog
o(li"a nazvanog Fslat"i liunVJ "ada pojedinac hvali upravo ono !to je (io prisiljen iza(rati0 pa
npr. tvrdi da je studij "oji je upisao za njega F(a! ono pravoF.
S83s2!28c!"a se sastoji u zajeni ciljeva0 i to na taj na*in da novo iza(rani cilj (are
djeloi*no zadovoljava oneogu&enu potre(u0 "ao npr. "ada #ena "oja ne o#e iati djece
(ira zvanje dje*je odgojiteljice "a"o (i na taj na*in zadovoljila svoju #elju za djeco. ...............
Ko93(67ac!"a je ulaganje ve&eg truda i napora da (i se pojedinac ista"ao u a"tivnosti
ili podru*ju za "oje posjeduje odgovaraju&e sposo(nosti <npr. u radu s "opjutoro= i tie
"openzirao ne"e nedostat"e "oji u oneogu&avaju postizanje uspjeha npr. u sports"i
a"tivnostia.
Pro"(%c!"a je o(ra(eni ehaniza "oji pojedincu oogu&uje da se ne suo*i s ne"i
svoji anaa0 dru!tveno neprihvatljivi #eljaa i otivia0 jer ih pripisuje drugi ljudia.
Svadljive oso(e npr. optu#uju druge za svadljivost0 !"rte ili lijene za !"rtost i lijenost.
R('r(s!"a je ipulzivno0 nepri"ladno pona!anje nali" pona!anju djeteta0 pa se stoga i
naziva regresivni <vra&anje na prethodne faze razvoja=. 'ipi*an je prijer regresivnog
pona!anja "ada se npr. pla"anje ili "ri"o i vi"o po"u!ava rije!iti ne"a frustriraju&a
situacija.
=!%sac!"a se sastoji u uporno ponavljanju ne"ih a"cija za "oje je o*ito da ne dovode
do cilja ili u ustrajanju u a"tivnosti za "oju neao odgovaraju&ih sposo(nosti. Prijere
fi"sacije o#eo sva"e godine vidjeti na "lasifi"acijs"i ispitia za pojedine studije0 "ada
npr. nenadarene oso(e uporno0 iz godine u godinu0 nastoje upisati ne"i ujetni*"i studij.
101
N('!ra6"( je o(li" od(ijanja pojedinca da se suo*i s ne"i svoji nedostat"o ili
ne"o ugro#avaju&o situacijo s "ojo se ne o#e nositi. 9egiranje je npr. *esto "od
roditelja *ije je dijete o(oljelo od ne"e neizlje*ive (olesti. Goditelji tada satraju da se radi o
pogre!noj dijagnozi ili neto*ni inforacijaa da za tu (olest ne postoji lije"0 pa i se(e i druge
uvjeravaju da &e njihovo dijete ozdraviti. Ala#i o(li" ovog o(ra(enog ehaniza jest pojava0
"ara"teristi*na za ne"e ljude0 da ne prihva&aju "riti"u ili previ>aju sve zna"ove "oji upu&uju da
drugi ljudi nisu zadovoljni njihovi pona!anje.
R(7!'6ac!"a je zapravo odustajanje od svega0 potpuna pasivizacija pojedinca *iji su
ciljevi (ili oneogu&eni. 're(a naglasiti da ove0 a i noge druge postoje&e o(ra(ene
ehanize0 ne o#eo (ez detaljnog poznavanja pojedinca i situacije u "ojoj se nalazi
svrstati u neprilago>eno pona!anje. 5a #ivotnih situacija u "ojia je o(ra(eno reagiranje
prilago>en o(li" pona!anja0 pa o#eo za"lju*iti da o(ra(eni ehanizi postaju
neprilago>eni o(licia pona!anja sao onda "ada se javljaju "ao jedini ili prevladavaju&i
o(li" reagiranja. Svi se i tu i tao "oristio ne"i od o(ra(enih ehanizaa "a"o (iso
la"!e iza!li iz ne"e frustrativne ili stresne situacije ili sai pred so(o opravdali svoje
neuspjehe.
E%s3a6a2or6! s2!o$!
)artin Sellgan sa Sveu*ili!ta PennsElvania je prou*avao za!to ne"i ljudi uspijevaju0
do" drugi propadaju z(og svojih e"splanatornih stilovaK F Po*eli so razgledavati
e"splanatorne stilove raznih ljudi0 navi"e "oje su stvorili u o(ja!njavanju tragedije u svo
#ivotu0 z(og *ega se lo!e stvari doga>aju. Koncentrirali so se na tri dienzijeK
Prva dienzija je vanjs"aTunutarnjaJ da li je razlog ovog doga>aja ne!to !to se ti*e
ene0 ili drugih ljudi0 ili o"olnosti. %va dienzija je najnezna*ajnija.
%stale dvije dienzije su sta(ilne i glo(alneK ne!to !to ostaje zauvije"0 ili ne!to !to
i!*ezava s vreeno. 'a"o na prijer "ad padnete na ispitu o#ete re&i KF@lup saF i ideja
gluposti ostaje0 ona je vrlo sta(ilna. . drugu ru"u o#ete re&i KF Aio sa auranF0 FAio sa
iscrpljenF0 iscrpljenost do>e i po>e0 aurlu" iz(lijedi s vreeno0 nesta(ilan je.
're&a dienzija je specifi*na i glo(alnaK da li je razlog og neuspijeha ne!to specifi*no
sao ovoj situaciji0 ili ne!to !to &e uni!titi sve !to radi6 Da"le0 a"o ste od(ijeni od ne"oga
"oga volite0 o#ete re&i FAezvrijedan saF0 F9isa zaslu#io lju(avF. Aiti (ezvrijedan ia
glo(alni zna*aj0 uni!tava sve !to radite. . drugu ru"u o#ete re&i FDoti*na oso(a je lo!e
voljeF0 njezin pro(le. Kad iate ta"vo o(razlo#enje onda odlu"a doti*ne oso(e ne &e utjecati
102
na vas u drugi situacijaaF. Prea toe , dienzije0 8682ar6"a- s2a)!6a ! 'o)a6a
pridonose optiizu ili pesiizu na slijede&i na*inK oni "oji o(i*no "a#u FIa sa "riv0 ovo
&e trajati zauvije"0 uni!tit &e sve !to *iniF su pesiisti. %ni "oji vjeruju F%vo si i ti
napravio0 "riva je situacijaF su ljudi "oje nazivao optiistia.
Postoje tri op&a podru*ja u "ojia istra#ujeo optiiza i pesiiza. Prvo je
depresija0 drugo uspjeh0 a tre&e je zdravlje. .zio prvo podru*je B depresiju. 7"o uzeo
djecu ize>u *etvrtog i !estog razreda osnovne !"ole i izjerio njihov stupanj depresije i
njihov e"splanatorni stil u razni etapaa do" rastu0 vidio da ona djeca "oja po*inju "ao
pesiisti0 preda nisu sada pesiisti0 do petog ili !estog razreda0 postaju depriirani. %na
djeca "oja po*inju depriirana0 ali su op&enito optiisti0 popraviti &e se. Prou*avanje
#ivotinja po"azuje da #ivotinje "oje se osje&aju (espoo&ne do(ivaju tuore dale"o (r#e od
onih "oje se ne predaju o*aju. 9jihov iuni sustav ne *ini ono !to tre(a. Psiholozi se pitaju o
istoj situaciji "od *ovje"a. Da li optiisti*na ljuds"a (i&a0 t.j. ljudi "oji su vi!e sposo(ni da se
nose sa neuspijeho i (espoo&i0 #ive zdraviji #ivot od neoptiisti*nih6 5 prona!li su da u
tridesetoj i *etrdesetoj godini ne postoje ni"a"ve posljedice0 da optiiza i pesiiza neaju
ni"a"vog utjecaja na zdravlje. %no !to "ontrolira zdravlje je stanje zdravlja u $-Boj godini
#ivota. )e>uti po*ev!i od 3-Bte godine0 pesiisti po*inju do(ivati "roni*ne (olesti povezane
sa srednji godinaa0 a optiisti neaju tu tendenciju. %vaj odel se nastavlja do !ezdesetih
godina. 'o po"azuje da za pesiiste postoji ve&i rizi" za "roni*ne (olesti za vrijee srednjih
godina nego za optiiste. Pesiiza je #ivotna navi"a "oja neprijetno utje*e na zdravlje0
uspjeh i depresiju. %t"uda do(ivao pesiiza6
Postoje , ogu&nosti ot"uda ga do(ivaoK
1. )aj*in pesiiza se *ini isti "ao i na! B izgleda da ga nau*io na aj*ini grudia.
$. 4rste "riti"a "oje priao od u*itelja0 od va#nih odraslih ljudi do" so u osnovnoj
!"oli izgleda foriraju na! optiiza ili pesiiza.
,. Gealnost prvog va#nog doga>aja "oji se dogodi djetetu o#e o(li"ovati njegov
optiiza ili pesiiza. 'a"o na prijer dijete *ija aj"a ure prije njegove jedanaeste
godine ia (eznadniji0 pesiisti*niji e"splanatorni stil. Gazlog je toe izgleda taj0 da "ad
aj"a ure djetetu od 1 godina0 to predstavlja sta(ilan0 glo(alni gu(ita". %na odlazi0 ni"ad se
vi!e ne vra&a. 'o o#e postati fora "roz "oju dijete "asnije u #ivotu gleda tragediju.
U<!6c! 8s3"(:6o' ! 6(8s3"(:6o' s8o<a$a6"a sa s2r(so9
103
Popularno znanstvene "njige0 "ao i nogi *asopisi stalno nas upozoravaju na !tetnost
stresa za zdravlje. Prito se redovito zanearuje *injenica da su svi ljudi0 u sva"oj #ivotnoj
do(i0 gotovo stalno izlo#eni djelovanju ne"ih stresora. 4e&ina ljudi ora se povreeno odre&i
ostvarenja svojih #elja0 te#nja i ciljeva. Pa ipa"0 ve&ina ljudi z(og toga ne o(olijeva. %so(e
"oje se uspje!no nose sa streso0 "oje su nau*ile "a"o podnijeti stresnu situaciju ili "a"o je
proijeniti u svoju "orist izlaze iz stresnih situacija sna#nije i otpornije na (udu&e stresove.
%so(e "oje neaju pri"ladnih ehanizaa za suo*avanje sa streso ni socijalne podr!"e
svojih (li#njih ogu se u povodu dugotrajnog ili vrlo intenzivnog stresa zaista i raz(oljeti.
Dugotrajna iTili intenzivna stresna stanja ogu pogodovati nastan"u niza tjelesnih i psihi*"ih
(olesti0 pa je stoga nu#no poo&i ljudia da ste"nu pri"ladne ehanize suo*avanja sa
streso. 4e& so spoenuli da na!e rea"cije na doga>aje i pojave o"o nas ovise o toe "a"o
ih interpretirao. 'ua*enja doga>aja znatno su pod utjecaje o*e"ivanja i vrijednosti
pojedinca.
/8$s2$a 0E9oc!"(1
Sje&ate li se "a"o su vas "ao aleno dijete prijatelji i znanci va!ih roditelja ispitivaliK
F7 "oga vi!e voli! B au ili tatu6F 5liK FAoji! li se ra"a6F .pitate li dijete "oje je te"
progovorilo "oli"o voli npr. svoju au0 ono &e intenzitet svoje lju(avi po"azati !iro"o
ra!ireni ru*icaa0 a za is"azivanje na"lonosti prea ne"oj teti (it &e dovoljan i raza"
ize>u dva prsti&a. %*ito je da djeca ve& vrlo rano razli"uju ne sao razli*ita *uvstva <npr.
lju(av i strah= ve& i njihov intenzitet. Prva sje&anja ve&ine ljudi sadr#e upravo ne"e *uvstvene
do#ivljaje radosti ili straha. Po"u!ate li se prisjetiti svojih prvih dje*jih strahova ili veselja
izazvanog ne"o novo igra*"o0 priijetit &ete da se va!i dana!nji *uvstveni do#ivljaji ne
razli"uju od *uvstava "oje ste do#ivljavali u dje*joj do(i. 5 danas vas sije!a" na licu ne"e
vaa drage oso(e o#e ispuniti rado!&u0 "ao !to je to u dje*joj do(i ogao sije!a" aj"e.
Proijenili su se sao doga>aji0 situacije0 poticaji "oji &e u vaa izazvati odre>ena *uvstva.
Vrs2( <8$s2$(6!4 do;!$"a"a
Strah0 srd#(a0 radost0 sre&a B sao su ne"e od ozna"a za na!e *uvstvene do#ivljaje u
razli*iti situacijaa. Psiholozi ih dijele na razli*ite na*ine. 9aj*e!&e se "oristi podjela
*uvstava na priarna i se"undarna. Priarna *uvstva su univerzalna B nalazio ih "od svih
ljudi. Se"undarna *uvstva su s"lopovi razli*itih *uvstava ili "ulturalne varijacije *uvstvenih
do#ivljaja. Priarna *uvstva o*ituju se u "ara"teristi*no izra#aju lica0 *ija je prepoznatljivost
104
ta"o>er univerzalna0 tj. ljudi ih svuda u svijetu ogu to*no prepoznati i ienovati. :ista
priarnih *uvstava sastoji se po i!ljenju ne"ih psihologa sao od *etiri *uvstvaK radosti0
#alosti0 srd#(e i straha.
Priarna ili osnovna *uvstva pojavljuju se i prije u individualno razvoju0 pa njihove
izra#aje o#eo uo*iti ve& u ale djece. 5a"o ne"i istra#iva*i dodaju toe popisu jo! i ne"a
slo#enija *uvstva0 poput prezira0 interesa0 ga>enja0 uz(u>enja0 sraa i "rivnje0 ve&ina
psihologa satra ta slo#ena *uvstva se"undarnia. 9jihovo javljanje zahtijeva0 naie0 ve&
odre>enu razinu sazrijevanja "ognitivnih procesa i ogu&nost percipiranja e>uljuds"ih
odnosa. 'a"o se npr. lju(oora0 "ao slo#eno *uvstvo povrije>enosti0 straha0 "rivnje0 #alosti i
srd#(e0 o#e javiti te" "ada dijete uvi>a postojanje Fsuparni"aF u svoji nastojanjia da
prido(ije pa#nju i lju(av aj"e. Sva se *uvstva ogu prea svo osnovno hedonisti*"o
tonu podijeliti na ugodna i neugodna. 'a"o se npr. radost0 lju(av0 divljenje itd. satraju
univerzalno ugodni *uvstvia0 a r#nja0 stid0 "rivnja i sl. *uvstva univerzalno neugodnia.
;uvstva se "lasificiraju i prea intenzitetu i trajanju. ;uvstvena stanja sla(og intenziteta0 a
du#eg trajanja nazivao raspolo#enjia. Krat"otrajna *uvstva ja"og intenziteta nazivao
afe"tia.
Od <('a s( <8$s2$a sas2o"(
;uvstva ili eocije sastoje se odK 1. fiziolo!"og uz(u>enja ili a"tivacije <npr. lupanje
srca0 u(rzano disanje=0 $. "ognitivne interpretacije ili procjene0 ,. vanjs"ih zna"ova0 izra#aja ili
e"spresije <npr. drhtanje ru"u0 (ljedilo ili crvenilo lica= i 3. pona!anja ili rea"cije na do#ivljeno
*uvstvo. Da (iste prepoznali pojedine sastavnice *uvstava0 po"u!ajte se prisjetiti ne"ih svojih
sna#nih *uvstvenih do#ivljaja. Da li va se npr. dogodilo da u posljednji *as iz(jegnete autu
"oji va se veli"o (rzino pri(li#avao6 Sje&ate li se !to ste tada do#ivjeli6 4e&ina ljudi
na"on trenuta*nog (ijega od ne"e nagle opasnosti najprije osje&a drhtavicu i pro(ijanje
hladnog znoja na *elu0 a te" ih tada preplavi *uvstvo straha. :judi to pone"ad i izraze rije*iaK
F'e" sa se sada0 "ada je ve& sve pro!lo0 prepla!io.F Sli*no se doga>a i pri pojavi naglih
ugodnih *uvstava. Kada npr. poislite na ne"i radostan doga>aj "oji vas o*e"uje0 osjetit &ete
"a"o va je srce po*elo u(rzano "ucati0 a zrcalo (i va po"azalo i da se sije!ite0 raduju&i se
onoe !to slijedi. 9a pitanje "a"o se ti sastavni dijelovi ili "oponente stapaju u
prepoznatljive cjeline "oje zoveo *uvstvia0 po"u!at &eo odgovoriti razatranje sva"e
od "oponenata.
105
T"((s6( 3ro9"(6( %o"( 3ra2( <8$as2$a 0(9oc!"(1
Sva"o *uvstveno uz(u>enje izaziva fiziolo!"u a"tivaciju "oja se o*ituje u nizu tjelesnih
projena. %snovna je fun"cija tjelesnih projena0 nastalih u to"u dugotrajne evolucije0 da
organiza ops"r(e dovoljno "oli*ino energije "a"o (i se ogao ili suo*iti s ne"o
opasno!&u0 (oriti za ne"i cilj ili po(je&i. 9e"e tjelesne rea"cije toli"o su o*ite da ih svat"o
o#e priijetiti i prepoznati0 npr. drhtanje ru"u od straha. 7li postoje i suptilnije tjelesne
projene "oje pripreaju organiza za (ijeg ili (or(u. 'a"o npr. jetra naglo izlu*uje !e&er u
"rv0 a u(rzano disanje oogu&uje (r#e pretvaranje !e&era u energiju. Pro(ava se usporava0
ta"o da "rv odlazi iz pro(avnih organa u oza"0 i!i&e i na povr!inu tijela. 'o je i razlog !to
ne o#eo jesti "ada so ljuti ili tu#ni0 zalju(ljeni ili prepla!eni. Sve su te tjelesne projene
posljedica poja*anog izlu*ivanja horona adrenalnih #lijezda B adrenalina i noradrenalina B
z(og po(u>ivanja sipati"usa. ;esto je ta"vo pove&ano tjelesno uz(u>enje adaptativno0 tj.
pridonosi prilagod(i organiza na situaciju u "ojoj se nalazi ili "oju o*e"uje. ;uvstveno
uz(u>enje i tjelesne projene "oje ga prate oogu&uju i (olje pa&enje0 ve&u "oncentraciju
pa#nje i (olji u*ina" sva"oga djelovanja0 ali sao do odre>ene granice. 7"o razina horona u
"rvi postaje preveli"a0 a tjelesne projene njoe izazvane i suvi!e intenzivne0 "oncentracija i
u*ina" se sanjuju. 'a"o npr. sva"i profesionalni gluac zna da alo straha uo*i nastupa
poticajno djeluje na njegovu uspje!nost0 a preveli"a ga trea o#e oneogu&iti da uspje!no
odigra svoju ulogu. Sli*no je i sa straho od ispita. Sla( strah pripoo&i &e dosje&anju
nau*enih sadr#aja0 ali ja" strah o#e sasvi za"o*iti pojedinca da is"a#e !to je nau*io.
2oroni0 da"le0 izazivaju stanje pove&ane a"tivacije0 *ie organiza postaje sprean
za (rzu i pri"ladnu a"ciju0 "oja u suvreeno svijetu naj*e!&e vi!e nije (ijeg ili (or(a. 'o
e>uti ne zna*i da su tjelesne projene "oje prate sva"o *uvstveno uz(u>enje izgu(ile svoju
fun"ciju. Kada so npr. u strahu od ispita ili ne"oga neugodnog razgovora "oji nas o*e"uje0
nije na pove&ana "oli*ina !e&era u "rvi nu#na za i!i&nu a"tivnost tr*anja. 7li i suo*avanje s
ne"o zastra!uju&o ili sao "oplicirano situacijo tra#i pove&anu "oli*inu energije0 pa
je stoga odre>ena fiziolo!"a a"tivacija organiza nu#na u svi #ivotni uvjetia. Postoji
optialna razina te a"tivacije0 "oja je razli*ita za razli*ite ljude i razli*ite situacije.
5stra#ivanja po"azuju da su anje vi!e sva *uvstva pra&ena gotovo isti tjelesni
projenaa0 ia"o se *uvstveni do#ivljaj znatno razli"uje. 7"o npr. jerio fiziolo!"e
projene ljute0 #alosne i radosne oso(e0 te &e projene (iti ta"o sli*ne da sao na osnovi
izjerenih projena ne&eo znati "oje *uvstvo ta oso(a do#ivljava. 7li a"o (iso
106
istovreeno ogli i proatrati te oso(e0 vidjeli (iso da &e ljuta oso(a crvenjeti od srd#(e0
upla!ena pro(lijedjeti od straha0 do" &eo tugu prepoznati po "ara"teristi*no izgledu lica.
Ko'6!2!$6a !62(r3r(2ac!"a (9oc!"a
;uvstva ogu (iti pota"nuta ne"i doga>aje0 situacijo u "ojoj se nalazio0
a"cijo "oju poduziao0 drugi ljudia ili na!i islia0 o*e"ivanjia0 planovia.
)e>uti0 (ez o(zira na poticaj "oji je izazvao ne"o *uvstvo0 i ga procjenjujeo u s"ladu s
na!i ciljevia i oso(no do(ro(iti. Kona*an rezultat ta"ve procjene ili interpretacije jest
uvjerenje li vjerovanje da je odre>ena situacija <oso(a0 planirana a"cija0 doga>aj= za nas
pozitivna ili negativna0 "orisna ili !tetna. 9a!a procjena situacije0 doga>aja ili oso(e odre>uje
intenzitet i "valitetu *uvstvenog do#ivljaja. .zio "ao prijer do#ivljaj uspjeha0 za "oji
ve&ina ljudi satra da izaziva *uvstva zadovoljstva i sre&e. 'o0 e>uti0 i nije uvije" ta"o0 jer
*uvstva "oja &e se javiti glede uspjeha ili neuspjeha ovise o interpretaciji pojedinca0 njegovu
tua*enju "a"o je taj uspjeh postignut. 7"o pojedinac pripisuje svoj uspjeh u ne"oj a"tivnosti
sre&i ili slu*aju0 ne&e se javiti *uvstvo zadovoljstva i ponosa0 ali a"o ga pripisuje vlastiti
sposo(nostia i trudu0 osi sre&e osje&at &e i ponos. 5stra#ivanja rea"cija u*eni"a i studenata
po"azala su da oni "oji svoj odli*an uspjeh na ispitu pripisuju svo trudu i radu osje&aju
ponos i zadovoljstvo. .*enici "oji isti ta"av uspjeh tua*e sretno izvu*eni pitanjia ili
na"lono!&u nastavni"a0 osje&aju sao (lagu zahvalnost ili *a" i *uvstvo "rivnje z(og
nezaslu#ene do(re ocjene. Sli*no toe u*enici "oji padnu na ispitu0 a svoj neuspjeh tua*e
nedovoljni u*enje0 do#ivljavaju *uvstva "rivnje i "ajanja. Pojedinci0 pa"0 "oji svoj neuspjeh
pripisuju drugia <npr. profesoru0 drugi studentia=0 pa ga tua*e njihovi djelovanje0
do#ivljavaju neprijateljs"a *uvstva i srd#(u. %*ito je0 da"le0 da &e i "valiteta i intenzitet
*uvstvenog do#ivljaja naj*e!&e ovisiti o na!i tua*enjia0 sje&anjia i o*e"ivanjia0 "oja
ogu ali ne oraju odgovarati realnosti0 tj. ogu (iti i neto*na.
Kon"retan prijer "a"o dienzije po#eljnosti i ostvarenja ne"oga doga>aja djeluju na
*uvstvene rea"cije u"lju*enih oso(a ogao (i izgledati ova"oK dvije djevoj"e zalju(ljene su u
istog privla*nog ladi&a *ija je ana pre"ojerno "onzuiranje al"ohola. Iedna od tih
djevoja"a udaje se za njega0 pa do#ivljava ostvarenje svoje #elje i radost. Suparnica do#ivljava
ostvarenje ne#eljenog do#ivljaja i #alost. Goditelji djevoj"e "oja ulazi u (ra" o(uzeti su
*uvstvo o*aja !to i se "&i udaje za ladi&a s"lonog pi&u. Goditelji ladi&a do#ivljavaju pa"
*uvstvo ola"!anja0 nadaju&i se da &e (ra" spasiti njihova sina od al"ohola.
107
. to su prijeru navedene sao dvije dienzije doga>aja ili situacije0 ali ta"vih
dienzija ia0 da"a"o0 vi!e. 'a"o &e npr. *uvstva pota"nuta ne"o a"cijo ili situacijo
ovisiti i o naporu !to &e ga pojedinac prea vlastitu predvi>anju orati ulo#iti u tu a"ciju0 a i
o do#ivljaju "ontrole0 odnosno vjerovanju da ia "ontrolu nad svoji a"cijaa i njihovi
posljedicaa.
5a"o su "ognitivne procjene vrlo va#ne za *uvstvene do#ivljaje0 ia *uvstava "oja se
pojavljuju i (ez "ognitivne interpretacije doga>aja ili situacije. 'o su naj*e!&e trenuta*ne
*uvstvene rea"cije izazvane ne"i nagli0 neo*e"ivani doga>aje ili podra#aje "oji ne
ostavlja pojedincu vreena za procjenu. )e>uti0 u ve&inu *uvstvenih rea"cija ugra>ene su i
na!e "ognitivne interpretacije. 'o drugi rije*ia zna*i da i na!i "ognitivni procesi
<percepcija0 pa&enje0 i!ljenje= djeluju na na!a *uvstva0 ijenjaju ih i us"la>uju s oni !to o
ne"o doga>aju islio ili vjerujeo0 "a"o ga se sje&ao iz is"ustva ili "a"o so ga u
dano *asu opazili i protua*ili.
/8$s2$(6! !7ra;a" !! (%s3r(s!"a
;uvstvo "oje net"o do#ivljava o#eo done"le prepoznati na osnovi opa#anja izraza
lica0 dr#anja tijela i tona glasa. 're(a naglasiti da je to sao done"le ogu&e0 jer sva"o
*uvstvo o#e (iti izra#eno na vrlo razli*ite na*ine. Stoga isti ili sli*ni izra#aji i zna"ovi ogu
u"azivati na iste ili sli*ne eocije0 ali i na vrlo razli*ite. %si toga0 zna*enje razli*itih po"reta i
izraza lica razli"uje se od "ulture do "ulture. 'a"o npr. Kinezi plje!&u "ad su za(rinuti ili
razo*arani0 a u zapadnoj je civilizaciji pljesa" naj*e!&e zna" odo(ravanja i izra#avanja
zadovoljstva. 5pa"0 ne"e osnovne ili priarne eocije <srd#(a0 strah0 tuga i radost= pra&ene su
univerzalno e"spresijo0 tj. "ara"teristi*ni izrazo lica "oji se prepoznaje u svi
"ulturaa !iro svijeta. ;uvstva se izra#avaju i (rzino govora i nagla!avanje odre>enih
rije*i. %si rije*ia0 i "ounicirao i never(alni zna"ovia0 "ao !to su npr. izraz lica0
po"reti ru"u ili geste. 9o ljudi ogu *a" i (ez spoenutih o(li"a "ouni"acije ipa" jasno
po"azati !to osje&aju. ?alostan *ovje" npr. po"azuje svoju tugu dr#anje tijela0 na*ino
hodanja0 dr#anje glave. . nijei filovia gluci su (ili prisiljeni sva svoja do#ivljajna
stanja izraziti sao govoro tijela0 pa la"o o#eo prepoznati "oje su *uvstvo nastojali
izraziti. 9o u nijei filovia never(alni zna"ovi eocija naj*e!&e su (ili pretjerani "a"o (i
ih sva"i gledalac ogao prepoznati. . sva"odnevno #ivotu0 pa da"a"o i u suvreeno
filu0 *uvstva se ne izra#avaju ta"o izrazito nagla!eni zna"ovia0 pa je tie njihovo
prepoznavanje *esto i ote#ano. :judi se i razli"uju osjetljivo!&u na never(alne zna"ove0 pa ih
108
ne"i prepoznaju (olje0 a drugi sla(ije. Satra se da su #ene op&enito osjetljivije na govor tijela0
tj. da (olje prepoznaju never(alne zna"ove *uvstava od u!"araca. 8aniljiv je podata"
do(iven u psihologijs"i istra#ivanjia da djeca "oja su odrasla uz "u&nog lju(ica s "oji je
ogu&a "ouni"acija0 npr. psa ili a*"u0 (olje prepoznaju zna"ove *uvstava ne sao u
#ivotinja ve& i u ljudi. %*ito je da u*io prepoznavati zna"ove *uvstvenog uz(u>enja ne sao
"od drugih (i&a ve& i nas saih.
.vi>anje ljudi da na osnovi tjelesnih zna"ova ogu prepoznati *uvstva svojih (li#njih
utjecalo je na pojavu no!tva popularnih "njiga "oje po"u!avaju tua*iti taj govor tijela. .
ta"vi se "njigaa npr. navodi da nas oso(a "oja pre"ri#i noge odvra&aju&i se tijelo od nas0
ne prihva&a0 a a"o to u*ini o"re&u&i se prea naa0 onda nas prihva&a. Pro(le je ta"vih
tua*enja u toe !to sva"o *uvstvo o#e (iti izra#eno na vrlo razli*ite na*ine. 'o zna*i da
isti ili sli*ni zna"ovi ogu upu&ivati na iste ili sli*ne eocije0 ali i na vrlo razli*ita *uvstva.
;uvstveni izra#aj ne ora uvije" (iti u s"ladu s do#ivljeni *uvstvo. :judi0 "ada to
#ele0 ogu ne sao gluiti *uvstva "oja ne do#ivljavaju ve& i pri"rivati ona "oja osje&aju.
'a"vo pri"rivanje *uvstava o#e (iti pota"nuto razli*iti po(udaa0 npr. #eljo da se djeluje
hladno"rvno ili superiorno0 ali i potre(o da se ne"a *uvstvena stanja ne izlo#e pogledia
stranih ljudi. Kada i u "ojoj jeri po"azujeo *uvstva odre>eno je o(i*ajia i noraa
dru!tva u "oje #ivio. . procesu socijalizacije djeca ve& vrlo rano nau*e "oje eocije siju
po"azati0 a "oje ne0 pa *a" i "ada tre(a po"azati *uvstvo "oje ne do#ivljavaju. 4e& od 6.
godine #ivota ne"a djeca npr. do(ro znaju da se tre(a sije!iti i po"azivati radost z(og dara
"oji ih uop&e ne raduje. ;ini se0 e>uti0 da se pa#ljivi opa#anje i analizo *uvstvenog
izra#aja ogu ipa" razli"ovati do#ivljene od gluljenih eocija. Suvreena fotografs"a
tehni"a oogu&uje utvr>ivanje vrlo sitnih razli"a u izra#aju lica "oji prati gluljene i
do#ivljene eocije. 'a"o je npr. utvr>eno da se la#ni0 gluljeni sije!a" (r#e pojavljuje0
asietri*an je i traje 3B- se"undi0 !to se "od pravog sije!"a "oji izra#ava *uvstvo ne doga>a.
U<!6c! <8$s2$(6!4 !7ra;a"a
;injenica da su izra#aji lica "oji prate radost0 #alost0 strah i srd#(u podjedna"i i
prepoznatljivi u svi "ulturaa govori o uro>enoj osnovi ta"vih e"spresija. Pretpostavlja se
da su *uvstveni izra#aji0 "ao dio na!ega (iolo!"og naslje>a0 (ili izuzetno va#ni za
pre#ivljavanje ljuds"e vrste. 5 u suvreeno #ivotu postoje situacije "ada npr. od straha
ostajeo (ez rije*i0 ali svoji izrazo lica upozoravao o"olinu na opasnost "oju so ot"rili
<npr. ziju u travi=. @lavni je0 da"le0 u*ina" facijalne e"spresije *uvstava "ouni"acija0 tj.
109
po"azivanje vlastitih *uvstvenih stanja drugi ljudia0 (ilo da (iso ih na ne!to upozorili0 (ilo
da (iso pota"li njihovo razuijevanje za na!e do#ivljavanje. )e>uti0 suvreena psihologija
satra da to nije i jedini u*ina" *uvstvene e"spresije. 5stra#ivanja su po"azala da ljudi "ojia
je re*eno da izra#aje lica glue srd#(u postaju i ljuti0 a oni "ojia je re*eno da glue radost
B veseliji. 8a!to je ta"o6 %*ito sretno0 #alosno ili ljutito lice !alje signale autonono
#iv*ano sustavu "oji "ontrolira tjelesne projene izazvane *uvstvia. 'o zna*i da u
odre>enoj jeri o#eo sai0 vlastiti izrazo lica0 ispravljanje tijela0 dizanje glave0
energi*ni po"retia i sl. po(olj!ati svoje raspolo#enje. 5stra#ivanja su potvrdila da u oso(e
"oja glui npr. radost ili srd#(u o#eo utvrditi i tjelesne projene "oje prate *uvstva. 5 jo!
ne!toK gluio li izraz lica ne"e druge oso(e0 o&i &eo (olje razujeti u "a"vo se
*uvstveno stanju ona nalazi0 jer &eo i sai po*eti do#ivljavati ne!to sli*no. Stoga0 a"o
#elio !to (olje razujeti tu>e *uvstveno stanje i u#ivjeti se u ne*iju radost ili tugu0 naj(olje to
o#eo posti&i ta"o da !to vjernije po"u!ao opona!ati izraz lica npr. prijatelja "oji na
povjerava svoje (rige.
U<!6c! <8$s2$(6!4 do;!$"a"a
;uvstvena stanja ogu usjeravati i odr#avati odre>ene o(li"e pona!anja. Svat"o od
nas te#i da (ude s oso(aa "oje voli0 u situacijaa "oje ga raduju ili u pri*injaju ugodu. 5sto
ta"o0 svat"o od nas iz(jegava ljude "oje ne voli ili situacije u "ojia do#ivljava neugodu.
;uvstvena stanja ogu djelovati a"tiviraju&e0 tj. pota"nuti pojedinca na ne"u a"ciju0 ili0
o(rnuto0 pasivizirati ga i odvratiti od sva"e a"cije. 7"tivacija ili pasivizacija "oja nastaje u
povodu *uvstava ovisi done"le o intenzitetu i trajanju *uvstvenog do#ivljaja0 ali i o oso(i "oja
ga do#ivljava. S o(ziro na intenzitet o#e se op&enito ustvrditi da *uvstva (lagog intenziteta
a"tiviraju pojedinca0 pove&avaju interes za situaciju u "ojoj se nalazi i uspje!nost u a"tivnosti
"ojo se (avi. .tjecaj sna#nih0 intenzivnih *uvstava na do#ivljavanje i pona!anje naj*e!&e je
nepovoljan. Pre"ojerna a"tivacija suzuje perceptivno polje0 sanjuje "oncentraciju0 ote#ava
dosje&anje prija!njih is"ustava i sanjuje sposo(nost logi*"og za"lju*ivanja. 'o po!tuju i
pravne nore0 "oje djelo po*injeno u afe"tu <vrlo intenzivno *uvstveno uz(u>enju=
"a#njavaju (la#o "azno od djela po*injenog u sireno *uvstveno stanju. Što &e za
ne"og (iti pretjerana *uvstvena a"tivacija0 razli"uje se od oso(e do oso(e. %pa#anja ljudi u
ne"i "rizni situacijaa0 "ao !to su potres0 po#ar ili poplava0 po"azala su da pri(li#no 1-Q
sudioni"a ta"vih doga>aja i dalje uspje!no djeluje. 4e&ina ljudi0 o"o 10Q0 po"azuje razli*ite
stupnjeve sanjene efi"asnosti. Preostalih 1-Q zahva&a pani"a0 nepri"ladno se pona!aju i
110
uop&e ne ogu uspje!no djelovati. %*ito0 da"le0 postoje ljudi "od "ojih ni u draati*ni
o"olnostia *uvstvena a"tivacija ne prelazi optialnu razinu0 "ao i oni u "ojih suvi!e
intenzivna *uvstvena a"tivacija uzro"uje dezorganizirano i nedjelotvorno pona!anje. 9a!a
*uvstvena stanja0 naro*ito ona (lagog intenziteta a du#eg trajanja0 "oja zoveo
raspolo#enjia0 ogu djelovati i na na!e procjene drugih ljudi. Sva"odnevno is"ustvo pru#a
na za to (ez(roj prijera. Kada so npr. do(ro raspolo#eni0 ne&e nas ne"e navi"e na!ih
prijatelja uop&e setati0 o#da ih *a" ne&eo ni priijetiti. 7"o npr. ne"a na!a prijateljica ia
o(i*aj da u to"u razgovora stalno provjerava svoj izgled u ogledalu0 ta nas navi"a ne&e setati
a"o so do(re volje. )e>uti u lo!e raspolo#enju nogo &eo o!trije suditi o ta"vu
pona!anju i najvjerojatnije ga satrati neuljudni i nepa#ljivi prea sugovorni"u. ;uvstveno
stanje djeluje i na na!u percepciju svijeta u "oje #ivio. . lo!e raspolo#enju vidio o"o
se(e vi!e opasnosti i potencijalnih neugoda0 do" na se u do(ro raspolo#enju svijet naj*e!&e
*ini (ezazleni i lijepi.
K828ra6( ra7!%(
;uvstveni do#ivljaji sva"og pojedinca nastaju "o(inacijo tjelesnih projena i
"ognitivnih procesa. 7li "a"o je svat"o od nas uronjen u odre>enu dru!tvenu i "ulturalnu
zajednicu0 nastana" i e"spresija *uvstava odre>eni su i socijalni i "ulturalni standardia i
o(i*ajia. 4eli"e pote!"o&e u istra#ivanju *uvstvenih do#ivljaja u razli*iti dru!tveni
zajednicaa i "ulturaa *ini jezi". 'a"o npr. u japans"o jezi"u ne postoji rije* Frazo*aranF
ili Fo(eshra(renF. Psiholozi se ne sla#u sasvi u tua*enju ta"vih razli"a. 9e"i satraju da
pripadnici "ulture u "ojoj ne postoji u jezi"u pose(na rije* i ne do#ivljavaju to *uvstvo0 a drugi
vjeruju da to *uvstvo postoji0 ali se ozna*ava ne"o drugo rije*ju. 9e"e "ulture poti*u
intenzivna *uvstva0 a u drugia se *uvstvena sirenost satra idealo. Sva"a "ultura0 osi
toga0 odre>uje situacije i e>uljuds"e odnose u "ojia se *uvstvene rea"cije satraju
pri"ladnia0 "ao i na*ine njihova izra#avanja. 9a prijer0 "ada dva susjeda u (ilo "ojoj
editerans"oj zelji a!u jedan drugo !a"aa ispred nosa i vi*u iz petnih #ila0 to ne ora
zna*iti ni!ta vi!e nego da se u ne*e ne sla#u. Suprotno toe0 +s"ii satraju sva"o
podizanje glasa i najanje r!tenje zna"o prave srd#(e0 "oju odrasle oso(e satraju
potpuno neprihvatljivi *uvstvo. %*itovanje srd#(e +s"ii dopu!taju sao djeci0 du!evno
(olesni oso(aa i (ijelcia. Kulturalne nore i standardi pona!anja odre>uju i na*in odgoja
djece0 pa ta"o djeca ve& odalena u*e "ada0 "a"o0 gdje i u "ojoj jeri ogu po"azati svoja
*uvstva0 a "ada je uputno "ontrolirati *uvstvenu e"spresiju. Gazli*ito vrednovanje *uvstvene
111
e"spresije0 "ao i pojedinih varijeteta *uvstvenih rea"cija u razli*iti "ulturaa upu&uje nas na
va#nu ulogu *uvstava u prilagod(i pojedinca na sredinu u "ojoj #ivi. ;uvstvo neugode0 "oje u
sva"oe od nas izaziva "azna ili vrije>anje0 "ao i ugoda0 "oju osje&ao u povodu pohvale ili
nagrade0 poti*u nas da usjeravao svoje pona!anje prea izvoria ugode0 a da iz(jegavao
sve !to (i oglo izazvati ne"a neugodna *uvstva. ;uvstva na taj na*in djeluju i "ao otivi "oji
usjeravaju na!e pona!anje i nagone nas da ustrajeo u ne"i a"tivnostia0 "a"o (iso
do#ivjeli ugodna *uvstva radosti0 sre&e i zadovoljstva.
.....................................................................................................................................................
112
......................................................................................................................................................
OSOBNOST ODNOSNO >JASTVO>
. ovo "rat"o osvrtu na Fna!e vlastito ja NjastvoO pa#nja je usredoto*ena na nas0
na!u nutrinu0 na psiholo!"i "oncept vlastite oso(nosti0 na!e ja0 NjastvoO. . (iti o(ra>ujeo
svijest pojedinca o njegovo identitetu. Što na!e unutarnje o"o vidi "ada gleda u vlastitu
oso(nost0 "ada se susre&e s ti pose(ni ogledalo "oje ot"riva najintinije isli i osje&aje
na!eg privatnog svijeta "oga *esto "rijeo od drugih6 Io! su stari @rci "oji su putovali u
proro*i!te Delfi u njeu ogli pro*itati natpisK F.poznaj saoga se(eF.
Tr! as3(%2a >"as2$a>
Puno stolje&a poslije0 aeri*"i psiholog Hillia Iaes je 1890. pripreio tlo odernoj
psihologiji da se poza(avi pitanje NjastvaO. %n je u svojoj "njizi NPrincipi psihologijeO
posvetio *itavih stotinu stranica tei jastva. Prou*avaju&i0 "a"o je on to sa nazivao0
Nunutarnju svijestO0 Iaes je razlu*io tri aspe"ta jastvaK aterijalni0 duhovni i dru!tveni0
odnosno socijalni NjaO.
)aterijalni dio jastva o(uhva&a svjesnost fizi*"og svijeta0 svjesnost postojanja na!ega
tijela0 ljudi i stvari o"o nas. Duhovni dio jastva o(uhva&a sve ono !to na oogu&uje isliti i
do#ivljavati. ."lju*uje sve ono !to je lijepo a neopipljivo0 vjeru0 poeziju0 lju(av0 savjest itd.
're&a dienzija jastva B socijalna B o(uhva&a sve ono !to se odnosi na druge u svezi nas. 'o je
u (iti na! odnos i stav prea drugia. %no !to nas poti*e da se o(la*io ova"o ili ona"o0 da
govorio na ovaj ili onaj na*in0 da se trudio ili ne trudio ostaviti odre>eni doja itd.
)nogi filozofi i pisci "oji su se indire"tno (avili psihologijo0 jo! dale"o prije Iaesa
usredoto*ili su se na pitanje psihi*"e dienzije ljuds"e prirode. )nogi su isticali0 a dana!nji
psiholozi to isti*u jo! vi!e0 da je postupno odvajanje djeteta od svoje aj"e0 proces "oga se u
psihologiji naziva NindividuacijaO vrlo (itan za razvoj jedinstvenog sisla za NjastvoO i zdrave
oso(nosti. 9esposo(nost stvaranja nezavisnog saoidentiteta o#e dovesti do veli"ih
psiholo!"ih poree&aja. ...............................................................................................................
Dana!nja psihologija je prili*no zainteresirana za prou*avanje razli*itih dienzija i
fun"cioniranja NjastvaO u odnosu na ne"oli"o desetlje&a unazad "ad je glavnina psihologa (ila
gotovo is"lju*ivo usredoto*ena na ljuds"o pona!anje. 9aie uo*eno je da je svjesnost svoga
ja jedna od ljuds"ih specifi*nih "ara"teristi"a "oja ga izdvaja iznad sva"og drugog (i&a na
zelji.
113
;a" i "od /reuda svjesno jastvo fun"cionira vi!e od sla(a!ne poveznice u njegovoj
trijadi NidaO0 NegaO i NsuperegaO. /reud je definirao 5d0 "ao priitivni0 nesvjesni dio
oso(nosti. 'o je dio jastva iz "oga izviru porivi i strasti. Superego "ontrolira id. 8a /reuda je
superego "o(inacija svijesti i idealnog jastva. +go B svjesni dio vlastitog identiteta B
posreduje ize>u ida i superega0 ize>u priitivnih ipulsa i osje&aja oralne o(aveze.
/reuda je puno vi!e zaniao draati*ni su"o( ize>u nesvjesnoga dijela oso(nosti ida i
superega0 "o(inacije svijesti i idealnog jastva nego li svjesni procesi "od ega.
Ka%o 3s!4oo'!"a '(da 6a >"as2$o>5
Psihologija na jastvo gleda "ao na su(je"tivno do#ivljen entitet0 "oji predstavlja
integraciju opa#anja0 osje&anja i isli. Iastvo nije isto !to i ego ili li*nost nego predstavlja
sao jedan aspe"t onoga !to podrazuijevao pod li*no!&u. 9ajaterijalniji dio *ovje"ovog
NjastvaO je njegovo fizi*"o tijelo0 "oje je u isto vrijee i o(je"t percepcije i instruent za
percepciju. ."upna svijest o se(i sastoji se od (rojnih i razli*itih svojstava0 crta li*nosti0
navi"a0 vlastitosti0 otiva socijalnih uloga0 statusa itd.
)e>uti drugi psiholozi poput Paula Gogersa0 stavljali su ve&i naglasa" na razli*ite
vidove jastva. Gogers je naie (io na *elu huanisti*"og po"reta u psihologiji "oji je zaslu#an
za povrata" interesa za jastvo. .jesto /reudovog pesiisti*"og pogleda na *ovje"a u
stalno su"o(u sa vlastiti nagonia0 Gogers je ponudio optiisti*"u viziju psiholo!"og
rasta i zdravlja. 'a"o je Gogers ize>u ostalog tvrdio da u sva"o pojedincu postoji "apacitet
za saorazuijevanje0 za saousjerenje0 za ogu&nost da svoje pona!anje usjerava u
zacrtano pravcu. Sve je to ogu&e odr#avati0 tvrdio je Gogers0 u"oli"o so u stanju se(i
oogu&iti prave uvjete. Drugi rije*ia pojedinac posjeduje unutarnja svojstva i nutarnji
potencijal za razvoj0 projenu i integraciju. Da"le u s"lopu psiholo!"e huanisti*"e
perspe"tive jastvo je nutarnja snaga "oja oso(u vodi "a pozitivnoj a"ciji i oso(no ispunjenju.
9a taj na*in jastvo postaje vrlina "oja ljude povezuje sa sveiro.
9a"on !to su psiholozi opisali svojstva jastva0 njihov interes je (io i ostao o(jasniti
"a"o ta dinai*na entalna stru"tura fun"cionira u "ontroliranju pona!anja. 'a"o se na
"oncept jastva gleda "ao na svjesnost pojedinca da je njegov identitet oso(e u neprestano
"ontinuitetu. 9a jastvo se gleda "ao na nutarnji regulator isli0 osje&aja0 pona!anja0 na ne!to
!to interpretira i organizira na!e neprestano novo is"ustvo. Iastvo je onaj ehaniza "oji
refle"tira "a"o se na!e sada!nje a"cije podudaraju s na!i standardia i o*e"ivanjia0 te
regulira na!e pona!anje nude&i planove0 ciljeve i inicijative. )i organizirao na!a uvjerenja i
114
inforacije o saia se(i u terinia atricaB"ategorija znanjaB i shea "oje na stavlja
"ultura u "ojoj #ivio. .................................................................................................................
8a ne"e ljude su na prijer shee spola0 ja"o va#ne jer njihovi na*ino razi!ljanja
doinira spolna orijentacija. Drugi ljudi iaju s"lonost svijet proatrati "roz shee vanjs"og
izgleda pa za njih recio (iti de(eo zna*i (iti oso(a "oja se ne zna "ontrolirati0 do" (iti r!av
zna*i da se radi o oso(i "oja zna !to radi. 9a!a atrica o naa saia <vlastita predod#(a=
o#e iati strahovito ja" utjecaj na na!e pona!anje. ."oli"o je na!a atrica o naa saia
do(ro postavljena0 onda po"u!avao #ivjeti prea vlastiti standardia0 se(e prisiljavao na
noga odricanja i napore te se prisiljavao da postigneo vi!e. ."oli"o je na!a shea o se(i
sla(a onda se po"u!avao prilagoditi ni#i standardia i o*e"ivanjia te iao tendenciju
*estih neuspjeha i padova. Prea toe0 na!a predod#(a o naa saia o#e isto ta"o *esto
(iti na! neprijatelj "oli"o i prijatelj.
. ovo duhu je aeri*"i psiholog 7l(ert Aandura iza!ao s teorijo "oju naziva
teorijo djelotvornosti jastva. 'a teorija na poa#e razujeti "a"o ne"i ljudi ogu
a"sialno ostvariti svoja o(e&anja i o*e"ivanja. Aandurina teorija se (avi uvjerenjia i
ogu&nostia ljudi i na*ino "a"o ti ljudi posti#u "ontrolu nad svoji #ivoto. %so(e "oje
iaju viso"i sisao za djelotvornost0 s"lone su se suprostaviti izazovia i upustiti se u "o!tac0
do" oso(e "oje neaju veli"og saopovjerenja0 iaju s"lonost "a srae#ljivo pristupu i "ad
se suo*e s izazovia onda ala"saju jer se osjete nedoraslia.
'a"ve predodre>ene odlu"e ogu utjecati na iz(or "arijere i #ivotnog puta ovih dviju
tipova ljudi. Aandura i njegovi suradnici izvr!ili su po"us u "oe su anipulirali fa"tore "oji
utje*u na sodjelotvornost0 te deonstrirali "a"o saodjelotvornost utje*e na djelovanje. .
e"sperientu "oga so vidjeli0 istra#iva* je su(je"tu dao u zadata" da po"u!a utjecati na
unapre>enje proizvodnje u tvornici po"u&stva. . uputaa je re*eno da se ogu&nosti
dono!enja odlu"a su(je"ta teelje na njegovoj prirodnoj inteligenciji i sposo(nosti. Drugo
su(je"tu je re*eno da se slo#ena sposo(nost dono!enja odlu"a o#e nau*iti i da svoje ideje
o#e unaprijediti vlastiti zalaganje. %naj prvi su(je"t "oji je islio da je sposo(nost
dono!enja odlu"a izraz njegove inteligencije0 nastupao je vrlo oprezno. 8adavao si je ni#e
ciljeve i frustriran je sve ve&i (roje pogre!nih odgovora. 9jegovo saopouzdanje je stalno
opadalo "ao i njegov osje&aj djelotvornosti.
Drugi su(je"t do#ivljavao je svoje po*etne gre!"e "ao nezao(ilazni dio procesa u*enja
i unapre>enja svojih ideja. 8adavao si je a(icioznije ciljeve i njegovi odgovori na pitanja "oja
jere saopouzdanje po"azivali su porast osje&aja djelotvornosti.
115
Aandura isti*e da (it ove teorije nije u toe "oje "valitete posjedujeo0 nego "a"o se
njia "oristio. . to sislu pojedinci ogu iati istovjetnu sposo(nost ali ne"i ih "oriste
ispod prosje"a0 ne"i prosje*no a ne"i nadprosje*no0 a sve u s"ladu sa njihovo vjero u sae
se(e. 8ato se na teelju po"azatelja o saopoianju ogu (olje predvidjeti (udu&a
postignu&a pojedinca nego na teelju njegovih ranijih ostvarenja ili pa" inteligencije.
Do sada so se "oncentrirali na ovaj dio jastva "oje je usjereno prea unutra i "oje
sao se(e propituje. )e>uti postoji i drugi vid jastva0 "oji je usjeren prea vani. %vaj
izvanjs"i eleent jastva Bdru!tvena svijestD pita se "a"o e drugi do#ivljavaju0 "a"ve utis"e
ostavlja. Da li e se vidi ona"vi "a"vi ja vidi se(e0 da li e se vidi ona"o "a"vi (ih
#elio da e drugi vide6
. odsije"u za drau na sveu*ili!tu Standford0 Patricia Gian predaje drau. %na isti*e
da na prijer u drai poznajeo "oncept dru!tvenog statusa glede anipulacije efe"ta "oje
na!a glua ia na druge. Gazli"ujeo *etiri aspe"ta anipulacije u terinia ta"ozvanih
statusnih transa"cija. Konta"t o*ia je op&e poznato sredstvo unutarnjeg autoriteta. Do"
net"o govori0 po*nite s"retati pogled s jedne strane na drugu. .s"ratite u "onta"t pogleda
ali ostanite i dalje slu!aju&i ga. Sao proijenite na*in na "oji se odnosite prea njeu. 9e!to
se proijeni. . stvari se ni!ta nije dogodilo osi !to vi vi!e ne gledate u tu oso(u. Što se tada
doga>a6 9iste vi!e us"la>eni na na*in "a"o ste to (ili ranije. 5zvanjs"i eleent jastva
prepoznaje se i po tjelesni po"retia. 7"o pri*ao i pravio o!tre tjelesne trzaje0 osjetit &e
se projena u na!e govoru. 'e!"o je pravilno govoriti "ada se i*e glavo. )nogi ljudi
*ine po"rete glavo na u!tr( svoga dru!tvenog statusa0 odnosno do#ivljaja svoga statusa.
:judi znaju dodirivati lice i "osu. 'i po"reti u"azuju na osje&aj nervoze ili upu&uju na
sla(ost "oja uanjuje njihov status. Sve po"rete "oje satrao nervozni gestaa0 o#eo
svrstati u "ategoriju uanjenog statusa. Doja viso"og statusa ostavlja net"o t"o je siren0
govori u zao"ru#eni re*enicaa0 du(o"o di!e0 ostvaruje "onta"t s o*ia i ne gesti"ulira
nervozno.
Statusne transa"cije se neprestano doga>aju u na!i #ivotia. %ne su o(li" oso(ne
"ouni"acije "oje ljudi e>uso(no uspostavljaju. Iasno po"azuju "oncept socijalnog
Bdru!tvenogB vida jastva. Da (iso zaislili "a"av doja ostavljao na drugoga0 upu!tao se
u ta"ozvano strategijs"o saopredstavljanje. Predstavljanje drugia na na*in "a"o sai se(e
vidio.
Drugi ljudi reagiraju na nas u s"ladu sa "onte"sto na!ega pona!anja. 'ada uo*avao
rea"ciju0 "oja0 naravno0 potvr>uje na!e uvjerenje o toe s "a"vo oso(o iao posla. 5 to
116
je zatvoreni "rug "oga znanstvenici nazivaju N(ihevioristi*"o potvrdoO. 9a!e uvjerenje0
na!a svijest o se(i stvara na!u vlastitu stvarnost. Stoga depresivni ljudi izazivaju neugodne
rea"cije i *esto ih se neade"vatno tretira. . (iti oni i jesu neade"vatni0 do" nasuprot njia
e"stravertirane oso(e posti#u opu!teno dru!tveno o"ru#enje u "ojia drugi na njih vrlo
pozitivno reagiraju.
Sli"a o se(i0 !to so i t"o so0 neprestani je ci"lus "oji ovisi od unutarnjeg do#ivljaja
sva"oga od nas0 na!ih uvjerenja i pona!anja. 7li jedan od glavnih fa"tora "oji utje*u na na!
identitet je "onte"st "ulture u "ojoj #ivio.
Kada govorio o jastvu0 govorio o na*inu u "oe (iolo!"o (i&e postaje oso(a.
Postati oso(a nije (iolo!"i nego dru!tveni izazov. Postati oso(a0 postati ne!to0 zna*i da ora!
usvojiti i prihvatiti "ulturna zna*enja0 ideje i pra"su. Sve se to ora u se(i u"oponirati da
(iste postali oso(a. Kultura nije ne!to uteeljeno na (iologiji nego ne!to !to se teelji na
vrijednostia dru!tva. Sredstvo odre>ivanja na!ega identiteta je na!a "ultura.
)no!tvo ljudi na "ulturu gleda "ao na ne!to !to se nalazi unutar ljudi0 ne!to !to ia
sva"a nacija. 9ea aeri*"ih gena ili hrvats"ih gena. Kultura je ne!to !to *ini! uspostavljaju&i
vezu sa vrijednostia svoje "ulture. Iedan 2rvat &e polaze&i od svoje "ulture i uva#avaju&i
recio "ulturu Iapana i prilago>avaju&i se njoj postati odli*an japanac. Kultura predstavlja
s"up zajedni*"ih ideja i stvari. Kultura saa po se(i fun"cionira po principu o(ostranog
nadopunjavanja o(i*aja0 tradicije0 predeta0 "nji#evnosti pa u posljednje vrijee i edijs"ih
sredstava.
Svi so izlo#eni tisu&aa re"laa "oje apeliraju na na!u "ulturu npr. O"upujte
hrvats"oO. 9e"e nacije rade re"lae u "ojia poti*u da (udeo "ao net"o t"o je va#an0 do"
ne"e "ulture "ao na prijer Iapan0 ni"ada ne&e izdvajati pojedinca nego uvije" naciju D
pojedinac nije toli"o va#an.
)noge oso(e danas iaju prili"u #ivjeti dvije ili tri "ulture0 pose(no iigranti.
+igriranje postaje sve u*estaliji fenoen.
. ne"i slu*ajevia najve&a opasnost jastvu dolazi izvana D od strane dru!tva. +ti*"e
i druge predrasude doinantne "ulture ogu ugroziti saosvjesnost anjins"og naroda.
Predrasude su o(li" psiholo!"og genocida "oji se prenosi s generacije na generaciju. Gezultate
tog djelovanja u 7erici vidio u ur(ani getoBia gdje su o*aj u#ivanje droga i nasilje
sva"odnevna pojava. 5sto se o*ituje i u viso"o stupnju depresije0 al"oholiza i
saou(ojstava.
117
Pa ipa"0 uspr"os pote!"o&aa postoji i druga strana oso(nosti0 "oja o#e stvarati
novu stvarnost pretvaraju&i #ivot u ujetnost. 'o je fenoen "oga 7lfred 7dler naziva
Nstvarala*"a oso(nostO. 'ije"o povijesti ljudi su ostvarivali svoj "reativni trag na sveu !to
se o#e o(li"ovati0 o(ojati ili preurediti. ;a" i u najdu(lje o*aju0 zatvorenici u njea*"i
"oncentracioni logoria0 pravili su ujetni*"e zapise na "oadi&ia papira "oje su ogli
sa"riti od svojih *uvara u #elji da dadu sisao svoji #ivotia i uiranjia pod uvjetia
nezaislivog terora.
'ereza 7na(ile vode&a je znanstvenica iz podru*ja psihologije stvarala*"e oso(nosti. %na
isti*e da ljudi "oji isle i djeluju stvarala*"i0 zaje&uju stvari u svo o"ru#enju "oje su
nogia nevidljive. %ni pronalaze nove poglede na pro(lee0 preuziaju rizi" i na
intele"tualno i na perceptivno planu. 7"o ljudi osje&aju da &e (iti nagra>eni0 i to i
postane osnovni otiv0 onda &e (iti dale"o anje stvarala*"i nastrojeni. Pred ne"o vrijee
napravljeno je istra#ivanje o utjecajia natjecateljstva na stvarala!tvo "od djece. 9atjecanje
o*ito u"lju*uje eleente nagrade i procjene0 "ao i onaj natjecateljs"i aspe"t. 5stra#ivanje je
provedeno u "onte"stu za(ave. %rganizirane su dvije razli*ite za(ave u dru!tveno centru
jednog naselja. Polovica djevoj*ica "oje su #ivjele u to naselju0 pozvane su na ujetni*"u
za(avu u su(otu0 a druga polovica u nedjelju. Do(na granica djevoj*ica "retala se od 1 do 11
godina. %snovna ujetni*"a a"tivnost (ila je stastavljanje "ola#a. Djeci su re"li da ogu
napraviti !togod ho&e0 no ne"a (ude ne!to ot"a*eno. %(je grupe su do(ile istu teu pri *eu
je su(otnjoj grupi re*eno "a"o ih o*e"uju tri vrlo zgodne nagrade. 9edjeljnoj grupi je re*eno
da &e tri naj(olja rada (iti nagra>ena. Stupanj rastresenosti i nedostata" "oncentracije (io je
podjedna" u o(je grupe jer se radilo o nagradaa. Svi su zgotovili svoje radove "ola#a a
poto su ih ujetnici vrednovali. 5stra#ivanje je po"azalo da su radovi djevoj*ica iz
natjecateljs"e grupe0 da"le one nedjeljne0 (ili znatno anje "reativni. Djeca iz te grupe su
"oristila prosje*nu si(oli"u0 do" su djeca iz su(otnje DneBnatjecateljs"e grupeB is"oristila sve
(oje papiri&a sa svoje "ola#e. Djeca te grupe su se izrazila na ne"onvencionalan na*in. Poru"a
ovog istra#ivanja je da su ljudi naj"reativniji "ada ih otivira vlastiti interes0 u#ita"0
zadovoljstvo i izazov "oji izvire iz saog procesa rada.
118
SPOL I SEKSUALNOST
Prije nego li zapitao za zdravlje novoro>en*eta #elio znati je li de*"o ili djevoj*ica. Spol je
prva stvar odnosno teeljni na*in "a"o "ategorizirao oso(u tije"o njenog #ivota.
8a!to je spol ta"o va#an6 Ier iao ite"a"o va#ne predod#(e o u!"u ili #ens"u0 za!to su
sposo(ni0 "a"o ih tre(a tretirati0 !to je za njih naj(olje i "a"va je njihova vrijednost u dru!tvu.
'e ideje utje*u na na!e razuijevanje spola0 od ro>enja pa do odrasle do(i.
Ka%o dr8:2$o '(da 6a 98:%!- od6os6o ;(6s%! s3o5
5stra#ivanja @eofria Gu(ina po"azuju "a"o roditelji gledaju na svoje sinove ili "&eri0
*a" i na"on saog ro>enja. K&er"ice je o(i*no opisuje lijepia0 deli"atnia i sla(a!nia.
)u!"e se opisuje ja"ia0 "oordinirania i #ivahni ia"o u prvo danu na"on ro>enja razli"e
e>u djeco nea. Gazli"e "oje uistinu postoje ize>u #ens"og i u!"og djeteta su (iolo!"i
i genets"i predodre>ene. @ovorio o razli*iti se"sualni organia0 genia i horonia.
8na*enje se"sualnih "ategorizacija o(uhva&aju dale"o vi!e od tipi*nih (iolo!"ih "ara"teristi"a.
;injenica da je dijete u!"o ili #ens"o usjerava sve nas na potpuno druga*iju dru!tvenu
stvarnost. Gazli*ite "ulturalne razli"e u!"osti i #ens"osti0 razli*ita o*e"ivanja upravljaju
psiholo!"o na*inu do#ivljaja u!"oga ili #ens"oga. 5a"o (iolo!"a datost uspostavlja po*etnu
"ategorizaciju0 spol je u (iti vi!e nau*ena nego li naslije>ena stvar.
9a!e dru!tvo ne definira #ene prea njihovi se"sualni organia nego po na*inu
"a"o se pona!aju0 "a"o izgledaju0 "a"o se o(la*e0 "a"ve su i uloge odre>ene u na!e
dru!tvu. 'e "ara"teristi"e su su(je"t ogronog "ulturalnog utjecaja. Kad govorio o
#ens"osti ili u!"osti u (iti govorio o ulogaa u dru!tvu. 'e uloge iaju svoje specifi*nosti
po "ojia se razli"uje u!"o od #ens"oga. Druge uloge su uteeljene na dru!tveno opisani
o*e"ivanjia. . ovo slu*aju o idealisti*ni se"sualni ulogaa.
5id# #ene u zapadni "ulturaa je da je pristojna0 nje#na0 eocionalna0 ovisna. 5id#
u!"arca je agresivan0 neovisan0 doinantan.
Spolne uloge su *esto ocrtane "ao polarno opre*ne i *a" e>uso(no is"lju*ive. 9o
psihologija se s tie ne sla#e. @ovori o nogi u!"i eleentia pona!anja "od #ena i
o(ratno. 9e podr#ava polarne opre*nosti. )nogi isti*u da se prave razli"e ne vide u pona!anju
u!"oga i #ens"oga nego razli"e tre(a tra#iti u (iolo!"i ili u socijalni terinia.
9a prijer jedna od op&ih "lju*nih razli"a u spolu je ta da su de*"i u djetinjstvu s"loniji
izazovniji i opasniji igraa uz prisustvo agresivnosti. 'o se pripisuje se"sualni
119
horonia. 5a"o je o(li" igranja u veli"oj jeri odre>en "ulturo pojedinih nacija. 7"o
gledao na igru djece uvi>ao da u!"i i djevoj*ice iaju druga*ije igre. De*"i &e se igrati
gru(lje0 (o"s0 hrvanje nadja*avanje. Djevoj*ice su s"lonije igrati se u irnije a(ijentu0 one
se *e!ljaju0 (ave lut"aa itd.
. !"oli vidio da su de*"i vrlo a"tivni u otorni a"tivnostia. Do" djevoj*ice
"oriste otorne a"tivnosti0 ali na ujereniji na*in. Djeca tre(aju a"tivirati ove otorne
ehanize z(og razvoja i!i&a. 7 " toe radi se i o do(roj za(avi. )e>uti otorne
a"tivnosti stiuliraju odre>ena podru*ja ozga. 5 tu vidio razli"e0 jer su ne"i dijelovi ozga
vi!e stiulirani "od u!"ih nego "od #ens"ih. 8ahvaljuju&i horonia0 za u!"e su ne"e
a"tivnosti ugodnije nego za #ens"e i o(ratno. 'e razli"e "oje prije&ujeo "od o#danih
a"tivnosti "asnije se odra#avaju i na pona!anje odre>enog spola. Gadi se naie o razli"aa u
is"ustvu i razli"aa u is"ustvu o"oline.
B!oo:%o ! 3s!4oo:%o 3ro9a2ra6"( s3o6!4 ra7!%a
Prijer intera"cije (iologije i psihologije u stvaranju spolnih razli"a je fizi*"o zdravlje.
Kad se radi o fizi*"o zdravlju onda postoji stereotipno i!ljenje da su u!"i ja"i a #ene
sla(e. 'a"vo i!ljenje nije to*no. )u!"i su naie vi!e s"loniji (olestia0 fizi*"o hendi"epu i
srti. . (iti ugro#eniji su od #ena tije"o svih razvojnih faza #ivota. %*ito je da ulogu igraju
(iolo!"i fa"tori. 9a prijer u!"i su genets"i s"loniji ne"i (olestia "ao heofiliji i
daltonizu. ?ene se (olje nose sa (olestia srca od u!"ih. 9au*ena pona!anja0 !to je
centralni dio tradicionalne u!"e uloge0 igraju veli"u ulogu u fizi*"o zdravlju u!"ih. )u!"i
su s"loniji pu!enju0 pi&u0 fizi*"i rizicia0 oru#ju0 poslovia "oji su izvrgnuti opasnostia.
8ahvaljuju&i tou u!"i su s"loniji uirati od sr*anih udara0 ra"a plu&a0 (ronhitisa0 enfizee0
ciroze jetre0 nesre&a0 saou(ojstava. Drugi rije*ia genets"a uloga u!"oga "o(inirana sa
fiziolo!"i razli"aa o#e uzro"ovati pro(lee zdravlja "od u!"ih.
9e"e razli"e u spolu se razvijaju tije"o vreena i uglavno se pod utjecaje
nau*ene uloge pona!anja spola. .zio za prijer pla*. Sve (e(e pla*u (ez o(zira na spol.
7li "ad rastu u!"a djeca se vje#(aju zadr#ati suze prea posloviciK u!"i ne pla*u. 9o
ve&ina #ena isle da je pla* sasvi u redu i *esto ide u prilog. Da"le0 de*"e se "ritizira "ad
pla*u0 a #ens"u djecu se ohra(ruje da to *ine. Pla* se u*i u s"lopu procesa socijalizacije. 'o
lade priprea da preuziaju svoje uloge u dru!tvu. Kao !to vidio0 fiziolo!"a fun"cija
prolijevanja suza uvjetovana je dru!tveni u*enje.
Ka"o dolazi do ovih vrsta u*enja6 %d ro>enja djeca rastu u socijalno i "ulturno
120
iljeu neprestano (o(ardirani poru"aa o ulozi spola ize>u ostaloga u re"laaa. De*"i i
djevoj*ice su druga*ije o(u*eni0 iaju druga*ije igra*"e i daju i se druga*ija zadu#enja u
"u&i. Djeca ta"o>er vide odrasle druga*ije o(u*ene0 s druga*iji pona!anje i ulogaa. 'ata
je trener o*adi0 do" aa navija izvan igrali!ta.
%ve razli"e u pona!anju odra#avaju se ta"o>er i na televiziji i filovia "oje djeca
gledaju0 "ao i u "njigaa "oje *itaju. 'e uloge djeca ne sao da vide nego ih se u to i
pra"ti*"i uvodi. De*"e i curice se neprestano nagra>uje ili "a#njavaju a"o ne!to *ine ili ne *ine
!to je "ulturo priro>eno upravo njihovo spolu. 'a"ve nagrade ili "azne *esto su socijalne
naravi i dolaze od va#nih oso(a u #ivotia djece0 roditelja0 u*itelja ili saih "olega i "olegica.
Prea rije*ia Iean Aloc" sa sveu*ili!ta Kalifornija0 ova is"ustva dru!tvene stvarnosti "reiraju
razli*ite psiholo!"e arene za u!"e i #ens"e. 'o utje*e na na*ine "a"o djeca isle o saia
se(i i svijetu o"o njih.
Djeca se razvijaju u razli*iti "onte"stia a(ijenta. 7(ijentalni "onte"st za alu
djevoj*icu je (olje stru"turiran0 vi!e nadgledan i vi!e za!ti&en. )aj"e djevoj*ica se trude da i
"&eri (udu (li#e. Milj je toga da se ala djevoj*ica usredoto*i na "u&u0 da se u*i (iti doa&ica.
. vrlo rano razdo(lju #ivota djevoj*icu se usjerava na zadat"e u "u&i i ona pola"o stje*u
is"ustva. De*"ia se pa" nude ve&e prili"e za ot"rivanja i a"tivno razuijevanje svijeta0
svijeta na(avlja*a stvari za doa&instvo.
De*"i se vi!e igraju vani od curica. 5gre su i raznovrsne i dale"o i je te#e irovati
nego li curicaa. 9jihovo pona!anje je puno znati#elje0 #ele ot"rivati "a"o stvari fun"cioniraju
te iaju ve&i i raznoli"iji (roj prijatelja ali ni"ada ni (lizu nisu u povjerljivoj i (lis"oj vezi "ao
!to su djevoj*ice sa svoji prijateljicaa. 8a djevoj*ice su prijateljstva dale"o va#nija. Murice
iaju anje prijateljica ali ja*a prijateljstva.
Postoje naravno i pozitivne i negativne posljedice spolnih razli"a. 8a u!"arca
pozitivna strana je slo(oda0 slo(oda da o#e u&i u rizi"e0 istra#ivati0 poduziati0 ot"rivati0
ijenjati status Wuo. 9egativne posljedice su veli"a ogu&nost foriranja identiteta u sjeru
ostvarenja uspjeha i "arijere a ne u podru*ju osje&aja vlastitog zadovoljstva ili osje&aja da
pripada zajednici ili *a" o(itelji. )nogi u!"i "oji su postali vrlo uspje!ni0 #ale se da neaju
(lis"ih prijatelja i *a" se osje&aju udaljeno od vlastite o(itelji.
Pozitivne strane za #ene su da su puno ja*e od u!"ih u izra#avanju svojih osje&aja i
(rige za druge ljude. %ne su slo(odnije "ad tre(a potra#iti ili pru#iti poo&. 'ro!e vi!e
vreena za izgra>ivanje ja"e re#e podr!"e u o(itelji i e>u prijateljia. 9egativna strana je
ta da je #enaa z(og njihovih a"tivnosti *esto sanjena ogu&nost odla#enja u intele"tualne
121
"arijere. 5zlo#ene su ujetno stvoreni predod#(aa da #ene o(avljaju sao ne"e vrste
poslova. 8(og toga !to ne"e ja"e #ene ne ogu (iti prisutne u podru*jia za "oje (i iale
sposo(nosti0 noge #ene iaju tendenciju padati u depresiju. 5stu tendenciju iaju i
saohrane aj"e u o(iteljia (ez oca.
Ka%o d"(ca ra789!"8 8o'8 s$o'a s3oa5
5a"o na!a is"ustva "oje stje*eo u dru!tvu od djetinjstva pa nadalje0 stvaraju druga*ije
psiholo!"e o"oli!e za pretpostaviti je da u!"i i #ens"i odgovaraju pasivno na ova is"ustva.
Doga>a se o(ratno. Djeca su a"tivno u"lju*ena u po"u!aj da saa razuiju ulogu svoga
spola.
+lenor )a"a(i sa sveu*ili!ta Stendford studira pitanje spolnih razli"a. @odinaa studira "a"o
se de*"i i cure snalaze u dru!tvu. %tprili"e u drugoj godini #ivota djeca se po*inju pri(li#avati
drugia prea spolno identitetu. 4e& na"on druge godine0 djeca po*inju do(ivati jasnu sli"u
o svoe spolu. 'a ala djeca &e se vi!e igrati i (iti a"tivniji "ad su u dru!tvu svoga vlastitoga
spola. 9aie ia ne!to zajedni*"o u stilovia igranja "od istih spolova. Kad djeca po*inju
odlaziti u vrti& ve& u se(i iaju pripreljenu sheu igranja sa "olegaa ili "olegicaa istoga
spola. 'a se tendencija vidi i u prvi razredia osnovne !"ole. 7"o se ne"i dje*a" pri(li#i
djevoj*ici i s njo uspostavi do(re odnose0 njega &e "olege po*eti isijavati. Djeca saa
proatraju i reguliraju prijateljstva. Djeca e>uso(no vr!e ja"i socijalni pritisa" jedno na
drugo. Djeca se po vlastitoj volji vi!e grupiraju u vlastite spolne grupe nego li to #ele roditelji.
)u!"i i #ens"i spolovi se razli"uju i po jezi"u. De*"i u svo rje*ni"u "oriste rije*i zahtjeva i
zapovijedi "a"o (i do(ili !to tra#e. Murice e>uti po"u!avaju utjecati jedna na drugu pute
sugestija ili izraza "ao Oza!to ne (iso to ova"oO0 uvije" u no#ini. De*"i iaju tendenciju
"oandirati i pre"idati jedan drugoga te "oriste jezi" da (i se is"azivali0 da (i do!li do izra#aja0
do" curice iaju s"lonost davati jedna drugoj prili"u da sva"a "a#e !to isli. 5 "ad po*nu
govoriti s"lone su isticati !to je ona druga curica re"la. 9aravno ia i curica "oje se pona!aju
"ao !efice.
Kad de*"i tra#e ne!to od djevoj*ica oni &e ih tra#iti da naprave to i to. Murice su dosta
(espoo&ne "ad po"u!avaju utjecati na pona!anje de*"i. Poznato na je da &e se ljudi dru#iti
i razvijati prijateljstva onda "ada ogu utjecati jedan na drugoga. %vdje je po*etni razlog
za!to se djevoj*ice pri igri udaljavaju od de*"i0 ne ogu na njih utjecati. 5a"o tre(a priznati da
su curice uvije" te "oje se prve pri(li#e de*"ia za igru0 ali (rzo odustaju.
)ala djeca su vrlo intenzivna0 "ad su u pitanju stereotipi odnosno predrasude0 pose(no
122
u godinaa ize>u !est i deset. 'o je vrijee "ada su s"loni pretjerivanju u onoe !to vide
o"o se(e. ;a" i dijete *ija aa je policaj"a0 vjeruje da sao u!"i tre(aju (iti policajci.
'a"ve predrasude u*e na televiziji ili o"olini. 8aniljivo je da sa roditelj u ovoj fazi #ivota
djeteta ne o#e puno utjecati na njegove percepcije spolnih uloga. 'e" "ad postanu tinejd#eri
onda &e (iti u stanju gledati na prijer roditelja i po toe se orijentirati.
Svia na je jasno da "ad de*"i i cure odrastu0 intenzivnije razi!ljaju o razli*iti
zvanjia i dru!tveni ulogaa. 9o istra#ivanja ni"ada nisu ogla povezati na*in na!eg
stereotipnog razi!ljanja o ulogaa u!"ih i #ens"ih u na!i genets"i predispozicijaa. .
(iti u!"i i #ens"i su vi!e sli*ni nego li su razli*iti u psiholo!"o pogledu. 'ao gdje se vide
razli"e0 uo*ava se da i nisu ta"o veli"e.
?ena poput Štefi @raf vjerojatno nije (ila u stanju po(ijediti sva"og u!"arca u tenisu0
ali (ila je u stanju s la"o&o po(je>ivati #ens"e "olegice. Kad je o tr*anju rije*0 poznato je da
su u!"i ne!to (r#i0 ali ne previ!e. . najve&oj jeri se ogu&nosti u!"ih i #ens"ih
podudaraju a"o iaju identi*nu vrstu treninga i uvjeta. Kad je u pitanju sposo(nost o(avljanja
poslova0 ni tu nea veli"ih razli"a0 pitanje je sao "valifi"acija. 'radicionalno su se razvila
poianja da sao jedan spol o#e raditi ne"e poslove ili vr!iti ne"a zvanja. 4a#no je znati da
na*in na "oji islio da se u!"o i #ens"o razli"uje0 utje*e vi!e na nas i na!e i!ljenje nego li
ogu&nosti spolova sae po se(i.
Da"le spol predstavlja va#an put u stvaranju socijalnih "ategorija ljudi. Stvarao
stereotipe o poju spola u re"laaa poput onih0 gdje se vidi Na&oO u!"arac ili po#udna
#ena0 te se pona!ao prea vlastiti stereotipia isle&i da se ta"av na*in i!ljenja od nas i
o*e"uje. %va"av pristup ne sao da sanjuje na!u slo(odu nego nas i ograni*ava u
is"ustvia.
......................................................................................................................................................
LI/NOST I OSOBINE LI/NOSTI
L!<6os2 ! 3r!a'o?a$a6"(
Što sva"og od nas *ini ta"vi "a"av jest0 razli*iti od svih drugih0 a ipa" na toli"e
na*ine sli*ni svi ljudia6 8a!to ne"i ljudia *injenica da su ta"vi "a"vi jesu pri*injava u
#ivotu niz pote!"o&a i oneogu&ava ih da se razviju u zrele li*nosti6 :jude je oduvije"
zanialo za!to se ne"i pojedinci uspje!no nose sa #ivotni pro(leia ili se u potpunosti
123
"oriste svi svoji potencijalia da (i ostvarili svoje ciljeve0 do" drugia to0 uspr"os
postoje&i sposo(nostia0 ni"a"o ne polazi za ru"o.
%pa#aju&i i ispituju&i ljude razli*itih sposo(nosti i oso(ina li*nosti u razli*iti
situacijaa i "ulturaa0 psiholozi su sve o(li"e do#ivljavanja i pona!anja "oji pridonose
do(ro(iti pojedinca i dru!tva nazvali prilago>enia0 a one "oji !tete (ilo pojedincu (ilo
dru!tvu neprilago>enia. Prito proces prilago>avanja ne ozna*ava podre>ivanje pojedinca
zahtjevia o"oline u sislu zatiranja njegove individualnosti ili oneogu&avanja izra#avanja
individualnih interesa0 #elja ili ciljeva.
Prilago>eno do#ivljavanje i pona!anje ozna*ava ta"vu intera"ciju pojedinca s o"olino
"oja oogu&uje postizanje dru!tveno prihvatljivih ciljeva pojedinca na na*in "oji ne o!te&uje
druge *lanove zajednice ili ne ugro#ava zajednicu u cjelini. 9e"i o(lici neprilago>enog
pona!anja0 "ao uzianje droga ili saou(ojstvo0 ugro#avaju ponajprije saog pojedinca0 a
drugi0 npr. izrazito agresivno pona!anje0 ugro#ava i njegovu o"olinu.
Sva"o dru!tvo nastoji se za!tititi od djelovanja neprilago>enih pojedinaca0 ali ta"o>er
na&i na*ine da i poogne u procesu prilago>avanja. 'a"o je nastao niz razli*itih o(li"a
profesionalne poo&i *ija je osnovna svrha poo&i oso(aa s pote!"o&aa u prilago>avanju
da oda(eru dru!tveno prihvatljive ciljeve u s"ladu sa svoji sposo(nostia i interesia0 "oje
&e tada ostvariti na na*in "oji ne o!te&uje ni druge ljude ni zajednicu u cjelini. . psihologiji
*esto prou*avao odre>ene grupe psihi*"ih procesa odvojeno0 pa ta"o zase(no prou*avao
percepciju0 pose(no u*enje i pa&enje0 *uvstva i otivaciju itd. )e>uti0 svi se ti razli*iti
psihi*"i procesi ne pojavljuju odvojeno0 ve& su u sva"oj ljuds"oj a"tivnosti istovreeno
prisutni. Što i "a"o percipirao0 *esto ovisi o na!i prethodni is"ustvia0 u*enju0 otivia
"oji nas po"re&u0 #eljaa "oje djeluju na na!e isaone procese. 8na*enje "oje pridajeo
onoe !to percipirao djeluje na ono !to radio0 a ono !to radio odre>uje sadr#aje "oje
&eo nau*iti i upatiti.
7li uz tu povezanost psihi*"ih procesa vidio i odre>enu dosljednost u pona!anju
pojedinca0 na osnovi "oje donosio i ne"e za"lju*"e0 poputK F8den"a je arljiva i pouzdanaF0
ili FIosip je agresivan i lijenF.
Kada pa#ljivo proatrao pona!anje ljudi o"o nas0 uo*it &eo da "od sva"og od njih
postoji odre>ena jedinstvenost u pona!anju0 "ojo se razli"uje od svih drugih ljudi.
Prou*avanje psihi*"og #ivota "ao cjeline0 "ao op&eg na*ina do#ivljavanja i pona!anja (avi se
psihologija li*nosti.
124
Š2o "( !<6os25
'ragove po"u!aja razuijevanja i tua*enja ljuds"e li*nosti nalazio od po*et"a
pisane povijesti. 'a"o je ve& 2ipo"rat0 najpoznatiji anti*"i lije*ni"0 300 godina prije Krista0
tra#io vezu ize>u tjelesnih so"ova i li*nosti pojedinca. Satrao je da &e pojedinac "ojeu u
organizu prevladava #uta #u* <gr*. "ole= (iti "oleri"0 razdra#ljiv i (uran u svoji *uvstveni
rea"cijaa. 7"o prevladava crna #u* <gr*. elaina=0 *ovje" &e (iti elan"oli"0 spor i turo(an.
%so(a u "oje prevladava "rv <gr*. sangvis= (it &e sangvini*naK puna energije0produ"tivna i
optiisti*na. Kada u organizu doinira sluz <gr*. flega=0 pojedinac &e (iti flegati*anK
iran i ravnodu!an. 2ipo"ratova podjela teepraenata0 ia"o znanstveno opovrgnuta0 jo! se
uvije" susre&e u sva"odnevno govoru. ;esto o#eo *uti upozorenja poputK F9e (udi ta"o
flegati*naF ili FSao oprezno0 on je pravi "oleri"F.
. suvreenoj psihologiji postoji no!tvo razli*itih definicija li*nosti0 "ao !to postoji i
no!tvo razli*itih teorijs"ih pristupa tua*enju li*nosti. 9aj*e!&e se li*nost definira "ao
jedinstvena organizacija oso(ina0 "oja se o(li"uje uzajani djelovanje pojedinca i
dru!tvene sredine0 a odre>uje op&i "ara"teristi*an na*in do#ivljavanja i pona!anja oso(e.
4e&ina definicija li*nosti isti*e njezinu jedinstvenu organizaciju0 nagla!avaju&i tie da su "od
sva"e oso(e crte ili oso(ine li*nosti stru"turirane na jedinstven na*in po "oje se ta oso(a
razli"uje od svih drugih ljudi. 4eli" (roj definicija li*nosti isti*e razvoj crta ili oso(ina0 tj. ne
satra da je li*nost dana ro>enje0 ve& da se razvija zavisno od o"oline u "ojoj pojedinac #ivi.
Daljnja je pretpostav"a0 u"lju*ena u ve&inu definicija li*nosti0 da ta0 za pojedinca specifi*na
organizacija oso(ina djeluje na do#ivljaje i postup"e pojedinca. Stoga pona!anje odre>ene
oso(e ne ovisi sao o situaciji u "ojoj se na!la ve& i o njezini oso(inaa li*nosti. %so(inaa
li*nosti nazivao razli*ite vrste dispozicija0 naslije>enih i ste*enih0 "oje *ine da pojedinac
reagira na odre>eni na*in. Kada oso(ine li*nosti definirao ta"o op&enito0 o#eo ih
e>uso(no razli"ovati tie "oli"o su one sae op&enite0 tj. da li se o*ituju u veli"o (roju
razli*itih situacija ili sao u ne"i specifi*ni prili"aa.
Prea to na*inu podjele oso(ina li*nosti razli"ujeo navi"e0 tj. sprenost da se u
isti situacijaa reagira na jedna" na*in0 od crta li*nosti0 "oje satrao op&i dispozicijaa.
Mrte li*nosti su0 da"le0 dispozicije "oje uvjetuju da se pojedinac pona!a na sli*an na*in ne
sao u isti situacijaa ve& i u svi situacijaa "oje do#ivljava "ao sli*ne.
. oso(ine li*nosti u(rajao i otive0 stavove0 interese0 "ao i "ara"teristi*an na*in
rje!avanja "onfli"ata i pote!"o&a u #ivotu. . prou*avanju li*nosti najve&a se pozornost pridaje
utvr>ivanju crta li*nosti. Dosljednost u do#ivljavanju i pona!anju ljudi o(ja!njava se upravo
125
postojanje relativno trajnih i op&enitih oso(ina li*nosti. 9et"o je npr. u ve&ini situacija
neodlu*an0 pa te!"o donosi odlu"e0 a ne"a druga oso(a u gotovo sva"oj prilici odlu*uje (rzo0
pa za ne"e oso(e o#eo re&i da i je oso(ina li*nosti neodlu*nost a za ne"e odlu*nost.
Poznavanje oso(ina li*nosti ne"e oso(e oogu&uje na da s odre>eno vjerojatno!&u
predvidio "a"o &e se ona pona!ati u razli*iti situacijaa0 "oje npr. zahtijevaju (rzo
dono!enje odlu"a. Mrte li*nosti ogu (iti vi!e ili anje op&enite. %p&enita crta li*nosti o*ituje
se u veli"o (roju razli*itih postupa"a pojedinca0 a ne"a anje op&enita crta li*nosti
anifestira se sao u alo (roju situacija. Suzdr#anost ili "ontrola vlastitog pona!anja vidi
se npr. u gotovo svi situacijaa0 a ustrajnost se o#e o*itovati sao u situaciji "oja od
pojedinca zahtijeva ustrajno pona!anje. Mrte li*nosti ogu (iti i anje ili vi!e univerzalne0 tj.
zajedni*"e ve&e (roju ljudi ili sao ne"i pojedincia. 8(og postojanja odre>enih ljuds"ih
potre(a0 "oje su zajedni*"e svi ljudia0 "ao i z(og no!tva zajedni*"ih #ivotnih pro(lea0
"oji se pojavljuju u #ivotu ve&ine ljudi0 noge su crte li*nosti univerzalne0 tj. sli*ne u razli*itih
ljudi. 'o zna*i da ljude o#eo e>uso(no uspore>ivati s o(ziro na univerzalne crte
li*nosti. Potpuno univerzalne crte li*nosti (ile (i one "oje postoje "od svih ljudi0 npr. tjelesne
"ara"teristi"eK visina i te#ina.
Ka%o 6as2a"8 ra7!<!2( oso)!6( !<6os2!5
5a"o sva"i teorijs"i po"u!aj tua*enja li*nosti nudi ne!to druga*ije tua*enje0 svi se
sla#u u toe da li*nost0 "ao i ostali dijelovi na!e psiholo!"e stru"ture0 ia svoju (iolo!"u
osnovu danu naslije>e. Postoje tri grupe (iolo!"ih *inilaca0 "oji *ine osnovu li*nostiK #iv*ani
sustav0 endo"rini sustav i tjelesna "onstitucija.
@. #!$<a6! s8s2a$ ! !<6os2
%visnost razvoja li*nosti o #iv*ano sustavu proizlazi iz *injenice da o njegovoj
stru"turi i fun"cioniranju ovise dispozicije za razvoj inteligencije i drugih sposo(nosti.
/un"cioniranje autononoga #iv*anog sustava0 zajedno s endo"rini sustavo0 odre>uje i
teperaent B za pojedinca tipi*an na*in *uvstvenog do#ivljavanja i pona!anja. Gazli"e u
teperaentu o*ituju se ve& u trojese*ne djece0 pa ta"o ia npr. irnih i do(ro&udnih (e(a0
"oje nogo spavaju i alo "ad pla*u. F8ahtjevnaF novoro>en*ad alo spava0 nogo pla*e i
na sva"i nagli podra#aj iz o"oline <npr. (u"u= (urno reagira. :ongitudinalno pra&enje djece od
ro>enja do odrasle do(i po"azalo je da postoji veli"a sta(ilnost u op&oj razini a"tivacije i
tipi*no na*inu *uvstvenog reagiranja. .tvr>eno je da irna0 do(ro&udna dojen*ad zadr#ava i
126
u odrasloj do(i svoju ne!to ni#u razinu op&e a"tivacije i *uvstvenog reagiranja. ?ivahna djeca0
*iji autononi #iv*ani sustav na sva"u projenu u o"olini (r#e i intenzivnije reagira0 po"azuju
i u odrasloj do(i ve&u #ivahnost i intenzivnija *uvstva.
*. E6do%r!6! s8s2a$ ! !<6os2
8(og ve& spoenute va#nosti razli*itih horona za *uvstveni #ivot pojedinca0 sva"a"o
*ini dio (iolo!"e osnove li*nosti. .dio endo"rinog sustava u razvoju li*nosti naro*ito se jasno
o*ituje u slu*aju ne"ih endo"rinih poree&aja0 "ada nastaju i zna*ajna odstupanja od
noralnog razvoja li*nosti. 9ajpoznatiji prijer su poree&aji u radu #lijezde !titnja*e0 !to je
uzro" te!"e intele"tualne defe"tnosti i vrlo deficitarnog razvoja li*nosti.
A. T"((s6a %o6s2!28c!"a
Pod tjelesno "onstitucijo se podrazuijeva veli*ina i razvijenost pojedinih dijelova
tijela i njihov e>uso(ni odnos. 5a"o se ve&ina po"u!aja povezivanja tjelesnih oso(ina sa
zna*aj"aa li*nosti po"azala neupotre(ljivo0 ne o#e se sasvi negirati ogu&nost
postojanja stanovite podudarnosti ize>u tjelesnih i psihi*"ih oso(ina. %pravdano je
pretpostaviti da nasljedna osnova istovreeno djeluje i na razvoj tjelesnih i psihi*"ih
"ara"teristi"a pojedinca. )e>uti0 tjelesna "onstitucija pojedinca djeluju na foriranje li*nosti
i nezavisno od pretpostavljene zajedni*"e nasljedne osnove. Svia na je iz sva"odnevnog
is"ustva poznato da o tjelesno izgledu pojedinca djeloi*no ovisi pona!anje drugih ljudi
prea njeu0 a pona!anje o"oline prea pojedincu djeluje na foriranje odre>enih oso(ina
li*nosti. Poznato je npr. da se ljudi sasvi druga*ije pona!aju prea izrazito lijepoj #eni nego
prea izrazito ru#noj. 5a"o0 na sre&u0 nit"o nije svia lijep0 niti svia ru#an. Kod oso(e0 "oju
ve&ina satra lijepo0 o#e se razviti ui!ljenost0 nastojanja da se sve u #ivotu postigne sao
zahvaljuju&i vanjs"o izgledu i sl. Kod oso(e *iji tjelesni izgled ve&ina ljudi satra
neprivla*ni0 o#e se javiti nesigurnost0 povla*enje u se(e0 a o#da i agresivnost "ao oso(ina
li*nosti.
're(a naglasiti da (iolo!"i *i(enici *ine sao osnovu za razvoj li*nosti0 "oja se
o(li"uje pod utjecaje socijalnih *i(eni"a. Stoga o#eo za"lju*iti da je li*nost rezultat
djelovanja socijalnih *i(eni"a na (iolo!"i danu osnovu. 9a o(li"ovanje li*nosti utje*u nogi
fa"tori0 npr. o(itelj i o(iteljs"i odnosi u "ojia dijete raste0 !"ola0 grupe vr!nja"a0 ro>aci i
prijatelji0 (ra" i odnosi u (ra"u0 zanianje i uspjeh u oda(rano zanianju0 "ultura u "ojoj se
pojedinac razvija0 te "ona*no i sa pojedinac0 odnosno njegova (riga i rad na vlastitoj li*nosti.
127
:i*nost se0 naie0 razvija tije"o #ivota i ti razvoje postaje sve us"la>enija i zrelija. Svi
ljudi0 e>uti0 ne posti#u istu ravnote#u u isto vrijee i na isti na*in0 pa ta"o ne"i pojedinci
uspijevaju sta(ilizirati svoju li*nost ve& rano u #ivotu0 a drugi se stalno ijenjaju u trajno
procesu razvoja. Polagane projene u prirodi li*nosti pridonose vjerovanju da se u (iti uop&e
ne ijenjao0 ve& da sao sve vi!e postajeo to !to jeso.
Ga$6! 3r!s283! ra789!"($a6"8 !<6os2!
Sva"i je *ovje" vrlo slo#ena stru"tura0 pa stoga ne za*u>uje *injenica da postoje nogi
razli*iti po"u!aji o(ja!njenja ljuds"e li*nosti. 8ajedni*"o je svi teorijs"i pristupia li*nosti
da zapravo raspola#u isti podacia0 ali ih razli*ito interpretiraju. Sve se teorije li*nosti
osnivaju na podacia pri"upljeni opa#anje pona!anja pojedinaca i situacija u "ojia se to
pona!anje pojavilo. 5zvori inforacija jo! u"lju*uju introspe"tivne izvje!taje ili saois"aze
pojedinaca o njihovu do#ivljavanju i pona!anju0 te opa#anje i jerenje otornih i fiziolo!"ih
rea"cija oso(a *iju li*nost ispitujeo. Gazli*iti pristupi li*nosti ogu se proatrati pod vido
odgovora "oje nude na ne"oli"o (itnih pitanja "ao !to suK Ie li ljuds"o pona!anje prete#no
svjesno ili nesvjesno otivirano6 Iesu li osnovne teorijs"e postav"e odre>enog pristupa
nastale opa#anje i prou*avanje zdravih ljudi ili oso(a s pote!"o&aa6 )ogu li se postav"e
tog pristupa na ne"i na*in jeriti6 .sjeruje li se teorija li*nosti na vidljivo pona!anje ili na
ne"e unutarnje oso(ine0 crte ili "ara"teristi"e6 )no!tvo razli*itih teorijs"ih po"u!aja
tua*enja nastan"a0 razvoja i ijenjanja li*nosti o#eo svesti na *etiri glavna pristupa.
Ps!4oa6a!2!<%! 3r!s283
Psihoanaliti*"a teorija Sigunda /reuda0 ia"o u nogi svoji dijelovia znanstveno
nepotvr>ena0 jedna je od najutjecajnijih teorija li*nosti. .tjecaj psihoanaliti*"e teorije se#e
dale"o izvan granica psihologije i psihijatrije. . prvoj polovici $0. stolje&a /reudova
tua*enja ljuds"og do#ivljavanja i pona!anja sna#no su djelovala na ujetnost0 filozofiju0
socijalne znanosti i dru!tvo u cjelini. 5a"o je uloga psihoanalize u psihologiji danas "udi"ao
anja nego prije -0. godina0 noge psihoanaliti*"e pretpostav"e i ideje ugra>ene su u
psihologiju. /reud je zapo*eo svoju "arijeru "ao neurolog0 lije*e&i tzv. Fnervozne (olestiF.
Ka"o "onvencionalni edicins"i tretan *esto nije davao ni"a"ve rezultate0 /reud se po*eo
"oristiti hipnozo i tehni"o slo(odnih asocijacija0 poti*u&i svoje pacijente da u "a#u sve
!to i padne na paet. Pa#ljivo slu!aju&i njihove is"aze0 ot"rio je sadr#aje "oje je satrao
anifestacijaa nesvjesnih strahova i #elja. Sli*ne sadr#aje pronalazio je i u snovia i
128
sje&anjia iz djetinjstva svojih pacijenata. 9a osnovi tih podata"a0 tj. pojedina*nih slu*ajeva
"oje je prou*avao0 o(li"ovao je svoju teoriju. . svo opisu li*nosti /reud se *esto "oristio
etaforaa. 'a"o je ljuds"i psihi*"i #ivot usporedio s ledenja"o. )ali dio0 "oji viri iznad
vodene povr!ine0 predstavlja svjesno do#ivljavanje0 a onaj nogo ve&i0 ispod vode0 podsvjesno
i nesvjesno. . to nesvjesno dijelu na!e li*nosti nalaze se nagoni i nedohvatna sje&anja0 "oja
djeluju na na!a *uvstva0 i!ljenje i pona!anje. /reud nije prvi govorio o nesvjesni psihi*"i
procesia0 jer ih je ve& Sha"espeare opisao u svoji draaa. /reud i je0 e>uti0 prvi
pridao veli"u ulogu u na!e do#ivljavanju i pona!anju. Stru"turu li*nosti /reud je izgradio od
tri dijelaK ida0 ega i superega. 5d <lat. ono= je najpriitivniji dio li*nosti0 iz "ojeg se postepeno
izgra>uju ego i superego. 5d je sjedi!te nesvjesnog0 te dvaju osnovnih nagona "oje je /reud
nazvao prea gr*"i (ogovia. 'o su nagon srti <'hanatos= i nagon #ivota <+ros=. +ros se
"oristi pose(no vrsto energije0 nazvano li(ido. :i(ido je izvor sva"og pona!anja "oje
dovodi do ugode0 pa ta"o +ros uvije" slijedi na*elo u#it"a. 'hanatos te#i srti0 destru"ciji i
agresiji. +go <lat. ja= razvija se iz ida pod utjecaje o"oline. +go je posredni" ize>u ida i
o"olne realnosti0 pa procjenjuje jesu li zahtjevi ida opravdani i ogu li se u postoje&i
prili"aa zadovoljiti. . "lasi*noj psihoanaliti*"oj teoriji ego *ine svi perceptivni i "ognitivni
procesi <npr. pa&enje0 rje!avanje pro(lea0 za"lju*ivanje=. %si toga0 ego sadr#i i poja o
saoe se(i0 do#ivljaj vlastitog FjaF0 pa se u to zna*enju "oristi i u nazivia egoiza i
egocentri*nost. /reud je odnose ize>u ida i ega etafori*"i uspore>ivao s jaha*e i "onje.
Konj je izvor energije0 a jaha* upravlja njegovi po"retia. 7li0 "a#e /reud0 *esto se jaha*
ora pod*initi "onju0 pa i&i pute "oji ga ovaj vodi. . ta"vi slu*ajevia na scenu stupa
superego.
Superego <lat. nadBja= sadr#i ideale i oralne vrijednosti usvojene u rano djetinjstvu
od roditelja0 a "asnije i od drugih va#nih oso(a u #ivotu <npr. u*itelja0 poznatih li*nosti=.
Superego se *esto opisuje i "ao savjest. 7"o se "r!e FzapovijediF superega0 ego do#ivljava
an"sioznost ili tjes"o(u0 "rivnju i stid. 'ri zai!ljena dijela li*nosti *esto su u e>uso(no
su"o(u. Gazlog ta"vog su"o(a o#e npr. (iti !to ego ne udovoljava zahtjevia ida0 jer ih
superego satra neprihvatljivia. Kod zdrave li*nosti0 "a#e /reud0 ego uspijeva uravnote#iti
zahtjeve ida i superega0 pa li*nost fun"cionira u s"ladu s realno!&u. Ka"o (i protua*io
nastajanje neade"vatnog ega0 /reud je veli" dio svoje teorije posvetio psihose"sualno
razvoju. Prea /reudovi postav"aa sla(i ili neade"vatni ego nastaje "ao posljedica
trauats"ih is"ustava "oja dovode do zastoja u ne"oj od faza razvoja. /reudova teorija vrlo je
!iro"a0 pa se stoga ne o#e u cjelini proglasiti to*no ili neto*no. ;injenica je da su noge
129
postav"e ove teorije nedostupne znanstveno provjeravanju ve& i z(og etafora u "ojia su
pri"azane. 4e&ina psihoanaliti*"ih pojova ne o#e se podvrgnuti znanstvenoj analizi i z(og
toga !to se ni na "oji na*in ne ogu jeriti. Ka"o npr. izjeriti li(ido0 "ao hipotets"u #ivotnu
energiju6 Psihoanaliti*"a teorija nastoji o(uhvatiti sve aspe"te li*nosti <razvoj0 stru"turu0
noralno i a(noralno fun"cioniranje=0 ali ne pru#a ni"a"vu ogu&nost predvi>anja ljuds"og
pona!anja. Sva"i pretpostavljeni "onfli"t0 frustracija ili psihi*"a traua o#e se anifestirati
na vrlo razli*ite na*ine0 pa stoga uop&e nije ogu&e predvidjeti njihove posljedice. 5stra#ivanja
li*nosti potvrdila su0 e>uti0 /reudovu pretpostav"u da postoje nesvjesni i podsvjesni
procesi0 ali je sadr#aj tih procesa druga*iji od /reudovih pretpostava"a. /reud je npr.
pretpostavljao da se u nesvjesno dijelu li*nosti nalaze ne"i potisnuti0 nerije!eni "onfli"ti "oji
djeluju na na!e do#ivljavanje i pona!anje. Danas znao da zaista niso svega svjesni. Doga>a
se npr. da reagirao na ne"e podra#aje iz o"oline "oje niso svjesno percipirali. 'o zna*i da
ia"o postoje nesvjesni procesi0 oni ne sadr#e ne"e na!e rane traue i do#ivljaje0 !to ne
uanjuje /reudovu zaslugu u u"azivanju na nesvjesne dijelove na!e li*nosti. 8na*ajan
doprinos razuijevanju ljuds"e li*nosti jest i /reudov opis i tua*enje o(ra(enih
ehanizaa. 9agla!avao je da je za razuijevanje ega va#no shvatiti "a"o se ego nosi s
"onfli"tia i an"siozno!&u. Satrao je da ego *esto negira ili is"rivljuje pravo zna*enje svojih
"onfli"ata i strahova "a"o (i se za!titio od tjes"o(e. 'a negiranja realnosti0 /reud je opisao
"ao o(ra(ene ehanize. 'ie je dao i osnovu za razvoj tzv. egoBpsihologije0 "oja
o(ja!njava i pro!iruje /reudovu psihoanaliti*"u teoriju.
H89a6!s2!<%! 3r!s283
2uanisti*"i pristup0 "ao i psihoanaliza0 usredoto*uje se na potre(e i otiv pojedinca0
ali za razli"u od psihoanalize nagla!ava va#nost vlastitih nastojanja pojedinca da o(li"uje svoj
#ivot. .nutar ovog pristupa nagla!ava se va#nost su(je"tivnih is"ustava sva"e oso(e i te#nju
za saoostvarenje ili a"tualizacijo svojih potencijala.
9ajpoznatije huanisti*"e teorije li*nosti su )asloCljeva teorija saoa"tualizacije i teorija
Marla Gogersa0 poznata pod nazivo Fteorija usjerena na pojedincaF. Gogers se usjerava
na sli"u o se(i0 vlastito ja0 "oju ia sva"i pojedinac0 satraju&i poja o se(i jezgro
li*nosti. Poznavanje saog se(e0 sli"a vlastitog ja0 nastaje na osnovi ranih is"ustava iz
djetinjstva0 na"lonosti i po!tovanja "oje na is"azuju drugi ljudi. Svat"o od nas ia svoju
jedinstvenu "onstelaciju sje&anja0 snova0 #elja i is"ustava. Posljedica toga je do#ivljaj vlastitog
"ontinuiteta0 "oji ne"i istra#iva*i zovu Fprivatna li*nostF.
130
2uanisti*"i pristupi nastali su u o"viru psihologije0 uglavno prou*avanje i
opa#anje zdravih ljudi. Pose(na je zasluga ovih pristupa !to su pota"li ispitivanje pozitivnih
eocija0 poput radosti0 sre&e i zadovoljstva0 te uspje!nih0 do(ro prilago>enih pojedinaca.
Soc!"a6! 3r!s283
@lavna je zna*aj"a o"olins"ih pristupa !to razvoj i rezultiraju&u stru"turu li*nosti
o(ja!njavaju procesia u*enja. 8a razli"u od psihoanalize i huanisti*"ih pristupa0 prista!e
o"olins"ih pristupa usjeruju se sao na vidljivo0 anifestno pona!anje pojedinca0 na "oje
grade svoja tua*enja li*nosti. 9jihova je osnovna pretpostav"a da se ljudi ra>aju "ao Xta(ula
rasaY0 a onda postepeno u*enje stje*u odre>ene oso(ine li*nosti.
7eri*"i psiholog Aurrhus S"inner0 jedan od vode&ih predstavni"a ovog pristupa0 poznatog i
"ao (ehevioristi*"i pristup0 satra da se ljuds"o pona!anje sastoji od a"tivnosti za "oje so
(ili nagra>ivani ili pohvaljivani0 i da je usjereno posljedicaa "oje od odre>enih o(li"a
pona!anja o*e"ujeo u (udu&nosti.
7l(ert Aandura0 aeri*"i psiholog0 predstavni" je socijalne teorije u*enja. Satra da
uglavno u*io od drugih ljudi0 (ilo opona!anje njihova pona!anja0 (ilo uo*avanje
posljedica "oje odre>ena pona!anja iaju za druge ljude "oji na slu#e "ao odeli.
Po"u!aji tua*enja li*nosti za"onitostia u*enja zna*ajan su doprinos razuijevanju ne"ih
dijelova ljuds"e li*nosti0 ali ipa" ne tua*e njezinu cjelo"upnost. 9ajva#niji doprinos tih
teorija jest niz tehni"a za odifi"aciju pona!anja i u"lanjanje ne"ih psiholo!"ih pote!"o&a u
prilago>ivanju pojedinca.
T(or!"( cr2a !<6os2!
'eorije crta li*nosti nastoje ljude podijeliti u odre>ene tipove li*nosti ili ih "lasificirati
prea ne"i izjereni crtaa li*nosti. )e>uti0 dosada!nji po"u!aji podjele ljudi u
odvojene tipove li*nosti nisu potvr>eni. 5stra#ivanja su po"azala da ne postoje tzv. *isti tipovi0
jer sva jerenja pretpostavljenih tipova li*nosti daju noralnu raspodjelu rezultata. 'o vrijedi
i za pristup engles"og psihologa 2ansa +Esenc"a0 "oji govori o dienzijaa li*nosti. Sva"a
dienzija li*nosti ujedinjuje ne"oli"o razli*itih crta ili oso(ina0 "oje ogu (iti razvijene u
razli*ito stupnju. +Esenc" glavni dienzijaa li*nosti satraK neurotiza0 eocionalnu
sta(ilnost i introverziju B e"straverziju. Prva dienzija neurotiza0 odnosno eocionalne
sta(ilnosti ozna*ava opseg u "oje je ne"a oso(a an"siozna0 depresivna0 opsesivna i hostilna0
ili pa" sirena0 vedra i sta(ilna u svoji raspolo#enjia. Druga dienzija ozna*ava "ao
131
e"stravertirane one oso(e "oje su dru!tvene i pune energije0 a "ao introvertirane one povu*ene
i tihe. 9ajvi!e je ljudi o(i*no negdje ize>u e"strea tih dienzija0 pa su sao u odre>enoj
jeri s"loni ne"i eocionalno nesta(ilni rea"cijaa ili su a(ivertirani0 tj. ne pri"lanjaju se
ni introverziji ni e"straverziji. Kao i svi ostali0 i ovaj je pristup razuijevanju li*nosti (io
podvrgnut ne"i "riti"aa. %snovno je pitanje postoje li zaista ne"e trajne oso(ine li*nosti
"oje o#eo nazvati crtaa ili dienzijaa0 ili je pona!anje sva"og od nas vi!e ovisno o
situaciji u "ojoj se nalazio. Gezultati nogih istra#ivanja govore "a"o u prilog postojanja
ne"ih "ara"teristi"a li*nosti "oje se pojavljuju u vrlo razli*iti situacijaa i ne ijenjaju se s
prolas"o vreena <npr. neurotiza i e"stravertiranost=0 ta"o i u prilog sna#nog utjecaja
situacije na ljuds"o pona!anje.
Do#ivljaj "ontinuiteta vlastite li*nosti0 ali i relativne neprojenljivosti li*nosti ljudi "oje
do(ro poznajeo <ro>a"a0 do(ro poznajeo= uvjetovan je razli*iti *i(enicia. Aiolo!"i
fa"tori naslije>a <npr. podra#ljivost autononoga #iv*anog sustava= ne prolaze u to"u #ivota
"roz ne"e veli"e ili nagle projene. 9avi"e i otivi0 ste*eni u*enje i is"ustvo0 ta"o>er se
ne ijenjaju ni sna#no0 ni (rzo. Arojne socijalne uloge0 "oje svat"o od nas ia0 npr. uloga sina
ili "&eri0 sestre ili (rata0 nastavni"a ili u*eni"a itd.0 ta"o>er pridonose do#ivljaju sta(ilnosti
li*nosti. 8(og toga i ne tre(a o*e"ivati da &e se ne"a oso(a0 osi u draati*no proijenjeni
o"olni prili"aa0 naglo i (itno ijenjati u to"u vreena. Pa ipa"0 svat"o je od nas ve&
do#ivio ne"e iznena>uju&e rea"cije od oso(a za "oje so vjerovali da ih do(ro poznajeo.
9aj*e!&e su ta"va iznena>enja neugodna jer ot"rivaju ne"u nepo#eljnu "ara"teristi"u0 "oju (a!
od te0 odre>ene oso(e0 niso o*e"ivali. Doga>a se npr. da nas prijatelj od "ojeg so o*e"ivali
poo& u nevolji ostavi Fna cjediluF. Suo*eni s ta"vi is"ustvo0 s"loni so ga optu#iti za
izdaju ili proglasiti nepouzdano oso(o. .vije" "ada na taj na*in prosu>ujeo ne*ije
neo*e"ivane postup"e zanearujeo ogu&i utjecaj neposredne o"oline na pona!anje. 9e"a
nova ili uz(udljiva situacija o#e npr. sva"og od nas toli"o ponijeti da z(og toga previdio
prijatelja "oji o*e"uje na!u poo&. Sna#na *uvstva0 poput odu!evljenja0 zalju(ljenosti0 straha0
ogu u sva"oe od nas pota"nuti ne"a pona!anja "oja &e i nas sae iznenaditi. 'o0 e>uti0
ne zna*i da se na!a li*nost naglo proijenila0 ve& da su nove o"olnosti ili do#ivljaji po(udili
ne"a pona!anja "oja &e i nas sae iznenaditi. 'a"va neo*e"ivana pona!anja nas saih0 a i
na!ih (li#njih0 najvi!e nas poga>aju u podru*ju tzv. oso(ina "ara"tera. 9e"ada se u psihologiji
pod pojo "ara"tera govorilo o oralni noraa "oje je pojedinac usvojio i u s"ladu s
"ojia se pona!a. Poja "ara"tera u"lju*ivao je oso(ine poput po!tenja0 vjernosti0
pouzdanosti. Satralo se da je na*in na "oji se net"o pona!a uglavno odre>en
132
teperaento0 a ono !to *ini "ara"tero. %so(ine "ara"tera satrane su sta(ilnia0 pa se
ta"o govorilo o F"ara"terniF ljudia i onia F(ez "ara"teraF. 5a"o se ta"va upotre(a poja
F"ara"terF zadr#ala u sva"odnevno govoru0 suvreena psihologija vi!e ga ne "oristi.
5spitivanja op&enitosti i dosljednosti tzv. "ara"ternih oso(ina po"azala su da su i te oso(ine
sna#no pod utjecaje situacije0 prethodnih is"ustava oso(e0 intenziteta otiva0 "oji u to *asu
usjerava pona!anje0 te procjene ogu&ih posljedica odstupanja od oralnih nori. 'o
drugi rije*ia zna*i da se npr. sva"oe od nas <ia"o se(e satrao po!teno oso(o=
o#e dogoditi da u situaciji u "ojoj po!teno pona!anje zahtijeva npr. od nas ne"o odricanje ili
pose(an napor po"u!ao ponajprije procijeniti "oli"a je vjerojatnost da u ne"oj nepo!tenoj
a"ciji (udeo FulovljeniF. 4jeruje li pojedinac npr. da ne&e (iti uhva&en u la#i ili prijevari0 a ta
u prijevara oogu&uje zadovoljenje ne"oga va#nog otiva0 o#da &e podle&i napasti i
u*initi to !to #eli. Satra li0 e>uti0 da (i ta prijevara ogla (iti ot"rivena i iati ne"e
ne#eljene posljedice0 najvjerojatnije &e se pridr#avati uo(i*ajenih oralnih nora. Gezultati
an"ete u "ojoj je sudjelovalo $,,30 aeri*"ih *itatelja *asopisa FPsihologija danasF ilustriraju
*injenicu da se oralno pona!anje pojedinaca razli"uje od situacije do situacije. . ti
rezultatia je vidljivo da (i nogi ljudi u*inili ne!to !to se satra nepo!teni "ad (i (ili
sigurni da u toe ne&e (iti uhva&eni. 9a!e je pona!anje0 da"le0 posljedica intera"cije na!ih
doinantnih oso(ina li*nosti i situacije u "ojoj se nalazio. 9a osnovi analize dosad
pri"upljenih podata"a o ljuds"oj li*nosti ogli (iso za"lju*iti da je sva"a li*nost je!avina
sta(ilnih i nesta(ilnih o(li"a do#ivljavanja i pona!anja. %dre>ena ravnote#a sta(ilnih i
nesta(ilnih rea"cija ovisi o uro>eni dispozicijaa <npr. ne"a svojstva #iv*anog sustava0
"ara"teristi"e endo"rinog sustava itd.=0 psiholo!"i procesia i individualno is"ustvu sva"e
oso(e.
133
PSIHOPATOLOGIJA 0OPĆI UVID1
Šizofrenija0 agorafo(ija0 depresija BB to su sao ne"i od stotina na*ina na "oji se oza"
i u0 na!i najve&i atri(uti0 ogu o"renuti protiv se(e. 8ato jer o#eo voljeti0 o#eo (iti
lju(oorni0 zato jer se o#eo sjetiti do(roga0 o#eo se sjetiti i lo!eg i zastati na njeuJ
zato jer o#eo razi!ljati o (udu&nosti0 o#eo se (ojati nesigurnosti "oju ona nosi. 'o
na ho&e re&i da sva"i nov*i& psiholo!"e sfere ia svoje lice i nali*je. .....................................
Š2o "( 3s!4o3a2oo'!"a5
Psihopatologija je nau"a o entalni poree&ajia. )entalni poree&aji definirani su
"ao "lini*"i zna*ajan psiholo!"i sindro pona!anja ili nepravilnost "oja se pojavljuje "od
pojedinca i o(i*no je u svezi s (olni siptoia ili hendi"epirano!&u u jedno ili vi!e va#nih
podru*ja djelovanja. Koli"o su ova"vi poree&aji prisutni6 9e"oli"o dugoro*nih istra#ivanja
po"azalo je da sva"i peti 7eri"anac ili $0Q aeri*"og stanovni!tva pati od ne"og nedavno
dijagnosticiranog entalnog poree&aja0 a to zna*i da se radi o desetinaa ilijuna ljudi sao
u Sjedinjeni dr#avaa < a ia ih i "od nas i vi!e nego islio=.
."oli"o #elio poo&i ljudia s entalni poree&ajia0 najprije ih tre(ao
identificirati. 'o !to ne"a oso(a ia odre>eni pro(le ne zna*i odah da ju o#eo
"lasificirati "ao oso(u s entalni poree&aje. Svi i iao pro(lee. 7li postoje oso(e
*ije pona!anje je uistinu a(noralno. 9aie0 ne"i aspe"ti entalnog fun"cioniranja u doeni
pona!anja su ne"a"o poa"nuti. %va"vu procjenu se daje proatranje pona!anja oso(e0 ili
analizo rezultata postignutih na dijagnosti*"o testu0 ili pa" procjenjivanje inforacija
"oje dolaze od sae oso(e ili oso(a "oje poznaju Fa(noralnuF oso(u.
Specijalisti za entalno zdravlje stru*njaci su za dono!enje ova"vih sudova. 'o su
"lini*"i psiholozi0 ili psihijatri "oji prvo oraju zavr!iti edicinu ili psihoanaliti*ari
specijalizirani za upora(u /reudovs"ih tehni"a u svojoj terapiji itd. %vi specijalisti poto
odre>uju "oji od slijede&ih "riterija entalnog poree&aja zadovoljava odre>ena oso(aK "oli"o
oso(a pati0 da li se pona!a na na*in "oji radi protiv svoje oso(ne do(ro(iti0 da li stvara
neugodnosti drugia6 Kod te#ih poree&aja "ao !to je !izofrenija0 gdje tre(a provjeriti da li
oso(a govori ili djeluje iracionalno0 uziaju se drugi "riteriji. Kod ova"vih oso(a se proatra
da li se o#e predvidjeti njihovo pona!anje iz situacije u situaciju. Kod njih tre(a o(ratiti
pa#nju na izgled ili pona!anje "oje je u slu*ajevia !izofrenije izrazito ne"onvencionalno.
134
)entalne (olesti tre(a "lasificirati z(og ne"oli"o izrazito pra"ti*nih razlogaK
1. 9ajva#niji je da tre(a znati o "oje se tipu poree&aja radi "od oso(e "a"o (i se la"!e
isplaniralo odgovaraju&i tretan.
$. 8(og pravnih razloga sudovi ogu upora(iti psihijatrijs"u dijagnozu "a"o (i utvrdili da li se
oso(i o#e suditi0 ili da li o#e upravljati ianje.
,. 5stra#iva*"i razlozi B "a"o (i se prou*ilo razli*ite aspe"te psihopatologije0 i "a"o (i se
evaluiralo terapiju.
3. @ospodars"i razlozi0 "a"o (i se osiguralo pla&anje od strane osiguravaju&ih dru!tava i
zdravstvenih institucija u slu*ajevia entalnih poree&aja.
Da"a"o ludilo je (ilo dio ljuds"og #ivljenja od saih po*eta"a. Prona>ene su lu(anje iz
pretpovijesti0 u "ojia su (ile iz(u!ene rupe. 9e"i e"sperti vjeruju da te rupe predstavljaju
priitivni po"u!aj istjerivanja deona iz ozga. Donedavno se na entalno poree&ene
oso(e gledalo gotovo "ao na #ivotinje "oje se o#e u*iti0 i o"ivati0 po"azivati pu(lici i ta"o
dalje. Sve do 18. stolje&a ljude s psiholo!"i pro(leia nije se satralo (olesnicia. 4eli"i
francus"i lije*ni"0 Dr. Phillipe Pinel napisao je da entalno (olesne oso(e ne snose "rivnju za
svoje postup"e i z(og toga ih ne (i tre(alo "a#njavati. %n je ustvrdio da se ovdje radi o (olesti
i da njihovo jadno stanje zaslu#uje svu du#nu pa#nju "oju zaslu#uje ljuds"o (i&e "oje pati.
%vaj prosvije&eni pogled rijet"o je prihva&ala javnost i pose(no rijet"o dr#avne vlasti.
9aprotiv0 eti"eta ludila *esto se lijepila sva"oe t"o je dovodio u pitanje status Wuo0 ili (io
druga*iji od drugih. /rancus"i ipresionisti0 na prijer0 u po*et"u su nazivani lu>acia. .
novija vreena politi*"i i vjers"i disidenti u Sovjets"o savezu (ili su zato*eni u entalni
institucijaa. Sli*ne etode "ori!tene su za crnce u 7erici. 9jia se pripisivalo da (oluju od
(olesti za slo(odo.
)nogi psiholozi i psihijatri zapravo postavljaju u pitanje dijagnoze ludila0 !izofrenije i
op&enito entalnih stanja.
Iedan "riti*ar dijagnoza entalnih stanja0 psihijatar 'hoas Szaz0 tvrdi da je entalna
(olest u stvari sao it. %n sunja u na!e "riterije entalnih (olesti i siptoe entalne
(olesti satra najo(i*niji izgovoro vlastia za represiju nad ljudia "oji su razli*iti0 "oji
"r!e socijalne nore. Szazovo i!ljenje je naravno e"streno i nogi su ga od(acili. 9o u
isto vrijee je i done"le provo"ativno jer nas prisiljava da preispitao na!e FstereotipeF o
toe !to je noralno0 a !to nije.
Drugu vrstu "riti"e0 ali jedna"o provo"ativnu dao je Dr. David Gosenthan. 5ze>u
1969. i 191$. godine on i njegovi suradnici dolazili su u psihijatrijs"u (olnicu siuliraju&i ili
135
prave&i se da iaju sao jedan sipto a taj je da *uju glasove. Ge"li su da su ti glasovi
prazni0 tupi0 da tutnje. 9a"on !to su priljeni u (olnicu prestali su govoriti o siptoia i
pona!ali se noralno. %pisali su svoje is"ustvo "ao dehuaniziraju&e. . (olnici nit"o s njia
nije govorio. 9it"o ih nije "onta"tirao. Prosje*no vrijee "oje je oso(lje provodilo s
pacijentia (ilo je 6 i pol inuta dnevno. 9it"o ih nije do!ao posjetiti. Kada su prvi puta
priljeni u (olnicu sje!teni su na prijeni odjel s 31 u!"arce. Gosenthanova supruga ga
je posjetila svega *etiri puta u seda tjedna. Stoga Gosentha tvrdi da su psihijatrijs"e
(olnice sprei!ta za ljude u dru!tvu "oje uistinu ne #elite ili ne razuijete i za "oje ste izgu(ili
veli"i dio sa#aljenja. Postavljao je pitanjeK da li je it"o ogao ot"riti da sa u (olnicu do!ao
zdrav6 Pro(le je u toe da u (iti nit"o ne prepoznaje noralne siptoe. F9as su u (olnicu
priili s dijagnozo Paranoidne !izofrenije0 a otpustili s dijagnozo Paranoidne !izofrenije u
reisijiF <ovo u reisiji zna*i isto !to i zdrav=. Da li je neiz(je#no ta"o se odnositi prea
pacijentia6 'e!"o je re&i.
%so(lje (i tre(alo uvije" podsje&ati da ljudi "oji su i povjereni na (rigu nisu sao
s"upina siptoa0 to su ljudi "oji iaju roditelje0 #ene i u#eve0 svoje doove0 djecu0 posao.
9o oni su0 u potpuno sislu te rije*i ja"o nesretni. Pou*a" iz tog e"sperienta (io je da
doslovno svat"o o#e (iti dijagnosticiran "ao entalno (olestan u zavisnosti od situacije.
)e>uti to ne zna*i da su entalni poree&aji sao izi!ljotina dru!tvene a!te. Dale"o od
toga. 'u se radi o stvarnoj patnji. %d tri glavna tipa entalnih (olesti pati vi!e od $- ilijuna
ljudi sao u Sjedinjeni dr#avaa.
Ga$6! 2!3o$! 9(62a6!4 )o(s2!
'o suK tjes"o(eB an"siozni poree&aji "ao !to su npr. fo(ijeJ afe"tivni poree&aji
<"ara"terizirani poree&ajia raspolo#enja poput depresije i anije i !izofreni poree&aji=.
1. 7n"siozni poree&aji odnosno tjes"o(e iaju tri dienzije prepoznatljivih siptoaK
a= fizi*"u B popra&enu pove&anje (roja ot"ucaja srca i disanja0 vrtoglavico0
napeto!&u i!i&a. 5ntenzivna strepnja da &e se ne!to lo!e dogoditi0 osje&aj napetosti0 drhtavica0
tre!nja. +"strena tjes"o(a postaje fo(ija BB stalan i iracionalni strah od ne"og o(je"ta ili
specifi*ne situacije izvan proporcija stvarne opasnostiB "ao na prijer strah od visine.
(= psihi*"u B u "ojoj nea ne"og specifi*nog #ari!ta straha. Iedna pacijentica opisala je
svoju tjes"o(u "ao stanje "ada disanje postaje pli&e0 osje&aj da &e se njen sustav ugasiti0 strah
da &e pasti i urijeti.
136
c= 7gorafo(ija D najvi!e onesposo(ljuje. Gadi se o e"streno strahu od javnog
prostora i javnih jesta %d tri do !est ilijuna 7eri"anaca0 najvi!e #ena0 pati od agorafo(ije.
Do" ne"i znanstvenici isle da su ova"vi poree&aji uteeljeni na organs"oj osnovi0
/reud je prou*avao tjes"o(u "ao jednu od neuroza. 8a /reuda neuroti*na oso(a nije svjesna
odnosa ize>u njenih tjes"o(a i uzro"a "oji le#e negdje ispod z(og toga0 jer predstavljaju
nerazrije!ene su"o(e iz djetinjstva "oji su (ili potisnuti. 4a#no je shvatiti da prea /reudovoj
teoriji nea jasne crte "oja dijeli neurots"o i noralno. Postoje jednostavno dijelovi istog
"ontinuua fun"cioniranja. Gazli"a je sao u stupnju.
$. Druga vrsta poree&aja poznata je pod ieno afe"tivnih poree&aja0 od "ojih je patio
sli"ar 4an @ogh. Sli"e 4an @oghBa su vizualni zapis (olesti "oja je donosila veli"e projene
raspolo#enja s pre"ojerni zanoso "oji se zove anija0 ili pa" du(o"o depresijo ili i
jedni i drugi. 'ije"o ani*nih epizoda oso(a je puna neograni*ene energije0 optiiza0
grandioznih ideja0 uzia nepotre(ne rizi"e0 sva!ta o(e&ava. )ani*na oso(a gotovo uvije"
prolazi "roz povreene epizode osje&anja depresijeJ "ada je depresivna gu(i energiju0 osje&a
tugu0 "rivnju0 osje&aj neuspjeha.
Depresija je "ara"terizirana "ao o(i*na prehlada psihopatologije. . svo (la#e
o(li"u0 osje&a je gotovo svat"o. Kada postane e"strena i "roni*na0 pojedincia o#e (iti
potre(no lije*enje. Depresija naj*e!&e predstavlja uzro" z(og "ojeg se oso(u pria u (olnicu
na lije*enje0 ali 80 posto onih "oji pate od oz(iljne "lini*"e depresije ni"ada ne pro>e nijednu
vrstu terapije.
Poja neuroza psiholozi a ni psihijatri vi!e ne ra(e "ao dijagnosti*"u "ategoriju za
afe"tivni poree&aj ili "roni*nu tjes"o(u0 zato jer se dr#i da je neprecizan. S druge strane to je
poja "ojeg op&enito svi u na!e dru!tvu razuiju i "oji je pose(no upora(ljiv u stvaranju
"ontrasta ize>u njega i psihoza.
Poznato je da je "od psihoti*nih pacijenata0 onesposo(ljena percepcija0 i!ljenje i
eocije. %ni gu(e "onta"t s realno!&uJ potre(no i je intenzivno lije*enje a *esto i
hospitalizacija. @lavna podB"lasa psihoti*nih poree&aja je !izofrenija BB potpuno razvijeno
ludilo. Šizofreni poree&aj poga>a o"o 1 posto svjets"e populacijeJ anje od 1 tre&ine pute
terapije postigne po(olj!anje0 a ostata" B jedna polovina je povreeno (olesnaBpovreeno
zdrava0 do" druga polovina ni"ada ne do#ivi po(olj!anje stanja. Siptoi u"lju*ujuK odvajanje
od realnosti0 "riva vjerovanja0 ja"e lju(oore i halucinacije. Iezi" se *esto ra(i na *udan na*in0
isli su nepovezane0 a oso(a rascijepljena.
137
Ka%o s( 3ro8<a$a :!7ofr(6!"a5
...............8nanstvenici iaju dva priarna pristupa u prou*avanju !izofrenijeK (iolo!"i i
psiholo!"i.
8nanstveni" Dr. /uller 'orreE0 isti*e "a"o F(iolo!"a teorija "a#e da je !izofrenija (olest ozga
(a! "ao i alzheier0 ultipla s"leroza ili par"inson. 9e!to u>e u oza"0 proijeni "eiza
ozga i z(og toga oza" ne fun"cionira noralno. Šizofrenija0 z(og toga0 postaje (olest "ao
i dia(etes0 radi se jednostavno o (olesti tijela s to razli"o !to je pogo>eni dio tijela oza"F.
Iedan (iolo!"i *i(eni" "oji o#e predisponirati oso(u za entalnu (olest jest geneti"a. @eni
"oji se prenose u ne"i o(iteljia ogu zna*ajno utjecati na dijelove #iv*anog sustava.
7(noralnosti u stru"turi ozga prouzro*ene o!te&enjia t"iva ogu ta"o>er igrati ulogu u
entalni poree&ajia "ao !to to ogu i horonalni poree&aji.
9ajve&i (roj znanstveni"a uzia0 "a"o to zoveo0 intera"cijs"i pristup. %ni vide ove
poree&aje "ao "ople"sne intera"cije (iolo!"ih i psiholo!"ih *i(eni"a. @enets"a
predisponiranost utje*e na horone i fun"cioniranje ozga0 ali psihoBsocijalni stresovi
odre>uju da li &e se poree&aj pojaviti na povr!ini.
+rning @ottesan0 sa Sveu*ili!ta 4irginije0 *elni je e"spert u genetici !izofrenije.
5stra#ivanje s (lizancia uvjerilo ga je da postoji put genets"og prijenosa za ne"e o(li"e
!izofrenije. %n isti*e da su geni na ne"i na*in u"lju*eni u nastana" ove entalne (olesti "oju
zoveo !izofrenija0 ali znanstvenicia nije po!lo za ru"o ot"riti detalje.
Ka"o (i ot"rio detalje on sura>uje s Dr. 'orrEBje u jedinstvenoj studiji identi*nih
(lizanaca na St. +liza(eth0 u Hashingtonu0 DM. Milj je isti*e on NPo"u!ati ot"riti !to je to
razli*ito u ozgu !izofrenog (lizanca od ozga drugog (lizanca "oji nea !izofrenijuO.
Šezdeset parova (lizanaca iz Sjeverne 7eri"e u"lju*eno je ovu studiju0 u ,0 parova jedan
(lizanac ia !izofreniju0 a drugi ne. Kod $0 parova o(a (lizanca iaju !izofreniju0 a "od 10
parova0 "oji predstavljaju noralnu "ontrolnu s"upinu0 nea !izofrenije. 8nanstvenici jere
stru"turu i fun"cioniranje ozga "od identi*nih (lizanaca0 a razlog je tou taj !to "od
identi*nih (lizanaca0 "ada jedan ia !izo0 a drugi ne0 !izofrenija je po definiciji neBgenets"a.
Iedan par (lizanaca od "ojih jedan (lizanac ia !izo a drugi ne0 dovedeni su na tjedan dana
testiranja. 9a njia su napravljeni svi ogu&i testovi od testova "rvi pa do detaljnih intervjua.
5ntervjuirani su i roditelji (lizanaca o njihovo djetinjstvu. 8nanstveni"e je zaniao proto"
"rvi u ozgu do" recio (lizanac radi na rje!avanju razli*itih vrsta pro(lea. Alizanci gledaju
dva razli*ita pro(lea na televizijs"o e"ranu "oja tre(aju rije!iti entalno. Do" rje!avaju
138
pro(le0 "rv "oja ide u razli*ite dijelove ozga po"azuje se razli*ito i taj proces se snia. 9a
ti testovia su se po"azale razli"e e>u (lizancia. Ailo je o*ito da (lizanci "oji iaju !izo
iaju !ire ventri"le Bprostori u ozgu "roz "oje prolazi te"u&ina.
. !izo slu*ajevia dio t"iva ozga (io je izgu(ljen0 te"u&ina se razlila i zauzela
prostor. Da"le istra#ivanja su po"azala da se "od (olesni"a "oji pate od !izofrenije radi o
ne"i fizi*"i nepravilnostia u sao ozgu "oje onda ijenjaju stru"turu ozga.
Alizanci "oji neaju !izo iali su relativno noralne ventri"le do" su "od o(oljelih duplo vi!e
pro!irene..
@eni su izuzetno va#ni u prijenosu veli"e ve&ine !izo slu*ajeva0 ali geni nisu dovoljni
sai po se(i da (i proizveli ovaj razaraju&i o(li" (olesti. )orate iati *i(eni"e u o"oli!u "oji
doprinose o(oljenju od !izofrenije. 'i *i(enici su psiholo!"i ili (iolo!"i a javljaju se "asnije u
#ivotu pojedinca0 npr. z(og ja"e virusne infe"cije0 gripe0 autoo(ils"e nezgode s povredaa
ozga0 uzianja droga poput :SDBa0 PMPBa0 i drugih vrsta ta"ozvanih uli*nih droga "oje
nisu preporu*ljive. Ka#u da je !izofrenija ra" entalnih o(oljenja. 5a"o ne o#eo do(iti
"opletnu sli"u onoga !to uzro"uje !izofreniju zasigurno znao da je jedna od najgorih
psihi*"ih (olesti. Po*et"o dvadeset i prvog stolje&a na ovoj zelji ia dvostru"o vi!e
o(oljelog stanovni!tva na ulicaa nego li u (olnicaa. )noge se ne lije*i.
Postoji i drugi na*in gledanja na psihopatologiju pre"o "ulturalnih fa"tora. 'ereza
:a/ra(or je stru*nja" za psihi*"e pote!"o&e aeri*"ih 5ndijanaca. %na nagla!ava ne"a
specifi*na o(oljenja "od razli*itih indijans"ih pleena. @lavni uzro" njihovih (olesti je utjecaj
aeri*"e "ulture i su"o( s njo. 5ndijanci su nasilno preje!tani puno puta !iro 7eri"e.
9jihova djeca se i*u iz jesta u jesto u !"ole. )nogi 5ndijanci su se tije"o svoga #ivota
preje!tali i po tri puta. 4e&ina pro(lea s "ojia se susre&u su depresija i otu>enje. Suo*eni
su sa siroa!tvo i nezaposleno!&u "oja dosti#e stopu do 80Q0 s"upa sa lo!o nao(raz(o
ova situacija i ne daje previ!e nade. %ni ite"a"o osje&aju pritisa" o"olnog stanovni!tva i
svojevrsnu #elju da ih !to prije nestane.
. potrazi za nastan"o psihopatologije specijalisti za entalne (olesti ra(ili su i ra(e
(iolo!"i i psiholo!"i pristup i "o(inaciju o(a0 !to se naziva intera"cijs"i pristupo. Postoji i
drugi na*in "a"o gledati na nastana" psihopatologije0 a taj je "roz ulogu "ulturnih *i(eni"a.
139
PSIHOTERAPIJA
7"o na se auto po"vari0 odvezeo ga autoehani*aru. 7li !to se doga>a "ada se
na! organiza Fpo"variF0 "ada na!e pona!anje postane e"scentri*no i o(ra(eno0 "ada na!e
isli i osje&aji postanu poree&eni i (olni. Koe se tada o(ratiti0 da li razgovarati sa
prijatelje0 ro>a"o0 nastavni"o ili lije*ni"o op&e pra"se6 7"o se pro(lei pogor!avaju0
tre(a potra#iti profesionalnu poo&.
Profesionalna poo& je dostupna od strane cijelog niza edicins"ih stru*nja"a0
"lini*"ih psihologa0 psihijatara0 socijalnih radni"a. . stvari najve&i dio profesionalaca "oji rade
u podru*ju psihologije su pra"ti*ni terapeuti. 9o0 entalni pro(lei0 (a! "ao i fizi*"e (olesti
ogu varirati u svo o(li"u i o(uju0 ogu (iti ograni*eni na strah od visine ili ogu
potpuno naru!iti pona!anje oso(e. Postoji gotovo isti (roj vrsta terapija "oli"i je (roj vrsta
(olesti0 pre"o $-0.
Psihoterapiju dijelio u dvije op&e grupe na (ioedicins"i pristup (olesti i psiholo!"i
pristup entalni (olestia.
B!o9(d!c!6s%! 3r!s283 3s!4o2(ra3!"!
Aioedicins"i pristup se "oncentrira na projenu odre>enih aspe"ata na!eg fizi*"og
fun"cioniranja. %vaj pristup se (azira na pretpostavci da su odre>eni du!evni poree&aji
(olest i da lije*enje ora iati (iolo!"u podlogu "a"o (i se (olest zaustavila i ot"lonila.
)oderne tehni"e "ao "opjutorizirana toografija *esto se "oriste pri ot"rivanju pro(lea.
Aioedicins"i terapeuti su psihijatri0 neurolozi i drugi profesionalci "oji su se specijalizirali u
ot"rivanju0 izoliranju i identificiranju (olesnih stanja za "oje se satra da su (iolo!"a podloga
du!evni poree&ajia "ao !to suK depresija0 !izofrenija i ostale entalne (olesti. Ka"o je
ravnote#a psihe rezultat do(ro (alansiranih procesa0 ona jednostavno o#e (iti poree&ena
razli*iti (io"eijs"i procesia i satra se da su entalni poree&aji vidljivi popratni
zna"ovi ova"vih poree&aja u (io"eijs"i procesia.
Iedan od najradi"alnijih zahvata u (ioBedicins"o pristupu je "irur!"i zahvat.
9ajpoznatiji zahvat ove vrste je frontalna lo(otoija0 presjecanje #iv*anih vla"ana "oja
povezuju prednje re#njeve veli"og ozga s talauso. 'ipi*ni "andidati za lo(otoiju su
agresivni !izofreni*ari ili oso(e sa izrazito osjetljivo!&u i an"sioznosti. %peracija ot"lanja ove
140
siptoe pre"idaju&i veze ize>u pacijenta i traua njegove pro!losti i strahova za
(udu&nost.
7li operacija isto ta"o sanjuje sposo(nost jasnog prisje&anja stvari i planiranja
(udu&nosti. Du!evna tupost0 dje*je pona!anje i nedostata" (rige za i!ljenje drugih0 na"on
operacije zajenjuju prija!nje osje&aje "rivnje0 ljutnje i straha. Ka"o su rezultati ova"vog
lije*enja *esto gori od siptoa (olesti "oja se po"u!ava lije*iti0 ova"va terapija se is"lju*ivo
ograni*ava na najte#e slu*ajeve "od "ojih niti jedan drugi edicins"i pristup ne poa#e.
Drugi "ontroverzni tretan je ele"tro"onvulzivna terapija. Šo" terapija0 "a"o je
popularno poznata. Satra se najo&niji na*ino lije*enja depresije "od pacijenata "oji ne
podnose lije"ove. 5pa" postoje prijed(e da nepravilna prijena ove terapije dovodi do
gu(it"a pa&enja "od ne"ih pacijenata. 5a"o done"le djelotvorna0 !o" terapija o#e poo&i
sao anje (roju pacijenata.
Prava revolucija u (ioedicins"o pristupu lije*enja (ila je prijena lije"ova u
lije*enju entalnih (olesti i poree&aja pona!anja. Do pedesetih godina pro!log stolje&a0
entalne (olnice su (ile stra!no jesto. 'o je (ilo jesto gdje su pacijenti vri!tali0 naetali se
svoji pona!anje0 upadali u divlje izljeve (ijesa i razazivali fe"alije po zidovia. 9e"i od
njih su upadali u stanje potpune entalne tuposti0 druge je tre(alo stavljati u lu>a*"e "o!ulje.
Sve se to proijenilo sredino pedesetih godina pro!log stolje&a0 sa prijeno sedativa.
Kloroproazin je (io jedan od *udotvornih lije"ova "oji je djelovao na noge siptoe
!izofrenih (olesni"a "ao !to suK siptoi o(ane0 halucinacije0 socijalno pona!anje i
agresivnost. Drugi antipsihoti"0 litiju0 regulira e"strene razli"e u pona!anju "od anija*no
depresivnih psihoza. 'erapija lije"ovia ne sao da potis"uje siptoe entalnih (olesti i
donosi ola"!anje pacijentia0 nego i oogu&ava da se provede psihoterapija "od pacijenata
"ojia se u protivno ne (i oglo poo&i. %pasnost terapije lije"ovia je ta !to
prezaposleno oso(lje u (olnicaa najerno pretjerano sedira pacijente i ostavi ih u ta"vo
stanju0 ili "ad pojedinac najerno predozira uzianje lije"a "a"o (i se la"!e (orio sa
sva"odnevni pro(leia. 4aliju0 "oji je zasigurno najpoznatije sredstvo za sirenje0 isto
ta"o o#e uzro"ovati ovisnost. Sva"odnevno ga "oristi pre"o osa ilijuna 7eri"anaca od
"ojih se nogi jednostavno odustali od pronala#enja pravih uzro"a svoe stresu. 7"o je
"eoBterapija (ila jedna od posljednjih revolucija u (ioBedicins"o pristupu lije*enja0
geneti"a (i o#da ogla (iti slijede&a. Spoznaja "a"o su ne"i entalni poree&aji nasljedni0
do sada je ve& dovela do "ori!tenja genets"ih savjetovali!ta u "ojia se o(iteljia sa rizi"o
govori o !ansaa da svoju (olest prenose na potostvo. Kroni*na !izofrenija0 ne"i o(li"
141
entalne retardacije0 depresija0 alchajerova (olest0 sao su ne"e od (olesti "od "ojih
genets"i fa"tori iaju udjela. 9edavno je grupa znanstveni"a identificirala gen na jedanaesto
"roosou0 *iji poree&aj dovodi do o(li"a depresije. 5stra#ivanje provedeno e>u
o(iteljia 7i!a u 7erici je e>uti done"le z(unilo znanstveni"e. 9aie polovica oso(a
sa poree&eni geno nije vidljivo (ila (olesna. )e>uti to je do(ar prijer (iolo!"e
predrasude pri *eu se tvrdi da su odre>ene oso(e predisponirane za odre>enu (olest.
)e>uti genets"a predodre>enost igra ulogu i izgleda sao onda "ada su ta"ve oso(e
izlo#ene "onstantno i dugotrajno psiholo!"o stresu. 4idjeli so "a"o fun"cionira
(iolo!"o edicins"i pristup.
Ps!4oo:%! 3r!s283 3s!4o2(ra3!"!
Psiholo!"i pristup se odre>uje prea vrsti (olesti. Aira se jedna od postoje&ih terapija
"ojih sveu"upno ia o"o $-0 vrsta. ............................................................................................
Psihoterapiju u principu dijelio na *etiri grupe. Prvi o(li" je psihoanaliti*"a ili
psihodinai*na terapija. 4jeruje se naie da su sva na!a pona!anja otivirana sna#ni
unutarnji silaa. 5zvori entalnih poree&aja se tra#e u za(ranaa0 trauaa0 "onfli"tia0
frustracijaa0 otu>enosti i nerije!eni napetostia.
Psihodinai*ni terapeuti poa#u pacijentia da prepoznaju ove s"rivene otivacije i
da prona>u na*ine da ih projene.
2ans Strupp sa 4ender(ilta0 vode&a je oso(a psihodinai*ne terapije. Klju*ni eleenti
psihodinai*ne terapije suK pacijent "oji je u stanju sudjelovati u terapiji i terapeut "oji o#e
provoditi terapiju sa pacijento. )e>uso(ni odnos pacijenta i psihoterapeuta je neophodan za
proces terapije. Pacijenti oraju (iti otivirani za terapiju0 i a"sialno sudjelovati u njeno
procesu. 'erapeut ora (iti do(ar slu!a*0 ora se po"u!ati su#ivjeti sa svijeto i pro(leia
pacijenta.
Psihoterapija je u osnovi vrsta odnosa ize>u ljudi0 nije tretan u pravo
edicins"o sislu rije*i. Gadi se o odnosu u "oje dvije oso(e rade zajedno i rezultat tog
odnosa je po(olj!anje pacijentovog entalnog zdravlja. Sigund /reud je (io taj "oji je razvio
psihodina*inu terapiju na pre"retnici stolje&a u Ae*u. . "lasi*noj /reudovoj psihoanalizi0
trenuta*ni pro(le odrasle oso(e se po"u!ava prona&i u si(olia pro!losti. Prea /reudovu
shva&anju najve&i dio *ovje*jeg ua su podsvjesne isli "oje se ne ogu ta"o jednostavno
dovesti na povr!inu i is"azati rije*ia jer su zastra!uju&a na!e vidljivo FjaF. ;esti su
142
prijeri sa ta"vi pacijentia "ad va "a#uK F5a ne!to !to (ih va htjela re&i ali (oji se
"a"o &ete reagiratiF.
Psihoanaliti*ar tre(a ot"riti podsvjesne otive "oji dovode do neurots"ih siptoa i
oprezno dovoditi pacijenta do spoznaje da postoji veza ize>u siptoa i uzro"a "oji su
potisnuti u rano djetinjstvu. 9aglasa" se uz to stavlja i na razvita" ega.
Iedna od teeljnih tehni"a psihoanalize su Fslo(odne asocijacijeF0 pri "ojia pacijent
ver(alizira sve ono !to u je tog trenut"a do!lo na paet0 refle"tiraju&i ta"o svoje nesvjesne
isli. %stale tehni"e u"lju*uju analizu pacijentovih snova.
Gazgovori se vode tri do pet puta tjedno pri *eu terapeut interpretira aterijal "oga
je iz pacijentovog pri*anja po"upio. 'ije"o godina psihoterapeuti su odificirali ne"e od
/reudovih tehni"a "ao i njegov pristup se"sualnosti i agresivnosti prisutnia u rano
djetinjstvu. )e>uti a(iciozni ciljevi psihoanaliti*ara su i dalje ostali istiK proijeniti
stru"turu oso(e pacijenta a ne sao siptoe0 a to zahtijeva veli"i napor te dugo vrijee i
dosta financijs"ih sredstava. Prea toe0 psihonaliza o#e poo&i sao anje (roju ljudi.
Drugi pristup ovoj terapiji je jednostavniji. . ve&ini slu*ajeva u pra"si se "oristi "o(inacija
"rat"oro*nih terapija "oje ogu trajati !est0 deset ili petnaest sati. 'a terapija se teelji na
psihoanaliti*"i idejaa i principia i o#e (iti anje ili vi!e intenzivna. Danas je ovo
najuhodaniji pristup "oe je cilj odificirati pro(leati*na pona!anja pute principa
"ondicioniranja i prisile0 drugi rije*ia proijeniti siptoe i pona!anje i tie &e pacijent
fun"cionirati puno efi"asnije.
4idjeli so prijer terapeuts"og sanjivanja straha gdje je terapeut po"u!ao poo&i
dje*a"u prevladati strah od zu(ara.
9e"a pona!anja se daju proijeniti ta"o da se ljudi nau*e suprotni rea"cijaa0 na
prijer nau*iti "a"o se opustiti u trenucia napetosti0 ili se pa" pacijente u*i sao"ontroli.
'erapeuti prijenjuju *itav niz pristupa za projenu o(li"a pona!anja.
9o "at"ada nije pro(le sao pona!anje0 pro(lei se znaju "riti u na*inu na!eg
i!ljenja0 u prenagla!avanju negativnih stvari u #ivotu0 u neprestani islia na vlastite
padove ili pa" negativno interpretirao svoje stavove0 vjerovanja itd. . ta"vi slu*ajevia se
ne "oristi vi!e psiho nego "ognitivna terapija. 'a terapija je nastala !ezdesetih godina ovog
stolje&a. Priijenio ju je "ognitivni terapeut 7l(ert +llis. Milj "ognitivne terapije je nau*iti
pacijente da prepoznaju i ijenjaju nerazune stavove0 "riva uvjerenja i o*e"ivanja neuspjeha.
+llis svoju terapiju naziva racionalno eotivno terapijo. 'o je vrlo uo(i*ajena tehni"a "a#e
on. 9aie on0 "a"o je sa re"ao0 #eli igrati ulogu vra#jeg advo"ata ta"o !to po"azuje
143
pacijentu da i pored svih u"a "oje ga snalaze on jo! uvije" nea ta"o veli"i razlog da se
razljuti i nervira. 9astoji pacijentu u"azati na vlastitu vrijednost i po"renuti njegovu nutarnju
snagu da se (ori. .vjerava ga da nije u pravu u do#ivljavanju svijeta o"o njega. 'a"o terapeut
uvjerava pacijenta da stvari "rivo i vjerojatno preosjetljivo do#ivljava. 'erapeut nastoji !to vi!e
pacijentu osvijetliti pozadinu odnosa0 i a"o ia uspjeha pacijent &e se siriti. . "asniji
!ezdeseti godinaa pro!log stolje&a0 sniljen je jedan od +lisovih razgovora sa pacijento.
F5a pro(lea sa svoji vezaa0 (oji se da &u oso(u povrijediti u"oli"o s njo u>e u
vezuF. Psiholog joj "a#e da je ona zapravo saa se(e uvjerila da nije do(ro da u>e u vezu sa
ne"i. 5 isti*e0 Fopet so do!li na istu stvar0 pretpostavite da odlu*ite s ne"i izlaziti i do>ete
do za"lju*"a da oso(a nije va! (roj. 'a se oso(a osjeti ja"o povrije>eno jer ste "reirali
frustraciju jer vas ta oso(a ne o#e iati u svojoj (lizini. .pitajte se da li ste doista tu oso(u
povrijediliF6 Pacijentica je odgovorila da ne zna. . (iti terapeut je u"azao pacijentu da
vjerojatno "rivo i preosjetljivo reagira na situacije i nastoji ju ohra(riti da na stvari gleda sa
vi!e optiiza.
Slijede&i alternativni pristup terapije je ta"ozvani huanisti*"i terapeuts"i pristup "oga
je izislio Golo )aE. 'aj pristup se u stvari odnosi na noralne oso(e od "ojih psiholog #eli
posti&i a"siu !to ga oso(a o#e dati. Golova logi"a je poo&i ljudia da uvje#(avaju
svoje ljuds"e o&i0 lju(av0 streljenja0 ciljeve0 potencijale. 8a njega je huaniza jedna
vrijedna tradicija "oja je nastala u renesansi i njie uspostavljao osnove svih potencijala na!e
ljuds"e li*nosti. .loga terapeuta u ovo pristupu je da a"sialno ohra(ruje ljude i u njia
po"u!ava ot"riti sve ono najpleenitije i naj"orisnije za #ivot sae oso(e. Do sada je to (io
posao sve&eni"a0 e>uti Golovi sljed(enici satraju da ljudi u sve&eni"u ponajprije gledaju
religioznu stranu a onda huanu. 5sti je slu*aj i sa lije*nicia "ojia je ovo ta"o>er (ila
doena0 no oni su se previ!e orijentirali na tehni*"u crtu lije*enja ta"o da *esto za(oravljaju
da su pacijenti i ljudi.
9aglasa" huanisti*"ih terapeuta je na psiholo!"o rastu cijele li*nosti unutar njenog
socijalnog "onte"sta. 9e iznena>uje stoga *injenica da je "lasi*an pristup jedan pacijent jedan
terapeut u ovo odelu terapije pro!iren na terapiju sa *itavo o(itelji0 parove ili pa" grupe...
Pitanje je "a"o odrediti "oja vrsta terapije je najpri"ladnija za odre>ene vrste pro(lea.
Klini*"i psiholog +nri"o Iohns sa sveu*ili!ta Aur"leE u Maliforniji poza(avio se ovo teo.
Danas na prijer postoje studije "oje po"u!avaju odrediti0 "oji (i od gore spoenutih pristupa
(io najdjelotvorniji na prijer za depresiju. Stvar je vi!e nego "oplicirana. 7"o ustanovite da
se radi o depresiji0 ve& ste u dilei jer postoji vi!e desetina razli*itih tipova depresije. 8a !to se
144
opredijeliti6 'retan ne ovisi sao o vrsti (olesti "oju pacijent ia nego ovisi i o tipu li*nosti i
"ara"teru pacijenta.
4e&ina terapeuta o "ojia so govorili iaju ne!to zajedni*"o0 a to je da *e"aju da do>e do
ne"og psihi*"og poree&aja pa onda prilaze tretanu. )e>uti sada je u je"u novi pristup
o*uvanju entalnog zdravlja a to je preventivni pristup. Stvara se nova grupa stru*nja"a "oje
se naziva zdravstveni psiholozia "oji se (ave pro(leia ijenjanja socijalne i fizi*"e
o"oline oso(e. 'o djelovanje (i oglo (iti do(ar "lju* za prevenciju i sanjenje u*estalosti
entalnih (olesti.
145
DIJETE U RAZVOJU
No$oro?(6o d!"(2( ! 6"('o$( s3oso)6os2!
Pred otprili"e dvjesto godina0 nova znanost entalne edicine0 rana verzija suvreene
psihologije0 svratila je pa#nju filozofa0 prosvjetitelja i lije*ni"a. /ilozofi su se (avili pitanjia
ljuds"e egzistencije te uspored(aa ize>u ljuds"og i #ivotinjs"og svijeta. 9a jednoj strani
filozofs"e rasprave u to vrijee0 (io je francus"i filozof <?an ?a" Gusso= I.I. Gousseau0 "oji
je satrao da su ljudi ro>eni sa s"lonostia i "ara"teristi"aa "oje ljuds"u oso(u *ine ono !to
ona jest0 "asnije u #ivotu. Prea Goussoau priroda se po(rinula za na! psihi*"i i duhovni
razvoj. Go>eni so "ao pleeniti divljaci0 "oji su "orupirani od na!ih "asnijih #ivotnih
is"ustava. 9asuprot Goussoau stajao je engles"i filozof Iohn :oc". 8a :oc"a je novoro>eno
dijete u stvari ta(ula raza0 prazna plo*a li!ena (ilo "a"vog znanja i sposo(nosti. 9a! razvoj se0
prea njeu (azira na teelju is"ustva "oje na pru#a dru!tvo u "oe se nalazio. 5s"ustvo
"oje se na nas prenosi0 u stvari odre>uje na!u (udu&nost. Da"le0 Goussoaov princip je princip
prirode0 do" je :oc"ov princip ucjepljivanja znanja na praznu ali plodnu podlogu. %"o 1800Bte
godine ova de(ata je poja*ana ot"ri&e divljeg dvanaestogodi!njeg dje*a"a u jednoj !ui u
/rancus"oj. Pred znanstvenicia se na!lo dijete (ez i"a"vog is"ustva i znanja "oga je oglo
do(iti od ljudi. Sve *ie je dijete raspolagalo do!lo je od prirode. Iedan ladi lije*ni"
prihvatio se posla edu"acije i civiliziranja divljeg dje*a"a "ou je dao ie 4i"tor. 9a po*et"u
se *inilo da njegov intenzivni progra donosi plodove. 4i"tor je nau*io "a"o iz(je&i
opasnosti0 "a"o slijediti upute. )e>uti na"on pet godina progres prvog razvoja je zastao.
:ije*ni" je odustao od svoje inicijative i digao ru"e od 4i"tora. 4i"tor je uro u *etrdesetoj
godini nesposo(an govoriti i pona!ati se na na*in na "oji to *ine noralne oso(e.
8a noge ljude onoga vreena slu*aj 4i"tora (ila je potvrda da priroda dale"o vi!e
utje*e na ljuds"i razvoj nego is"ustvo ste*eno u ljuds"oj zajednici. . ovo slu*aju se vidjelo
da nova civilizirana zajednica nije (ila u stanju utjecati na 4i"torovu teeljnu nesavr!enost.
)nogi su i dalje tvrdili da so i u najve&oj jeri produ"t na!e o"oline a vrlo alo produ"t
genets"og nasljedstva. 5 sad se postavlja pitanje !to je i gdje je istina6 S "oji so "apitalo
ro>eni i u "ojoj jeri o"olina utje*e na nas.
Da li ste se i"ad zapitali !to dijete vidi i "a"o do#ivljava svijet "ad te" na njega do>e
"a"va su u prva is"ustva. Što dijete voli a !to ne6 . "ojoj jeri je dijete (espoo&no6
146
8a Hilliaa Iaesa0 jednog od pionira aeri*"e psihologije0 dijete dolazi na svijet "ao
potpuno z(unjeni i (espoo&ni organiza. Iaes je vjerovao da dijete do#ivljava ogroan
!o" prelaze&i iz sigurnosti i ira u aj*inoj utro(i u svijet izazova0 !o"ova i neira. .
"asniji 19$0Bti godinaa Iohn Hatson0 osniva* (ehavioriza0 opisao je novoro>en*e "ao
(espoo&nu hrpicu #ivog t"iva "oje je u stanju napraviti ne"oli"o rea"cija. 5 sve do 1963Bte u
edicins"i ud#(enicia stajalo je da novoro>en*e nije u stanju fo"usirati svoje o*i ili
odgovoriti na podra#aj zvu"a. )nogi lije*nici jo! uvije" vjeruju da novoro>en*ad ne osje&a
(ol. )e>uti svi su oni u "rivu.
. posljednjih trideset godina znanstvena istra#ivanja su do!la do o(ratnih za"lju*a"a.
Djeca naie dolaze na ovaj svijet sprena za noge *ine pona!anja i reagiranja. 9e"oli"o
inuta na"on ro>enja0 o*i djeteta su u stanju o"renuti se u sjeru glasa tra#e&i izvor zvu"a.
Dijete je u stanju ispru#iti ru"u da (i uspostavilo "onta"t i u stanju je po"renuti glavu slijede&i
lice oso(e "oja se "re&e.
9ova istra#ivanja ta"o>er potvr>uju da se djeca ra>aju sa sposo(no!&u da ne!to vole ili
ne vole. Dvanaest sati na"on ro>enja dijete je u stanju po"azati da u je ugodan o"us vanilije
i sije!i se pri irisu (anane i po"azuje da ne voli o"us !"api.
Kod novoro>en*adi slu!ne fun"cije vrlo do(ro fun"cioniraju *a" i prije ro>enja0 ta"o
da su djeca sprena odgovoriti na odre>ene zvu*ne podra#aje *i napuste aj*inu utro(u.
9ovoro>en*ad vi!e vole *uti #ens"i nego li u!"i glas i la"o ih se uspavljuje "ad slu!aju
ot"ucaje aj*ins"og srca. . stanju su odah prepoznati glas aj"e.
Što se ti*e vida0 vid i nije razvijen. Djeca se ra>aju gotovo slijepa. Postoje za to
dva razloga. Prvo u re#nici o"a ne postoji dovoljan (roj stanica. Drugo jo! uvije" ne postoji
dovoljno veli"i (roj spojeva e>u neuronia i centra za vid u o#danoj "ori. )e>uti o(je
ove stvari se razvijaju vrlo (rzo.
)jesec dana staro dijete u stanju je priijetiti "onture glave pri veli"oj (lizini. Seda
tjedana staro dijete sije se "ad priijeti lice aj"e. Dvojese*no dijete ve& razli"uje (oje0 sa
tri jeseca starosti u stanju je staviti udaljenije o(je"te u fo"us gotovo identi*no odraslia.
'rojese*no dijete o#e razli"ovati "ontraste ta"o do(ro da razli"uje projene u
izrazu lica0 !to zna*i da razli*ito reagira na ljutiti0 tu#ni0 radosni ili #alosni izraz lica.
Prea toe *ini se da ljuds"a (i&a "oja te" dolaze na svijet i nisu ta"o (espoo&na
"a"o se to prije vjerovalo. . stvari djeca su opreljena svi potre(ni "valitetaa za
pre#ivljavanje0 u"lju*uju&i o(ra(eni sustav od pogu(nih podra#aja i dovoljno razvijen aparat
za socijalne intera"cije.
147
Audu&i da (e(e nisu u stanju s naa ver(alno "ounicirati0 pitanje je "a"o o#eo
ot"riti !to djeca vide0 "a"o osje&aju i "a"o isle. 8nanstvenici po"u!avaju od op&eg znanja o
relacijaa0 dedu"tivno protua*iti zna*enje dje*jeg pona!anja. Djeca vole ot"rivati0 vole se
uvije" suo*avati s novi stvaria. 4ole poicati pa#nju sa po"reta na po"ret0 stvari na stvar.
Djeca vi!e vole nove izazove nego li failijarnost. 4rlo (rzo gu(e interes za ne"u stvar. Gadi
se naie o sanjenju intenziteta odgovora na (ilo "oji vi!e"ratni doga>aj !to se naziva
ha(itacijo. Kada dijete reagira na novi podra#aj ta"o da se vidi da dijete shva&a de se radi o
ne*e novo i razli*ito0 onda se to naziva disBha(itacijo. 5 ha(itacija i disha(itacija su
jedan te isti "lju* razuijevanja dje*jih entalnih procesa.
8nanstvenici provode vrijee prou*avaju&i "a"o se djeca pona!aju gledaju&i o(je"te.
'a"o>er jere (roj ot"ucaja srca "od djece prili"o jerenja pa#nje0 preferencija ili
perceptivnih spoznaja. .*estalost sisanja prsta0 osjeha0 pla#enje jezi"a0 pla*a0 ta"o>er se
"oristi u jerenjia dje*je rea"cije na razli*ite doga>aje.
19-8Be psiholog Go(ert 4ance po*eo je e"sperientirati sa djeco proatraju&i dje*je
rea"cije na novosti pute ta"ozvanog neu!tog <nijeog= govora. %n je priijetio da djeca
vi!e vole o(je"te "oji iaju "onture nego li o(le o(je"te. Da"le svi>aju i se vi!e0
"ople"sniji od jednostavnijih o(je"ata. 5 ta"o>er i je dra#e "opletno lice od dijelova lica.
)e>uti jedan od najzna*ajnijih znanstveni"a u podru*ju razvojne pishologije je
!vicars"i psiholog <?an Pia#e= Iean Piaget.
Piaget nije "oristio "oplicirane la(oratorije. Prijenjivao je vrlo jednostavne
e"speriente "oji su tre(ali u"azati na fun"cioniranje dje*je paeti. 9pr. "a"o dijete shva&a
da a"o se izgled ne*ega ijenja to ne zna*i da se i saa stvar ijenja. Iedan od tipi*nih
PiagetBovih e"sperienata je sa o(ojeno vodo u *a!aa. Gadi se o identi*noj "oli*ini
te"u&ine ulivene u (o*ice razli*itih veli*ina.
Šestogodi!nje dijete vjeruje da je u ve&oj (oci vi!e te"u&ine0 sedogodi!nja" je
nesiguran do" osogodi!nja" shva&a da se stvari ne ijenjaju (ez o(zira na izgled. Kvantiteta
te"u&ine je jedna"a (ez o(zira na o(li" posude u "oju se ulijeva "a#e ovaj dje*a".
5 pored veli"og doprinosa razvojnoj psihologiji0 Piaget je ipa" podcijenio "ognitivnu
o& djece ni#eg uzrasta iz jednostavnog razloga !to je poije!ao dje*je fizi*"e sposo(nosti sa
njihovo psihi*"o sposo(no!&u. 9aie *esto se dje*je entalne fun"cije razvijaju prije
nego njihova sposo(nost fizi*"og reagiranja.
@rupa znanstveni"a na sveu*ili!tu 5llinoisa0 po"u!ava ot"riti prethodno nedovoljno
jasne ogu&nosti novoro>en*adi i ale djece.
148
Profesor Gene Ailargheon istra#uje "a"o djeca razvijaju "oncept neproijenjenog
o(je"ta. Pod ti se isli na *itav niz na!ih zapa#anja i uvjerenja o o(je"tia. Prvo i teeljno
uvjerenje je da o(je"ti postoje i onda "ad su sa"riveni. Prva oso(a "oja je istra#ivala
zapa#anje o(je"ta (io je Iean Piaget. %n je tvrdio da novoro>en*ad po*inje shva&ati da o(je"t
postoji i "ad ga se ne vidi0 te" "ad i je osa do devet jeseci. 'e" sa dvanaest jeseci
#ivota0 djeca shva&aju da o(je"ti ne sao da postoje nego iaju i fizi*"e "ara"teristi"e0 ia"o ih
se ne vidi.
Prije&uje se da djeca na nelogi*ne stvari gledaju du#e0 "ao da po"u!avaju prona&i
razlog nelogi*nosti. Dijete &e "ra&e gledati u doga>aj "oji ia svoju logi"u. 'a"o>er
ot"rivao da djeca od tri i pol jeseca0 shva&aju da postoji o(je"t i onda "ada je s"riven.
Iedan od doprinosa ovog istra#ivanja je taj da se oz(iljno orao poza(aviti fizi*"i znanje
novoro>ene djece..........................................................................................................................
IudE Deloache studira "ognitivni razvoj alo starije djece na prijeria dje*jeg
razuijevanja si(ola. Si(ol je ne!to !to predstavlja ne!to drugo od onoga !to oso(a vidi.
Sposo(nost razuijevanja si(ola je vjerojatno jedna od glavnih "ara"teristi"a "oja
nas izdvaja iz #ivotinjs"og svijeta. Da"le jedan od va#nih zadata"a "oji se stavlja pred dijete je
razuijevanje sustava si(ola. Djeca oraju nau*iti govoriti0 *itati0 pisati itd. . svoji
istra#ivanjia "oristi odele "oji upu&uju na po*etne faze razuijevanja si(ola. Svoji
odelia po"u!ava djeci predo*iti da ono !to i po"azuje u (iti predstavlja ne!to drugo u
realnosti. Gecio si(ol za jedan ve&i prostor.
Sa tri godine shva&a zna*enje si(ola. )e>uti da (i do!la do ovoga stupnja razvoja
djeca oraju stvari u*iti. Djeca neprestano po"u!avaju shvatiti po "oje principu svijet
fun"cionira. 7 oraju se do(ro nau*iti da (i to shvatili0 oraju neprestano raditi.
Dvogodi!nje dijete je isaono <"ognitivno= ja"o zaposleno. Dapa*e0 dvogodi!nje dijete se vi!e
napre#e u i!ljenju nego li (ilo t"o od nas starijih.
Drugi znanstvenici prijenjuju vizualne etode istra#ivanja "oje su izislili @i(son i
Hal" 1960Btih godina. Iedna strana plohe ple"siglasa je o(ojena a druga providna sa
o(ojeni ru(ovia ta"o da se do(ije trodienzionalni osje&aj i osje&aj da (i ogao propasti.
Ae(a "oja je upravo po*ela puzati0 prepuzati &e plohu gdje iate osje&aj da &ete
pasti.
7li (e(a "oja pu#e vi!e od jesec dana ne&e pro&i "riti*nu liniju gdje se ia osje&aj
du(ine. Ae(e starije od osa i pol jeseci ne&e pre&i "riti*nu liniju zato !to ve& iaju osje&aj
straha i percepciju du(ine i visine.
149
Kao !to vidio (e(e nisu ta"o (espoo&ne. Štovi!e0 djeca na svijet dolaze sprena
u*iti. 5 ne sao to0 djeca su opreljena jedni drugi sna#ni oru#je da to je da su se u
stanju sijati. Sijeh djeteta je osvajaju&i. 5 to je ne!to !to igra veli"u ulogu u pre#ivljavanju
ljuds"e vrste. Psiholozi tu etodologiju osjeha satraju jedno od najja*ih etoda
odr#avanja na #ivotu.
9e"e se (e(e siju vi!e od drugih. 'o nas vodi "a jednoj drugoj "ara"teristici "oju
"od djece zaje&ujeo ve& u sai po*ecia a to je teperaent sva"oga djeteta. 9e"e
(e(e su #ivahne i (u*ne0 druge pa" irne i pasivne. %vaj princip je univerzalan (ez o(zira na
"ulturu0 i teelj i je (iolo!"i0 to su "onstitucioalne tendencije "oje odre>uju dje*ju oso(nost.
......................................................................................................................................................
Psiholog sa 2arvarda Ieroe Kagan (avi se razli"aa u pona!anju srae#ljive i tihe
djece nasuprot #ivahne i (u*ne. %n i njegove "olege proatraju djecu na onitoru televizora
uz poo& s"rivene "aere.
%ni isti*u da (iolo!"a podloga "od 10 do 1- posto djece igra va#nu ulogu !to se ti*e
teperaenta djeteta0to i je na ne"i na*in ve& saa priroda usadila. %ni su ili ja"o otvoreni i
rado se dru#e ili pa" iaju ne"u dozu zatvorenosti ili stidljivosti ili opreza u se(i. %vo (i
zapravo oglo upu&ivati na to da se sva"o #ivo (i&e na ovoj zelji ra>a sa odre>eni
predispozicijaa za teperaent.
Što se ti*e intele"tualnih sposo(nosti "od tihe ili pa" #ivahne djece0 tu nea ni"a"vih
razli"a. 9ea potre(a da se roditelji (rinu a"o su i djeca ova"ve ili ona"ve naravi. 'o je
teeljno nasljedstvo no "asnije u #ivotu &e o"olina0 dru!tvo i is"ustvo u*initi svoje. Prea
toe (iolo!"a nasljedstva nisu sud(onosna ogu&e su zna*ajne projene teperaenta.
Kasnija is"ustva u veli"oj jeri ogu poo&i pri oslo(a>anju od srae#ljivosti i povu*enosti.
Aiolo!"a s"lonost "a irno&i o#e (iti ispravljena pre"o u*enja0 vje#(i i is"ustva.
)o#da pitanje (iolo!"og utjecaja na teperaent o#eo (olje osvijetliti na prijeru
#ivotinjs"og svijeta.
9a nacionalno institutu za entalno zdravlje na odjelu #ivotinjs"og centra Steven
Suoi prou*ava pona!anje srae#ljivih ajuna. ;ini se da je srae#ljivost "od ajuna
uro>ena oso(ina. Prea toe genets"i uvjetovana. . stanju so odrediti "oja #ivotinja &e
(iti srae#ljiva0 a "oja ne&e. )ajuni "oji iaju uro>ene s"lonosti "a toe po"azuju ih ve& u
drugo ili tre&e tjednu po ro>enju. )ajuni "oji nisu srae#ljivi ve& u prvih ne"oli"o
tjedana odvajaju se od aj"e i saostalno istra#uju o"olni svijet. Srae#ljivi pa" ostaju uz
aj"u i tra#e njenu za!titu.
150
8nanstvenicia je po!lo za ru"o izlije*iti srae#ljivost ne"e ladun*adi ta"o !to su
ih odnijeli drugoj ajunici "oja se ja"o (rine za lade. ;ine to ta"o !to ih svoji prijero
uvode u dru!tveni svijet. 'o su sigurne #en"e "oje srae#ljive ajun*i&e dovedu do toga da
postanu vo>e grupe.
)e>uti a"o te iste ajun*i&e vratio njihovoj ro>enoj ajci0 oni us"oro opet
postaju srae#ljivi i (oja#ljivi. ;ini se da srae#ljivost "od ajuna ia ne"ih sli*nosti sa
srae#ljivosti "od ljudi. 5z ovih studija izvodio jedan za"lju*a" a taj je da je ogu& princip
odifi"acije teperaenta i pona!anja priijeniti "od ljudi "ao i "od #ivotinjs"og svijeta.
'a"o>er postoji i jasan do"az da je genets"o naslje>e vrlo va#an fa"tor za odre>ene
"ognitivne sposo(nosti "ao npr. o& ver(alnog izra#avanja "ao i odre>ene psihopatolo!"e
pojave do "ojih dolazi "asnije u #ivotu.
'a"o>er je jasno da fa"tori o"oline igraju va#nu ulogu pri sva"o "ople"snije
pona!anju "ao i pri razvoju sposo(nosti. 5s"ustva ste*ena u o(iteljs"oj atosferi *ine nas
specifi*nia. 5sto ta"o na i "ultura u "ojoj so ro>eni ostavlja du(o"i pe*at. 5 do" (iolo!"i
nasljedni fa"tori oogu&avaju potencijal razvoja0 o"olina je ta "oja odre>uje da li &e se
potencijali razviti ili zahiriti. Prea toe0 priroda0 o"olina0 pa#nja i lju(av0 odnosno odgoj0
tvore teelj pona!anja.

151
SAZRIJEVANJE I STARENJE
%d ro>enja do srti svi prolazio "roz noge stadije. )e>uti dvije relativno nove0
ali najzna*ajnije teorije "oje su utjecale na razvoj studija o psiholo!"o razvoju0 "oncentriraju
se na rani #ivot. Po njia je psiha uglavno deterinirana ve& "raje adolescentnih godina0
uz sao par iznia"a. 'e" 19-0Btih godina je po*elo stvarno istra#ivanje o starenju0 a us"oro
na"on toga i istra#ivanje o razni stadijia odrasle do(i. %d tada su od(a*eni nogi itovi i
teorije o starenju.
Iedan od najzna*ajnijih "oncepta "oji izlazi iz psiholo!"ih istra#ivanja je "oncept
razvit"a "roz *itav raspon #ivota. 5deja je ta da se nogi aspe"ti ljuds"e prirode nastavljaju
razvijati "roz cjelo"upni #ivotni ci"lus. . ovo "onte"stu razvoj nije isto !to i rastK razvoj
u"lju*uje razvita" i postupno gu(ljenje intenziteta.
Pri(li#avaju&i se "raju #ivota nailazio na (iolo!"o starenje B postajeo fizi*"i stariji.
)e>uti u isto vrijee postoji ogu&nost psiholo!"og sazrijevanja B rasta i psiholo!"og
razvit"a do punog potencijala.
+ric +ri"son sa 2arvards"og Sveu*ili!ta je doprinio usjeravanju razvojne psihologije
prea istra#ivanju *itavog #ivotnog ci"lusa. 9jegov uvid u "rizu identiteta proizlazi iz
njegovog oso(nog is"ustva prido!lice u Sjedinjene Dr#ave. FKao iigrant sa se suo*io sa
svi va#ni redefinicijaa svega onoga !to *ovje" izgu(i u oentu "ada gu(i svoj jezi" na
"ojeu su (ili (azirani svi "oncepti0 "ao i zna*enje (itnih ipresijaF.
Er!%so6o$! s2ad!"! 3s!4oBsoc!"a6o' ra7$o"a
+ri"son je identificirao 8 stadija psihoBsocijalnog razvit"a0 od ro>enja do "asne odrasle
do(i0 za vrijee "ojih se oso(a ora uhvatiti u "o!tac sa specifi*ni "rizaa ili "onfli"tia.
Sva"i stadij je definiran prea razvojni zadacia. %so(a se ora odlu*iti ize>u dva
suprotna zahtjevaK da ih dovede u ravnote#u ili da ih integrira.
8a ladu oso(u se ovaj "onfli"t sastoji u opredjeljenju za izolaciju ili intinost D
sposo(nost da se potpuno preda drugoj oso(i6 %vo zahtijeva prihva&anje odgovornosti i
djeloi*no odricanje na privatni #ivot i neovisnost. 9euspjeh u rje!avanju ove razvojne "rize
o#e dovesti do izolacije0 do nedostat"a zna*ajne psiholo!"e veze sa drugi ljudia.
5stra#ivanja po"azuju da sve ono !to nas izolira od oslonca u dru!tvu o#e rezultirati u
nogo(rojni fizi*"i i du!evni pro(leia.
152
Slijede&a "riza0 "ao i ogu&nost za rast0 dolazi u trideseti i *etrdeseti godinaa. .
srednji godinaa ljudi o(i*no napu!taju "oncentriranost na se(e0 prihva&aju !ire
odgovornosti prea o(itelji0 radu0 dru!tvu. )e>uti oni "oji nisu rije!ili raniju "rizu identiteta
i intinosti ogu upasti u ta"ozvanu F"rizu srednjih godinaF. :judi u "rizi srednjih godina
uga>aju vlastiti s"lonostiaJ #ele po(je&i od odgovornosti da do#ive jo! jedan zadnji plaen0
opredjeljuju se za slo(odu0 ili iluziju slo(ode0 na ra*un sigurnosti i odgovornosti prea
drugia.
Posljednja "riza prea +ri"sonu dolazi na "raju #ivotnog to"a. 7"o je oso(a rije!ila
"rize ranijih stadija0 u starosni godinaa &e o&i gledati unatrag (ez #aljenja0 u#ivaju&i u
sislu "opletnosti. )e>uti a"o jo! postoje nerazrije!ene "rize0 previ!e neispunjenih #elja0
"raj je zasjenjen (es"orisno!&u0 o*aje i ljutnjo.
L($!6so6o$a s4(9a ra7$o"6!4 ra7do)"a
9a Sveu*ili!tu Lale Daniel :evinson prou*avao je to" #ivota "ao niz razvojnih
razdo(lja.
Predlo#io je slijede&u ideju #ivotnog ci"lusa od "ojih sva"i traje $0B$- godina.
Pr$o ra7do)"( je djetinjstvo0 "oje traje do otprili"e dvadesete godine. 'ie zavr!ava
ono !to se o(i*no naziva djetinjstvo i ladena*"o do(i.
Dr8'o ra7do)"( je rana odrasla do( i traje od o"o dvadesetih do po*et"a *etrdesetih
godina. %vo je do(a "ada radio da (iso uspostavili svoje jesto "ao odrasle oso(e u
dru!tvu0 foriraju&i posao za se(e0 stvaraju&i o(itelj0 podi#u&i djecu na noge0 te napreduju&i
prea "orisni ciljevia.
Tr(&( ra7do)"( on naziva srednjo odraslo do(i0 a prote#e se od ranih *etrdesetih
do ranih !ezdesetih godina. %vo je razdo(lje "ada postajeo stariji *lanovi odraslog svijeta0
"ada preuziao glavne odgovornosti "oje &eo i"ada preuzeti u svo *itavo #ivotu na
ovo svijetu.
/(2$r2o ra7do)"( on naziva "asno odraslo do(i0 a prote#e se od otprili"e ranih
!ezdesetih do ranih osadesetih godina. 9egdje u !ezdeseti godinaa po*injeo se
udaljavati od centra dru!tvene scene0 vi!e neao glavne odgovornosti0 anje osje&ao #elju
o(avljati onu vrstu posla "oju so ranije o(avljali. 5ao ogu&nost da vi!e u#ivao u
#ivotu0 da se vi!e za(avljao. )e>uti postoji i rizi" da postaneo neva#ni. 5 ta"o na
studija o stru"turiranju #ivotnog razvit"a u sislu razvojnih razdo(lja nudi "onte"st unutar
"ojega o#eo razatrati specifi*ne pro(lee "ao na prijer rad0 o(itelj0 slo(odno vrijee0
153
religiju0 politi"u0 itd. %va"va teorija ne&e u potpunosti o(jasniti ove pro(lee0 no poa#e na
jasnije uo*iti njihovo zna*enje0 "ao i njihovu uzajanu vezu.
9a "raju #ivotnog ci"lusa dolazio0 naravno0 do starosti. )e>uti ve&ina ljudi ia
zapravo alo razuijevanja o toe "a"o je to (iti star. Ka"o stariji ljudi osje&aju projene
"roz "oje prolaze6 Ka"o ih dru!tvo tretira6
. posljednjih stotinu godina prosje*ni #ivotni vije" ljuds"og (i&a produ#io se za
gotovo trideset godina. Sve se vi!e pa#nja svra&a na ove godine0 !to s njia raditi.
K$a!2(2a ;!$o2a 8 s2ar!"(9 ;!$o26o9 ra7do)"8
Psiholog :ora Kasternsen istra#uje eocionalni #ivot u starije razdo(lju #ivota.
. svoji istra#ivanjia do!la je do dosta zaniljivih podata"a. )ladi ljudi iaju ve&u
tendenciju (iti osaljeni nego li starije oso(e. Stariji ljudi is"azuju puno anje negativnih
osje&aja. Pote!"o&e sa osje&ajia i procesiranje osje&aja zapravo se po(olj!avaju sa (roje
godinaa. ;a" se ot"rilo da "ognitivna #ivost redovito ne opada u stariji godinaa.
. istra#ivanjia ispituju pa&enje starijih ljudi "oje provociraju aterijalia eotivne0
osje&ajne naravi. Daju i sli"e "oje ih podsje&aju na o(itelji ili doga>aje i one "oje su neutralne
naravi.
Stariji ljudi po"azuju da i pa&enje opada za stvari "oje su neutralnog zna*enja ali ne
za stvari "oje su od osje&ajne va#nosti za njih.
. podru*ju eotivnog razvoja iao dosta podata"a da se ljudi eotivno razvijaju
sve do "raja svoga #ivota.
)islite da &e pro(lei starenja izazvati osje&aj sailosti i #elju la>eg dru!tva da
poogne starcia0 ujesto ravnodu!nosti0 pa *a" i neprijateljstva "oga se nerijet"o is"azuje6
Pat )oore0 (ila je lada reporter"a "oja se transforirala u 8-.godi!nju #enu i hodala ulicaa
stotinu gradova. 8avezala je noge da (i te#e hodala0 svezala vrpco ru"e da (i siulirala
artritis0 potanila vid "onta"tBle&aa0 te sanjila sluh *epi&ia za u!i. 4rlo (rzo je shvatila da
je ja"o te!"o fun"cionirati u svijetu "oji je napravljen za lade0 i to one u do(roj fizi*"oj
fori. . jednoj situaciji je *a" (ila napadnuta od strane adolescenata.
9a!e dru!tvo nije pravedno prea starijia. % njia se isli da su (espoo&ni ali da u
isto vrijee iaju novca i ne"u iovinu. Gade&i ovaj e"sperient ostala je iznena>ena "a"o
prisustvo starijih oso(a u na!e dru!tvu ne utje*e na la>e generacije da alo vi!e razi!ljaju
o stara*"i godinaa.
154
Procesi (iolo!"og starenja genets"i su neiz(je#ni. Psiholo!"i aspe"t starenja o#e (iti
deteriniran nogi fa"toria u"lju*uju&i vlastita o*e"ivanja0 vlastiti osje&aj
saopo!tovanja0 te osje&aj oso(ne "ontrole0 "ao i sposo(nost da oso(a #ivi neovisno uz
oslonac u o"viru zajednice. )o#da je *a" ogu&e odificirati ne"e posljedice starenja sa
entalni strategijaa0 #eljo da se povisi individualni osje&aj za optiiza0 "ao i
saodostojanstvo.
5stra#ivanja po"azuju da stariji ljudi "ao cjelina ne pripadaju psiholo!"i "rh"oj grupi.
%ni su0 naprotiv0 iznena>uju&e *vrsti uzev!i u o(zir njihove fizi*"e projene0 izvore stresa0
"ao i negativno stereotipiziranje staraca u dru!tvu. Stariji ljudi0 "ao grupa0 usredoto*uju se
ta"o>er na eleente potre(ne da (udu zadovoljni i sretni #ivoto. 'o i nazivao
Fsele"tivno optiizacijoF B do(ivanje a"siua od onoga *ie raspola#eo. 9a
prijerK vje#(ati0 ali pa#ljivo0 da (i se iz(jeglo padove ili ozljede0 te ograni*iti dru!tvene
"onta"te na one "oji su oso(i najva#niji. 9epovratno psiholo!"o propadanje je zapravo
izni"a0 a ne pravilo u starosti0 naro*ito "ada ne postoji #esto"e fizi*"e (olesti. PrijericeK
postoji opadanje u eocionalni izljevia "oje dolazi sa godinaa0 "ao i opadanje
psihosoats"ih siptoa. 5zgleda da starije odrasle oso(e la"!e u>u u sr# pro(lea. %vo se
tradicionalno naziva Fudro!&u "oja dolazi s godinaaF.
;a" i najzajetljivija "ognitivna projena "od staraca0 gu(ita" eorije0 o#e se
po(olj!ati razni tehni"aa "oje odificiraju pona!anje. Preda nisu (rzi "ao njihovi ladi
partneri0 stariji ljudi iaju isto ta"o do(re rezultate0 ili *a" (olje0 u rje*ni"u i testovia
eoriranja op&ih inforacija.
Sherrie Hilles na Sveu*ili!tu PennsElvania razvija nove etode u o(razovanju "oje
poa#e starijia da !to (olje fun"cioniraju. )nogi stariji ljudi se (oje da ne izgu(e entalne
sposo(nostiJ svuda vide pu(li"acije o senilnoj deenciji. 8naju da se ne ogu natjecati za
vrstu posla0 "oja zahtijeva onu vrstu entalne sposo(nosti "oju su iali prije irovine.
4idio odre>enu redu"ciju njihovih "ognitivnih sposo(nosti ili vje!tina0 "oje jednostavno
rezultiraju anj"o upotre(e tih sposo(nosti. Gadi se o fenoenu tipa F!to se ne
upotre(ljava0 gu(i seF.
9e"e vrste nesposo(nosti su izvan granica tretana. %z(iljno opadanje entalnih
sposo(nosti "ao rezultat o!te&enja ozga je poznato "ao deencija. Senilna deencija je
stanje u "asno #ivotu u "oje dolazi do postupne redu"cije u entalno "apacitetu0
pojavljuje se z(og (io"eijs"ih i neurons"ih projena u ozgu. Deencija o#e iati te!"e
posljedice u"lju*uju&i gu(it"e pa&enja0 u*enja0 jezi*nih sposo(nosti0 orijentacije0 te sanjenja
155
(rige za saog se(e. Sve ovo o#e dovesti do neodre>enog i (esciljnog djelovanja0
neujesnog se"sualnog pona!anja0 apatije i agresije.
Sao -Q svih ljudi pre"o 6- godina0 i sao $0Q onih pre"o 80 godina (oluju od
deencije.
Suprotno op&e i!ljenju0 pojava depresije i tjes"o(e e>u starijia nije ve&a u
"asniji godinaa. Preda postoji porast paranoidnih poree&aja *iji uzro" o(i*no le#i u
gu(it"u sluha ili vida. 7"o se uzu u o(zir stresovi povezani sa starenje0 od prisilnog
penzioniranja do sanjenja financijs"ih prihoda0 do pogor!anja zdravlja0 te srti supruga0
iznena>eni so da stariji ljudi ipa" ne po"azuju odgovaraju&i porast poree&aja uzro"ovanih
ovi stresovia. %d ovog ne pate vi!e0 *esto *a" anje0 od ljudi srednje do(i. )o#da stariji
iaju pove&anu toleranciju prea stresu "ao prirodno dio #ivota.
8nanstvenici ta"o>er tvrde da se "od starijih oso(a ne ijenja puno i "ad su u pitanju
se"sualna zadovoljstva0 naravno u"oli"o se ne radi o (olesni ljudia. 5stra#ivanja o starenju
postavljaju u pitanje na! stav0 stav la>ih ljudi. 8(og *ega islio da postoji dale"o vi!e
poree&aja i o*aja e>u starijia0 nego o(je"tivno postoji6 Krivi su izgleda ediji "oji
pre*esto nagla!avaju lo!e pa&enje0 daju&i pretjeranu sli"u starenja. )i isto ta"o ne
nagla!avao izvanredna postignu&a e>u stariji ljudia B e>u onia "oji su dale"o
vitalniji i "reativniji od njihovi la>ih "olega............................................................................
9a dr#avno sveu*ili!tu PennsElvania psiholog 4erner ShE je napravio dugoro*no
istra#ivanje o posljedicaa starenja. %n i njegove "olege su prou*avali odrasle oso(e od
dvadesetih do osadesetih godina #ivota u posljednjih ,0 godina. Slijedili su iste ljude "roz
sve to vrijee0 vr!ili "oparacije sa ljudia istih godina u razni povijesni razdo(ljia.
Konstatirali su da se projene s godinaa doga>aju dale"o sporije nego ve&ina ljudi isli.
:judi o(i*no dostignu svoj a"siu u srednji godinaa0 *etrdeseti ili pedeseti0 a na"on
toga je sao pitanje "a"o zadr#ati to stanje. )nogi na"on toga pre"inu ve&inu a"tivnosti0
irovina *esto zna*i prestana" izazova. :judi "ojia do(ro ide u prvo redu "ad ostare oni
"oji se (rinu za se(e0 "oji vode zdrav i a"tivan #ivot. Drugo0 ne"i ljudi iaju fle"si(ilne
stavove0 "oji ne oraju uvije" sve iati na svo jestu0 "oji ne oraju sve uvije" *initi na isti
na*in0 nego se a"oodiraju na razne situacije0 u#ivaju u novi is"ustvia0 te prihva&aju
projene "oje i se doga>aju do" poalo stare. 9jia starost postaje "ao izazov0 a ne poraz.
9o !to je sa proceso starenja u dru!tvu6 Povijest na govori o dru!tvu "oje ostavlja
starce da uru onda0 "ada vi!e ne ogu doprinositi. . novije vrijee na!a civilizacija
Fhuaniji na*in napu!tanja staracaF D stavlja starije oso(e u stara*"e doove0 u "ojia je
156
fizi*"a i psiholo!"a (riga *esto neade"vatna. Statisti"e po"azuju da otprili"e -Q ljudi pre"o
6-. godina0 i $,Q onih pre"o 8-. #ive u stara*"i doovia. )e>uti ovaj (roj se
draati*no pove&ava s o(ziro da populacija stari. Što je lo!e sa #ivoto u stara*"o dou6
@otovo sve. ;ovje" gu(i privatnost0 individualnost i upravljanje svoji poslo. @u(i vezu sa
svojo pro!lo!&u0 svoji prijateljia i susjedia. %so(a #ivi u strano a(ijentu sa
strancia0 u svijetu pretjeranog odaranja u "revetu0 i lije"ova. 4eze sa o(itelji se *esto
sanjuju0 jer je atosfera ve&ino neugodna0 a i rod(ina ia osje&aj "rivnje. 5 pored naj(olje
edicins"e njege0 oso(lje "oje je do(ro pot"ovano u psihologiji0 *esto se pona!a prea
starcia "ao prea djeci0 a ne "ao prea razuni stariji gra>ania. Što ih se vi!e ova"o
tretira0 to vi!e postaju ovisni i po*inju li*iti djeci.
9ova istra#ivanja ta"o>er u"azuju na odre>ene fa"tore "oji u"azuju na (r#e
propadanje i raniju srt e>u onia "oji su stavljeni u stara*"i do. 5roni*no je da gore
prolaze oni "oji su veseli0 "oji sura>uju0 "oji su e"strovertni0 nego li sunji*avi i agresivni.
Drugi rije*ia0 do(ri uiru ranije. Kada oso(e sa najve&o dozo nade0 (udu preje!tene
iz svog poznatog a(ijenta u ne"a"av novi i ujetni o"oli!0 onda oso(e u (iti ja"o pate i ta
patnja se pretvara u (ol i razo*arenje.
)noge pote!"o&e starijih ljudi ogu (iti sanjene0 uz poo& treninga i ijenjanja
o"oline i ijenjanja na!eg entaliteta. Dru!tvo (i tre(alo u o(zir uzeti *injenicu da u
europs"i zeljaa "ao i u sjeverno aeri*"i iao sve vi!e starijih ljudi za "oje se
orao (rinuti. 'u (rigu ostavio na savjest onia "oji vode dr#ave.
157
SO.IJALNA PSIHOLOGIJA
Soc!"a6( %ara%2(r!s2!%( "8ds%o' )!&a
4e&i dio psihologije "oncentrira se na pojedinca i njegovu osaljenost0 pona!anje0
i!ljenje0 osje&aje. )e>uti socijalna psihologija po"u!ava razujeti ljuds"o pona!anje u
jedno !ire dru!tveno "onte"stu. Socijalni psiholozi istra#uju sve vrste utjecaja jedne
grupe ljudi na drugu grupu0 dru!tvene "onta"te i proces intera"cija. . sva"oj fazi #ivota od
ro>enja pa do srti0 o"ru#eni so ljudia. :judi nas nagra>uju0 "a#njavaju0 vesele0 frustriraju0
nasijavaju0 rastu#uju. Potre(no na je ljuds"o dru!tvo da (iso ogli razviti i realizirati
svoje sposo(nosti i o(ogatiti svoje #ivote. Socijalni "onte"st ta"o>er o#e (iti i ne!to !to
ugro#ava na! ljuds"i integritet pa "at"ada i #ivot. 'ije"o 19,0Btih i 30tih0 svijet je (io
svjedo"o fa!iza i gotovo u je podlegao. 8(og 2itlera se rat se raz(u"tao +vropo.
7dolf 2itler je uspio stvoriti politi*"u stru"turu dovoljno ja"u da preuze "ontrolu
nad 9jea*"i narodo. 9acisti*"a vrhovna "oanda ogla je izvanredno uspje!no
propagando opravdati ta"ozvano "ona*no rje!enje. Sociolozi su se pitali "a"o di"tatori
ogu od irolju(ivih i racionalnih individualaca napraviti agresivnu i iracionalnu asu. ...........
L(C!6o$ (%s3(r!9(62 D o d!6a9!c! $o?( ! s"(d)(6!%a
7eri*"a e"ipa socijalnih psihologa0 neposredno pred po*eta" drugog svjets"og rata
odlu*ila se podro(nije poza(aviti fenoeno dinai"e vo>a i sljed(eni"a. Kurt :eCin0 "oji je
u red rat po(jegao iz 9jea*"e0 #elio je du(lje zaviriti u pitanje agi*ne o&i vo>a. Do
:eCinovog vreena socijalna psihologija se studirala u la(oratorijia jedino na odelu
#ivotinja. 9o0 tre(alo je istra#iti fenoen "a"o unifora projeni *ovje"a i "a"o su lideri u
stanju anipulirati ljuds"i pona!anje. :eCin se da"le 19,9Bte odlu*io za studij sa djeco
"ao su(je"tia. Gazdijelio je djecu u tri grupe. Sva"a grupa je iala svog vo>u.
@rupa "ojoj je na *elu (io auto"rats"i vo>a0 slu!ala je vo>u "oji je sve odlu"e donosio
sa. Djeca su svojstveno radila sao "ada je vo>a (io prisutan. %vaj vo>a je u grupi stvorio
agresivno i neprijateljs"o pona!anje0 podlo#nost0 ulizivanje i slijepo izvr!avanje nared(i. . (iti
stvorio je inijaturne fa!iste.
Druga grupa je iala nezainteresiranog i perisivnog vo>u "oji nije davao gotovo
ni"a"vih uputa. 4rlo alo posla je napravljeno0 a i ono !to su napravili nije vrijedilo ni!ta. .
grupi je vladao "aos0 lijenost0 nezainteresiranost i apatija.
158
're&a grupa je iala deo"rats"og vo>u "oji je zahtijevao da cjelo"upna grupa donosi
odlu"e. ;lanovi grupe su se e>uso(no poagali0 osje&ao se viso"i stupanj otiviranosti i
originalnosti0 e>uso(nih pohvala i igre.
Djeca su poto ponovno razvrstana u grupe "a"o (i (ila u stanju is"usiti sva tri
ponu>ena tipa grupe.
Gezultati studija su po"azali da je grupa sa deo"rats"i vo>o uvije" naj(olje
fun"cionirala. Drugi va#an za"lju*a" je da su stil vodstva i dru!tvena atosfera "oja je iz tog
proizlazila (ili "riti*ni fa"tori studije a ne oso(ne "ara"teristi"e pojedinaca u grupi. Mentralni
za"lju*a" je da dru!tvene situacije zna*ajno "ontroliraju pona!anje pojedinca. 8a :eCina je
ljuds"o pona!anje uvije" u fun"ciji individualne i dru!tvene stvarnosti. 9aj(olje i najgore
oso(ine *ovje"a o#e se ot"riti anipuliranje odre>enih vidova dru!tvene stvarnosti. ;a" i
na!e najo*itije zapa#anje o#e (iti izanipulirano.
U2"(ca" a82or!2(2a D E%s3(r!9(62 Soo9o6a As4a
. drugo "lasi*no e"sperientu po"azalo se da *a" i na!e najo*itije uvjerenje o#e
(iti izanipulirano a"o je u na!oj prisutnosti autoritet "oji druga*ije isli. +"sperient
Soloona 7sha0 poduzet je ta"o !to su sudionici vjerovali da i se ispituje vid. . stvari
istra#ivanje je (ilo posve&eno prilago>avanju. 'rojici sudioni"a (i sjedila e>u e"ipo
psihologa. Pri"azali su i tri linije 70 A i M i pitali "oja od njih je identi*na nacrtanoj liniji D.
<:inija A je (ila identi*na liniji D=. 9o psiholozi su tvrdili da je to vrlo "rat"a linija ozna*ena sa
slovo M. Gezultati su po"azali da je 10Q sudioni"a (are jedno potvr>ivalo neto*ne
prosud(e grupe psihologa0 ia"o su znali da su neto*ne. %so(e "ojia je (ilo jasno da su
psiholozi u "rivu0 osje&ale su se neugodno a"o se nisu pri"lju*ile i!ljenju i stavu grupe a"ar
se sa stavovia grupe nisu slagali.
Ko6for9!7a9 ! s!"(3a 3os8:6os2 D E%s3(r!9(62 S2a6(Ea M!'ra9a
9ajpoznatiji prijer "onforiza i slijepe poslu!nosti vo>i napravljen je u
e"sperientu StanleE )ilgraa. 9aie0 )ilgra je htio istra#iti da li su zlodjela "oja su
nacisti *inili u ratu izvr!avana z(og oso(nih poree&aja pojedinaca ili se radi o fenoenu da je
svat"o u stanju u*initi zlo u"oli"o se na>e u dovoljno poticajnoj dru!tvenoj sredini.
2itlerovo generalu 2ajanu su 1961 sudili zato !to je izvr!avao 2itlerove nared(e. Pitanje
je da li (i o(i*an *ovje" isto ta"o (io u stanju izvr!avati nared(u u(ijanja ljudi. 5 )ilgra se
odlu*io na ovaj ePperient. Sudionicia e"sperienta re*eno je da se istra#uju vidovi
159
po(olj!anja pa&enja. Sudioni" je iao ulogu u*itelja "oji je tre(ao >a"u <"oji je u drugoj so(i
i "oga nije vidio ali u je *uo glas= poo&i pri u*enju. .*itelj (i pro*itao rije* a >a" ju je
tre(ao patiti. Sva"i puta "ada >a" ne (i zapatio0 u*itelj ga je tre(ao "azniti ele"tri*ni
!o"o. <9aravno da nije davan pravi !o"0 e>uti u*itelj to nije znao=. Za" je u drugoj so(i
iao za zadata" davati !to vi!e neto*nih odgovora i vri!tati prili"o priljene "azne. 5 !to se
dogodilo6 Sudionici u ulozi u*itelja (i pod nagovoro psihologa davali !o"ove od onih
naj(la#ih pa do srtonosnih *a" do 3-0. volti. ;etrdeset. posto sudioni"a nije htjelo dati ve&e
!o"ove od 1-0. volti. Šezdeset posto u*itelja je davalo a"sialne !o"ove u iznosu od 3-0.
volti0 ia"o su znali da je ve& !o" od $-0. volti srtonosan. )nogi u*itelji su se protivili
povi!enju ele"tro !o"a0 no podlegli (i sugestiji psihologa jer nisu #eljeli ot"azivati poslu!nost.
)ilgraa su poslije tog e"sperienta pitali "oli"o je u*itelja odustalo od e"sperienta i po!lo
poo&i >a"u (ez pitanja za dozvolu. %dgovor je (io niti jedan.
Slijepa poslu!nost nije is"lju*ivo fa!isti*"i entalitet0 nego je to (itna ljuds"a
"ara"teristi"a "oju di"tiraju situacijs"e snage. Dale"o vi!e zlo*ina je u*injeno u ie
poslu!nosti nego u ie osvete. . po"u!aju da se razuiju ne"i neo(i*ni aspe"ti ljuds"og
pona!anja "ao na prijer pona!anje *uvara u logoru ili pa" pona!anje iz poslu!nosti0 svi
iao tendenciju to o(ja!njavati pre"o oso(nih s"lonosti po*initelja ili eventualno (olestia a
vrlo rijet"o u o(zir uziao utjecaj situacije i sugestija.
L"8ds%o 3o6a:a6"( 8 o:!9 8$"(2!9a D E%s3(r!9(62 P4!!3a Z!9)arda
Po*et"o sedadesetih godina 7eri"anci predvo>eni Philipo 8i(ardo0 poduzeli
su istra#ivanje sa cilje da vide "a"o se ljudi do(re naravi pona!aju u lo!i uvjetia0 u ovo
slu*aju u zatvoru. Studenti su se do(rovoljno prijavili za studij. 9asuice su oda(rani jedni za
ulogu *uvara u zatvoru a drugi za zatvoreni"e. Da (i se od po*et"a stvorio doja realnosti0
one "oji su oda(rali za zatvoreni"e do!la je doa uhapsiti policija. 8atvorenici su pro!li "roz
tipi*ne zatvors"e procedure0 do(ili su pravila pona!anja0 svezali su ih0 odveli u zatvors"e &elije
i izolirali od vanjs"og svijeta. ;uvari su pa" iali ososatno radno vrijee i poslije toga
odlazili "u&aa. %no !to se dogodilo iznenadilo je sve pa *a" i psihologa "oji je vodio studiju.
9ajedno je nestalo granice ize>u uloge i oso(nog identiteta. )irolju(ivi de*"i su postali
(rutalni zatvors"i *uvari0 zdravi de*"i su se raz(oljeli0 a"tivni su postali pasivni. Situacija se
draati*no pogor!ala u ro"u od ne"oli"o sati. 9e"e sudioni"e se oralo dis"valificirati jer
nisu podnosili u#asan stres. )e>uti niti jedan od sudioni"a nije tra#io da se e"sperient
o(ustavi jer su se toli"o u#ivjeli u svoju sud(inu da i nije (ilo do ni*ega. Po"us je tre(ao
160
trajati petnaest dana0 no trajao je svega !est. :judi su se pona!ali ta"o da se niti sai nisu (ili u
stanju prepoznati. Ka"o su ti *uvari "oji su u stvari ja"o do(ri ljudi0 ogli ta"o o"rutno
postupati sa svoji "olegaa6 8ato !to svat"o od nas u se(i posjeduje "apacitet do(ra i zla.
9e"oli"o godina na"on ovog e"sperienta pozvani su sudionici na razgovor. 9iti
jedan od njih nije iao ni"a"vih negativnih posljedica od e"sperienta. 9o svi su se slo#ili da
su "roz tih ne"oli"o dana u se(i ot"rili oso(u "oju ni"ada nisu o*e"ivali. Iedan sudioni" "oji je
(io *uvar re"ao je Fpona!ao sa se "ao dio sustava. ;ini! ono !to ti uloga propisuje. .ze!
palicu i udara! ga jer nije poslu!anF. Iedan od zatvoreni"a je izjavioK Fi pored toga !to sa
znao da psiholog vodi zatvor i da se radi o e"sperientu0 ipa" je to u ojoj svijesti (io zatvor.
Aio sa (roj 316 i taj 316 u eni je odlu*ivao. Sao sa *itao o toe !to su ljudi u stanju
postati "ad i vlast zapuhne u glavu. 9o ni"a"o nisa ogao vjerovati da &e! e ti <re"ao je
"olegi "oji je iao ulogu policajca=0 s "oji sa s"upa odrastao ona"o0 "rvni*"i tu&i. 8na
da si do(ar *ovje"0 ali spoznao sa u !to se o#e! pretvoritiF.
%vaj e"sperient je osvijetlio tanu stranu ljuds"e prirode i ova"va istra#ivanja su
danas za(ranjena. Stoga su "asnije socijalni psiholozi po*eli s istra#ivanjia "oja se
usredoto*uju na pozitivnije strane socijalnih rea"cija i dru!tva. Pitaju&i se "oli"o su ljudi voljni
jedan drugoe poo&i.
'o )ariorlE poduzeo je e"sperient na pla#i. %(javio je da na pla#i psiholozi vr!e
istra#ivanja. 'ada je jedan to(o#nji stranac siulirao "ra>u radija od e"ipe psihologa. 5 "ad je
u"rao radio0 nit"o nije reagirao. )e>uti "ada se ne"oga zaolilo da pri*uva stvari0 vidjeli ste
"a"o je reagirao onaj pode(lji gospon. Da"le a"o po"u!ate ljude zapitati za ne!to0 do#ivjeti
&ete "a"o se njihovo pona!anje ijenja i "a"o ljudi nisu neosjetljivi za drugoga.
Po7!2!$6o 3o6a:a6"( 7)o' s!28ac!"( D La6'(ro$ (%s3(r!9(62
5 pripoenio jo! studiju fenoena pozitivnog pona!anja prea situaciji. Dr. :anger
je poduzeo istra#ivanje u vojnoj (azi gdje se uvje#(ava pilote letenju uz poo& siulacija.
%da(rane su dvije grupe. %(je su pro!le uredan test vida. Iednoj grupi je re*eno da sva"i pilot
ora iati do(ar vid. 7"o pro>u test (iti &e priljeni u !"olu za pilote. %(u"li su i pilots"a
odjela i stavili u a"etu aviona. 8a vrijee leta pilot je pitao sudioni"a po"usa da pro*ita
natpis na siulirano avionu "oji se pri(li#avao. Sudionici su isti te"st iali na prethodno
po*etno testu. ;etrdeset posto ovih sudioni"a testa ialo je (olji vid nego na prvo
po*etno testu. . drugoj grupi0 "ojoj nisu re"li da piloti tre(aju iati do(ar vid "a"o (i radili
161
svoj posao0 dogodilo se da niti jedan su(je"t prili"o drugo testa u avionu nije po"azao
po(olj!anje svog vida.
Soc!"a6a r(a6os2
Kultne organizacije "ao !to je Mr"va ujedinjenja <Protestants"i ograna"= ijenja
realnost "a"o (i se prilagodila situaciji.
Kao rezultati socijalne realnosti ra>a se "ultno pona!anje "oje "ontrolira isli i a"cije
pojedinca. Kad razi!ljao o pripadnicia "ultnih organizacija o(i*no islio da se radi o
tupi i sla(i ljudia "oji dolaze iz razru!enih o(itelji0 no is"ustvo na po"azuje da je stvar
potpuno druga*ija. 'ao sre&eo vrlo viso"o !"olovane oso(e0 inteligentne0 realisti*ne0
a(iciozne "oji su uhva&eni u "ultne organizacije u ne"o od svojih "riti*nih trenuta"a
#ivota.
Kultni po"reti nisu sao religiozne naravi. 8nanstveni" Steven 2utson isti*e "a"o
"ultno pona!anje o#e *itave nacije o"renuti u sjeru destru"tivnog pona!anja. Kultovi iaju
noge o(li"e0 no *lanovi tih grupa ne ogu (iti ono !to jesu0 oni oraju slijediti iid# lidera
do" su njihove vlastite sposo(nosti svedene na iniu. Svi *lanovi nastoje isto isliti0 isto
*initi0 isto se odijevati. Milj "ultnih organizacija je ne dozvoliti *lanovia da djeluju neovisno.
Kultne organizacije iaju ne"oli"o ta"ti"a pri regrutiranju novih sljed(eni"a.
Sugestivna pitanja0 hipnoza ili nedostata" sna u*ine ljude ranjivi i izolirani i na "raju se
predaju. Iedna od etoda je i za(rana da se u>e u njihove "rugove. 'o je strategija "ojo se
sprje*ava sva"a ogu&nost "riti*ne isli. . slu*aju )unove se"te sva"o *lanu se "a#e da
&e ga (ilo "a"va "riti"a na ra*un osniva*a )una po"variti. Do(ar )unov sljed(eni" u sva"oj
situaciji se ora (raniti od napasti "riti"e uz poo& olitve. )olitvo se zapravo po"u!ava
za"o*iti sva"u ogu&nost uvi>anja realnosti i "riti*nosti. :judi se u (iti la"o adaptiraju0 i
so dru!tvena (i&a i u"oli"o net"o dovoljno dugo "ontrolira o"olinu u "ojoj oso(a #ivi0 onda
&e (iti u stanju odr#ati oso(u pod "ontrolo da ne isli0 pogotovo da ne isli "riti*"i.
Druga le"cija iz socijalne psihologije "oja je (itna za ovu situaciju0 ne sao glede
o(je"tivne realnosti0 ve& i glede na*ina na "oji je shva&ena0 zaije&ena i o(ja!njena od ljudi
"oji su se u njoj na!li0 odnosi se na su(je"tivnost proatra*a. 'o je onaj su(je"tivni pogled na
realnost "oji stvara teelj za najve&i dio socijalnog pona!anja. Psiholozi govore o ovoj
sposo(nosti za stvaranje su(je"tivne realnosti "ao o sposo(nosti "ognitivne "ontrole0 snazi
ljuds"ih uvjerenja "oja daju razli*ita zna*enja situacijaa u "ojia se nalaze. 'a uvjerenja
ogu postati pone"ad vode&a snaga socijalnog pona!anja "oja nadvladava o(je"tivne *injenice
162
o danoj situaciji. Kadgod za#elite razujeti pone!to neo(i*no ili razli*ito pona!anje drugih0
upitajteK Ka"va je njihova situacija6 Da li je ti ljudi na situaciju gledaju druga*ije od nas6
Pr(dras8d(
9e (iso tre(ali pretpostavljati da su opa#anja drugih ljudi pogre!na sao z(og toga
!to su razli*ita. 9a nesre&u i stvarao tu pretpostav"u sva"i dan0 a ona *esto vodi do
predrasuda. . stvari za*u>uju&e je "a"o ale razli"e e>u ljudia ogu po"renuti lavine
predrasuda i "a"o je te!"o zaustaviti predrasude "ada do njih do>e. . trenut"u o#eo
stvoriti potpuno novu "onstru"ciju realnosti "a"o (i eti"etirali one "oje ne volio i "ojih se
(ojio0 *esto sao z(og toga jer su razli*iti.
5lustracija ovoga o *eu govori0 da"le o prirodi predrasuda i toe "a"o ne"i ljudi
ogu patiti cijeloga #ivota ni "rivi ni du#ni0 napravljena je u 7erici u jednoj !"oli i to u
tre&e razredu osnovne. 9a"on u(ojstva aeri*"og (orca za gra>ans"a prava0 )artina
:uthera Kinga0 1968. godine0 Iane +liot0 u*iteljica u tre&e razredu osnovne !"ole u
GicevilleBu0 u saveznoj dr#avi 5oCa0 odlu*ila je nau*iti svoj razred !to to zna*i is"usiti
ta"ozvanu Far(itrarnu dis"riinacijuF. %na je podijelila razred u dvije s"upineK na s"upinu
inferiornih i s"upinu superiornih. %(jasnila je djeci da svi oni "oji su inferiorni iaju se>u
(oju o*iju0 a superiorni plavu. Ge"la i je ta"o>er da su ljudi s plavi o*ia (olji i paetniji
od ljudi sa se>i o*ia.
Djeci se>ih o*iju re*eno je da se ne ogu igrati u dvori!tu s djeco plavih o*iju.
.*enicia se>ih o*iju dali su ovratni"e ta"o da (i ih se oglo prepoznati. . razredu je
u*iteljica do(ila povratnu inforaciju <feed(ac"=K u*enici se>ih o*iju re"li su da su ih nazivali
pogrdni ienia0 da i je re*eno da su glupi. 8avr!ili su na dnu hrpe djece do" su se igrali0
pa nisu vi!e #eljeli ni!ta u*initi0 i zapo*eli su se tu&i z(og toga !to su ih nazivali pogrdni
ienia.
@ospo>ica +liot je iala prili"u vidjeti da su se *udesna0 pre"rasna0 pa#ljiva i do(ra
djeca <s plavi o*ia= najedno pretvorila u dis"riinatore0 zle i po"varene alene tre&a!e u
ro"u od 1- inuta. 4i!e inforacija je do(ila od djece plavih o*iju nego li od djece se>ih0
z(og toga jer su se oso(ne "ara"teristi"e se>a!a najedno proijenile.
Petnaest godina "asnije0 u*iteljica je uprili*ila susret ne"ada!njeg razreda. 8apitala je
sada ve& odrasle ljude z(og *ega su pred petnaest godina u hipu dis"riinirali jedni druge.
.slijedili su zaniljivi odgovori. 9a"on o(ja!njenja da su se>a!i ni#a "lasa ljudi0 plavo"osi
su najedno shvatili da su oni u sveu (olji.
163
Ge"li su u*iteljici i jedni i drugi da je i sada poslije petnaest godina rze iz dna du!e
jer ih je stavila na te#a" test.
%vaj e"sperient po"azao je "a"o je la"o proijeniti o(je"tivnu realnost. Aez o(zira
na to "oli"o razli"e e>u ljudia ogu (iti povr!ins"e0 jedno "ada te razli"e postanu
indi"atori superiornosti nasuprot inferiornosti0 vrijednosti nasuprot (ezvrijednosti0 prihva&anja
nasuprot od(acivanja0 one postaju institucionalizirane0 stvaraju se pravila0 stvaraju se nore i
o*e"ivanja o toe "a"o se tre(aju pona!ati ljudi razli*itog statusa. Iaz ize>u nas i njih sve
vi!e se !iri. Su(je"tivna realnost postaje jedina realnost za sve "oji su u to u"lju*eni. %ni "oje
se eti"etira inferiornia <ili pa" ne"a"o druga*ije= po*inju se i pona!ati i osje&ati inferiornia0
a oni "oje se vidi "ao superiorne0 po*nu djelovati i osje&ati se u s"ladu s ti. 9a sre&u0
pozitivna o*e"ivanja ogu proijeniti percepciju ne"e oso(e o situaciji jedna"o draati*no
"ao i negativna o*e"ivanja.
Psiholozi to nazivaju pigalions"i efe"to0 a do(io je ie po scenariju @eorgeBa
AernardaBa ShaCBa u "oje *a" i neo(razovana odrpan"a o#e (iti transforirana u pravu
pravcatu dau.
Dvojica aeri*"ih psihologa Go(ert Gosenthal i upraviteljica jedne osnovne !"ole0
:lenor Iaco(son0 oti!li su "ora" dalje glede pigalions"og efe"ta. %ni su #eljeli po"azati
"oli"og u*in"a o#e iati ono !to u*itelj o*e"uje od studenta0 na intele"tualno planu0 "ao
!to su na prijer rezultati testova inteligencije <5U=. Djeci su dani testovi no nisu i saop&eni
rezultati. Gezultate nisu vidjeli niti nastavnici ali je njia re*eno da su odre>eni de*"i i cure u
stanju (olje napredovati od drugih. @odinu dana "asnije0 ta djeca za "oju se u*iteljia "azalo
da &e posti&i intele"tualni napreda"0 zaista su po"azala intele"tualni napreda". Postala su
paetnija onda "ada je u*itelj o*e"ivao od njih da postanu paetnija. ;etiri su *i(eni"a
prisutna u "ouni"aciji ovih saoBispunjavaju&ih predvi>anja pose(no u razredu0 ali i ne
sao u razredu. 'i *i(enici suK
1. Klia B u*itelj stvara topliju "liu o"o onih "oji iaju pozitivna o*e"ivanja0 i to "a"o
rije*ju ta"o i pona!anje.
$. 9a*in predavanja B u*itelj po"azuje vi!e pa#nje studentia od "ojih se o*e"uju do(ri
rezultati.
,. prili"a za pru#anje odgovora B u*itelj dopu!ta vi!e vreena za odgovor0 poa#e u*eni"u
o(li"ovati odgovore0 *e!&e ih proziva i zajedno s njia radi "a"o (i i poogao odgovoriti.
3. /++DA7MK B a"o se vi!e o*e"uje od studenta0 on je pohvaljen i pozitivno vi!e pota"nut za
do(ar odgovor. Diferenciraniji feed(ac" do(iva se *a" a"o je odgovor (io nis"e "valitete ili
164
pogre!an. ."oli"o je u*itelj alo o*e"ivao od ne"ih u*eni"a0 njihovi odgovori0 a"o su nis"e
"valitete ili pogre!ni0 prihva&eni su (ez o(ja!njenja. .*itelj je vjerojatno osjetio da taj student
ne&e iati "oristi od dodatnog o(ja!njenja.
Da"le u ovo e"sperientu se po"azalo da su djeca "oja su tre(ala (iti inferiorna
iala lo!e rezultate z(og negativnih o*e"ivanja profesora a i sae djece i napetosti stvorene
predrasudoJ a djeca "oja su tre(ala (iti superiornija0 do(ila su potporu "a"o (i (r#e i!li
naprijed. . o(a slu*aja su(je"tivna realnost postala je saa se(i dostatna pre"rivaju&i
o(je"tivne *injenice dane situacije. Aez o(zira na to "a"o se to dogodilo0 inforacija o toe
"oli"o so do(ri ili lo!i0 i na*ini na "oje se odnose prea naa0 ogu proijeniti na*in na
"oji vidio se(e te na*in na!eg pona!anja.
+liot 7ronson i 7leP @onzales0 poduzeli su e"sperient "a"o (i vidjeli ogu li
proijeniti na*in na "oji studenti gledaju se(e i ostale u razredu. .jesto da se natje*u jedan
protiv drugog "a"o (i zado(ili pozor u*itelja0 studente se o#e nau*iti da se vide "ao dio
e"ipe "oja u*i. .spostavili so stru"turu gdje su studenti sura>ivali jedan s drugi0 ujesto
da se natje*u jedan protiv drugog0 gdje su (iti neovisni0 osje&ali potre(u jedan za drugi "a"o
(i do(ro o(avili zadata". Gazred je podijeljen u ne"oli"o s"upina. Sva"a s"upina do(ila je
jedan dio le"cije za taj dan. Sva"a s"upina prou*avala je jedan aspe"t le"cije0 nau*ila ga0
ponovila gradivo i znala ga toli"o da je ogla podu*avati druge studente. Poto je u*itelj
ponovno podijelio ta"ozvane Fe"spertneF s"upine u ne"oli"o grupa. . sva"oj grupi (io je
predstavni" e"spertne s"upine "oji je prezentirao svoj aterijal s"upini "ao cjelini. 'ije"o
tog procesa0 sva"i student podu*ava druge *lanove s"upine dio le"cije "oju je on do(ro
nau*io0 i na "raju su svi nau*ili cijelu le"ciju. Studenti "oji su (ili pla!ljivi0 nearti"ulirani0 "oji
su izgledali glupi0 sada su se pona!ali inteligentnije0 jasno se izra#avaju&i0 i "a"o su razvijali
vi!e saopouzdanja0 po*eli su davati (olje rezultate. Ka"o su se drugi *lanovi razreda odnosili
prea njia s vi!e po!tovanja0 njihovi rezultati postajali su jo! (olji. %vi e"sperienti u
razredu u"azuju na "oli"o je va#na situacija0 ne sao z(og svojih o(je"tivnih "ara"teristi"a0
ve& i z(og na*ina na "oji je do#ivljena i interpretirana od strane ljudi "oji se u njoj nalaze.
Po"azali so "oli"o je va#na situacija ne sao z(og njenih o(je"tivnih "ara"teristi"a
nego i z(og toga "a"o je vi>ena i protua*ena od oso(a "oje #ive u njoj . 'aj su(je"tivni vid
razuijevanja realnosti u (iti odre>uje dru!tveno pona!anje i ta su(je"tivna realnost nigdje nije
ta"o do(ro anipulirana "ao u '4 re"laaa.
165
5a vi!e profesionalaca "oji "oriste anipulativne strategije nego li psihologa "oji to
prou*avaju. Milj je jednostavan. ?ele da "a#eo NdaO na ono !to nude. 're(a do&i do toga da
"a#e Nda to je ono !to #eli0 to je ono !to tre(aO. Da #eli (iti oderan.
Psiholog Go(ert Mhaldini proveo je tri godine istra#uju&i univerzalne principe i ta"ti"u
ovih profesionalaca u re"lairanju. %n navodi !est principa "oje trgovci "oriste u re"lairanju
svojih proizvoda.
Prvi princip je princip reciprociteta "oji sugerira da iao du#nost uzvratiti o(li"
pona!anja "oga na re"lae nude. ."oli"o na naie net"o ne!to ponudi0 tendencija na je
to prihvatiti0 oni za uzvrat tra#e da i se uzvrati na ponu>eno. Pripadnici hari "rishne &e na
prijer do&i pred vas i dati va ne!to0 cvijet0 "njigu0 *asopis i sli*no prije nego od vas zatra#e
ilodar.
Drugi princip je princip isticanja pose(nosti ne*ega0 stvari ili arti"ala "oji su rijet"i0
vrijedni0 atra"tivni. 'ada ih za#elio iati. )nogi trgovci "oriste strategiju gdje na tvrde da
&eo (iti u stanju to na(aviti sao do tog i tog datua0 ili tvrde "a"o odre>enog produ"ta
ia jo! sao toli"o i toli"o prijera"a. 9aravno da &eo se po#uriti to na(aviti prije nego li
nestane.
're&i princip "oga u re"laaa "oriste je princip autoriteta. Puno la"!e &eo pasti ne
ne"i proizvod a"o ga re"laira net"o t"o na je poznat0 va#an0 ne"i autoritet.
;etvrti princip je princip vlastite dosljednosti. Kad so po"azali da na se ne!to svi>a0
la"o &eo re&i svoje NdaO "a"o (iso ostali dosljedni sai se(i. 'rgovci to ite"a"o "oriste.
9a prijer jedna studija u Kanadi je po"azala da nagovoriv!i ljude da nose na reveru svoga
sa"oa jedan (ed# u "oe pi!e poozio slijepe0 ve& na"on dva tjedna no!enja ta"voga (ed#a
oso(a je dvostru"o vi!e s"lonija dati donaciju za poo& slijepia.
Peti princip trgovaca je princip poznavanja. Da"a"o da &eo la"!e "upiti ne"i
proizvod "od trgovca "oga poznajeo jer vjerujeo da &e on (a! za nas uvije" oda(rati
naj(olju stvar i " tou &e i jo! dati i popust.
Šesti princip je princip "onsensusa. Puno la"!e &eo se odlu*iti z ne"i proizvod a"o
ljudi o"o nas govore o to proizvodu i jo! ga hvale. S la"o&o &eo re&i pa za!to to ne (ih
iao i ja "ad ve& svi oji poznati to iaju.
166
PSIHOLOGIJA KULTURE
Što je "ultura0 je li to odje&a "oju nosio0 jezi" "oji govorio0 hrana "oju jedeo ili
hrana "oju ne jedeo0 je li to vjera ili ujetnost "oju stvarao6 Ie li to na*in na "oji #ivio ili
na*in na "oji se igrao6
Kultura predstavlja sve ovo !to so re"li ali i vi!e od toga. Kultura u"lju*uje i na*in
"a"o islio0 "a"o se osje&ao0 "a"o se odnosio prea drugia0 t"o so[sve to ovisi o
"ulturi u "ojoj #ivio. 9a*in "a"o o(ja!njavao pona!anje o#e ot"riti na!u "ulturnu
pozadinu.
Po6a:a6"( 3ro9a2ra6o %ro7 %828ra6( ra7!%(
9e"i znanstvenici prou*avaju "a"o ljudi razli*itih "ultura tua*e odre>ena
pona!anja. Koriste etode crtanih filova sa ri(aa "oje u (iti predstavljaju dru!tvene
intera"cije. . jednoj studiji se pitalo 7zijce i 7eri"ance da o(jasne "a"o gledaju na jato ri(a
gdje je iza jata zaostala jedna ri(a. 7eri"anci ve&u pa#nju pola#u na po"rete pojedina*ne ri(e
do" 7zijati ve&u pa#nju posve&uju cijelo jatu ri(a. Slijede&e pitanje je (ilo da se usredoto*e
na zaostalu ri(u pri "raju "olone te da o(jasne razloge pona!anja te osaljene ri(e.
7eri"anci govore o ri(i "oja ia svoj identitet0 individualnost0 ri(i "oja #eli po(je&i od svoje
grupe0 "oja #eli (iti neovisna0 "oja #eli (iti vo>aJ do" 7zijati isti*u "a"o s ri(o ne!to nije u
redu jer se ne snalazi u grupi0 te da grupa zapravo ovu ri(u tjera iz svojih redova jer ju grupa
ne tolerira.
%ve "ulturne razli"e i to "a"o tua*io pona!anje ogu dovesti do potpuno druga*ijih
tua*enja doga>aja.
5ali so slu*aj Kineza "oji je u(io #enu a poto se(e. 'o u(ojstvo je aeri*"i tisa"
tua*io na jedan na*in0 a "ines"i tisa" na drugi. 7eri*"i tisa" je "oentirao da je Kinez u(io
#enu a zati se(e i svrstao je to u tipi*ni "riinal. Kines"i tisa" je ovaj slu*aj tua*io ta"o !to
je ista"ao da je Kinez u(ojica (io oso(a te!"e naravi te da se nije uspio prilagoditi #ivotu u
aeri*"oj "ulturi. 'a"o>er su se raspisali o toe "a"o je u 7erici la"o do&i do pi!tolja i
za"lju*a" je (io da do u(ojstva sigurno ne (i do!lo da je ovaj Kinez ostao u svojoj doovini.
Kao !to vidio postoje fundaentalne razli"e u interpretaciji pona!anja drugih0 no "a"o
vidio se(e0 na!e vlastito pona!anje6
167
8nanstvenici isti*u da na! do#ivljaj svijeta u veli"oj jeri ovisi o onoe !to i "a"o islio o
se(i i svojoj svrsi na ovo svijetu.
K828ra ! 3s!4oo:%! 3roc(s!
2esel )ar"us0 (avi se pitanje "ouni"acije na!ega vlastitoga NjaO i "a"o nas
"ultura nadopunjuje. 9a ljude gledao "ao na a"tere "ulturo o(li"ovanih (i&a u vlastitoj
"ulturi. %(li"ovani so "ulturo i fun"cionirao u s"lopu svih tih si(ola "ulture. 9o
svoji pona!anje u (iti o(li"ujeo i "ulturno o(ilje#je. :juds"a priroda je pod veli"i
utjecaje socijalnih fa"tora. 8nanstvenici ovaj proces e>uso(nog o(li"ovanja nazivaju
No(ostrani nadopunjavanjeO. Sva"a "ultura proizvodi svojstvene psiholo!"e procese. Iedan
od tih procesa je proces neovisnosti do" je drugi e>uovisan. 9eovisni na*in pona!anja
najvi!e se o*ituje u 7erici i 8apadnoj +uropi. )e>uovisni na*in pona!anja u odnosu na
"ulturu o*it je u azijs"o a pose(no isto*no azijs"o dru!tvu. . aeri*"oBeurops"o
dru!tvu pojedinci o se(i isle da su sai odgovorni za svoje pona!anje. %ni nastoje
"ontrolirati svoj svijet ta"o !to po"u!avaju utjecati na druge. 4a#no je jasno re&i !to ti je
drago i !to #eli!0 te (iti u stanju donijeti (rzu odlu"u. 8a noge 7eri"ance i +vropljane
dono!enje vlastitih odlu"a satra se do(ro i pozitivno "valiteto. 'o se odra#ava i na
na*in "a"o tretirao svoje goste. 7eri"anci &e redovito re&i slu#ite se sai. 8a isto*ne
7zijce to je poalo *udan na*in opho>enja s gostia. . japans"o "ulturno "onte"stu
pozdravljanje gosta je va#na cereonija. Prea gostia se ora is"azati puna pa#nja0 ponuditi
i ono naj(olje !to iate. %vaj na*in tretiranja gostiju povezan je i sa religiozno tradicijo.
Iedna od tih tradicija u Iapanu je (udiza. Audiza nagla!ava sipatije i razuijevanje te
transcendenciju "oja nadilazi #elje pojedinaca. 'ije"o stolje&a ova sna#na duhovna dienzija
ostavila je u ljudia osje&aj da se nagla!ava va#nost drugoga. Geligija u veli"oj jeri doprinosi
osi!ljavanju vlastitoga NjaO i u protestants"o o"ru#ju u 7erici. Protestantiza nagla!ava
va#nost oso(nog uspjeha0 oso(ne odgovornosti0 saodostatnosti i "ontrolu nad o"olino.
Gazli*itost u poianju saoga se(e vidi se i u na*inu "a"o ljudi govore o se(i.
8nanstvenici sniaju studente "a"o daju opis saih se(e. F.Ia sa radi!na0
optiisti*na0 prili*no organiziranaF re&i &e ne"a 7eri"an"a.. Kad aeri*"i studenti opisuju
se(e onda o(i*no isti*u *etiri pozitivne "ara"teristi"e i jednu negativnu. Kad na prijer "a#u
da su prijateljs"i raspolo#eni opisuju i svoj odnos s o"olino te isti*u svoju nutarnju
"ara"teristi"u otvorenosti. ;esto &e re&i "a"o (i #eljeli utjecati na ne!to va#noF.
168
:judi govore o svojoj nutarnjoj volji i #elji da (udu dio svijeta0 odgovorni za razvoj doga>aja
ili da ogu (iti u "ontroli doga>aja.
Iapanci pa" iaju druga*ije poglede na se(e. )lada Iapan"a se(e redovito opisuje
"ao oso(u "oje je prisutna u no!tvu dru!tvenih doga>aja "ao dio te stvarnosti. Se(e opisuje
"ao pesiisti*nu0 lijenu0 sporu. 9jen fo"us na se(e je usredoto*en na potre(u neprestanog
rada na se(i. .vije" oraju u se(i prona&i ne!to negativno "a"o (i radili na ispravljanju toga.
.piru&i na negativne strane svoga NjaO japans"a "ultura poti*e ljude da rade na se(i ujesto
da sa svoji pro(leia optere&uju druge ili da prednja*e pred drugia.
Pr(;!$"a$a6"( 8 dr8'o" %828r!
. 7erici u prisustvu no!tva "ultura pojedinac je u stanju pre#ivjeti. 7eri*"i crnci
"oji su dovedeni "ao ro(ovi doprinose aeri*"o pluralizu. 9e"i eigranti su do(ro
do*e"ivani u doinantnu aeri*"oBeurops"u "ulturu drugi pa" nisu.
Iaes Iones0 u"azuje na te!"o is"ustvo ro(ovanja aeri*"ih crnaca. 9jia se (ilo te!"o
prilago>avati0 pose(no "ad se radi o pitanju shva&anja vreens"e dienzije0 rita potre(e
iprovizacije0 orala i duhovnosti. %n ia teoriju "oju naziva 'G5%S. 'a teorija o(uhva&a
ovih pet na(rojenih dienzija i identitet aeri*"ih crnaca.
4rijee je u 7erici dienzija "ojo se odre>uje (udu&nost0 regulira e"onoija i
ure>uje na!e pona!anje. )e>uti za crnce vrijee ia druga*iju dienziju0 vrijee je
prvenstveno usredoto*eno na sada!njost. . crna*"oj "ulturi vrijee "ao dienzija nea ne"o
nezavisno zna*enje "oje (i odre>ivalo i ograni*avalo na!e pona!anje. Mrna*"o razuijevanje
vreena ostavlja veli"i prostor za iprovizaciju. Iones tua*i "a"o ova"vo razuijevanje
dienzije vreena poa#e crncia u 7frici da se la"!e nose sa rasizo. Gasiza je
potencijalno prisustvo u sva"oj situaciji. Ka"o se nositi s tie6 Ka"o stvoriti vlastite
vrijednosti6 5provizacija je zapravo rje!enje situacije u nejasni i te!"i uvjetia i
ogu&nost da se izrazi t"o sa i !to ia ponuditi. Kulturni "onte"st 7froB7eri"anaca
ia svoje izvore u ritu i po"retia0 na*inia pri*anja doga>aja0 propovijedanju i dr#anju
govora. Sve ove stvari anifestiraju isti na*in "o(inacija rita i stila i postaju na*in
izra#avanja is"ustva "oga ljudi iaju pri organizaciji svoga #ivota. 4a#na dienzija tog #ivota
je duhovnost0 vjerovanje da vi!e sile utje*u na na!e #ivote. Duhovnost daje oz(iljnost i snagu
aeri*"i crncia "a"o (i se (orili s nepravdaa u dru!tvu. Mrnci su u stanju #ivjeti u
uvjetia "oji su za druge rase depriiraju&i i deoraliziraju&i. %ni se ne uzdaju u se(e i svoje
snage. Stoga su u se(i slo(odni0 u se(i pronalaze nutarnji ir.
169
7eri*"i 5ndijanci se ta"o>er oraju prilago>avati te!"i o"olnostia. .
devetnaesto stolje&u0 zahvaljuju&i naa +vropljania0 nad 5ndijancia je po*injen genocid.
.spr"os nogi nevoljaa "roz "oje su pro!li0 o"o -00. pleena aeri*"ih 5ndijanaca jo!
uvije" je pre#ivjelo.
Ioseph 'ripl prou*ava "a"o su se aeri*"i 5ndijanci adaptirali odernoj aeri*"oj
"ulturi. Povijesno su sva pleena iala zajedni*"e "ulture "oje su (ile na viso"o nivou.
Svat"o je u to dru!tvu iao svoju ulogu0 odgovornost0 i to je predstavljalo integralni dio
#ivota zajednice i rada. . nogi pleenia se uo*avala pose(na arhite"tura i pre"o
arhite"ture se izra#avalo shva&anje duhovnosti odre>enih pleena.
Pre"o duhovnosti se razuije sve !to je u njia i o"o njih. Duhovnost je prea
njihovoj "ulturi prisutna ne sao u *ovje"u nego i u #ivotinjaa0 o(lacia0 drve&u0 vodi0 u
svoj prirodi. . ta"vo "onte"stu sve stvoreno je u dire"tnoj ovisnosti jedno od drugoga.
9a*in da se po!tuje tu ovisnost sastoji se u tradiciji da se do#ivljaj svijeta i svega !to na on
nudi e>uso(no dijeli. 9ese(i*ni darivanje odaje se po!tovanje sveiru i tie se ostvaruje
(alans #ivota. .pravo ova"av pristup i ova"va tradicija z(unjivala je europs"e doseljeni"e.
Druge "ulture a pose(no evrops"e0 iaju "oncept posjedovanja stvari. Kad je Kristofer
Molo(o do!ao u 7eri"u (io je preplavljen darovia doorodaca. Kad je od(io te darove0
uvrijedio je pleens"e poglavice. %d(iti dar je uvreda za pojedinca0 za njegovu o(itelj0 za
njegov narod. %ve prve intera"cije razvile su se u tragi*nu povijest 5ndijanaca. Povijest onoga
"a"o se 5ndijance prisiljavalo na adaptaciju angloBsa"sons"e "ulture vi!e je nego (rutalna.
5deologija Felting potaF zahtijevala je da se 5ndijanci prilagode (ez opor(e i u potpunosti.
5deja prihva&anja aeri*"e "ulture (ila je slati indijans"u djecu u javne !"ole (rane&i i
upotre(u vlastitog jezi"a. Prisiljavali su ih da se oraju !i!ati0 da nose europs"i tip odje&e.
9ajgore je !to su prisiljavali razli*ita pleena s jesta na jesto i ije!ali ih0 ta"o da pleena
e>uso(no nisu ogla "ounicirati z(og nepoznavanja jezi"a. Danas ve&ina psihologa satra
da je teorija elting pota zapravo it. Prilagoditi se ne"oj "ulturi je dugoro*an proces0 a on je
jo! te#i "ada doa&a "ultura ne prihva&a postojanje ne"e druge "ulture.
Dr. Gi"ardo )unjos (avi se ovi pitanjia prou*avaju&i entalne pote!"o&e
eigranata iz latins"e 7eri"e u Sjevernoj 7erici.
. 7erici je o"o ,- ilijuna latinoaeri"anaca. 7eri"a je jedna od ve&ih zealja latinosa u
svijetu. Polovica latinosa ne govori engles"i. 5aju dosta pote!"o&a a e>u inia su i
pote!"o&e entalnog zdravlja. 9a #alost usluge za entalno zdravlje su rijet"e. %p&enito
ova"ve usluge e>u hispanicia nisu ja"o popularne jer su na lo!e glasu. '"o god se pri(li#i
170
ustanovi za entalno zdravlje (ude progla!en ludi. Audu&i da latinosi iz(jegavaju psihologe
<"ao i 2rvati= dr. )unjos se prilago>ava situaciji. %rganizira dru!tvo do(rovoljaca "oji odlaze
e>u eigrante i poa#u i na licu jesta u njihovi naseljia. 9edavno napravljena studija
"a#e da e>u e"si"ancia "oji rade po "alifornijs"i faraa raste o(oljenje od depresije0
pose(no za one "oji su u 7erici vi!e od 1, godina. )e>u nedavno prispjeli eigrantia
depresija je prisutna "od ,Q slu*ajeva0 a "od onih "oji su ovdje 1, i vi!e godina stupanj
depresije iznosi 1303Q. )e>u cjelo"upni aeri*"i stanovni!tvo stopa depresivnosti je
11Q. Da"le0 *ini se da iigranti postaju sve depresivniji s du#i (orav"o u 7erici.
8a!to se s vreeno pove&ava depresivnost "od iigranata6 Psiholozi po"u!avaju
nuditi o(ja!njenja. Prvo je to da !to iigrant du#e #ivi u zelji eigracije to je vi!e izlo#en
stresu. Kad iigranti te" do>u u 7eri"u0 jo! uvije" iaju ja"e veze sa zeljo ro>enja0
prijateljia i rod(ino. S vreeno te veze sve vi!e sla(e. 'a"o da njihov sustav dru!tvene
podr!"e pola"o sla(i. Sustav podr!"e je vitalan za sva*ije entalno zdravlje. 8a hispani"e je
va#nije iati o(itelj i dru!tvo nego iati (ogatstvo u terinia novca i standarda. %(itelj je za
njih ne!to sveto0 a sveta je i ona toplina odnosa sa prijateljia. 'a"ve potre(e us"e i tople
"ouni"acije nisu e>u viso"i vrednotaa u aeri*"o dru!tvu nezavisnosti i izoliranosti
pojedinca. Stoga hispanici iaju tendenciju povla*iti se iz ta"voga dru!tva. 9o veli"e
pote!"o&e susre&e prva generacija ro>enih hispani"a u 7erici. %ni su ro>eni u zelji gdje se
govori drugi jezi" nego u njihovi o(iteljia. Audu&i da su ro>eni u 7erici satraju da
oraju (iti prihva&eni od dru!tva "ao i svi pravi 7eri"anci0 no na #alost nisu.
Drugi razlog depresivnosti je taj da prva generacija sve vi!e postaje generacija "oja
usvaja o(i*aje 7eri"anaca. %ni is"azuju prepoznatljiva psiholo!"a optere&enja. Dana!nja
psiholo!"a optere&enja su puno druga*ije naravi nego ona s "ojia se suo*avao /reud u Ae*u.
Do" (roj stanovni"a zelje raste i do" se usavr!avaju nove tehnologije0 "ulturalni "onte"st
sve anje dolazi do izra#aja. Svia su na posljedice (udu&nosti novoga "onte"sta
nepoznate.

ZDRAVLJE- UM- PONAŠANJE
Kad (ih vas upitao da li psihologija ia udjela u nastan"u ra"a0 (olesti srca ili *a"
o(i*ne prehlade0 !to (iste odgovorili6 Kada sa (io student0 i oj odgovor (i (io negativan.
%drastao sa u staro poianju da je tijelo is"lju*ivo pod utjecaje fizi*"ih i (iolo!"ih
171
fa"tora. Satralo se da je psiha o#da va#na za eocije0 vjerovanja ali da nea puno
zajedni*"og sa tijelo. Dana!nja istra#ivanja nas prisiljavaju na ponovno razi!ljanje o odnosu
ize>u a"tivnosti ozga i tijela. Postoji naie prili*an (roj do"aza da ljuds"i u utje*e na
prijeljivost i otpor tijela prea (olestia. Kao rezultat toga tradicionalni (ioedicins"i
odel zdru#en je sa (ioBpsihoBsocijalni odelo. %vaj novi pristup u"lju*uje ne sao
tretiranje tijela nego i cjelo"upne oso(e u njihovo socijalno "onte"stu. 9a sva"og
pojedinca se gleda "ao na ljuds"i sustav u "oje su entalni i fizi*"i procesi u stalnoj
intera"ciji i pri to utje*u jedan na drugoga. %va"av cjelovit pristup se ve& stolje&ia
prijenjuje u ne"i "ulturaa. 7eri*"i 5ndijanci su tradicionalno ja"o puno pa#nje
posve&ivali vezi odnosno haroniji ize>u ua i tijela. . "onceptu 9avaho 5ndijanaca
zvano 2%8%K ljepota0 ir ua0 (lagostanje i zdravlje nedjeljivi su jedan od drugoga. Stoga0
o"oli!0 ljepota i ujetnost "ao i odnosi unutar o(itelji B sve to s"upa ora (iti u s"ladu. Aolest
se u svijetu 5ndijanaca satrala posljedico poree&aja te haronije. Do" se pleens"i
ritualia po"u!ava vratiti zdravlje i odagnati (olest0 *lanovi o(itelji rade s"upa "a"o (i
postigli s"lad. Aolesnici ni"ada nisu prepu!tani strancia i nepoznatoj (olnici na dulje
vreens"o razdo(lje0 "ao !to je to slu*aj u na!e suvreeno dru!tvu. %no !to je 9avaho
5ndijancia od pativije"a (ilo poznato0 zdravstveni psiholozi su te" sada po*eli priznavati.
Ps!4oo'!"a ! 9(d!c!6a
Podru*je zdravstvene psihologije je danas jedno od najinventivnijih podru*ja
psihologije. 8nanstvenici tog sjera (ave se razlozia o(oljenja oso(e0 na*inia na "oje ljudi
odr#avaju svoje zdravlje.
Postoje (are *etiri identificirane etode povezivanja psihologije i edicine. Prvo0
jasno je da ne"i organs"i poree&aji ili o!te&enja t"iva ogu dire"tno uzro"ovati psihi*"e
poree&aje0 !to zna*i da je (olest dire"tno uzro"ovana psiholo!"i stanjia an"sioznosti0
napetosti i depresije. ;irevi #eluca ogu (iti dire"tno uzro"ovani pretjerano an"siozno!&u0
isto "ao i povi!eni "rvni tla"0 alergije i (olesti "o#e. . drugu "ategoriju odnosa uBtijelo0
spadaju sve pritu#(e "oje pacijenti iznose lije*ni"u a "oje neaju vidljivu organs"u podloguK
glavo(olje0 iscrpljenosti0 sla(osti. 9aie radi se o fizi*"i siptoia nagla!ene napetosti i
oso(nih psihi*"ih pote!"o&a. 7"o se pro(lei rije!e0 siptoi nestaju. 're&e0 psiholo!"i
fa"tori ogu djelovati indire"tno0 osla(ljuju&i ili poja*avaju&i na!u otpornost prea (olesti.
%ni ogu utjecati na razvita" (olesti0 potis"uju&i ili podr#avaju&i iuni sustav organiza. 5
"ona*no postoje psiholo!"i fa"tori "oji ogu dovesti do nezdravog pona!anja0 "oje onda
172
o#e uzro"ovati (olest. Polovica svih srtnih slu*ajeva u svijetu danas se pripisuje nezdravi
o(licia pona!anja "ao !to je npr. pi&e0 pu!enje0 droge. .............................................................
8dravstveni psiholozi0 "ao !to je Iudith Godin sa sveu*ili!ta Lale nadaju se da &e
prona&i na*ine unapre>enja zdravlja i op&eg (lagostanja. . jedno od istra#ivanja ova
znanstvenica je ot"rila "a"o relativno ali psiholo!"i fa"tori ogu dovesti do zna*ajnih
psiholo!"ih projena. 9aie vjeruje se da postoji genets"i uzro"ovana psiholo!"a
deterioracija "ao popratna pojava starenja. 9o na!e istra#ivanje je po"azalo da ljudi stare&i
ogu osjetiti ne"u vrstu psiholo!"og propadanja0 ali to nije neiz(je#no. 9apravljene su cijele
serije studija u stara*"i doovia gdje se u stvari "od tih starijih oso(a pove&alo osje&aj
"ontrole0 dan i ve&i iz(or a"tivnosti0 zadu#enja i usa>en i osje&aj o&i i "ontrole nad
o"olino. Pri to su jerene vrijednosti cijelog niza fizi*"ih fa"tora zdravlja i uspore>ivani s
fa"toria "oji su uzro"ovali srt. ...............................................................................................
Prona!li so da se ljudi sa ve&i osje&aje "ontrole i odgovornosti po"azuju (olji
(ilo na podru*ju fizi*"og zdravlja (ilo duljine #ivota. Kad so jedno u stanju po"azati da
psihi*"i fa"tori ogu utjecati na zdravlje0 goru&e pitanje na "oje tre(a odgovoriti je "oji se
ehanizo ostvaruje ova povezanost6 Studiraju&i taj ehaniza usredoto*ili so se na
studij iunog sustava organiza0 (olje na "opliciranu re#u specijaliziranih organa i stanica
"oje (rane tijelo od antigena0 stranih organizaa "ao !to su virusi i (a"terije. Da (i organiza
(io u stanju odstraniti antigene0 on u"lju*uje *itav niz sustava o(rane. 9a prvo jestu su
povr!ins"i sustavi o(raneK "o#a i sluznice pri"rivene protutijelia. ."oli"o antigen prije>e ovu
(arijeru0 jo! uvije" se ora suo*iti sa (ijeli "rvni stanicaa B lifocitia. Ka"o psiholo!"i
fa"tori ogu utjecati na ovaj "ople"sni (iolo!"i sustav6 Pute ozga.
Dogodila se prava e"splozija u (azi*ni iunolo!"i istra#ivanjia "ada je po"azano
da postoji veza ize>u ozga i iunog sustava. Postalo je jasno da oza" dire"tno sura>uje
sa iuni sustavo i da je utjecaj ozga na iunolo!"i sustav ja"o veli"i. Do"az da se radi o
stvarnoj fizi*"oj povezanosti ize>u ozga i iunog sustava vidi se na prijeru #iv*anih
vla"ana "oja povezuju razli*ita podru*ja ozga sa lifocitia i ostali organia iunog
sustava. Potpuno je jasno da (i ogla postojati dire"tna "ouni"acija pute
neurotransitera. Drugi do"az je o*it pre"o endo"rinog sustava0 to je ono !to nazivao
te"u&i vezaa. 9aie na lifocitia postoje receptori za razli*ite horone i iuni sustav je
pute njih u ogu&nosti odgovoriti na projene u endo"rino sustavu.
Iedno od podru*ja intera"cije ize>u psiholo!"ih fa"tora i iunog sustava o#e iati
izuzetno va#an utjecaj0 je (ez sunje0 podru*je huane reprodu"cije. .......................................
173
Psiholog Goden ovo pitanje istra#uje u radu sa parovia "oji nisu u stanju iati
potostvo. 9jega i suradni"e zaniaju parovi "od "ojih je neplodnost nepoznatog porije"la.
)nogi od njih se u"lju*uju u prograe ujetne oplodnje. Do" je ujetna oplodnja (iolo!"i
vrlo odre>ena procedura0 njen uspjeh je svega $0. postotni. 9jihov studij s se (avi pitanjia
stresa "ao zapre"e za*e&a0 odnosno oplodnje0 jer satraju da iuni fa"tori ogu dovesti do
od(acivanja oplo>ene jajne stanice tije"o e"sperientalnog postup"a.
Postoje i drugi draati*ni na*ini pute "ojih u o#e utjecati na tijelo. 'o je vidljivo
o(i*ni o*ia. 'eperatura "o#e0 "rvni tla"0 napetost i!i&a ili *a" crvenjenje0 ogu se
pove&ati ili sanjiti pute o(i*nog razi!ljanja. 5a"o o#da zvu*i neo(i*no0 sve ovo je
prisutno "od ehaniza (iolo!"e povratne sprege......................................................................
Psiholog 9eal )iller sa sveu*ili!ta Lale0 za*etni" je istra#ivanja u ovo podru*ju. %n
"oristi prijer "o!ar"a!a i "a#eK "ada po*etni" u*i igrati "o!ar"u i u"oli"o su njeu i
njegovo treneru zavezane o*i0 niti jedan od njih dvojice ne&e znati gdje je lopta zavr!ila.
Po*etni" ne&e ni!ta nau*iti jer nije iao ni"a"ve spoznaje o rezultatia "oji (i u slu#ili "ao
nagrada za uspjeh ili "azna za neuspjeh. 4e&ina poru"a na!ih unutra!njih organa ne zapa#a se
dovoljno0 ta"o da je oso(a u poziciji "o!ar"a!a sa povezo na o*ia. )ehaniza (iolo!"e
povratne snage ot"lanja taj povez sa o*iju i ta"o na uz poo& jernih aparata pru#a
inforaciju o doga>ajia unutar organiza. )iller je po"azao da #ivotinje ogu nau*iti
ijenjati fun"ciju ne"ih unutra!njih organa.
9ajzastupljenije podru*je znanstvene psihologije je podru*je stresa. Stres je znanstveno
definiran "ao o(razac odgovora organiza na doga>anja "oja naru!avaju ravnote#u i sanjuju
ili pa" pove&avaju ogu&nosti organiza. Da"le uzneiruju&i doga>aji za organiza nazivaju
se stresori. %ni ogu (iti dio fizi*"e o"olineK (u"a0 gu#va0 (olesti0 prirodne nepogode ili
dolaze iz socijalne o"olineK nezaposlenost0 "riinal0 pro(lei u o(itelji ili gu(ita" voljene
oso(e. Stres predstavljaju i sitne #ivotne gnjava#e poput za"a!njavanja. 'a(lica stresnih
doga>aja0 po*inje relativno neva#ni doga>ajiaK za"ons"i pre"r!aji0 Ao#i&0 praznici0
projena "reveta ili vreena za spavanje0 projena !"ole0 projena stana0 pro(lei sa !efo0
po*eta" ili zavr!eta" !"ols"e godine0 ne"i izvanredni uspjeh0 pro(lei s punico. Doga>aj "ad
va sin ili "&er odlaze od "u&e0 odlu"a o podizanju "redita0 sva>a sa #eno ili u#e0
projena posla0 srt (lis"e oso(e0 ra>anje novoga *lana o(itelji0 se"sualne pote!"o&e0
trudno&a0 o(oljenje ne"oga iz o(itelji0 odlaza" u irovinu0 ot"az na poslu0 ulaza" u (ra"0
oso(na povreda ili (olest0 srt *lana o(itelji0 zatvors"a "azna0 razvod0 srt (ra*nog druga.
@otovo sva"o doga>anje "oje dovodi do projene sva"odnevnice o#e (iti stresor. Stresor je
174
tuga0 (olest i neuspjeh isto ta"o "ao i nenadana sre&a0 pretjerana radost itd. 9agoilavanje
stresa sve ve&e su !anse o(olijevanja..............................................................4a#no je uo*iti da
stres nije sao rezultat vanjs"ih doga>aja. Sai se(i o#eo (iti izvor ogronog stresa
preveli"i a(icijaa0 agresivno!&u0 ljutnjo0 preveli"o sao"riti*no!&u itd.
9ajranije studije o stresu po*eo je "anads"i lije*ni" 2ans SeEle. Gea"ciju na stres on je
podijelio u tri stupnja. Prvo0 rea"cija "oja dovodi do uz(une u organizu stiulira hipofizu i
nad(u(re#nu #lijezdu da otpuste horone "oji o(iliziraju o(ra(ene ehanize organiza.
8ati slijedi drugi stupanj0 stupanj otpornosti. 9aie tada su izlu*eni i a"tivirani ne"i horoni
"a"o (i se suprostavili utjecaju stresora. 9o u isto vrijee odgovori organiza na ostale
stresore su osla(ljeni. Stalni daljnji izlaganje "ontinuirani "roni*ni izvoria stresa0
sva"i otpor organiza se slaa0 "uliniraju&i u tre&e stupnju a to je stupanj iscrpljenosti.
5a"o je SEle poogao pri o(ja!njenju stresa0 previdio je psiholo!"i zna*aj stresora na oso(u.
9aie0 snaga stresora ovisi o oso(i "oja je pod njihovi utjecaje. 8a ne"e oso(e je jedna
situacija stresna za druge nije. 8a ne"oga je ne!to stresno do" je to isto za drugoga ne!to
izazovno........................................................................................................................................
5ndividualnu procjenu stresa psiholog Gichard :azarus nazvao je Fspoznajno
procjenoF. Stres je neiz(je#an0 no na naa je nau*iti "a"o se djelotvorno nositi s njie. 7 to
je podru*je zdravstvene psihologije. Po*et"o pro!log stolje&a uzro" srti (ile su zarazne
(olesti0 (oginje0 tu(er"uloza0 groznica. Danas je glavni uzro*ni" srti na*in #ivotaK (olesti
srca0 ra"0 ciroza jetre0 nesre&e0 saou(ojstva. .ireo jer previ!e pu!io0 pijeo0 jedeo0
vozio pre(rzo0 radio prete!"o. 9a!a psihoza *ini na!a tijela podlo#nijia tro!enju i vi!e
nego (i noralno tre(ala (iti. ."oli"o se tra#i (olest "oja dinai*no povezuje psiholo!"e i
edicins"e pro(lee onda je to Sida <7ids=B ste*eni sindro iunodeficijencije. Postoji
eocionalna "oponenta Side "oja djeluje na pacijente0 *lanove njihovih o(itelji i prijatelje.
Postoji strah od Side u grupaa viso"og rizi"a za do(ivanje (olestiK e>u hoose"sualcia0
nar"oania i heofili*aria. Postoji strah u op&oj populaciji a postoji *a" i psiholo!"i
eleent u prijenosu i prevenciji (olesti.
'oas Moates sa sveu*ili!ta u Kaliforniji (avi se prou*avanje side sa psihoBsocijalnog
stajali!ta. %n "a#e da je epideija side priarno pro(le pona!anja. 5a"o izazvana viruso0
!iri se neuredni na*ino #ivota. 're(a vidjeti gdje o(oljeli od side naj*e!&e odlaze0 s "ie
uspostavljaju du(lji odnos. .glavno su to razli*iti "lu(ovi i "u&ne za(ave. %t"riveno je da je
u#ita" u ve&ini slu*ajeva uzro" side0 (ilo da se radi o drogaa0 al"oholu ili se"sualni
u#icia.
175
."oli"o #elio "ontrolirati ovu epideiju nije dovoljno sao ljudia re&i "oje vrste
pona!anja predstavljaju veli"i rizi" od o(oljenja0 nego ih je potre(no otivirati razli*iti
sredstvia0 a duhovnost je (ez sunje jedno od djelotvornijih da stil #ivota tre(a ijenjati a"o
se #eli #ivjeti. Da"le protiv epideija potre(na je intervencija na razli*iti razinaa0 ne sao
edicins"a0 ili psiholo!"a nego i duhovna i socijalna. . edu"aciju preventivne edicine ili
edicins"e psihologije tre(a sva"a"o uvrstiti i edije "a"o (i se doprlo do !to ve&eg (roja
ljudi.
7ids je vjerojatno jedna od najte#ih (olesti na!eg vreena. 8a tu (olest jo! uvije"
nea lije"a. Potre(na je veli"a (riga dru!tva za tu vrstu (olesni"a. %no !to je neophodno je
povisiti "valitetu #ivota tih oso(a. Drugo ne po"u!avati negirati tu (olest i tre&e potre(na je
(riga o"o ovih (olesni"a "ad su hospitalizirani. Poznato na je da depresija dovodi do te#eg
stanja "od o(oljenja od side0 stoga je ove pacijente potre(no neprestano ohra(rivati.
176
PSIHOLOGIJA NA DJELU
Pra"ti*na prijena psihologije je djelotvornija od svih poznatih terapija. Koriste&i
psihologiju u svrhu unapre>enja "valitete #ivota oduvije" je (io "lju*ni aspe"t psihologije "ao
znanosti. %vdje navodio (rojne situacije realnog #ivota gdje nas psihologija upu&uje u
noge pra"ti*ne sfere.
4a#an aspe"t psiholo!"e poo&i u "onte"stu realnog #ivota je san. Provodio tre&inu #ivota
u spavanju.
9ajranija istra#ivanja ci"lusa spavanja po*ela su 19-0Btih godina s istra#ivanjia
psihologinje Goslin Kartrajt. %na je istra#ivala poree&aje sna i "a"o se snovi odra#avaju na
na!e eocije. 9jena istra#ivanja su teelj suvreenog pristupa sve ve&e pro(leu
dana!njice a to je snu.
. njeni istra#ivanjia ize>u ostalog pronalazio i slijede&e za"lju*"e. %sje&aj
uora tije"o dana je a(noralno stanje. Pedeset i !est posto ljudi zaspi na radni jestia
(are jedanput tjedno. :judi putuju na druge "ontinente. 5ao slu*aj jednog "apetana
pre"ooceans"og aviona "oga su znanstvenici pitali da li "ada zaspi voze&i avion. %n je
odgovorio Nda dogodi se da zaspi i po dvadeseta" inuta a onda se trgne iz sna te *esto
opazi "a"o su o(a oja poo&ni"a u *vrsto hr"anjuO.
%drasli ljudi tre(aju osa sati solidnog spavanja tije"o no&i. Š"ols"oj djeci i
studentia potre(no je devet i vi!e sati dnevno. 9o ve&ina ljudi spava 6 ili *a" anje sati.
Iedna od zaniljivih tea je o(jasniti !to se doga>a "ad provedete no& (ez spavanja. .zio
za prijer situaciju "ad noralno odorno studentu dao ne"i test iz ateati"e da ga
rije!i. Do" student to rje!ava njegov oza" je izrazito a"tivan u podru*ju o#dane "ore0 jer
student se naravno u*i s rje!avanje pro(lea. 7"o isti test date studentu "oji prethodne
no&i nije spavao0 sva"i znanstveni" &e (iti sretan a"o uo*i (ilo "a"vu a"tivnost o#dane "ore
"od tog studenta..
Aez o(zira da li se radilo o a"ades"o poslu ili atlets"i a"tivnostia0 spavanje na
oogu&ava zadr#avanje novo prido!lih inforacija i pi(avlja fizi*"o us"ladi!tavanje
inforacija u oza". Spavanje poa#e pri "ontroli rada srca0 horonalni a"tivnostia a
"riti*no je u foriranju dugoro*nog pa&enja.
177
. prva dva i posljednja dva sata spavanja na!e "rat"oro*no pa&enje odlazi u sferu
dugoro*nog pa&enja. ."oli"o spavate anje od osa sati dnevno0 fun"cionirate sa
energijo napola ispra#njene (aterije0 drugi rije*ia alo ste tupavi. ?ivio (rzi rito
od dvadeset i *etiri sata. 8a noge je spavanje lu"suz i stoga nije *udno da ne prepoznajeo
"oli"o so pospani. Svat"o se u sva"o vrijee o#e zanijeti u san i "lanjati glavo.
7naliza spavanja je znanstveni pristup "oga psiholozi *esto "oriste za razuijevanje
poree&aja spavanja poput poree&aja zvanog N7pijaO. 7pija je ja"o hr"anje na"on *ega
prestaje disanje i do *etrdeset i pet se"undi. 'o se ta"voj oso(i dogodili lijepih 600 puta
tije"o no&i. 9aravno da ta"va oso(a slijede&eg dana ne o#e (iti odorna jer se sva"i puta
orala gotovo pro(uditi da (i po*ela disati. 'oga su oso(e u (iti nesvjesne0 no zato se tije"o
dana osje&aju pospano.
7pija *esto dovodi do pro(lea "ao !to su gu(ita" eorije0 viso"i tla" i naravno
"roni*ni nedostata" sna. Da li z(og poree&aja spavanja ili he"ti*"og stila #ivota0 nedostata"
sna ia te!"e posljedice. Psiholozi i dalje prou*avaju negativne posljedice poanj"anja sna i
nastoje upozoravati javnost na prisutnost pro(lea.
Psiholozi nisu sao za(rinuti "a"o #ivio ovdje na zelji. Iedno od najve&ih
dostignu&a na!e civilizacije je istra#ivanje sveira. Do" su fizi"a0 in#enjerstvo i "opjutors"e
znanosti doprinijeli da ljudi i #ene ogu letjeti u sveir0 psihologija ta"o>er isli da i ona u
toe ia ne!to re&i. 9aie ljuds"a (i&a odlaze u sveir. 8aislite "a"o je #ivjeti u
(este#ins"o stanju gdje ono !to je gore postaje ono dolje. 5stodo(no se od astronauta tra#i
da o(avljaju te!"e i "oplicirane radnje. 8a astronaute je ovo veli"o fiziolo!"o i psiholo!"o
optere&enje.
Psiholog )el Koen studira efe"te i"roBgravitacione o"oline na ljuds"a (i&a. . nedostat"u
gravitacije "rv protje*e na!i tijelo druga*ije nego na zelji. 4e&a "oli*ina "rvi "oja se
slijeva u glavu0 napuhne lice te je te!"o ustanoviti da li se oso(a sije ili ne. Drugi pro(le u
sveiru je i taj !to astronauti prili"o "ouniciranja ne vide dire"tni izra#aj lica jedan
drugoga i to zapravo oneogu&ava pravu "ouni"aciju. Sveirs"e stanice su " tou vrlo
(u*na jesta. Kad so u (uci redovito iao tendenciju pratiti izraz lica i *itati sa usana
sugovorni"a. 8ahvaljuju&i ovi pote!"o&aa0 "ouni"acija u sveiru o#e postati pro(le.
S pove&avanje (roja sveirs"ih e"spedicija i novih zahtijeva astronauta0 sve ve&a pa#nja se
posve&uje pitanjia "a"o se sveirs"i uvjeti odra#avaju na fun"cije ljuds"og organiza.
)o#da &ete jednog dana i vi (iti oda(rani da prevedete ne"o vrijee u sveiru. 7"o e to
dogodi o*e"ujte da &ete (iti izlo#eni ogrono stresu0 an"sioznosti0 depresiji i agresivnosti. .
178
posljednje vrijee 97S7 financira progra u "oe se ispituju fiziolo!"e i psiholo!"e
posljedice sveirs"ih letova. 'a istra#ivanja su se vr!ila i u rus"oj sveirs"oj stanici )5G. 'a
stanica je (oravila "roz 1-. godina u sveiru od 1986. pa sve do $001. )e>unarodna e"ipa
astronauta radila je no!tvo (iolo!"ih i psiholo!"ih e"sperienata.
Psihijatar 9ic" Kanas prou*avao je pona!anje razli*itih spolova0 "ultura te
e>uljuds"e odnose u sveirs"oj stanici )5G.
Prou*avali su 1,. astronauta i "ozonauta te -9. oso(a na zelji "oji su se nalazili u
"ontrolno tornju sveirs"e isije. Proatrali su napetosti "od astronauta u sveiru i
napetost posade na zelji0 te e>uljuds"e odnosi ize>u onih u sveiru i onih na zelji.
/enoen nazvan NdispolaritetO "ad ste u prostoru "oe ne pripadate0 ili ste iz(a*eni iz ta"ta
pa iate potre(u na ne"ou se is"aliti je ina*e *est fenoen u sveiru. %ni gore se ljute na
one dolje. 'a"ve stvari je potre(no studirati da (i se ustanovilo "a"o &e se ljuds"i fa"tor
pona!ati u (udu&i sli*ni isijaa.
%d rje!avanja e>uljuds"ih odnosa u sveiru pa do rje!avanja dru!tvenih izazova0
psiholo!"a istra#ivanja ogu utjecati na po(olj!anje na!ih #ivota.
Iedno od podru*ja u "oe psihologija igra veli"u ulogu je i na! pravosudni sustav.
Psiholozi u 7erici poa#u pri iz(oru porote. . sudnici su od veli"e va#nosti tu#(e "oje
dolaze od strane djece z(og altretiranja0 se"sualnih zlostavljanja i sli*no. Psiholozi su
potre(ni z(og oda(ira "riti*nih inforacija u procjenjivanju istinitosti dje*jih navoda.
Po*et"o 1990Btih seda oso(a u dr#avi Sjeverna Karolina optu#eno je sa se"sualne
pre"r!aje nad djeco0 is"lju*ivo na teelju svjedo*anstva djece. Iedan od optu#enih (io je i
Ao( KellE "oji je osu>en na puno godina ro(ije. 9a"on ne"oli"o godina provedenih u zatvoru0
poni!tena u je "azna. Psiholog Steven Mhechi (avi se pitanje pouzdanosti dje*jih
svjedo*enja.
7"o pogledate na (rojne optu#(e na ra*un oso(a "oje *uvaju djecu0 uvidjet &ete da sve
te optu#(e iaju ne!to zajedni*"o. %(i*no se radi o optu#(i jednog djeteta. Dijete ne!to "a#e
!to nas upu&uje da tre(ao (iti pa#ljivi u njegovoj pri*i. %(i*no pravnici dijete pitaju i ispituju
ali pri to i sugeriraju odre>ene stvari. 7"o se prili"o ispitivanja dijete ohra(ruje0 onda dijete
pola"o po*ne fantazirati. %ni "oji ga ispituju *esto ispitivanja usjeravaju na potvrde svojih
pretpostav"i. Kad psihijatri ispituju djecu onda *esto uvi>aju da dijete ne govori istinu z(og
ne"e eocionalne (lo"ade0 o(i*no z(og straha. )nogi &e djeci govoriti0 ne (oj se0 nea!
razloga za strah. . ta"vi situacijaa ta"vo ohra(renje o#e pove&ati dje*ju a!tu. Djeci
179
*esto predstavlja pro(le razlu*iti ono *ega se uistinu sje&aju od onoga !to su zaislili u
svojoj a!ti.
5a"o znao da su djeca po se(i naivna i is"rena0 psiholog Steven Mhechi.po"azuje
"a"va djeca ogu (iti "ad i se ne!to opetovano sugerira. Kad su *etvergodi!nja"a pitali da li
u se i"ada prsti& zaglavio u i!olovci pa je na"on toga orao u (olnicu0 ali je odgovorio
da ni"ada nije (io u (olnici i da u "u&i neaju i!olov"u. Psiholog ga je zapitao da li o#e
po"u!ati zaisliti da u se to dogodilo. )aloga su pitali da to zaisli jedno tjedno "roz dva
jeseca. 9a"on toga ali je po*eo pri*ati "a"o u se to uistinu dogodilo. 9a snici "oju ste
vidjeli0 ali pri*a pri*u "ao da u se sve to dogodilo. Psiholog ga je pitao gdje ti se to
dogodilo6 )ali je odgovorio Nu podruuO. 4idjeli ste sni"u na "ojoj je ali dje*a" vrlo
uvjerljivo pri*ao ia"o je u (iti izi!ljao0 odnosno lagao. Dijete je usvojilo svoju fantaziju i
iaginaciju "ao istinu. 9o tre(a ta"o>er znati da "ad dijete la#e0 onda su uvije" prisutne
nelogi*nosti.
8a!to donosio ova"ve prijere6 8ato !to je svjedo*anstvo djece postao ogroni pro(le za
roditelje i druge. . 7erici i Kanadi je dovoljno da dijete nazove policiju i roditelj je odah
pod istrago.
Iedan od pristupa psihologije gleda i na pro(le "onfli"ata i nasilja e>u ladia !to
postaje sve izra#enija i sve tragi*nija realnost. :jutnja0 strah i sva>e *esto su o*itovane na
najgori na*in.
Psiholog IerE Kuren razvio je progra pregovora za lade. 'aj progra nudi
efe"tivnu tehni"u pri rje!avanju "onfli"tnih situacija. . njegovi istra#ivanjia on i njegov ti
u"azuju studentia !to se sve o#e dogoditi a"o ne "oristio efe"tivne na*ine pregovora i
o(ratno. Studenti u*e tehni"u pregovora ta"o da glue uloge u razni "onfli"tni
situacijaa. %t"rivaju !to se doga>a s ljuds"i (i&e a"o u se pri(li#i!.
Milj ovog prograa je trenirati lade da (udu efe"tivni u postizavanju ciljeva (ez
upora(e nasilja. .*e ih isti etodaa tehni"e "oje se prijenjuju u strategiji pregovora u
poslovno0 politi*"o ili pravno svijetu.
Postoji puno vrsta pregovora. :judi o(i*no isle da su pregovori ne!to gdje do(ivate
ono !to #elite i da je pregovara*"i proces0 proces u "oe do(iva! ono !to si najeravao
do(iti. )e>uti tajna je u toe da su pregovori zapravo izjena ciljeva onoga !to #elio. 'o
zna*i ulaza" u situacije i oda(iranje onoga !to &e nas zadovoljiti. .glavno pute procesa
pregovora zapravo u*io !to #elio.
180
9asilje i su"o(i oneogu&avaju na iran #ivot "ao pojedincia a ta"o>er i "ao
nacijaa. %t"rivanje etoda "ojia &eo sanjiti napetost i proovirati ir e>u ljudia
cilj je nogih psihologa "oji se (ave psihologijo ira.
181
ZNANSTVENA ISTRA#IVANJA U PSIHOLOGIJI
Z6a6s2$(6( 9(2od(
Psiholozi se su*eljavaju s te!"i zadat"o "ada tre(aju razujeti prirodu pona!anja te
rad ozga i ua. )e>uti u to po"u!aju iaju jednog ja"og savezni"a "oji uspjeh *ini
ogu&iK 8nanstvenu etodu0 s"upinu op&ih procedura za pri"upljanje i interpretaciju
podata"a. Da (i (ili to*ni0 podaci oraju (iti pri"upljeni tije"o pono "ontroliranog
proatranja i jerenja a drugi istra#iva*i "oji rade neovisno oraju iati ogu&nost posti&i
iste rezultate upora(o istih etoda. 5ntervjui0 ispitivanja0 upitnici i psiholo!"i testovi sao su
ne"e od etoda "oje psiholozi ra(e za istra#ivanje na!ih oso(nosti0 na!ih vrijednosti i talenata.
Psiholog Kristina )azla" sa "alifornijs"og sveu*ili!ta Aer"leE0 "oristi znanstvene
etode u istra#ivanju iscrpljenosti na poslu z(og stresa0 nedostat"a potpore0 ili lo!eg radnog
u*ina"a. Do"torica )azla" "oristi psihoBetri*"i pristup te uz poo& testova sa"uplja
podat"e u po"u!aju o(ja!njenja psiholo!"ih fenoena.
% ovo istra#ivanju je re"laK N%vo je istra#ivanje "oje je po*elo u realno svijetu. )i
so vr!ili intervjue0 an"etiranje i i!li so na radna jesta. Po"u!avao razujeti "roz !to
ljudi prolaze. 9a"on uvida u situaciju izra>ujeo novu verziju upitni"a i u "ona*nici
izra>ujeo standardizirane testove za fenoen "oga pronalazio. Prethodno vr!io psihoB
etri*"e testoveO.
.savr!avaju&i svoju etodologiju do"torica )azla" je iza!la sa s"alo "ojoj se jeri
iscrpljenost. 'a s"ala je pra"ti*an na*in dijagnosticiranja.
Po*ela je raditi priijenjeno istra#ivanje organizacija ujesto individualnih oso(a "a"o
(i oogu&ili su(je"tia da sai organiziraju ispitivanja svojih djelatni"a "a"o (i sa*uvali
do(ro zdravlje "ole"tiva.
Svojo etodo istra#ivanja do"torica )azla" po"azuje da je sva"o radno jesto
svojevrsni la(oratorij u "oe i su(je"ti i znanstvenici do(ivaju (eneficije.
Z6a6s2$(6! (%s3(r!9(62!
9e"i psiholozi izvode e"speriente u la(oratoriju. :a(oratorij je jedno jesto gdje
znanstvenici testiraju hipoteze0 !to zna*i0 predvi>aju u "a"voj &e svezi (iti dva ili vi!e
*i(eni"a. Ka"o (i testirali hipotezu istra#iva*i nasui*no dodjeljuju odre>ene su(je"te
182
e"sperientalnoj s"upini "oja pria terapijuJ drugi su(je"ti dodjeljuju se "ontrolnoj s"upini
"oja ne pria terapiju. Gezultati se poto uspore>uju.
Druga istra#ivanja izvode se na terenu gdje se prirodne situacije0 te"u&e pona!anje
o#e proatrati. 9pr. istra#ivanje o toe "a"o socijalno pona!anje ajuna N(a(unaO utje*e
na njihovo zdravlje.
Psiholo!"o istra#ivanje ta"o>er se provodi na lo"acijaa ta"o neo(i*ni "ao !to je
siulator letenja u ratno zra"oplovstvu.
Ailo gdje da se doga>a i "oja god se etoda "oristi0 teeljno psiholo!"o istra#ivanje
izvedeno na znanstveni na*in0 pru#a na do(ar pogled na istinu. 5 a"o razuijeo "a"o
znanstvena istra#ivanja dijele *injenice od fi"cije0 o#da o#eo iz(je&i ne"e od za"i
"rivog razi!ljanja i neuteeljenih za"lju*a"a u na!e sva"odnevno #ivotu.
.vode&i vas u ova istra#ivanja ne po"u!avao od sva"oga od vas napraviti psihologa
nego sao dati ali uvid da (olje razuijeo #ivot o"o nas.
Po2r()a %r!2!<%o' 3r!s283a
Iedna od najzna*anijih "ara"teristi"a nas ljudi jest da puno toga prihva&ao (ez
postavljanja pitanja. 'o povjerenje stvara su(je"tivnu realnost "oja o#e utjecati na to "a"o
vidio svijet. %na ogu utjecati na na!e sva"odnevne planove0 s "i &eo se dru#iti i "oe
&eo vjerovati. 9e"a od na!ih uvjerenja dolaze iz na!e "ulture0 na prijer na!a percepcija o
ulogaa u!"araca i #ene0 ljepoti i hra(rosti. Sva"a "ultura ia svoj oso(ni sustav vjerovanja
i sisla za huor.
Druga o&na vjerovanja dolaze iz oso(nih is"ustava i otivacija razvijenih "roz
oso(nu intera"ciju sa svijeto. 9a!e oso(no is"ustvo o#e ta"o>er u"lju*iti u*enje "riti*nih
vje!tina i!ljenja ta"o da o#eo testirati na!a vjerovanja u uspored(i sa pogledo "oga ia
znanost. 7"o ne nau*io "riti*"i isliti0 o#e na se dogoditi da povjerujeo u nedo"azano
i neo(ja!njeno0 ili da postaneo voljni pristupiti nepre"idnoj rijeci vjers"ih0 socijalnih i
politi*"ih "ultova. 5stra#ivanje provedeno u 7erici ot"riva na prijer da je za noge od $-
ilijuna 7eri"anaca0 "oji neaju zavr!enu srednju !"olu0 svijet "onfuzno i opasno jesto.
'i ljudi *esto osje&aju da ih "ontrolira sud(ina0 ogu alo u*initi glede "ontrole svog
#ivota. )nogi od njih ta"o>er naginju vjerovanju u proro*anstva0 isti*ne sile i astronos"e
zna"ove0 !to dodu!e nije sao odli"a sla(ije educiranih. . stvari0 vjerovanje u isti*ne sile0
npr. 2ai&ans"i voodoo <vudu=0 o#e (iti ta"o ja"o da o#e transforirati psiholo!"i i (iolo!"i
realitet (ilo na (olje ili na gore. Pone"ad o#e izlije*iti (olesne ili u(iti zdrave.
183
9a Sveu*ili!tu Iohn 2op"ins0 psihijatar Ieroe /ran" prou*ava zajedni*"e
"ara"teristi"e *udesnih izlje*enja0 lije*enja vjero0 politi*"e i vjers"e "onverzije i
psihoterapije. %n tvrdi da svi o(lici psiholo!"og lije*enja0 a to je0 po"u!aj utjecaja na ljude
rije*ia0 iaju odre>ene zajedni*"e iscjeliteljs"e crte.
<1= Prva je vrsta veze s iscjelitelje0 oso(o "oja potje*e povjerenje u pacijentu. 'a veza *ini
da pacijent osje&a da iscjelitelju o#e vjerovati0 poti*e nade pacijenta0 !to je izuzetno va#an
*i(eni".
<$= Poto tu je uvije"0 ili gotovo uvije"0 jesto na "oje se doga>a izlje*enje0 hra0
ordinacija0 *a" "lini"a.
<,= 're&e je pove&anje pacijentovog osje&aja za preo&0 za "ontrolu nad oni !to se doga>a.
%no !to ljuds"o (i&e najte#e podnosi jest "aosJ to je najstra!nije is"ustvo "oje postoji i (ilo
!to0 !to ljudia daje osje&aj da ponovno iaju "ontrolu nad situacijo0 izuzetno je va#an
poticaj njihovo oralu. Pacijent osje&a ne"e rezultateK sre&u0 tugu0 zapla!enost0 ljutnju0
uglavno0 re"lo (i se0 ola"!anje. Pone"ad tjes"o(u0 zato jer ulazite u podru*ja "oja pacijenta
*ine jo! tjes"o(niji nego li prije. 4jerovanje je zaista "lju*no za (ilo "oji iscjeliteljs"i proces.
Aez vjerovanja oso(a ne sudjeluje u procesu na ni"a"av stvaran na*in. %ni ogu *initi
po"rete0 ogu uljudno slu!ati "ao !to to *ine nogi pacijenti0 ali i se ni!ta ne doga>a do"
zaista ne povjeruju da (i i to oglo poo&i.
Pac()o (f(%2
Pone"ad je o& ovih vjerovanja snaga "oja *ini da tretan postigne uspjeh i izlije*i0 a
ne ni"a"va specijalna sila saog tretana. 'erin "oji ovo opisuje naziva se Nplace(o efe"tO.
. edicini place(o je tvar0 "ao npr. ta(leta !e&era0 te nea izravnog fara"olo!"og u*in"a0
ali o#e iati terapeuts"i u*ina" na (ol i (olest. Kod ljudi "oji vjeruju0 (iti &e u*in"ovit.
Povijest nas u*i da je place(o odgovoran za noge od terapijs"ih uspjeha tije"o stolje&a. .
drevno +giptu pacijenti su *esto do(ivali gu!terovu "rv i "ro"odils"u (alegu. Kasnije su
lije*nici ra(ili pijavice "oje su sisale pacijentovu "rv0 ili su "od pacijenata izazivali povra&anje0
ili su ih srzavali0 ili pa" pregrijavali. )nogi su od tih pacijenata uirali0 ali oni "oji su
pre#ivjeli *esto su (ili zagovornici doti*nog tretana. Place(o o#e (iti ta"o u*in"ovit da
gotovo (ilo "oji uvjerljiv0 dru!tveno prihva&en tretan0 "oji se provodi u o"viru
odgovaraju&eg "onte"sta0 o#e po"azati ujeren uspjeh. ;a" i jedva vjerojatna sugestija da
&e tretan iati uspjeha dovoljna je da po(olj!a stanje o"o jedne tre&ine (olesni"a. )o#ete
zaisliti "a"o place(o efe"t "oplicira posao znanstveni"a. Ka"o &ete znati da li je odre>eni
184
tretan zaslu#an za rezultat0 ili sao *injenica da je osiguran (ilo "a"av tretan6 Iedno
rje!enje je dou(leB(lind <dvostru"oBslijepa= procedura. 9e"i su(je"tia date stvarni tretan0
a drugia place(o i ne "a#ete i "oji je "oji. . stvari0 *a" i istra#iva* ili terapeut ne siju
znati razli"u ize>u place(a i prvoga lije"a. 'e" tada se o#e govoriti o o(je"tivni
rezultatia.
Kat"ada se pro(le sastoji i u tou da na se ujesto place(a nude prave prevare i
za*udo ljudi nasjedaju. Sva"e godine se na sceni pojavljuju ta"ozvani *udotvorni iscjelitelji i
tisu&e ljudi pohrle " njia. 'a"vi tipovi do(ro zara>uju. ;esto se radi o neo(ja!njivi
fenoenia0 o (ioenergiji0 o energiji "oja dolazi iz sveira. 7"o (olje pogledate o"o se(e
za*uditi &ete se "oli"o ia suvreenih vra*ara i iscjelitelja i "oli"o i se ljudi o(ra&a.
/!9)(6!c! od'o$or6! 7a 8<!6a%
Kada iao ve&i (roj *i(eni"a "oji (i ogli (iti odgovorni za zaije&eni u*ina"0
#elio znati "oji je *i(eni" zaslu#an za to0 tada tre(ao izvesti e"sperient. Ait ne"og
e"sperienta je sustavna anipulacija varijacija jednog ili vi!e *i(eni"a ili zadr#avanje
"onstantne svih drugih "oji (i ogli (iti va#ni.
Procjenjuju se u*inci anipuliranih doga>aja na ne"e rea"cije pona!anja. Da"le0 i "ada
znao da se dogodila draati*na projena0 ne o#eo pretpostaviti da znao za!to i da
postoji uzro*noBposljedi*na sveza. )noge stvari za "oje se *ini da su u uzro*noBposljedi*noj
svezi0 u stvari nisu. ;esto se radi o tre&e *i(eni"u "oji prouzro"uje druga dva. 9a prijer0
"ada znao da padaju ocjene u*eni"a na testovia "a"o se pove&ava (roj sati "oje provode
gledaju&i televiziju0 ne o#eo za"lju*iti da televizija prouzro"uje lo!e ocjene0 ili da je "lju*
za postizanje (oljih ocjena "ada roditelji is"lju*e televizijs"i prijeni". .jesto toga0 ogu&e
je da anje sposo(ni u*enici vi!e gledaju televizijs"i progra z(og toga jer ne vole !"olu ili
doa&i rad0 !to u ovo slu*aju prouzro"uje njihove lo!e ocjene. Do(ri u*enici o#da ta"o>er
nogo gledaju televizijs"i progra.
Oda)!r 87or%a 8 !s2ra;!$a6"8
Drugi potencijalni pro(le u analiziranju podata"a dolazi od upora(e alog uzor"a za
dono!enje zna*ajnih za"lju*a"a. Psiholozi o(i*no jere ne"oli"o odgovora na alo (roju
su(je"ata u e"sperientia i po"u!avaju za"lju*iti ne!to va#no o ljuds"o ili #ivotinjs"o
pona!anju op&enito. 9aj(olji na*in da (i se to osiguralo jest da uzora" (ude iza(ran slu*ajno0
ina*e o#e do&i do oz(iljne gre!"e u istra#ivanju. Spoenio prijer #ena i lju(avi0
"ontroverznu aeri*"u studiju o #ens"o pona!anju glede se"sa i (ra"a "oja je (ila na
185
naslovni stranicaa dilje zelje. Prea Shere 2ite0 autorici studije0 98. posto udanih #ena
izjavilo je da nisu zadovoljne s ne"i od "lju*nih aspe"ata svojih veza0 a 1-. posto je izjavilo
da su iale aferu izvan (ra"a. )e>uti0 sao 3. posto #ena u an"eti Shere 2ite poslalo je
po!to svoje odgovore. 'e su #ene ogle (iti otivirane da po!alju svoje odgovore z(og
toga jer su (ile nesretne0 !to je uzora" u*inilo (eznadno pristrani.
Kada je isto pitanje 2ite postavila uzor"u #ena0 "oje su iza(rane slu*ajno0 rezultati su
se ja"o razli"ovali. Prea an"eti 7AM 9+HS i H7S259@'%9 P%S'Ba0 9,. posto #ena je
izjavilo da su zadovoljne svojo vezo0 a 1. posto je izjavilo da su iale ili iaju aferu izvan
(ra"a.
Da"le0 *uvajte se znano!&u o(ojenog #urnaliza gdje se (roj"e ra(e "a"o (i se do(ilo
znanstvenu dienziju. 5 do" o ovoe govorio recio da se ta"o>er tre(a *uvati i
pseudoBznanstvenih tehnologija.
Ps(8do 76a6s2$(6( 2(46oo'!"(
9a filu ste vidjeli poligrafs"i test B dete"tor la#i. Sva"e godine vi!e od $ ilijuna
7eri"anaca prolazi taj test. Postavlja se pitanje da li je taj test pouzdan6
:eonard SaPe0 sa Sveu*ili!ta u Aostonu0 e"spert za upora(u i zloupora(u poligrafa
tvrdi da ti testovi "oji odlu*uju o toe da li &e net"o do(iti posao0 da li &e i&i u zatvor0 da li &e
do(iti starateljstvo nad djeco0 da li o#e raditi na najva#niji i najosjetljiviji du#nostia u
vladi0 u znanosti itd. uop&e ne vrijede. Dete"tor la#i nije valjan test jer ga se o#e prevariti.
5nstruent "oji se ra(i u poligrafs"o testu zove se poligraf i jeri ne"e ja"o
jednostavne autonone proceseK sr*ani rita0 znojenje i disanje. %so(a "oja provodi test
postavlja ve&i (roj "ontrolnih pitanja gdje se pretpostavlja da su(je"t govori istinu. Poto se
rezultati uspore>uju s rezultatia "ada su(je"t daje odgovore na va#na pitanja gdje (i ogao
lagati. :judi "oji la#u pone"ad su nervozni0 i pone"ad i se u(rzava rad srca ili se poja*ano
znoje. )e>uti ta"o>er je istina da se ljudi "oji la#u pone"ad ne znoje0 srce i ne po*inje
u(rzano "ucati0 da"le nea izravne sveze i nea apsolutne sveze ize>u laganja i ovih
psiholo!"ih stanja.
Poduzeto je istra#ivanje da se razotri pitanje valjanosti dete"tora la#i. 5spitani"u je
oogu&eno da u"rade novac i onda u se re"lo da na testu "a#e da ga nije u"rao. 7"o
dete"tor ne ot"rije da on la#e novac &e (iti njegov. 9e"i su(je"ti su uvjereni da je sva"i
dete"tor la#i ogu&e prevariti0 ne"i su uvjereni da je dete"tor uvije" (io u pravu. Gezultati su
186
jasni. %ni "oji su (ili uvjereni da se dete"toru la#i ni!ta ne o#e sa"riti uglavno su (ili
uhva&eni u la#i0 oni pa" "oji nisu vjerovali u dete"tore la#i na njeu su prolazili "ao *isti.
Stvar se sastoji u toe. ."oli"o oso(a "oja testira na dete"toru la#i uspije uvjeriti
pacijenta da je dete"tor vrlo pouzdan test0 onda &e dete"tor la#i (iti pouzdan. 7"o se su(je"t
osje&a "rivi on &e naravno (iti nervozan i la"o &e pasti pod sugestiju. 7"o pa" su(je"t
vjeruje da je dete"tor la#i sao predstava0 N!ouO onda dete"tor nije u stanju ni!ta ot"riti jer
su(je"t ne&e (iti upla!en ili nervozan.
O3&! 3r!6c!3! 3o2r()6! 8 76a6s2$(6!9 !s2ra;!$a6"!9a
. znanstveni istra#ivanjia do&i do jasne istine je te!"o0 ali na sre&u postoji ne"oli"o
vodilja "oje o#eo slijediti "a"o (iso iz(jegli naj*e!&e pogre!"eK
1. %t"riti t"o su su(je"ti u ne"oj studiji0 "oli"o ih je (ilo u"lju*eno i "a"o su iza(rani.
$. 5z(je&i pretpostav"u da dvije stvari "oje idu zajedno predstavljaju uzro" i posljedicu.
Korelacija ne znaci nu#no uzro*noBposljedi*nu vezu.
,. 9e za(oravite da ne!to vidjeti ne zna*i da je to !to so vidjeli autoats"i istina jer
o#da je ne"a va#na inforacija s"rivena od vas.
3. Stavite u pitanje sva"i podata" "oji nije pri"upljen upora(o rigoroznih procedura
znanstvene etode.
-. Ailo "oji za"lju*a" o ljuds"o pona!anju to*an je onoli"o "oli"o su to*ni podaci na
"ojia je uteeljen.
6. Dr#ite na paeti u*ina" place(a za procjene realiteta
1. .zdr#ite se od entuzijaza za znanstveni ot"ri&ia sve do" rezultati ne (udu
potvr>eni od drugih istra#iva*a.
8. 5znad svega0 *uvajte se ljudi "oji tvrde da znaju apsolutnu istinu i iaju jednostavna
rje!enja za noge nepoznanice i "ople"snosti ljuds"e prirode. 8nanstveni za"lju*ci uvije" su
provizorni0 ni"ada apsolutni i otvoreni su za projene a"o se do>e do (oljih podata"a
187