You are on page 1of 134

K R I V AJ AK A T AL OG K U A

t e l e f o n : + 3 8 7 3 2 8 7 8 0 6 4 + 3 8 7 3 2 8 7 8 0 6 7 f a x : + 3 8 7 3 2 8 7 8 0 6 5 Z a v i d o v i i , B o s n a i H e r c e g o v i n a i n z e n j e r i n g @ k r i v a j a t mk . c o m w w w . k r i v a j a . i n f o

g r a d i mo u d a n ut r a j es t o l j e e

Neizmjerno nas raduje da ste prilikom odabira vae kue iz snova mislili upravo na Krivaja kue. Mi u Krivaji nudimo veliki broj razliitih kua i sigurni smo da ete u naoj paleti moi odabrati upravo onu koja vam najvie odgovara. Manje je bitno za koju ete se odluiti, jer uvjek dobivate kuu za cijeli ivot u kojoj ete se vi i vaa porodica osjeati udobno. Krivaja- TMK je porodini biznis i mi kao upravljako tijelo brinemo da se naa poduzetnika filozofija pretoi u svaku kuu proizvedenu u pogonu Krivaje- TMK d.o.o. Nadasve nastojimo ostvariti: optimalnu kvalitetu uz adekvatnu cijenu; u svakom momentu pokuavamo biti servis uvjek na usluzi naim klijentima i nastojimo u stopu pratiti svijetske trendove stanovanja uvoenjem stalnih inovacija u na proizvod. Krivaja- TMK u oblasti proizvodnje kua datira jo od 1950. godine i od tada poinje da raste kako samo preduzee, tako i tradicija kvalitete u izgradnji. Do danas, hiljade porodica se odluilo za Krivaja kue i bit e nam neizmjerno zadovoljstvo ako nam ukaete povjerenje da i za vas izgradimo topli dom.

Porodica MUJANOVI

* Originalne fotografije iz historijskog arhiva IP KRIVAJA

KRIVAJA-Tvornica Montanih Kua d.o.o. Tradicija u kvaliteti proizvodnje Ve od 1950. godine prolog stoljea poeo je razvoj montanog graevinarstva na bazi lakih prefabrikovanih graevinskih elemenata i drvenih lameliranih lijepljenih konstrukcija. Trini lider iz ove oblasti, od samog poetka pa sve do danas je KrivajaTMK d.o.o. Nedugo zatim, poinje i proizvodnja drvene stolarije i laganih graevinskih ploa, ime smo obezbjedili integralnost jednog zaokruenog proizvodnog procesa. Danas, Krivaja-TMK objedinjava etiri zasebna proizvodna procesa i to proizvodnja: Krivaja Lake Graevinske Ploe, Kirvaja Drvena Stolarija, Kirvaja Lamelirane Drvene Konstrukcije te naravno Krivaja Kue. Glavna djelatnost Krivaje- TMK d.o.o., sa tradicijom zrelom preko 60 godina, jeste ininjering, proizvodnja i montaa objekata po Krivaja sistemu graenja. Namjena ovih objekata je irokog spektra, a u prvom redu to su: objekti namjenjeni stanovanju, kole, bolnice, djeija obdanita, industrijske i poljoprivredne hale, objekti za ugostiteljstvo, zabavu, razonodu, rekreacioni i sportski objekti, hale dvorane...idr. Mi smo jedni od rijetkih uesnika na triu, koji u svom integralnom proizvodnom programu, nude na jednom mjestu kompletan porizvodni asortiman. To znai da nai strunjaci ve dui niz godina stvaraju tradiciju na kvaliteti proizvoda koje kontroliu od momenta kada sirova drvena graa ue u proizvodni pogon, pa sve do zavrne obrade gotovih proizvoda. Ovo naglaavamo stoga to elimo da znate da ako nama ukaete povjerenje, te nam povjerite da gradimo za vas, na odabrani tim visokoobrazovanih strunjaka, budnim okom e kontrolisati kompletan proizvodni proces, ime izbjegavamo bilo kakve greke ili eventualne nedostatke koje se deavaju kod iscjepkanih proizvodnih postrojenja. Kod nas u Krivaji- TMK d.o.o., upravo zahvaljujui injenici to uestvujemo u stvaranju produkta, od sirovine do gotovog proizvoda, greke su svedene na minimum i detektuju se ve u proizvodnom pogonu, gdje se i otklanjaju.

Krivaja- TMK d.o.o. poslove za vas realizuje putem svoje Ininjering radne jedinice. Ininjering Krivaja-TMK d.o.o. u svom sastavu objedinjava sve neophodne slube za realizaciju ininjering poslova to podrazumjeva visokostruan projektni biro, slube za prodaju i marketing, montaerska sluba, te sluba za voenje ostalh poslova iz oblasti ininjeringa. Na projektni biro ovlaten je za kompletno projektovanje i izradu sveobuhvatne investiciono-tehnike dokumentacije kao i za izvedbu investicionih elaborata. Proizvodni program Krivaja-TMK d.o.o. ve godinama uspjeno plasiramo na domaem i ino- tritu, a cilj nam je postati lider na tristu regiona. Ovaj ambicionzni cilj plasmana Krivaje-TMK d.o.o. kao lidera na tritu, zasnovan je na injenici da se radi o trinom uesniku jo od 1950. godine, a upravo fleksibilnost i inovativnost dozvolila nam je da se i danas utrkujemo za vodeeg u ovom biznisu. U cilju to uspjenijeg poslovanja, jo prije 50 godina, osnovan je pogon za proizvodnju lakih graevinskih ploa, koji je u sklopu integralnog proizvodnog procesa. Nadalje, podrku kompletnoj proizvodnji daje, ve spomenuti Ininjering, koji danas broji tridesetak ininjera i tehniara razliitih struka. Takoer, tu je i jaka izvoaka organizacija koja realizuje dio posla na terenu- montaa. Sve ukupno, dakle u proizvodnji, odjelu montae i ininjeringu, Krivaja-TMK d.o.o. broji preko 200 zaposlenih strunajka, sa bogatim radnim iskustvom i adekvatnom strunom spremom. Dananja Krivaja-TMK d.o.o. je direktni sljedbenik IP Krivaja d.o.o. Zavidovii montanog graevinarstva, ime smo preuzeli kompletan Know how steen izgradnjom kompletnih naselja, industrijkih i sportskih kompleksa te turistikih i urbanih cijelina. Poznati su uspjesi Krivajinih graditelja u Skoplju, gdje smo uspjeli za samo pet mjeseci izgraditi 2060 stanova i 53 objekta drugih namjena. Za ovim uspjehom, nizali su se i oni u Debru, Zagrebu, Banjoj Luci, Kotoru, Doboju. U Italiji smo izgradili 3330 kua. U Turskoj 700, na hiljade kvadratnih metara objekata u Iraku, te smo uspjeno gradili po cijeloj Evropi, Africi i Aziji. S ponosom gledamo i danas na nae objekte izgraene prije tri ili etiri decenije, koji su u najveem broju jo i danas odoljevaju zubu vremena potpuno ouvani.

U ovom momentu firma zapoljava oko 160 vrsnih strunjaka, koji se trude da u svakom momentu budu okrenuti ka zahtjevima savremenog trita. Fokusiramo se uvjek na pojedinca, drei tako korak sa vremenom i savremenim tehnolokim razvojem koje iziskuje danjanji moderan proizvod namjenjen visokosofisticiranom potroau. Izuzetno smo puno gradili na trusnim podruima, jer su nai objekt otporniji na seizmika kretanja od objekata vrste gradnje, a gotovo smo neosjetljivi na klimatske uslove u kojima gradimo. O iskustvu Krivaje, ve je dosta toga reeno! O kakvoj se tradiciji radi, dovoljno jasno govori sam podatak da su krivajini graevinari do kraja devedesetih godina prolog stoljea, izgradili vie od 1 500 000 kvadratnih metara samo stambenog prostora. Ako tomu dodamo i izgraene: industrijske, sportske, kolske, zdravstvene, skladine i druge poslovne objekte, koje su krivajini ininjeri i graevinska operativa realizovali, oito je da se Krivaja s pravom moe svrstati u sam vrh trinih uesnika iz ovog domena proizvodnje, i to ne samo na Balkanu nego i ire. Ponosni smo na injenicu da smo certificirani od strane Otto-Graff instituta iz tudgartu, te posjedujemo certifikat ISO 9001: 2000, to potvruje standard kvalitete naeg proizvoda. Takoer bismo da naglasimo da smo u proceduri certifikacije za dobivanje atesta tkz. Evropska tehnika saglasnost (European Technical Approuval) koji radimo u saradnji sa Deutsche Institut fr Bautechnik (DIBt). Atest ETA oekujemo krajem 2008. godine, a isti e nam omoguiti stavljanje oznake CE na na proizvod. Ono to je sigurno jeste to da emo i dalje pokuavati da uvjek budemo na usluzi naim klijentima, osiguravajui najbolju ponudu. To moemo zahvaliti i injenici da imamo velike prednosti u odnosu na nae konkurente zahvaljujui izuzetno kvalitetnim resursursima. Resursi neprocjenjivih bosansko-hercegovakih umskih prostranstava, za koje se savjesno brinemo i racionalno ih iskoritavamo. Osim toga, tu su i zavidni ljutski potencijali koji ve godinama rade i ive uz drvo i sa drvetom. Nastojaemo da tako i ostane.

S A D R A J

Nain gradnje

Niskoenergetska i pasivna kua

10 - 17 Prizemne kue

18 - 23

24 - 85

Spratne kue

86 - 111 Dupleks kue

112 - 123 Kako do kue i nain montae

124 - 130

Gradimo u danu, traje stoljee....

KRIVAJA KUE...

Krivaja u svom proizvodnom programu nudi sve vrste objekata izraenih na bazi drveta, sa posebnim osvrtom na porodine stambene kue. U svojoj tipskoj ponudi imamo irok asortiman prizemnih, spratnih i duplex kua.Obzirom na raznolike potrebe i elje kupaca, Krivaja-TMK omoguava modifikaciju tipskih objekata ili izradu potpuno novih na osnovu projekta, odnosno idejne skice klijenta. Objekti su izraeni po savremenim zahtjevima trita, uz primjenu najnovijih dostignua u oblasti suhe gradnje, savremene tehnologije i uz koritenje najkvalitetnijih materijala renomiranih svjetskih proizvoaa. (STO, FERMACELL, URSA, NOVOTERM, EGER, MITEK, SCHIEDEL, BELINKA, SAMOBORKA) U zdravoj kui zdrav duh...

OSNOVNE PREDNOSTI KRIVAJA SISTEMA GRADNJE SU:

brzina gradnje, ista gradnja, primjena zdravih i ekoloki prihvatljivih materijala, otpornost na potres (masa Krivaja kue je manja od mase klasine zidane kue), izvedba prema vaim ili naim nacrtima/idejama, struna pomo kod izrade i deniranja arhitektonskih rjeenja kue, vea stambena povrina (cca. 8%) u odnosu na zidane kue na istoj tlocrtnoj povrini temeljne ploe najbolja zvuna i toplinska izolacija zidova te unutarnji zidovi s duplom oblogom, prirodni, nekodljivi i visokokvalitetni materijali (ekoloki prihvatljivi i bioloki zdravi) povoljan odnos utroene i uteene energije (toplinske karakteristike), niski trokovi odravanja, smanjenje optereenja okolia emisijom ugljinog dioksida, dugotrajnost i dr. U standardnoj ponudi Krivaja-TMK nudi zidni panel sa 10 cm termoizolacije (mineralna vuna) i 5 cm dodatne fasadne izolacije (stiropor) , koji ima koeficijent prolaza toplote k = 0,232 W/m2K to je daleko ispod dozvoljenih 0,80 W/m2K i obezbjeuje kvalitetno i ugodno stanovanje uz mali utroak energije potrebne za zagrijavanje prostora. Meutim, pratei savremene trendove u gradnji i tednji energije nudimo objekte iji vanjski zid ima 20 cm debelu izolaciju sa dodatnom fasadnom izolacijom debljine 6 cm. Takav zid ima koecijent prolaza toplote k = 0,140 W/m2K, a objekat spada u kategoriju niskoenergetskih objekata, tj. objekata za ije zagrijavanje je potrebno ispod 40 kWh/m2 godinje ili 3 lit. lo-ulja po 1 m2 godinje. Jo da dodamo da je koecient prodora topline izraen u W/mK. Ovaj koecijent oznaava gubitak topline izmeu unutarnje i vanjske strane nekog elementa. to je nii ovaj koeficijent, to su gubici energije manji. Meutim o ovim objektima bit e neto vie reeno u nastavku. Objekti sa tanjim zidovima, kao i objekti koji nemaju mogunost pristupa dizalice, rade se u Krivajinom tradicionalnom sitnopanelnom sistemu gradnje, u kome se zidovi rade u panelima osnovne dimenzije 125/260 cm. Paneli se prilikom montae ukruuju i povezuju gornjim i donjim vijencem, tako da predstavljaju kompaktnu cjelinu. Deblji zidovi se rade u tzv. krupnopanelnom sistemu, gdje se cijeli zid radi u tvornici u jednom komadu, te na gradilitu pomou dizalice sputa na previeno mjesto. Malim koracima do velikog cilja Postupak od ideje do izgradnje obiteljske Krivaja kue je slijedei: 1. Info razgovor sa strunom osobom iz firme Krivaja TMK, 2. Sklapanje kupoprodajnog ugovora, 3. Kontakt sa projektantom ili projekt biroom Krivaje TMK, dobivanje i usaglaavanje projektne dokumentacije, 4. Ishoenje lokacijske i graevinske dozvole, 5. Isporuka materijala na gotove temelje, 6. Gradnja po Krivaja standardima

Energetski efiksna gradnja, za udobnost i standard svakodnevice

VANJSKI ZID

Energetsko-tehniki zahtjevi u izgradnji obiteljskih kua zadnjih godina su znatno porasli. Dok su kue sa niskom energetsko potronjom jo prije neloliko godina bile vrlo rijetke, danas su zbog poveanih zahtijeva postale standard. Planiranje i gradnja stanbenih objekata na taj nain postaje jo vrijedniji, ali isto tako zahtjevnije i sloeniji. Dobro izolirana kue troi manje energije za grijanje zimi i hlaenje ljeti. S toga gubitak topline i potronje energije po metru kvadratnom odrazit e se direktno na mjesene raune za grijanje i elektinu energiju. Upravo iz ovih razloga, Krivaja je za vas projektovala zidove sa takvim izolacijskim karakteristikama da optimalno zadovoljava zahtjeve savremenog stanovanja svakog podneblja. Nosivu konstrukciju vanjskog panela ine drveni elementi debljine 4,5 6 cm i irine 10 20 cm u zavisnosti od irine zida. Na taj nain se formira drveni rotilj koji se ispunjava kvalitetnom samonosivom mineralnom vunom. Drvo je prije sklapanja zatiuje sredstvima koja spreavaju truljenje i razvoj gljivica. ( Poligrund-D, Borosol ) Na taj nain se obezbjeuje dugovjenost drveta. Drveni ramovi se oblau ivericom ili OSB ploom, sa unutarnje kao i sa vanjske strane. Prije pokivanja unutarnje ploe, na ram se postavlja polietilenska ( PE ) folija, sa unutarnje strane panela, koja slui kao parna brana i spreava prodor vlage u termoizolaciju, to bi dovelo do kondenzacije vode i smanjenja termikih svojstava zida. Tako formirani paneli se transportuju i montiraju na terenu. Na terenu se poslije montae objekta zidovi sa vanjske strane oblau stiroporom preko kojeg se navlai troslojna armirana buka. U osnovnoj ponudi predviena je mineralna zavrna buka, u boji prema ukusu klijenta. Sa unutarnje strane zidovi se oblau gips-kartonskim ( Knauf ) ploama debljine 10mm. Sastav zida u standardnoj ponudi je sljedei: mineralna buka 5 mm fasadni stiropor 50 mm OSB ploa 10 mm min. vuna LIF/S (Novoterm) 100 mm PE folija 0,20 mm iverica 10 mm gips-kartonska ploa (Knauf) 10 mm Ukupna debljina standardnog zida je 18,5 cm k = 0,232 W/m2K Debljina zida sa pojaanom termoizolacijom u cilju utede energenata: 12 + 5 cm je 20,5 cm, k = 0,207 W/m2K 14 + 5 cm je 22,5 cm, k = 0,188 W/m2K 20 + 6 cm je 29,5 cm, k = 0,140 W/m2K Ovdje je izuzetno vano naglasiti da je pravilnom izolacijom objekta lako mogue svesti neophodnu koliinu topline za grijanje na treinu do sada koritene, to ni u kome sluaju nije zanemarivo. Zato se slobodno moete prepustiti Krivajinom projekt birou koji e vam na pomoi da za sebe osigurate tedljivu kuu, ugodnu i oku i budetu, a projektovanu ba po mjeri vas i vaih najmilijih. Ako se pitamo koja je korist od energetski efikasne gradnje doi emo do saznanja da smo direktno uticali na znatne utede na raunima za grijanje i hlaenje, smanjenjem rauna za energente, poboljali smo kvalitetu i ugodu stanovanja, te samim time poveali vijek trajanja objekta. I ono najbitnije: racionalnim koritenjem prirodnih energenata, iz dana u dan, dajemo doprinos zatiti okolia i smanjenju emisije plinova u okoli, kao i globalnim klimatskim promjenama.

11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1

Gips-kartonska ploa (Rigips) 12,5 mm OSB ploa 12 mm Drveni rotilj 50 mm Zrano Izolaciono-instalacioni otvor 45 mm OSB ploa 12 mm PE folija Presana mineralna vuna 160mm Masivni drveni ram 160 mm OSB ploa 12 mm KRIVAJA troslojna Kombi ploa 50 mm (5 + 40 + 5) Troslojna armirana fasada 6 mm

Presjek vanjskog zida KRIVAJA kue

donji pojas reetkastog krovnog nosaa

crijep 48/40 mm letva 48/40mm letva ljepenka puna oplata 22 mm reetkasti krovni nosa
g o vn kro gn osa

gornji vijenac 100 x 60 mm ram elementa 80 x 45 mm

+2,508
h.o. 100x100 mm

mineralna vuna PVC folija rijetka oplata rigips polikolor

100 mm 22 mm 10 mm

go

rnj

ip

oja

e s re

tka

sto

30 o donji pojas reetkastog krovnog nosaa

1,5 ram elementa

120 x 100 mm

polikolor gipskartonska ploa OSB ploa mineralna vuna OSB ploa gipskartonska ploa polikolor

10 mm 10 mm 80 mm 10 mm 10 mm
h.o. 100x100 mm

ram elementa 80 x 45 mm

donji vijenac 100 x 45 mm

parket cementni estrih PVC folija termoizolacija hidroizolacija betonska ploa ljunak

20 mm 40 mm 80 mm 10 mm 10 mm
ram elementa 120 x 60 mm

300 mm kamena vuna PE folija 22 mm rijetka oplata 10 mm rigips polikolor 5 mm fasada 100 mm stiropor 10 mm OSB ploa 140 mm ram + min. vuna PE folija 10 mm OSB ploa letva + min. vuna 50 mm 10 mm OSB ploa gipskartonska ploa 10mm polikolor 20 mm parket 40 mm cementni estrih PVC folija 80 mm termoizolacija hidroizolacija 10 mm betonska ploa 10 mm ljunak

+2,508

+0,00

+0,00

+0,00
anker

PREGRADNI ZID

VANJSKI ZID

Komfor, toplina i udobnost caruju unutar naih zidova

PREGRADNI ZIDOVI

Izrauju se po istom principu kao i vanjski, od drvenih elemenata dimenzija od 4,5 / 5 cm do 6 / 10 cm, koji se oblau ivericom ili OSB ploom. Drvo se zatiuje protiv truljenja i gljivica, a prostor izmeu drvenih elemenata se ispunjava mineralnom vunom u rasponu od 50 do 160mm, koja ima ulogu termike i akustine izolacije. Zavrna obloga zidova, nakon montae, je gips-kartonska ploa, iji spojevi se bandairaju papirnom trakom i gipsom. U sanitarnim vorovima i dijelu kuhinje gdje je predvieno zavrno oblaganje zidova keramikim ploicama, zidni paneli se oblau vodootpornim gips-kartonskim ploama. Sve zidove, u naem standardnom paketu ponude, besprijekorno pripremimo za bojenje. Mi nudimo puno vie od krova nad glavom

KROVNA I STROPNA KONSTRUKCIJA

Krovna konstrukcija kod prizemnih objekata se radi od drvenih reetkastih nosaa, izraenih od kvalitetne jelove grae II klase. tapovi reetke se zatiuju kao i drveni dijelovi zida i vezuju se pocinanim elinim nazubljenim ploama (jeevkama) kanadskog proizvoaa Mitek. Po reetkastim nosaima se pokiva drvena oplata d = 22 mm, preko koje se postavlja krovna ljepenka ili paropropusna folija. Nakon toga se vri pokivanje dilatacione letve i letve za crijep, te pokrivanje objekta crijepom. Na donjem pojasu reetkastog nosaa se formira strop pokivanjem oplate na razmaku 30 40 cm, koji slui kao podkonstrukcija za gips-kartonsku plou. Sa pokivanjem oplate postavlja se i PE folija, koja ima ulogu parne brane kao i u vanjskom zidu. Kao termoizolacija koristi se mineralna vuna debljine 10 20 cm u zavisnosti od zahtijevanih termikih karakteristika objekta. Dom po mjeri

MEUSPRATNA KONSTRUKCIJA

Formira se od greda presjeka 6/20 do 8/22 cm u zavisnosti od statikog prorauna. Grede se kao i svi drugi sakriveni drveni dijelovi u objektu zatiuje sredstvom protiv trulei i gljivica, takozvanim borosol. Preko greda se pokiva slijepi pod od dasaka debljine 40 mm ili OSB ploe debljine 22 mm, koji slui kao podkonstrukcija za zavrni pod. Izmeu greda se postavlja PE folija i sloj mineralne vune debljine 50 mm, koji ima ulogu termike i akustine izolacije, a sa donje strane se pokiva prorjeena oplata i gips-kartonska ploa. Bez brige, i na to smo mislili..

INSTALACIJE

U zidnim panelima se, jo u samoj proizvodnji, razvodi cijevne i kablovske elektro-instalacije, instalacije vodovoda i kanalizacije. Kablovi elektroinstalacija se razvode kroz nezapaljive plastine cijevi odgovarajueg promjera, a na terenu se vri horizontalni razvod po stropu i spajanje sa glavnim razvodnim ormarom. Toplina doma mog

GRIJANJE

Grijanje u objektima je predvieno na klasian nain i u tu svrhu je predvien jedan ili vie SCHIEDEL dimnjaka. Drugim rijeime; nai projektanti e vam predloiti najoptimalnije smijetanje otvora za grijanje u vaoj kui. U sluaju nekih posebnih zahtijeva od strane naih klijenata, modifikacije i prilagoavanje naih projektnih rijeenja vaim zahtijevima je uvjek mogue.

Ponosni smo i na injenicu da smo certificirani od strane Otto-Graf instituta iz tudgarta, to potvruje standard kvalitete naeg proizvoda.

Takoe smo ponosni vlasnici certifikata standarda ISO 9001:2000 Certifikaciju je izvrila meunarodna certifikacijska kua EARLAND

n i s k o e n e r g e t s k a ip a s i v n ak u a

Niskoenergetske KRIVAJA kue


Niskoenergetske kue temelj su primjene odrive gradnje tijekom itavog svog ivotnog vijeka poevi od graevinskog materijala ija proizvodnja ne optereuje okoli, preko njihove energetske uinkovitosti i racionalnog troenja energenata tokom ivotnog vijeka, pa sve do racionalnog gospodarenja otpadom. Osim toga niskoenergetske kue, u iju skupinu spadaju i pasivne kue predstavljaju visok stambeni komfor s ugodnom klimom tijekom cijele godine bez standardnih sustava grijanja i hlaenja,uz vrlo niske trokove na raun energenata. Vrste niskoenergetskih kua Prema gruboj podjeli po postignutim utedama u niskoenergetskoj kui se za zagrijavanje koristi svega 40 kWh/m2 godinje, to je ekvivalent od 2.7 litara loivog ulja godinje. Ukoliko se radi o montanoj kui koja odgovara niskoenergetskom standardu, ugrauju se vanjski zidovi debljine 29 cm (i vie) iji koeficijent prolaznosti topline Uk iznosi manje od 0,15 W/m2K. Ovakav zid je toplinski visoko kvalitetan zahvaljujui upotrebi ak 25 cm izolacijskog materijala. U poseban sloj termoizolacije unutar panela montiraju se savitljive plastine cijevi za razvod instalacija (struja, telefon, antena) pri emu se posebno brine da ne doe do proboja parne brane to je est uzrok vlaenja toplinske izolacije i njenog propadanja. Korak daljeide pasivna kua, koja godinje troi svega 15 kWh/m2, to je ekvivalentno potronji od jedne litre loivog ulja po m2 stambene povrine godinje, odakle joj i esto koriteni naziv: jednolitarska kua. Koncepcija pasivne kue Pasivna kua jest objekt u kojem je zahvaljujui naelima pasivne gradnje i primjene naela energetske efikasnosti postie ugodna atmosfera u kui bez zasebnog sustava grijanja i klimatizacije. Maksimalna potronjapasvine kueuz zadovoljenje primarnih energetskih potreba ukljuujui toplu vodu i struju, ne bi trebala prelaziti 120 kWh/m2 godinje. U usporedbi s klasinom niskoenergetskom kuom, pasivna kua troi i do 80-90% manje energije, zahvaljujuidva osnovna naela na kojima se temelji ovakva energetska bilanca pasivne kue: uklanjanje topinskih gubitaka i maksimizacijom slobodnog dobivanja energije.

to se tie izolacijepasivne kue, njena debljina bi trebalaiznositi od 25 do 40 cm poduprta ugradnjom prozora s trostrukim ostakljenjem i vratima koja dobro zadravaju toplinsku energiju moe se postii da znaajan dio topline ostane u kui. Za opskrbu svjeim zrakom brine se sustav kontrolirane ventilacije koji putem izmjene topline, gdje izlazni i potroeni zrak iz unutranjosti na vioj temperaturimoe prenijeti i do 80% svoje topline na ulazni zrak. Drugim rijeima, ako je zrak u prostoriji na iznosi 20 stupnjevaCelzijevih, atemperatura okoliuiznosinulastupnjeva, temperatura ulaznog zraka se moe podignuti i na 16 stupnjeva Celzijevih. Proces je u ljetnim mjesecima obrnut, tako da izlazni zrak preuzima toplinu ulaznog zraka, odravajui ugodnu temperaturu u prostorijama bez potrebe za klima-ureajem. Kako bi se dodatno smanjila energetska neovisnost pasivne kue mogue je ugraditi sustave toplinskih crpi koji koriste injenicu da je zemlja na odreenoj dubini na konstantnoj temperaturi neovisno o godinjem dobu te ukopavanjem cijevi i cirkulacijom vode moe, ovisno o godinjem prostoru i izvedbi sustava potpomoi sustav grijanja i opskrbe potronom toplom vodom. Osim toga, Suneva energija je besplatna,te se moe koristiti i pasivno i aktivno: u sunanim toplinskim pretvornicima (poznatijim pod nazivom solarni kolektori) za zagrijavanje vode, ali i fotonaponskim elijama za proizvodnju elektrine energije. Materijali ugraeni u Krivaja kue ekoloki su prihvatljivi, to pridonosi ugodnoj klimi prostora. Takoer je eliminiran potencijalno tetan utjecaj upotrebe guste eline armature kod nosive konstrukcije, te se kao osnovni graevni materijal upotrebljava drvo i njegove preraevine. Ovaj tip drvene gradnje maksimalno racionalno koristi drvnu sirovinu, te je za proizvodnju gotove kue potrebno relativno malo posjeenih stabala, to je svakako jo jedan ekoloki plus.

11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1

Gips-kartonska ploa (Rigips) 12,5 mm OSB ploa 12 mm Kamena vuna 45 mm Izolaciono-instalacioni drveni rotilj 45 mm OSB ploa 12 mm PE folija Kamena vuna 160mm Masivni drveni ram 160 mm OSB ploa 12 mm Stiropor 200 mm Troslojna armirana fasada 6 mm

Presjek vanjskog zida KRIVAJA NISKOENERGETSKA KUA trolitarski zid

P R I Z E MNE K U E

MK
m

MK
m

MK
m

MK
m

MK
m

905
905
SPAV AA 11,02 SOBA m

KUPATILO 6,03 m SPAVAA SOBA 11,02 m

SOBA 8,79 m

SOB 8,79 A m

KUPA T 6,03 ILO m


KOTLOVNICA 2,09 m

DNEV NA 20,4 SOBA 1 m

VJETROBRAN 3,00 m

KOTL OV 2,09 NICA m

DNEVNA SOBA 20,41 m

VJET RO 3,00 BRAN m

Dnevni boravak Kupatilo Kuhinja Spavaa soba Soba Vjetrobran Kotlovnica/Ostava

20,41 m2 6,03 m2 7,50 m2 11,02 m2 8,79 m2 3,00 m2 2,09 m2

KUHI N 7,50 JA m

769.8

KUHINJA 7,50 m

769.8

MK
m

MK
m

MK
m

MK
m

MK
m

1075
W P=1 C ,65 2 m KUH P=7 INJA ,26m 2
WC GA m2 P=1,65 RD VJETROBRAN 2 P=3,51m

1075

VJE

TR P=3 OBRA ,51m2 N

P=2

ERO ,57m2 BA
SOBA P=9,40m
2

GARDEROBA P=2,57m2 KUHINJA P=7,26m2

DN

P=2

DNEVNI BORAVAK 2 P=23,55m

876.2
PREDPROSTOR 2 P=4,25m SOBA 2 P=12,00m

EVN

P=9

SO

I BO RA 3,55 VAK m2

,40m 2

BA

PRE
Dnevni boravak Kupatilo Kuhinja Spavaa soba Soba Vjetrobran Garderoba WC Predprostor 23,55 m2 4,20 m2 7,26 m2 9,40 m2 12,00 m2 3,51 m2 2,57 m2 1,65 m2 4,25 m2

DPR P=4 OSTO ,25m 2 R

SO P=1 BA 2,00 2 m

876.2

MK
m

MK
m

MK
m

DJ

IJA

100
SO BA

900

NA TK

RI

VE

1000
KU PA TIL O

NI

UL

AZ

KUPATILO DJEIJA SOBA

HO

DN

IK

SPAVAA SOBA + GARD.

HODNIK NATKRIVENI ULAZ

SP AV A

AS

900

OB

A+

GA

RD

DN

EV

NI

BO

RA VA K
KUHINJA

DNEVNI BORAVAK

KU

A TRPEZARIJA
Natkriveni ulaz Dnevni boravak Hodnik Trpezarija Kupatilo Kuhinja Spavaa soba + gard Djeja soba 2,72 m2 24,00 m2 10,50 m2 9,25 m2 5,57 m2 7,05 m2 13,90 m2 11,90 m2

HI

NJ

TR

PE

ZA

RI

JA

MK
m

MK
m

1293

129

DN + T EVN RP I BO EZ AR RAVA IJA K

RADNA SOBA

DNEVNI BORAVAK + TRPEZARIJA DJEIJA SOBA

OB

HODNIK

KU

HI

NJ

A OS
SPAVAA SOBA

TA VA KUHINJA KU PA TIL O

OSTAVA

KUPATILO

DJ

HO

DN

IJA

IK

WC

SO

BA

Dnevni boravak i trpezarija Hodnik Kupatilo Kuhinja Spavaa soba Djeja soba Radna soba WC Ostava

36,88 m2 7,53 m2 5,72 m2 9,10 m2 11,25 m2 10,16 m2 10,16 m2 2,55 m2 1,75 m2

SP AV A

AS

OB

914

WC

914

RA

DN

AS

MK
m

MK
m

MK
m

MK
m

MK
m

MK
m

MK
m

Dnevni boravak Kupatilo Kuhinja Soba 1 Soba 2 Soba 3 Soba 4 WC Terasa Terasa Hodnik Hodnik

19,57 m2 5,29 m2 12,89 m2 22,64 m2 7,68 m2 14,54 m2 10,50 m2 3,47 m2 19,80 m2 3,34 m2 7,79 m2 4,91 m2

MK
m

SP AV A

AS

131
OB A

4.3

1314.3
KU PA TIL O

KUPATILO SPAVAA SOBA

WC

DJEIJA SOBA

HO

DN

IK

DJ

HODNIK

IJA

SO

BA

VJETROBRAN

AN

Dnevni boravak i trpezarija Hodnik Kupatilo Kuhinja Spavaa soba Djeja soba Vjetrobran WC Ostava

34,86 m2 10,10 m2 7,00 m2 7,35 m2 17,65 m2 14,70 m2 5,86 m2 6,70 m2 2,20 m2

KU

HI

NJ

105

7.7

DN + T EVN RP I B EZ OR AR AV IJA AK

DNEVNI BORAVAK + TRPEZARIJA

KUHINJA

VJ

ET

RO

BR

1057.7

MK
m

MK
m

MK
m

MK
m

MK
m

MK
m

MK
m

S P R A T NE K U E

KU

PAT IL

725
RA DN AS

725

OB

A
VJETROBRAN

VJE

TR

1012

OB

RA

N
725
SPAVAA SOBA KUPATILO

KUPATILO

RADNA SOBA

KU

PAT IL

1012

JA DN BO EVNI RA VA K
KUHINJA DNEVNI BORAVAK

1012

KU

HIN

1012

SOBA

SOBA

SP AVA

AS

OB

SO
Dnevni boravak Vjetrobran Kupatilo Kuhinja Radna soba 29,02 m2 5,85 m2 5,66 m2 7,24 m2 10,16 m2 Kupatilo Spavaa soba Soba Soba Balkon 5,72 m2 17,99 m2 15,13 m2 15,13 m2 5,92 m2

BALKON

BA

SO

BA

MK
m

GAR

DER

OBA

656
TERASA

SPA VA A

SOB

656
A
GARDEROBA

TER

ASA

DNEVNA SOBA KUHINJA+TRPEZARIJA SPAVAA SOBA

901

SOB

A2

KUH

INJA

+TR

PEZ

ARIJ

A DNE
HODNIK

SOB

A1

VNA

SOB

SOBA2

SOBA1 KUPATILO OSTAVA

Spavaa soba Soba1 Soba2 Garderoba

13,31 m2 6,88 m2 13,10 m2 11,77 m2

KUP ATIL O

HOD

NIK

Dnevni boravak Hodnik Kupatilo Kuhinja i trpezarija Ostava Terasa

656

13,00 m2 5,51 m2 8,89 m2 16,36 m2 3,94 m2 17,82 m2

MK
m

MK
m

MK
m

709
SPAV AA SOB A KUP ATIL O

BAL

KON
KUPATILO

KUHINJA

KAB

INET

SPAVAA SOBA

PRE

DPR

OST OR

WC
BALKON PREDPROSTOR WC

BAL

KON
BALKON

OSTAVA

WC

KUH

INJA

1118

SPAV AA

SOB

KABINET

PREDPROSTOR DNEVNI BORAVAK

OST AVA WC
SPAVAA SOBA

DNE

VNI

BOR

AVAK PRE DPR

1118

OST OR

Spavaa soba Spavaa soba Kabinet Kupatilo WC Balkon Balkon Predprostor

20,70 m2 15,33 m2 9,64 m2 9,74 m2 2,93 m2 6,96 m2 6,96 m2 6,81 m2

709
Dnevni boravak Predprostor WC Kuhinja Ostava 41,00 m2 4,46 m2 2,52 m2 8,86 m2 2,75 m2

709

MK
m

MK
m

MK
m

MK
m

MK
m

MK
m

OS

TAV A

VJE KU HIN JA HO

1118.2
TR OB RA N WC
OSTAVA

1118.2

DN

IK
WC VJETROBRAN

UT

ILIT

KUPATILO

1118 .2
SOBA

UTILITY HODNIK KUHINJA

1196.7

SOBA

KU DN BO EVNI RA VA K SO DJE IJ
SOBA

BA

PAT IL

SOBA

AS

OB

A
DJEIJA SOBA

SO

BA

SOBA

DNEVNI BORAVAK

SO

BA

1196.7
BA

Kuhinja Dnevni boravak Hodnik Vjetrobran Ostava Utility WC Djeja soba

8,11 m2 30,00 m2 9,16 m2 5,58 m2 4,86 m2 10,31 m2 2,50m2 13,65 m2

SOBA SOBA SOBA SOBA SOBA Kupatilo

SO

SO BA

11,49 m2 12,17 m2 13,21 m2 12,17 m2 10,31 m2 8,20 m2

1196

MK
m

PRE KUH OST AVA

DSO

BLJ

E SPA VA A

INJA

1212
KUPATILO

SOB

1212
PREDSOBLJE SPAVAA SOBA

VJETROBRAN

TRP

EZA

RIJA

DNE

VNI

BOR

AVA K kabi
kabinet

KUPATILO

OSTAVA

net

SOBA HODNIK

SOBA

KUHINJA

BAL

KON
DNEVNI BORAVAK

SPAVAA SOBA

DNEVNI BORAVAK KUPATILO TRPEZARIJA BALKON

KUP ATIL O

HOD DNE
TERASA

NIK SOB

VNI

BOR KABINET AVA K PRE DSO

1042
A SPA VA A SOB A

SOB

PREDSOBLJE

121

BLJ

TER

ASA

KUP ATIL O

Kuhinja Dnevni boravak Trpezarija Vjetrobran Ostava Balkon Kabinet Spavaa soba Kupatilo Predsoblje

19,38 m2 22,60 m2 20,26 m2 6,53 m2 2,92 m2 8,22 m2 9,50m2 10,72 m2 4,43 m2 3,61 m2

SOBA SOBA KAB INET Spavaa Soba Hodnik Dnevni boravak Kupatilo Kupatilo Predsoblje Terasa Kabinet

11,58 m2 11,72 m2 14,26 m2 5,81 m2 19,00 m2 5,31 m2 5,08 m2 2,70 m2 12,91 m2 8,41 m2

MK
m

DUP L E K SK U E

MK
m

EIJ

A SO

BA 1

SRED

DJE INJ I DIO


1269.2

IJA S

OBA

1 DJE IJA S

OBA

1269.2

STEP

ENIC

STEP

ENIC

E
DNEVNI BORAVAK

1269

.2

DJEIJA SOBA 2

DJEIJA SOBA 1

SRED

DNE

DJEIJA SOBA I N 1

JI DIO

GAR

DJEIJA SOBA 2

VNI B

DNEVNI BORAVAK

ORAV AK

DER

OBA

KUPA TILO
GARDEROBA SREDINJI DIO STEPENICE STEPENICE SREDINJI DIO GARDEROBA TRPEZARIJA OSTAVA OSTAVA TRPEZARIJA
1057.7

KUPA TILO TRPE ZARI


WC KUPATILO SPAVAA SOBA

DNE

JA
WC VJETROBRAN

SPAV AA

KUPATILO

SOB

VJETROBRAN

SPAVAA SOBA

KUHINJA

OSTA VA
UTILITY ULAZNI PLATO UTILITY ULAZNI PLATO

KUHINJA

OSTA VA TRPE ZARI JA

KUH

INJA

VJET

ROB

2x
Balkon Djeija soba 1 Djeija soba 2 Garderoba Sredinji dio Spavaa soba Kupatilo Balkon 2 11,18 m2 11,02 m2 4,73 m2 6,17 m2 11,45 m2 10,66 m2 3,40 m2 6,59 m2

RAN

WC

ULAZ

NI PL

ATO

2x
UTIL ITY

WC

VJET

ROB

RAN

Dnevni boravak Trpezarija Ostava WC Kuhinja Vjetrobran Utility Ulazni plato

12,56 m2 UTIL ITY 2 3,17 m 2 2,21 m 7,44 m2 5,26 m2 4,39 m2 1,68 m2

22,38 m2

KUH ULAZ NI PL ATO

INJA

MK
m

MK
m

2x

2x

MK
m

MK
m

k a k od ok u e in a i n mo n t a e

Poetni razgovor
Kod prvog kontakta investitor (kupac) iznosi svoje ideje, elje i mogunosti, po elji izabere neku od kua iz naeg kataloga ili na osnovu ideja i potreba kupca pristupamo projketovanju kue po elji.Takoe je mogue da kupac donese vlastiti projekat koji potom prilagoavamo naem sistemu gradnje.

Razvoj prijedloga i ponude


Na osnovu podataka definiranih na poetnom razgovoru pristupamo izradi prijedloga projekta i ponude.

Prezentacija ponude
Kupcu se prezentira prijedlog projekta te sama ponuda. Po potrebi se pristupa korekcijama unutar projekta ili ponude, nakon usaglaavanja svih detalja kupac prihvata ponudu kao preduvjet za sklapanja ugovora.

Potpisivanje ugovora
Nakon usaglaavanja svih detalja ponude pristupa se potpisivanju ugovora.

Priprema temelja
Istodobno dok mi proizvodimu kuu u fabrici kupac na osnovu usaglaenog projekta pristupa pripremi temelja za kuu.

Proizvodnja kue
Nakon potpisivanja ugovora pristupamo proizvodnji dijelova kue u TVORNICI MONTANIH KUA KRIVAJA.

Kupac useljava

40
dana*
* ovaj proces moe da varira izmeu 30 i 90 dana u zavisnosti od sloenosti projekta kue te vremenskih uvjeta za montau

40 dana nakon potpisivanja ugovora kupac dobija kljueve od svoje nove kue.

Montaa Krivaja Kue


Gradnja Krivaja kue poinje izvoenjem temelja na klasian nain, prema projektnoj dokumentaciji. Za istovar i montau krupnih zidnih panela na terenu, neophodna je manja dizalica. Kako se radi o gotovoj kui drvene konstrukcije, nakon temelja slijedi formiranje zidova od prethodno izraenih tvornikih zidnih panela. U poseban sloj termoizolacije unutar panela montiraju se savitljive, vatrootporne plastine cijevi za razvod instalacija (struja, telefon, antena) pri emu se posebno brine da ne doe do proboja parne brane to je est uzrok vlaenja toplinske izolacije i njenog propadanja. Ovaj dio posla radi se i zavrava u samoj tvornici. Na terenu spojevi unutranjih zidova obrauju se trakom, te se vri kompletna priprema zidova za bojenje.

Nakon montae objekta, izvodi se malerisanje, postavljanje PVC mreice, te zavrna fasada. Fasada moe biti obraena klasinim fasadnim sistemom, drvetom, ciglom, kamenom, termo- fasadom ili ve prema eljama kupca. Meuspratna konstrukcija izvodi se od lijepljenih drvenih konstrukcija s odgovarajuom termikom izolacijom. Ista, ve pripremljena ide na teren gdje se montira, takoer uz pomo dizalice. Krovna konstrukcija se moe izvesti u svim varijantama: postavljaju se reetkasti ili klasini nosai s pokrovom od crijepa, lima Unutarnji dio krovne konstrukcije, vidljiv iz interijera izvodi se kao stropna konstrukcija izolirana mineralnom ili kamenom vunom i obloena gips-kartonskim ploama. Ove ploe se postavljaju u tvornici ili na terenu u toku montae. Stolarija se kod krupnopanelnog sistema postavlja jo u tvornici, dok kod sistema sa manjim panelima, stolariju montiramo na terenu.

Na kraju da rezimiramo: Krivaja kua se dobrim dijelom finiira u naoj tvornici gdje se sastavljaju zidni paneli sa kompletnim razvodnim sistemima unutar zidova. Ovako spremni zidovi dopremaju se na teren gdje se montiraju na gotovu klasinu betonsku plou. Nakon zidova postavlja se meuspratna i/ ili krovna konstrukcija zavisno od zahtijeva konkretnog objekta. Objekat se pokriva odabranim pokrovom, te se unutar objekta pripremaju zidovi za finalno bojenje, a eksterijer kue zavravamo postavljanjem zavrne fasade. Ovako gotov objekat predajemo kupcu kojeg od useljenja dijeli jo: postavljanje fine strujne i sanitarne galanterije, moleraj zidova, te postavljanje odabranog poda.

Biljeke

Biljeke