You are on page 1of 68

I

www.slobodna-bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-890:ISPRAVNA-oglasi.qxd 26.11.2013 14:36 Page 1
NELEGALNO ZADU@IVANJE
DR@AVE
KOM[I]EVA INICIJATIVA RAZBJESNILA
DODIKA I LAGUMD@IJU
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH @eljko
Kom{i} odlu~an je u namjeri da pred
Ustavnim sudom BiH doka`e nezakonitost
kreditnog aran`mana BiH s MMF-om:
Slobodna Bosna analizira ima li Kom{i}eva
inicijativa upori{te u va`e}im zakonskim
propisima entiteta i dr`ave
PODJELA DOBITI
ELEKTROPRIJENOSA
EVROPSKE PREPORUKE I
STRANA^KE DIREKTIVE
Delegacija Europske unije u BiH izrazila je
po~etkom tjedna ozbiljnu zabrinutost zbog
odluke ~lanova Vije}a ministara da po
hitnom postupku u parlamentarnu
proceduru upute novi Prijedlog zakona o
Elektroprijenosu BiH; umjesto da postupe
po preporukama europskih zvani~nika,
dr`avni su ministri odlu~ili da vi{e od 100
milijuna maraka dobiti Elektroprijenosa BiH
preusmjere u prazne entitetske kase
LA@OVI I UBICE
OBRA^UN KOSOVACA
FIKRET MUSLIMOVI], penzionisani
general Armije BiH i potpukovnik KOS-a, iz
svoje bogate arhive izvukao je
dokumentaciju koju je objavio u svojoj
novoj knjizi La`ovi i ubice, a u kojoj se
obra~unava sa SEFEROM HALILOVI]EM,
prvim na~elnikom General{taba Armije BiH
i predsjednikom Bosanske patriotske
stranke (BPS), i FAHRUDINOM
RADON^I]EM, ratnim {efom kabineta
Halilovi}a, aktuelnim predsjednikom
Saveza za bolju budu}nost BiH (SBB BiH)
i ministrom sigurnosti BiH. Knjiga je
bazirana na brojnim, do sada javnosti
nepoznatim,
strogo pov.
dokumentima
uz pomo} kojih
general
Muslimovi} na
nekoliko stotina
stranica
dokazuje da su
Halilovi} i
Radon~i} bili i
ostali
eksponenti
velikosrpskih
KOS-ovskih projekata, da su pripremali
dr`avni udar 1993. godine, da su radili u
sopstvenom, a ne u interesu odbrane BiH,
te da su se politikom i izdava{tvom po~eli
baviti kako bi za{titili sebe i diskreditovali
svoje protivnike
BORA^KA I KADROVSKA
PITANJA
ODABRAO SEFER HALILOVI]
Ministarstvo za bora~ka pitanja Kantona
Sarajevo potro{it }e 240.000 KM za izradu
Monografije Prvog korpusa Armije BiH,
projekat na kojem je anga`iran tim
stru~njaka pod supervizijom generala
SEFERA HALILOVI]A; na{a novinarka
otkriva kako supervizor Halilovi} i njegove
strana~ke kolege iz BPS-a u mirnodopskim
uvjetima brane interese sarajevskih boraca
DODIKOV HRVAT KASIPOVI]
POSTAO PODUZETNIK
BOGA]ENJE NA KULTURAN NA^IN
Biv{i ministar prosvjete i kulture Republike
Srpske ANTUN KASIPOVI] va`i za najbo-
gatijeg Dodikovog Hrvata, svoj golemi
imetak ovaj predratni novinar lokalnih medi-
ja stekao je uglavnom tokom sedmog od -
i{njeg upravljanja ministarstvom; na{a
novinar ka istra`ila je imovinu jednog od
najbogatijih Hrvata u RS-u koji se pro{log
mjeseca otisnuo u poduzetni~ke vode
[U[KA SE [U[KA
DJECA SU VOJSKA NAJJA^A
Nakon {to je nedavno Slobodna Bosna
objavila snimke na kojima se vidi kako direk-
tor Zavoda za vaspitanje mu{ke djece i
omladine Hum radno vrijeme, prostorije i
uposlenike koristi za privatne potrebe,
podigla se prili~na pra{ina, a na vidjelo je
isplivao otvoreni sukob direktora i dijela
uposlenika u kojem za sada najvi{e
ispa{taju {ti}enici Zavoda. S obzirom da je
prijava uposlenika oti{la na brojne adrese a
predata je i tu`ba, od policije pa do inspekci-
ja, na {ta je dopisom istim adresama odgov-
orio i direktor Zavoda, ~ini se da }e o tome
ko je po~eo rat odlu~iti vi{e instance
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nedim HASI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
12
16
20
36
26
28
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 12.12.2013 0:39 Page 3
CRVENI KMERI [IRE DVERI
Nijaz
Skenderagi} na
vol{eban na~in
udvostru~io
kvadraturu
svog stana na
Ciglanama
SDP-ovac Nijaz Skenderagi}, ~lan
Udru`enja poslodavaca BiH i
Me|unarodnog poslovnog foruma i
potpredsjednik Subnora, u elitnom
sarajevskom naselju Ciglane posjeduje
stan od 130 kvadratnih metara. Po
ugledu na svoje strana~ke kolege, o
~ijoj smo kvadratnoj ekspanziji pisali u
vi{e navrata, Skenderagi} je stan na
Ciglanama sa 85 pro{irio na 130
kvadratnih metara. Za razliku od
fudbalske legende Ivice Osima koji je
zbog naru{enog zdravlja i ote`anog
kretanja svojim kom{ijama u istom
naselju predlo`io da o vlastitom tro{ku
postavi lift u ulazu, na {ta kom{ije nisu
pristale pa Osim nije postavio lift,
Skenderagi} je stambenu kvadraturu
pro{irio na drzak, siled`ijski efikasan
na~in. Naime, iz suvlasni~kog stana,
koji dijeli sa firmom SMC trgovina,
Skenderagi} je probio zid, postavio
vrata i prisvojio 45 kvadratnih metara
zajedni~kog ravnog krova ~ime je stan
od 85 pro{irio na 130 kvadratnih
metara. Arhitekta Namik Mufti},
dobitnih jugoslovenske nagrade za
projektovanje naselja Ciglane,
zaboravio je popuniti kompletan krov,
pa je to u~inio inventivni neimar Nijaz
Skenderagi}.
(M.F.)
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 4
Predsjednik Republike Srpske Milorad
Dodik gotovo je s odu{evljenjem do~ekao
vijest iz Brisela da su evropski zvani~nici
suspendirali skoro 50 posto projekata finan-
siranih iz predpristupnih (IPA) fondova EU-a.
Dodik tvrdi da RS ni{ta ne gubi i da ne
treba `aliti za sredstvima u iznosu od 45
miliona eura, koja su nedavnom odlukom
Komiteta Evropske unije za IPA fondove
uskra}ena BiH i preusmjerena na Kosovo.
- To su sredstva koja su planirana za
ja~anje ili formiranje novih institucija na
nivou BiH i zato mi uop}e ne `alimo za
njima. Nisu ni trebala biti ni predvi|ena -
ustvrdio je Dodik.
Kada su ve}, kako ka`e, ta sredstva
uskra}ena, Republika Srpska ne `ali za
njima jer njena politika nije ja~anje
dr`avnih institucija na na~in kako to neko
drugi predvi|a.
- Ni{ta se ne gubi. Nemojte praviti gala-
mu, jer sredstva nisu ni bila namjenjena RS-u,
ve} raznim agencijama i ja~anju kapaciteta
na nivou BiH. A kada vidim {ta radi
Agencija za lijekove BiH, sad bih se iselio
na Mjesec - poku{ao je duhovito poentirati
{ef manjeg bh. entiteta.
Osim {to je neumjesna, Dodikova reak-
cija na gubitak IPA sredstava nije ni ta~na.
Dapa~e, bezmalo svih izgubljenih 45 milio-
na eura bili su namijenjeni za razli~ite pro-
jekte koji bi se realizirali u dva entiteta.
Najvi{e novca, 17,7 miliona eura, bilo je
namijenjeno za razli~ite saobra}ajne pro-
jekte u oba eniteta, kao {to su popravka
cesta Sarajevo - Vardi{te, La{va - Jajce -
Ugar - Banja Luka i banjalu~ka zaobilazni-
ca, te popravak `eljezni~kih pruga na dioni-
cama Kostajnica - Doboj, Maglaj - Jelina,
Zenica - Podlugovi i Doboj - Tuzla - Br~ko.
Zna~ajan dio sredstava bio je namijenjen
i za finansiranje projekata malih i srednjih
preduze}a, koja jedva dr`e glavu iznad vode
pod sve te`im teretom fiskalnih i parafiskal-
nih nameta nezasitog birokratskog aparata.
Va`no je istaknuti da od 1. januara 2014.
godine po~inje sedmogodi{nji program IPA
2, s oko 80 miliona eura godi{nje namijenj -
e nih za finansiranje projekata u BiH. I ovaj
program je doveden pod znak pitanja, zbog
nepostojanja jedinstvenog mehanizma
koordinacije i neprovo|enja presude
Evropskog suda za ljudska prava.
BiH je prva i do sada jedina zemlja u
Evropi kojoj su uskra}ena sredstva iz IPA
fondova (fondovi predpristupne pomo}i), a
ovu neslavnu titulu dobila je zahvaljuju}i
bahatim politi~arima tipa Milorada Dodika
koji bez imalo stida proslavljaju vlastiti
poraz.
(A. Metiljevi})
BiH prva zemlja u Evropi
kojoj su uskraena sredstva
iz IPA fondova
DODIK SLAVI VLASTITI PORAZ
MINI MARKET
ISPRAZNA RETORIKA MILORADA DODIKA
Gotovo svih izgubljenih 45 miliona eura iz IPA fondova bili su namijenjeni za projekte u oba
entiteta
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 12.12.2013 0:26 Page 4
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 5
BORBA ZA NERADNO
MJESTO
Konkurs za
izbor {est
~lanova Komsije
za koncesije
izazvao nevi|eni
interes me|u
nezaposlenima
`eljnim nerada
Da li je bilo kome poznata ~injenica da
postoji Komisija za koncesije BiH?
Te{ko da jeste, s obzirom da
spomenuta Komisija za osam godina
postojanja nije potpisala ni jednu odluku
o koncesiji, ali je do sada bud`et BiH
ko{tala nekih desetak miliona KM.
Po{to su prirodna bogatstva BiH
entitetska svojina, Komisija za
koncesije BiH do sada se pokazala kao
suvi{na institucija koja opstaje po
inerciji. Naime, jedni bi da je ukinu kao
nepotrebnu i neproduktivnu, a drugi bi
da je zadr`e jer je institucija BiH. Bilo
kako bilo, polovinom septembra ove
godine raspisan je konkurs za izbor
novih {et ~lanova Komisije, a po{to se
radi o dobro pla}enim radnim mjestima,
po~ela je prava borba ko }e zaposjesti
ta radna mjesta gdje se primaju dobre
plate, a ni{ta se ne radi. Uslovi izbora u
potpunosti su prilago|eni dosada{njim
rukovodnim ljudima Komisije,
predsjedavaju}em Hamedu
Me{anovi}u i njegovom zamjeniku
Milomiru Amovi}u, a konkurs je
objavljen samo u Glasu Srpske i
Slu`benom glasniku BiH.
(M.F.)
MINI MARKET
Diplomatic Winter Bazar
u Sarajevu
Hamed
Me{anovi}
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 12.12.2013 0:25 Page 5
ETVRTAK,
5. DECEMBAR
Odbacio je Sud Bosne i Hercegovine,
progla{avaju}i se nenadle`nim, optu`nicu
Tu`iteljstva BiH protiv predsjednika
Federacije BiH @IVKA BUDIMIRA,
ministra pravde Federacije ZORANA
MIKULI]A i jo{ nekoliko njihovih
suradnika. Bit }e tu jo{ `albi, procedura,
pravnih zavrzlama, ali tu`iteljski dvojac
DIJANA KAJMAKOVI]-OLEG ^AVKA
nije uspio prikupiti dovoljno dokaza da bi
se njihova optu`nica mogla vrednovati kao
osnovana i vjerodostojna, uvjerljiva.
Naravno da optu`nice postoje da bi bile
potvr|ene ili odba~ene, sve ovisno o
kompetentnosti, profesionalnoj doraslosti
tu`itelja koji su ih pokrenuli. Koliko je
bud`etsko-prora~unske fondove ko{tala
vi{emjese~na intenzivna istraga protiv
Budimira, Mikuli}a i ostalih? Kome taj
tu`iteljki dvojac uop}e pola`e ra~une za
vi{emjese~no mrcvarenje prora~unskih
sredstava za svoje neodgovorne, da ne
ka`em egzibicionisti~ke, samoljubive
optu`nice?
Danas je na Kantonalnom sudu u
Sarajevu u procesu koji se vodi protiv ubica
srpskog povratnika u Biha}, zlosretnog
CVIJANA RADI]A, mu~ki ubijenog u
prisustvu vlasti (lokalne policije), jedan
od va`nijih svjedoka tu`iteljstva tra`io od
sudije da mu posudi sto maraka, budu}i da
nije mogao naplatiti dolazak u Sarajevo jer
je blagajna koja bi trebala pla}ati putne i
druge tro{kove prazna. Sve, dakle, ko{ta, i
uspje{ne i neuspje{ne istrage.
Jedan moj kom{ija, robustan, nepo pu -
stljiv, ukratko nepodno{ljivo `estok tip,
stradao u ratu u nekom inostranstvu u
razmjeni vatre, godinama je `ivio ko
bubreg u loju, pri~alo se da radi za
pravosudne instance! Kratko mi se
povjerio {ta je va`no za pravnu dr`avu
radio. Radio na promjeni iskaza svjedoka
- i to se vrlo lijepo pla}alo u ta doba.
PETAK,
6. DECEMBAR
Izvla~enje grupa za Svjetsko prvenstvo
u Brazilu umnogome je relaksirano
~injenicom da su Hrvatska i Bosna i
Hercegovina u istom bubnju, dakle ne
mogu se sresti prije nekih ~etvrtfinala,
poluzavr{nice, kao i malom vjerovatno}om
da na{a selekcija igra protiv Al`ira ~iji je
selektor VAHID HALILHOD@I] (bila bi
to al`irska grupa).
Strah me je i pomisliti {ta bi se desilo da
se u na{oj grupi na{ao, Bo`e, Allahu dragi,
sa~uvaj i sakloni, osiroma{eni Iran!
Nas i Hrvate, dakle, izvla~e iz istog,
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 6
Izvlaenje
grupa za Svjetsko
prvenstvo u Brazilu
umnogome je
relaksirano injenicom
da su Hrvatska i
Bosna i Hercegovina
u istom bubnju, dakle
ne mogu se sresti
prije nekih etvrtfi-
nala, poluzavrnice,
kao i malom vjerovat-
noom da naa
selekcija igra protiv
Alira iji je selektor
VAHID HALILHODI
(bila bi to alirska
grupa)
Pasije poslijepodne
BiH u Brazilu izbjegla
najneugodnije - al`irsku
grupu i osiroma{eni Iran
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 23:54 Page 6
~etvrtog bubnja; A gdje je Srbija?, pita
me naoko neinformirani, sportom i sli~nim
razbibrigama neoptere}eni drug? Njih
izvla~e iz Viktora Bubnja. Misli{ iz
Bubanj potoka? Aha, mislim.
SUBOTA,
7. DECEMBAR
Hrvatska se dr`ava i dru{tvo danima
oporavljaju od navodno iznena|uju}eg,
{okantnog rezultata referenduma na kojem
je trotre}inskim plebiscitom u Ustav
susjedne dr`ave uneseno da je brak
isklju~ivo i samo zajednica i mu`a i `ene.
Lome se svjetonazorska koplja, frcaju
uzajamne ideolo{ke vatre sa lijevog, libe ral -
nog, i desnog, konzervativnog, ve}inski
klerikaristi~kog, retrogradnog ideolo{kog
spektra, zauzete su nepomirljive, isklju~ive,
nepomirljive busije.
Bio sam kum u jednom sretnom
zagreba~kom braku, mu{karca i `ene, i ba{
mi je nekako drago da tim svojim nepro mi -
{ljenim ~inom nisam podrivao temelje
hrvatskog ustavno-pravnog poretka.
NEDJELJA,
8. DECEMBAR
Taman {to sam ve~eras u zakonom
propisanom roku iznio sme}e pred zgradu
izmamio sam agresivnu znati`elju pet-{est
pasa lutalica. Da kojim slu~ajem u
plasti~noj vre}i nije bilo nekih bajatih
suhomesnatih proizvoda kojima je istekao
rok trajanja, a na koje je izgladnjela pa{~ad
zdru`eno nasrnula, vjerovatno bi pojela
mene. Prije rata, dok je Bog hodao po
zemlji, a {intori primali pla}u u Gradskom
komunalnom preduze}u Rad da se
nemilosrdno obra~unavaju s pse}im delin -
kve ntima, napao je tako ispred ku}e jednog
na{eg, i tada i danas, zna~ajnog ~ovjeka
pobje{njeli cuko. Cuko zalaje na njega, on
mu ne ostane du`an - zalaje on na cuku. I
tako se, laju}i, naduravali dugo ~ovjek i
pas, sve dok ih nije prekinuo policajac koji
je rutinski patrolirao tim sarajevskim
kvartom i od ~ovjeka, zbog reme}enja
javnog reda i mira, zatra`io li~nu kartu i sve
{to uz to ide. [to od mene, dru`e, pa on je
prvi po~eo!
Svaka gra|anska inicijativa je u ovome
vaktu dobrodo{la, pa i o ova sarajevska,
koja volonterski prikuplja potpise za
zabranu eutanazije pasa lutalica. Svakog ko
potpi{e tu inicijativu treba valjano,
prigodno nagraditi: dodijeliti mu trajno
jednog psa lutalicu da ima, da mu se na|e
pri ruci za po ku}i.
Prvo novinarsko pravilo, aksiom kojem
su me profesori `urnalizma u~ili u prvim
semestrima bilo je da nije vijest kada pas
ujede ~ovjeka - vijest je da je ~ovjek ujeo
psa. Da su mene ve~eras izujedala pa{~ad,
nikakva to vijest, dakle, ne bi bila, takvih
vijesti ima na pasja preskakala! A da sam
ja, u samoodbrani, odvalio nogom kakvog
cuku lutalicu, vijesti bi prestizale jedna
drugu: to pas s maslom ne bi mogao
pojesti...
PONEDJELJAK,
9. DECEMBAR
^udna je, neuhvatljiva, ali dragocjena,
recepcija obi~nog naroda, glasa navodno
slobodne i neoptere}ene slobodomisle}e
javnosti na medijsku scenu. Krenem jutros
na snimanje emisije Reflex televizije OBN,
iza prvog }o{ka me sa~eka, presretne
obi~an mali ~ovjek, odnekud mi je
nepoznat, ali ga to ne spre~ava da srda~no,
dobronamjerno i dobrodu{no zaklju~i:
Opa, haveru! Napuco si se, vidim... zna~i
ima se, nije da se nema. Jesi li sredio za
suda ili za televiziju? Probijem se kroz
prvi eskadron malih obi~nih ljudi, ne bi li
se kako do~epao taksija, al ho}e{ vraga:
Ma, Senade dragi, ja sam ti godinama
{i{ala rahmetli mater, istu korijen kose
imate.
I evo me kona~no u taksiju, i{~upao sam
sam iz uli~nog pakla slu~ajnih, predu -
sretljivih prolaznika, ljubazni voza~ me,
bez suvi{nih pitanja, vozi i dr`i monolog:
Do Kalman radija, jel tako, obo`ajem
tvoje emisije, ti si mi u nekim stvarima
popularniji od Zaima Poturi}a, pa ~ak i od
Bakira Had`omerovi}a sa Kameleona...
Mislio sam iza}i iz taksija, platiti koliko
god treba, pa i trostruko vi{e, zahvaliti se
majstoru od volana, odustanem u zadnji
trenutak: o~ito da me medijska slava jo{
nije pokvarila!
UTORAK,
10. DECEMBAR
Dva su posljednja albuma GORANA
BREGOVI]A otvorena posveta/pohvala
alkoholnom ludilu. [ampanjac za
Cigane, naslov je jednog od njih. Ali ja
ne pijem, ka`e Goran, jer poti~em iz
alkoholi~arske porodice. Malo, ili nimalo
znam o Goranovoj familiji, a nisam se ne{to
ni trudio da saznam. Kako, bolan, ne zna{
Breginog ujaka M. \urovi}a, profesora
fizi~kog sa Grbavice?!, prekori me
nedavno drug i nastavi: On ti je pio, brat-
bratu, dva litra vlahova dnevno. A morao
pred svaku novu {kolsku godinu pro}i kroz
sistematski pregled. I pita ga doktor, nakon
{to je ustanovio da je zdrav ko dren, da li
pije, slaga oprezno profesor \urovi}:
malo, ne{to, zanemarivo, ~a{icu-dvije
dnevno. Mo`ete vi, s obzirom na va{
izvrstan zdravsteni karton, komotno i malo
vi{e popiti. Kud }u vi{e, dragi
doktore!?, zabrinuto upita dobri Bregin
ujak, profesor fizi~ke kulture. Mo`da ovo
nije do kraja ta~no, ali je duhovito i,
bezbeli, dobronamjerno.
Zbog toga, ova tura od mene:
{ampanjac za Gorana, vlahov za ujaka
\urovi}a!
SRIJEDA,
11. DECEMBAR
MILO \UKANOVI], premijer Crne
Gore, barem medijski i diplomatski, na
velika se vrata nakon {est-sedam godina,
vratio u Beograd - prvi put nakon
referenduma o nezavisnosti i osamo stalje -
nja njegove zemlje. Veze izme|u dvije
na{e dvije bratske zemlje, mudro zbori
Milo, moraju biti bazirane na zajedni~kim
interesima.
Istovremeno iz Ukrajine uznemiruju}e
slike policijske represije koju vlast provodi
nad hiljadama demonstranata koji nedje lja -
ma tra`e proevropski kurs, umjesto pru ru -
skog koji je odabrao ukrajinski predsjednik
VIKTOR JANUKOVI^. Frapantne su
podudarnosti, etni~ke, geostrate{ke, izme|u
male Crne Gore i ogromne Ukrajine, nastali
nakon raspada jedinstvene zajedni~ke
dr`ave, iza `eljezne zavjese: pola
stanovni{tva i jedne i druge zemlje nisu
Crnogorci ili Ukrajinci, nego su Srbi,
odnosno Rusi. Kako predsjednik Ukrajine
Janukovi~ dublje i beznade`nije, du` ni ~ -
kom krizom, ekonomsko-socijalnim
imperativima mamuzan tone u zagrljaj
VLADIMIRA PUTINA, sve vi{e imam
razumijevanja i simpatija za pragmati~nu, u
svakom slu~aju mudru, dalekovidu, igru
koju je \ukanovi} petnaestak godina vodio
sa podjednako opasnim, nemilosrdnim
Velikim bratom iz Beograda, Slobodanom
Milo{evi}em.
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 7
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 23:54 Page 7
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 8
PLA]ENI OGLAS
dcca hanka na nascm LizisLu, sLa je novo
onudila klijcnLima i sLa mozcmo occkivaLi
u hliskoj huducnosLi, iazgovaiali smo sa
diickLoiom Raillciscn hankc, MicLaclom
Mucllciom.
Raiffeisen banka je nujvcu
pojcdInunu banka u zemlji, prema
kriteriju aktive, a nedavno ste na-
grudcnI Zlatnim BAM-om za dIonI-
ki kapital. ta to znuI za Raiffeisen
banku?
Ionosan sam na hiojna iizna-
nja kojima smo, icma ohjckLivnim i jasno
oslovanjc kako u ovoj, Lako i u icLLod-
nim godinama, jer oLviduju isiavnosL
uLa kojim idcmo i nasc sLiaLcgijc koja u
ccnLai sLavlja klijcnLa i zadovoljcnjc njc-
goviL oLicha. Cinjcnica da je Raillciscn
hanka nc samo najvcca ojcdinacna han-
ka u LiH icma visini akLivc, ncgo i icma
iznosu dionickog kaiLala, govoii o snazi
Raillciscn giuacijc i dodaLno oLvidu-
je nasu osvcccnosL oslovanju na ovom
LizisLu, kojc smaLiamo nasim domacim,
maLicnim LizisLcm i u kojc imamo oLuno
ovjcicnjc.
Kako komentariete godinu
koja je na izmaku i poslovanje Raiffe-
isen banke, ali i bankarskog sektora
u cjelini?
Lankaiski sckLoi jc, kao sLo je vcc
oznaLo, sLahilan i najzdiaviji sckLoi u LiH
koji je oLimiziianjcm oslovanja uikos
vilo Lcskim uslovima koji vladaju cvo vcc
visc godina, usio osLvaiiLi dohic iczulLaLc.
Ti iczulLaLi su, kada govoiimo o Raillciscn
hanci, ioizasli iz konLinuianc iilagodhc
oslovanja akLuclnim Lizisnim uslovima,
oLimiziianja oslovniL ioccsa i iojcka-
RczulLaL Log iisLua je uiavo
-
da. Tamo gdjc je oLichno lasiiamo novc
uslugc kao sLo su clckLionsko i mohilno
hankaisLvo, namijcnjcnc mladim iolcsio-
nalcima i svim diugim klijcnLima sklonim
novim LcLnologijama; zaLim siiimo onu-
du na novc scgmcnLc, kao sLo je ni. sc-
gmcnL mladiL, ali nc zancmaiujcmo ni Lia-
dicionalnc kanalc iuzanja uslugc kao sLo
su oslovnicc, za klijcnLc koji su visc skloni
ovakvom nacinu konLakLa s hankom, cn-
zioncic iLd. Somcnuo hiL i jcdinsLvcnu
uslugu Lzv. mohilnog hankaia koji uslugc
hankc cini dosLunim na kucnom iagu.
Tamo gdjc icoznamo ovccan ohim o-
slovanja ili guzvc, icagujcmo i iilagoda-
vamo nasu miczu, kako hismo ohczhijcdili
kvaliLcL uslugc koja jc za nas imciaLiv.

Da li to znuI da namjeravate
otvarati nove poslovnice?
Uikos nasoj zaisLa iazgianaLoj miczi koju
cinc 92 oslovnicc siiom Losnc i Hciccgo-
vinc, analiziiajuci ohim oslovanja i oLic-
be klijcnaLa koji osjccuju nasc oslovnicc,
uiavo smo icoznali oLichu za oLvaia-
njcm jos dvijc oslovnicc u siicm odiucju
Saiajcva. TicnuLno iadimo na iiicmama
za njiLovo oLvaianjc kojc cc hiLi icalizova-
-
koji je icduslov za usjcsno oslovanjc u
huducnosLi.
ta je po Vaem miljenju
kljuno za poslovanje u ovim oteza-
nim uslovima i ostvarivanje dobrih
rezultata?
Ne osLoji jcdnosLavan icccL, ali
ickao hiL da je osnova za usjcsno poslo-
vanje uiavo u - piilagodavanju. TizisLc
disc i nijc sLaLicno Lako ni mi nc smijc-
mo hiLi usavani, nas je osao osluskivaLi,
iaLiLi uls LizisLa i icagovaLi na Lo. Mi Lo
uiavo i cinimo, sLalno analiziiamo i iaLi-
mo izmjcnc na LizisLu, i oLom oLimiziia-
mo i iilagodavamo Lomc nasc oslovanjc.
Kako sc oLichc i navikc klijcnaLa uhiza-
no mijcnjaju, iavovicmcna icakcija je od
izuzcLnc vaznosLi. Novi Licndovi i iazvoj
noviL LcLnologija zaLLijcvaju konsLanLnc
inovacijc i odgovaianjc na te izmijcnjcnc
oLichc kioz uvodcnjc noviL ioizvoda,
disLiihuLivniL kanala i sl., s diugc sLianc nc
mogu sc zancmaiiLi ni Liadicionalni kanali
kljucno je iilagodavaLi uslugc klijcnLi-
ma na iavom mjcsLu i u iavo viijcmc, jer
u vicmcnu u kojcm oslujcmo ncmogucc
jc imaLi i slijcdiLi samo jcdan iavac.
Michael Mueller
direktor Raiffeisen banke
INTERVIEW
Oslukivanje trita i
prilagoavanje klijentima
klju su uspjenog poslovanja
.................................................................
.................................................................
K
iaju sc hlizi jos jcdna izazovna
i nimalo jcdnosLavna godina za
svc komanijc kojc osluju u
Losni i Hciccgovini. Kako je u
Lakvim uslovima oslovala vo-
RFB-08-09:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 14:58 Page 8
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 9
PLA]ENI OGLAS
no u rvom kvurLuIu nuredne godIne.

S druge strane, posljednjih


godina posebnu SDQMX pridajete no-
vim kanalima distribucije?
Kuo sLo sum vec somenuo, Iz-
mjeneunucInuzIvoLudIkLIrujunumLren-
doveInemInovnojeduseLomemorumoI
LrebumorIIugodILIIIcIukoruksuocekIvu-
njImukojekIIjenLIImujuodnus,uIIsred
ocekIvunju.
Uruvo roLekIog mjesecu sum
gosLovuonuMedunurodnojkonIerencIjI
osnubdIjevunjuIzusLILIgoLovIne,gdjesum
govorIonuLemunujboIjIhruksIILrendo-
vuuuruvIjunjugoLovInom.ukooLrosucI
dunus goLovInu korIsLe u znucujnoj mjerI,
goLovInsku Iucunju ne sumo du su Lro-
suk zu bunku, onu su Lrosuk zu komIeLno
drusLvo I Lo rusLucI Lrosuk. Smunjenje
uoLrebe goLovIne je od drusLvenog znu-
cuju I Imu oLencIjuI du generIse znucujne
usLede nu svIm nIvoImu, koje recImo u
EvroskojunIjI,kukoserocjenjuje,mogu
IznosILIIdozomIIIjurdIeurugodIsnje!Uz
rusLucILrendkorIsLenjuInLerneLuIumeL-
nIhLeIeIonu,svenuLrzIsLuIdeusmjeruru-
sLerecenju LrudIcIonuInIh kunuIu Iucunju
uvodenjem uILernuLIvnIh servIsuJusIugu,
kuo sLo su InLerneL I mobIIno bunkursLvo.

Recite nam neto vie o mo-


bilnom bankarstvu - ta je njegova
prednost i ta RPRJXDYD klijenti-
ma?
SIIjedom gore oIsune sLruLegIje,
rIjenekoIIkomjesecInuLrzIsLesmoIu-
sIruII RuIIIeIsen mobIIno bunkursLvo, koje
je rezuILuL uzIjIve unuIIze oLrebu nusIh
kIIjenuLu. Ovom usIugom, koju omogucu-
vuosIovunjesubunkomuLemmobIInog
LeIeIonu, bIIo kudu I su bIIo kojeg mjesLu,
unurIjedIIIsmouIeLunusIheIekLronskIh
usIugu(gdjevecImumoIInLerneLbunkur-
sLvo,Ie-Izvod,uIIIsIsLemonIIneIucunju,
e-uy.)ILImeodgovorIIInuoLrebeonog
segmenLu kIIjenuLu kojI ne zeII doIuzILI u
osIovnIce, ne zeII bILI ogrunIcen rudnIm
vremenom, mjesLom sLunovunju I sI. KII-
jenLI sudu zeIe ImuLI bunku u dzeu Le
Iucunju I sIIcne usIuge obuvIjuLI bIIo kud
ukrozmobIInobunkursLvoImjeomogu-
ceno I vIse od Logu, uz sLo je juko vuzno
znuLno ovoIjnIje nuknude zu kIIjenLe,
cImeoveusIugedonosevIsesLrukeredno-
sLI.EvIdenLnojedubrojkIIjenuLukojIzeIe
ovukve usIuge rusLe, sLogu je nemInovno
duIjeunuredenjeonude,cemumIsvuku-
ko LezImo I konLInuIruno rudImo.
MobIInobunkursLvoIeIekLronskI
servIsI sumo su jedun dIo uIeLe RuIIIe-
Isen bunku zu cIIj Imu kIIjenLImu onudILI
uIsLInu komIeLnu I cjeIovILu usIugu koju
moze zudovoIjILI nujruznovrsnIje oLrebe
kIIjenuLu, od kvuIILeLne usIuge dIrekLno u
osIovnIcI,nusuILeru;kredILnIhroIzvodu
RuIIIeIsen bunku u BosnI I Her-
cegovInI konLInuIruno je drusLveno ungu-
zovunu kuko nu oIju humunILurnog dje-
Iovunju, Luko I u obIusLI kuILure, sorLu I
obruzovunju,odrzuvujucIbrojnerojekLe
od znucuju zu drusLvenu zujednIcu.
uko vec godInumu odrzuvumo brojne
kuILurnerojekLe,zukojesuzudovoIjsLvom
mozemo recI du reIuze grunIce regIonuI-
nog,kuosLojenr.SurujevoIImesLIvuI
ocIjojvrIjednosLInIjeoLrebnododuLnonI
govorILI,nuseosnovnooredjeIjenjejeo-
drsku djecI I osobumu od sLuruLeIjsLvom,
kojImunusLojImoomocInuruzIIcILenucI-
ne I kudu god Imumo rIIIku.
Tuko je nus komIeLun godIsnjI
Konkurs zu sonzorsLvu I donucIje, kroz
kojI svuke godIne odrzImo vIse deseLInu
rojekuLu IokusIrun nu djecu; konLInuIru-
no omuzemo I brojnu udruzenju cIjI su
sLIcenIcIdjecu,kojImuusmjeruvumodonu-
cIjeovodomnovogodIsnjIhIvjerskIhru-
znIku, umjesLo nubuvke I sIunju cesLILkI zu
kIIjenLe, sLo je rojekuL kojI Imu unu o-
drsku I ruzumIjevunje nusIh kIIjenuLu. To-
komokLobruoLvorIIIsmoILrInovudjecIju
IgruIIsLu;sLojedIoLrudIcIonuInogrojekLu
kojIrovodImoovodomDunusLednje.U
mujusmozuoceIIIsurojekLomrecIkIIru-
njusLuroguIru,kojIdonIrumoudruzenju
Srce zu djecu koju boIuju od ruku, koje nu
LujnucIn,rodujomIsLogIusLuunjemnu
recIkIuzu, generIse doduLnI rIhod zu svo-
je ukLIvnosLI. Nu ovuj nucIn nusLojImo bILI
vIsesLrukokorIsnI,omuzucIudruzenjuuz
IsLovremeno duvunje dorInosu odrzIvosLI
nuseg okoIIsu.
MIsesmuLrumodIjeIomzujedInI-
ce u kojoj osIujemo, sLogu je nuse zudo-
voIjsLvo uII I nusu odgovornosL omocI Loj
zujednIcI, u skIudu su mogucnosLImu.
Kakva su Vaa RHNLYDQMD i
planovi za 2014. godinu?
NesLoozILIvnIjeekonomskero-
gnozezukrujLekuceIoceLuknurednego-
dInecInenusoLImIsLIcnIjImgIedeerIodu
kojI je red numu. MI cemo svukukonusLu-
vILI sIIjedILI nus osIovnI modeI zuhvuIjujucI
kojemmozemoodgovorILIsvImIzuzovImu
bez obzIru nu okoInosLI u okruzenju, cIju
snugu cIne nusI odgovornI I redunI zuo-
sIenIcI,ukojInurvomjesLosLuvIjukIIjen-
Lu I njegovo zudovoIjsLvo. KIIjenLI Lo re-
oznuju I cIjene, I Lo je gIuvnI ruzIog nuse
LrzIsne ozIcIje.
Kuo sLo smo cInIII I Lokom reL-
hodne dvIje decenIje usjesnog osIo-
vunju, I u buducnosLI ce nusu vodIIju bILI
oLImuIno zudovoIjenje oLrebu kIIjenuLu.
NusLuvILcemoseLrudILIdusLokvuIILeLnIje
sugIedumo oLrebe, ronudemo nujboIju
mogucurjesenjuIodrzImorojekLenusIh
kIIjenuLu nu udekvuLun I InovuLIvun nucIn,
IsLovremeno ruzujucI kvuIILeL usIuge nu
nujvIsem nIvou.
su uLrukLIvnIm InsLrumenLImu obezbje-
denju, do kurLIcne onude, ukeLu rucunu
I dr.- cIme kIIjenLu omogucuvumo du nu
jednom mjesLu ronude svu oLrebnu rje-
senju.
Spomenuli ste novu ponudu
]DPODGHRHPXVHUDGL"
PreoznujucIsegmenLmIudIhkojIevIden-
Lno Imu oLrebu zu korIsLenjem bunkur-
skIhroIzvodu,uIIurkosLomejukoveIIkI
udIo njIh ne osIuje dIrekLno s bunkumu,
nego uLem kurLIcu rodILeIju I sIIcno; od-
IucIII smo osveLILI doduLnu uznju ovom
segmenLu kIIjenuLu, kojImu smo krujem
okLobru onudIII osebun ukeL zu mIude.
UzuLrukLIvunsudrzujukeLu,kojI
cIne LekucI rucun, kurLIcu, mobIIno bun-
kursLvo,SMSusIugu,Idr.,IcInjenIcuduje
oLuno besIuLun do zusnIvunju rudnog
odnosuodnosnonuvrsenez6.godInezIvo-
Lu,LezImoduImbudemourLnernuuLu
sLovremeno smo kreIruII I ose-
bun kIub zu mIude RuIIIeIsen CUB ku-
kuvjevecoznuLnesumouAusLrIjI,negoI
uregIjI,uokvIrukojegduIjenumjeruvumo
sIrILI onudu ogodnosLI zu mIude.
ta za Vas ]QDL drutveno
odgovorno poslovanje?
KomIeLnu RuIIIeIsen gruucIju osIuje
remu rIncIImu odrzIvosLI, kojI odru-
-
nunsIjskog usjehu su drusLveno odgovor-
nImosIovunjem.VuznosLovesLruLegIjezu
nusubunkuubuducnosLIdoduLnojenugIu-
senuusosLuvIjunjemodjeIuzuuruvIjunje
odrzIvoscu rI nusoj buncI-mujcI, RuIIIeI-
sen Bunk nLernuLIonuI, oceLkom rosIe
godIne.
PrukLIcno,ovoznucIdujebILIod-
govorun bunkur, Ier urLner I unguzovunI
grudunIn esencIjuInu komonenLu nusIh
osIovnIh ukLIvnosLI.
Uruvo Luko su nuzvunI I sLubo-
vI nuse sLruLegIje odrzIvosLI, dukIe ojum
odgovornI bunkur odnosI se nu nuse
osnovnoosIovunjeIIokussLuvIjunuodr-
zIve ukcIje u osIovunju; drugI sLub Ier
urLner odruzumIjevu Ier odnos su kII-
jenLImu,zuosIenIcImu,urLnerImuIsvIm
drugImInLeresnImskuInumu,buzIrunnu
medusobnom ruzumIjevunju I oLvorenom
dIjuIogu.TrecIsLubsLruLegIjeodrzIvosLIje
unguzovunI grudunIn I nugIusuvu odgo-
vornosLremuzujednIcIIokoIIsukrozuk-
LIvno suocuvunje su drusLvenIm ILunjImu
I IzuzovImu, u sve su cIIjem kreIrunju odr-
zIve vrIjednosLI I osLIzunju dugorocnog
ekonomskogusjehu,uhurmonIjIsudrus-
Lvom I okruzenjem.
Na koji QDLQ Raiffeisen ban-
ka provodi ovu strategiju, kada je u
pitanju podrka zajednici?
RFB-08-09:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 14:59 Page 9
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 10
OD JORDANA NE GLEDA
JARANA
Denis Be}irovi}
iz Jordana
apelirao na
Kom{i}a da
blagovremeno
dostavi prijedlog
bud`eta BiH
Tokom posljednjih desetak dana ~elnici
SDP-a svakodnevno su svog
nekada{njeg kolegu @eljka Kom{i}a
zasipali optu`bama da je glavni krivac
za neblagovremeno usvajanje dr`avnog
bud`eta i ugro`avanje kreditnog
aran`mana s MMF-om. No, kampanja
SDP-a protiv Kom{i}a naglo se uti{ala
nakon {to se u kampanju uklju~io
dopredsjednik SDP-a Denis Be}irovi}.
Rumenige, kako Be}irovi}a zovu
njegovi najbli`i saradnici iz SDP-a,
izjavio je da je spreman u roku od
nekoliko dana zakazati sjednicu
Parlamenta BiH, naravno pod uvjetom
da se Kom{i} u me|uvremenu smiluje
i kona~no dostavi usugla{eni prijedlog
bud`eta BiH za narednu godinu.
^inilo se da je Kom{i} satjeran u kut,
sve dok se nije otkrilo da ga Be}irovi}
na odgovornost ne poziva iz Sarajeva,
nego iz dalekog Jordana, jo{ jedne od
pedesetak zemalja koje je o dr`avnom
tro{ku posjetio tokom protekle tri godine
koliko se nalazi na ~elu Parlamenta
BiH.
(M.A.)
MINI MARKET
Uprkos odli~nim poslovnim rezul ta ti -
ma ostvarenim u dvogodi{njem radu,
Nadzorni odbor Elektroprivrede HZ HB
nije dobio prolaznu ocjenu. Ta~nije, dva
od ukupno {est ~lanova NO smijenjena su
voljom skup{tinske ve}ine, dok su ~etiri
~lana dobila prolaznu ocjenu.
No, po ishodu glasanja vidljivo je da
su kod ocjenjivanja rada pojedinih
~lanova NO dominirali strana~ki, a ne
profesionalni kriteriji. Naime, oba
eliminirana ~lana NO, Marijo Bencun i
Marijan Bunoza, dolaze iz HSP-a,
odnosno onog krila HSP-a koji kontrolira
Zvonko Juri{i}.
Prema neslu`benim informacijama,
njih }e uskoro zamijeniti dva ~lana koja
}e kandidirati nedavno osnovana Stranka
pravde i povjerenja @ivka Budimira, koja
je u svoje redove uspjela privu}i znatan
dio biv{ih prava{a.
(M.A.)
ZVON(K)O NA UZBUNU
Nastavlja se osipanje
kadrova HSP-a koji su
ostali lojalni Zvonku
Juriiu
Nakon {to je na funkciji preds -
j e dav aju }eg Doma naroda Parla -
menta BiH zamijenio SDS-ovca
Ognjena Tadi}a, SNSD-ovac
Sta{a Ko{arac vi{e nigdje ne
kre}e bez policijske pratnje koja
mu, ina~e, do prije mjesec i pol
dana uop}e nije bila potrebna.
Budu}i da se nalazi na popisu
VIP osoba koje osiguravaju
pripadnici Dire k cije za
koordinaciju polic ijskih tijela,
Ko{arac se pobrinuo da se
za{titi i njegova zgrada u Isto ~ -
nom Sarajevu, ispred koje je
odmah postavljena policijska
ku}ica. Zanimljivo je, me|utim,
da u bli`em susjedstvu Sta{e
Ko{arca stanuju direktori SIPA-
e i Grani~ne policije BiH Goran
Zubac i Vinko Duman~i}, ali
njihove zgrade ne ~uva policija.
(S.M.)
SRPSKA, KU(IC)A DO KUE
Prvog dana nakon izbora za
predsjedavajueg Doma naroda
Staa Koarac traio i dobio
policijsku zatitu ispred zgrade
Denis Be}irovi}.
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 12.12.2013 0:22 Page 10
PRO ET CONTRA
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 11
ISPRAVKA KRIVOG ZAVODA
Faris
Gavrankapetanovi}
po svaku cijenu
namjerava
sa~uvati
direktorsku
fotelju Zavoda
zdravstvenog
osiguranja
Aktualni direktor Zavoda zdravstvenog
osiguranja Kantona Sarajevo Faris
Gavrankapetanovi} ne}e se, po svoj
prilici, olako povu}i sa te funkcije.
Premda je jo{ u septembru odlukom
kantonalne Vlade smijenjen, a potom
postavljen za vr{itelja du`nosti direktora
u naredna tri mjeseca, odnosno do
izbora njegovog nasljednika,
Gavrankapetanovi} jo{ uvijek nije
kapitulirao. Strana~kim je kolegama iz
SDA-a u Vladi Kantona Sarajevo, bez
~ije je podr{ke u me|uvremenu ostao,
zaprijetio sudskom tu`bom.
(S.M.)
MINI MARKET
JOSIP
MUSELIMOVI]
Advokat
DA
S obzirom na vi{ekratna
upozorenja me|unarodne
zajednice kako bi se trebala
postaviti na{a zemlja i na
neshvatljivo pona{anje na{ih
politi~kih elita, odluka o
suspenziji dijela IPA fondova
za BiH potpuno je o~ekivana.
ALEKSANDAR
HR[UM
Urednik talk-
showa
Zabranjeni
forum
DA
Ovo je jedan dobar znak bh.
politici i politi~arima da moraju
definitivno po~eti razmi{ljati
svojim glavama jer EU o~ito
gubi strpljenje. Parlamentarci
EU-a, pored niza poku{aja da
ostvare dijalog i da do|e do
bilo kakvog pomaka u BiH,
o~ito nisu uspjeli u tome i
sada imaju druga~ije na~ine
komunikacije kao {to je
suspenzija IPA fondova.
HAMDIJA ^IVI]
Direktor Ureda
za harmonizaci-
ju u poljoprivre-
di u BiH
DA
Bilo je sasvim izvjesno da }e
odluka o suspenziji IPA fondova
uslijediti poslije svega onog {to
je stajalo kao uslov, a to je
dogovor o provo|enju odluke
Suda u Strazburu u predmetu
Sejdi} - Finci koji, na`alost, bh.
politi~ari nisu ispunili.
AZRA
HAD@IAHMETOVI]
Profesor na
EFS-u
DA
Za o~ekivati je bilo da }e
institucije Evropske unije donijeti
odluke takve vrste kao {to je
suspenzija IPA fondova nakon
neuspjeha ne samo u ustavnim
reformama nego, generalno,
neuspjeha u vi{e oblasti u BiH
od posljednjih izbora.
BRANISLAV
BORENOVI]
Potpredsjednik
PDP-a
DA
Odluka o suspenziji IPA
fondova za BiH je sasvim
logi~na i pokazuje da }e najvi{e
trpjeti gra|ani ove zemlje zato
{to se ne posti`e dogovor oko
mehanizma koordinacije.
DANIJELA KOZINA
Novinarka
portala eKapija
DA
Vi{e nego je o~ekivana odluka
o suspenziji IPA fondova jer
lideri BiH nisu ni{ta uradili da
ispune uvjete koje nam je
nametnula Evropska komisija
a mehanizam koordinacije je
jednostavan zahtjev EU-a.
b
y

M
A
R
I
O

B
R
A
N
C
A
G
L
I
O
N
I
S
E
D
M
I
c
N
I

P
O
G
L
E
D

U

K
R
I
V
O

O
G
L
E
D
A
L
O
V
Da li je za Vas oekivana odluka
o suspenziji IPA fondova za BiH?
Priredila: Ma{a ]osi}
Faris Gavrankapetanovi}
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 12.12.2013 0:23 Page 11
J
avnom prijetnjom da }e od Ustavnog
suda zatra`iti ocjenu ustavnosti i
zakonitosti enormnog zadu`ivanja
dr`ave kod me|unarodnih kreditora,
predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH
@eljko Kom{i} izazvao je pravu provalu
bijesa ~elnika dvije najva`nije vladaju}e
partije u dr`avi, Milorada Dodika i Zlatka
Lagumd`ije. U nedostatku ozbiljnijih argu-
menata, Dodik je Kom{i}u osporio
politi~ku legitimaciju, upitav{i se da li je
uop}e Ustavni sud nadle`an za preispiti-
vanje kreditnih aran`mana BiH s MMF-
om, a ovaj drugi Kom{i}a je optu`io za
politikantsko obmanjivanje javnosti,
skupljanje jeftinih predizbornih poena i
ugro`avanje fiskalne stabilnosti dr`ave.
REKORDAN DEFICIT BUD@ETA
Po `ustrini i hitrini reakcija Dodika i
Lagumd`ije ~ini se da je Kom{i} napipao
najbolniju ta~ku aktuelne koalicije na vlasti
koja je u zavr{noj godini ~eteverogodi{njeg
mandata, stvaraju}i privid ekonomskog
prosperiteta, kreirala najve}i bud`etski defi -
cit nakon rata, te`ak vi{e od 1,2 milijarde
KM! Najve}i dio ove bud`etske provalije
popunio bi se novim kreditnim zadu`ivanj -
em dr`ave kod MMF-a, a manjim dijelom
novom entitetskom emisijom iznimno
skupih trezorskih zapisa i obveznica.
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH
@eljko Kom{i} najavio je da }e od
Ustavnog suda BiH zatra`iti ocjenu
ustavnosti i zakonitosti svih aran`mana
BiH sa MMF-om, polaze}i od ~injenice da
nijedan ovla{teni organ u BiH nikada nije
odobrio ni pregovore ni zaklju~enje tih
aran`mana.
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 12
NELEGALNO ZADU@IVANJE DR@AVE
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Iako je dug dr`ave u posljednje tri godine uve}an
kao za prethodnih petnaest godina, entitetske vlade
pregovaraju s MMF-omo novom kreditu
Predsjedavajui Predsjednitva BiH eljko Komi odluan je u namjeri da pred
Ustavnim sudom BiH dokae nezakonitost kreditnog aranmana BiH s MMF-om:
Slobodna Bosna analizira ima li Komieva inicijativa uporite u vaeim
zakonskim propisima entiteta i drave
KO JE KRIV ZA
(PROTIV)ZAKONITO ZADU@IVANJE
KRITIKA OLAKOG ZADU@IVANJA
@eljko Kom{i} tvrdi da je kreditni aran`man
sa MMF-om potpisan suprotno zakonskim
propisima
asim:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 22:55 Page 12
Zavisno o budu}oj odluci Ustavnog
suda BiH, obrati}u se i Tu`ila{tvu BiH za
utvr|ivanje krivi~ne odgovornosti onih koji
su neovla{teno zadu`ili BiH za vi{e milijar-
di dolara, objasnio je Kom{i} navode}i da
je naknadnom provjerom u Predsjedni{tvu
BiH ustanovio da su svi aran`mani sa
MMF-om protivustavno i protivzakonito
zaklju~eni i potpisani.
Naime, nijedan aran`man nikada nije
ratifikovan od Parlamentarne skup{tine
BiH i Predsjedni{tva BiH, kao {to nikada
niko, od Ustavom BiH i zakonom
ovla{tenih institucija BiH, nije dao saglas-
nost da se o njima uop}e pregovara, ustvr-
dio je Kom{i}, apeliraju}i na funkcionere
SDP-a BiH da, bez obzira koliko im se
`uri, po{tuju Ustav i zakone BiH. Prema
njegovim rije~ima, aran`man sa MMF-om
jeste jedini na~in da se poku{aju spasiti
vlade Federacije BiH i Republike Srpske i
da se njima poku{aju zatvoriti nikada ve}i
nedostaci novca u bud`etima entiteta, kao i
to da za bud`et BiH ovaj aran`man nije
potreban jer bud`et BiH nema deficita.
NELEGALNI PREGOVORI
Nervozna rekacija Dodika i Lagumd`ije
na Kom{i}ev istup nesumnjivo je potaknu-
ta njegovom konstatacijom da ni jedan
ovla{teni organ nikada nije odobrio niti pre-
govore niti zaklju~enje novog kreditnog
aran`mana s MMF-om. Kom{i} je, o~ito,
prije istupa temeljito prou~io entitetske
zakone kojima je ure|ena oblast kreditnog
zadu`ivanja i upravljanja dugom. Ovim
zakonima jasno je precizirana i razgra ni -
~ena nadle`nost izvr{ne i zakonodavne
vlasti u kreiranju unutra{njeg i vanjskog
duga dr`ave i entiteta, ali i visina zakonom
dopu{tenog zadu`ivanja dr`ave u jednoj
fiskalnoj godini.
Primjerice, Zakonom o postupku
zaklju~ivanja i izvr{avanja me|unarodnih
ugovora precizirano je da sve me|unarodne
ugovore u ime BiH potpisuje Pred sjed -
ni{tvo BiH ili, po ovla{tenju Predsjedni{tva
BiH, Vije}e ministara uz prethodnu saglas-
nost Parlamenta BiH.
Na skoro identi~an na~in ova oblast
ure|ena je i entitetskim zakonima.
Naprimjer, Zakonom o zadu`ivanju, dugu i
garancijama Republike Srpske (~lan 17.),
precizirano je da Narodna skup{tina
Republike Srpske, na prijedlog Vlade,
odlu~uje o ukupnom kratkoro~nom i
dugoro~nom zadu`ivanju koje mo`e nastati
u toku fiskalne godine, kao i o njegovoj
namjeni. Zakonom je definirana i ukupna
visina duga: Ukupni dug Republike
Srpske na kraju fiskalne godine ne mo`e
biti ve}i od 60% ostvarenog bruto doma}eg
proizvoda (BDP) u toj godini, precizirano
je 15. ~lanom navedenog zakona.
Ukupni dug Republike Srpske na kraju
pro{le godine iznosio je 4,67 milijardi kon-
vertibilnih maraka, odnosno 53,69 posto
procijenjenog bruto doma}eg proizvoda, no
na kraju 2013. godine dobrano }e prema{iti
iznos od 5,4 milijarde KM i probiti
zakonom dozvoljeni okvir od 60% BDP-a.
Potpuno je dakle jasno da je dug Republike
Srpske uveliko prema{io zakonski plafon i
da bi novo zadu`ivanje bilo u izravnoj
suprotnosti s va`e}im zakonskim propisi-
ma. A u narednoj, 2014. godini, Vlada RS-a
planirala je uzeti nove kredite u ukupnom
iznosu od oko 450 miliona KM, pri ~emu je
produ`etak kreditnog aran`mana s MMF-
om dogovoren jo{ prije nekoliko mjeseci,
bez prethodnih konsultacija i suglasnosti
Narodne skup{tine Republike Srpske, kako
je izri~ito pripisano va`e}im Zakonom.
VRTOGLAV RAST DUGA
Zakon o dugu, zadu`ivanju i garancijama
u Federaciji BiH~ak je i ne{to stro`iji, barem
u dijelu kojim se precizira dozvoljena visina
kreditnog zadu`ivanja Federacije BiH u jed-
noj godini. ^lanom 7 navedenog Zakona pre-
cizirano je da se Federacija BiH mo`e
zadu`iti ukoliko iznos servisira nja duga za
ukupni unutra{nji i vanjski dug ne prelazi
18% konsolidiranih prihoda Federacije i kan-
tona ostvarenih u prethodnoj godini.
Premijer Federacije BiH Nermin Nik{i}
nedavno se pojadao kako Federaciji BiH u
2013. godini na naplatu dospijeva rata u
ukupnom iznosu od 692 miliona maraka, a
u 2014. godini u iznosu od 885 miliona
maraka. Zajedno s pripadaju}im kamatama
(oko 91 milion KM) Federacija BiH u
samo dvije godine mora vratiti ukupno 1,7
milijardi maraka! Jasno je dakle da je
zadu`enost Federacija BiH, jednako kao i
Republike Srpske, iza{la iz zakonom
dozvoljenog okvira i da bi ona bila ospore-
na u postupku pred ustavnim sudovima
entiteta, kao i u postupku pred Ustavnim
sudom BiH.
Eto za{to su Dodik i Lagumd`ija na no`
do~ekali Kom{i}evu najavu da }e zatra`iti
ocjenu ustavnosti i zakonitosti enormnog
zadu`ivanja dr`ave kod me|unarodnih
kreditora.
13
KOM[I]EVA INICIJATIVA RAZBJESNILA DODIKA I LAGUMD@IJA
Prema podacima Centralne banke BiH,
zaklju~no sa julom ove godine vanjski dug
BiH iznosi sedam milijardi i 229 miliona
KM. Ako se uzme u obzir da je prije tri
godine, dakle prije prethodnih parlamen-
tarnih izbora, vanjski dug dr`ave,
uklju~uju}i i prijeratni dug nasije|en sukce-
sijom ex Jugoslavije, iznosio pet milijardi i
234 miliona KM, dolazimo do frapantnog
podatka da je aktuelna vlast u prethodne
tri godine zadu`ila dr`avu jednako kao sve
vlasti u prethodnih 15 godina!
Povrh toga, aktuelna vlast planira u
narednoj (izbornoj) godini uzeti novi
kredit MMF-a u iznosu od oko 600 milio -
na KM!
REKORDNA ZADU@ENOST DR@AVE
Vanjski dug BiH 7,3 milijarde KM
Uo~i izbora 2010. godine lider SDP-a
Zlatko Lagumd`ija obe}ao je bira~ima da
}e nakon preuzimanja vlasti otkazati pos-
toje}i aran`man BiH s MMF-om, zaklju~en
2009. godine, na ukupni iznos od 1,2 mili-
jarde eura tokom naredne tri godine.
Prethodna vlast realizirala je tek tre}inu
odobrenog kredita, pa je Lagumd`iji ostala
mogu}nost da otka`e preostale dvije
tre}ine odobrenog kredita, u iznosu od 800
miliona eura.
Nakon preuzimanja vlasti, Lagumd`ija i
njegov SDP ne samo da su zadr`ali posto-
je}i kreditni aran`man s MMF-om nego su
u jesen 2013. godine, bez kosultacija s
federalnim Parlamentom, zapo~eli pregov-
ore s MMF-om o nastavku kreditnog
aran`mana nakon isteka postoje}eg.
IZNEVJERENA OBE]ANJA SDP-a
Aktuelna vlast dva puta produila
aranman s MMF-om!
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA
ESKALACIJA
INO DUGA
Tandem Dodik
Lagumd`ija pove}ao
je dug BiH za dvije
milijarde KM
asim:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 22:56 Page 13
ISPRAVNA-oglasi sedmica-892:ISPRAVNA-oglasi.qxd 11.12.2013 20:54 Page 1
P
remda su prije mjesec dana
uredno pozvani da sudjeluju u
najve}em europskom programu
za obrazovanje, vrijednom ~ak
14,7 milijardi eura, u~enici,
studenti i profesori iz BiH ostati }e
uskra}eni za mogu}nost da se besplatno
{koluju ili volontiraju u nekoj od europskih
zemalja?! Europski su parlamentarci novi
program Europske unije za obrazovanje,
obuku i podr{ku mladima Erasmus +
usvojili na sjednici koja je odr`ana 19.
novembra u Strasbougu, a za njegovu je
implementaciju izdvojeno ubjedljivo
najvi{e novca do sada. Predvi|eno je,
naime, da novim programom EU-a vi{e od
~etiri milijuna mladih u Europi u narednih
sedam godina (od 2014. do 2020.) kroz
u~enje, usavr{avanje, rad i volonterski
anga`man u inozemstvu dobije prilike za
sticanje znanja i vje{tina.
Drago mi je da je Europski parlament
prihvatio program Erasmus + i ponosna
sam {to smo mogli osigurati 40 posto ve}i
prora~un u odnosu na prora~un na{ih
sada{njih programa. To pokazuje predanost
EU obrazovanju i osposobljavanju.
Program Erasmus + }e pridonijeti borbi
protiv nezaposlenosti, izjavila je poslije
zasjedanja parlamentaraca Androulla
Vassilioua, povjerenica za obrazovanje,
kulturu i mlade.
Kako je navedno, bud`et od 14,7
milijardi eura bit }e utro{en za stipendiranje
dva milijuna studenata, 650.000 u~enika u
programu strukovnog osposobljavanja, dok
}e pola milijuna mladih ljudi dobiti
sredstva za volontiranje u drugim
dr`avama. Program }e obuhvatiti i pomo}
za nastavnike, profesore i nau~nike.
Iako je {ef Misije BiH pri Europskoj
uniji ambasador Igor Davidovi} odmah
poslao obavijest da je i na{a dr`ava
pozvana da sudjeluje u programu Erasmus
+, sude}i prema odgovoru koji je dobio iz
Ministarstva civilnih poslova, bh.
studentima i u~enicima uop}e nije potrebna
milijunska pomo}. U dopisu koji je
ambasadoru Davidovi}u poslao ministar
Sredoje Novi} navedeno je kako BiH ne}e
sudjelovati u najve}em programu Europske
unije za obrazovanje, podr{ku i obuku
mladih ljudi, jer nisu prikupljene
suglasnosti na svim razinama vlasti! Kako
nezvani~no saznajemo, Ministarstvo za
civilne poslove BiH je od apliciranja za
sredstva namijenjena studentima i
srednjo{kolcima odustalo zbog protivljena
ministra prosvjete i kulture u Vladi
Republike Srpske Gorana Mutabd`ije.
Navodno da je za Mutabd`iju i njegove
kolege iz SNSD-a bilo sporno jer
implementacija vi{egodi{njeg programa
pomo}i za mlade podrazumijeva da se
naknadno formira ured za koordinaciju na
dr`avnoj razini, {to je u RS-u odmah
protuma~eno kao jo{ jedan poku{aj
preno{enja ovlasti s entiteta na dr`avu.
Komentiraju}i ovoga tjedna odluku
Komiteta Europske unije za IPA fondove o
uskra}ivanju 45 milijuna eura predsjednik
Republike Srpske Milorad Dodik je izjavio
kako za tim sredstvima ne treba `aliti, jer su
bila namijenjena za formiranje ili ja~anje
novih institucija na razini BiH. Stoga uop}e
ne treba sumnjati da }e za istom
argumentacijom posegnuti i Dodikov
ministar prosvjete Mutabd`ija kada bude
pravdao odluku da studentima i
srednjo{kolcima iz RS-a zabrani da i oni
ravnopravno konkuriraju u raspodjeli 14, 7
milijardi eura pomo}i Europske unije
mladima.
12.122013. I SLOBODNA BOSNA 15
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Ministar Sredoje Novi odustao od programa Erasmus+,
zbog protivljena stranakih kolega iz RS-a
NAMA JE DOBRO, SRE]A JEDNA NEIZRECIVA
BiH je jedina zemlja u regionu koja nema interesa za besplatno {kolovanje studenata i u~enika
Studenti i aci iz BiH, iako su pozvani, nee
sudjelovati u najveem europskom programu
za obrazovanje, vrijednom 14, 7 milijardi eura
Skandal:Skandal.qxd 11.12.2013 22:15 Page 15
D
elegacija Europske unije u BiH
izrazila je u utorak, 10. dec em -
bra, ozbiljnu zabrinutost zbog
pro{lotjedne odluke Vije}a mini -
stara da u parlamentarnu pro ce -
duru, i to po hitnom postupku, uputi
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o osnivanju kompanije za prijenos
elektri~ne energije (Elektroprijenos BiH).
Nacrt zakona ne oslikava klju~ne zaklju~ke
usugla{ene izme|u Ministarstva vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH te
ministara oba entiteta nadle`nih za sektor
energetike s jedne strane i Europske unije s
druge strane tijekom sastanka na
ministarskom nivou, koji je odr`an u Briselu
13. novembra 2012., navodi se u
upozorenju i nagla{ava kako je Europska
komisija 13. novembra ove godine dr`avnog
i resorne entitetske ministre podsjetila na
njihove obveze prema dog ov oru iz Brisela.
BRISELSKI DOGOVORI I
STRANA^KA SIJELA
Iako su prije godinu dana, na sastanku s
generalnim direktorom Direkcije za
pro{irenje pri Europskoj uniji Stefanom
Sanninom, tada{nji ministar vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa Mirko
[arovi} i entitetski ministri industrije,
energije i rudarstva Erdal Trhulj i @eljko
Kova~evi} usuglasili sve detalje oko
raspodjele dobiti Elektroprijenosa BiH,
usvojeni zaklju~ci, kao {to je poznato,
nikada nisu implementirani. U tom smislu
valja podsjetiti da su dogovor o Elektro -
prije nosu BiH prije godinu dana postigli
predstavnici SDP-a i SNSD-a, nakon ~ega
su ~lanovi Vije}a ministara po~etkom marta
usvojili redoslijed aktivnosti. Izme|u
ostalog, tada je Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH dobilo
zadu`enje da pripremi novi prijedlog
zakona, uva`avaju}i zahtjeve Europske
komisije. Zakonska su rje{enja bila
spremna ve} po~etkom aprila, kada su
dostavljena entitetskim ministarstvima
industrije, energetike i rudarstva i zatra`eno
njihovo mi{ljenje. No, dr`avni ministar
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
Mirko [arovi} odgovor kolega iz
Federacije BiH i Republike Srpske nije
dobio do kraja mandata, da bi u kona~nici
Vije}e ministara podr`alo izmjene zakona
skrojene po mjeri entitetskih premijera
Nermina Nik{i}a i @eljke Cvijanovi},
odnosno njihovih strana~kih {efova Zlatka
Lagumd`ije i Milorada Dodika.
Unato~ jasnim preporukama EU-a da se
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 16
PODJELA DOBITI ELEKTROPRIJENOSA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
NIJE PO ZAKONU,
AL NAM SE @URI
Sporne izmjene Zakona o Elektroprijenosu BiH Vije}u
ministara nezakonito uputio tajnik Ministarstva vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa Hamdo Tinjak
Delegacija Europske
unije u BiH izrazila je
poetkom tjedna ozbiljnu
zabrinutost zbog odluke
lanova Vijea ministara
da po hitnom postupku u
parlamentarnu proceduru
upute novi Prijedlog
zakona o Elektroprijenosu
BiH; umjesto da
postupe po preporukama
europskih zvaninika,
dravni su ministri
odluili da vie od 100
milijuna maraka dobiti
Elektroprijenosa BiH
preusmjere u prazne
entitetske kase
elektroprijenos:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:36 Page 16
milijunska dobit Elektroprijenosa BiH ne
mo`e dijeliti do 2016., odnosno dok se ne
izvr{i izbor uprave kompanije, ne usvoji
nezavisno revizorsko izvje{}e o poslovanju
i dugoro~ni investicioni planovi, ~lanovi su
Vije}a ministara Parlamentarnoj skup{tini
BiH uputili bitno druga~iji zakonski
prijedlog. Odluka Vije}a ministara done se -
na je, podsjetimo, nakon {to su lideri SDP-
a i SNSD-a Zlatko Lagumd`ija i Milorad
Dodik po~etkom oktobra postigli
kompromis oko izmjena Zakona o osni va -
nju kompanije za prijenos elektri~ne
energije, koje se svode na raspodjelu
vi{emilijunske dobiti. U odnosu na izmjene
zakona koje je proljetos predlo`ilo
Ministarstvo vanjske trgovine i ekono m -
skih odnosa, a prema kojem se ve}a ovla{ -
}e nja kada je posrijedi raspodjela dobiti
daju Upravnom odboru, o podjeli novca }e
ponovno odlu~ivati Skup{tina akcionara
Elektroprijenosa BiH, koju ~ine predsta v ni -
ci entiteta. Dobit }e se dijeliti u omjeru
58,89 posto za Federaciju BiH, dok }e
41,11 posto sredstava pripasti Republici
Srpskoj. Prema stanju na ra~unu Elektro -
prije nosa BiH, neraspore|ena dobit iznosi
blizu 123 milijuna KM. Budu}i da pet posto
sredstava ~ini obaveznu rezervu, na
raspolaganju ostaje oko 115 milijuna
maraka, koji }e u ranije dogovorenom
omjeru biti usmjereni entitetskim vladama.
Vi{emilijunska financijska injekcija na koju
ra~unaju i federalni premijer Nermin Nik{i}
i njegova kolegica iz RS-a @eljka
Cvijanovi} namijenjena je za sanaciju
golemog deficita u prora~unima oba
entiteta.
PRITISAK EUROPSKIH ZVANI^NIKA
Kako nezvani~no doznajemo, ~elnici
Delegacije EU-a u Sarajevu tra`ili su, u
posljednjih nekoliko dana, hitan sastanak s
predstavnicima klubova zastupnika svih
stranaka u Parlamentu BiH, sa ciljem da se
sporni Prijedlog zakona ne razmatra po
hitnom zakonodavnom postupku. Ponovno
upozoravaju}i na {tetne posljedice koje }e
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 17
EVROPSKE PREPORUKE I STRANA^KE DIREKTIVE

OBMANA
PARLAMENTARACA:
Generalni tajnik Vijea
ministara Zvonimir
Kutlea preutio je da
izmjene tri lana, zapravo,
mijenjaju sutinu zakona i
da su u suprotnosti s
direktivama Europske
unije
POSTUPI PO NARE\ENJU
Sporne izmjene Zakona o Elektroprijenosu BiH skrojene su po mjeri
entitetskih premijera Nermina Nik{i}a i @eljke Cvijanovi}, odnosno
njihovih strana~kih {efova Zlatka Lagumd`ije i Milorada Dodika
elektroprijenos:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:36 Page 17
izigravanje dogovora s najvi{im du`no sni -
cima EU-a sasvim sigurno imati, europske
su diplomate inzistirale da se predlo`ene
zakonske izmjene upute u redovnu
parlamentarnu proceduru, kako bi se
naknadno usvojenim amandmanima ispu -
nile ranije preporuke. Za sada je, me|utim,
izvjesno da Nacrt zakona na kojem inzistira
SDP i SNSD ne}e dobiti podr{ku
zastupnika iz SDA i SDS-a, dok kona~an
stav njihovih kolega iz SBB-a jo{ nije
poznat. Na pro{lotjednoj sjednici Vije}a
ministara BiH, na kojoj je usvojen Prijedlog
zakona o izmjenama Zakona o osnivanju
kompanije za prijenos elektri~ne energije,
predsjednik SBB-a i ministar sigurnosti
Fahrudin Radon~i} nije bio prisutan.
U obrazlo`enju koje je generalni tajnik
Vije}a ministara Zvonimir Kutle{a 9.
decembra uputio Parlamentarnoj skup{tini
BiH navodi se kako nema smetnji da se
Nacrt zakona razmatra po hitnoj poceduri,
budu}i da predlo`eni tekst zakona nije ni
slo`en, ni obiman.
DR@AVNI SLU@BENIK
PREDLAGA^ ZAKONA
Predlo`eni zakon obuhvata samo
izmjene tri ~lana osnovnog zakona, {to
upu}uje na ~injenicu da se ne radi o
slo`enom i obimnom zakonu, ~ije bi
dono{enje zahtjevalo provo|enje redovne
procedure. U kona~nici bi, ukoliko bi
procedura i{la redovnim putem, moglo
proizvesti negativne posljedice u radu
preduze}a Elektroprijenos BiH, a samim
time i cijelom elektroenergetskom sek toru,
pi{e u dopisu Vije}a ministara upu}enom
Parlamentu BiH. No, osim {to je generalni
tajnik Vije}a ministara Zvonimir Kutle{a
pre{utio da izmjene tri ~lana, zapravo,
mijenjaju su{tinu zakona, da su u suprotnosti
s direktivama Europske unije i da dovode u
pitanje budu}i status BiH unutar Energetske
zajednice, upitna je i sama procedura koja je
prethodila usvajanju zakona.
Nacrt zakona je, naime, Vije}u ministara
BiH 4. decembra uputio tajnik Ministarstva
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
Hamdo Tinjak koji, kao dr`avni slu`benik,
nikako nije mogao biti ovla{teni predlaga~.
Prijedlog zakona je Vije}u ministara BiH,
do imenovanja novog ministra vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa, mogla
uputiti samo zamjenica ministra Ermina
Salki~evi}-Dizdarevi}, koja je istog dana
bila na slu`benom putu u Turskoj. I mada
nema dvojbe da je prijedlog spornog zakona
nezakonito stigao u Vije}e ministara, kao i
da su predlo`ene izmjene usvojene premda
su svi dr`avni ministri znali da su suprotne
preporukama EU-a, Nacrt zakona bi se ve}
do kraja tjedna mogao na}i pred
zastupnicima u Parlamentu BiH.
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 18
PODJELA DOBITI ELEKTROPRIJENOSA

Prema ranije postignutom me| ustra -


na~kom dogovoru na narednoj Skup{tini
akcionara, koja je zakazana za 23.
decembar, trebao bi biti izabran direktor
Elektroprijenosa BiH. Ranije se spekuliralo
da je ta pozicija rezervirana za kadrove
SNSD-a, a kao najizgledniji kandidat se
spominjao biv{i dr`avni ministar vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa Mladen
Zirojevi}. No, kako Zirojevi} nije ispu nja -
vao tra`ene uvjete - nije imao najmanje pet
godina radnog iskustva u energetskoj
struci, Milorad Dodik je prema posljednjim
informacijama direktorsku funkciju veliko -
du{no prepustio koalicijskim partne rima iz
HDZ-a. Lider HDZ-a Dragan ^ovi}
najavio je da }e za direktora Elektro -
prijenosa BiH predlo`iti dugo go di {njeg
direktora Elektroprivrede Herceg-Bosne
Matana @ari}a.
NIJE MLADEN NEGO MATE
Milorad Dodik prepustio Draganu
oviu mjesto direktora
Elektroprijenosa BiH, lider HDZ-a
predlae Matana aria
GRE[KA U KORACIMA
^lanovi Vije}a ministara podr`ali su zakon ~iji je formalni predlaga~ dr`avni slu`benik
elektroprijenos:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:37 Page 18
ISPRAVNA-oglasi sedmica-892:ISPRAVNA-oglasi.qxd 11.12.2013 20:55 Page 2
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 20
LA@OVI I UBICE
FIKRET MUSLIMOVI, penzionisani general Armije BiH i potpukovnik KOS-a, iz
svoje bogate arhive izvukao je dokumentaciju koju je objavio u svojoj novoj knjizi
Laovi i ubice, a u kojoj se obraunava sa SEFEROM HALILOVIEM, prvim
naelnikom Generaltaba Armije BiH i predsjednikom Bosanske patriotske stranke
(BPS), i FAHRUDINOM RADONIEM, ratnim efom kabineta Halilovia,
aktuelnim predsjednikom Saveza za bolju budunost BiH (SBB BiH) i ministrom
sigurnosti BiH. Knjiga je bazirana na brojnim, do sada javnosti nepoznatim,
strogo pov. dokumentima uz pomo kojih general Muslimovi na nekoliko
stotina stranica dokazuje da su Halilovi i Radoni bili i ostali eksponenti
velikosrpskih KOS-ovskih projekata, da su pripremali dravni udar 1993. godine,
da su radili u sopstvenom, a ne u interesu odbrane BiH, te da su se politikom i
izdavatvom poeli baviti kako bi zatitili sebe i diskreditovali svoje protivnike
OBAVJE[TAJAC S
PEDIGREOM
Fikret Muslimovi},
penzionisani general
Armije BiH i biv{i
pukovnik
Kontraobavje{tajne
slu`be (KOS) biv{e JNA
kos:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:03 Page 20
ikret Muslimovi}, biv{i na~elnik
Uprave bezbjednosti [taba Vrho v -
ne komande Armije BiH, iz svoje
bogate, po svemu sude}i privatne,
arhive izvukao je dokumentaciju
koja mu je poslu`ila za davanje vjero do -
stojnosti njegovoj novoj knjizi La`ovi i
ubice u kojoj su te kvalifikacije dodijeljene
Seferu Halilovi}u, prvom na~elniku
General{taba Armije BiH i predsjedniku
Bosanske patriotske stranke (BPS), i
Fahrudinu Radon~i}u, ratnom {efu kabineta
Halilovi}a, predsjedniku Saveza za bolju
budu}nost BiH (SBB BiH) i aktuelnom
ministru sigurnosti BiH. O kome i ~emu je
Muslimovi} pisao u svojoj novoj knjizi
najbolje svjedo~i indeks imena u kojem za
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 21
OBRA^UN KOSOVACA
Priredio: MIRSAD FAZLI]
KNJIGA SAMOUBICA
UDARILA VILA NA HALIL(OVI])A
U slu~aju bilo kakvog ugro`avanja moje li~ne sigurnosti,
pa`nja istra`nih organa mora biti usmjerena prema
Seferu i Radon~i}u!, upozorava general Muslimovi} u
uvodu svoje knjige
Neposredno nakon okon~anja vojno-
policijske akcije Trebevi} 2 u Sarajevu
28. oktobra 1993. godine u svojoj knjizi
Muslimovi} objavljuje tekst tonskog
snimka razgovora tada{njeg na~elnika
Uprave za sigurnost Armije BiH Jusufa
Ja{arevi}a vo|enog sa komandatom 9.
Ramizom Delali}em ]elom. Vjeruj mi na
rije~ kad ti ka`em, kazao je Delali}, da
sam stvarno pogo|en maksimalno. Ja
ovo ne}u mo}i izdr`ati. Sve {to ti mogu
re}i, kaza}u ti samo pod uslovom da
odmah poslije ovog razgovora budem
ili strijeljan ili... ni{ta drugo. Pazi, ne
mogu sam na sebe da dignem ruku ...ali
te molim da mi se omogu}i poslije ovog
razgovora ... Ja }u poku{ati da bje`im
ako me ne}ete vi. Ja sam mogu se ubiti
ovdje ... Napa{}u (?) na tebe ... Vjeruj mi
da ja nisam protiv ovog naroda. Ne}u
da se pi{e i da me se ... da sam ja
izdajnik ovog naroda, da sam ja ... da
sam Juka Prazina, rije~i su potresenog
Delali}a koji se kod Ja{arevi}a raspitivao
za zdravlje svojih boraca i eventaulnim
`rtvama stradalim u akciji Trebevi}.
Ja{arevi}a je, sa druge strane, zanimalo
~ija je ideja bila da se uzmu taoci, od koga
je dobivao podatke, informacije i
instrukcije, u kakvim su odnosima bili on,
Mu{an Topalovi} Caco i Sefer
Halilovi}....
NE]U DA BUDEM [VABO
Poslije ovog razgovora hou da
budem strijeljan

BORISOV BORAC
Fahrudin Radon~i} sa
suborcima na Jablani~kom
jezeru 1993. godine
kos:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:03 Page 21
Halilovi}a i Radon~i}a stoji: pominju se na
ve}ini stranica knjige!
U slu~aju bilo kakvog ugro`avanja
moje li~ne sigurnosti, pa`nja istra`nih
organa mora biti usmjerena prema Seferu i
Radon~i}u koji `ale {to Ramiz Delali} ]elo
nije realizirao njihov zahtjev da me
likvidira. Da su to postigli, Sefer i Radon~i}
bi u svojoj propagandi i to ubistvo tretirali
misterioznim i stavljali ga na teret nevinim
sa kojima se medijski i politi~ki
sukobljavaju, naveo je penzionisani
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 22
LA@OVI I UBICE

O razlozima smjene Sefera


Halilovi}a sa mjesta na~elnika
General{taba Armije BiH
njegov nasljednik Rasim Deli}
je napisao: Sefer Halilovi} je
prihvatio izolaciju tokom
izvo|enja akcije Trebevi}
2... Nadle`ni organi MUP-a i
vojne sigurnosti su danima
ispitivali privedene
pripadnike 9. i 10. brdske
brigade. Ispitivali su i Sefera
Halilovi}a koji je, prema
njihovom izvje{taju, priznao
svoju umije{anost u
podsticanje dijela 9. i 10.
brigade protiv MUP-a te neke
druge aktivnosti koje su
imale za cilj razbijanje
sistema komandovanja s
najvi{eg nivoa... Na sjednici
Predsjedni{tva RBiH 1.
novembra raspravljalo se o
smjeni Sefera Halilovi}a s
du`nosti na~elnika G[-a.
Me|u argumentima za
smjenu su bili: njegova
dokazana veza i negativan,
podstreka~ki uticaj na ]elu,
Cacu, Zulfikara Ali{pagu
Zuku i njihove aktivnosti;
njegova umije{anost u
doga|aje 2. jula kada je, po
mnogima, u Sarajevu
poku{an dr`avni udar;
negativan odnos i poku{aj
izazivanja sukoba 9. i 10.
brigade s MUP-om;
insistiranje na slanju dijela 9.
i 10. brigade i njihovo
anga`ovanje u Hercegovini,
{to je rezultiralo zlo~inima u
Grabovici; poku{aj
iznu|ivanja priznanja
(upotrebom sile prema
Ahmedu Tabaku koga je
Sefer Halilovi} zlostavljao u
prisustvu svog sina) o
navodnoj odgovornosti Alije
Izetbegovi}a, Bakira
Alispahi}a i mene za prodaju
oru`ja; postavljanje svojih
poslu{nika u slu`bu vojne
sigurnosti, uklju~uju}i i
poku{aj postavljanja pratioca
za na~elnika Uprave
sigurnosti; potpla}ivanje i
kupovanje komandanata
brigada i drugih starije{ina
bez znanja njihovih
pretpostavljenih; kontakti i
poku{aj nelegalnog
preuzimanja komande nad
Armijom BiH nakon
promjena i mog postavljanja
na du`nost komandanta;
formiranje malih
specijalnih, samo njemu
poslu{nih jedinica pod
njegovom neposrednom
komandom; sumnjivo
prikupljanje i kori{}enje
nakita i finansijskih
sredstava, uklju~uju}i i ra~un
u inostranstvu ~iji su
potpisnici bili Sefer, njegov
{ef kabineta i pratilac.
Predsjedni{tvo je
jednoglasno donijelo odluku
o smijeni Sefera Halilovi}a,
ali ne i pokretanju postupka
protiv njega, za {to je bilo,
prema dokumentima MUP-a i
vojne sigurnosti, dovoljno
dokaznog materijala.
GENERALSKI GRIJESI
Veze Sefera Halilovia sa elom, Cacom, Zukom...
KARIJERISTA IZ GUSINJA
Sa mjesta {efa kabineta Fahrudin
Radon~i}, alijas [}epo (do)gurao
do mjesta ministra sigurnosti BiH
HEROJ ILI ZLO^INAC
Sefer Halilovi}, alijas Boris
sa mjesta komandanta G[
Armije BiH smijenjen je radi
za{tite interesa i
bezbijednosti zemlje
IGRALE SE
DELIJE
Rasim Deli} je
(ne)zaslu`eno na
mjestu koman-
danta zamijenio
Sefera Halilovi}a
kos:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:04 Page 22
general Armije BiH i biv{i potpukovnik
Kontraobavje{tajne slu`be biv{e JNA
(KOS) Fikret Muslimovi} u svojoj knjizi
koja je zami{ljena kao odgovor na
mnogobrojne knjige iz produkcije familije
Halilovi}, kao i nebrojene tekstove u
Dnevnom avazu gdje su, prema njegovom
mi{ljenju, iznesene brojne i monstruozne
la`i o njegovom liku i djelu.
DVA LO[A UBI[E MUSLIMOVI]A
Dakle, u svom pisanom obra~unu
Muslimovi} je predstavio ~injenice o
Halilovi}evoj i Radon~i}evoj destrukciji,
propagandi, sklonostima da la`u, zlos ta -
vljaju i ubijaju. I Sefer i Radon~i} u svojoj
propagandi olako, bez ikakvih argumenta,
ljude kvalificiraju ubicama, mafija{ima,
lopovima... pored ostalog i s ciljem da
odvr ate javnost od pomisli da su upravo oni
ubice, mafija{i, lopovi..., pi{e Muslimovi}
u uvodu svoje knjige u kojoj se govori o
Halilovi}evoj i Radon~i}evoj destrukciji na
{tetu odbrane BiH tokom trajanja agresije,
te poslijeratnog politi~kog anga`mana i
propagande spomenutog dvojca sa ciljem
kompromitiranja glavnih autoriteta i ciljeva
odbrane BiH.
Zapravo, knjiga Fikreta Muslimovi}a
La`ovi i ubice bazirana je na nekoliko
dokumenata, a stalnim citiranjem razli~itih
dijelova tih dokumenta Muslimovi} do ka -
zu je da su Halilovi} i Radon~i} bili i ostali
pripadnici KOS-a, da su pripremali dr`avni
udar 1993. godine, da su radili u
sopstvenom, a ne u interesu odbrane BiH,
te da su se politikom i izdava{tvom po~eli
baviti da bi za{titili sebe, a istovremeno
diskreditovali svoje protivnike. Jedan od
navodno krunskih dokumenata koji
Muslimovi} u vi{e navrata citira u svojoj
knjizi je i izjava, i dopune iste, koju je
krajem oktobra 1993. godine D`evadu
Jusi}u, djelatniku Centra slu`bi
bezbjednosti u Sarajevu (SJB), dao
komandant 9. brdske brigade Ramiz
Delali} ]elo.
Narednih dana, u vi{e navrata, Sefer
mi je govorio da se moraju neki ljudi lik vi -
d irati i spomenuo, a jednom prilikom mi je
i pokazao ~ovjeka zaposlenog kod
komandanta Deli}a, odnosno ~ovjeka ~ije
ime ne znam, ali radi na informatici kod
komandanta, zatim vucibatinu Fikreta
Muslimovi}a, na~elnika Uprave bez bje dno -
sti. Kada je u MUP priveden Fahro
Radon~i}, Sefer mi je ovo govorio za
Muslimovi}a i ~ovjeka koji radi kod
komandanta. Ja sam, ina~e, bio u lo{im
odnosima sa Fikretom Muslimovi}em i
Sefer je ovo poku{ao iskoristiti kako bih ja
odradio Muslimovi}a, stoji, izme|u
ostalog, u izjavi Ramiza Delali}a ]ele na
osnovu koje Muslimovi} izvla~i zaklju~ak
da mu dvojac Halilovi} - Radon~i} i dan
danas radi o glavi.
Oni su me nastavili zvati i kontaktirati
sa mnom, isklju~ivo, po mom mi{ljenju, da
preko mene, a zato {to imam jednu od
najja~ih i najopremljenijih brigada u
Sarajevu, ostvare neke svoje ambicije.
Radilo se o ~istom karijerizmu. U
razgovoru sa mnom Sefer i Radon~i} su
omalova`avali Predsjednika Predsjedni{tva
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 23
OBRA^UN KOSOVACA
SVI SMO JEDNA ARMIJA
Alija Izetbegovi} u dru{tvu sa
Ramizom Delali}em ]elom i
Mu{anom Topalovi}em Cacom
ISKAZ POKAJNIKA
Izjava Ramiza Delali}a ]ele data D`evadu
Jusi}u krajem 1993. godine
kos:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:04 Page 23
RBiH govore}i da je on krivac za velika
stradanja muslimanskog naroda. Sefer mi je
pred Radon~i}em, nakon njegovog privo -
|e nja u MUP i osloba|anja, rekao da
postoji neki plan sa kojim bi me oni trebali
upoznati. Da li za to nije bilo vremena, ili
da li mi nisu vjerovali, uglavnom mi ga nisu
rekli. Tako|e su mi Sefer i Radon~i} rekli
da sam ja jedini komandant Sand`aklija
koji vrijedi ne{to u ovom gradu i da se
nastoji i mene skinuti obrazla`u}i to
atakom na narod Sand`aka u Sarajevu.
Govorili su mi da ja~aju tenzije protiv
Sand`aklija, da se oni maltertiraju, te da
treba privu}i {to ve}i broj Sand`aklija, a
jednom prilikom mi je Sefer rekao da
namjerava osnovati sand`a~ku brigadu
boraca iz Sand`aka, naveo je Delali} u
svojoj izjavi datoj Jusi}u.
BORIS I []EPO
Po~etkom novembra 1993. godine
Halilovi} je priznao da je prije rata kao
oficir JNA bio aktivan saradnik KOS-a
zaveden pod kodnim imenom Boris {to je
detaljno objasnio u izjavi na stotinjak
stranica. Prema priznanju Halilovi}a, on je
saradnik organa bezbjednosti biv{e JNA u
kojem je u to vrijeme istaknutu ulogu imao
i potpukovnik Muslimovi}, postao krajem
1977. godine. Ja sam, po uputstvima Petra
Simovi}a, pisao izvje{taje, ali je to bio
znatno rje|i slu~aj nego u periodu kada sam
kontaktirao sa zastavnikom Bjelobabom.
Simovi}a sam ~e{}e usmeno izvje{tavao...
kada smo iza{li vani i bili sami, Simovi} mi
ka`e: Zavr{io sam te papire oko saradnje.
Izabrao sam ti pseudonim - jedno lijepo
slovena~ko ime - Boris. Kazao mi je da je
uobi~ajno da saradnik slu`be dobiva
pseudonim, stoji, izme|u ostalog, u izjavi
koju je krajem 1993. godine dao Sefer
Halilovi}, alijas Boris koji je za potrebe
KOS-a nabavio videosnimak sa izborne
sjednice HDZ-a i raspored protivoklopnih
polo`aja Zbora narodne garde oko kasarne
u \akovu. (Petar Simovi} je bio {ef KOS-a
u {tabu generala Milutina Kukanjca,
zadnjeg komandanta Druge armijske
oblasti sa sjedi{tem u Sarajevu.)
O tome da je Fahrudin Radon~i} agent
KOS-ov agent kodnog [}epo, nadle`ne
slu`be je 1994. godine izvjestio Mustafa
^andi}, nekada{nji oficir KOS-a. ^andi} je,
prema pisanju Muslimovi}a, ostao nemalo
iznena|en kada je vidio da [}epo izlazi iz
zgrade u kojoj je smije{ten [tab Vrhovne
komande, o ~emu je izvjestio nadle`ne
slu`be upozoriv{i da je on vrhunski
saradnik KOS-a i da izvje{taje podnosi
kontraobavje{tajcu Radujko Nikoli. Sa
stopostotnom ta~no{}u `elim da istaknem da
je dana{nji vlasnik dnevnog lista Avaza
Fahrudin Radon~i} bio saradnik KOG-a RV
i PVO pod pseudonimom [}epo. Sa njim
je suradnju uspostavio kapetan I klase
Radujko Nikola (ja sam mu bio
pretpostavljeni starje{ina u centrali KOG-a),
negdje 1984., 85. godine, dok je bio
pripadnik 1. deta{mana u Skoplju. Radon~i}
je bio dopisnik zagreba~kog tjednika Danas
sa prostora Crne Gore i Kosova. Saradnik
[}epo je spadao u kategoriju vrhunskih
saradnika. Ovo je isticano na svim
analizama rada. Kao pretpostavljenom
Radujku Nikoli, meni je poznato da je on, po
svom planu, jednom mjese~no putovao u
Podgoricu kako bi odr`ao sastanak sa
[}epom, a nisu bile rijetke situacije kada je
po nare|enju Aleksandra Vasiljevi}a i
pukovnika Slobodana Rako~evi}a morao da
ide na sastanke sa [}epom, naveo je biv{i
pripadnik Kontraobavje{tajne slu`be biv{e
JNA Mustafa ^andi} u izjavi koju je dao
krajem januara 2007. godine.
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 24
LA@OVI I UBICE
Po~etkom jula 1991. godine, otkriva
Muslimovi} u svojoj novoj knjizi, vojni oba -
vje {tajac Ilija Kne`evi} svojim nad re -
|enim proslijedio je izvje{taj o rasporedu
snaga u \akovu koji se bazira na
podacima koje mu je dostavio Sefer
Halilovi}. Na{ izvor Boris iznosi da su
oru`ane formacije RH u \akovu raspo -
re|ene na sljede}i na~in: Jedinice
nacionalne garde ja~ine 3 pe{adijska
bataljona, svrstana u Diljski odred
teritorijalne odbrane a bataljon je
smje{ten u ma{inskoj radionici Mika
\akovo zvani [vajcerija, drugi u krugu
stare ciglane na putu prema selu \ako -
va ~ki Selci i tre}i u krugu {umarije
\akovo, na izlazu iz \akova. Pripadnici
ovih bataljona su odjeveni u vojni~ke
uniforme sa bijelim amblemom na levoj
ruci, sa ka~ketom na glavi sa {ahov -
nicom. Jedan dio pripadnika nema li~no
naoru`anje, odnosno pu{ke. Osnovni
cilj SNO \akovo je da se {to prije i ~im
vi{e izvr{i pritisak na stare{ine Hrvate,
Slovence, Muslimane, Albance, Make -
don ce i druge, kao i na vojnike da
napuste JNA i pre|u u nacionalnu
gardu. Do sada dezertirala tri mla|a
oficira, koji su prihva}eni u \akovu i
odre|eni u MNO RH u Zagreb, gdje }e
dobiti dalji raspored u nacionalnu
gardu. Prihvatni centar za vojnike
dezertere je u DVD \akovo, gdje im se
oduzima oru`je ako su do{li sa njim i
daje civilno odijelo, a potom u podru~ju
u mjestu stanovanja, gdje se raspo -
re|uju u nacionalnu gardu. Planiraju
po{to im se odazove i pre|e kod njih
onaj ko ho}e, da napadnu kasarne u
\akovu, {umu gaj i stanove vojnih lica i
to jednovremeno, stoji, izme|u ostalog,
u izvje{taju obavje{tajca Kne`evi}a koji se
oslanja na saznanja Borisa, Sefera
Halilovi}a.
NEFER HALILOVI]
akovaka epizoda obavjetajca
Sefera Halilovia
OBAVJE[TAJNI RAD
Faksimil izvje{taja obavje{tajca Ilije
Kne`evi}a sa~injen na osnovu informacija
koje je prikupio Boris
kos:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:05 Page 24
ISPRAVNA-oglasi sedmica-892:ISPRAVNA-oglasi.qxd 11.12.2013 20:57 Page 4
Monografija Prvog korpusa Armije
BiH, na ~ijoj je pripremi od prolje}a ove
godine anga`iran tim stru~njaka koje je
odabrao biv{i ministar za bora~ka pitanja u
Vladi Kantona Sarajevo Asim D`am ba -
sovi}, ko{tat }e ~ak 240.000 KM! Za
projekat koji je formalno dogovoren pro{le
godine u startu je izdvojeno 54.000 maraka,
koliko je iznosio predujam ispla}en
autorima. Potom je u prora~unu za 2013. za
izradu Monografije rezervirano 146.000
KM, dok }e ostatak od 40.000 maraka biti
pla}en neredne godine, kada bi, kako se
pretpostavlja, posao trebao biti zavr{en.
Prema odluci koju je raniji ministar za
bora~ka pitanja Asim D`ambasovi}
potpisao 4. marta, ~lanovima Stru~nog tima
za izradu Monografije Prvog korpusa
ostavljena je mogu}nost da sami odrede rok
do kojeg }e taj projekat biti realiziran?!
VOJNI I STRANA^KI EKSPERTI
Jedan od najskupljih projekata te vrste
za koje je Ministarstvo za bora~ka pitanja,
u situaciji kada bud`etski deficit u Kantonu
Sarajevu prema{uje sto milijuna maraka,
izdvojilo 240.000 KM povjeren je, dakako,
provjerenim vojnim i strana~kim eks pert -
ima, koji }e bez sumnje biti izda{no
honorirani. Za vo|u je Stru~nog tima
tada{nji ministar Asim D`ambasovi}
imenovao, a njegov nasljednik Faid He}o
aminovao profesora Smaila ^eki}a,
direktora Instituta za istra`ivanje zlo~ina
protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava
Univerziteta u Sarajevu. Izbor vo|e Tima
nije bio nimalo slu~ajan, budu}i da je
aktualni ministar za bora~ka pitanja Faid
He}o ranije radio kao spoljni suradnik
^eki}evog Instituta, u ~ijem je izdanju i
objavljena njegova knjiga Uloga
Jugoslovenske narodne armije u agresiji na
BiH. Na popisu bitnih nau~noistra`iva~kih
projekata Instituta za istra`ivanje zlo~ina
protiv ~ovje~nosti nalazi se i knjiga Vahida
Karaveli}a (Agresija na BiH), koji je
imenovan za koordinatora Stru~nog tima za
izradu monografije. Karaveli} je,
podsjetimo, bio drugi komandant Prvog
korpusa Armije BiH - na toj ga je du`nosti
naslijedio tre}i ~lan Tima general Ned`ad
Ajnad`i}. Ajnad`i} je, opet, tako|er bio
anga`iran kao vi{i istra`iva~ u Institutu za
istra`ivanje zlo~ina protiv ~ovje~nosti i
me|unarodnog prava. Pored dvojice ratnih
komandanata, u Stru~nom timu autora
zadu`enih za Monografiju Prvog korpusa
na{li su se i Mesud [adinlija, Zijad
Rujanac, Kemal Be}irevi} i Zlatan
Hrenovica. Na poziciju supervizora cijelog
projekta ministri D`ambasovi} i He}o
postavili su, o~ekivano, svog strana~kog
{efa Sefera Halilovi}a koji je, podsjetimo,
sa du`nosti na~elnika Glavnog {taba Armije
BiH smijenjen u ljeto 1993., godinu dana
poslije formiranja Prvog korpusa.
No, imenovanje Sefera Halilovi}a za
supervizora projekta nije nikakvo iznena |e -
nje ako se zna da Ministarstvo za bora~ka
pitanja, otkako je me|ustrana~kim
dogovorom o raspodjeli resora u Vladi
Kantona Sarajevo pripalo Bosansk o herce -
gova~koj patriotskoj stranci (BPS), radi
pod suprevizijom tog umirovljenog gen er -
ala.
KOMISIONA RASPRODAJA
U pro{lom broju Slobodne Bosne smo
pisali da su Halilovi}ev strana~ki kolega,
zastupnik u Skup{tini Kantona Sarajevo
Zaim Backovi}, njegova supruga Sabina i
mla|i sin Faris imenovani u sedam
bora~kih komisija. Informacije koje smo
naknadno dobili upu}uju kako su, u
pore|enju s ~lanovima obitelji Halilovi},
Backovi}i bili jo{ i skromni. Nakon {to je
sina Semira Halilovi}a predlo`io u osam
bora~kih komisija, supervizor Sefer
Halilovi} se potrudio da honorarni posao
u kantonalnom Ministarstvu za bora~ka
pitanja osigura i k}erki Mireli Halilovi}.
Premda je u imovinskom kartonu iz 2002.
godine naveo da je njegova k}erka
osniva~ i vlasnik privatne tvrtke Matica,
Mirela Halilovi} je prema zvani~nim
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 26
BORA^KA I KADROVSKA PITANJA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Ministarstvo za boraka pitanja Kantona Sarajevo potroit e 240.000 KM za
izradu Monografije Prvog korpusa Armije BiH, projekat na kojem je angairan
tim strunjaka pod supervizijom generala SEFERA HALILOVIA; naa novinar-
ka otkriva kako supervizor Halilovi i njegove stranake kolege iz BPS-a u
mirnodopskim uvjetima brane interese sarajevskih boraca
Sefer Halilovi} u bora~ke komisije
imenovao sina Semira, k}erku
Mirelu i {uru Edina Kasumagi}a
ZAVJ ERA I LI I ZDAJ A
BORBENA GOTOVOST
suza sefer:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:33 Page 26
doku ment ima Ministarstva za bora~ka
pitanja ~lan jedne od najva`nijih komisija
Komisije za dodjelu stanova, kojom
predsjedava Zaim Backovi}. Pored
strana~kog kolege Zaima Backovi}a i
k}erke Mirele, Sefer Halilovi} je u istu
Komisiju postavio i svog {uru Edina
Kasumagi}a, te Asima Radelja{a, brata
predsjednika Upravnog odbora Zavoda
zdravstvenog osiguranja Kantona
Sarajevo Eseda Radelja{a. Ratni vojni
invalidi i ~lanovi porodica {ehida i
poginulih boraca imali su do sada brojne
pritu`be na rad ~lanova Komisije za
dodjelu stanova i upozoravali na sumnjive
kriterije za odabir korisnika. Prema
njihovim tvrdnjama, bora~ki stanovi se
dodjeljuju bez ikakve provjere imovinskog
stanja, po prija teljskim i strana~kim
preporukama, zbog ~ega su se me|u
sretnicima koji su na taj na~in rije{ili
stambeno pitanje, na{la i djeca boraca koji
su `ivi i zdravi, i jo{ su se vratili u
prijeratna mjesta stanovanja (gdje su im
obnovljene ku}e, tako|er, donatorskim
sredstvima). Sve su primjedbe i `albe na
ra~un BPS-ovih ministara za bora~ka
pitanja, me|utim, ostale bez odgovora.
27
ODABRAO SEFER HALILOVI]
Prema informacijama iz izvora bliskih
Ministarstvu za bora~ka pitanja Kantona
Sarajevo, anga`man u bora~kim
komisijama mogao bi predstavljati tek
po~etak politi~ke karijere mlade
poduzetnice Mirele Halilovi}. K}erka
Sefera Halilovi}a je, navodno, najo zbilj -
nija kandidatkinja za budu}u pomo}nicu
ministra, dok je generalova supruga
Emina Kasumagi}-Halilovi} ve}
zbrinuta u upravnim odborima kanto -
nalnih institucija. Gospo|a Halil o vi} je,
premda ima stalni posao u sarajevskom
Klini~kom centru, ranije imenovana u
Upravni odbor kantonalnog Zavoda
zdravstvenog osi gur anja, kojim
predsjedava Esed Radelja{, odnosno
Upravni odbor Javne ustanove Zavod
za alkoholizam i druge toksi komanije.
OFICIR I D@ENTLMEN
Supruga Sefera
Halilovia u
Upravnom
odboru Zavoda
zdravstvenog
osiguranja
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA
LUKAVA STRATEGIJA
Umirovljeni general Sefer Halilovi} i njegova
djeca preuzeli su kontrolu nad Ministarstvom
za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo
suza sefer:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:33 Page 27
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 28
DODIKOV HRVAT KASIPOVI] POSTAO PODUZETNIK
Bivi ministar prosvjete i kulture Republike Srpske ANTUN KASIPOVI vai za
najbogatijeg Dodikovog Hrvata, svoj golemi imetak ovaj predratni novinar
lokalnih medija stekao je uglavnom tokom sedmogodinjeg upravljanja
ministarstvom; naa novinarka istraila je imovinu jednog od najbogatijih
Hrvata u RS-u koji se prolog mjeseca otisnuo u poduzetnike vode
A N T O N K A S I P O V I ]
IN VINO CARITAS
PROSVIJE]ENI BIZNISMEN
Biv{i ministar prosvjete RS-a Antun
Kasipovi} pokre}e privatni biznis na svom
imanju u Motikama pored Banje Luke
kasipovic:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 22:04 Page 28
nton Kasipovi}, biv{i ministar
prosvjete i kulture u Vladi Re pu -
blike Srpske i ~lan Nadzornog
odbora Javnog servisa RTRS-a,
prije mjesec dana osnovao je pri-
vatnu firmu Vina i rakije Kasipovi} u
Motikama pored Banje Luke.
U pisanoj izjavi Administrativnoj slu`bi
Grada Banje Luke, od koje je tra`io
dozvolu za obavljanje preduzetni~ke djelat-
nosti, Kasipovi} je naveo da posjeduje
opremu, sredstva za rad, kadrove i odgo-
varaju}i prostor.
Kasipovi} po svemu navedenom spada
me|u malobrojne gra|ane RS-a koji su u
stanju pokrenuti vlastiti biznis bez podizan-
ja kredita od komercijalnih banaka.
Me|utim, upu}ene u Kasipovi}ev imetak to
i ne ~udi. Apartmani u Istri dio su imovine
koje je stekao u vrijeme ministrovanja u
Vladi RS-a. Veliko imanje u Motikama sa
vikendicom, gdje je osnovao firmu,
Kasipo vi} je tako|e kupio tokom svog sed-
mogodi{njeg gazdovanja Ministarstvom
prosvjete. Otvaranje najve}e vinarije u BiH
sa najsavremenijom opremom za proizvod-
nju vina i rakije govori da Kasipovi}u nije
nedostajalo novca za investiranje u pokre-
tanje kompanije. Kako saznajemo, Kasip o -
vi} je anga`ovao najbolje stru~njake iz
Hrvatske kako bi njegov biznis procvjetao i
u vrlo kratkom roku svoju proizvode plasir-
ao na inostrano tr`i{te.
VINA I RAKIJE KASIPOVI]
Kasipovi} je, u ekspresnom roku, za svega
dvije sedmice od Administrativne slu`be
grada Banje Luke dobio rje{enje, kojim mu se
odobrava obavljanje preduzetni~ke djelatnosti
kao dopunsko zanimanje.
Kasipovi}eva firma, kako stoji u
rje{enju, bavi}e se trgovinom na veliko
pi}ima, trgovina na malom pi}ima u speci-
jalizovanim prodavnicama, proizvodnjom
vina od gro`|a i destilovanjem, pre~i{ }av a -
nj em i mije{anjem alkoholnih pi}a.
Poznavaoci prilika tvrde da je Kasipovi}
u RS-u najvje{tiji politi~ki pliva~ na duge
staze. Trenutno ne pripada ni opoziciji, a ne
svrstavaju ga ni me|u Dodikove tajkune.
Odlu~io da uplovi u mirne preduzetni~ke
vode i sa~eka raz rje {enje politi~ke situacije,
u`ivaju}i u zara|enom.
Iako se za njega ne ve`u velike afere,
niti sumnjivi poslovi, Kasipovi} je sa pozi-
cije ministra kulture i prosvjete skupio
prili~nu u{te|evinu. Dio nje poku{ao je,
navodno, u automobilu da iznese preko
ma|arske granice.
Upu}eni tvrde da je Kasipovi} dobro
znao iskoristiti zlatno doba Telekoma, te
je sebi u to vrijeme priskrbio nekoliko
apartmana na Opatijskoj rivijeri i jo{ po ne -
{to od nekretnina u Hrvatskoj, gdje mu
ina~e `ivi brat, tako|er uspje{an podu zet -
nik.
Kasipovi} je smijenjen u martu ove
godine prilikom rekonstrukcije Vlade RS-a.
Bud`et Ministarstva prosvjete i kulture,
kojim je Kasipovi} upravljao, za 2012. god-
inu iznosio je preko 404 miliona KM,
me|utim Kasipovi} ga je i pored toga
prema{io za oko 50 miliona, zbog ~ega je
dobio revizorsko mi{ljenje sa rezervom.
Ministarstvo kojim je upravljao Kasi po -
vi} raspolagalo je i sa oko 100 miliona inves-
ticija iz Razvojnog fonda RS-a za izgradnju i
renoviranje {kola. Izgradnja zgrade
Akademije nauka RS-a, koja je ko{tala pet
miliona KM, tako|er je bila u njegovoj
nadle`nosti. Iz Razvojnog programa Vlade
RS-a izgradio je na desetine {kolskih dvo-
rana {irom Republike Srpske. Ni jedna nije
ko{tala ispod pola miliona maraka.
LIJEPO JE BITI FIN
Prema mi{ljenju revizora, milionima
maraka koje je usmjeravalo ovo ministarstvo
u razne svrhe ne zna se za trag. Primjera
radi, Pravni fakultet na Palama nije imao
potrebnu dokumentaciju o dobavlja~ima za
renoviranje krova i postavljanje oluka. Na
mnogim ra~unima, koji treba da dokumen-
tuju rekonstrukciju i popravke {kola, nije
navedeno ko je napravio te tro{kove i u
koje svrhe. Kasipovi} je, dok se nalazio na
~elu ovog ministarstva, velike iznose izdva-
jao i za umjetni~ke slike. Me|utim, ne pos-
toji trag kome ih je i za{to poklanjao.
Na Kasipovi}evoj prioritetnoj listi
pro{le godine na{ao se i projekat te`ak 1,7
miliona maraka, koji se odnosio na
nabavku ra~unara iz Srbije za {kole u RS-
u. Ostalo je nejasno zbog ~ega je Vlada
RS-a izdvojila taj novac, s obzirom da je
nakon zajedni~ke sjednice vlada RS-a i
Srbije saop{teno da }e Srbija sa ukupno 4,5
miliona eura kreditirati nabavku kom-
pjutera za {kole u RS-u.
Pod njegovim pokroviteljstvom prije
pet godina odr`an je Banjaluka Inter na -
tional Film Festival (BLIFF), za {ta je
potro{eno 1,5 miliona KM. Festival je
odr`an jednom i nikad vi{e.
Kao ministar prosvjete Kasipovi}, i
pored velikih pritisaka javnosti, nikada se
nije zalo`io da se provjere sumnjive
diplome visokih zvani~nika na vlasti koje
su stekli u Sremskoj Kamenici i na privat-
nim fakultetima u Novom Sadu. Tvrdio je
da je taj posao u nadle`nosti pokrajinske
Vlade AP Vojvodine.
Iz Vlade RS-a oti{ao je svjestan da je
do{ao kraj {irenju la`nog optimizma, koji je
bio temelj politi~ke platforme aktuelne
vlasti i da ona ulazi u te`ak period iz kojeg
ne}e iza}i bez o{te}enja. Uz to, odnosi
me|u visokim funkcionerima RS-a, kako se
pribli`avaju izbori, poprili~no su usijani.
Kasipovi} se Dodiku zamjerio po dva
osnova: bio je previ{e blizak D`ombi}u, i
samoinicijativno je najavio ostavku na
poziciju potpredsjednika Vlade RS-a i
tra`io da bude razrije{en du`nosti ministra,
jer nije ispo{tovan rok za po~etak izgradnje
~etvrtog paviljona Studentskog centra
Nikola Tesla u Banjoj Luci. To je ~elnika
SNSD-a ozbiljno naljutilo.
Nekada{nji novinar i urednik Glasa
Srpske, dopisnik Televizije Sarajevo, koji
je na mjesto ministra do{ao iz marketinga
Javnog servisa BiH, pripada politi~kom
krugu @eljka Kopanje. Kopanjinom krugu
pripadao je i D`erard Selman, koji je od
ministra pravde unaprije|en u predsjednika
Ustavnog suda RS-a, tako da je u Vladi RS-a
od njegovih ministara ostao jo{ samo
Nedeljko ^ubrilovi}, ministar saobra}aja i
veza. Ovaj trojac je Dodikova struja u
SNSD-u po kuloarima nazivala trilingom
zla.
Upu}eni izvori tvrde da je Kopanja
svoje ministre uklonio iz izvr{ne vlasti,
pripremaju}i se za nova vremena koja
dolaze. Za skoro sedam godina koliko je
bio u Vladi Republike Srpske Kasipovi} ni
s kim nije do{ao u ozbiljniji i konflikt, tako
da njegov odlazak ne predstavlja i njegov
politi~ki kraj.
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 29
BOGA]ENJE NA KULTURAN NA^IN
Pi{e: MIRHA DEDI]
Foto: MARIO ILI^I]
Biv{i Dodikov ministar prosvjete i kulture otvara
najve}u vinariju u BiH
VELIKI DOMAIN:
Apartmani u Istri,
kao i imanje u
Motikama sa vikendicom
dio su imovine koje je
Kasipovi stekao u
vrijeme ministrovanja
u Vladi RS-a
kasipovic:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 22:04 Page 29
ISPRAVNA-oglasi sedmica-892:ISPRAVNA-oglasi.qxd 11.12.2013 20:56 Page 3
www.slobodna bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh
D
osada{nji generalni sekretar
Predsjedni{tva Bosne i Herce -
govine (BiH) Ranko Ninkovi}
postao je samostalni izvr{ilac za
pitanja odbrane i civilne koma n -
de nad Oru`anim snagama BiH. Rije~ je o
sasvim novoj poziciji u Predsjedni{tvu koja
je uvedena prije nekoliko mjeseci, na
prijedlog Sekretarijata na ~ijem ~elu je
zadnjih 11 godina bio upravo Ninkovi}.
Od pet ~lanova konkursne komisije,
dvoje je imenovano na prijedlog Sekre -
tarijata. Predsjednica komisije je bila Ravi -
jojla Pavlovi}, {efica Odjela za protokol u
Sekretarijatu, a me|u ~lanovima je bila
Mirza Holjan, sekretarka Odjela za
organizacione i finansijske poslove u ovoj
slu`bi. Preostala tri ~lana su do{la sa liste
eksperata Agencije za dr`avnu slu`bu BiH
(ADS): sekretar Ministarstva za vanjsku
trgovinu i ekonomske odnose BiH Hamdo
Tinjak, {efica Kabineta ministra finansija i
trezora BiH Sanja Joki} i Mijo Katana, {ef
Ureda za Registar zaloga u Ministarstvu
pravde BiH.
Uz Ninkovi}a, za ovu poziciju se prijavi-
lo jo{ devet kandidata, ali je on najbolje oci-
32
PROFILI DR@AVNIH KADROVA
POSAO ZA ^OVJEKA
S A M S V O J M A J S T O R
Predsjednitvo Bosne i Hercegovine ovih dana provodi natjeaje za upranjena
radna mjesta. etiri su popunili kandidati koji su ve radili u ovoj instituciji;
nita ni novo ni neobino
Tekst i foto: Centar za istra`iva~ko
novinarstvo (CIN)
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013.
predsjednistvo1:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 23:14 Page 32
jenjen. Pavlovi} i Holjan su odbile
razgovarati sa novinarima Centra za
istra`iva~ko novinarstvo (CIN) o tome
kako su ocjenjivali svoga {efa na ispitima
tokom konkursne procedure te ko ih je
predlo`io u komisiju.
^UVARI VLASTITIH FOTELJA
Sekretarijat Predsjedni{tva BiH pri pre -
mio je Prijedlog Odluke o novoj
organizaciji ove institucije koja predvi|a
vi{e od 20 novih pozicija. Odluka je
usvojena u maju, na samom kraju mandata
generalnog sekretara, a dva mjeseca nakon
toga raspisan je natje~aj za samostalnog
izvr{ioca.
Istim natje~ajem tra`io se i novi
generalni sekretar i njegova dva zamjenika.
U vrijeme Ninkovi}evog mandata na
pozicije zamjenika niko nije bio imenovan.
Sve ~etiri funkcije su dobro pla}ene.
Osnovna pla}a generalnog sekretara iznosi
3.092 KM, njegovog zamjenika 2.621 KM,
dok je za samostalnog izvr{ioca za pitanja
odbrane planirano 1.998 KM.
Na konkurs se ukupno prijavilo 36
kandidata, od kojih su ~etvorica ve} radila
u Predsjedni{tvu. Upravo oni su dobili
najbolje ocjene.
Na najvi{u funkciju u Sekretarijatu
izabran je Boris Buha, a za njegove
zamjenike D`enan Selimbegovi} i Mato
Zeko. Njih trojica bili su zaposleni u
uredima ~lanova Predsjedni{tva BiH po
osnovu privremenih ugovora.
Buha je prethodno bio savjetnik za
ustavnopravna pitanja ~lana Predsjedni{tva
BiH Neboj{e Radmanovi}a, Zeko savjetnik
za pitanja dijaspore i demobilisanih prip a d -
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 33
UZALUD VAM TRUD BIRA^I

Generalni sekretar Predsjedni{tva BiH Ranko Ninkovi}


zaposlio se na radno mjesto koje je sam sebi izmislio
POSAO ZA ZAPOSLENE U
PREDSJEDNI[TVU
Predsjedni{tvo BiH provodi natje~aje za
radna mjesta. ^etiri su dobile osobe
koje su ve} radile u ovoj instituciji
NOVA POZICIJA ZA STAROG BIROKRATU
Ranko Ninkovi} je rukovodio slu`bom koja je predlo`ila novu shemu organizacije u
Sekretarijatu Predsjedni{tva BiH
OD SAVJETNIKA DO
GENERALNOG SEKRETARA
Boris Buha, novi generalni sekretar,
je u proteklih pet godina savjetovao
je Neboj{u Radmanovi}a
predsjednistvo1:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 23:14 Page 33
n i ka Oru`anih snaga BiH @eljka Kom{i}a,
a Selimbegovi} saradnik za odnose s
javno{}u u Uredu Bakira Izetbegovi}a.
PROCEDURA ISPO[TOVANA
Do posla u bh. institucijama se dolazi
polaganjem javnog i stru~nog ispita. Nakon
{to ADS objavi oglas za posao u instituciji i
kandidati po{alju tra`ene dokumente, oni
koji ispunjavaju uslove idu na testiranje
znanja. Prvo se pola`e op}i ispit za javne
slu`benike, a potom slijedi provjera
stru~nog znanja na pismenom i usmenom
ispitu pred komisijom. Na kraju testiranja
kandidat mo`e imati najvi{e 130 bodova.
Savjetnik Buha bio je jako blizu
najboljem rezultatu. Komisija ga je
ocijenila sa 129 bodova, dok je Ninkovi}u,
Selimbegovi}u i Zeki dala ne{to vi{e od
127 bodova. Pore|enja radi, najbolji drugi
kandidat je osvojio 102 boda.
U ADS-u navode da je bilo za o~ekivati
da oni imaju najbolje rezultate, jer ve}
godinama rade u ovoj instituciji na istim i
sli~nim poslovima.
Zakon o dr`avnoj slu`bi u institucijama
BiH ka`e da su ~lanovi komisije du`ni
podnijeti ostavku ukoliko se na|u u sukobu
interesa.
U ADS-u, koji je proveo konkurs,
smatraju da nije bilo opravdanih razloga za
izuze}e Pavlovi} i Holjan, jer niko od
kandidata nije prigovorio na njihovo
~lanstvo. Prema njihovom obja{njenju,
~lanovi komisije mogu biti izuzeti ako se
doka`e rizik od predrasuda i pristrasnosti.
Tako|er, ka`u da to {to su ~lanovi komisije
odlu~ivali o izboru svoga {efa nije valjan
razlog za njihovo izuze}e.
Sedamnaest kandidata koji su
ispunjavali uslove tra`ene javnim oglasom
odustalo je od konkursa. Novinari CIN-a su
kontaktirali njih sedam.
Pojedini su kazali da nisu do{li na ispite
zbog toga {to se unaprijed znalo ko }e biti
primljen, dio je kazao da nisu dobili
obavje{tenje o terminu ispita, a bilo je i
onih koji su odustali zbog bolesti ili
porodi~nih obaveza. Sekretarijat Pred sjed -
ni{tva BiH nije dostavio podatke o broju
uposlenih, ali je u dopisu navedeno da bi,
prema novoj sistematizaciji, ovo
administrativno tijelo trebalo imati 80 upo -
slenika. U Ministarstvu finansija i tre zora
BiH koje ispla}uje pla}e dr`avnim
slu`benicima ka`u da u Sekretarijatu radi
oko pedeset ljudi.
Za osam novih pozicija je ADS
po~etkom pro{log mjeseca raspisao interni
oglas. U Sekretarijatu ka`u da }e te
pozicije biti popunjene transparentno i u
skladu sa zakonom. Prema Zakonu o
dr`avnoj slu`bi u institucijama BiH, na
interni oglas mogu se prijaviti samo
dr`avni slu`benici iz institucije u kojoj je
raspisan oglas, ~ime }e i ovaj put radna
mjesta popuniti osobe koje ve} rade u
Predsjedni{tvu.
Centar za istra`iva~ko novinarstvo
(CIN) iz Sarajeva je pro{le godine objavio
nekoliko pri~a o zapo{ljavanju u dr`avnim
institucijama. Novinari su tada otkrili da se
konkursi, uglavnom, raspisuju samo
formalno, jer su nova radna mjesta ve}
rezervisana za ljude koji rade u tim
institucijama.
Veliki broj ljudi u BiH smatra da
zapo{ljavanje u dr`avnoj slu`bi predstavlja
bacanje novca poreskih obveznika na skupe
procedure i uzaludno tro{enje vremena i
novca kandidata.
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013.
34
PROFILI DR@AVNIH KADROVA

KONKURS ZA ZBRINJA-
VANJE SAVJETNIKA:
Na najviu funkciju u
Sekretarijatu izabran je
Boris Buha, a za njegove
zamjenike Denan
Selimbegovi i Mato
Zeko. Njih trojica bili su
zaposleni u uredima
lanova Predsjednitva
BiH
BRZO NAPREDOVANJE U SLU@BI
D`enan Selimbegovi}, saradnik ~lana Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a i ~lan
Stranke demokratske akcije, sada na posao dolazi kao zamjenik generalnog sekretara
MUDRIM SAVJETIMA DO UNAPRE\ENJA
Mato Zeko iz Kabineta ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a
preselio u Sekretarijat kao zamjenik generalnog sekretara
predsjednistvo1:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 23:15 Page 34
ISPRAVNA-oglasi sedmica-892:ISPRAVNA-oglasi.qxd 11.12.2013 20:57 Page 5
T
ihi rat koji vode direktor i dio rad-
nika Zavoda za vaspitanje mu{ke
djece i omladine Humu Sarajevu
kulminirao je nakon {to je
Slobodna Bosna krajem oktobra
objavila tekst u kojem grupa anonimnih
zaposlenika direktora ustanove D`evada
[u{ka optu`uje za zloupotrebu prostorija
Zavoda za privatne svrhe. Ono oko ~ega se
sla`u i direktor, s jedne, te pobunjeni
uposlenici, s druge strane, jeste da je stanje
u Zavodu sve te`e: kod djece u Zavodu
prona|ena je ru~na bomba, a kako tvrdi
sam direktor [u{ko u razgovoru za SB
pojedini {ti}enici po~ine i do 15 provalnih
kra|a u jednom mjesecu!
Podsjetimo, prema snimcima s nad-
zornih kamera i prema podacima koji su
tada, osim SB, dostavljeni i istra`nim
organima, direktor [u{ko radno vrijeme i
materijal Zavoda koristio je za privatne
potrebe, a kako tvrde neki od radnika koji u
strahu od gubitka posla ne `ele da objavlju-
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 36
[U[KA SE [U[KA
Pi{e: ALMIR PANJETA
Foto: MARIO ILI^I]
Nakon to je nedavno
Slobodna Bosna objavila
snimke na kojima se vidi
kako direktor Zavoda za
vaspitanje muke djece i
omladine Hum radno
vrijeme, prostorije i
uposlenike koristi za
privatne potrebe, podigla
se prilina praina, a na
vidjelo je isplivao otvoreni
sukob direktora i dijela
uposlenika u kojem za
sada najvie ispataju
tienici Zavoda.
S obzirom da je prijava
uposlenika otila na
brojne adrese a predata je
i tuba, od policije pa do
inspekcija, na ta je
dopisom istim adresama
odgovorio i direktor
Zavoda, ini se da e o
tome ko je poeo rat
odluiti vie instance
Dok traje otvoreni rat na relaciji uposlenici-direktor,
{ti}enici u Zavod unose bombe, razbijaju prozore i
provaljuju u skladi{te
shushko:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:06 Page 36
jemo njihova imena, namje{taj izra|en u
Zavodu slu`benim i li~nim vozilom, te
iznajmljenim kombijima, odvozio na svoju
vikendicu koja se nalazi na relaciji Tar~in -
Pazari}. Nakon teksta desilo se mnogo
toga: tri uposlenika na bolovanju ozna~eni
su kao glavni krivci za dostavljanje snima-
ka medijima i ustanovama, a Zavod su,
kako ka`e direktor [u{ko, 15-ak dana
posje}ivale najmanje dvije inspekcije
dnevno.
STRAH OD LETENJA
Reagiraju}i na tekst, vaspita~i Elmedin
Kafed`i} i Had`o Puran, te radnik s
obezbje |enja Amar ^izmi} u strahu od
gubitka posla obratili su se na{oj redakciji,
ali i nadle`nim ministarstvima, policiji i
inspekcijama. Op}inskom sudu u Sarajevu
podnijeli su tu`bu za radni spor i mobing,
{to nam je potvrdila i Bo`ana Kordi},
pravnica u Helsin{kom komitetu za ljudska
prava BiH.
Oni su nam se obratili nakon {to su
pokrenuli tu`bu, i mi smo otvorili monitori ng
slu~aja koji }emo pratiti. Slu~aj je u
po~etnoj fazi a prati}emo ro~i{ta i dalji pos-
tupak, kazala nam je Bo`ana Kordi},
pravnica iz Helsin{kog komiteta.
Na osnovu na{ih ranijih saznanja,
va{eg teksta i video-snimaka sro~ili smo
slu`bene zahtjeve za pokretanje istrage u
ovom slu~aju, te iste sa prilo`enim snimci-
ma, dostavili na adrese ve}eg broja rele-
vantnih instanci. O svemu smo informisali
sljede}e ustanove i pojedince: Upravni
odbor Zavoda, federalnog ministra rada i
socijalne politike Vjekoslav ^amber,
Federalnu upravu za inspekcijske poslove,
Krim policiju Novo Sarajevo, i druge,
ka`u u svom pismu trojica uposlenika koji
tvrde da u`ivaju pasivnu podr{ku ve}eg
dijela uposlenika koji se u strahu za vlasti-
tu egzistenciju ne usu|uju govoriti o prob-
lemima Zavoda. ^esta pisana upozorenja,
za koja direktor [u{ko tvrdi da su samo
zakonski na~ini uvo|enja radne discipline,
uposlenici smatraju vidom pritiska na njih i
mobingom. Tvrde da su me|uljudski
odnosi nakon njegovog dolaska pogor{ani.
Postepenim pritiscima u vidu razli~itih
uputstava, naredbi, zabrana, upozorenja,
prijetnji, preporuka i sli~nih militaristi~kih
principa ure|ivanja, doveo je Zavod u stan-
je kompletne paranoje i sveop{teg nepov-
jerenja gdje uposlenici koji su bili u
dobrim odnosima danas zaziru jedni od
drugih. Me|uljudske odnose ure|uju
kamere video-nadzora, pismene odluke,
upozorenja, nepisane odluke o izbjegavanju
ljudi i situacija..., tvrde uposlenici u
pismu.
Dok smo na bolovanju, poslao nam je
poziv na vanredni ljekarski pregled.
Navodno ho}e da provjeri da li smo mental-
no sposobni za obavljanje posla kojim se
bavimo, a mi i jesmo dijelom tra`ili bolo-
vanje zbog stresa kojem smo izlo`eni, priti -
s cima koji se na nas vr{e. Bukvalno ho}e da
nas proglasi mentalno nesposobnim za na{
posao i tako nam, izme|u ostalog, spakuje
otkaze. Meni je u vrijeme trajanja bolovanja
uru~ena disciplinska mjera za ne{to {to je
ura|eno mnogo prije, tvrdi vaspita~
Elmedin Kafed`i}, dodaju}i kako su odbili
postupiti po pozivu na pregled jer smatraju
da su im povrije|ena zakonom zagaranto-
vana prava.
Za{to procjenjivati radnu sposobnost
nekoga ko je ve} procijenjen kao privre-
meno sprije~en za rad? Imamo informaciju
da su nam otkazi spakovani i samo se ~eka
da se vratimo s bolovanja, tvrde uposleni-
ci.
Ka`u da je kulminacija katastrofalnog
stanja u zavodu bila 14. jula ove godine,
kada je kod maloljetnika u odgojnoj grupi
prona|ena i oduzeta bomba.
Postoje indicije da su u kontakt s bom-
bom do{li svi maloljetnici, pojedina~no i
zajedni~ki, kao i to da je bomba bila u
Zavodu bar dva do tri dana. Direktor je na
to djelovao hladnokrvno i nezainteresirano,
te umjesto sazivanja sjednice Stru~nog tima
Zavoda, s ciljem analize situacije i preduzi -
ma nja drasti~nih mjera na za{titi djece i
uposlenika, direktor je sam sa~inio i
dostavio Uputstvo o poduzimanju poja ~a -
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 37
DJECA SU VOJSKA NAJJA^A

ZAVOD HUM
Direktor i uposlenici se sla`u u jednom:
Najvi{e trpe djeca
shushko:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:07 Page 37
nog nadzora za radnike na obezbje|enju i
vaspita~e, tvrde Kafed`i}, Puran i ^izmi}.
[TA KA@E DIREKTOR
Probleme Zavoda ne negira ni sam
direktor [u{ko, kojeg smo posjetili nakon
{to smo dobili pismo uposlenika s prijava-
ma policiji i drugim institucijama u prilogu,
te razgovarali s uposlenicima. Direktor
[u{ko, osim {to je odbio da se fotografira,
te nam zamjerio {to ga nismo kontaktirali
za prvi tekst (u kojem smo koristili auten-
ti~ne snimke ~iji sadr`aj smo opisali, kao i
relevantnu dokumentaciju), nije demantirao
autenti~nost snimaka niti spomenute doku-
mentacije, me|u kojima i pismeno upo-
zorenje za tri marke telefona. Ne negira ni
pronalazak bombe, ali tvrdi da je uradio sve
{to je u njegovoj mo}i i postupio po proce-
duri.
Ta~no je, prona|ena je bomba, djeca su
se zezala s njom, oduzeta je, pozvali smo
policiju koja je nadle`na jer mi nemamo
stru~no osoblje za postupanje s bombom, i
policija je postupila po proceduri, podnesen
je izvje{taj nadle`nom tu`ila{tvu i to je
oti{lo u dalju proceduru, kazao nam je
direktor [u{ko. Tvrdi da su optu`be
uposlenika, ~ije je prijave tako|er imao pri-
liku vidjeti, dio kampanje protiv njega
uzrokovane ~injenicom da oni nisu htjeli
prihvatiti njegove metode.
Kada sam do{ao na mjesto direktora u
januaru 2012. godine, zatekao sam lo{e
me|uljudske odnose i koristim sve
zakonom predvi|ene mogu}nosti da se
uvede red u ustanovu i da se svi uposleni
posvete onome {to im je posao - radu sa
djecom. Kako reagovati u situaciji kada
imamo snimak s nadzorne kamere na kojem
se vidi kako vaspita~i sa trojicom {ti}enika
gledaju na teletekstu rezultate utakmica s
38
[U[KA SE [U[KA

Uposlenici: Izlo`eni smo mobingu i


zastra{ivanju!
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013.
KAFED@I], PURAN I ^IZMI]
Nakon brojnih upozorenja koja smatraju
zastra{ivanjem, tu`ili direktora za mobing
i prijavili slu~aj brojnim institucijama
shushko:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:07 Page 38
kladionice, a istovremeno drugi {ti}enici
vr{e provalu u skladi{te odakle otu|uju
kobasice i koka-kole?, ka`e [u{ko. Dodaje
da u konkretnom slu~aju nije po~injena
ve}a materijalna {teta, ali jeste nematerijal-
na.
To je stra{an propust. Meni su i tad
neki govorili da tim ljudima dam otkaz, ali
ja sam im samo uputio upozorenje. Za{to je
upozorenje za takav propust pritisak?, pita
se [u{ko. Ne negira sadr`aj dokumenata
objavljenih u SB, kao ni ~injenicu da je u
radno vrijeme za privatne potrebe koristio
prostor i radnike Zavoda:
K}erka mi kupila namje{taj, nije ga
privremeno imala gdje staviti, htjela kod
mene na vikendicu, pa ga privremeno
stavili tu u Zavod dok izmjerim za {ta od
elemenata imam mjesta na vikendici. Na
snimku se vidi da se radi o ormaru i kau~u
plave boje, za {ta nema materijala u Zavodu
kojim bi mogao biti izra|en. Kada je rije~ o
izradi namje{taja koja se vidi, rije~ je o
izradi {ablona za barsku stolicu, koja se
svidjela radnicima koji su ga odlu~ili
zadr`at za potrebe radne terapije. Za dio
namje{taja nije bilo mjesta kod mene, pa
smo taj dio razmontirali i dijelovi su u
radionici na raspolaganju za radnu terapiju.
Ostatak je odvezen nekoliko dana poslije,
{to se vidi i na snimku, i utovaren u privat-
no vozilo.
Kad je u pitanju dio snimka na kojem se
vidi odvo`enje hrane iz kuhinje, [u{ko
tvrdi da je samo nekoliko puta odvozio
otpatke od hrane za pse koje ima na
vikendici, a da je na spomenutom snimku
vidljiv utovar ma{ine za mljevenje povr}a
koju je posudio skupa sa jednom ve}om
{erpom.
Uzeo sam ma{inu na revers jer mi je
trebala, i vratio je, to je normalno, i drugi
uposlenici mogu na revers uzeti stvari i
vratiti ih, obja{njava nam [u{ko kako je
imovinu Zavoda upotrebljavao za pri-
vatne potrebe, te da je ta mogu}nost
otvorena i drugim uposlenicima (?!).
Pitali smo ga ko je jo{ nosio ma{inu za
mljevenje vo}a:
Nije ma{inu, jednom je pedagog posu-
dio {erpu, a ako nekome od radnika treba
ma{ina iz radionice tu i tamo je posude na
revers, tvrdi [u{ko. O ovome je i pismeno
upoznao nadle`ne institucije, te nam dao
dokument u kojem se potvr|uje upotreba
imovine Zavoda za privatne svrhe.
Kako su nam kazali uposlenici, nakon
teksta SB oplja~kano je ra~unovodstvo
odakle je ukradena dokumentacija, ali ne
naprimjer i kompjuter.
Ako su {ti}enici, sumnjam da bi uzeli
papire. Oni i od teke bje`e, a od papira jedi-
no vole listi} za kladionicu, ka`e nam
vaspita~ Had`o.
[EGA, HUMOR, PROVALE
Provalu ne negira ni [u{ko, ali on tvrdi
kako je njen cilj da se ukloni dokumentaci-
ja o smanjenju d`eparca {ti}enicima koji
namjerno o{tete imovinu zavoda.
Ukradena je dokumentacija i nekih
130 maraka, o svemu je obavije{tena poli-
cija i postoji zapisnik. Imali smo situaciju
da kada smo odlu~ili da od d`eparca, koji je
izme|u 72 i 80 KM mjese~no, odbijemo do
10 posto od mjese~nog d`eparca na ime
{tete, nakon ~ega su pojedini vaspita~i indi-
rektno uticali na to da grupa maloljetnika u
revoltu iza|e i kamenjem polupa prozore sa
ove strane Zavoda, evo vidite ovdje na zidu
o{te}enje od kamena, tu je bila sekretarica
koja je do`ivjela {ok i zavr{ila u hitnoj...,
pri~a [u{ko, te dodaje da je i taj slu~aj pri-
javljen policiji o ~emu postoje snimci
video-nadzora.
Ru`no je kada u izvje{taju slu`bi
pro~itate da postoje {ti}enici koji su
po~inili i do 15 provala za jedan mjesec,
imamo slu~ajeve da iz manje sredine do|e
dijete koje je tamo ukralo biciklo, a ovdje
se pove`e sa iskusnijim kriminalcima i za
godinu dana ga ve} policija zatekne u
te{kim provalama, i umjesto da radimo na
rje{avanju toga, oni su ve} 6-7 mjeseci na
bolovanju i rade na otupljivanju ideje da se
rad u ovoj ustanovi podigne na vi{i nivo,
ka`e [u{ko.
Direktor iznosi i slu~aj kada je na
mjesto {efa slu`be za tretman maloljetnika
postavljen mla|i uposlenik kojeg vaspita~i
nisu prihvatili te ga omalova`avanjem
doveli u neugodan polo`aj kod {ti}enika.
Zvali su ga balo i mali, gledali ga s
podsmijehom. Mladi}a je poslije pretuklo
nekoliko maloljetnika i lokalnih mladi}a i
on nije smio do}i ni po doznake, ka`e
[u{ko.
[u{ko ne negira ni podatak koji iznose
uposlenici prema kojem nije dozvolio pred-
stavnicima Prosvjetno-pedago{kog zavoda
Kantona Sarajevo da obave nadzor
provo|enja pedago{kih standarda:
Naravno da nisam dozvolio, jer je ovo
prema zakonu socijalna ustanova, i ne mora
uop{te provoditi prosvjetne standarde, a to
su tra`ili uposlenici kako bi imali dodatne
pogodnosti, tvrdi [u{ko, i uz ~injenicu da
iako je FBiH osniva~ zavoda, s 50 posto
sredstava ga financira KS:
Nadzor nad utro{kom sredstava ne
negiramo, imaju redovne izvje{taje o
utro{ku, dodaje.
Direktor [u{ko nam je kazao kako je,
slu~ajno ili ne, ba{ dan prije na{eg dolaska
u Zavod, jedan dje~ak prijavio da ga je
jedan od radnika na obezbje|enju pretukao,
i to prije nekih sedam mjeseci.
Radi se o razboritom dje~aku koji }e
svoje tvrdnje biti spreman ponoviti bilo
gdje, i ja mu vjerujem, posebno kad sam
vidio koliko je upla{en zbog ~ega slu~aj
nije ranije prijavio. Ka`e da ga je radnik
obezbje|enja, koji bilda pa je pokrupan,
nakon neke sva|e u spavaoni, izveo u WC
gdje nema video nadzora i tu mu udario
nekoliko {amara od kojih mu se, ka`e,
zamantalo, te ga udario bokserom u stomak.
Poslije toga je taj radnik oti{ao na bolovan-
je. Ispita}emo te navode te postupiti u
skladu sa pravilima, ka`e [u{ko.
Uposlenici tvrde kako imaju dovoljno
osnova za pokretanje tu`be za za{titu od
mobinga i diskriminacije te pretpostavlja-
ju kako }e taj njihov potez izazvati nezado-
voljstvo i odmazdu.
Samom odlukom da vam se obratimo
na to smo bili spremni. Po~eli smo osje}ati
zdravstvene tegobe kao posljedicu direk-
torovih neosnovanih i diskriminatorskih
pritisaka. Pored velikog rizika da
ostanemo bez posla, poduzimanje ovih
koraka, kao i njihova opravdanost, nisu
nam bili upitni ni u jednom trenutku. Uz
du`no po{tovanje, nismo mi ti koji na
snimcima tovare i odvoze namje{taj,
tvrde u potpisanom pismu uposlenici
uzdaju}i se i u prijavu Helsin{kom komite-
tu za ljudska prava, odakle su im obe}ali
pravnu pomo}.
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 39
DJECA SU VOJSKA NAJJA^A
Direktor: Napadaju me uposlenici
koji ne `ele da rade!
Direktorov
odgovor na
prozivke
shushko:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:08 Page 39
S
ama pomisao da neko stane na
crtu Aleksandru Vu~i}u, lideru
naprednjaka, i to na vrhuncu nje-
gove politi~ke mo}i u Srbiji,
djeluje potpuno {okantno. Me |u -
tim, upravo to se desilo pro{le nedjelje kada
je Vladimir Cvijan, ~lan Predsjedni{tva
SNS-a, poslanik ove stra nke i done dav -
noVu~i}ev veoma blizak prijatelj, odlu~io
da na unutarstrana~kim izborima (25. janu-
ara) bude protukandidat aktuelnom lideru
naprednjaka. Isto vre meno, Cvijan je u{ao u
`estoki obra~un sa Vu~i}em, optu`uju}i ga
da zloupotrebljava zakon, da namje{ta afere
i zapitao ga za{to se sjednice predsjedni{tva
stranke pretvaraju u pravljenje biltena ko
}e biti uhap{en.Vladimir Cvijan optu`io je
lidera SNS-a da bez dokaza sprema
hap{enje tajkuna Milana Beka, Miodraga
Kosti}a, zatim politi~ara Dragana \ilasa,
Mla|ana Dinki}a, ^edomira Jovanovi}a.
Rekao je i da je tu`ba protiv Mi{kovi}a pot-
puno neosnovana i javnosti obe}ao da }e u
narednom periodu otkriti svu istinu o
Aleksandru Vu~i}u.
Tajnu podr{ku Cvijan navodno ima od
predsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a,
koji se ve} neko vrijeme nalazi na margina-
ma izvr{ne vlasti. Ovo je ujedno najve}i
potres u vladaju}oj Srpskoj naprednoj
stranci otkako je na vlasti. Poslije
Cvijanovog iznenadnog obra}anja novina -
ri ma u parlamentu, uslijedile su optu`be iz
vrha SNS-a da on zapravo radi za
Miroslava Mi{kovi}a. Cvijan, me|utim,
vi{e i ne krije da je paktirao s najbogati-
jim srpskim biznismenom Miroslavom
Mi{kovi}em i da se s njim tajno vi|ao.
Moramo se zamisliti kakva je poruka
ako odre|ujemo pritvore i upropa{tavamo
doma}e privrednike, politi~ke protivnike i
njihove porodice, rekao je Cvijan.
Ovaj biv{i generalni sekretar Borisa
Tadi}a, javnosti je postao vi{e poznat 2010.
godine nakon {to je svojim mobitelom tajno
snimao predsjednicu Vrhovnog suda Natu
Mesarevi}. Neovla{}eni snimak njihovog
razgovora pu{ten je u javnost po prelasku
Cvijana iz Demokratske stranke u Vu~i}evu
Srpsku naprednu stranku. S obzirom na to
da je predsjednica Vrhovnog suda instituci-
je u rangu predsjednika dr`ave i predsjedni-
ka skup{tine, radilo se o ogromnom skan-
dalu.
Po svemu sude}i, Cvijan je uspio u
namjeri da zakomplikuje politi~ke odnose
unutar SNS-a. Upu}eni izvori tvrde da se
lider SNS-a Aleksandar Vu~i} priprema za
raspisivanje vanrednih parlamentarnih
izbo ra i da je po~eo akciju ~i{}enja SNS-
a od ljudi Tomislava Nikoli}a, pri tome
svakodnevno koristi priliku da uka`e ko
stoji iza udara na njega.
Istraga sve 24 sporne privatizacije,
uprkos pritiscima tajkunsko-kriminalnih
grupa, uskoro }e biti zavr{ena. Oni ne}e
stati na osnivanju novih televizija. Mnogo
novca }e ulo`iti zato {to najve}i problem i
prepreku u nastavku svojih kriminalnih
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 40
RAT IZME\U VU^I]A I NIKOLI]A
Vrh Srpske napredne stranke trese do sada najvea afera, ija je pozadina udar na
njenog lidera ALEKSANDRA VUIA; organizovali su je najblii saradnici TOMIS-
LAVA NIKOLIA, predsjednika Srbije - VLADIMIR CVIJAN I OLIVER ANTI, koje
je kupio jedan od najbogatijih ljudi u Srbiji MIROSLAV MIKOVI;
naa novinarka istraila je razmjere sukoba u najveoj stranci Srbije i mogunost
da neko pokua da smijeni njenog lidera Aleksandra Vuia
Dok se Aleksandar Vu~i} obra~unava sa najbli`im
saradnicima Tomislava Nikoli}a, Miroslav Mi{kovi}
otputovao u London
TAJKUNSKO-POLITI^KI PLAN ZA
RU[ENJE ALEKSANDRA VU^I]A
Pi{e: MIRHA DEDI]
MI[KOVI] POKU[AVA OVLADATI SRBIJOM
Iza raskola u vrhu naprednjaka stoji tajkun Miroslav Mi{kovi}
afera vucic:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:43 Page 40
aktivnosti, tajkunskih i kriminalnih
udru`ivanja i protivpravnog delovanja, vide
danas o~igledno u meni. Zato }e poku{ati
da nas zaustave na svaki na~in, rekao je
Vu~i} i odbacio navode da su na sjednica-
ma Predsjedni{tva stranke pravljeni
spiskovi za hap{enja.
Vu~i}evi najvjerniji saradnici iz SNS-a
za na{ list tvrde da }e tajkunski lobi u vrhu
SNS-a, koji predvode Vladimir Cvijan i
Oliver Anti}, poku{ati na sve na~ine da
uni{te Vu~i}a. Isti izvori navode da su se u
ovoj igri zavrtio ogroman novac Miroslava
Mi{kovi}a.
TAJKUNSKE PARE VRTE
GDJE BURGIJA NE]E
Analiti~ari tvrde da se moglo i o~ekivati
da jedan od najbogatijih ljudi u Srbiji kupi
ljude u vrhu SNS-a i okrene ih protiv
Vu~i}a.
Da je najve}i regionalni tajkun odrije{io
kesu kako bi spasio sebe i kompaniju
dokazuje njegov iznenadni odlazak u
London, po~etkom ove nedjelje. Naime,
sudija Specijalnog suda Vladimir Vu~ini},
bez znanja ostalih ~lanova sudskog vije}a,
sredinom pro{le nedjelje tajno je donio
odluku da vlasniku Delte vrati paso{.
Mi{kovi} je u najstro`oj tajnosti, krajem
pro{le nedjelje, dobio dozvolu suda da
otputuje u London, navodno da bi se vidio
sa porodicom. Ova odluka je neprijatno
iznenadila i samog v.d. predsjednika
Specijalnog suda Aleksandra Stepanovi}a,
koji za to saznao iz {tampe. Garancija da }e
se Mi{kovi} vratiti u zemlju predstavlja
jemstvo od 12 miliona eura u ke{u koje je
polo`io sudu, 23. jula kada je pu{ten iz
pritvora. Ukoliko Mi{kovi} prekr{i
odobrenje i ne vrati se u roku u zemlju, bi}e
mu ponovo odre|en pritvor.
Javnost se u Srbiji pita zbog ~ega je
Mi{kovi} hitno otputovao u London.
Pojedini izvori spominju susrete sa velikim
lobisti~kim imenima poput Tonyja Podeste,
~iji je brat John Podesta nedavno postao
savjetnik ameri~kog predsjednika Baracka
Obame. Ova bra}a vlasnici su Podesta
grupa koja danas ima reputaciju jedne od
najuticajnijih firmi za lobiranje u Wash ing -
tonu. Mi{kovi}, ina~e, nikada nije krio da
ima ozbiljan lobisti~ki tim.
Pored toga, Mi{kovi}ev odlazak u
London se vezuje za podizanje kredita.
Naime, Mi{kovi}u su prijeko potrebne pare
da bi mogao da finansira odbranu, s
obzirom da je neke advokate pla}ao i po
120.000 eura dnevno. Mi{kovi} je zbog
toga insistirao da mu Delhaize odmah
isplati sva zaostala dugovanja, koja su
iznosila skoro 40 miliona eura. Belgijanci
su iskoristili tu priliku i sa gotovo 50 posto
popusta isplatili zaostale obaveze, prije dva
mjeseca. Delhaize je tom prlikom uplatio
22 miliona na Mi{kovi}ev ra~un na Kipru.
U vrhu vlasti veruju da je upravo ovim
parama pla}ena najnovija medijsko-poli ti -
~ka kampanja napada na Aleksandra Vu~i}a
i njegove saradnike, jer se termin isplate
Delhaizea poklapa s po~etkom `estokih
napada na Vu~i}a.
Nastavak su|enja vlasniku Delta
holdinga Miroslavu Mi{kovi}u i njegovim
saradnicima zakazan je za 26. decembar u
Specijalnom sudu u Beogradu. Podsjetimo,
Mi{kovi} i jo{ deset osoba optu`eni su da
su malverzacijama s preduze}ima za
odr`avanje puteva i utajom poreza o{tetili
ta preduze}a za 16,95 milijardi dinara, a
bud`et za 472 miliona dinara. Mi{kovi}u se
na teret stavljaju krivi~na djela zloupotrebe
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 41
KO ZAVADI DVA OKA U GLAVI?

Nastavak na 56. stranici


KRAJ STRANA^KE IDILE
Protiv Aleksandra Vu~i}a javno su
se okrenuli najbli`i saradnici i
savjetnici Tomislava Nikoli}a
afera vucic:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:43 Page 41
S
va sre}a pa rad Fondacije
GORICA - Goran Bregovi} ne}e
zavisiti od implementacije pre -
sude Sejdi} - Finci. Jer, Fondacija
ve} radi, i radi}e dugo, kako stvari
sada stoje. U Bosanskom kulturnom centru
je 9. decembra odr`ana press konferencija,
na kojoj su osniva~ Fondacije Goran
Bregovi} i njen izvr{ni direktor Faruka
Drina novinarima predstavili ovaj zaista
vrijedan projekat i najavili koncert Saso
Mange u Zetri 19. decembra, na kojem }e
nastupiti najve}e muzi~ke zvijezde iz
regiona, koje }e samim svojim dolaskom
dati podr{ku osnivanju i radu Fondacije
GORICA - Goran Bregovi}.
Sa Goranom Bregovi}em razgovarali
smo 10. decembra u Hotelu Evropa, da bi
on ve} sljede}eg dana odlu~io da se svima
koji su do tada uplatili donacije za rad
Fondacije, a uplatnica je trebala biti i
ulaznica za koncert, novac vrati. Tako da,
bujrum u Zetru, besplatno je. A u Evropu je
do{ao direktno sa Gorice, sarajevskog
naselja gdje `ive Romi. Danas sam u{ao u
nekoliko romskih ku}a i podsjetio sam se
kako Romi, nekako, imaju neodgodivu
potrebu da, bilo gdje da stanuju, od svoje
ku}e naprave dvorac. Ne znam jesi li ulazio
u romske ku}e? Ja jesam. Recimo, ve}ina
mojih plo~a je snimana po tim romskim
ku}ama. Svaka ku}a je dvorac. Nema veze
da li je kamp prikolica, da li je stan, da li je
ku}a, da li je izvana ne znam kakva... Ali,
unutra ima ambiciju da bude dvorac. Ne
znam odakle takva potreba, nisam do sada
otkrio. I, uvijek je ta ku}a ukra{ena. Volim
i}i u te romske ku}e, jer mi je uvijek
lijepo, ka`e Goran Bregovi}.
MUZIKA JE JEZIK
Dakle, iz Rusije ste direktno sletjeli
na Goricu. Zaista nisam prona{ao podatak
da je Bijelo dugme ikada bilo na turneji po
SSSR-u, za razliku od, naprimjer, Indexa...
Nikada nismo bili na turneji po SSSR-u
zato {to je tada u Ambasadi SSSR-a u
Jugoslaviji radio kulturni ata{e koji je
uvijek davao negativno mi{ljenje o Bijelom
dugmetu.
Ipak, jednom ste trebali svirati, skoro
iza{li na binu, 2. augusta 1985., u Moskvi
na Svjetskom festivalu omladine i
studenata, {to je trebao biti posljednji
nastup pjeva~a Mladena Voji~i}a Tife s
Bijelim dugmetom.
Da, i tada smo napokon do{li u Rusiju.
Svirao je i Bajaga sa svojim Instruktorima,
kao predgrupa. Nakon {to su oni odsvirali
trebalo je nastupiti Bijelo dugme, ali je taj
koncert policija prekinula. Tako da ni tada
nisam svirao u Rusiji, odnosno u SSSR-u.
[ta za Vas danas zna~i svirati u
Rusiji?
Ma, to puno zna~i svakome. Mi ipak sve
znamo o toj kulturi, a oni o nama, naravno,
ne znaju ni{ta. Pro~itali smo njihovu
literaturu, znamo njihovu muziku, nekako
je veliko imati publiku u Rusiji. Mi smo
zbilja imali te`ak raspored, dvadeset i jedan
koncert u dvadeset i pet dana, u Rusiji,
Ukrajini i u Moldaviji. To su velike
razdaljine i katkad je komplikovano
putovati. Ali, kada na kraju do|e{ u taj
grad... U svakom gradu postoji filha rm o ni -
ja, lijepa dvorana za sviranje i publika kojoj
ne mo`e{ biti umoran, {ta god da je bilo
prije toga.
Evo, recimo, odlu~im da iz Sarajeva
poletim prema Rusiji na jedan od Va{ih
koncerata. [ta biste mi preporu~ili?
Ve}ina stranaca svira u St. Petersburgu i
u Moskvi. Ja sam jedan od rijetkih stranaca
koji je, recimo, svirao pet koncerata u
Sibiru, svirao sam u Uralu, svirao sam u tim
dalekim gradovima. Tamo ima puno
prostora da se svira. Mislim da }u idu}e
godine sti}i skroz tamo do Kam~atke i
Vladivostoka. Preporu~io bih ti da do|e{ na
jedan od velikih koncerata. Jer, tada sviram
malo ozbiljniji program. A u Rusiji je lijepo
svirati ozbiljan program.
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 42
CIGANI SMO, AL
,
NAJLJEP[I
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILI^I]
Bit }u najsretniji kada jednom
do|em na koncert na kojem }e
svirati muzi~ari Romi kojima sam
pomogao u muzi~kom {kolovanju!
INTERVIEW
Goran Bregovi
muziar
FONDACIJA GORICA - GORAN BREGOVI je promovisana, koncert
SASO MANGE najavljen je za 19. decembar i tu vie nema nepoznatih detalja; u
razgovoru za na magazin slavni sarajevski muziar govori o Romima, svojoj
Fondaciji, Sarajevu, sarmi, evapima i Novoj godini, djeci razvedenih roditelja...

brega:INTERVJU - osnova.qxd 11.12.2013 23:21 Page 42


12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 43
BREGOVI] ZA SB
SRETAN, RASPJEVAN I SVOJ NA SVOME
Goran Bregovi} bio je srda~no do~ekan tokom
svoje posjete sarajevskom naselju Gorica
brega:INTERVJU - osnova.qxd 11.12.2013 23:21 Page 43
Vjerujem da bih mjesecima ranije
trebao rezervisati ulaznicu... Bar su tako
trebali uraditi Meksikanci ove godine.
Blentavo je da to ka`em, ali ne vjerujem
da iko u mojim godinama ima uzlaznu
karijeru. Ili sam ja po~eo jako nisko, pa mi
je stalno neki uspon, koji mo`da i nije
bogzna {ta. Ali, ja stalno imam neki uspon,
stalno je sve ve}i broj ljudi koji to prati. No,
mo`da smo po prvi put svjedoci da su velike
kulture pod uticajem malih kultura, ne samo
u muzici, ve} i u literaturi, filmu, u kuhinji
ako ho}e{. A onda, ima{ hiljadu orkestara
koji po svijetu sviraju balkansku muziku.
Nedavno sam imao turneju po Meksiku,
gdje sam posljednji put svirao prije pet
godina. I u tih pet godina oformljeno je na
stotine orkestara koji sviraju balkansku
muziku, a koju prati posve mlada publika.
Zna{, kao u doba Bijelog dugmeta,
grudnjaci lete na binu. Nekako mi je to
izgledalo pravedno. Ne znam da li se
sje}a{, ali Titova omiljena muzika bili su
marij a~i. Pa smo mi u staroj Jugoslaviji u
jednom periodu imali gomilu marija~i
orkestara. E, to je ono {to mi je pravedno.
Sada u Meksiku postoji gomila orkestara
koji sviraju balkansku muziku. Sve se
prevrnulo naglava~ke.
Rusija je, znamo, hladna. A kakva je
publika na koncertima Va{eg orkestra?
Pa, zna{ kako je... Imamo mi te stereotipe
da je na sjeveru sve hladno, a na jugu sve toplo.
A ja sam svirao i u Sibiru i u ^ileu. Ali, muzika
je jezik. I ako dobro govori{ taj jezik, ti se
mo`e{ sporazumjeti. Kad god i gdje god dobro
govorim taj jezik koji se zove muzika uvijek
imam osje}aj da je moja muzika kod ku}e.
A, ba{ me interesuje kako muzi~are iz
Va{eg Orkestra za svadbe i sahrane dr`ite
na okupu u tolikoj zemlji kao {to je Rusija?
Prije skoro osam godina u Va{oj ku}i na
Senjaku u Beogradu pri~ali ste da im na
turnejama znate zaplijeniti paso{e, jer su
nesta{ni.
Sada je to ne{to druga~ije. Imaju oni
svoje prioritete. Njima je va`niji nastup u
Gu~i nego u Carnegie Hallu. Ili, u Operi u
Sydneyju, ili ve} na tim mjestima gdje ja
sviram. Gu~a je, dakle, najva`niji nastup
svima njima.
Odakle su Va{i muzi~ari?
Imam ih iz Makedonije, imam ih sa
rumunske granice sa Srbijom, pa sa juga
Srbije, iz Bugarske. Uglavnom, iz dijela
na{eg regiona gdje je ta muzika prirodna.
Zbilja je lijepo svirati sa mojim orkestrom.
KOM[IJA ZA KOM[IJU
Kako su oni reagovali na vijest o
osnivanju Fondacije GORICA - Goran
Bregovi}?
Romi kroz istoriju imaju problem sa
{kolovanjem. Jer, nisu Romi bili nomadi
zato {to su voljeli da budu nomadi, nego
zato {to su bili tjerani sa svakog mjesta na
koje su do{li. I dan danas ih tjeraju. Oni,
zapravo, nikada nisu imali vremena da budu
na jednom mjestu da bi se obrazovali. A,
obrazovanje je ne{to {to traje, to je proces.
Ispod deset godina ne postoji nijedno iole
solidno obrazovanje. Tako da je jedini na~in
da se Romima pomogne da postanu dio
dru{tva to da se obrazuju. Samo je
obrazovan ~ovjek slobodan ~ovjek. Ne
mo`e biti slobodan ~ovjek neko ko nema
znanje. Moja Fondacija nije ne{to {to }e
promijeniti svijet. Ali, zna{ kako, u
Sarajevu kom{ija nastoji da pomogne
kom{iji. I ja nastojim da pomognem kao
kom{ija, a ne kao neka navodno svjetska
faca. Isto tako bih pomogao kom{iji da mu
je do{ao }umur, ili da se pomari{em za
njega. Me|utim, po{to sam u mogu}nosti da
uradim i ne{to malo vi{e, onda u ovom
trenutku mogu toliko. Veliko je ako
od{kolujem deset Roma u muzi~kim
{kolama, akobogda bi}e ih i vi{e, pa da
jednog dana sjedim u publici i gledam kao
koncert majstora nekoga koga je moja
Fondacija od{kolovala. Ipak, nije to samo
taj jedan koga smo od{kolovali, ve} on baca
infekciju oko sebe.
A, je li predigra za osnivanje
Fondacije Gorica - Goran Bregovi} uslije -
dila nakon {to ste se prisjetili one Kene dd y -
je ve, parafraziram naravno: Ne pitaj {ta
Sarajevo mo`e uraditi za tebe, pitaj {ta ti
mo`e{ uraditi za Sarajevo?
U Sarajevu ne mo`e{ ni{ta uraditi - s tim
sam se ja davno pomirio! Na svu sre}u nije
bilo ni potrebe. Ali, ovo je mali grad koji
ima potrebu za kom{ijom. U New Yorku
niko nema potrebu za kom{ijom, {ta }e mu
kom{ija? Ne pozna{ kom{ije i voli{ {to ih ne
pozna{. Ali, u Sarajevu mora{ biti dobar
kom{ija i tvoj kom{ija zna da treba biti
dobar kom{ija. Sve ovo ima zvu~no ime:
Fondacija, jer se ne mo`e zvati: Kom{ija.
Ne znam kako bi se to druga~ije moglo
zvati.
U svakom slu~aju, veliki je poduhvat
u te{ka vremena!
Vidje}emo kako }e izgledati. Ovo je tek
na po~etku i niko nema nekog velikog
iskustva. Ali, bio sam na nekim
diplomatskim balovima gdje su `ene
ambasadora skupljale novac za sli~ne
fondacije. Ne vjerujem da }emo mi novce
skupljati tako {to }u ja hodati okolo i svirati
za Fondaciju. Pretpostavljam da }e se
napraviti neka infrastruktura koja }e
generisati neke prihode. Evropa je osjetljiva
na Rome i ima interes da se Romi
integriraju. U civilizovanim zemljama to su
davno rije{ili.
Kao, naprimjer, u Francuskoj?
Pa, Francuzi ne tjeraju svoje Rome, oni
tjeraju na{e Rome. Jer, na{i Romi imaju
probleme kakve su francuski Romi imali
prije sto godina.
I to je ta~no. No, ho}e li Fondacija biti
i svojevrsni centar za regrutaciju vojnika za
Va{ Orkestar?
Ma, ja vrlo rijetko mijenjam ljude u
Orkestru. Osim toga, kod nas u Bosni ne
postoji ta tradicija sviranja truba. A meni su
trube kao neka stepenica iznad elektri~ne
gitare. Kad svira balkanski truba~ki
orkestar, meni je to ne{to kao rani punk.
Ne{to {to proizvodi ne samo muziku, nego
proizvodi i malo ludila. Zna{, mi smo sa
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 44
CIGANI SMO, AL
,
NAJLJEP[I

OVO JE MOJ GRAD


Slavni sarajevski muzi~ar
tvrdi da nikad nije ni
odlazio iz Sarajeva
brega:INTERVJU - osnova.qxd 11.12.2013 23:22 Page 44
jednog terena u kome, ako je samo muzika,
to nije dovoljno. Ako nema malo ludila,
nema potrebe ni da se pravi muzika. A sa
trubama se to posti`e najbolje. To su
muzi~ari od kojih ve}ina nema dobru {kolu.
Imaju te stare, vojne instrumente koje je
nemogu}e na{timati. Tako da uvijek imate
jedan mali ra{tim koji pravi ludilo. Malo,
onako, da ti se zatresu plombe.
Planirate li mo`da osnivanje osnovne
i srednje muzi~ke {kole nakon koje bi
uspje{na romska djeca, a zahvaljuju}i
Va{em djelu, imala u rukama evropski
validnu diplomu?
Nema potrebe, {kole ve} postoje. Ono
{to ja sigruno mogu organizovati jeste ljetni
masterclass, za sviranje na{ih instrumenata.
I ja vjerovatno mogu privoljeti nekog od
profesora koji imaju prvoklasna predavanja
da do|e na taj masterclass. Jer, u svijetu
postoji interes da se truba nau~i svirati kao
{to se svira kod nas, jer tako se nigdje ne
svira. Kod nas se svira jednom naglava~ke
tehnikom. Ono {to je u planu, kao sporedna
aktivnost Fondacije, jeste i da arhiviramo
ne{to od te romske kulture, jer njihova
kultura je oralna nije pisana. Proba}emo i
da napravimo neku produkciju, da mladi
Romi mogu da realizuju neke ideje, ako ih
imaju. To Fondacija realno mo`e da ima,
pored ove osnovne misije.
Pitao sam prije dva mjeseca izvr{nog
direktora Fondacije Faruka Drinu, a sada }u
i Vas: {ta ako projekat Fondacija GORICA
- Goran Bregovi} ne uspije?
U mojim godinama niko ne kre}e u
projekte koji imaju {anse da uspiju deset u
odnosu na devedeset posto. Ranije si
potezao na {amar prije nego {to udahne{
zrak. Sada udahne{ zrak prije nego {to
ka`e{ re~enicu, a kamoli prije nego {to se
odlu~i{ na ovakvo ne{to. Tako da bi se
zbilja moralo desiti mnogo nezgodnih
okolnosti da Fondacija ne uspije.
I, za{to samo Gorica u nazivu
Fondacije? Ve} se bune sa Aneksa i iz
[vrakinog sela!
Ha, ha, ha... Pa, Gorica je kao metafora.
Kad ka`e{: Romi u Sarajevu, misli{ na
Rome s Gorice. Jer, to su na{i starosjedioci
Romi. Koji uglavnom i nemaju takve
probleme kakve imaju drugi Romi. Ako
ni{ta, na Gorici ima jedno lijepo naselje,
kakva su rijetka romska naselja u isto~noj
Evropi. Meni je Dervo Sejdi} pri~ao da je
predsjednik Udru`enja Roma iz Rumunije
po~eo da pla~e kad je do{ao na Goricu. To
je u Rumuniji nezamislivo. Ali istovr meno,
na svim muzi~kim {kolama u Bosni i
Hercegovini, i na ni`im i na srednjim i na
akademijama, ima svega nekoliko Roma, a
u Rumuniji ih ima trideset posto. [to govori
o tome da je tamo jo{ davno neko otvorio taj
prozor Romima prema muzi~kim {kolama.
Prirodno je da Rom bude talentovan za
muziku, kao {to je ~udno da crnac ne igra
ko{arku.
\aci i studenti }e mjese~nu stipendiju
primati tokom ~itave godine, ukoliko budu
redovno poha|ali nastavu, re~eno mi je.
Urednik ovih novina, koji je odrastao i s
Romima u [vrakinom selu, ka`e da je s
njima ~esto luftao sa nastave...
Pozdravi urednika! Ali, bojim se da
}emo morati biti rigorozni. Ako `elimo da
ima neki rezultat mora postojati red. Jer,
blentavo je da poma`emo ne{to kad nema
{ta da se poma`e. Onda, muzi~ka {kola nije
kao svaka druga {kola. To je zabavna {kola.
Izuzev tog prokletog solfeggia kojeg svi
moraju da u~e, sve drugo u muzi~koj {koli
je zabavno. Tako da nema razloga luftirati u
muzi~koj {koli kao u drugim {kolama.
MAGNET ZA ^EKALU[U
Koliko se razlikuju sarajevski Romi
od onih beogradskih, ili pari{kih? Govorim
o Va{im gradovima...
U Parizu sam imao casting za svoju
operu Karmen sa sretnim zavr{etkom. Meni
se ~ini da nikad toliko lijepog svijeta nisam
vidio. Tako lijepo obu~enog. Oni kad kradu
za sebe onda ispod Bossa i Armanija ne
nose. Tamo su bili lijepi, mladi i elegantni
Romi, lijepe, dotjerane Romkinje. Ali im je
ostala ta potreba za ludilom, koju mi svi
imamo. Tako da su njihove svadbe tamo kao
i svadbe ovdje. Isto, te blentave svadbe.
Jedan moj truba~ se `enio, on je tamo sa
rumunske granice, iz jednog sela u kome
nema vi{e od dvadeset ku}a. Svadba je
trajala tri dana, a bilo je pet stotina gostiju.
Nikad na takvoj svadbi nisam bio, a takve
su svadbe sigurno i u Parizu. Tri dana se
vrtilo predjelo, supa, sarma, pe~enje, kola~,
kafa, pa ponovo predjelo, supa, sarma,
pe~enje, kola~, kafa, i tako tri dana!
Dodu{e, malo se odspava, pa onda ponovo
predjelo, supa, sarma, pe~enje, kola~, kafa...
Uz tri orkestra. Kao {to im ku}a mora biti
dvorac, ne mo`e biti na zemlji nego iznad te
ku}e, Romi imaju potrebu i da im `ivot
bude iznad `ivota. Kao da gravitacija za
njih ne va`i kao za sve nas.
Je li to taj aposlutni romantizam?
Ako igdje postoji, onda postoji kod
Roma.
A koje su specifi~nosti sarajevskih
Roma?
Nisam mnogo radio sa sarajevskim
Romima. Jedini sarajevski Rom sa kojim
sam radio je rahmetli Ram~e. Radio sam
muziku za film ^aruga Rajka Grli}a, a
Ram~e je pjevao jako lijepo. Tekla rijeka
Kara{ica... Snimanje sam otezao nedjelju
dana samo da bi se se dru`ili {to vi{e.
Ima i jedan specifi~an Rom u
Londonu. Izvjesni Ron Wood koji svira u
manje poznatom sastavu The Rolling
Stones. Mo`emo li ga tako bezna~ajnog
kako kidnapovati i dovesti u Zetru 19.
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 45
BREGOVI] ZA SB

brega:INTERVJU - osnova.qxd 11.12.2013 23:22 Page 45


decembra?
Ne mo`emo, na`alost. Kada sam radio
svoju posljednju plo~u Champagne For
Gypsies, koja je trebala poslati poruku da su
Romi ostavili tragove u na{oj popularnoj
kulturi i da }e ih i dalje ostavljati, pozvao
sam u goste neke zna~ajne Rome, od Gipsy
Kingsa do Gogol Bordella, pa i Rona
Wooda. I onda je on napisao jedno zbilja
lijepo pismo koje mi je proslijedila ku}a
Universal. Ali, previ{e je o~ekivati da nekog
iz Rolling Stonesa mo`e{ dovu}i na nedjelju
dana. Tako da nisam mogao do~ekati da se
nekako uklopimo i ne{to zajedno snimimo.
Ju~er ste bili na press konferenciji u
Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu.
Pa sam se sjetio podatka da ste pjesme za
`ivi album Kod hajdu~ke ~esme zapravo
snimili 25. oktobra 1977. u tom zdanju, koje
pamtimo i po nazivu \uro \akovi}, a zato
{to je audio zapis iz Beograda bio lo{. Ko je
bio na tom nastupu Bijelog dugmeta?
Nije niko bio. Mislim, ne sje}am se da je
bila publika, mo`da neko od prijatelja. Taj
koncert u Beogradu bio je na ivici da
preraste u katastrofu, jer u tom trenutku
niko nije imao iskustva sa tako velikim
koncertima. Dobro da smo i{ta dobili. U
\uri \akovi}u smo kasnije ispravljali
tehni~ke stvari.
Vi i kada ste rezidencijalno `ivjeli u
Sarajevu...
I sad `ivim u Sarajevu. Ve} drugu
godinu pla}am porez u Sarajevu.
Mislim na vrijeme koje zovemo
predratnim...
I tad sam isto pla}ao porez u Sarajevu.
Dobro, ali u tom gradu, tokom Va{e
karijere, niste ba{ previ{e boravili. Kako
1983. tako i 2013. godine. Spominjem 83.
ne zbog nekakve tridesetogodi{njice nego
ste, kao da sam negdje pro~itao, po
zavr{etku turneje kojom ste promovisali
album Uspavanka za Radmilu M. u maju te
godine, oti{li na putovanje oko svijeta...
Ja sam stalno putovao. Radio sam ovakve
stvari: u|em u agenciju u kojoj pred mene
stave kartu zemaljske kugle i ja onda pravim
mar{rute oko svijeta. Zapravo, tek za vrijeme
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 46
CIGANI SMO, AL
,
NAJLJEP[I
Zbog ~ega }evepe
jedete s dvije ruke?
Vjerovatno sva djeca
razvedenih roditelja imaju
nekoliko kriti~nih ta~aka.
Moja kriti~na ta~ka je Nova
godina i sarma. Meni kao
djetetu razvedenih roditelja
bilo je traumati~no ako nema
sarme za Novu godinu.
Druga stvar, nikad se djeca
razvedenih roditelja ne
najedu dovoljno pite. Meni
nikada ne mo`ete dati
dovoljno pite. Ja po Sarajevu
svaki dan jedem pitu. A
jedem i pet }evapa u pola
somuna. I sa dvije ruke
vjerovatno zato da budem
siguran da mi koji ne}e
ispasti iz somuna. Jer ja
kakav sam peh, uvijek }e mi
taj jedan najsla|i }evap
ispasti iz onog frtalja somuna
koji dr`im jednom rukom.
PET U POLA
Teko je najesti djecu rastavljenih
roditelja

BUREK I ]EVAPI
Nikada se djeca
razvedenih roditelja
ne najedu
dovoljno pite
brega:INTERVJU - osnova.qxd 11.12.2013 23:23 Page 46
ovog rata sam prvi put po~eo da radim.
Bijelo dugme je malo radilo. Cijela karijera
Dugmeta je ukupno sto pjesama. Plo~a i
turneja je bila jednom u dvije, tri godine, jer
je porez bio tako grozan da se nije isplatilo
raditi vi{e. A sve ostalo vrijeme ja sam bio
dokona zvijezda, putovao oko svijeta, pravio
nakit, bio predsjednik bokserskog kluba, bio
alpinista, plovio preko okeana...
Ali, eto, opet je nekako lijepo `ivjeti
u rodnom gradu, samo ako je ikako mogu
izbje}i patetiku?
Zna{ kako zna{ gdje je tvoje mjesto?
Kada zna{ gdje su ti kupa}e ga}e u januaru
i gdje ti je zimski kaput u augustu. I kada
zna{ gdje pla}a{ porez. A to je meni uvijek
bilo Sarajevo. Ne znam je li iko prona{ao
podatak kako nauka to obja{njava. Za{to je
to tako. Ne postoji nikakav racionalan
razlog. Kao {to onaj glupi losos nema
nikakav razlog da se vrati iz onakvog
rahatluka, iz okeana u neki glupi potok i da
crkne tamo, tako i ~ovjek isto. Moj tata je
bio vojno lice, a tada su vojna lica mogla
izabrati grad u kojem }e `ivjeti u penziji. I
moj tata je izabrao Split. Samo je u jednom
trenutku po~eo da sadi povr}e na balkonu.
Ali, to je bila samo jedna sezona. Ve} u
idu}oj sezoni se vratio u svoje selo u
Zagorju. Ja vjerovatno imamneki magnet koji
me nepogrje{ivo vu~e stanu u ^ekalu{i.
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 47
BREGOVI] ZA SB
Je li do{lo vrijeme da organizuje i
bosanskohercegova~ku turneju, od
Biha}a do Trebinja i od Br~kog do
Posu{ja sa nezaobilaznim Fo~om i
Drvarom, i sve u cugu, pitali smo Gorana
Bregovi}a: Ove godine sam svirao
skoro stotinu i ~etrdeset koncerata. I
od tih stotinu i ~etrdeset koncerata, na
ovom teritoriju sam svirao jedan
koncert u Makedoniji, jedan u Gu~i i
jedan u Vara`dinu. Ovo {to }e se desiti
19. decembra u Zetri ne mo`e se
nazvati mojim koncertom. Bio sam u
~udu kad je neko potpisao ugovor i
stavio garancije na moj koncert u
Vara`dinu. Jer zbilja, objektivno, ovo
{to radim je vrlo daleko od masovnog
ukusa danas kod nas. Ne mogu re}i da
mi je `ao. Bilo bi stvarno sramota da u
ovim godinama ka`em da je moj ukus
masovan ukus, mada sam i ja
sudjelovao u formiranju tog masovnog
ukusa u nekom periodu svog `ivota.
Ne guram se da privolim ljude da
prevrnu svoj ukus i da krenu da
slu{aju ovo {to ja radim. Ali, na neki
du`i rok vjerovatno }e ovo {to ja radim
imati mjesto i ostavlja}e tragove kao
{to ostavlja po svijetu. Ovo je zna~ajan
trenutak u istoriji, jer nikada nijedna
mala kultura nije imala takve uticaje na
velike ljudske kulture kakve Balkan
danas ima. Ne guram se da sviram
ovdje, nasvirao sam se. Ali, s vremena
na vrijeme milo mi je da vam poka`em
{ta radim. Ponu|eno mi je da sljede}e
godine, kad se bude otvarala Vije}nica,
sa Sarajevskom filharmonijom sviram
jedan svoj violinski koncert. Du`an
sam ovom prostoru, to je moj teritorij,
sve {to sam ukrao ukrao sam odavde.
Sa nadom da ostavljam iza sebe vi{e
nego {to sam ukrao, pa da neko drugi
ukrade od mene.
MASOVNI UKUS
Nadam se da e iza sebe ostaviti
vie nego to sam pokrao
brega:INTERVJU - osnova.qxd 11.12.2013 23:23 Page 47
Nemojte mi govoriti o britanskoj
muzi~koj industriji. Oni bi se, mo`da, i
danas valjali u {lagerima da nije bilo crnih
majstora koji su zarazili nekolicinu bijelih
momaka koji su pod njihovim utjecajem
po~eli opisivati svoj `ivot. Tako je nastao
rock and roll u Britaniji - Beatlesi, Stonesi,
Animalsi... Ovakav, u osnovi radikalan ali
ne do kraja pogre{an stav sigurno ste ~uli
desetine puta, pogotovo ako imate prijatelje
koji se ku`e u muziku i pritom `ele
sa~uvati pravovjernost i nakon kraja
postmoderne: ta ta~ka se, kad je rock and roll
u pitanju, najvjerovatnije, desila padom
Berlinskog zida. Muzika s obje njegove
strane izlila se na liberalno, nekontrolisano
tr`i{te, i stvari vi{e nikada nisu mogle biti kao
prije. Jednostavno, sve se pomije{alo. Istina,
i prije je bilo pomije{ano, samo ne toliko
o~igledno, tako da je nekakvo ~istunstvo u
muzici apsolutno besmisleno tra`iti.
Vjerovatno je ta mogu}nost u`ivanja u
razli~itostima i jedna od osobina koja
muziku stavlja na pijedestal vi{i od ostalih
umjetnosti, ali ne{to valja priznati. Ono {to
se i danas smatra naslije|em i praksama
popularne muzike korijene ima u ruskoj
stepi i afri~koj pustinji, ali je kanonizirano
tek na tlu zemlje koju smo gledali kao uzor
demokracije. Sve dotle dok nije izdala
osnovne principe. No, preostalo je ne{to
spomenika i uspomena (pa, i ljubavi, ako
}emo pravo), pa je Rolling Stoneov temat
zaista pogodio u srce. Srce od stakla, kako
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 48
MUZI^KA INDUSTRIJA
Pi{e: AHMED BURI]
Magazin ROLLING STONE, vjerovatno najznaajnije novine u povijesti popularne
kulture, nedavno je objavio spisak od 52 najznaajnija mjesta - za svaki tjedan
po jedan - na kojima je nastajala historija popularne muzike; na saradnik
inventarno, s nostalgijom i ljubavlju prolazi kroz spisak, i dolazi na brojku od
deset i po mjesta koje svakako treba vidjeti svako koga je nekad u ivotu
zarazio virus bluesa, countryja, soula, punka i ostalih anrova rock and rolla
10 i 1/2
MITSKIH MUZIKIH
MJESTA U SAD-u
CBGB TVORNICA GENIJALNOSTI
Television, Talking Haeds, Patti Smith
bure:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:09 Page 48
bi rekla velika Debbie Harry, pjeva~ica
grupe Blondie i vjerovatno najseksepilnija
frontmanica ikad.
APOLLO THEATRE,
HARLEM, NEW YORK
(ustanovljen: 1914.)
Stvar, dakle, po~inje tamo gdje stvarno
po~inje: izbjeglice potjerane iz svih
dijelova svijeta - od crnomorske obale do
New Orleansa hrle trbuhom za kruhom u
narastaju}i megalopolis na u{}u rijeke
Hudson. Mije{ani orkestri uglavnom
sviraju swing, koji biva fantasti~na pratnja
za vodvilje i plesne koreografije. Za
potrebe raznih priredbi sagra|en je teatar
koji je isprva postao poznat po ve~erima
amatera - koje i danas `ive i imaju kultni
status - me|u kojima je bilo vrhunskih
talenata, ali i benevreka koje je trebalo
pomesti s bine ili u te`im slu~ajevima
potjerati pi{toljem pla{ljivcem. Ipak, stvari
su do{le na svoje po~etkom {ezdesetih kad
je ku}om zavladao pjeva~ koji je isprva
sebe pratio na klaviru a za njega se pri~alo
da u njemu `ivi \avo. Njegovo ime (bilo)
je James Brown, a njegov Live at the Apollo
smatra se jednim od najzna~ajnijih `ivih
albuma svih vremena. JB je otvorio vrata
kasnijim velikanima: Marvinu Gayeju,
Jimiju Hendrixu, Stevieju Wonderu Dalje
ne bi imalo smisla nabrajati.
CBGB,
MANHATTAN, NEW YORK
(ustanovljen: 1973.)
Objektivno, sigurno je nepravedno
prema ostalim mjestima u New Yorku -
Chelsea Hotelu, Great Jones ulici gdje se
Dylan slikao za svoj Freewheelin album,
ili raskrsnici E-street gdje je The Boss
usviravao svoje majstore - izabrati jo{ samo
jedno, ali svako ima pravo na svoju istinu.
A ona je, za mene, ipak, u klubu kojeg je
osnovao Hilly Cristal i nazvao ga
jednostavno prema `anrovima: Country,
Bluegrass, Blues. Nevolja je u tome {to je
odatle nastao punk: Patti Smith, Television,
Blondie, Cramps, Dead Kennedys, Ra mo -
nes, Police samo su neki od bandova koji
duguju ve}i ili manji dio karijere malom,
neuglednom prostoru koji je zatvoren 2008.,
ali je prerastao u najve}i newyor{ki muzi~ki
festival u ovom trenutku.
SUN STUDIO,
MEMPHIS, TENNESSEE
(ustanovljen 1950.)
Ovako: ako }emo pravo, i po istini, mali
studio u Memphisu koji je osnovao tonac
Sam Phillips dav{i mu vojno ime
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 49
SRCE OD STAKLA
^istunstvo u muzici apsolutno je
besmisleno tra`iti

MOTOWN TVORNICA HITOVA


Diana Ross, Smokey Robinson,
Stevie Wonder
SUN STUDIO
TVORNICA
NAJVE]IH
Elvis, Johny Cash
bure:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:10 Page 49
Memphis Recording Service ostavio je
najdublji trag u povijesti popularne glazbe.
U njegovom malom hodniku su se sudarali,
a pred mikrofonima zajedno svirali i pjevali
sve sam go velikan: Elvis Presley, Jerry Lee
Lewis, Johnny Cash, Ike Turner, Howlin
Wolf, Roy Orbison... [to bi se reklo, mala
prodavaonica tajni s najve}im mogu}im
u~inkom. Valja zabilje`iti i to da je Jack
Clement, koji je zauvijek oti{ao u avgustu
ove godine, otkrio Jerry Lee Lewisa dok je
gazda Philipps bio na putu u Floridi. I
otvorio vrata studija 1987. kad su U2 snimali
svoj legendarni album Rattle and Hum.
MOTOWN/HITSVILLE,
DETROIT, MICHIGAN
(ustanovljen 1959.)
E, sad, ako vas sudbina ikada odvede na
ameri~ki Jug, valja vam po redu vidjeti jo{
dvije ku}e u Memphisu - Elvisov
Graceland i Stax Museum gdje su karijeru
po~eli opasni Booker T & the M.G.s sa
sve Stevejem Crooperom(zvani~no drugi
gitarist svih vremena iza Hendrixa) i
Donaldom Dunnom, ali specijalnu po~ast
valja odati ~ovjeku koji je sav taj soul
poku{ao okupiti pod jednim krovom: Berry
Gordy je od malog fotografskog studija u
Detroit New Centeru napravio srce imperije
koju }e svijet upoznati kao Hitsville, mjesto
odakle hitovi izlaze kao iz tvornice: Diana
Ross, Stevie Wonder, Jackson 5, Sammy
Davis Jr., Gladys Knight i The Temp tati o ns.
Pa, ne razbij!?
CHESS RECORDS,
CHICAGO, ILLINOIS
(ustanovljen 1956.)
Dvojica bra}e, Leonard i Phil Chess,
ina~e poljski imigranti, su 1947. godine
kupili dio firme Aristocrat Records, koju su
preimenovali u Chess Records, {to se ka`e,
ha su postali ve}inski vlasnici. Godine
1951. u saradnji sa Samom Philippsom ({to,
otprilike, zna~i da stari lisac Sam nije htio
vi{ka problema u ku}i) snimaju pjesmu
Rocket 88, mo`da prvi rock and roll svih
vremena, oko kojeg se i danas lome koplja.
Ona je potpisana kao komad koji izvode
Jackie Branston i Delta Cats. Istina o tome
je da su Delta Catsi bili band koji je vodio
Ike Turner, problemati~ni i slu|eni, ali kao
vrag talentirani multiinstrumentalist, koji je
u svojoj biografiji imao i podatak da su ga
blues zvijezde Pinetop Perkins i Sonny Boy
Williamson vodili na svirke kad mu je bilo
11 godina. I da je sa 12 ve} uredno
seksualno (zlo)upotrijebljen od dvije
sredovje~ne `ene. Bilo kako bilo, Ikeu nije
(zvani~no) priznato da je izmislio rock
and roll. Ali Chess Recordsu jeste: od
riffova koji su svirali umjetnici koji su
svirali za njih jeste nastao rock. Pa redom:
Willie Dixon, Muddy Waters, Howlin
Wolf, Sonny Boy Williamson i na kraju,
~ovjek koji }e postati Picasso rock and rolla
i osvojiti svijet: Chuck Berry. Golemo!
BOB DYLANS CHILDHOOD HOME,
HIBBING, MINNESOTA
(ustanovljena 1947.)
Porodica Zimmerman 1941. dobila je
sina Roberta, kojeg je odgajala baka,
Jevrejka s Krima, odbjegla nakon pogroma
u Drugom svjetskom ratu. Govorila mu je:
Budi ljubazan s ljudima. Na putu kojim
ide{ sresti }e{ najrazli~itije tipove: svako od
njih vodi te{ku borbu, a osmijeh ili lijepa
rije~ mogu ti otvoriti mnoga vrata. Iz
Dulutha, gdje je Bob ro|en, {est godina
kasnije preselili su sjeverno, u Hibbing. Tu
je 1959. zavr{io lokalnu srednju {kolu i
nakon toga se otisnuo na put poslije kojeg
ni{ta vi{e ne}e biti isto. Dylan is still
rolling, like a rolling stone.
FIRST AVENUE,
MINNEAPOLIS, MINNESOTA
(ustanovljen 1970.)
Jo{ jedna ta~ka na kojoj se morate
zaustaviti u Minnesoti jeste First Avenue,
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013.
50
MUZI^KA INDUSTRIJA

FIRST AVENUE
Purple Rain
ANTONES TEXAS
Stevie Ray Vaughn
bure:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:10 Page 50
relativno mala sala u kojoj je prve nastupe,
kao za~in koncerata legendarne grupe
Husker Du, svirao mladi gitarist Roger
Nelson, kasnije poznatiji kao Prince. Od
lokalne do globalne slave First Avenue je
dobacio kad je Prince sa koncerta 1984.
ubacio sekvence u svoj mega uspjeh,
filmski debi Purple Rain.
ANTONES,
AUSTIN, TEXAS
(ustanovljen 1975.)
Saloon revolvera{a u kojem su, me|u
ostalima, grmili Muddy Waters, Albert King,
Buddy Guy, Eric Clapton i Bono. No, osta}e
poznata kao dom jednog od najve}ih svih
vremena, mla|eg brata Jimmyja Vaughana,
Stevieja Raya ~iji }e inicijali SRV obi}i svijet
a on ostati mo`da i najve}a gitarska enigma
nakon Hendrixa, sve do svoje prerane smrti u
saobra}ajnoj nesre}i 1990., u dobi od samo 35
godina. Centar muzi~kih zbivanja u Texasu,
mjesto obra~una vrhunskih kauboja.
CANYONE COUNTRY STORE,
LOS ANGELES, CALIFORNIA
(ustanovljena 1900.)
Ispo~etka tr`nica koju je Jim Morrison
opisao u svojoj pjesmi Love Street: mjesto
gdje se sre}u likovi. Frontman Doorsa je
`ivio preko puta, a likovi koji su tu
defilirali su bile sve same dive 70- ih. Joni
Mitchell, Carole King i ~udesna pjeva~ica
grupe Mamas and Papas - Mama Cass
Elliot. Plus Crosby & Stills & Nash. Mama
Cass je tu napisala svoju pjesmu Twelve
Thirty, a dobrodo{lica ljubiteljima muzike i
muzi~arima je zagarantirana. Pravi spo me -
nik hippie kulture.
BEVERLY HILLS HOTEL,
BEVERLY HILLS, CALIFORNIA
(ustanovljen 1912.)
Hotel koji se na{ao na omotu albuma
Eaglesa i koji je poslu`io kao inspiracija za
mo`da i najpopularnijih osam strofa u
povijesti popularne muzike je, ka`u, vi{e
stanje uma, nego bilo {ta drugo. Mitska
gra|evina: Hotel California }e zauvijek
ostati mjesto upam}eno po pjesmi, ali i po
tome {to su u Lounge Baru nesmiljeno
bakrili Frank Sinatra, Dean Martin i
Sammy Davis Jr., u kojem je soba 204
rezervisana samo za najve}e zvijezde i
~lanove evropskih kraljevskih porodica. U
jednom od bungalova hotela John Lennon i
Yoko Ono proveli su sedam dana prakti~no
zaklju~ani. Ha, make love, not war!
THE TROUBADOUR,
WEST HOLLYWOOD, CALIFORNIA
(ustanovljen 1957.)
Pisci mo`da ponajboljih pjesama:
James Taylor, Van Morrison, Randy
Newman, tipovi koji su zadu`ili milion(e)
ljudi, svirali su od srca u malom pubu na
kraju svi(je)ta. U kafi}u, koji se zvao
Troubadour, koji je do~ekivao ozbiljne
ljude s gitarom: Neila Diamonda i Johna
Lennona, izme|u ostalih. Lenny Bruce,
jedan od najve}ih komi~ara kojeg je
Amerika ikad dala, uhap{en je tamo, 1961.
godine. Prvi ameri~ki nastup, devet godina
kasnije, tu je odsvirao Elton John. Odatle su
1974. izbacili Johna Lennona i njegovog
najboljeg druga Harryja Nilssona jer su
(pijani) zajebavali Smothers Brothers,
heroje folk muzike. D`ehenem i d`ennet
svijeta kojeg znamo: kafi} s najve}im
brojem (mrtvih i `ivih) umjetnika po broju
kvadratnih metara. Kraj svijeta. I zadnja
ta~ka ameri~ke popularne muzike.
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA
51
SRCE OD STAKLA
TROUBADUOUR
Bolnica na kraju grada
BEVERLY HILLS
Hotel California
APOLLO
James Brown, Marvin Gaye
bure:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:12 Page 51
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 52
LOVCI NA BLAGO 21. STOLJE]A
CORNELIUS GURLITT, Nijemac iji je otac za vrijeme Drugog svjetskog rata
pod jo neistraenim okolnostima sakupio impresivnu kolekciju od preko 1.400
umjetnikih djela ija se ukupna vrijednost procjenjuje na vie od milijardu eura,
prvi put je progovorio za medije; u ekskluzivnom intervjuu za Spiegel, Gurlitt
govori o svojoj porodici i djetinjstvu u nacistikoj Njemakoj, te otkriva tajnu
oevog naslijea koju je briljivo uvao desetljeima...
FANTOMSKI IVOT
CORNELIUSA GURLITTA
Moje slike su moja jedina i najve}a ljubav; ne mogu
da shvatim za{to su mi ih uzeli
SKLADITA OTETIH UMJETNINA
Jedan od mnogih depoa gdje su nacisti
~uvali ukradena djela otkriven je u crkvi u
bavarskom Ellingenu 1945.
UMJETNOST:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 20:59 Page 52
M
inhenski stan Corneliusa
Gurlitta bio je cijeli njegov
svijet. Iz stana je rijetko
izlazio, osim do obli`nje
prodavnice u kupovinu na mir -
nica i za redovnih posjeta svom doktoru, a
njegove kom{ije ka`u da nikada nisu vidjeli
da ga neko posje}uje. Gurlittova lju bo mor -
no ~uvana privatnost grubo je naru{ena
jednog februarskog dana 2012., kada su
inspektori i istra`itelji iz Ureda javnog
tu`ila{tva provalili bravu na ulaznim
vratima u upali u njegov dom i, na
Corneliusov u`as, ostali tu naredna ~etiri
dana, odnose}i zamotane u }ebad i po slo -
`ene u kartonske kutije vi{e od 1.400
umjetni~kih djela, me|u kojima su i slike
nekih od najpoznatijih umjetnika 20.
stolje}a.
U ta ~etiri dana, od Gurlitta se o~ekivalo
samo da mirno sjedi i }uti, kako ne bi
ometao rad istra`itelja. Sa nevjericom i
`aljenjem je gledao kako ti stranci
odnose djela Marca Chagalla, Maxa Bec -
kma nna, Pabla Picassa, Henrija Matissea i
drugih, uklju~uju}i i njegovu omiljenu
kolekciju crte`a, koju je svake ve~eri
prelistavao i iznova joj se divio.
EISENHOWEROV SPECIJALNI ODRED
Misteriozna, basnoslovno vrijedna
kolekcija, ~ije su otkri}e njema~ke vlasti
skrivale od javnosti vi{e od godinu dana iz
prakti~nih i pravnih razloga, nastala je za
vrijeme Drugog svjetskog rata. Corneliusov
otac Hildebrand Gurlitt bio je art kriti~ar,
prodava~ umjetnina i direktor muzeja, a
smatraju ga jednom od najzna~ajnijih
li~nosti za utemeljenje moderne umjetnosti
u Njema~koj. Hildebrand Gurlitt umro je
jo{ davne 1956. no do danas je ostalo
nejasno kako je zapravo do{ao do svih tih
djela koja je njegov sin bri`ljivo ~uvao
desetlje}ima u svom domu u Minhenu.
Pretpostavka je da su ve}inu prona|enih
djela, za koja se vjerovalo da su nestala u
bombardovanju Dresdena 1945. godine,
nacisti otkupili ili oteli od jevrejskih
kolekcionara prije nego {to su do{la u
posjed porodice Gurlitt. Cornelius Gurlitt,
me|utim, tvrdi da njegov otac nikada nije
kupovao umjetnine od privatnih lica. Za
njega bi to bilo nezamislivo, ka`e Gurlitt.
Dodaje da sve slike poti~u iz njema~kih
muzeja ili od ovla{tenih trgovaca umje tni -
nama, a Hildebrand je, prema rije~ima
njegovog sina, sura|ivao s nacistima samo
zato da bi spasio vrijedna djela od uni {te -
nja.
Mogu}e je da mu je ne{to ponu|eno i
na crno i sumnjivim putevima, ali on to
nikada ne bi prihvatio, tvrdi Cornelius.
Usamljenik koji je cijeli `ivot proveo
dru`e}i se sa svojim dragocjenim slikama i
knjigama, Cornelius Gurlitt zapanjen je
telefonima na kojima mo`ete vidjeti broj
onoga koji vas poziva, pi{e reporter
Spiegela, Ozlem Gezer, koji je prvi imao
priliku razgovarati s Gurlittom. Zna da je
mogu}e pretra`ivati informacije preko
interneta, ali nikada to nije radio. Ovaj 81-
godi{njak pristao je da bude dobrovoljni
zatvorenik, savjesni ~uvar o~evog na slije -
|a, prekinuv{i gotovo svaki kontakt sa
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 53
TAJNA MINHENSKOG STANA
Pi{e: MAJA RADEVI]

VRIJEDNE SLIKE U VOJNIM BARAKAMA


Ameri~ki vojnik posmatra umjetni~ka djela
prona|ena u Konigseeu
UMJETNOST:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 20:59 Page 53
spolja{njim svijetom.
U mom `ivotu ne postoji ve}a ljubav
od mojih slika, ka`e. Mogli su barem
sa~ekati da umrem prije nego {to ih
odnesu.
I dok se Cornelius Gurlitt pita ho}e li
mu njema~ke vlasti ikada vratiti njegovu
ljubav, holivudski producenti za po~etak
naredne godine najavljuju premijeru filma
The Monuments Men inspirisanog istinitim
doga|ajima iz Drugog svjetskog rata, pri~u
o specijalnoj jedinici savezni~ke vojske
koja je bila zadu`ena za pronala`enje i
spa{avanje ukradenih umjetni~kih djela od
nacista. Filmska ekipa koju predvodi
karizmati~ni George Clooney kao reditelj i
koscenarista, a u kojoj su pored Clooneyja i
Matt Damon, Cate Blanchett i Bill Murray,
nesumnjivo garantira jo{ jedan uspje{an
blockbuster iz tvornice snova. Ali, ko su
zapravo bili ljudi koji su u vihoru rata u
Njema~koj rizikovali vlastite `ivote kako bi
spa{avali oteta remek-djela?
Sve je po~elo od 36-godi{njeg vodnika
Lincolna Kirsteina, ameri~kog pisca,
kriti~ara i impresarija, koji je za vrijeme
rata kao ~lan specijalnog odreda Monu me -
n ts, Fine Arts and Archives (MFAA) bio
zadu`en za za{titu vjerskih objekata,
anti~kih ru{evina i spomenika kulture.
Polovinom 1944. Kirstein je doputovao u
Francusku, gdje je upoznao pukovnika
Jamesa J. Rorimera, biv{eg kuratora
njujor{kog Metropolitan muzeja. Rorimer
je u Francuskoj u to vrijeme radio prakti~no
bez ikakve podr{ke. Imao je samo listu
spomenika koje je trebalo za{tititi i naredbu
od glavnog vojnog zapovjednika Dwighta
D. Eisenhowera. Putovao je sjeverom
Francuske spa{avaju}i {ta se spasiti dalo, a
klju~ svega je bila improvizacija. Uz pomo}
drugih vojnika na crkvenim zgradama i
muzejima ka~io je velike natpise koji su
upozoravali da je tu zabranjen ulaz, a druge
va`ne objekte ozna~avao je bijelom trakom
kao znak da su minirani, kako bi dr`ao
neprijateljske vojnike podalje od njih.
Tokom Hitlerove vladavine Nijemci su
diljem Evrope ukrali i konfiskovali preko
pet miliona umjetni~kih djela. Bila je to
najve}a plja~ka umjetnina u istoriji
~ovje~anstva. Po zavr{etku rata, saveznici
su se koncentrisali na to da otu|ena djela
vrate njihovim prijeratnim vlasnicima, ali
bio je to te`ak i nezahvalan posao.
Specijalni odred MFAA u to vrijeme brojao
je ve} 350 ljudi, lovaca na blago koji su
prekopavali nacisti~ke arhive i ku}e visokih
oficira Hitlerove vojske, te prikupljali
informacije od muzejskih direktora i
brojnih svjedoka. Igrom slu~aja Rorimer je
tada upoznao Rose Valland, Pari`anku koja
je postala jedan od najva`nijih informatora
njegove jedinice. Za vrijeme nacisti~ke
okupacije Valland je radila u Museum Jeu
54
LOVCI NA BLAGO 21. STOLJE]A

Stru~njaci ka`u da je u nacisti~koj


Njema~koj od jevrejskih trgovaca kon fis ko -
va no 20 hiljada umjetni~kih djela, od kojih
mnoga jo{ uvijek nisu prona|ena. Kada
budu prona|ena, obi~no ih preuzmu
potomci biv{ih vlasnika.
Slu~aj Gurlitt pokazuje obim
organiziranih plja~ki umjetnina u
muzejima i privatnim kolekcijama u
nacisti~koj Njema~koj, kada su djela
bila privatno vlasni{tvo jevrejskih vlas -
ni ka. On tako|er pokazuje i nedostatak
transparentnosti u trgovini umje t ni na -
ma, jer nije bilo nikakve istrage o
porijeklu djela koja je Gurlitt prodao.
Tako|er, taj je slu~aj otkriven 2011., a u
javnosti je objelodanjen tek sada, ka`e
Ruediger Mahlo, predstavnik Jevrejskog
udru`enja za materijalno blago u
Njema~koj.
Sumnju istra`itelja Gurlitt je pobudio
prije tri godine nakon rutinske carinske
provjere u vozu na putu izme|u [vicarske
i Minhena. Carinski zvani~nici prona{li su
kod tada 80-godi{njeg Gurlitta oko 12
hiljada eura, koje je, kako se navodi,
zaradio na prodaji umjetni~kih djela u
jednoj {vicarskoj galeriji. Procjenjuje se da
su umjetnine prona|ene u njegovom stanu
vrijedne vi{e od milijardu eura, a on tvrdi
da je pojedine slike prodavao isklju~ivo u
slu~aju nu`de, kako bi imao od ~ega
`ivjeti. Sada se mora istra`iti porijeklo
svakog djela pojedina~no, te zabilje`iti u
bazu podataka izgubljenih umjetni~kih
djela u Magdeburgu.
BAZA PODATAKA IZGUBLJENIH UMJETNINA
Nakon to se utvrdi njihovo
porijeklo, djela preuzimaju potomci
bivih vlasnika
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013.
^UVAR O^EVOG NASLIJE\A
Cornelius Gurlitt (lijevo) decenijama je u
svom stanu u Minhenu ~uvao basnoslovno
vrijednu umjetni~ku kolekciju koju je njegov
otac Hildebrand (desno) stekao za vrijeme
Drugog svjetskog rata; Cornelius tvrdi da su
sva djela legalno kupljena i ka`e da je nje-
gov otac sara|ivao s nacistima samo kako bi
ih spasio od uni{tenja
UMJETNOST:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:00 Page 54
de Paume, u ~ijem su depou nacisti odlagali
ukradena djela. Vodila je evidenciju po ku -
{a vaju}i da prati trag umjetnina od nji ho -
vog dolaska u Muzej do predaje novim
vlasnicima, odnosno izmje{tanja na druge
tajne lokacije. Zahvaljuju}i njenim poda ci -
ma, poslije rata otkrivena su neka od
najve}ih nacisti~kih skrovi{ta umjetnina,
poput rudnika soli u austrijskom
Altausseeu.
U rudniku je bilo sakriveno blizu 7.000
slika i crte`a, skoro hiljadu ilustracija, 173
statue, 1.200 sanduka knjiga... sve to
odnijeto je iz evropskih muzeja i privatnih
kolekcija, a ~uvalo se za budu}i Fuhre r mu -
se um, muzejski kompleks koji je Hitler
planirao otvoriti u austrijskom Linzu. Me|u
prona|enim djelima u rudniku soli nalazila
su se i ona namijenjena poglavniku NDH,
usta{kom vo|i Anti Paveli}u. Ameri~ki
pukovnik McKee zapisao je 1. maja 1946.
da se radi o 14 kutija i ~etiri sanduka koji su
ozna~eni kao imovina Poglavnika Hrva t -
ske Paveli}a iz Zagreba. Tih 18 jedinica
pregledali su predstavnici Jugoslavenske
vojne misije za repatrijaciju, kapetan
Mileusni} i poru~nik Tunguz, zajedno s
ni`epotpisanim. McKee bilje`i: Usta no v -
ljeno je da 18 sanduka sadr`i ono {to se
smatra dijelom ku}anstva obitelji Paveli},
uklju~uju}i srebro, posteljinu, fonografske
plo~e, albume itd., plus veliki porculanski
servis za jelo za koji se vjeruje da ga je
Poglavniku darovao Ribbentrop.
Zanimljivo je da su Monuments Men
u to vrijeme ispitivali i Hildebranda
Gurlitta o porijeklu oko 200 djela koja su
prije rata bila u posjedu francuskih
vlasnika. Gurlitt je tvrdio da ih je sve
legalno kupio u posljednjim godinama rata,
pa iako su mu saveznici tada oduzeli oko
150 umjetnina, 1950. godine su mu ih
vratili u nedostatku dokaza da je nezakonito
postao njihov vlasnik.
Pri~a o Hildebrandovom jedinom
nasljedniku, Corneliusu Gurlittu, pod jed -
na ko je neobi~na, fascinantna i filmska
kao i avanture jedinice popularno
nazvane Monuments Men koje }e uskoro
biti o`ivljene na velikom platnu. U ~etiri
dana koliko je proveo sa Gurlittom,
reporter Spiegela Gezer ka`e kako ga je
najvi{e zapanjilo da ~ovjek koji je u svom
domu decenijama ~uvao kolekciju ~iju
ukupnu vrijednost stru~njaci procjenjuju
na oko milijardu eura, `ivi `ivotom
potpuno izvan ovog vremena, skromno i
bez bilo kakvih prohtjeva. On je ~ovjek
koji rezervi{e hotelske sobe preko pisma
otkucanog na pisa}oj ma{ini i potpisanog
hemijskom olovkom. Njegov svijet je
usporen, tih, daleko od 2013. godine.
Posljednji put je bio u kinu 1967. godine
i tada je gledao Wild Rider, LCC Franza-
Josefa Spiekera, jedno od prvih
ostvarenja novog njema~kog filma. O
tome pri~a kao da je bilo ju~er, pi{e
Ozlem Gezer. Cornelius Gurlitt ne
koristi internet i nema televizor. Sakuplja
~lanke iz novina, po mogu}nosti sa {to
vi{e fotografija i slu{a radio. On je ~ovjek
koji ne vjeruje nikome, a posebno ne
njema~koj vladi za koju ka`e da sakuplja
poreze od lopova.
STRANAC U VLASTITOJ ZEMLJI
Grad u kojem `ivi Gurlitt naziva
izvorom sveg zla. Ovdje je nacisti~ki
pokret osnovan, ka`e.
Pored njegovih slika i knjiga, jedina
radost su mu uspomene iz pro{losti, iz
`ivota sa roditeljima i sestrom. Sje}a se da
se kao dje~ak igrao me|u slikama
Liebermanna, Beckmanna i Chagalla.
Porodica se ~esto selila iz grada u grad,
uvijek prate}i oca kojem u doba nacisti~ke
Njema~ke nije bilo lako, jer nije bio rasno
besprijekoran, pri~a Gurlitt. U njihovoj
ku}i nije se mnogo govorilo o Hitleru.
Gurlitt ka`e da se njegov otac odupirao
diktatoru i da je to ~inio u velikoj tajnosti.
Cornelius je bio stidljivo dijete, osnovnu
{kolu zavr{io je u Hamburgu, a u srednju je
i{ao u Dresdenu (tamo je prvi put vidio
Hitlera u`ivo kako ma{e iz voza) i zatim u
Dusseldorfu. Ka`e da se ~itavog `ivota
osje}ao kao stranac koji nigdje ne
pripada, pokoravaju}i se poslu{no o~evim
odlukama o sudbini porodice i uvijek
nastoje}i da mu udovolji. Po zavr{etku
srednje {kole, upisao je studij istorije
umjetnosti koji nikada nije zavr{io, ali o
tome ne `eli govoriti. Samo jednom u
`ivotu putovao je izvan Njema~ke, u Pariz,
sa svojom sestrom. Ali gdje god da je `ivio
i provodio svoje vrijeme, Cornelius Gurlitt
uvijek je ostao fantom.
Nikada nisam po~inio nikakav zlo~in,
ka`e. A sada su moje slike negdje u nekom
podrumu, i ja sam sam. Za{to ih nisu
ostavili ovdje i samo uzeli one koje su htjeli
da provjere? Onda ne bi bilo ovako
prazno.
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 55
TAJNA MINHENSKOG STANA
THE MONUMENTS MEN USKORO U KINIMA
Novi film Georgea Clooneya inspirisan istinitim doga|ajima iz Drugog svjetskog rata
DAVNO IZGUBLJENE SLIKE
Djelo Wilhelma Lachnita jedno je od stotina
prona|enih u Gurlittovom domu
UMJETNOST:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:00 Page 55
polo`aja odgovornog lica u saizvr{ila{tvu i
poreska utaja. Za oba djela zakonom je
zaprije}ena kazna do 10 godina zatvora.
Vladimir Cvijan je, kako saznajemo, od
Mi{kovi}a dobio u zadatak da ubijedi
javnost da je Mi{kovi} nevin, da je
politi~ka `rtva, a da je Vu~i} diktator, koji
je cijeli program SNS sveo na osvetni~ku
politiku prema opoziciji.
Za to vrijeme beogradski tabloidi koji
su pod kontrolom Vu~i}a pi{u da je tajkun-
sko-politi~ki savez koji predvodi Miroslav
Mi{kovi} zapo~eo realizaciju plana za
politi~ko ubistvo Aleksandra Vu~i}a.
Vu~i} je izjavio je da ga ne brine ujedinjenje
tajkuna i pojedinih politi~ara protiv njega,
koje predvode Miroslav Mi{kovi}, Dragan
\ilas, Oliver Anti} i Vladimir Cvijan.
Vicepremijer je istakao da je ipak svjestan
toga da se Miroslav Mi{kovi} ne}e pomir-
iti s tim da izgubi makar jedan sako krivi-
com Aleksandra Vu~i}a:
Da li mislite da }e Mi{kovi} i ostali
tajkuni, koji su u procesu su|enja ili
zavr{etka istrage, da mirno i skr{tenih ruku
~ekaju kraj tog su|enja ili }e ne{to da pre-
duzmu. Mislim da ne}e sedeti skr{tenih
ruku, ve} }e preduzeti sve, odnosno ubaciti
milione i milione evra u izbornoj kampanji
protiv SNS i mene, odnosno protiv prome-
na koje sprovodimo, rekao je Vu~i}.
Zbog pripreme terena za ulazak napred-
njaka u predizbornu kampanju u vi{e
beogradskih tabloida ovih dana su objavlj e -
ni tekstovi o tome da Mi{kovi}, u saradnji
sa Nikoli}evim savjetnicima, priprema
politi~ki udar na Vu~i}a. Me|utim, prava
meta ovih tekstova je Nikoli}ev savjetnik
Oliver Anti}, koji je imao ambiciju da do|e
na ~elo Politi~kog savjeta naprednjaka.
VU^I] TJERA TOMU IZ STRANKE
Okida~ za napad Aleksandra Vu~i}a na
Olivera Anti}a, o ~ijoj se nelojalnosti
aktuelnom vrhu SNS-a ve} neko vrijeme
spekuli{e, bila je izjava savjetnika pred-
sjednika Republike da }e
Antikorupcijska liga Balkana objelo-
daniti koji su politi~ari umje{ani u
ogromnu aferu, u odnosu na koju }e sve
prethodne izgledati smje{ne, razmjera
sli~nih aferi zbog koje je u Hrvatskoj
uhap{en biv{i premijer Ivo Sanader.
Potom je s konferencije za novi na re te
organizacije saop{teno da se radi o
Mla|anu Dinki}u i najbli`im saradnicima
prvog potpredsjednika Vlade kao odgovo -
r ni ma za plja~ku Mobtela i kiparskih
para. Iako je Oliver Anti} negirao svoju
povezanost s ovim tvrdnjama, Aleksandar
Vu~i} nema namjeru da mu to oprosti.
Vu~i} je, kako saznajemo, uvjeren da je
upravo Nikoli}eva desna ruka Oliver Anti}
spojio Vladimira Cvijana sa Miroslavom
Mi{kovi}em i organizovao strana~ki pu~.
Ipak, tabloidni udar na Mi{kovi}a,
Anti}a, Cvijana i \ilasa nije samo
Vu~i}eva dnevnopoliti~ka osveta. Zapravo
se radi o pozicioniranju za izbornu kampanju,
koja }e po~eti tokom zime. Ciljevi su da se
SNS {to vi{e o~isti od pojedinaca koje
kontroli{e Tomislav Nikoli}, odnosno da ih
{to manje bude na budu}oj izbornoj listi
naprednjaka, kao i da se propagandno
eksploati{e slu~aj Mi{kovi}, ~ije proce-
suiranje ne ide potpuno u skladu sa `eljama
vlasti.
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 56
RAT IZME\U VU^I]A I NIKOLI]A

U policijskoj akciji Grom, pompezno


najavljenoj kao jo{ nezabilje`eni obra~un
sa narkodilerima i njihovim vo|ama u Srbiji,
policijskim `argonom re~eno, uhap{ene su
uglavnom sitne ribe. Iako Aleksandar
Vu~i} tvrdi da je u toj akciji prona|eno toliko
droge da se njome mo`e snadbjeti pola
Meksika, policija je zaplijenila tek oko 20
kilograma raznih narkotika, od ~ega sedam
kilograma heroina. Epilog ove akcije je
hap{enje sedam-osam srednjih dilera, dok
su glavne zvjerke zahvaljuju}i njihovim
policijskim dou{nicima, nalaze u sigurnim
skrovi{tima. Upu}eni u prilike tvrde da je u
ovoj akciji izostao udar na {efove narkokla -
no va, po ~emu se i mjeri uspje{nost
ovakve jedne akcije. Da akcija Grom ni
izbliza nije bila jedna od najuspje{nijih u
posljednjih 25 godina, kako je najavio
Vu~i}, dokazuje i to da je u pro{logodi{njoj
policijskoj akciji Morava uhap{eno preko
500 narkodilera i zaplijenjeno nekoliko
desetina narkotika. Upu}eni izvori tvrde da
je u slu~aju Grom rije~ o spinovanju javnos-
ti, a u sklopu predizborne kampanje koju je
ve} zapo~eo Aleksandar Vu~i}.
EPILOG POLICIJSKE AKCIJE GROM
Udar na narkomafiju u Srbiji dio je
predizborne kampanje SNS-a
Nastavak s 41. stranice
POKU[AJ VU^I]EVOG POLITI^KOG UBISTVA
Oliver Anti} (gore) i Vladimir Cvijan(dolje desno) te{kim optu`bama ru{e lidera naprednjaka
Aleksandra Vu~i}a
afera vucic:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:44 Page 56
P
rije neki dan razgovaram s
kolegom komentiraju}i glazbene
novosti. [to misli{ o Divan ha -
ni?, upitam ga. Sleg nuv {i rame -
ni ma kratko mi je odgovorio:
Nisam siguran da bih se uz tu muziku
mogao napiti. Iako se o ukusima ne
raspravlja, pitanje svih pitanja moglo bi
glasiti: Iz kog razloga slu{amo odre|enu
vrstu glazbe? No, to je vi{e pitanje za
sociologe.
ISTINSKA KULTURNA BA[TINA
Iako bi se na{a mala zemlja s ogromnim
brojem neobrazovanih ljudi, i onih sa
sumnjivim diplomama, mogla podijeliti na
ekstremno siroma{ne i one ultrabogate
stanovnike, kad je glazba u pitanju tako|er
su podjele mogu}e. I to na one koji vole
{und, najprizemnije i najprimitivnije oblike
muziciranja, i na one koji vole u`ivati u
dobroj i kvalitetnoj glazbi. Ovi iz druge
skupine su, ~injenica je, u manjini, ali
upravo zbog toga zaslu`uju svaki oblik
pa`nje. Divanhana je band koji pravi glazbu
upravo onima koji cijene stare sevdalinke
presvu~ene u nove, moderne aran`mane. I
jo{ k tome radi se o glazbenicima koji
pronose glas, danas gotovo zaboravljenih
nota diljem svijeta. Netko re~e da su
sporta{i najbolji ambasadori neke dr`ave...
Toj konstataciji bi se sasvim
lako mogli dodati i glaz be ni -
ci. A Divanhana je upravo
takva grupa.
Koncertiraju}i po inoze -
m stvu, na najbolji na~in
predstavljaju na{u dr`avu,
ma kakva ona bila. Premda,
da se razumijemo, nema tu
ni{ta novoga, glazba i `a nr -
ov ski izri~aj kojim se bave
jo{ otprije ima utabane staze koje samo
treba slijediti do uspjeha. Mostar Sevdah
Reunion, Sanel Mari} Mara, Amira
Medunjanin, Damir Imamovi}, na tu temu
otpjevali su i odsvirali, preuredili i
aran`irali neke od najva`nijih pjesama koje
su na{a istinska kulturna ba{tina. A
Divanhanu ~ine: Leila ]ati}, Ned`ad
Mu{ovi}, Meho Radovi}, Neven Tunji},
Danijel ^ondri}, Azur Imamovi}, Rifet
^amd`i}, Irfan Tahirovi} i Borjan Milo {e -
vi}.
U uvodnom tekstu bookleta albuma
Bilje{ke iz [estice stoji: U narednih 57
minuta vodimo vas na putovanje. Putovanje
kroz Balkan. Vijugave puteljke, raskrsnice,
{arene livade, oblake, daleke obale... I
zbilja, na otvaranju albuma odmah
[anti}eva Emina, novi aran`mani, za nim -
ljiv, neobi~an vokal Leile ]ati}. Neobi~an,
u najmanju ruku, zbog ~injenice kako se
radi o ~isto mu{koj pjesmi. Pjesma je
realizirana uz malu pomo} Kenana Gla -
vini}a. Album Bilje{ke iz [estice, pak,
sadr`i ~etrna est pje s ama, od
kojih se ne kako same po
sebi izdvaja Crven fesi},
neo bi~nim aran `man ima i
nesvaki da{njim tempom.
Kada na sve dod a mo jazz
sinkope i sitne glazbene
trikove krajnji proizvod
doista je dobar. No, sitni
trikovi i sinkope ne trebaju
~uditi, s obzirom da je
Divan hanu osnovala grupa studenata
Muzi~ke akademije u Sarajevu 2009.
godine. Njihova namjera da tradicijsku
glazbu s ovih prostora umotaju u jazz, pop
i klasi~ne aran`mane u potpunosti je
ostvarena ve} prvim studijskim albumom
pod nazivom Dert, koji je objavljen prije
dvije godine.
PALA KRAJ MORA...
Band je do sada ve} stekao uglednu
festivalsku reputaciju, nastupaju}i na
festivalima poput Babel Sound Campa i
Kertem Festa u Ma|arskoj, 12 Points Festa
u Portu, Keltika Festa u Sloveniji i drugim.
Na njihovom drugom studijskom albumu
vrijedi izdvojiti pjesme kao {to su Grana od
bora i Evo srcu mome radosti koju su
realizirali skupa s jednim od najboljih
europskih klasi~nih gitarista dana{njice,
Tuzlakom s njema~kom adresom Sanelom
Red`i}em, te pjesme Ajde Jano i Uspa van -
ka, s kojom se i zatvara vrlo dobar album
Bilje{ke iz [estice.
KVALITETAN KRAJNJI PROIZVOD
Grupa DIVANHANA iz Sarajeva objavila je svoj drugi studijski album BILJEKE
IZ ESTICE; to je band koji pravi glazbu onima koji cijene stare sevdalinke
presvuene u nove, moderne aranmane
Pi{e: MARIO ILI^I]
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 57
KAD STUDENTI ZASVIRAJU...
IZ [KOLSKIH KLUPA POD SVJETLA POZORNICE
Grupa Divanhana nastavila je promicanje sevdaha
divanhana:TEKST osnova.qxd 11.12.2013 21:02 Page 57
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 58
KULT MARKET
JOVANOTTI
Back Up-
Lorenzo
1987-2012
Jubilej jednog
od najpoznatijih
talijanskih
glazbenika,
Lorenza
Jovanottija
Cherubinija
obilje`en je
objavljivanjem
kompilacijskog nosa~a zvuka pod
nazivom Back Up-Lorenzo 1987-2012.
Dvadeset i pet godina karijere Jovanotti
je obilje`io dvostrukim nosa~em zvuka,
na kojem se nalazi izbor od ~ak 38
pjesama.
GUMP
2013
Iako je moj drug
Lega bolji
poznavatelj
zapre{i}kih
glazbenih prilika,
ipak kratka
najava iz tog
dijela Hrvatske.
Zapre{i}ki alternativni rockeri, grupa
Gump, objavili su svoj prvi studijski
album pod nazivom 2013. Band, koji
~ini alternativna ~etvorka, postoji od
2007., a na prvom albumu nalazi se
deset kompozicija.
LOW
The Invisible
Way
Jo{ malo dobrih
vijesti za
poklonike
alternativnog
rock zvuka. Band
imenom Low,
sti`e iz ameri~ke
savezne dr`ave
Minnesote,
objavili su novi
studijski album pod nazivom The
Invisible Way. Njihov Nevidljivi put
sadr`i jedanaest kompozicija. Rije~ je o
albumu kojim grupa Low obilje`ava
dvadeset godina postojanja.
Po~elo je, po~elo. Iako do Svjetskog
prvenstva u nogometu ima jo{ dosta,
pripreme su ve} po~ele. Na glazbenom
planu tako|er se ni{ta ne prepu{ta slu~aju.
Nedavno su ~elnici jedne od najve}ih
globalnih TV mre`a ESPN-a anga`irali
najpoznatijeg brazilskog heavy metalca
Maxa Cavaleru da snimi pjesmu koja }e biti
za{titni znak njihovih prijenosa sa svjetskog
prvenstva. Max je u projekat krenuo sa
sinom Zyonom, koji je zadu`en za sve vrste
udaraljki, od onih svojstvenih brazilskim
plemenima do trenutno najsuvremenijih i
najmodernijih. Max je tako|er poznat i kao
biv{i gitarist i pjeva~ najve}e brazilske
heavy metal grupe Sepultura, u razdoblju
od 1984. do 1996., banda koji je nedavno
objavio novi studijski album pod nazivom
The Mediator Between The Head And
Hands Must Be The Heart.
Rije~ je o njihovom {esnaestom
studijskom uratku. Album sadr`i deset
kompozicija, a otvara ga pjesma Trauma
from War. Brzina, `estina, snaga, sve stane
u tri rije~i. Vatican je pjesma koja je
misti~nom uvodnom dramatikom ukazivala
da se iza brda ne{to valja. Iako nesva ki da -
{nja, i teretna, pjesma, barem u onih
nekoliko razgovijetnih stihova, pro go vara o
mra~nim povijesnim tajnama koje kriju
zidovi Vatikanske Kurije.
Sepultura je najplodosnije razdoblje
imala za vladavine bra}e Cavalera, s toga
je nerealno o~ekivati kako }e u~estale
promjene na bubnjarskoj poziciji unijeti
potrebnu svje`inu, iako se Jean Dolabella,
koji je u bandu od 2006., jako dobro
uklopio. Kad smo kod bubnjara, vrijedi
istaknuti kako je na pjesmi Obsessed na
najnovijem Sepulturinom uratku gostovao
jedan od najve}ih speed metal bubnjara svih
vremena Dave Lombardo, poznatiji iz pri~e
o Slayeru. Naravno, u toj pjesmi Lombardo
i Dolabella sviraju na dva razli~ita seta. [to
bi se reklo: Kad je bal nek je maskembal.
Vrijedi izdvojiti i `estoku pjesmu
Tsunami, kao i kompoziciju Da Lama Ao
Caos, koja zatvara solidan album legendarnog
brazilskog metal banda.
(M. Ili~i})
MUZIKA
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. IAMDYNAMITE: Stereo
2. Riot Jazz Brass Band: Corn on the cob
3. Capital Cities:
Safe and Sound (Nu Logic rmx)
4. Wankelmut & Emma Louise:
My head is a jungle
5. Deap Vally: Bad for my body
6. The Bryan Ferry Orchestra:
Love is the drug
7. Keziah Jones: Afronewave
8. Metronomy: Im Aquarius
9. Fatboy Slim & Riva Star: Eat, sleep,
rave, repeat (Calvin Harris rmx)
10. Hooverphonic: Harmless Shapes
Album The Mediator Between The Head And Hands Must
Be The Heart, grupe Sepultura
BRASIL CALLING
METAL KARNEVAL
Najpoznatiji brazilski
haevy metal
band
Sepultura
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 11.12.2013 17:07 Page 58
Evo jednog jako lijepog i prigodnog
filma, obiteljskog, naravno za one obitelji
koje razumiju radost i vrijednost jednog
`ivota kao {to je i pse}i. Ima i onih kod nas,
koji takvima `ele mu~ku smrt upravo u
trenucima dok pi{em ovaj tekst. Takvima
preporu~am film od pro{log tjedna, ^in
ubijanja se zove. Da vide kojem dru{tvu te`e.
Crveni pas je australska porodi~na drama
s elementima komedije. Film je re`irao Kriv
Stenders, a baziran je na istinitoj pri~i.
Scenario je napisan prema kratkoj pri~i
Crveni pas Louisa de Bernieresa o
napu{tenom psu u dru{tvu koje nije
napu{teno od svijesti, gdje ljudi pomognu
unesre}enom i nedu`nom. To dru{tvo nije
utopijsko, u njemu su ljudi koji se snalaze za
svoj `ivot, imaju svoje probleme, no to ne
zna~i da ne}e uva`iti i psa. Ovo je filmska
pri~a o legendarnom Crvenom psu koji je
ujedinio raznoliku lokalnu zajednicu dok je
lutao australskom divljinom u potrazi za
svojim davno izgubljenim gazdom. Ne jer
u`iva u tome, ve} jer je tako ispalo ne
njegovom krivicom. On je nedu`an!
Film zapo~inje tako da ranih sedam -
desetih godina voza~ kamiona Thomas dolazi
u Dampier u Zapadnoj Australiji. U baru u
koji je u{ao vidi mnogo ljudi kraj psa {to le`i.
Mnogo prijatelja tog psa je oko njega, svi su
tu`ni zbog psa... Svaki od ljudi, prijatelja tog
psa pri~a pri~u o tom psu. Monta`no, iz
sada{njosti i pri~e iz bara, svako malo
ska~emo retrospekcijom u scene u kojima
gledamo iskustva u odnosu s tim psom. Sada
postoji spomenik tom psu. Zamislimo se
malo o tome kakvo je dru{tvo npr. Australija,
gdje se de{ava radnja ovog filma, a kakvo
na{e, koje veoma lijepo genijalac Ivica Mati}
opisuje u svom jedinom dugom igranom
filmu koji zapo~inje tako {to u prvom kadru
prika`e napu{tenog psa, a u prvoj sceni ljude
koji se okome na njega, iracionalnim
stavovima i predrasudama.
Ne zaboravimo, ako te`imo dru{tvu
mira, a ne dru{tvu u kojem se smr}u
rje{avaju problem, onu Mahatme Ghandija
koja glasi: Veli~ina i moralni napredak
naroda mo`e se mjeriti po tome kako
postupaju s `ivotinjama. Dobro znamo
kako postupa. Klati, ubijati, ubrizgavati
detergent u srce, stavljati otrov i staklo u
hranu, udarati bejzbol palicama i daskama s
ekserom, sjekirom rezati glavu, rezati {ape,
silovati ki{obranom, rezati repove i u{i
psima, pare prati preko njihove smrti... je
dokazivi kriminal i apsolutni patolo{ki
sadizam, a ne napredak.
Sadizam treba upravo radi napretka
sankcionirati, a ne odobravati. Ne zaboravimo
ni onu: Sve se vra}a sve se pla}a, sve vrti se u
krug, svak pla}a svoj dug. Ne prizivajmo zla,
ve} pomozimo `rtvama, pomozimo napu {te -
nima. U protivnom, ~ini mi se da su
besku}nici, nezaposleni, Romi ostali na listi
nakon pasa... Napu{teni psi su ogledalo nas. I
mi smo napu{teni. Zato, u kona~nici, ne
~inimo sami sebi zlo!
(D. Jane~ek)
KINO KRITIKA
Film Crveni pas (Australija, 2011.), reditelja Kriva
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 59
KULT MARKET
BASKERVILLSKI PAS
Sidney Landfield
Crno-bijeli film iz
1939., prvi je od
~etrnaest filmskih
ekranizacija
romana Arthura
Conana Doylea,
u kojem su
Sherlocka
Holmesa i Dr.
Watsona tuma~ili
Basil Rathbone i
Nigel Bruce.
Sherlock Holmes pozvan je da rije{i
jedan misterij obiteljskog prokletstva
koje prijeti i mladom nasljedniku. Ne bi
zgorega bilo da i na{oj domovini netko
tko prima pla}u za to (ne mora biti
Sherlock Holmes), kad je naslov ve}
prigodno vezan za psa, malo istra`i
neke stvari, a ujedno tu se krije i
misterij prokletstva koji }e se nastaviti
na nasljednike.
Ocjena: 4
ANDALUZIJSKI PAS
Luis Bunuel
Crno-bijeli
film iz
1929., za
koji su
scenarij
napisali
Salvador
Dali i Luis
Bunuel, remek je djelo nadrealizma te
debitantski film Luisa Bunuela. Ovaj film
upozorava na jako neugodne stvari,
koje su nekome samo san, dok su
drugome java.
Ocjena: 5
NAPU[TENI
Arpad Sopsits
Igrani,
ma|arski
film iz
2001.
godine.
Film
prikazuje
sudbinu
Arona,
dje~aka koji zavr{ava u siroti{tu. Lo{e
se odnose prema njemu. Zbog
nepravde on oja~ava, no de{avaju mu
se i ne`eljene nevolje. Pri~a o te{kom
`ivotu napu{tenih. I ne samo ljudi.
Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Igre gladi: Plamen
(Francis Lawrence)
2. Snje`no kraljevstvo
(Chris Buck i Jennifer Lee)
3. Thor: Svijet tame
(Alan Taylor i James Gunn)
4. The Best Man Holiday
(Malcolm D. Lee)
5. Neprijatelj pred vratima
(Gary Fleder)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Turbo
(David Soren, DreamWorks Animation)
2. [trumpfovi 2
(Raja Gosnell, Sony Pictures)
3. Malavita
(Luc Besson, EuropaCorp)
4. Ovo je kraj
(Evan Goldberg i Seth Rogen,
Columbia Pictures)
5. Jobs (Joshua Michael Stern,
Open Road Films)
Pomozimo naputenima!
PRIGODAN
FILM
Za one obitelji koje
razumiju vrijednost
jednog `ivota
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 11.12.2013 22:29 Page 59
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 60
U ^ETIRI OKA
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
Iz Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine
obavijestili su nas da }e 9. decembra u
Me|unarodnom centru za djecu i omladinu
Novo Sarajevo otvoriti ~etrnaestodnevnu
izlo`bu Mostar - dvadeset godina poslije,
posve}enu dvadesetoj godi{njici stradanja
tog grada.
U ASA Art Gallery u Sarajevu je, u utorak
10. decembra, Nj.E. Nigel Casey,
ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH,
otvorio prodajnu izlo`bu humanitarnog
karaktera pod nazivom Za djecu Centra
Duga. Umjetni~ka djela koja su izlo`ena
na ovoj izlo`bi nastala su na XII
internacionalnoj likovnoj koloniji.
U Restoran-galeriji Campanile u Mostaru,
11. decembra je, u organizaciji Studija
Neum, premijerno prikazan crtani film
Lin|o, autora Jurinka Raji~a. To je deseti
Jurinkov autorski film, a {esti na temu
Hercegovine.
Ambasada Italije u saradniji sa Italijanskim
centrom DIALOGO (Tuzla) organizuje
prikazivanje filmova italijanske produkcije u
Tuzli pod nazivom: Festival savremenog
italijanskog filma, pro~itali smo na
tuzlarijama. U Tuzli }e od 13. do 15.
decembra svakodnevno, u prostorima U.G.
DIALOGO - Italijanski Centar, biti
organizovane projekcije filmova sa
po~etkom u 19 sati.
U Galeriji Bela Vida, u sarajevskom
Importanne Centru, 16. decembra }e biti
promovisana monografija Put u Brazil,
fotoreportera i novinara Slobodne Bosne
Marija Ili~i}a. Na osnovu Mariovih
fotografija pratimo trnovit put fudbalske
reprezentacije Bosne i Hercegovine u
posljednjih petnaestak godina.
Dvostruki album bosanskohercegova~kog
pijaniste, kompozitora, dirigenta i aran`era
Sinana Alimanovi}a - Bosnia Groove -
Sinan Alimanovi} International Band,
proteklih godinu dana emituje se na
najslu{anijem jazz radiju svijeta:
www.jazzradio.com. Alimanovi}evo
stvarala{tvo emituje se rame uz rame s
nekim od najve}ih imena svjetske jazz
scene pro{losti i dana{njice.
Bend Floridus pobjednik je ovo go -
di {njeg Programa Jaeger Music Night
2013. U finalu koje je odr`ano 30.
novembra u Sarajevu, a u kojem su jo{
sudjelovali bendovi Jah Balebaroshi i
Funhouse, bili su prvi i osvojili sni ma -
nje svog prvog albuma u studiju Skirli -
baba producentske ku}e Ekipa.
Za nas kao bend u~e{}e u Pro gra -
mu Jaeger Music Night bilo je zaista
nevjerovatno iskustvo koje nam je,
pored dru`enja sa drugim bendovima,
donijelo sjajnu pobjedu, ka`e Semin
Merzi}, gitarista i back vokal Floridusa:
Sav na{ trud i rad proteklih mjeseci se,
jednostavno, isplatio. @elio bih ~estitati
i bendovima Funhouse i Jah Bale ba ro -
shi na odli~noj svirci, kao i bendu
Otisak s kojim smo se takmi~ili u
polufinalu, a s kojima smo ostali u
dobrim odnosima. Nakon pobjede Mo -
star nas je odli~no do~ekao. Ljudi su
odu{evljeni, pogotovo mostarska Rock
[kola, koja nam je bila podr{ka sve
vrijeme.
Bendovi Jah Balebaroshi i Fun ho -
use osvojili su nov~ane bonove za
muzi~ku opremu po njihovom izboru.
SEMIN MERZI,
gitarista grupe Floridus iz Mostara
MARINA DULETI, PR Sarajevo Holiday Marketa
MARINA DULETI]
Ovaj veseli zimski
doga|aj i ove godine
}e upotpuniti zimsku
ponudu glavnog grada
BiH
Mostarci su odu{evljeni!
Cetri oka:Cetri oka.qxd 11.12.2013 22:17 Page 60
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 61
Urednici, novinari i
rukovodstvo Radio Ante -
ne iz Sarajeva prije
nekoliko dana obilje`ili
su prvu godi{njicu po sto -
ja nja. No, mnogo je onih
koji ne znaju da je Radio
Antena, zapravo, ~edo
RSG-a koje se nekada
zvalo RSG1. Za{to, onda,
Antena?
Antena Sarajevo je 3.
decembra obilje`ila svoju
prvu godi{njicu. Radi se
o preformatiranom pro -
gra mu sarajevskog
Radija RSG1.
Slu{ateljima smo
poklonili novi radijski
format, koji je kombi -
nacija dobrih iskustava
programa RSG1
Sarajevo, te evropskih i
regionalnih trendova u
radijskoj industriji.
Antena je ~la nica RSG
Grupe, koja je u javnosti
poznata po vode}em
radijskom bren du u BiH,
RSG Radiju.
Statisti~ari bi vas
upitali: kakvim rezul -
tatima se mo`ete poh va -
liti?
Prema posljednjim
istra`ivanjima Antena Sa -
ra jevo je, sa rastom preko
300% u ciljnoj skupini od
osamnaest do ~etrdeset i
devet godina, na tre}em
mjestu slu {a nosti u
Sarajevu. Apsolutni lider
i dalje je RSG Radio.
A koja je razlika
izme|u RSG-a i Antene?
Antena je formatirana
kao gradski radio, a RSG
je radio sa nacionalnom
frekvencijom. Antena
uglavnom emitira ino
hitove, a RSG se bazira
na doma}oj i regionalnoj
muzi~koj sceni.
ADNAN OSMANAGI, direktor sarajevskog RSG-a
Tre}i Coca-Cola Sarajevo
Holiday Market bi}e odr`an na
Trgu oslobo|enja - Alija
Izetbegovi} u Sarajevu od 12.
decembra 2013. do 14. januara
2014. godine. Ovaj veseli zimski
doga|aj i ove godine }e
upotpuniti zimsku ponudu
glavnog grada BiH kroz mno{tvo
zabavnih sadr`aja, koji }e biti
organizirani tokom trideset i ~etiri
dana trajanja Marketa, najavljuje
Marina Duleti}, PR Sarajevo
Holiday Mar keta: Najveselije }e
i ove godine biti u Sarajevsko
Pivo Holiday Pubu, gdje }e
posjetitelji svakog dana mo}i u`ivati u koncertima, promocijama,
degustacijama... Tako|er, program }e svakodnevno biti
organiziran i na vanjskoj bini Happy :))) Stage, a Market }e i ove
godine donijeti pregr{t zabava za najmla|e u sklopu dje~ije
igraonice - Argeta Junior Play House.
Radovi na postavci Coca-Cola Sarajevo Holiday Marketa su
u toku. Coca-Cola Sarajevo
Holiday Market manifestacija je
koja ima za cilj doprinijeti
kreiranju istinskog prazni~nog
ugo|aja za vrijeme praznika koji
se obilje`avaju tokom trajanja
Marketa (katoli~ki Bo`i}, Nova
godina, pravoslavni Bo`i},
pravoslavna Nova godina). Pro -
{lo godi{nji Coca-Cola Sara je vo
Holiday Market posjetilo je vi{e
od 150.000 ljudi, pa se i ove
godine o~ekuje veliki broj
posjetilaca koji }e u`ivati u
raznovrsnoj ponudi, koju }e mo}i
na}i na Trgu oslobo|enja - Alija
Izetbegovi}, veli Marina Duleti},
Coca-Cola Sarajevo Holiday Market zajedni~ka je aktivnost
UG-a Zona unaprije|enog poslovanja - ZUP Ba{~ar{ija i
Fondacije Sarajevo Navigator, nastala pod okriljem USAID -
Sida Firma Projecta, u sklopu kojeg su i ZUP Ba{~ar{ija i
Sarajevo Navigator koordinatori lanca vrijednosti.
Instaliraj Antenu i u`ivaj
Istinski prazni~ni ugo|aj
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
Cetri oka:Cetri oka.qxd 11.12.2013 22:17 Page 61
62
1. Je li Vam dra`i ITC ljeti ili HTZ zimi?
Ima li jo{ kakvih opcija?
5. [ta ne morate imati u fri`ideru?
Pani~no me strah praznine u fri`ideru!
7. [ta obavezno nosite na pla`u?
Ne nosim ni{ta. Sa {anka idem pravo u more.
11. Koliko ima istine u izreci: Ako
i jesmo bra}a, kese nam nisu sestre?
Ja sam jedinac, pa ne bih znao.
13. [ta obla~ite kada
`elite izgledati moderno?
Volim biti demode.
3. Da li ste kao mali sanjali da }ete biti direktor, ne~ega?
Ja nikad nisam bio mali, bio sam samo starmali.
4. Kako se osje}ate u Sarajevu?
Da se ne sjetim nekada{njeg Zvona, dru`enja s Mujom
Sna`nim na Bjelavama, CDA... Bilo bi dobro.
2. A Mostar ljeti ili zimi?
Nevjerojatno, ali istinito: ljeti, moj kona~an odgovor!
10. Jeste li meteoropata?
Mo`da mal~ice. Bolje i to nego
psihopata. A toga, brate, ima sve vi{e.
14. Da li je bolje biti lijep
i pametan ili ru`an i glup?
A, jes ti pitanje...
12. Da li je {utnja zlato?
Da je tako, {to bi bilo bogatih ljudi...
Ovako je vi{e odraz muke koja priti{}e
narod, a on samo {uti, {uti, {uti...
6. Koga biste poveli na pusto ostrvo?
Vlast! @rtvovao bih se za op}e dobro.
8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Ja bih ipak ponovio gradivo.
by DINO BAJRAMOVIC
MARIO VRANKI, urednik ITC-a
BHT1 u Mostaru: Panino
me strah praznine u friideru!
9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?
U mojim godinama ve} se javlja amnezija
pa se ne mogu najbolje sjetiti.
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
15. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne
biste u~inili?
A, {to mo`e{ (ne) u~initi za 15 minuta?
Ne ~ine ni za 20 godina, pa nikom ni{ta.
19. Tange
ili badi}?
Mo`e,
mo`e!
16. Opi{ite Senada
Had`ifejzovi}a u tri
rije~i?
Tri su Senada...
17. S kim biste voljeli otplesati tango?
S Monicom Bellucci, ako se poznati
redatelj ne bi bunio.
18. Osoba
koja Vam ide
na ganglije?
Malo je
ganglija...
21. Poruka
~itaocima
na{eg
magazina?
Ta }e on
nama
poru~ivat...
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013.
20. A begova ili
{kembe ~orba?
Ra{tika, brate, u
svakom slu~aju!
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 11.12.2013 16:57 Page 62
KLIN ^ORBA
S
asvim je prirodno da se povodom obilje`avanja
Me|unarodnog dana ljudskih prava prisjetimo
najuspje{nijeg predizbornog slogana iz 2010. godine
pod kojim je na{a jedina multietni~ka stranka
promar{irala slavnim stazama dr`avotvornosti BiH od
Mrkonji}a do Bobovca i da im se svesrdno zahvalimo {to
su u me|uvremenu uspjeli izgraditi zdrave temelje dr`ave
po mjeri ~ovjeka. I dragi Bog je svojevremeno ustvrdio da
hudi ~ovjek uglavnom ne zna {ta je za njega najbolje, a
budu}i da je svaka vlast od Boga, vjerovati je da oni
nepogre{ivo znaju u kojem se zlu krije dobro, za koje smo
mi na`alost obi~no slijepi i gluhi.
^ovjek koji je po vlastitom izboru odlu~io `ivjeti, a
mo`da i raditi ili se {kolovati ili naprosto samo biti
zdravstveno osiguran u glavnom gradu, dobro je izabrao,
jer je upravo tu dr`ava naj~ovje~nija. @ivim u Sarajevu pa
znam da su ovdje ljudska prava svetinja, a sve to
zahvaljuju}i rasko{nom politi~kom kredibilitetu i
neporecivom ugledu vladaju}e politi~ke partije i njenim
tzv. koalicionim partnerima. Nema te vi{e sile koja ih
mo`e omesti u njihovoj svakodnevnoj brzi za svakog
~ovjeka, unato~ ~udnoj ~ovjekovoj sklonosti da gun|a i
iskazuje nezadovoljstvo il ga stavio u raj il u pakao. Ne
prepoznaje razliku ni kad je golim okom vidi. Stoga su
na{i vladari pravi mu~enici u svojim nadljudskim
naporima da rije{e sva na{a genetski uvjetovana
nezadovoljstva.
P
okazuje mi prijateljica najnoviji izum po mjeri
~ovjeka: pasotjer. Uz tradicionalne petarde (koje
mogu poslu`iti istoj svrsi), ovosezonski najve}i bum
kod uli~nih prodava~a je i ta specijalna lampica od ~ijeg
se `i{ka psi razbje`e glavom bez obzira, i nikad im vi{e ne
padne na um da te ugrizu. Koliko ko{ta, pitam. Bagatela:
jedva koliko i jedna jedina vre}a bra{na od 25 kilograma
ili tek pola vakcine protiv gripa. Eto vidi{, velim, ovo je
prava dr`ava. Umjesto tri vre}e bra{na kupi{ jedan
pasotjer i jednu vakcinu protiv gripa, i svi su tvoji
zdravstveni problemi rije{eni. Nema gripa, nema ugriza,
nema nepotrebnog debljanja. Ako uzmogne{, dodatno se
ugleda{ na onog radnika Hidrogradnje koji je na
protestima jeo svje`i kupus, koji je uzgred odli~an za
pro~i{}avanje krvnih `ila i probavnog trakta. Za samo
jednu marku mo`e{ kupiti ~etiri glavice kupusa, a ukoliko
ti se nije na{la ni ta markica, ne brini. Na vrhu svakog
kontejnera mo`e{ prona}i izobilje onih vanjskih listova
koje su nutricionisti~ke neznalice odbacile. Naime,
upravo ti listovi sadr`e najvi{e vitamina.
U
o~uvanju dobrog zdravlja i kondicije, dr`ava se ove
zime posebno pobrinula za marginalne kategorije
ovog dru{tva, skrivaju}i od njih sve one informacije
koje bi ih mogle sprije~iti da poduzmu odlu~ne korake u
prevenciji ozlogla{enih koronarnih oboljenja. Dr`avni
GRAS, iz ~iste pa`nje i brige za njihovo zdravlje, nije
obavijestio `itelje padinskih dijelova Sarajeva o ukidanju
redovnih minibus linija. Time im je pru`io priliku, nakon
napornog radnog dana u gradu smoga i stresne saobra}ajne
gu`ve, da koji sat predahnu na autobusnim stajali{tima a
potom se ~ilo uspentraju uz svoje brdo. Kad stignu ku}i,
ve} je mrak, vrijeme ve~eri. Tako preska~u ru~ak, a obavili
su pripisanu dozu pje{a~enja. Kud }e{ bolje i zdravije?
Ipak, nije ni moje razumijevanje svih blagodati koje
nam pru`a ova novope~ena Dr`ava za ^ovjeka ba{
kontinuirano. Ponekad padnem u sumnju, iz ~istog
neznanja. Sprva sam se pitala za{to nas na radiju policija
svakog jutra uredno obavje{tava u kojim }e sarajevskim
ulicama i u kojim terminima biti raspore|ena njihova
radarska kontrola. Kao {to mi je doskora bilo neshvatljivo
i da inspektori uredno najave akciju kontrole rada na crno.
Onda sam napokon shvatila da je sav ovaj sistem
besprijekorno harmoniziran po mjeri ~ovjeka. Po mjeri
svakog ~ovjeka sklonog ludovanju, nasilju, svakojakim
prevarama i poreskim utajama.
D
r`ava mora biti milostiva. Mora svakome dati
drugu, petu, stotu {ansu. Za{to bi diskriminirala
bandoglave tatine sinove koji bijesno jurcaju
ulicama, tramvajskim prugama i trotoarima ovog grada
oduzimaju}i im voza~ke dozvole? Sve su to na{a djeca,
nek se igraju. A i njihovi o~evi. Zar prili~i jednoj
velikodu{noj dr`avi da im oduzima radne dozvole samo
zato {to nisu osigurali koju stotinu radnika. Dovoljno je
da im se najavi taj jedan mjesec u kojem ih moraju
prijaviti. Najbolje je da to bude onaj predizborni, u kojem
}e naglo sko~iti stopa zapo{ljavanja. I potpuno mi je
razumna odluka da se GRASU na papiru ne ukinu
autobusne linije koje je na terenu samovoljno ukinuo. Sve
za ~ovjeka!
ovjek koji je po vlastitom izboru odluio ivjeti, a moda i raditi ili
se kolovati ili naprosto samo biti zdravstveno osiguran u glavnom
gradu, dobro je izabrao, jer je upravo tu drava najovjenija. ivim u
Sarajevu pa znam da su ovdje ljudska prava svetinja, a sve to
zahvaljujui raskonom politikom kredibilitetu...
DR@AVA ZA ^OVJEKA
Pi{e: FADILA NURA HAVER
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 63
Fadila:Iluzije.qxd 11.12.2013 16:57 Page 63
SLOBODNA BOSNA I 12.12.2013. 64
REAGIRANJA
Po{tovani,
Molim vas da u skladu sa zakonskim
pravom objavite moje reagiranje na tekst
va{eg novinara Mirsada Fazli}a pod na slo -
vom Skupe pravno-revizorske vratolomije
direktora Enesa Gani}a u kojem je iznio
nekoliko krupnih neistina i proizvoljnih kon -
stru kcija.
Nije istina da sam u ratu bio glavni
logisti~ar niti je istina da sam trenutno
savjetnik za pravne poslove. No, to je
manje va`no. Va{ novinar Mirsad Fazli} je
objavio da je novi direktor Agencije za
privatizaciju [uhret Fazli} krajem septembra
protiv mene pokrenuo postupak i obavijestio
nadle`ne institucije o eventualno po~injenim
krivi~nim djelima, a {to je ozbiljna neistina.
Naime, iz faksimila pisma koje ste objavili
vidljivo je da se moje ime i prezime nigdje ne
spominje. Detaljnim uvidom u navedeni
faksimil se vidi da je direktor Fazli} dostavio
Informaciju svim nadle`nim, a zbog sumnje
u odre|ena dokumenta kao i kore spon de -
nciju, a {to se odnosi na Agenciju za
privatizaciju u FBiH, koju ne ~ini samo
direktor, ve} postoje i ostali nadle`ni organi
Agencije (zamjenik direktora, Upravni odbor,
Nadzorni odbor, Kolegij, pomo}nici
direktora, sekretar, kao i savjetnici). Da se
navedena Informacija odnosi, pored gore
navedenih, i na sve zaposlenike, vidi se iz e-
maila koji je direktor Fazli} uputio svim
zaposlenicima dana 05.10.2012. godine.
Dalje je u svom komentaru iznio neistinu
(a {to se vidi iz faksimila koji ste prilo`ili uz
tekst) da sam ja kao raniji direktor Agencije
za privatizaciju FBiH potpisao spornu
transakciju sa advokatskom kancelarijom
Sanje Dobvenko-Ljubi~i} iz Beograda
te{ku 625 hiljada KM koja je pru`ala
usluge pri naplati ira~kog duga.
To naprosto nije ta~no jer je pravno
zastupanje u konkretnom slu~aju bilo
povjereno Federalnom pravobranila{tvu na
~elu sa pravobraniocem Augustom Jan -
~ekom. Advokatsku kancelariju u Beogradu
nije anga`irala Agencija za privatizaciju
nego Pravobranila{tvo, jer je isto Zakonom
obavezno da zastupa Federaciju BiH-Vladu
Federacije BiH u inostranstvu i niko vi{e.
Kada se zavr{ila naplata ira~kog duga,
raspodjelu novca je vr{ila Vlada FBiH (jer to
je bio novac iz Pasivnog podbilansa kojim
jedino Vlada F BiH raspola`e), te je Agencija
samo kao tehni~ka pomo} Vladi FBiH
izvr{ila odluke Vlade FBiH, tj. transferirala
novac prema Odlukama Vlade FBiH, a ne,
kako navodi novinar Fazli}, da je to potpisao
Enes Gani} kao direktor Agencije za
privatizaciju u FBiH.
Tako|e je federalni pravobranilac August
Jan~ek podnio izvje{taj Vladi FBiH o
dotada{njem toku postupka naplate
navedenih potra`ivanja i s obzirom da su
sredstva u iznosu od oko 62.000.000,00 KM
legla na poseban ra~un u Sarajevu,
federalni pravobranilac August Jan~ek je
podnio i tro{kovnik, koji mu je Vlada FBiH
odobrila i donijela Odluku o pla}anju istih.
Zna~i, nije ta~no da sam ja kao direktor
Agencije za privatizaciju u FBiH potpisao
spornu transakciju te{ku 625 hiljada KM,
nego je istina da sam realizovao Odluku
Vlade FBiH (objavljenu u Sl. novina FBiH), a
na prijedlog Federalnog pravobranila{tva.
Tako|e je Va{ novinar Fazli} naveo da je
beogradskom advokatu Branku Bo`inovi}u
ispla}en honorar od 52 hiljade maraka i da
je to ne{to kao sumnjivo. Samo da Vas
podsjetim da je posao koji je vodio advokat
Bo`inovi} uspje{no nastavljen od strane
sada{njeg direktora Fazli}a u saradnji sa
Vladom FBiH i uspje{no zavr{en, tako da je
Vlada FBiH dana 10.07.2013. godine
donijela Odluku o poravnanju duga i rije{ila
problem pasivnog podbilansa Sarajevo
osiguranja dd Sarajevo sa pozitivnim
uspjehom od preko 350.000,00 KM.
Moj jedini dosada{nji sukob s aktu -
elnim direktorom Agencije za privatizaciju
[uhretom Fazli}em vezan je za jedan tekst
objavljen u Slobodnoj Bosni od
20.09.2012.godine, novinarke Mirhe Dedi}
pod nazivom: Lijanovi}i kupuju Fabriku
duhana Mostar za 40.000,00 KM, a koji je
razmatran na kolegiju kod direktora Fazli}a
24.09.2012.godine. Direktor Fazli} me tada
optu`io da sam upravo ja dostavio
Slobodnoj Bosni slu`beni dokument pismo
potencijalnog investitora zaintresiranog za
kupovinu Fabrike duhana Mostar,
zaprijetiv{i mi suspenzijom ako pouzdano
utvrdi da sam ilegalno sara|ivao sa
Slobodnom Bosnom!
Raspola`em materijalnim dokazima za
sve navedene tvrdnje i ako `elite, rado }u ih
pokazati va{em novinaru.
S po{tovanjem,
Enes Gani}
Sarajevo, 06.12.2013.godine
Enes Gani} - Uredni{tvu
Advokatsku kancelariju u Beogradu nije angairala
Agencija za privatizaciju nego Pravobranilatvo FBiH
koje je jedino nadleno za zastupanje FBiH u
inostranstvu
(Skupe pravno-revizorske vratolomije direktora Enesa Gani}a, SB, br. 891)
Reagiranja:Reagiranja.qxd 11.12.2013 15:08 Page 64
12.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 65
Semir Halilovi} - Senadu Avdi}u
Nisam krao, nemam
policijski dosje, nisam
zaposlen po javnim
kompanijama niti sam
oteo boraki stan
(Tjedna heftarica, SB, br. 891)
Prvi put sam te, radi, tvojih uvreda
izre~enih na moj ra~un, tu`io i mislio sam da
}e ti to biti dovoljna lekcija jer kriza je i nikome
se ne tro{i novac radi rije~i kojih bi se postid-
jeli i najbahatiji ljudi na svijetu. Nikome osim,
o~ito, tebi. Radi na~ina na koji si se ponovo
drznuo da pi{e{ o meni usput vrije|aju}i
poginule ~anove moje porodice tu`i}u te
ponovo jer obojica, ve} u startu, znamo da
}e{ biti ogla{en krivim. Shvatam za{to pi{e{
te{ke rije~i: valjda tako poku{ava{ do}i u sferi
interesovanja ljudi jer je o~ito da te{ko pod-
nosi{ ~injenicu da je tvoje vrijeme pro{lo i da
si potpuno prevazi|en i zaboravljen te da mi
nije advokata, koji tu`i tebe i sli~ne, ne bih se
sjetio ni da postoji{.
Ja pripadam generaciji ljudi koji su i tebe i
Vildanu Selimbegovi} potpuno pretr~ali. Niko
moj ne radi u BH Telekomu, ali zato radi sin
Vildane Selimbegovi}, niko moj nema ni me|u
bh.ambasadorima ali zato ima tvoja supruga,
nikada nisam primao novac od strane bilo
koga za moje knjige ili tekstove dok si ti
Avdi}u, a pisao si i sam o tome, dobio novac
od SDA kako bi osnovao Slobodnu Bosnu dok
je, s druge strane, Selimbegovi}eva, imam i
svjedoka, jedne prilike dobila bonus novca jer
je napala odre|enu osobu u novini gdje je
radila. Umjesto da ja vje{am va{e slike i
stavljam ih na stub srama i ti i Vildana me
vrije|ate i la`ete o meni. Vildani sam prije par
mjeseci i javno napisao: bolje joj je da vrati
novac koji je ukrala od mog oca i dokumente
koje je ukrala meni nego {to nam, obojici, dr`i
moralne lekcije. Ja se ne dru`im sa Bakirom
Alispahi}em kao ona, niti sa Munirom
Alibabi}em kao ti ve} se kre}em u dru{tvu
normalnog svijeta koji je daleko od tajne poli-
cije, podmetanja i la`i kojima su unesre}ili ovu
dr`avu i njene ljude.
Mlad sam ~ovjek i ja nisam krao, nemam
policijski dosje, nisam zaposlen po javnim
kompanijama niti sam oteo bora~ki stan, vrlo
uredno radim i borim se za svoj `ivot rade}i
posao ~i{}enja BiH od zaostalog politi~ko-
dru{tvenog sme}a kako bi ja i moja gene ra -
cija u na{oj zemlji mogli `ivjeti normalno.
Ti se Avdi}u ruga{ majkama Srebrenice,
poni`ava{ Emira Suljagi}a nazivaju}i ga
stradalnikom a sada si i mene krenuo
vrije|ati i nazivati istim imenom pa se pitam,
a pitaj i sam sebe, kakav si ti to ~ovjek kada
vrije|a{ ljude koji se bore za istinu i pravdu
i na kojoj si ti to strani?
Naravno tu`i}u te i za tvoje posljednje
pisanje o meni jer smatram da je nov~ana
disciplina za tebe dobra te da }e{, kada
isplati{ novac za uvrede i la`i koje si o meni
ispisao, sljede}i put sam sebe udariti po ruci
kada krenes napisati. Nadam se da }e mi
novac koji od tebe dobijem putem presude,
zbog tvog rije~nika i la`i, biti dovoljan da sa
Senadom odem na Svjetsko prvenstvo u
Brazil. [ta }e{, kao {to ti napisah: davno si
pretr~an.
Senad Avdi} - Seferovom
malom
I tata bi, sine!
Kada mali Harry Potter na{eg oslo-
bodila~kog rata, Seferov mali, nepismeno,
bahato, bezobrazno, nevaspitano, agre-
sivno deri{te, koje je finih para zgrnulo na
svojim knjigama, prona|e nekoga u svojoj
u`oj i {iroj familiji ko je imalo pismen, kome
leksika nije bauk, ko zna gdje se kako i
zbog ~ega u re~enicu tura zarez, a gdje
zarez nikako ne pripada; kada publicistu
neko podu~i da je u onom {to on naziva
rije~nik, slovo i potpuno vi{ka, tada bih se
mo`da i trznuo da mu ne{to odgovorim.
Ovako, dok su pismeni sastavi tog ne odu -
~e nog |ilko{a nepismeniji od slu`benih
zabele{ki koje je njegov babo Sefer slao
centrali KOS-a, ostaje mi nada da }e nje-
gov advokat, na kojeg se poziva, uspjeti
sro~iti korektniji i razumljiviju tu`bu.
REAGIRANJA
Reagiranja:Reagiranja.qxd 11.12.2013 15:08 Page 65
ISPRAVNA-oglasi sedmica-892:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.12.2013 15:18 Page 1
ISPRAVNA-oglasi sedmica-892:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.12.2013 15:11 Page 1
ISPRAVNA-oglasi sedmica-892:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.12.2013 15:06 Page 1