You are on page 1of 80

FINANSIJERI IZGRADNJE D@AMIJA U BiH: VJERSKI OSVIJE[TENI KRIMINALCI

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

KAKO ZAUSTAVITI POHOTNE INCESTUOZNE ZVIJERI

BOSANSKI SLJEDBENICI MONSTRUMA JOSEFA FRIZLA

Jeziva silovanja djevoj~ica u Zenici


SKANDAL U NSBiH FILMSKI FESTIVAL U CANNESU 2008.

KRIMINALCI ODU[EVLJENJE BOSANCIMA PROTIV I ALBANCIMA KODRE

601
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Predsjednik Upravnog odbora Asim METILJEVI] Direktor Erbein RE[IDBEGOVI] Glavni i odgovorni urednik Senad AVDI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mehmed PARGAN, Dario D@AMONJA, Nermina [UNJ, Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa ^E^O Dopisnici Mirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana), Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb) Design Edin SPAHI] DTP Atif D@IDI] Lektor Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije Ismira TAHIROVI] Marketing i prodaja Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni 444-041 , 262-630 telefaks 444-895 Adresa ^ekalu{a ~ikma 6 , Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 140-101-00006860-17 Volksbank Sarajevo
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

Sadr`aj

SRBIJA JE BiH: Raskol izme|u politike Slobodana Milo{evi}a i Borisa Tadi}a

06 ZENI^KA SODOMA I GOMORA Obiteljske seksualne orgije nad djecom


Pro{le nedjelje je na Kantonalnom sudu u Zenici monstruozni silovatelj ERMIN SKENDER osu|en na DVADESET I DVIJE GODINE zatvora zbog seksualnog nasilja nad malodobnom k}erkom svog ro|enog brata. Ova visoka kazna na prvi pogled se mo`e u~initi neobi~nom, ali pravosudne institucije u Zenici vjeruju da se samo drakonskim kaznama mo`e zaustaviti porast jezivog trenda seksualnog nasilja nad djecom u ovom dijelu BiH; samo u godinu dana zeni~ko pravosu|e je na vi{e od 40 godina robije osudilo trojicu zlo~inaca koji su seksualno zlostavljali vlastitu djecu

ko i po kojoj proceduri neko mo`e postati vakif/dobro~initelj

44 SRBIJANSKI POSTIZBORNI KO[MAR I nakon Slobe - SPS


Dvije sedmice nakon izbora, budu}nost Srbije, odnosno da li je ta zemlja spremna za evropski put ili }e se vratiti u olovne 90-te godine, ostaje velika zagonetka: klju~ je u rukama Socijalisti~ke partije koja jo{ nije odlu~ila ho}e li podr`ati proevropsku koaliciju predsjednika BORISA TADI]A ili }e se svrstati uz narodnja~ko-radikalnu koaliciju KO[TUNICA-NIKOLI]

18 NOVI POTRES U SDA Ho}e li klan sa Poljina prodati BH Telecom


Predsjednik SDA Sulejman Tihi} odlu~an je u namjeri da sprije~i prodaju ve}inskog paketa dionica najprofitabilnije kompanije u dr`avi, BH Telecoma, koju zagovaraju Bakir Izetbegovi}, Jasminko Ak{amija i Ned`ad Brankovi}; Slobodna Bosna je doznala pozadinu najnovijeg sukoba koji potresa bo{nja~ku politi~ku scenu

50 SMJENA SELEKTORA KODRE Osveta nogometnog podzemlja


Uprkos nepodijeljenoj podr{ci javnosti, sportskih radnika, nogometa{a..., selektor nogometne selekcije BiH MEHO KODRO pro{log je vikenda voljom ~elnika Nogometnog saveza BiH uklonjen s te du`nosti; na{ novinar otkriva motive za Kodrinu smjenu, te analizira sportske i druge aspekte ljudi iz vrha bh. nogometa

28 IZNEVJERENA HISTORIJA Ko su tranzicijski vakifi - donatori


Ovih dana su mediji stidljivo izvijestili da je vakif (dobro~initelj, donator..) jedne d`amije u okolini Sarajeva Albanac sa bosanskim papirima NASER KELMENDI, za kojeg doma}i i inozemni policijsko-obavje{tajni krugovi tvrde da je jedan od vode}ih balkanskih narko-bosova: na{a novinarka istra`ila je

60 EKSKLUZIVNO IZ CANNESA Snijeg pade na palme na vo}e


U utorak, 20. maja, na FILMSKOM FESTIVALU u Cannesu premijerno je prikazan film SNIJEG, na{e rediteljice AIDE BEGI]; o ovom, kao i o novom filmu bra}e DARDENNE, ali i o ostvarenjima koja su prikazana u proteklih osam dana na najzna~ajnijoj filmskoj smotri u svijetu iz Cannesa pi{e na{a saradnica

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

No}as spaljujemo iluzije

VALJA NAMA IZ A. B. [IMI]A I J. B


Pi{e

Senad Avdi}

Ko god krene u ru{enje vlasti u BiH mo`e ra~unat liberalne, antidogmatske


ametno zbori i mudro rezonuje moj drug Dino [aran, gazda sjajne rock grupe Letu {tuke, kad ovih dana u novinama ismijava klince i roditelje koji su proteklih mjeseci zdru`enom kakofonijom doniranih, a pritom polovnih zvi`daljki poku{avali sru{iti kantonalno/gradsku vlast u Sarajevu. Tako se ne ru{i nepravda i zulum, veli [aran i priziva rumunjski anarhoidno-revolucionarni model mijenjanja stvarnosti i njegove manje-vi{e standardizirane nasilne instrumente. Dino [aran, nakon {to se izvukao iz armijskih bunkera i zemunica u kojima se u ratu ~asno i bespogovorno branila cjelovita i suverena Bosna i Hercegovina, razumljivo, svjesno se povukao u vlastitu intimu, pisao neke {armantne, dovitljive, unosne pjesmice za balkanski mainstream, saharinske estradnjake, pjesma-dvije za @eru i Crvenu jabuku, dva-tri akorda specijalno za Danijelu Martinovi}, i {to pretekne mo`e od koristi biti i najsvje`ijem dalmatinskom lakoglazbenom galebu Luki Ni`eti}u... Krajem devedesetih pro{log, i u prvim godinama ovog stolje}a sam relativno dosta vremena sa darovitim, lucidnim, ali neobaveznim glazbenikom [aranom proveo: jednom mi je, nakon beogradskog ubistva Zorana \in|i}a, iznio: Ovaj ^eda Jovanovi}, koji je, o~ito, preuzeo stvar u svoje ruke i koji mo`e to sranje rije{iti, jeste po{ten, kad treba - grub, neumoljiv, dakle, ali je egzemplarni liberal kokainac! [aran je uvijek bio socijalno i politi~ki senzibilan, samo se ne}kao glede

Jeste da scenarij djeluje prili~no zasterjelo, anahrono, ali je barem pokazao povijesnu efikasnost. Kada banda iz Nogometnog saveza BiH smijeni jedinog ~asnog i neovisanog selektora Mehu Kodru, tada revolucionarne slobodoumne snage moraju zauzeti ne Nogometni savez nego ku}e nogometne bande U{anovi}a, Pu{ine, Pa{ali}a, Dominkovi}a. I dr`ati cijele porodice u tala~koj krizi dok oni koji su ih smjestili u njih ne doka`u porijeklo imovine!
4
SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

trenutka kad sve {to u njemu kulja treba isporu~iti vanka. Poku{ao je za svoj drugi album vrbovati rashodovanog rock and roll veteranskog vizionara iz holandskog Utrechta Branimira [tuli}a; ovaj ga je ters odjebao, valjda igrao nogomet; od svih ljudi iz BiH Johna se, o~ito, javlja samo meni: prije deset godina sam ga molio da odgovori na nekoliko, uglavnom besmislenih pitanja, a on mi poslao stotine stranica vlastitog prijevoda anti~kog partibrejkera Tukidida u kojim je, veli, sva povijest obuhva}ena...

stavljam na miru lidera grupe Letu {tuke Dinu [arana iz marketin{kih razloga (budu}i da je u velikoj furtutmi oko drugog albuma koji sam napreskoke preslu{ao - odli~an, uvjerljiv, ta~an, vjerujte na rije~), ali sam suglasan sa njegovim scenarijem ru{enja postoje}e vlasti: dakle, su{tinskim, radikalnim, cjelovitim i op}enarodnim... Jeste da scenarij djeluje prili~no zastarjelo, anahrono, ali je barem pokazao povijesnu efikasnost. Kada banda iz Nogometnog saveza BiH smijeni jedinog ~asnog i neovisanog selektora Mehu Kodru, tada revolucionarne slobodoumne snage moraju zauzeti ne Nogometni savez nego ku}e nogometne bande U{anovi}a, Pu{ine, Pa{ali}a, Dominkovi}a. I dr`ati cijele porodice u tala~koj krizi dok oni koji su ih smjestili u njih ne doka`u porijeklo imovine! Dalje, ako postoji revolucionarna dakle, ve}inski osjetljiva i tako|er ve}inski artikulirana svijest me|u, navodno, ogor~enim gra|anima, neka se mirno i bez nasilja, a u slu~aju ne~ega,

ZME\U B [TULI]A
recimo organizira, i statutarnim ili nestatutarnim sredstvima zauzmu, za po~etak, sve ku}e izgra|ene u zadnjih 12-15 godina na Poljinama, Pazari}ima, ili kako se ve} zovu te vukojebine. Jasno, vlasnici tih zdanja }e se za po~etak koprcati, ali }e naposljetku (tokom propisane mjere pritvora) morati sve do u sitnice priznati. Neka se svakom vlasniku Porschea ili BMW-a, uz obaveznu saobra}ajnu i voza~ku dozvolu, zatra`i i imovinski karton, odakle i kako je svog ~etveroto~ka{a stekao. Kud }e{ vi{e, naravno za po~etak. ema, ili mo`da ja ne znam da ima, rokera, dramskog pisca, knji`evnika u Republici Srpskoj, koji se spreman zajebavati sa Hazjajinom Miloradom Dodikom i njegovim projektom. Namjerno izostavljam novinare i sli~nu struku, jer su oni jadnici, li{eni profesionalnog aparata, svjesno ili nesvjesno). Ima li filmad`ije, rokera, pjesnika, od ^ajni~a do Banje Luke, da napi{e kriti~ki opasku o pepeljari u Gazdinom kabinetu vrijednoj 700 maraka? Hajde, neka i tako bude, ali nek bude bez mene. I, vjerujem, bez ljudi poput [arana. Da, ta~no je da kroz moje vene te~e otrov {to ga popih u nasladama, u no}ima pjanim i otrov truje (A. B. [imi}), ali svim revolucionarima {tuli}evskog profila obe}avam svoju aktivnu potporu u ru{enju nepravednog, bogohulnog poretka!

SEDAM DANA & LJUDI


^ETVRTAK, 15. MAJ Tvrdi ve~eras na OBN-u HASAN ^ENGI] kako i najnoviju hajku protiv njega vodi isti ~ovjek koji ga je hapsio i prije 25 godina, sarajevski policajac MUNIR ALIBABI], vje~iti progonitelj svega {to je muslimansko-bo{nja~ko. Pred pono} RT Srbije prikazuje dana{nji vi{esatni tok su|enja VOJISLAVU [E[ELJU, gdje se kao svjedok Tu`iteljstva pojavio predratni policajac iz Zvornika. Ovaj svjedok, Bo{njak, koji je godinama radio u beogradskoj policiji, kazao je da [e{elj uo~i rata nije dolazio niti prolazio kroz Zvornik. Vjerovatno je znao da je policija u Zvorniku imala nalog da ga u tom slu~aju uhapsi. Na pitanje sudije od koga su zvorni~ki policajci dobili takav nalog, svjedok odgovara: Od sarajevske Slu`be dr`avne bezbjednosti. Na ~ijem je ~elu tada bio isti onaj progonitelj muslimana Munja Alibabi}. [e{elj i ^engi} su sredinom 80-ih skupa le`ali u zeni~kom zatvoru - valjda zatvorska solidarnost trajno prije~i ^engi}a da prizna kako je vojvoda Voja ipak malo ve}i progonitelj muslimana od Alibabi}a! PETAK, 16. MAJ Sve proti~e u redu na ve~era{njoj proslavi 600. broja Slobodne Bosne, gosti, tehnika, osiguranje, klopa, pi}e, muzika. Sjetih se kako sam prije 25 godina na istom mjestu, u Skenderiji, zamalo nervni slom dobio; pravili smo neki humanitarni rok koncert, milion grupa, na kraju treba svirati Bijelo dugme. Cijeli bend na okupu, samo nema @eljka Bebeka. Krenemo da ga tra`imo po gradu, i na|em ga na ulazu kako se nadvikuje sa nekim starim policajcem koji ga odguruje urlaju}i: POKA@I KARTU, ILI BJE@I; SVI STE VI BEBEK, KAD TREBA D@ABE U]I! SUBOTA, 17. MAJ U Sarajevu jedno dijete stradalo od zalutalog metka koji je neki katil, slave}i, ispalio iz automatske pu{ke. U Mostaru, na nogometnoj utakmici, dje~ak ostao invalid od topovskog udara ba~enog iz publike. Dva dana kasnije, dva mladi}a poginula u Visokom od tenkovske granate koju je neko ostavio u staro `eljezo. Kako je ono, odmah nakon Daytona poru~io na{ mudri Dedo Alija, odgovaraju}i podanike od vra}anja oru`ja: Nikad vi{e nijedan Bo{njak ne smije, niti mo`e zano}iti bez oru`ja u ku}i. Bez djece, eto, Bo{njak zano}iti i smije i mo`e!!! NEDJELJA, 18. MAJ Ka`e danas ameri~ki predsjednik George Bush na nekom skupu u Egiptu kako je IRAN ozbiljna prijetnja svima. MEHO KODRO, smijenjeni selektor nogometne reprezentacije BiH, s njim se slo`io.

je odvratne ati na podr{ku ke tradicije!

PONEDJELJAK, 19. MAJ Prema predlo`enim izmjenama Ustava Islamske zajednice BiH, vrhovni poglavar IZ bi se ubudu}e birao do`ivotno. U Srbiji je patrijarh Pavle jo{ `iv, ali Sveti sinod danima zasjeda biraju}i njegovog nasljednika, za patrijarhova `ivota. Reis MUSTAFA efendija CERI] danas u Oslobo|enju tvrdi da ne}e do kraja `ivota ostati na toj funkciji. Vjerovatno ne o~ekuje, niti se nada, da }e `ivjeti do`ivotno! UTORAK, 20. MAJ Ve~eras Bosnu i Hercegovinu na filmskom festivalu u Cannesu predstavlja film Snijeg AIDE BEGI], sniman u Gora`du. Na EUROSONGU u isto vrijeme BiH predstavlja ELVIR LAKOVI] LAKA, ro|en u GORA@DU. Tako je ve~eras Gora`de mitsko mjesto bosanskohercegova~ke kulture; nisu se d`aba Gora`daci svojevremeno hvalisali kako su i Adam i Eva bili iz njihovog kraja, nude}i ~vrste argumente: Samo se u Gora`du od pamtivijeka moglo za jabuku dobiti koke! SRIJEDA, 21. MAJ E, ne smijem se zakleti, ali mi pouzdan prijatelj ka`e da je sljede}i doga|aj istinit i da se nedavno zbio negdje u Isto~nom Sarajevu. Dakle, unuk ukrade karticu iz mobitela djeda koji je upravo umro, sahrane djeda i kada se nakon sedam dana sva porodica spremala da obi|e njegov grob, ocu (sinu preminulog) stigne sms poruka: KAD KRENE[ NA GROBLJE, PONESI MI PUNJA^ ZA MOBILNI. Prepade se o`alo{}eni sin, a na lokalno groblje sedmicama niko nije odlazio... Sve dok unuk nije otkrio zajebanciju i dobio nezapam}ene batine. 22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

ZENI^KA SODOMA I GOMORA

JOSEF FRIZL U ZE

KAKO ZAUSTAVITI POHOTNE, INCESTUOZNE ZVIJERI


6
SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Trojica osu|enih monstruma iz Zenice, SKENDER, SELIMOVI], VALENTI], ni{ta

Obiteljske seksualne orgije nad djecom

ZENICI

Pro{le nedjelje je na Kantonalnom sudu u Zenici monstruozni silovatelj ERMIN SKENDER osu|en na DVADESET I DVIJE GODINE zatvora zbog seksualnog nasilja nad malodobnom k}erkom svog ro|enog brata. Ova visoka kazna na prvi pogled se mo`e u~initi neobi~nom, ali pravosudne institucije u Zenici vjeruju da se samo drakonskim kaznama mo`e zaustaviti porast jezivog trenda seksualnog nasilja nad djecom u ovom dijelu BiH; samo u godinu dana zeni~ko pravosu|e je na vi{e od 40 godina robije osudilo trojicu zlo~inaca koji su seksualno zlostavljali vlastitu djecu
godine, u svojoj ku}i koja se nalazi u neposrednoj blizini ku}e njegovog brata. Suzana Mijatovi} Budu}i da je A.S. `ivjela sama s ocem, suzanam@slobodna-bosna.ba navodno alkoholi~arem (majka joj je ranije umrla), upla{ena djevoj~ica, vjerojatno pod prijetnjom svirepog strica, nikome udac Kantonalnog suda u Zenici nije smjela kazati {to joj se dogodilo, dok Asim Pezer izrekao je u ~etvrtak, njezina starija, udana sestra, nije primi15. maja, zasigurno najve}u jetila da se trinaestogodi{njakinja naglo zatvorsku kaznu koja je za djelo udebljala. No, sve do po~etka februara spolnog odno{aja s djetetom ove godine kada je A.S. smogla snage i presu|ena u poslijeratnoj BiH! Odlukom povjerila se sestri, nitko u obitelji nije suca Pezera, Zeni~anin Ermin Skender mogao ni slutiti kakvu jezivu tajnu osu|en je na 22 godine zatvora zbog silodjevoj~ica mjesecima skriva. Kada su vanja svoje maloljetne brati~ne A.S. koja u saznali istinu, sestra i njezin mu` su vrijeme kada je stric prvi put napastvovao Skendera odmah prijavili policiji. nije imala ni punih trinaest godina. I mada Monstrum je uhap{en po~etkom februara se radi o uistinu monstruoznom zlo~inu ove godine i u svom je prvom iskazu poricao koji je, u pore|enju s dosada{njom kazkrivnju. Kako se, me|utim, njegova `rtva nenom politikom bh. sudova u ovakvim i porodila dvadesetak dana poslije sli~nim slu~ajevima, kona~no, i primhap{enja, DNK nalaz o~instva potvrdio je jereno sankcioniran, hrabar iskorak suca da je Ermin Skender otac djeteta svoje Asima Pezera ipak je ostao bez odjeka u brati~ne, nakon ~ega je sve priznao. U javnosti, a sama presuda gotovo da je istrazi je, tako|er, otkriveno da je Skender medijski pre{u}ena. Bit }e da se ovda{nja brati~nu silovao najmanje jo{ jednom, u javnost vi{e zaokupila detaljima zlo~ina decembru pro{le godine, kada je austrijskog monstruma Josefa Frizla nego djevoj~ica bila u poodmakloj trudno}i. alarmantnim pokazateljima o porastu broja Nekako u isto vrijeme Ermin Skender je seksualnog zlostavljanja djece i incesta u planirao vjen~anje s drugom `enom?! bosanskohercegova~kim obiteljima. Nakon izricanja presude Skender je Prema zvani~nim podacima Kantonalnog ostao u pritvoru, dok se njegova brati~na, suda u Zenici, samo u posljednje tri godine za sada, nalazi u sigurnoj ku}i. Brigu o p r ocesuir ano j e ~ ak deset slu~ aj ev a silodjevoj~ici i njezinom v anj a dj ece u Zeni~ k o- dob oj sk om ktrinaestogodi{njoj antonu, dok su u p r v a ~ etir i mj eseca 2 0djetetu 0 . trebala bi preuzeti nadle`na socijalna slu`ba. vo|ena tri sudska procesa protiv U z lo~ inaca ~ ij e su ` r tv e naj ~ e{ } e b ila nj ih o- posljednje vrijeme pojavilo se neuobi~ajeno mnogo predmeta gdje su v a r o| ena dj eca ili naj b li` i r o| aci. djeca `rtve seksualnog nasilja. Stoga smo stalno poo{travali kaznenu politiku, {to ne NASILJE, zna~i da i ranije nismo izricali primjerene INCEST, ZLO^IN kazne. Ja sam, recimo, Hasana SelimoErmin Skender, nezaposleni razvevi}a osudio na devet godina zatvora, moj deni 44-ogodi{njak iz okolice Zenice, kolega Enes Mali}begovi} je nedavno nesretnu A.S. silovao je u ljeto pro{le
Pi{e

Foto: ZEDA

BOSANSKI FRIZL: Ermin Skender osu|en je na 22 godine zatvora zbog seksualnog zlostavljanja svoje trinaestogodi{nje brati~ne koja je u februaru ove godine rodila dijete

ta se ne razlikuju od svog austrijskog kolege Frizla koji je {okirao cijeli svijet!


22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

ZENI^KA SODOMA I GOMORA

Emsadu Valenti}u izrekao kaznu od 12 godina. Me|utim, na posljednjem su|enju Erminu Skenderu smo morali uzeti u obzir posebnu te`inu slu~aja, starost `rtve i, na koncu, to da je djevoj~ica rodila dijete, kazao nam je sudac Asim Pezer, uz napomenu kako do pravomo}nosti presude ne mo`e detaljnije komentirati sudski proces protiv Ermina Skendera. Budu}i da joj sudska presuda jo{ nije i slu`beno dostavljena, visinu kazne, kao ni ulaganje eventualne `albe, nije `eljela komentirati ni zamjenica glavnog zeni~kog kantonalnog tu`itelja Vesna Bjelo{evi} koja je u ovom predmetu zastupala optu`nicu. U kratkoj izjavi za Slobodnu Bosnu tu`iteljica Bjelo{evi} je samo istakla da smatra kako te{ki zlo~in nad moralom zaslu`uje i adekvatnu moralnu kaznu, te da se sla`e da su, s obzirom na porast seksualnog nasilja nad djecom (posebice u Zeni~ko-dobojskom kantonu), stroge sankcije jedina prevencija.

Foto: ZEDA

DVANAEST GODINA ZATVORA: Emsad Valenti} progla{en je krivim za brutalno silovanje maloljetne k}erke

PROBAO, PA VIDIO DA SE ISPLATI


Primjer drugog zeni~kog monstruma Hasana Selimovi}a potvr|uje, na`alost, da su i sudac Asim Pezer i tu`iteljica Vesna Bjelo{evi} posve u pravu kada ka`u da jedino stroge zakonske kazne mogu sprije~iti nove zlo~ine pedofila iz na{eg najbli`eg susjedstva.

Hasan Selimovi}, jo{ jedan zeni~ki Frizl, kojeg je upravo sudac Pezer u novembru 2007. osudio na devetogodi{nju kaznu zatvora, prvi put je zbog seksualnog zlostavljanja djece osu|en 1994. Selimovi}, danas 49-ogodi{njak, tada je, istina, ogla{en krivim zbog bludnih radnji nad trinaestogodi{njom djevoj~icom i ka`njen sa simboli~nih godinu dana zatvora, iako je njegova prva `rtva sa njim rodila dijete. Kasnije }e Seli-

movi} s maloljetnicom nastaviti izvanbra~nu vezu u kojoj }e dobiti jo{ dvoje djece?! Budu}i da je Hasan Selimovi} ranije bio o`enjen, poslije razvoda s prvom suprugom on je izvjesno vrijeme brinuo o k}erki, ro|enoj 1992. koja je, kako }e se prekasno otkriti, godinama bila `rtva njegove bolesne seksualne po`ude. Svoju je ro|enu k}erku Selimovi} po~eo seksualno iskori{tavati kada joj je bilo svega {est godina, a prema nalazima psi-

Foto: Mario Ili~i}

REVOLUCIONARNA PRESUDA: Zeni~ki sudac Asim Pezer izrekao je najve}u kaznu za silovanje djeteta u dosada{njoj bh. sudskoj praksi

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Obiteljske seksualne orgije nad djecom

Foto: ZEDA

MONSTRUOZNI TROUGAO

HASAN SELIMOVI]: Devet godina zatvora za dugogodi{nje silovanje maloljetne k}erke (od 1998. do 2003.), presuda pravosna`na EMSAD VALENTI]: Dvanaest godina zatvora za brutalno silovanje maloljetne k}erke (u augustu 2007.), `alio se Vrhovnom sudu Federacije BiH
HASAN SELIMOVI]: Monstrum iz Zenice silovao je k}erku od njene {este do 11, godine, a u `albi Vrhovnom sudu naveo je kako je djevoj~ica imala ljubavnika

ZLO^IN KOJI JE POTRESAO SVIJET: Austrijanac Josef Frizl svoju k}erku Elisabeth dr`ao je zato~enu 24 godine i sa njom imao sedmero djece

ERMIN SKENDER: Dvadeset i dvije godine zatvora za silovanje maloljetne brati~ne (u julu 2007.), najavio `albu Vrhovnom sudu Federacije BiH zbog za{tite nevine djece sva su|enja na Kantonalnom sudu u Zenici bila zatvorena za javnost. Ipak, unato~ strogim mjerama za{tite identiteta, sve dosada{nje `rtve seksualnog nasilja u obitelji nisu mogle sakriti svoje tragedije, budu}i da ih je lako prepoznati zbog bliskih rodbinskih veza s zlo~incima. Neke od njih, poput supruge i k}erke jo{ jednog zlo~inca, Emsada Valenti}a, stoga su morale odseliti iz Zenice, u potrazi za normalnim `ivotom daleko od ro|aka, susjeda i poznanika koji ih nisu mogli za{tititi od zlo~inaca iz vlastite obitelji.

ZENICA BLUES EMSADA VALENTI]A


hijatrijskog i neuropsihijatrijskog vje{ta~enja, djevoj~icu je vi{e puta silovao sve do njezine 11 godine?! No, kako curica nije ni bila svjesna {to joj se doga|a, za njezinu se golgotu saznalo slu~ajno, kada se nesretna djevoj~ica povjerila prijateljicama u {koli. Nakon {to je Hasan Selimovi} pro{le godine uhap{en, psihijatrijskim je vje{ta~enjem utvr|eno da ima bolesne seksualne nagone prema djeci `enskog spola, iako je sve vrijeme uporno negirao zlostavljanje k}erke. Odlukom Vrhovnog suda Federacije BiH koja je donesena po~etkom marta ove godine, Selimovi}eva `alba je u cijelosti odba~ena, a prvostupanjska presuda od devet godina zatvora koju je izrekao sudac Pezer je potvr|ena. Nezvani~no doznajemo da je na dono{enje kona~ne odluke sudaca Vrhovnog suda Federacije presudio javni poziv nepoznatom mladi}u koji je Hasan Selimovi} prilo`io uz `albu, pozivaju}i ga da se javi i prizna kako je bio dugogodi{nji ljubavnik njegove maloljetne k}erke!? [to se, pak, ti~e nesretne djevoj~ice koja danas `ivi s majkom, ona u razgovoru s lije~nicima nije mogla sakriti da jo{ uvijek gaji jake emocije prema ocu, kao i da joj on nedostaje. Bio sam 12 godina sudija Op}inskog suda u Zenici, potom sam isto toliko godina bio advokat, a u januaru 2004. sam po~eo raditi kao sudija Kantonalnog suda. Mislim da imam dovoljno iskustva, da svoj posao obavljam profesionalno i da na su|enjima ne bi smjelo biti emocija. Ali ovo su jako te{ki, da ne ka`em grozni slu~ajevi, priznao nam je sudac Asim Pezer, kada smo ga pitali kako je suditi u procesima gdje su djeca `rtve roditelja i najbli`ih ro|aka. Dodajmo tome da su Kao i u prethodna dva slu~aja koja su {okirala Zeni~ane, jednako je monstruozan i zlo~in koji je u augustu 2007. nad svojom dvanaestogodi{njom k}erkom po~inio Emsad Valenti}, tako|er iz okolice Zenice. Taj je 34-ogodi{nji perverznjak ro|enu k}erku izveo iz ku}e svojih roditelja, u vrijeme dok su ostali ~lanovi obitelji spavali, i silovao je na najbrutalniji na~in. Kasnije, kada je majka odvela dijete kod lije~nika, dijagnosticirano joj je vi{e te{kih fizi~kih ozljeda. Presudom suca Enesa Mali}begovi}a, monstrum Emsad Valenti} je prije petnaestak dana osu|en na 12 godina zatvora i trenuta~no se nalazi u pritvoru. Za dobro njegove ali i sve druge djece, nadati se da }e tamo, ba{ kao i Selimovi} i Skender, jo{ zadugo ostati, odnosno, da suci Vrhovnog suda Federacije BiH prema njima ne}e imati odve} milosti...
22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET
MO@E MU BITI MAJKI]

Kandidati na terenu su prva gruda koja se baci niz padinu i koja zakotrlja stvar
NAZIM HASANBEGOVI], direktor Agencije za strate{ko komuniciranje (CMC)

Ure|uje

Milutin Stoj~evi}

Zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiH Du{anka Majki} zaljubila se u dvadesetak godina mla|eg momka, izvjesnog Miroslava iz Banje Luke
Ako je vjerovati njezinim strana~kim kolegama, agilna zastupnica SNSD-a u Domu naroda Parlamenta BiH Du{anka Majki} ozbiljno se zaljubila. Ova 56-godi{nja menad`erica poslovne ekonomije, predsjednica Aktiva `ena SNSD-a i ~lanica Glavnog i Izvr{nog odbora te stranke, sve se ~e{}e mo`e vidjeti u pratnji znatno mla|eg mu{karca. U predahu izme|u brojnih strana~kih i zastupni~kih obveza Du{anka i njezin mladi}, za kojeg nezvani~no saznajemo da se zove Miroslav, mogu se sresti u romanti~nim {etnjama po banjalu~kim ulicama i u tamo{njim restoranima. Du{anka Majki}, ina~e, ima dvoje odrasle djece koja su navodno ne{to starija od njenog mladi}a Miroslava. (S.M.) ZA DOBROM PRA[INOM DI@U SE KONJI

FRANCO BARESI: Jedan od najve}ih nogometa{a AC Milana po dolasku u Sarajevo za SB je kazao kako su Zlatan Ibrahimovi} i Hasan Salihamid`i} dvojica najboljih bh. igra~a u ovome trenutku

SDP demantira ~ar{ijska podmetanja prema kojima Hamdija Lipova~a tajno pregovara s rivalskim partijama u Biha}u
U Krajini je po~elo vru}e predizborno ljeto. Aktuelni SDP-ov na~elnik Op}ine Biha} Hamdija Lipova~a navodno je po~eo tajne pregovore s rivalskim strankama novoosnovanom A-SDA i SBiH, a sve sa ciljem ostanka na vlasti u najve}oj i privredno najja~oj kraji{koj op}ini. Prema glasinama koje se pronose Biha}em, Lipova~a je uspio osigurati podr{ku A-SDA i SBiH za vlastitu kandidaturu za jo{ jedan mandat. Dakle, ukoliko SDP ne podr`i kandidaturu Lipova~e na predstoje}im lokalnim izborima za op}inskog na~elnika, Lipova~a }e se kandidovati ispred A-SDA {to je proteklih dana navodno ve} dogovorio sa njenim osniva~em Rifetom Hozanovi}em, {efom ukinutog Merhameta i predsjednikom op}inskog Vije}a Cazin. Podr{ku kraji{kog ogranka SBiH oli~enog u Sadiku Bahti}u, Lipova~a je osigurao preko svog ro|aka Adnana

GRAZIE AMIC nogometni par


Najtrofejniji italijanski klub dres sa njegovim brojem {est na le|ima zauvijek je umirovio 1997. godine. Kada se Franco Baresi oprostio od travnjaka, Silvio Berlusconi kazao je kako dres sa njegovim brojem, koji je Baresi nosio dva desetlje}a, vi{e nikada niko ne}e odjenuti u Milanu. Jedan od najve}ih italijanskih nogometa{a svih vremena ovih je dana boravio u Sarajevu, promoviraju}i Milan Junior Camp, koji }e po~etkom jula po drugi put biti organiziran u Sarajevu. Projekt se realizira u suradnji sa Klasom i Upi bankom, ~lanicom Grupe Intesa Sanpaolo. Presretan sam {to sam po prvi put u Sarajevu, u gradu i zemlji za koju sam ~uo mnogo toga lijepog od mojih suradnika, koji su organizirali kamp pro{le godine, kazao je Baresi za SB po dolasku u Sarajevo, dodaju}i: Nadam se da }e neko od tih dje~aka krenuti stopama Zlatana Ibrahimovi}a i Hasana Salihamdi`i}a, dvojice najboljih igra~a iz BiH u ovom trenutku. Baresi je u Sarajevu promovirao i Milan park, jedinstveni sportski park namijenjen djeci. Park }e ovog vikenda biti postavljen u Sarajevu uz besplatan ulaz svima koji ga `ele posjetiti. (N. Hasi})

10

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Ne ka`em da nema onih koji ezan naviju do daske


MUSTAFA ef. CERI], reisu-l-ulema

Lipova~e, vije}nika SBiH u Op}inskom vije}u Biha}a, te predsjednika Mladih SBiH. U SDP-u pak tvrde da je Lipova~a siguran kandidat ove stranke za jo{ jedan mandat op}inskog na~elnika, a spekulacije o navodnim pregovorima Lipova~e s drugim partijama odlu~no odbacuju kao naivni i prizemni poku{aj njegove diskreditacije me|u ~lanovima i simpatizerima SDP-a kod kojih Lipova~a u`iva golemi ugled. (M.F.) [EFICA I STO-LICA

Srebrenka Goli}, {efica kabineta Milorada Dodika, sa {efom se razi{la burno - uz `u~nu sva|u i lomljenje stolica
Protekle nedjelje, sasvim neo~ekivano, dugogodi{nja najbli`a saradnica Milorada Dodika Srebrenka Goli} odlu~ila je napustiti Dodikov kabinet, u kojem je bila {efica, ali i Dodikovu partiju SNSD, koju je s Dodikom osnovala prije desetak godina. Razlaz dugogodi{njih najbli`ih saradnika protekao je burno - uz lomljenje stolica i `u~nu sva|u. Prema nezvani~noj verziji, Goli}evoj je jako smetalo {to su njen posao u Dodikovom kabinetu obavljali razni me{etari koji nisu bili zaposleni u Vladi RS-a, ali su bliski Dodikovi prijatelji. Jedan od njih je Slavko Mitrovi}, pravni ekspert, jedan od osniva~a SNSD-a, koji navodno ima veliki uticaj na aktuelnog premijera RS-a. Goli}eva je desetak godina bila najbli`a Dodikova saradnica, a pored toga {to je bila {efica kabineta bila je i predsjednik Vije}a za specijalne veze Srbije i RS-a. Goli}eva je odr`avala tijesnu vezu sa {eficom kabineta Vojislava Ko{tunice Aleksandrom Nikitovi}em. Koliko je Goli}eva bila bliska sa Dodikom govori i ~injenica da je premijer RS-a njenu ro|enu sestru Jasminku Krivoku}u postavio za direktoricu Javnog preduze}a Po{ta Srpske. Sva|om s Dodikom, Goli}eva je ugrozila ne samo vlastitu karijeru nego i karijeru svoje sestre, a ta ~injenica rje~ito svjedo~i da se u pozadini njenog sukoba s Dodikom kriju mnogo ozbiljniji razlozi, me|u kojima je i nerealizirana ambicija Srebrenke Goli} da se domogne ministarske fotelje. (M.D.) Milorad
Dodik

CI: Milanov rk u Sarajevu


AC MILAN U BiH: Akciju velikog kluba podr`ao je i italijanski ambasador u na{oj zemlji Alessandro Fallavollita, a detalje gostovanja Baresi je dogovarao sa Mujom Selimovi}em, vlasnikom MIMS grupe

22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

11

MINI MARKET
RESI(]) SE VRA]A KU]I

Ne `elimo vi{e raspravljati o temama koje izazivaju ljutnju i bijes, nego o konkretnim stvarima
DENIS GRATZ, ~lan Izvr{nog odbora Na{e stranke

RADOVANE, SI\

Jedan od osniva~a Socijaldemokratske unije Mustafa Resi} odlu~io se vratiti u redove SDP-a
Mustafa Resi}

Zbog prijetnji zlo~ tu`itelji Jur~evi upozoreni da ne p

PREDMET KOJI JE ZABRINUO SUD U HAAGU: Ratni zlo~inac Stanko zatvora u Fo~i prije godinu dana; iz svoje jazbine u Srbiji Stankovi} ne

Na~elnik sarajevske Op}ine Stari Grad Mustafa Resi} od prije nekoliko dana ponovo se priklju~io redovima SDP-a. Nakon izbora 2002. godine, na kojima je SDP izgubio vlast, Resi} se pridru`io grupi SDP-ovih pu~ista (Miro Lazovi}, Sejfudin Toki}, Ivo Kom{i}, Sead Avdi}...) s kojima je osnovao novu partiju - Socijaldemokratsku uniju. No, ta se partija uskoro pocijepala pa su tako nastala ~ak ~etiri nova politi~ka subjekta: Sead Avdi} je osnovao BH demokrate, Vedran Dodik Pokret mladih, dok izvorna partija SDU ve} neko vrijeme funkcionira na principu dva rukovodstva pod jednim krovom! Kako doznajemo, Resi} se u SDP vratio s obrazom: zajedno s njim u SDP se vratio cijeli Gradski odbor SDU-a s jo{ stotinjak pristalica koji ranije nisu bili ~lanovi SDP-a. Ponosan na ~injenicu da je gradsku organizaciju SDP-a pro{irio za nekoliko stotina {to starih {to novih ~lanova, Resi} na pitanje znati`eljnika je li se zbilja vratio u SDP redovno odgovara na isti na~in: Nisam se ja vratio u SDP, nego se SDP vratio meni! (M.A.)

Tokom trodnevne posjete Bosni i Hercegovini predsjednik Tribunala u Haagu Fausto Pocar svim sugovornicima je izrazio zabrinutost i ljutnju zbog pro{logodi{njeg bijega iz zatvora u Fo~i ratnog zlo~inca Radovana Stankovi}a. Sudija Pocar je najavio da }e dati instrukcije predstavnicima me|unarodne zajednice u BiH {ta trebaju uraditi da bi se Stankovi}a vratilo u zatvor na izdr`avanje 20-godi{nje robije na koju je osu|en zbog ratnih zlo~ina koje je po~inio nad Bo{njacima u Fo~i. Samo nekoliko dana prije Pocarove posjete BiH, beogradski sudski i tu`iteljski krugovi upozorili su biv{eg {efa Tu`iteljstva BiH Marinka Jur~evi}a i biv{eg {efa Odjela za ratne zlo~ine Tu`iteljstva Vasu Marinkovi}a da ne dolaze na regionalni skup pravnika, sudija, tu`itelja, odvjetnika koji se pro{log vikenda odr`avao u Srbiji. Razlog za upozorenje koje je stiglo Jur~evi}u i Marinkovi}u njihove srbijanske kolege obrazlo`ili su strahom da bi im se Stankovi} i njegova mre`a pomaga~a na teritoriji Srbije mogli osvetiti za presudu koja je ovom zlo~incu izre~ena pro{le godine. Podsjetimo, Stankovi}, nakon {to je u re`iji svojih sugra|ana iz Fo~e pobjegao iz zatvora, upu}ivao je vi{estruke pismene pri-

12

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Zakon o sukobu interesa je jedan od najlo{ijih zakona, ali je va`e}i


NIKO LOZANI], predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta BiH

I\I SA SLANINE

SLATKE TAJNE TAJNOG GLASANJA

o~inca Stankovi}a vi} i Marinkovi} putuju u Srbiju!

Budu}i dr`avni revizori birat }e se tajnim glasanjem, odnosno dogovorom vladaju}ih stranaka!
Poslanici i delegati u Parlamentranoj skup{tini BiH ~ine sve da stave pod kontrolu Ured za reviziju poslovanja institucija BiH, ~ijem je rukovodstvu mandat istekao jo{ u septembru 2006. godine. Nakon {to su poni{tili konkurs, koji je raspisao stari saziv Parlamenta, raspisali su drugi, a za konkursne procedure i prigovore parlamentarci su formirali ~ak ~etiri ad hoc komisije, za {ta su uredno napla}ivali
TAJNO IZJA[NJAVANJE: Parlament BiH narednog }e mjeseca izabrati revizore koji trebaju provjeriti zakonitosti u radu dr`avnih institucija

nkovi}, osu|en u Sudu BiH na 20 godina zatvora, pobjegao je iz ne prestaje sa prijetnjama bh. sucima i tu`iteljima

PRIJETNJA IZ SRBIJE ZA BH. TU@ITELJE: Marinko Jur~evi} i Vaso Marinkovi}, tu`itelji protiv Radovana Stankovi}a

jetnje Davoru Juki}u, sudiji Suda BiH koji mu je izrekao zatvorsku kaznu od 20 godina. (S. A.)

naknade za rad. Kada se ova sapunica privela kraju, na pro{loj sjednici trebalo je biti imenovano rukovodstvo, a onda je Azra Had`iahmetovi}, poslanica Stranke za BiH, tra`ila tajno glasanje?! Iako su imena kandidata ve} odavno poznata, kao i broj bodova koji su osvojili, te formirane rang liste, poslanici su odlu~ili da imenovanje zavr{e iza zatvorenih vrata kako bi svako provukao svoga kandidata. Poslanici Dodikovog SNSD-a odlu~ili su da daju podr{ku Bo`ani Trnini}, koja trenutno radi u Glavnoj slu`bi za reviziju RS-a, a koja je imala najmanje bodova od sva tri srpska kandidata. Stranka za BiH i SDA nemaju jedinstven stav prema imenovanju D`evada Neki}a, prvoplasiranog kandidata iz reda Bo{njaka, koji trenutno obavlja du`nost u Upravi za indirektno oporezivanje, pa su {ansu dobili i slabije plasirani kandidati Munevera Bafti} i Munib Ov~ina. Hrvati su jedinstveni u stavu da glavni revizor ostane njihov sunarodnjak Milenko [ego, kojem su na konkursu naknadno prihvatili dokumentaciju jer je zaboravio dostaviti uvjerenje o neka`njavanju zbog ~ega su frcale varnice izme|u ~lanova Komisije za izbor revizora Du{anke Majki} i Ive Mire Jovi}a. SDP BiH spreman je podr`ati Samira Mu{ovi}a, biv{eg zamjenika glavnog revizora, a naklonjene su mu i neke stranke iz RS-a. I dok ovih dana revizori potpisuju kona~ne revizorske izvje{taje o tro{kovima u bh. institucijama za 2007. godinu, o njihovoj sudbini i novom rukovodstvu odlu~uje se na sjednici Parlamenta zakazanoj za ~etvrti juni. Za to vrijeme Had`iahmetovi}eva tvrdi da tajnim glasanjem samo {titi nezavisnost ovako va`nih institucija. (N.H.)

22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

13

MINI MARKET
MAMI(])PARA

Demonske sile ovog svijeta poku{ale su da ovoj crkvi i narodu otmu i izvade iz grudi srce njegovo - Kosovo i Metohiju

AMFILOHIJE, mitropolit crnogorsko-primorski

Milion maraka za mladog igra~a Sarajeva Hamzi}a


Zdravko Mami}, prvi ~ovjek zagreba~kog Dinama, za vikend }e doputovati u Sarajevo kako bi okon~ao sve detalje

PRO ET C

Treba li i bh. gra|anim u~e{}a u privatizac


MUHAREM SERBEZOVSKI,
zastupnik u Parlamentu FBiH
Po{to smo u procesu privatizacije, treba omogu}iti svima da ravnopravno sudjeluju. Svakako da }u o tom pitanju odlu~ivati i u Parlamentu, ali sam ina~e emotivan prema svemu {to nam je ostalo odranije. Me|utim, izgleda da

TRANSFER OD MILION MARAKA: Zdravko Mami}, direktor Dinama, osobno dolazi po mladog igra~a Harisa Hand`i}a

DA
nam je ostalo veoma malo. vi{emjese~nih pregovora u vezi sa transferom Harisa Hand`i}a, nogometa{a Sarajeva, 18-godi{njeg mladog reprezentativca BiH. Kontroverzni Hercegovac Mami}, najmo}niji i najbogatiji ~ovjek hrvatskog nogometa, u ime Dinama bi u Sarajevu trebao potpisati ugovor o Hand`i}evom transferu, vrijedan 500 hiljada eura, na kojem ljudi iz Zagreba rade ve} mjesecima. Mami} je, kako nam je potvrdio Mustafa Du~i}, predsjednik Komisije za transfere Sarajeva, u bh. prijestolnicu trebao do}i jo{ u ponedjeljak, no sastanak sa ~elnicima Sarajeva odgo|en je za kraj sedmice zbog njihovih poslovnih obaveza. Mi smo tek u razgovoru sa Mami}em saznali da su skauti Dinama Hand`i}a pratili na dvadeset takmica, a zvani~no su se najavili da ga gledaju samo na jednoj, ka`e Du~i}, dodaju}i kako su klju~nu ulogu u Hand`i}evom transferu odigrali Almir Turkovi}, Denijal Piri} i Fahrija Dautbegovi}. Iz Dinama su ih kontaktirali i tra`ili njihovo mi{ljenje. Tek kada su sva trojica potvrdili kako se radi o velikom talentu, pristali su na transfer, tvrdi Du~i}. Transfer Harisa Hand`i}a tako }e, uz onaj Mirka Hrgovi}a iz [irokog Brijega u Wolfsburg, biti jedan od najve}ih u poslijeratnoj historiji bh. nogometnog prvenstva. Hand`i} je dijete Sarajeva, u ovom je klubu pro{ao sve omladinske kategorije, a iz kadeta je prekomandovan u prvi tim, sa nepunih 17 godina, nakon {to je u svojoj prvoj sezoni u kadetskom prvenstvu BiH postigao ~ak 56 golova! Ove je sezone po prvi put priklju~en prvom timu Sarajeva, a ljetos je imao ponudu za ugovor iz ~e{kih Teplica. Odbio ju je jer mu je ~e{ki klub, u kojem danas igraju tri nogometa{a iz BiH, nudio samo stipendijski ugovor. Pokazalo se kako je to ispravan potez, jer je Dinamo, koji je uz Hand`i}a pratio i Saida Huseinovi}a iz tuzlanske Slobode, odlu~io za njega platiti obe{te}enje od milion maraka. Pored Dinama, interes za mladog igra~a ovog prolje}a pokazivali su i belgijski Anderlecht, te Dinamo iz Kijeva, a razlog za{to je zagreba~ki klub spreman platiti ovu, za na{e klubove astrononomsku

LJUBO BE[LI],
gradona~elnik Mostara
Tijekom stvaranja te kompanije veliki broj gra|ana na izravan i neizravan na~in sudjelovao je u stvaranju te profitabilne kompanije i sasvim je opravdano, iz vi{e razloga, da se apsolutno svima ponudi mogu}nost da sudjeluju u privatizaciji. Susjedna Hrvatska je dobar primjer kada su gra|anima ponu|ene dionice Plive, INA-e i T-HT-a. Tako|er dr`im da bi gra|ani pozitivno reagirali, ali i da bi i tr`i{te kapitala u BiH do`ivjelo odre|eni zamah. Naravno, da se kupnja dionica ne obavlja nekakvim certifikatima nego novcem.

DA

AMIR SPAHI],
uposlenik BH Telecoma i jedan od biv{ih generalnih direktora
Gra|ani itekako participiraju u pove}avanju vrijednosti BH Telecoma i taj operater zapravo ne bi ni postojao da nema gra|ana potro{a~a. Ukoliko bi se gra|anima pru`ila mogu}nost da sudjeluju u privatizaciji kupovinom dijela dionica, sigurno bi i kao korisnici bili lojalni svom operateru i time sudjelovali u njegovom razvoju.

DA

VLADO ALILOVI],
na~elnik Op}ine Vitez
Bilo bi po`eljno da gra|ani sudjeluju u procesu privatizacije svih javnih firmi u Bosni i Hercegovini, po uzoru na neke druge dr`ave u kojima se ispostavilo da su dobro postupile. Mislim da je sudjelovanje gra|ana u kupovini dijela BH Telecoma odli~na ideja, ali koliko vidim, niko to javno ne spominje.

DA

14

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Ubije|en sam da }e ponovo pobijediti Srbija i da }u ja ~estitati na{oj Jeleni Toma{evi}


SLAVKO JOVI^I] SLAVUJ, poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH

CONTRA

ma pru`iti mogu}nost aciji BH Telecoma?


Mr. ADMIR NUKOVI],
ekonomski analiti~ar iz Br~ko Distrikta
Bezuslovno gra|ani Federacije BiH trebaju imati direktnu korist u postupku privatizacije BH Telecoma, ali i HT-a Mostar i svih drugih strate{kih poduze}a. Najva`nije je da Vlada izabere takav model privatizacije koji }e to i omogu}iti. Neophodno je da se u privatizaciji rezervira 2025% za individualne investitore i 15% za institucionalne investitore i fondove. Na javnom pozivu za upis dionica gra|ani bi trebali imati ravnopravan status, na na~in da se najprije odredi prihvatljiva cijena po dionici, odrede ukupni raspolo`ivi udjeli za privatizaciju, utvrdi lista zainteresiranih i nakon toga odredi koliko je mogu}e da svaki gra|anin kupi, uz odre|ena ograni~enja koja bi onemogu}ila manipulacije u postupku.

cijenu, le`i u ~injenici da je Hand`i} ljevak, iznimno brz i sna`an. Stru~njaci tvrde kako je na nogometnom tr`i{tu veoma te{ko na}i kvalitetnog ljevaka, stoga Zdravko Mami} nije `alio novac da Hand`i}a dovede u klub. Pokazalo se to, uostalom, kao ispravna praksa, jer je ove godine Dinamo zaradio oko 40 miliona eura na transferima Eduarda i Luke Modri}a, koji su kao dje~aci stigli u Dinamovu nogometnu {kolu. Treba kazati kako }e se Hand`i} u Zagrebu pridru`iti jo{ jednom biv{em igra~u Sarajeva, kadetskom reprezentativcu BiH Damiru [ov{i}u, koji je pro{le godine oti{ao u NK Zagreb. Sarajevo za [ov{i}a nije dobilo niti marke obe{te}enja, jer su njegov transfer privatno izre`irala dvojica trenera iz omladinskog pogona kluba sa Ko{eva. (N. Hasi})

KRADE KAO RADE

DA

HDZ 1990. inzistira na izboru kompromitiranog Joze Ivan~evi}a za direktora Zavoda za zdravstveno osiguranje Hercegova~ko-neretvanske `upanije
Kako smo i najavili u augustu pro{le godine, jo{ dok je direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje Hercegova~ko-neretvanske `upanije bio Rade Bo{njak, najizgledniji kandidat za njegovog nasljednika ostao je Jozo Ivan~evi}. Biv{i direktor Doma zdravlja u Prozoru-Rami, a danas zastupnik HDZ-a 1990. u Rade Parlamentu Federacije BiH, Bo{njak pozvan je pro{log tjedna na intervjuu, nakon {to se prijavio na natje~aj. Navodno da Jozo Ivan~evi} i nije demonstrirao ba{ neko znanje, odnosno, da se neuporedivo boljom kandidatkinjom pokazala sada{nja privremena direktorica Zavoda Lela Arapovi} koja ve} godinama radi na poslovima zdravstvenog osiguranja. Kako, me|utim, za razliku od Arapovi}eve, Ivan~evi} mo`e ra~unati na sigurnu potporu svojih strana~kih kolega iz HDZ-a 1990., a prije svih `upanijskog ministra zdravstva, rada i socijalne skrbi Luke Faletara, sve su prilike da }e Rade Bo{njak dobiti dostojnog zamjenika. Iako su, naime, upravo ministri iz HDZ-a 1990. u `upanijskoj Vladi inzistirali da se Bo{njak smijeni zbog kriminala, istodobno za novog direktora prote`iraju Ivan~evi}a protiv kojeg je financijska policija, tako|er, podnijela kaznenu prijavu. Jozo Ivan~evi} se, podsjetimo, tereti za brojne financijske malverzacije u vrijeme dok je bio direktor Doma zdravlja u Prozoru-Rami, a samo je u 2006. godini na putne tro{kove i reprezentaciju potro{io skoro 30.000 KM. (S.M.)
22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

TOMISLAV GRIZELJ,
poduzetnik
Sve {to su gra|ani Bosne i Hercegovine izgradili, da li nekada{njim samoupravnim sredstvima ili sopstvenim impulsom, sasvim je logi~no da budu jedan od titulara vlasni{tva velikih kompanija. Gra|ani su to pravo stekli, tako|er, kori{tenjem usluga kompanije i podizanjem njene vrijednosti.

DA

15

22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

17

NOVI POTRES U SDA

Predsjednik SDA Sulejman Tihi} odlu~an je u namjeri da sprije~i prodaju ve}inskog paketa dionica najprofitabilnije kompanije u dr`avi, BH Telecoma, koju zagovaraju Bakir Izetbegovi}, Jasminko Ak{amija i Ned`ad Brankovi}; Slobodna Bosna je doznala pozadinu najnovijeg sukoba koji potresa bo{nja~ku politi~ku scenu

Tihi} protiv klana s Polji


18
SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Izetbegovi}, Brankovi}a i Ak{amija za,

Ho}e li klan sa Poljina prodati BH Telecom

Pi{e

Asim Metiljevi}
asim@slobodna-bosna.ba

dr`avi. Tako je, pored ostalog, na klju~nu funkciju u BH Telecomu instaliran i Jasminko Ak{amija, zet Bakira Izetbegovi}a, i bliski prijatelj premijera Brankovi}a.

onovo je naru{eno krhko primirje me|u zava|enim frakcijama u vrhu SDA koje je bilo nakratko uspostavljeno nakon povratka strana~kog {efa Sulejmana Tihi}a s lije~anja. Novi povod za otvaranje unutarstrana~kog fronta zapravo je stari, nikada do kraja ra{~i{}eni sukob strana~ke nomenklature oko prevlasti nad najprofitabilnijom kompanijom u dr`avi - BH Telecomom. Jo{ prije vi{e od godinu dana izbor novog rukovodstva BH Telecoma bio je povod `estokog obra~una {efa SDA Sulejmana Tihi}a s federalnim premijerom Ned`adom Brankovi}em i njegovim politi~kim za{titnikom i patronom Bakirom Izetbegovi}em. Tandem Brankovi}Izetbegovi} tada je na svoju ruku, bez provedenih konsultacija unutar Stranke, smijenio ranije rukovodstvo BH Telecoma i na klju~ne pozicije instalirao odanu garnituru provjerenih kadrova preko koje su preuzeli potpunu kontrolu nad najprofitabilnijom kompanijom u

DELOITTE PROTIV VE]INSKE PRODAJE


Akcija munjevitog zaposjedanja BH Telecoma od strane neformalnog ali vrlo mo}nog klana s Poljina (Ak{amija, Izetbegovi} i Brankovi} prvi su susjedi na Poljinama, elitnom sarajevskom vikend naselju, gdje su nakon rata izgradili rasko{ne vile) u toj je mjeri razbjesnila

KLAN S POLJINA: Prodaju ve}inskog paketa dionica BH Telecoma tvrdo zagovara klan s Poljina - Ned`ad Brankovi}, Bakir Izetbegovi} i Jasminko Ak{amija

19

ina

NOVI SUKOB U VRHU SDA: Predsjednik SDA Sulejman Tihi} protivi se prodaji BH Telecoma

a, Tihi} protiv prodaje BH Telecoma


22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

NOVI POTRES U SDA

predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a da je neko vrijeme sasvim ozbiljno razmi{ljao o rekonstrukciji federalne Vlade i smjeni odmetnutog premijera Brankovi}a. Spor je kasnije izgla|en budu}i da je Brankovi} s dosta takta uspio razbiti Tihi}eve sumnje, obe}av{i mu punu lojalnost. U sredi{tu novog sukoba unutar SDA ponovo se dakle na{ao BH Telecom, odnosno preciznije - prodaja ve}inskog paketa dionica ove kompanije koju tvrdo zagovara klan s Poljina, Ned`ad Brankovi}, Bakir Izetbegovi} i Jasminko Ak{amija, uprkos druk~ijim preporukama telekomunikacijskih eksperata sadr`anih u skupo pla}enoj namjenskoj studiji konsultantske ku}e Deloitte pod nazivom Politika privatizacije telekom sektora u FBiH. Eksperti Deloitta eksplicitno sugeriraju prodaju telekoma u vi{e faza, pri ~emu bi se u prvoj, po~etnoj fazi prodao manjinski udio od najvi{e 35 posto. [tavi{e, Deloitte sugerira da se kupcu manjinskog paketa ni na koji na~in ne garantira nastavak privatizacije, a pogotovo da mu se ne garantira pravo pre~e kupnje preostalog paketa dionica. Studija Deloitta naru~ena je jo{ prije tri godina, dakle u razdoblju kada je aktuelni premijer Brankovi} bio ministar saobra}aja i komunikacija u prethodnoj vladi premijera Ahmeta Had`ipa{i}a. No, i prvu verziju studije iz 2006. godine, ba{ kao i drugu, dopunjenu verziju iz prve polovine 2007. godine, Brankovi} je dugo dr`ao u najstro`ijoj tajnosti, pa su preporuke Deloitta ostale potpuno nepoznate sve donedavno dok neki va`ni dijelovi studije nisu objavljeni u medijima. Tek nakon toga u pri~u se uklju~io politi~ki vrh Brankovi}eve SDA zahtijevaju}i da se prodaji jedne od najvrednijih kompanija u dr`avi pristupi s puno vi{e opreza. Pored ostalog, od Brankovi}a je zatra`eno da jasno definira predmet prodaje zbog krajnje negativnog iskustva nekih dr`ava iz susjedstva koje su brzopleto i neoprezno (?) stranom vlasniku prepustile ne samo telekom biznis nego i vlasni{tvo nad cjelokupnom telekom infrastrukturom, uklju~uju}i i mre`u podzemnih telekomunikacijskih kablova. Brankovi}u je nalo`eno da razdvoji telekom biznis od infrastrukture koja bi morala ostati u vlasni{tvu dr`ave kako bi je pod jednakim uvjetima mogli koristiti svi telekom operateri, uklju~uju}i i one alternativne kojih u BiH ve} ima desetak.

GOLA BORBA ZA VLAST

Tihi}u bli`i ^ovi} nego Silajd`i}


Dvogodi{nja vlast aktuelne koalicije ~etiri partije u Federaciji BiH (SDA, SBiH, HDZ i HDZ 1990.) jasno je pokazala da se iza velikih nacionalnih interesa i jo{ ve}ih nacionalnih ciljeva, u koje se sna`no zaklinju vladaju}e partije na vlasti, zapravo skriva bespo{tedna i surova borba za golu vlast i dominaciju. O tome na rje~it na~in svjedo~i ~injenica da u aktuelnoj vlasti konstantno postoje dvije slabe karike: do kraja zategnut i nepovjerljiv odnos izme|u SDA i Stranke za BiH, na jednoj strani, te jednako tako neprijateljski odnos izme|u dvije partije s hrvatskim nacionalnim predznakom, na drugoj strani. Istovremeno, odnosi izme|u SDA i HDZ-a sasvim su korektni i puni me|usobnog uva`avanja, ba{ kao {to ni izme|u Stranke za BiH i HDZ-a 1990. nema ozbiljnijih nesporazuma i sukoba.

TRAJNO NARU[ENI ODNOSI: Bo{nja~ki lideri Sulejman Tihi} i Haris Silajd`i} prekinuli su sve me|usobne kontakte

IGRA^ ZA SPECIJALNE ZADATKE: BH Telecomom Bakir Izetbegovi} upravlja preko svoga zeta Jasminka Ak{amije

SUMNJIVI ARGUMENTI
Ni{ta od svega toga premijer Brankovi} nije uva`io: u prijedlogu upu}enom federalnom Parlamentu jasno se preferira prodaja ve}inskog paketa dionica u oba telekoma (BH Telecomu i

20

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Ho}e li klan sa Poljina prodati BH Telecom

Ali, zar taj argument jednako ne va`i i u slu~aju da se federalna Vlada odlu~i na prodaju manjinskog paketa dionica? Sasvim je jasno da se u pozadini kriju neki drugi razlozi. U vrhu SDA sumnjaju da je Brankovi} puno ranije nekome obe}ao ve}inski paket dionica BH Telecoma i Eroneta i da zbog tog zakulisnog aran`mana po svaku cijenu nastoji progurati odluku o prodaji ve}inskog paketa dionica, iako je jasno da se s takvom odlukom ne sla`e ve}ina njegovih strana~kih kolega. Brankovi} o~ito ra~una na lojalnost federalnih zastupnika koji su uglavnom pod kontrolom Tihi}evog oponenta Bakira Izetbegovi}a. Za takvu odluku Brankovi} je navodno uspio dobiti i punu suglasnost koalicionih partnera iz SBiH i dva HDZ-a, o ~emu svjedo~i i ~injenica da je odluku o ve}inskoj prodaji dionica dva telekoma federalna Vlada usvojila glatko - bez ijednog glasa protivljenja.

TAJNA NAGODBA SILAJD@I]-IZETBEGOVI]


TAJNI DOGOVOR SA SILAJD@I]EM: Federalni premijer Ned`ad Brankovi} i Haris Silajd`i} dogovorili su prodaju BH Telecoma i nastavak izgradnje energetskih objekata

Eronetu) dok se problem telekomunikacijske infrastrukture uop}e i ne spominje. Argumentacija s kojom premijer Brankovi} nastoji opravdati prodaju ve}inskog paketa dionica BH Telecoma prili~no je neuvjerljiva i uglavnom je zasnovana na pretpostavci da bi se u ovom trenutku postigla najbolja prodajna cije-

na zbog pogodne tr`i{ne konjukture. U regiji se naime trenutno ne prodaje ni jedan telekom operater, pa bi prodaja BH Telecoma i Eroneta izazvala veliki interes me|u regionalnim telekom igra~ima kojima trenutno jako dobro ide i koji ne bi `alili platiti visoku cijenu za daljnje {irenje biznisa.

VELIKI INTERES INVESTITORA ZA TR@I[TE BiH

Ve}inski paket BH Telecoma procjenjuje se na preko dvije milijarde KM


U slu~aju da Vlada Federacije BiH nekim ~udom ipak dobije zeleno svjetlo za prodaju dva telekom operatera, za {ta postoji malo izgleda, na tenderu bi se pojavio veliki broj potencijalnih investitora. Najmanje njih deset! Samo u posljednjih pet-{est mjeseci za sudbinu telekom sektora raspitivalo se nekoliko najve}ih evropskih telekom kompanija, me|u kojima i Deutsche Telekom, Mobilkom Austria, France Telecom, Telenor te vode}i telekom operateri [panije, Slovenije i Turske. U tako `estokoj konkurenciji inostranih kupaca prodajna cijena ve}inskog paketa dionica BH Telekoma prema{it }e (o~ekivani) iznos od dvije milijarde KM, dok bi manjinski paket od 35 posto dionica mogao dosti}i cijenu od preko milijardu KM.

U vrhu SDA sumnjaju da je sjednici federalne Vlade prethodila tajna nagodba Bakira Izetbegovi}a, Ned`ada Brankovi}a i Harisa Silajd`i}a o ve}inskoj prodaji dva telekoma, ali i nastavku aktivnosti na izgradnji osam novih energetskih objekata za koje je Vlada Federacije BiH ranije uspjela prona}i strate{ke partnere spremne da investiraju 7 milijardi KM. Kao {to je poznato, aran`man federalne Vlade s inostranim strate{kim partnerima oko izgradnje novih energetskih objekata naprasno je prekinut i blokiran nakon koordinirane akcije predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a i njegovog odanog saveznika u frontu protiv Silajd`i}a Zlatka Lagumd`ije, koji su otvoreno posumnjali da se iza izgradnje energetskih objekata kriju privatni interesi lobisti~kih krugova okupljenih oko Silajd`i}a i njegove Stranke za BiH. Na te optu`be Silajd`i} je odgovorio jednakom mjerom, optu`uju}i izborne gubitnike Tihi}a i Lagumd`iju da zbog politikantskih razloga po svaku cijenu nastoje zaustaviti sve razvojne projekte kako bi dokazali da je koalicija predvo|ena Silajd`i}em nesposobna i korumpirana. Na isti na~in kako je u blatu politikantstva prije nekoliko mjeseci zaglibio projekat izgradnje novih energetskih objekata vrijedan 7 milijardi KM, po svemu sude}i zaglibit }e i prodaja BH Telecoma i Eroneta. Izme|u Tihi}a i Silajd`i}a uspostavljena je apsurdna ravnote`a politi~ke nemo}i koja je, me|utim, dovoljno mo}na da blokira bilo kakav pomak i napredak.
22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

21

BiH I EVROPA

POTCIJENJENA MOGU]NOST ZA IZVOZ BiH: Evropski eksperti smatraju da bi na{a zemlja uz minimum po{tovanja briselske regulative mogla napraviti revolucionaran iskorak u proizvodnji ribe u Evropi

BH. RIBE PROBILE CA


Pi{e

Danka Savi}
danka@slobodna-bosna.ba

iba iz BiH, i to isklju~ivo smrznuta ili prera|ena, trebala bi biti prvi, ali za sada i jedini prehrambeni proizvod koji }e uskoro iza}i na tr`i{te Evropske unije. BiH je uklju~ena na generalnu listu

R
22

tre}ih zemalja (non EU countries) za izvoz ribe, a ta vijest u BiH se ~ekala nekoliko godina. Jo{ je uvijek nemogu}e procijeniti ekonomske efekte izvoza ribe u EU, ali je mogu}e na ovom primjeru ste}i realnu sliku o tome kakve proceduralne prepreke stoje pred prehrambenom industrijom BiH u mukotrpnom procesu dostizanja EU standarda. Izvoz ribe iz BiH u EU na~elno je odobren, no da bi izvoz zaista otpo~eo, potrebno je da na{a zemlja ispuni jo{ niz

preduvjeta. Potrebno je, najprije, na nivou BiH, zavr{iti proces akreditacije laboratorija, te od EU dobiti odobrenje za proizvo|a~ke kapacitete iz kojih }e biti dozvoljen izvoz ribe u EU. Do sada su akreditirana dva veterinarska laboratorija, a jo{ ih {est ~eka akreditaciju.

AKREDITACIJA LABORATORIJA
Procedura je naoko prili~no jednostavna: BiH treba Briselu predlo`iti one

Na{a ribogojili{ta du`na su s


SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Uloga ribe u evropskim integracijama

PRECIZNE UPUTE ZA RIBARSKU INVAZIJU BIH NA EVROPU: Sanin Tankovi}, sekretar Ureda za veterinarstvo BiH

Nakon vi{egodi{njih priprema vo|enih pod nadzorom Ureda za veterinarstvo BiH, Bosna i Hercegovina se napokon na{la na listi zemalja kojima je odobren izvoz ribe i ribljih proizvoda na tr`i{te Evropske unije; na{a novinarka istra`ila je kakve korake bh. institucije moraju poduzeti da bi na{a ribogojili{ta zaista po~ela izvoziti ribu u EU

STRU^NA PROVJERA: Potrebno je, najprije, na nivou BiH, zavr{iti proces akreditacije laboratorija, te od EU dobiti odobrenje za proizvo|a~ke kapacitete iz kojih }e biti dozvoljen izvoz ribe u EU. Do sada su akreditirana dva veterinarska laboratorija, a jo{ ih {est ~eka akreditaciju

mo`emo imati objekte na listi i krenuti s izvozom.

VELIKA O^EKIVANJA PROIZVO\A^A


Na spomenutoj listi (iz Federacije BiH) je ribogojili{te Norfi{ iz Blagaja. Sanel [ari}, direktor Norfi{a, kompanije koja ve} nekoliko godina izvozi ribu u dr`ave nekada{nje Jugoslavije (osim Slovenije), ka`e da u i{~ekivanju dobijanja EU izvoznog broja njegova kompanija ve} godinama radi smanjenim kapacitetom: Radili smo sa tre}inom kapaciteta sve ove godine, a uskoro }emo dobiti EU broj nakon ~ega }emo znatno pove}ati proizvodnju, ka`e [ari}. Na listi firmi zainteresiranih za izvoz u EU je i Tropik iz Banje Luke. Vladimir

ARINSKI ZID EVROPE


proizvo|a~e za koje smatra da zadovoljavaju EU standarde za izvoz, a potom }e EU organizirati inspekciju tih kapaciteta, dati preporuke za pobolj{anje, a onda se u kona~nici ti proizvo|a~i stavljaju na pozitivnu EU listu. Sve do prije nekoliko dana BiH nije bila u mogu}nosti dostaviti ovaj prijedlog jer je Ured za veterinarstvo BiH ~ekao dostavljanje entitetskih lista ribogojili{ta od kojih niti jedno u ovom trenutku u potpunosti ne zadovoljava standarde EU. Prije nekoliko dana Drago Nedi}, direktor Ureda za veterinarstvo BiH, otvaraju}i regionalnu konferenciju o za{titi zdravlja riba na prostoru zemalja zapadnog Balkana koja je odr`ana u Sarajevu, kazao je da je ovaj ured od oba entiteta dobio listu proizvo|a~a koji su zainteresirani za izvoz ribe u EU. U toku je tehni~ka procedura prijave objekata. Onog momenta kada EK stavi objekte na listu, tada mo`e krenuti i izvoz, kazao je, procjenjuju}i da po~etkom avgusta Marjanovi}, direktor Tropika, koji je sa godi{njim kapacitetom od hiljadu tona kalifornijske pastrmke najve}i proizvo|a~ u regiji, uvjeren je da }e EU broj dobiti u roku nekoliko mjeseci. Nakon toga, namjeravamo se pozicionirati na tr`i{tu EU, ka`e Marjanovi}. Bh. firme registrirane za izvoz ribe i ribnih prera|evina koje su najbli`e tome da dostignu vrlo zahtjevne EU standarde nastoje otkloniti sitne nedostatke. Sanin

samo ispuniti standarde EU


22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

23

BiH I EVROPA

Tankovi}, sekretar Ureda za veterinarstvo BiH, procjenjuje da bi u prvom krugu provjeru mogla pro}i dva bh. kandidata, ali to ne zna~i da im se vrlo brzo ne}e pridru`iti i novi. Ako firma otkloni nedostatke u roku od 15 dana, mi mo`emo naknadno dostaviti podatke o njima. Va`no je shvatiti da bi bilo jako lo{e s na{e strane da kandidujemo neku firmu koja ne ispunjava uvjete, jer bismo time ugrozili poziciju cijelog sektora.

PREZAHTJEVNI STANDARDI

Jo{ nema uvjeta za izvoz `ive ribe


Za izvoz `ive ribe radi se monitoring zaraznih bolesti riba. Potvrdu te vrste ispravnosti ribe bh. izvoznici morali su dvije godine tra`iti u Danskoj, gdje se nalazi referentni laboratorij za EU. Kroz jedan projekt Ureda i FAO o ja~anju kapaciteta u akvakulturi osigurana su sredstva za opremu laboratorija za zarazne bolesti pri Centru za ribarstvo Veterinarskog fakulteta u Sarajevu. Ipak, standardi koji se u vezi sa izvozom `ive ribe postavljaju pred BiH (sudjelovanje u jednom od programa za prevenciju bolesti najmanje ~etiri godine itd) su toliki da se ne mo`e o~ekivati ovaj izvoz u skorije vrijeme. Monitoring na zarazne bolesti riba koji se provodi u BiH nije dovoljan, jer svi nalazi, u skladu sa EU legislativom na snazi, moraju biti dobijeni konfirmativnom metodom, izolacijom virusa, {to trenutno ne mo`emo raditi u na{im laboratorijama.

KOMPLICIRANA PROCEDURA
U BiH postoji oko 50 ribnjaka u kojima se uzgajaju najkomercijalnije vrste slatkovodnih riba, kalifonijska pastrmka i {aran, ali samo njih desetak je registrovano za izvoz. Registracija ribnjaka, postrojenja za preradu ribe, ribljih proizvoda, zna~i generalno svih objekata koji se bave preradom proizvoda `ivotinjskog porijekla, klaonice, vr{i se na entitetskim nivoima. To rade entitetska ministarstva poljoprivrede, odnosno njihovi sektori za veterinarstvo, budu}i da je BiH jedina evropska dr`ava koja jo{ uvijek nema dr`avno ministarstvo poljoprivrede. U Federaciji je procedura ne{to kompliciranija, ribnjake za izvoz registruje federalno Ministarstvo poljoprivrede, a za unutra{nji promet registruju ih na nivou kantona, dok se u Republici Srpskoj sva registracija obavlja na entitetskom nivou. [to se ti~e izvoza proizvoda od ribe na teritoriju Evropske unije, glavni preduvjet je ispunjen - stavljeni smo na listu zemalja sa odobrenim planom pra}enja tzv. rezidua (ostataka veterinarskih lijekova, antibiotika, sulfonamida, te{kih metala, pesticida, mikrotoksina u namirnicama animalnog porijekla). Plan pra}enja rezidua je razra|en, kompletna legislativa je ura|ena na osnovu legislative koja se radi u EU i mi taj plan ve} tre}u godinu provodimo u BiH. Prakti~no, mi imamo odobren plan u kontinuitetu ve} dvije godine. Ali, da bismo postigli odobrenje plana, mi smo morali potpisati ugovore sa nekim laboratorijama u EU, konkretno u Sloveniji, jer na{e laboratorije su dobre ali nisu dovoljno dobre. Ma{ina koja nam je potrebna (LC/MS/MS) ko{ta pola miliona maraka i mi se ve} tri godine borimo da poku{amo na neki na~in na}i sredstva da se obezbijedi ta ma{ina i stavi u bilo koju od na{ih laboratorija. To je bitno, jer onog momenta kad dostignemo odre|eni nivo za{tite, mi mo`emo razgovarati o izvozu, drugo, robe iz uvoza koje ulaze mi nekad nismo u mogu}nosti da kontroli{emo zato {to nemamo te ma{ine, ka`e Tankovi}. Nakon petogodi{njeg posla (uklanjanja prepreka koje je prona{la komisija Evropske unije), Ured za veterinarstvo

MOGU]NOSTI I PERSPEKTIVE: Brisel bosanskim ribarima nudi konkretan izlaz iz provincijalne u~ahurenosti

PLAN IZ BRISELA: Prakti~no, mi imamo odobren plan u kontinuitetu ve} dvije godine. Ali, da bismo postigli odobrenje plana, mi smo morali potpisati ugovore sa nekim laboratorijama u EU, konkretno u Sloveniji, jer na{e laboratorije su dobre ali nisu dovoljno dobre

BiH privodi kraju proces za dobivanje takozvanog izvoznog broja EU. Me|utim,

24

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

problem je {to se evropska legislativa stalno dopunjuje, vi svaki dan mo`ete vidjeti neki update, ka`e Tankovi}. BiH }e, i nakon dobijanja izvoznog broja morati dokazivati da odr`ava standarde kakvi se od nje tra`e. Sa druge strane, dobijanjem EU broja na{a }e se riba mo}i izvoziti u EU, ali, {to je tako|er vrlo va`no, time }e se ste}i preduvjeti da se riba iz BiH plasira na tr`i{ta izvan Evrope, u Rusiju i u druge zemlje. Od proizvoda `ivotinjskoga podrijetla u zemlje EU BiH mo`e izvoziti samo ribu. Naime, prije dvije godine u BiH je boravila inspekcija Ureda za veterinarstvo Evropske komisije koja je BiH dala negativnu ocjenu smatraju}i kako ovda{nja proizvodnja hrane `ivotinjskoga porijekla ne odgovara evropskim standardima, tako da takvi proizvodi iz BiH nisu mogli prije}i granice EU-a. Inspekcija je svoj ponovni dolazak u BiH najavila u junu ove godine kako bi utvrdila je li na tom planu do{lo do pobolj{anja.

22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

25

SB 600 PUTA
Nedeljko Bilki} Vlado Divjan PODR[KA PRIJATELJA IZ BEOGRADA: Vje~iti idol Vlado Divjan i nepopravljivi sevdalija Nedjeljko Bilki} satima su odu{evljavali goste SB Zijah Sokolovi}

PRIJATELJ KOJI ISPUNJAVA I OBE]AVA: Glumac Zijah Sokolovi} odu{evio je goste SB

^ESTITKE I RAZGOVORI: ^lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} u razgovoru sa glavnim i odgovornim urednikom Slobodne Bosne i operskim maestrom Ivicom [ari}em

SB PONOVO NAPRAVILA NAJVE]I DERNEK U GRADU: Stotine ljudi sudjelovalo u veli~anstvenom programu

BOSNOVIZIJA NA SKENDERIJI
26
SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

27

IZNEVJERENA HISTORIJA

D@AMIJE KAO POTREBA, ILI KAO ALIBI: Ismet Bajramovi} ]elo glavni je finansijer d`amije na sarajevskom At-mejdanu

Ismet Bajramovi}

BO[NJACI PRED NOVIM PODJELAMA


28
SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Da li klanjati u Kelmendijevoj,

Ko su tranzicijski vakifi - donatori

Ovih dana su mediji stidljivo izvijestili da je vakif (dobro~initelj, donator..) jedne d`amije u okolini Sarajeva Albanac sa bosanskim papirima NASER KELMENDI, za kojeg doma}i i inozemni policijsko-obavje{tajni krugovi tvrde da je jedan od vode}ih balkanskih narko-bosova: na{a novinarka istra`ila je ko i po kojoj proceduri neko mo`e postati vakif/dobro~initelj
Pi{e

Naser Kelmendi

NEDOKAZANI BALKANSKI NARKO-BOS: Naser Kelmendi finansira izgradnju d`amije u naselju Plandi{te na Ilid`i

Senad [ahinpa{i}

Nermina [unj
nermina@slobodna-bosna.ba

nameniti vakifi u BiH ostavili su nam u amanet vakufe neprocjenjive vrijednosti poput Ishakbega Ishakovi}a, Gazi Husrevbega, Rustem-p pa{e Opukovi}a, Mehmed-p pa{e Sokolovi}a... Biti vakif zna~ilo je u narodu biti veliki ~ovjek. Me|utim, danas se velikim, sude}i prema postoje}im procedurama u Vakufskoj direkciji, odnosno Rijasetu Islamske zajednice BiH, mo`e pridru`iti svako. Dovoljno je biti musliman i imati novac ili nekretnine. Odnedavno je vakif postao i, najbla`e re~eno, problemati~ni biznismen, a po mnogima jedan od najve}ih balkanskih mafija{a Naser Kelmendi, koji je za izgradnju d`amije u sarajevskom naselju Plandi{te, samo za po~etak, uvakufio 100.000 KM. U Ulici Bosanskih ljiljana na Plandi{tu, podru~ju op}ine Ilid`a gdje je Kelmendi nastanjen i posjeduje privatni hotel Casa Grande, ve} je postavljen kamen temeljac a otvaranje d`amije planirano je do po~etka ovogodi{njeg ramazana. Poklonjeni novac sitnica je za Kelmendija, koji ina~e va`i za jednog od

PIONIR POVEZIVANJA VJERE, BIZNISA I POLITIKE: Senad [ahinpa{i} sagradio d`amiju u Ustikolni

najbogatijih ljudi u regiji i ~iji su mnogobrojni poslovi bili meta nekoliko policijskih istraga koje nikada nisu zavr{ile podizanjem optu`nice. Kelmendijevi poslovi bili su predmet istrage i nakon ubistva Ramiza Delali}a ]ele. Podsjetimo, u intervjuu za Slobodnu Bosnu, neposredno prije nego {to }e biti ubijen, Delali} je u julu pro{le godine optu`io upravo Kelmendija i Muhameda Ali Ga{ija da pripremaju njegovo ubistvo a na Kelmendija ukazao kao na jednog od najve}ih dilera drogom u regiji. Jo{ prije nego {to }e Kelmendi pokazati svoju humanu stranu pokloniv{i novac za izgradnju d`amije, njegov najbolji drug Muhamed Ali Ga{i, dodu{e sa ne{to manje novca nego Kelmendi, postaje gora`danski dobro~initelj. Naime, mje{tani naselja Mravinjac, smje{tenog na pola puta od Gora`da prema Fo~i, zahvaljuju}i Ga{iju dobili su novi mekteb. Procjenjuje se da je Ga{i ulo`io nekoliko desetina hiljada maraka za postavljanje krova, fasade i luksuzne ograde od kovanog `eljeza. Ga{i na Mravinjcu posjeduje veliko privatno imanje, ogra|eno betonskim zidom, a posebna atrakcija, ka`u u Gora`du, jeste Ga{ijev hir, ameri~ka zastava koja se vijorila u njegovom dvori{tu. Stanovnici Mravinjca, ve}inom siroma{ni povratnici, ali i lokalni trgovci, vole ga i zbog njegovog galantnog odnosa prema novcu i obi~aja da u lokalnim prodavnicama pokupuje skoro sve namirnice i podijeli ih kom{iluku. Podsjetimo, pored ranijih brojnih krivi~nih prijava, Ga{i je trenutno osumnji~en za udru`ivanje u zlo~ina~ku

, Ga{ijevoj ili ]elinoj d`amiji?!


22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

29

IZNEVJERENA HISTORIJA

RIJE ZAKONA

Najve}i broj vakifa tra`e anonimnost


Pozitivni propisi u BiH ne poznaju pojam vakufa (imovina ili novac koji se zavje{tava s odre|enim ciljem), a uz to se poznavaoci {erijatskog prava jo{ uvijek spore oko toga treba li vakuf ozvani~iti nekim sudskim aktom. Time je ostavljen prostor da vakifi, ali i predstavnci Islamske zajednice, ina~e neprikosnoveno autonomne kada su u pitanju unutra{nji tokovi novca, mogu zadr`ati pravo da podatke o poklonjenom novcu ili nekretninama dr`e u tajnosti. Najve}i broj vakifa ne `eli vakufnamu, odnosno dokument kojim je njihov poklon ozvani~en, niti da im se ime spominje u javnosti, ka`e v.d. direktora Vakufske direkcije Amel Me{i}. Direkcija, tvrdi Me{i}, raspola`e samo podacima koje im dostave med`lisi, mada bi za vakife prema Pravilu o uvakufljenju, koje je donio reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri} u januaru 2007. godine, obavezno trebali da znaju Vakufska direkcija, odnosno Rijaset koji odobrava zahtjev za uvakufljenje. Podatke o imenima, ka`u u Direkciji, ve}inom dr`e u tajnosti po{tuju}i, navodno, `elju vakifa. Podaci o vrijednosti vakifa i donacijama navodno su tajna mada za nekretnine mora postojeti pisani trag jer uvakufljenje podrazumijeva prethodno dostavljenu dokumentaciju o vlasni{tvu. Tako|er, vakufi desetak ljudi, nepoznatih {iroj javnosti, evidentirani su kao nov~ana donacija u kategoriji preko 10.000 KM i nije navedena konkretna upla}ena suma. Na jedinom javnosti dostupnom spisku Rijaseta IZ BiH evidentirana su 723 vakifa, koji su imovinu uvakufili u posljednjih deset godina. Rije~ je o nekoliko miliona maraka datih uglavnom za izgradnju i obnovu d`amija. Rije~ je o pojedincima, ali i kompanijama, me|utim, zanimljivo je da na tom spisku nema Adila Zulfikarpa{i}a, najve}eg vakifa u BiH u novije vrijeme. Tako|er, na spisku nema Kelmendija, Ga{ija, ]ele... Advokat u Vakufskoj direkciji Esad Hrva~i} ka`e da bi vakif, ukoliko `eli pomo}i Islamskoj zajednici, trebalo da preda zahtjev za uvakufljenje pokretne ili nepokretne imovine. Direkcija zahtjev proslijedi Rijasetu koji onda donosi kona~nu odluku o tome da li }e poklon prihvatiti ili ne. Dugogodi{njem advokatu Hrva~i}u, kazao nam je, nije

NACIONALNO I VJERSKO JEDINSTVO: Adil Zulfikarpa{i}, reis Mustafa ef. Ceri} i Hasan ^engi} na otvaranju d`amije na Kobiljoj Glavi ~iji je finansijer bio Zulfikarpa{i}

poznato da je ijedan zahtjev odbijen, niti je ikada ulazio u analizu porijekla novca. Dovoljno je, ka`e Hrva~i}, da je vakif musliman i da `eli pomo}i. Nije ga, ka`e, ni osobno ni kao pravnog zastupnika IZ-a BiH zanimalo o kakvom je novcu rije~. Porijeklom novca treba da se bave SIPA, OSA i finansijske institucije ~iji je to posao, ka`e Hrva~i} koji se dr`i samo pravnog aspekta procedure za uvakufljenje. Ukoliko je rije~ o nekretninama, vakif i pravni zastupnik Islamske zajednice potpisuju ugovor, koji ima formu darovnog. Takvi ugovori ovjeravaju se kod notara, ali su u nadle`nim sudovima oslobo|eni pla}anja poreza na promet nekretnina. Za nekretnine bar postoji trag u nadle`nim sudovima, ali kada je o novcu rije~, sude}i po podacima iz Vakufske direkcije, ne po{tuje se procedura propisana Pravilnikom o uvakufljenju. Kada se pojavi Kelmendi sa 100.000 maraka, izgleda, ne postavlja se puno pitanja o tome da li je moralno prihvatiti haram novac (novac koji je ste~en na nepo{ten na~in). Jer, osim ~lanarina i davanja vjernika propisanih u islamu, vakufi su glavni izvori finansiranja Islamske zajednice.

organizaciju, s namjerom iznude, lihvarstva i ugro`avanja sigurnosti.

SRU[ENA D@AMIJA DREKU[A NA BRADINI


Vakifskoj dru`ini jo{ od prije nekoliko godina pripada i graditelj d`amije u sarajevskom parku At-mejdan, o ~emu smo

svojevremeno pisali, Ismet Bajramovi} ]elo, jedan od ratnih komandanata, ~ovjek burne kriminalne pro{losti. Sarajlije su, osim zbog izgleda d`amije skoro neprimjerenog karakteru i namjeni, negodovali i zbog uzurpacije dijela zelenog prostora kojeg u Sarajevu ima sve manje. Prema nezvani~nim informacijama, savjetnik

novih biznismena za vjerska pitanja i ujedno posrednik izme|u vjere, biznisa i kriminala u bo{nja~koj poslijeratnoj nomenklaturi je Senad [ahinpa{i} [aja, ku}ni prijatelj predsjedni~ke familije Izetbegovi}: on je svoje poslovne prijatelje uputio kako im je najlak{e amnestiranje i nedodirljivost pred pravnom

POVRATNI^KE BOGOMOLJE: D`amije u Kozarcu kraj Prijedora izgradili su vjernici povratnici uz pomo} svojih prijatelja i rodbine iz inozemstva

30

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Ko su tranzicijski vakifi - donatori

dobio je ime Adil-begova d`amija, a njena izgradnja ko{tala je nekoliko stotina hiljada maraka.

POZITIVNI PRIMJERI DOBRO^INITELJA


Mnogo je razloga {to, izuzev Zulfikarpa{i}a, {iroj javnosti nisu poznata imena nekih od najve}ih vakifa u BiH, a najva`niji je svakako {to IZ BiH nema jedinstvene baze podataka. Tako je samo Livnjacima poznato ime Muradifa ]ate. Ovaj Livnjak koji je cijeli `ivot proveo u Njema~koj, Med`lisu IZ u Livnu samo u pro{loj godini donirao je 160.000 KM a za potrebe tamo{nje podru`nice Merhameta uvakufio je posjed od 2 dunuma zemlji{ta sa ku}om u naselju Kasindol. Utemeljitelj je i Fonda za stipendiranje u~enika i Fondacije za godi{nju nagradu koja nosi njegovo ime a koju dodjeljuje Merhamet. Zanimljivo je da ]ato poti~e iz siroma{ne porodice i kao jedno od petnaestoro djece, nakon odrastanja u prihvatili{tu, odlazi u Njema~ku, gdje stje~e fakultetsko obrazovanje, bavi se privatnim poslovima i va`i za veoma bogatog ~ovjeka. Porodica Muharema Sejdi}a, te{anjskog bisnismena, vlasnika firme Koteks, samo u pro{loj godini donirala je Islamskoj zajednici za potrebe izgradnje d`amija 460.000 KM. Zanimljivo je, me|utim, da su sve uplate koje su izvr{ili Muharem, njegova supruga i sin izvr{ene istog dana, 9. augusta 2007. godine. Tako|er se kao vakif, sa 50.000 maraka, na spisku nalazi i porodi~na firma, a isto toliko novca uvakufila je i Adisa Karahod`i}, uposlenica Koteksa. Tako je samo ovo ~etvero ljudi, za jedan dan, uvakufilo pola miliona maraka za potrebe Islamske zajednice. Muharem Sejdi} vlasnik je firme za preradu ko`e Koteks, jedne od kompanija nastalih nakon ga{enja te{anjske Sloge ~iji je uposlenik bio Sejdi}. Za izgradnju Donje d`amije u Doboju jedan od bogatijih ljudi u ovom kraju Murvet Bajraktarevi} uvakufio je u korist Med`lisa IZ Doboj 80.000 KM. Bajraktarevi} je i ~lan Izvr{nog odbora dobojske IZ, a obavlja i du`nost predsjednika Izvr{nog odbora Fudbalskog kluba Sloga. Vakif iz Doboja je i izvjesni Kemal Hod`i}, koji je za potrebe IZ uvakufio 115.000 KM. Za izgradnju ^ar{ijske d`amije u Prijedoru vi{e od 100.000 KM donirao je Suljo Halalki} iz [vedske, ina~e porijeklom Banjalu~anin. Iako poznat tek u svom rodnom kraju, Halalki} va`i za jednog od najuspje{nijih ljudi iz banjalu~ke regije, a novac je stekao tokom 30-godi{njeg rada u Geteburgu, u privatnoj kompaniji Hisab, koja se bavi reparacijom brodova.
22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

Muhamed Ali Ga{i

NEREALIZIRAN PROJEKAT: Muhamed Ali Ga{i u izgradnji vjerskih objekata u Gora`du osujetila je akcija policije i tu`ila{tva koji ga optu`uju za zlo~ina~ko udru`ivanje

Ramiz Drekovi}

D@AMIJA DRKU[A NA BRADINI: General Ramiz Drekovi}, dodvoravaju}i se vjerskim i politi~kim autoritetima, sagradio je krajem rata u naselju Bradina potpuno bespravno islamski vjerski objekat koji je zbog uzurpiranja tu|e - srpske zemlje, sru{en

dr`avom osigurati investicijama u duhovnu i vjersku infrastrukturu Bo{njaka! Ne bez razloga, sporna d`amija u Bradini kod Konjica, nelegalno izgra|ena 1995. godine na privatnom zemlji{tu lokalnog Srbina Bogdana Kure{a, zbog ~ega je kasnije morala biti uklonjena, dobila je ime d`amija Dreku{a. Naime, novac za njenu izgradnju osigurao je Ramiz Drekovi}, nekada{nji komandant ^etvrtog korpusa Armije BiH. Nije poznato kako }e pravno biti tretiran Drekovi}ev vakuf, s obzirom na to da je, zbog nelegalne izgradnje, s ~ime se slo`ila i Islamska zajednica, d`amija morala biti sru{ena. Jedan od zasigurno najve}ih vakifa u BiH je Adil Zulfikarpa{i}, politi~ar, biznismen, jedan od osniva~a SDA, a o razmjerama njegovog bogatstva, pa i vakufa, samo se naslu}uje. Samo vrijednost nekretnina koje je uvakufio procjenjuje se na desetak miliona mara-

ka. Iz imigracije iz Zuricha, gdje je proveo skoro 50 godina, vratio se po~etkom 1990. a ve} naredne u Sarajevu osniva Bo{nja~ki institut po uzoru na onaj u Zurichu utemeljen 1988. godine. Zulfikarpa{i}eva zadu`bina, kolekcija Instituta, neprocjenjive je vrijednosti i rezultat je dugogodi{njeg sakupljanja historijske, knji`evne, novinsko-publicisti~ke, arhivske i folklorne gra|e o BiH i susjednim zemljama. Sve~anim otvaranjem nove zgrade Bo{nja~kog instituta u Sarajevu, 2001. godine, u kompleks na oko 4500 kvadratnih metara prenesen je kompletan fond iz Zuricha. Osim Bo{nja~kog instituta, vakufnama na kojoj je ispisano ime Adil-bega Zulfikarpa{i}a postavljena je i na zidu d`amije u sarajevskom naselju Kobilja Glava. D`amija sru{ena po~etkom agresije na BiH, uz pomo} Zulfikarpa{i}a, ponovo je izgra|ena i otvorena u junu 1999. godine. Ovaj islamski vjerski objekat

31

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE


Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 68501600000168 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 160 EUR Polugodi{nja: 80 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

NOVO! SMS komentari!


Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate tekstove objavljene u na{em listu. Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova. Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je SBK 5 (tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja. Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

HOROR U VISOKOM

Pi{e

Mirsad Fazli}
fazla@slobodna-bosna.ba

o~etkom marta 2008. godine radnoj jedinici Pogrebne usluge Javnog komunalnog preduze}a Gradska groblja Visoko obratio se Samid Sinanovi} iz Visokog zbog prijave smrti i zahtjeva za organiziranje ukopa mrtvoro|enog djeteta njegovog brata. Me|utim, kada je pomo}nik direktora za javne slu`be Gradskog groblja Visoko Sabahudin ]osovi} stupio u kontakt sa uposlenikom mrtva~nice u Klini~kom centru Univeziteta Sarajevo, obavije{ten je da Gradsko groblje Visoko ne mo`e preuzeti tijelo mrtvoro|enog djeteta s obzirom da Klini~ki centar ima potpisan ugovor o preuzimanju i sahranjivanju mrtvoro|enih beba, amputiranih dijelova tijela, te drugog patolo{kog otpada sa preduze}em Pokop iz Visokog.

RODITELJSKI O^AJ
Nakon {to je ]osovi} uposlenika mrtva~nice upozorio da se mrtvoro|ena beba, prema `elji roditelja, treba ukopati na Gradskom groblju u Visokom, re~eno mu je da se obrati pravnoj slu`bi sarajevskog Klini~kog centra. [efica pravne slu`be Selma Ljuca tokom razgovora sa ]osovi}em prvo je izrazila ~u|enje ~injenicom da poslovi na preuzimanju i sahranjivanju mrtvoro|enih beba, te amputata, nisu povjereni Gradskom groblju Visoko, a da je do gre{ke vjerovatno do{lo zbog poistovje}ivanja naziva pravnih lica. Gospo|a Ljuca je ]osovi}u pojasnila da se, prema odredbama ugovora potpisanog izme|u Klini~kog centra i preduze}a Pokop, preuzimanje mrtvoro|enog djeteta Sinanovi}a iz prostorija mrtva~nice mo`e izvr{iti jedino od strane predstavnika firme Pokop iz Visokog. Prema Ljucinim rije~ima, u slu`benim glasilima bio je objavljen javni poziv za prikupljanje ponuda za vr{enje ovih usluga te da je Gradsko groblje Visoko propustilo mogu}nost da se javi na taj poziv. Me|utim, kasnijom provjerom slu`benih glasila utvr|eno je da uop}e ne postoji takav javni poziv, te da je Klini~ki centar sklopio ugovor sa drugom firmom koja ne ispunjava uslove za vr{enje ove djelatnosti. Naime, fantomska firma Pokop ne posjeduje svoje groblje!?

Roditelji mrtvoro|ene djece sa sarajevskog Univerzitetskog klini~kog centra mjesecima bezuspje{no poku{avaju prona}i posmrtne ostatke svoje djece i dostojanstveno ih sahraniti: Sarajevski UKC sklopio je ugovor sa fantomskom firmom Pokop iz Visokog u vlasni{tvu tamo{njeg hod`e MEHMEDA OMANOVI]A da mrtvoro|en~ad, kao i amputirane dijelove tijela svojih pacijenata, sahranjuje na svom privatnom groblju!?

HOD@A ZA POKOP MRTVORO\EN^ADI


Kako je onda preduze}e Pokop, koje je u privatnom vlasni{tvu viso~kog hod`e

HOD@A-MA TR^I PO^A

Ko je u ime UKC-a sklopio besramni ugovor sa ilega


36
SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Privatno groblje za mrtvoro|en~ad

(I)LEGALNO MEZARJE ROSULJE: Kona~no odredi{te medicinskog otpada Klini~kog centra Sarajevo

MRTVORO\ENA DJECA: Mrtvoro|en~ad imam Omanovi} ukopava pod rednim brojevima

Mehmeda Omanovi}a, uprkos ~injenici da ne posjeduje ni vlastito groblje, sklopilo ugovor za sahranjivanje mrtvoro|ene djece, te amputata, ostaje nepoznato. Dvije specijalizovane javne ustanove, Javno komunalno preduze}e Gradska groblja Visoko i Kantonalno javno komunalno preduze}e Pokop Sarajevo, ispunjavaju sve neophodne tehni~ko-tehnolo{ke i druge uvjete da se mogu baviti tim poslom. Uprkos tome, niko iz Klini~kog centra nije na{ao za shodno da kontaktira menad`ment ovih preduze}a prije nego {to je posao ukopa mrtvoro|ene djece i amputiranih dijelova tijela dodijeljen privatnoj firmi viso~kog imama Omanovi}a. Nas niko nije zvao niti nas je kontaktirao u vezi s tim poslom, niti smo bili upoznati da je Klini~ki centar uop}e raspisao takav javni natje~aj, ka`e Nuko Grebovi}, generalni direktor sarajevskog Pokopa. Isto tvrdi i Asmir Hod`i}, direktor Gradskih grobalja Visoko.

SPOR OKO (I)LEGALNOG MEZARJA


Na gradskom groblju Vlakovo u Sarajevu postoji grobnica za mrtvoro|enu djecu ispred koje je sahranjeno {estero djece koja su stradala u po`aru u domu na Bjelavama, ka`e nam Grebovi} uz napomenu da je Vlada Kantona Sarajevo finansirala izgradnju grobnice u kojoj je do sada sahranjeno oko 3.500 mrtvoro|ene djece ~ija su tijela zapravo prenesena sa groblja Vlakovo i Bare. U toku je i ekshumacija i ukop mrtvoro|ene djece koja su bila pokopana na groblju Lav. Osim ~injenice da Pokop posjeduje grobnicu za dostojanstvenu sahranu mrtvoro|ene djece, to javno preduze}e posjeduje

ARATONAC ASNI KRUG

galnim grobarom, hod`om Omanovi}em iz Visokog?!


22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

37

HOROR U VISOKOM

SLU^AJ ZENI^KE BOLNICE

U Kantonalnoj bolnici u Zenici mrtvoro|en~ad se spaljuju u kotlovnici!?


Kako nezvani~no saznajemo, mrtvoro}e posmrtni ostaci biti sahranjeni, |enu djecu i amputate Kantonalna bolnica ka`e Hasanagi}, te dodaje kako je Op}a u Zenici jednostavno spaljuje u vlastitoj bolnica zahvaljuju}i donaciji Kantonalnog kotlovnici koja se upotrebljava za grijanje ministarstva zdravlja nabavila neophodne objekata zeni~ke bolnice. Jedina sterilizatore i drobilice za rje{avanje ostazdravstvena ustanova u dr`avi koja je na log medicinskog otpada. odgovaraju}i na~in rije{ila problem medicinskog otpada je Op}a bolnica Abdulah Naka{. Njen glavni tehni~ar Re{ad Hasanagi} ~ak je napisao i stru~ni rad na temu rje{avanja problema medicinskog otpada. Kad su u pitanju mrtvoro|ena djeca, mi imamo ugovor sa pokopnim dru{tvom, ali kontakt, kao i svu drugu proceduru, ostvaruju roditelji. Dakle, po{tuje se njihova `elja i KLINI^KI CENTAR SARAJEVO: Sraman ugovor sa privatnikom o ukopu medicinskog otpada oni odlu~uju kada i gdje

ASMIR HOD@I]: Zamislite da vam se dogodi takva tragedija i da ne mo`ete preuzeti dijete i sahraniti ga bez Omanovi}evog Pokopa

i ~uva sve podatke o imenima roditelja. Privatno preduze}e Pokop u vlasni{tvu hod`e Mehmeda Omanovi}a ne posjeduje ni{ta od toga, ali zato ima ugovor sa Klini~kim centrom u Sarajevu da se bavi tom djelatno{}u. Zamislite da vam se dogodi takva tragedija i da ne mo`ete preuzeti dijete i sahraniti ga bez Omanovi}evog Pokopa, ka`e Asmir Hod`i} navode}i kako porodica Sinanovi} jo{ uvijek nije do{la do tijela svog mrtvoro|enog djeteta koje je najvjerovatnije sahranjeno u (i)legalnom Omano-

vi}evom groblju Rosulje u Donjim Mo{trima. Me|utim, glavni imam u Visokom D`emal ef. Had`i} pro{log je mjeseca zabranio ukop mrtvoro|ene djece, te amputiranih dijelova tijela u groblju Rosulje jer je vlasnik parcele na kojoj su vr{eni ukopi Med`lis Islamske zajednice iz Visokog. Nezadovoljan ovakvim odnosom prema njegovom privatnom biznisu, Omanovi} je uputio o{tro pismo predsjedniku Med`lisa, glavnom imamu, te ~lanovima Upravnog odbora Med`lisa

POKOPOVA GROBNICA: Na groblju Vlakovo Pokop je sagradio grobnicu za mrtvoro|en~ad ispred koje su ukopane `rtve po`ara u Domu na Bjelavama

Islamske zajednice Visoko. Prema Omanovi}evim navodima, privatno groblje Rosulje prostire se na 8320 kvadratnih metara, od ~ega je 5900 kvadratnih metara u vlasni{tvu Islamske zajednice, dok je preostalih 2420 kvadratnih metara u vlasni{tvu firme IGM Visoko. Moja firma Pokop Visoko mrtvoro|enu djecu ukopavala je na zemlji{tu IGM-a a, a ne na zemlji{tu Islamske zajednice Visoko. Pokop je dobio a, kao i D`ematskog odbosaglasnost IGM-a ra Donje Mo{tre, da mo`e ukopavati a. A mrtvoro|enu djecu na zemlji{tu IGM-a Med`lis Islamske zajednice, iako nije imao odobrenje ni D`ematskog odbora ni IGMa, prenio je Karda{evo groblje u groblje Rosulje , napisao je ogor~eni privatnikgrobar Omanovi} optu`uju}i glavnog viso~kog imama ef. Had`i}a i Med`lis Islamske zajednice Visoko za nezakonito premje{tanje groblja Karda{evo na groblje Rosulje u kojem on sahranjuje mrtvoro|enu djecu i amputate. Prema Omanovi}evim rije~ima, pored toga {to mu onemogu}ava da se bavi svojim privatnim, pokopnim aktivnostima, ef. Had`i} onemogu}ava mu i obavljanje profesionalnih vjerskih aktivnosti. Vi{e puta sam se pismeno i usmeno obra}ao D`emalu ef. Had`i}u da mi da mjesto imama makar za ramazan i to mi nikada nije dao...

38

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

EVROPA, ODMAH

MOGU]E POSLJEDICE REFERENDUMA U IRSKOJ


Eventualno odbacivanje Lisabonskog ugovora na referendumu u Irskoj bilo bi katastrofa za Evropu jer ne postoji vjerodostojan plan B, zaklju~uje se u novoj studiji zaklade Bertelsmann, njema~kog think-tanka. Evropski mediji pi{u o ovom dokumentu u kojem stoji da postoje ~etiri mogu}a scenarija za slu~aj da Irci 12. juna odbace ugovor, ali da ni jedan od njih ne djeluje realisti~no - novo stavljanje ugovora na referendum, kao {to je bilo 2002. u slu~aju kad su irski glasa~i godinu prije odbacili Ugovor iz Nice, nije posebno vjerovatno. Stavljanje amandmana na ugovor EU tako|er djeluje kao nerealna opcija budu}i da nije jasno {to bi Irska `eljela promijeniti kako bi se ugovor svidio glasa~ima na drugom referendumu. Dodatno, te promjene morale bi usvojiti sve zemlje ~lanice EU {to bi zna~ilo i}i natrag i ponovno otvoriti stara osjetljiva institucionalna i politi~ka pitanja.

U Tallinnu, glavnom gradu Estonije, NATO je napada, ~ija je `rtva pro{le go

Mnoge zemlje razvijaju kori{tenj meta biti finansijska tr`i{ta i kom


Pi{e

Danka Savi}
danka@slobodna-bosna.ba

KANDIDATURA SEGOLENE ROYAL


Segolene Royal, kandidatkinja Socijalisti~ke partije Francuske na predsjedni~kim izborima pro{le godine, istakla je svoju kandidaturu za generalnog sekretara stranke, koji }e biti izabran na Kongresu ove stranke u novembru. Novi generalni sekretar }e imati te`ak zadatak da ujedini stranku koja se nakon poraza sve vi{e i vi{e razjedinjavala je na me|usobno suprotstavljene grupe.
Segolene Royal

edam ~lanica NATO-a (Estonija, Njema~ka, Italija, Letonija, Litvanija, Slova~ka i [panija) u sredi{tu ove organizacije u Briselu potpisale su ugovor o formiranju nove institucije u Tallinnu - Cyber odbrambenog centra. Centar }e se baviti istra`ivanjem, ali i obukom za cyber rat, koji prijeti da postane jedna od najve}ih opasnosti u narednih deset godina. Preko stotinjak zemalja razvija kori{tenje interneta kao oru`je ~ija }e meta biti, prvenstveno, finansijska tr`i{ta i kompjuterski sistemi i objekti vlada. Estonija je u{la u NATO 2004. godine, a meta cyber napada je postala nakon {to su prije ne{to vi{e od godinu dana estonske vlasti iz sredi{ta Tallinna uklonile kip Bron~anog vojnika, podignut u ~ast vojnika sovjetske Crvene armije poginulih u Drugom svjetskom ratu i prebacile ga na groblje izvan glavnog grada. Uslijedili su `estoki protesti Rusa koji `ive u ovoj zemlji (i ~ine tre}inu od ukupno milion i 300 hiljada stanovnika), u kojima je poginula jedna osoba, a vi{e od 150 ozlije|eno. Reakcije u Moskvi su bile `estoke - uslijedio je i sna`an napad na internetske stranice estonske vlade, banaka i medija. Tallinn je promptno pozvao u pomo} Evropsku uniju i NATO. Ovo je bio prvi slu~aj da su slu`bene internet stranice jedne zemlje masovno napadnute. Mete napada su bile ne samo estonske internetske stranice, ve} i mre`a mobilne telefonije, bankovni sistem. Rusija je odbacila ove optu`be, ali predstavnici estonskih vlasti tvrdili su da cyber napadi dolaze sa slu`benih (IP) adresa ruskih vlasti, {to je posebno opasno za zemlju u kojoj se brojni poslovi rade elektronski. Estonija je, podsje}amo,

CYBER CENTAR NATO-a: Centar u Tallinnu bavit }e se istra`ivanjem i obukom za elektronski rat

napravila nevjerovatan skok ka savremenim tehnologijama i tako postala zemlja sa prosje~no najvi{e korisnika interneta u Evropi, te prva zemlja na svijetu koja je organizirala parlamentarne izbore putem interneta. Preko 60% Estonaca koristi internet svakodnevno, a u zemlji postoji 700 javnih pristupa internetu za gra|ane. Estonci svoje porezne prijave {alju internetom, a ova je zemlja jedna od vode}ih po kori{tenju e-bankarstva (98% bankarskih transakcija se odvija inter-

40

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

EVROPA, ODMAH

je otvorio novi centar za borbu protiv cyber godine bila upravo ova zemlja

nje interneta kao oru`je ~ija }e mpjuterski sistemi i objekti vlada

SLAVNI LITVANCI OSNOVALI STRANKU


Stranka slavnih li~nosti koja okuplja vi{e desetina pjeva~a, glumaca, muzi~ara i televizijskih zvijezda, pod vodstvom tv voditelja i producenta Arunasa Valinskasa, sudjelovat }e na parlamentarnim izborima u Litvaniji 12. oktobra. Mi smo nova {ansa za Litvance koji su razo~arani svime i svima, prenose mediji Valinskasavu izjavu.

KACZYNSKI U DVORANI SRAMA


Poljski predsjednik Lech Kaczynski dobio je svoje mjesto u Dvorani srama ameri~ke nevladine organizacije Human Rights Watch, koja proziva homofobne pojedince i institucije {irom svijeta. Ovo neslavno priznanje poljski predsjednik je zaslu`io zbog svog tv obra}anja naciji prije dva mjeseca, uo~i ratifikacije Lisabonskog sporazuma. Koriste}i scene s vjen~anja para ameri~kih homoseksualaca, upozorio je gra|ane da }e, u slu~aju da Poljska po~ne primjenjivati evropsku Povelju osnovnih prava, i poljski homoseksualci i lezbijke uspjeli izboriti pravo na brak i usvajanje djece, {to je nezamislivo ve}em dijelu vrlo religioznog poljskog dru{tva.

ZAKON KOJI DOPU[TA LJUDSKO@IVOTINJSKE EMBRIJE


netom), digitalni potpis je op}eprihva}en. Estonski parlament je donio odluku za uvo|enje digitalnih osobnih iskaznica jo{ 2000. godine, a zakon o dokumentu osobne iskaznice nala`e obveznost posjedovanja takvog dokumenta. Pored toga, Estonija je i jedan od pionira e-govermenta, a vlada je tako|er 2000. godine ukinula papirnate sjednice. Ministrima i njihovim najbli`im suradnicima zabranjeno je uno{enje papira u ured, i moraju se slu`iti ra~unalima. Gra|ani ve} dugo sa dr`avnim slu`bama komuniciraju putem interneta. Pro{logodi{nji trosedmi~ni napadi na internetske stranice estonske vlade, banaka i medija dovodili su do njihovog privremenog zatvaranja, a {teta koja je time nanesena te{ko se mo`e procijeniti. NATO je uputio stru~njake za cyber terorizam u Tallinn kako bi ispitali problem jer, kako su medijima kazali njegovi zvani~nici, budu}i da je to ozbiljno za Estoniju, to je ozbiljno i za NATO. Nakon dugotrajne i burne rasprave ve}ina zastupnika u britanskom parlamentu ipak je podr`ala zakon prema kojem }e ubudu}e britanski znanstvenici smjeti stvarati embrije iz ljudskog genetskog naslije|a i `ivotinjskih jaj~anih stanica. Znanstvenici se nadaju da }e tom metodom ste}i nove spoznaje o neizlje~ivim bolestima, a njegovi protivnici (me|u kojima je i Katoli~ka crkva) nazvali su ta istra`ivanja monstruoznim i perverznim.

22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

41

Priredio: Asim Metiljevi}

Business

Teloptic, vlasnik Milkosa, gradi farmu na Spre~anskom p

MILKOS IZLAZI IZ KANTONALNOG OKVIRA


U nepune ~etiri godine nakon provedene privatizacije, sarajevska kompanija Milkos pre{la je put od hroni~nog gubita{a pred ste~ajem do vode}e tvornice za preradu mlijeka u BiH. U protekloj 2007. godini Milkos je dnevno prera|ivao 70.000 litara mlijeka, a uz to na tr`i{te je lansirao i 25 novih proizvoda - mlije~nih prera|evina prepoznatljivih po vrhunskoj kvaliteti i osjetno ni`im maloprodajnim cijenama od konkurencije. Novi vlasnik Milkosa, kompanija Teloptic Nedima ^au{evi}a, uspjela je znatno pro{iriti otkupnu bazu mlijeka podjelom preko 1.000 visokosteonih junica privatnim farmerima koji su zauzvrat pristali proizvedeno mlijeko prodavati Milkosu. Ova se akcija pokazala vrlo uspje{nom pa }e Milkos do kraja godine podijeliti jo{ 500 visokosteonih junica kako bi otkup mlijeka u 2008. godini pove}ao za dodatnih 20 posto. Time bi prerada mlijeka u ovoj tvornici dostigla prijeratni obim od oko 100 hiljada litara dnevno. No, najve}a poslovna o~ekivanja Milkos vezuje za skoro izvjesnu akviziciju na podru~ju Tuzlanske regije. Kako smo doznali, vlasnik Milkosa Nedim ^au{evi} upravo privodi kraju vi{emjese~ne pregovore oko dugogodi{njeg najma 1.200 hektara zemlji{ta u Spre~anskom polju gdje namjerava podi}i najve}u farmu krava u BiH. Ukupna povr{ina Spre~anskog polja znatno je ve}a, ali trenutno je slobodno oko 1.200 hektara i na tom prostoru, prema ura|enom elaboratu, niknula bi farma s oko 2.000 muznih krava. Time bi Milkos stvorio bazu za dvostruko ve}i otkup i preradu mlijeka a pored moderne tvornice u Bla`uju, izgra|ene po najsavremenijim standardima zapadnoevropskih mljekara, Milkos namjerava sli~an pogon podo}i nadomak Spre~anskog polja kako bi smanjio transportne tro{kove. Tr`i{ni udio Milkosa na podru~ju Sarajevskog kantona ve} je prema{io 35 posto, no kompanija ima ambiciju da u narednih nekoliko godina preuzme lidersku poziciju na cijelom tr`i{tu BiH na kojem je donedavno sudjelovala tek simboli~no. To se osobito odnosi na slo`enije proizvode s mlijekom kao baznom sirovinom, poput proizvodnje sira, sladoleda, razli~itih vrsta mlije~nih namaza, putera i sl. U posljednje nepune ~etiri godine, broj radnika u Milkosu uve}an je tri puta a broj stalnih kooperanata popeo se na preko 2.000. Najve}i broj kooperanata koncentriran je na rejonu Visokog (skoro 30 posto), te Pala, Sokoca, Rogatice i Gora`da (25 posto). Na podru~ju Sarajevskog kantona najve}i kooperant Milkosa ubjedljivo je stupska farma koja trenutno broji 760 krava.

AMBICIOZNI POSLOVNI PLANOVI: Vlasnik Milkosa Nedim ^au{evi} upravo privodi kraju vi{emjese~ne pregovore oko dugogodi{njeg najma 1.200 hektara zemlji{ta u Spre~anskom polju gdje namjerava podi}i najve}u farmu krava u BiH

42

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

m polju Poreska uprava tra`i uvo|enje fiskalnih kasa Gra|evinski bum Sarajeva Raste povjerenje gra|ana BiH u nacionalnu valutu

SAMO JEDAN OBJEKAT U SARAJEVU GRADI SE IZ BUD@ETA


Federalni dopremijer i ministar finansija u Vladi FBiH Vjekoslav Bevanda nedavno je ponovio tvrdnju svog prethodnika Dragana Vranki}a izre~enu ne{to ranije u jednom hrvatskom dnevnom listu. Navodno nepravi~nu raspodjelu bud`etskih prihoda Vranki} je ilustrirao tvrdnjom da se u Sarajevu trenutno vi{e gradi nego u cijeloj Hercegovini, a ovu opasnu tezu Bevanda je dopunio tvrdnjom kako nije te{ko otkriti kome odgovara ovakva raspodjela bud`etskih prihoda - dovoljno je izbrojiti kranove u Sarajevu - pa }e vam sve biti jasno, rekao je Bevanda. Mogu}e da su i Vranki} i Bevanda u pravu kada tvrde da se u Sarajevu slijeva najvi{e bud`etskih prihoda, ali za tu tvrdnju ponudili su sasvim krive argumente. Prema raspolo`ivim podacima, u Sarajevskom kantonu trenutno je otvoreno 107 velikih gradili{ta, no samo jedno me|u njima otvoreno je novcem poreskih obveznika. Rije~ je o izgradnji Olimpijskog bazena na podru~ju Novog Grada ~ija je izgradnja zapo~ela jo{ prije {est godina! Trenutno najve}e gradili{te u Sarajevu, izgradnja zaobilaznice na koridoru 5 C, ne finansira se bud`etskim novcem, nego kreditom me|unarodnih kreditora koji su u istom paketu sa Sarajevskom zaobilaznicom obezbijedili novac za izgradnju mosta i zaobilaznice u ^apljini i autoputa Banja Luka-Gradi{ka. Sva druga gradili{ta u Sarajevu otvorena su privatnim investicionim ulaganjem koje nema apsolutno nikakve veze s federalnim novcem. Osim toga, iza najve}eg broja novootvorenih gradili{ta u Sarajevu stoji inostrani kapital (naprimjer, poslovna zgrada Raiffeisen banke, trgovinski centar ameri~ke kompanije Triland Development, trgovinsko-poslovni centar BBI banke, poslovno sjedi{te hrvatskog Agrama, trgovinski objekti hrvatskog Agrokora, slovenskog Merkura itd), ili, pak, kapital poduzetnika koji uop}e nisu iz Sarajeva, nego dolaze posvuda iz BiH a naj~e{}e iz zapadne Hercegovine (naprimjer, Interinvest iz Gruda, Unitrade iz Ljubu{kog, Grafotisak iz Gruda, Mepas iz [irokog Brijega itd). Graditeljski bum Sarajeva nema, dakle, nikakve veze s preraspodjelom bud`etskih sredstava, nego je posljedica uobi~ajene logike privatnog kapitala koji ide tamo gdje se mo`e najbr`e i najvi{e oploditi. A to su u pravilu velike gradske aglomeracije. Tako se naprimjer jedna tre}ina GDP-a Hrvatske ostvari u Zagrebu, mada ga naseljava petina ukupnog stanovni{tva Hrvatske.

PRAVI^NIJA RASPODJELA PORESKOG TERETA


S vi{egodi{njim zaka{njenjem Poreska uprava Federacije BiH pokrenula je inicijativu za uvo|enje fiskalnih registar kasa u sve maloprodajne objekte i uslu`ne radnje na podru~ju Federacije BiH. Od 1. januara naredne godine na prostoru Republike Srpske svi maloprodajni objekti i uslu`ne radnje obavezne su promet registrirati preko fiskalnih kasa, a ho}e li se to desiti i na prostoru Federacije BiH, isklju~ivo ovisi od efikasnosti federalne Vlade. Pretpostavke za uvo|enje fiskalnih kasa nije te{ko izgraditi budu}i da je rije~ o prili~no jednostavnom informacionom sistemu ~ija izgradnja ne bi trajala dulje od 3 do 4 mjeseca. Rije~ je naime o informati~kom uvezivanju fiskalnih kasa s centralnim serverom stacioniranim u Poreskoj upravi na kojem se u svakom trenutku slijevaju podaci o ostvarenom prometu. Od obi~nih registar kasa, fiskalne kase razlikuju se upravo po tome {to su vezane za centralni server {to onemogu}ava vlasnike maloprodajnih objekata da ~eprkaju po memoriji i {timaju dnevni promet kako bi izbjegli pla}anje poreza. Memorija fiskalne kase dostupna je samo ovla{tenim osobama Poreske uprave i jednom registrirani promet ne mo`e se naknadno korigirati. Sistem poreza na dodanu vrijednost pokazao se kao vrlo efikasan, ali bez fiskalnih kasa jo{ uvijek ostavlja velike mogu}nosti za skrivanje ostvarenog prometa, osobito u manjim trgovinama i uslu`nim radnjama. Naprimjer, vlasnik restorana jo{ uvijek mo`e sakriti 90 posto realiziranog prometa: dovoljno je da na kraju radnog dana uni{ti registar traku i ponovo ukuca promet prema vlastitoj `elji. To se u pravilu i de{eva u ve}ini kafana, picerija, restorana, kafi}a i malih kvartovskih prodavnica u koje inspektori poreske uprave zalaze rijetko - jednom u dvije godine. Direktor Porezne uprave FBiH Midhat Arifovi} svojevremeno je rekao da bi Vlada Federacije BiH imala ra~una sama kupiti fiskalne kase i besplatno ih podijeliti trgovcima i ugostiteljima, jer bi se u samo godinu dana ubrani porez vi{estruko uve}ao. Poreska izdvajanja u BiH jo{ su uvijek vrlo visoka, ali je ve}i problem u tome {to je baza poreskih obveznika jo{ uvijek preuska pa u takvim okolnostima nije mogu}e ni pomi{ljati na smanjenje poreskih stopa. Porezi mogu biti manji samo pod pretpostavkom da svi poreski obveznici jednako, u skladu s ostvarenim prihodom, sudjeluju u finansiranju dr`avnog aparata. Danas je taj teret nejednako raspore|en i tako }e ostati sve do uvo|enja fiskalnih kasa.
TRE]INA [TEDNJE U KONVERTIBILNIM MARKAMA

Gra|ani Bosne i Hercegovine vi{e od svojih susjeda vjeruju u stabilnost nacionalne valute. Takav se zaklju~ak izvodi iz strukture deponovanih {tednih uloga: trenutna {tednja gra|ana BiH dostigla je iznos od preko 5,3 milijarde konvertibilnih maraka, od ~ega je 33 posto u nacionalnoj valuti a 67 posto u eurima. Struktura {tednih uloga u Hrvatskoj i Srbiji neuporedivo je nepovoljnija za nacionalne monete kunu i dinar. Tako nivo kunskih depozita hrvatskih ga|ana iznosi samo 20 posto naspram 80 posto depozita u eurima ili u kunama s deviznom klauzulom, dok su dinarski depoziti gra|ana Srbije puno manji - samo 17 posto naspram 83 posto u eurima.

22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

43

SRBIJANSKI POSTIZBORNI KO[MAR

SRBIJA IZME\ LOBISTA I SLOB

VELIKI BRAT I VO\A GLEDA: Ivica Da~i}, lider reformiranog Milo{evi}evog SPS-a, mora se opredijeliti izme|u olovnih devedesetih i proevropskih reformi ovog stolje}a

Ko su danas Milo{evi}evi so
44
SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

I nakon Slobe - SPS

\U BISTA
Dvije sedmice nakon izbora, budu}nost Srbije, odnosno da li je ta zemlja spremna za evropski put ili }e se vratiti u olovne 90-te godine, ostaje velika zagonetka: klju~ je u rukama Socijalisti~ke partije koja jo{ nije odlu~ila ho}e li podr`ati proevropsku koaliciju predsjednika BORISA TADI]A ili }e se svrstati uz narodnja~koradikalnu koaliciju KO[TUNICA-NIKOLI]
TE[KO NASLIJE\E: Otac nacije Dobrica ]osi}, nacionalisti~ki histori~ar Vasilije Kresti} i predsjednik SPS-a Ivica Da~i}
Pi{e

Mirha Dedi}
mirha@slobodna-bosna.ba

ada su Tadi}eva Demokratska stranka i G17 plus, na jednoj, i Ko{tunicina Demokratska stranka Srbije i Radikalna stranka, na drugoj strani, 12. maja napravili koalicionu ra~unicu, a potom i jedni i drugi shvatili da im bez SPS-a nema vlasti, Milo{evi}evi socijalisti su postali najtra`enija roba na srbijanskom tr`i{tu. Medijske {pekulacije koliko im je ko spreman dati samo su i{le u prilog SPS-u da podigne svoju cijenu i tra`i vi{e. I taman kada su radikali i Ko{tunicini DSS-ovci objavili da je dogovor sa SPS-om postignut na nivou Beograda i da }e se do kraja nedjelje usaglasiti na republi~kom nivou, Ivica Da~i} ih je demantovao i kazao da dogovor nije kona~an. a i SRS-a a, mi Za razliku od DSS-a ho}emo u Evropu. Socijalisti~ka partija Srbije se nalazi pred komplikovanim politi~kim trenutkom jer je pred njom odluka da li da krene tradicionalnim ili novim, neizvesnim putem. SPS je bli`e formiranju vlade sa koalicijom DSSNS i SRS-o om zbog dr`avne i nacionalne politike, ali je DS bli`i ideolo{ki, za formiranje vlade levice. Me|utim, nije nam lako u}i u koaliciju sa onima koji su nas hapsili i zatvarali, kazao je Ivica Da~i}, lider SPS-a, po~etkom ove nedjelje.

ZABORAV I OPROST
Politi~ki analiti~ari u Srbiji skloni su da savez SPS-a sa Ko{tunicom komentari{u kao povratak u devedesete i izdaju petooktobarskih na~ela, dok SPS sa Tadi}em ocjenjuju kao strate{ko part-

socijalisti

nerstvo i savez moderne, proevropske ljevice. Zbilja, da li je koalicija sa DS-om dobra prilika socijalistima da se operu za pro{lost i oslobode se Milo{evi}evog naslije|a ili }e SPS ostati snaga pro{losti i mraka ukoliko podr`i vladu Vojislava Ko{tunice?! \or|e Vukadinovi}, politi~ki analiti~ar i urednik ~asopisa Nova srpska politi~ka misao, za na{ list ka`e da socijalisti nisu osvojili tako mnogo glasova kao {to se sti~e utisak. Odnosno, u zbiru sa penzionerima koji imaju disciplinovano bira~ko tijelo i koji su na pro{lim izborima osvojili tri posto glasova i Jedinstvene Srbije, koja je imala 50 hiljada glasova, SPS je ove godine osvojio ~ak manje glasove nego na izborima u januaru pro{le godine. Me|utim, dobili su veliku politi~ku te`inu jer su zauzeli poziciju da od njih zavisi ko }e s kim formirati vlast. Zbog toga se sti~e pogre{an utisak o njihovoj snazi koja u stvarnosti i nije velika. Po{to od njih zavisi ko }e formirati vladu, sada im se svi dodvoravaju, amnestiraju ih, prizivaju i progla{avaju za perspektivnu snagu na politi~koj sceni. U su{tini, socijalisti nisu u sjajnoj poziciji bez obzira {to mogu sada da u`ivaju u tome {to oni koji su ih do ju~e proganjali i `eleli da zabrane, smenjivali, hapsili sada im se dodvaravaju, da ne ka`em udvaraju. a Naro~ito je koalicija oko Tadi}evog DS-a spremna da zaboravi svu tu pro{lost i predistoriju i sada pri~a o zajedni~kim levi~arskim uverenjima, socijalisti~koj internacionali i ideolo{koj bliskosti, {to je prili~no licemerno, ali mo`e da bude isplativo ukoliko se socijalisti privole da prave koaliciju sa njima. Me|utim, njihovo bira~ko telo je neuporedivo bli`e radikalima i DSS-u u. Ta~nije, bira~ko telo
22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

45

SRBIJANSKI POSTIZBORNI KO[MAR

SPS-a a je antizapadno, antiha{ko, antinatovsko, dakle sve suprotno od principa koje treba da formira budu}a demokratska vlada, ali zbog vi{ih interesa neki u demokratskom bloku i neki me|u socijalistima su spremni da potisnu tu ~injenicu, ka`e Vukadinovi}. Po njegovom mi{ljenju, pri~a o budu}nosti kojoj se treba okrenuti izgleda prili~no neuvjerljivo jer se socijalisti u kampanji nisu odrekli ni jednog dijela svoje pro{losti, ni Milo{evi}a, ni rata, ni odbrane zemlje od NATO-a, ni svih ratova koje smatraju pravednim i odbrambenim ratovima za odbranu nacionalnog bi}a. ^ak su radikali slali mnogo pitomije i pomirljivije poruke od samih socijalista. Zbog toga je malo komi~no kada oni koji poku{avaju da ih malo pribli`e i u~ine prihvatljivim ka`u da }e oni da se operu u koaliciji sa Demokratskom strankom. Me|utim, oni sami ka`u da nemaju potrebu da se peru jer su bili u pravu. Za njihovo bira~ko telo i njihovo rukovodstvo, direktno bacanje u naru~je

[TA JE OSTALO OD SLOBE: Prijem kod srbijanskog diktatora ~iji su svi sudionici, osim narodnja~ke zvijezde Zorice Brunclik, zavr{ili u Haagu ili u grobu

SVETLANA KITI], PROSLAVLJENA RUKOMETA[ICA, P

Budu}i koalicioni partneri moraju gar Mirjane Markovi} i Marka u Srbiju i


Svetlana Kiti}, poslanica u Parlamentu Srbije, u razgovoru za na{ list ne krije odu{evljenje {to je SPS nakon ovih izbora iza{ao kao snaga koja }e odlu~ivati o budu}nosti Srbije
To vam je Srbija! Mi smo veliko iznena|enje na ovoj politi~koj sceni, a nadam se i osve`enje. Sve nas socijaliste raduje {to je za nas glasalo oko 315 hiljada gra|ana, ka`e za na{ list nekada{nja proslavljena rukometa{ica. Ona smatra da je SPS dobar izborni rezultat obezbijedio zahvaljuju}i koaliciji sa penzionerima i Jedinstvenom Srbijom, ali i socijalnom programu koji su ponudili bira~ima. Pre svega mi smo za socijalnu pravdu i o~uvanje integriteta Srbije. Mi smo za Evropu, ali kao jedinstvena Srbija sa Kosovom. To smo jasnije i odmerenije od svih stranaka govorili, a posle smo do{li u situaciju da su DS i DSS ukrali na{ program. Osim toga, gra|ani polako dobijaju jasniju sliku o SPS-u. Otkako je Ivica Da~i} do{ao na ~elo partije, SPS je vodio jednu dostojanstvenu i mirnu politiku. I kada je progla{ena nezavisnost Kosova, mi nismo dr`ali zapaljive mitinge, izazivali nemire, pozivali na nasilje i oru`ane sukobe kao {to su to radili drugi. Normalno je da se menjamo, sigurno je da su 90-te druga~ije od 2000-ih. Ovo je tek po~etak renesanse koju do`ivljava SPS i mnoge promene }e tek da uslede. Me|utim, bitno je i da se osnovni principi SPS-a nisu izmenili u odnosu kada je bio

NOVO LICE SPS-a: Svetlana Kiti} u naju`em je {tabu predsjednika stranke Ivice Da~i}a

46

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

I nakon Slobe - SPS

demokratama predstavlja politi~ko samoubistvo. Oni bi u tom slu~aju ostali generali bez vojske jer bi razo~arali svoje bira~ko telo, ono bi ih napustilo jer je ono, nagla{avam, antiha{ko, antizapadno i prorusko. Osim toga, te{ko bi mogli da pridobiju nove bira~e. Jo{ nije izvesno kojem }e se carstvu privoleti SPS ali, ideolo{ki, smatram da su bli`i radikalima i DSS-u u, me|utim, odre|eni pragmati~ni razlozi ili pritisci mogu dovesti do toga da druga~ije postupe, ka`e Vukadinovi}.

KAKO JE PRE@IVIO SPS


Vi{egodi{nji sukobi, krize, pa i brojne afere u SPS-u, nakon hap{enja a kasnije i smrti partijskog predsjednika Milo{evi}a, doveli su do uru{avanja ove stranke. Uprkos ~injenici da su SPS napustile njegove perjanice, u sada{njem rukovodstvu ostao je kadrovski kontinuitet u odnosu na Milo{evi}evu diktaturu. Predsjednik reformisanog SPS-a Ivica Da~i} bio je portparol stranke u

MILO[EVI] I DA^I]: Predsjednik reformisanog SPS-a Ivica Da~i} bio je portparol stranke u vrijeme Milo{evi}a, a jedno vrijeme i potpredsjednik SPS-a

vrijeme Milo{evi}a, a jedno vrijeme i potpredsjednik SPS-a. U rukovodstvu SPS-a je i Milutin Mrkonji}, kojem je Slobodan Milo{evi} povjerio zadatak obnove zemlje nakon NATO bombardovanja. Tu je i Zoran Baki An|elkovi}, biv{i generalni sekretar SPS-a, koji je prije godinu dana bio jedan od kandidata

za predsjednika te stranke. Do`ivotnog predsjednika i osniva~a SPS-a Slobodana Milo{evi}a pred sam kraj njegovog `ivota mnogi u partiji su ignorisali i nisu htjeli da slu{aju njegove instrukcije iz Haaga. Otpor su mu pru`ali Milomir Mini}, biv{i generalni sekretar SPS-a (19931996) i predsjednik Vije}a gra|ana Skup{tine Srbije, kao i sada{nji predsjednik SPS-a Da~i}. Zbog toga je njihovo isklju~enje iz SPS-a tra`io Milo{evi}, uz opasku da je rije~ o petoj koloni. Uo~ljivo je, tako|er, da, uprkos dosada{njoj praksi, slike Slobodana Milo{evi}a nisu bile centralni dekor predizbornih skupova socijalista. Me|utim, u izmijenjenom sastavu i reformisani, socijalisti nisu uspjeli da privuku mla|e ljude socijalisti~ke i demokratske orijentacije kako bi partiji stvorili novu vrstu identiteta. Dejan Vuk Stankovi}, politi~ki analiti~ar, za na{ list ka`e da razlog le`i u tome {to se socijalisti jo{ uvijek nisu decidirano ogradili od Milo{evi}evog naslije|a.

, POSLANICA SPS-a U SKUP[TINI SRBIJE, ZA SB

arantovati povratak i po{teno su|enje!


`iv pokojni predsednik Slobodan Milo{evi}. Ako smo izvr{ili reformu, ne zna~i da smo pogazili na{eg tvorca i prvog predsednika Slobodana Milo{evi}a. Na pitanje da li je izvjesno da }e SPS u}i u koaliciju sa radikalima i DSS-om, Kiti}eva tvrdi da jo{ ni{ta nije odlu~eno.

SPS JO[ NI[TA NIKOM NIJE OBE]AO

Verujte mi na re~, a jako sam dobro upoznata s tim procesom, da jo{ ni{ta definitivno nije dogovoreno. To sam rekla i mom VU^ELI] JE, NAKON PORAZA, tati koji me je ju~e zvao iz Tuzle i postavio isto pitanje. Mogu OKLEVETAO DA^I]A samo re}i da devedeset odsto onog {to pi{e {tampa nije ta~no. Na primjedbu da su SPS u posljednje vrijeme napustili utemeljitelji Trebalo bi da za dvadesetak dana postignemo dogovor i formite partije, a me|u posljednjima Milorad Vu~eli}, Kiti}eva ka`e da je ramo novu vladu koja je nemogu}a bez SPS-a. Mi smo u pro{lom Vu~eli} imao svoje razloge zbog kojih je napustio SPS. sazivu imali 16 poslani~kih mesta, a sada imamo 20, s tim da u Vu~eli} je bio izuzetno ljut jer na bilo koju koaliciju da u|emo sedmom Kongresu SPS-a nije za sledi nam 3 do 4 ministarska predsednika partije izabran on, ve} mesta. Nas ne interesuju miIvica Da~i}. Nakon toga se povukao i nistarska mesta, ve} da dobiu medijima daje jako ru`nu sliku o jemo vladu koja }e uspe{no Da~i}u Svako ima pravo da se ljuti i da vodi Srbiju. Mi se nismo da ode, ali nekako mi ne ide da mnogo promenili niti }emo popljuje{ u tanjir iz kojeg si jeo. u}i u koaliciju s bilo kojom Me|utim, SPS prilaze mnoge poznate strankom koja }e nas uslovli~nosti, sa nama je bankarka Borka ljavati i re}i - vi mo`ete sa Vu~i}, zatim rukometa{ Crvene nama, ali morate da se zvezde Nenad Peruni~i~, poznati odreknete politike Slobodana maneken Moma Jakovljevi}, Toma Milo{evi}a, njegove familije i Fila, jedan od najboljih advokata u da sara|ujete sa Ha{kim triZA[TITITI FAMILIJU MILO[EVI]: SPS je du`an Srbiji, Bata @ivojinovi}, glumac, pa bunalom. Uslovljavanja nesvom osniva~u i njegovoj rodbini i prijateljima evo i moja malenkost. }emo da prihvatimo.

Kiti}eva, me|utim, ne krije da }e SPS od koalicionih partnera tra`iti da se porodica Slobodana Milo{evi}a vrati iz Rusije u Srbiju. Mi tra`imo da se oni vrate i odgovaraju pred sudom, ako su krivi. Ne mo`e se unapred osu|ivati neko za koga ne postoje dokazi ili ko nije procesuiran pred sudom, odnosno nije mu data {ansa da se brani. Mi smo za sva su|enja, ali da budu pravedna, tako i za ~lanove porodice Slobodana Milo{evi}a. Isto tako nama nije sporno da li se Ivica Da~i} prilikom posjete Rusiji sastao sa Mirom Markovi}. Mi smo njenu snahu Milicu vodili sa nama tokom kampanje. Od tog susreta va`nije nam je da se toj porodici obezbedi po{teno su|enje pa da se vidi da li su oni zaista krivi za ono za {ta se optu`uju.

22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

47

SRBIJANSKI POSTIZBORNI KO[MAR

GDJE SU ZAVR[ILI MILO[EVI]EVI SOCIJALISTIKI PRVOBORCI

Haag, samoubistva, disidentstvo...


ostavku na sve funkcije u SPS-u i 2001. godine osnovao Srpsku socijaldemokratsku partiju (SSDP) ~iji je prvi po~asni ~lan postao biv{i Milo{evi}ev {ef dr`avne bezbjednosti Jovica Stani{i}. Potom je Branislav Ivkovi} 2002. osnovao svoju Socijalisti~ku narodnu stranku kojoj su pristupili mnogi razo~arani socijalisti i jedan broj uglednih javnih li~nosti. Tvrdi SPS-ovac i biv{i gradona~elnik Beograda Neboj{a ^ovi} je tako|er osnovao svoju stranku, Demokratsku alternativu. Milorad Vu~eli} , nekada{nji generalni direktor nacionalne televizije, nakon nekoliko uspona i padova u SPS-u tako|e je neslavno poku{ao da osnuje svoju stranku. Niti jedan od navedenih biv{ih slobista ne nalazi se na politi~koj sceni Srbije. Gorici Gajevi}, biv{em generalnom sekretaru SPS-a, za koju se svojevremeno smatralo da je nakon Mire Markovi} najmo}nija `ena Srbije, gubi se svaki trag. Bez polo`aja i privilegija ostao je nekada visoki funkcioner SPS-a @eljko Simi}, nekada{nji potpredsjednik Savezne vlade, Uro{ [uvakovi}, jedan od rijetkih koji je ostao vjeran porodici Milo{evi}, trenutno je bez posla. Najodaniji Milo{evi}evi SPS-ovci Mirko Marjanovi}, predsjednik Vlade Srbije i dugogodi{nji direktor Progresa, Dragan Tomi}, predsjednik Narodne skup{tine Srbije, nekada direktor NIS Jugopetrol, u`ivaju u penzionerskim danima i nemaju nikakvih partijskih funkcija. Vuka{in Jokanovi}, biv{i ministar policije u vladi Radoja Konti}a, tako|er je u penziji. Mihalju Kertesu, biv{em direktoru Savezne uprave carina, svojevremeno desnoj Milo{evi}evoj ruci i ~ovjeku od njegovog bezgrani~nog povjerenja, trenutno se sudi pred Specijalnim sudom Srbije za izno{enje novca iz zemlje. Dragoljub Milanovi}, biv{i direktor RTS-a i visoki funkcioner SPS-a, na izdr`avanju je desetogodi{nje zatvorske kazne jer je progla{en krivim za pogibiju 16 radnika RTS-a prilikom NATO bombardovanja.

GUBITNICI I U RATU I U MIRU: Slobodan Milo{evi} i njegov vojni zapovjednik, ha{ki zatvorenik general Dragoljub Ojdani}

Nakon petooktobarskih promjena 2000. godine, hiljade funkcionera Socijalisti~ke partije Srbije nestalo je sa politi~ke scene Srbije. Smijenjeni su sa dr`avnih polo`aja koje su godinama ~uvali, a sam politi~ki vrh SPS-a zavr{io je u ha{kom Tribunalu. U ha{kom zatvoru Scheveningenu se nalaze Milan Milutinovi}, nekada{nji ministar inostranih poslova SRJ, predsjednik Srbije i {ef delegacije na pregovorima u Rambujeu, Nikola [ainovi}, premijer Srbije u vrijeme nezapam}ene hiperinflacije, 19931994. godine, a kasnije i potpredsjednik Savezne vlade, potom Dragoljub Ojdani}, na~elnik General{taba VJ i ministar odbrane. Pojedini najbli`i Milo{evi}evi saradnici, nakon njegovog odlaska u Haag, napustili su SPS i osnovali svoje politi~ke partije. Najprije je Zoran Lili}, biv{i predsjednik SR Jugoslavije, podnio Mislim da je to vi{e `elja jednog dela javnosti Srbije nego {to je do{lo do vidljive promene. Naime, socijalisti su poslednju kampanju zapo~eli govorom Slobodana Milo{evi}a iz 2000. godine. U smislu da su oni bili pravedni u svim svojim nastojanjima, ali da su ih objektivne okolnosti i zavera protiv Srbije spre~ili da ostvare sve svoje ciljeve. Uostalom, nikada nije postoa jala jasna i nedvosmislena distanca SPS-a u odnosu na taj period. Ulaskom u koaliciom tako ne{to bi se ostvarilo. ju sa DS-o Ipak, ta pri~a je isforsirana iz prostog razloga {to DS nema nikog s kim bi mogla da napravi koaliciju koja bi joj dala ve}inu. S obzirom da je DS osvojio najve}i broj glasova, on ima moralnu obavezu prema gra|anima koji su ga podr`ali, a s druge strane prema evropskom partneru da kakotako sastavi Vladu. Na{ sagovornik smatra da socijalisti o dr`avnim i nacionalnim temama razmi{ljaju vrlo sli~no kao radikali koji nisu mnogo evoluirali od 90-ih godina. Istina, oni vi{e ne nastupaju autoritativno i samouvereno kao u vreme Milo{evi}a, ali i okolnosti u kojima se nalaze su zna~ajno druga~ije. U poslednjih osam godina oni nisu imali neku

zna~ajnu ulogu i nisu kreirali politiku, ~ak i kada su bili podr{ka manjiskoj vladi Vojislava Ko{tunice (2004. do 2007.) oni su imali mnogo manju ulogu u vo|enju dr`avne politike nego {to su objektivno mogli da imaju. Vi{e su slu`ili kao neka vrsta podr{ke. Sada su u poziciji da kreiraju politiku i od njihovog izbora zavisi da li }e Srbija nastaviti reformskim putem ili }e krenuti onim putem koji zagovara konzervativna desnica. A to je jedna nesumnjiva distanca prema Evropi, okretanje prema Rusiji i otvaranje novih pregovora vezanih za Kosovo, smatra Stankovi}.

MIJENJATI I DLAKU I ]UD I HA[KI SUD


Kakvo je stvarno stanje u SPS-u, mo`da najbolje svjedo~i pismo Milomira Mini}a koje je pred pro{le parlamentarne izbore (januar 2007.) uputio naju`em rukovodstvu SPS-a. Od najvi{ih organa stranke Mini} je zatra`io da se u SPS-u otvori rasprava kako bi se definisao novi projekat socijalista i stvorila moderna partija evropske levice. U dramati~nom pismu Mini} je upozorio da se SPS nalazi u ogromnoj su{tinskoj krizi velikih

razmera i da ima krizu politi~kog identiteta, krizu politike, krizu organizacije, krizu rukovo|enja i bez me|unarodnog legitimiteta i veliku krizu poverenja gra|ana. Naveo je podatak da je SPS od 2000. do 2003. godine sa milion i po spao na 285 hiljada glasova i zatra`io da se SPS hitno reformi{e. Emitovanje na{e politike slabo se slu{a i slabo se prihvata. Jo{ uvek smo u liku starog i lo{eg re`ima, prokazana partija koja brani sve staro i prevazi|eno. Sa politikom iz pro{log veka nemogu}e je uspeti u 21. veku, poru~io je Mini} partijskim drugovima i predlo`io im novo suo~avanje sa istinom. Ipak, najve}i problem SPS ima sam sa sobom, odnosno sa raskorakom izme|u pragmati~nog i modernog rukovodstva, i milo{evi}evski konzervativne, antiha{ke baze. Na pro{lonedjeljnoj sjednici Predsjedni{tva SPS-a, 10 od 12 ~lanova, me|u njima i Milutin Mrkonji}, podr`alo je budu}u saradnju sa DS-om. Za saradnju sa radikalima izjasnio se potpredsjednik stranke @arko Obradovi}. Odluka o tome da li }e SPS postati sila mraka i pro{losti ili most prema svetloj evropskoj budu}nosti zavisi od toga koja }e struja u SPS-u prevagnuti.

48

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

SMJENA SELEKTORA KODRE

Uprkos nepodijeljenoj podr{ci javnosti, sportskih radnika, nogometa{a..., selektor nogometne selekcije BiH MEHO KODRO pro{log je vikenda voljom ~elnika Nogometnog saveza BiH uklonjen s te du`nosti; na{ novinar otkriva motive za Kodrinu smjenu, te analizira sportske i druge aspekte ljudi iz vrha bh. nogometa

Ljud cr hron

NOGOMETNI SAVEZ
50
SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Osveta nogometnog podzemlja

di iz rnih nika
(NE)O^EKIVANI ODLAZAK: Selektor Meho Kodro smijenjen je nakon {to je odbio voditi reprezentaciju na gostovanje u Iran koje je dogovoreno bez njegovog znanja

MUNIB U[ANOVI]
Generalni sekretar NSBiH
Na Sudu BiH sudi mu se zbog pronevjere 2,5 miliona maraka

MIROSLAV ]ORI]
^lan Izvr{nog odbora NSBiH
Optu`en da je bud`et Hercegova~ko-neretvanskog kantona o{tetio za 7,5 miliona maraka

HAMDIJA ABDI] TIGAR


^lan Izvr{nog odbora NSBiH
Pravomo}no osu|en na dvije godine zatvora zbog razbojni{tva i kra|e

Z BiH
22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

51

SMJENA SELEKTORA KODRE

Pi{e

Nedim Hasi}
nedim@slobodna-bosna.ba Foto

Mario Ili~i}
eho Kodro je smijenjen! Bila je to vijest koja je u petak uve~e munjevito prostrujala, a nekoliko sati kasnije vijest o njegovom odlasku objavile su sve relevantne svjetske agencije. Smijenjen je Kodro zato {to je radio svoj posao, {to se dr`ao svojih principa, zbog pravila igre koja je nau~io u surovom svijetu nogometnog profesionalizma. Kodro je najuren zato jer je gospodin, u pravom, istinskom smislu te rije~i. I zato {to kao takav nije odgovarao Ilji Dominkovi}u, navodnom predsjedniku NS BiH koji je, zahvaljuju}i rogobatnom sistemu vrijednosti koji ovu zemlju uni{tava ve} deceniju i po, iz blata posavskih oranica dobio priliku odlu~ivati o njegovoj sudbini na mjestu selektora. No, {ta drugo o~ekivati od ~ovjeka koji je jedini predsjednik NS na svijetu kome je to stalno zaposlenje, koji `ivi isklju~ivo od dnevnica i pla}a u kantonalnim, entitetskim i dr`avnim savezima? Koji tezgari pi{u}i teksti}e za sportske novine iz druge dr`ave? I kona~no, {ta o~ekivati od ~ovjeka koji se busa titulom predsjednika NS BiH, a onda ode u Njema~ku, na Svjetsko prvenstvo, navijati za drugu dr`avu, u dresu njezine reprezentacije, kupljenom na lokalnoj ora{koj pijaci? Vi{e nema dileme treba li se Dominkovi}a i njegove saradnike nazivati ~lanovima Predsjedni{tva NS BiH? Ne, njih kona~no treba nazvati pravim imenom. Bandom koja svoje sujete, komplekse svake vrste i vi{egodi{nju anonimnost lije~i i`ivljavanjem nad ~ovjekom od kojeg su do prije nekoliko godina sanjali uzeti autogram ili slikati se s njime. Banda otjelovljena u troglavom Predsjedni{tvu NS BiH pri kraju je svog zlo~ina~kog projekta zvanog uni{tavanje nogometne reprezentacije BiH i tome se kona~no mora stati ukraj. Milom ili silom.

ZLO^INA^KA UDRUGA ANONIMUSA I HOH[TAPLERA: Sulejman ^olakovi}, Munib U{anovi}, Iljo Dominkovi} i Bogdan ^eko

dat Munibu U{anovi}u, optu`enom za kriminal kome se sudi pred Sudom BiH, a dao otkaz Kodri koji je od NS BiH tra`io da ispo{tuju njegovu autonomiju u radu, {to je jedan od dva zahtjeva koja je postavio kada su ga i imenovali selektorom. Cijeli dan neki od ~lanova IO telefonom su zvali Kodru u Mostar, tra`e}i da on ipak vodi reprezentaciju BiH u Iran. Kodri nije padalo na pamet da taj zahtjev prihvati, posebice {to je u tom trenutku imao puno va`nijih briga - majka mu se u mostarskoj bolnici oporavljala nakon te{ke operacije bubrega. Sjednica IO kulminirala je u petak predve~e, kada je odba~ena inicijativa Hamdije Abdi}a da se utakmica sa Iranom otka`e a da se Kodru nov~ano kazni zbog nepo{tivanja odluka Predsjedni{tva. Bogdan ^eko, potpredsjednik Saveza, o{tro se tome usprotivio, zaprijetiv{i kako }e u tom slu~aju on, zajedno sa ~lanovima IO iz RS, napustiti sjednicu. Na kraju je i ono malo ~lanova IO koji su se kolebali

popustilo pritisku Dominkovi}a i ^eke i diglo ruku za smjenu Kodre. Nakon sjednice doslovce su pobjegli od novinara, a Kodro ni danas, pet dana nakon smjene, nije dobio zvani~nu odluku o njoj, niti ga je bilo ko od ~lanova Predsjedni{tva nazvao i kazao mu da je smijenjen. Kasnije se tek saznalo kako je u ugovoru koji je potpisan sa Irancima stajalo da se novac zara|en igranjem utakmice ne}e uplatiti na ra~un, nego isklju~ivo na ruke, u gotovini. I to je vjerovatno klju~ni razlog za{to se toliko insistiralo na putovanju u Teheran. Zato {to je stvarna suma koju su pla}ali Iranci vjerovatno ve}a od onih 120 hiljada dolara, koje je NS BiH trebao dobiti. Ostatak je vjerovatno trebao zavr{iti u d`epovima nekolicine mo}nika. Trojac besprizornih bitangi koji sebe naziva Predsjedni{tvom NS BiH razbje`ao se ku}ama, isklju~iv{i telefone. U subotu popodne, Munib U{anovi} pani~no je sazivao novinare sportskih redakcija kako bi poku{ao amortizirati bijes javnosti i medi-

EMIR SPAHI], KAPITEN REPREZENTACIJE BiH

Dolazim u Zenicu, ali ne vjerujem da }u igrati


Kapiten nogometne reprezentacije BiH Emir Spahi} ka`e kako }e sve {to ima re}i u vezi sa smjenom Mehe Kodre kazati kada stigne u Sarajevo. Tvrdi da ne `eli putem medija polemizirati sa vodstvom Saveza. Sve {to imam na du{i re}i }u u Sarajevu. Moram se zasada samo suzdr`avati od komentara, bit }e lo{e ako po~nem pri~ati sve {to imam. Spahi}ev zasada jedini komentar na Kodrinu smjenu bio je nevjerovatno, a dodao je kako sigurno dolazi u Zenicu prvog juna, na utakmicu sa Azerbejd`anom. No, jo{ uvijek nije odlu~io da li u svojstvu igra~a ili navija~a. To jo{ nisam odlu~io. No, jedno je sigurno. Kodro je ~ovjek koji i kao osoba i kao stru~njak nama odgovara po svemu i jasno vam je onda {ta mislim o tome {ta su mu napravili.

U[ANOVI]EVI POSLJEDNJI KRICI IZ KAFANE


Sjednica poslije koje je Kodro na svojoj ko`i osjetio demonstraciju sile kriminalaca okupljenih pod firmom NS BiH trajala je u petak do kasno uve~e. Nogometna vlada jednostavno nije znala na}i izlaz iz situacije u koju je sama upala i na kraju su je rije{ili na najgori mogu}i na~in. Skandalozno je da je NS BiH nakon osam sati vije}anja produ`io man-

Emir Spahi}

52

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Osveta nogometnog podzemlja

MEHO KODRO, SMIJENJENI SELEKTOR

Ispod ~asti mi je da mi nekakav Dominkovi} sastavlja ekipu!


Meho Kodro, sada ve} biv{i selektor reprezentacije BiH, kazao je kako je njegova smjena napravljena u re`iji predsjednika NS BiH Ilje Dominkovi}a, koji se od prvog dana Kodrinog mandata mije{ao u njegov posao, poku{avaju}i mu nametnuti igra~e za reprezentaciju ili bez njegovog znanja organizirati prijateljske utakmice. Od samog po~etka mog mandata imao sam problema i to moram otvoreno re}i, kazao nam je Kodro. Kada sam napravio spisak igra~a za prijateljsku utakmicu s Japanom, primio sam sms poruku od Dominkovi}a, kojom je on kritikovao moj izbor igra~a. ^udio se imenima igra~a koje sam pozvao i pitao za{to ba{ oni, a ne neki drugi. Odmah sam ga nazvao i kazao mu kako se to ne mo`e raditi. Rekao sam mu otvoreno da ne radim na taj na~in, da ne dam da mi se petljaju u posao i da me puste da radim na miru. Kodro tvrdi kako je nakon toga imao obe}anje ~lanova Predsjedni{tva da se ne}e mije{ati u njegov izbor igra~a za reprezentaciju, no pod istim se pritiskom na{ao pred prijateljsku utakmicu s Makedonijom, koju je BiH igrala u Zenici. Tada me je Dominkovi} kritikovao jer nemam dovoljno igra~a na klupi. Nije htio uzeti u obzir sve probleme koje smo imali, ~injenicu da su nam dva igra~a do{la povrije|ena na okupljanje, da su se dva razboljela dan prije utakmice. Opet sam mu kazao da to nije na~in na koji se komunicira i zamolio ga da prestane s time. Nekoliko dana kasnije u novinama sam pro~itao kako je kritikovao moju odluku o izboru kapitena reprezentacije. To je bila kap koja je prelila ~a{u i kazao sam mu kako je to posljednji put da se petlja u moj posao. Kodro je smijenjen u petak kasno uve~e, nakon samo ~etiri mjeseca mandata na klupi reprezentacije BiH. Kao zvani~an razlog njegove smjene, Predsjedni{tvo FS BiH navelo je njegovo odbijanje da

Meho Kodro

vodi reprezentaciju BiH na prijateljsku utakmicu u Iran. Potvrdio je kako je jedan od ~lanova Predsjedni{tva tjerao njegovog pomo}nika Bor~eta Sredojevi}a da preuzme vo|enje tima u Iranu, ukoliko Kodro ostane pri svome. Bor~e to nije htio napraviti, jer je on dio na{eg stru~nog {taba, jer je lojalan dio ovog projekta koji smo zapo~eli, kazao je Kodro i zaklju~io: Meni samo nije jasno kako ti ljudi nisu imali obraza, hrabrosti, nakon svoje odluke iza}i u javnost i obrazlo`iti ono {to su napravili, jer smijeniti selektora nije mala stvar. Za{to to nisu uradili, za{to ljudima nisu pokazali svoje lice, nego pobjegnu u Ora{je i otamo {alju neke poruke?

SERGEJ BARBAREZ, BIV[I KAPITEN BiH

Ljut sam, razo~aran, zabrinut...


Mene vi{e ni{ta ne mo`e iznenaditi, kazao nam je Sergej Barbarez kada smo ga upitali za komentar o smjeni Mehe Kodre s mjesta selektora reprezentacije BiH. Sergej odmara s porodicom u Hamburgu i razmi{lja da li prihvatiti ponudu novog Bundesliga{a Kelna ili se oprostiti od aktivnog igranja nogometa. Nisam vi{e ni ljut. Tu`an sam i razo~aran. A kada sam razo~aran, onda se osje}am gore nego kad sam ljut. Bio sam zaista zate~en. Ali kod nas je sve mogu}e. Nije uop}e va`no ko je kriv a ko nije, tako ne{to se nije smjelo uraditi. Nadam se da su ljudi koji vode Savez svjesni kako su ovakvim potezom stavili na kocku budu}nost reprezentacije. I do sada je bilo lo{e, ali sada zaista idemo u pogre{nom pravcu. Nisam sa Mehom puno pri~ao, ali mi je jasno kako je i prije ovoga imao puno problema. Naravno da se utakmice moraju igrati, ali se one moraju dogovarati sa njim, da se svi slo`e, da svi budu istog mi{ljenja. Na`alost, mi nikada nismo bili istog mi{ljenja ni oko ~ega. Da jesmo, davno bismo igrali na Svjetskom ili Evropskom prvenstvu.

ja zbog Kodrine smjene. Slu`e}i se svojim oprobanim receptom, obilatom ve~erom u sarajevskom restoranu Aeroplan, koja je naravno pla}ena novcem iz kase NS BiH, U{anovi} je nastojao ubla`iti kritike, pa i bijes novinara. No, nije mu uspjelo. Velika ve}ina ovda{njih medija stala je uz smijenjenog selektora Kodru, `estoko protestiraju}i protiv skandalozne odluke ~elni{tva Saveza. Po prvi put, osim pisanja, novinari su se odlu~ili na konkretan korak - organizirali su nogometnu utakmicu istog dana i u isto vrijeme kada reprezentacija BiH treba igrati protiv Azerbejd`ana, a sav prihod bit }e upla}en u humanitarne svrhe, i pozvali sve navija~e da, umjesto u Zenici, prvog juna budu na utakmici u Sarajevu.

RATNI ZLO^INCI, KRIMINALCI, PLJA^KA[I


Pozabavimo se detaljnije onima koji su sa mjesta selektora otjerali Mehu Kodru, dakle, grobarima bh. nogometa koji sjede u Izvr{nom odboru NS BiH. Zanimljiva je to galerija likova, sportskih veli~ina i moralnih vertikala bh. sporta. Kolekcionari su to mnogobrojnih
22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

Sergej Barbarez

53

SMJENA SELEKTORA KODRE

krivi~nih prijava, sudskih presuda i nositelji glavnih uloga u procesima koji su u toku pred ovda{njim sudovima. Krenimo redom. Nije samo Munib U{anovi} u klupama Suda BiH. Miroslavu ]ori}u, jednom od ~lanova IO, od marta ove godine sudi se pred Sudom BiH zbog zloupotrebe polo`aja i finansijskih malverzacija prilikom kupovine policijskih vozila za potrebe MUP-a Hercegova~ko-neretvanskog kantona. ]ori}a, uz jo{ deset osoba, optu`nica tereti da je zloupotrebom polo`aja i ovlasti nanio {tetu bud`etu u ukupnom iznosu od skoro osam miliona maraka. Idemo dalje. U vrijeme kada je Mittal Steel kupio rudnik Ljubija kod Prijedora, Ranko Cviji}, jo{ jedan od ~lanova IO, bio je njegov direktor. U oktobru 2001. godine iz Ljubije je ekshumirano 353 le{a zato~enika prijedorskih logora, no uprava rudnika nikada nije dozvolila da se mjesto njihovog stradanja obilje`i makar skromnog plo~om. No, dobro. Takva odluka, iako je daleko od morala, nije kriminal. Ali ono {to jeste kriminal i {to je predmetom istrage policijskih struktura u RS-u (ili bi barem trebalo biti), jesu detalji prodaje odmarali{ta, koje je rudnik Ljubija imao u Hrvatskoj i Sloveniji, sve u vrijeme dok je sportski radnik Cviji} bio direktor preduze}a. Kada je Meho Kodro izabran za selektora, Hamdija Tigar kazao je kako je novi selektor Abdi}-T jedna pozitivna li~nost, koja iza sebe nema nikakve lobije i mutnu pro{lost. To je ~ovjek koji je istinski patriota i on treba da donese na{oj reprezentaciji ono {to nam je dugo nedostajalo. Kao glavni razlog za svoj glas Kodri, Abdi} je naveo kako NS BiH treba ~ovjeka kojem se ne}e mo}i nare|ivati {ta da radi. Svega ~etiri mjeseca kasnije, i Abdi} je podigao svoju ruku kako bi glasao za Kodrinu smjenu. A Kodrin je grijeh bio to {to se pona{ao upravo onako kako je Abdi} o~ekivao prilikom njegovog izbora. Kao i U{anovi} i ]ori}, i Abdi} je bio gost sudskih klupa. Zajedno sa Eminom Pivi}em, u Biha}u je osu|en na dvije godine zatvora zbog te{kog slu~aja razbojni~ke kra|e, iz oktobra 1996. godine. Bliske susrete sa organima Tu`iteljstva imao je i Mirsad Ibri{imbegovi}. ^lan IO iz Travnika bio je osumnji~en zbog ilegalne gradnje objekata na Vla{i}u. Treba re}i kako je njegov sin Senad za samo nekoliko godina od najni`eg ranga dospio na listu sudija Premijer lige, iako je stru~na sudijska komisija nekoliko puta predlagala da ga se skine sa liste zbog lo{eg su|enja.

SA[A PAPAC, REPREZENTATIVAC BiH

Neka vi{e niko od tih ljudi u Savezu ne ra~una na mene


Sa{a Papac nije igrao posljednje dvije utakmice za Rangerse. Ozlijedio se u finalu Kupa UEFA i najvjerovatnije je ova sezona za njega zavr{ena. Ka`e kako zbog ozljede svakako ne bi igrao za reprezentaciju BiH protiv Azerbejd`ana, ali da bi isto postupio i da je posve zdrav. I da nisam povrije|en, ne bih se odazvao tom pozivu. Ne `elim se baviti amaterskim sportom, a to je ono {to sada imamo. Da sam se htio amaterski baviti nogometom, ostao bih u Premijer ligi i ne bih nigdje mrdao iz Mostara. Ovo vi{e nije reprezentacija BiH, nego privatna ekipa nekolicine ljudi iz Saveza. A mene takva ekipa ne zanima, niti me ti ljudi interesiraju. Oni godinama misle kako su Bogom dani za taj posao i ne slu{aju nikoga. Ni glas stru~njaka, niti igra~e, novinare ili javnost. Ne znam {ta misle posti}i ovakvim glupostima, ali mi je definitivno jasno da ja vi{e, dok su god oni tu, ne}u s time imati posla.

Sa{a Papac

IRANSKE PARE: U ugovoru koji je potpisan sa Irancima stajalo je da se novac zara|en igranjem utakmice ne}e uplatiti na ra~un, nego isklju~ivo na ruke, u gotovini. I to je vjerovatno klju~ni razlog za{to se toliko insistiralo na putovanju u Teheran. Zato {to je stvarna suma koju su pla}ali Iranci vjerovatno ve}a od onih 120 hiljada dolara

UCJENE, PRIJETNJE, REKET


U IO NS BiH sjedi i nekoliko klimoglavaca, za koje niko nikad nije ustvrdio imaju li ikakve veze sa sportom i kako

su, uop}e, do{li na te du`nosti. Takvi su, recimo, Fikret Mujki}, predsjednik Op}inskog suda za prekr{aje iz ^eli}a, Ivan Peri} iz Tomislavgrada ili, pak, @ivko Marjanac, generalni sekretar Socijalisti~ke partije RS-a, te Slavi{a Vuji}, poznatiji pod nadimkom Pilot. Marjanac se amaterski bavio nogometom u banjalu~kom BSK-u, dok je Vuji} predsjednik Podru~nog saveza FSRS Bijeljine i delegat na nogometnim utakmicama. U nogometnim krugovima aktivni su Muhidin Ra{~i}, otac nogometa{a Sarajeva Admira

Ra{}i}a, zatim Mensud Ba{i}, direktor BH Po{ta i potpredsjednik Sarajeva, ratni profiter kojeg je u poslovnu orbitu lansirala Stranka za BiH, te ratni general HVO-a Zlatan Mijo Jeli} iz [irokog Brijega i Marjan Jeli} iz Modri~e. Za Ra{~i}a tvrde kako je za Kodrinu smjenu glasao isklju~ivo zato jer ga je Elvir Boli}, na gostovanju u Japanu, izbacio iz autobusa kojim su reprezentativci i{li na trening. Marjan Jeli}, brat pokojnog Milana Jeli}a, vlasnik je restorana Perla u Modri~i, mjesta u kojem se navodno sa sudijama dogovaraju rezultati utakmica. Jeli}a je nedavno Dragan Prtvar, kontrolor su|enja u Premijer ligi BiH, optu`io kako je od njega tra`io da sudiji Novi Pani}u da negativnu ocjenu jer je svirao jedanaesterac za [iroki protiv Jedinstva. Nakon te utakmice nazvao me Marjan Jeli} i rekao Novo je dosudio nepostoje}i penal za [iroki. Zna{ li da je trebalo biti nerije{eno. Ili }e{ mu dati slabu ocjenu ili }e{ i}i pod led. Nisam ga poslu{ao. Pani}u sam dao 8.4. Sutradan me nazvao Jeli} i podsjetio da je Stevo Maksimovi}, predsjednik Stru~nosuda~ke komisije, iz Modri~e. Prtvar je kazao kako mu je sudija Du{ko Pekija, prije utakmice ^elik - [iroki kazao da ima instrukcije da utakmica mora biti fiks ili nula. Pobjeda doma}ina ili nerije{eno. Pekija mi je kazao kako je to stav ljudi iz FSRS, a sve zbog Modri~e, koja se bori za titulu, i da ih u tome i ja moram podr`ati. Pored pritiska na sudije i kontrolore utakmica, Jeli} je navodno umije{an i u mahinacije u vezi sa transferom nogometa{a Nikole Vasiljevi}a u Ju`nu Koreju, ~ije su detalje, kako se tvrdi, istra`ivali i inspektori SIPA-e.

54

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

EVROPA BRINE O BALKANSKOM BLAGU

PRAHISTORIJSKI GRAD DAORSON KOD STOCA

SARAJEVSKA VIJE]NICA

UGRO@ENI DRAG
Na nedavno odr`anoj konferenciji u Ljubljani o kulturnim odnosima i vezama Evropske unije prema Balkanu odlu~eno je da se najzna~ajniji i najugro`eniji spomenici Jugoisto~ne Evrope obnove uz pomo} evropskih fondova; ~elnici EU su u kulturnom blagu Balkana prepoznali ekonomski i simboli~ki potencijal, a tri spomenika iz Bosne i Hercegovine pridru`ena su listi ugro`enih dobara kojima pod hitno treba pomo}i
Pi{e

Adisa ^e~o
adisa@slobodna-bosna.ba

Ljubljani je od 13. do 15. maja odr`ana konferencija Nove paradigme, novi modeli: Kultura u vanjskim odnosima Evropske unije. Bilo bi ovo tek jo{ jedno u nizu bezbrojnih dru`enja ulju|ene evropske bratije kakva se svako malo de{avaju raznim povodima, da se u slovena~koj prijestolnici nije govorilo o

U
56

ne~emu {to se Bosne i Hercegovine itekako ti~e. Naime, na konferenciji je predstavljena nova inicijativa pomo}i zapadnom Balkanu, ali ovaj put pomo}i za obnovu najzna~ajnijih i najugro`enijih spomenika kulture ove regije. Evropska komisija i Vije}e Evrope pokrenuli su inicijativu Ljubljanski proces: Finansiranje obnove naslije|a u Jugoisto~noj Evropi ~iji je cilj da se na donatorskim konferencijama prikupi i u balkansko naslije|e potro{i ~ak sto miliona konvertibilnih maraka! Izabrano je 26 objekata i lokaliteta koji se posebno isti~u svojom vrijed-

no{}u, ljepotom, simboli~kim zna~ajem za zemlju ali i za cjelokupni region. Tu su anti~ki teatri, crkve i d`amije, seoska naselja, spomenici urbane arhitekture... Me|u tih 26 spomenika iz devet zemalja (Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Rumunija, Srbija i Makedonija) na{la su se i tri bosanskohercegova~ka: d`amija Alad`a u Fo~i, ta~nije ono {to je od nje ostalo, zatim sarajevska Vije}nica i helenisti~ki grad Daorson u okolini Stoca. Izuzetna vrijednost bogatog kulturnog naslije|a u Bosni i Hercegovini ne

Alad`a, Daorson i Vije}nica su me|u balkanskim spomenic


SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Spas za najvrednije spomenike kulture

U DRU[TVU DVADESET I [EST NAJZNA^AJNIJIH BALKANSKIH SPOMENIKA: Hitno treba spa{avati godinama zanemarivani Daorson kod Stoca, zatim spaljenu sarajevsku biblioteku Vije}nica, te d`amiju Alad`a, remek djelo islamske arhitekture koje je 1992. sravnjeno sa zemljom

LOKALITET SRU[ENE D@AMIJE ALAD@A U FO^I

GULJI BALKANA
ogleda se samo u starosti i razli~itosti njenih spomenika - njenih utvrda, d`amija, crkava, javnih gra|evina - nego i u mogu}nosti upotrebe tog naslije|a, u cilju pospje{ivanja ekonomskog, politi~kog, dru{tvenog i kulturnog razvoja. To je zajedni~ko naslije|e o kojem mora postojati svijest kao o ne~emu {to je zna~ajno za sve, za {ta su svi gra|ani zajedno odgovorni i {to itekako doprinosi bogatstvu i raznolikosti dru{tva. Rekonstrukcija klju~nih spomenika, posebno onih stradalih u ratu devedesetih, ima za cilj ja~anje svijesti o va`nosti zajedni~kog naslije|a, zaklju~ak je inicijatora Ljubljanskog procesa.

OBNOVA ALAD@E NOSI SIMBOLI^KU PORUKU


Cilj ovog projekta je gradnja mostova me|u razli~itim etni~kim i vjerskim zajednicama diljem Balkana i Evrope, podsticanje pomirenja me|u narodima,

njegovanje kulturalne razli~itosti i interkulturalnog dijaloga na Balkanu, rekao je povodom inicijative pomo}i Balkanu Slovak Jan Figel, evropski komesar za obrazovanje, kulturu i mlade. D`amija iz {esnaestog stolje}a Alad`a je 1992. godine bila potpuno uni{tena, ali je u planu njena obnova. Koristi}e se svi dijelovi koje je bilo mogu}e prona}i a obnova ove d`amije }e ista}i poruku da }e pravda i ljudska prava kona~no pobijediti: ponovnom izgradnjom ove d`amije }e cijelo podru~je o`ivjeti a zajednica }e biti znatno revitalizirana. Popravka poznate sarajevske Vije}nice, koja je prije rata bila nacionalna biblioteka, pored funkcije obnove zgrade razorene u ratu tako|er }e stvoriti pretpostavke za njenu novu kulturnu i komercijalnu upotrebu. Iako u druga~ijem kontekstu, sli~na korist }e biti i od ulaganja u helenisti~ki spomenik Daorson, jedno od najva`nijih arheolo{kih nalazi{ta

JAN FIGEL: Cilj ovog projekta je podsticanje pomirenja me|u narodima, njegovanje kulturalne razli~itosti i interkulturalnog dijaloga na Balkanu

u zemlji, koje je godinama bilo zanemarivano, ka`e se u zvani~nom obja{njenju za{to }e evropska pomo} biti upu}ena ba{ za ova tri zna~ajna bh. spomenika. Sada, kad je region zapadnog Balkana kao cjelina postao predmet razvojnog plana, smatraju zvani~nici EU, njegov zna~ajni tu-

57

nicima ~iju obnovu sa ukupno 100 miliona KM poma`e EU


22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

EVROPA BRINE O BALKANSKOM BLAGU

UMIVANJE BALKANA

Jo{ dvadeset bh. spomenika na listi prioriteta za obnovu


VI[EGRADSKA ]UPRIJA KRE[EVO

CRKVA SV. TROJICE U MOSTARU

JAJCE

RADIMLJA

PRUSAC

Jo{ od 2003. godine Vije}e Evrope i Evropska komisija uspje{no provode program IRPP/SAAH (integrirani projekt rehabilitacije/procjena arhitektonskog i arheolo{kog naslije|a) u zemljama Jugoisto~ne Evrope. Partner za Bosnu i Hercegovinu im je dr`avna Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika. Cilj projekta je za{tita i vrednovanje kulturnog naslije|a zapadnobalkanskih zemalja, ali i razvijanje kulturne saradnje izme|u Balkana i ostatka Evrope. Najprije je sa~injena takozvana lista prioritetne intervencije (PIL) na kojoj se nalazi 186 zna~ajnih historijskih gra|evina i lokacija koje u {to skorijem roku treba konzervirati, restaurirati, i na stru~an, prikladan na~in obnoviti. Izme|u ovih 186 spomenika izabrano je 26

najkriti~nijih i najzna~ajnijih koji }e se prvi u naredne dvije godine obnavljati uz evropsku pomo}. Ostali spomenici kulture }e ~ekati neke nove projekte i aktivnosti vlasti u zemljama u kojima se nalaze. Na PIL listi se pored Alad`e, Daorsona i Vije}nice nalaze i sljede}i bh. spomenici: d`amija Fethija u Biha}u, Most Mehmed-pa{e Sokolovi}a, Stari grad Stolac, Tvr|ava u Jajcu, Stari grad Blagaj, nekropola Radimlja, crkva Sv. Nikole u Trijebnju, Staro jevrejsko groblje u Sarajevu, Stara d`amija Soko kod Gra~anice, Eminagi}a konak u Te{nju, historijska jezgra gradova Bu`im, Ljubu{ki, Prusac i Kre{evo, Manastir Vozu}a, Saborna crkva Svete trojice u Mostaru, Vije}nice u Br~kom i u Bosanskom Novom, [erani}a ku}a u Banjoj Luci i Stara d`amija sa haremom [pionica.

risti~ki potencijal }e se mo}i u potpunosti istra`iti, a svih 26 spomenika koji }e se obnavljati ima}e itekako zna~ajnu ulogu u tom procesu.

FO^A, STOLAC, SARAJEVO


D`amija Alad`a (u prevodu: oslikana) izgra|ena je u Fo~i, na obali rijeke ]ehotine, 1550./1551. godine, kao zadu`bina Hasana Nazira. Izgra|ena je u klasi~nom otomanskom stilu, a gradio ju je Ramadan-a aga, blizak saradnik najslavnijeg otomanskog graditelja Mimara Sinana. Srpske snage su je sravnile sa zemljom 1992. godine. Procjenjuje se da je za njenu obnovu potrebno barem 700.000 eura. Daorson (u okolini Stoca) je bio utvr|eni grad jo{ u sedamnaestom vijeku prije nove ere, u ranom bronznom dobu, pa sve do osmog vijeka prije nove ere! Zatim je tri vijeka prije nove ere revita-

liziran kao helenisti~ki grad. Ovaj zna~ajni arheolo{ki lokalitet iz kojeg bi se mnogo toga moglo saznati o povijesti Hercegovine, oduvijek je zanemarivan. Stanovni{tvo je kamenje raznosilo za podzide oko ba{ti i koristilo ga kao gra|evinski materijal. Samo su 1963. godine obavljani neki manji konzervatorski radovi, ali nedovoljni. Nakon rata volonteri, arheolozi-amateri i znati`eljnici posje}uju ovaj lokalitet, a neka osnovna infrastruktura (prilazni put, kante za otpatke, plo~e sa obavje{tenjima) napravljena je u novije vrijeme. Za drena`u, osvjetljenje, otkopavanje nekih dijelova zidova i druge radove bilo bi potrebno oko milion eura. Apokalipti~ne slike zapaljene Vije}nice obi{le su svijet i dobro se urezale u pam}enje, ali ova arhitektonska ljepotica je nekad pro`ivjela mnogo ljep{e i slavnije dane. Izgra|ena je 1894. i slu`ila je kao

Gradska vije}nica sve do 1949. kad postaje Nacionalna i univerzitetska biblioteka. Spaljena je 1992. godine, u no}i sa 25. na 26. august. Iako su vanjski zidovi pre`ivjeli, ova zgrada je pretrpjela o{te}enje od 80 posto i proces njene potpune obnove je najskuplji i najve}i zalogaj za donatore, ali i za lokalne vlasti. Po nekim starim procjenama, za obnovu zgrade je potrebno preko 16 miliona eura, ali neprocjenjivi knji`ni fond je gubitak koji se nikada ne}e mo}i nadoknaditi. Jedan od prvih koraka koji predstoje u skupljanju novca za ova tri ugro`ena dragulja u BiH jeste donatorska konferencija u Veroni koja bi se trebala odr`ati po~etkom juna. Evropska porodica je prepoznala da bh. kulturno blago u sebi nosi zna~ajan simboli~ki, ali i ekonomski potencijal, i da je jedna od vrijednosti zbog kojih }e se u budu}nosti isplatiti prigrliti Balkan.

58

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

59

EKSKLUZIVNO IZ CANNESA

U utorak, 20. maja, na FILMSKOM FESTIVALU u Cannesu premijerno je prikazan film SNIJEG, na{e rediteljice AIDE BEGI]; o ovom, kao i o novom filmu bra}e DARDENNE, ali i o ostvarenjima koja su prikazana u proteklih osam dana na najzna~ajnijoj filmskoj smotri u svijetu iz Cannesa pi{e na{a saradnica

U DRU[TVU BRA]E DARDENNE: Arta Dobro{i

NOVE ZVIJEZDE U CANNESU AIDA BEGI] I ARTA DOBRO[I


Clint Eastwood jo{ jednom je snimio kvalitetan film i
60
SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Snijeg pade na palme na vo}e

Pi{e

Dubravka Jovanovi} (Cannes)


razilski reditelj Fernando Meirelles vratio se poslije {est godina u Cannes, na mjesto zahvaljuju}i kojem ga je poslije pono}ne projekcije debitantskog filma Bo`ji grad 2002., upoznao cijeli svijet. Njegovom filmu Sljepilo pripala je ~ast da sve~ano otvori 61. filmski festival u Cannesu i zapo~ne trku za presti`nu Zlatnu palmu.

MORALNA OPTU@BA
Ovaj brazilsko-kanadsko-japanski film je gorka drama, film katastrofe u kojem se ~ovje~anstvo suo~ava sa epidemijom misterioznog sljepila, na koju je jedino imuna glavna junakinja, sredovje~na doma}ica, doktorova (Mark Ruffalo) supruga, u izvrsnom tuma~enju Julianne Moore. Film je nastao prema istoimenom bestseleru nobelovca Jos a Saramaga, u kojem pisac istra`uje dobru i lo{u stranu ljudske prirode, sebi~nost, oportunizam, indiferentnost, ali i saosje}anje i ljubav i odgovornost prema bli`njem. I dok je kod Saramaga pri~a uzdignuta na gotovo metafizi~ki nivo, kod Meirellesa je sve podre| eno zakonitostima filmske dramaturgije. ^ak i previ{e. Antiratni, animirano-dokumentarni film Valcer sa Ba{irom Arija Folmana, ina~e rijetka filmska vrsta, u svakom slu~aju je film koji }e trajnije obilje`iti etiku ratnog filma uop{te. Po{av{i od li~nog pogleda i sje}anja na izraelski ulazak u ratom zahva}eni Libanon 1982., koji je kulminirao masakrom u izbjegli~kim kampovima Sabra i [atila, scenarista, reditelj i producent Ari Folman, osim sna`ne i potresne antiratne poruke, Valcerom sa Ba{irom izri~e i ogromnu moralnu optu`bu dr`anja i opho|enja Izraela u doga|ajima iz tog perioda. U danima kada Izrael obilje`ava 60godi{njicu od osnivanja, Folmanov film svakako dodatno dobija na aktuelnosti. Sniman kao neposredni dokumentarac, pa onda nadoma{tan i nadopunjen za crta~kim stolom Davida Polonskog i o`ivljen animacijom Johnnyja Goodmana, Valcer sa Ba{irom dodatnu snagu crpi iz ispovijedne proze nekada{njih vojnika. Oni, za razliku od junaka mnogih legendarnih ratnih filmova, u ovom ratu nisu upoznali ni slavu ni pob-

VELIKI USPJEH U CANNESU: Aida Begi}

i najvjerovatnije }e biti me|u festivalskim laureatima


22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

61

EKSKLUZIVNO IZ CANNESA

jedu, ve} su bili mladi ljudi koji su oti{li nigdje, pucali u ko zna koga, vratili se ku}i i poku{ali sve da zaborave.

PRIRODNA I SPONTANA

ROBERTO SAVIANO U PRATNJI POLICIJE


Aktuelan je i sna`an i Lavlje leglo, novi film argentinskog reditelja Pabla Trapera (Mondo grua) koji tako|e svoju slavu duguje svojevremenom nastupu na Kanskom festivalu. U danima kada je televizijska stanica BBC u nastavcima emitovala dokumentarac o stanovnicama zatvora u kojima su zato~ena i njihova djeca, u Cannesu se pojavio Traperov, socijalno anga`ovani igrani film na istu temu. Trapero kroz pri~u o osu|enici Juliji koja u zatvoru ra|a dijete pokre}e serijal va`nih pitanja koja se ne ti~u samo humanosti dru{tva, ve} i neuskla|enih zakonskih regulativa o starosnoj granici do koje dijete mo`e da robija uz svoju majku. Dobro re`irana i glumljena drama, pa`ljivo odmjerena kako se ne bi oti{lo u patetiku. Poznat po vrhunskim vizuelno-stilskim igrokazima unutar pojedina~nog kadra, turski reditelj Nuri Bilge Ceylan nije ni ovog puta razo~arao. Njegov film Tri majmuna intrigantna je i sna`na intimna drama, tipi~no ~ejlanovski nefabularna, u kojoj je autor fokusiran na odnose unutar tro~lane porodice nad kojom se jo{ davno nadvila nesre}a, dodatno produbljena i podstaknuta iznenadnim odlaskom oca u zatvor za djelo koje nije po~inio. Vrhunski re`irane poetske scene nadomje{}uju sva uobi~ajena o~ekivanja od naracije (Ceylan uvijek prepu{ta gledaocu da sam kreira svoju filmsku pri~u), i ~ine ovaj film uzbudljivim za gledanje. Na`alost, ovakvi komplimenti ne mogu se uputiti i na adresu filma Bo`i}na pri~a, francuskog reditelja Arnauda Desplechina. Rije~ je o dvoiposatnoj, pretencioznoj i preambicioznoj drami u kojoj se samo u prvih dvanaest minuta jednoj porodici dogodi sve lo{e {to se mo`e zamisliti. Umire jedno dijete, baka je dobila leukemiju, unuk zavr{io na psihijatriji, sestra se odrekla brata zbog bankrotstva, otkrivaju se rijetke krvne grupe, zaboravljene ljubavi i kompromituju}a pisma... I tako redom, tu je sve ~ega se autor mogao sjetiti. Vi{e nego povoljan utisak ostavio je film Linha de Passe, koji je brazilski oskarovac Walter Salles re`irao zajedno sa Danielom Thomas. U dirljivoj drami o ~etiri brata i njihovoj majci, koji u dvadesetomilionskom, apsolutno haoti~nom Sao Paolu poku{avaju da promijene svoje `ivote, Salles i Thomasova u fokus prije

Arta Dobro{i ostvarila je izvrsnu ulogu za koju je u Cannesu nagra|ena ovacijama


Socijalno-dru{tveni anga`man krasi sve dosada{nje realisti~ke filmove dvostrukih dobitnika Zlatne palme, slavne belgijske bra}e Dardenne, pa je takav slu~aj i sa filmom Lornino }utanje. U pri~i o mladoj Albanki, imigrantkinji koja biva uvu~ena u dijaboli~ni plan lokalnog kriminalca Fabija da je zarad dr`avljanstva vjen~a prvo za Claudija pa potom i za bogatog ruskog mafija{a, bra}a Jean-Pierre i Luc sa svojim tradicionalno minimalisti~kim rediteljskim postupkom, ponovo emotivno uzbu|uju gledaoca i stavljaju ga u poziciju svjedoka `ivotne realnosti. U ulozi Lorne je mlada kosovska Albanka Arta Dobro{i, koja je glumu diplomirala u Pri{tini, u klasi profesora Envera Petrovcija. Dardenneovi su je prona{li poslije dugih i iscrpljuju}ih kastinga u Pri{tini, Tirani i Skoplju. Kao Lorna, Dobro{ijeva je prirodna i spontana. Ostvarila je izvrsnu ulogu, bila je nagra|ena ovacijama i ve} joj se pripisuje epitet kanske miljenice.
KVALITETNO, UPE^ATLJIVO, POTRESNO: Glavnu `ensku ulogu u filmu Lornino }utanje odigrala je mlada glumica iz Pri{tine

svega stavljaju omladinu zemlje u kojoj su nezaposlenost, fudbal, religija i kriminal izgleda jedini na~ini pre`ivljavanja stvarnosti. Film sa sna`nim socijalnim kontekstom... U favorite su mnogi uvrstili filipinski film Servis Brillantea Mendoze, u kojem autor cjelokupnu pri~u, dvadeset~etverosatnu hroniku `ivota u jednom pornografskom kinu, gradi na dvostrukoj moralnosti - apsolutnoj i relativnoj. Jedna porodica u kojoj vlada matrijarhat vlasnik je porno-kina, a samim tim i doma}in frustriranim adolescentima, transvestitima, prostitutkama, kriminalcima - ~itavom jednom bu~nom, realisti~nom svijetu s kojim Mendoza hipnoti{e gledaoca. Me|u kanskom populacijom jo{ uvijek se najvi{e pri~a o filmu Gomora Mattea Garronea, ali prije svega zbog ~injenice da je rije~ o ekranizaciji istoimenog bestselera napolitanskog novinara Roberta Saviana

JEDAN OD FAVORITA ZA ZLATNU PALMU: Glavnu ulogu u novom filmu Clinta Eastwooda Prevrtljivo igra Angelina Jolie

62

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Snijeg pade na palme na vo}e

KOMPLIMENTI ZA SNIJEG

Film Aide Begi}, po poetici i estetici, na trenutke podsje}a na @enu s krajolikom Ivice Mati}a
Film Snijeg Aide Begi} prikazan je retni svijet zanemaren od strane dru{tva, sve~ano 20. maja u Palati Miramar u kojoj svjesne su da svojim postupcima mo`da se odr`avaju projekcije iz uglednog prograne ~ine pravu stvar, ali nisu sposobne za ma Nedjelja kritike. Kada su se slegli prvi pravu akciju koja bi im omogu}ila ~astan i utisci, za Begi}kin film se mo`e re}i da po normalan `ivot. poetici i estetici na trenutke podsje}a na Povodom sve~ane premijere ovog filma izvrstan film @ena s krajolikom, pokojnog u Cannesu, odr`an je i prigodan i izuzetno bosanskohercegova~kog reditelja Ivice posje}en prijem na pla`i Velalaguna, kojem Mati}a. Rediteljka ima izvrstan osje}aj za su prisustvovali brojni inostrani gosti, ambijent i pejza`. Svjesno ga osuje}uje ministar za kulturu i sport F BiH Gavrilo zbog nedostatka pravog `ivota svojih Grahovac i ~elnici Sarajevo film festivala. junakinja, da bi ga na kraju otvorila u {irokom planu, aludiraju}i da je on (pejza`) oduvijek bio lijep, ali je u jednom periodu bio oskrnavljen ratom, a sada i poku{ajima realizovanja velikog privatnog biznisa. Krupni planovi `ena, heroina filma, Aidi Begi} slu`e da sugeri{e gledaocu da za njih nema izlaza, da je sve zarobljeno uspomenama i pro{lo{}u, KRALJICA SNIJEGA: Zana Marjanovi} beznade`no{}u. Begiigra glavnu ulogu u filmu Aide Begi} }kine junakinje, taj nes(u Italiji je njegov roman prodat u vi{e od dva miliona primjeraka), kojeg zbog dobijenih prijetnji i ucijenjene glave od 2006. neprestano ~uva policija. Garroneov mozai~ki film koji pripovijeda o funkcionisanju napolitanske mafije - kamore, ima sokova i `ivota, nije suhoparan i dovoljno je tenzi~an, ali mu ipak nedostaje dublja razrada likova za koje bi publika mogla da se ve`e.

HAOS NA KROAZETI
Premijerni kanski nastup venecijanskog pobjednika, kineskog reditelja D`ija @angkea sa filmom Grad 24 , pro{ao je uspje{no iako je ovaj autor gotovo ponovio dokumentaristi~ki postupak i estetiku svog prethodnog filma Mrtva priroda. @angke se tako istrajno i dru{tveno anga`ovano bavi Kinom na{ih dana, zemljom u kojoj se kapitalizam sudario sa socijalizmom, {to izaziva i

niz posljedica po stanovni{tvo, koje ne samo {to mijenja navike ve} nu`no i mjesta ro|enja i `ivljenja. Vi|ena je i sudsko-porodi~na drama Prevrtljivo, legendarnog Clinta Eastwooda, u kojem glavnu ulogu majke kojoj su oteli dijete igra nadmo}na Angelina Jolie (zapravo, sve je podre|eno njoj, {to je i najve}a mana filma). Ovo je jo{ jedan vrlo dobar Eastwoodov film, klasi~ne ali ba{ zato prijem~ive re`ije i ne{to du`eg trajanja nego {to je uputno (dodu{e rije~ je o festivalskoj verziji filma), ra|en, ina~e, prema istinitom, morbidnom doga|aju u Los Angelesu 1928. godine. Ne bi nas za~udilo kada bi se Eastwood na{ao me|u festivalskim laureatima. Intrigantan je i novi film Jamesa Graya Dva ljubavnika, zamalo elegantno sro~eno djelo koje nas je na trenutak podsjetilo na Linov Kratki susret . Ma|arski reditelj Kornel Mundruco predstavio je u konkurenciji film Delta, dramu jednostavne pri~e sa primjesama klasi~ne gr~ke tragedije. Najve}a vrlina ovog poetskog filma je Mundrucov kinemati~ki jezik, bogat i kompleksan, kao i muzika koju je za Deltu komponovao i li~no na violini izvodio Lajko Feliks. Dok {aljemo ovu festivalsku hroniku vezanu za filmove iz takmi~arskog programa, u toku je projekcija epskog dvodijelnog filma Stevena Soderbergha, u ukupnom trajanju od ~etiri sata i dvadeset i osam minuta. Istovremeno, u jednoj od kanskih dvorana prikazuje se i anga`ovani dokumentarac Ja sam zato {to ste vi (van konkurencije), o djeci iz Maliva, koja su zbog side ostala bez roditelja a koja su pod patronatom humanitarne organizacije ~iji je lider muzi~ka legenda Madonna. Filmu o njoj i njenim humanitarnim aktivnostima, prisustvuje i Madonna li~no. Od ostalih filmova van konkurencije, epitet najve}eg hita dobija novi film Woodyja Allena Vicky Cristina Barcelona, romanti~na komedija u kojoj briljiraju Javier Bardem, Penlope Cruz, Scarlett Johansson i Rebecca Hall. Ovacijama je ispra}en i novi film iz serijala o Indiani Jonesu iz kuhinje SpielbergLucas sa Harrisonom Fordom u ulozi nezaboravnog arheologa-avanturiste, ali i dokumentarci o Maradoni - Emira Kusturice i o Tysonu Jamesa Tobacka. I staru i mladu publiku razgalio je i 3 D crta} Kung-fu Panda Marka Osborna i Johna Stevensona, zbog koga su haos na Kroazeti izazvali Angelina Jolie, Dustin Hoffman, Lucy Liu i Jack Black, koji su animiranim junacima posudili svoje glasove.
22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

63

DIREKTNO IZ LONDONA

DALINDA
DALINDA TOPALBEGOVI] prije {est godina objavila je svoj, na world music sceni hvaljeni, prvijenac Turquoise, a tokom ove godine promovisa}e i drugi album, na kojem trenutno radi uporedo u Engleskoj i u Egiptu; Dalinda je ro|ena u Tripoliju, {kolovala se i na Malti, ve} petnaest godina `ivi i radi u Londonu, a za SB govori o svom novom albumu, muzi~kim `anrovima koji je fasciniraju, Balkanu i Goranu Bregovi}u...

Jo{ jedna bosanska z na world music ne


64
SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Arapsko tr`i{te netaknuto je marketingom i kome

Pri~a o Dalindi T .

Pi{e

SARADNJA SA HOSSAMOM RAMZYJEM

Dino Bajramovi}
dino@slobodna-bosna.ba

e} je prvijenac Dalinde Topalbegovi} - Turquoise, koji je objavila ku}a ARC Music, nagra|en hvalospjevima world music kritike... I, na moje veliko iznena|enje, na{ao svoje kupce i u Japanu. Ovih dana radim na dva tr`ista: arapskom mainstream marketu, na jednoj, i world music marketu, na drugoj strani. Tako mi najvi{e odgovara i zbog ~injenice da se u neku ruku osje}am pomalo i u Londonu, i u Kairu i Tripoliju kao kod svoje ku}e, ka`e Dalinda.

^etvrtinke i {esnaestinke u techno muzici


Dalinda Topalbegovi} ve} godinama sara|uje sa uglednim perkusionistom, aran`erom i producentom Hossamom Ramzyjem. Ovaj Egip}anin radio je i sa Peterom Gabrielom ili, pak, dvojcem iz Led Zeppelina - Jimmyjem Pageom i Robertom Plantom. Ve} sam rekla da sam bila u rock bendu, kao tinejd`er, {to zna~i da mi je rock bio neka vrsta baze, one najja~e. Po dolasku u London po~ela sam se upoznavati sa dance scenom, a sa tim se podudario i val istoka i njegovog mije{anja sa zapadnom scenom, pa su otvoreni razni klubovi u Londonu. Claude Chal i Buddha Bar kompilacije probile su se na vrhove pop lista, a 1/4 i 1/16 tonovi postali su ~e{}i u trance/dance/tribal/techno/itd. muzici. Tada je i po~ela moja saradnja sa Hossamom Ramzyjem. Na{li smo zajedni~ku polaznu ta~ku i zajedni~ki cilj. Bila mi je, naravno, velika ~ast da sara|ujem sa ovim izvrsnim muzi~arem koji ima ogromno iskustvo.

MUZIKA I FILM
Njeni roditelji su iz Travnika, radili su u Libiji, pa je tako Dalinda ro|ena u Tripoliju, srednju {kolu zavr{ila je na Malti, a od 1993. `ivi u Londonu. U London sam stigla zbog studija, zavr{ila sam Film School, tako da nije bilo te{ko spojiti muziku sa {kolom, pogotovo zato {to je i muzika bila dio samih studija. Muzikom se bavim od malena, uvijek me je privla~ila. I prije prvih ~asova klavira... [kolovanje, na`alost, nisam nastavila, pa se danas ne mogu smatrati dovoljno obrazovanom {to se ti~e tog instrumenta. Uvijek me je vi{e zanimalo pjevanje, vokalna interpretacija, a nakon izvjesnog vremena u rock bendu sam po~ela i da sama pi{em svoje pjesme. Za to mi poma`e gitara. A, te{ko je re}i koji mi je jezik najbli`i. Zavisi sve od samih rije~i, muzike, melodija. A i od toga za koje se tr`i{te pi{e. I o ~emu. Uglavnom to radim na engleskom i arapskom jeziku, iako volim pjevati i na drugim jezicima: italijanskom, {panskom, francuskom ili na na{em, veli Dalinda.

EGIPATSKI MAG: Hossam Ramzy

VOLJELI SU EDITH PIAF


Na moju muziku su djelovali, kao {to sam ve} rekla, mnogi `anrovi. Mislim da se u svakom ritmu ili stilu mo`e na}i

zvijezda nebu

UTICAJI, STILOVI, UMJETNI^KI IZRAZI: Na moju muziku su djelovali, kao {to sam ve} rekla, mnogi `anrovi. Mislim da se u svakom ritmu ili stilu mo`e na}i ne{to {to slu{aocu odgovara, {to ga dira i {to }e eventualno ponijeti sa sobom

mercijalnim trikovima dana{nje muzi~ke industrije


22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

ne{to {to slu{aocu odgovara, {to ga dira i {to }e eventualno ponijeti sa sobom. Mama mi je veliki ljubitelj francuskih {ansona, Edith Piaf recimo, pa sam uz njih rasla i veoma sam im naklonjena. Libija je bila italijanska kolonija, tako da se italijanska muzika veoma slu{ala, a i dalje se slu{a u toj dr`avi. Tata je volio na{ melos, uglavnom ju`nosrbijanske truba~e, pa mi oni i dalje ostaju najdra`i s na{eg podru~ja. Muzika Roma! Njih obo`avam, a veliki sam fan Gorana Bregovi}a, jo{ od dana Dugmeta. Tako da Balkana ima puno u mojoj muzici, ali ponekad je umotan u arapske tonove ili zapadne miksove. Normalno, arapska muzika mi je u krvi, ako se mo`e tako re}i. A to je veoma bogato podru~je i, ba{ kao i libijske pla`e, ~isto, jo{ uvijek netaknuto marketingom i komercijalnim trikovima dana{nje muzi~ke industrije, obja{njava Dalinda Topalbegovi}. Radni naziv njenog novog albuma je Aquamarine. I ovaj put sara|ujem sa muzi~arima sa svih strana svijeta - od Petea Murrayja, Phila Thorntona, Cellomana (Ivan Hussey), do Hassana Shalfe iz Maroka i isto~nolibijskih beduina. Pa bih zato mogla s punim pravom re}i da je Aquamarine crossover u pravom smislu te rije~i - od muzi~ara do teksta, govori na{a pjeva~ica o svom novom albumu koji bi trebao biti objavljen tokom ove godine.

65

Balkanska rapsodija

[ALJIVD@IJE U TOGAMA U dana{njoj Crnoj Gori najbolju satiru pi{u sudije


a Cetinju, ka`e pri~a, umro sajd`ija. Miran, tih ~ovjek, koji je uvijek imao vremena za druge, da pomogne savjetom ili osmijehom, ~itav `ivot u maloj radnji popravljao satove. Sve dok se jednoga dana mrtav nije sru{io na pod, u jednoj ruci dr`e}i sat, u drugoj alat. Na sahranu do{lo pola Cetinja. Nema ko od Cetinjana makar jednom nije u{ao u njegovu radnju: ~e{}e zbog razgovora sa ~ovjekom koji je bio toliko stalo`en da je vlastiti mir prenosio i na druge, rje|e zbog popravke sata. U kapelu sti`e pokojnikov najbolji prijatelj. Diskretnim naklonom glave pozdravi ljude u crnini okupljene oko drvenog kov~ega. Pri|e mrtvacu i zagleda se u njegovo lice sa kojega se vi{e ni{ta nije moglo pro~itati. Onda se okrene put pokojnikove `ene i ka`e joj: a mo`da ga samo treba naviti. To je samo jedan od primjera briljantnog cetinjskog humora. Koji bi, da su Cetinjani druga~iji, danas vjerovatno bio poznat poput sarajevskog. Da su Cetinjani druga~iji, ka`em. Jer Cetinje je oduvijek, a danas i vi{e nego ikada ranije, svijet za sebe. Uvijek u izolaciji, uvijek do`ivljavaju}i spoljnji svijet kao prijetnju, Cetinje je razvilo autenti~nu filozofiju samodovoljnosti. Kao {to je nekada bilo okru`eno turskim trupama, danas je Cetinje okru`eno novom, tajkunskom Crnom Gorom, u koju niti se uklapa, niti se `eli uklopiti. Crna Gora ve} dvadeset godina sistematski iscrpljuje, ka`njava i uni{tava Cetinje, iako Crne Gore nema bez Cetinja: ni one stare, ni ove nove. Ako svijet ne mari za Cetinje, nikom ni{ta Cetinje jo{ manje mari za svijet. Cetinjani nemaju potrebu da se dopadnu drugim ljudima - a to je plemi}ka osobina, vrijedna hvale. U dana{njoj Crnoj Gori, na`alost, ne cvjeta cetinjski, nego sudski humor. U pitanju je specifi~na siled`ijska forma humora: govorimo, naime, o cinizmu mo}i. Evo primjera te vrste humora. @eljka Ivanovi}a, direktora Vijesti , najve}eg crnogorskog dnevnog lista, sud u Podgorici osudio da zato {to je nanio du{evni bol premijeru Milu \ukanovi}u istome uplati 20.000 eura. Ivanovi}a su jedne no}i presreli batina{i i

Darko Ivanovi} tako se zove novinar koji je dvije godine vodio najgledaniju TV emisiju u Crnoj Gori - Robin Hood; u njoj je Ivanovi} prikupljao `albe gra|ana na vlast, a potom ljudima poku{avao rije{iti probleme

uradili ono {to batina{i ina~e rade: izbatinali ga. Sav krvav i u zavojima, Ivanovi} je u izjavi za medije rekao kako smatra da iza napada na njega stoji upravo \ukanovi}. Premijer je onda tu`io verbalnog izgrednika, a sud, po{to Ivanovi} svoju tvrdnju nije mogao dokazati, odlu~io u korist premijera. a`u da djela govore vi{e od rije~i - {to je budala{tina u koju mogu vjerovati samo nepismeni. Ali mo`e ovako: rije~i uvijek govore vi{e od onoga {to se njima htjelo re}i. Tako u dana{njoj Crnoj Gori najbolju satiru pi{u sudovi. ^itaju}i presude crnogorskih sudova, ~ovjek se kida od smijeha. Presuda Ivanovi}u divan je primjer te autohtone crnogorske sudske poetike, u kojoj sudijeautori suvi jezik prava kombinuju sa njego{evskom pravi~no{}u i beketovskim poimanjem apsurdnog. U re~enoj presudi, izme|u ostalog, stoji: Dosu|eni iznos nije i ne mo`e biti ekvivalent povrije|enog dobra tu`ioca, niti je to svrha naknade ove {tete, jer ~ast i ugled ~ovjeka su vrijednosti koje su nov~ano nemjerljive. Ali satisfakcija o{te}enom daje mogu}nost da naknadu {tete do`ivi kao prijatan do`ivljaj koja }e doprinijeti uklanjanju {tete kao neprijatnog do`ivljaja. Elaboracija podsje}a na pismene radove iz osnovne {kole, gdje se na ~asovima tada{njeg srpskohrvatskog-hrvatskosrpskog jezika pisalo na temu doga|aj i do`ivljaj. Upotrijebiti tako infantilnu elaboraciju u tako ozbiljnom pravnom slu~aju zna~i sprdnju sa pravom. [ta crnogorska vlast zna: takvim sudskim {alama ona ni{ta ne gubi, samo dobija. Njihovo bira~ko tijelo impresionirano je takvim humorom, koji je manje demonstracija duha, vi{e demonstracija mo}i. Impresionirano je, zapravo, svakom demonstracijom mo}i. Darko Ivanovi} - tako se zove novinar koji je dvije godine vodio najgledaniju TV emisiju u Crnoj Gori. Emisija se zvala Robin Hood. U njoj je Ivanovi} prikupljao `albe gra|ana na vlast, a potom ljudima poku{avao rije{iti probleme. Javljali su se ljudi koji su bili `rtve sudova, republi~kih i op{tinskih inspekcija, ljekara, policije... Kada bi problem u Robin Hoodu

Pi{e

Andrej Nikolaidis

66

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Balkanska rapsodija

Ilustracija: BRANCAGLIONI

postao javan, mnogi slu`benici vlasti potr~ali bi da isprave ono {to su bili naumili sprovesti u tajnosti. Robin Hood je bio sjajna emisija, mo`da i

najbolja koja je ikada pravljena u Crnoj Gori. Ali vremenom je Ivanovi} shvatio da je Robin Hood u Crnoj Gori nemogu}. On jeste rje{avao stvarne

KLEVETA I DU[EVNA BOL

Tap{u te po ramenu: zna~i da si najebao


Primje}ujem da me u posljednje vrijeme sve ve}i broj ljudi tap{e po ramenu i, dok {etam ili pijem kafu, saop{tava da me podr`ava i dijeli moje stavove. Ne ba{ javno, ali eto, me|u nama, u ~etiri oka. To zna~i samo jedno: da sam najebao. Jer koga ovdje ljudi tap{u po ramenu, tome je bolje da kopa~ke oka~i o klin, ako i za to nije kasno. U zemlji ljudi koji glasaju za mo}ne a po ramenu tap{u one koji, kako narod ovdje suptilno ka`e, laju protiv mo}nih, za sve one koji, bilo iz idealisti~kih, bilo iz nihilisti~kih, ili eventualno suicidalnih razloga insistiraju na besmislenom i nadasve {tetnom obi~aju da kritikuju, visina presude za klevetu i du{evni bol bi}e jedino mjerilo profesionalnog uspjeha. Budu}i da se kriti~kom govoru u dana{njoj Crnoj Gori pribjegava na vlastitu inicijativu i odgovornost, te budu}i da taj govor ne proizvodi dru{tveni efekat koji bi na vlast mogao djelovati korektivno ili ne daj Bo`e destabili{u}e, visina kazne postaje klju~ni parametar novinarske profesionalnosti i uspje{nosti. Otprilike ovako, saop{teno na guslarski na~in: jo{ ne znate {to ste u~injeli, dok ne ~ujete dobroga sudiju.

probleme gra|ana, ali problem ionako nije bio u vlasti, nego u gra|anima. Ivanovi} je izra~unao: da su samo oni koji su se javljali u njegovu emisiju i `alili se na u`asne nepravde, na izborima glasali protiv oligarhije koja ih je navodno ojadila, crnogorska bi vlast izgubila izbore. Ali gra|ani Crne Gore bi drugo: da glasaju za vlast, za koju znaju da }e im opet u~initi nepravdu, jer {to je sigurno-sigurno je, a onda da se `ale Darku Ivanovi}u i drugim novinarima, da se oni sva|aju sa vlastima. Da bi, na sljede}im izborima, opet glasali za vlast. Ivanovi} je gra|anima u posljednjoj emisiji poru~io da njima ne treba Robin Hood, nego [erif od Nottinghama. Darku sam rekao da za sljede}u godinu, umjesto serijala Robin Hood, spremi novu emisiju. I u toj emisiji gra|ani bi se `alili na nepravde koje im ~ini vlast. Ali bi TV ekipa, umjesto da njihove probleme rje{ava, kao kaznena ekspedicija dolazila u ku}e onih koji se `ale i otimali im sve {to imaju. Ta emisija bi se, umjesto Robin Hood, zvala - Evo vam ud.
22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

67

KULT MARKET
VRIJEME KNJIGE

NURUDDIN ABDURRAHMAN D@AMI Beharistan

Iz pera posljednjeg velikog pjesnika klasi~ne perzijske poezije dolazi djelo Beharistan (Buybook, Sarajevo, 2008.) koje vjersko-didakti~ke teme obra|uje na sasvim pristupa~an na~in. Pjesnik petnaestog stolje}a, za razliku od savremenih puritanaca, nije bje`ao od ljubavi, erotike, pa ni od lascivnih `ivotnih detalja. Koncizno prepri~ane i spjevane narodne predaje nude brz uvid i uvod u temelje drevne perzijske kulture, a sve u odli~nom prevodu Muamera Kodri}a. Cijena je 15 KM.
DUBRAVKA UGRE[I] Baba Jaga snijela jaje

Ve} desetak godina trideset i osam izdava~a iz cijelog svijeta objavljuje ediciju Mitovi: u njoj su kra}i romani naru~eni za ovu prigodu od najpoznatijih pisaca dana{njice koji na svoj na~in pripovijedaju poznate mitove iz raznih kultura. Dubravka Ugre{i} tako u romanu Baba Jaga je snijela jaje (Geopoetika, Beograd, 2008.) jednu od klju~nih junakinja slavenske mitologije na vrlo interesantan na~in o`ivljava i osavremenjuje. Cijena je 17 KM.
DANIEL KEHLMANN Ja i Kaminski

Jo{ jedan popularni roman njema~koaustrijskog vunderkinda Kehlmanna, Ja i Kaminski (Clio, Beograd 2007.), govori o tridesetogodi{njem novinaru Sebastianu, uredniku propale likovne rubrike koji u poznanstvu sa slavnim slikarom vidi svoju `ivotnu {ansu. Sebastian Kaminskog vodi kod jedne starice, zapravo slikareve nekada{nje velike ljubavi za koju je on vjerovao da je ve} odavno mrtva. Cijena je 15 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon):


1. Randy Pausch: The Last Lecture 2. Barbara Walters: Audition 3. Fareed Zakaria: The Post-American World 4. Stephenie Meyer: The Host 5. Rhonda Byrne: The Secret

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Bosanska rije~, Tuzla):


1. Lamija Had`iosmanovi}: Bosanski kuhar 2. D`evad Karahasan: Isto~ni diwan 3. Amra Kadri} [ijan: Nasmijana {uma 4. Orhan Pamuk: Zovem se Crveno 5. Nedim Filipovi}: Islamizacija u Bosni i Hercegovini

68

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Ne bojim se bruceloze, pa jedem sve


SANELA SIJER^I], folk pjeva~ica

KNJI@EVNA KRITIKA: Zbirka kolumni Tanje Stupar Trifunovi} Adornova svraka (Zalihica, Sarajevo, 2007.)

@IVOT KAO LONAC SA CRNIM DNOM


Pi{e:

Adisa ^e~o

U BiH postoje vrsni kolumnisti ~iji su tekstovi spoj knji`evnosti i novinarstva ili su pak knji`evnost par excellence (Ozren Kebo, Aleksandar Hemon, pokojni Dario D`amonja...). Primjetno je me|utim da `ena kolumnistica skoro i nema (sa izuzetkom zapo~etih, ali na`alost veoma brzo prekinutih kolumni Fadile Nure Haver, Feride Durakovi} i Snje`ane Muli} u Oslobo|enju). @enama, u najboljem slu~aju, ostaju blogovi koji se jo{ uvijek bore za svoje mjesto pod medijskim suncem ili `enski ~asopisi u kojima su jedine teme kuhanje, doma}instvo, djeca, seks i brak. Izuzetak od ovog deprimiraju}eg pravila su kolumne koje je Tanja Stupar Trifunovi}, pjesnikinja, knji`evna kriti~arka i novinarka iz Banje Luke, pisala u Nezavisnim novinama i ~iji je izbor nedavno ukori~en u knjigu Adornova svraka, po nazivu jedne od kolumni. Tanja pi{e iz pozicije mlade `ene u dana{njoj BiH, knji`evnice koja se sa poluludim sugra|anima vozi u razdrndanim autobusima, IZ POZICIJE MLADE majke kojoj valja ne~emu BOSANKE: Nekoliko kolumni u~iti dijete u svijetu koji se iz ove knjige su zaista neprekidno osipa i mijenja, prvoklasni, dobro poentirani biv{e pionirke, radoznale poslirski mikroeseji o Bosni i matra~ice okoline, osobe Hercegovini vi|enoj nekim za~eprkane u 29 kvadrata drugim o~ima iznajmljenog stana... Uz sve to, Tanja je senzibilna `ena i ljubiteljka knji`evnosti pa se u njenim kolumnama ~esto nalaze reference na djela svjetske knji`evnosti, a u tekst su svrsishodno i organski uvezani citati Pounda, Pamuka, Staneskua... Nekoliko kolumni iz ove knjige su zaista prvoklasni, dobro poentirani lirski mikroeseji o Bosni i Hercegovini vi|enoj nekim drugim o~ima. Pustinje ki{ne sjene govore o ispraznosti no}nog (ali i dnevnog) `ivota u provinciji. Kako je tranzicija pojela pionire je vrlo lucidno pore|enje `ivota generacije koja je recitovala idiotske pjesmice na proslavama ro|endana mrtvog vladara i dana{nje djece koju u tim istim sve~anim dvoranama sitni prevaranti u~e manekenstvu i {ou biznisu. Tu je, izme|u ostalih, i tekst Sudoper ubica optimizma u kojem autorica ironi~no ka`e: Neki kriti~ari tvrde da `ene pi{u povr{nu {erpa literaturu. Zatvorila bih ja njih u taj ovozemaljski svakodnevni pakao da sjeckaju i mijese i gule i dinstaju i na pari i na vodi i na masti... Da maste i odma{}uju. Pa bih ih onda pitala ukazuje li im se `ivot ikako druga~ije nego kao lonac i tepsija sa crnim dnom i dosadom ponavljanja. Tanja Stupar ipak vidi `ivot kao kaleidoskop mnogo {areniji, zanimljiviji i tajnovitiji od dna zagorjele {erpe i zato je ~itanje njenih kolumni pravo zadovoljstvo.

Nevjerovatno je da postoji tako kreativan, mudar, vrijedan i anga`iran umjetnik kao {to je Michael Gondry. Po nekim u~malim novinarskim pravilima koja se ne bave su{tinom ve} formom, nije ba{ dopu{teno da se pi{e o filmovima istog autora kao i u pro{lom broju. Ali kako pristati na to pravilo ako ~ovjek radi sjajne filmove? Ovaj film se mo`e nazvati hommageom autorskom radu, indi filmovima, ohrabrenje je za sve koji ne pristaju da izlaze izvan umjetni~kog i vide smisao u umjetnosti, a ne u bavljenju politikom. Bravo, bravo, bravo! Te{ko je bilo vjerovati da je mogu}e da netko napravi film koji }e emocijom biti blizak velikom filmu Giuseppea Tornatorea Cinema Paradiso. Taj talijanski film poput ovog nosi GONDRYJEVA MUDROST: Be Kind u sebi tu`ne Rewind je ohrabrenje za sve koji vide istine. smisao u umjetnosti Nevjerovatno je da Kino Raj nikada nije bio u redovnoj distribuciji. Tu`no, ali vjerovatno ni Be Kind Rewind isto ne}e. Ti filmovi govore o odnosu oca i sina, prijateljstvu, govore o kinematografiji. Be Kind Rewind govori i o umjetni~kom, nezavisnom stvaranju, o tome da je sve mogu}e ako ima{ ideju. Staru videoteku u kojoj se iznajmljuju filmovi `ele zatvoriti jer nije u skladu s modernim planom koji je namijenjen za to mjesto. Ovaj film govori o sarajevskim kinima Arena, Kumrovec, o domovima kulture na Hridu, Bistriku, o Kinoteci..., tj. o svim tim divnim mjestima koje su neki divlji kapitalisti uzeli i uni{tili njihovu kulturnu namjenu. Ta videoteka opstaje iznajmljivanjem svojih kaseta. Jedina nada jest da skupe dovoljno novca da se usklade s modernim standardima. Ali, jedan od dva mladi}a do`ivi nesre}u i biva magnetiziran. Tako da svojim prisustvom u videoteci prebri{e sve kasete. Da ne bi skroz propali, po~inju sami snimati adaptacije tih filmova. Stvaraju nezavisne kreativne verzije kino hitova. Raja po~inje da se pali... Na kraju im sve te filmove uni{te zbog nepo{tivanja autorskih prava. Ta scena je citat iz Cinema Paradisa kada se ru{i kino. Samo ovdje valjak gazi njihove kasete. Na kraju se odlu~uju napraviti film o jazz glazbeniku koji je, ka`u, tu `ivio, i rade imaginarnu pri~u o njemu. Organiziraju projekciju filma i kada su to vidjele vlasti, videoteka je spa{ena. U filmu glumi i divna Mia Farrow, najpoznatija po ulozi iz Rozmarine bebe Romana Polanskog. Veoma bitan je kraj, jer dokazuje da se filmom mo`e djelovati kao i da uplitanje u politiku umjetnika nije dobra stvar. Umjetnici, naravno ako su umjetnici, trebaju da djeluju umjetni~kim izra`avanjem. Sve drugo je nepriznavanje vrijednosti umjetnosti. I licemjerstvo.

Onaj ko u `ivotu nije ukrao bar `vake, dabogda crko


D@EJ RAMADANOVSKI, srbijanska estradna zvijezda

KINO KRITIKA: Be Kind Rewind (Velika Britanija, 2008.), u re`iji Michaela Gondryja

KU]NO KINO

DU[A KINOTEKE
Pi{e:

TE[KO JE KAD TE VOLE BUDALE Daniel Leconte

Damir Nemir Jane~ek

Film propituje pravo na slobodu kriti~kog razmi{ljanja i satiri~nog na~ina izra`avanja, rije~ima i slikom, bez nasilja. Autor prati su|enje na kojem su se branili novinari ~asopisa koji je objavio karikaturu Muhameda. To je mnoge povrijedilo, a fundamentalistima dalo povod za razularenost koju, za razliku od karikature, odobravaju. Muslimanske organizacije su digle tu`bu protiv tih novinara, a oni su se odbranili na su|enju. Film je trenutno u Cannesu.
PERSEPOLIS Marjane Satrapi

Iako nije re`irala film, Marjane Satrapi je ta koja je nacrtala strip, te pro`ivjela ono {to je predstavljeno u animiranom filmu Persepolis. Radi se o odrastanju djevoj~ice u Iranu u te{kim okolnostima i krivim vrijednostima. Zabranjena je u Iranu, {to je samo dokaz njene kriti~ke vrijednosti. Bavi se sobom, svojim djetinjstvom, a forma kojom se izra`ava je ona koju najbolje zna, a to je crtanje stripova. Bravo!
PRI^A O KLJU^U

Animirani palestinski film tretira doga|aj kada je nastala dr`ava Izrael. Cilj je pokazati da Palestinci zemlju nisu napustili dobrovoljno. Film je napravio autorski `enski tim u Gazi koju kontrolira islamisti~ki Hamas. Ka`u, cilj im je propagirati istinu. Dan koji Izraelci slave kao dan oslobo|enja oni s tugom obilje`avaju kao ropstvo i svoj egzodus. Izrealci naravno negoduju. Tu`na pri~a. Da je bar vi{e suosje}anja za tu|u muku, a ne njene zlouporabe za propagandu.

AMERI^KI BOX OFFICE


1. Iron Man (Jon Favreau) 2. What Happens in Vegas... (Tom Vaughan) 3. Speed Racer (Andy Wachowski, Larry Wachowski) 4. Made of Honor (Paul Weiland) 5. Baby Mama (Michael McCullers)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA


1. Goni~ zmajeva (Marc Forster, Dreamworks Pictures) 2. Prognani (Johnny To, Blitz) 3. U divljini (Sean Penn, Blitz) 4. Bit }e krvi (Paul Thomas Anderson, Miramax) 5. Nema zemlje za starce (Ethan Coen, Joel Coen, Miramax Films)
22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

69

KULT MARKET
MUZI^KI IZLOG
MICK HUCKNALL Tribute To Bobby

Tribute To Bobby naziv je prvog samostalnog albuma Micka Hucknalla, frontmena grupe Simply Red. U pitanju je album obra|enih soul klasika, koje je nekada snimio Bobby Bland. Na CD-u Tribute To Bobby nalazi se jedanaest pjesama.
GUNS N ROSES Greatest Hits

Welcome To The Jungle otvara, a Sympathy For The Devil zatvara kompilaciju sastavljenu od najzna~ajnijih pjesama grupe Guns N Roses. Prvi put objavljena 2004., ove }e godine biti promovisana 2. juna. Uskoro }e ovaj bend, ako je to bez Slasha uop{te bend, objaviti novi studijski album.
BEACH BOYS Box Set

Sredinom narednog mjeseca bi}e promovisana kolekcija uspje{nih singlova grupe Beach Boys koji su snimljeni od 1962. do 1965. za Capitol Records. Kolekcija }e sadr`avati {ezdeset i {est pjesama na 16 CD-ova. Neke od pjesama bi}e objavljene u nekoliko verzija.

TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)


1. Hot Chip: One Pure Thought 2. Radiohead: Nude 3. Atomic Hooligan: I dont care 4. The Funktastics: Wild Willy 5. Hercules and Love Affair feat. Antony Hegarty: Blind 6. The Hoosiers: Cops And Robbers 7. LCD Soundsystem: Time to get away 8. Roisin Murphy: You know me better 9. Nick Cave and the Bad Seeds: Dig, Lazarus, Dig!!! 10. Chromeo: Needy Girl

70

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

Od sada sam i pjeva~ica, ali i ugostitelj


HAJRIJA GEGAJ, folk pjeva~ica

MUZIKA: The Odd Couple, drugi studijski album dua Gnarls Barkley

PET HOP BOYS


Pi{e:

Dino Bajramovi}

Pjesma Crazy bila je vjerovatno najve}i hit 2006. u svijetu. Ili, jedan od najve}ih, da se neko ne naljuti. Objavio ju je duo Gnarls Barkley kao prvi singl sa svog prvijenca St. Elsewhere. ^udan je duet Gnarls Barkley u svakom pogledu. @anrovski, nekakva je to sinteza soul/pop/trip, a dijelom i hip hopa. New York - Atlanta je relacija na kojoj su se susreli multiinstrumenLo Green. I, talista i producent Danger Mouse i MC Cee-L snimili ve} spomenuti, St. Elsewhere. Dobar u toj mjeri da se s nestrpljenjem o~ekivao taj presudni, prekretni~ki ili ve} kakav,

RELACIJA ATLANTA NEW YORK: Cee-Lo Green i Danger Mouse

biti ili ne biti, album. The Odd Couple objavljen je u martu ove godine i, evo, do|e i kod nas na njega red. Charity Case otvara album. Klasi~ni je to twist, i vi{e nego slu{ljiv u GB aran`manu, mo`da i ovoljetni hit, dok }e vam posljednja rije~ iz naslova naredne pjesme, Whos Gonna Save My Soul, biti dovoljna da zamislite ugo|aj, atmosferu, ritam... Pjesme broj tri, ~etiri i pet nisu ba{ dobra podloga za opservacije, a onda slijedi Open Book. Kao Moby koji je dodao gas, pa se poigrava sam sa sobom. Odli~no! Whatever je valjda nekakav GB hommage punku, a Surprise {lagerima sedamdesetih. Valja izdvojiti jo{ i izvrstan GB soul She Knows, te himni~ku, stadionsku Blind Mary; to su vjerovatno najljep{e minute na The Odd Coupleu. Od trinaest pjesama sedam }emo proglasiti kvalitetnim, tri su zadovoljavaju}e, a tri dosadne. Vama dovoljno za kupovinu, a njima za opstanak na tr`i{tu.

EKOLOGIJA: [teto~ina zvana ~ovjek

IZUMIRANJE VRSTA
Priredio:

Pacifi~ka tisa je ugro`ena. A s njom nestaje jedna tvar za borbu protiv raka. Iz kore srebrne vrbe tako|er se dobiva tvar za jedan va`an lijek, naime tablete protiv bolova - aspirin. Gotovo polovica lijekova na zapadnom tr`i{tu zasniva se na biljnim sastojcima. Ili, globalno re~eno: oko 40 posto svjetske trgovine temelji se na biolo{kim proizvodima i procesima. Hrana, lijekovi, gra|evinski materijali, bioenergija sve je to nezamislivo bez raznolikosti vrsta. SUMORNE PROGNOZE: Za 30 godina u Ako ona nesmorima }e nestati ribe za komercijalni ulov tane, a to se trenutno doga|a zapanjuju}e brzo, bit }e u pitanje dovedeni temelji za ljudsko pre`ivljavanje. Njema~ki ministar okoli{a Sigmar Gabriel ukazuje da je za takav razvitak velikim dijelom odgovoran ~ovjek, jer je kod nekih vrsta za hiljadu puta, kod nekih i za deset hiljada puta ubrzao proces izumiranja. Ako nastavimo ovako s me|unarodnim ribolovom do sredine stolje}a, mo`da ~ak i puno ranije, ne}e vi{e biti ribe koju se isplati komercijalno loviti. A to bi imalo dramati~ne posljedice za prehranu u svijetu. ^ovjek visokim tempom uni{tava svoj prirodni kapital. Livade uz rijeke pretvaraju se u naseljena podru~ja, {ume u obradivo tlo. Izumiranje vrsta i njihovih `ivotnih prostora doga|a se puno br`e nego u prirodnom procesu. Do 2010. godine bi, prema Konvenciji o za{titi biolo{ke raznolikosti, trebalo osjetno smanjiti izumiranje vrsta. Ili }emo do}i do konkretnih i prakti~nih rezultata, ili se me|unarodna zajednica mora pitati za{to zapravo donosi takve konvencije, ka`e Gabriel. On `eli da bude ostvaren napredak glede takozvane pravedne raspodjele pogodnosti (benefit sharing). Slabije razvijene zemlje zahtijevaju da zauzvrat za kori{tenje njihovih sirovina, primjerice kod proizvodnje lijekova, dobiju prikladnu finansijsku nadoknadu. Njema~ka se zala`e za uspostavu me|unarodnog tijela koje }e stalno pratiti razvitak raznolikosti vrsta. I ukazuje da izumiranje vrsta ima sna`an utjecaj na ekonomski razvitak, koji bi na{u djecu i unu~ad mogao skupo stajati.

Gatala mi Ciganka i rekla da }u dobiti i k}erku, dakle, bi}e seksa


RAMBO AMADEUS, muzi~ar

NOVA OTKRI]A
AMERIKA OTKRI]A Ginekomastija

Nedim Hasi}

Lije~nici upozoravaju na to da se broj mu{ke {kolske djece koja su zbog pretilosti dobila `enske karakteristike iz godine u godinu sve vi{e pove}ava. Plasti~ni hirurg Christian Duncan, koji je specijalizirao hirurgiju za pretile, otkrio je da je u posljednjih godinu dana operirao najmanje 20 dje~aka koji su zbog debljine dobili grudi. Ovo stanje poznato je kao ginekomastija. Osim {to kirur{kim zahvatima rje{ava ovaj fizi~ki problem, doktor svojim malim pacijentima, koji jo{ nisu spremni za operaciju, sugerira promjenu stila `ivota i prehrane, te vje`banje.
BRITANSKI PARLAMENT Hibridni embrio

Donji dom britanskog Parlamenta je odobrio stvaranje hibridnih ljudsko-`ivotinjskih embriona, ~ime se omogu}uje njihova upotreba u istra`iva~ke svrhe. Odobreni prijedlog zakona omogu}ava regulisana istra`ivanja u sklopu kojih }e se koristiti hibridni embrioni, kod kojih je jezgro ljudske }elije umetnuto u jajnu }eliju `ivotinja. Tako nastali embrioni mogu da se uzgajaju najvi{e 14 dana, nakon ~ega moraju biti uni{teni.
IZRAELSKA INICIJATIVA Reiterov sindrom

Ljekari iz izraelskog grada Haife pozvali su sve kolege {irom Izraela da se naziv medicinskog stanja, nazvanog po nacisti~kom doktoru Reiterov sindrom, izmijeni nazivom reaktivni artritis i da se njegovo ime sasvim zaboravi. U obrazlo`enju su naveli da je dr. Hans Konrad Julius Reiter bio odgovoran za sterilizaciju, eutanaziju i zlo~ina~ke istra`iva~ke projekte kojima su podvrgnuti Jevreji i drugi narodi za vrijeme Drugog svjetskog rata. U ve}ini medicinskih dokumenata jo{ uvijek se koristi ime tog doktora za sindrom kombinacije artritisa, upale uretre i konjuktivitisa.
KANADSKA SAZNANJA Viagra

Grupa kanadskih nau~nika otkrila je da Viagra, lijek protiv seksualne disfunkcije, ne rje{ava samo problem impotencije, nego da ima pozitivan uticaj i na rad srca. Tokom istra`ivanja konstatirano je blagotvorno djejstvo Viagre na mi{eve oboljele od mi{i}ne distrofije. To gensko oboljenje poga|a jedno novoro|en~e na njih {est hiljada, a karakteri{e ga progresivna degeneracija mi{i}a za kontrolu pokreta tijela, koja indirektno uti~e na rad srca.
22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

71

KULT MARKET
PETA BRZINA
AUTOMOBILI Lexus IS 250 SR

Moram priznati da se odli~no osje}am kao plavu{a


SUBHIJA [EHOVI], folk veteranka

SPORT: Pripreme za EURO 2008

STADIONSKA GROZNICA
Priredio:

Nedim Hasi}

Lexus }e ponuditi specifi~no opremljeni model IS 250, sa oznakom SR, koji ima dosta vizuelnih sli~nosti sa novom perjanicom IS klase, IS-F. Lexus IS250 SR pokre}e poznati V6 agregat radne zapremine 2,5 l koji razvija solidnih 204 KS {to ovom modelu obezbje|uje ubrzanje od 0 do 100 km/h za 8,1 sekundu i maksimalnih 225 km/h.
MOTOCIKLI Keeway Outlook

Keeway Outlook se lako adaptira iz gradske za me|ugradsku upotrebu. Dinami~an i multifunkcionalan skuter osna`en je pametnim, sportskim 125 cc 4-taktnim agregatom. Krase ga 16-colni naplatci i obje, prednja i stra`nja disk ko~nica, udoban polo`aj, ravna podnica i podignuti vjetrobran. Skuter kojem ne nedostaje stila, sigurnosti i udobnosti dostupan je po prihvatljivoj cijeni od oko ~etiri hiljade maraka. Uz doplatu mogu}a je ugradnja i originalnog stra`njeg kofera.
DESIGN Subaru Exiga

Mjesec dana prije slu`benog predstavljanja Subaru je odlu~io objaviti prvu fotografiju svog novog automobila - sedmerosjednog MPV-a interesantnog imena Exiga. Uz prvu fotografiju lansirana je i internet stranica. Japanci planiraju svoj novi monovolumen pozicionirati u vi{u klasu porodi~nih transportera i crossovera, ~emu jasno u prilog govori jedan od najdu`ih panoramskih krovova u klasi.
FAN SHOP Megane Sport

Posljednja izvedba Meganea RenaultSporta, model R26, sa 230 KS pod poklopcem motora i izvrsno pode{enim sportskim ovjesom, odu{evila je mnoge, a sada doznajemo da Francuzi dovr{avaju jo{ jednu prinovu u obitelji Megane. Ultima RS zna~ajno je unaprije|ena u odnosu na standardni R26. Ultimu pogoni isti dvolitreni turbopunjeni motor koji razvija 255 KS, a istovremeno je ukupna masa automobila smanjena za 130 kg, na 1235 kg. Ubrzanje do stotke traje kra}e za 0,8 sekundi, pa Ultima to posti`e za 5,7 sekundi. Kona~na verzija Meganea, kako i ime sugerira, trebala bi se pojaviti tokom 2009. godine.

U Austriji je sve spremno za doga|aj godine, stadioni su ure|eni, trava pod{i{ana, navija~ke zone ozna~ene i ogra|ene. Organizatori su zadovoljni ura|enim poslom. Me|utim, njihovim partnerima nedostaje euforija me|u gra|anima, od koje su o~igledno ve} sada namjeravali profitirati. Ve}ina gra|ana Austrije nije toliko odu{evljena EVROPSKO PRVENSTVO: EP u Iako su organizatori nogometu. perfektno okon~ali Na koju pripreme, ve}ina god stranu Austrijanaca jedva ~eka se okrenete da nogometni cirkus vidite ili {to prije ode iz loptu ili njihovog grada maskote turnira, ka`e jedna studentica, a njen kolega dodaje: Ti silni plakati postaju agresivni i po~inju nas nervirati. Zaista, grad je doslovno preplavljen reklamama na kojima se nalaze motivi predstoje}eg EP u nogometu. Tako je ofsajd zona postala odre|eni dio tijela `ene koja reklamira `ensko rublje, a kupovina tehni~kih proizvoda je preduslov za dobijanje ulaznica. No, svi ovi trikovi nisu, ~ini se, urodili plodom. Ostane li atmosfera nepromijenjena, ispostavit }e se da su partneri turnira svoje marketin{ke kampanje bazirali na pogre{nim idejama, ka`e stru~njak za marketing Klaus Ebster. Trenutno se EP-u u ve}ina Austrijanaca zapravo podruguje. Svima je previ{e organizacije, reklame, pri~e o uspjehu ili neuspjehu na{e reprezentacije. Atmosfera je takva da mnogi prvenstvo doslovno ismijavaju i u takvoj atmosferi te{ko je o~ekivati porast prodaje proizvoda koji svoju reklamu ve`u za predstoje}i turnir. Za ovakvo stanje marketin{ki stru~njaci optu`uju, ni manje ni vi{e, same organizatore koji su se, prema njihovom mi{ljenju, previ{e bavili tehni~kim stvarima, a nisu uradili dovoljno da bi u zemlji stvorili atmosferu odu{evljenja i euforije. Heinz Palme, glavni organizator turnira, ka`e da je za ovakve optu`be ipak prerano. Mi smo na{ doma}i zadatak uradili korektno i na vrijeme. Osim tehni~kog dijela, na na{oj internet platformi uvezali smo 85.000 ljudi koji dnevno diskutuju o predstoje}em prvenstvu. Me|utim, odu{evljenje i euforija se ne mogu iznuditi. Heinz Palme kao argument navodi i to da je i raspolo`enje pred SP u Njema~koj 2006. godine bilo sli~no. Me|utim, atmosferu su promijenili sun~ano vrijeme i uspjesi njema~kog tima. Neizvjesno je koliko }e sve ovo uticati i na promjenu atmosfere u Austriji. Meteorolozi ka`u da }e za vrijeme odr`avanja prvenstva biti promjenljivo obla~no vrijeme. [to se ti~e reprezentacije Austrije, ona se na listi u~esnika na{la zahvaljuju}i regulativi UEFA-a, koja ka`e da je zemlji doma}inu turnira u~e{}e u svakom slu~aju zagarantirano.

72

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

U takmi~arski program ovogodi{njeg festivala animiranog filma - NAFF u Neumu uvr{teno je pedeset i {est filmova. NAFF se ove godine odr`ava od 28. juna do 04. jula. Ipak... Neshvatljivo mi je da za takav doga|aj ne postoji {iri dru{tveni interes. U~e{}e 48 zemalja na Festivalu u Neumu, po mom mi{ljenju, izuzetna je promid`ba Neuma i BiH u svijetu. a 2008, te da }e Nadam se da }e se to promijeniti nakon NAFF-a ovaj kulturni doga|aj biti prihva}en onako kako i zaslu`uje, govori direktor NAFF-a Jurinko Raji~. U panorami Festivala, pak, bi}e prikazano 99 filmova koji nisu uspjeli u}i u takmi~arski dio. Svoj dolazak na Festival do

sada su najavila dvadeset i ~etiri autora iz dvanaest zemalja. Sve su to, tvrde organizatori, eminentna imena svjetske animacije. Tokom pet dana kroz takmi~arski program i panoramu bi}e prikazano 155 filmova, a stru~ni `iri }e sa~injavati autori iz pet zemalja. Mislim da }e NAFF 2008 po kvaliteti filmova biti jedan od najboljih festivala animiranog filma u Evropi. Me|u 56 filmova u takmi~arskom dijelu 38 je nagra|enih na svjetskim festivalima i to je fascinantan podatak. Ako tome dodamo da je u panorami Festivala 26 nagra|ivanih filmova, mo`emo re}i da smo prezadovoljni programom koji }emo prikazati posjetiteljima Festivala, nagla{ava Raji~. I jo{ za kraj, rije~i producentice Festivala Sanje Raji~Banjac: Pripremni poslovi za Festival u Studiju Neum su ve} zavr{eni. Me|utim, kao i do sada, ostaje problem financiranja a. Op}ina Neum je jedina do sada uplatila sredstva u NAFF-a iznosu od 3.000 KM. Federalno ministarstvo kulture i sporta je tako|er odobrilo dio sredstava za Festival , ali ona jo{ nisu upla}ena. Sve ostale dru{tvene i privredne strukture kojima smo se obratili za pomo} do sada nisu nam se javile. Do po~etka Festivala ostalo je 40 dana, a mi nismo u situaciji da osiguramo ~ak ni rezervacije smje{taja za goste i tehni~ko osoblje. Nisu NAFF-ovci ba{ nafakali, kao neki iz Sarajeva. Ali, uplati}e lovu Gavrilo Grahovac, samo sa~ekajte da se vrati iz Cannesa.

Moj mu` i ja nismo usvajali djevoj~ice da se na{a djeca u pubertetu ne bi me|usobno zaljubljivala
ESMA RED@EPOVA, kraljica romske muzike

MADE IN BiH: 3. NAFF u Neumu

NISU NAFFAKALI
Pi{e:

BH. INFO

Dino Bajramovi}

Srpsko gra|ansko vije}e - Pokret za ravnopravnost u BiH (SGV-PR) promovisalo je u Sarajevu, 15. maja knjigu akademika Ljubomira Berberovi}a Srpsko konsultaciono vije}e u Sarajevu 1993.-1994.; Ljubomir promotori su bili Ned`ad Mulabegovi}, fra Berberovi} Petar An|elovi} i Moris Albahari. Srpsko konsultaciono vije}e formirano je 8. aprila 1993. godine. Dodjelom nagrada u Vinkovcima je 19. maja zavr{en 15. festival glumca. Odlukom ocjenjiva~kog suda najboljim glumicama progla{ene su Nela Kocsis za ulogu Mary u predstavi Sje}anje vode HNK iz Osijeka, te Tatjana Feher i Nikolina Mari} za ulogu Babe I i Babe II u predstavi Bljesak zlatnog zuba mostarskog HNK.
Vinkovci

Ambasadorica Republike Francuske u BiH Maryse Berniau uru~i}e 23. maja odlikovanje Viteza iz reda umjetnosti i knji`evnosti slikaru iz Tuzle ]azimu Sarajli}u. Dodjelom ovog ]azim priznanja francuska ministrica za Sarajli} kulturu i komunikacije Christine Albanel `eli ukazati ~ast vrhunskom umjetniku koji njeguje francusko-bosanske kulturne i umjetni~ke veze.
JURINKO RAJI^: U~e{}e 48 zemalja na Festivalu u Neumu, po mom mi{ljenju, izuzetna je promid`ba Neuma i BiH u svijetu

Premijerna, koncertna izvedba Carmen Georgesa Bizeta zakazana je za petak, 23. maja u Narodnom pozori{tu Sarajevo. Dirigent je gost iz Zagreba Tomislav Fa~ini, a solisti su: Sanja Anastasia/Sofia Ameli (Carmen), Janez Lotri~ (Don Jos), Adema PljevljakKrehi} (Micaela)... Prva repriza na programu je 24. maja. Promocija Izabranih pjesama Ezre Pounda u prevodu Zvonimira Radeljkovi}a bi}e odr`ana na Filozofskom fakultetu u Sarajevu u ponedjeljak, 26. maja u 19 sati. Pored Radeljkovi}a na promociji }e govoriti Srebren Dizdar, Marko Ve{ovi} i Ugo Vlaisavljevi}. Naredni, 2. festival kratkog filma u Stocu bi}e odr`an o 4. do 8. jula. Direktor Festivala je Muamer Kodri}, selektor filmski kriti~ar Slobodne Bosne Damir Nemir Jane~ek, predsjednik `irija novinar Ahmed Buri}, a za vizuelni identitet bili su zadu`eni Kurt i Plasto. Za dobru zabavu pobrinu}e se Letu {tuke, Laka, Neno Belan i Fiumensi...

22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

73

OGNJEN D@INI], voditelj kino distribucije kompanije Blitz film i video

U ^ETIR
Velika, simultana bosanskohercegova~ka premijera filma Seks i grad odr`a}e se 11. juna sa po~etkom u 20 sati u dvorani BKC-a u Sarajevu, multiplexu Kozara u Banjoj Luci, te kinu Una u Biha}u. Blitz film i video u saradnji sa novootvorenim `enskim portalom www.ljepota.ba 15. maja pokrenuo je veliki projekat rezervacije ulaznica i nagradne igre u povodu sve~ane premijere filma Seks i grad u BiH, zaklju~kom pri~e planetarno popularne TV serije koja u posljednjih deset godina hara malim ekranima {irom svijeta. Za veliku simultanu premijeru filma u BiH pu{teno je oko hiljadu ulaznica. Zahvaljuju}i ogromnom interesovanju gledatelja, ve} u prva tri dana akcije sa velikom nagradnom igrom u kojoj }e tri sretnice iz gore navedenih gradova osvojiti jedinstvene Manolo Blahnik cipele, rezervisano je vi{e od 600 ulaznica. Karte za sarajevsku premijeru u dvorani BKC-a rezervisane su u vremenskom rasponu od samo 48 sati, ka`e Ognjen D`ini}, voditelj kino distribucije kompanije Blitz film i video. Rezervacija ulaznica traje do 29. maja. Imena sretnih dobitnica cipela Manolo Blahnik dozna}e se u jutarnjem programu TV Pink

FILM SEKS I GRAD OD U SARAJEVU, BANJOJ LUC

OGNJEN D@INI]: Zahvaljuju}i ogromnom interesovanju gledatelja, ve} u prva tri dana za film Seks i grad rezervisano je vi{e od 600 ulaznica

DAMIR IMAMOVI], muzi~ar

JEDVA SAM SVOG OCA NED@ADA NAGOVORIO DA NASTUPI NA MOM KONCERTU


Veliki koncert u sali BKC-a u Sarajevu Damir Imamovi} Trio odr`a}e u petak, 23. maja, u 21 sat. Po ~emu }e se repertoar na tom koncertu razlikovati od repertoara koji je uvr{ten na Va{ drugi CD - Abra{evi} Live, koji je nedavno objavljen? Svira}emo pjesme sa na{a dva CD-a: Damir Imamovi} Trio svira standarde i Abra{evi} Live. Ali, odsvira}emo i neke nove. Jednu od njih otpjeva}e moj otac Ned`ad. Neka ostane tajna koja }e to biti pjesma, mogu samo re}i da je jedna od najboljih koju on izvodi. Vjerujte da mi je tog gosta bilo najte`e obezbijediti, ali nekako sam ga uspio nagovoriti. Ovo je na{ prvi veliki koncert u Sarajevu, na koji smo pozvali na{e fanove, prijatelje... Svi oni koji do|u na koncert u petak ima}e priliku na{ nastup snimati video kamerama i fotoaparatima do mile volje. Najbolji video rad sa na{eg koncerta }emo nagraditi. Da li je koncert u Sarajevu mo`da po~etak turneje Damir Imamovi} Trija po BiH i zemljama regiona? Jeste. Nakon Evropskog prvenstva u fudbalu svira}emo u Italiji, Hrvatskoj i BiH. To su nastupi koje smo do sada dogovorili.

74

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

RI OKA
Razgovarao: Dino

Bajramovi}

NEKAD I SAD
LEPA BRENA
estradna zvijezda

Godina 1982. i dvadeset i {est godina poslije U emisiji Nedjeljom u 2 HTV-a, kompozitor i novinar Mario Mihaljevi} najavio je ulazak kompanije Pink @eljka Mitrovi}a na hrvatsko tr`i{te, pa tako i produkcije Grand, vlasnice Lepe Brene, glavne junakinje ovog teksti}a. Ne zna se konkretan razlog zbog kojeg je Milovan Ili} Minimaks pozvao u goste te 1982. Fahretu Jahi} u svoju emisiju. Da li da joj se ruga ili, pak, da javnosti predstavi svoje novo otkri}e. Kako god, ta emisija ozna~ila je po~etak vrtoglavog uspona Fahrete Jahi} - Lepe Brene. Apsolutno najve}a `enska zvijezda sa prostora biv{e SFRJ! Neki tvrde da je u karijeri prodala 30.000.000 primjeraka svojih albuma. Njen prate}i bend zvao se Slatki greh. Na koncert organizovan na stadionu u Sofiji do{la je, zapravo, aterirala... Helikopterom. Anga`ovana i kao glumica. Hajde da se volimo, sje}ate se? Pored Granda, Lepa Brena je i vlasnica predstavni{tava Red Bulla i Forda za Crnu Goru i Srbiju. Od 1990. nosi i prezime @ivojinovi}. Suprug joj je nekada{nji teniski as Slobodan Boba. @ivi u Beogradu i majka je dva sina.

D 12. JUNA UCI I BIHA]U


BH 30. maja. Ako uop{te ostane ulaznica nakon procesa rezervacije, ostatak za premijeru bi}e pu{ten u slobodnu prodaju 7. juna za sva kina. Svi koji ne uspiju do}i do ulaznica za sve~anu bosanskohercegova~ku premijeru ostvarenja Seks i grad, jedan od najo~ekivanijih filmova 2008., mogu ga od 12. juna pogledati u Sarajevu, u redovnim terminima u kinima Meeting Point i UNITIC, zatim u multiplexu Kozara u Banjoj Luci, kao i kinu Una u Biha}u, obja{njava Ognjen D`ini}. @ELJKO SAMARD@I], vokalni solista

VELE@OVAC SAM DO GROBA


Da li je ta~no da se spremate napraviti novu verziju himne Vele`a? To je ta~na informacija. Ali to }e biti tehni~ki kvalitetnija verzija himne Ro|eni, ro|eni, dok se tekst i muzika ne}e mijenjati. Dakle, napravi}u samo tehni~ki i produkcijski kvalitetniju verziju. Mislim da je ta himna jedna od najljep{ih pjesama ikada napisanih o Mostaru. Pjevao sam je na hiljade puta, po cijelom svijetu, na svakom koncertu i u svakom gradu u kojem sam nastupao. Sumnjam da na zemaljskoj kugli postoji osoba koja ima vi{e Vele`ovih {alova od mene. Ka`u i da imate posebnu molitvu pred spavanje? Vele`ovac sam do groba, u njega se kunem cijelog svog `ivota i to }e ostati tako dok sam `iv. Nave~e, prije spavanja, kada legnem u krevet, sklopim o~i i nabrajam: Mari}, Risti}, Had`iabdi}, ^oli}, Primorac, Pecelj, Topi}, Halilhod`i}, Bajevi}, Vladi}, Vukoje... To je Vele` koji ja pamtim i to je moja molitva pred san.

22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

75

Zapisi iz mrtvog doma

PUKO FUZBAL
Pi{e

Sead Fetahagi}

Niko ni mukaet {to se pri~a o okretanju love od strane Muniba U{anovi}a, on i dalje tjera svoje; pa treba ga zabraniti, ako ni{ta drugo, onda zbog toga {to frflja, ne umije po{teno re}i ni jednu re~enicu... Ma ne umije ni{ta po{teno!
76
SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.

u{u sam vam dao za slobodu, ja bih sve dozvolio, ne bih ni{ta zabranjivao. Neka svako ganja {ta god ho}e. [to bih ja safatavao hrsuze, ove {to hapaju gdje stignu, ru`io narodne zastupnike {to sebi naguravaju pla}u! Uop{te, neka lopova, neka otimaju, kad ih sudovi osloba|aju u nedostatku dokaza. A ne bih se bunio ni protiv fa{izma. Pola na{ih politi~ara mrzi sve one iz drugih nacija, samo gledaju da u{i}are svom narodu, {to }e re}i sebi. Pa zar to nije fa{izam? Kad i Miroslav Laj~ak ne}e fa{istima ni malim prstom da priprijeti, {to i ja ne bih dozvolio da se nacionalna mr`nja razbukta! Kad mogu lopovi i fa{isti da slobodno djeluju, {to se ne bi i ostali zabavljali kako god ho}e! Ne bih procesuirao ni one {to siluju. Pri~ao mi jedan Sa{a kako je u svom `ivotu jedno tri-~etiri `ene silovao. A one mu poslije bile zahvalne. Ma ka`em vam: treba ukinuti zakone i policiju, jer i pored paragrafa i pandura svako radi {ta ho}e. Jedino bih zabranio na{ nogomet. Govore mi oni blesavi {to gledaju na{e utakmice kako igra~i ne umiju da udare onu napuhanu mje{inu. [utnu prema protivni~kom golu, a lopta u|e u njihov. Ni po jada da igra~i mogu tr~ati, kao da su svi prele`ali tifus. A o nekoj umje{nosti nema govora. I niko mi ne zna spomenuti ni jedno ime nogometa{a koji igra u na{oj ligi. Davno su pro{la vremena Asima Ferhatovi}a, Ivice Osima i drugih. Pa {to dozvoliti da se igra~i mu~e, mora se to ukinuti. Ni{ta ne valjaju igra~i, a jo{ su gori treneri. To su {upljoglavci koji djecu u~e kako se dribla, a predriblali su gledaoce, koji i ne dolaze na stadione. Ti {to u~e djecu loptanju samo kvare djecu. (Izvinjavam se Predragu Pa{i}u, ovo se na njega ne odnosi).

Kad bi se zabranio na{ nogomet, ne bi bilo ni onih krvavih obra~una me|u huliganima u gledali{tu. Koliko bi samo bilo spa{eno razbijenih glava! A da se ne govori o nacionalnoj mr`nji {to se gaji me|u publikom. Pa tada ne bi bilo ni ovih reportera {to prenose utakmice na televiziji. Svi oni {to su propali u {koli, {to su mrzili da u~e, svi se oni tiskaju da budu sportski reporteri. Posebno da prenose fudbal. Tu ti ne treba nikakva pamet, a ni talenat za reportera. Uzme{ pred sebe internet, kao Zoran [uko, pa kad prenosi{ utakmicu ~ita{ podatke. Onaj bek ro|en 31. februara u ~etiri sata i dvadeset osam minuta, saop{tava nam va`nu vijest Zoran [uko, a na utakmici padaju golovi, smjenjuju se igra~i, podapinju noge. Pa kad ovaj reporter po~ne istoriju timova potpuno se zanese, ba{ kao pravi Srbin {to voli istoriju. da vam ne pri~am kakav vokabular imaju reporteri na Hayatu, obr}u cirka trideset rije~i. A ne znaju ni {ta zna~i ono {to ka`u. A govore: u svakom slu~aju lopta je oti{la u aut. Bo`e mili, za{to je to u svakom slu~aju? Nema druge, nego zabraniti loptanje, da ne slu{am ni ove televizijske reportere. Zna li iko ko je taj Iljo Dominikovi}? Zasjeo ~ovjek na ~elo Nogometnog saveza BiH, a potpuno bezvezan, anoniman. Da je barem poznat po tome {to je napisao ratne memoare ili koji roman, a on ne umije ni da rukovodi propalim savezom, jer je cjelokupan na{ fudbalski svijet sastavljen od propalica. Niko ni mukaet {to se pri~a o okretanju love od strane Muniba U{anovi}a, on i dalje tjera svoje. Pa treba ga zabraniti, ako ni{ta drugo, onda zbog toga {to frflja, ne umije po{teno re}i ni jednu re~enicu. Ma ne umije ni{ta po{teno. Treba ukinuti na{ fudbal, jer se tu vrti sve oko nekih desetine hiljada maraka, nisu u stanju ni da zdipe koji milijun~i}. Mizeran nivo. Igra~i se grebu za hranarinu, o~ekuju}i da se nekako do~epaju inozemstva. Jadan je to svijet koji svoju budu}nost vidi jedino od bje`anja iz svoje domovine. A jedan od najve}ih argumenata da se ukine fudbal nalazi se u tome {to pola na{eg stanovni{tva ignori{e ovu igru. @ene se tu ni{ta ne pitaju, a to je ve} pitanje ugro`avanja ljudskih prava. Kakav je to mu{ki {ovinizam da `enama ne daju pristup Fudbalskom savezu BiH, jer bi one sigurno sve dovele na svoje mjesto. Tamo gdje nema `ena, nema nikakve perspektive za dobar `ivot. Zbog svega toga treba ukinuti nogomet!

reba zabraniti fudbal i zbog sudija. Prije nekog vremena do{ao mi Mahmut sav uplakan. Suza suzu sti`e i kroz pla~ mi Mahmut priop}ava kako mu sin ho}e da ide u nogometne sudije. Ka`e Mahmut, nije se nadao takvoj blama`i, nije o~ekivao od svog sina da ode u mutljaro{e, u prevarante, u one bez obraza. Kako }e pred rodbinu i kom{ije iza}i ako ka`e da mu je sin fudbalski sudija! Zbog tih sudija kod nas se sve utakmice zavr{avaju pobjedom doma}ina. Velika je senzacija ako gosti izvuku jedan bod, sudija nije bio dovoljno podmazan. Kad bi se zabranio fudbal, ne bi bilo ni te sramotne profesije fudbalskog sudije.

22. 5. 2008. SLOBODNA BOSNA

77

Reagiranja

S.B. - Uredni{tvu

BiH je jedina zemlja u svijetu koja nema dr`avnu instituciju zadu`enu za sigurnost hrane
(Prava glad BiH tek slijedi, SB br. 598)

Nije poznato kako ste izabrali za Va{e sagovornike nekakvog Trkulju, pa Jele~a, pa entitetskog ministra poljoprivrede, a da niste spomenuli niti ijednom rije~ju zna~aj poljoprivrede na dr`avnom nivou, niti ste se potrudili da na|ete sagovornika. Zna se da tamo nije puno ura|eno, ali ba{ tamo treba i uputiti kritiku o do sada neura|enom, a mnogo toga obe}avanom. A na`alost nije ni{ta! BiH je jedina zemlja u svijetu koja nema dr`avnu instituciju zadu`enu za sigurnost hrane (food security) prema FAO konceptu: za pra}enje svjetskih cijena poljoprivrednih proizvoda, ugovaranje uvoza `itarica i osnovnih prehrambenih artikala, skladi{tenje `itarica, distribuciju i kontrolu kvaliteta `itarica, analiziranje i mapiranje podataka radi ravnomjerne distribucije prema FAO konceptu FIVIMS, gdje se BiH ne nalazi na ovoj listi zemalja (???) na osnovu zaklju~aka World Food Summit Plan of Action, i to bi bilo prvo mjesto gdje bi se BiH trebala pojaviti sa zahtjevom za pomo}. U BiH na dr`avnom nivou postoji, naime, na papiru, proma{ena investicija u vidu fantomske Agencije za sigurnost hrane (ASH) koja je ukrala ime originalnog FAO koncepta food security (sigurnost hrane) i ~iji bi zadatak bio da preduhitri ove krizne situacije snabdijevanja poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima kakve imamo danas. Ali zahvaljuju}i prevodiocima instaliranim ~ak i u Delegaciji EC-a u BiH koji obavljaju poslove task managera za poljoprivredu EC Delagation za BiH, odli~no su obavili svoj zadatak kako bi ova konfuzija i dalje bila na snazi a dr`ava bez, jo{ uvijek, adekvatne institucije - Ministarstva poljoprivrede. Pa, umjesto da imamo agenciju za zdravstvenu ispravnost hrane (food safety), u pravom smislu te rije~i, u

skladu sa drugim FAO principom - Codex Alimentarius, sa dr`avnim institutom i referentnim laboratorijama (naro~ito va`no za CEFTA sporazum), mi imamo takvu agenciju koja se bavi izradom nacrta pravilnika i prakti~no odr`ava status quo u pogledu bilo kakve kontrole uvoza prehrambenih proizvoda. A sve je ve} davno predvi|eno u Projektu EC: Funkcionalni pregled poljoprivrednog sektora u BiH (2004) u kojem se nalazi organizaciona shema budu}eg ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja sa pripadaju}im agencijama, institutima i laboratorijama sa detaljnim opisima aktivnosti i preporukama doma}ih i me|unarodnih eksperata. A posebno {to ovakva Agencija za sigurnost hrane ne obavlja ni one poslove koje je sama sebi propisala (kontrola zdravstvene ispravnosti hrane), pa ih treba pitati gdje su im laboratorije i rezultati dosada{njih analiza i u {ta tro{e bud`etska sredstva i dokle misle samo predlagati pravilnike dok se u BiH uvozi sve i sva{ta (24.08. 2007 odr`an smije{an sastanak izme|u predstavnika ASH-a i VTK-a koji potvr|uje ovu tezu da je opis poslova ASH samo izrada pravilnika, a ne izgradnja sistema koji }e primjenjivati te pravilnike i vr{iti kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane (sada se spominje izrada 11 pravilnika, dok je nedavno bilo 22, a prije nekoliko mjeseci 50 pravilnika i realno je o~ekivati da do kraja godine bude usvojeno svega 1-2 pravilnika; spominje se 50 laboratorija u BiH, ali se ne spominje da svaka radi za sebe, bez nadzora ASH-a, niti ijedna zadovoljava me|unarodne standarde itd.); a taman kada se zadovolje standardi iz EU direktiva (tzv. javni standardi), onda }e se za EU tr`i{te tra`iti udovoljavanje mnogo rigoroznijih standarda EUREPGAP standarda, koje name}e Asocijacija vode}ih evropskih lanaca supermarketa (tzv. privatni standardi) i za njihovo ispunjenje potrebno je, najmanje, formirati dr`avni institut i referentni laboratorij. I sada ovo treba staviti u kontekst najnovijih preuzimanja bh. tr`i{ta od vode}ih trgova~kih lanaca iz susjednih zemalja i koliko }e BiH biti u mogu}nosti da bude suverena u oblasti tr`i{ta hrane na svojoj teritoriji jer }e ovi trgovci diktirati sopstvene (privatne) uslove (standarde) i na bh. tr`i{tu. A EC Delegaciju u BiH treba pitati {ta je sa Projektom za pomo} uspostavi dr`avnog ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (SESMARD), ~ija je realizacija u toku, ali bez konkretnih rezultata (vrijednost projekta 1 mil. eura), u {ta su potro{ene tolike pare ako rezultati nisu evidentni? I neka javno ka`e ko je odgovoran za zastoj, a, i sada, za propast projekta (i to ne samo ovog)!? Dakle, dato je dovoljno podsticaja od

Brisela kako bismo spremno do~ekali potpisivanje SAA, CEFTA-e i ~lanstvo u WTO-u, kori{tenje IPA predpristupnih fondova i dr. U kojoj smo sada fazi s ovim sporazumima, najbolji je dokaz efikasnost implementacije navedenih projekata (niti ijedan od ovih projektnih ciljeva nije postignut!) i nisu jo{ nikada utvr|ene odgovornosti task managera u Delegaciji EC-a u BiH koji dobro koriste svoju ulogu da smi{ljeno ve} vi{e od 10 godina, a u interesu jednog entiteta, blokiraju bilo kakav napredak poljoprivrede u BiH, a pokazali su se dobri eksperti samo u kopiranju projektnih zadataka zemalja koje su uspje{no, ranije, realizirale ove projekte, uz pomo} EU, i postale kandidati, odnosno ~lanice EU. A neka se javno postavi pitanje da li {ef Delegacije EC-a u BiH zna da su njegovi eksperti podr`ali takav prijedlog dr`avnog Zakona o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju gdje se uop}e ne spominje uspostava ovog ministarstva ~ime se najflagrantnije negira i sm Projekat SESMARD, pa je nejasno na {ta sad projekat tro{i pare, pa neka se ka`e kako je do{lo do izmjene ciljeva projekta i uslova projekta (ToRs Terms of References) i zna li Brisel za ovo. Jer, kada do|e komisija za evaluaciju projekta, strogo se kontroli{e s kim }e se sastati kako bi im se dale uop}ene i povr{ne informacije o napretku projekta, a javnost uop}e nije informisana, pa su se amateri ohrabrili da mogu godinama putovati i primati dnevnice po dva osnova, a rezultate svoga rada ne podnositi nikome. Ina~e, za gospodina kojeg ne spominjete, a zna se da je u jedinom nadle`nom dr`avnom ministarstvu za oblast poljoprivrede Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i da je izvjesni gospodin ve} odavno prozvan kao Gosp. TREBA MORA i stalno se pojavljuje sa demago{kim izjavama: kako mi TREBAMO da napravimo funkcionalni sistem u oblasti poljoprivrede i kako bismo MORALI iskoristiti {ansu za kori{tenje EU fondova i Svjetske banke, a da pri tome nije nikada objasnio kako to misli uraditi bez dr`avnog ministarstva poljoprivrede i kada }e se usvojiti Zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju i koja }e ga institucija provoditi, jer samo ON, Gosp. TREBA MORA ima klju~ rje{enja koji dr`i u tajnosti, pa biste gospodina trebali direktno prozvati i pitati dokle misli prosipati demagogiju. A bez iti ijednog ponu|enog rje{enja! A da ne spominjemo CEFTA-u u kojoj Gosp. TREBA MORA ima klju~nu ulogu za pobolj{anje trgovinskog deficita za poljoprivredne i prehrambene proizvode {to je jo{ uvijek pora`avaju}a ^INJENICA. S. B., Sarajevo

78

SLOBODNA BOSNA 22. 5. 2008.