You are on page 1of 15

UVOD Kratki pregled njemake knjievnosti 18.st.

Polovicom 17. st. se u Francuskoj javlja knjievno stvaralatvo pod imenom klasicizam i knjievni pokret pod nazivom prosvjetiteljstvo. U 18. st. se proiruju na ostale europske knjievnosti. Tako dolazi i u njemaku knjievnost koja vie panje posveuje pokretu prosvjetiteljstva ne o klasicizmu. Prosvjetiteljstvo je !ilo razdo!lje uenosti" javlja se racionalizam #ratio $ razum% kao vladajui nain miljenja. &lavni nositelj pokreta !ilo je ra'ansko drutvo" ali su i( i neki vladari podupirali. )njievnost postaje sredstvo od oja i o!razovanja ra'ansko drutva. *eki to razdo!lje zovu i peda oko stoljee. +nda se najprije javlja predromantizam u njemakoj knjievnost i to razdo!lje nosi naziv Sturm i Drang. Traje oko prilike od 17,- $ 178-. . tu na scenu stupaju velikani &oet(e i /c(iller" koji svojim velianstvenim djelima osvajaju ne samo itatelje svo vremena ne o i mno e !udue narataje. Tek 178,. se javlja konano 0eimarska klasika" i traje do 18-1. Tada njemaka proivljava klasicizam po uzoru na antiku knjievnost. . opet su lavni predstavnici &oet(e i /c(iller. 2li paralelno 0eimarskoj klasici nastaje 173-. i romantizam u njemakoj knjievnosti *a osnovu ovo kratko pre leda !i se dalo zakljuit da je u njemakoj knjievnosti vladalo prosvjetiteljstvo !ez klasicizma" javlja se njemaki knjievni predromantiarski pokret Sturm und Drang" zatim 4eimarska klasika #vraanje klasicizmu% i tek onda dolazi narataj isti( romantiara.

1. Weimarska klasika /vaka nacionalna knjievnost ima svoje klasino razdo!lje" u kojemu trai uzore i ideje iz antike knjievnosti. Prve epo(e klasine knjievnosti !ili su rka i rimska antika. . talijanska renesansa se u ledala na antiku. Tako talijanskom klasikom smatramo 5ante 2li (ieria" &iovanni 6occaccia i Tor7uato Tassa8 panjolskom Pedro 9alderon de la 6arca i :i uel de 9ervantes /aavedrasa8 en leskom 4illiam /(akespearea8 ruskom 2leksander Pukina #1733 $ 18;7%8 <rancuskom Pierre 9orneillea #1,-, $ 1,8=% i >ean ?acina #1,;3 $ 1,33%. U njemakoj knjievnosti nastupa klasino razdo!lje nakon tzv. pokreta @@/turm i 5ran @@ #oluja i prodor1% koji podrazumijeva djelovanje i suradnju >o(ann 4ol< an &oet(ea i Friedric( /c(illera u 4eimaru" tako i do!iva naziv Weimarska klasika po mjestu djelovanja. Politiki o!u(vaa vrijeme malo prije" tokom i kratko nakon <rancuske revolucije #1783 $ 1731%. 4eimarska klasika poinje 178,. odine &oet(eovim putovanjem u .taliju #178, $ 1788% i /c(illerovim preseljenjem u 4eimar #1787%. Traje do 18-1. odine kada /c(iller umire.A Paralelno s 0eimarskom klasikom se u njemakoj knjievnosti javlja i romantizam #173- $ 18;-%.

1.1.

Mjesto - ( a!"sen# Weimar

177-. odine pod vlau vojvotkinje 2ne 2malije 4eimar postaje mjesto susreta izme'u naroda i plemstva. +d 177A. odine 9(ristop( :artin 4ieland postaje uitelj mlado prica )arl 2u usta. Tadanji vojvoda se nije !ojao dodira s narodom. 177,. &odine vojvoda predaje >o(ann 4ol< an &oet(eu od ovornost tajno savjetnika u @@tajnom koncilu@@" dje &oet(e ; i napreduje. Tako na &oet(eov na ovor dolazi i >o(ann &ot<ried Berder 177,. u 4eimar. 177=. /c(iller postaje savjetnikom u /ac(sen 4eimaru" 1787. 5olazi u 4eimar dje zatie @@0eimarske kolose@@C 4ielanda" &oet(ea i Berdera.

1 A

2dekvatan prijevod za ovaj naziv koliko znam ne postoji" tako da se i mi koristimo njemakim izvornim nazivom. /kupina autora" DUDEN Abiturwissen, iteratur" Paetec" 6erlin" A--=" str. A=3 #prevedeno s njemako jezika% ; 5o &oet(eova dolaska je 4ieland !io najznaajnija oso!a u 4eimaru.

/c(iller osniva 173=. asopis !!die "oren!!

dje sura'uje s &oet(eom. Tako nji(ovo

prijateljstvo poinje. #animljivost je u tome $to su u su$tini imali razli%ita gledi$ta, ali je prijateljstvo ba$ zbog toga urodilo plodom, jer su jedan drugom imali $to ponuditi suprotnost #spominje /c(iller prijatelju u pismu%. &radi 4eimar !io je tada jedan od centara knjievne Durope" du(ovno stjecite pisaca i <ilolo a iz razliiti( zemalja koji su dolazili &oet(eu u po(ode. Eirok raspon &oet(eova vijeka i djelovanja o!u(vaa nekoliko knjievni( epo(a. )njievno povijesna periodizacija" koja operira pojmovima $ sentimentalizam" @@/turm und 5ran @@" 0eimarska klasika" romantizam i srodnim kate orijama" nije sustav koji o!u(vaa sve knjievne epo(e odre'eno razdo!lja. U *jemakoj knjievnosti oko 18--.Fte" nekoliko je pisaca kojima spomenute odrednice pristaju samo uvjetno.

1.$. PredklasikaC )lasikaC

%a&e 'eimarske klasike

Gessin " 4inkelmann" )lopstock" 4ieland" Hoss #do 178,.% &oet(e" /c(iller" Bum!oldt #173-. $ 18-1.%

?ana klasikaC :oritz" Berder" &oet(e" /c(iller" BIrderlin #178,. $ 173-.%

.ako se ne mo u sloiti koji pisci pripadaju tom razdo!lju jer se inae reduciraju na &oet(ea i /c(illera" neki teoretiari ukljuuju i >ean Paula i Beinric( von )leista.=

1.(.

)ojmovi klasicizam i klasika

&oet(eov" i neto kasnije /c(illerov klasicizam samo je jedna od stilski( tendencija ti( autora u stvaralakom razdo!lju nazvanom epo(a @@0eimarske klasike@@. U isto se vrijeme u nji(ovim djelima oituju i dru aije stilske koncepcije #koje se ponekad posve po reno nazivaju romantiki%. Pojmovi @@klasicizam@@ i @@klasika@@ sto a nisu sinonimi. )lasicizam je stilistiki termin" oznaka za postupke re ulirane knjievnim sustavom koji iskustvenu ra'u literatizira na pose!an nain.
=

/kupina autora" DUDEN Abiturwissen, iteratur" Paetec" 6erlin" A--=" str. A1= #prevedeno s njemako jezika%

)lasika je vrijednosna odrednica" atri!ut veliko razdo!lja njemake knjievnosti i kulture. 5ijalektika 0eimarske klasike oita je napose u djelima nastalima nakon &oet(eova povratka iz .talije. Po svom drutvenom statusu" ta klasika pripada njemakoj ra'anskoj kulturi koja je u 18. st. !ila kultura klasno kompromisa. 4eimarski neoklasicizam pokuaj je da se suvremena umjetnost oslo!odi svi( lokalni( natru(a u prilo izraza koji e imati univerzalno znaenje. &oet(ea i /c(illera zdruilo je miljenje da takav kulturni model prua antika klasika. Uzorom su smatrali estetsku kulturu rke antike u kojoj su vidjeli primjer skladne drutvene kulture ne zasjenjene ideolo ijom <eudalizma. Pjesniki mani<est /c(illerova je pjesma &r%ka bo'anstva" zapravo ele ija o spoznaji da je u nepovrat minulo sretno do!a kada su !o ovi jo !ili poput ljudi" a ljudi poput !o ova. U *jemakoj je ra'anski klasicizam ostao politiki !ez!ojan. .ako su mno i intelektualci oduevljeno pozdravili <rancusku revoluciju u prvoj njezinoj <azi" preva nulo je miljenje da praksa susjedne zemlje nije primjenjiva na domae prilike8 smatralo se da !i nasilan prevrat u rozio teko steene kulturne tekovine. &oet(e u satirikim epi ramima savjetuje *ijemcima da nje uju ovjenost i da se iz!ore u @@potpune ljude@@ kad ve nisu uspjeli postii politiko i nacionalno jedinstvo. @@/lo!ode ima samo u carstvu snova" a ljepota ivi samo u poeziji@@" rezi nirano e zakljuiti /c(iller u pjesmi Nastup novog stolje(a.

1.*.

Vode+a estetska misao

Prije <rancuske revolucije ali i nakon nje" sa njenim utjecajem i posljedicama razvijaju njemaki idealistiki <ilozo<i i klasini pisci koncept !!pjesni$tvo u du)u )umanizma!!" to postaje svojevrsnom normom. )lasicima" za razliku od prosvjetitelja" postaju ideali ono dobro" istinito i lijepo" pa im je antika uzor idealistiko ivota i apsolutne (armonije. 9ilj revolucije je !ilo izjednaenje naroda u socijalnom i prirodnom po ledu" tako za vrijeme njemake klasike dolazi do postepene promjene iz <eudalizma u kapitalizam Filozo<ske ideje njemake klasike #ali i prosvjetiteljstva% !aziraju na idejama i kritikama <ilozo<a .mmanuela )anta. =

Po )antu predmet estetike je ljepota i uzvienost" lijepa umjetnost je jednaka umjetnosti enija" a uzor umjetnosti je rka antika. Prema nje ovom miljenju" enij posjeduje prirodnu talentiranost koja daje pravilo i normu umjetnosti. 2 antika postaje uzorom jer su tamonji ljudi ivjeli u jedinstvu s prirodom. Tako se mo la stvoriti uzvienost" (armonija #ovjek $ priroda% i (umanost #razum $ osjeaj%.

1.,.

)is!i i djela 'eimarske klasike

1.1.1. >+B2** 4+GF&2*& &+DTBD &odine 178,. &oet(e je poao u .taliju. ?azoaran z!o povremeni( neuspje(a u

nastojanju da dravu re<ormira u prosvjetiteljskom du(u" te ozlovoljen z!o suko!a s dvorskom !irokracijom" pjesnik je odluio potraiti mir potre!an za nov stvaralaki napor u zemlji velike prolosti i napose spomenika antike kulture. *akon nepune dvije odine !oravka u .taliji umjetnika kreativnost ponovno se vratila u sredite pieva ivota. Umjetnost na junom tlu i mediteranska priroda" uvrstile su uvjerenje da se u ljudskom stvaralatvu i u prirodi oituje unutarnji sklad. /pomenike antike umjetnosti drao je ivim svjedoanstvima kulture koja je ostvarila ljepotu $ ose!ujnu" neusiljenu i neis(itrenu poput prirode. U dojmovima i razmiljanjima ti( odina temelj je estetike zrelo &oet(ea. Ja !oravka u ?imu ponovno se laa svoji( dramski( rukopisaC *+igenija na ,auridi pretae u sti(ove" dovrava Egmonta ta nastavlja rad na ,or-uato ,assu i .austu. 5ok je u Egmontu #1788.% proznoj drami s povijesnom ra'om iz nizozemsko ustanka protiv panjolske vlasti u 1,. st." preteno jo sauvan stil mladenake <aze iz do!a @@/turm i 5ran a@@" dru a dovrena dramska djela podvr nuta su smirenoj disciplini novo a klasicizma. *+igenija na ,auridi #1787.% &oet(ova je verzija ra'e koja ima !o atu tradiciju. *ovo osmiljanje dramsko zapleta !itan je &oet(ov prilo toj predaji. 2ntiki prototip je Duripidova drama #osjeaji kulturne nadmoi &rka nad @@!ar!arima@@ a rasplet osi urava mitska intervencija u 1

liku !oice 2tene%. &oe(teova se *+igenija s pravom naziva dramom (umane slo!ode8 likovi svjesno prevladavaju predrasude i ritualne zakone davnine te svojim plemenitim odlukama stvaraju o!redne rtve" a time i svo a !rata" izazovnom (ra!rou i lukavou ve uzornim etikim inom. Po!jeda moralno dostojanstva djelo je pojedinac koji svojom etikom osvaja sve @@ljude do!re volje@@. Time je mitski o!zor drame zamijenjen psi(olokim. :isao te" zapravo apstraktne" drame @@utopija je o istoj ovjenosti@@. /to a je razumljiv /c(illerov sud da je *+igenija veliko pjesniko djelo" ali da toj psi(odrami manjka scenska ivost i vizualni korelat. To vrijedi i za dramu ,orguatto ,asso #173-.% koja je tako'er sva usredotoena na sti(" na auditivnu dramatur iju. . ,asso je psi(oloka studija" s tematikom koja je vie moderna ne oli renesansnaC odre'uje je suko! izme'u umjetnike tenje i ivotne z!ilje" tj. izme'u umjetnika i drutvene sredine. .zvor &oet(eova zanimanja za Tasssovu sud!inu vlastita su iskustva steene na 0eimarskom dvoruC Tassa su nazivali potencirani 4ert(er s razlikom to u ovoj drami nema rjeenja" pa ni oajniko a" pa tra ini suko! zavrava nerazrijeenom disonancom. 6o ati su lirski odjeci &oet(eova !oravka u .taliji. /imske elegije #1731.%. ciklus je pjesama u disti(u. Tematski !olje pristaje naslov Erotica /omana koji se odnosi na sredinji motiv ele ija" erotino iskustvo pod aspektom strasti ali i ironije. +d epski( djela u sti(ovima popularnost su stekli satiriki ep iz ivotinjsko carstva /eineke i ep iz suvremeno ra'ansko ivota "erman i Dorotea0 #1737.%. isac

Hee prozno djelo iz to razdo!lja svakako je roman Naukovanje Wil)elma 1eistera. +kosnicu djela tvore z ode to i( doivljava mladi ra'ansko porijekla o!uzet isprva strau za kazalitem8 dalji nje ov razvojni put predoava ivotno sazrijevanje. U :eisteru ima i klasicistike tipizacije i elemenata realizma pa je djelo donekle spona izme'u romana prosvjetiteljske epo(e i kritiko realizma 13. st. +vaj roman je uzorak od ojnoFo!razovno romana #6ildun sroman% koji prikazuje postepeni razvitak sredinje linosti" njezin proces zrenja u susretu s drutvenim vrijednostima.

Podijeljeno u 3 pjevanja" po 3 muza. /vako pjevanje zapoinje dozivajui po jednu muzu.

>edna od /c(illerovi( zaslu a je to je potakao &oet(ea da nastavi s radom na .austu i nastaje djelo koje postaje vr(uncem klasine njemake knjievnosti. Tako je 18 odina nakon Fra menta #18-8.%" o!javljeno pievo lavno djelo" jedno od univerzalni( djela svjetske knjievnosti" @@tra edija@@ .aust #kasnije s dodatkomC prvo dio%. Tematika Fausta zaokupljala je &oet(ea u etapama ve od mladosti., )ritika je ve tada u povodu Fra menta pozdravila djelo koje e !ude li zavreno" !iti @@zrcalo ivota ovjeanstva o!u(vaajui prolost" sadanjost i !udunost@@. &oet(eov sredinji lik apstraktan je i individualan u isti ma(" zamiljen tako da a nje ove <antastine pustolovine i preo!raz!e izdiu nad razinu iskustvene linosti8 utjelovljenje antropoloke sinteze. Faustov je lik proet elementima a da a te elementi ni dje posve ne determiniraju. 2utora je" posredstvom starije knjievne ra'e" privukla pria o @@udotvorcu@@" arlatanu iz njemako 1,. st. koje je jo uvijek optereeno srednjovjekovnim o!licima praznovjerja. &oet(e je polazei od proturjeja ono a razdo!lja i svo a vremena" sim!olima saeo povijesna iskustva i povjerio i( ivotu svoji( likova. Faust nastoji pomiriti naslje'e unekoliko o!novljeno klasicizma s romantizmom u svojevrsnom univerzalizmu. Faust o!likuje iskustvo ovjeka razapeto izme'u neutaive enje za znanjem" koje !i mu mo lo donijeti smirenje" i nemoi da se takvo znanje doista i posti ne. 5jelo je sam autor oznaio kao @@tra ediju@@ pisanu u dijalozima i monolozima" no teoretiari i povjesniari knjievnosti najee a nazivaju @@dramskim spjevom@@" jer je namijenjeno itanju i nije po odno za scensku izved!u. Prvi dio Fausta je 2osveta" rima ababcd8 dru i dio je 2redigra na pozornici" i trei je 2rolog na nebu. U prvom djelu tako najprije nastupaju &ospod i vra koji se zove :e<isto<eles pa raspravljaju o ljudskoj prirodi i sklapaju okladu8 :e<isto<eles do!iva doputenje da iskua uenjaka Fausta" nezadovoljno time to a nje ovo veliko znanje ne moe dovesti do prave spoznaje. Faust se tada" razoaran svim ljudskim znanjem" predaje ma iji i zaziva vra a a on mu se doista i pojavljuje. /klapaju po od!uC :e<isto<eles e ispuniti sve Faustove elje a do!it e nje ovu duu ako Faust izjavi da je u jednom trenutku potpuno sretan. :e<isto<eles tada najprije pomla'uje Fausta i nudi mu osjetilna zadovoljstva. Faust time ne postie sreu ali se u jednom radu zalju!i u mladu i ednu :ar aretu" pa trai da mu :e<istoles pomo ne kako !i je zaveo. To mu uspije" :ar areta zatrudni" njezin !rat izaziva Fausta na dvo!oj" a Faust a u!ije. Tada a
,

/a ra'om Fausta se &oet(e susree i u djejim danima u Frank<urtu. &ledao je lutkarsku predstavu 5oktora Fausta. Poznavao je i knji u 9(ristlic( :aKnanden.

:e<istoles odvodi na skup demona u 3alpurginoj no(i" dok u me'uvremenu :ar aretu po(a'a vra i ona poini edomorstvo pa !ude zatvorena i osu'ena na smrt. Faust je elio oslo!oditi iz tamnice" no ona se kaje i ne eli po!jei. Prvi dio spjeva zavrava 6ojom odlukom da se :ar areta spasi. U dru om se djelu Fausta !riu ranice vremena i prostora a radnja se z!iva iskljuivo u odre'enim epizodama u pet inova. :e<isto<eles omo uuje Faustu da do'e do novca kojim pomae caru" a car onda trai da mu Faust stvori Parisa i Belenu. Faust opet posjeuje demonski skup u 3alpurginoj no(i i susree se s antikim mitolokim !iima. 6udui da mu je :e<isto<elis stvorio Belenu" Faust se u nju zalju!ljuje i do!iva s njom sina Dup(oriona koji u!rzo umire" a za njim nestaje i Belena" pa se Faust opet sjea :ar aretine du(ovne ljepote. U etvrtom inu" Faust uz :e<isto<elesovu pomo omo uuje caru po!jedu u ra'anskom ratu" pa do!iva veliko zemljite uz more i posveuje se radnji nasipa koji e omo uiti ospodarski napredak i civilizaciju. U starosti oslijepi" no tada s(vaa to je do!ro cijelom ovjeanstvu. :e<isto<eles misli da je do!io okladu" ali na kraju z!or an'ela spaava Faustovu duu.7 &lavni likovi" Faust" 4a ner" :e<isto<eles" :ar areta" pa i Belena" tako su uspjelo ocrtani da su postali svojevrsnim knjievnim tipovima a da pri tome nisu iz u!ili oso!ine individualni( oso!a. +so!ito je le endarni lik Fausta $ koje a je ve i ranije o!radio en leski dramatiar 9(ristop(er :arlo0e #11,=F113;% $ postao uzorom mno i( dalji( knjievni( o!rada" jer poput Bamleta i 5on >uana" predstavlja tip ljudske odlunosti da se @@ide vlastitim putom@@" ak i kad smo suoeni s oivjelim kipom" a Faust s pravim" ivim vra om" no nijedan se od nji( nije pokole!ao8 svaki je traio da se sam uvjeri u @@konanu istinu@@" ustrajavao je u cilju koje eli postii.8 &odinu dana nakon prvo djela Fausta" &oet(e je o!javio roman Srodne du$e u kojem se vraa neposrednoj drutvenoj z!ilji svo a vremena. .z o!ilja ivotno iskustva pristupa pro!lematici !raka i !rani( kriza. *aputajui postepeno jednostranu klasicistiku orijentaciju pjesnik je upoznavi romantiarska nastojanja" svoj spoznajni vidokru o!o atio zanimanjem za iroka prostranstva @@svjetske knjievnosti@@ #4eltliteratur%. Tako su u 0eimarski radni ka!inet dospijevali izme'u ostalo a" zanemareni tekstovi panjolske knjievnosti" <olklorne z!irke Huka )aradia i orijentalna poezija.

7 8

:ilivoj /olarC Povijest svjetske knjievnosti" &olden marketin " Ja re!" A--;." str. 13= :ilivoj /olarC Povijest svjetske knjievnosti" &olden marketin " Ja re!" A--;." str. 13=

Posljednja su desetljea autorova u velikoj mjeri posveena retrospekciji. /jeanja na djetinjstvo i mladost" do odlaska u 4eimar ula su u znameniti auto!io ra<iju *z moga 'ivota" 2oezija i zbilja.

1.1.A. F?.D5?.9B /9B.GGD? .ilozo+ijom u sti)ovima nazvane su /c(illerove velike pjesme *deal i 'ivot" 4etnja" *deali. &olemu su popularnost" me'utim" stekle nje ove !alade. Posljednje odine /c(illerova ivota o!iljeavaju vr(unac nje ova stvaralatva nizom veliki( dramski( djela. 2utorova najopsenija drama je Wallenstein #18--.%" trodijelna dramska poema s dijelovimaC Wallensteinov tabor" zatim Die 2iccolomini i Wallensteinova smrt5. /c(iller je prvi dramatiar koji radei dramu u stvaralakom pristupu uva jedinstvo pjesnika i povjesniara. 4allenstein je vie ne o zanimljiva" vjeto izvedena evokacija prolosti8 u do a'anjima oko eneralski( spletki i am!iciozni( 4allensteinovi( namjera da se svim sredstvima" pa i izdajom" domo ne poloaja koji od ovara nje ovim politikim ciljevima8 drama politiko djelovanja" naroito u suko!u izme'u vojskovo'e i idealistiko mladia :aLa Piccolominija" koji ne s(vaa 4allensteinovo taktiziranje pa" plaei se izdaje" radije odlazi u smrt. /c(iller je dosta slo!odno postupio s povijesnom ra'om u tra ediji 1aria Stuart #18-1.%. +va analitiki ra'ena drama poprite je politiki( spletki i individualni( suko!a strasti i savjesti u suparnitvu dviju kraljica" Dliza!ete en leske i :arije /tuart" koje doivljavaju svoju dramu nosei svaka svoju istinu i svoju krivicu. 5ramska <antazija na povijesne teme" tako !i se mo la nazvati romantika tra edija Djevica 6rleanska #18-A.% koja je poznatu povijesnu epizodu podie u s<eru idealistiko tumaenja. 6lii je povijesnoj predaji komad iz vicarske prolosti Wil)elm ,ell #18-=.%. Popularan z!o svoje lako s(vatljive ideoloke poruke i z!o pristupane <akture !liske pukom i rokazu. Evicarci 4il(ema Tella smatraju nacionalnim komadom.

/ud!ina pojedinca postaje sud!inom zajednice" tako 4allensteinova smrt sim!olizira smrt @@staro svijeta@@. Tu /c(iller re<lektira <rancusku revoluciju i posljedice *apoleonovi( ratova.

Pro!lematian je /c(illerov pokuaj da u tra ediji 1esinska nevjesta o!novi du( i dramski stil antike tra edije. /udei prema dovrenim odlomcima i mnotvu !iljeaka" drama iz ruske povijesti" 5imitrije #prema ra'i s kojom se kasnije posluio Pukin piui 7orisa &odunova%. /mrt je prekinula rad ne djelu koje !i po veliini koncepcije !ilo ravno 4allensteinu.

1.1.;. F?.D5?.9B BMG5D?G.* ?azmjerno je naj!lii 0eimarskoj koncepciji liriar BIlderlin #177-. $ 18=;.%" pjesnik koji se smatra jednim od najvei( poetski( vizionara europske knjievnosti. *ajsnaniji povijesni doivljaj mlado BNlderlina !jee <rancuska revolucija. /a svojim zemljacima Be elom i /c(ellin om oduevljeno je pozdravio revoluciju koju je Be el kasnije nazvao @@divnom zorom@@ novo vijeka. :ladi se BNlderlin u ledao na )lopstocka" a napose na /c(illera. BNlderin je jedan od raditelja njemako mita antike. Pjesnik je i svoj sti( prila odio antikoj tradiciji slijedei u tome 0eimarsku klasicu. Pjesme nastale u Frank<urtu na :ajni zrela su re<leksivna lirika u ele ijskom disti(u. BNlderlinov je 4ert(erFroman "8perion ili 2ustinjak u &r%koj lirska proza u o!liku pisama. *eka vrsta ele ije o slavnoj prolosti i tunoj dananjici &rke. Oenski lik 5iotima" enij rke ljepote" knjievni je spomenik BNlderlinove lju!avi prema /usseti &ontard" eni <rank<urtsko !ankara u ijem je domu pjesnik !io kuni uitelj. Ne'noveli%anstvene du$e, koji) nema: Diotima Strpljivo (uti$, ne razumeju te ovde 9ivote sve$teni: 3ene$ i (uti$, ;er zalud usred varvara, avaj, Srodnike tra'i$ u sun%evom svetlu, Sveto bi(e: na tvoj mir, ko u bogova #latan, baca) ja sen %esto= i za skrivene Dublje boli 'ivota 1noge sazna od mene ti< 1Diotimi * vreme 'uri< ;o$ moja smrtna pesma Sluti dan, Diotima, $to (e te nazvati bliskom 7ogovima i junacima, i koji ti sli%i<

,i)im mesecom grem ja, dok ti stoji$, sja$ 1irno svojom lepotom 6pet, svetlosti, slatka ti< 6 zaboravi to: prosti: >o oblak pred >edino dramsko djelo" <ra mentarna tra edija Empedoklova smrt" dijaloka je (imna" <ilozo<ska poema o misliocu i politiaru koji e svoj neuspje( u pokuaju da tiraniju zamijeni razumnim dravnim ure'enjem" iskupiti vlastitom smru. Posljednje velike ele ije i (imneC Ar)ipelog" >ru) i vino" /ajna"P .ntenzivnom slikovitou istiu se dvije krae pjesmeC 2olovica 'ivota i Uspomena. Polovina ivota Sa 'utim se kru$kama * s puno divlji) ru'a Nad jezero nadvio brijeg< * vi labudi ljupki, 6d cjelova pjani, Uranjate glave u vodu Svetu i trijeznu< ;ao meni, gdje li (u na(i, >ad nado?e zima, cvije(a@ &de li sun%eva sjaja * zemaljske sjene@ #idovi stoje Nijemi i )ladni, na vjetru 7arjaci zvek(u< 1.1.=. BD.*?.9B H+* )GD./T

11

)leist"

nekadanji

je

poklonik

?ousseaua"

njevan

z!o

osvajake

politike

postrevolucionarne vlasti u Francuskoj postaje za ovornik njemako

nacionalizma.

Jnaajna mu je drama "ermanova bitka. Prva su dva znaajna djela komedije u kojim je vedrina zasjenjena tjesko!om Amp)itr8on" prema :oliereu #18-7.%" i /azbijeni vr%. *eo!ina je )leistova sklonost da pomakne ili ak ukloni ranice izme'u tra edije i komedije. 5jelo velike umjetnike zrelosti posljednja je drama" 2rinz .riedric) von "omburg #181-. a o!javljena 18A1.%. *aslovni lik pruski eneral dospijeva u paradoksalan poloaj8 prekrivi u jednoj !ici nare'enje z!o nepanje !iva osu'en na smrt iako je izvojevana po!jeda. /uoen sa smru !ori se za oli ivot. U asu kad mu se prua pomilovanje na nain na koji ne smatra asnim" on svjesno pri(vaa osudu suprotstavljajui svoj oso!ni moral kodi<iciranom moralu. Ta nje ova odluka spaava mu ivot.

1.1.1. >D2* P2UG :iljenik o!razovani( itatelja ono a vremena !io je >ean Paul #17,;. $ 18A1.%. Qije je puno ime >o(ann Paul Friedric( ?ic(ter. /voje ime mijenja jer je veliki o!oavatelj djela >eanF >ac7ues ?ousseaua. ?omantiarima je >ean Paul srodan svojom neo!uzdanom matom i sklonou ma iju. U prvim romanima Nevidljiva lo'a i "esperus" povodi se za en leskim romanopiscima" naroito Feldin om i /terneom. roteski" ali se od nji( razlikuje svojom (umoristinom sumnjom u meta<iziku

1.1.,. 4.GBDG:2 H+* BU:6+G5T Hisoku razinu njemake knjievne kritike u ono vrijeme koje je i razdo!lje 0eimarskim pjesnicima. Bum!oldt je jedan od svestrani( du(ova epo(e. 1.1.7. 9B?./T+PB :2?T.* 4.DG2*5 rano

romantizma" dostiu isto tako i radovi Bum!oldta #17,7. $ 18;1.%" koji je dru ovao s

1A

5o &oet(eovo dolaska je on najznaajnija oso!a u 4eimaru. +n na njemaki jezik prevodi AA /(akespearove drame" kao i djela 9icerona" Duripidesa i jo dru i( pisaca. Pokreta je najutjecajniji( asopisa1-.

1.1.8. >+B2** &+TF?.D5 BD?5D? Berder je sudjelovao i sura'ivao sa 4ielandom ali i s /c(illerom u nji(ovim asopisima. /matra se da je on !io poticaj za razvoj @@/turm i 5ran a@@ i 0eimarer klasike. 6avio se jezinim" teolokim" teolokoFestetskim studijama" po otovo tokom !oravka u 4eimaru. Berder je !io <asciniran idejom <rancuske revolucije" z!o to a je patilo nje ovo prijateljstvo sa &oet(eom. 6ili su razliiti( miljenja jer je &oet(e !io protiv revolucije samo z!o nasilja11.

-.K/jU0.K

111

/kupina autora" DUDEN Abiturwissen, iteratur" Paetec" 6erlin" A--=" str. A17 #prevedeno s njemako jezika% /kupina autora" DUDEN Abiturwissen, iteratur" Paetec" 6erlin" A--=" str. A13 #prevedeno s njemako jezika%

1;

4eimarska klasika predstavlja kulturni i knjievni pokret u *jemakoj. Pristalice ovo pokreta su pokuale da ostvare novi (umanizam" spajaju se ideje romantizma" klasicizma i prosvjetiteljstva. *jemaka knjievnost nije jedina to do!a u kojoj zatiemo @odstupanja@. . u naoj nacionalnoj knjievnosti se javljaju paralelno i romantizam i (rvatski narodni preporod. To je vrijeme o!razovanja" pokuaja da se uklone ranice izme'u o!razovani( i neuki(" izme'u plemia i naroda. /vi zasluuju jednak tretman" jednako znanje" jednak ivot. Trae se ideali u prolosti koji se pokuavaju opet oivjeti" dodavajui ako tre!a i novine. :oto postaje @znanje je mo@ jer samo o!razovan narod moe napredovati da !i se!i stvorio !olji ivot. *apredovati i razvijati se ali da time ne iz u!i svoju (umanost. >er se uvijek tre!a ledati ira slika" ne samo pojedinac" ne o i nje ova zajednica. /uivot u (armoniji. Tako se i knjievnost razvija. +!razovanje se iri" italaka pu!lika se proiruje" postepeno poinje stvarati vlastiti ukus i odre'uje @ono to se trai@. Pisci idu u tom pravcu i piu za itatelje" ne vie za kraljevie i plemie" ne o za narod. +kvirno u svjetskoj knjievnosti smjetamo tako &oet(ea u razdo!lje romantizma" iako se iz priloeno moe vidjeti da on djeluje ne samo u romantizmu" ne o i u klasici. )oju on uvodi u njemaku knjievnost svojim putovanjem u .taliju. )ao to je i zaetnik rano romantizma u vrijeme Sturm i Dranga. *je ova knjievnost je uvelike pridonijela razvoju njemake knjievnosti. 2 da nije !ilo nje a" ne !i !ilo ni Weimarske klasike.

/1234.2U4.5

1=

F F F F F F F

Dmica 9alo jeraC "rvatski za pripremu razredbeni) ispita na +akultetima " B.*U/" Ja re!" 1337. Fridri( EilerC >njiga poezije" .zdavako poduzee @@?25@@" 6eo rad" 13,=. :ilivoj /olarC 2ovijest svjetske knji'evnosti" &olden marketin " Ja re!" A--;. :ilivoj /olarC Teorija knjievnosti" Ekolska knji " Ja re!" A--1. /kupina autora" DUDEN Abiturwissen, iteratur" Paetec" 6erlin" A--=. 000.0ikipedia.de Jdenko Ekre! R 2nte /tamaC Uvod u knji'evnostA teorija, metodologija" *akladni zavod &lo!us" Ja re!" 1338.

11