You are on page 1of 13

UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA FIZIKU KULTURU

SKOKOVI U VODU

Izleti i logorovanja do ! dr Ner"in N#r$ovi%

Sarajevo

Skokovi u vodu

SADR&AJ

1. HISTORIJSKI RAZVOJ SKOKOVA U VODU 2. SISTEMATIZACIJA SKOKOVA U VODU 3. OSNOVNA PRAVILA SPORTSKIH SKOKOVA U VODU 4. TEHNIKA SKOKOVA U VODU 5. METODIKA OBUAVANJA 5. 1. Met !"#$ %&'$($)*$ +, -t+#". +# # ($ & ( !& 5. 2. Met !"#$ %&'$($)*$ t&-"+t"'#". +# # ($& ( !& 5. 3. O%&'$($)*e " t-e)")1 6. 2IZIKA PRIPREMA ZA SKOKOVE U VODU 3. UTICAJ SKOKOVA U VODU NA OR4ANIZAM OVJEKA 5. LITERATURA

3 4 5 6 6 / 10 11 11 12 13

Skokovi u vodu

1. HISTORIJSKI RAZVOJ SKOKOVA U VODU Taan poetak pojave skokova u vodu je nemogue utvrditi ali neke historijske injenice i crte star preko 2500 godina pronaen u Napulju (Italija uka!uju da su ljudi od davnina i!vodili skokove u vodu" Istina to nije #io sport$ ak ni kasnije kada su u %vropi u &'" vijeku gimnastiari i!vodili svoje akro#acije i!nad vode" (rvo !vanino takmienje dogodilo se &))0" god" u %ngleskoj" (rvi put kao sportska disciplina skokovi u vodu su se pojavili na *limpijskim igrama &+0," god" u (ari!u" Na na-im prostorima se od &+.2" godine$ u klu#u (arti!an$ organi!ovano otpoelo sa radom u ovoj sportskoj disciplini$ i najvee !asluge !a ra!voj ovog sporta pripadaju /uka-inu /uletiu" *n i danas aktivno radi u ovom sportu 0 u vrijeme pripreme ovog teksta (januar 2001" god" predvodi organi!acioni komitet 2alkanskog -ampionata u 2eogradu !a juniore" *d &+'&" godine i! plivakog save!a 3ugoslavije i!dvojen je 4ave! !a skokove u vodu" Na olimpijskim igrama u 4idneju 2000" godine po prvi put se i!vode sinhroni!ovani skokovi" 5IN6 0 7eunarodna amaterska plivaka 8ederacija je nadlena !a pravila i takmienja u skokovima u vodu" 4kokovi u vodu su se kao sportska disciplina pojavili ve &+0," godine u 4ent 9uisu na *lompijskim igrama i to kao skokovi sa tornja$ u 9ondonu &+0)" godine sa daske (!a mu-karce $ a !a ene u :tokholmu &+&2" godine sa tornja$ &+20" godine u 6nversu (6ntverpenu sa daske" Tek poslije ;rugog svjetskog rata u na-oj !emlji poinju vje#anja sportskih skokova u vodu$ ali do sada nije #ilo veih uspjeha (i pored toga -to na rijekama$ je!erima i moru ima mnogo skakaa sa daske$ tornja$ mola i o#ale " 7oe se konstatovati da je ovoj veoma atraktivnoj sportskoj disciplini poklonjeno vrlo malo panje" < 2osni i =ercegovini$ kao sport$ skokovi u vodu nisu #amnogo popularni$ osim visinskih po emu je po!nat 7ostar i tradicionalni skokovi sa 4tarog mosta"

Skokovi u vodu

2. SISTEMATIZACIJA SKOKOVA U VODU 4kokovi u vodu se naj-ire mogu podijeliti na primijenjene ili turistike i sportske skokove u vodu" Turistiki skokovi u vodu ili primijenjeni skokovi u vodu su sve vrste skokova koji se i!vode u turi!mu$ !a rekreaciju i uivanje u prirodnim i i!graenim kupali-tima" 4portski skokovi u vodu podra!umijevaju sport u kome se sportisti takmie u -to #oljem i!voenju" 4portski skokovi imaju pored olimpijskih disciplina i visinske skokove koji se odravaju u prirodnom am#ijentu" Turistiki skokovi se jo- mogu podijeliti na> prosti skokovi na noge kompleksni skokovi na noge prosti skokovi na glavu kompleksni skokovi na glavu 4portski skokovi se i!vode sa daske i plat8orme$ odnosno tornja" ;aska je duine minimalno ,$) m i sirine 50 cm" 4a daske se i!vode skokovi od &m i 1 m" (lat8orma se koristi !a skokove od 5 m$ '$5 m i &0 m" (lat8orma mora #iti najmanje . m dugaka i 2 m -iroka" (rednji deo plat8orme mora #iti najmanje &$5 m od ivice #a!ena i na visini od &0 m" 2a!en !a skokove u vodu mora #iti minimalne du#ine ,$5 m ali !a takmienja su preporuljivi #a!eni du#ine 5 m" ;aske !a skokove nala!e se na visini & do 1 metra i!nad vode$ a tornjevi sa svojim . metara dugim !aleti-tem nala!e se na visini od 5 metara$ '$5 metara i &0 metara i!nad vodene povr-ine" ?a skokove se naje-e koriste #a!eni !a plivanje i vaterpolo$ koji su olimpijskih dimen!ija$ s propisnom du#inom od ,$5 do 5 metara" 7eutim$ meunarodna natjecanja kao *I$ 4($ %($ 4/I odravaju se na pose#no i!graenim #a!enima !a skokove u vodu$ ije su dimen!ije 2& m @ &) m$ te najmanje du#ine vode od 5 metara ispod !aleti-ta" 4kokovi u vodu sastoje se od tri (1 natjecateljske discipline > skokovi s elastine daske visine & m i 1 m skokovi s tornja sa !aleti-tem na visini 5$ '$5 i &0 metara"

Skokovi u vodu

4ami skokovi podijeljeni su u -est grupa> skokovi naprijed skokovi natrag u!vratni skokovi povratni skokovi skokovi s vijcima skokovi i! stoja na rukama

3. OSNOVNA PRAVILA SPORTSKIH SKOKOVA U VODU 4vi skokovi se i!vode po utvenom redoslijedu" <koliko takmiar odustane od skoka #iva diskvali8ikovan" 6ko skaka krene da i!vodi skok$ pa odustane$ skok se ne ocjenjuje$ ako skaka i!vede drugi skok$ a ne skok po programu$ do#ija 0 #odova$ kao da nije ni i!veo skok" 6ko se skaka i! stava stoja vrati i ne !adri stav ima pravo na jo- jedan poku-aj$ ali mu se od#ijaju 2 #oda" 2odovi !avise od> !aleta starta tehnike naina ulaska u vodu 4vaki skok se ocjenjuje ocjenama od 0 do &0 #odova na pola #oda> - ne i!veden skok se ocjenjuje sa 0 - nedovoljan skok se ocjenjuje sa od 0$5 poena do 2 - dovoljan skok se ocjenjuje sa od 2$5 do ,$5 - do#ar skok se ocjenjuje sa 5 do . - vrlo do#ar skok se ocjenjuje sa od .$5 do ) - savr-eno uspio skok se ocjenjuje ocjenama od )$5 do &0 4kokove u vodu ocjenjuje ' sudija" <! ocjenu skoka dodaje se i koe8icijent koji i!nosi od &$& do 2$+" 4rednja ocjena sudija !a pojedini skok se pomnoi sa koe8icijentom teine odreenog skoka$ pa se tako do#ije konana ocjena skoka i!raena u #odovima$ a konaan re!ultat se do#ija !#irom #odova o#ave!nih i slo#odnih skokova"

Skokovi u vodu

< takmienjima sa daske i!vodi se &0 skokova i to 5 o#ave!nih i 5 slo#odnih$ koji mogu #iti i!vedeni !a 5 ra!liitih grupa$ !a mu-karce i ene" < takmienju sa tornja i!vodi se &0 skokova i to . o#ave!nih (po jedan i! svake grupe koji se #oduju po specijalnim ta#licama$ sa koe8icijentom teine do 2$ i , slo#odna skoka #e! ogranienja koe8icijenta teine" Aene i!vode ' skokova i to , o#ave!na skoka i 1 slo#odna skoka i! 1 ra!liite grupe" Takmiari su duni da prijave vrstu slo#odnih skokova neposredno prije poetka takmienja i ne mogu ih mijenjati prije poetka takmienja i ne mogu ih mijenjati u toku takmienja" (rilikom takmienja se vodi prijavna lista skokova$ lista re!ultata i glavni !apisnik" /oda !a skokove mora #iti prokuhana radi manjeg sudara i -to #oljeg ulaska u nju" Takmiari su svo vrijeme u vodi dok ostali skakai radi adaptacije organi!ma na temperaturu vode" Temperatura vode je od 1. do 1)BC" 4. TEHNIKA SKOKOVA U VODU 4vaka tehnika skoka u vodu ima , 8a!e> pripremna 8a!a 8a!a odskoka 8a!a leta 8a!a ulaska u vodu

Pripremn ! " nastaje kad skaka !au!ima poetni stav" *n tada svu panju usmjerava na skok koji tre#a da i!vede" (ri skoku u vodu postoji 1 osnovna stava> - prednji stav D kada skaka stoji licem okrenut prema vodi" ?a skok i! mjesta on se postavlja na kraj daske ili vrste podloge tornja$ a i! !aleta na sam poetak daske" - !adnji stav D kada skaka stoji leima okrenut prema vodi$ prednjim dijelom stopala na kraju platoa ili elastine daske" - stav o -akama je speci8ian stav na rukama na kraju platoa" I!vodi se iskljuivo sa tvrde podloge !a i!voenje pose#ne grupe skokova
Stavovi kod pripremne faze skoka, koje zauzima skaka - zadnji stav; prednji sa uzruenjem; prednji uei

zadnji stav;

stav o akama

Skokovi u vodu

# " $%&'$' je najvaniji preduslov !a uspje-no i!voenje skoka" *dskok se i!vodi i! mjesta i i! !aleta" Ea!likuje se i tehnika odskoka od tvrde i elastine podloge" - Tehnika odskoka sa tvrde podloge" (ri skokovima i! prednjeg stava skaka se i! osnovnog stava spu-ta u pouanj sa rukama pored kukova" Fad skae i! !adnjeg stava sa rukama i!nad glave$ slijedi snano opruanje nogu u! !amah rukama$ doskok i eljeni skok" - Tehnika odskoka sa elastine podloge" ?i#anjem stopala u skonom !glo#u petom na gore i na dole skaka najprije !aklati dasku" ?a to vrijeme lagano podie ruke sa strane i!nad glave" 2e! pau!e odmah slijedi spu-tanje do pounja" Eukama istom #r!inom !amahuje do kukova" (oslije toga snano oprui noge$ a rukama !amahuje do visine oiju$ gdje ih snano !austavlja" (otisnuta daska snano potiskuje skakaa u vis" ?aletom se po#olj-a odskok skakaa" - Tehnika odskoka i! !aleta na dasci" ?alet se i!vodi sa najmanje , lagana koraka i sa rukama mehko spu-tenim pored tijela" Na kraju etvrtog koraka skaka i!vodi odskok sa jedne noge$ snano se opruajui$ dok drugom nogom !amahuje do visine kukova savijajui je u !glo#ovima koljena i kuka !a oko +0B" Istovremeno ruke snano !amahuju sa strane$ !atim navi-e i !austavljaju se i!nad glave" (oslije odskoka doskae na o#a stopala na kraju daske u pouanj$ a sa rukama pored kukova" 4nanim opruanjem nogu i !amahom ruku na gore do visine oiju$ i!vodi odskok i predvieni skok"
Tehnika odskoka i! !aleta na dasci"

# " (e) je vremensko i prostorno i!voenje odreenog skoka u vodu" Tijelo skakaa u letu moe #iti prueno$ prignuto ili !greno" < letu tijelo moe ostati u prividnom mirovanju$ tj" da ne rotira ili pak moe da rotira naprijed ili na!ad oko !ami-ljene eone ose tei-ta

Skokovi u vodu

tijela i oko vertikalne ose$ poput GvijkaG" (o tome se skokovi i ra!likuju i dijele u grupe"
Tijelo skakaa u letu moe #iti (rueno (a $ prigunuto (# $ i !greno(c kao -to je prika!ano na slici"

4lika #r 56?6 9%T6

# " *r n+ n+ * ,$%* je najvaniji i najosjetljiviji dio skoka u vodu" (ri uranjanju u vodu tijelo i ekstremiteti moraju #iti idealno !ategnuti" :ake se dre spojene i!nad glave$ ojaane hvatom !a palac jedne -ake" Na taj nain do#ija se Gigliasto tijeloG" *no se lak-e pro#ija kro! vodu i smanjuje udar u susretu s njom" *vakav hidrodinamian o#lik tijela svodi otpor vode na najmanju mjeru" Najidealniji ugao tijela na povr-inu vode je +0B" I! tih ra!loga$ kao i i! estetskih$ uvje#avanju uranjanja u vodu posveuje se velika panja ra!nim predvje#ama$ t!v" spustovima i! ra!liitih poloaja i stavova

5a!a uranjanja u vodu

4alto natrag prueno

Skokovi u vodu

-. METODIKA O.U/AVANJA -. 1. Me)$%i' $0*1 , n+ )*ri&)i1'i2 &'$'$, * ,$%* *#uavanje skokova u vodu nije ni malo lak proces !#og injenice da se !#og male gre-ke pri skoku ili poku-aju skoka moe do#iti 8o#ija od inae vrlo lijepe i atraktivne aktivnosti" Naj#itniji princip koji tre#a do kraja da se ispo-tuje je princip postupnosti pri o#uavanju" *vaj princip najvi-e dola!i do i!raaja kod o#uavanja skokova koji se i!vode sa vee visine" Fod o#rade metodike o#uavanja skokova u vodu svake pojedine vrste skokova potre#no je striktno preci!irati i naglasiti metodski ni!$ odnosno redoslijed vje#i koje tre#a da vode ka savladavanju odreenog skoka" ;rugo -to tre#a navesti jesu tipine gre-ke koje se javljaju kod onih koji ue da skau"

Skokovi u vodu

Obuavanje skokova u vodu

-. 2. Me)$%i' $0*1 , n+ &p$r)&'i2 &'$'$, * ,$%* (rimijenjeni skokovi u vodu su temelj !a uenje sportskih skokova u vodu pa se tako i rade prvo oni a !atim se ide na usavr-avanje u skokovima sa daske i tornja" (rincipi o#uavanja sportskih skokova u vodu su isti kao i principi uenja primijenjenih skokova" 4u-tina u o#uavanju je ista$ meutim kod sportskih skokova u vodu je malo drukaiji pristup jer su oni mnogo opasniji i !ahtijevaju mnogo vi-e vremena$ vje#anja$ truda i odricanja" Fo se opredjeli !a #avljenje ovim sportom mora da ima mnogo uroenih predispo!icija kao -to su psihika sta#ilnost$ hra#rost$ upornost i smisao !a stilski lijepim i!voenjem" 4kakai u vodu su i mor8olo-ki predodreeni jer visoki ljudi #a- i ne mogu uspjeti" 7etodikom o#uavanja sportskih skokova u vodu se #ave treneri kojima je to ua specijalnost" 4portskih skokova ima mnogo i svaki dan se pojavljuju novi i njihove ra!liite kom#inacije" 4 tim uporedo se -iri i metodika njihovog o#uavanja" 7eutim$ literatura o metodici uenja sportskih skokova u vodu je$ naalost$ pristupana samo uem krugu ljudi tako da i nije #a- lako doi do nje" 4a druge strane i svaki trener skokova u vodu ima svoj nain i svoju metodiku uenja svojih sportista skokovima" Na kraju moe se re!imirati da je ipak su-tina metodike o#uavanja skokova u vodu slijepo pridravanje principima postupnosti i sistematinosti i da je najvanija stvar veliki #roj ponavljanja" 4kokovi u vodu kao sport su veoma atraktivni i u svijetu prido#ijaju sve vei #roj pu#like i postaju sve vi-e organi!ovani" 4ve vi-e napreduju i sve se vi-e pojavljuju nove stvari u ovom sportu$ od suenja do pojave novih skokova i njihovih kom#inacija -to diktira pokijeranje granica kada je rije o njihovim teinama"

10

Skokovi u vodu

-. 3. O0*1 , n+e i )renin3 (oetnici u skokovima u vodu moraju u prvom redu savladati i usvojiti osjeaj ravnotee u !raku$ a to postiu skokovima na noge$ vje#ama ulaska u vodu glavom$ skokovima na glavu te skokovima sa jednostavnim rotacijama (salto $ !atim skokovima sa vijcima i na kraju skokovima sa vi-estrukim saltima" Na treningu vrhunskih skakaa u vodu i!vodi se i preko &00 skokova dnevno$ -to i!iskuje !natan napor i do#ru 8i!iku kondiciju" < treningu skakaa u vodu primjenjuju se$ i!meu ostalog$ i vje#e na tram#olinu$ odnosno elastinom stolu" 4. #IZI/KA PRIPREMA ZA SKOKOVE U VODU 5i!iku pripremu moemo podijeliti na> a op-tu 8i!iku pripremu # specijalnu 8i!iku pripremu *p-ta 8i!ika priprema podra!umijeva podi!anje psihomotorikih sposo#nosti na vei nivo$ a to je vei nivo snage$ i!drljivosti$ #r!ine$ 8leksi#ilnosti$ koordinacije$ ravnotee$ preci!nosti" Takoer se pod op-tom pripremom podra!umijeva i poveanje sposo#nosti kardiovaskularnog i respiratornog sistema da vr-e rad pri poveanom inten!itetu" 4pecijalna 8i!ika priprema se odnosi na poveanje sposo#nosti organi!ma !a i!vr-avanje !adataka koji su speci8ini !a skokove u vodu" *d pose#ne vanosti !a ovu 8i!iku aktivnost su motoriki 8aktori> eksplo!ivna snaga$ koordinacija$ ravnotea$ 8leksi#ilnost$ osjeaj !a prostor$ sposo#nost vesti#ulo D kohlearnog aparata da i!koordinira sve ove 8aktore !ajedno" *d psiholo-kih 8aktora tre#a istai konativne karakteristike skakaa$ a to su> koncentracija$ odlunost$ hra#rost i po!itivna agresivnost" 4pecijalna 8i!ika riprema se provodi specijalnim vje#ama i aktivnostima na suhom$ kao i specijalnim vje#ama i aktivnostima u vodi"

11

Skokovi u vodu

5. UTICAJ SKOKOVA U VODU NA OR6ANIZAM /OVJEKA 4kokovi u vodu su atraktivna aktivnost koja i!iskuje dug i uporan rad na savlaivanju svih elemenata" To ve podra!umijeva i neophodnost da organi!am #ude skladno ra!vijen$ da ne postoji nikakav poremeaj u ra!voju pojedinih segmenata$ odnosno da ne postoje poremeaji u kimenom stu#u" *vo je pose#no !naajno !a oso#u kod koje su utvrena stanja po!nata pod imenom GdiskopatijaG$ jer ona mogu #iti pogre-na pri skokovima u vodu$ s o#!irom na !adatke koje tre#a u va!duhu o#aviti$ i naj!ad$ pri uranjanju u vodu" Inae$ ova discipina sadri ni! elemenata akro#atike pa i!iskuje$ a samim tim i ra!vija ni! oso#ina kao -to su koordinacija$ re8leks$ preci!nost$ po!itivno utie i na skladnost pokreta$ na ra!voj muskulaturnog relje8a i muskulaturne 8unkcionalnosti" I ovdje tre#a o#ratiti panju na stanje aparata !a ravnoteu$ srednjeg uha i srano D sudovnog sistema jer postoje momenti kad se uticaj na njih #itno potencira$ npr" u letu kro! va!duh i akro#acijama koje se pri tome i!vode i naj!ad pri neposrednom sudaru sa vodom -to je ve spomenuto"

12

Skokovi u vodu

7 8 LITERATURA

&" 2esalet Fa!a!ovi 2" HHH"drenik"net" 1" HHH"u!ice"net" ," HHH"!gsport"net" 5" HHH"kaskaderi"org" ." HHH"slunj"hr"

(livanje" 55F$ 4arajevo$ &++)" Internet Internet Internet Internet Internet

13