You are on page 1of 49

Sveučilište u Rijeci Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ “Poslovna ekonomija u turizmu i hotelijerstvu” Temeljni predmet

:

STATISTIKA
PREDAVANJE 2:

UREĐIVANJE I PRIKAZIVANJE PODATAKA

Ciljevi predavanja

• • • • • • •

Definirati statistički niz, Objasniti vrste statističkih nizova, Definirati pojam tabeliranja, Objasniti vrste statističkih tablica, Prikazati pojedinu vrstu tablice na primjeru, Objasniti vrste i uporabu grafikona, Prikazati pojedinu vrstu grafikona i objasniti postupak crtanja na primjeru.

Uvod
Uređivanje statističkih podataka provodi se nakon

prikupljanja podataka. Da bi se mogli koristiti prikupljenim podacima potrebno ih je urediti i prikazati u odgovarajućem obliku. Uređivanje podataka provodi se na različite načine. Podaci se navode prema nekom pravilu ili se grupiraju. Ako se podaci grupiraju istodobno prema modalitetima dvaju ili više obilježja, riječ je o dvodimenzionalnom ili višedimenzionalnom grupiranju. Uređivanjem podataka nastaje statistički niz. Statistički nizovi pregledno se prikazuju u tabelama i grafikonima.

Formiranje statističkih nizova
Grupiranje je postupak kojim se statistički skup

rasčlanjuje u disjunktne podskupove1 prema oblicima obilježja, i to tako da se u svaki podskup rasporede jedinice s jednakim, odnosno jednakim i sličnim oblikom obilježja. Broj jedinica statističkog skupa koje imaju isti oblik obilježja naziva se frekvencijom. Zbroj frekvencija čini opseg skupa. Grupiranjem se dobiva statistički niz. Statistički niz grupiranih podataka je skup parova različitih oblika obilježja s pripadajućim frekvencijama.
1

– Disjunktni podskupovi nemaju nijedan zajednički element.

Grupiranjem kvalitativnih podataka.Vrste statističkih nizova Statističkih nizova ima onoliko vrsta i podvrsta koliko ima vrsta i podvrsta obilježja. te nizanjem grupa s pripadajućim frekvencijama nastat će kvalitativni statistički niz. Redoslijedni niz nastaje uređenjem podataka o rang-varijabli. Nominalni i redoslijedni niz ubrajaju se u kvalitativne statističke nizove. Kronološko uređivanje podataka čini posebnu vrstu niza koji se zove vremenski niz. . Urede li se podaci o modalitetima nominalne varijable doći će se do nominalnog niza. Nizanjem numeričkih grupa nastaje numerički ili kvantitativni niz.

prema određenom pravilu. Analitičke su tabele manjih dimenzija. redove i stupce – tabele. . Postoji više vrsta tabela.Tabeliranje Tabeliranje je postupak svrstavanja podataka u sheme. One u kojima se navode svi prikupljeni podaci zovu se izvještajnim tabelama. a time i zaključci o pojavama koje oni predočuju. Tabelarnim načinom prikazivanja olakšava se praćenje statističkih podataka. Analitička tabela sadrži dio uređenih podataka izdvojenih za određenu analizu.

skupne i kombinirane. grupirani istodobno prema dva ili više obilježja. Nizovi prikazani u skupnoj tabeli odnose se na podatke različitih skupova. uređenih prema oblicima istog obilježja. U kombiniranoj tabeli prikazani su podaci . Jednostavna statistička tabela sadrži jedan statistički niz.Tabele se dalje dijele na: jednostavne. U skupnoj statističkoj tabeli nalaze se dva statistička niza ili više njih.

Spol Muški Ženski Broj učenika 98 211 100 807 Ukupno Izvor: Statistički ljetopis RH. str.Jednostavna statistička tabela Tablica: Učenici srednjih škola u RH školske godine 1996/1997. 417 199 018 .. 1998.

Skupna statistička tabela popisu 31.1991. stanovi i kućanstva odabranih gradova u RH prema Grad Zagreb Split Rijeka Osijek Stanovništvo 706 770 189 388 167 964 104 761 Stanovi 254 887 57 794 60 013 38 383 Kućanstva 250 278 58 831 59 769 37 963 Izvor: Statistički ljetopis RH.03. str. 1991. Tabela: Stanovništvo.. 15 .

Kombinirana statistička tabela Tabela: Zaposleni radnici u obrtu u RH 1997.. 1998. 112 .. str. godišnji prosjek Poslodavci Muški Obrtnici Ugostitelji Autoprijevoznici Ostali ukupno Spol Ženski 21 397 14 312 288 13 434 49 431 Ukupno 29 400 8 981 1 649 8 135 48 165 50 797 23 293 1 937 21 569 97 596 Izvor: Statistički ljetopis RH.

SLJRH. str.) . godina.Dijelovi statističke tablice NASLOV TABLICE ZAGLAVLJE ∑ Z B I R N I S T U P A C P R E T K O L O N A Brojčani dio tablice (polje tablice) ∑ ZBIRNI RED (sume stupca) Izvor tablice (npr.

GRAFIČKO PRIKAZIVANJE VRSTE GRAFIKONA POVRŠINSKI Stupci (jednostavni. statistička karta. Strukturni krug i polukrug Kvadrat (Varzarov znak) Histogram (numerički niz) Kartogrami: dijagramska karta. dvostruki. razdijeljeni) Poligon frekvencija (numerički i vremenski niz) (numerički niz) (geografski niz) . piktogram LINIJSKI Linijski grafikon višestruki.

Grafikon stupaca je površinski grafikon statističkog niza koji se crta u pravokutnom koordinatnom sustavu. Frekvencije se prikazuju pravokutnicima (stupcima) jednakih osnovica.) Ostali objekti Ukupno Izvor: Mjesečno izvješ će. . broj 10. str.. 1998. godine Grafikon stupaca Vrsta objekta Noćenja u 000 fi 11 247 3 791 685 7 857 5 660 1 075 30 314 Hoteli Turistička naselja Radnička odmarališta Kampovi Kućanstva (privatne sobe. 59 . stanovi i sl. PRIMJER 1.Tabela: Turistička noćenja u RH 1997.

godine 12000 10000 8000 Noćenja u 000 6000 4000 2000 0 Hoteli Turisti čka naselja Radni čka odmarališ ta Kampovi Kućanstva Ostali objekti Vrste objekata .Turistička noćenja u RH 1997.

9.6. 19.hr. županiji prema Broj hotela 3 18 49 22 .) Kategorija 5* 4* 3* 2* Izvor: www.– Jednostavni stupci Tabela: Broj hotela u Primorsko-goranskoj kategorizaciji (stanje 13.2007.mmtpr.2007.Primjer 2.

2007.– Jednostavni stupci (1) Grafikon: Broj hotela u Primorsko-goranskoj županiji prema kategorizaciji (stanje 13. 19. 3* 2* .2007.Primjer 2.6.hr.mmtpr.) 50 Broj hotela 40 30 20 10 0 5* 4* Kategorija Izvor: www.9.

hr.6.9.2007.– Jednostavni stupci (2) Grafikon: Broj hotela u Primorsko-goranskoj županiji prema kategorizaciji (stanje 13.Primjer 2. .) 2* Kategorija 3* 4* 5* 0 10 20 30 40 50 Broj hotela Izvor: www.mmtpr. 19.2007.

. 316 . godini prema ekonomskoj namjeni proizvoda Namjena proizvoda Proizvodi za reprodukciju Proizvodi za investicije Proizvodi za potrošnju UKUPNO Izvor: Statistički ljetopis Republike Hrvatske..Tabela: Vanjskotrgovinska razmjena Republike Izvoz (u mil.Dvostruki stupci Usporedba više nizova se provodi dvostrukim odnosno višestrukim stupcima. kn) 12 087 3 734 8 657 24 478 Uvoz (u mil. PRIMJER 3. str. kn) 22 280 8 164 11 593 42 037 Hrvatske u 1996. 1997. .

IZVOZ (u mil.godini prema ekonomskoj namjeni proizvoda 25000 Grafikon: Vanjskotrgovinska razmjena RH u 1996. kn) 20000 15000 10000 5000 0 Proizvodi za reprodukciju Proizvodi za investicije Proizvodi za potrošnju . kn) UVOZ (u mil.

2007.9.mmtpr.Primjer 4. 19.– Dvostruki stupci (1) Tabela: Broj stranih turista u RH u razdoblju od siječnja do lipnja Države Njemačka Austrija Slovenija Italija Francuska Broj turista (u 000) 2006. g.hr. g. 493 306 313 318 168 Izvor: www. 495 272 243 283 194 2007. .

mmtpr.9. Italija Francuska 2006. 2007. .) 500 400 300 200 100 0 Njemač ka Austrija Slovenija Država Izvor: www.– Dvostruki stupci (1) Grafikon: Broj stranih turista u RH u razdoblju od siječnja do lipnja Broj turista (u tis.hr. 19.2007.Primjer 4.

2006.mmtpr. Broj turista (u tis.2007.Primjer 4.) Izvor: www. 19.– Dvostruki stupci (2) Grafikon: Broj stranih turista u RH u razdoblju od siječnja do lipnja Francuska Italija Država Slovenija Austrija Njemač ka 0 100 200 300 400 500 2007.9. .hr.

godišnji prosjek Poslodavci Muški Obrtnici Ugostitelji Autoprijevoznici Ostali UKUPNO Izvor: Statistički ljetopis RH. 112 Spol Ženski 21 397 14 312 288 13 434 49 431 29 400 8 981 1 649 8 135 48 165 . 1998..Tablica: Zaposleni radnici u obrtu u RH 1997. PRIMJER 5 . str..Razdijeljeni stupci Razdijeljenim se stupcima prikazuje statistički niz kod kojega se frekvencije rastavljaju na dva ili više dijela. Mogu se crtati na osnovu apsolutnih i relativnih frekvencija.

Zaposleni radnici u obrtu u RH 1997. 60000 broj zaposlenih u 000 50000 40000 30000 20000 1 0000 0 ob rt ni ci ug os au to pr ij ev oz ni tit e os ta li lj i ci .

9. g. 122 141 227 601 892 1 559 Izvor: www.) 2006. 19. godini po mjesecima Mjeseci Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Broj turista (u tis. g.Razdijeljeni stupci Tabela: Broj turista u Republici Hrvatskoj u 2007. . 111 128 189 530 804 1 388 2007.2007.mmtpr.Primjer 6.hr..

. 19. VI. Mjeseci Izvor: www. .mmtpr. II.hr. 2006.9. 2007. IV.2007. V.Primjer 6.) 3000 2500 2000 1500 1000 500 0 I.Razdijeljeni stupci Grafikon: Broj turista u Republici Hrvatskoj u 2007. godini po mjesecima Broj turista (u tis. III.

Strukturni krug Krugom se mogu prikazati nominalni nizovi tako da se istakne struktura skupa. Ako je svrha grafikona prikazati strukturu skupa. koristi se i strukturni krug. Krug ima 360 stupnjeva. a stupnjevi sektora jesu: fi o si = ⋅ 360 N . proporcionalni su frekvencijama niza. Polumjer strukturnog kruga određuje se proizvoljno. Za njegovo crtanje. Dijelovi kruga. treba izračunati broj stupnjeva sektora kruga. isječci (sektori). usporede opsezi dvaju ili više statističkih nizova. osim strukturnog stupca. te usporedi opseg i strukturu više statističkih nizova.

str. 1998..00 Izvor: Statistički ljetopis RH.86 360.46 43.Zaposleno osoblje u trgovini prema poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj 1997.68 57. Djelatnost poslovnih subjekata Broj zaposlenih fi Trgovina na malo Trgovina na veliko Ostale djelatnosti UKUPNO 45 674 7 719 10 224 63 617 Tabela: djelatnostima Sektori kruga si = fi ⋅ 360 N 258. 347 .

16% trgovina na malo trgovina na veliko ostale djelatnosti 12% 72% .Zaposleno osoblje u trgovini prema djelatnostima poslovnih subjekata u RH 1997.

Uspoređivati se može i njihov opseg. Tim se grafikonom mogu uspoređivati frekvencije istog niza. riječ je o U grafikonu proporcionalnih strukturnih krugova razlike u površinama krugova razmjerne su razlikama opsega skupova. Grafikon više strukturnih krugova konstruira se ovako: najprije se Uspoređuje li se istodobno opseg skupova i njihova struktura. a zatim se za svaki krug pomoću frekvencija izračunaju stupnjevi kruga. Strukturni krugovi primjenjuju se i za usporedbu više nominalnih nizova. nacrtaju krugovi jednakih polumjera s ishodištem na istom zamišljenom pravcu. Za crtanje grafikona potrebno je odrediti površinu kruga (P = r 2 π) i polumjer kruga: r = P π . Usporedbom isječaka krugova uočavaju se razlike u veličinama frekvencija istih nizova. grafikonu proporcionalnih strukturnih krugova. Grafikon kojim se uspoređuje struktura više nominalnih nizova s istim nominalnim obilježjem zove se grafikon strukturnih krugova.

1 79.6 UVOZ 4979. u milijunima US$ Grupacija zemalja EU EFTA Ostale industrijske zemlje UKUPNO IZVOZ 2161. 1999.7 231.0 Sektori kruga uvoza 307. str.6 2376. godine. 74 . broj 1.0 Izvor: Mjesečno statističko izvješ će.9 14.1 Sektori kruga izvoza 327.8 360.1 20.4 12.3 611.1 5822.9 135.Tabela: Izvoz i uvoz Republike Hrvatske u razvijene zemlje 1998..5 360.3 37.

333 . 1998.. Ostale EFTA 2% zemlje 7% EFTA 4% Ostale zemlje 10% EU 91% EU 86% Izvor: Statistički ljetopis RH.Izvoz i uvoz Republike Hrvatske u razvijene zemlje 1997. str.

Primjer 9.mmtpr. .– Proporcionalni strukturni krugovi Tabela: Noćenja stranih turista u lipnju u RH Država Njemačka Češka Slovenija Austrija Italija Ukupno Broj noćenja (u tis.2007. 1 269 684 499 483 516 3 451 2007.) 2005. g.9. 1 626 739 677 623 517 4 182 Izvor: www. 19. g.hr.

Primjer 9.28 53. g.35 52. 132. g. 1 269 684 499 483 516 3 451 2007.38 71.63 44.– Proporcionalni strukturni krugovi Pomoćna tabela za izračunavanje strukturnih isječaka: Država Njemačka Češka Slovenija Austrija Italija Ukupno Broj noćenja (u tis. g.39 53.) 2005. 1 626 739 677 623 517 4 182 Isječak (xo) 2005.83 360. 2007.00 .51 360.00 139. g.97 63.05 50.62 58.

Primjer 9.97 4182 . 1626 o x = ⋅ 360 = 139.. o ..38 cjelina 3451 684 o x = ⋅ 360 = 71..35 3451 ..– Proporcionalni strukturni krugovi Postupak izračunavanja strukturnih isječaka: dio 1269 0 x = ⋅ 360 = ⋅ 360 = 132.

49 3.g.=3.15 3.Primjer 9.14 4182 = 36.65 cm . g .14 π Mjerilo: 10 noćenja = 1 cm r2005. = r2007.– Proporcionalni strukturni krugovi Određivanje polumjera: r2005.g. = P π P = = 3451 = 33.32 cm r2007. g .=3.

– Proporcionalni strukturni krugovi Grafikon: Noćenja stranih turista u lipnju u RH 2005.9. Njemač ka Češka Slovenija Austrija Italija Izvor: www. 2007. g. g.2007. 19.Primjer 9. .mmtpr.hr.

Ako se istodobno uspoređuju opseg i struktura nizova. veličine razmjerne frekvencijama koje predočuju. mogu se primijeniti proporcionalni strukturni polukrugovi. osim sektora polukruga potrebno je odrediti i radijuse i strukturne isječke primjenom sljedećih izraza: 2P r= π fi si = ⋅ 180 N . Za crtanje proporcionalnih strukturnih polukrugova. Zatim se u svakom polukrugu različitim bojama označe isječci.Strukturni polukrug Struktura dvaju nominalnih nizova uspoređuje se i strukturnim polukrugovima. Grafikon strukturnih polukrugova nastaje tako da se najprije nacrtaju dva jednaka polukruga jedan nasuprot drugome. Zbroj stupnjeva svakog polukruga jednak je 180. Veličina isječka iskazana je u stupnjevima. a njegova površina predočuje opseg skupa odnosno zbroj frekvencija.

7 2P 2 ⋅ 5255.86 π 3.4 rP = = = 57. Ukupno Prihodi 2529.14 .4 600.1 2726. 1998.00 83.7 3 .14 rR = 2 ⋅ 1121.67 96.3 5255.3 1121.38 180.62 93.7 = 26 .Tabela: Prihodi i rashodi od putovanja u mln USD Isječak za Isječak za prihode rashode (D/C x 1800) (D/C x 1800) 86.33 180.4 Rashodi 521.00 Godina 1997.

g. g. 1998. .GRAFIKON: Prihodi i rashodi od putovanja u mln USD Prihodi Rashodi Legenda 1997.

) 2006.hr. g. 19. 292 129 94 200 402 122 1 239 2007.– Strukturni polukrugovi Tabela: Broj turista po županijama u lipnju u 2006. Broj turista (u tis.mmtpr. i 2007. g.Primjer 11.2007.9. godini Županija Primorsko-goranska Zadarska Šibensko-kninska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovačko-neretvanska Ukupno Izvor: www. 324 143 110 238 442 135 1 392 .

42.g.g. 292 129 94 200 402 122 1 239 2007.g. 41.Primjer 11.46 180.49 14.22 30.40 17.90 18.16 17.00 .66 29.42 18.74 13.00 2007. 324 143 110 238 442 135 1 392 Isječak (xo) 2006.72 180.g.– Strukturni polukrugovi Pomoćna tabela za izračunavanje strukturnih isječaka: Županija Primorsko-goranska Zadarska Šibensko-kninska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovačko-neretvanska Ukupno Broj turista 2006.78 57.06 58.

.. 324 o x = ⋅ 180 = 41..42 x = 1239 cjelina 129 o x = ⋅ 180 = 18.– Strukturni polukrugovi Postupak izračunavanja strukturnih isječaka: 292 dio 0 ⋅ 180 = ⋅ 180 = 42..90 1392 .74 1239 . o .Primjer 11.

Dubrovačko-neretvanska ž. godini 2006. Izvor: www. Legenda Primorsko-goranska ž. .hr.mmtpr. Zadarska ž. Šibensko-kninska ž.9.2007. Istarska ž.Primjer 11. g. i 2007. 19.– Strukturni polukrugovi Grafikon: Broj turista po županijama u lipnju u 2006. 2007. Splitsko-dalmatinska ž. g.

relativnim frekvencijama ili drugim statističko-analitičkim veličinama. ovisno o veličini frekvencija odnosno vrijednosti koju predočuje. Osnova za crtanje kartograma je zemljovid na kojemu su naznačena područja što označavaju oblike geografskog obilježja. određena boja. (3) . slika. Geografski niz čine parovi oblika geografskog obilježja s pripadajućim frekvencijama. (2) piktogram. statistička karta. U dijelu zemljovida koji predočuje oblik geografskog obilježja ucrtane su točke. geometrijski lik. Vrste kartograma: (1) dijagramska karta.Kartogrami Kartogrami služe za prikazivanje geografskih statističkih nizova.

kvadrata. kruga. relativni brojevi koordinacije. Umjesto geometrijskih likova. Frekvencije niza predočuju se površinama pravokutnika. Uspoređivanjem velikog broja različitih površina likova teško je uočiti razlike u veličini geografskog razmještaja podataka. ili drugih likova ili tijela. Piktogram je statistička karta na kojoj se jedinice skupa vezane za određeni oblik geografskog obilježja prikazuju točkama ili nekim drugim prikladnim znakovima. Statistička karta za geografski niz s većim brojem članova i u Ako geografski niz sadrži velik broj članova tada za crtanje . kartograma nisu prikladni geometrijski likovi. npr. upotrebljavaju se druga sredstva predočavanja. unutar granica površine koja označava dani oblik geografskog obilježja. kojemu su grupama pridružene relativne frekvencije. vrijednosti jedinica po razredima … crta se na zemljovidu u različitim bojama ili različito gustim sjenčanjem. točke.Dijagramska karta se crta kada je dan geografski niz s manjim brojem članova i frekvencijama koje nisu relativne.

USD) 449 532 478 638 739 Izvor: Statistički ljetopis Primorsko-goranske županije.Linijski grafikon Linijski grafikon služi za grafičko prikazivanje vremenskih nizova. 2002. 2005. nizova kumulativnih frekvencija. Izvoz (u mil. 249 . 2003. Godina 2000. str. te za usporedbu dvaju ili više nizova kvantitativnih podataka. 2001. USD) 320 388 230 239 396 Uvoz (u mil. 2004..

USD) UVOZ ( u mil. . 2003. 2002. 2004.Robna razmjena s inozemstvom u Primorsko-goranskoj županiji IZVOZ (u mil. USD) Grafikon: 800 700 600 500 400 300 200 100 0 2000. 2001.

: “Statističke metode u privrednim i društvenim istraživanjima”. 1992. Serdar. Veleučilište u Splitu.. Grčić. A. Zagreb. 16-53 . Školska knjiga. Školska knjiga. str. Rijeka. I. 19-26 Šošić.: “Primijenjena statistika”. 1999. Školska knjiga... V. J.: “Poslovna statistika”. Split. 2004. Zagreb. (str.: “Uvod u statistiku”. Sveučilište u Rijeci. (str. 1999. I.Literatura Šošić. (str. 2000. str. Zagreb. udžbenik za srednje škole. I. 1-32) Šošić. B.: “Statistika”. 1-63) Čaval. 37-52) Rozga.