You are on page 1of 82

Onte2

GA 186
RUDOLF STEINER

IZAZOV VREMENA

Izazov vremena
Rudolf Steiner GA 186 U ovim predavanjima, odranim upravo u danima nakon zavretka Prvog svjetskog rata, Steiner opisuje nove promjene u mehanici, politici, i ekonomiji kao i nove mogunosti i nove sustave na Zapadu i na Istoku. Otkriva njihove potencijale ali takoer i opasnosti njihove zlouporabe. Takoer raspravlja socijalne i antisocijalne instinkte, duhove Starog zavjeta u sadanjem nacionalizmu, i priroene sposobnosti razliitih nacija. Ova predavanja, izvorno izdana na engleskom s naslovom In the Changed Conditions of the Times (iz serije predavanja naslovljene Fundamental Social Requirements of Our Time), odrana su u Dornachu, vicarska, studeni-prosinac, 1918.

SADRAJ

1 2 3 4 5 6

Istok i Zapad s duhovnog gledita Sadanjost s gledita sadanjosti Mehanistiki, eugeniki i higijenski aspekti budunosti Socijalni i antisocijalni instinkti Duhovi Starog zavjeta u sadanjem nacionalizmu Priroene sposobnosti nacija svijeta

Dornach, 29 studenog 1918 Dornach, 30 studenog 1918 Dornach, 1 prosinca 1918 Dornach, 6 prosinca 1918 Dornach, 7 prosinca 1918 Dornach, 8 prosinca 1918

Prijevod: Monte Christo

Rudolf Steiner Izazov vremena

I. ISTOK I ZAPAD S DUHOVNOG GLEDITA 29 studenog 1918 Na mom posljednjem predavanju koje se bavi sadanjim dogaajima, skrenuo sam vau panju na potrebe socijalnog poretka koje proizlaze iz impulsa modernog doba. Moram odmah naglasiti injenicu da ja nikako ne elim razviti program. Svi znate kako malo vanosti dajem takvim stvarima. Oni su iste apstrakcije. Ono to sam raspravljao s vama nije apstrakcija, ve stvarnost. Stvar sam na slijedei nain izrazio razliitim osobama s kojima sam, tijekom zadnjih nekoliko godina, govorio o ovim pogonskim socijalnim silama kao o neemu neizbjenom. Rekao sam da e ono to elimo pokazati, to je neto potpuno razliito od apstraktnog programa, preko vlastite veze s pogonskim silama povijesti u svijetu biti realizirano unutar slijedeih dvadeset ili trideset godina. Vi imate izbor tada sam se mogao tako izraziti jer su ljudi jo imali izbor, kao to ga sada vie ne posjeduju Vi imate izbor izmeu usvajanja racionalnog stava i prihvaanja ovakvih stvari, i kasnijeg shvaanja da e do tih stvari doi na kaotian nain kroz kataklizme i revolucije. U tim stvarima u tijeku ljudske povijesti nema druge alternative, i danas smo jednostavno suoeni sa zahtjevom shvaanja ovakvih stvari kako proizlaze iz impulsa koji zaista djeluju u svijetu. Kao to sam u vie navrata izjavljivao, ovo nije vrijeme kada svaka osoba moe rei da vjeruje da e se dogoditi ovo ili ono ili bi se trebalo dogoditi, ve je ovo vrijeme kada moe efikasno govoriti s obzirom na nunosti doba samo osoba koja moe percipirati to je to to u sebi nosi pogonsku silu za svoju realizaciju u tijeku vremena. Sada, najvanije je razumjeti da mi nije mogue dati vam ita vie od skice onog to sam prinuen vidjeti kao nunost koja utjelovljuje impuls za realizaciju. Da bi se povezali s onim to je ve reeno, danas u ukratko ponoviti o emu sam tada govorio, odnosno, da konfuzija u socijalnoj strukturi koja je postupno dovela do ovih nedavnih katastrofinih dogaaja u cijelom svijetu mora biti prekinuta, i imperativ je zamijeniti je onom trostrukom organizacijom socijalne strukture o kojoj sam vam govorio na naem zadnjem susretu. Vidjeli ste da bi posljedica ove trostruke organizacije bila raspodjela u odvojene sfere ono to je dosada inilo, na konfuzan nain, temelj naizgled unitarne organizacije drave. Ona bi bila raspodijeljena izmeu tri sfere, od kojih sam prvu oznaio kao politiki, ili sigurnosni, poredak; drugu, kao sferu socijalne organizacije, ekonomske organizacije; treu, kao sferu slobodnog duhovnog stvaranja. Te tri sfere bi bile integrirane nezavisno jedna od druge, svaka na svoj nain. Zaista, to e se pokazati unutar nekoliko slijedeih desetljea ak i onim osobama koje to danas ne ele razumjeti. Velike opasnosti prema kojima svijet nastavlja ii izbjei emo jedino ako nastojimo razumjeti ove stvari , ali neemo ih razumjeti ukoliko ih temeljito ne prouimo. Da ono to slijedi ne bi bilo pogreno shvaeno, jo bi jednom elio naglasiti da nije na posao niti da stvaramo socijalnu raspravu niti da raspravljamo na bilo koji samo teoretski nain. U svijetlu naih nedavnih prikaza, ve ste vidjeli da socijalno pitanje stvarno postoji, da mora biti prihvaeno kao imbenik, kao realnost, i da se moe dohvatiti i razumjeti jedino na isti nain na koji se moraju razumjeti prirodne pojave. Rudolf Steiner Izazov vremena 3

Ve ste vidjeli da je sve to sam prole nedjelje ovdje predstavio da sainjava nune impulse koji vode u budunost, takve prirode da zamijeni, na pravedan i legitiman nain, elemente u naoj socijalnoj strukturi zaostale iz drevnih vremena, elemente koji je proimaju sasvim destruktivno. Posebno ako dublje promislite o praktinim uincima onog to sam govorio prole nedjelje, vidjeti ete da su ti praktini uinci socijalne organizacije o kojoj sam govorio takvog karaktera da mogu na odgovarajui nain zamijeniti ono to oni koji sebe zovu socijalistima ali koji ive u iluzijama vie nego u stvarnostima, ele prevladati na nepraktian nain. Ono to treba biti zamijenjeno poto vam postane jasno nakon dubljeg promiljanja nad onim to je reeno prole nedjelje je lanstvo socijalne strukture prema klasama. Ono to treba postii u skladu s periodom svijesti u kojem ivimo, petoj post-atlantskoj epohi, je da ljudsko bie kao takvo treba zauzeti mjesto drevnih razdioba prema klasama. Iz tog razloga bilo bi pogubno ako bi ono to sam razvio ovdje pred vama prole nedjelje bilo pobrkano s neim to je u naoj sadanjoj socijalnoj organizaciji ovjekovjeeno iz prolih era. U nau socijalnu organizaciju ulazi neto iz perioda Grke to treba biti zamijenjeno prema principima koji utjeu na svjetske dogaaje. Razgranienje ovjeanstva prema drevnoj grkoj klasifikaciji na mua, ratnika, i uitelja mora biti zamijenjeno upravo onim na to sam vam skrenuo panju prole nedjelje. Razgranienje po klasama je ono to donosi kaos u nau suvremenu socijalnu strukturu. To razgranienje e biti zamijenjeno injenicom da ljudska bia ni na koji nain nee biti podijeljena po klasama u organizaciji drutva o kojoj sam vam prole nedjelje govorio. Po samoj prirodi stvari te klase e potpuno nestati. U tom smjeru se kree povijesna nunost. ovjek, kao ivo bie a ne kao apstrakcija, treba uspostaviti vezu izmeu tri sfere drutva. Mi se nikako ne bavimo razgranienjem prema klasama, kao muevi, vojnici i uitelji, kada kaemo da moramo ii prema politikoj pravdi, ekonomskoj organizaciji, i slobodnom duhovnom stvaralatvu. Ono to to znai je da veze trebaju biti integrirane na taj nain, i da e za ljudska bia biti mogue da pripadaju jednoj klasi kada su veze na taj nain integrirane. Ljudsko bie egzistira unutar socijalne strukture i ono samo formira poveznicu meu razliitim elementima integriranim u te veze. Nee biti odvojene ekonomske klase, odvojene klase proizvoaa, ve struktura ekonomskih veza. Na isti nain, ne bi bilo posebne klase uitelja ve bi veze bile takve da bi duhovno stvaranje bilo slobodno u svojoj vlastitoj prirodi. Slino tome, ne bi bilo odvojene klase vojnika, ve bi bio napravljen napor da se postupno na slobodan demokratski nain postigne za prvu sferu socijalnog poretka ono za to se bezglava borba sada nastavlja u ime sve tri sfere. Sama bit stvari je istina da prijelaz od drevnih vremena u moderna vremena ini imperativom da ljudska bia trebaju zauzeti svoje mjesto u svijetu. Nema mogunosti za doi do razumijevanja zahtjeva naeg doba drugaije nego stjecanjem sposobnosti razumijevanja ljudskih bia. To se moe postii, naravno, jedino na osnovu onih percepcija koje znanost o duhu dovodi na svijetlo. Kao to sam nedavno izjavio, ono to sam razvio pred vama treba gledati kao nasuprot ope pozadine svjetske povijesti. Predstavio sam neke stvari koje sadrava povijesni tableau. Da bi sada mogli nastaviti dalje u opisivanju takvih uvjeta kako sam poeo objanjavati prole nedjelje, danas elim postaviti temelj nekako vie izveden iz okultnih izvora da bi vam razjasnio da nain bavljenja ovim stvarima ne moe biti onaj u kojem Rudolf Steiner Izazov vremena 4

svaka osoba promilja neto za sebe krajnje zanemarujui prisutne injenice, ve da je nain bavljenja ovim stvarima gledati ih u skladu s stvarnim kretanjima dogaaja. Tu moram poi od izjave da je prva nunost u razvijanju socijalne strukture temeljiti je na socijalnom razumijevanju. Zaista, upravo je to stvar koja je nedostajala desetljeima. Oblast u koju smo sada zali je ona u kojoj je napravljeno najvie kikseva. Velikoj veini ljudi u poloaju voenja krajnje je nedostajalo socijalno razumijevanje. Ne iznenauje, prema tome, da ovakvi revolucionarni pokreti kakve sada imamo u Srednjoj Europi ljudima izgledaju kao neto to nie iz zemlje, neto za to nisu pripremljeni. Ne dolaze kao neto neoekivano ljudima koji imaju socijalnog razumijevanja ali bojim se da e ljudi i dalje biti proeti raspoloenjem kakvim su bili proeti prije godine 1914. Ba kao to je Svjetski rat, oito se nadvivi nad glavama svih u to vrijeme, doao kao iznenaenje, ljudi e se jo uvijek ponaati i u vezi vitalnijih stvari upravo na isti nain. Oni e nastaviti spavati dok se socijali pokret, koji se iri cijelim svijetom, ne srui na njih. Zbog flegmatinih navika miljenja koje sada karakteriziraju ovjeanstvo, to sprijeiti moe biti jednako nemogue kao to je bilo i sprijeiti ovjeanstvo da dopusti sadanjoj katastrofi da ga zahvati nepripremljenog. Ono to je najbitnije od svega je nauiti istinu da ljudska bia ne mogu voditi sebe na ovaj ili onaj nain u raznim dijelovima svijeta prema apstraktnim idejama, ve da, u trenutku kada njihovo ponaanje moe imati socijalne posljedice, moraju izabrati smjer u skladu s time kako ih nagone impulsi koji postoje u nizu kozmikih dogaaja u koje je sam ovjek integriran. Elementarna injenica je krajnje ignorirana od ljudi jo i danas. Ovo govorim na osnovu iskustva, jer sam zadnjih godina bio prinuen raspravljati ove stvari s ljudima koji pripadaju raznim zanimanjima i klasama, i znam s kakvim se odgovorom susree kada se raspravljaju ove stvari. To se odnosi na injenicu da ljudi Istoka i Zapada a svatko e imati udjela u buduem oblikovanju stvari uope nisu slini u svojim impulsima, i razliiti su u onom to hoe za sebe. Zaista, ako obratimo panju na socijalno okruenje koje nam je najblie, neemo doi do jasne prosudbe kakvi su postupci stvar nunosti u svijetu. Doseemo jasnu predodbu samo kada i jo jednom moram upotrijebiti ovaj izraz formiramo sud o stvarima prema impulsima koji postoje u univerzalnom tijeku dogaaja. Narodi Zapada, zapadno europske drave i njihov dodatak Amerika, rei e svoje. Narodi Istone Europe, s njihovim azijatskim zaleem, rei e svoje tijekom slijedee dvije ili tri dekade, ali njihov nain govora meu njima samima veoma e se razlikovati, jer ljudska bia i razni dijelovi svijeta nuno imaju razliite koncepcije s obzirom na ono to ovjek osjea i neizbjeno mora osjeati kao nunost njegovog ljudskog dostojanstva i njegove prirode kao ovjeka. Ne moemo raspravljati ove stvari ukoliko jasno ne vidimo da se u budunosti nuno moraju pojaviti dogaaji koje bi ljudi u najboljem sluaju izbjegli. Prole nedjelje sam vam rekao da je jednostavno nemogue da uspjene, plodonosne socijalne ideje budu otkrivene bilo kojim putem osim onog koji vodi u potragu za istinom izvan praga obine fizike svijesti. Unutar granica obine fizike svijesti nema uspjenih socijalnih ideja. Iz tog razloga, kao to sam objasnio prole nedjelje, ove socijalne ideje, koje su stvarno uspjene, moraju doi do ljudi. Ali ova izjava u isto vrijeme obuhvaa da u budunosti nee ustuknuti od upoznavanja sebe, koliko je mogue za pojedinu osobu, sa stvarnom prirodom praga duhovnog svijeta. Unutar granica svakodnevnog ivota i znanosti, ovjeanstvo dugo moe Rudolf Steiner Izazov vremena 5

nastaviti svojom utabanom stazom bez da se upozna s pragom duhovnog svijeta. Na ovim poljima moemo isto tako napredovati to je i nuno. Ali, to se tie socijalnog ivota, nije mogue napredovati bez davanja panje onom to se tu zove prag duhovnog svijeta. Unutar ljudi dananjice postoji jo nesvjesno, naravno, ali sve vie izbijajui gore u svijest impuls da doe do takve socijalne strukture da svakoj osobi dopusti da bude, kao to joj priroda zahtijeva, ljudsko bie. Svakako ne jasno, a ipak na instinktivan nain, ljudi u svim regijama zemlje osjeaju znaenje ljudskog dostojanstva, egzistencije vrijedne ljudskog bia. Apstraktni socijalni demokrat sadanjeg vremena vjeruje da je jednostavna stvar na internacionalan nain izraziti znaenje ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, itd. To se ne moe. Ako e se te stvari izraziti, imperativ je imati na umu istinu da stvarni pojam ljudskog bia nerazdvojno pripada iza praga duhovnog svijeta, poto ovjek zaista pripada svijetu duha i due. Drugim rijeima, istinita i velika koncepcija o tome to ljudsko bie jest moe nam doi jedino od iza praga duhovnog svijeta. U stvarnosti, koncepcija i dolazi iz tog izvora. ak i ako vam Amerikanac, Britanac, Francuz, Nijemac, Kinez, Japanac ili Rus govore o ljudskom biu, izraavajui sasvim nezadovoljavajue koncepcije i ideje, ipak u njegovoj podsvijesti ivi neto mnogo obimnije, ali neto to treba jasno dosegnuti. Ta mnogo obimnija stvar koja tamo boravi bori se da se popne u svijest. Drugim rijeima, moemo rei da je povijesna evolucija napredovala do toke gdje slika ljudskog bia ivi u srcima ljudi. Bez davanja panje toj slici ljudskog bia, nije mogue razviti nikakvo socijalno razumijevanje. Ta slika je iva ali ivi jedino u podsvijesti. Trenutak u kojem tei gore u svijest i stvarno tamo ulazi, moe se dohvatiti jedino pomou sposobnosti koje pripadaju obliku svijesti koji je u svojoj prirodi nadulan barem, pomou tih sposobnosti na konceptualnom polju, poto su razmotrene vrstim zdravim razumom. Slika ljudskog bia ivi u onim osobama koje su sada ukljuene u socijalnu borbu koja moe ostati nesvjesna i jedino instinktivna utoliko to nedostaje impuls da se stvari vide jasno. Ako, meutim, postoji elja da se doe do jasnoe, to se jedino moe obasjavajui stvar svijetlom koje dolazi s druge strane praga. Tada objektivnom duhovnom promatrau postaje oito da se slika ljudskog bia koja instinktivno vreba u ljudskim duama veoma razlikuje kod naroda koji pripadaju Zapadu i onih koji pripadaju Istoku. To e u budunosti postati enormno vano pitanje. Ono igra ulogu u svim aktualnim stanjima. Igra ulogu u ruskom kaosu, u revoluciji u Srednjoj Europi, u konfuziji koja je na ranom stupnju na Zapadu, ak sve do Amerike. Drugim rijeima, ono to je u procesu razvijanja ako e se razumjeti treba gledati u svijetlu nadulne svijesti. Mora biti dosegnuto pomou sposobnosti koje su izvedene iz nadulne svijesti. Nema pristupa sa strane osjetilne svijesti koji e nam omoguiti da shvatimo to ivi instinktivno kao slika ovjeka i kod naroda Zapada i Istoka. Meutim, da bi doli do tog razumijevanja , nuno je da se upoznate s dvije stvari. Najprije, s osobitim nainom na koji se neto to zapravo opsjeda podsvijest osobe uzdie u stvarnu nadulnu svijest. Osoba na dva razliita naina preko uvara praga ui kako se neto to se kaotino komea u njenim instinktima i ne pripada osobi, jer osobi pripada Rudolf Steiner Izazov vremena 6

samo ono to svjesno dohvati, pojavljuje pred njom. Stvari koje instinktivno obuzmu osobu u jednom sluaju se pojavljuju pred uvarom praga na takav nain da izgledaju kao vanjske percepcije. To se u stvari halucinacija, vanjska percepcija, pojavljuje pred osobom i predstavlja sebe kao neto percipirano izvana. To je karakter aveti. Kada neto to je kaotino i instinktivno ivjelo u pojedincu postane jasno poznato u prisutnosti uvara praga, gdje svi instinkti nestaju i sve poinje biti svjesno poznato i uzimati svoje mjesto u slobodnom duhovnom ivotu, takav instinktivni ivi element moe se pojaviti kao avet. Osoba se tada toga oslobodila kao instinkta. Nema razloga za strah zbog injenice da se takva stvar pojavljuje kao avet. To je jedini nain na koji je se osoba moe rijeiti. Ona je vidi u vanjskoj objektivnosti i ono to se kaotino komea unutar nje stvarno je ispred nje u obliku aveti. To je jedan od oblika. Drugi oblik u kojem se ovakva instinktivna stvar moe pojaviti je nona mora. To nije vanjska percepcija ve tiranski osjeaj ili naknadni uinci u formi vizije neeg to nekog proganja. To je imaginativni doivljaj ali u isto vrijeme moe biti osjeano kao nona mora. Ono to u osobi postoji instinktivno mora se manifestirati bilo kao nona mora bilo kao avet ako e biti dovedeno u svijest. Ba kao to se svaki instinkt koji ivi u osobi mora postepeno dii na vii nivo bilo kao avet ili kao nona mora, ako e osoba postati potpuni ovjek, tako se mora i ono to ivi nesvjesno i instinktivno kao osjeaj ljudskog dostojanstva, kao to se slika ovjeka na Zapadu i Istoku pojavljuje u ovoj ili onoj formi i biva od njega shvaena ali shvaena primarno preko vrstog zdravog razuma. Dakle, moe se dogoditi da praktini duhovni znanstvenik bude mogao pokazati da se neke stvari javljaju kao none more, druge kao aveti. Ono to duhovni znanstvenik doivljava na osnovu svojih opservacija izraziti e rijeima primjenjivim na povijesne ili druge koncepcije da bi uinio moguim da ono to je doivio bude vrstim zdravim razumom dosegnuto od onih koji jo ne posjeduju okultne sposobnosti nune za vienje tih stvari. injenica da osoba ne promatra ove stvari nije ni najmanji valjani razlog da ih ne prihvati, jer je sve percipirano prezentirano u takvim konceptima da se mogu dosegnuti vrstim zdravim razumom. Povjerenje u osobu koja te stvari vidi ne bi trebala ii izvan vjerovanja da ona moe dati sugestije. Nije joj nuno vjerovati jer, jer ako osoba mirno bez predrasuda upotrijebi svoje vlastite snage, sve to je deklarirano kao istina moe se uvijek dosegnuti vrstim zdravim razumom. Sada, situacija je takva da se oni instinkti koji ive na Zapadu, inei sliku ljudskog bia i teei prema socijalnoj strukturi, pred uvarom praga pojavljuju kao aveti. Slika ljudskog bia koja ivi u ljudima Istone Europe s njihovim azijatskim zaleem, manifestira se kao nona mora. Okultna injenica je jednostavno da, ako pitate Amerikanca, a to je najupadljivije u sluaju Amerike, da opie to osjea da je slika pravog ljudskog dostojanstva, i na toj slici radite na okultni nain i prenesete je cijelim putem do uvara praga, i zatim promatrate to doivljavate u njegovoj prisutnosti u vezi s tom slikom, ona se pred vama javlja kao avet. Ako nagovorite Azijata ili upuenog Rusa da opiu to oni shvaaju kao sliku ovjeka, to e na vas djelovati, ako je preneseno sve do uvara praga, kao nona mora. Rudolf Steiner Izazov vremena 7

Ono to vam ovdje govorim samo je opis okultnog doivljaja koji ima svoju osnovu u povijesnim impulsima i dogaajima jer ono to instinktivno poprima oblik u srcima i duama ljudi izrasta takoer i iz povijesnog supstrata. Narodi Zapada Britanci, Francuzi, Talijani, panjolci, Amerikanci zbog odreenog povijesnog poticaja tijekom njihova razvoja od drevnih vremena sve do njihova sadanjeg stanja, dopustili su da se u njihovim srcima ukorijeni, ne u punoj jasnoj svijesti ve na instinktivan nain, takva slika ljudskog bia kakva se moe opisati ako na adekvatan nain prouimo povijesni poticaj. Te slike istonog i zapadnog ovjeka moraju biti zamijenjene s onim to se zapravo otkrije pomou duhovno znanstvenog istraivanja. Samo to moe postati osnova za pravi socijalni poredak, ne za onakav kojim e dominirati bilo aveti bilo none more. Ako na pravi nain istraujemo pitanje zato je zapadna slika ljudskog bia avet, otkriti emo, nakon uzimanja u obzir svih povijesnih supstrata, da avet drevnog Rimskog carstva lei na dnu instinkta koji su doveli do slike ljudskog bia u zapadnom dijelu svijeta. To su instinkti koji su sada vodili, na primjer, do takozvanog Wilsonova programa za Zapad, koji je bio toliko hvaljen. Sve to se postepeno razvilo tijekom povijesti to posjeduje potpuno staromodan karakter, odnosno, lucifersko-ahrimanski karakter, i nije pogodno za neposrednu sadanjost ve je avet iz ranijih doba, sainjava avet rimokatolianstva. Naravno, u zapadnoj kulturi ima mnogo toga to uope ne pripada rimokatolianstvu. U englesko govoreim oblastima nai ete naravno mnogo toga to nema takvu vezu. ak i u latinskim zemljama postoji mnogo toga to nema vezu s rimokatolianstvom. To, meutim, nije ono to je vano. Vana stvar je slika ljudskog bia utoliko to treba ui u socijalnu strukturu. U svim tim regijama to je potpuno instinktivno determinirano onim to se oblikovalo unutar rimske kulture. To u cijelosti nastavlja biti proizvod latinskog naina razmiljanja, pripadajui etvrtoj post-atlantskoj kulturi. To nije neto to zaista posjeduje ivot ve neto to posjeuje sadanjost kao sablast umrlog. To je avet koja se pojavljuje objektivnom okultnom promatrau kada poduzima oblikovanje slike onog to je intencija napraviti dominantnim u svijetu pod utjecajem Zapada. Nema svrhe davati tvrdnje u vezi ovih stvari bez nunog znanja. To vie nije u skladu sa statusom ovjeanstva u sadanjoj epohi. Ono to treba uzeti u obzir je nunost stjecanja kasnog pogleda na ove stvari. Sablast rimokatolicizma esto posjeuje Zapad. Kada sam nedavno skrenuo vau panju na buduu sudbinu raznih naroda Zapada, posebno Francuza, to je usko povezano s injenicom da su se najvre od svih drali rimske sablasti. Njihov cjelokupan instinktivni temperament i temeljni karakter ne bi im dopustio da se rijee te rimske sablasti. To je, dakle, jedan aspekt stvari, koji se odnosi na Zapad. Drugi aspekt je da odreena slika ljudskog bia, u mjeri da ono treba uzeti svoje mjesto u socijalnoj strukturi, dominira takoer i na Istoku. Ta slika je takvog karaktera da tamo ak i sada kroz samu nunost stvari tei da doe do neega o emu sam uvijek govorio. esta kulturalna epoha je u svom pripremnom stupnju u Istonoj Europi. Meutim, ako stvari gledamo, sa stajalita sadanjeg doba, ono to je jo ivo u Istonoj Europi, ukljuujui njeno azijatsko zalee, jo nije slika ljudskog bia koje e u budunosti biti razvijeno na prirodan nain ak i premda je i danas dunost ovjeanstva da je razvije kroz znanje. Upravo suprotno, to je slika koja se javlja kao nona mora kada je uzmemo i pristupimo uvaru praga da bi je tamo promatrali . Rudolf Steiner Izazov vremena 8

Ta se slika, zauzvrat, javlja kao nona mora jer su instinkti koji su hranjeni na Istoku i postaju djelotvorni u determinaciji te slike hranjeni od sile, koja jo nije savrena. Ta sila nee dostii svoj najvii nivo razvoja sve do budueg vremena, sve do este post-atlantske kulturalne epohe. Ova sila u stvari treba impuls da je podri. Prije nego se probudi svijest a svijest se mora, zaista, prvo probuditi na Istoku ova sila zahtijeva instinktivnu osnovu. To je ta instinktivna osnova, jo ivua u narodima Istoka kada oblikuju svoju sliku ovjeka, koja djeluje kao nona mora. Ba kao to svi preostali impulsi rimokatolicizma kao drevni dugotrajni impulsi imaju svoj utjecaj na formiranje ovjekove slike na Zapadu, tako i ova instinktivna osnova djeluje kao nona mora ali ona koja e dati podrku, iji uinak e biti upravo dovoenje ljudi Istoka do toke oslobaanja od none more. Taj uinak ima na udan nain, djelujui ba kao nona mora kada je prevladana nakon to smo se probudili i jasno vidjeli to se zaista dogodilo. Ta sila koja mora raditi na Istoku nije neto iz prolosti, ve prije neto to po prvi puta djeluje u naoj vlastitoj epohi. Izgraena je od sila upuenih iz britanskog carstva. Ba kao to je slika ljudskog bia na Zapadu pretvorena u sablast kroz stimulans rimokatolicizma, na taj nain je i slika ljudskog bia tako utisnuta u duu na Istoku da ono to e se nastaviti dugo u budunost kao poduhvat britanskog carstva postaje nona mora. Ove dvije stvari proizvode rezultat da ono to je u rimskom carstvu bilo svjesno nastavlja ivjeti nesvjesno na avetinjski nain na Zapadu. Britansko-ameriki impuls prema svjetskom carstvu koji je u procesu pripreme i aktivan je u sadanjoj epohi, manifestira se kao nona mora, kao protu sila none more da bi se narodi Istoka mogli probuditi do svjesne i odgovarajue slike ovjeka. Nije ugodno ove stvari izjavljivati u sadanje vrijeme, sluati ih je jednako neugodno. Jednostavna je istina, meutim, da smo stigli u epohu evolucije svjetske povijesti kada se nita ne moe postii ukoliko ljudi ne spoznaju stvari u svijetu na osnovi njihova znanja, njihove pune svjesnosti, i zaista se objektivno ne upoznaju s onim to postoji u svijetu. Nikako drugaije ne moe se napredovati. Ono to se dogaalo u nae vrijeme je takve prirode da u izvjesnom smislu ljude prisiljava da preokrenu smjer tih dogaaja. To se ne smije due nastaviti ovakvim putem, ba kao to su ljudi dozvolili sebi da dugo vremena budu prisiljeni misliti na odreeni nain, oni e ponovno sebi dopustiti da budu prisiljeni misliti potpuno drugaije misli iz jednostavnog razloga jer je u odreenoj oblasti Zemlje sve preokrenuto gore dolje. Danas je mogue upoznati ljude koji su se, unutar nekoliko tjedana odjednom razvili od galantnih rojalista u ekstremne republikance i svakakve druge stvari koje se mogu zamisliti. Nita se korisno za ovjeanstvo prethodno nije moglo izvriti od onih koji su bili rojalisti iz prinude, i nita korisno sada ne moe doi od onih koji su sada socijalisti preko prinude, ili koji su ak postali boljevici nakon to su bili pravi rojalisti. Postoje ak i takvi pojedinci. Ono to je nuno nije ni jedna ni druga od ovih stvari. Ono to je nuno je da doemo do toga da vidimo da moe biti blagotvorno samo ono to proizlazi iz slobodne odluke slobodne ljudske due, odnosno, ono to ljudsko bie odluuje za sebe koristei svoje snage refleksije, koristei svoje srce a najvie od svega svoj uvid. To je ono to je stvarno bitno. Inae, stalno emo vidjeti da se stvari gledaju na ovaj ili onaj nain pod prinudom okolnosti. Osoba koja je prije est tjedana Ludendorff-a smatrala velikim feldmaralom i Rudolf Steiner Izazov vremena 9

koja ga danas naziva kriminalcem, na primjer, ako nema razloga za oba ta suda i ne moe ih formirati kroz slobodnu odluku slobodnog srca, od jednako je malo koristi za evoluciju ovjeanstva u oba ta sluaja. Nije dovoljno da je izjava apstraktno tona, premda je openito jedna izjava pogrena kao i druga, ve trebamo razviti sposobnost za formiranje stvarnih prosudbi. U tome vam duhovna znanost moe initi stvarno izvrstan vodi. Stalno sam bio obavjetavan da se izjave koje dajem ovdje ili drugdje na polju duhovne znanosti smatraju tekim za razumjeti. To je jednostavno zbog injenice da ljudi na ove stvari stvarno nemaju volje u punoj mjeri primijeniti njihov vrsti zdrav razum. One se smatraju tekim za razumjeti jer ljudima nisu dovoljno udobne da bi ih se uhvatili. Tijekom tih refleksija dao sam razne izjave s obzirom na ovu takozvanu ratnu katastrofu zadnjih godina i njeno porijeklo. Nadam se da e ono to se dogaalo zadnjih nekoliko tjedana biti gledano kao potpuna potvrda onog o emu sam mnogo godina govorio vama i drugima u odnosu na ove stvari. Ne dolazi do nieg to nije u skladu s onim to se ovdje tvrdilo. Zaista, moete vidjeti kartu koju sam ovdje nacrtao prije vie godina kako se upravo ovih dana ostvaruje. Meutim, ono to je ovdje kazano, ne smije se uzeti u smislu propovijedi nedjeljom poslijepodne, ve u namijenjenom smislu; odnosno, kao neto izjavljeno na osnovu stvarnih pokretakih sila koje su se realizirale ili su na putu realizacije. Iz tog razloga neu oklijevati vie puta skrenuti vau panju na pitanja odreenih metoda, ak i ako to ukljuuje ponavljanje. Ta pitanja metoda su najvanija od svega na polju duhovno znanstvenog znanja, koje je za nae doba nuno. Ono to znanost o duhu radi od naih dua daleko je vanije nego sakupljanje isto apstraktnih upoznavanja s ovom ili onom istinom. Moemo u vie navrata promatrati da je vrsta duevne strukture do koje dolazi kroz duhovnu znanost pogodna upravo za shvaanje neposrednih dogaaja vremena. Koliko sam tijekom ovih godina esto naglaavao injenicu da je stvarno strano da ljudi stalno ponavljaju, kao to su to radili, lako pitanje, Koga kriviti za svjetsku katastrofu ovog rata? Da li su to Centralne sile ili Antanta? Ili je to tko zna tko? Na ta pitanja kao koga kriviti za rat jednostavno se ne moe odgovoriti u bilo kom temeljnom smislu. Ono to je zbilja bitno je korektan i odreen iskaz pitanja. Samo tako moemo doi do dovoljnog, temeljnog, stvarnog uvida, ali je u sluaju mnogih osoba sadanjeg vremena krajnje beskorisno apelirati na taj uvid. Na primjer, mnogo toga to se sada izvjetava iz Pariza podsjea me na druge stvari koje poivaju na ovoj nesretnoj situaciji, stvari koje su se ranije dogodile u Berlinu ili drugdje. To nije stvar bilo kakve posljedice formirati sud u skladu s time to je doputeno ili to nije doputeno posebno sud o pitanju o kojem se radi ali ono to je vano je da taj sud treba biti formiran na osnovu slobodnog razmatranja, formiran od samog slobodnog uma. To je ono to je zaista vano. Ako se sjetite raznih stvari koje sam proteklih tjedana ovdje izjavio, vidjet ete da su u meuvremenu dogaaji potvrdili mnoge moje izjave. Na primjer, objasnio sam vam da je krajnje pogreno raspravljati ove stvari na takav nain, toliko zadovoljavajui za mnoge osobe, tako da se na strani Centralnih sila otkrije ono to se zove krivnja u vezi s Prvim svjetskim ratom. Ali sam vam rekao da su vlade Centralnih sila doprinijele Prvom Rudolf Steiner Izazov vremena 10

svjetskom ratu na bitan nain preko njihovih idiotskih metoda. Ono to sam vam objasnio ak i na nedavnim predavanjima tijekom ovog tjedna je potpuno potvreno otkriima napravljenim od vlade Bavarske. Oni, to jest, publikacija pisama razmijenjenih izmeu vlade Bavarske i bavarskog izaslanika u Berlinu, grofa Lerchenfeld-Koefering, u potpunom je suglasju s mojim objanjenjima. Preko ovakvih dogaaja slika koju sam vam davao godinama, koju sam morao dati na takav nain da sam stalno ulazio u trag unatrag do prave forme pitanja u vezi njih, postajati e jasnija. To je odreena usluga ak i ako se ovakve stvari sada mogu otvoreno spominjati koja je poduzeta od ovog Kurt Eisner-a u objavljivanju ovih stvari, usluga od onoga tko je na udan nain doao iz zatvora na mjesto premijera. U vrijeme kada je toliko toga reeno u vezi osoba koje su se pokazale nedostojnima njihova slubena poloaja, zasigurno je doputeno govoriti takoer o takvim osobama kao to je sadanji premijer Bavarske, iako iz tog razloga neemo davati izdane pohvale. Naravno, u skladu s karmom svake osobe i naina na koji je od karme smjeten u svijetu, ona e moi dati jedan ili drugi sud na jednom ili drugom mjestu u svijetu, ili bi trebalo da dade takav sud. Ako elimo postii socijalno razumijevanje, kao to sam rekao u vezi raznih stvari, najvanije od svega je da trebamo stei razumijevanje ljudskog bia, interes za ljudska bia, diferencirani interes za osobe, da trebamo eljeti upoznati ljudska bia. To je ono to mora sainjavati zadatak, najvaniji zadatak za budunost. Ali moramo stei odreeni instinkt, ako dopustite da koristim taj izraz, za formiranje suda na temelju simptoma. Iz tog razloga sam dao predavanje o povijesti kao simptomatologiju. Takva osoba kao ovaj premijer Bavarske, Kurt Eisner, ivo je prisutna pred naim umovima kada, na primjer, razmatramo slijedee injenice. Ovo vam sada govorim ne iz razloga da skrenem vau panju na neto aktualno, ve da ilustriram malo psihologije, malo znanosti o ljudskoj dui. Prije nego je bilo ikakvo proglaenje rata, bilo s lijeva bilo s desna, u zadnjim danima srpnja 1914, Kurt Eisner je rekao u Minhenu, Ako zaista doe do svjetskog rata, ne samo da e nacije rastrgati jedna drugu na komade, ve e svako prijestolje u Srednjoj Europi pasti. To e biti neizbjena posljedica! Ostao je vjeran svojim uvjerenjima. Kroz te godine nastavio je sastavljati malu grupu ljudi u Minhenu, uvijek progonjenu od policije, i obraati im se. Kada se dogodio trajk u posebno ozbiljnom trenutku u zbivanjima zadnjih godina u Njemakoj, on je bio osuen na zatvor, i sada se od zatvora uspeo do premijera Bavarske. On je ljudsko bie ukalupljeno u jednom komadu. Ne elim ga hvaliti jer su uvjeti sada takvi da ak i takva osoba moe raditi greku za grekom. Ali elim opisati primjer o onom to zaista treba razmatrati. Ono to je potrebno je da trebamo ispravno procijeniti kao simptome pojave s kojima se suoavamo u svijetu, da od simptoma doemo do zakljuaka to lei iza njih ako ne posjedujemo sposobnost kroz simptome vidjeti na djelu duh iza njih. Moramo barem kroz simptome doi do vizije duhovnog to lei iza njih. Posebno e u budunosti biti nuno da doe do uzajamnog razumijevanja izmeu ljudskih bia. Socijalno pitanje nee se rijeiti kliejima, programima ili lenjinizmom, ve razumijevanjem izmeu ovjeka i ovjeka meutim, takvog razumijevanja, kakvo se moe stei jedino ako moemo prepoznati ljudsko bie kao vanjsku manifestaciju vjenog.

Rudolf Steiner Izazov vremena

11

Ako uzmete u obzir to je reeno, da na Zapadu ljudska bia u prisutnosti uvara praga proizvode uinak sablasti a na Istoku none more na izvjesni nain ete primiti nuan stimulans za dobivanje pravog pogleda na uvjete sadanjeg vremena. Na Zapadu je slika ljudskog bia na silaznoj stazi i pojavljuje se, prema tome, kao sablast; na Istoku je slika uzlazna, ali ne smije biti prihvaena u sadanjem obliku poto je to jo samo imaginacija tiranske none more i u svom pravom obliku e se javiti tek kada ta nona mora bude prevladana. Uvjeti su takvi, dakle, da moramo stei dublji uvid ako elimo sudjelovati u svim raspravama socijalnog problema. Stvari u koje moramo stei dublji uvid su takve da se odnose na karakter naeg miljenja, i u nain na koji to miljenje struji naprijed iz cijelog ljudskog bia, diferencirano u sluaju pojedine osobnosti nad cijelom Zemljom. Razlog zato je ovaj duh rimokatolicizma mogao stei tako dubok utjecaj je da osobina miljenja pogleda na svijet iz Starog zavjeta jo nije bila prevladana u esencijalnoj prirodi ljudske misli. Kranstvo je zaista tek na svom poetku. Kranstvo jo nije dovoljno napredovalo da je zaista proelo ljudska srca i umove. Ono to je nuno da se to sprijei dovedeno je od rimske crkve, koja je u svojoj teologiji potpuno pod utjecajem sablasti drevnog rimokatolicizma. Kao to sam esto ukazivao, rimska crkva vie je doprinijela sprjeavanju uvoenja slike Krista u ljudska srca i umove nego pomagala jer su koncepcije koje su primjenjivane unutar rimske crkve u svrhu shvaanja Krista sve uzete iz socijalne i politike strukture drevnog Rimskog carstva. ak iako ljudska bia to ne znaju, to radi unutar njihovih instinkta. Sada, koncepcije koje su bile dominantne u Starom zavjetu, koje moraju primarno biti imenovane kao koncepcije starozavjetnog judaizma, i koje su svoju svjetovnu formu uzele u rimokatolicizmu, koji je u svjetovnoj sferi isto to je i judaizam bio u duhovnoj sferi ak i ako je to u suprotnosti s judaizmom, prele su u nau vlastitu epohu preko rimokatolicizma; one posjeuju nae doba u formama sablasti. To starozavjetno razmiljanje, koje nije protkano Kristom treba pronai u njegovom pravom porijeklu unutar ljudskog bia. Moramo sebi postaviti pitanje, O kakvim silama razmiljanje kao to je ono starozavjetno zavisi? To razmiljanje zavisi o tome to se krvlju moe naslijediti od generacije do generacije. Sposobnost miljenja u maniri karakteristinoj za Stari zavjet naslijeena je krvlju u naslijeu ljudskih bia. Ono to nasljeujemo kao sposobnosti od naih oeva preko jednostavne injenice da smo roeni kao ljudska bia, da smo prije roenja embrijska ljudska bia ono to nasljeujemo kao snagu miljenja, ono to ivi u naoj krvi, razmiljanje je Starog zavjeta. Nae miljenje ine dva lana, dva dijela. Jedan dio naeg miljenja ini ono to posjedujemo iz razloga naeg razvoja do roenja, ono to nasljeujemo od naih praotaca ili naih materinskih predaka. Moemo misliti na nain Starog zavjeta jer smo bili embriji. To je takoer bila esencijalna karakteristika drevnog idovskog naroda da, u svijetu u kojem ivimo izmeu roenja i smrti, nisu eljeli uiti nita kao dodatak onom to ljudska bia donose sa sobom kao sposobnost kroz injenicu da su bili embrio sve do vremena roenja. Jedini nain na koji moete shvatiti razmiljanje Starog zavjeta sa stvarnim razumijevanjem je da sebi kaete, To je nain miljenja koji posjedujemo iz zbog injenice da smo bili embriji.

Rudolf Steiner Izazov vremena

12

Nain miljenja koji je tome dodan ono je to za sebe moramo stei tijekom naeg razvoja iza perioda embrija. U svrhu odreenih vanjskih potreba ovjek stjee raznovrsna iskustva, ali taj proces ne nosi cijelim putem do transformacije njegova miljenja. Tako, ak i danas starozavjetno razmiljanje nastavlja vriti svoj utjecaj daleko vie nego se obino pretpostavlja. Ljudi ne proimaju iskustva preko kojih dolaze ovamo s miljenjem koje je stvarno posljedica tih iskustava. To se ini samo u najmanjoj mjeri i veim dijelom instinktivno. Barem iskustva kroz koja ljudi prolaze nisu od njih praena do stupnja roenja posebne vrste miljenja. To su napravili samo pravi okultisti iji je razvoj bio u skladu s dananjim dobom. U njegovu sluaju proivljeni ivot je tako ureen da se on opet budi, ba kao to se dijete budi nakon to je roeno. Onaj tko provodi ivot u skladu s mojom knjigom Kako se stjeu spoznaje viih svjetova, kroz taj proces prolazi drugi puta. Dovodi sebe u vezu sa svojom normalnom prirodom kao to obian ovjek dovodi sebe u vezu s embrijem. U obinom ivotu ljudi vode sebe na takav nain da, premda su prisiljeni da prolaze kroz iskustva, na njih primjenjuju samo vrstu miljenja koje su stekli iz razloga da su bili embriji. To je dakle tako da ljudi idu okolo imajui nasljedna iskustva ali ne ele nastaviti dalje. Na ta iskustva kao sadraj miljenja primjenjuju , posebno kao narav njihova miljenja, oblik miljenja, ono to im je dao ivot embrija. Drugim rijeima, primjenjuju ono to je od generacije do generacije naslijeeno krvlju. Jedna injenica je od temeljne vanosti. Misterij na Golgoti se nikada ne moe dosegnuti u njegovoj posebnoj prirodi pomou vrste miljenja koju posjedujemo zbog naeg embrijskog razvoja. Iz tog razloga sam vam takoer u predavanjima danim tijekom mog sadanjeg boravka ovdje objasnio da je Misterij na Golgoti neto to ne moe biti shvaeno pomou obinog fizikog miljenja. To je neto to e uvijek biti poricano od iskrenih pojedinaca onoliko dugo dok ostaju u stanju fizikog miljenja. Misterij na Golgoti i sve proeto Kristom, mora se dosegnuti, ne pomou onog to je izvedeno od Mjeseca ve onim to je izvedeno od Sunca; odnosno, sa stajalita koje se stjee nakon roenja tijekom sadanjeg ivota. To je velika razlika izmeu onog to je proeto Kristom i onog to nije tako proeto. to god da nije proeto Kristom upravljano je vrstom miljenja naslijeenom u krvnoj liniji. Shvaanje svijeta koje je proeto Krist duhom upravljano je vrstom miljenja koje treba biti steeno od pojedinog ljudskog bia kao osobnosti u ovom svijetu, kroz iskustva ivota, produhovljujui ta iskustva na nain objanjen u Kako se stjeu spoznaje viih svjetova. To je esencijalna injenica. Vrsta miljenja koju posjedujemo zbog naeg embrijskog razvoja vodi do priznavanja boanstva samo kao Oca. Vrsta miljenja koja je u ovom svijetu steena kroz osobni ivot nakon stupnja embrija vodi do priznavanja boanstva takoer i kao Sina. Sada, utjecaj te tendencije da se koristi samo vrsta miljenja koja je pripadala Jehovi istrajala je ak i u devetnaestom stoljeu. Ali to miljenje je pogodno za shvatiti samo onaj element u ljudskom biu koji pripada poretku prirode. Do tog stanja je dolo kroz injenicu da je boanstvo Jehove, koji je, kao to znate, bio jedan od sedam Elohima, zagospodario ljudskom svijeu i ostale Elohim potisnuo u ranom periodu. Drugi Elohim su na ovaj nain bili zabodeni u sferu takozvane iluzije i trebali su biti fantastina bia. Ali do toga je

Rudolf Steiner Izazov vremena

13

dolo jer je boanstvo Jehove privremeno istisnulo te duhove i proelo ljudsku svijest samo s onim to se moe razviti kao snaga iz pred-embrijskog vremena. To se nastavilo u devetnaesto stoljee. Ljudska priroda je dola pod utjecaj niih elementarnih duhovnih entiteta koji su radili protiv napora Elohima, kroz injenicu da je boanstvo Jehove u izvjesnom smislu druge Elohim skinulo s prijestolja. Oni, meutim, postaju uinkoviti jedno kroz osobnost Krista, i jedan za drugim e nastaviti postajati uinkoviti na najrazliitije naine. Dakle, evolucija svijesti je bila takva poto je boanstvo Jehove postavilo sebe kao jedinog vladara a ostale skinulo s prijestolja. Preko injenice da su ostali skinuti s trona, ljudska priroda je dola pod utjecaj bia niih od Elohima. Dakle, ne samo da Jehova nastavlja svoj utjecaj ak u devetnaestom stoljeu, ve tako ine i bogovi nieg karaktera umjesto Elohima. Uvijek sam vam govorio da je Kranstvo zaista jo na svom poetku ali i nakon to je postalo iroko rasprostranjeno ovjeanstvo ga jo nije razumjelo iz razloga jer ljudi ne primaju odmah utjecaj Elohima. Nastavljaju biti vezani za Jehova miljenje, za vrstu miljenja probuenog embrijskom silom, i takoer zato jer su ostali pod utjecajem oponenta Elohima. Tijekom devetnaestog stoljea zaista, upravo tijekom petog desetljea tog stoljea, koje sam esto imenovao vanom prekretnicom situacija je postala takva da je sam Jehova postepeno nadvladan u njegovu utjecaju na ljudsku svijest preko dominacije onih niih duhova koje je prizvao. Rezultat je bio takav da je, poto samo element ljudskog bia koji je vezan uz prirodni poredak stvari, krv, moe biti shvaen pomou snaga Jehove, ovjekovo ranije traganje za jednim Bogom u prirodi bilo preobraeno, zbog utjecaja suprotstavljenih elemenata, u istu ateistiku prirodnu znanost; odnosno, u isto ateistiko znanstveno razmiljanje te u samo utilitarno razmiljanje na polju praktinog ivota. To treba vrsto shvatiti u odnosu na peto desetljee, spomenuti period. injenica da se Jehova nije mogao osloboditi duhova koje je prizvao vodila je do tranzicije starozavjetnog miljenja u ateistiku znanost modernog doba. To je na polju socijalnog miljenja postalo marksizam ili neto slino. Dakle, miljenje pod utjecajem prirodne znanosti dominira na polju socijalnog ivota. To je povezano s mnogo toga to se dogaa u neposrednoj sadanjosti. Starozavjetno je miljenje u ljudskim biima danas transformirano u naturalizam. Protiv ove vrste miljenja niti ono to dolazi sa Zapada kao slika ovjeka, niti ono to dolazi s Istoka, ne mogu pruiti adekvatnu obranu jer to miljenje sprjeava ovjeka od stjecanja stvarnog i pravog uvida. Sada je savreno oito da su ljudi postavljeni nasuprot stjecanja uvida. To ponekad uzima patoloki oblik. Takozvana ratna povijest zadnje dvije godine, kao to sam nedavno rekao, biti e psihijatrijski izvjetaj, drutveno psihijatrijski. Tijek dogaaja, kako se odvijao, takav je da, kada je sastavljen u pravilan redoslijed, onome tko je s njima upoznat daje najbolju simptomatologiju za socijalnu psihijatriju zadnjih godina i godina koje e slijediti. Jedino je nuno, naravno, baviti se psihijatrijom delikatnije i na nain nekako drugaiji od onog materijalistike medicine. Inae nikada na pravi nain neemo osvijetliti Rudolf Steiner Izazov vremena 14

psihijatriju prouavanu, na primjer, u osobi Ludendorff-a. Ali u tom svijetlu treba biti gledan upravo znaajan dio najnovije povijesti naeg vremena. Moi ete se sjetiti da sam, od poetka katastrofe, stalno i nedvosmisleno izjavljivao kod sluaja ove ili one neodgovorne izjave da e upravo ova ratna katastrofa uiniti nemoguim pisati povijest na osnovu samih dokumenata i rezultata istraivanja arhiva. Nain na koji je ova katastrofa postala mogua razumjeti e samo oni koji jasno shvate da se presudni dogaaj koji se odigrao krajem kolovoza, 1914 dogodio zbog maglovitog stanja u ljudskoj svijesti. Ljudi su na cijeloj Zemlji bili u stanju zamagljene svijesti, i do dogaaja je dolo preko utjecaja ahrimanskih snaga u tim zamagljenim svijestima. Drugim rijeima, stvari e trebati biti razotkrivene preko poznavanja duhovno znanstvenih injenica. To je neto to jednostavno treba spoznati. Prolo je vrijeme kada dogaaji mogu biti ispravno objanjeni na osnovu samo dokumenata, na nain na koji je Rancke napisao povijest, ili netko drugi na nekom drugom polju Buckle, ili drugi. To je vano. Same simpatije ili antipatije ne odreuju nita kada su potrebne prave smjernice za prosudbu. Meutim, prosudbe, formirane zadnjih godina, jo su primarno bile formirane prema simpatijama ili antipatijama. Zasigurno, ispravni sudovi su formirani ak i pod utjecajem simpatije ili antipatije, ali oni ne znae mnogo to se tie osobnog shvaanja pomou prosudbe svijeta injenica. Nain na koji ova ili ona vrsta miljenja postaje epidemija moe postati predmet prouavanja ako pratimo razvoj razmiljanja meu ljudima zadnjih godina. to su milijuni osoba u Srednjoj Europi vjerovali, i to e vjerovati? to se vjerovalo u ostatku svijeta? To se u Srednjoj Europi nastavilo koliko to je mogue dulje; izvan Srednje Europe nastaviti e se jo dulje. Ali ono to je zaista potrebno je da doe do navike uenja barem iz samih dogaaja. Dogaaji trebaju biti promatrani u svrhu donoenja suda na osnovu tih dogaaja. elja je da teina dogaaja ima nekakav odreujui, odluni utjecaj na ljude, a posebno nain na koji su dogaaji uzeli svoj tijek u sadanjem periodu. Taj nain je sasvim novi; do ranijih dogaaja dolazilo je drugaije. Danas, zajedno dolaze stvari dijametralno suprotne jedna drugoj. Zadnji puta sam vam skrenuo panju da je transplantacija boljevizma u Rusiju bila impuls esencijalno proizaao od Ludendorffa. Ove stvari, koje naravno nije nuno spominjati izvan regije Centralnih sila, tamo su izjavljivane dovoljno esto. Ljudi ne bi sluali. Stalno sam imao slijedee iskustvo. Veoma je znaajno i jednom sam to ovdje naveo, ali elim da ne bude zaboravljeno, jer u postepeno priati sve ove stvari tako da svijet ui to se stvarno dogaalo. Dokument koji sam pripremio sastojao se od dva dijela. Drugi dio se sastojao od onog to sam vam skicirao kao socijalne povezanosti ali ureen na nain podesan za to vrijeme. Prvi dio je sadravao ono to sam smatrao nuno da treba raspraviti i proiriti na naznaeni nain. Susreo sam osobu koja je proitala to sam napisao i koja mi je odgovorila kazavi, Da, zaista, ali izvriti prvu stvar koju ste naznaili neizbjeno bi vodilo do abdikacije njemakog kaizera. Naravno, mogao sam samo odgovoriti, Ako vodi do toga, jednostavno e biti nuno da dovede do toga. Svjetska povijest je to potvrdila. Do te abdikacije je moralo doi. Nije meutim, trebala doi na nain na koji se stvarno dogodila, ve je trebala doi iz slobodne unutarnje odluke. Sasvim sigurno bi to rezultiralo iz moje prve toke. Naravno, prva toka nije glasila, Njemaki car Rudolf Steiner Izazov vremena 15

mora abdicirati, ve je pravila odreeni zahtjev. Da je to izvreno, abdikacija bi se dogodila davno prije pod potpuno drugaijim okolnostima od onih pod kojima se stvarno dogodila. Nikad nisam mogao postii da ljudi shvate da je ono to je tamo bilo zapisano bila izjava izvuena iz stvarnosti. U vezi te toke takoer nije bilo napretka. Dok sam stvar izlagao ministru vanjskih poslova, takoer sam mu rekao, Dakle, imate izbor da budete razumni i upotrijebite razum da rijeite stvari, ili da doivite revolucije, koje se moraju pojaviti tijekom slijedeih desetljea, a poeti e uskoro. Ba kao to je to bilo nuno, to skree panju na neto veu perspektivu, tako je bilo i tono da njemakog kaizera treba potaknuti da abdicira, i da je dani prijedlog gledao u tom pravcu. Ali, kada je dana ta izjava, koja je zasnovana na vie ogranienoj perspektivi nego ona drugu, to je jednostavno bilo neto o emu se nije smjelo niti govoriti, o emu ak ni ozbiljan razgovor nije bio doputen. Tako nisu bili potrebni ovi zadnji dogaaji da prikau oitim nepouzdan um Ludendorffa, ve se to moglo znati daleko ranije. Davno sam mogao na to ukazati. Ali, kao to znate, s obzirom na duhovnu znanost situacija je takva da je ljudi izbjegavaju, jer se tog boje. Strah u srcu i umu neto je to igra veliku i silnu ulogu u umovima ljudi sadanjeg vremena. Pojavljuje se pod najrazliitijim maskama. Zaista, anksioznost due, nespremnost na suoavanje sa stvarima, to god bile, igra posebnu ulogu u sadanjem vremenu. Dogaaje moramo vidjeti s takvim ciljem na umu i onda ih prepoznajemo kao simptome za stvari koje lee mnogo dublje. Samo razmotrite dogaaje zadnjih par dana. Da e se stvari pokazati onakvima kakvima su se pokazale mogao je znati davno prije svaki temeljiti promatra stanja u Njemakoj i njemakoj vojsci. Samo je Ludendorff shvatio po prvi puta 8-og kolovoza 1918, da ne moe izvojevati pobjedu. On je bio praktina osoba. Imajte na umu sve to sam povremeno govorio o praktinim osobama, o nepraktinosti praktinih osoba! On je bio praktina osoba, koja je u svim situacijama dokazala da je u krivu, koja je shvatila na samom kraju, 8-og kolovoza, da ne moe izvojevati pobjedu s vojskom koja mu je na raspolaganju. Ljudi uvida to su znali od 16-og rujna 1914; s tom vojskom nije bilo mogue pobijediti. Sada, to je Ludendorff radio? Pozvao je Ballina da bi na kraju Ballin trebao otii kaizeru i rei mu kakva je bila situacija, poto je Ballin bio u bliskom prijateljstvu s njim. Pitati ete zar nije bilo carskog kancelara u to vrijeme. Da, postojao je carski kancelar, ali njegovo ime je bilo Hertling. Zar nije postojao ministar vanjskih poslova? Postojao je, ali on je bio herr von Hintze, koji je proizaao iz zapanjujue atmosfere dvora. Postojao je takoer i Reichstag, i druge sline stvari takvih privjesaka u ivotu nacije da ih je sada jedva vrijedno spomenuti. Tako je Ludendorff pozvao Ballina sebi i predloio mu da on objasni situaciju vrhovnom gospodaru rata. Ballin je upuen u kaizerovu rezidenciju naravno, uvijek na distanci od stvarnih dogaaja, osim kada bi sam Ludendorff naao da je zgodno da se objavi da je poduzeta ova ili ona akcija u prisutnosti njegova visoanstva, vrhovnog gospodara rata. Svatko tko je shvatio situaciju znao je kakvo znaenje pridati rijei prisutnost. Tako je Ballin, koji je dugo bio poznat i pametan ovjek, krenuo prema Wilhelmshohe, s ciljem da prosvijetli Kaizera. To bi naravno jedino bilo mogue ako bi mogao s Kaizerom govoriti nasamo, to Rudolf Steiner Izazov vremena 16

bi mogao bilo kada da Kaizer nije jednom pogodio njegov obraz s damskom lepezom, ili neim slinim, kada mu je Ballin jednom ranije, na poetku rata, elio neto objasniti. Ali pristao je ii, unato njenoj pljusci koju je dobio s enskom lepezom. Pristao je da ide zbog kritine situacije, da bi svom starom prijatelju objasnio situaciju. Ali ovaj potonji je pozvao herr von Berga da bude prisutan, a on je znao kako promijeniti temu razgovora to je Kaizer oito elio, jer nije elio uti istinu. Tako se konverzacija nikada nije dotakla onog to je trebalo biti raspravljeno. Navodim ovo samo kao stvar psihologije. Ovdje imate osobu koja stoji usred najkritinijih dogaaja i koja se boji istine, koju mu donosi druga osoba, i nee dopustiti da ga dotakne. Tu vidite situaciju u jasnom svijetlu. Ta pojava je uobiajena u sadanje vrijeme. Tako Ballin nije mogao uvjeriti vrhovnog gospodara rata jer mu jednostavno nije mogao predstaviti stvar. Ludendorff je pozvao herr von Hintzea, i s njime se dogovorio da od Antante treba zatraiti primirje. To je bilo neposredno nakon 8-og kolovoza 1918. Herr von Hintze obeao je obratiti se Wilsonu. Ali nije se dogodilo nita do listopada 1918, unato injenici da je bilo jasno da je to stvar nunosti koja se stvarno dogodila pod najnesretnijim ministarstvom princa Max von Badena mnogo tjedana kasnije. Princ Max von Baden elio je ii u Berlin i napraviti neto potpuno razliito, ali Ludendorff je objasnio da se primirje mora predloiti unutar dvadeset etiri sata da bi se izbjegnula vea katastrofa. Princ Max von Baden je to napravio unato njegove ranije odluke. Nakon pet dana, Ludendorff je izjavio da je doista pogrijeio, i da to nije bilo nuno! Ovo je primjer naina na koji praktine osobe, visoko cijenjene praktine osobe za koje, meutim, nema ni najmanjeg osnova za pokazivanje respekta interveniraju u svijetu dogaaja ali sa kakvim gleditima i s kakvim snagama miljenja! To je takoer i mogunost za prouavanje kako miljenja postaju epidemijska. Miljenja da su Hindenburg i Ludendorff veliki ljudi svugdje se irila s epidemijskom estinom, dok oni ni u jednom smislu nisu bili veliki ljudi, ak ni sa stajalita njihove ograniene profesije. Ovi katastrofalni sluajevi posebno su karakteristini u pokazivanju kako su formirani pogreni sudovi. Dosjetke esto pogode cilj. Ako sada idete u Berlin veina vas vjerojatno nije bila u Berlinu zadnjih godina u blizini Stupa pobjede, blizu velike pljuvaonice (zaista, zgrada Reichstaga stvarno izgleda kao ogromna pljuvaonica), u blizini ete vidjeti izvanrednu strukturu. Tamo stoji Hindenburg, velika, gigantska, strana statua od drva. Svaki domoljub je u tu statuu zabio avao tako da su postepeno svugdje na njoj zabijeni avli. Samo je smisao za humor Berlina ispravno to procijenio. Govori se da e, kada je konano cijeli pod avlima (Ganz vernagelt=apsolutno glup) biti smjeten u ministarstvu vanjskih poslova. Sve ove stvari treba razmatrati posebno sa gledita o kojem sam esto govorio sa stajalita simptomatologije povijesti kao i simptomatologije dogaaja koji imaju bilo kakvu vezu s ljudskim biima. Vanjski svijet daje samo simptome, i do istine dolazimo tek kada nauimo prepoznati te simptome u njihovoj prirodi kao takvoj.

Rudolf Steiner Izazov vremena

17

II. SADANJOST SA GLEDITA SADANJOSTI 30 studenog 1918 Kada razmatrate temeljnu osnovu nae antropozofski orijentirane znanosti duha u usporedbi s ostalim takozvanim gledanjima na svijet a sada se pojavljuju mnogi posebno ete uoiti jednu osobinu. To je injenica da duhovna znanost kao pogled na svijet i ivot stremi stvarno primijeniti na cjelokupan ljudski ivot, na sve s ime se ljudsko bie u ivotu susree, ono to pokuava utvrditi kroz istraivanje u duhovnim svjetovima. Tko god ima osjeaj za ono to je esencijalno u goruim problemima i pokretakim silama naeg sadanjeg vremena vjerojatno e za sebe moi doi do razumijevanja injenice da e se ogromna potreba sadanjosti i neposredne budunosti nai ba tu, odnosno, u povezivanju sveobuhvatnih ideja koje ine koncepcije svijeta sa samim ivotom. Meu razlozima koji su doveli do ove sadanje katastrofalne situacije ovjeanstva, nije najmanje vana injenica da su pogledi na svijet koji imaju ljudska bia, bilo ukorijenjeni u religiji, znanosti, ili estetici, postepeno tijekom vremena izgubili njihove veze s ivotom. Postojala je tendencija mogli bi je nazvati perverzna tendencija da se odvoji takozvani dnevni praktini ivot, u sveobuhvatnom smislu rijei, od onog to ljudi trae u njihovim naporima da zadovolje potrebe u oblasti religije i koncepcija svijeta. Samo razmislite kako je ivot tijekom zadnjih stoljea postepeno poprimio takav oblik da su ljudi provodili svoje vanjske aktivnosti, bili praktini ljudi kako se kae, i provodili njihove ivote prema praktinim principima, i zatim su uzimali svaki dan vie-manje pola sata, ili uope nita, ili nedjelju, za zadovoljavanje onih potreba srca i due koji ih potiu da trae vezu s boanskim duhovnim elementom koji proima svijet. Sve e to biti potpuno promijenjeno ako antropozofski orijentirana znanost o duhu bude mogla zaposjesti umove i srca ljudi. To e uzeti takav karakter da e misli koje e strujati iz tog pogleda na svijet biti primjenjive na sam ivot u svim njegovim aspektima, tako nam omoguiti da ivot prosuujemo sa stvarnim uvidom. Naelo zvonjave za nedjeljnu propovijed nee nikako biti ono od nae antropozofski usmjerene koncepcije svijeta, ve e cjelokupan ivot biti proet u sve dane tjedna a isto tako i u nedjeljno prijepodne s onim to ovjeanstvu moe dati antropozofsko shvaanje svijeta. Poto to nije bio sluaj sve do sadanjeg vremena, svijet je postepeno skrenuo u kaos. Ljudi su zanemarili usmjeriti panju na ono to se zaista dogaa u njihovoj neposrednoj blizini i sada su iznenaeni jer se rezultati tog propusta jasno manifestiraju. U budunosti e biti jo i vie iznenaeni kako se ovi rezultati budu jasnije manifestirali. Ni pod kakvim okolnostima ne smijemo propustiti danas obratiti panju na ono to se iri meu ljudima po cijeloj Zemlji. Sa snagom prosudbe koja nam omoguava vidjeti u impulse koji su na djelu u svjetskim dogaajima, moramo teiti nai na put u ono s ime su danas suoena ljudska srca i umovi, dijelom na tako zagonetan nain; odnosno, u ono to prijeti da socijalnu strukturu pretvori u kaos. Nee valjati dalje nastaviti na ovakav nain da jednostavno pustimo da doe ono to moe bez da teimo prodrijeti u stvari s vrstom snagom prosudbe. Rudolf Steiner Izazov vremena 18

Nuno je odbaciti osnovnu maksimu koja kae,To je svakodnevica, to je sekularno, to pripada vanjskom ivotu; okreemo tome lea i usmjeravamo panju prema duhovnom i boanskom. Tome mora doi kraj. Mora poeti doba u kojem se ak i najtrivijalnije svakodnevne stvari moraju dovoditi u vezu s duhovnim i boanskim; odnosno, doba u koje se ono to je izvueno iz duhovnog ivota vie ne smije gledati samo sa najekstremnijeg apstraktnog stajalita. Tijekom ovih razmiljanja, izjavio sam da do poeljne promjene u socijalnom pokretu ne moe doi ni na koji nain nego preko poveanja interesa koju osoba osjea za drugo ljudsko bie. Socijalna struktura je neto to ovjek stvara u suradnji s drugim. Njene bolesti ne mogu biti iscijeljene ukoliko osoba ne zna da je zaista unutar tog poretka, ukoliko nije unutar socijalne strukture u njenom nainu miljenja. Nezdrav element u sadanjoj epohi, koji je doveo do ove katastrofe, lei u odbijanju ljudi da steknu bilo kakav stav uma u vezi naina na koji osoba pripada socijalnoj zajednici. Interes koji nas kao ljudska bia vee uz druga ljudska bia je doao do kraja unato vjerovanju koje ljudi esto pokazuju da imaju takvog interesa. Zasigurno zgodna teozofska maksima, Volim sva ljudska bia; zanimaju me sva ljudska bia, nije uinkovita; to je apstraktno; nema uporite u stvarnom ivotu a uporite u stvarnom ivotu je ono to je stvarno bitno. To treba biti shvaeno u dubljem smislu. Nedostatak razumijevanja stvarnog ivota je bila karakteristika zadnjih stoljea. Sada, ta zadnja stoljea su dovela do sadanje situacije bez shvaanja tog procesa od kae ovjeanstva, i uzrokovati e budue situacije. U povijesnom ivotu ovjeanstva, uvjeti ne mogu biti kakvi bi trebali biti ukoliko ljudi ne prate ono to se dogaa, to se meu njima zbiva u socijalnom ivotu, s njihovim razmiljanjem. Ali dogaaje koji su se zbili tijekom relativno dugog vremena ne mogu se tako pratiti ukoliko ne steknemo vrst osjeaj za odreene pojave. Za objektivnog promatraa previe je oigledno da su administracije i vlade bile voene i jesu voene prema temeljnim principima koji su zaista ve stoljeima zastarjeli, dok se ivot naravno kretao naprijed tijekom zadnjih stoljea. Esencijalni element koji je uao u evoluciju ovjeanstva je moderni industrijalizam, koji je stvorio cijeli moderni proletarijat. Ali ovoj genezi modernog proletarijata nije bilo pridrueno razmiljanje. Vodee klase su nastavile ivjeti na stari nain, vrei svoj poloaj liderstva kao to su bili naviknuti stoljeima. Bez da su ita napravili u vezi toga, bez da su ak procesu povijesti svijeta pridruili svoje razmiljanje, moderni proletarijat je evoluirao iz postojeih injenica, stvarnih pojava, i uspona modernog industrijalizma. To je u biti poelo s izumom mehanikog stroja za tkanje i predenje u osamnaestom stoljeu. Tako sudbina svjetske povijesti za sadanjost i neposrednu budunost zavisi od toga to se zbiva u glavama modernog proletarijata onom to ih obilazi, mogli bi rei, kao utvara. Taj proletarijat tei za moi preko kontrole veine i to treba uzeti u obzir u njegovim akcijama ba kao to razmatramo rezultate prirodnih dogaaja i elementarnih pojava. Na to ne treba gledati kao na neto to treba kritizirati to nam moe ugaati ili nas ljutiti. Proletarijat treba prosuivati u njegovim djelima nekako isto kao to prosuujemo potres ili plimni val na moru, ili neto drugo te vrste. Mi sada gledamo preliminarne stupnjeve onog to se uspinje iz modernog proletarijata ili, bolje rei, iz tendencija i osjeaja modernog proletarijata. Kao djelo avangarde Rudolf Steiner Izazov vremena 19

promatramo ono to nam je poznato u odreenom aspektu ruskog boljevizma. Taj ruski boljevizam kako sam esto izjavljivao, nije u skladu s izvornom dispozicijom ruskog naroda. On je bio uveden izvana. Ali to nije stvar nikakve posljedice ako se elimo suoiti s injenicama poto u stvari postoji unutar oblasti koje su prije tvorile carstvo Cara. Tamo je uhvatilo korijena, i treba ga promatrati kao fenomen prirode koji ima tendenciju da se iri. U promatranju takve stvari kao to je ruski boljevizam najvanije je od svega zanemariti sekundarne pojave. Moramo obratiti panju na stvar od najvee vanosti. injenica da boljevizam ima svoj poetak u 1917, i da je praen odreenom vanjskom pojavom, mogao je biti odreen izvjesnim oitim uzrocima. Rekao sam vam da ak i nekompetencija Ludendorffa i takoer razne druge stvari nisu osloboene odgovornosti za stvarno izbijanje boljevizma. Ali sve to treba eliminirati ako elimo stvari vidjeti na plodonosan nain, i moramo obratiti panju na aktivne sile koje ive u ruskom boljevizmu. Moramo se zapravo jednostavno upitati koji je cilj ruskog boljevizma i u kakvoj je vezi s evolucijom ovjeanstva. Izvan pitanja, to nije neto efemerno i prolazno. Radije, to je pojava s dalekosenim posljedicama u svjetskoj povijesti. Iznimno je vano da trebamo ispitati osnovnu strukturu kako je vizualizira ruski boljevizam da bi o tome mogli razmisliti na odreeni nain poto to proizlazi iz dubljih pokretakih sila svijeta. Ako razmotrimo temeljne karakteristike ruskog boljevizma, moramo zakljuiti da su njegove prve tenje usmjerene na ruenje onoga to smo u marksistikom smislu okarakterizirali kao buroaziju. To je temeljna maksima, takorei, unititi, korijen i granu, kao neto tetno u evoluciji ovjeanstva sa njihovog gledita, sve to je u evoluciji povijesti proizalo iz buroaske klase. Boljevizam dolazi do tog cilja na razne naine. Najprije, cilja na ukidanje svih klasnih razlika. Boljevizam ne usmjerava svoje napore prema faktikom uklanjanju razlika meu klasama i zvanjima onako kako sam vam ih ja predstavio. Sam boljevizam razmilja na potpuno buroaski nain, a ono to sam vam ja predstavio nije zamiljeno na buroaski ve na ljudski nain. Boljevizam namjerava razlike meu klasama i zvanjima prevladati na svoj vlastiti nain. On sebi kae da su suvremene drave izgraene na osnovu buroaske koncepcije ivota, tako da forme suvremenih drava moraju nestati. Sve to je u suvremenim dravama podreeni izdanak buroaske socijalne klase kao to je policijski sustav, vojni sustav, sustav pravde, mora nestati. Drugim rijeima, ono to je stvoreno od buroazije za njenu sigurnost i njeno upravljanje pravdom mora nestati s buroaskom klasom. Cjelokupna administracija i organizacija socijalne strukture mora prijei u ruke proletarijata. Kroz taj proces e drava, kakva je do sada postojala, odumrijeti i proletarijat e upravljati cjelokupnom ljudskom strukturom, cijelim ivotom drutvene zajednice. To se ne moe postii pomou starih sustava ureenja koje je buroazija kreirala za sebe. Ne moe se postii izborima za Reichstag ili drugom vrstom predstavnikog tijela naroda, izabranog bilo kakvom vrstom prava glasa, kao to je to napravljeno u koncepciji ivota karakteristinog za buroasku klasu. Ako se takva predstavnika tijela nastave birati, u tim tijelima e jedino buroaska klasa sebe ovjekovjeiti. Drugim rijeima, takva predstavnika tijela, pod bilo kojim izabranim sustavom prava glasa, nee uiniti moguim postizanje ciljeva kojima se tei. Prema tome, vana stvar je da takve mjere sada stvarno treba primijeniti kao da zaista imaju svoj izvor u Rudolf Steiner Izazov vremena 20

samom proletarijatu, kakve se ne mogu roditi u bilo kojoj glavi srednje klase, poto srednja klasa neizbjeno shvaa samo takve propise koji moraju biti ukinuti. Nita se ne moe oekivati, dakle, od bilo koje vrste nacionalne ili dravne zajednice, ve se neto moe oekivati jedino od diktature proletarijata. To znai da cjelokupna socijalna struktura mora biti predana diktaturi proletarijata. Jedino e proletarijat stvarno biti sklon eliminirati buroasku klasu u svijetu, jer ako bi osobe iz buroaske klase bili lanovi predstavnikih tijela, ne bi bili skloni sebe eliminirati iz svijeta. To je ono to je zaista nuno, da cijela buroaska klasa bude liena njenih prava. Dakle, jedine osobe koje mogu imati utjecaja na socijalnu strukturu moraju biti one koje u pravom smislu pripadaju proletarijatu, odnosno, samo one koje izvravaju rad, koje su korisne za zajednicu. Shodno tome, prema ovoj koncepciji svijeta od proletarijata, osoba koja uzrokuje da drugi obavljaju bilo kakve slube za njega, i za to i h nagrauje, ne moe imati pravo glasa. Odnosno, tkogod zapoljava osobe, angaira ih da mu slue i plaa im za njihovu uslugu, nema prava na bilo koji nain uestvovati u socijalnoj strukturi, i nema prava, dakle, glasati. Niti ima pravo glasa bilo tko ako ivi od prihoda svog vlasnitva ili tko od prihoda profitira. Niti ima pravo glasa osoba koja je ukljuena u trgovinu ili ona koja distribuira i ne izvrava nikakav praktini rad. Drugim rijeima, svi koji ive pomou prihoda, tko zapoljava druge osobe i plaa ih, tko je ukljuen u trgovinu ili je posrednik, iskljueni su iz toga da budu predstavnici vlade kada diktatura proletarijata bude preuzela kontrolu. Tijekom nastavka ove diktature proletarijata, nema openite slobode govora, nema slobode okupljanja, nema slobode organiziranja, ve samo oni koji su ukljueni u stvarni rad mogu odravati sastanke ili formirati organizacije. Svi drugi su lieni slobode govora, prava na okupljanje, i prava organiziranja drutava i udruga. Slino, slobodu tiska uivaju samo oni koji izvravaju praktian rad. Tisak buroazije je potisnut, i nije toleriran. Ovo su, u opem smislu, vodei principi, moemo rei, tijekom tranzicijskog stupnja. Nakon to ovi principi budu dominantni odreenu duljinu vremena koncept svijeta proletarijata oekuje iz njihova djelovanja da e postojati jedino ljudi ukljueni u praktian rad. Samo e proletarijat nastaviti postojati. Buroaska klasa e biti istrijebljena. Ovim stvarima, koje su od primarne vanosti za tranzicijski period, poslije e biti dodane one koje imaju trajan znaaj. Njima pripada, na primjer, opa obveza rada. Svaka osoba ima obvezu radom proizvesti neto korisno za zajednicu. Odluujui princip trajnog karaktera je ukidanje prava na privatno vlasnitvo nad nekretninama. Vei posjedi prelaze u poljoprivredne komune. Prema ovom pogledu na svijet proletarijata, u budunosti nee postojati privatno vlasnitvo nad zemljom. Industrijski objekti, objekti poduzetnika su konfiscirani i prelaze pod kontrolu drutva, bivaju upravljani od centralizirane uprave radnika, na ijem je elu Vrhovni sovjet za nacionalnu ekonomiju. To je jednostavno boljevizam u Rusiji. Raspodjelu je preuzela drava. Pokrenut je openiti sustav raunovodstva, zaokruujui cijelu zajednicu i obuhvaajui svu proizvodnju. Sva vanjska trgovina ovog jedinstvenog zadrunog subjekta je napravljena javnom, odnosno, ustanove je preuzela drava. To su, u opem smislu, temeljni principi koji ine ideal Trockog i Lenjina, i u njima ete jasno vidjeti najvanije toke onog to eli moderni proletarijat. Rudolf Steiner Izazov vremena 21

Nije dovoljno, naravno, svaki dan biti informiran od novina da je poinjen odreeni broj krvavih nedjela. Ako usporedimo krvava nedjela koja je poinio boljevizam s ogromnim brojem onih napravljenih zbog rata, djela boljevizma oito postaju beznaajna stvar. Zaista vana stvar je vidjeti to je do sada previeno i zanemareno da bi evolucija ovjeanstva mogla u budunosti biti praena s naim razmiljanjem. Zaista je nuno da uvrstimo nau panju, najprije u naim srcima a zatim s naim umovima, na one stvari koje su tako intimno povezane s progresivnom evolucijom ovjeanstva. Upravo je to misija znanosti duha da uvrstimo nau panju na te stvari s naim umovima i srcima. Mora zavriti vrijeme u kojem lijeni pastori i sveenici svake nedjelje propovijedaju s propovjedaonice teoretske stvari nemajui vezu s ivotom radi takozvanog grijanja njihovih dua. Upravo suprotno, mora poeti stanje u kojem e stavko tko eli participirati u duhovnom ivotu biti obvezan gledati u ivot, uspostaviti neposrednu vezu s ivotom. Nije mali udio u odgovornosti za nesreu sadanjeg vremena koji lei na injenici da su oni koji su bili uvari religijskih osjeaja ovjeanstva dugo vremena u prolosti propovijedali s njihovih propovjedaonica takve stvari koje zapravo nemaju vezu s ivotom. Oni su usmjeravali diskurse iskljuivo u svrhu pruanja ljudima neukusnih stvari za njihova srca i due koje su djelovali na njih na ugodan nain ali nikada nisu dohvatili ivot. Iz tog je razloga ivot ostao bez duha i konano zapao u kaos. Moete traiti mnogo odgovornosti, za koju je sada potrebna kompenzacija, upravo u glupim diskursima onih koji su bili uvari religijskih osjeaja ljudi i koji nisu imali vezu s ivotom. to su uope postigli to se treba dogoditi u epohi tijekom koje se u formi proletarijata razvilo cijelo novo ovjeanstvo? to su ti ljudi uope postigli koji su proklamirali beskorisne stvari sa svojih propovjedaonica, takve stvari koje su ljudi eljeli jedino zato jer su eljeli sebe obmanuti sa svakakvim iluzijama u vezi s realitetima ivota? Ovo je ozbiljno vrijeme i stvari treba gledati u ozbiljnom svijetlu. Ono to je kazano u vezi nunosti da pojedinci steknu interes jedni za druge ne treba gledati samo na nain usklaivanja s raspoloenjem predstavljenim na nedjeljnoj propovijedi. Na to treba gledati prema dubokim nagovjetajima koje daje u odnosu na socijalnu strukturu sadanjeg doba. Uzmite konkretan primjer. Koliko mnogo ljudi danas ima koji imaju apstraktnu i konfuznu koncepciju o njihovim vlastitim ivotima! Ako se upitaju, na primjer, Na emu ivim? uglavnom, to ne rade, ali ako bi to jednom napravili, rekli bi sebi, Zato, na mom novcu. Meu onima koji sebi kau, Ja ivim od novca, mnogi su koji su novac naslijedili od svojih roditelja. Oni pretpostavljaju da ive od njihova novca, naslijeenom od njihovih oeva, ali mi ne moemo ivjeti od novca. Novac nije neto na emu moemo ivjeti. Tu je neophodno napokon poeti razmiljati. To pitanje je intimno povezano sa stvarnim interesom kojeg jedan pojedinac ima za drugog. Svatko tko misli da ivi od novca kojeg je naslijedio, na primjer, ili ga je stekao na bilo koji nain izuzev primajui novac za rad, kao to je danas obiaj tko god ivi na ovaj nain i pretpostavlja da moe ivjeti od novca taj nema interesa za svoje blinje jer nitko ne moe ivjeti na novcu. Mi moramo jesti, a ono to jedemo proizvedeno je od ljudskog bia. Moramo imati odjeu. Ono to nosimo mora biti napravljeno preko ljudskog rada. Da bi ja mogao obui kaput ili par hlaa, ljudska bia moraju satima troiti svoje snage u radu. Oni rade za mene. Na tom radu ja ivim, ne na mom novcu. Moj novac nema druge vrijednosti nego to mi daje mo Rudolf Steiner Izazov vremena 22

da koristim rad drugih. Pod socijalnim uvjetima sadanjeg vremena, ne poinjemo imati interesa za nae blinje dok na pitanje ne odgovorimo na odgovarajui nain, dok u naim umovima ne drimo sliku odreenog broja ljudi koji rade odreeni broj sati da bi ja mogao ivjeti unutar socijalne strukture. Nije bitno ugodno se osjeati govorei, Ja volim ljude. Nitko ne voli ljude ako pretpostavlja da ivi na svom novcu i ni najmanje ne shvaa kako ljudi za njega rade da bi proizveli samo nuni minimum za njegov ivot. Ali misao da odreeni broj ljudi radi da bi mi imali minimum potreba za ivot neodvojiva je od jedne druge. To je misao da moramo obetetiti drutvo, ne s novcem ve s radom u zamjenu za rad koji je napravljen za nas. Osjeamo interes za blinje samo kada smo dovedeni da se osjeamo obvezni u nekom obliku rada obetetiti koliinu rada koja je izvrena za nas. Dati na novac naim blinjima jedino znai da ih moemo kao robove drati na uzici i da ih silimo da rade za nas. Dopustite mi da pitam da li moete iz svog iskustva odgovoriti na pitanje koliko mnogo ljudi shvaa da je novac samo zahtjev za ljudsku snagu upotrijebljenu u radu, da je novac samo sredstvo stjecanja moi. Koliko ljudi zaista jasno vidi da nisu mogli ak ni postojati u ovom fizikom svijetu nego od rada drugih osoba o kojima zavise za ono to zahtijevaju za svoje ivote? Osjeaj obveze prema drutvu u kojem ivimo poetak je interesa koji je potreban za zdrav socijalni poredak. Nuno je razmiljati o ovim stvarima, inae se na nezdrav nain uspinjemo u duhovne apstrakcije a ne penjemo se na zdrav nain od fizike stvarnosti do duhovne stvarnosti. Nedostatak interesa za socijalnu strukturu je posebno okarakterizirao ova zadnja stoljea. Tijekom zadnjih stoljea, ljudi su postepeno stvorili naviku razvijanja stvarnog interesa oko socijalnih impulsa jedino uvaavajui vlastitu osobu. U veoj ili manjoj mjeri sve se raa na zaobilazan nain samo na temelju neije osobnosti. Zdrav socijalni ivot je mogu jedino kada je interes za vlastiti ugled proiren u pravi drutveni interes. S tim u vezi buroazija bi se mogla upitati to su zanemarili. Samo razmotrite slijedeu injenicu. Postoji neto kao duhovna kultura. Postoje kulturna dobra. Da uzmemo jedan primjer, postoje umjetnika djela. Sada, upitajte se kolikim su ljudima ta umjetnika djela dostupna. Ili, radije se upitajte kolikim su ljudima ta umjetnika djela posve nedostupna. Za koliko ljudi ta umjetnika djela u stvari ne postoje. Ali samo izraunajte koliko se ljudi mora muiti da bi ta umjetnika djela mogla postojati. Ovo ili ono umjetniko djelo je u Rimu. Buroazija moe putovati u Rim. Dovoljno je zbrojiti koliki rad mora biti izvren od strane kreativnih radnika, itd., itd., ovi i tako daljenikada nee zavriti da bi ta buroazija, kada putuje u Rim, mogla vidjeti neto to je tamo za njih jer su buroazija, ali nije tamo za sve one osobe koje sada poinju izraavati svoju koncepciju ivota proletarijata. Sam ovaj obiaj je preuzet iz redova buroaskog gledanja na uivanje kao neto samo po sebi oito. Ali uivanje nikada ne bi trebalo biti prihvaeno bez da se ekvivalentno nadoknadi cijelom drutvu. Ni zbog kojeg elementa prirodnog ili drutvenog poretka neki dio drutva ne bi trebao biti toga lien. Vrijeme i prostor su samo umjetne prepreke. injenica da Sikstinska Madonna ostaje zauvijek u Dresdenu, i mogu je vidjeti jedino osobe koje mogu doi u Dresden, samo je nusproizvod buroaske koncepcije svijeta. Sikstinska Madonna je pokretna, i moe se Rudolf Steiner Izazov vremena 23

nositi u sve dijelove svijeta. To je samo jedan primjer, ali mogu se poduzeti nuni koraci da se osigura da to god uiva jedan da mogu uivati i drugi. Premda sam dao samo jedan primjer, uvijek ih biram da slue za primjer i razjasne sve ostalo. Trebamo samo oinuti ovakvu primjedbu, kao to vidite, kako bi se dotaknuli mnogih stvari o kojima ljudi uope nisu razmiljali, ve su jednostavno uzete kao neto mamo po sebi jasno. ak i unutar naeg kruga, gdje se ovo tako lako moe razumjeti, ljudi uvijek ne razmiljaju da nas sve to primamo obvezuje da isto toliko vratimo drutvu a na da samo uivamo. Sada, iz svega to sam vam predstavio kao primjere, to se moe umnoiti ne stotinama ve tisuama puta, ovo pitanje e vam biti oito. Kako situacija moe biti drugaija ako je novac zaista samo sredstvo za stjecanje moi? Na to je ve odgovoreno u onom temeljnom socijalnom principu kojeg sam vam predstavio proli tjedan jer je to specifinost onog to sam vam predstavio kao vrstu socijalne znanosti preuzete iz duhovnog svijeta. To je jednako pouzdano kao i matematika. U vezi sa stvarima koje sam vam predstavio, ne radi se o tome da netko gleda u praktini ivot i kae, Sada dakle, moramo najprije istraiti kako stvari stoje. Ne; ono to sam vam predstavio kao socijalnu znanost izvedenu iz duhovne znanosti vie je kao pitagorin teorem. Ako uzmete u obzir pitagorin teorem, ako znate da je kvadrat hipotenuze jednak zbroju kvadrata nad objema katetama pravokutnog trokuta, nije mogue da u svijetu iskustva postoji neto to je u kontradikciji s tim. Upravo suprotno, ovaj temeljni princip morate primijeniti svugdje. Tako je i sa temeljnim principom koji sam vam predstavio da je u temeljima socijalne znanosti i socijalnog ivota. Sve to ovjek stjee na nain da je to primio u zamjenu za njegov rad unutar socijalnog sustava ima nezdrav uinak. Unutar socijalnog sustava rezultiraju zdravi uvjeti jedino kada ljudsko bie mora poduprijeti njegov ivot, ne s vlastitim radom, ve iz drugih izvora unutar drutva. To je naizgled u kontradikciji s onim to sam upravo rekao, ali samo naizgled. Ono to e uiniti posao vrijednim biti e injenica da nee vie biti plaen. Cilj prema kojem trebamo raditi naravno, na racionalan a ne na boljeviki nain mora biti odvajanje rada od snabdijevanja sredstvima egzistencije. To sam nedavno objasnio. Kada vie nitko ne bude nagraen za svoj rad, tada e novac izgubiti svoju vrijednost kao sredstvo za stjecanje moi nad radom. Nema drugog naina za prevladavanje zloupotrebe koja je ovjekovjeena samim novcem nego formirati socijalnu strukturu na takav nain da nitko ne bude nagraen za svoj rad, i snabdijevanje sredstvima egzistencije mora biti postignuto iz sasvim drugog izvora. Tada e prirodno biti nemogue koristiti novac u svrhu prisiljavanja nekoga na rad. Veina pitanja koja se sada javljaju pojavljuju se u obliku u kojem se razumiju konfuzno. Ako e ih se postaviti na jasno svijetlo, to se moe dogoditi jedino preko duhovne znanosti. Novac u budunosti ne smije biti ekvivalent za ljudski rad, ve samo za neivu robu. Samo neiva roba e se u budunosti stjecati pomou novca, ljudski rad ne. To je od krajnje vanosti. Sada, samo razmislite o injenici da u proleterskoj koncepciji svijeta ideja da je rad roba bulji nam u lice u svakakvim oblicima. Zaista, injenica da je rad u modernom industrijalizmu na najupadljiviji nain postao roba jedan je od temeljnih principa marksizma, jedan od onih temeljnih principa u kojima je Marx bio najuspjeniji u Rudolf Steiner Izazov vremena 24

pridobivanju pristaa meu proletarijatom. Ovdje vidite da se zahtjev pojavljuje iz sasvim razliitog centra i na konfuzan i kaotian nain, koji mora, ipak, biti ispunjen, ali iz sasvim razliitog smjera. To je osobina socijalnih zahtjeva dananjice, da su, u mjeri u kojoj se pojavljuju instinktivno, pojavljuju zbog potpuno opravdanih i vrstih instinkta. Javljaju se, meutim, iz kaotine socijalne strukture. Zato imaju konfuzan oblik to nuno dovodi do konfuzije. Tako je ja mnogim poljima. Iz tog je razloga nuno imati uporite u duhovno znanstvenom pogledu na svijet jer jedino to moe rezultirati istinskim socijalnim iscjeljenjem. Sada, pitati ete da li bi to dovelo do promjene. Na primjer, ako osoba naslijedi svoj novac, ona e nastaviti plaati robu s novcem koji je naslijedila, a rad drugih osoba je dakako prikriven u tim robama. Dakle nita se ne mijenja, rei ete. Zasigurno, ako mislite apstraktno, nita se ne mijenja. Ali, ako promotrite cijeli efekt do kojeg dolazi kada je snabdijevanje sredstvima egzistencije odvojeno od rada, imat ete drugaije miljenje. U oblasti stvarnosti, situacija nije takva da jednostavno izvlaimo apstraktne zakljuke, ve tamo stvari imaju svoje stvarne uinke. Ako stvarno doe do toga da je snabdijevanje sredstvima egzistencije odvojeno od izvravanja rada, nasljeivanja vie nee postojati. To e dati takvu modifikaciju socijalne strukture da ljudi nee dolaziti u posjed novca na bilo koji drugi nain osim za nabavu roba. Kada je neto shvaeno kao stvarnost, onda ima svakakve uinke. Izmeu ostalog ovo odvajanje snabdijevanja sredstvima egzistencije od rada ima jedan sasvim osobiti efekt. Zaista, kada govorimo o stvarnosti, ne moemo se izraziti tako da kaemo, Ali ja ne vidim zato je to tako. Moete isto tako rei, Ali ja ne vidim zato bi morfij trebao uzrokovati spavanje. To vam takoer ne dolazi kao zakljuak iz pukog meuodnosa pojmova. To se manifestira tek kada stvarno pratite uinak. Danas u socijalnom pretku postoji neto ekstremno neprirodno. To se sastoji u injenici da se novac uveava kada ga osoba jednostavno posjeduje. Stavljen je u banku i na njega se isplauje kamata. To je najneprirodnija stvar koja moe postojati. To je zaista krajnje besmisleno. Osoba uope nita ne radi. Jednostavno pohrani novac, koji ak ne mora biti steen radom ve moe biti naslijeen, i na njega prima kamatu. To je krajnja besmislica. No to e postati stvar nunosti kada je snabdijevanje sredstvima egzistencije odvojeno od rada da e se novac koristiti kada postoji, kada je proizveden kao ekvivalent roba koje postoje. Mora se koristiti. Mora biti puten u opticaj i stvarni efekt e biti da se novac ne uveava ve smanjuje. Ako osoba sada posjeduje odreenu svotu novca, za etrnaest godina imati e priblino dvostruko pod normalnom kamatnom stopom, i nee trebati napraviti nita nego samo ekati. Ako dakle mislite o transformaciji socijalnog poretka, to se mora dogoditi pod utjecajem temeljnog principa kojeg sam vam predstavio, tada se novac nee uveati ve e se smanjiti. Nakon odreenog broja godina, novanice koje sam stekao prije poetka tih godina nee vie imati nikakvu vrijednost. One bi dospjele i postale bezvrijedne. Na ovaj nain u socijalnoj strukturi e postati prirodan trend prema dovoenju uvjeta da e sami novac, koji nije nita drugo nego zapis, naznaka da osoba posjeduje odgovarajuu mo nad radom ljudskih bia, izgubiti svoju vrijednost nakon odreenog perioda vremena ako nije bio stavljen u opticaj. Drugim rijeima, nee se uveati, ve e sve vie nestajati i, nakon etrnaest godina ili moda neto due, doi e do nulte toke. Rudolf Steiner Izazov vremena 25

Ako ste danas imate milione, nakon etrnaest godina neete imati dvostruko ve ete bankrotirati ukoliko u meuvremenu niste dodatno zaradili. Naravno, svjestan sam da se ljudi vrte kao da su ih ugrizle buhe kada se ovo danas spominje ako doputate takvu usporedbu. Znam to, i ne bi upotrijebio ovu usporedbu da u publici nisam zapazio izvanredne pokrete! Poto je, meutim, situacija takva da ove stvari uzrokuju da se ljudi osjeaju kao da ih ujedaju buhe, imamo boljevizam. Samo potraite prave uzroke i tu ste. Nikada neete moi osloboditi svijet od onoga to dolazi na povrinu ukoliko niste zaista rijeeni da prodrete do istine. injenica da je istina neugodna ne pravi razliku. Esencijalni dio obrazovanja ovjeanstva danas i u neposrednoj budunosti sastojati e se u okonanju uvjerenja da se istina moe kontrolirati prema subjektivnim procjenama, subjektivnim simpatijama i antipatijama. Ali duhovna znanost, ako je dohvaena s vrstom ljudskom inteligencijom, moe rijeiti problem novca jer on takoer moe biti razmatran duhovno. Nita se ne postie onim neodreenim govorom kojeg sam uo ak i meu antropozofima koji dre novac u ruci i kau, Ovo je Ahriman. Sada novac predstavlja ekvivalent za robu i rad. On predstavlja zahtjev za neto to se stvarno dogaa. Ako od istih apstrakcija preemo u realnost, ako razmislimo, dakle, kada osoba ima deset novanica od stotinu maraka i plati ih nekome, on uzrokuje da rad odreenog broja osoba kao ekvivalent prijee iz ruke u ruku. Poto te novanice posjeduju mo da uzrokuju rad odreenog broja ljudi, one tada zapravo stoje unutar ivota sa svim njegovim granama i impulsima. Ona vie nee i dalje biti zadovoljna sa samom apstrakcijom, nepromiljenom apstrakcijom, plaanja novca, ve e se upitati, Kakvo je znaenje injenice da sam uzrokovao da deset novanica od sto maraka prijee iz ruke u ruku, tako dovodei do toga da odreeni broj osoba obdarenih glavom, srcem i umom moraju izvriti rad? Kakvo je znaenje toga? Odgovor na takvo pitanje moe biti pruen, naposljetku, jedino duhovnim promatranjem stvari. Uzmimo najekstremniji primjer. Pretpostavimo da ima novca netko tko nikada nije uloio nikakav napor u ime ovjeanstva. Postoje takvi sluajevi. Uzeti u ekstremni sluaj. Netko tko nikad u ime ovjeanstva nije uloio napor ima novac. On sa svojim novcem za sebe neto kupuje. Zaista, omogueno mu je da za sebe oblikuje sasvim ugodan ivot iz razloga injenice da posjeduje novac, koji je zahtjev na ljudski rad. Fino! Ta osoba nije nuno loe ljudsko bie. Moe ak biti i dobar ovjek; zaista, moe biti vrijedna osoba. Ljudi esto proputaju vidjeti socijalnu strukturu. Nemaju interesa za svoje blinje, odnosno, za stvarnu socijalnu strukturu. Ljudi pretpostavljaju da vole ljudska bia kada kupe neto za sebe s njihovim naslijeenim novcem, na primjer, ili kada ga ak daju. Kada je dan, jedini rezultat je da uzrokujemo da odreeni broj ljudi radi za one kojima je novac dan. To je jednostavno stvar stjecanja moi. injenica da je zahtjev za rad ini ga sredstvom stjecanja moi. No ova situacija je jednostavno nastala i razvila se do ovog stupnja. To je refleksija neeg drugog. To je refleksija onog to sam spomenuo na prethodnom predavanju. Tamo Rudolf Steiner Izazov vremena 26

sam skrenuo vau panju na injenicu da je boanstvo Jehove odreeno vrijeme kontroliralo svijet preko injenice da je izvojevao potpunu pobjedu nad drugim Elohimima, i da se vie ne moe spasiti od tako izazvanih duhova. On je protjerao svoje drugove, drugih est Elohima, iz podruja. Zbog toga, ono to ljudsko bie doivljava ak i u embriju steklo je potpunu dominaciju u ljudskoj svijesti. Ostalih est snaga, koje ovjek nije doivio u embriju, time su uinjene neaktivnima. Time su doli pod utjecaj niih duhovnih entiteta. U petom desetljeu zadnjeg stoljea, kao to sam rekao, Jehova se vie nije mogao spasiti. Poto je mudrost Jehove steena u stanju embrija uinila moguim shvatiti koncept providnosti samo u vanjskoj prirodi, krajnje ateistika prirodna znanost je preplavila svijet. Refleksija toga, injenica da novac jednostavno prelazi od jedne osobe do druge bez ikakvog transfera robe, sastoji se u cirkulaciji novca odvojenoj od cirkulacije roba. Nije vano s kojom se energijom osoba moe naprezati na bilo kom polju, ahrimanska snaga ivi u onom to se ini da je proizvedeno od novca kao novac. Ne moete naslijediti bez da imate odreenu koliinu ahrimanske snage prenesenu s novcem. Nema druge mogunosti posjedovanja novca unutar socijalne strukture na zdrav nain nego posjedovati ga na kranski nain; odnosno, stjeui novac jedino pomou onog to netko razvija izmeu roenja i smrti. Drugim rijeima, nain na koji osoba dolazi u posjed novca ne smije biti refleksija onog to je povezano s Jehovom ak iako je injenica da smo roeni, da prelazimo od embrija u vanjski ivot, neto to se tie njega. Refleksija toga je, kaem, injenica da nasljeujemo novac. One osobine koje nasljeujemo krvlju naslijeene su preko zakona prirode. Novac koji nasljeujemo a ne zaraujemo bio bi refleksija toga. injenica da kranska svijest jo nije uzela svoje mjesto u svijetu, da do socijalne strukture jo dolazi pomou drevne mudrosti Jehove ili njegove aveti, rimske koncepcije drave, dovela je do svega to je vodilo do jednog aspekta sadanje nesretne situacije. Rekao sam da se ne smije razmatrati tako apstraktno kada novac proizvodi novac, ve to moramo gledati u stvarnosti. Kada god novac proizvodi novac to je neto to se javlja samo na fizikom planu, dok je ono to ini ljudsko bie uvijek povezano s duhovnim svijetom. to radite, dakle, kada ne izvravate rad ali imate novac za koji ljudi moraju raditi da ga dobiju? Ljudsko bie tada donosi na trite ono to ini njegov nebeski udio a dajete mu samo zemaljsko. Plaate mu samo zemaljskim, isto ahrimanskim. Vidite, to je duhovni aspekt stvari. Kada god je na djelu Ahriman, moe doi samo do destrukcije. To je, opet, neugodna istina. I uope ne pomae kada osoba sebi kae, Sada, zaista, ja sam inae cijenjeni pojedinac i ne inim nita loe, stoga, kada koristim moj prihod da platim ovo ili ono. Stvarna injenica je da dajete Ahrimana u zamjenu za Boga. Naravno, esto smo to prinueni unutar sadanje socijalne strukture, ali ne smijemo zabiti glavu u pijesak i prikrivati to od sebe. Radije se suoimo s istinom jer to e donijeti budunost zavisi od toga da li to radimo. Do mnogo toga to se slama na ovjeanstvu s tako poraznim rezultatima dolo je iz razloga jer ljudi zatvaraju oi i oi njihovih dua u prisutnosti istine. Stvorili su za sebe apstraktne koncepte dobrog i loeg, i ne ele imati posla sa stvarnim i konkretnim. U odnosu na ovo dalje emo govoriti sutra, kada emo podii nau raspravu u duhovne visine. Rudolf Steiner Izazov vremena 27

III. MEHANISTIKI, EUGENIKI I HIGIJENSKI ASPEKTI BUDUNOSTI 1 prosinac 1918 Ono to sam imao na umu tijekom ovih razmiljanja bilo je baciti svijetlo na oblik koji socijalno razmiljanje mora uzeti danas. Onome to smo ve raspravljali elio bih dodati neto to e uiniti moguim da podignete stvari na vii nivo. To je zaista nuno ba zbog posebnih zahtjeva duha nae epohe. Sve to sam vam predstavio i jo u predstaviti, nadam se da ete smatrati, ako smijem ponoviti ovaj zahtjev, ne kao kriticizam sadanjeg postojeeg stanja, ve jednostavno davanje grae pogodne za usmjeravanje nae prosudbe koja moe dati temelj za opi izvid uvjeta obiljeen neophodnim uvidom. Duhovno znanstveni pogled ne moe biti onaj koji daje socijalnu kritiku ve samo onaj koji privlai panju na te stvari bez pesimizma ili optimizma. Ipak nas ta injenica sili, naravno, da koristimo rijei koje e neki razumjeti kao namjeru kriticizma ove ili one socijalne klase. To nije sluaj. Kada mi ovdje govorimo o buroaziji, to je kao da smo govorili o neizbjenoj povijesnoj pojavi, a ne u svrhu stavljanja primjedbi na ono to je jednostavno bilo neizbjeno prema odreenim duhovno znanstvenim pogledima. Molim vas da na isti nain shvatite ono to u vam predstaviti danas. Uzmimo kao nae polazite sveobuhvatnu pokretaku snagu koja je u snanom obliku u pozadini sadanjih socijalnih zahtjeva proletarijata, ba kao to je u pozadini svih ili mnogih ljudskih pokreta. Ta sila je vie ili manje jasno izraena, ali je takoer i instinktivna, nesvjesna, konfuzna, i nejasna' iako ipak temeljna u tim pokretima. To se sastoji u injenici da postoji odreeni ideal za dovoenje socijalnog poretka koji e biti zadovoljen u svim njegovim aspektima. Ako elimo na radikalan nain opisati to je dakle temeljno u tim stvarima, imamo razloga rei da je napravljen trud da se promisli i ostvari socijalni poredak koji e dovesti do raja na Zemlji, ili barem sreu dostojnu ljudskog bia na koju je gledala populacija sadanjeg proletarijata kao neto za im se ezne. To je nazvano rjeenje socijalnog problema. Ono to sam upravo rekao svojstveno je instinktu koji je iza onog to je nazvano rjeenje socijalnog problema. Sada, u razmatranju izraza rjeenje socijalnog problema, nuno je da se duhovni znanstvenik, koji se ni na jednom polju ne smije predati iluzijama ve uperiti svoju panju na stvarnosti, takoer i u ovom sluaju ne zadovolji nikakvom iluzijom. Bitna injenica na ovom polju je da oni koji za njima tee ne kreu od stajalita osloboenog iluzija, ve sa stajalita suoenog s velikim brojem takvih iluzija, posebno osnovnom iluzijom da je mogue rijeiti socijalni problem. injenica da u naoj epohi nema svijesti o razlici izmeu fizikog plana i duhovnog svijeta, ve se na fiziki plan na neki instinktivni nain gleda kao na jedini svijet, povezana je s drugom injenicom da se tei stvoriti raj na ovom fizikom planu. Zbog tog koncepta je naa epoha prisiljena vjerovati da su ljudska bia osuena bilo da nikad ne postignu pravdu, uskladi svoje impulse i potrebe, ili da je nau unutar fizike zemaljske egzistencije. Rudolf Steiner Izazov vremena 28

Fiziki se plan, meutim, manifestira onome tko promatra svijet imaginativno, i na taj nain spoznaje aktualnu stvarnost, na takav nain da mora izjaviti da u tom svijetu nema savrenosti ve samo nesavrenosti. Dakle, uope nije mogue govoriti o apsolutno potpunom rjeenju socijalnog problema. Moete teiti na nain na koji vas volja, na osnovu najdubljeg znanja, rijeiti socijalni problem, ipak on nikada nee biti rijeen u smislu u kojem danas mnoge osobe oekuju rjeenje. Ali to ne treba nikog voditi da kae da ako se socijalni problem jednostavno nee rijeiti, trebali bi dopustiti da stare besmislice nastave svojim tijekom. Istina je da tijek stvari podsjea na njihalo: snaga za kretanje gore steena je kretanjem dolje. Drugim rijeima, ba kao to je suprotna snaga akumulirana kretanjem dolje i zatim koritena u kretanju gore, takav je sluaj i u ritmikom slijedu koji karakterizira povijesni ivot ovjeanstva. Ono to bi za neku epohu mogli smatrati kao najsavreniji socijalni poredak, ili ak kao uope jedini socijalni poredak, istroi se kada se jednom realizira, i poslije nekog vremena ponovno vodi u poremeaj. Evolucijski ivot nije takav da se mirno uspinje, ve se njegov tijek sastoji od oseka i plima; napreduje valnim pokretom. Najbolje to bi jednom mogli uspostaviti, jednom kada je realizirano na fizikom planu, stvara uvjete koji vode do vlastite destrukcije nakon nunog perioda vremena. Stanje ovjeanstva bi bilo sasvim drugaije ako bi ovaj neopozivi zakon u povijesnom tijeku dogaaja bio adekvatno prepoznat. Tada se ne bi pretpostavljalo da je mogue u apsolutnom smislu utemeljiti raj na Zemlji, ve bi ljudi bili prisiljeni obratiti panju na cikliki zakon evolucije ovjeanstva. Ako iz razmatranja izuzmemo apsolutni odgovor na pitanje, Kakav bi trebao biti oblik socijalnog ivota? uinili bi pravu stvar pitajui se to treba napraviti u naoj epohi? Koji su toni zahtjevi pokretakih snaga nae pete post-atlantske epohe? to u stvari zahtijeva da se ostvari? Sa svijeu da e ono to bude realizirano neizbjeno biti uniteno kod obrata u tijeku ciklikih promjena, prisiljeni smo jasno vidjeti da i socijalno moemo misliti samo na relativan nain kada prepoznamo pokretake evolucijske snage odreene epohe. Imperativno je nuno raditi u skladu sa stvarnou. Radimo protiv stvarnosti kada pretpostavljamo da emo moi ostvariti bilo to pomou apstraktnih i apsolutnih ideala. Za duhovnog znanstvenika, stoga, koji eli usmjeriti panju na stvarnost a ne na iluziju, pitanje se ograniava na to to unutar nje nosi impuls kojeg treba realizirati unutar aktualne situacije u neposrednoj sadanjosti? Naa jueranja objanjenja su takoer namijenjena tome da se razmatraju sa ovog stajalita. Interpretirate me sasvim pogreno ako pretpostavljate da mislim da e do apsolutnog raja doi preko injenice, recimo, ono to je proizvedeno radom bude odvojeno od rada. Upravo suprotno, to smatram, na osnovu dubokih zakona evolucije ovjeanstva, jedino kao neto do ega u sadanje vrijeme nuno mora doi. Ono to je usidreno u svim ovjekovim instinktima, prema emu posebno tei koncepcija ivota proletarijata, ak i ako oni ponekad guraju stvari do ekstrema takvih zahtjeva kao to su oni koje sam vam juer nabrojio kao zahtjeve boljevizma iza onog to ljudi imaju u njihovoj svijesti lei, naravno, ono to e instinktivno dovesti do realizacije. Svatko tko usmjerava svoje napore prema stvarnosti ne obraa panju na programe koji su mu predloeni, ak ni one od ruske sovjetske republike, ve tei vidjeti to je danas jo u instinktivnoj formi iza onih stvari koje ljudi izvana izraavaju zamuckujui. To je ono to je stvarno bitno. Inae, ako tako ne gledamo stvari, nikada se neemo baviti tim stvarima na pravi nain. Ono emu ljudi Rudolf Steiner Izazov vremena 29

instinktivno tee potpuno je svojstveno temeljnom karakteru nae pete post-atlantske epohe, koji je bitno razliit od etvrte epohe, grko-latinske, a isto tako i od prethodne tree, egipatske-kaldejske. Dananji ljudi, u njihovim socijalnim vezama ne kao pojedinci, ve u odnosima socijalne grupe moraju eljeti neto sasvim odreeno. Instinktivno oni to stvarno ele. Oni danas ele ono to se nije moglo eljeti u etvrtoj post-atlantskoj epohi, ili ak do petnaestog stoljea nae kranske ere. Oni danas ele egzistenciju dostojnu ljudskog bia, to jest, ispunjenje kao odraz u socijalnom poretku onog to nejasno u ovoj epohi osjeaju kao ideal za ovjeanstvo. Ljudi danas instinktivno ele da ono to je ljudsko bie u sebi bude reflektirano u socijalnoj strukturi. Tijekom tree post-atlantske epohe, egipatsko-kaldejske, to je bilo razliito, a isto tako razliito jo ranije tijekom druge epohe. U drugoj epohi, drevnoj perzijskoj, ljudsko bie je jo potpuno u svojoj unutarnjoj prirodi; ovjek je tada jo bio bie potpuno unutarnje prirode. Tada nije instinktivno zahtijevao da u vanjskom svijetu nae identino ono to je posjedovao iznutra kao svoje potrebe. Nije trebao socijalnu strukturu koja bi mu omoguila da u vanjskim stvarima prepozna ono to iznutra posjeduje kao impulse, instinkte i potrebe. Zatim je dola trea post-atlantska epoha, egipatsko-kaldejska, i ljudsko bie je zahtijevalo da mu se dio njegova bia koji je bio povezan s njegovom glavom pojavi u zrcalu vanjske socijalne stvarnosti. Tako vidimo da je, od tree post-atlantske epohe nadalje, od egipatsko-kaldejske epohe, bilo stremljenje da se postigne teokratsko socijalno ureenje u kojem je sve to je pripadalo teokratskim socijalnim institucijama bilo na neki nain proeto religijom. Ostalo je jo bilo instinktivno. Ono to je bilo povezano s drugim ovjekom, ovjekom grudi i disanja, i ono to je bilo povezano s ovjekom metabolizma, ostalo je instinktivno. Ljudsko bie uope nije jo mislilo o gledanju toga reflektiranog u zrcalu vanjskog poretka. U drevnoj perzijskoj epohi postojala je takoer jedino instinktivna religija, voena od onih iniciranih u zaratustrizam. Ali sve to je ljudsko bie razvilo bilo je jo unutarnje i instinktivno. Nije jo osjeao nikakvu potrebu da stvari trai u vanjskoj refleksiji u socijalnom poretku. Tijekom perioda koji je zavrio priblino s osnivanjem drevnog rimskog carstva, stvarna godina je bila 747 pr.Kr., poeo je zahtijevati da ono to je moglo ivjeti kao misao u njegovoj glavi ponovno nae u socijalnom poretku. Zatim je dola epoha koja je poela u osmom stoljeu, 747 pr.Kr., a zavrila u petnaestom stoljeu, grko-latinska epoha. ovjek je tada zahtijevao da dva lana njegova bia, ovjek glave i ovjek ritma, disanja, grudi budu reflektirana izvana u socijalnoj strukturi. Ono to je inilo drevni teokratski poredak, ali sada samo kao eho, moralo je biti reflektirano. U stvari, prave teokratske institucije nose blisku slinost s treom postatlantskom epohom a to ukljuuje ak i institucije Katolike crkve. To se nastavilo, i tome je dodano neto novo to je posebno izvueno iz grko-latinske epohe. Vanjske institucije res publica, one institucije koje imaju veze s upravljanjem vanjskog ivota utoliko to se tie pravde i nepravde i sline stvari su dodane. ovjek je sada zahtijevao s obzirom na dva lana njegova bia da ih ne treba samo nositi unutar sebe ve da ih treba vidjeti reflektirane vani kao u zrcalu. Na primjer, ne razumijete grku kulturu ako ne znate da je situacija bila takva da je jedino metaboliki ivot, koji izvana izraen u ekonomskoj strukturi, jo ostao instinktivan, Rudolf Steiner Izazov vremena 30

unutarnji i bez potrebe za vanjskom refleksijom. Tendencija da se zahtijeva vanjska refleksija za to pojavila se najprije u petnaestom stoljeu kranske ere. Ako prouavate povijest u njenoj stvarnosti, ne u formi legendi fabriciranih unutar nae takozvane znanstvene povijesti, nai ete ak i izvana potvreno ono to sam vam rekao na osnovu okultnog znanja o grkoj robovskoj klasi i ropstvu, bez ijeg bi postojanja grka kultura kojoj se toliko divimo bila nezamisliva. To se moe shvatiti kao postojee u socijalnoj strukturi jedino kada znamo da je cijelom etvrtom post-atlantskom epohom dominirala tenja za vanjskim sustavom institucija na polju zakona i religije, ali jo ne za bilo kakvim drugim osim instinktivnim ekonomskim poretkom. Naa je vlastita epoha, vrijeme koje poinje u petnaestom stoljeu kranske ere, ona u kojoj je prvoj napravljen zahtjev da se cijelo trolano ljudsko bie vidi kao slika takoer i u vanjskoj socijalnoj strukturi. Moramo, dakle, danas prouavati trolano ljudsko bie poto, po prvi puta, ono razvija trostruki instinkt zahtjeva u vanjskoj strukturi, u strukturi zajednice, koja sam vam spominjao, odnosno, najprije, duhovnu sferu, koja ima vlastitu administraciju i vlastitu strukturu, drugo, sferu administracije, sigurnosti i reda politiku sferu koja je isto tako samodostatna, i, tree, ekonomsku sferu, jer naa epoha po prvi puta zahtijeva ekonomsku sferu u vanjskoj organizaciji. Zahtjev da se vidi ljudsko bie realizirano i oslikano u socijalnoj strukturi javlja se kao instinkt u naoj epohi. To je dublji razlog zato nije vie samo ekonomski instinkt onaj koji je na djelu. Ekonomska klasa koja je upravo stvorena, proletarijat, tei prema cilju postavljanja ekonomske strukture izvana jednako svjesno kao to je etvrta post-atlantska epoha postavila administrativnu strukturu sustava zakona, a trea post-atlantska epoha, egipatsko-kaldejska, teokratsku strukturu. To je unutarnji razlog. Jedino uvaavajui taj unutarnji razlog moete ispravno prosuditi uvjete sadanjeg vremena, i tada ete razumjeti zato sam vam prije tjedan dana morao predstaviti ovaj trostruki socijalni poredak. On zasigurno nije bio izmiljen kako su danas izmiljeni programi brojnih drutava, ve je izjavljen na osnovu onih snaga koje se mogu promatrati ako uemo u stvarnost evolucije. Moramo doi do toke, jer vrijeme pritie u tom smjeru, kada pokretake evolucijske sile unutar razvoja ovjeanstva treba stvarno razumjeti konkretno i objektivno. Vrijeme pritie u tom smjeru. Ljudi se jo bore protiv toga. To je stvarno zapanjujue ak i ako promatramo one koji su najdalje napredovali. Nedavno je izdana knjiga naslovljena Pisma dame za Walther Rathenau-a u vezi prevazilaenja dogaaja koji dolaze. Svakakve stvari su, naravno, raspravljane u knjizi. Na primjer: Namjera je ovog pamfleta objaviti bitni intuitivni sadraj epistolarnih spisa. Osobna komunikacija je bila iskljuena jer nema neposredne veze s ovim. Rezultat je ukidanje fragmentarnog oblika pisma, a time i stalnog ponavljanja pozdrava i zavretaka. Dama obdarena vidovitou ovdje komunicira s autorom knjige, O stvarima koje e doi, njeno neobino iskustvo u odnosu na novu duu vremena i novog roenja svijeta. Snage budunosti koje se danas bore za vii oblik ivota ovdje se manifestiraju u individualnoj ljudskoj sudbini kao doivljena stvarnost novih snaga due. Rudolf Steiner Izazov vremena 31

udno je da se ovdje govori o mnogim stvarima, ali se primjeuje neto neobino. Dama otkriva da ovjek moe razviti vie duhovne sposobnosti i da se izvorne stvarnosti mogu opaati jedino pomou njih. Knjiga s time stvarno zavrava. Njeno zadnje poglavlje je naslovljeno, Kozmiki zakljuci u vezi svjetske due i ljudske due. Ali knjiga ne ide dalje od uvida da osoba moe posjedovati vie sposobnosti i ne ide do toke da kae to stvarno opaa pomou tih viih sposobnosti. To je kao da netko osobi kae, Imate oi, ali je onda ne odvede do toke da s njima vidi neto od stvarnosti. Odreeni ljudi imaju udan stav s obzirom na duhovnu znanost. Oni zapravo ustuknu u strahu ak i ako samo ponemo govoriti o onom to se moe vidjeti. Netko bi elio rei autoru kao to je ova dama,. Priznajete da se u ljudskom biu mogu razviti vie sposobnosti. Duhovna znanost postoji da izvijesti upravo o vanim stvarima ako su te vie sposobnosti razvile. Ali ljudi ustuknu od toga i ne ele sluati. Vidite kako nas urgentno vrijeme potie da doemo do toke gdje duhovna znanost eli stii, i kako su u meuvremenu u ljudima zbrkane one stvari o kojima sam govorio u zadnjem broju asopisa, Das Reich, ureenom od Alexander von Bernus-a, u mom lanku naslovljenom Luciferski i ahrimanski elementi u naoj suvremenoj povijesti, u ivotu ovjeka. To je u ljudskoj dui sve u tako zamrenoj masi da ak i oni koji priznaju da je mogue vidjeti duhovnu stvarnost kao izvornu stvarnost koja se moe gledati, smatraju za matovitu osobu svakog tko konkretno govori o takvoj duhovnoj stvarnosti. Uputio sam na ovu damu jednostavno jer ona nije jedinstvena pojava. Ono to se javlja u njoj javlja se u mnogim pojedincima. To je zapravo karakteristika vremena da iako se ljudi osjeaju ponukani gledati izvan uobiajene vanjske stvarnosti, ipak se povlae i suzdravaju se da to naprave. U ovoj knjizi na primjer, skrenuta je panja na odreeni odnos izmeu ljudskih bia i kozmikih sila. No, ne treba pokuati, recimo, objasniti tim ljudima sadraj moje knjige, Osnove tajne znanosti, u kojoj su ti odnosi izneseni. Tada se povlae. Ali ne stjeemo uvid u socijalna pitanja, koja treba razmatrati kao to sam vam iznio, ako jednostavno priznamo da je mogue vidjeti i ne razmotrimo ono to se moe vidjeti. Od enormne je vanosti to shvatiti. Inae, uvijek emo raditi greku ve naznaenu u prvim reenicama koje sam danas izgovorio, da pravimo apsolutni princip iz neeg to vrijedi konkretno za jedan pojedini sluaj tako da se moe postaviti pitanje, na primjer, s obzirom na socijalni problem, Kako trebaju ljudske institucije biti postavljene po svijetu? Ali to nam pitanje stvarno nije postavljeno. Ljudska bia se u raznim dijelovima Zemlje razlikuju, i u budunosti e se te razlike poveati. Krajnje nerealne misli izraava onaj tko, dakle, pretpostavlja da je mogue na isti nain socijalno postupati u Rusiji, Kini, Junoj Americi, Njemakoj ili Francuskoj. Izraava apsolutne misli ondje gdje jedino individualne i relativne misli odgovaraju stvarnosti. Iznimno je vano da se ta injenica jasno vidi. Tijekom zadnjih godina, kada je bilo toliko vano da se ove stvari razumiju na odgovarajuim mjestima, bio mi je veliki izvor alosti da su jednostavno bile krivo shvaene. Sjetiti ete se da sam ovdje prije dvije godine nacrtao kartu koja sada postaje stvarnost, i tu kartu nisam pokazao samo vama. Tada sam tu mapu predstavio da objasnim kako se pokretake sile kreu sa odreene strane, poto je zakon da, ako poznajemo te pokretake sile, ako ih spoznamo, ako ih uhvatimo s naom svijeu, one mogu na Rudolf Steiner Izazov vremena 32

odreeni nain biti ispravljene i moe im se dati drugaiji smjer. Vano je da to bude shvaeno. Ali nitko na odgovornom poloaju nije spoznao ove stvari, ili ih uzeo ozbiljno u pravom smislu rijei. Sadanji dogaaji svakako pokazuju da su trebale biti uzete ozbiljno. Sada injenica koju treba uzeti u obzir u vezi ovih stvari je da se, u pogledu nekih temeljnih zakona evolucije svijeta, nita zapravo ne zna na sveobuhvatan nain tako da bi to znanje nalo vanjsku primjenu osim unutar odreenih tajnih drutava englesko govoreih naroda. To je neto to je vano opaziti. Tajna drutva meu drugim narodima su samo stvar praznih fraza. Tajna drutva meu englesko govoreim narodima su, naprotiv, izvori od kojih su na odreeni nain pribavljene istine pomou kojih se stvari mogu upravljati politiki. Mogao bih jednom o njima govoriti, ali danas bi nas to daleko odvelo. Dakle moemo rei da se one snage koje teku od tih tajnih drutava u politiku Zapada kreu zapravo u skladu s povijesti. One raunaju s zakonima povijesne evolucije. Nije nuno da u vanjskim pitanjima sve bude tono do toke na i. Ono to je bitno je da li osoba postupa u skladu s povijesnom evolucijom u objektivnom smislu, ili postupa kao diletant slijedei svoje proizvoljne ideje. Politika Srednje Europe, na primjer, preteno je bila amaterska politika, posve bez odnosa s bilo kojim povijesnim zakonom. Politika koja nije bila amaterska, koja je slijedila injenice ili, ako mogu koristiti pravi izraz, profesionalna politika bila je ona od englesko govoreih naroda, britanskog carstva i njenog dodatka, Amerike. To je velika razlika, i to je znaajna toka koju treba jasno vidjeti. Njena vanost lei u injenici da ono to se znalo u tim krugovima zapravo utjee u svijet stvarnosti. Takoer tee u instinkte iza onih osoba koje imaju poloaje kao politiki predstavnici, ak i ako djeluju jedino iz politikih instinkta. Iza njih su snage na koje sada referiram. Ne morate istraiti, dakle, da li je Northcliff ili ak Lloyd George iniciran u nekom stupnju u te snage. To nije ono to je vano. Odluujue pitanje je da li postoji ili ne mogunost da se oni mogu ponaati u skladu s tim silama. Trebaju uzeti u svoje instinkte samo ono to ide usporedo s tim silama. Ali postoji takva mogunost; to se dogaa, i te sile djeluju u opem smjeru svjetske povijesti. To je esencijalna toka, i mogue je uspjeno djelovati unutar meuodnosa svjetske povijesti jedino kada netko stvarno primi u svijest to se na ovaj nain dogaa u svijetu. Inae, druga osoba, koja svjesno djeluje u skladu sa svjetskom povijeu, ili uzrokuje takvo djelovanje, uvijek ima mo, dok je onaj koji o tome ne zna nita bespomoan. To je nain na koji mo moe svladati bespomonost. To je vanjska pojava. Ali pobjeda moi nad bespomonou u ovim stvarima zavisi, u konanici, o razlici izmeu znati i ne znati. To treba biti jasno shvaeno. Vano je takoer vidjeti da kaos, sada u poetnom stupnju na Istoku i u Srednjoj Europi, demonstrira kako je strano bilo sve to se pretvaralo da nosi politiki red u ovaj kaos ali je sada uklonjeno. Ali ono to se sada dogaa u Srednjoj i Istonoj Europi pokazuje da nita nego diletantizam proima javni ivot u toj oblasti. Na Zapadu, meu engleski govoreom populacijom svijeta, postoji svugdje dominantan ne diletantizam, ve ako smijem koristiti krajnji izraz ekspertno razmatranje stvari.

Rudolf Steiner Izazov vremena

33

To je ono to e odrediti formu povijesti desetljea koja dolaze. Bez obzira na uzviene ideale koji mogu biti postavljeni u Srednjoj i Istonoj Europi, bez obzira koliko je dobre volje pokazano u ovom ili onom skupu programa, nita se nee na taj nain postii ako ljudi ne mogu uzeti polaznu toku od pokretakih sila koje su izvedene na isti ili ak i bolji nain sa druge strane praga svijesti, ba kao to su pokretake sile Zapada, englesko govoreih naroda, uzete u konanici sa druge strane praga svijesti. Oni prijatelji koji su uli ove raspravljane stvari koje sam vam predstavljao godinama ba kao to to radim danas, uvijek su u vezi s tim radili greku i openito je teko uvjeriti ak i nae najbolje prijatelje da je napuste. To je greka u razmiljanju, Ali kakva korist rei da ova ili ona stvar ima svoje porijeklo u odreenom tajnom sjeditu Zapada? Sigurno ih je potrebno prvo uvjeriti da postoje takva tajna drutva. esto se mislilo da bi najvanija stvar bila probuditi uvjerenje da takva tajna drutva postoje, ali to nije ono to treba primarno razmatrati. Naii ete na slab odziv ako se uhvatite uvjeravanja dravnika kalibra Kuhlmanna, recimo, da postoje tajna drutva u posjedu takvih pokretakih sila, ali da to nikako nije vana toka. Zaista, zabluda je kada se to smatra fundamentalnim. injenica da se to smatralo fundamentalnim je zbog sklonosti misteriji donesenom loim navikama starog teozofskog drutva i koje se jo mogu nai meu antropozofima. Ako netko izusti rije tajna ili okultna i moe uputiti na bilo to a da je tajno ili okultno, kakvu sasvim posebnu razliku dodjeljuje sebi! Ali to nije neto to moe dati poeljne rezultate kada imamo posla s vanjskim realitetima. Ono to je vano je da pokaemo kako se stvari javljaju i jednostavno ukaemo na ono to moe razumjeti svatko sa svojim vrstim zdravim razumom. Unutar tih drutava koje se bave takvim okultnim istinama koje imaju utjecaja na stvarnost, promatran je princip, na primjer, da nakon to je carstvo ruskog cara svrgnuto na dobrobit ruskog naroda, politiki smjer e morati biti proveden koji bi pruio mogunost poduzimanja socijalistikog eksperimenta u Rusiji. Ljudi ga ne bi poduzeli u zapadnim zemljama jer ga u tim oblastima ne smatraju povoljnim i poeljnim. Tako dugo dok ja jednostavno tvrdim da je to navedeno u tajnim drutvima, moe se dvojiti. Ali, ako ukaem da je cijeli politiki smjer takav da je taj princip evidentno u pozadini, ljudi su tada unutar stvarnosti s njihovim obinim vrstim zdravim razumom. Vana stvar je da se probudi osjeaj za stvarnost. Ono to je razvijeno u Rusiji je, u osnovi, samo ostvarenje onog to je bila namjera na Zapadu. injenica da su do danas samo nevjeti socijalistiki eksperimenti provoeni od ne-Engleza, da se stvari realiziraju svakakvim zaobilaznim putovima, tako je dobro poznata tim drutvima da radi toga nemaju ozbiljnih glavobolja. Znaju da je vano dovesti te zemlje do toke gdje socijalistiki eksperimenti postaju neizbjeni. Ako se zatim provode bez znanja o prirodi socijalnog poretka, tada netko oblikuje socijalni poredak povezan s tim zemljama i ini sebe upraviteljem socijalistikog eksperimenta. Vidite, zadravanje odreene vrste okultnog znanja koje je paljivo prakticirano u tim centrima dovodi do ogromne moi. Suprotna strana se nikako ne moe obraniti od te moi osim stjeui to znanje i s njim se suprotstavljajui toj moi. Na tom polju ne moe biti rasprave o krivnji ili nevinosti. Tu jednostavno moramo govoriti o neizbjenom, o stvarima koje se moraju dogoditi jer ve postoje ispod povrine, Rudolf Steiner Izazov vremena 34

jer su na djelu u oblasti sila koje jo nisu pojave. Meutim, one su ve sile, i postati e pojave. Sigurno da ne moram naglasiti da stojim pri onom to sam uvijek izjavljivao. Pravo bie njemakog naroda ne moe nestati. Pravo bie njemakog naroda mora traiti svoj put ali je vano da bude u mogunosti nai svoj put, da u svojoj potrazi ne prati pogrene putove, i da ne trai stazama gdje nema znanja. Nemojte interpretirati, dakle, ono to u sada rei tako da to bude barem kontradiktorno s onim to sam izjavljivao godinama. Stvari uvijek imaju dvije strane i ono na to sam vam ukazao je, u velikoj mjeri, stvar volje. To je mogue paralizirati ako su u igru dovedene takoer i snage sa suprotne strane ali te snage moraju poivati na znanju, ne na amaterskom nedostatku znanja. Vidite esencija stvari je da ako nema otpora na Istoku, a s Istokom mislim na cijelu oblast koja lei od Rajne istono ak u Aziju, britanska svjetska dominacija e se nakon unitenja rimskog-latinskog francuskog elementa razviti na nain namijenjen od onih snaga na koje sam danas jo jednom ukazao, kao to sam to esto radio, to lee iza instinkta. Iz tog razloga je vano da, bavei se s onim to kae Woodrow Wilson, ne upotrijebimo samo onu vrstu razmiljanja koja je uglavnom razvijena kod dananjih ljudi. Radije, ono to se pojavljuje samo u instinktima ak i kod takve osobe kao Woodrow Wilson treba shvatiti pomou dubljeg znanja. Kada je to formulirano u svakakvim maksimama, to ljude zaluuje, a kada dolazi iz uma Wilsona, zaluuje samo iz razloga jer je njegov um na odreeni nain opsjednut od podsvjesnih sila. Zaista vana injenica je da su kod grupa na Zapadu koji dre svoje znanje tajnim najvei napori uloeni da vide da e se stvari razvijati na takav nain da u svakom sluaju osiguraju nadmo Zapada nad Istokom. to god ljudi danas kazali na osnovu njihove svijesti, cilj kojem se teilo je utemeljiti kastu gospodara na Zapadu i kastu ekonomskih robova na Istoku, poevi s Rajnom i irei se istono sve do u Aziju. To ne znai kastu robova u drevnom grkom smislu, ve kastu ekonomskih robova organiziranu na socijalistiki nain da preuzmu svakakve nemogunosti u socijalnoj strukturi koje zatim nee biti primijenjene meu engleski govoreim narodima. Bit stvari je napraviti englesko govoree narode populacijom gospodara svijeta. Sada to je s pravom osmiljeno s te strane u najopsenijem smislu. Sada sam doao do odgovarajueg mjesta za objanjenje neeg to vas zaista molim da primite potpuno svjesni injenice da ako se takve izjave daju danas, daju se pod pritiskom i urgentnou suvremenih dogaaja i moraju biti primljene zaista u najozbiljnijem smislu. Ono to ovdje izjavljujem najpaljivije je uvana tajna od centara na Zapadu na koje sam esto referirao. Na zapadu je smatrano oito da narodima Istoka ne smije biti doputeno da ita znaju o ovim stvarima koje osobe na Zapadu posjeduju u formi znanja, kao to sam ve rekao, preko metoda koje mogu raspravljati kasnije. Oni te stvari posjeduju kao znanje na takav nain da e, budui da ih ostali ne znaju, preko njihove pomoi biti uspostavljena svjetska nadmo. To je jedini mogui nain za postizanje njihovih ciljeva. Poevi s ovim petom post-atlantskom epohom, odreene sile e u evoluciji ovjeanstva postati prevladavajue. Ljudska evolucija, naravno, ide naprijed. Unutar granica kratkog vremenskog isjeka koji spada pod istraivanje antropologije ili povijesti Rudolf Steiner Izazov vremena 35

na polju vanjske materijalistike znanosti, nikada nije mogue formirati sud u vezi sila koje se manifestiraju u evoluciji ovjeanstva. Malo je toga u vanjskom procesu razvoja pretrpjelo promjenu unutar ogranienog isjeka vremena. Na osnovu tog znanja nitko ne zna, na primjer, kako su posve razliito stvari izgledale, ak i u drugoj epohi, da ne spominjem prvu ili druge jo dalje natrag. To se moe znati jedino preko duhovne znanosti. Na isti nain, jedino je kroz duhovnu znanost, mogue naznaiti sile koje e se razviti u budunosti na sasvim elementarni nain iz prirode ovjeka. injenica da e se takve snage, koje e promijeniti ivot na Zemlji, razviti iz ljudskog bia poznata je tim tajnim sreditima. To je ono to se krije od Istoka od ljudi Zapada koji to sami namjeravaju zadrati. Poznato je, nadalje, da e te sposobnosti, koje ovjek danas posjeduje tek u njihovu zaetku, biti trostruke prirode. Iz prirode ovjeka e se razviti na isti nain na koji su nastale i druge sposobnosti tijekom evolucije ovjeanstva. Ta trostruka sposobnost, o kojoj govori svaka osoba koja zna unutar tih tajnih krugova te tri sposobnosti koje e se razviti u ljudskoj prirodi, moram vam napraviti razumljivim na slijedei nain. Prvo, postoje sposobnosti koje imaju veze s takozvanim materijalnim okultizmom. Pomou te sposobnosti a to je upravo ideal britanskih tajnih drutava odreeni socijalni oblici sada bazini unutar industrijskog sustava biti e postavljeni na sasvim razliitim temeljima. Svaki obavijeteni lan ovih tajnih krugova je svjestan da, samo pomou odreenih sposobnosti koje su jo latentne ali se razvijaju u ovjeku, i uz pomo zakona o skladnim oscilacijama, mogu biti pokrenuti strojevi i mehanike konstrukcije i druge stvari. Mala indikacija se moe nai u onom to sam povezao s osobom Stradera u mojim misterijskim dramama. Te stvari su sada u procesu razvoja. Unutar onih tajnih krugova one se uvaju kao tajne na polju materijalnog okultizma. Motori mogu biti pokrenuti, aktivni, neznatnim ljudskim utjecajem preko poznavanja odgovarajue krivulje oscilacije. Pomou tog principa biti e mogue ljudske snage isto mehanikim snagama u mnogim stvarima. Broj ljudskih bia na Zemlji je danas zapravo 1,400,000,000. Rad je meutim izvravan, ne samo od ovih 1,400,000,000 osoba kao to sam jednom ovdje objasnio ve je toliko mnogo rada izvreno isto mehanikim putem da kaemo da Zemlju stvarno nastanjuje 2,000,000,000 osoba. Ostali su jednostavno strojevi. Odnosno, ako bi rad kojeg su izvrili strojevi morao biti napravljen od ljudi bez strojeva, bilo bi neophodno imati jo 600,000,000 osoba na Zemlji. Ako ono to raspravljam s vama pod imenom mehanistikog okultizma ue u polje praktinog djelovanja, to je ideal onih tajnih centara, biti e mogue izvriti rad ne samo 500,000,000 ili 600,000,000 ve 1,080,000,000 osoba. Tako e doi do mogunosti uiniti nepotrebnim devet-desetina rada pojedinaca unutar oblasti englesko govoreih naroda. Mehanistiki okultizam nee samo uiniti moguim biti bez devet desetina rada kojeg sada jo obavljaju ljudske ruke, ve e takoer dati mogunost paraliziranja svakog pokuaja ustanka tada nezadovoljnih masa ovjeanstva. Sposobnost pokretanja motora prema zakonima recipronih oscilacija razviti e se u velikoj mjeri meu engleski govoreim narodima. To je poznato u njihovim tajnim krugovima, i na to se rauna kao na sredstvo kojim e biti ostvarena nadmo nad ostatkom populacije Zemlje ak i tijekom pete post-atlantske epohe. U tim krugovima je poznato jo neto. Poznato je da postoje jo dvije sposobnosti koje e se razviti na isti nain. Jedna, Rudolf Steiner Izazov vremena 36

koju u se usuditi nazvati eugenika sposobnost, razviti e se primarno meu narodima Istoka, Rusije i azijskog zalea. Takoer je u tim krugovima Zapada poznato da se eugeniki okultizam nee razviti iz uroenih potencijala englesko govoreih naroda, ve samo iz uroenih potencijala koji pripadaju upravo azijskoj i ruskoj populaciji. Te injenice su poznate u tajnim krugovima Zapada. One su uzete u obzir i na njih se gleda kao da ine odreene pokretake snage koje moraju postati aktivne u buduoj evoluciji. Sa eugenika sposobnost mislim uklanjanje reprodukcije ljudskih bia iz oblasti pukog proizvoljnog impulsa i nezgode. Meu narodima Istoka postepeno e se razviti briljantno isto znanje o tome kako zakoni populacije, zakoni naseljavanja Zemlje, moraju ii usporedo s odreenim kozmikim pojavama. Iz tog podatka znati e da e, ako do zaea doe u skladu s odreenim konstelacijama zvijezda, tako biti dane mogunosti duama koje su bilo dobre bilo loe prirode da dobiju pristup za zemaljsko utjelovljenje. Ta sposobnost e biti steena jedino od onih pojedinaca koji ine nastavak kao rase, nastavak u krvnoj struji, azijske populacije. Moi e jednostavno detaljno vidjeti kako ono to danas kod zaea i roenja radi kaotino i proizvoljno moe biti dovedeno u sklad s velikim zakonima kozmosa u pojedinanim konkretnim sluajevima. Ovdje apstraktni zakoni nisu od pomoi. Ono to e se stei konkretna pojedinana sposobnost u kojoj e biti e se u pojedinanom sluaju znati da li se zaee treba dogoditi u odreeno vrijeme. To znanje, koje e omoguiti dovesti sa nebesa dolje pokretake snage za moraliziranje ili de-moraliziranje Zemlje preko prirode samog ovjeka, ta posebna sposobnost razvija se kao nastavak krvne sposobnosti u rasama Istoka. Ono to se tamo razvija kao sposobnost zovem eugeniki okultizam. To je druga sposobnost sposobnost koja e sprijeiti evoluciju ovjeanstva s obzirom na zaee i roenje da ima svoj tijek prema proizvoljnim impulsima, i vie ili manje sluajno. Molim vas da uzmete u obzir enormne socijalne posljedice, enormne socijalne pokretake snage koje tu ulaze! Te sposobnosti su latentne. Dobro je poznato u onim tajnim krugovima engleski govoreih naroda da e se te sposobnosti razviti meu narodima Istoka. Znaju da oni sami nee imati te sposobnosti unutar njihovih vlastitih potencijala koji su im dodijeljeni roenjem. Oni znaju da Zemlja ne bi mogla dosei svoj cilj, ne bi mogla prijei od Zemlje do Jupitera zaista, oni znaju da bi Zemlja unutar relativno kratkog perioda skrenula od puta koji vodi do njenog cilja ako bi jedino snage koje pripadaju Zapadu bile uposlene. Postepeno bi dolo do toga da bi se samo bezduna populacija mogla razviti na Zapadu, populacija koja bi bila koliko je mogue bezduna. To je poznato. Iz tog razloga ti ljudi tee unutar vlastitih krugova razviti, preko svojih sposobnosti, mehanistiki okultizam. Takoer se nastoji postii nadmo nad onim narodima koji e razviti eugeniki okultizam. Svaka upuena osoba u krugovima Zapada kae, na primjer, Nuno je da mi vladamo Indijom iz razloga da samo kroz nastavak onoga to dolazi iz indijskih tijela kada se to ujedini s onim to na Zapadu tei u sasvim razliitom smjeru, u smjeru mehanistikog okultizma mogu doi u egzistenciju tijela u kojima e se u budunosti moi utjeloviti due koje e prenijeti Zemlju na njene budue evolucijske stupnjeve. Englesko govorei okultisti znaju da ne mogu zavisiti o tijelima koja proizlaze iz temeljnog karaktera njihova vlastita naroda, i tako tee da zavladaju narodom koji e dati tijela uz pomo kojih se evolucija Zemlje moe prenijeti u budunost. Rudolf Steiner Izazov vremena 37

Ameriki okultisti znaju da nikada ne mogu prenijeti u budunost ono to bi eljeli prenijeti ukoliko to ne odnjeguju u obliku tijela za budunost unutar ruske populacije kroz njene eugenike okultne potencijale, ukoliko nad tim ne dobiju vladavinu, tako da postepeno moe nastati socijalna unija izmeu osobina njihove vlastite dekadentne rase i klijajuih osobina psihike rase europske Rusije. Moram vam takoer govoriti u vezi tree sposobnosti, koja je danas latentna ali e se razviti. To je ono to se usuujem zvati higijenska okultna sposobnost. Sada imamo sve tri: materijalistiku okultnu sposobnost, eugeniku okultnu sposobnost, i higijensku okultnu sposobnost. Ova higijenska okultna sposobnost je ve dobro na putu i nee trebati dugo, relativno govorei, da stigne. Ova sposobnost e sazrjeti jednostavno kroz uvid da ljudski ivot, u svom tijeku od roenja do smrti, napreduje na nain identian s napredovanjem bolesti. Procesi bolesti su, drugim rijeima, samo posebna i radikalna transmutacija sasvim obinog, normalnog ivotnog procesa koji tee izmeu roenja i smrti, izuzev toga to mi nosimo u sebi ne samo snage da stvaramo bolest ve takoer i one koje lijee. Te snage iscjeljivanja su, kao to svaki okultist zna, upravo iste kao one koje su primijenjene kada osoba stjee okultne sposobnosti, u kojem sluaju su te snage transmutirane u snage znanja. Snaga iscjeljenja uroena ljudskom organizmu, kada je transmutirana u znanje, daje okultne oblike znanja. Sada, svaka upuena osoba u zapadnim krugovima svjesna je da materijalistika medicina nee imati osnova u budunosti. im se higijenske okultne sposobnosti razviju, osoba nee trebati vanjsku materijalnu medicinu, ve e postojati mogunost profilaktikog tretiranja na psihiki nain da se sprijee one bolesti koje se ne javljaju preko karmikih uzroka jer se na karmike bolesti ne moe utjecati. Sve e se u vezi toga promijeniti. To sada izgleda kao ista fantazija, ali je u stvari neto do ega e uskoro doi. Sada, situacija je takva da te tri sposobnosti nee doi jednako meu svim narodima na Zemlji. Zaista, ve ste vidjeli diferencijaciju. Ta diferencijacija je povezana, naravno, jedino s tijelima a ne s duama, koje uvijek prelaze, naravno, od rase do rase, od naroda do naroda. Ali s tijelima ta je diferencijacija veoma povezana. Od tijela englesko govoreih naroda mogunost razvoja eugenikih okultnih sposobnosti u budunosti nikada ne mogu doi roenjem. Upravo na Zapadu e one biti primijenjene, ali nain na koji e biti primijenjene je da e biti postignuta nadmo nad istonim zemljama, i doi e do brakova izmeu ljudi Zapada i ljudi Istoka. Tako e se iskoristiti ono to se jedino moe nauiti od naroda Istoka. Mogunost higijenskih okultnih sposobnosti u posebnoj mjeri je prisutna meu narodom centralnih zemalja. Engleski govorei ljudi ne mogu stei higijenske okultne sposobnosti preko njihovih uroenih potencijala, ali te sposobnosti mogu stei u njihovu razvoju tijekom vremena izmeu roenja i smrti. To mogu postati steene osobine tijekom tog vremena. U sluaju populacije koja zauzima podruje priblino istono od Rajne i sve do u Aziju, te sposobnosti e biti prisutne na osnovu roenja. Populacija centralnih zemalja ne moe stei eugenike okultne potencijale preko roenja, ali ih mogu stei tijekom njihova ivota ako postanu uenici ljudi Istoka. Na taj nain e te sposobnosti biti distribuirane. Ljudi Istoka nee imati ni najmanje sposobnosti za materijalni okultizam; to e moi primiti jedino kada im to bude dano, kada se ne bude tajilo od njih. Uvijek e biti Rudolf Steiner Izazov vremena 38

mogue drati to tajnom, posebno kada su drugi toliko glupi da ne vjeruju u stvari koje izjavljuje osoba koja je u poloaju da vidi u njih. Drugim rijeima ljudi Istoka i oni od centralnih zemalja materijalni okultizam e morati primiti od Zapada. Primiti e njegove dobrobiti, njegove proizvode. Higijenski okultizam e se prvenstveno razviti u centralnim zemljama, a eugeniki okultizam u istonim zemljama. Meutim, biti e neophodno, da postoji meusobna komunikacija izmeu ljudi. To je neto to se mora uzeti u pokretake snage socijalnog poretka u budunosti. Za ljude to ini imperativ da vide da e u cijelom svijetu u budunosti moi da ive jedino kao ukupna ljudska bia. Ako bi Amerikanac elio ivjeti samo kao Amerikanac, premda bi mogao postii najuzvienije materijalne rezultate, sebe bi osudio na sudbinu da nikad ne napreduje iza zemaljske evolucije. Ako ne bi traio socijalne veze s Istokom, osudio bi sebe da bude vezan unutar zemaljske sfere nakon odreenog utjelovljenja, obilazei sferu Zemlje kao duh. Zemlja bi bila odvuena od svojih kozmikih veza, i sve te due bi morale biti kao duhovi. Sukladno tome, ako ljudi Istoka ne bi primili materijalizam Zapada s njihovim eugenikim okultnim sposobnostima koji Zemlju vue nadolje, istoni ovjek bi izgubio Zemlju. Bio bi povuen u neku vrstu isto psihiki-duhovne evolucije, i izgubio bi zemaljsku evoluciju. Zemlja bi pod njim takorei potonula, i ne bi mogao posjedovati plod zemaljske evolucije. Ono do ega mora doi je uzajamno povjerenje meu ljudima u dubokom unutarnjem smislu. To se pokazuje kroz njihov izvanredan budui razvoj. Unutar inteligentnih umova onih centara Zapada, postoji namjera da se stvari njeguju samo na nain na koji ih oni mogu njegovati. Nije stvar zapadnjaka da obraaju posebnu panju na ono to se razvija na Istoku sa stajalita istonjaka; ono to se razvija meu ostalima treba jednostavno prepustiti njima. To je neto to duboko mora biti utisnuto u nae due, da ovdje stiemo do toke gdje krivnja ili nevinost ili slini koncepti gube njihovo znaenje, gdje je injenica koju trebamo imati na umu to da ove stvari moramo primiti s krajnjom ozbiljnou, u najdubljem smislu rijei, iz razloga to ove stvari utjelovljuju znanje koje je samo sposobno prijei u voenje ovjeanstva u budunosti. Ove stvari su od velike vanosti, i vano je da bi ih na odreeni nain trebali vidjeti. Samo uzmite u obzir da sam vam rekao da e se razviti tri vrste okultnih sposobnosti i da e se ispreplesti cijelom Zemljom, diferencirane prema razliitim narodima, u skladu s onima na Zapadu, centralnim zemljama, i na Istoku. Rekao sam, zaista, da e se tako ispreplesti da e ljudi Zapada od roenja posjedovati potencijale za materijalni okultizam, ali e moi stei higijenski okultizam;da e oni u sredinjim zemljama preko roenja posjedovati primarno potencijale za higijenski okultizam, ali e za sebe moi stei ako im je dan materijalni okultizam s Zapada i eugeniki s Istoka; da e oni s Istoka od roenja posjedovati potencijale za eugeniki okultizam, ali da e moi za sebe stei higijenski okultizam od sredinjih zemalja. Te sposobnosti se pojavljuju diferencirane, raspodijeljene meu ovjeanstvom svijeta, ali tako da se istovremeno isprepliu. Preko tog preplitanja biti e odreene budue socijalne veze zajednikog ivota u svijetu. Ali postoje prepreke razvoju tih sposobnosti. Te prepreke su raznog karaktera, i njihovo djelovanje je zaista sloeno. Rudolf Steiner Izazov vremena 39

Na primjer, u sluaju ljudi centralnih zemalja i istonih krajeva vana je prepreka razvoju tih sposobnosti, posebno njihovu razvoju na znalaki nain, kada su u njima aktivne jake antipatije prema ljudima zapadnih zemalja. Tada ove stvari ne mogu biti gledane objektivno. To je prepreka u razvoju tih sposobnosti. No mogunost razvijanja druge okultne sposobnosti takoer je ak i na neki nain ojaana ako se razvija iz odreenih poriva mrnje. To je udan fenomen. esto se pitamo, a tu imamo posla s neim to treba razmotriti sasvim objektivno, zato je takvo beutno zlostavljanje bilo prakticirano u zapadnim zemljama. To takoer dolazi od instinkta koji tee onim sposobnostima. Jer ono to ini najdublje pokretake snage u zapadnom okultizmu poticano je niim snanijim nego razvojem osjeaja koji su neistiniti ali su osjeani kao da su na neki nain sveti, i to moe predstavljati ljude Istoka a posebno one centralnih zemalja kao barbare. Potencijali materijalnog okultizma njegovani su, na primjer, nainom miljenja koji ini takozvani kriarski temperament u Americi. To se sastoji od osjeaja da je Amerika pozvana da cijelom zemljom iri slobodu i pravdu i ne znam sve jo koje divne stvari. Naravno, ljudi to tamo vjeruju. Ono to ovdje govorim nema nikakve veze s traenjem mana. Ljudi vjeruju da su angairani u kriarski pohod, ali to vjerovanje u neto lano ini potporu radu u odreenom smjeru. Ako bi osoba svjesno dala neistinitu izjavu, ne bi imala tu potporu. Iz toga razloga, ono to se sada dogaa je ogromna pomo s jedne strane a prepreka s druge u razvoju onih sposobnosti za koje moramo izjaviti da su u sadanje vrijeme jo latentne u sluaju veine pojedinaca koji unutar sebe nose volju prema evoluciji u budunosti i sudbina im je da duboko utjeu na socijalnu strukturu ovjeanstva. Samo promislite kako je sve to se dogaa u sadanjem trenutku uinjeno svijetlim i transparentnim s razumijevanjem i uvidom kada usmjerite panju na one pozadine, i jasno shvatite da podsvjesni nagoni kojima se bavimo u naim razmiljanjima lee iza svega to se danas stalno izjavljuje na svjestan nain. Najvanija stvar u vezi toga je, meutim, da su upravo engleski govorei narodi oni koji, zbog sasvim posebnih evolucijskih procesa, imaju okultne centre gdje su ove stvari poznate. Takoer je poznato koje sposobnosti e imati u budunosti kao lanovi engleski govoree populacije, a koje sposobnosti e im nedostajati. Znaju kako moraju urediti socijalnu strukturu da bi mogli podvrgnuti svojoj svrsi ono to u njima nedostaje. Ono to radi u smjeru ovakvih stvari su instinkti, a ti instinkti su ve vrili svoj utjecaj. Izvrili su enorman utjecaj, vrlo znaajan utjecaj. Jedno posebno korisno sredstvo koje se moe pokrenuti od zapadnog okultizma da bi se stvari usmjerile u pogrene kanale je tako utjecati na Istok da se on u budunosti nastavi drati svojih drevnih sklonosti prema razvoju same religije bez znanosti. Voe zapadnih tajnih krugova nee aliti truda da vide da u njihovim vlastitim oblastima ne postoji nita to sadrava samo religiju ili samo znanost, ve da tamo bude sinteza oboje, reciproni utjecaj znanja i vjere. Oni takoer nee aliti truda da vide da ta znanost radi samo u tajnosti, da e protkati, na primjer, samo najvanije stvari ovjeanstva i politiko voenje Rudolf Steiner Izazov vremena 40

svijeta preko postizanja svjetske dominacije Britanaca. Suprotno, ako se Istok suzdri to je mogue vie od proimanja religijskih koncepcija znanou, to e biti ogromna pomo u irenju te svjetske dominacije. Sada samo uzmite u obzir kako sve rusko favorizira upravo ove zapadne napore. U Rusiji se jo nastavlja tenja biti poboan, ali ne tenja da se sadraj te pobonosti proima s znanou duha. Tenja na neki nain ostaje unutar nejasnog misticizma, to bi inilo izvrsno sredstvo potpore dominaciji nad Istokom to se eli od Zapada. S druge toke gledita, ono to se poduzima je uiniti znanost, koja pripada Zemlji, to je mogue vie teistikom. Upravo tu je budunost englesko govoreih naroda u nedavnim vremenima bila najvie plodonosna. Postigli su neto ogromno irei svijetom, u fundamentalnom smislu, njihov znanstveni trend, odnosno, znanost ispranjenu od religije, ateistiku znanost. To je postala vladajua snaga nad cijelom Zemljom. Goetheanizam, to je suprotnost od toga, sasvim svjesno njena suprotnost, nije se mogao razviti ak ni u zemlji samog Goethea. To je gotovo nepoznata stvar u Goetheovoj vlastitoj zemlji! Dominirajui intelekt u dananjoj znanosti se dri potpuno u skladu s onim to se namjerava javno objaviti kao vanjski izraz one znanosti u tajnosti prakticirane od onih krugova. Ona je, meutim, tamo prakticirana kao sinteza znanosti i religije. Dakle postoji ateistika znanost za vanjski svijet, ali za unutarnje krugove koji upravljaju svjetskim dogaajima postoji znanost koja takoer sainjava religiju, i religija koja sainjava znanost. Istok se moe najbolje drati u aci ako se tamo bude podravala religija bez znanosti. Centralne zemlje mogu se najbolje drati u aci ako im se nakalemi znanost ispranjena od religije, poto se njima ne moe nakalemiti religija. Ove stvari su pomagane pri punoj svjesnosti od onih koji ine one upuene unutar krugova koje smo spominjali, a od ostalih instinktivno. Poto su vladajue snage centralnih zemalja, preivljavajui od drevnih vremena, poiene, sada nema nieg u centralnim zemljama to moe doi na njihovo mjesto. Takoer, to ini iznimno tekim, formirati ispravan sud o cjelokupnom sadanjem stanju stvari u svjetskom povijesnom ambijentu. Cijeli svijet je bio zaokupljen pitanjima krivnje i uzroka u vezi s ovom ratnom katastrofom. Ali sve stvari e se rasvijetliti jedino ako ih uzmemo u odnosu na pozadinu efektivnih snaga koje se ne manifestiraju u vanjskim pojavama. Upravo iz razloga koji su danas navedeni, nije mogue formirati miljenja u odnosu na ove stvari prema kategorijama, misaonim kategorijama, unutar kojih se sudovi obino formiraju kada se postavi pitanje krivnje ili nevinosti. Ja sam potpuno svjestan da u dananje vrijeme, kada je Wilson zapravo nazvan Papom dvadesetog stoljea, ne podcjenjivaki ve u smislu odobravanja na temelju toga da je on opravdano laiki Papa dvadesetog stoljea sasvim sam svjestan da e se ak i u centralnim zemljama postupno razviti konfuzni sud s obzirom na tijek ovog rata, kako je nazvan, iz razloga jer su ispravna izvjea o pitanjima previena. Svaki dokument e potvrditi ono to govorim, ali treba ih vidjeti u svijetlu onog to je u pozadini. Prije svega je potrebno formirati sud, do kojeg u ovom sluaju ne moe doi nitko osim osobe koja moe baciti neto svijetla na te stvari s one strane praga. Bojim se da e ono to se sada dogaa iz dana u dan, mogli bi rei, uzrokovati da sve vie pogrene metode prosudbe postanu prevladavajue, da e sve manji broj ljudi biti sklon baviti se pitanjima na takav nain da bi Rudolf Steiner Izazov vremena 41

proizveli plodonosne rezultate. Pretpostavljam da e ljudi imati rijetke ideje kada ih se sada obavijesti, na primjer, od tiska to moe ili ne mora biti istinito da abdicirani njemaki Kaizer kae, Zaista nisam bio ak ni prisutan kada je rat poeo; Zaista nisam uope bio prisutan. To je uinjeno od strane Bethmana i Jagowa! Oni su to uinili. (Vjerojatno ste to itali u nedavnim novinama.) To je, naravno, neuveno da je takva izjava dola od tih usta, oito neuveno! Ali prosudbe na koje se potajno utjecalo, koje su takvim stvarima gurnute na krivi put, svugdje su prisutne. Vidite, ono to je potrebno u vezi toga imati na umu je da moramo temeljito razmotriti injenice da bi mogli postaviti prava pitanja. Ako to shvatimo, tada emo vidjeti da ne bi tako povrno kako se obino radi trebali gledati duboku, traginu nunost koja lei ispod ove katastrofe. ak se ni povrne dogaaje ne smije gledati povrno. Skrenuti u vam panju na jedan sluaj i odmah ete vidjeti zato odabirem takav detalj. Prije nekog vremena sam se poduhvatio toga da vam objasnim da su se mnogi nizovi dogaaja, nizovi injenica, odigrali u Njemakoj to je izvan sumnje moglo stvarno voditi do rata ali su se prelomili i nisu doveli do rata, dok ono to je zapravo vodilo do rata nije imalo nikakvu vezu s tim drugim stvarima. Neu danas ponavljati ono to sam vam ve rekao u vezi s time. elio bih, meutim, da uzmete u obzir jednu stvar da bi mogli vidjeti kako se tijekom svjetske povijesti, stvari koje slue kao vanjski simptomi podudaraju, moemo rei, dok su velike stvari kojima sam vam danas govorio iza njih. Moe se postaviti pitanje da li je cijela ratna katastrofa, kako je do nje dolo u srpnju ili kolovozu 1914, mogla pod odreenim okolnostima uzeti drugaiji smjer. Sada neu ii u pitanje da li je ova katastrofa kao takva mogla biti izbjegnuta za to bi morali okrenuti drugu stranicu ali u postaviti pitanje da li je ova katastrofa mogla uzeti drugaiji smjer. Sada, mogla je uzeti drugaiji smjer. To je potpuno shvatljivo premda u ovakvim izjavama nakon dogaaja nema nieg osim metodoloke vrijednosti. Potpuno je shvatljivo, i na temelju dogaaja i takoer na temelju okultne pozadine, da je cijela katastrofa mogla uzeti drugaiji smjer. Moramo donijeti sud prema nizu slojeva. Ono to govorim je valjano jedino u odnosu na odreeni sloj injenica. Unutar tog sloja injenica, u naoj prosudbi bi mogli doi do neega kao to je slijedee. Mogli bi rei da je zamislivo da je rat 1914 mogao poeti na takav nain da bi njemaka vojska marirala prema Istoku i da bi mogli priekati da vidimo da li e poetak rata na Istoku voditi slino i do rata na Zapadu. Zamislivo je da je glavnina njemake vojske mogla biti povedena protiv Rusije a na Zapadu zauzet samo obrambeni poloaj, i da bi Nijemci tada ekali i vidjeli da li bi Francuska, koja u tom sluaju ne bi bila ni pod kakvom prijetnjom, bila napala. Francuska ne bi imala nikakvu obvezu koja bi im tada bila nametnuta ugovorom ako ne bi postojala objava rata na Istoku ve bi Nijemci jednostavno ekali da ruska vojska stvarno napadne. Oni bi zasigurno napali; ne moe biti sumnje da bi napali. Ne poriem da je drugaija hipoteza mogla vrijediti pet godina ranije, okrenuta u drugom smjeru, ali to 1914 vie nije bilo mogue. Unutar ovog sloja injenica mogue je zamisliti da je rat mogao imati glavni smjer prema Istoku. To bje bilo mogue. Ipak, kako su stale stvari, to nije bilo mogue. Unato svemu, to zapravo jo nije bilo mogue iz razloga jer nije postojao plan za kampanju u odnosu na Istok. Nikada nije Rudolf Steiner Izazov vremena 42

zamiljana ideja da se dogaaj, casus belli, mogao dogoditi na bilo koji nain nego da bi Njemaka bila izazvana na napad protiv Rusije, i da bi uvjet iz ugovora izmeu Rusije i Francuske tada vaio za Francusku, da bi Njemaka morala voditi rat na dva fronta. Pod utjecajem aksioma koji je uoblien u njemakom sustavu strategije poetkom dvadesetog stoljea, svako razmatranje poinje s idejom da se taj rat na dva fronta ne moe voditi ni na koji nain nego ofenzivno. Jedini plan kampanje koji je postojao bio je prisiliti Francusku na separatni mir pomou iznenadne invazije prema Zapadu preko Belgije to je zasigurno bila iluzija, ali takva iluzija je postojala i zatim prebaciti mase vojske prema Istoku. Sada, molim vas da razmotrite prirodu takvog stratekog plana. Izraunat je svaki detalj za svaki dan. Postoji egzaktan proraun o tome koliko je dopustivo ekati od dana ruske ope mobilizacije dok se ne izda zapovijed za njemaku mobilizaciju, koja ne smije kasniti ve se mora nastaviti dalje, jer ruska opa mobilizacija ini prvi poticaj. To se mora dogoditi dan nakon toga, drugog dana nakon toga, i treeg dana nakon toga. Ako se kasni samo jedan dan nakon ruske ope mobilizacije, cijeli plan pada u konfuziju i vie ne moe biti proveden. To vas molim da uzmete u obzir. Takva stvar s time uzima svoj smjer, to je zapravo bilo odluujue u trenutku kada nije bilo nikakve srednjeeuropske politike. To je naravno esencijalna toka: nije bilo srednjeeuropske politike. Jer von Bethman danas jo nastavlja govoriti besmislice. Ljudi su bili u oaju kada je Bethman izjavio svoje nevjerojatne i nemogue izjave u njemakom Reichstagu, i jo ih nastavlja izjavljivati. Nije bilo nikakve politike, ve samo strategija, ali strategija razvijena na temelju jednog savreno odreenog mogueg dogaaja. Tu nije bilo mogue neto promijeniti. Tu se nita nije moglo promijeniti ak i s obzirom na sate. Drugim rijeima, molim vas da shvatite da nije bilo nuno zbog vanjskih uzronih okolnosti da bilo tko u Njemakoj eli rat; morao se dogoditi u svakom sluaju. Uope nije bilo nuno imati elju za njim. Molim vas da na tu injenicu obratite panju. Morao je poeti iz jednostavnog razloga jer se, u trenutku kada je Rusija izdala nalog za opu mobilizaciju, u umu njemakog glavnog zapovjednika, sasvim automatski i neizbjeno, pojavila misao, Sada ja moram mobilizirati. Od te toke nadalje, sve se odvijalo automatski. To se nikako nije dogodilo zato to se tako eljelo. Dogodilo se iz razloga da je bilo pripremljeno godinama prije. Napad protiv Francuske preko Belgije slijedio je sasvim automatski nakon ruske ope mobilizacije jer je to smatrano jedinom racionalnom stvari za napraviti. Kaizeru se to nije moglo rei iz razloga, kao to sam vam ve ispriao, to su ljudi znali da je bio toliko indiskretan da bi, ako bi mu se to danas kazalo, sutra to znao cijeli svijet. injenicu da e napad biti preko Belgije saznao je tek u aktualno vrijeme mobilizacije. Takve stvari su se mnogo puta dogodile. Molim vas da ove stvari uzmete u obzir, i tada ete sebi rei da sigurno nije bilo nuno da itko unutar Njemake to eli. Rat se morao dogoditi. To govorim, meutim, uz uvjet da ostanemo unutar sloja injenica. Moete naravno prijei na razliiti sloj injenica, ali tamo ete biti ukljueni u sloena pitanja. injenice su takve da nas neto veliko to postaje katastrofa za ovjeanstvo, podsjea na priu o dobrom rektoru Kaltenbrunneru koju sam vam ispriao u vezi s Hamerlingom. Sjetite se kako sam vam to ispriao. Rekao sam vam da, ako pustimo da nai umovi Rudolf Steiner Izazov vremena 43

poivaju na poetskoj osobnosti Roberta Hamerlinga i razumijemo ga, rei emo sebi da ono to je djelatno u toj osobnosti je u velikoj mjeri radi injenice da je otiao na odreeno vrijeme u Trst kao uitelj u njemakoj srednjoj koli i da je otuda mogao ii na odmor u Veneciju. Drugim rijeima, da je doao na obale Jadrana. Cijela unutarnja struktura due ovog Hamerlinga je zbog injenice da je mogao ivjeti na Jadranu u Trstu, kao uitelj u srednjoj koli. To je bila jedina stvar koju je mogao uiniti u skladu s prethodnim tijekom svog razvoja. Kako je dolo do toga da ide tamo? Rekao sam vam da dok je bio zamjenski uitelj u Grazu, napisao je zahtjev za poloaj koji je postao upranjen u Budimpeti. Sada, samo vidite ovo. Tamo je poslao zahtjev. Da je slubenik to primio i odobrio, Hamerling bi cijelih deset godina proveo u Budimpeti. Bila bi eliminirana njegova cijela poetska osobnost; ne bi postojala. Svatko tko poznaje tu osobnost zna da je to tono. Kako se dogodilo to da nije otiao u Budimpetu, ve u Trst? Dobri rektor Kaltenbrunner kojem je zahtjev najprije trebao biti dostavljen sve je zaboravio i zahtjev ostavio u ladici stola toliko dugo dok poloaj u Budimpeti nije bio popunjen. Nakon to je poloaj popunjen i Hamerling rekao, Blagi Boe! Trebao sam imati sree da dobijem taj poloaj u Budimpeti! dobri rektor Kaltenbrunner je pocrvenio i rekao, Oprosti mojoj dui! Potpuno sam zaboravio va zahtjev. Jo lei u mojoj ladici. Tako je Hamerling spaen od odlaska u Budimpetu. Kada je Hamerling slijedei puta podnio zahtjev za poloaj u Trstu, dobri rektor Kaltenbrunner, u svijetlu prijanjeg sluaja, nije zaboravio odobriti zahtjev. Hamerling je doao u Trst i time postao Hamerling. Sada vas pitam da li je dobri rektor Kaltenbrunner dao Hamerlingu njegovo mjesto u svijetu kao pjesniku. Ipak ne postoji ni jedan drugi primarni razlog meu vanjskim pojavama da to objasni osim da je Hamerling postao pravi Hamerling preko injenice da je dobri Kaltenbrunner, rektor u Grazu u Steiermarku, pocrvenio. Jednostavna je injenica da se moe doprijeti do povrine stvari jedino kada primijenimo simptomatologiju. To nas dovodi do ispravne procjene vanjskih pojava i da vidimo to stoji iza simptoma. To je zaista vana toka. Na to bi se trebao stalno iznova vraati. Kada gledamo katastrofu sadanjeg vremena, nije nikako jednostavno nai put iz ope konfuzije. Samo uzmite u obzir veliku tekou kojom se suoavamo. Recimo da bi se Lord Grey uhvatio dokazivanja, na osnovu samo vanjskih dokumenata, da je on potpuno bez krivnje u vezi s izbijanjem rata. Naravno, to je za dokazati najlaka stvar na svijetu. Na osnovu vanjskih dokumenata mogue je dati najuvjerljiviji dokaz da britansku vladu ni na koji nain ne treba kriviti za izbijanje ovog rata. Ali ono to je u svakom sluaju vano se upitati je koliko teine ima taj dokaz. Moete doi ispod povrine tih stvari jedino ako postavite pitanje kao to sam ga ja postavio ovdje pred vama prije vie godina. Da li bi bilo mogue, na primjer, da britanska vlada sprijei invaziju Belgije? Tada morate rei, Da, ona bi to mogla napraviti. To je upravo ono to sam zahtijevao u mom Memorandumu, da se stvari neuljepane predstave svijetu. To bi naravno dovelo do toga da bi gospodin koji je sada dezertirao i otiao u Holandiju ak i onda bio obvezan da na neki nain nestane. Moda to ima veze s injenicom da je moj Memorandum imao tako malo povoljnog odziva ak i u sluaju onih koji su ga mogli prosuditi. Ali ja sam zahtijevao da dogaaji budu opisani iz minute u minutu neuljepani, bez ikakve obojanosti dogaaji koji su se dogodili u isto vrijeme u Berlinu i u Londonu izmeu 4:30 subotom poslijepodne subotom poslijepodne, znate, u Berlinu je nareena mobilizacija u oko 4:30, izmeu 4:30 u subotu poslijepodne i 10:30 te noi. Ti presudni dogaaji, u koje ne ulazi nita od svih onih Rudolf Steiner Izazov vremena 44

stvari o kojima je svijet govorio, pruaju dokaz ako su samo jednostavno opisani, da bi bilo mogue za britansku vladu da sprijei invaziju Belgije. Ona nije bila sprijeena. Iz tog razloga u 10:30 subotom naveer, jedina zapovijed koju je Njegovo velianstvo samo izdalo, suprotno elji njemake strategije, da jedina zapovijed, da vojska treba biti zaustavljena, da ne treba marirati prema Zapadu ve prema Zapadu treba zauzeti obrambeni poloaj ta jedina zapovijed je bila ponitena u oko 10:30 subotom naveer, i prigrlila se stara strategija. Ali dogaaji moraju, dakle, biti vjerno preneseni iz minute u minutu, injenice samo opisane, o tome to se dogaalo izmeu subote poslijepodne u 4:30 i subote naveer do otprilike 10:30. Iz toga bi onda naravno proizala potpuno razliita slika. I to je najvanije to bi vodilo do ispravno formuliranih pitanja. Bojalo se da e javnost u svim dijelovima svijeta dopustiti sebi da bude pod utjecajem onog to je otkriveno u arhivama, ali izvjesne presudne injenice koje su se dogodile izmeu 4:30 subotom poslijepodne i 10:30 subotom naveer, vjerojatno nikada nee izii iz arhiva u svijet. One navodno nikada nisu ni bile zapisane; odnosno, one su zapravo bile zapisane ali na takav nain da se spisi nikada nee pronai u arhivama. Vidite sloboda odluivanja u donoenju suda je takoer neto to treba postii. Ako se moe stei ta sloboda odluivanja u donoenju suda to bi bila velika pomo prema razvoju onih latentnih sposobnosti o kojima sam vam danas govorio, koje se moraju razviti,. U budunosti ovjeanstva, diferencirane na trostruki nain u raznim dijelovima svijeta. Tada ete otkriti da ono to sam vam opisao prije tjedan dana kao jedino opravdano rjeenje socijalnog problema u onoj mjeri u kojoj danas moemo govoriti u smislu na koji ukazuje takvo rjeenje, nije nikako razvijeno od isto intelektualnih ideja kao apstraktni program.

Rudolf Steiner Izazov vremena

45

IV. SOCIJALNI I ANTISOCIJALNI INSTINKTI 6 prosinca 1918 Na zadnjem predavanju izriito sam naglasio da stanje koje ini raj ako moemo koristiti istu rije koju sam onda upotrijebio nije mogue na fizikom planu. Iz tog razloga, sva takozvana rjeenja socijalnog problema, koja kane vie manje svjesno ili nesvjesno dovesti do takvog trajnog stanja raja na fizikom planu, nuno poivaju na iluzijama. U svijetlu ove izjave vas molim da primite objanjenja koja dajem u odnosu na karakteristinu pojavu sadanjeg vremena jer u stvarnosti naeg vremena zasigurno postoji odreeni zahtjev za socijalnim oblikovanjem veza meu ovjeanstvom. Ono to je bitno je da to pitanje ne treba napraviti apstraktnim, da pitanje ne treba uzeti u apsolutnom smislu, ve kao to sam, zaista, rekao proli puta da na osnovu duhovno znanstvene spoznaje trebamo razviti uvid upravo u ono to je nuno za nae vrijeme. Sada emo morati neto kazati u vezi upravo onog to je za danas nuno uzeto u svijetlu pretpostavki duhovne znanosti. Kada se danas raspravljaju socijalni problemi i socijalni zahtjevi, ono to se obino potpuno previa je injenica da se socijalni problem uope ne moe dohvatiti na nain koji odgovara potrebama naeg vremena bez intimnijeg znanja o biu ovjeka. Bez obzira koji socijalni programi su osmiljeni, bez obzira koje idealne socijalne uvjete elimo dovesti, ako ne polazimo od razumijevanja ljudskog bia kao takvog, ako cilj nije u skladu s intimnijim znanjem o ovjeku, sve e ostati bez rezultata. Istaknuo sam vam da je socijalna organizacija o kojoj sam govorio, ta trostruka socijalna organizacija koju sam bio ponukan predstaviti kao vaan zahtjev naeg vremena, valjana za sadanje doba iz razloga jer fokusira panju na znanje o ljudskom biu u svakom pojedinom detalju. To je znanje o ovjeku u njegovoj sadanjoj prirodi u ovoj aktualnoj toci vremena unutar pete postatlantske epohe. Sa ovog gledita vas molim da razmatrate sva objanjenja koja u predstaviti. Prije svega dolazi injenica ta se takav socijalni poredak kakav zahtijevaju suvremeni uvjeti ne moe utemeljiti osim iz svjesnog znanja o potrebi da ovjek bude svjestan sebe u svom odnosu sa onim to je socijalno. Mogli bi rei da je, od svih oblika znanja, znanje o samom ljudskom biu izrazito najtee. Prema tome, u drevnim misterijima, Upoznaj sebe bilo je postavljeno kao najuzvieniji cilj za ljudske tenje. Ono to je posebno teko za ljudsko bie danas je shvaanje svega to u njemu radi iz kozmosa, te koliko mnogo toga radu u njemu. Poto je ovjek danas postao posebno lakomislen ba u svom razmiljanju, u svojim koncepcijama, najdrae mu je sebe zamisliti na najjednostavniji mogui nain. Ali stvarna istina je da ovjek nikako nije jednostavno bie. Pomou isto proizvoljnih koncepcija nita se ne moe postii u vezi ove stvarnosti, i socijalnih odnosa, takoer, ovjek nikako nije jednostavno bie. Upravo je u socijalnim odnosima on takvo bie, mogli bi ak rei, kakvo bi strasno elio da ne bude; on bi s krajnjom silinom elio da je razliit od onoga to jest. Moglo bi se rei da je ljudsko bie stvarno izuzetno sklono sebi. To nije mogue dovesti u pitanje. Rudolf Steiner Izazov vremena 46

Ljudsko bie je izuzetno sklono sebi i to samoljublje je uzrok toga to ovjek transformira samospoznaju u izvor iluzija. Na primjer, ovjek radije ne priznaje da je samo polovino socijalno bie i da je drugom polovinom antisocijalno. Sada, injenino i suhoparno priznavanje da je ovjek u isto vrijeme i socijalno i antisocijalno, bie temeljni je uvjet socijalnog znanja o ovjeanstvu. Sasvim ispravno se moe rei, Teim postati socijalno bie. Zaista, to se mora kazati, jer ako nije socijalno bie, jednostavno ne moe ivjeti kako bi trebalo sa svojim blinjima. Ipak je osobina ljudske prirode da se stalno bori u opoziciji onog to je socijalno, da stalno ostane antisocijalno bie. U vie navrata smo, sa najrazliitijih stajalita, razmatrali ljudsko bie u skladu s trostrukim karakterom njegove due, u skladu s miljenjem, ili poimanjem, osjeanjem i voljom. Danas ga takoer s tog stajalita moemo razmatrati u njegovim socijalnim odnosima. Prije svega, moramo jasno vidjeti u vezi poimanja, miljenja, da u toj unutarnjoj aktivnosti postoji izvor antisocijalnog koji je iznimno znaajan. Preko injenice da je ovjek mislee bie, on je antisocijalan. U toj stvari samo znanost o duhu ima pristup istini jer jedino znanost o duhu moe baciti svijetlo na pitanje kao to je kako openito stojimo kao ljudska bia u odnosu prema drugim ljudskim biima. Kada je uspostavljena ispravna veza, dakle, izmeu ovjeka i ovjeka za obinu svakodnevnu svijest ili, bolje reeno, za obian svakodnevni ivot? Dakle, kada je ta ispravna veza izmeu ovjeka i ovjeka uspostavljena, nedvojbeno tada postoji takoer i drutveni poredak. Ali zanimljiva je injenica mogli bismo rei naalost, ali onaj tko zna kae nuno da razvijamo pravi odnos izmeu ovjeka i ovjeka jedino u snu. Mi jedino kada spavamo uspostavljamo pravi i iskreni odnos izmeu ovjeka i ovjeka. U trenutku kada okreete lea obinoj dnevnoj svijesti dok ste u stanju spavanja bez snova izmeu padanja u san i buenja, vi ste tada, s obzirom na vae miljenje a sada govorim samo s obzirom na poimanje i miljenje socijalno bie. U trenutku kada se probudite, poinjete kroz va konceptualni ivot, kroz vae miljenje, razvijati antisocijalne impulse. Zaista je nuno shvatiti koliko zamreni ljudski odnosi u drutvu postaju preko injenice da osoba ima pravi odnos prema drugoj osobi jedino u snu. To sam na razne naine istaknuo sa drugih stajalita. Istaknuo sam, na primjer, da dok je budna osoba moe biti potpuno ovinistika, ali da, kada spava, zapravo je smjetena usred onih osoba, udruena s onim osobama, posebno s njihovim duhom naroda, koje najvie mrzi kada je budna. Protiv toga se ne moe nita. San je socijalni nivelator. Ali, poto moderna znanost o snu ne eli znati nita, proi e dugo vremena prije nego znanost prihvati ovo to sam upravo rekao. Preko naeg miljenja u budnom stanju ulazimo u jo jednu antisocijalnu struju. Pretpostavimo da s osobom stojite licem u lice. Zapravo se suoavamo sa svim ljudskim biima jedino preko suoavanja s pojedinom osobom. Vi ste mislee ljudsko bie, naravno, poto ne bi bili ovjek da niste mislee bie. Sada govorim samo o miljenju; poslije emo govoriti o osjeaju i volji. Sa gledita osjeaja i volje mogu se staviti neke primjedbe, ali ono to sada govorim ispravno je sa gledita shvaanja. Kada kao shvaajue, mislee ljudsko bie, stojite u prisutnosti druge osobe, udna je injenica da reciproni odnos do kojeg dolazi izmeu ovjeka i ovjeka donosi u vau podsvijest tendenciju da budete uspavani od Rudolf Steiner Izazov vremena 47

druge osobe. Vi ste u stvari u vaoj podsvijesti uspavani od druge osobe. To je normalan odnos izmeu ovjeka i ovjeka. Kada doete zajedno, jedan tei a, naravno, odnos je reciproan da uspava podsvijest drugog. to morate uiniti, prema tome, kao mislea osoba? (Naravno, sve to vam govorim odvija se u podsvijesti. To je injenica ak i ako se ne pojavljuje u obinoj svijesti.) Dakle, kada doete u prisutnost osobe, ona vas uspavljuje; odnosno, uspavljuje vae miljenje, ne vae osjeaje i volju. Sada, ako elite nastaviti biti mislee bie, morate se protiv toga obraniti iznutra. Morate aktivirati svoje miljenje. Morate poduzeti obrambene mjere protiv toga da budete uspavani. Suoavanje s drugom osobom uvijek znai da se moramo prisiliti biti budni; moramo se probuditi; moramo se osloboditi onog to nam ta osoba eli napraviti. Takve stvari se zapravo zbivaju u ivotu, i mi zaista razumijemo ivot jedino kada ga vidimo na duhovno-znanstveni nain. Ako razgovarate s nekom osobom, ili ak ako ste samo u drutvu neke osobe, to znai da se stalno morate odravati budnim protiv njegove tenje da vas uspava u vaem miljenju. Naravno, to ne dolazi u obinu svijest, ali radi unutar ljudskog bia. To u njemu radi kao antisocijalni impuls. U izvjesnom smislu sa svakom osobom se suoavamo kao sa neprijateljem konceptualnog ivota, neprijateljem naeg miljenja. Svoje miljenje moramo obraniti od druge osobe. To zahtijeva da smo u velikoj mjeri antisocijalna bia s obzirom na na konceptualni ivot, nae miljenje, i socijalna bia moemo postati jedino obrazujui se. Da nismo prisiljeni stalno prakticirati tu zatitu, na to nas prisiljavaju nunosti unutar kojih ivimo da ne moramo stalno prakticirati tu zatitu od druge osobe, mi bi u naem miljenju mogli biti socijalna bia. Ali, poto moramo to prakticirati, od krajnje je vanosti da savreno jasno shvatimo da je mogue da postanemo socijalna bia, da postanemo takvi kroz samodisciplinu, ali da kao ljudska bia mi jo zapravo nismo socijalni. Iz ove injenice postaje jasno da se nikakva izjava u vezi socijalnog pitanja ne moe dati bez istraivanja ivota due i injenice da je ovjek mislee bie jer socijalno pitanje prodire u posebno intimne stvari u ljudskom ivotu. Tko god ne uzme u obzir injenicu da ovjek kada misli jednostavno razvija antisocijalne impulse nee doi ni do kakve jasnoe u vezi socijalnog problema. Tijekom sna stvari su za nas lake. Najprije, jednostavno spavamo. Tamo se, drugim rijeima, mogu izgraditi mostovi koji povezuju sve ljude. U budnom stanju druga osoba, kako se s njom suoavamo, tei da nas uspava da bi se do njega mogao izgraditi most, i mi njoj inimo isto. Ali od toga se moramo zatititi. Inae bi jednostavno bili lieni nae mislee svijesti u naem odnosu s ljudskim biima. Dakle nije tako lako proglaavati socijalne zahtjeve poto veina ljudi koji postavljaju socijalne zahtjeve uope nije svjesna dubine u kojoj je antisocijalno ukorijenjeno u ovjeku. Ljudi su najmanje skloni iznijeti takve stvari sebi kao samospoznaju. Moglo bi im postati lake ako bi jednostavno priznali, ne da su samo oni antisocijalno bie, ve da tu osobinu posjeduju zajedno sa svim drugim osobama. ak i kada osoba priznaje da su ljudska bia kao mislioci openito antisocijalna bia, svatko, to se tie samog sebe, potajno naginje preuivanju da je on iznimka. ak i ako to sebi ne navodi u potpunosti, uvijek u njegovoj svijesti sjaji prigueno i tajno misao da je on iznimka a da su ostali kao mislioci Rudolf Steiner Izazov vremena 48

antisocijalna bia. Istina je da postaje iznimno teko za ljude da ozbiljno prihvate injenicu da kao ovjek nije mogue biti neto, ali da je ipak uvijek mogue kao ovjek postati neto. Meutim, to je injenica, koja ima posebnu i fundamentalnu vezu s onim stvarima koje se u nae vrijeme mogu nauiti. Danas je zaista mogue, poto to netko ne bi bio spreman napraviti prije pet ili est godina, istaknuti da u svim dijelovima svijeta postoje odreene ozljede i nedostaci u ljudskoj prirodi koje su postale savreno oite. Ljudi sebe nastoje obmanuti u odnosu na ovu potrebu da neto postanu. Najvie od svega ele skrenuti pozornost na ono to jesu, ne na ono to bi eljeli postati. Na primjer, nai ete da veliki broj osoba koje pripadaju unutar Antante i Amerike misle unutar granica onog to jesu jednostavno iz razloga da je injenica da pripadaju Antanti ili Americi. Ne trebaju to da postanu neto. ele samo istaknuti koliko su razliiti od zlih ljudskih bia srednjeeuropskih zemalja, pokazujui koliko su oni crni, dok su samo oni bijeli. To je neto to je proirilo iluziju o ljudskim biima nad golemim podrujima i neizbjeno e tijekom vremena donijeti stranu kaznu. Ova navika da se eli neto biti a ne eli neto postati element je dran u pozadini kao opozicija znanosti o duhu. Znanost o duhu ne moe drugaije nego skrenuti panju ljudi na injenicu da je nuno stalno neto postajati i da osoba jednostavno ne moe biti neka vrsta dovrene stvari. Ljudi se na straan nain obmanjuju o sebi kada vjeruju da mogu ukazati na neto apsolutno to odreuje neku vrstu posebne savrenosti u njihovu sluaju. U ovjeku sve to nije u procesu postajanja dokazuje nesavrenost. Ono to sam vam rekao u vezi ljudskog bia kao mislioca, i u vezi antisocijalnih impulsa zaetih od njega kao takvog, ima jo jedan vaan aspekt. ovjek se na neki nain izmjenjuje izmeu socijalnog i antisocijalnog, ba kao to se izmjenjuje izmeu budnosti i spavanja. Mogli bi ak rei da je spavanje socijalno a budnost antisocijalna, i ba kao to ovjek mora izmjenjivati budnost i spavanje da bi ivio zdrav ivot, tako mora izmjenjivati izmeu socijalnog i antisocijalnog. Ali upravo ta injenica postaje upadljiva kada razmiljamo o ljudskom ivotu. Jer vidite, tako osoba moe teiti vie ili manje prema jednom ili drugom, ba kao to moe teiti vie ili manje prema spavanju ili buenju. Postoje ljudi koji spavaju preko normalne koliine. Drugim rijeima, oni, u stanju zamaha njihala u kojem ljudsko bie mora biti izmeu spavanja i buenja, jednostavno tee prema jednoj strani skale. Na isti nain osoba mora unutar sebe u veoj mjeri kultivirati bilo socijalne ili antisocijalne impulse. Ljudi su u vezi toga profilirane individualnosti u tome to neki vie njeguju socijalne a drugi antisocijalne impulse. Ako u bilo kojoj mjeri posjedujemo znanje o ljudskim biima, osobe moemo na taj nain razlikovati. Sada, rekao sam da postoji jo jedan aspekt ovoga. Antisocijalno u nama je povezano s injenicom da mi na odreeni nain titimo sebe od toga da budemo uspavani. Ali jo neto je s time povezano. To nas ini bolesnim. ak i ako se uoljiva bolest ne pojavi iz tog razloga iako se takve uoljive bolesti esto pojave ipak antisocijalna priroda spada meu uzroke bolesti. Dakle biti e vam lako shvatljivo da socijalna priroda ovjeka u isto vrijeme posjeduje osobinu iscjeljivanja, neega to daje ivot. Meutim iz svega ovoga vidite kako je izvanredna ljudska priroda. Osoba ne moe sebe lijeiti pomou socijalnih elemenata u njegovoj prirodi bez da se na neki nain uspava. Kako sebe otkida od socijalnog elementa, jaa svoju svijest miljenja, ali postaje antisocijalna. Ali na taj nain Rudolf Steiner Izazov vremena 49

takoer osakauje svoje snage iscjeljivanja, koje su u njenoj podsvijesti, u njenom organizmu. Tako socijalni i antisocijalni impulsi prisutni u ljudskom biu proizvode svoje uinke ak i toj mjeri da odreuju zdravu ili bolesnu konstituciju ivota. Onaj tko u ovom smjeru razvija znanje o ovjeku moi e veliki dio vie-manje izvornih bolesti pratiti natrag do njegove antisocijalne prirode. Stanje bolesti zavisi, mnogo vie nego se pretpostavlja, o socijalnoj prirodi ovjeka, posebno s obzirom na one bolesti koje su esto izvorne ali se izvana manifestiraju u nekim stvarima kao to je udljivost, u svakakvim muenjima sebe, muenjima drugih, i u borbi da se proe neto neprijatno. Sve takve stvari su povezane s nezdravom organskom konstitucijom, i postupno se razvijaju kada je osoba sklona prema antisocijalnim impulsima. U svakom sluaju, trebalo bi biti jasno da je tu prikrivena vana misterija ljudskog ivota. Misterija ivota, vana kako za uitelja tako i za ovjekovo samoobrazovanje ako se poznaje na ivi a ne samo na teoretski nain, znai da osoba stjee sklonost da svoj vlastiti ivot vrsto dri u ruci, da razmilja o ovladavanju antisocijalnim elementom da nad njim zadobije vladavinu. Mnogi ljudi bi se izlijeili ne samo od njihove udljivosti ve i od svakakvih oboljenja kada bi temeljito istraili njihove vlastite antisocijalne impulse. Ali to treba napraviti na ozbiljan nain. To treba napraviti bez samoljublja jer je to neto od krajnje vanosti za nae ivote. To je ono to se treba kazati u vezi sa socijalnim i antisocijalnim elementima u ljudskom biu u odnosu na njegov konceptualni ivot, ili njegovo miljenje. Zatim, ovjek je bie osjeaja, i postoji neto osobito, s druge strane, to se tie njegovih osjeaja. S obzirom na osjeaje ovjek takoer nije toliko jednostavan kako bi volio misliti. Drugim rijeima, osjeaji izmeu dva ljudska bia, pokazuju najparadoksalniju osobitost. Osjeaji imaju udnu osobinu da su nam skloni dati neistinit sentiment s obzirom na drugu osobu. Prva sklonost u podsvijesti osobe u odnosu izmeu ljudskih bia se uvijek sastoji od injenice da se u podsvijesti javlja neistinit sentiment u vezi druge osobe. U naim ivotima moramo se, prije svega, stalno suprotstavljati neistinitom sentimentu. Onaj tko poznaje ivot lako e opaziti da su one osobe koje nisu sklone pokazati zanimanje za druge osobe zaista kritine prema svim osobama barem nakon nekog vremena. To je zaista osobitost velike veine osoba. Oni vole ovu ili onu osobu odreeno vrijeme ali, kada to vrijeme proe, neto se pobudi u njihovoj prirodi i poinju na neki nain biti kritini prema drugoj osobi, imaju ovo ili ono protiv nje. esto sama osoba ne zna to je to to ima protiv druge osobe jer se te stvari u velikoj mjeri odvijaju u podsvijesti. To je zbog injenice da podsvijest jednostavno ima tendenciju da falsificira sliku koju formiramo o drugoj osobi. Moramo nauiti drugu osobu dublje upoznati, i tada emo vidjeti da moramo izbrisati falsifikat koji smo o njoj stekli. Moe zvuati paradoksalno da bi dobra maksima za ivjeti, iako bi moralo biti iznimaka, bila uvijek teiti na neki nain ispraviti sliku ljudskog bia koja postaje uvrena u naoj podsvijesti, koja ima tendenciju prosuivati ljudska bia prema simpatijama i antipatijama. ak i sam ivot to zahtijeva od nas. Ba kao to ivot trai da budemo mislee osobe i tako postanemo antisocijalni, tako i a ono to vam govorim je temeljeno na injenicama zahtijeva da prosuujemo prema simpatijama i antipatijama. Meutim svaka prosudba temeljena na simpatijama i antipatijama je falsificirana. Zapravo Rudolf Steiner Izazov vremena 50

ne postoji sud koji je ispravan ako je formiran prema simpatijama i antipatijama. Poto je podsvijest u osjeajima upravljana simpatijom i antipatijom, uvijek skicira lanu sliku druge osobe. Jednostavno ne moemo u naoj podsvijesti formirati njenu pravu sliku. Sigurno, mi esto imamo sliku koja je previe naklonjena, ali uvijek je formirana prema simpatijama i antipatijama, i tu ne moemo nita napraviti osim jednostavno priznati tu injenicu i priznati da, takoer s obzirom na to kao ljudska bia, mi jednostavno ne moemo neto biti ve jedino neto postati. Posebno to se tie nae veze u osjeajima s drugim pojedincima moramo jednostavno voditi ivot u ekanju. Ne smijemo djelovati u skladu sa slikom o njima koja iz podsvijesti izbija u svijest, ve moramo teiti tome da ivimo s ljudima, i vidjeti emo da se socijalni stav razvija iz antisocijalnog stava kojeg netko uvijek ima. Iz tog razloga je od posebne vanosti prouavati ovjekov ivot osjeaja u onoj mjeri u kojoj je antisocijalan. Dok je ivot miljenja antisocijalan jer se mora zatititi od padanja u san, ivot osjeaja je antisocijalan jer upravlja odnosom s drugim osobama prema simpatiji i antipatiji, i od poetka u drutvo injektira lane struje osjeaja. Ono to preko utjecaja simpatija i antipatija dolazi od ljudi sigurno je da od poetka ubacuje antisocijalne struje ivota u ljudsko drutvo. Moe zvuati paradoksalno, mogli bi rei da bi socijalna zajednica bila mogua jedino kada ljudi ne bi ivjeli u simpatijama i antipatijama, ali u tom sluaju ne bi bili ljudska bia. Iz ovog jasno vidite da je ovjek u isto vrijeme i socijalno i antisocijalno bie, i da ono to zovemosocijalnim pitanjem zahtijeva da uemo u intimnije detalje njegove prirode. Ako to ne napravimo nikada neemo doi do rjeenja socijalnog pitanja u bilo kojem periodu vremena. to se tie volje koja djeluje izmeu pojedinaca zaista je frapantno i paradoksalno otkriti koliko je ovjek komplicirano bie. Znate, naravno, da u odnosima izmeu pojedinaca to se tie volje ne igraju ulogu samo simpatije i antipatije igraju u mjeri u kojoj smo bia osjeaja ve da ovdje takoer igraju ulogu i sklonosti i nesklonosti koje prelaze u djelo. Odnosno, simpatije i antipatije na djelu, u njihovu izraavanju, u njihovoj manifestaciji, igraju posebnu ulogu. Jedna osoba je povezana s drugom osobom prema tome kako je na nju utjecala njena posebna simpatija prema osobi, poseban stupanj ljubavi koju donosi u susret drugoj osobi. Tu nesvjesna inspiracija igra neobinu ulogu. Jer sve to obavija cjelokupne odnose u volji izmeu ljudi treba biti gledano u svijetlu nagonske sile koja je u pozadini tih voljnih odnosa, odnosno, u svijetlu ljubavi koja igra svoju ulogu u veem ili manjem stupnju. Zaista, pojedinci uzrokuju da njihovi impulsi volje, koji na ovaj nain djeluju od jednog do drugog, budu podrani tom ljubavlju koja je izmeu njih aktivna. U vezi osjeaja ljubavi, ljudi su u eminentnom stupnju predmet velike iluzije, koja zahtijeva vee mjere korekcije u njihovim osjeajima nego obine simpatije i antipatije. Koliko god to udno moglo izgledati za obinu svijest, potpuno je tono da ljubav koja se manifestira izmeu jedne i druge osobe, ako nije produhovljena a ljubav je zapravo rijetko produhovljena u obinom ivotu, iako ne govorim samo o seksualnoj ljubavi ili ljubavi koja poiva na seksualnim temeljima, ve openito o ljubavi jedne osobe za drugu Rudolf Steiner Izazov vremena 51

stvarno i nije ljubav kao takva, ve slika koju osoba naini od ljubavi. Obino nije vie od strane iluzije, jer ljubav za koju osoba vjeruje da osjea prema drugoj najveim dijelom nije nita osim samoljublja. Osoba pretpostavlja da voli drugu osobu, ali u toj ljubavi zapravo voli sebe. Tu vidite izvor antisocijalne dispozicije to takoer mora biti i izvor strane samoobmane. Drugim rijeima, osoba moe pretpostavljati da se predaje neodoljivoj ljubavi za drugu osobu, dok u stvari uope ne voli drugu osobu. Ono to osjea kao stanje zanesenosti u vlastitoj dui u suradnji s drugom osobom, to doivljava unutar sebe iz razloga da je u prisutnosti druge osobe, daje izjave o ljubavi, ako joj pae, drugoj osobi to je ono to stvarno voli. U cijeloj stvari osoba voli sebe dok rasplamsava to samoljublje u njenom socijalnom odnosu s drugom osobom. To je vana misterija u ljudskom ivotu i od ogromne je vanosti. Ta ljubav koju osoba pretpostavlja je stvarna, ali je zaista samo samoljublje, koristoljublje, egoizam, maskirani egoizam i u velikoj veini sluajeva ljubav koja igra svoju ulogu izmeu ljudi i naziva se ljubav je samo maskirani egoizam izvor je najveih zamislivih i najrairenijih antisocijalnih impulsa. Preko tog samoljublja maskiranog u pravu ljubav, osoba u istaknutom stupnju postaje antisocijalno bie. Postaje antisocijalno bie preko injenice da se sahranjuje unutra, najvie kada toga nije svjesna, ili ne eli o tome nita znati. Dakle vidite da osoba koja govori o socijalnim zahtjevima, posebno u vezi sadanjeg ovjeanstva, mora potpuno uzeti u obzir takva stanja due. Moramo jednostavno pitati, Kako e ljudska bia doi do bilo kakve strukture u njihovu zajednikom ivotu ako nee shvatiti koliko je koristoljublja utjelovljeno u takozvanu ljubav, u ljubav za blinjeg? Tako ljubav moe zapravo postati enormno jaka sila koja radi u smjeru antisocijalnog ivota. Moglo bi se izjaviti da je osoba, kada ne radi na sebi, kada ne provodi samodisciplinu, kada voli uvijek antisocijalno bie. Ljubav kao takva, kakva pripada prirodi ovjeka, ukoliko osoba ne provodi samodisciplinu, predodreena je da bude antisocijalna, jer je ekskluzivna. Jo jednom, ovo nije kritika. Mnoge potrebe ivota su povezane s injenicom da ljubav mora biti ekskluzivna. Po samoj prirodi stvari, otac e vlastitog sina voljeti vie nego strano dijete, ali to je antisocijalno. Ako ljudi izjave, to je ovih dana uobiajeno, da je ovjek socijalan, to je besmislica; jer ovjek je jednako snano antisocijalan koliko je i socijalan. Sam ivot ga ini antisocijalnim. Iz tog razloga, ako zamiljate takvo stanje raja utemeljeno na Zemlji, koje nikako ne moe postojati ali mu se tei jer ljudi uvijek vie vole nerealno od realnog, ako mislimo o takvom stanju raja kao da je utemeljeno, ili ak o takvom super-raju kakvog bi Lenjin, Trocki i Kurt Eisner imali na Zemlji, bezbrojni pojedinci bi se unutar kratkog vremena morali tome suprotstaviti. Ne bi im bilo mogue da u njemu ostanu ljudi iz razloga jer bi samo socijalni impulsi bili u takvom stanju zadovoljeni, i odmah bi se pojavili antisocijalni impulsi. To je jednako neizbjeno kao i to da se njihalo ne njie samo na jednu stranu. U trenutku kada bi bilo uspostavljeno stanje raja, antisocijalni impulsi bi nuno stupili na djelo. Ako bi ono to ele Lenjin, Trocki i Kurt Eisner bilo ostvareno, bilo bi preko djelovanja antisocijalnih impulsa transformirano u suprotnost u najkraem moguem vremenu. To je igrokaz prirode ivota. Izmjenjuje se izmeu oseke i plime. Ako ljudi to ne shvate, oni jednostavno nita ne razumiju o svijetu. esto ujemo da se kae da je ideal Rudolf Steiner Izazov vremena 52

zajednikog ivota unutar drave demokracija. Dobro! Pretpostavimo, da je ideal zajednikog ivota u dravi demokracija, ali, ako bi to igdje bilo uvedeno, u svojoj zadnjoj fazi bi neizbjeno dovelo do vlastite destrukcije. Tendencija demokracije je neizbjeno takva da, kada se demokrati okupe, jedan uvijek tei prevladati drugog; jedan uvijek eli imati svoj nain nasuprot drugog. To se podrazumijeva. Postavljeno u oblast stvarnosti, demokratski poredak vodi na suprotnu stranu. U ivotu nema druge mogunosti. Demokracija e uvijek, nakon odreenog vremena, umrijeti kao rezultat vlastite demokratske prirode. Te su stvari od enormnog znaaja za razumijevanje ivota. Osim toga, postoji dodatna neobinost da je najesencijalnija osobina ovjeka tijekom pete post-atlantske epohe antisocijalna. Tijekom tog perioda mora se razviti svijest temeljena na miljenju. Zato e taj period izvana manifestirati antisocijalne impulse u najveem stupnju i kroz samu prirodu ovjeka. Preko tih antisocijalnih impulsa, dovesti e do vie-manje uznemirujuih stanja. Reakcija na antisocijalno biti e manifestirana, zauzvrat, protestom u korist socijalizma. Treba znati da se plima i oseka uvijek izmjenjuju. U konanici, recimo da stvarno socijalizirate zajednicu. To bi dovelo do takvih uvjeta u odnosima izmeu pojedinaca da bi mi svi jednostavno bili zauvijek uspavani. Socijalni odnos bi bio sredstvo za uspavljivanje. Sada to jedva moete zamisliti jer neete na konkretan nain zamisliti kako bi stvari izgledale u takozvanoj socijalistikoj republici. Ali ta socijalistika republika bi zapravo bila velika spavaonica za ovjekove konceptualne sposobnosti. Moemo razumjeti da postoje tenje za neim takvim, ali tenja za spavanjem je kod mnogih ljudi uvijek prisutna. Jednostavno moramo razumjeti to su potrebe ivota, i ne smijemo se zadovoljiti eljama za ono to nam slui ili nam ugaa jer stvari koje osoba ne posjeduje obino mu ugaaju. Ono to ima obino ne cijeni. Iz ovih razmatranja vidimo, kada govorimo o socijalnom problemu, da je najvanije istraiti intimne elemente prirode ovjeka, i da upoznamo tu ljudsku prirodu na takav nain da nauimo kako socijalni i antisocijalni impulsi esto postaju uvezani u takve vorove da stvaraju neobjanjivi kaos. Zato je tako teko raspravljati o socijalnom pitanju. To pitanje teko moe biti raspravljano na bilo koji nain ukoliko se nema sklonosti da se zaista kopa dolje u intimne osobine ljudskog bia, na primjer, ii u pitanje zato buroazija u sebi utjelovljuje antisocijalne impulse. Sama injenica pripadanja buroaskoj klasi raa antisocijalne impulse, jer biti lan buroaske klase u biti znai stvarati sferu ivota gdje je mogua miroljubiva egzistencija. Iz poblieg istraivanja te tenje buroazije, otkrivamo da, u skladu s osobitostima nae suvremene epohe, ona eli na ekonomskoj osnovi za sebe stvoriti otok ivota gdje to se tie okolnih uvjeta moe provoditi vrijeme u spavanju, s jedinom iznimkom posebnih ivotnih navika koje je razvila prema subjektivnim antipatijama i simpatijama. Tako ona ne udi za vrstom sna koju trai proletarijat koji je stalno odravan budnim jer njegova svijest nije uspavana na postojeim ekonomskim temeljima i koji stoga ezne za snom socijalnog poretka. To je, uistinu, vana psiholoka percepcija. Vlasnitvo osobu uspavljuje; nunost borbe u ivotu je budi. Biti uspavanim preko vlasnitva uzrokuje da osoba razvije antisocijalne impulse jer ne udi za socijalnim snom. Stalna stimulacija od nunosti uenja i postojanja pobuuje udnju za spavanjem u socijalnim odnosima.

Rudolf Steiner Izazov vremena

53

Ove stvari treba uzeti u ozbiljno razmatranje; inae ni najmanje neemo razumjeti sadanje vrijeme. Sada, moglo bi se rei da, unato svemu, naa peta post-atlantska epoha tei, na odreeni nain, prema socijalizaciji u formi koju sam nedavno ovdje analizirao. Stvari o kojima sam govorio e doi bilo preko ljudskog razuma ako se ljudi tim stvarima prilagode, ili preko kataklizmi i revolucija ako ne. ovjek tei prema tom trostrukom socijalnom pretku u petoj post-atlantskoj epohi i do njega mora doi. Ukratko, naa epoha tei prema odreenoj socijalizaciji. Meutim ta socijalizacija nije mogua, kao to je oito na osnovi svakakvih refleksija koje smo ovdje predstavili, ukoliko je ne prati neto drugo. Socijalizacija moe biti povezana samo s vanjskom strukturom drutva. Ali u ovoj petoj post-atlantskoj epohi takva socijalizacija se moe stvarno sastojati jedino u suzbijanju svijesti, svijesti miljenja, u suzbijanju antisocijalnih ljudskih instinkta. Drugim rijeima, socijalna struktura mora na neki nain dovesti do suzbijanja antisocijalnih instinkta u naem konceptualnom ivotu. Mora biti neto da se tome suprotstavi. Na neki nain treba doi do ravnotee, ali ona moe biti postignuta jedino porobljavanjem misli, nadmo miljenjem jednog ovjeka nad drugim koja je dola iz ranijih epoha u kojima je bila opravdana, procesom socijalizacije iz svijeta treba biti uklonjena. To trai da u budunosti doe do slobode duhovnog ivota ruku pod ruku s organizacijom ekonomskih uvjeta. Samo ta sloboda duhovnog ivota ini moguim da budemo tako povezani kao ovjek s ovjekom da u drugoj osobi koja stoji pred nama vidimo posebno ljudsko bie, ne ljudsko bie openito. Program Woodrow Wilsona govori o ljudskim biima openito, ali to uopeno ljudsko bie, apstraktan ovjek, ne postoji. Ono to postoji je uvijek pojedinac, individualno ljudsko bie. Moemo postati za njega zainteresirani, zauzvrat, jedino preko nae potpune ovjenosti, ne preko samog miljenja. Kada Wilson-iziramo, skicirajui apstraktnu sliku ljudskog bia, gasimo ono to bi trebali razviti u odnosu ovjeka prema ovjeku. Stvar od esencijalne vanosti za budunost je da mora doi do apsolutne slobode misli; socijalizacija bez toga je nezamisliva. Pram tome, proces socijalizacije mora biti povezan s ukidanjem svakog porobljavanja misli, bilo da je to porobljavanje njegovano praksom odreenih drutava engleski govoreih naroda, to sam vam dovoljno opisivao, ili preko rimskog katolicizma. Oni su dostojni jedni drugih, i iznimno je vano da jasno vidimo njihovu unutarnju povezanost. Iznimno je vano da u sadanje vrijeme ne doe do nedostatka jasnoe, posebno u odnosu na ovakve stvari. Moete rei Jezuitu ono to sam vam rekao u vezi osobitosti onih tajnih drutava engleski govoreih naroda. Biti e mu drago da ima potvrdu stajalita koje on predstavlja. Ali jasno morate razumjeti da, ako elite stajati na temeljima duhovne znanosti, ne moete svoj prigovor tim tajnim drutvima poistovjetiti s prigovorom koji pokazuju Jezuiti. udna je injenica da, na ovom polju, ljudi pokazuju premalo moi za razliitu prosudbu. Nedavno sam ak i na javnim predavanjima skrenuo panju na injenicu da ono to je bitno nije samo to osoba kae ve da uvijek moramo uzeti u obzir kakav duh proima ono to je kazano. Uzeo sam primjer reenica Woodrow Wilsona i Hermann Grimma koje zvue toliko slino. To sam spomenuo iz razloga da u jo veoj mjeri shvatite da e se na toj strani pojaviti tobonja oporba protiv englesko-amerikih tajnih drutava ba kao to im se i mi sa nae strane moramo suprotstaviti, ali samo tobonja oporba. Ono to se pojavilo u Rudolf Steiner Izazov vremena 54

prosinakom broju Stimmen der Zeit pravi groteskno komian utisak na osobu koja vidi stvarne injenice jer je oito da ono emu se treba suprotstaviti u englesko-amerikim tajnim drutvima je upravo ista stvar kojoj se treba suprotstaviti u jezuitizmu. Oni se suoavaju jedni s drugim kao dvije snage, ne mogu postojati jedna uz drugu, okrenuti jedna prema drugoj, borei se jedna protiv druge. Niti jedna niti druga ne posjeduju ni najmanje stvarnog, objektivnog interesa; interes je u oba sluaja povezan sa strankom, s poretkom. Posebno je vano da se potpuno rijeimo navike da razmiljamo samo o sadraju a ne i stajalitu sa kojeg je neto predstavljeno u svijetu. Ako je neto to je valjano za odreenu epohu predstavljeno s odreenog stajalita, to moe biti blagotvorno, moe imati snagu iscjeljenja. Ako je predstavljeno od druge sile, moe biti neto krajnje smijeno ili ak tetno. To je injenica koju treba uzeti u obzir posebno u sadanje vrijeme. Postajati e sve jasnije da kada dvije osobe daju istu izjavu, to nije ista stvar, razlikuje se ovisno o pozadini. Nakon svih kunji koje je ivot stavio pred nas u zadnje tri ili etiri godine, imperativ je da barem posvetimo panju ovakvim stvarima i zaista se zadubimo u njih. Jo nema mnogo dokaza o takvom zadubljivanju. Na primjer, ljudi e se nastaviti pitati kako treba urediti ovu ili onu stvar, kako bi to trebalo napraviti, da bi to bilo ispravno. Istina je da, ako postavite neku stvar ovamo ili onamo, ali ne postavite odgovorne osobe koje razmiljaju u skladu s znaajem nae epohe, nije vano da li ste napravili najbolje ili najgore ureenje, rezultat e biti tetan. Stvar od stvarnog znaaja je da ovjek zaista dosegne istinu o tome to je nuno da postane. Ne moe poivati na bilo emu to ve jest, ve mora nastaviti proces postajanja. Nadalje, mora razumjeti kako zapravo gledati u stvarnost. Ljudi tome izrazito nisu skloni, kao to sam naglasio sa najrazliitijih stajalita. U svakakvim stvarima, i posebno s obzirom na uvjete vremena, ljudi su tako vrsto skloni da ne dodiruju stvarnost ve da uzimaju stvari s obzirom na ono to im odgovara. Formiranje suda koji je zaista objektivan nije, naravno, tako jednostavno kao formiranje onog koji direktno ide na najjednostavniju formulaciju. Prosudbe koje su cilj nije lako svesti na formule, posebno kada zaive u socijalnom, ljudskom, ili politikom ivotu, jer je na tim poljima gotovo uvijek tono suprotno od onog to se pretpostavlja. Tek kada se uloi napor ne da se formiraju prosudbe u vezi takvih odnosa, ve da se formiraju slike drugim rijeima, kada se uzdignemo do imaginativnog ivota moemo uzeti put koji je otprilike pravi. U naoj epohi je od posebne vanosti napraviti napor da formiramo slike, a ne zaista apstraktne, izolirane prosudbe. Takoer, slike moraju biti ono, to e otvoriti put socijalizaciji. Ono to je tada potrebno je da nikakva socijalizacija nije mogua ukoliko osoba ne postane duhovno znanstvena drugim rijeima, s jedne strane slobodna u miljenju, a s druge duhovno znanstvena. Na ono to je u pozadini ovoga ukazao sam ak i na javnim predavanjima, na primjer, javnom predavanju u Baselu. Rekao sam da odreene osobe koje misle na materijalistiki nain, traei da se sve shvaa na osnovu evolucije u nizu uspjenosti ivotinja, kau, Dakle, sada, kod ivotinja imamo poetke socijalnih instinkta; oni se u ovjeku razvijaju u principe. Ali stvari koje kod ivotinja postaju socijalni instinkti ako se podignu na ljudsku razinu su antisocijalni. Upravo ono to je kod ivotinja socijalno kod ljudskih bia je u znaajnom stupnju antisocijalno! Ljudi jednostavno ne ele istraiti po raznim potrebnim Rudolf Steiner Izazov vremena 55

linijama u stvarnoj slici stvari, ve sudove formiraju brzopleto. Do pravog odnosa izmeu ovjeka i ovjeka dolazi kada ovjeka shvaamo kao duhovno bie, ne kada ga shvaamo samo s obzirom na njegovu animalnu prirodu; u tome je on istaknuto antisocijalan. Ali ovjeka je kao duhovno bie mogue shvatiti jedino kada cijeli svijet dohvatimo u svijetlu njegovih duhovnih temelja. Ove tri stvari, (socijalna organizacija, sloboda misli, duhovna znanost) jednostavno su neodvojive jedna od druge. One pripadaju zajedno. U naoj petoj post-atlantskoj epohi jedna od njih nikako ne moe biti razvijena bez ostalih. Posebno e biti nuno da se ljudi prilagode da ne gledaju nepromiljeno takve stvari kao to je injenica da je antisocijalna priroda svojstvena svakom pojedincu. Mogli bi rei, ako bi se eljeli izraziti na trivijalan nain, da lijeenje bolesti ove epohe uvelike zavisi o tome da li e ljudi prestati tako intenzivno voljeti sebe. To je karakteristian znak sadanje linosti, da toliko voli sebe. Ako ponovno diferenciramo, on voli svoje miljenje, svoje osjeaje, svoju volju, i kada postane vezan za svoje miljenje, nee odustati. Osoba koja stvarno misli zna neto to nikako nije nevano, odnosno, da je jednom mislila pogreno o svemu o emu sada razmilja ispravno. Istina je da mi zapravo znamo ispravno jedino ono za to smo doivjeli efekt u duevnom ivotu kada u vezi toga mislimo pogreno. Ali ljudi ne istrauju rado takva unutarnja stanja razvoja. Iz tog razloga ljudi imaju toliko malo uzajamnog razumijevanja u sadanje vrijeme. Dati u vam primjer. Pogled na svijet proletarijata, o kojem sam vam esto govorio, dri da nain na koji ljudi formiraju svoje koncepte, cjelokupnu ideoloku nadgradnju, zavisi o ekonomskim uvjetima, tako da svoje politike ideje formiraju u skladu s ekonomskom situacijom. Svatko tko moe istraivati ovakve koncepcije nai e da je ta ideja u velikoj mjeri opravdana, gotovo potpuno opravdana s obzirom na razvoj epohe od esnaestog stoljea. Ono kako su ljudi razmiljali od esnaestog stoljea gotovo je u potpunosti rezultat ekonomskih uvjeta. To nije tono u apsolutnom smislu ali je relativno opravdano u velikoj mjeri. Ali ova injenica jednostavno ne moe prodrijeti u takvu glavu kao to je ona od profesora nacionalne ekonomije. Na primjer, nacionalni ekonomist poduava na sveuilitu nedaleko odavde ime mu je Michel koji kae da je to netono jer se moe dokazati da politike ideje nisu formirane na osnovu ekonomskih uvjeta, ve da su ekonomski uvjeti u posebnoj mjeri modificirani preko politikih ideja. Ovaj profesor Michel zatim ukazuje na kontinentalni embargo Napoleona, pomou kojeg su odreene grane industrije, recimo, bile potpuno iskorijenjene u Italiji ili u Engleskoj a druge uvedene. Tako, kae on, tu imamo najupeatljiviji primjer kako su ekonomski uvjeti odreeni politikim idejama, sa kontinentalnim embargom. On uvodi jo i druge primjere. Znam da e, ako stotinu ljudi proita ovu knjigu od profesora Michela, biti uvjereni da je ono to govori istina jer je razvijena na rigoroznoj logici. Izgleda kao apsolutno istinita ali je smijeno pogrena iz razloga da se svi navedeni primjeri trebaju tretirati prema istoj shemi primjenjujui kontinentalni embargo. Zasigurno je kontinentalni embargo doveo do toga da su neke industrije u Italiji morale biti izmijenjene, ali ta promjena u industrijama nije dovela do nikakve promjene u ekonomskim odnosima izmeu poslodavca i radnika. Upravo je to karakteristini faktor. Sve to ispada kao iz sita ili bave bez dna. Drugim rijeima ekonomska teorija profesora Michela je bava bez dna. Sve to predstavlja ispada iz nje kao iz bave bez dna, poto pogled na svijet proletarijata ni najmanje ne dri, na primjer, da se industrija svile Firence razvila zbog takve ideje kao to je kontinentalni Rudolf Steiner Izazov vremena 56

embargo, ta industrija koja prije nije postojala, a s druge strane da se nije razvila u Engleskoj. Meutim, unato injenici da kontinentalni embargo moe voditi jednu industriju na jedno mjesto a drugu na drugo, nita se nije promijenilo u ekonomskim odnosima izmeu poduzetnika i radnika. To su presudni imbenici. Stoga su ove stvari izvan velikog tijeka ekonomskih dogaaja s njihovom ideolokom nadgradnjom, tako da upravo kontinentalni embargo s njegovim uincima potpuno podbacuje u dokazivanju onog to profesor Michel eli dokazati. Sada, upitajte se zato osoba kao profesor Michel zauzima svoje stajalite sa svojom teorijom nasuprot nainu razmiljanja proletarijata. Iz jednostavnog razloga jer on voli svoj nain razmiljanja i ni najmanje nije sposoban uroniti u razmiljanje proletarijata. Drugim rijeima, odmah pada u san. To je latentno padanje u san. U trenutku kada treba razmiljati o razmiljanju proletarijata, ona pada u san. U takvom sluaju on moe odravati uspravan poloaj jedino kada razvija misli koje voli. Na ovaj nain moramo istraiti psihike imbenike. Nae doba je jednostavno epoha u kojoj je nuno i vano istraiti psihike imbenike. Inae, nije mogue razumjeti to je nuno u naim vremenima i nee biti mogue doi do bilo kakve zdrave prosudbe u vezi ovih traginih uvjeta. Jedino zdrava prosudba moe i zaista e nas voditi iz nesree sadanjeg perioda. Nema prilika za pesimizam u sveobuhvatnom smislu ali sve su prilike za promjenu nae prosudbe. Najvie od svega je tu prilika za svaku pojedinu osobu da u najveoj moguoj mjeri promijeni svoj sud. Moramo rei da je nain na koji osobe danas izjavljuju svoje sudove dok spavaju, takorei, i kako ih brzo zaboravljaju ak i u kratkim vremenskim razmacima, zaista izvanredan. Svakako emo u posebnom stupnju doivjeti kako e ljudi zaboraviti sve fraze koje su izgovorili s obzirom na pravdu i nunost borbe za pravdu protiv nepravde. Doivjeti emo da veina ljudi koji su na taj nain nedavno govorili o pravdi to zaboraviti i nee ni najmanje vidjeti da e, u neposrednoj budunosti, velika veina onih koji su govorili o pravdi biti jednostavno zainteresirana za dovoenje do dominacije sasvim obine vlasti. Naravno, ne smijemo misliti da su bolesni na raun toga ali trebamo jednostavno teiti da jasno vidimo da, kada je osoba s jedne strane govorila o pravu, ne smije previdjeti injenicu da najvei protest ima veze, u konanici, s vlau i impulsom da se doe do vlasti. Ovo nije okrenuto protiv tih ljudi, kao to sam rekao. Ipak e biti neugodno vidjeti kako e oni koji su samo prije kratkog vremena uvijek govorili o pravdi, uiniti sebe dominantnim. To nas ne treba iznenaditi. Ali oni koji su sudjelovali, i slagali se sa svim tim govorom trebali bi biti zaprepateni kada otkriju kako se slika potpuno promijenila! Trebali bi barem postati svjesni koliko je snano ljudsko bie sklono formirati svoje sudove prema iluzijama a ne prema realitetima.

Rudolf Steiner Izazov vremena

57

V. DUHOVI STAROG ZAVJETA U SADANJEM NACIONALIZMU 7 prosinca 1918 Za osobu je esto teko nai njeno znamenje unutar tijeka svjetskih dogaaja, posebno kada se uzima u obzir s vieg stajalita. Ljudi su jako neskloni da vide istinu bez predrasuda, to esto rjeava odreene konflikte ivota tek nakon dugog vremenskog perioda. Jedino bi voljeli da su dobro voeni na uzdi od kozmikih sila, ak iako to sebi ne priznaju. Za osobu postaje posebno bez predrasuda teko nai njeno znamenje kada je osuena u svakoj pojedinoj inkarnaciji ivjeti u tako katastrofalno vrijeme kakvo je sadanje. Zatim ele pitati zato bogovi doputaju takve stvari. Ne ele pitati o nunostima ivota. Uvijek je u pozadini enja da sve bude to je mogue udobnije. U vremenu kao to je nae, ovjek treba promatrati svakakve stvari koje se pripremaju iz kaosa. Kaos je nuan za ukupno odvijanje dogaaja, i esto treba zauzeti poloaj usred kaosa, kao i u onom to je harmonizirano. Posebno je naa peta post-atlantska epoha takvo doba da uzrokuje da ovjek prolazi kroz mnogo kaotinog. Ali to je povezano sa svim obiljejima, cjelokupnom prirodom, ove epohe. ivimo u vrijeme u kojem ovjek mora proi kroz one pokretake sile u tijeku evolucije koje ga postavljaju na vlastite noge i proimaju ga individualnom svijeu. ivimo u dobu due svijesti. Sada, nakon svega to smo razmatrali, s ime u vezi smo doveli zajedno najrazliitije stvari koje nam mogu posluiti da nam ovo nae doba napravimo razumljivim, moramo se upitati koja je najdublja osobina evolucije due svijesti u nae vrijeme. Najdublja osobina ove epohe je da se ovjek mora na najdublji i najintenzivniji nain upoznati sa svim onim silama koje su suprotstavljene harmoniziranju ovjeanstva u cjelini. Iz tog razloga svjesno znanje o onim ahrimanskim i luciferskim snagama koje rade protiv ovjeka mora se postepeno iriti. Ako ne bi proli kroz ove evolucijske impulse u kojima uestvuju luciferske i ahrimanske snage, ne bi doli do potpune upotrebe nae svijesti, i tako do razvoja due svijesti. Tu integraciju due svijesti u ljudsku prirodu treba prepoznati kao jak antisocijalni impuls. Tako u sadanjoj epohi imamo neobinu injenicu da se manifestacija socijalnih ideja javlja kao reakcija na ono to tei da izae iz najintimnije prirode ovjeka, reakcija na evoluciju individualne svijesti. Ono to mislim rei je da je razlog zato imamo takav protest u vezi potrebe socijalizacije je da je najintimnija priroda ovjeka, upravo u nae vrijeme, najee suprotstavljena toj socijalizaciji. Iz tog razloga je nuno da dobijemo uvid u sve u kozmosu, u univerzumu, to odrava odreenu vezu s ovjekom, da bi mogli postati svjesni odnosa koji postoji izmeu antisocijalnih impulsa koji struje iz dubina ljudskih dua i galame za socijalnim usklaivanjem, radei kao reakcija na ono to izbija iz unutarnje prirode ljudske due. Jednostavno je nuno da jasno vidimo da ovjek u svom ivotu predstavlja stanje ravnotee izmeu suprotstavljenih sila. Svaka ideja koju karakterizira ideja puke dualnosti princip dobra i zla nikad nee rasvijetliti ivot. ivot moe biti rasvijetljen jedino kada ga predstavimo sa gledita trojstva, u kojem jedan Rudolf Steiner Izazov vremena 58

element predstavlja stanje ravnotee a druga dva suprotstavljene polove, izmeu kojih se stanje ravnotee tei stalno kretati kao njihalo. To je razlog zato smo uzeli Trojstvo da predstavi nau Grupu; Predstavnik ovjeanstva uravnoteuje Ahrimana i Lucifera, to ini sredinju toku u ovoj zgradi. Ta svijest o stanju ravnotee za kojom se tei, ali koja je uvijek u opasnosti da se nagne na jednu ili drugu stranu, mora postati esencijalni element u koncepciji svijeta ove pete post-atlantske epohe. Kako ovjek prolazi kroz stupanj due svijesti, razvija se prema duhu samom. Ova epoha evolucije due svijesti trajati e dugo vremena. Ali unutar realnosti stvari se uvijek ne odvijaju na takav nain da jedna slijedi drugu po predivnoj shemi. Upravo suprotno, jedna je na neki nain uvuena u drugu. Dok mi u sve veoj mjeri razvijamo duu svijesti, u pozadini uvijek eka duh sam koji e se zatim tijekom este postatlantske epohe razviti isto tako snano kao i dua svijesti tijekom pete epohe. Jednako snano kao to dua svijesti u svom razvoju djeluje antisocijalno, tako e duh sam raditi socijalno. Dakle moemo rei da, tijekom ove epohe, ovjek iz najintimnijih pokretakih snaga njegove due razvija ono to je antisocijalno, ali iza toga neto duhovno socijalno vri svoj utjecaj. Ovaj duhovni socijalni element koji u pozadini vri svoj utjecaj u svojoj esencijalnoj prirodi e se pojaviti kada u estoj post-atlantskoj epohi osvane svijetlo duha samog. Stoga nije iznenaujue, da se u petoj post-atlantskoj epohi ono to moe ui u ovjeanstvo na suvremen i dobro organiziran nain jedino tijekom este post-atlantske epohe, pojavljuje u raznim nejasnim, ekstremnim oblicima. Tijekom pete post-atlantske epohe ovjek je izloen uznemirujuim preliminarnim pokretima onoga to e doi tijekom este post-atlantske epohe. Sve e zavisiti o stjecanju razumijevanja o onome to moramo proi tijekom ove pete post-atlantske epohe. Antisocijalni instinkti e igrati ogromnu ulogu, i mogu biti obuzdani i integrirani u socijalni ivot jedino na nain koji sam nedavno objasnio. Da pomogne, ovjek e upotrijebiti socijalnu znanost koja treba biti izvedena iz ope duhovne znanosti. Prema tome, iza mnogih borbi, sadanjeg vremena, a takoer i neposredne budunosti, socijalno pitanje e ostati u pozadini jer njegovo vrijeme jo nije dolo. Ali sa svih moguih gledita moramo ponavljati injenicu da ta socijalna formacija koja je zahtijevana ne moe dosei stvarni ivot ukoliko ne ue u savez s jo dvije stvari. U estoj post-atlantskoj epohi, taj savez e se pojaviti vie-manje spontano. Tijekom ove pete epohe, socijalni ivot mora biti reguliran njegovanjem duhovne znanosti. Svaki napor da se regulira socijalni ivot izvan sfere duhovne znanosti voditi e jedino do kaosa i radikalizma, za ovjeanstvo donosei nesreu. to se tie socijalnog oblikovanja ivota, ova peta post-atlantska epoha je u istaknutom stupnju zavisna od znanosti duha. Samo uzmite u obzir ono to sam govorio juer a takoer i nedavno na javnom predavanju u Baselu. Samo uzmite u obzir da je ovjek ovladao prirodom koja je rasprostranjena cijelim ivotinjskim carstvom. On je osvaja ivotinjske prirode; on unutar sebe nosi ivotinjsku prirodu. Naivni darvinizam dri da je ljudski moral samo razvoj socijalnog impulsa meu ivotinjama. Socijalni impulsi su ivotinji priroeni, i postaju, ba u mjeri u kojoj su socijalni impulsi kod ivotinje, antisocijalni impulsi kod ovjeka. Moe ponovno probuditi socijalni ivot jedino ako naraste iznad onog to se u njemu iz ivotinjske prirode razvilo Rudolf Steiner Izazov vremena 59

kao antisocijalni impuls. To je istina. Dakle, ako bi sa tog gledita eljeli shematski predstaviti ljudsko bie, mogli bi rei da ovjek nadilazi i razvija se izvan animalnosti. Ono to je kod ivotinje socijalno kod ovjeka postaje antisocijalno. Ali on raste u duhovnost i unutar duhovnog moe ponovno za sebe stei socijalno. Na viem stupnju nego to je onaj kojeg je ovjek dosegnuo u epohi due svijesti, gdje je izrastao iz animalnosti, stei e socijalni element. To sjaji usred kaosa ovog srednjeg stadija gdje je sada. To se mora dopuniti s druge dvije injenice. Kada se proces socijalizacije manifestira kao elementarni impuls kao zahtjev unutar ovjeanstva, ta socijalizacija sama mora uvijek donijeti prokletstvo. Proces socijalizacije moe postati blagoslov jedino ako je povezan s druge dvije stvari koje se moraju razviti kroz cijelo vrijeme tijekom naeg post-atlantskog doba, sve do sedme post-atlantske epohe. To se moe desiti jedino kada je povezano s onim to bi se moglo nazvati slobodnim ivotom miljenja i uvidom u duhovnu prirodu svijeta koja lei iza ulne prirode. Socijalizacija bez znanosti duha i bez slobode misli nije mogua. To je jednostavno objektivna istina. Ali ovjek mora probuditi slobodu misli; mora postati zrelim za slobodu misli upravo tijekom nae epohe due svijesti. Zato moramo probuditi slobodu misli? Tijekom ljudske evolucije, ovjek je u odreenom smislu doao do odlune toke u ovoj petoj post-atlantskoj epohi. Do ove pete epohe imao je mogunost da prenatalno vrijeme nastavi svoj utjecaj u postnatalnom ivotu. Razjasnimo ovo. Sve do nae epohe ovjek je unutar sebe nosio snage koje nije stekao tijekom ivota ve ih je posjedovao kada je, kako se kae, najprije ugledao svijetlo svijeta, kada je roen. One su u njega utisnute tijekom vremena embrija. Te snage koje su u njega utisnute tijekom vremena embrija i koje su nastavljale raditi kroz ivot, ovjek je posjedovao sve do etvrte post-atlantske epohe. Tek sada smo suoeni s velikom krizom u evoluciji ovjeanstva preko injenice da te snage ne mogu vie biti determinativne; ne mogu vie raditi na takav elementaran nain kao do sada. Drugim rijeima, tijekom ove pete post-atlantske epohe ovjek e u mnogo veoj mjeri biti izloen utiscima ivota, jer snage koje su suprotstavljene utiscima ivota, koje se steene u periodu embrija prije roenja, gube svoju snagu. Ta injenica je neto od enormne vanosti. Samo je u jednom pogledu ivot prije ovog vremena bio takav da je ovjek mogao stei neto izmeu roenja i smrti, neto to u njega nije utisnuto tijekom ivota embrija. Ali to je bilo mogue jedino zbog slijedeih injenica. Juer smo objasnili udan fenomen spavanja u odnosu na socijalni ivot. Kada ovjek spava, njegov ego i astralno tijelo su izvan fizikog i eterikog tijela. Postoji razliit odnos izmeu ega i astralnog tijela, s jedne strane, i fizikog i eterikog tijela s druge strane tijekom spavanja od onog koji postoji u budnom stanju. Dok ovjek spava, stoji u razliitom odnosu prema svom fizikom i eterikom tijelu. Sada, postoji odreena slinost izmeu naeg spavanja i naeg perioda embrija slinost, ne identinost. U izvjesnom smislu, na ivot od padanja u san do buenja slian je ivotu kojeg ivimo od zaea ili zapravo tri tjedna nakon toga do roenja opet, slian, ne identian. Dok kao dijete leimo u tijelu nae majke, na ivot je slian onom to kasnije doivljavamo tijekom sna, osim to kod sna udiemo vanjski zrak.

Rudolf Steiner Izazov vremena

60

Iz tog razloga moram rei samoslian a ne identian. Dok leimo u tijelu majke mi ne udiemo vanjski zrak. Kada smo roeni stimulirani smo da diemo vanjski zrak. Dakle, na taj nain je ivot tijekom sna razliit od embrijskog ivota. Sada vrsto drite injenicu da, dok ljudsko bie spava, njegov ivot je na mnoge naine slian onom od embrija osim to je na djelu neto to se moe pojaviti samo izmeu roenja i smrti a ne u ivotu embrija. Tu je na djelu disanje. injenica da ovjek die vanjski zrak uzrokuje da se na njegov organizam na odreeni nain utjee. Ali sve to utjee na na organizam djeluje na ukupnost naih izraavanja ivota, ak i naeg psihikog izraaja. Zbog toga to diemo, svijet shvaamo drugaije nego to bi to kada ne bi disali. Sada, u evoluciji ovjeanstva postoji kulturalni element. Kada pokuamo to objasniti dotiemo se znaajne misterije ljudske evolucije. To je bio kulturalni element Starog zavjeta, koji je na posebno dubok nain proimao svoje inicirane s injenicom da je ovjek razliit, iz razloga disanja izmeu roenja i smrti, od ivota embrija, koji je inae poput ivota sna. Na tom je unutarnjem znanju o prirodi disanja odnos izmeu starih idovskih posveenika, hebrejskih posveenika Starog zavjeta, i njihova Boga Jehove bio temeljen. Bog Jehova se objavljivao, dovoljno je samo pogledati Bibliju, svom narodu. Koji je bio narod Jehove? To je bio narod koji je imao osobiti odnos prema ovoj istini o disanju koju sam upravo objasnio. To je bio razlog zato je ba taj narod primio otkrivenje da je ovjek postao ovjek kada je primio dah ivota. Stjeemo posebno razumijevanje kada se to razvije na osnovi prirode ljudskog disanja. Stjeemo razumijevanje ivota apstraktnog miljenja, koji je u Starom zavjetu nazvan ivot zakona, shvaanje primanja apstraktnih misli. Koliko god sada to udno izgledalo za materijalistiku misao, da je ljudska mo stvaranja apstrakcija u osnovi odreena procesom disanja. injenica da ovjek moe apstrahirati, da moe shvatiti apstraktne misli, kao to su zakoni apstraktne misli, povezana je s njegovim procesom disanja, ak i fizioloki. Instrument apstraktnog miljenja je, naravno, mozak. Mozak je ukljuen u stalni ritam sinkroniziran s ritmom disanja. Ve sam vie puta ovdje govorio u vezi ovog odnosa ritma mozga i ritma disanja. Objasnio sam vam kako mozak lebdi u cerebralnom fluidu, i kako taj fluid, kada je zrak izdahnut, tee dolje kroz kraljenicu i ulijeva se u trbunu upljinu; kako je fluid ponovno istisnut gore kada je zrak udahnut tako da dolazi do stalne vibracije: s izdisanjem, poniranje cerebralnog fluida; s udisanjem, uzdizanje cerebralnog fluida i potapanje mozga u cerebralni fluid. Sposobnost ljudskog bia da stvara apstrakcije povezana je ak i fizioloki s ritmom disanja. Ljudi koji su u posebnoj mjeri temeljili stvari na procesu disanja bili su isto tako ljudi procesa apstrakcije. Iz tog razloga su posveeni mogli njihovu narodu pruiti posebno otkrivenje, jer su stvari razumjeli na nain Jehove, poto je ovo otkrivenje bilo potpuno prilagoeno procesu apstraktnog miljenja. To je tajna otkrivenja Starog zavjeta. ovjek je primio otkrivenje koje je bilo prilagoeno sposobnosti apstrakcije, sposobnosti apstraktnog miljenja. Mudrost Jehove je bila prilagoena apstraktnom miljenju. to se tie te mudrosti Jehove, ovjek u obinom stanju svijesti spava. Posveenici Jehove su u vezi njihove inicijacije jednostavno primili ono to ovjek od padanja u san do buenja doivljava preko disanja. Zbog te injenice, osobe koje su sklone poluistinama Rudolf Steiner Izazov vremena 61

esto su imenovali Jehovu kao boanstvo koje regulira spavanje. To je takoer tono. On je pruio ovjeku onaj element mudrosti koji bi doivio ako bi postao vidovit kao to su postali posveeni, i trebao bi svjesno doivjeti ivot izmeu padanja u san i buenja. Sada, to nije doivljavano od obine svijesti u vremena Starog zavjeta, ve je ovjeku dano kao otkrivenje, tako su u toj mudrosti Jehove primili kao otkrivenje ono kroz to su morali spavati. Bilo je nuno kroz to spavati, poto se inae proces ivota ne bi mogao nastaviti. Ovo je esencijalni element kulture Starog zavjeta. Nona mudrost je bila otkrivena kao mudrost Jehove. U odreenoj mjeri ali vas molim da primijetite da sam kaem u odreenoj mjeri ta mogunost je za ovjeka bila iscrpljena tijekom perioda kada se pribliio Misterij na Golgoti jer je ta mudrost, koja je na neki nain mudrost sna i disanja, jedna sedmina sve mudrosti koju ovjek mora razviti tijekom svoje evolucije. To je mudrost samo jednog od Elohima, odnosno, Jehove. Ostalih est sedmina je moglo i moe doi ovjeanstvu jedino dok Krist impuls utjee u ovjeanstvo. Moemo dakle rei da, dok se Jehova objavljivao, on je objavljivao mudrost noi i disanja u oekivanju. est ostalih Elohima, tvorei u njihovoj ukupnosti zajedno sa sedmim Elohimim Krist impuls, objavljuju svu drugu mudrost, koja dolazi ovjeku izmeu roenja i smrti drugaije nego preko disanja. Unutar kulture ivota Starog zavjeta ovjek bi bio potpuno antisocijalan da Jehova svom narodu nije objavio socijalni element u apstraktnom zakonu koji je regulirao i harmonizirao njihov ivot. Sada, Jehova je mogao stei potpunu kontrolu za sebe gurajui druge Elohim natrag, kao to sam vam objasnio, na neki ih nain svrgavajui. To je uzrokovalo da drugi, nii duhovni entiteti dou u kontakt s ljudskom prirodom i zaposjednu je. ovjek je bio izloen tim drugim entitetima, tako da imamo dva stanja tijekom evolucije Starog zavjeta: prvo, harmonizirajuu mudrost Jehove u onom to je idovima dano kao njihov Zakon, to je u isto vrijeme ukljuivalo njihov socijalni ivot; drugo, ono to je bilo suprotstavljeno toj socijalnoj uniji, nii entiteti se pribliavaju ljudskoj prirodi jer drugim Elohim jo nije bio dan pristup u vrijeme prije Misterija na Golgoti. Ti nii entiteti su usmjeravali njihove snane napade u antisocijalnom smislu protiv elementa Jehove. Osobita je injenica da je, sredinom devetnaestog stoljea, u petoj dekadi, Jehova u odreenom smislu prestao vladati suprotstavljenim duhovima sa svojim utjecajem, tako da su stekli posebnu mo. Tek tijekom devetnaestog stoljea je po prvi puta postalo stvarno nuno da Krist impuls, koji je prije bio samo u preliminarnom stadiju kao to sam esto naglaavao, bude zaista shvaen. Ljudska kultura bez tog impulsa ne bi mogla dalje napredovati i posebno je socijalni element bio suoen s tom vanom krizom. Bilo je nuno da se Krist impuls razumije za budunost. Bez razumijevanja Krist impulsa, ni jedan socijalni zahtjev ne vodi prema bilo kakvom zdravom cilju. Gotovo dvadeset stoljea tijekom kojih je Kranstvo prethodno bilo raireno bili su samo pripremni stupnjevi za stvarno razumijevanje Krist impulsa jer Krist impuls moe biti shvaen samo u duhu. Sve se dogaa postupno. U naim kritinim vremenima, kada smo suoeni s krizom s obzirom na upravo one stvari na koje sam vam skrenuo panju, situacija je slijedea. Instinkt koji vodi samo do mudrosti Jehove jo see u nae doba kao Rudolf Steiner Izazov vremena 62

ostatak, teei prema mudrosti koja je zavisila od onog to je steeno tijekom ivota embrija i mijenjana je jedino nesvjesnim procesom disanja. Mudrosti Jehove potrebno je otkrivenje da bi ula u nau svijest. To je bilo dovoljno sve do doba dok se dua svijesti nije razvila do odreenog stupnja. Sada, poto se dua svijesti razvila do ovog stupnja, ovjeanstvo ne moe dalje napredovati s mudrou Jehove koja je prilagoena disanju, ali je istina da je napravljen trud da se napreduje s neim to je postalo nedovoljno prema unutarnjim potrebama. Kako, za ivot izmeu roenja i smrti, ono to je povezano s procesom disanja ostaje nesvjesno, idovska kultura je bila narodna kultura, ne individualizirana kultura ovjeanstva. To je bila narodna kultura u kojoj je sve bilo povezano s podrijetlom od zajednikog plemenskog oca. idovsko otkrivenje je, u svojoj esencijalnoj prirodi, otkrivenje prilagoeno idovskom narodu, jer uzima u obzir ono to je steeno tijekom ivota embrija i mijenja se jedino preko nesvjesnog elementa, procesa disanja. to je rezultat te injenice u naa kritina vremena? Rezultat je da oni koji nee postati pristae mudrosti Krista koja u ljudsko bie unosi drugi element, steen tijekom ivota izmeu roenja i smrti odvojeno od procesa disanja, ele nastaviti njihov odnos s mudrou Jehove i da ovjeanstvo bude utemeljeno jedino na temelju narodnih kultura. Sadanja galama u korist organizacije koja se sastoji od pojedinaca iz samih naroda zaostali je ahrimanski zahtjev za utemeljenjem takve kulture, u kojoj svi narodi predstavljaju samo narodne kulture, odnosno, kulture Starog zavjeta. Narodi u svim dijelovima svijeta bi postali kao idovski narod Starog zavjeta. To je zahtjev Woodrow Wilsona. Ovdje smo se dodirnuli najdublje misterije, koja e se razotkriti u najrazliitijim formama. Socijalni element koji je antisocijalan u pogledu itavog ovjeanstva i poduhvata se utemeljiti socijalni ivot samo na pojedinim narodima tei se manifestirati kao ahrimanski element. Kulturalni impuls Starog zavjeta bi se odravao u ahrimanskoj formi. Dakle vidite da stvari nisu tako jednostavne kako ljudi pretpostavljaju mislei da je nuno jedino promisliti ovu ili onu stvar da bi predloili ideale za ovjeka. Moramo moi pogledati stvarnost. Moramo biti u stanju rei to stvarno upravlja i razvija svoje snage usred tih realiteta. ovjek je u stvari suoen, s izgledima da ne bude vie u mogunosti temeljiti svoj ivot na samoj podsvijesti ili da doe do toga da je nuno da temelji ivot na svjesnom elementu izmeu roenja i smrti. Nesvjesno zavisi o procesu disanja i tako neizbjeno i s onim to je povezano s procesom disanja, o cirkulaciji krvi, o liniji podrijetla, o krvnim vezama, o nasljeivanju. Kultura koja mora nastati ne moe temeljiti socijalni poredak samo na krvnim vezama jer krvne veze nose samo jednu sedminu onog to treba biti utemeljeno u kulturi ovjeanstva. Ostalih est sedmina treba dodati preko Krist impulsa: U petoj epohi, prvu; u estoj epohi, drugu; u sedmoj epohi, treu. Ostatak se iri u periodima vremena koji slijede. Iz tog razloga u ovjeanstvu se treba postupno razviti ono to je povezano s pravim Krist impulsom, a ono to je povezano samo s impulsom Jehove mora biti istisnuto.

Rudolf Steiner Izazov vremena

63

Tipino, dalekosene tenje impulsa Jehove dogoditi e se, posljednji puta, u onom to proletarijat shvaa kao meunarodni socijalizam. U biti, to je zadnje mijeanje impulsa Jehove. Suoeni smo s udnom situacijom da e svaki narod postati narod Jehove, i svaki narod e istovremeno zahtijevati pravo da iri vlastiti kult Jehove, vlastiti socijalizam, kroz svijet. To e biti dvije suparnike snage meu kojima se mora nai ravnotea. U svemu to u tijeku evolucije dolazi kao objektivna nunost mijea se osjeaj, sentiment, ljudskih bia koja zauzimaju ovaj ili onaj odnos prema razliitim nacionalnim grupama, i koji rade uznemirujue unutar objektivno neizbjenog tijeka evolucije. Preko mudrosti Jehove jedna od sedam vrata jedinstva ovjeanstva su bila otvorena. Druga vrata e se otvoriti kada postane poznato da ono to ovjek nosi sa sobom kao fizika i eterika priroda tijekom ivota postaje bolesno. Naravno, ne mislim na akutne bolesti, ali u naoj petoj epohi ivot je identian s procesom postupnog postajanja bolesnim. To je istinito od etvrte epohe; to je posebno tono u petoj epohi. Proces ivota je ista stvar, jedino to je postupna, kao i akutna bolest, jedino to se ona odvija rapidno. Ako, stoga, akutna bolest mora biti lijeena posebnim procesom, neto to donosi iscjeljenje takoer mora ui i u ljudski ivot. Ukratko, prirodni ivot ljudskih bia, od pete post-atlantske epohe nadalje biti e vrsta stalnog, postupnog postajanja bolesnim. Svi utjecaji obrazovanja i kulture moraju biti usmjereni na cilj ozdravljenja. Na izvjestan nain, to je prva istinska aktivacija Krist impulsa: iscjeljenje. To je posebna misija Krista u petoj post-atlantskoj epohi da bude Iscjelitelj, Onaj koji iscjeljuje. Drugi oblici Krist impulsa moraju ostati u pozadini. U estoj post-atlantskoj epohi, Krist impuls nora raditi u smjeru vidovnjatva. Tu dolazi do razvoja duha samog unutar kojeg ovjek ne moe ivjeti bez vidovnjatva. U sedmoj post-atlantskoj epohi kao trei element razviti e se vrsta proroke prirode, poto ona mora, zaista, proroki prijei preko cijelog novog perioda. Druga tri lana esterostrukog bia Krista svoj utjecaj e vriti u slijedeim periodima. Krist impuls tako mora nai svoj put u ovjeanstvo, kao element koji ovjeanstvo proima socijalnom toplinom tijekom sadanje i dvije slijedee kulturalne epohe, odnosno, kao proces iscjeljenja, vidovnjaki proces i proroki proces. To je stvarni ivi ulazak Krist impulsa. To e prodrijeti i u druge stvari nune za evoluciju koje smo ve spominjali. Jedna vrata su bila otvorena preko mudrosti Jehove, ali ta su vrata sredinom devetnaestog stoljea postala beskorisna. Ako bi ovjeanstvo prolo samo kroz ta vrata, jedino to bi slijedilo bi bilo da bi svaki narod razvio hebrejsku kulturu, svaki na svoj nain. I druga vrata se trebaju otvoriti. Mudrost inicijacije, koja e biti upoznata kroz druga, trea, i etvrta vrata, treba dodati mudrosti koja je upoznata kroz vrata Jehove. Samo na taj nain ovjek moe narasti u druge povezanosti od onih koje su regulirane vezama krvi i disanja. Ovo ini, pak, kritini element naeg doba. injenica je da ljudska bia ele ouvati regulaciju svjetskog poretka prema krvnim vezama, koja na ahrimanski nain dolazi iz drevnih vremena, ali da unutarnja nunost tei vani izvan tih krvnih veza. U budunosti ono to kontrolira socijalni ivot ne moe proizlaziti iz bilo ega to ima veze sa srodstvom. Upravo suprotno, samo ono to sama dua vlastitom slobodnom odlukom moe doivjeti kao da to regulira socijalni poredak biti e valjano. Unutarnja nunost e tako voditi ovjeka da e sve to prodire u socijalni poredak iz puke krvne veze biti eliminirano. Sve Rudolf Steiner Izazov vremena 64

ovakve stvari se u poetku manifestiraju estoko. U naem dobu mora se razviti duhovno znanje i sloboda misli, posebno sloboda misli u oblasti religije. Znanost o duhu mora se razviti iz razloga jer ovjek mora ui u odnos s ovjekom. Ali ovjek je duh. ovjek moe ui u odnos s ovjekom jedino kada pristupa iz duha. Odnos u koji su ljudi ulazili u ranijim stupnjevima ima svoj izvor u nesvjesnom duhu koji vibrira u krvi, u skladu s mudrou Jehove, koja vodi samo do apstrakcije. Ono slijedee do ega ovjek treba biti doveden mora biti neto dohvaeno u dui. Poganski narodi su imali svoje mitove u slikovitoj formi, stvorene kroz atavizam u drevnim kulturalnim oblicima. idovski narod je imao svoje apstrakcije, ne mitove, ve apstrakcije: Zakon. To je nastavilo postojati. To je bilo prvo podizanje ljudskog bia do konceptualne snage i do snage misli. No, iz ovjekova sadanjeg gledanja na stvar, koje je samo oivljavanje zapovijedi, Ne pravi sebi lika ni oblija, ovjek se mora okrenuti sposobnosti due koja ponovno moe, ovaj puta svjesno, formirati slike. U budunosti, samo u slikama, imaginacijama, socijalni ivot moe biti ispravno utemeljen. Socijalni ivot moe biti reguliran u apstrakcijama jedino to se tie pojedinog naroda, i regulacija za narod u socijalnim odnosima je bila ona od Starog zavjeta. Slijedei oblik regulacije socijalnog ivota zavisiti e o sposobnosti da se na svjestan nain upotrijebi ista sila koja je jednom postojala atavistiki, u nesvjesnom ili polu-svjesnom obliku, u ovjekovoj sposobnosti izgradnje mitova. Ljudi bi bili potpuno ispunjeni antisocijalnim instinktima ako bi teili nastaviti irenje pukih apstraktnih zakona. Moraju opet doi na put svoje koncepcije svijeta, oslikavanja. Iz tog svjesnog stvaranja mita pojavit e se takoer mogunost za razvoj socijalnog elementa u odnosu ovjeka i ovjeka. Moete pogledati skulpturalnu figuru kao to je ona od nae Grupe: predstavnici ovjeka, Lucifera i Ahrimana. Tu se po prvi puta suoava ono to radi u cijelom ljudskom biu, jer ovjek je u stanju ravnotee izmeu luciferskog i ahrimanskog. Ako u stvarnom ivotu budete proeti impulsom da se sa svakom osobom suoite na takav nain da u njoj tono vidite to trojstvo, tada je poinjete razumjeti. To je esencijalna sposobnost, koja u sebi nosi impuls razvoja u ovoj petoj post-atlantskoj epohi. Tako vie ne bi trebali prolaziti jedan kraj drugog kao to prolaze utvare, tako da ne stvaramo sliku jedan o drugom ve dugu osobu samo definiramo s naim apstraktnim konceptima. Istina je da sada ne radimo nita vie. Prolazimo jedni kraj drugih kao da smo utvare. Jedna utvara formira koncept, To je drag ovjek, a druga, To nije ba tako drag ovjek ... To je lo ovjek . . . To je dobar ovjek, svakakvi ovakvi apstraktni koncepti. U openju ovjeka s ovjekom nemamo nita osim paketa apstraktnih koncepata. To je esencijalna stvar koja je u ovjeanstvo ula iz naina ivota Starog zavjeta: Ne pravi sebi lika ni oblija. To neizbjeno mora voditi asocijalnom ivotu ako emo tako nastaviti dalje. Ono to tee iz najdublje prirode ovjeka, tei ka ostvarenju, je da, kada se jedan pojedinac suoi s drugim, iz druge osobe na odreeni nain mora tei slika, slika tog posebnog oblika ravnotee koju svatko manifestira individualno. Ali to zahtijeva, naravno, poveani interes koji sam vam esto opisivao kao temelj socijalnog ivota, kojeg svaka osoba treba imati za drugog. Trenutno jo nemamo jakog interesa za drugu osobu. Iz tog razloga je kritiziramo, osuujemo je, formiramo nae sudove prema simpatijama i antipatijama a ne prema objektivnoj slici koja nam dolazi u susret od drugog. Ova e se sposobnost koja e na odreeni nain mistino biti stimulirana, ostvariti. U ljudski ivot e ui kao poseban socijalni impuls. S druge strane, dua svijesti tei da doe Rudolf Steiner Izazov vremena 65

na antisocijalan nain da zavri dominaciju u petoj post-atlantskoj epohi. S druge strane opet, neto drugo iz prirode ovjeka tei vani, odnosno, sposobnost formiranja slika o ljudskom biu s kojim ivimo. Tu se pojavljuju socijalni impulsi, socijalni instinkti. Jednostavno je injenica da ove stvari lee u daleko veim dubinama nego se to obino pretpostavlja kada ljudi govore o socijalnom i antisocijalnom. Sada se u vaim umovima moe pojaviti pitanje kako emo postepeno stei sposobnost da nam slika druge osobe skae u susret. Tu sposobnost moramo stei u ivotu. Sposobnosti Jehove su nam dane pri roenju; razvijamo ih u ivotu embrija. Kultura budunosti nee za ljude stvari initi toliko udobne. Sposobnosti koje osoba mora pokazati morati e razviti tijekom njenog ivota. U obrazovanje moraju ui mnogo konkretniji i odreeniji principi od onih koji sada dominiraju u pedagogiji na tako krajnje konfuzan nain. Najvanije je od svega da se ljudima usadi instinkt da tijekom ovog ivota ee gledaju natrag, ali na pravi nain. Ono to ljudi sada razvijaju kao sjeanja na ranija iskustva jo je veim dijelom oznaeno sebinim karakterom. Ako osoba na nesebian nain gleda natrag na ono to je doivjela u djetinjstvu, mladosti, itd. u skladu s dobom koje je dosegnula tamo se kao iz sivih dubina duha pojavljuju razne osobe koje su bile povezane s njenim ivotom raznovrsnim vezama. Pogledajte natrag svoj ivot i manje obratite panju na ono to vas zanima kod vas samih a mnogo vie na one likove koji su s vama doli u kontakt, obrazovali vas, bili vam prijatelji, pomagali vam, moda vam takoer i nakodili esto vas ozlijedili na koristan nain. Jedna stvar e vam tada postati oita a to je koliko malo razloga osoba zaista treba pripisati sebi za ono to je postala. esto je u nama neto vano zbog injenice da je ili-ili ona osoba s nama dola u kontakt u izvjesnoj dobi, i moda, bez da to sama zna, ili moda, bivajui potpuno svjesna te injenice privukla nau panju na ovo ili ono. U sveobuhvatnom smislu, stvarno nesebino proveden pregled naih ivota sastoji se od svakakvih stvari koje nam ne daju priliku da sebino uronimo u nae vlastito bie, da razmiljamo o sebi, ve nas vode da rairimo nae poglede da ukljue one likove koji su doli s nama u kontakt. Uronimo sa stvarnom ljubavlju u ono to je ulo u na ivot. esto emo otkriti da nam ono to je u odreenom periodu u nama pobudilo antipatiju nije vie toliko neugodno kada proe dovoljno vremena jer poinjemo vidjeti unutarnju vezu. injenica da je na nas u odreeno vrijeme morala neugodno utjecati ova ili ona osoba mogla je za nas biti korisna. esto vie dobijemo od tete koju nam se napravi nego od napretka koji nam priuti neko drugi. Bilo bi dobro ako bi osoba ee tako pregledala svoj ivot, i proela svoj ivot s uvjerenjima koja teku iz takvih samopromatranja. Koliko zaista malo prilika imam da se bavim sobom! Koliko neizmjerno bogatiji moj ivot postaje kada pogledam natrag na sve one koji su uli u moj ivot! Na ovaj nain se oslobaamo od nas samih kada provedemo takav nesebian pregled. Mi zatim pobjegnemo od tog stranog zla naeg vremena, kojem mnogi padnu kao rtve, razmiljanja o sebi. Iznimno je nuno da se oslobodimo tog razmiljanja o sebi. Svatko tko je jednom osjetio mo ovakvog samopromatranja kakvo sam upravo opisao nai e sebe previe nezanimljivim da mnogo vremena provede razmiljajui o vlastitom ivotu. Neogranieno svijetlo je baeno na ovaj na ivot kada ga vidimo osvijetljenog s onim to u njega ulazi iz sivih dubina duha.

Rudolf Steiner Izazov vremena

66

Ali to ima takvu mo klijanja nad nama da mi zaista stjeemo imaginativne snage nune da se suoimo s ljudskim biem koje je na suvremenik na takav nain da se u njemu manifestira ono to nam se pojavljuje tek nakon mnogo godina u naem pregledu onih likova s kojima smo ivjeli zajedno. Tako stjeemo takvu sposobnost da slike zapravo dolaze u susret nama od pojedinaca s kojima smo suoeni. Kultivacija socijalnog ivota, koja je u ranija vremena imala svoj izvor jedino u krvnim vezama, ne zavisi toliko mnogo o bilo kakvim socijalistikim programima, ve o ovjekovom postajanju duhovno-socijalnim biem. On e postati takvo bie probudivi u sebi, na nain koji sam opisao, dublje snage koje mogu dovesti do toga da se u njemu rodi sposobnost slikovitog poimanja drugog ljudskog bia. Inae, uvijek emo ostati antisocijalna bia, sposobna pristupiti drugima jedino prema simpatijama ili antipatijama, nesposobni da im pristupimo u skladu sa slikom koja dolazi od svake osobe ako samo razvijemo snage formiranja slika u naem openju s njima. Upravo u socijalnom ivotu ovjeanstva mora ui princip, Pravi sebi lika i oblija svog blinjeg. Tada, kada formiramo sliku naeg blinjeg, obogaujemo na vlastiti duhovni ivot; tada poklanjamo blago naem vlastitom unutarnjem duevnom ivotu sa svakim ljudskim poznanstvom. Tada vie ne ivimo vie tako da A ivi tamo, B tamo, C tamo, ve A, B i C ive u D; A, B i D ive u C; C, D i E ive u A; itd. Stjeemo sposobnost da druga ljudska bia ive u nama. Ali to treba stei; to u nama nije roeno. Ako bi jednostavno nastavili kultivirati one osobine koje su u nama roene, nastavili bi unutar granica puke krvne kulture, ne kulture kojoj bi se u pravom smislu mogla pripisati rije ljudsko bratstvo. Jedino kada drugo ljudsko bie nosimo u nama moemo stvarno govoriti o ljudskom bratstvu, koje se do sada pojavljivalo samo kao apstraktna rije. Kada oblikujemo sliku druge osobe, koja je kao blago utisnuta u naim duama, tada u oblasti naeg duevnog ivota nosimo neto od nje ba kao to u sluaju krvnog brata nosimo neto kroz zajedniku krv. Ovaj izborni afinitet kao osnova socijalnog ivota mora na konkretan nain zauzeti mjesto pukog krvnog afiniteta. To je neto to se stvarno treba razviti. Od ljudske volja mora zavisiti da odredi kako bi bratstvo meu ljudima trebalo biti probueno. Ljudska bia su do sada bila razdvojena. Ona trebaju postati socijalizirana u bratstvo. Da mnogostrukost ne bi bila izgubljena, najdublji element u ovjeku, misao, u svakoj pojedinoj osobi mora se moi uobliiti individualno. S Jehovom je svaki narod stajao u odnosu. S Kristom u odnosu mora stajati svaka pojedina osoba. Ali injenica da e tako biti probueno bratstvo trai kompenzaciju na potpuno drugom polju, odnosno, kroz slobodu misli.

Rudolf Steiner Izazov vremena

67

VI. PRIROENE SPOSOBNOSTI NACIJA SVIJETA 8 prosinca 1918 Na zadnja dva predavanja sam naglasio da takozvano socijalno pitanje uope nije tako jednostavno kako se to obino misli, i da je nuno paljivo uzeti u obzir sloenu prirodu ovjeka. Moramo uzeti u obzir injenicu da u njemu postoje i socijalni i antisocijalni impulsi i da moraju doi do izraaja bez obzira kakva socijalna struktura postoji i kakve su socijalne ideje realizirane. Kao to smo vidjeli, antisocijalni impulsi, posebno u naoj epohi due svijesti, igraju posebnu ulogu. Na odreeni nain u evoluciji ovjeanstva imaju obrazovnu misiju u tome to uzrokuju da ovjek stane na svoje noge. Biti e prevladani zbog injenice da e, nakon epohe due svijesti, slijediti epoha duha samog, koja je ve u pripremi, ija e esencijalna misija biti dovesti ovjeanstvo u socijalnu uniju. To se nee dogoditi, meutim, na takav nain kako sada sanjaju ljudi koji se preputaju iluzijama, ve na takav nain da e jedna osoba stvarno poznavati i biti zainteresirana za drugu kao za ljudsko bie. Ukratko, treba usmjeriti panju na drugu osobu tako da svaki pojedinac stekne sposobnost razumijevanja drugog s punim interesom. Ono to danas dolazi na svijetlo kao socijalni zahtjev, ini na neki nain vrstu arke ili predstrae, vrstu pripreme, koja prirodno uzima kaotinu formu i uzrokuje mnoge greke i iluzije jer je to samo zametak neega to e doi kasnije. Te iluzije i greke su zbog injenice da socijalni impulsi u sadanje vrijeme u velikoj mjeri dolaze iz nesvjesnog ili podsvjesnog, i nisu pojanjeni duhovnim znanjem o svijetu ili o ovjeanstvu. Forma iluzije posebno dolazi do izraaja u razvoju takozvane ruske revolucije. To karakterizira injenica da u sadanjoj manifestaciji nema pravu vezu s onim to se priprema kao narod u Rusiji za dolazeu estu post-atlantsku epohu. Radije, to je uvedeno iz apstrakcija. Tako su ovi viemanje iluzorni ideali sadanje ruske revolucije posebno znaajni u vezi prouavanja ovih kaotinih tenji unutar ovjeanstva u odnosu na neto to dolazi kasnije. Mogli bi rei da izgleda kao posebna osobina voe ruske revolucije, Trockog, koji je tipini apstraktno mislei ovjek, ivi potpuno u apstrakcijama, da zaista nema ni najmanje pojma da u stvarnosti postoji neto kao ljudski socijalni ivot. Promiljeno je neto sasvim strano realnosti i usauje se u stvarnost. To nije kriticizam ve puki opis. Jednostavna je istina da je karakteristika naeg doba sklonost prema apstrakciji, prema razmiljanju koje je stvarnosti strano, takoer eli unutar stvarnosti ugnijezditi takve principe kao to je jednostavno pretpostavljanje bez ikakvog znanja o zakonima te stvarnosti. Ti principi su smatrani potpuno ispravnim bez obzira na sloenost ljudskog ivota, kako ga prouavamo uz pomo duhovnog koje lei u osnovi vanjske fizike stvarnosti. Ali to god da e ui u egzistenciju mora proizai iz te stvarnosti. Iz tog razloga, poto je u ovom sluaju u prvi plan dovedeno neto toliko strano stvarnosti, to na kaotian nain ukljuuje svakakve impulse i instinkte zbog naina razmiljanja proletarijata, stoga se veliki znaaj pridaje idejama koje se tee realizirati u ruskoj revoluciji i koje ive u ruskim revolucionarnim glavama sadanjeg vremena. Rudolf Steiner Izazov vremena 68

Sa ovog gledita one su iznimno znaajne. Zaista, moemo vidjeti da su u Rusiji osobe s najrazliitijim koncepcijama ivota imali udjela oblikovanju revolucionarnog pokreta u kratkim isjecima vremena. Kako su u Rusiji stvari dovedene do vrhunca, stvarni socijalni problem sadanjeg doba je postao aktualan pod utjecajem ratne katastrofe. Iz ove aktualnosti problema vlasnitva tamo se u Rusiji zatim razvila u oujku 1917 takozvana Februarska revolucija, iji je esencijalni cilj bio sruiti one politike snage koje su stajale iza sustava vlasnitva. Ali ovaj isto politiki, krajnje politiki, oblik revolucije uskoro je stavljen po strani na samim poetnim stupnjevima revolucionarnog razmiljanja od onih ljudi koji su shvaani, prema terminologiji Trockog, da su ljudi od razumijevanja. Oni su ljudi koji su, pomou svakakvih pekulacija, otroumnih koncepata, ideja, i jo otroumnijih utisaka transformiranih u koncepte, eljeli dovesti socijalnu strukturu. Ti su se revolucionari prvenstveno sastojali od onih osoba koji su ve ranije imali vie ili manje udjela u formiranju socijalne strukture, inteligencija, trgovci, industrijski krugovi, svi koji su kretali od razuma u naporu da dou do nekakve socijalne formacije. Trocki, meutim, smatra, pomalo opravdano ak iako relativno i jednostrano, da one osobe koje ele donijeti socijalnu strukturu na taj nain preko raznih pekulacija, s dobrim namjerama i dobrom voljom, samo koe revoluciju. Oni nemaju nikakvu sposobnost, nisu sposobni uope nita napraviti. Na osnovi razmiljanja koja sam vam predstavio znate da je pogled na svijet proletarijata prvenstveno sklon sudu da se takvim razmatranjima nita ne moe postii bez obzira koliko su otroumna, ak i ako su potpuno naslonjena na temelje poloene od onih osoba koje Trocki zove brbljivci ili prialice jer mogu tako pametno govoriti. Drugim rijeima, ta racionalna razmatranja su odbaena od pogleda na svijet proletarijata iz odreenog instinkta, koji je postepeno postao teorija marksizma. Jednostavno se ne vjeruje da do bilo kakve zadovoljavajue socijalne strukture moe doi bilo kakvom vrstom racionalnih razmatranja. Jedina stvar koju proletarijat vjeruje je da se plodonosne ideje raaju samo u glavama samog proletarijata, u glavama onih masa koje ne posjeduju nita, i iz ekonomskih uvjeta u kojima ive lanovi proletarijata. Takve ideje se ne mogu roditi kod buroazije ili bilo koje druge klase, iz razloga jer oni neizbjeno misle razliito zbog njihovih karakteristinih predodbi. Jedino unutar klase radnika se javljaju ideje koje mogu dati pokretaku snagu koja e dovesti do budue socijalne tvorevine. Kada tu injenicu uzmemo u obzir, jasno je da je neizbjean zakljuak za glavu kao to je od Trockog da je jedina stvar koju treba napraviti liiti buroaziju onog to posjeduje i klase bez imovine dovesti u poziciju vladanja. To je neto to se u takvim glavama priprema ve desetljeima, i sada to ele uvesti u Rusiji kada se velika kriza pojavila u toj zemlji. Do tih uvjeta je trebalo doi preko takozvane oktobarske revolucije, nakon to su druge stranke ako ih tako moemo zvati ostale po strani oduzimanjem moi od samog proletarijata. Sa ovog su gledita, koje je naravno isto apstraktno i konkretno jedino u toj mjeri to sve ini zavisnim od jedne klase ljudi, tako inei stvarnost, vodee osobe ruske revolucije vodile stvari od listopada 1917. Sada, takav revolucionarni nain razmiljanja dovodi do izvjesnih potekoa. Te potekoe u Rusiji slijede u posebno snanom obliku, i to je obiljeeno odreenim posebnim preduvjetima, kao to znate na osnovu naih duhovno znanstvenih rasprava. Te potekoe proizlaze iz postojeih klasnih formacija u cijelom svijetu, jedino se Rudolf Steiner Izazov vremena 69

manifestiraju na posebno snaan nain zbog ruskih uvjeta. Prva velika potekoa je da se cijelo socijalno i politiko voenje ovjeanstva predaje klasi koja je prije bila liena svega, i nema nikakve veze s takozvanom kulturom. Proleter, koji zapravo preuzima upravlja, prije je bio iskljuen iz svih onih pokretakih snaga koje su utemeljile postojei faktor moi. On do tada nije nikada na trite nosio nita osim svog vlastitog rada, svoje fizike sposobnosti za rad. Takvo stanje postoji u svim zemljama. Tako e svugdje doi do toga da, u mjeri u kojoj se revolucija uspinje, proletarijat e u poetku preuzimati vodstvo kao politika skupina. Sve e se, meutim, nastaviti kao to je i bilo, u izvjesnom smislu. One osobe koje su do tada imale administrativnu mo e ostati na svojim poloajima jer su tehniki obuene i znaju svoj posao. Drugim rijeima, nee biti daljnje promjene onim to e se upravni odbor laika ubaciti u cijeli aparat prenesen iz drevnih vremena. Ali vana stvar je da je taj upravni odbor laika posebne vrste, proleterske vrste, i biti e sainjen iskljuivo od proletarijata. Poto e sve te osobe pripadati proletarijatu oni e eljeti osigurati da vrijedi naelo da ideje upravljanja u budunosti mogu doi samo iz glava proletarijata. Takvo vodstvo ne moe biti podinjeno tome kao to je nacionalna ili ustavotvorna skuptina, jer bi to bilo izvjesno nastavljanje onog to je bilo ranije. Radije, ono to e doi mora biti radikalna transformacija. Nije potrebno prvo birati; oni koji e voditi su tu jednostavno jer pripadaju proletarijatu. Nee biti nacionalne ustavotvorne skuptine, ve diktatura proletarijata. U poetku, vodilo je do potekoa to to su proleteri, kao to sam rekao, laici, koji mogu samo nadgledati one koji su nastavili prethodnu administraciju. Ti pojedinci se, naravno, dre ranijih interesa. Dakle, posebno u Rusiji, proleteri su doli na vrh. Prije nisu imali nikakve veze sa stvarima koje pripadaju dravnom organizmu i bili su osueni da preuzmu svakoga tko je vodio takve stvari prema idejama koje odgovaraju ranijem dravnom organizmu. Time su u dravu donijeli, koja je u cijelosti trebala biti podvrgnuta diktaturi proletarijata, interese koji pripadaju staroj graanskoj dravi. Ti se ljudi ponaaju upravo kao neprijatelji koji, premda ne vode otvorenu borbu ni kontra revoluciju, ipak u zemlju neprijatelja prenose sve to e u njoj raditi destruktivno. Na taj su nain proleteri koji su preuzeli vodstvo u Rusiji gledali na djelovanje starih carskih grupa kao na sabotau. Njihova prva bitka je bila prevladati tu sabotau koja se sastojala u naporu da se prenese u reim koji su teili utemeljiti ono to bi zapravo bila podrka jedino starom reimu. Proces je bio isti kao kada bi graanin jedne zemlje koja nije otvoreno zapoela bilo kakvu vrstu neprijateljstva odnio otrovne tvari u stranu zemlju da impregnira njeno tlo tako da nita ne moe rasti. Tako su lanovi proletarijata gledali na ono to je dolazilo od starih dunosnika kao na sabotau. U poetku su najee primjenjivani propisi bili usmjereni prevladavanju te sabotae. Tu nisu pokazali nikakvu suzdranost. Sve to je smatrano destruktivno nastojalo se potpuno iskorijeniti, a osoba kao Trocki je zaista uvjerena da je sada sabotaa u odreenoj mjeri ve prevladana. Oni koji su napravili bilo to u krenju volje naroda i razmiljanja proletarijata su protjerani ili na drugi nain kanjeni. Potekoa, meutim, zasigurno nije prevladana, kako sam Trocki savreno dobro vidi, samo borei se protiv takozvane sabotae. On vidi da je nuno zadrati cijelo tijelo bive administracije, ali da ga treba upregnuti da slui osnovnim svrhama vodstva proletarijata.

Rudolf Steiner Izazov vremena

70

Trocki, na primjer, u tome vidi prvu veliku potekou. To je neto za to on vjeruje da moe biti prevladano njegovim apstraktnim nainom, ali to nee moi napraviti. Na toj toci poinju iluzije, iz jednostavnog razloga jer Trocki je duh stran stvarnosti. Ovaj iluzorni element je temeljen na apstraktnom pojmu da je mogue napraviti cjelokupno tijelo tehnikih dunosnika, intelektualaca i trgovaca, sluga upravnog odbora koje se sastoji samo od lanova vladajueg proletarijata. U toj iluziji se oituje nevjerica u konfiguraciju ivota due i duha. Jednostavna injenica je da e se, nakon odreenog vremena, uvjeti preokrenuti upravo na ono kakvi su bili ranije. Ako su odravane stare ideje, ako se propusti shvatiti istina onog to sam ovdje esto naglaavao da socijalna transformacija mora proizai iz novih razmiljanja ako je staro osoblje, stari dunosnici, stari generali jednostavno vraeno na njihove poloaje, ako je jednostavno preuzeto staro i ljudi ne napreduju u susret novom, najvie preko obrazovanja, to se mora vratiti na ono to je bilo. Drugim rijeima, takav proces nee prevladati uvjete ve e ih jednostavno nastaviti. Na odreeno vrijeme je mogue prevladati sabotau pomou regulacija primijenjenih silom, ali ona e ponovno dizati glavu. Ako je tono da je osoba zavisna od situacije u kojoj se nalazi a bila je zavisna tri ili etiri stoljea, to je tono s obzirom na modernu povijest rezultat e biti da, ako se nije oslobodila tih veza pomou efikasnih misli koje mogu doi jedino iz duhovnog ivota, mora neizbjeno pasti natrag u stare naine razmiljanja i djelovanja, ba kao to maka uvijek pada na sve etiri. To je toka gdje se takvo razmiljanje otkriva u svom iluzornom karakteru, krajnje strano stvarnosti. Mogao bih navesti mnogo takvih toaka, ali vam samo elim razjasniti posebnu konfiguraciju tog miljenja. elim vam jednim primjerom pokazati kako takvo miljenje odaje svoju krajnju nerealnost. Nije mogue jednostavno promisliti ovo ili ono to bi se trebalo dogoditi, ve je nuno uzeti u obzir te pokretake snage aktivne unutar stvarnosti sa nerazdvojnim zakonom. Ako osoba ne ivi s njima, neizbjeno je plijen iluzija. Jedna od najvanijih iluzija u sluaju Trockog je slijedee. Trocki zna da kroz posebno snano suzbijanje koje su doivjele velike mase ak i sadanjeg proletarijata u Rusiji a taj izraz je opravdan meu tim ljudima uvjeti su doli do posebnog vrhunca. Zna da oblik koji revolucija poprima pod tim posebnim uvjetima ne moe voditi do pobjede. On nema dodira sa stvarnou, ali ne toliko da bi ga to sprijeilo da na racionalan nain vidi da je mogue uspostaviti novu socijalnu strukturu u oblasti koja je, koliko god velika, ipak ograniena u usporedbi s cijelom Zemljom. Iz tog razloga je Trocki raunao na revolucionarni pokret kojeg bi iznio proletarijat u cijelom civiliziranom svijetu. On se ne zavarava da sama ruska revolucija moe biti pobjedonosna. Zna da je zavisna od pobjede proleterske revolucije u cijelom svijetu. Sada, u tim idejama manifestira se cjelokupan apstraktni karakter shvaanja stvari Trockoga. Trocki je vjerovao u proletersku revoluciju irom cijele Zemlje. Vjerovao je da bi rat postepeno uzeo takav karakter da bi doveo do vrste proleterske revolucije irom svijeta i da bi rat bio transformiran u revoluciju proletarijata. Sada e se ova ratna katastrofa svakako transformirati u svakakve stvari. Ali aktualnost je ve uvjerljivo pokazala da ta ideja Trockog nema dodira sa stvarnou. Ona bi bila tona jedino da je ova ratna katastrofa zavrila opom iscrpljenou, da ova upeatljiva takozvana pobjeda do nje je dolo na udan nain nije bila postignuta od jedne strane Rudolf Steiner Izazov vremena 71

u ratu. Ta pobjeda jednostavno eliminira nadu da bi do te iscrpljenosti moglo doi jednoliko po cijelom svijetu. Ono to se dogodilo je odluujua hegemonija zapadnih sila u vezi s potpunim podinjavanjem sa strane srednjih i istonih sila. Potpuna nadmo zapadnih sila nad srednjim i istonim silama ono je to je utemeljeno kao dominantna snaga, i situacija nije mogla biti drugaija. To je bilo jasno onima koji u ovoj oblasti vide stvarnost. Trocki je, meutim, jednostavno duh stran stvarnosti, i sada bi trebao sebi rei, Dogaaji su me opovrgli. Izrekao je neto to nije bez osnove, neto briljantno za samo apstraktni nain razmiljanja kada je rekao, Buroaska koncepcija ivota u sadanjem trenutku nema alternative nego da bira izmeu trajnog rata i revolucije. Stvari su ispale drugaije. Dogodila se takozvana pobjeda zapadnih snaga ni trajni rat ni revolucija. U onom to na preliminaran nain zapoinje na Zapadu nema klice za bilo kakvu proletersku revoluciju. Upravo suprotno, tu je jednostavno oblikovanje cijelog Zapada u politiki organiziranu veliku buroaziju, prema proletarijatu Srednje i Istone Europe. To je ishod svjetske povijesti. Ona e sigurno biti ponovno transformirana ali sada postoji. To je realno stanje stvari, tako da bi Trocki trebao, prema tome, razmiljati na potpuno drugaiji nain ako danas eli vidjeti stvarnost. Trebao bi sebi rei, Pod ovakvim oblikovanjem dogaaja, kako mogu ono to sam namjeravao preko ruske revolucije, postati pobjednik, poto se jedna od najvanijih pretpostavki, svjetska revolucija proletarijata, nee dogoditi? Ako on jo i danas rauna na tu svjetsku revoluciju, to je samo dokaz njegove potpune izolacije od stvarnosti. U jo jednoj toci, otuenje od stvarnosti koje karakterizira razmiljanje ovakvog revolucionara manifestira se na osobit nain. Ovakvi revolucionari su prirodno uvijek referirali na prusko-njemaki militarizam kao najvee od svih zala, objavljujui da mora biti prevladan i eliminiran iz svijeta, ali militarizam Antante e u bliskoj budunosti iskazati znaajnu dominaciju! Sada, ni najmanje ne elim govoriti o tome, ali sam Trocki je u prigodi postavio pitanje, to je, dakle, najvaniji neposredni zadatak ruske revolucije ako se eli odrati? Njegov odgovor je, Stvaranje armije! Upravo to je oznaeno od Trockog kao najvaniji neposredni zadatak. Ovim stvarima treba dati primjerenu panju. Ove stvari treba potpuno prozreti. Tek kada su ove stvari opaene i prozrete dogodi se da ljudi kau, Sada, moram zaista pogledati malo dublje u pokretake snage unutar ovjeanstva ako za sebe elim doi do koncepcija o tome to e proizai iz kaosa kojeg je prouzroila ova ratna katastrofa. Ali ovjeanstvo je danas izrazito nesklono prodrijeti u takve pokretake snage, koje sam vam ovdje opisao sa brojnih gledita kao prave, jedine mogue, socijalne snage. ovjeanstvo e moi doi ispod povrine ovih stvari ako se doe do odlunosti da se jednostavno dobije vra veza sa stvarnim snagama dominantnim u evoluciji ovjeka. Jedan ekstremno karakteristian izraz stalno se pojavljuje iz umova ruskih revolucionara. U osnovi, to ovi lanovi proleterske diktature zaista ele? Oni ele svijet nainiti velikom tvornicom isprepleten vrstom bankovnog knjigovodstvenog sustava koji se protee preko svih grupa. Uklopiti emo stare tehniare, stare slubenike, ak i stare generale u nau diktaturu proletarijata, kau oni, ali moramo imati knjigovodstvo za ukupnu ekonomiju, tvorniki raunovodstveni odjel u naim vlastitim rukama. To ne Rudolf Steiner Izazov vremena 72

iznenauje, jer je cijeli pokret iznikao u modernoj industriji. Kada bi ljudi samo zastali da razmisle da je ovaj pokret nastao s proletarijatom moderne industrije, nitko ne bi bio iznenaen da njihov nain razmiljanja, razvijen u vezi s onim to su ti ljudi vidjeli u tvornicama, bude primijenjen na sve na to mogu staviti ruke. To je prirodni rezultat i posljedica propusta buroazije da obrati panju na enormnu ekspanziju proletarijata u nedavna vremena. ak i ako je bilo neizbjeno da buroazija zatvori oi i mirno dopusti da se sve dogodi, zasigurno nije stvar nunosti da jo vaniji uvjeti, pokretake snage koje postoje u svijetu, i dalje budu neprimijeene. Dok god te snage nisu primijeene, nije mogue da ljudi postanu upoznati sa socijalnim zadacima. Ovdje je nuno znati kako je ovjeanstvo diferencirano u razliitim dijelovima svijeta kao to sam rekao, zaista, juer ili prekjuer. Nuno je znati da ljudi na Zapadu ive razliito od onih na Istoku i srednjim zemljama. Nije mogue samo apstraktnim idejama, koje ignoriraju stvarnost, dovesti do bilo kakve socijalne formacije. Sigurno je da e ruska revolucija pretrpjeti brodolom zbog njenih velikih iluzija i izolacije od stvarnosti. Takve iluzije neko vrijeme mogu biti pretvorene u stvarnost od ljudi koji su slobodna bia kroz obrazovanje, odnosno, slobodna u toj mjeri da osoba koja posjeduje mo moe je i koristiti. Ali stvarnost zatim uklanja iluzije; ne moe ih koristiti. Stvarnost prihvaa samo ono to je u skladu s tijekom stvarnosti. Ne smijemo zaboraviti da je najvanija od svega injenica da ivimo u dobu razvoja due svijesti, koji se pojavljuje u otro diferenciranim oblicima u cijelom svijetu. Razmotrimo razne pokretake snage u pozadini civiliziranog svijeta u svijetlu najvanijih europskih diferencijacija koje nalaze izraz kroz jezik. esto sam vam skretao panju da englesko govorei narodi posjeduju stvarni poetni potencijal za razvoj due svijesti. Vano je da to jasno vidimo. To je povezano sa svime to se dogaa u svijetu, ako se smijemo tako izraziti, pod utjecajem englesko govoreih naroda. Engleski narod je ja nipoto ne govorim o pojedinim osobama, ve o narodu obdaren sa svim pokretakim snagama koje vode do due svijesti. Stanje je takvo da se trend prema dui svijesti kod njih pojavljuje instinktivno na nain potpuno razliit od onog koji karakterizira ostatak ovjeanstva. Taj produhovljeni instinkt za razvoj due svijesti ne postoji nigdje u svijetu kao meu engleskim narodom. Tu je instinkt, i nigdje drugdje nije tako, ak ni meu narodima romanskog porijekla koji su ujedinjeni s englesko govoreim narodima. Narod romanskog porijekla ini pravog nasljednika onog to je stvarno ivjelo u etvrtoj postatlantskoj epohi. U to je vrijeme ovaj romanski narod u posebnom stupnju imao instinkt za ono to je razvijeno u etvrtoj post-atlantskoj epohi. Njihovi instinkti nisu vie elementarni na isti nain. Oni su racionalizirani, intelektualizirani i pojavljuju se u retorici, kroz intelekt, kroz psihiki ivot kao dekorativna forma. Odstranjeni su iz instinktivnog ivota. Ono to se pojavljuje meu latinskim narodom kao narodni temperament je potpuno razliito od onog to se pojavljuje kao nerodni element meu engleskim narodom. Meu engleskim narodom ovaj trend prema dui svijesti, ta tenja da individualna osoba stane na svoje vlastite noge, je instinkt. Drugim rijeima, ono to sainjava misiju pete post-atlantske epohe u Englezu je ukorijenjeno kao instinkt, kao pokretaka snaga koja se pojavljuje instinktivno iz due Rudolf Steiner Izazov vremena 73

naroda. Sada, njihov poloaj u svijetu je povezan s tom injenicom. Taj impuls je dominantan unutar socijalne strukture englesko govoreih naroda. On je presudan, i moe potisnuti ostale tendencije. Ostale tendencije, kao to moete vidjeti iz objanjenja koja sam ponudio, gledaju prema integraciji koju sam dao o socijalnom pitanju, odnosno, ekonomskom impulsu i impulsu duhovne proizvodnje. Ako, meutim, narodni karakter englesko govoreih naroda prouavate psiholoki, vidjet ete da su ti impulsi, ekonomski i duhovno proizvodni, potpuno zasjenjeni s onim to dolazi od instinktivnog impulsa koji tei prema razvoju due svijesti. Iz toga razloga sfere koje moraju oblikovati socijalni ivot budunosti meu englesko govoreim narodom dobivaju posebnu obojanost. Tri sfere u budunosti moraju pokazati svoj uinak na posebne naine, i moraju biti presudne. Prvo, politika, koja mora dati sigurnost. Drugo, organizacija rada, isto materijalnog rada, ekonomski poredak. Tree je sustav duhovne proizvodnje, kojem takoer pripisujem, kao to sam vam rekao, pravo i administraciju pravde. Te tri sfere socijalne strukture su, vremenom, zasjenjene od onog to ini primarni impuls u sluaju bilo kog profiliranog naroda. injenica da razvoj prema dui svijesti radi instinktivno meu englesko govoreim narodima dovodi do toga da meu njima kako povijest ui u izobilju politika, jedna grana, uzima najizraajniji oblik, i dominantan poloaj. Politikom potpuno dominira instinktivni impuls da postavi ovjeka na vlastite noge, i da potpuno razvije duu svijesti. Instinktivni impuls vodi u tom smjeru i ovo to dajem je samo opis, a ne kriticizam. Vodi prema rezultatu jer je instinktivan a instinkti su uvijek ukorijenjeni u koristoljublju. Meu englesko govoreim narodima koristoljublje i politiki ciljevi se jednostavno poklapaju. To vodi do injenice da sva politika koja se vodi na krajnje naivan nain a to ne opravdava pripisivanje bilo kakve krivnje politiaru englesko govoreih naroda moe biti iskoritena od koristoljubive osobe da na taj nain ispuni misiju englesko govoreeg naroda. Jedino na ovaj nain ete uspjeti shvatiti pravu prirodu engleske politike, koja je zapravo dominantna politika cijele populacije Zemlje. Ako promotrite stvar, nai ete da se engleska politika svugdje smatra idealom parlamentarni sustav sa svojim mijeanjem veina i manjina, itd. Ako ispitate uvjete u raznim parlamentima kako su se razvili, vidjet ete da je u politikom ivotu bila odluujua britanska politika. Ali, kako su se te politike irile na raznim mjestima meu razliito konstituiranim narodima, nisu vie mogle ostati iste jer su ukorijenjene, spravom, u koristoljublju i egoizmu koji neizbjeno prianja za sve to je instinktivne prirode. To je ono to razumijevanje ini tako tekim kada ljudi pokuaju dokuiti prirodu engleske ili amerike politike. Nijansa, koju je apsolutno nuno postaviti jasno, nije uope jasna. Zbog te injenice te politike moraju biti koristoljubive, i moraju poivati na impulsima koristoljubivog karaktera. Zbog njihove posebne prirode, moraju poivati na koristoljubivim impulsima. Dakle, na te koristoljubive impulse e gledati kao na neto to treba uzeti zdravo za gotovo, kao na ispravnu i moralnu stvar. Tu se ne moe staviti primjedba. To ne treba napadati kriticizmom, ve prepoznati kao nunost u svjetskoj povijesti, ak i kozmiku nunost. Niti se ova izjava moe opovrgnuti, iz jednostavnog razloga jer e se svatko tko se poduhvati suprotstavljanja kao lan engleskog naroda uvijek nai na pogrenom putu. Na temelju moralnih razloga, koje nemaju nikakve veze sa stvari, on e zanijekati da je politika engleskog naroda koristoljubiva, ali moralni razlozi nemaju Rudolf Steiner Izazov vremena 74

veze s time. Engleska politika e uspjeti u onom to donosi upravo iz razloga tog instinktivnog karaktera. Dakle, tijekom nae pete post-atlantske epohe, element moi je dodijeljen toj englesko govoreoj populaciji. Pamtimo tri lika u Goetheovoj bajci: mo; fenomen ili pojavu; mudrost, znanje. Od ova tri elementa, mo je dodijeljena englesko govoreem narodu. Ono to politiki postiu u svijetu mogue je zbog injenice da je jedna od njima svojstvenih, priroenih osobina da rade putem moi. Raditi preko moi e biti prihvaeno tijekom pete post-atlantske epohe kao neto to nije predmet rasprave. Engleska politika je prihvaena u cijelom svijetu. Naravno, svi tetni uinci, koji se, ipak, uvijek mogu nai u stvarnosti koja pripada fizikom planu, mogu biti otro kritizirani, ak i od onih koji pripadaju samom britanskom carstvu. Ipak britanska politika je prihvaena. Svojstveno je evoluciji naeg vremena da je prihvaena, i bez ikakvog razmiljanja, bez ikakvog napora da se za to nae razloga. tovie, razloga nikad ne bi bilo dovoljno, jer je jednostavno stvar neposredne neizbjenosti da je mo koja dolazi iz tog smjera prihvaena. To ne vrijedi to se tie naroda romanskog podrijetla koji su ujedinjeni s engleski govoreim narodima. Oni na neki nain manifestiraju sjenu, vremensku sjenu, onog to su bili tijekom etvrte post-atlantske epohe. Instinkti su preobraeni u intelektualne gdje vie nisu toliko elementarni. Dakle, engleska politika je prihvaena kao neto izvan rasprave. Francuska politika je prihvaena samo od onih kojima odgovara. Francuska priroda se voli u svijetu u onoj mjeri u kojoj pae. Engleska priroda uope ne zavisi o tome. Temeljena je na prijepornosti s kojom aktualna politika sadanjeg vremena pada na dio engleske prirode. Zbog te situacije, meutim, takoer je mogue da se upravo meu engleski govoreom populacijom, ekonomski ivot dri unutar granica i da je podreen dominantnom impulsu prema koristoljublju i moi koja odgovara politici. I duhovni ivot takoer, u mjeri u kojoj pripada petoj post-atlantskoj epohi, postaje podreen politici. Na neki nain sve ujedinjeno ulazi u slubu politike. Dakle marksizam je jednostavno pogrean za engleski govorei svijet jer on politiku pretpostavlja kao dodatak ekonomskog poretka. To kod engleski govoreih naroda nije tako. Tamo je marksistiki socijalni poredak sprijeen da uspije, ne iz razloga argumentacije ili rasprave, ne zbog bilo ega to se dogaa u svijetu, ve preko injenice da je britansko carstvo graeno razliitim temeljima stvarnosti od onih na kojima grade marksizam i marksistiki proletarijat. To je veliki kontrast izmeu proletarijata, razmiljanja na marksistiki nain, i Britanaca koji rade iz instinktivnog ivota, irei svijetom britansko carstvo. Uspjeh se nee postii bankovnim institucijama ili raunovodstvenim sustavom koji Trocki eli uvesti u Rusiji. Biti e postignut velikom bankovnom institucijom, velikom financijskom institucijom, u koju je engleski govorea populacija organizirana iz razloga posebnih njoj svojstvenih kvaliteta. Ako istraujemo nain na koji je pojedini narod povezan u svojoj posebnoj diferencijaciji sa tri sfere drutva koje sam vam opisao kao temeljene na stvarnosti, to se jasno moe vidjeti. Ovome treba dodati jo neto. To je iznimno vano. Diferencijacija o kojoj sam vam govorio ide toliko daleko da osoba koja se ne tei osloboditi od svog naroda, ve tei za Rudolf Steiner Izazov vremena

75

tjenjom unijom a politike definitivno tee za takvom unijom ima potpuno razliito iskustvo u vezi s uvarom praga od onih osoba koje se tee osloboditi od svog naroda. Ovdje sam doao do toke koja e vam, ako je temeljito prouite, dati temelj za razlikovanje izmeu zdravog okultizma koji se prirodno javlja u svijetu, bez diferencijacije po narodima, i vrste okultizma koja ulazi u politiku slubu naroda i radi vani kao u sluaju onih drutava koje sam spominjao. Moete pitati, Kako ih, dakle mogu razlikovati? Moete ih razlikovati ako ete poblie obratiti pozornost na one velike razgraniavajue osobine koje u vam danas predstaviti. Da bi netko postigao pravi okultizam, tako sluei cijelom ovjeanstvu, treba se osloboditi svog narodnog karaktera. Treba u izvjesnom smislu ovdje bi moglo biti doputeno koristiti indijski izraz postati beskunik; u najdubljoj prirodi svoje due ne smije smatrati da pripada bilo kojem narodu. Ne smije imati impulse da slui samo jednom narodu ako eli napredovati u izvornom okultizmu. Ali vrsta okultizma koja eli sluiti jednom narodu na ogranieni nain nailazi na posebno iskustvo kada se suoava s uvarom praga. Dakle, u sluaju onih koji trae okultni razvoj unutar drutava engleski govoreih naroda, ono to se manifestira u prisutnosti uvara praga je da u trenutku kada ele prijei Prag oni otkriju one snage koje ive u dubinama ljudske prirode. One se pokazuju kada se ue u nadulni svijet i istog su karaktera kao i destruktivne sile u univerzumu. To je ono to oni promatraju u prisutnosti uvara praga. Kada su u takvom drutvu voeni do toke prelaska Praga, tada se oni upoznaju sa zlim snagama bolesti i smrti, svega to paralizira i unitava. Kada iste destruktivne snage koje u prirodi uzrokuju smrt a one takoer rade i unutar nas donose znanje, to znanje dolazi na vidjelo u tim drutvima. Netko zasigurno ulazi u nadulni svijet, ali treba proi uvara praga. Meutim, nuno je pokraj uvara praga proi na taj nain, da se ima iskustvo upoznavanja smrti u njenom pravom obliku, kao to boravi u nama a takoer i u vanjskoj prirodi. To je zbog injenice da u vanjskoj prirodi oko nas ive ahrimanske snage, i u njoj ne moete percipirati nita drugo osim ahrimanskih snaga to jest, u onoj mjeri u kojoj ostajete unutar vanjske prirode. Moete doi u kontakt s manifestacijom takvih snaga dok ulaze u vanjsku prirodu u maniri aveti. To objanjava sklonost Zapada prema spiritualizmu, gledanju takvih oblika dok stvarno pripadaju osjetilnom fizikom svijetu, i nisu vidljive u obinom ivotu osim pod posebnim okolnostima. To su snage smrti, destruktivne snage, ahrimanske snage. Apsolutno nema drugih duhova unutar cijele iroke oblasti spiritualistikih okupljanja osim ahrimanskih duhova, ak i kada su spiritualistika okupljana izvorna. Oni su duhovi koje osoba vodi sa sobom iz ulnog svijeta kada prelazi Prag. Oni idu s njom. Stoga je progone. Osoba prelazi Prag, a oni koji ga prate su ahrimanski demoni, koje prije nije vidjela ali koje vidi na drugoj strani. Oni su sluge smrti, bolesti, i destrukcije. This experience shocks the person into supersensible knowledge and brings him into the supersensible world. Sve osobe koje su trenirane i poduavane na ovaj nain imaju znaajna iskustva. To je znaajno iskustvo o kojem sam vam govorio, ali to je iskustvo koje izrasta iz injenice da se osoba ne posveuje okultizmu povezanom sa svim ljudskim biima, ve obliku koji se odnosi na jedan narod. Postoji takva diferencijacija. Ako vam se bilo gdje u svijetu tvrdi da kada prijeete Prag uite prvenstveno zle sile bolesti i smrti, iz te izjave moete znati da Rudolf Steiner Izazov vremena 76

okultist o kojem se radi dolazi iz smjera kojeg sam vam esto opisao. To ete znati jednostavno iz iskustva koje vam kazuje u vezi s uvarom praga. U vezi njemaki govoreih naroda situacija je drugaija. U njemaki govoreu populaciju takoer je neto ubaeno. U oblasti njegove svjetske moi u engleski narod je bio ubaen latinski element. Njemaki govorei narod ima neto to ne dolazi iz prolosti ve je kao bljesak munje koji nagovjetava budunost. Slavenski element, s poetkom u Rusiji, je budunost, u stvari je prisutan jedino u svom buduem zaetnom potencijalu ali Slaveni, koji su bili gurnuti naprijed, su avangarda, munja koja najavljuje ono to se priprema. Oni na neki nain znae munju budunosti srednjeeuropskog njemakog svijeta, kao to latinski element znai sjene prolosti zapadnog englesko govoreeg svijeta. Meutim, ovaj njemaki element sam, ne posjeduje instinktivnu osnovu za razvoj due svijesti, ve samo osnovu preko koje moe biti poduen dui svijesti. Drugim rijeima, dok je u britanskim oblastima instinktivna osnova za evoluciju due svijesti prisutna, njemaka srednjeeuropska mora biti poduena dui svijesti ako e je na bilo koji nain uiniti aktivnom. To moe postii jedino preko obrazovanja. Dakle, poto je epoha due svijesti u isto vrijeme i epoha intelektualnosti, Nijemac koji e na bilo koji nain unutar sebe aktivirati duu svijesti mora postati intelektualna osoba. Dakle, Nijemac je traio svoj odnos s duom svijesti primarno preko intelektualnosti, ne putem instinktivnog ivota. Stoga su zadaci njemakog naroda dosegnuti samo od onih koji su na neki nain uzeli u ruke vlastito samoobrazovanje. Osobe pukog instinkta su ostale nedirnute ovom unutarnjom aktivacijom due svijesti i na neki su nain zaostale. Slian je razlog zato su Britanci od poetka nadareni za politiku, dok su Nijemci nepolitiki narod i nisu ni najmanje nadareni za politiku. Kada se stoga, poduhvate da nastave politiki kurs, izlau se velikom riziku, to e vam postati posebno jasno ako obratite panju na injenicu da su Nijemci preuzeli zadatak uvoenja drugog elementa u svijet unutar intelektualne sfere. Britanski narodni karakter je mo. Njemaki narodni karakter je pojavnost, izglednost, ako elite, oblikovanje misli, ono to na neki nain nije od vrste zemlje. U britanskom narodnom karakteru sve je od vrste zemlje, ali samo prati intelektualnost Nijemaca. Moete ga usporediti s onim od Grka, osim to su Grci oblikovali pojavnost u skladu s njenom slikovitom prirodom dok su Nijemci oblikovali pojavnost posebno u skladu s njenom intelektualizirajuom prirodom. U konanici, nema nieg ljepeg on onoga to je nastalo preko goetheanizama, preko Novalisa, preko Schellinga, preko svih onih duhova koji su zbilja umjetnici misli. To Nijemce ini nepolitikim narodom. Ako se oekuje da budu politiki, nisu ravni osobi koja misli politiki kroz njene instinkte. Od tri stvari koje su ukljuene u Goetheovu bajku mo, pojavu, znanje ono to je dopalo Nijemcima u intelektualnoj epohi je oblikovanje intelektualnosti u sferi pojave. Ako je ipak odluan, da se dri politike, ulazi u rizik donoenja u sferu stvarnosti, onog to je predivno unutar formacije misli. To je pojava, na primjer, Treitschke-a. U stvarnosti, tada e se dogoditi da e neto to je zaista predivno u pojavi, jer ne lei u granicama vlastitih mogunosti, postati neto to nije ispravno povezano s ljudskim biem, neto to moe ostati puka izjava, ili na svijet mora ostaviti dojam neistinitosti. Velika opasnost, koja oito Rudolf Steiner Izazov vremena 77

moe biti prevladana, sastoji se u injenici da Nijemac ne lae samo kada je uljudan, (aluzija na Fausta II, in2 ) ve moe takoer lagati kada uvodi svoje najbolje talente na polju na kojem ne posjeduje uroene mogunosti. Mora najprije razviti te mogunosti u sebi, ali za to mora napraviti poseban napor. Prije nekoliko godina sam rekao da je Englez neto, a da Nijemac moe samo postati neto. To ini veliku tekou u Njemakoj kulturi. To je razlog zato u kulturi Njemake i Austrije istaknuto stoje samo pojedinci koji su stvar uzeli u svoje ruke, dok se mase ne zaokupljaju mislima, koje su svojstvene instinktima britanskog naroda, ali ih treba kontrolirati. Iz toga razloga populacija Srednje Europe pada pod dominaciju pohlepe za vladanjem kao to je ona od Habsburgovaca ili Hohenzollern-a ba zbog njene nepolitike prirode, i jer je Nijemac suoen s potpuno drugaijim potrebama ako eli izvriti svoju misiju. On mora biti obrazovan za tu misiju. Mora na neki nain biti dirnut od onog to je Goethe ukalupio u oblik svog Fausta, odnosno, procesom postajanja ljudskim biem izmeu roenja i smrti. To se manifestira, takoer, u prisutnosti uvara praga. Ako pojedinac ostaje unutar njemakog narodnog karaktera, i tako doe do uvara praga, on ne promatra, kao ona britanska drutva o kojima sam govorio, zle sluge bolesti i smrti. Na ovaj nain moete povui razliku ako poblie obratite panju na ove stvari. On prvenstveno promatra kako su ahrimanske i luciferske snage, prva prodirui iz fizikog svijeta a druga prodirui iz duhovnog svijeta, ukljuene u meusobni sukob. Vidi kako ta borba mora biti promatrana, poto je zaista oscilirajua borba i nikada nije mogue rei gdje e pasti pobjeda. Takva osoba u prisutnosti uvara praga postaje upoznata s time to ini pravu osnovu za sumnju, to je u svijetu prisutno kao stalno rasplamsana i neodluena borba, to ga dovodi u stanje kolebanja ali u isto vrijeme poduava kako gledati na svijet sa najrazliitijih gledita. To e biti posebna misija njemakog naroda unato svoj moguoj suprotnosti. Oni e se s te strane drati svjetske kulture, iako kao njemaki narod. Preko njegovog posebnog karaktera kao naroda, odreene stvari kojih u se danas dotai, na primjer, u oblasti znanja, mogu se razviti jedino kroz njemaki narod. Darvinizam se u svojoj materijalistikoj obojanosti pojavio iz britanskog naroda. To je potpuno ispravno naelo to moete proitati u mojoj knjizi, Zagonetke filozofije. To je potpuno tono naelo da su se organska stvorenja postepeno razvila od manje savrenih do savrenijih, ak i do ovjeka. Savreno je izvedeno od nesavrenog. Ovo naelo je potpuno tono ako se promatra fiziki svijet i u prisutnosti uvara praga nailazi na snage smrti i razaranja. Ali to moemo i drugaije izraziti; drugim rijeima, moemo rei da je nesavreno izvedeno iz savrenog. Proitajte poglavlje koje se bavi Preuss-om u mojoj knjizi, Zagonetke filozofije. Moemo jednako dobro dokazati da je savreno postojalo ranije i da nesavreno nastaje kroz dekadenciju. Drugim rijeima, da je ovjek postojao prvi i da druga carstva kasnije preko dekadencije vode porijeklo od njega. To je jednako tono. Situacija u kojoj se mislea osoba nae u trenutku kada mora rei da je jedna stvar tona i da je druga stvar takoer tona prepoznati tu situaciju u njenom cjelokupnom karakteru dano je samo njemakim narodima iz razloga njihova narodnog karaktera. To uope nije shvaeno bilo gdje drugdje u svijetu. U svijetu uope nije shvaeno da se ljudi mogu dugo vremena svaati nad ovim pitanjem, jedan drei da su savrena bia izvedena od Rudolf Steiner Izazov vremena 78

nesavrenih, kao Darwin, a drugi drei, kao Schelling, da su nesavrena bia izvedena od savrenih. Obojica su u pravu, ali sa razliitog gledita. Ako gledamo na duhovni proces, nesavreno je izvedeno iz savrenog; ako gledamo na fiziki, savreno je izvedeno iz nesavrenog. Cijeli svijet je treniran da se moe drati jednostranih istina. Njemaki narod je tragino osuen da sebe zapanjuje, tako poriui vlastite mogunosti, kada se zadrava u prisutnosti jednostrane istine. Ako bi razvili vlastite mogunosti, svugdje bi im postalo jasno, pod uvjetom da urone u odreene dubine, da bez obzira kakva izjava je dana u vezi univerzalnih odnosa, i suprotno je takoer tono. Zapravo je jedino gledajui te dvije stvari zajedno mogue vidjeti stvarnost. U prisutnosti uvara praga uimo to uistinu prepoznati kada promatramo borbu izmeu onih duhova koji nam se iz fizikog svijeta pridruuju cijelim putem do uvara praga i onih koji juriaju protiv njih iz drugog svijeta, iz nadulnog svijeta. Ovi su previeni od onih drutava o kojima sam govorio. Opet, situacija je razliita u sluaju slavenski govoreih naroda. Ali ve sam rekao da su zapadni slaveni na neki nain injektirani u njemaki govoreu srednjeeuropsku populaciju. Ba kao to je latinski element sjena prolosti, tako su i injektirani Zapadni Slaveni, s kojima je njemaki govorea populacija prema Istoku dovedena u kontakt, munja koja ukazuje na ono to e u budunosti doi od slavenskih naroda. Iz tog razloga, oni manifestiraju na upravo suprotan nain ono to latinska populacija meu Englezima pokazuje na njen nain. Zapadni Slaveni su u epohi due svijesti takoer organizirani za intelektualizam, ali oni ga transformiraju u misticizam. Nijemci su apolitini; Zapadni Slaveni su takoer apolitini, ali oni tee prema dovoenju duhovnog svijeta dolje u fiziki svijet. To ine ak i u sadanjem ivotu. Na taj nain imaju osobinu upravo suprotnu onoj od, na primjer, Francuza ili Talijana. Talijani i Francuzi su, u njihovim politikama, zavisni od stupnja u kojem zadovoljavaju ostale. Politika Engleske je prihvaena kao neto van rasprave bilo da ugaa ili ne ugaa. Politika Francuske zavisi od stupnja u kojem francuski narod zadovoljava druge ljude. Uinak onog to su postigli bio je od toga zavisan. U odreena vremena uvelike su zadovoljavali. U sluaju Zapadnih Slavena to je drugaije. Njihova politika zavisi od naina na koji njihova duhovna priroda djeluje antipatino na njemaki govoreu populaciju. Oni su zavisni od stupnja u kojem ne udovoljavaju. Ako prouavate sudbinu eha, Poljaka, Slovenaca, Srba, Zapadnih Slavena, nai ete da je to ostvareno od stupnja u kojem su antipatini i ne udovoljavaju srednjeeuropskoj populaciji. Odnos Francuza ili Talijana je zavisan od toga kako udovoljavaju; odnos Poljaka, Slovenaca, eha i Srba je zavisan od naina na koji ne udovoljavaju. Ako prouavate povijest nai ete taj princip potvren na predivan nain jer je jedno povezano s prolou a drugo s budunou. Situacija je krajnje razliita u sluaju slavenskog naroda Istoka. Oni imaju klicu budunosti. Tamo je situacija takva da je klijajua duhovnost osnovna karakteristika, najdublja priroda slavenske populacije. Za razliku od velike mase germanske populacije koja uvijek izaziva njene pojedince da budu istaknuti meu njoj, ruski narod je zavisan od pojedinca koji izvan narodnog karaktera prima otkrivenje koje treba biti primljeno od naroda. Ruska narodna kultura e dugo vremena nastaviti biti kultura otkrivenja, ak i u

Rudolf Steiner Izazov vremena

79

osvitu este post-atlantske epohe. Rus je u veoj mjeri od bilo koje druge osobe zavisan od vidovnjaka, ali je takoer i receptivan na ono to mu vidovnjak donosi. Engleski govorei narod jednostavno je kroz njihovu politiku voen do onoga za to je prirodno obdaren. Njemaki govorei narod je svojom politikom doveden do neega to se zaista ne odnosi na njih, neto s ime su lako voeni u tamni kanal, u neistinu, posebno kada se predaju svojim instinktima. Meutim, to se nikada ne dogaa, onim osobama s odgovarajuim samoobrazovanjem koje tee prema intelektualnosti. One stvarno predstavljaju njemaki narod. Ostali jednostavno nisu stigli do onoga to ini pravu prirodu njemakog naroda i ive ispod tog nivoa. To je jo tonije za ruski narod. Ruski narod nije samo nepolitiki kao Nijemci ve anti-politiki. Iz tog razloga e britanska politika biti koristoljubiva; Njemaka politika e pupati u sanjalaki idealizam, koji moe nita ne imati sa stvarnou. Ovdje ne govorim u moralnom smislu ali ovaj sanjalaki idealizam je povezan sa svime neistinitim i teoretskim, a sve to dolazi iz teoretiziranja je neistinito. Ruska politika mora biti krajnje neistinita, poto je strani element i ne pripada ruskom karakteru. Kada Rus eli postati politian na osnovu svog karaktera, vjerojatnije je da e postati bolestan. Meu ruskim narodom postati politian znai postati bolestan. To znai primanje destruktivnih snaga u sebe. Rus je anti-politian, ne samo apolitian. On moe biti savladan od takvih politiara kao to su oni koji su bili u uredu na poetku ove ratne katastrofe, ali takvi ne rade kao Rusi. Rade kao neto potpuno razliito. Rus, meutim, postaje bolestan kada se oekuje da postane politian, jer on nema nita s politikom ako stoji unutar njegova narodnog karaktera. On ima veze s neim drugim. On ima veze s onim to ini trei element u smislu Goetheove bajke, odnosno, s znanjem i mudrou koja e osvanuti na ovjeanstvo tijekom este post-atlantske epohe. Tako je dakle raspodijeljena trostruka kombinacija: mo, pojavnost, znanje Zapad, Sredina, Istok. To treba uzeti u obzir. Poto ruska priroda postaje bolesna u vezi s politikom, ak i takva politika kao to je ona od boljevizma od Rusa se moe najprije oekivati u krajnjoj formi, u najradikalnijoj formi, jer bi bilo mogue jednako dobro cijepiti Ruse s neim drugim. Ruska priroda nije samo apolitina, ve anti-politina. Ove stvari postaju oite u prisutnosti uvara praga. Ono to Rus primarno opaa u prisutnosti uvara praga, ako ostane unutar ruske prirode kao okultist, duhovi su koji jure prema njemu s druge strane, duhovi koji jure iznutra iz nadulnog. On ne vidi duhove koji ga prate, niti vidi borbu izmeu njih. On prije svega vidi duhove koji dolaze preko s druge strane, koji su na neki nain puni svjetla. On ne vidi smrt. On ne vidi propadanje. On vidi ono to, u svojoj uzvienosti, nadvladava ljudsko bie, takorei. To ga najvie od svega dovodi u opasnost da bude jo ponizniji i da padne na koljena u prisutnosti uzvienosti. Biti zaslijepljen od onog to dolazi preko opasnost je u prisutnosti uvara praga za Ruse koji ostaju okultisti meu svojim vlastitim narodom. Ovakve stvari apsolutno treba uzeti u obzir ako emo vidjeti aktualne stvarnosti. Stvari su zapravo takve u svijetu, stvari zapravo rade na taj nain. Apstrakcije nisu dovoljne. ovjeanstvo nikad nije uspjelo pomou apstrakcija. U ranijim periodima vremena ovjeanstvo je posjedovalo instinkte, ali u sluaju engleski govoree populacije samo jedan instinkt postoji u produhovljenom obliku a to je instinkt da se razvije dua svijesti. Rudolf Steiner Izazov vremena 80

Sve ostalo mora biti svjesno steeno. Ovo je karakteristina stvar za svijet, da ove stvari moraju biti postignute svjesno. Bez znanja o silama koje rade u ovjeanstvu o kojima smo danas govorili, nije mogue ni promisliti da smo u stanju bilo to odreeno rei o socijalnom elementu. Ako osoba govori o socijalnoj reformi bez da poznaje objekt na koji e biti primijenjena, govori kao slijepi ovjek o bojama. To je ono to ponovno daje priliku za upozorenje da je zapravo dolo vrijeme kada ljudsko bie mora ozbiljno prihvatiti dunost uenja kroz ivot a ne prihvatiti ga kao igru koju treba odigrati. Pomou onih stvari koje razvijamo iz naih naslijeenih mogunosti, dolazimo u naim ivotima kao do dvadeset sedme godine. U budunosti e broj godina biti stalno manji. To znate na osnovu ranijih diskusija. Mi trebamo neto to nas odrava kroz ivot kao ljudska bia koja su u procesu postajanja a ne kao ljudska bia koja su zavrena i potpuna. Na osnovu ovih stvari, ljudi e stei uvid u mnogo toga to nosi socijalno pitanje. Ispraviti e mnogo od toga to danas posjeduju u obliku iluzornih ideja i, zaista, mnogo toga treba biti ispravljeno. Moglo bi se rei da se zadatak koji lei pred ljudima moe nazvati tekim, ali moe se savladati. Samo uzmite na trenutak u obzir injenicu da vi u stvari sjedite ovdje, i znate ove stvari. Ali nemojte se na raun toga smatrati posebno odabranim. Radije razmislite o injenici da e vani u svijetu biti mnogi drugi koji e moi razumjeti iste stvari. Nikako nije nemogue da ovi ideali uu u ljudski ivot. Drugim rijeima, prepreka je samo neto umjetno postavljeno. Sigurno, ova umjetno podignuta prepreka je neto strano, ali mora biti svladana iz razloga jer spas ne moe doi ni na koji drugi nain. Neka svatko kod sebe napravi to je mogue vie prema svladavanju tekoa na ovom polju. Postoji mnogo toga to treba uiniti za ovjeanstvo ako samo dopustimo da nas ozbiljnost naeg zadatka potpuno ispuni. Najprije, potrebno je ostvariti uvid u stvarnost; ne ivjeti ivot u tupoj pospanosti, niti dopustiti ovjeanstvu da ivi ivot u tupoj pospanosti. Dok se danas upoznajemo s pojedincima opaamo kako su malo skloni da stvarno idu dublje u ovakve stvari. Zasigurno smo doivjeli zadnje etiri ili etiri i pol godine! Zaista je opetovano mogue imati dobronamjerne, ak prilino obrazovane, osobe koje pristupaju sa svakakvim programima za budunost i kakvi programi za budunost postoje u svijetu! Ljudi promiljaju svakakve stvari. Od samog poetka, meutim, te stvari nisu proraunate da ovjeanstvu donesu iscjeljenje, ve prije nita ili prokletstvo nita ako ih nitko ne prihvati ili prokletstvo ako ljudi uu u njih. Nuno je rijeiti samo jednu stvar a to je jednostavno upoznati se sa stvarnou. Tada se nee pretpostavljati da se moe ostvariti unija ili napraviti ovo ili ono. Ali ljudi e se smatrati dunima razmiljati u skladu sa ovom stvarnou to god da je to to misle da je stvarno. Ako bi samo unutar naeg Pokreta, barem, dobar broj osoba stvarno nastojao na pravi nain proeti njihov duevni ivot s onim impulsima na koje smo ovdje skrenuli vau pozornost! Ako bi samo okrenuli svoju panju od apstraktnih fantastinih ideala za ljudskom sreom, umjesto toga prouavali stvarne zadatke i impulse naeg vlastitog vremena, i u skladu s tim odredili svoje ponaanje, neto bi zaista bilo postignuto. Sada, elio bih jo jednom sa posebnog gledita danas vam pokazati kako socijalno pitanje treba biti prouavano. Osoba ne moe jednostavno rei, Poto sam ljudsko bie poznajem matematiku, i mogu, prema tome, graditi veliki eljezniki most. Ona zna da Rudolf Steiner Izazov vremena 81

prvo mora stei znanje matematike, mehanike, dinamike. Tako osoba mora uiti zakone bia ovjeka ako eli imati pravi socijalni sud ak i o najjednostavnijim stvarima. Ljudi jednostavno nisu identini u njihovim prirodama preko cijele Zemlje kao to Trocki zamilja, ali se najvie razlikuju kao skupine kada pripadaju jednom narodu, ili su zapravo individualnosti. S jedne strane, moramo nauiti karakteristike skupina na primjer, prema jezicima, kao to smo stvari danas razmatrali. S druge strane, moramo stei ono na to vam je juer skrenuta panja a to je direktno razumijevanje jednog ljudskog pojedinca od drugog. To je povezano sa svime to bi u nama trebalo ivjeti u formi socijalne prosudbe i socijalnog osjeaja. Drugim rijeima, jo jednom sam vas elio upoznati vie s jednog odreenog stajalita s onim to moe usmjeriti do socijalne prosudbe i do socijalnog osjeaja. elio sam vam skrenuti panju na duboku ozbiljnost onog to se zove socijalno pitanje.

Rudolf Steiner Izazov vremena

82