2010

1. OSNOVE TEHNIČKE REGULATIVE
1) Pojmovi
A. Prostorno uređenje 1. Građevinsko područje naselja utvrđeno prostornim planom uređenja velikog grada, grada i općine je izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje, 1.1. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja utvrđeno prostornim planom uređenja velikog grada, grada i općine je izgrađena i/ili neizgrađena prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja isključivo za gospodarsku namjenu bez stanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja, 1.2. Izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, 1.3. Izgrađeni dio građevinskog područja su izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu, 1.4. Neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5.000 m, 2. Građevinsko zemljište je zemljište unutar i izvan građevinskog područja, koje je izgrađeno ili prostornim planom namijenjeno za građenje građevina i uređenje javnih površina, 3. Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti, 4. Dijelovi (etaže) i visina građevine: 4.1. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova), 4.2. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena, 4.3. Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili ukopan više od 50% svog volumane u konačni, uređeni, zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja odnosno suterena. 4.4. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja,

1

2010

4.5. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, 4.6. Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m, 4.7. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), 5. Druga infrastruktura su građevine regionalne i lokalne razine, kojima se osigurava zajednička opskrba, usluge, odnosno drugi oblici povećanja kvalitete života u naselju ili korisnicima na određenom području, 6. Javna infrastruktura državne i regionalne razine su građevine i uređaji, kojima neposredno upravljaju pravne osobe s javnim ovlastima u području prometa, energetike, upravljanja vodama i gospodarenja s drugim vrstama prirodnih dobara ili zaštite okoliša, 7. Komunalna infrastruktura su građevine i uređaji infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi na temelju posebnog propisa, 8. Krajobraz je određeno područje, viđeno ljudskim okom čija je narav rezultat međusobnog djelovanja i/ili ljudskih čimbenika, 9. Krajobrazne vrijednosti su svojstvenosti prirodnoga, kultiviranog ili kulturnog krajobraza, koje određuju njegovu prirodnu, kulturnopovijesnu i estetsku osobnost, 10. Lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru utvrđeni lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja na temelju dokumenta prostornog uređenja, ovoga Zakona i posebnih propisa, 11. Namjena prostora/površina je planirani sustav korištenja prostora, odnosno uporabe građevina, površina i zemljišta određena odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja, 11.1. Osnovna namjena prostora/površina je planirano korištenje prostora/površina podređeno jednoj funkciji (naselje, poljoprivreda, šume, promet, gospodarstvo, sport, rekreacija i dr.) unutar koje se mogu planirati i druge namjene ili sadržaji, koji isključivo proizlaze iz potrebe osnovne namjene, 11.2. Pretežita namjena je planirano korištenje prostora/površina za više različitih funkcija, od kojih je jedna prevladavajuća, 12. Nositelj izrade je Ministarstvo ili upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovorno za postupak izrade i donošenja dokumenta prostornog uređenja, 13. Obalna crta je crta plimnog vala na obali, 14. Obuhvat dokumenta prostornog uređenja je prostorna ili administrativno utvrđena cjelina koja se namjerava prostorno urediti određivanjem obveze izrade i donošenja odgovarajućeg dokumenta prostornog uređenja, 15. Odgovarajuća posebna geodetska podloga je kartografska podloga (digitalni ortofoto plan s visinskim prikazom – slojnice i kote s uklopljenim katastarskim planom ili topografski prikaz s uklopljenim katastarskim planom) izrađena u odgovarajućem mjerilu i ovjer ena od nadležnog tijela za državnu izmjeru i katastar nekretnina,

2

2010

16. Opremanje građevinskog zemljišta je osiguranje uvjeta za građenje i priključivanje na komunalnu infrastrukturu kojim se omogućuje građenje i uporaba zemljišta u skladu s namjenom određenom u dokumentu prostornog uređenja, 17. Osjetljivost prostora je moguća preobrazba prostora kao posljedica gospodarskih i društvenih procesa, prirodnih rizika (poplava, potresa, erozija i dr.) i/ili ugrožavanja okoliša na određenom području (gubitak osobnosti prostora, neracionalna potrošnja zemljišta i pritisci koncentracijom stanovništva i djelatnosti na uže obalno područje, prometna nepovezanost rubnih urbanih i ruralnih područja), 18. Osoba je pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje djelatnosti prostornog uređenja, odnosno građenja, 19. Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.), 20. Prometna površina je površina javne namjene, nerazvrstana cesta, površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice, 21. Prostor je sastav fizičkih sklopova na površini te ispod i iznad zemlje, do kojih dopiru neposredni utjecaji djelovanja ljudi, 22. Prostorna cjelina je prostorno i funkcionalno zaokruženo područje određene namjene, koje je izgrađeno i uređeno ili koje se prostornim planom planira izgraditi i urediti prema uvjetima tog plana, 23. Prostorni razvoj podrazumijeva trajne promjene prostora koje nastaju djelovanjem ljudi, 24. Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora i očuvanja kakvoće okoliša, određuju namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za poboljšanje i urbanu obnovu izgrađenih područja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru, 24.1. Prostorni standardi su skup uvjeta zaštite, uređenja i korištenja prostora koji se primjenjuju u izradi prostornih planova. 25. Urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i druge čestice u skladu s detaljnim planom uređenja na području komasacije uz istodobno sređivanje vlasničkih i drugih stvarno -pravnih odnosa na tom zemljištu s ciljem podjele građevnih čestica vlasnicima tog zemljišta razmjerno njegovoj površini i jedinici lokalne samouprave za potrebe površina javne namjene, 26. Urbana obnova je skup planskih mjera i uvjeta za funkcionalnu i kvalitativnu promjenu gospodarskih, društvenih, kulturnih i okolišnih nedostataka degradiranih naseljenih i drugih područja, 27. Uređeno građevinsko zemljište je dio građevinskog područja koje je opremljeno za građenje u skladu s prostornim planom,

3

Zaštita prostora je skup odluka. uklanja i održava postojeća građevina. svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom. mjera i postupaka na temelju kojih se provodi opremanje građevinskog zemljišta. postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina. zemljani. Gradilište je zemljište ili građevina. Gradnja 32. Održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja. uključivo i zbrinjavanje zatečenog otpada u građevini i na građevnoj čestici. Elaborat iskolčenja građevine je dokument kojim se iskazuje način iskolčenja građevine na terenu i način kojim su stabilizirane točke planirane građevine. uklanjanje vanjskog dijela građevine. te građevnog materijala i otpada nastalog razgradnjom građevine. instalaterski. 29. Veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedište županije određeni prema posebnom zakonu. oprema ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu odvojiti od građevine. odnosno izvode radovi održavanja građevine. 31. Zahvat u prostoru je privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se određuje ili mijenja stanje u prostoru. instalacije. 30. 35. B. rekonstruira. izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.2010 28. Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni. 35. 35. mjera i uvjeta kojima se osigurava prepoznatljiv red i kultura u prostoru te kvalitetno uređenje zemljišta. 35. uključivo i privremeno zauzete druge površine. kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. 35. prema pravilima koja uređuju topografsku izmjeru i katastar. Ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi.3. izradila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu.1. Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop. uklanja. Uređenje građevinskog zemljišta je skup odluka. 34. ili sklop s ugrađenim postrojenjem. potrebno za izvedbu građevinskih radova ili primjenu odgovarajuće tehnologije građenja i zaštitu. nadograđivanje. te dovođenje građevne čestice odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje. 33. konstrukterski. 36. Uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine ili njezinog dijela s mjesta gdje se nalazi.).2. Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu je nacrt koji je.4. Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje. na kojemu se gradi. rekonstruira. odnosno opremom kao tehničko – tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s 4 . te ugradnja građevnih proizvoda. završni.

most. Projektiranje je izrada projekata propisanih ovim Zakonom.2010 tlom. Iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa građevine ili osi trase građevine koju je dozvoljeno graditi. 38. Ministarstvo je u ovom Zakonu ministarstvo nadležno za prostorno uređenje i graditeljstvo. određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge. Pk) uključivo površine lođe. obzide. Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po. Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina. 43. željeznica. strojevi.vanjskih stubišta. mostovi i sl.1. izgled. 41. Zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m su zgrade u čiju se građevinsku (bruto) površinu uračunavaju i površine svih drugih građe vina ako se grade ili su izgrađene na istoj građevinskoj čestici. zemljani radovi. ako se njime mijenja način korištenja prostora. a ministar je ministar nadležan za prostorno uređenje i graditeljstvo. instalacije. veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine. 47. te omogućavanja primjene odgovarajuće tehnologije građenja. ili je nastala radnjama kao što su jaružanje. 48. 39. Pripremni radovi su građenje privremenih građevina i izvedba drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta. 36. na terenu unutar građevne čestice. Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednačena. biljaka i stvari. parapete i ograde. ali isključuje zgradu i radove koji su joj pridruženi na gradilištu. 37. Zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice. S. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostanice. Postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina. Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi. odnosno smještaju životinja. 46. cjevovod ili sustav odvodnje. geotehnički postupci. 40. cesta. 45. kojom se bitno ne mijenja namjena. 42. pothodnici. Oprema su pojedinačni uređaji. pista. balkone i terase. te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem. Građevina s utjecajem na okoliš je svaka građevina za koju je prema propisima o zaštiti okoliša obvezna procjena utjecaja na okoliš. Inženjerska građevina je građevina koja se sastoji od konstrukcije. 44. K. 5 . Pr. procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu radi tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina. kao brana. građevine).

očuvanje biološke raznolikosti. donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja i građenja. – dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta. osobe koje sudjeluju u radnjama ocjenjivanja sukladnosti i izdavanja certifikata sukladnosti građevnih proizvoda. potvrde glavnog projekta. – njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti. koji na temelju tih propisa sudjeluju svojim aktima. nostrifikacije. potvrde parcelacijskog elaborata i rješenja o utvrđivanju građevne čestice. Stručnim ispitom provjerava se poznavanje važećih propisa iz područja koja uređuje ovaj Zakon i drugih propisa značajnih za primjenu ovoga Zakona. rješenja o izvedenom stanju vodi državni službenik u Ministarstvu. stručnog nadzora građenja. 3) Službena osoba ovlaštena za vođenje postupaka i izdavanje akata Postupak izdavanja lokacijske dozvole. građevinske dozvole. 6 . položen stručni odnosno državni ispit i min 5 godina radnog iskustva u struci 4) Ciljevi prostornog uređenja i gradnje Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim planiranjem i procjenom mogućih utjecaja. na način kojim se osigurava: – prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu. koje izdaju autorizirane podatke. koje obavljaju poslove projektiranja. uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika prostora. – zaštita kulturnih dobara i vrijednosti. kontrole projekata. – razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara. zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja. ostvariti ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim. – razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora. moru i u podmorju – povezivanje teritorija Države s europskim prostornim sustavima. odnosno službenik nadležnoga upravnog tijela koji ima: visoku stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke odnosno pravne struke ako u postupku sudjeluje službenik s visokom ili višom stručnom spremom arhitektonske ili građevinske struke. društvenim i okolišnim polazištima. koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja u pravnim osobama i zavodima 2. te posebnim uvjetima i potvrdama u postupcima izrade. 2) Stručni ispit Odgovorne osobe dužne položiti stručni ispit za obavljanje poslova upotpunjavati i usavršavati svoje znanje graditeljstva te -za poslove prostornog uređenja: 1.2010 Nadležno upravno tijelo je tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje obavlja poslove izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje. građenja i održavanja građevina 2. rješenja o uvjetima građenja. odnosno izrađuju elaborate za potrebe projekata 3. Tijelo i/ili osoba određena posebnim propisom je tijelo državne uprave i/ili pravna osoba s javnim ovlastima određeni posebnim propisima. ovlašteni arhitekti -za poslove graditeljstva: 1.

– zaštita imovine. odnosno ujednačenost mjera između različitih gospodarskih područja koji utječu na prostorni razvoj. – zaštita života i zdravlja ljudi. zaštitu prirode i okoliša. pogodne poslovne uvjete za razvoj gospodarstva.2010 – – – – – – – – kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran. funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih skupina stanovništva. osigura kvaliteta životnog i radnog okoliša. programa. zaš titi prostora. Država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. programa. Osnovni cilj gradnje je promicati dobro projektiranje i građenje kojima se ostvaruju sigurnosna. te izjednačavanje prava osoba smanjene pokretljivosti. Načelo vertikalne integracije i usuglašavanja interesa Pri utvrđivanju polazišta i donošenju dokumenata prostornog uređenja i drugih razvo jnih dokumenata kojima se utječe na prostorni razvoj. Načelo prostorne održivosti razvitka U svrhu ostvarivanja načela održivog razvitka. nacionalna sigurnost i obrana Države te zaštita od prirodnih i drugih nesreća. zemljišta i prirodnih dobara. Načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora U prihvaćanju polazišta. starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti. osobito javni prijevoz i nemotorizirani promet. ujednačenost standarda uređenja pojedinih područja. okoliša i prirode te kulturnih i krajobraznih vrijednosti. strategija. 2. odgovarajući prometni sustav. Država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju poticati gospodarski i socijalni razvitak društva tako da se: udovoljavanjem potreba današnje generacije uvažavaju jednake mogućnosti za udovoljavanje potreba budućih generacija sprječava prevladavanje interesa pojedinih djelatnosti na račun uravnoteženosti razvoja. strategija. zdrav. – stvaranje i održavanje dobre životne sredine – održivi i racionalni životni ciklus građevina 5) Načela prostornog uređenja Praćenje stanja u prostoru. zdravstveno-ekološka i energetska svojstva građevina. donošenje i provođenje dokumenata prostornog uređenja su trajne aktivnosti prostornog uređenja. te osobe s javnim ovlastima dužne su radi ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja međusobno surađivati u procesu prostornog planiranja. uz primjenu europskih načela i na način kojim se osigurava: – sigurnost građevina i stabilnost tla na okolnom zemljištu. planova. kvaliteta i ljepota izgrađenog okoliša. prilikom prihvaćanja polazišta. opskrba. osobito u obalnom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja. izdavanju dozvola i suglasnosti mora se uvažavati integralni pristup u zaštiti prostora. osobito radi postizanja uravnotežene prostorne održivosti u procesima kojima se utječe na preobrazbu naselja. planova. 3. korištenje prirodnih dobara. izrada. cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju. biološke raznolikosti. učinkovitost gospodarenja energijom. te očuva prostorna osobnost i dugoročno zaštiti prostor. zaštite okoliša i potreba drugih korisnika prostora. te na razvoj djelatnosti i njihovog razmještaja u prostoru. 1. društveno funkcionalan životni i radni okoliš. prometne i energetske infrastrukture. osobito djece. graditeljskoj i urbanoj obnovi i obavljanju drugih aktivnosti u izvršavanju obveza prostornog uređenja. propisa te njihove provedbe. propisa. potrošača i drugih korisnika. – energetska učinkovitost građevina. 7 . kvaliteta uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području.

opeklina.  omogući zaštita spašavatelja. dima. odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela. Mehanička otpornost i stabilnost tako da predvidiva djelovanja tijekom građenja i uporabe ne prouzroče:  rušenje građevine ili njezina dijela. električnog udara i eksplozije. ali ne smiju štetiti javnom interesu. Higijena. 8 . 4. sudara.  neodgovarajuće odvođenje otpadnih i oborinskih voda. kojeg izdaje ovlaštena osoba. 3. pada. mora biti projektirana.  omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu. Javni interes zaštićuje se razgraničenjem prostora za javne namjene.  nepropisno postupanje s krutim otpadom.  onečišćenje voda i tla. zdravlje i zaštita okoliša tako da ih posebice ne ugrožava:  oslobađanje opasnih plinova.).  deformacije nedopuštena stupnja.  sakupljanje vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine. Država i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju o stanju u prostoru obavješćivati javnost Javnost ima pravo pristupa informacijama odnosno podacima o prostoru 5. para i drugih štetnih tvari (onečišćenje zraka i sl. Načelo sudjelovanja javnosti i pristupa informacijama i podacima Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade i donošenja dokume nata prostornog uređenja u skladu s ovim Zakonom. Ovlaštenje za izdavanje energetskog certifikata izdaje Ministarstvo. 2.  nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. Sigurnost u korištenju : tako da se tijekom uporabe izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati uslijed poskliznuća.  spriječi širenje vatre i dima unutar građevine. drugog akta za uporabu.2010 4. 6) Energetska svojstva zgrada Svaka zgrada. Načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa U obavljanju poslova prostornog uređenja pojedinačni interesi se moraju poštovati. odnosno da se omogući njihovo spašavanje. mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade.  spriječi širenje vatre na susjedne građevine. ovisno o vrsti i namjeni. Prije izdavanja uporabne dozvole. izgrađena i održavana tako da tijekom uporabe ima propisana energetska svojstva. 7) Bitni zahtjevi za građevinu Bitni zahtjevi za građevinu koji se osiguravaju u projektiranju i građenju građevine su: 1.  opasno zračenje.  oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije. plinova te tekućeg otpada. Zaštita od požara tako da se u slučaju požara:  očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom.

boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti. tehnička svojstva koja moraju imati građevni proizvodi i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i njiho vim građenjem. čije je donošenje propisano posebnim zakonima. može se odstupiti od bitnih zahtjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva. Ušteda energije i toplinska zaštita : tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike. Građevine stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i više stanova moraju se projektirati i graditi tako da je moguća jednostavna prilagodba građevine u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova za pristup. kretanje. odnosno Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Zaštita od buke : tako da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili u njezinoj blizini bude na razini koja ne ugrožava zdravlje i osigurava noćni mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad. a prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva. potrošnja energije prilikom korištenja uređaja za grijanje. Objavljuju se u Narodnim novinama. Ministarstvo će izdavanje suglasnosti odbiti. hlađenje i provjetravanje bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje. 8) Nesmetan pristup i kretanje u građevini Građevine javne i poslovne namjene moraju se projektirati i graditi tako da se osobama smanjene pokretljivosti osigurava nesmetan pristup. a prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva. 9) Tehnički propisi Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva razrađuju. donose se uz suglasnost ministra. a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti.2010 5. Suglasnost Ministarstvo izdaje na prijedlog investitora. boravak i rad. boravak i rad. Ako se odstupanje od bitnog zahtjeva za građevinu ne može nadomjestiti odgovarajućim tehničkim rješenjem građevine ili drugom mjerom na pouzdani način. kretanje. odnosno određuju bitni zahtjevi za građevinu. Ako se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetani pristup. Tehničke propise donosi ministar. 9 . 6. kretanje. po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva kulture. 10) Podzakonski propisi Podzakonski propisi. a koji utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu ili na drugi način uvjetuju građenje ili održavanje građevine te na građevne i druge proizvode koji se ugrađuju u građevinu. može se odstupiti od bitnih zahtjeva za građevinu. Odstupanje od bitnih zahtjeva za građevinu Ako se rekonstruira pojedinačna građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Učinkovitost prostornog uređenja obuhvaća: – određivanje ciljeva. donošenjem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata određenih ovim Zakonom. – donošenje i provođenje mjera za ostvarivanje dokumenata prostornog uređenja područne (regionalne) i lokalne razine. – uspostavu informacijskog sustava prostornog uređenja u skladu s ovim Zakonom. – prihvaćanje izvješća o stanju u prostoru. 14) Obavljanje djelatnosti prostornog uređenja za Državu. odnosno Grad Zagreb. – propisivanje općih pravila i mjerila. – sudjelovanje u međunarodnim zadaćama iz područja prostornog uređenja. – provođenje aktivne zemljišne politike. – donošenje dokumenata prostornog uređenja državne razine. prostorno uređenje obuhvaća i obavljanje upravnih poslova izdavanja akata vezanih uz provođenje dokumenata prostornog uređenja i gradnju 13) Savjet prostornog uređenja U cilju osiguravanja uvjeta za ravnomjerniji prostorni razvoj Države. – provođenje mjera za ostvarivanje dokumenata prostornog uređenja državne razine. – razvijanje i poticanje stručnih sastavnica prostornog planiranja. osnovani kao javne ustanove. – za županije te velike gradove određene prema posebnom zakonu. 10 . županije i Grad Zagreb Djelatnost prostornog uređenja obavljaju Hrvatski zavod za prostorni razvoj za Državu i zavodi za prostorno uređenje za županije. polazišta i smjernica prostornog razvoja Države u skladu s ovim Zakonom. te na zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i potrebe obrane. kojima se određuju uvjeti za namjenu prostora i prostorni razmještaj građevina u prostoru u odnosu na očuvanje i korištenje prirode te prirodnih i kulturnih vrijednosti i dobara državnog značenja. – propisivanje detaljnijih mjerila i uvjeta – planiranje zahvata u prostoru županijskog i lokalnog značenja. Vlada osniva Savjet prostornog uređenja Države. – planiranje zahvata u prostoru državnog značenja. zaštitu okoliša. prijedloge i ocjene o prijedlozima dokumenata prostornog uređenja. Savjet ima 9 članova uključujući i predsjednika Savjeta. Savjet daje mišljenja. te stručne i znanstvene utemeljenosti dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata u području prostornog uređenja. 12) Nadležnost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Prostorno uređenje u nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obuhvaća osobito: – usmjeravanje prostornog razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu s polazištima i smjernicama iz dokumenata prostornog uređenja državne razine. – razmatranje izvješća o stanju u prostoru Države.2010 PROSTORNO UREĐENJE 11) Subjekti prostornoga uređenja Obveza osiguranja prostornog uređenja Učinkovitost prostornog uređenja Države osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske te predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

kao i da su propisane dijelove. Odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja Pravna osoba. Djelatnost Zavoda obuhvaća osobito: – izradu i praćenje provođenja Strategije prostornog razvoja i Programa prostor nog uređenja Države i drugih dokumenata prostornog uređenja. odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razmatraju četverogodišnje izvješće o stanju u prostoru. – sudjelovanje u provođenju međunarodnih obveza iz područja prostornog uređenja. – pripremu liste pokazatelja o stanju u prostoru. Odgovorni voditelj je odgovoran za svaki dio nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja. odnosno velikog grada izrađuje i prati provedbu dokumenata prostornog uređenja područne (regionalne). mora prije početka njegove izrade imenovati odgovornog voditelja. kojima raspolaže i – druge poslove u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. 16) Zavodi za prostorno uređenje županija i Grada Zagreba i velikog grada Zavod za prostorno uređenje županije. – osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o prostoru. odnosno Grada Zagreba. odnosno koji se primjenjuju unutar teritorija velikog grada izrađuje izvješće o stanju u prostoru vodi registre podataka u okviru informacijskog sustava prostornog uređenja priprema polazišta za izradu.2010 15) Hrvatski zavod za prostorni razvoj Osniva se u svrhu izrade propisanih dokumenata prostornog uređenja. koja izrađuje nacrt prijedloga dokumenta prostornog uređenja. međunarodnim tijelima. objedinjavanje i redovito objavljivanje (elektronički i pisano) podataka i informacija o prostoru. koje donosi Hrvatski sabor. Tijela Zavoda su Upravno vijeće Zavoda i ravnatelj Zavoda. pp uređenja grada i općine i provedbeni dokument prostornog uređenja strateškog interesa za državu ako mu to povjeri ministarstvo ili župan. – obavljanje stručnih poslova za određivanje sadržaja i metodologije prostornog planiranja u izradi dokumenata prostornog uređenja i praćenju stanja u prostoru. – vođenje i koordinaciju te razvoj informacijskog sustava prostornog uređenja Države. – suradnju s osobama. Izvješće sadrži 11 . odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova užih područja izdaje mišljenja u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja u skladu s ovim Zakonom Zavod za prostorno uređenje županije može izrađivati prostorni plan područja posebnih obilježja. 17) Izvješće o stanju u prostoru Hrvatski sabor. te pripremu podataka. – izradu četverogodišnjeg izvješća o stanju u prostoru Države. – izradu i suradnju u izradi drugih dokumenata od važnosti za prostorno uređenje i zaštitu prostora Države. informacija i druge dokumentacije kojima se osigurava prostorni razvoj Države i provode mjere zaštite prostora. odnosno sadržaj tog dokumeta izradili stručnjaci odgovarajućih struka. institucijama i udrugama na izradi i realizaciji projekata i programa iz područja prostornog uređenja. odnosno razine Grada Zagreba. – prikupljanje.

U ZOP-u se planiranjem. Ako se građevinsko područje nalazi više od pola izvan ZOP-a. odnosno planirati nova građevinska područja izvan površina koje su u naravi šume.zaštićeno obalno područje mora (ZOP): otoci. rekreaciju. Građevinsko područje se planira tako da: . istraživanje i bez građevinskih područja. ne moraju se primijeniti navedene odredbe.2010 analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata ocjenu stanja i prijedloge za unapređenje prostornog razvoja s planom aktivnosti i prijedlogom prostornih pokazatelja za naredno razdoblje. – sanirati napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna područja prvenstveno pejzažnom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turističkom i sportskorekreacijskom namjenom. organizirano posjećivanje. pojas kopna u širini od 1. – uvjetovati razvitak osobito javne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika. odnosno rješenje o uvjetima građenja samo ako je donesen UPU. prolaz uz obalu te javni interes u korištenju. luka i sl. Granice i područje ZOP-a prikazane su na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofotokartama. – ograničiti međusobno povezivanje i dužobalno proširenje postojećih građevinskih područja. kopno 1000m i more 300m od obalne crte . (djelatnost koja zahtijeva smještaj na obali). niti se može izdavati lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetima građenja za građevine namijenjene za: 12 . Ograničenja zahvata u prostoru ZOP-a U ZOP-u se ne može planirati. kulturnopovijesnih i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu šuma i autohtone vegetacije. Određivanje građevinskih područja u ZOP-u Novo izdvojeno područje može se planirati samo izvan 1000m od obalne crte ako nije brodogradilište. ako je izgrađeni dio manji od 50% tog područja Izdvojeni dijelovi građevinskog područja unutar 100m od obalne crte ne mogu se proširiti. – očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti. – osigurati slobodan pristup obali.može se proširiti za 20% izgrađenog dijela ako je izgrađeni dio veći od 80% tog područja . odnosno provođenjem prostornih planova obvezuje: – očuvati i sanirati ugrožena područja prirodnih. odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave - 18) Zaštićena područja od posebnog interesa za državu .000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Objavljuje u se Narodnim novinama.zaštićene prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline 19) Zaštićeno obalno područje mora ZOP obuhvaća sve otoke. – odrediti mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te osobito zaštititi resurse pitke vode. osobito pomorskog dobra. U ZOP-u se u neizgrađenom dijelu građevinskog područja može izdati lo kacijska dozvola odnosno rješenje o uvjetima građenja samo ako je donesen urbanistički plan uređenja.mora se smanjiti na 70%. U neizgrađenom dijelu građevinskog područja može se izdati lokacijska dozvola.

energetskih mineralnih sirovina (nafta i prirodni plin). rekreacijski. poljoprivrednu opremu i sl. odnosno 50m na otocima. veličinom. građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta. skladištenje. 13 .obrta ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede ako se nalazi na zemljištu površine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m. Planiranje ugostiteljsko-turističke i sportske namjene Izdvojena građevinska područja izvan naselja i površine unutar naselja ugostiteljsko turističke namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da: – smještajne građevine i prateći sadržaji (otvoreni športski.000 m od obalne crte građevina za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu. mineralne i geotermalne vode te na iskorištavanje tehničko-građevnog kamena u svrhu građenja na otocima površine do 5.) osim građevina za vlastite gospodarske potrebe građevinske (bruto) površine do 30 m˛ i na poljoprivrednom zemljištu površine veće od 1. brutto površine i najveće visine do 5m. obradu i odlaganje otpada. luke i sl.000 m˛. ako se nalazi na području otoka izvan 1. ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama.) te uređenje javnih površina. te u izdvojenom građevinskom području izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova.000 m3 i arhitektonsko-građevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Braču ). sidrenje. U građevinskom području naselja u kojem manje od 50% postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju. – gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha.0 ha i godišnje proizvodnje do 5. pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene. – osiguran najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale širine najmanje 15 m. – osiguran pripadajući broj parkirališnih mjesta unutar svake cjeline i pristup na prometnu površinu. više kategorije te položajem. uslužni. organizirane kao turističko naselje budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima. privez i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja. ugostiteljski. vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat.) budu.osim istraživanje i iskorištavanje morske soli. zabavni i sl. osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika. U izdvojenom građevinskom području izvan naselja prostornim planom županije može se odrediti veći broj prostornih cjelina jedinstvenog urbanističkog koncepta. i/ili potpuno ukopan podrum so 1000m2). osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena. – smještajne građevine. odnosno njegovom izdvojenom dijelu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte. strojeve. uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša. iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju.2010 – – – – – – – – istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina . te koja ima prizemlje do 400m2 građ. ako je cjelina dužobalne širine veća od 500 m. tako da pojedina cjelina ima: – površinu do 15 ha. uzgoj plave ribe.

potpuno očuvanoga zatečenoga prirodnog obilježja. grafički dio i obvezne priloge.2010 – – – izgrađenost pojedinačne građevne čestice nije veća od 30%. Obvezni prilozi prostornog plana su: – obrazloženje prostornog plana. većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja. a koeficije nt iskoristivosti nije veći od 0. Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportske namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da: – ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja. na kojima se temelje prostorno planska rješenja.8. Dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti Države 14 . U ZOP-u u građevinskom području naselja ugostiteljsko-turistička namjena planira se tako da: – ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog naselja. – smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz obalu. označen i zaštićen s morske strane. koji se odnose na sadržaj prostornog plana. te infrastrukturno i sadržajno (tuševi. Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata prostornog uređenja Dokument prostornog uređenja užega područja mora biti usklađen s dokumentom prostornog uređenja širega područja. Dokumenti prostornog uređenja Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa. – popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u njegovoj izradi te sažetak dijelova tih dokumenata. u slučaju neusklađenosti važeći je plan šireg područja. Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena. kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem. 20) Sadržaj dokumenta prostornog uređenja Prostorni plan područne (regionalne) i lokalne razine obvezno sadrži tekstualni dio (odredbe za provođenje plana). – izvod iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja. – stručne podloge. – strateška studija utjecaja na okoliš. – najmanje 60% površine bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem. najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. Morske plaže Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti. – evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana. – zahtjevi i mišljenja – izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi. – sažetak za javnost. koji se odnosi na područje obuhvata prostornog plana.

prostorni plan područja posebnih obilježja Lokalna razina: . uvažavanjem prirodnih.Strategija prostornog razvoja . prostorni plan područja posebnih obilježja. krajobraznih i kulturnopovijesnih vrijednosti te uvj eta zaštite okoliša i prirode. područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za razdoblje od osam godina. Njime se određuje: – namjena prostora. odnosno nova Strategija donosi se obvezno svakih osam godina. – mjere korištenja. – uvjete gradnje za zahvate u prostoru za područja za koja se ne donosi detaljniji prostorni plan.detaljni plan uređenja Podjela s obzirom na namjenu: Strateški . kriterije i uvjete prostornog uređenja na državnoj. odnosno općine Provedbeni . 24) Prostorni plan područja posebnih obilježja Prostorni plan područja posebnih obilježja uz poštivanje smjernica Strategije i zahtjeva Programa. razrađuje ciljeve prostornog uređenja na području posebnih obilježja i određuje organizaciju. gradova i općina. grada.Program prostornog uređenja RH . – sustav javne i druge infrastrukture. Državna razina: . a Pogram može za četverogodišnje razdoblja.urbanistički plan uređenja . zaštitu. Grada Zagreba.Strategija prostornog razvoja. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske. na temelju analize učinkovitosti primjenjenih mjera. grada i općine .prostorni plan uređenja velikog grada.2010 21) Dokumenti prostornog uređenja Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija. županija. – razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje područjem. namjenu i uvjete korištenje prostora.urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja 22) Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske je temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru koji određuje dugoročne zadaće prostornog razvoja. 23) Program prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđuje mjere i aktivnosti za provođenje Strategije i određuje u skladu sa Strategijom temeljna pravila. – mjere za unapređenje i zaštitu prirode. korištenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Države. te stanja u prostoru utvrđenog u Izvješću Strategiju donosi Hrvatski sabor. – obvezu i obuhvat izrade detaljnijih prostornih planova 15 . a Program Vlada. Izmjene i dopune. kulturnih dobara i drugih vrijednosti područja. uređenja i zaštite tog područja s prioritetnim aktivnostima.prostorni plan županije i Grada Zagreba . prostorni plan županije odnosno Grada Zagreba i prostorni plan uređenja velikoga grada. velikih gradova.prostorni planovi područja posebnih obilježja Regionalna (područna) razina: .

– smjernice za očuvanje i unapređenje krajobraznih. – mjere zaštite okoliša – kriterije i uvjete za planiranje zahvata u prostoru županijskog značenja. urbanu obnovu postojećih izgrađenih područja te sanaciju degradiranih urbanih i ruralnih područja. grada ili općine. Donosi ga Hrvatski Sabor. 26) Prostorni plan uređenja velikog grada. – zahvate u prostoru lokalnog značenja. grada ili općine Prostorni plan uređenja velikog grada. – uvjete opremanja zemljišta i obvezno priključivanje građevina na komunalnu i drugu infrastrukturu. – razvoj prometne. – uvjete za gradnju. javne i druge infrastrukture i usluga – osnove prometne. javne. 25) Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba Prostorni plan županije uz poštivanje ciljeva prostornog uređenja i smjernica iz razvojnih dokumenata te uvažavanjem specifičnih potreba. odnosno Grada Zagreba može biti i prostorni plan područja posebnih obilježja za područja prirodnih vrijednosti županijske. Prostorni plan Grada Zagreba osim sadržaja određenog za prostorni plan županije sadrži i razgraničenje prostora na uže cjeline prema namjeni i drugim obilježjima. prirodnih i kulturnopovijesnih vrijednosti. – smjernice za izradu dokumenata prostornog uređenja lokalne razine.2010 Donosi se obvezno za područje nacionalnog parka i parka prirode te za područja određena Strategijom ili prostornim planom županije. T2 Donosi ga županijska/gradska skupština. Sastavni dio prostornog plana županije. Određuje: – površine naselja. U odredbama za provođenje plana određuje u skladu s namjenom prostora osobito: – osnovne pokazatelje namjene površina. T2. javne. vrsta. Prostorni plan županije određuje osobito: – sustav središnjih naselja regionalnog značenja. grada ili općine određuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu površina te uvjete za održivi i uravnoteženi razvitak na području velikog grada. – osnovu prometne. izgrađenost i iskorištenost zemljišta za zgrade i druge građevine. posebno uvjete za određivanje građevnih čestica. prostorni razvoj i zaštitu prostora. razrađuje ciljeve prostornog uređenja i određuje racionalno korištenje prostora i u skladu u najvećoj mogućoj mjeri sa susjednim županijama. – mjere za zaštitu okoliša – obveznu izradu prostornih planova užih područja i njihov obuhvat – popis i obuhvat važećih provedbenih dokumenata prostornog uređenja koji ostaju na snazi 16 . – odgovarajuću regionalnu gospodarsku strukturu županije. – program mjera za provedbu osnove prostornog razvoja županije i U prostornom planu županije osobito se određuju područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja (položaj. te najveći kapacitet i veličina) – T1. komunalne i druge infrastrukture. – namjenu prostora s razmještajem gospodarskih djelatnosti. Donosi ga gradsko/općinsko vijeće. – razmještaj djelatnosti u prostoru – prikaz prirodnih i kulturnopovijesnih i krajobraznih vrijednosti te ugroženih područja. komunalne i druge infrastrukture otoka u detaljnijem mjerilu. odnosno Gradske razine određene prema posebnom zakonu. – uvjete za provedbu prostornog plana s granicama građevinskih područja. odnosno županijska/gradska skupština ako je obveza izrade utvrđena pp-om županije odnosno Grada Zagreba.

Donosi se obvezno za neizgrađene i neuređene dijelove građevinskog područja naselja i neizgrađena ili neuređena izdvojena građevinska područja izvan naselja te za dijelove tih područja planiranih za urbanu obnovu. – uređenje zelenih. kulturnopovijesnih i drugih vrijednosti propisanih ovim Zakonom. koje utvrđuje prijedlog prostornog plana za javnu raspravu – sadrži tekstalni. položaj. Donosi ga gradsko/općinsko vijeće i gradska skupština Grada Zagreba. veličinu. komunalnu i drugu infrstrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša. očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti. Pribavljanje stručnih rješenja – javni natječaj ili više varijantnih stručnih rješenja Sudjelovanje u izradi prostornog plana – obavještavanje javnosti o izradi plana 4. Za područje za koje je donesen UPU. krajobraznih. prijedloge i primjedbe na prijedlog prostornog plana . nositelj izrade i osobe/tijela koje davaju zahtjeve 5. mišljenja. Odluka o izradi prostornog plana – predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne samouprave 2. – zahvate u prostoru značajne za prostorno uređenje naselja i izradu detaljnih planova uređenja. DPU se može donijeti samo u slučaju urbane komasacije. opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na javnu. – uvjete uređenja i korištenja površina i građevina – zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih i drugih nesreća. sadrži podatke o javnom uvidu .javni uvid – 8-15 dana . parkovnih i rekreacijskih površina.očitovanja.objava – 8 dana prije početka.javno izlaganje – nositelj izrade 17 .u tijeku izrade nacrta prijedloga prostornog plana. Zahtjevi za izradu prostornog plana – nositelj izrade dostavlja odluku tijelima i osobama određenim posebnim propisima da mu dostave zahtjeve 3. osobito u odnosu na njihovu namjenu. sudjeluju nadležna tijela.nositelj izrade priprema izvješće o prethodnoj raspravi te ga s nacrtom prijedloga prostornog plana dostavlja izvršnom tijelu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.u svrhu pribavljanja mišljenja. smjernica i preporuka te usuglašavanja interesa. Određuje: – namjenu površina – razmještaj djelatnosti u prostoru. Donosi se obvezno za dijelove naselja na kojima je određeno provoditi urbanu komasaciju. – mjere za zaštitu okoliša. 29) Postupak izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja 1. Javna rasprava . grafički dio i sažetak za javnost 6. Prethodna rasprava . uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina naselja. 28) Detaljni plan uređenja Detaljni plan uređenja detaljno razrađuje uvjete za gradnju i uređenje pojedinih zahvata u prostoru.2010 27) Urbanistički plan uređenja Urbanistički plan uređenja detaljnije određuje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja. prirodnih. – infrastrukturu. Donosi ga gradsko/općinsko vijeće i gradska skupština Grada Zagreba. Nacrt i prijedlog prostornog plana .

2010

7. Izvješće o javnoj raspravi – odgovorni voditelj obrađuje sve prijedloge i primjedbe i s nositeljem izrade priprema izvješće Ponovna javna rasprava - Ako se prijedlog prostornog plana tako promijeni, da nova rješenja nisu u skladu s programskim polazištima iz odluke o izradi prostornog plana ili kada se promjeni granica građevinskog područja ili kada se promjenom utječe na vlasničke odnose, provodi se ponovna javna rasprava. Ponovna javna rasprava može se provoditi najviše dva puta, nakon čega se donosi nova odluka o izradi prostornog plana i provodi novi postupak izrade. 8. Izrada konačnog prijedloga prostornog plana i mišljenja nadležnih tijela - stručni izrađivač u suradnji snositeljem izrade izrađuje nacrt konačnog prijedloga prostornog plana i dostavlja ga tijelima i osobama određenim posebnim propisima radi davanja mišljenja o poštivanju zahtjeva 9. Konačni prijedlog prostornog plana - nacrt konačnog prijedloga prostornog plana, izvješće o javnoj raspravi i mišljenja župan, gradonačelnik odnodno načelnik općine razmatra i utvrđuje konačni prijedlog prostornog plana. 10. Obavijest sudionicima javne rasprave i vlasnicima nekretnina 11. Suglasnost Ministarstva 12. Suglasnost župana na prostorne planove lokalne razine 13. Donošenje dokumenata prostornog uređenja

30) Lokacijska dozvola
Lokacijska dozvola je upravni akt (upravni akt - postoje stranke u postupku i postoji mogućnost uvida) koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji i propisa donesenih na temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima. Lokacijska dozvola izdaje se za sve građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 građevine i radove i druge zahvate u prostoru gdje nije potreban akt kojim se odobrava građenje i/ili lokacijska dozvola. Lokacijsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo: – županije na čijem se području planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan područja velikog grada te ako je zahvat u prostoru planiran na području dviju ili više jedinica lokalne samouprave, – Grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom području, – velikog grada na čijem je području planiran zahvat u prostoru. Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada određuje uredbom, te za zahvat u prostoru koji je planiran na području dviju ili više žup anija, odnosno Grada Zagreba. Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se: – izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika, – tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi, kopiji katastarskog plana, HOK-u (1:5000) odnosno ortofoto karti u odgovarajućem mjerilu – izjavu projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentom prostornog uređenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola,

18

2010

– – –

pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima, dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole ako je za organizaciju potrebna privremena građevina prilažu se i tri primjerka idejnog projekta za tu građevinu s odgovarajućim prilozima

31) Što mora sadržavati lokacijska dozvola?
U lokacijskoj dozvoli, ovisno o vrsti zahvata u prostoru određuju se: 1. oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru prikazani na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi /ne mora biti na pgp-u slučaju rekonstrukcije građevine kojom se ne mijenjaju vanjski tlocrtni gabariti, rekonstrukcije nepokretnog kulturnog dobra čija je građ.čestica izgrađena 100 %, i građenja ili rekonstrukcije građevine za koju se određuje obuhvat zahvata u prostoru/ 2. namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica, 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru prikazan na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi, 4. uvjeti za oblikovanje građevine, 5. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti, 6. uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina, 7. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, 8. mjere zaštite okoliša, odnosno uvjeti zaštite prirode utvrđeni procjenom utjecaja na okoliš, odnosno ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i dokumentacijom prema posebnim propisima, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, 9. posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, 10. ostali uvjeti iz dokumenta prostornog uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru, 11. uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina, sanacija terena građevne čestice, fazno građenje pojedinih cjelina zahvata u prostoru, obveza ispitivanja tla i dr.), 12. uvjeti za gradnju privremene građevine u funkciji organizacije gradilišta (asfaltna baza, separacija agregata, tvornica betona, dalekovod i transformatorska stanica radi napajanja gradilišta električnom energijom) i rok za uklanjanje te građevine nakon provedbe zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola. Posebni uvjeti 7. i 9. se pribavljaju prije pokretanja postupka za izadavanje lokacijske dozvole na zahtjev projektanta odnosno investitora, ili tijekom tog postupka na traženje ministarstva odnosno nadležnog upravnog tijela. Vodoopravni uvjeti i posebni uvjeti zaštite kulturnog dobraa pribavljaju se prije pokretanja postupka na zahtjev investitora. Sastavni dio lokacijske dozvole su idejni projekti izrađeni u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti.

32) Postupak izdavanja lokacijske dozvole
U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je: – idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim uvjetima – uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priložena – osiguran pristup s prometne površine do građevne čestice i – građevna čestica uređena – ako je potrebna privremena građevina, idejni projekt za tu građevinu izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim uvjetima

19

2010

Ministarstvo, odnosno nadležno upravno može zatražiti od podnositelja zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima. Nadležno upravno tijelo velikog grada u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribavlja mišljenje povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta, osim u slučaju kada je izrađen na temelju prethodno provedenog natječaja. Nadležno upravno tijelo županije u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribavlja mišljenje povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta za smještajne i prateće građevine ugostiteljsko-turističke namjene planirane u prostornim cjelinama obuhvata s više od 5 ha, osim u slučaju kada je izrađen na temelju prethodno provedenog natječaja. Protiv lokacijske koju je izdalo nadležno upravno tijelo može se izjaviti žalba ministarstvu. Protiv lokacijske koju je izdalo ministarstvo nije dopuštena žalba.

33) Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole
Prije izdavanja lokacijske dozvole Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je stranci pružiti mogućnost uvida u idejni projekt radi izjašnjenja. Stranka u smislu je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje lokacijska dozvola, javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode te jedinica lokalne samouprave na čijem se području planira zahvat u prostoru. Stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole koju izdaje Ministarstvo ili za koje je zakonom, odnosno odlukom Vlade utvrđeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, iste su osim što nema susjeda.

34) Poziv za uvid u idejni projekt
Ako u postupku izdavanja sudjeluje više od deset vlasnika ili nositelja drugih stvarnih prava na istoj nekretnini, moraju imati zajedničkog punomoćnika. Ako se lokacijska dozvola izdaje za građevinu koja neposredno graniči s više od deset nekretnina, Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo može pozvati stranke radi uvida putem javnog poziva.

35) Izmjena i dopuna lokacijske dozvole
Ishodi podnositelj zahtjeva ako tijekom izrade glavnog projekta, odnosno građenja namjerava na zahvatu u prostoru učiniti promjene kojima se mijenjaju lokacijski uvjeti.

36) Rok za izdavanje lokacijske dozvole
Za Ministarstvo šezdeset dana, a nadležno upravno tijelo trideset dana od uredno podnesenog zahtjeva.

37) Važenje lokacijske dozvole
prestaje važiti ako se zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta odnosno građevinske dozvole ne podnese nadležnom upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole. Važenje se može produžiti na zahtjev podnositelja zahtjeva jednom za još dvije godine, ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana.

20

U katastru zemljišta odnosno katastru nekretnina provodi se akt o parcelaciji građevinskog zemljišta na temelju parcelacijskog elaborata za koji je nadležno upravno tijelo. 21 . Građevna čestica nije utvrđena. Prije izdavanja potvrde nužan očevid. odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s rješenjem o uvjetima građenja. odnosno nema zemljište za redovitu uporabu građevine: ako je na istoj katastarskoj čestici više građevina koje nisu cjelina ako je građevina izgrađena na dvije ili više građ. kada vlasnik želi promijeniti oblik i veličinu građ. Elaborat i iskolčenje mora obaviti osoba koje ja ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katatra nekretnina. Uz zahtjev vlasnik prilaže: dokaz vlasništva dokaz da se radi o postojećoj građevini /arhitektonski nacrti/ akt za uporabu građevine Stranke u postupku iste kao i za lokacijsku dozvolu. 42) Uređenje građevinskog zemljišta Građevinsko zemljište uređuje se u cilju njegovog osposobljavanja za građenje rekonstrukciju i korištenje zgrada u skladu s dokumentom prostornog uređenja te s tim u vezi poboljšanja uvjeta života i rada u naseljima. 40) Parcelacija građevinskog zemljišta Parcelacija zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o uvjetima građenja. lokacijskom dozvolom. rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i detaljnim planom uređenja. Parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog područja radi povećanja građevne čestice unutar granice građevnog područja nije dopuštena. 39) Elaborat iskolčenja Elaborat iskolčenja građevine je dokument kojim se iskazuje način iskolčenja građevine na terenu i način kojim su stabilizirane točke planirane građevine.urbanističkim planom uređenja ili prost.čestice odnosno zone pojedine namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 ili u skladu s granicom građ. lokacijskom dozvolom.čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s dokumentom prostornog uređenja. Rok za izdavanje je 15 dana. Obveza je jedinice lokalne samouprave. rješenjem o utvrđivanju građevne čestice ili detaljnim planom uređenja. odobrava se rješenjem.planom područja posebnih obilježja koji u grafičkom djelu propisuje oblik i veličinu građ.područja određenu prostornim planom.čestica ako je površina katastraske čestice manja ili veća od površine propisane prostornim planom ako zemljište nije dovoljno za redovitu uporabu građevine Zahtjevu se prilaže izvod iz katastarskog plana na kojoj se određuju oblik i veličina građ.čestice.2010 38) Rješenje o promjeni namjene građevine Promjena namjene postojeće građevine odnosno njezine funkcionalne jedinice u čiju svrhu nije potrebno izvođenje građevinski radova za koje je potreban akt na temelju kojeg se može pristupiti građenje. 41) Rješenje o utvrđivanju građevne čestice Donosi se kada za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica ili zemljište nužno za redovitu uporabu građevine.

uz istodobno sređivanje vlasničkih i drugih stvarnopravnih odnosa na tom zemljištu. Državno komasacijsko povjerenstvo odlučuje o žalbama protiv rješenja o komasaciji i drugih akata u vezi s postupkom komasacije. Komasacijsko povjerenstvo županije. Zaključak o provedbi postupka komasacije – donosi komasacijsko povjerenstvo 22 .2010 Uređenje obuhvaća: – osiguranje sredstava. 2. izravnavanje. Postupak komasacije 1. čije se čestice zbog svoje površine. – parcelacijski elaborat – potpune izvatke iz zemljišnih knjiga i posjedovne – popis i stručni opis građevina i trajnih nasada koje je potrebno ukloniti – procjenu troškova provedbe komasacije. oblika. Zahtjevu za pokretanje komasacije jedinica lokalne samouprave prilaže: – detaljni plan uređenja. Uređena građevna čestica . izgrađenih čestica koje se promjenom oblika i površine mogu uskladiti s važećim detaljnim planom uređenja i čestica na kojima su izgrađene građevine bez građevinske dozvole odnosno drugog odgovarajućeg akta u skladu s detaljnim planom uređenja koje se promjenom oblika i površine mogu uskladiti s tim planom. te jedinici lokalne samouprave omogući građenje. Grada Zagreba. osiguranje zemljišta i sl. položaja. Provedba postupka komasacije i područje komasacije određuje se prostornim planom uređenja općine ili grada ili urbanističkim planom uređenja. – pribavljanje projekata i druge dokumentacije. Zbog provedbe urbane komasacije za navedeno područje izrađuje se detaljni plan uređenja koji treba omogućiti dodjelu građevnih čestica što većem broju sudionika komasacije koji ispunjavaju uvjete za tu dodjelu. odnosno velikog grada za koje je osnovano provodi postupak komasacije i odlučuje o zahtjevu za komasaciju . Predmet komasacije su sva zemljišta na području komasacije osim: – – – – građevnih čestica izgrađenih u skladu s važećim detaljnim planom uređenja. odnosno uređenje građevinskog zemljišta u skladu s detaljnim planom uređenja. odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta 43) Urbana komasacija Urbana komasacija provodi se radi preoblikovanja čestica građevinskog zemljišta u području komasacije u građevne čestice. neizgrađenih čestica koje imaju oblik i površinu određenu važećim detaljnim planom uređenja. tako da se vlasnicima nekretnina. Komasacijsko povjerenstvo ima predsjednika i četiri člana. neodgovarajućeg pristupa na javnu površinu i/ili drugih razloga nisu mogle bez komasacije racionalno urediti i koristiti. rješavanje imovinskopravnih odnosa i ishođenje potrebnih – građenje u svrhu proširenja i/ili poboljšanja komunalne i druge infrastrukture – sanaciju terena (odvodnjavanje.). uporaba.pristup s prometne površine.

3) Projektant ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini. 5) Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja zadovoljava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja propisane posebnim Zakonom. a osobito da je projektirana građevina usklađena s lokacijskom dozvolom. – izvođač. Utvrđivanje tržišne vrijednosti zemljišta Očitovanje stranaka i utvrđivanje stvarnog stanja nekretnina Rješenje o komasaciji /dodjeljivanje građevnih i drugih čestica. 2) Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje ispunjavaju propisane uvjete. – revident. 7) Glavnog projektanta imenuje investitor.izvršava nadležno upravno tijelo županije odnosno velikog grada 44) Sudionici u gradnji Sudionici u gradnji jesu: – investitor. izvođača odnosno nadzornog inženjera obavljati projektantski nadzor. za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant. Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini može osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti (osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja prema posebnom 23 . kontrolu i nostrifikaciju projekata. 4. Investitor 1) Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina. 2) Projektiranje. formiranje izgrađenih građevnih čestica/ . 3) Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine ako nije propisano drukčije. – nadzorni inženjer. 6) Fizička osoba koja je investitor stambene i stambeno-poslovne zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 ili jednostavne građevine za svoje potrebe može jednom u pet godina sama projektirati i obavljati stručni nadzor građenja ako je diplomirani inženjer odgovarajuće struke ili inženjer odgovarajuće struke i ima položeni stručni ispit. Izvođač Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini. Projektant 1) Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. 5) Glavni projektant može biti istovremeno i projektant određene vrste projekata. 6) Projektant je dužan na zahtjev investitora. 5.2010 3. 4) Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata. građenje i stručni nadzor građenja investitor mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti. da ispunjava bitne zahtjeve za građevinu i da je usklađena s odredbama ovoga Zakona i posebnim propisima. – projektant. naknada u novcu. 4) Investitor je dužan povjeriti projektantu glavnog projekta projektantski nadzor građenja građevine. ako je takav nadzor predviđen glavnim projektom.

dokaze o sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu. Nadzorni inženjer 1) Nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom Zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja ako za to ispunjava uvjete građenja prema posebnom Zakonu i propisima donesenim na temelju tog Zakona. građevinske. Izvođač je dužan graditi u skladu s rješenjem o uvjetima građenja. Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova. Za glavnog inženjera gradilišta. investitor određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta. Kao odgovornu osobu koja vodi građenje ili izvođenje pojedinih radova. za međusobnu usklađenost. inženjera gradilišta i/ili voditelja radova može se u okviru zadaća njegove struke imenovati fizička osoba arhitektonske.2010 Zakonu). produžena i oduzeta suglasnost . Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača. potvrđenim glavnim projektom. – ugrađivati građevne proizvode i opremu u skladu s ovim Zakonom. – propisno zbrinuti građevinski otpad nastao tijekom građenja na gradilištu. Zakonom i posebnim propisima. odnosno obavljanje poslova. te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom građenja. Glavni izvođač mora izvoditi najmanje polovicu ugovorenih vrijednosti radova potrebnih za građenje te građevine. Ministarstvo vodi registar izvođača kojima je dana. – osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda. Izvođaču koji ispunjava uvjete stručne osposobljenosti i broja zaposlenika izdaje se suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja. izvođač imenuje glavnog inženjera gradilišta/ inženjera gradilišta/ voditelja radova. – utvrditi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene građevine u skladu s rješenjem o uvjetima gradnje/ lokacijskom dozvolom – utvrditi je li iskolčenje građevine provela osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina. – radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu. isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i od ovlaštenih tijela izdane dokaze kvalitete za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom. posebnim propisom ili projektom. Uvjete za davanje suglasnosti propisuje ministar pravilnikom (suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja). a važenje se na zahtjev izvođača može produžavati za 5 godina. Suglasnost se daje na 5 godina. 24 . strojarske ili elektrotehničke struke koja je položila stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva i ispunjava druge uvjete propisane Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima. Suglasnost se na zahtjev izvođača može izmijeniti u odnosu na građevine i radove za koje je dana. – sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine. odnosno građevinskom dozvolom određenima ovim Zakonom i pri tome: – povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova. 2) Nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer dužan je: – nadzirati građenje tako da bude u skladu s rješenjem o uvjetima građenja/ potvrdom glavnog projekta/ građevinskom dozvolom.

Povjerenstvo osniva i imenuje ministar. glavni projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50. Idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje građevinska dozvola ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine. odnosno nepravilnostima. Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja sadrži i podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa. koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe građevine osobite inženjerske složenosti i koja je na drugi način unaprijedila tehničku struku u području koje je predmet kontrole glede projektiranja. HOK-u odnosno ortofoto karti odgovarajućeg mjerila. koja je diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju.a investitora i građevinsku i druge inspekcije o poduzetim mjerama. Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće. 25 . daje i oduzima ministar. a iznimno u drugom primjerenom mjerilu. Revident 1) Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata. odnosno njegov pravni nasljednik. odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine. sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine Nadzorni inženjer dužan je odrediti način na koji će se otkloniti nedostaci odnosno nepravilnosti građenja građevine. 45) Idejni projekt Idejni projekt koji je sastavni dio rješenja o uvjetima građenja ili lokacijske dozvole je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovnofunkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno-tehničko rješenje) te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi.2010 – – – – utvrditi ispunjava li izvođač uvjete za obavljanje djelatnosti građenja propisane posebnim zakonom odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti. kopiji katastarskog plana. 3) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva. PROJEKTI Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u mjerilu 1: 200. trajno čuvati. 2) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području koje je predmet kontrole projekta. Stručni nadzor građenja zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti te uštede energije i toplinske zaštite. sadrži i idejno -tehničkotehnološko rješenje u skladu s posebnim propisima o zaštiti okoliša. Idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja dužan je investitor. Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen. pravodobno upoznati investitora sa svim manjkavostima.

investitor je dužan projektantu idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta/građevinsku dozvolu dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti..2010 46) Glavni projekt Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu i drugih zahtjeva prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.. Glavni projekt ovisno o vrsti građevine odnosno radova.stroj. Glavni projekt za građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnim propisima.građ. Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom. nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu.U slučaju neusklađenosti. – troškovnik projektiranih radova. Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta dužan je investitor. krajobrazni projekt i dr. odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji. Mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 i jednostavnih građevina. sadrži: – arhitektonski projekt.). Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2. Projektant/glavni projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je za cijeli projekt. sadrži i tehničko tehnološko rješenje. Građevinski projekt mora sadržavati i geotehnički projekt za građevine za koje je potreban dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine u dijelu koji se odnosi na međusobno djelovanje građevine na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlaštenog revidenta. 4) 26 . – elektrotehnički projekt. o čemu je Ministarstvo izdalo rješenje.) moraju sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu. – građevinski projekt. Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor. U slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta. Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina.. Može biti sastavni dio pojedinog projekta. Projekti (arh. posebnih propisa i tehničkih specifikacija. Ovisno o vrsti građevine glavni projekt sadrži i druge vrste projekata (geode tski projekt. odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati. projekt temeljenja. 47) Izvedbeni projekt 1) 2) 3) Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom.el. te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje. građevinskoj inspekciji i komori. projektant idejnog projekta dužan je dostaviti mišljenje nadležnom upravnom tijelu/Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta/građevinsku dozvolu. – strojarski projekt. Za predgotovljene dijelove građevine i opreme koji imaju certifikat o sukladnosti ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama ovoga Zakona (tipski projekt).

49) Nostrifikacija projekta Nostrifikacija je utvrđivanje usklađenosti idejnog projekta. 9. uvjete promjene sadržaja. klasifikacijsku oznaku. tehničkim propisima i hrvatskim normama«. pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju može izraditi te dijelove projekta. način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i način razmjene elektroničkih zapisa.). vrstu i lokaciju građevine te ostale oznake važne za njenu identifikaciju. 8. Obvezni sadržaj i elemente projekta. propisuje ministar pravilnikom. daje i oduzima ministar. ime ovlaštenog arhitekta odnosno ovlaštenog inženjera uposlenog u ovlaštenoj pravnoj osobi. idejni. izjavu ovlaštene pravne osobe koja glasi: »Ovaj projekt jest usklađen s odredbama Zakona o gradnji. Uz prijevod na hrvatski jezik. ovjerava projekt i izdaje potvrdu. datum izrade i dr. U slučaju da projektu koji se nostrificira nedostaju dijelovi propisani ovim Zakonom. 5. propisima donesenim na temelju Zakona i posebnih propisa. označavanja projekta. Bez akata – jednostavne građevine (Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima) 27 . popis hrvatskih i/ili inozemnih propisa i normi . odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Obveza nostrifikacije ne odnosi se na projekte izrađene prema propisima zemalja članica EU u dijelu u kojem su ti propisi usklađeni s hrvatskim propisima. popis svih sastavnih dijelova projekta koji je nostrificiran. urudžbeni broj i datum izdavanja potvrde te potpis i pečat ovlaštenog arhitekta odnosno ovlaštenog inženjera i potpis ovlaštenika i pečat ovlaštene pravne osobe. odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta. 7. 6. 2. klasifikacijsku oznaku. Ovlaštenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva. za što je odgovoran projektant. odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije. ime ili tvrtka investitora. tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja. u skladu s posebnim propisima. naziv građevine. naziv i adresu ovlaštene pravne osobe. ime odnosno naziv i adresu investitora. glavnog projekta i izvedbenog projekta izrađenog prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke i mora se provesti neovisno o obilježjima građevine. naziv. 51) Akti kojima se odobrava građenje 1. nakon toga sastavlja pisano izvješće. ime odnosno naziv i adresu projektanta. 10.2010 48) Opremanje i označavanje projekta Projekti. urudžbeni broj i datum izdavanja ovlaštenja za nostrifikaciju. način opremanja. 3. Nostrifikaciju provodi ovlaštena pravna ili fizička osoba registrirana za poslove projektiranja. glavni i izvedbeni projekt može zadržati izvorni tekst na stranom jeziku. glavni projekt i izvedbeni projekt. 4. Potvrda o nostrifikaciji sadrži: 1. Idejni projekt. 50) Usklađivanje idejnog i glavnog projekta s posebnim propisima Idejni/glavni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o uvjetima građenja/potvrde glavnog projekta/građevinske dozvole mora biti usklađen s prostornim planom/lokacijskom dozvolom.

Rješenje o uvjetima građenja i građevinska dozvola su upravni akti (upravni akt postoje stranke u postupku i postoji mogućnost uvida.. dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica. 28 . propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa. Potvrda glavnog projekta – ostale građevine za koje potvrdu glavnog projekta izdaje nadležno upravno tijelo županije i velikog grada 4. – da je idejni projekt izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona. pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima. posebne uvjete tijela državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara za građevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja. 3) Nadležno upravno tijelo poziva najkasnije u roku od osam dana od dana primitka urednog zahtjeva tijela i/ili osobe određene posebnim propisima na uvid u idejni projekt radi pribavljanja posebnih uvjeta i potvrda prema posebnim propisima. 4. Građevinska dozvola – građevine za koje lokacijsku i građevinsku dozvolu izdaje MZOPUG prema uredbi Vlade RH 5. 3. Rješenje o uvjetima građenja odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za njegovo izdavanje dostavlja se investitoru s idejnim projektom. Zahtjevu za izdavanje rješenja o uvjetima građenja investitor prilaže: 1. – da je građevna čestica uređena – mjesto i način priključenja na prometnu. 1) U postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja utvrđuje se: – da je idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom. Rješenje o uvjetima građenja – Zgrade do 400 m2 građevinske bruto površine i zgrade za isključivo poljoprivredne djelatnosti do 600 m2 građevinske bruto površine 3. Nadležno upravno tijelo dužno je pružiti strankama mogućnost uvida u idejni projekt. – da su zahtjevu za izdavanje rješenja priloženi dokumenti 2) Nadležno upravno tijelo dužno je prije izdavanja rješenja o uvjetima građenja provesti očevid na građevnoj čestici. što na projektu mora biti naznačeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom nadležnog upravnog tijela koje izdaje rješenje.2010 2. Uvidu u idejni projekt obvezno prisustvuje podnositelj zahtjeva i projektant. odnosno na postojećoj građevini. komunalnu infrastrukturu i drugu infrastrukturu. 52) Rješenje o uvjetima građenja Zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja u pisanom obliku podnosi investitor. 4) Idejni projekt je prilog i sastavni dio rješenja o uvjetima građenja. tri primjerka idejnog projekta /može i glavni projekt/ čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je građevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro. kod građevinske dozvole stranka u postupku je samo investitor). Rješenje za građenje – prema Zakonu o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja koji vrijedi do 31. strankama i građevinskoj inspekciji. 2.2012.12. odnosno kopiji katastarskog plana ako je u pitanju rekonstrukcija postojeće zgrade kojoj se ne mijenjaju vanjski tlocrtni gabariti.

ako je projekt izrađen prema stranim propisima. o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice. 53) Potvrda glavnog projekta Zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta u pisanom obliku podnosi investitor. te tehnološke. ako je za organizaciju gradilišta potrebna privremena građevina. elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima te tehnološke. prilažu se tri primjerka gl. U postupku izdavanja potvrde glavnog projekta utvrđuje se: – da je glavni projekt izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom. 54) Građevinska dozvola Građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo za zahvate u prostoru i građevine koje Vlada uređuje Uredbom. elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta. tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta izvršne lokacijske dozvole. odnosno u obuhvatu zahvata na kojem namjerava graditi. pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji. – da je glavni projekt izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona. Važenje potvrde produžuje se na zahtjev investitora jednom za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti u skladu s kojima je izdana. Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta investitor prilaže: 1. propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa. ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta. 3. Prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije godine od dana izdavanja potvrde. 7. odnosno Grada Zagreba. Protiv rješenja koje je izdalo nadležno upravno tijelo može se izjaviti žalba ministarstvu. Važenje rješenja produžuje se na zahtjev investitora jednom za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti u skladu s kojima je izdano. ako je kontrola projekta potrebna. odnosno na postojećoj građevini. planirane na području dviju ili više županija. 2. 2.projekta i odgovarajući prilozi. – da je građevna čestica uređena – da su zahtjevu za izdavanje potvrde priloženi svi potrebni dokumenti – da je glavni projekt za privremenu građevinu izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona. 4. prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta. pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji. 29 . pisano izvješće o kontroli glavnog projekta. 5. tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta izvršne lokacijske dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole.2010 Prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti rješenja. ako je glavni projekt izrađen prema stranim propisima. prometne i druge elaborate. Protiv potvrde koju je izdalo nadležno upravno tijelo može se izjaviti žalba ministarstvu. propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa. parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina i uz potvrdu nadležnog upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu. 3. Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor prilaže: 1. 4. dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici. 6.

odnos no otklanjanju štetnih posljedica. – da je glavni projekt izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona. ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja. pravo građenja ili pravo služnosti. Važenje se produžuje na zahtjev investitora jednom za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu kojima je izdana. Obnavljanje oštećenih građevina 30 . prilažu se tri primjerka gl. U postupku izdavanja građevinske dozvole utvrđuje se: – da je glavni projekt izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom. ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva. stavka 3. ako je za organizaciju gradilišta potrebna privremena građevina. Građevinska dozvola. pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor 56) Posebni slučajevi građenja Građenje u slučaju neposredne opasnosti U slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja.2010 5. parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina i uz potvrdu Ministarstva koje je izdalo lokacijsku dozvolu. ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine. 55) Dokazom da investitor ima pravo graditi u smislu ovoga Zakona – – – – – – izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi. odnosno rješenje o odbijanju izdavanja građevinske dozvole dostavlja se investitoru s glavnim projektom i građevinskoj inspekciji bez glavnog projekta. Ministarstvo je dužno trajno čuvati glavni projekt i građevinsku dozvolu. bez rješenja o uvjetima građenja. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije godine od pravomoćnosti te dozvole. mora se ishoditi odgovarajući akt u roku od dvije godine od prestanka djelovanja događaja. za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka.projekta i odgovarajući prilozi. 6. čiji je cilj zajedničko građenje ili rekonstrukcija. – da su zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole priloženi dokumenti – da je glavni projekt za privremenu građevinu izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona. Mora se u roku od godine dana od prestanka djelovanja događaja ukloniti na temelju projekta uklanjanja takve građevine Ako se zadržava. zbog opasnosti od tih događaja. propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa. koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja. o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice. unutar obuhvata zahvata u prostoru. dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici. odnosno na postojećoj građevini. ovoga Zakona. pisana suglasnost vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije te građevine ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. potvrde glavnog projekta odnosno građevinske dozvole mogu se graditi građevine. – da je građevna čestica ili područje obuhvata– da su pribavljene potvrde tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima iz članka 208. propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa. 7.

Investitor zgrade za koju je izdano rješenje o uvjetima građenja dužan je najkasnije do dana početka radova imati pravomoćno rješenje o uvjetima građenja te glavni projekt i elaborat iskolčenja građevine izrađen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. U slučaju prekida građenja investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina. (3) (4) 58) Dokumentacija na gradilištu rješenje o upisu u sudski registar. suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja i ugovor o udruživanju izvođača akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta. pisano prijaviti početak građenja. 8. 1. 10. dalekovodi i sl. U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti izvođača i ozn aku elaborata iskolčenja. dokaze o sukladnosti za ugrađene građevne proizvode. inženjera gradilišta. urudžbeni broj. voditelja radova akt o imenovanju nadzornog inženjera. odnosno tvrtku investitora. potvrdu glavnog projekta. izvješća revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano. 7. odnosno projektom postojećeg stanja građevine. drugu dokumentaciju. 4. najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja ili nastavka izvođenja građevinskih radova nakon prekida dužeg od tri mjeseca. dozvole i dopuštenja za koje je posebnim propisima propisana obveza da je izvođač nakon početka građenja građevine mora imati na gradilištu. ceste. projektanta. naziv tijela koje je izdalo akt na temelju kojeg se gradi. 2. 56) Prijava početka ili nastavka građenja 1) Investitor je dužan Ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu. naziv i vrstu građevine koja se gradi. izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta. 11. Gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži ime. 9. Ograđivanje gradilišta nije dopušteno na način koji bi mogao ugroziti prolaznike. 31 . odnosno glavnoga nadzornog inženjera. datum izdavanja i pravomoćnost toga akta.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili označeni na drugi način. izvođača i osobe koja provodi stručni nadzor građenja. odnosno obrtnicu.2010 Oštevena građevina se može neovisno o stupnju oštećenja vratiti u prvobitno stanje bez akta. ali u skladu s aktom na temelju koje je izgrađena. Investitor je dužan najkasnije do dana početka radova imati pravomoćnu građevinsku dozvolu/potvrdu glavnog projekta i elaborat iskolčenja građevine izrađen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. odnosno nastavak radova. 6. klasifikacijsku oznaku. zemljišta i drugih stvari. odnosno građevinsku dozvolu s idejnim odnosno glavnim projektom. Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge. građevinski dnevnik. elaborat iskolčenja građevine. kao i naznaku da se radi o kulturnom dobru kada je predmetna građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. rješenje o uvjetima građenja. 2) 3) 5) 6) 57) Uređenje gradilišta 1) (2) Gradilište mora biti osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište. građevinskoj inspekciji i inspekciji rada. 5. 3. U slučaju kada se radi o građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske potrebno je ishoditi dopuštenje prema posebnom zakonu.

3 i 8. nakon što se tehničkim pregledom utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom. Ministarstvo. otpad i sl. odnosno trideset dana. Za jednostavne građevine mora imati samo 1. oprema gradilišta. odnosno nadležno upravno tijelo će izdati uporabnu dozvolu za izgrađenu građevinu u roku od trideset dana od obavljenoga tehničkog pregleda ako je utvrđeno da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom odnosno potvrđenim glavnim projektom. – ako građevina nije priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne infrastrukture određene lokacijskim uvjetima. – ako se u roku od devedeset dana od dana završetka tehničkog pregleda ne otklone nedostaci koji utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu prema ovom Zakonu.2010 Izvođač na gradilištu zgrade čija građevinska (brutto) površina nije veća od 400m2 i zgade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (brutto) površina nije veća od 600m2 ne mora imati dokumentaciju: 2. nisu uklonjeni. od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehn ički pregled građevine. 6. a zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta nije dovedeno u uredno stanje. Protiv uporabne dozvole koju je izdalo nadležno upravno tijelo može se izjaviti žalba ministarstvu. Ministarstvo. 32 . – ako privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova. Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor odnosno vlasnik građevine prilaže: – presliku izvršne građevinske dozvole odnosno potvrdu glavnog projekta. – pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine. odnosno potvrđenom glavnom projektu. – završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine. izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta. 59) Uporabna dozvola Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo. a protiv one koju je izdalo ministarstvo nije dopuštena žalba. izvješća revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta. neutrošeni građevinski i drugi materijal. – ako je građevina izgrađena protivno građevinskoj dozvoli. odnosno potvrđenim glavnim projektom. 7. – ako je u tijeku postupak poništenja građevinske dozvole. suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja. odnosno nadležno upravno tijelo dužno je u roku od šezdeset. odnosno potvrde glavnog projekta. Građevine izvedene na temelju rješenja o uvjetima građenja se mogu početi koristiti nakon investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi za tu zgradu završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbit će se rješenjem: – ako je građevina izgrađena bez građevinske dozvole. – ako je u tijeku postupak građevinske inspekcije koji se odnosi na obustavu građenja ili uklanjanje građevine. Stranka u postupku izdavanja uporabne dozvole je investitor. odnosno izmjene i dopune potvrde glavnog projekta po pravu nadzora. – podatke o sudionicima u gradnji. – ako je donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja građevinske dozvole. a osobito glede ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu.

Ministarstvo. Ako je revident u izvješću o obavljenoj kontroli glavnog projekta zahtijevao kontrolu dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova u određenoj fazi građenja. odnosno dokaza kvalitete. 33 . povjerenstvu za tehnički pregled dati na uvid: – dokumentaciju na gradilištu – geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu sukladan izdanom aktu koji je kao dio geodetskog elaborata. Uporabna dozvola za dio građevine mora biti predviđena glavnim projektom (ako je potrebno radi nastavka i dovršetka građenja ili ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršetka cijele građevine). Investitor je dužan.2010 Pokusni rad mora biti predviđen i obrazložen glavnim projektom (ako postoji potreba ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjeva). odnosno nadležno upravno tijelo.Početak treba prijaviti ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu. Nadzorni inženjer dužan je sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine. s glavnim projektom koji je sastavni dio građevinske dozvole. obveze investitora i nadzornog inženjera Tehnički pregled provodi se u svrhu utvrđivanja je li građevina izgrađena u skladu s potvrdom glavnog projekta/građevinskom dozvolom i glavnim projektom koji je njezin sastavni dio i njegovim izmjenama i dopunama. sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisuje ministar pravilnikom. Izvođač je dužan sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine. te povjerenstvu dati sve podatke. (Pravilnik o tehničkom pregledu građevine 08/04) Tehničkom pregledu dužni su prisustvovati i svi sudionici u gradnji (i revident ako je zahtijevao kontrolu u određenoj fazi građenja). najkasnije na dan tehničkoga pregleda. Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina. odnosno trideset dana. dužan je na tehničkom pregledu dati mišljenje o ispunjavanju tih zahtjeva. a osobito glede ispunjenja bitnih zahtjeva. Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo. Privremena uporabna dozvola se izdaje za građevinu za koju je utvrđen interes RH i vrijedi 90 dana. Način obavljanja tehničkog pregleda. od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine. dokumente i izjave potrebne za obavljanje tehničkog pregleda. Projektant glavnog projekta dužan je na tehničkom pregledu dati mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela. ovjerio katastarski ured. 60) Tehnički pregled. Uporabna dozvola za složenu građevinu mora biti predviđena glavnim projektom i određena građevinskom dozvolom za određeni dio složene građevine. – isprave o sukladnosti. odnosno nadležno upravno tijelo dužno je u roku od šezdeset.

instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete. urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole po kojoj je građevina izgrađena. – izvješće o izmjenama tijekom građenja u odnosu na glavni projekt – očitovanje o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tijekom gradnje. a koji nemaju utjecaja na uporabljivost građevine. – izvješće o provedenom pokusnom radu ako je proveden. primopredaja radova i dokumentacije i sl. 61) Pisane izjave izvođača i nadzora Pisanu izjavu daje izvođač radova. – podatke o vođenju. Završno izvješće nadzornog inženjera za obiteljsku kuću sadrži samo podatke koji se odnose na mehaničku otpornost i stabilnost te uštedu energije i toplinsku zaštitu. – izjavu o usklađenosti građenja građevine s građevinskom dozvolom. O tehničkom i kontrolnom pregledu vodi se zapisnik (sastavlja ga predsjednik povjerenstva). – očitovanje o manjkavostima odnosno nepravilnostima uočenim tijekom građenja kao i o nedostacima građenja i njihovom otklanjanju te o njihovom utjecaju na uporabljivost građevine. – izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine. te podatke o nadziranim radovima i odgovarajućem izvedbenom projektu ili njegovom dijelu. urudžbenim brojem i datumom izdavanja građevinske dozvole po kojoj je građevina izgrađena. o izvedenim radovima i uvjetima: – naziv građevine ili njezinog dijela i klasifikacijsku oznaku. – druge podatke u svezi s nadzorom ovisno o vrsti građevine i izvedenim radovima (uvođenje u posao. – podatke o izvođenim radovima i odgovarajućem glavnom i izvedbenom projektu ili njegovom dijelu. te lokacijskih uvjeta. – druge podatke značajne za održavanje ovisno o vrsti građevine i izvedenim radovima (uvođenje u posao. – očitovanje o eventualno neizvedenim radovima koji su predviđeni glavnim projektom. – izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja bitnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu. ugrađene građevne proizvode. te o izmjenama i dopunama građevinske dozvole. – izvješće o provedbi kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine. – podatke o imenovanju nadzornog inženjera i glavnog nadzornog inženjera. Zakonom o gradnji i posebnim propisima. 34 . objedinjavanju i pohrani građevinskog dnevnika.2010 Rok za otklanjanje nedostataka bez izmjene/dopune građevinske dozvole odredit će povjerenstvo. te podatke o imenovanju odgovornih osoba koje vode građenje odnosno pojedine radove i glavnog inženjera gradilišta. projektima.). Završno izvješće nadzornog inženjera za jednostavnu građevinu sadrži samo podatke koji se odnose na mehaničku otpornost i stabilnost. te o njihovom utjecaju na uporabljivost građevine. – izvješće o pokusnom opterećenju ako je proveden. te izjavu o usklađenosti iskolčenja građevine s elaboratom iskolčenja i glavnim projektom. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine sadrži: – naziv građevine ili njezinog dijela s klasifikacijskom oznakom. Pisanu izjavu izvođača daju svi izvođači koji su sudjelovali u građenju. zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije i sl). Povjerenstvo zatim obavlja kontrolni pregled. – izvješće o izmjenama tijekom izvođenja radova u odnosu na glavni projekt.

proračune i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili okoliš. 3. prirodu. Građevina za koju se ne izdaje akt za uporabu kat. Projekt uklanjanja građevine ili njezina dijela sadrži: 1. te higijenu. unapređivati ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu te je održavati tako da se ne naruše svojstva građevine. odnosno kulturnog dobra ako je ta građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Građevina će se evidentirati u katastarskom operatu ako je u njemu formirana građevna (katastarska) čestica za građevinu koja se evidentira. 2. 2.). zdravlje i zaštitu okoliša. vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu opasnom do otklanjanja takvog oštećenja.2010 62) Evidentiranje građevine u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi Katastarski ured evidentira građevinu u katastarskom operatu ako je za tu građevinu izdan akt za uporabu. odnosno nadležnom tijelu u pisanom obliku i prilaže: 1. 35 . potvrde tijela ili osoba određenih posebnim propisima ako se uklanjanjem može ugroziti javni interes (npr. zaštita okoliša. Iznimno vlasnik građevine smije ukloniti bez dozvole za uklanjanje zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2. 64) Uklanjanje građevine Uklanjanju građevine ili njezina dijela može se pristupiti samo na temelju dozvole za uklanjanje. Kod uklanjanja građevine ili njezina dijela stručni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost. 3. nacrte. zaštita komunalne i druge infrastrukture i dr. Katastarski ured dostavlja akt za uporabu nadležnom sudu radi upisa građevine u zemljišnu knjigu. dokaz vlasništva građevine. proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva tih građevina. okoliš. te susjed ako se time utječe na njegova stvarna prava. tehnički opis uklanjanja građevine ili njezina dijela i način zbrinjavanja građevnog otpada i uređenja građevne čestice nakon uklanjanja građevine ili njezina dijela. zaštita građevina koje su kulturno dobro. druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu. Zahtjev za izdavanje dozvole za uklanjanje građevine ili njezina dijela vlasnik građevine podnosi Ministarstvu. zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 i jednostavnu građevinu. tri primjerka projekta uklanjanja građevine ili njezinog dijela. ured evidentira u kat. U slučaju oštećenja građevine zbog kojeg postoji opasnost za život i zdravlje ljudi. operatu ako je za tu građevinu izdana potvrda nadležnog upravnog tijela da se za uporabu te građevine ne izdaje akt za uporabu. Stranka u postupku je vlasnik građevine koja se uklanja. 63) Uporaba i održavanje građevine Vlasnik građevine dužan je osigurati održavanje građevine tako da se tijekom njezinog trajanja očuvaju bitni zahtjevi za građevinu. zaštita i spašavanje ljudi.

65) Rekonstrukcija građevine Rekonstrukcija je izvođenje radova kojima se utječe na ispunjenje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje. potrebno je ishoditi rješenje o uvjetima građenja/potvrdu glavnog projekta za cjelokupnu građevinu. 1) glavni urbanistički inspektor .diplomirani inženjer arhitektonske ili građevinske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom viši građevinski inspektor . odnosno inženjer građevinske struke s najmanje tri godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom 2) 3) 4) 5) 6) svi inspektori imaju službenu iskaznicu i znak.diplomirani inženjer arhitektonske ili građevinske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom urbanistički / građevinski inspektor . Izdavanje uporabne dozvole na ovaj način mora biti predviđeno glavnim projektom i određeno građevinskom dozvolom za određeni dio složene građevine. – ući na gradilište i u građevine i pregledati ih 36 . 66) Složena građevina Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina. Uporabna dozvola za složenu građevinu može se na zahtjev investitora izdati i prije dovršetka složene građevine za jednu ili više građevina od kojih se sastoji složena građevina.2010 Projekt uklanjanja podliježe kontroli projekata u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost ako način uklanjanja i/ili uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih građevina. od čega tri godine u inspekciji i položenim stručnim ispitom glavni građevinski inspektor . nadograđivanje. a one koji se odnose na gradnju obavljaju građevinski inspektori. Poslove koji se odnose na prostorno uređenje obavljaju urbanistički inspektori. izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl. Građevinska dozvola/potvrda glavnog projekta izdaje se za građenje jedne ili više cjelovitih građevina određenih lokacijskom dozvolom za složenu građevinu. U tom slučaju uporabna dozvola izdaje se prema uvjetima određenim lokacijskom dozvolom.isto kao i gore samo može biti i građevinske struke viši urbanistički/građevinski inspektor .diplomirani inženjer arhitektonske ili građevinske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom nadzornik za građenje s položajem građevinskog inspektora druge vrste zvanja može se rasporediti diplomirani inženjer građevinske struke. Ovlasti inspektora U postupku inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten: – zatražiti i pregledati isprave osoba nazočnih inspekcijskom nadzoru. uklanjanje vanjskog dijela građevine. Za rekonstrukciju građevine za koju je izdano rješenje o izvedenom stanju/potvrda o izvedenom stanju. Uprave za inspekcijske poslove.diplomirani inženjer arhitektonske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci.). 67) Inspekcijski nadzor Inspekcijski nadzor provode inspektori Ministarstva.

– zabranu ugradbe građevnog proizvoda. vlasnik nekretnine na kojoj se građevina gradi ili je izgrađena i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u inspekcijskom postupku građevinskog inspektora. odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnoga upravnog tijela. odnosno zabraniti korištenje građevine ili njezinog dijela do izvršenja naredbe kada to ocijeni potrebnim. odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnog tijela izdanog do 19. druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu. – zabranu uklanjanja građevine. zatražiti pisano izvješće nadzirane osobe o poduzetim mjerama naređenim u inspekcijskom nadzoru Nadzirane osobe i tijela dužne su inspektoru omogućiti provedbu inspekcijskog nadzora i osigurati mu uvjete za neometan rad. – sudionik u gradnji. Hitne mjere U slučaju neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi. strojeva i drugih sredstava za rad pečaćenjem. Za izgrađenu građevinu na temelju građevinske dozvole. – obustavu daljnjeg građenja građevine. Pisani otpravak usmenog rješenja mora se otpremiti stranci u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja. te – druge mjere određene ovim Zakonom. lipnja 1991. drugo raslinje. građevinski inspektor može na temelju ovoga Zakona usmenim rješenjem narediti investitoru.2010 – – – – – – – narediti investitoru odnosno izvođaču da u nužnom opsegu odstrani drveće. godine ne izdaje se uporabna dozvola. odnosno vlasniku građevine i/ili izvođaču poduzimanje hitnih mjera radi osiguranja. vlasnik građevine. Zatvaranje gradilišta i pečaćenje sredstava za rad U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor na licu mjesta naređuje zatvaranje gradilišta. dati na uvid i korištenje svu potrebnu dokumentaciju. Nadzirane osobe dužne su na traženje inspektora privremeno obustaviti rad postrojenja i poslovanje u nadziranoj građevini. Nadzor građevinske inspekcije U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo narediti strankama: – otklanjanje nepravilnosti. 68) Izgrađene građevine Građevina izgrađena do 15. 37 . posebnim službenim znakom i trakom s nazivom 'građevinksa inspekcija' i onemogućuje korištenje oruđa. veljače 1968. utvrđivati činjenično stanje na vizualni način zatražiti uzorkovanje i ispitivanje građevnog proizvoda putem ovlaštene osobe. životinje i druge stvari ukoliko ometaju obavljanje pregleda. – otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini. godine smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole. Stranka u inspekcijskom postupku – jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i osoba ovlaštena za obavljanje poslova prostornog uređenja u inspekcijskom postupku urbanističkog inspektora. pregledati poslovnu dokumentaciju uzimati izjave od odgovornih osoba zatražiti pisano od nadzirane osobe točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u inspekcijskom nadzoru. – uklanjanje izgrađene građevine ili građevine koja se gradi.

osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tradicijske naseobine. – – – – – – – – Nezakonito izgrađena zgrada se ne može ozakoniti ako se nalazi unutar arheološkog nalazišta ili zone. ozakonjuje se nezakonito izgrađena zgrada koja je u pogledu namjene. protivno prostornom planu. odnosno ako se nalazi unutar područja zaštićenih u kategorijama strogi rezervat. srednjoškolsko.. odnosno protivno tom aktu.. spomenik prirode. eksploatacijsko polje mineralne sirovine. predškolskih. sport) i groblja. energetskih i vodnih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave. unutar zone sanitarne zaštite vode za piće. područje posebne zaštite voda. lipnja 2011. veličine i smještaja na čestici izgrađeni u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje.. ako su do toga dana izvedeni: – svi građevinski i drugi radovi te ako se koristi ili se može koristiti ili – svi grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji. osim ako odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave nije određen veći broj etaža. osim za nezakonito izgrađene zgrade isključivo stambene namjene i zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva. socijalnih. Nezakonito izgrađena zgrada se ne može ozakoniti. park-šuma i spomenik parkovne arhitekture. Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na nezakonito izgrađenu zgradu. lipnja 2011. osim za nezakonito izgrađene zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva. zidovi. kulturno-povijesne cjeline upisane u Listu svjetske baštine ili ako je evidentirana. parku prirode i regionalnom parku. osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tog područja i u skladu s tom namjenom. visoko obrazovanje). površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku. obrazovnih (osnovno. elektroničkih komunikacijskih. lipnja 2011. planirani ili istraženi koridori i površine prometnih. veličine i smještaja na čestici izgrađena u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona 3) Na nezakonito izgrađenoj zgradi izgrađenoj protivno planu može se. odnosno registrirana kao pojedinačno kulturno dobro. za koje podnositelji zahtjeva mogu dokazati da su ih stalno koristili za tu svrhu prije 21. koja se nalazi u području koje je prostornim planskom dokumentacijom određeno kao: 1) – površine izvan građevinskog područja u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 m. posebni rezervat. površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih. odnosno stupovi s gredama i stropovi) sa ili bez krovišta i ako su u pogledu namjene. ako se nalazi na postojećoj površini javne namjene ili pomorskom dobru ili vodnom dobru. 38 . ozakoniti najviše dvije etaže od kojih je druga potkrovlje. kulturnih i vjerskih funkcija.2010 69) Nezakonito izgrađene zgrade Nezakonito izgrađenom zgradom smatra se nova zgrada. poljoprivredno zemljište kategorije osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) zemljište. zdravstvenih. gospodarska i zaštitna šuma te šuma s posebnom namjenom. osim za nezakonito izgrađene zgrade na tim površinama i u skladu s tom namjenom. za koje podnositelji zahtjeva mogu dokazati da su ih stalno koristili za tu svrhu prije 21. ugostiteljstvo i turizam. evidentirana na digitalnoj ortofoto karti (DOF5) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21. izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za gospodarsku namjenu (proizvodnja.

a iznimno u drugom primjerenom mjerilu. susjed. Arhitektonska snimka. – kada se u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju utvrđuje oblik i veličina građevne čestice spajanjem cijelih katastarskih čestica na kojima se nalazi nezakonito izgrađena zgrada. Opći podaci o podnositelju zahtjeva i arhitektu 2. – je arhitektonska snimka u skladu s izvedenim stanjem zgrade. 39 . ako su te čestice prema zemljišnoj knjizi vlasništvo iste osobe. Fotodokumentacija 7. ugovor. 9.2010 Nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje se donošenjem rješenja o izvedenom stanju. izradila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu. – je plaćen komunalni doprinos i vodni doprinos. 6. Opis stupnja završenosti i upotrebljivosti zgrade. – dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti izrađenima po ovlaštenom inženjeru građevinarstva. dokaze o vremenu građenja). Nacrti u mjerilu 1:100. – uvjerenje policijske uprave/postaje o mjestu prijavljenog prebivališta do 21. Rješenje o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu protivno planu donosi se kada: – su ispunjeni uvjeti – su javnopravna tijela koja prema posebnim propisima u postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuju posebne uvjete izdala potvrde da zgrada nije protivna posebnim propisima. ovisno o vrsti zgrade. Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva prilaže: – geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ovjeren od nadležnog katastarskog ureda i kojeg je prema pravilima koja uređuju topografsku izmjeru i katastar. Arhitektonski opis 4. odnosno ako je plaćen prvi obrok – je plaćena naknada za zadržavanje nezakonite zgrade u prostoru. – tri primjerka arhitektonske snimke. Lokacija zgrad i namjena 3. Rješenje o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu u skladu s planom donosi se kada: – su priloženi svi dokumenti. jedinica lokalne samouprave. Iskaz površina i obračunske veličine zgrade 5. Podaci za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru Stranke u postupku: podnositelj zahtjeva. za nezakonito izgrađene zgrade – dokaze u svrhu obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (izvod iz zemljišne knjige ili drugi odgovarajući dokaz da ima pravo graditi – sudsko rješenje. u vezi s nezakonito izgrađenom zgradom podnijela prijavu građevinskoj inspekciji ili je sudu podnijela tužbu u svrhu zaštite svojega vlasništva ili drugih stvarnih prava. zahtjevu se prilaže posebna geodetska podloga prema posebnom propisu. suglasnost suvlasnika. koju je izradio ovlašteni arhitekt. vlasnik zemljišta. – zgrada ima pristup s prometne površine. Opis i stanje instalacija: 8. sadrži: 1. i – je suglasnost za donošenje rješenja o izvedenom stanju dala stranka u postupku donošenja tog rješenja koja je do 21. lipnja 2011. odnosno ako je plaćen prvi obrok Nadležno upravno tijelo je dužno provesti očevid na građevnoj čestici. lipnja 2011.

). – način ispunjavanja uvjeta važnih za građenje građevine (obveza uklanjanja postojećih građevina. te se građenju pristupa temeljem rješenja za građenje. tri primjerka glavnog projekta. komunalnu i drugu infrastrukturu. – način priključenja građevne čestice. na građevine koje se namjeravaju graditi u zaštićenom području prirode i na građevine čije je građenje započeto ili su izgrađene bez odgovarajućeg akta. boravka i rada te mogućnosti jednostavne prilagodbe građevine osobama smanjene pokretljivosti. Glavni projekt mora biti izrađen u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji i propisima donesenim na temelju tog Zakona. ovisno o vrsti građevine odnosno radova. odnosno na postojećoj građevini. već se izdaje rješenje za građenje. Zakon se ne odnosi na građevine za koje investitor ne raspolaže dokazom da ima pravo graditi. elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima. Glavni projekt mora biti izrađen tako da. – posebnu geodetsku podlogu (situaciju) na kojoj je prikazan oblik i veličina građevne čestice. – način ispunjavanja drugih uvjeta propisanih dokumentom prostornog uređenja i/ili posebnim uvjetima. 3. pisano izvješće o kontroli ako je kontrola potrebna Nadležno tijelo je dužno pregledati dokumentaciju u roku od 5 dana. pristup na prometnu površinu i smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici. rekonstrukcija postojeće građevine i sl. građenje zamjenske građevine. kretanja. dokaz o pravu građenja na građevnoj čestici/zemljištu. Zahtjevu za donošenje rješenja za građenje prilaže se: 1. Glavni projekt ovisno o vrsti građevine odnosno radova. 40 . – posebne uvjete. pisano izvješće i potvrda o nostrifikaciji 5. obveza ispitivanja tla i dr. investitor može dopunit zahtjev u roku 8 dana.). 2.2010 Naknada se utvrđuje prema ocjeni utjecaja nezakonito izgrađene zgrade na prostor i uz primjenu općih korektivnih koeficijenata kojima se uzima u obzir odnos prema aktu kojim se odobrava građenje. usklađenosti s prostornim planom i svrsi građenja te zgrade i uz primjenu jediničnog iznosa za pripadajuću položajnu zonu u kojoj se nezakonito izgrađena zgrada nalazi. – način uređenja građevne česticež – namjena građevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline i/ili funkcionalnih jedinica – građevinska (bruto) površina podzemnog i nadzemnog dijela građevine – način osiguranja nesmetanog pristupa. sadrži i: – kopiju katastarskog plana. Po ovom Zakonu nije potrebna lokacijska dozvola. 4. – način ispunjavanja uvjeta mjera zaštite okoliša i zaštite prirode. sanacija terena građevne čestice. budu vidljivi sljedeći uvjeti: – vrsta radova (građenje nove građevine. te s posebnim uvjetima koje utvrđuju tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima u postupku izdavanja lokacijske dozvole. 70) Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja Zakon se odnosi na građevine za koje se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji izdaje lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta (upravni odjeli županija i velikih gradova). odnosno građevine na prometnu površinu.

luka na unutarnjem plovnom putu. vodna građevina za zaštitu voda). metala. koksa. vodopravni uvjeti i posebni uvjeti zaštite kulturnog dobra. nemetala. građevine za proizvodnju i skladištenje eksploziva. rafineriju nafte. željeznička pruga. Rješenje za građenje treba izdati u roku od 45 dana ukoliko zahtjev za izdavanje sadrži propisane dokumente. cementa. vodna građevina za melioracijsku odvodnju.brana s akumulacijom ili retencijom. Posebni uvjeti se utvrđuju prije postupka izdavanja rješenja (na zahtjev projektanta ili investitora) ili tijekom postupka na traženje nadležnog tijela. dalekovod ≥ 220kV. Proizvodne građevine (građevina za proizvodnju izvora ionizirajućeg zračenja. kemikalija i kemijskih proizvoda. županijski i regionalni centar za gospodarenje otpadom. morska luka. vodna građevina za plovidbu). stakla i celuloze. propisima i normama.12.2010 – način ispunjavanja uvjeta za građenje privremene građevine u funkciji organizacije gradilišta i rok za uklanjanje te građevine. Ostale građevine (vojne građevine. postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. aerodrom.godine. Prometne građevine (autocesta. podzemno skladište prirodnog plina. skladište nafte i skladište ukapljenog naftnog plina).2012. Ovaj Zakon primjenjuje se do 31. a glavni projekt je u skladu s planom i posebnim uvjetima. odnosno katastru zemljišta nije osnovana. 71) Za koje objekte lokacijsku i građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša. 41 . Investitor može pristupiti građenju na temelju pravomoćnog rješenja za građenje s time da do dana početka građenja mora imati elaborat iskolčenja građevine i parcelacijski elaborat kojim se formira građevna čestica s potvrdom nadležnog tijela i potvrdom tijela nadležnog za poslove državne izmjere i katastar nekretnina ako građevna čestica u katastru nekretnina. U skladu s rješenjem za građenje provodi se parcelacija građevinskog zemljišta u svrhu formiranja građevne čestice ako ta čestica u katastru nekretnina odnosno katastru zemljišta nije osnovana. za zahvate u prostoru i građevine za koje je posebnim propisom određena obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša 72) Građevinski dnevnik Građevinski dnevnik je dokument o tijeku gradnje kojim se dokazuje usklađenost izvođenja s projektima. međunarodni i magistralni cjevovod. te kompletiran. Investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju konačnog rješenja za građenje. utvrđuju se prije pokretanja postupka za izdavanje rješenja za građenje na zahtjev investitora. 4. građevina za melioracijsko navodnjavanje. građevine za koje je posebnim propisom određena obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša). te izvedbeni projekt. Posebni uvjeti koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš. vodna građevina za vodoopskrbu. brodogradilište). 3. cestovni granični prijelaz. 5. Energetske građevine (elektrana ≥ 20MW. prostornog uređenja i graditeljstva? Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevine za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu: 1. Vodne građevine (regulacijska i zaštitna vodna građevina. državna cesta. 2.

 odobrava ili zabranjuje nastavak radova određuje način otklanjanja neusklađenosti. potporni zid visine 5 m i više. visine 20 m i više). upis u dnevnik se ne smije brisati. otvorene kranske staze i hale. usjek i zasjek visine 10 m i više.  prispjeću i porijeklu gradiva.  ocjene usklađenosti pregledanih izvedenih radova. odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta i način verifik acije podataka značajnih za kontrolu tih građevina. odnosno pojedine radove (glavni inženjer gradilišta. projektant. temeljenje.  predloženim i poduzetim mjerama usklađivanja uvjeta za izvođenje radova. bazen i sličnu građevinu zapremine 300 m3 i više. lukobran i valobran). Zaštitu od buke 3.2010 Zasebni građevni dnevnik može se voditi za pojedine tehničko-tehnološke dijelove građevine odnosno pojedine radove. Sadržaj. normi. zdravlje i zaštitu okoliša. tribinu).  izmjenama i dopunama građevne dozvole. sklonište osnovne i dopunske namjene. probne dionice itd. Revident.  promjenama sudionika u gradnji i promjenama tijeka izvođenja. opreme s dokazima o uporabljivosti. osoba koja vodi dnevnik u dnevnik upisuje podatke o:  elaboratu o iskolčenju građevine i osobi koja je provela iskolčenje. b) industrijske i javne građevine (tornjevi. Revident je dužan nakon što obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvješće i ovjeriti dijelove projekta na propisani način. inženjer gradilišta i voditelj gradilišta). Mehaničku otpornost i stabilnost 2. Uštedu energije i toplinsku zaštitu 4. odnosno radova mora se provesti s obzirom na: 1. 73) Kontrola glavnog projekta Kontrola glavnog projekta. Osim podataka o usklađenosti izvođenja i projekta. podaci o zasebnom građevnom dnevniku se obvezno upisuju u dnevnik za cijelu građevinu. propisa.). 42 . silosi. građevnih proizvoda. tornjevi. način i značenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta. Dnevnik vodi odgovorna osoba koja vodi gradnju. most konstrukcije raspona 12 m i više. Nadzorni inženjer upisuje:  nalaz o usklađenosti iskolčenja s elaboratom i projektom.  obavljenim pregledima i dokazima kvalitete (prim. način i opseg obavljanja kontrole projekta. spremnici. žičaru i uspinjaču. Građevine za koje je obavezna kontrola glavnog projekta: 1. odobrava početak radova . razvijene građevinske (bruto) površine 800 m2 i više. Higijenu. inspekcija unose podatke o obavljenom pregledu i nalazu. Mehanička otpornost i stabilnost a) zgrade (konstrukcije raspona 10 m i više. odnosno radova propisuje ministar pravilnikom. suhi dok i navoz u brodogradilištu. način izračuna naknade za obavljenu kontrolu. c) prometne građevine (nasip.  promjeni vremenskih i drugih uvjeta. bunkeri. Vodi se u paricama (kopijama) koje uzima nadzorni inženjer. ovisno o vrsti građevine. te popis građevina. armatura.

d) zračna luka. zaštitni nasip od poplave i nasip akumulacija visine 5 m i više). vodne građevine za vodoopskrbu kapaciteta zahvata većeg od 100 l/s. Ušteda energije i toplinska zaštita . potpunost predvidivih djelovanja na konstrukciju koja su uzeta u proračun. utjecaj na susjedne građevine. magistralni i međunarodni naftovod i plinovod s opremom). klizišta površine 500 m2 i više). 7. ispravnost odabira metode proračuna korištene u tehničkom elaboratu zaštite od buke. 2. Zaštita od buke Provjerava se: 1. 3. hidrauličkog i drugog pojedinačnog proračuna analizom dobivenih rezultata i po potrebi provjerom kontrolnim računom. 5. 11. Zaštita od buke a) zgrade (razvijene građevinske (bruto) površine 800 m2 i više. s izvorom buke ekvivalentne razine iznad 70 dBA u zgradi.zgrade razvijene građevinske (bruto) površine 800 m2 i više koje se griju na 120C i više. Mehanička otpornost i stabilnost Provjerava se: 1. c) željeznička pruga. proračun veličine pomaka koji mogu nastati uslijed predvidivih djelova nja na konstrukciju i temeljno tlo. 10. 3. e) vodne građevine (brane s akumulacijama ili retencijskim prostorima i pripadajućim građevinama. g) ukopane građevine (pothodnik. ispravnost odabira metode proračuna u projektu. pilotima i slično. koncepcija konstrukcije glede stabilnosti. bunarima.2010 d) energetske građevine (dalekovod 110 kV i više. potpunost projekta. dimenzioniranje konstrukcije i njezinih dijelova. 8. koncepcija građevine i građevine za zaštitu od buke. f) podzemne građevine (tuneli i druge podzemne građevine). h) posebna temeljenja i sanacija klizišta (temeljenje na kesonima. instalacijski kanal). dinamičkog. računska točnost statičkog. dostatnost ispitivanja temeljnog tla. 2. koje se hlade na manje od 00C bez obzira na veličinu. vodne građevine za zaštitu voda kapaciteta većeg od 50 000 ekvivalentnih stanovnika. ispravnost koncepcije temeljenja s obzirom na obilježja i nosivost tla. 12. 84) Bitni zahtjevi sa osvrtom na kontrolu projekta (sadržaj kontrole glavnog projekta) 1. 43 . 9. primjena tehničkih propisa. 3. 2. 4. ispravnost odabira opterećenja u proračunima. 2. odnosno 45 dBA izvan zgrade od opreme te zgrade). potpunost projekta. elektrane instalirane snagom 20 MW i više. 6. b) državna cesta.

ispravnost odabira građevnih dijelova i njihovog dimenzioniranja. 44 . provjerava se i prikladnost odabrane metode predviđanja buke kao i prikladnosti odabrane zaštite. – kondenzacija vodene pare na unutarnjoj površini dijelova građevine. – zvučnu izolaciju građevnih dijelova pročelja glede zaštite od vanjske buke. 5. – primjena tehničkih propisa. 3. kontrola glavnog projekta obuhvaća: – zvučnu izolaciju razdjelnih zidova i stropova između susjeda. – zaštitu od buke instalacija i opreme u građevini. računska točnost proračuna. – računska točnost proračuna. popis propisa čija je primjena kontrolirana. – zaštita građevine od insolacije u ljetnom razdoblju. – zaštitu okoliša od buke koju stvaraju izvori unutar i izvan građevine. – difuzija vodene pare kroz vanjske dijelove građevine. U području visokogradnje. toplinska zaštita – potpunost projekta.2010 4. primjena tehničkih propisa. Ušteda energije i toplinska zaštita Provjerava se: 1. ušteda energije – potpunost projekta. naziv i sjedište odnosno ime. 6. 2. 5. – građevne elemente glede koeficijenta prolaza topline. 6. prije početka izvođenja radova obuhvaćenih tim izvedbenim projektom. prezime i adresu investitora. – računska točnost proračuna. – koncepcija toplinske zaštite. predmet kontrole i naziv građevine odnosno njezinog dijela za koji je obavljena kontrola glavnog projekta s naznakom o obvezi provedbe potrebne kontrole ostalih dijelova glavnog projekta po drugim za te dijelove ovlaštenim revidentima. – ispravnost odabrane metode proračuna toplinske zaštite. prezime i strukovni naziv revidenta. ime. 3. uključivo toplinske mostove. 2. Zahtjevi za dodatnu kontrolu Revident može zahtijevati obavljanje kontrole dijela izvedbenog projekta. – toplinska stabilnost građevnih elemanata u ljetnom razdoblju. 4. podatke o fizičkoj odnosno pravnoj osobi koja je izradila projekt te ime projektanta odnosno glavnog projektanta. – zaštitu od prevelike reverberacijske buke. željezničke pruge i državne ceste osim navedene kontrole. Revident može zahtijevati i obavljanje pregleda izvedenih radova u određenoj fazi gradnje. – ispravnost odabira građevnih dijelova i njihovog dimenzioniranja. U kontroli glavnog projekta zračne luke. 85) Sadržaj izvješća o kontroli glavnog projekta Izvješće o kontroli glavnog projekta sadrži: 1. – primjena tehničkih propisa. – zaštitu od širenja vibracija ugrađenih instalacija i opreme u građevini. popis kontroliranih dijelova glavnog projekta.

2010

7.

8.

izjavu revidenta o usklađenosti glavnog projekta sa Zakonom o gradnji i posebnim propisima u odnosu na bitne zahtjeve za građevinu koje je kontrolirao i očitovanje po svim točkama sadržaja za obavljenu kontrolu iz poglavlja III. ovoga Pravilnika, datum i broj izvješća te potpis revidenta i njegov pečat ovlaštenog inženjera ili ovlaštenog arhitekta.

86) Suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja
Izvođač može započeti obavljati djelatnost građenja samo ako ima suglasnost za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja Suglasnost izdaje Ministarstvo za građenje građevina, odnosno za izvođenje radova različite zahtjevnosti i vrijednosti, razvrstane u 7 skupina (skupine građevina A, B, C, D, E, F i G te skupine radova H i I). Ministarstvo vodi registar izdanih suglasnosti. Suglasnost se daje na rok od 5 godina od dana njezina davanja, a njezino važenje se na zahtjev izvođača može produžavati za 5 godina. Oduzimanje suglasnosti Suglasnost se oduzima ako: – je izvođač osuđen za kazneno djelo čija je priroda u vezi s obavljanjem djelatnosti građenja, – je prema presudi suda dužan naknaditi štetu nastalu nekvalitetnim izvođenjem radova čiji je iznos veći od 5 % ugovorene vrijednosti radova koje je izvodio, – osobe zaposlene kod izvođača dužne upotpunjavati i usavršavati znanje za obavljanje poslova graditeljstva ne ostvare propisani broj bodova u skladu s tim propisom, – izvođač ne plaća doprinos za mirovinsko i/ili zdravstveno osiguranje zaposlenika, – izvođač ne isplaćuje plaće zaposlenicima. Građevine i radovi za koje nije potrebna suglasnost - za građenje građevina, odnosno izvođenje radova čija ugovorena vrijednost ne prelazi 150.000,00 eura pri čemu vrijednost pojedinih radova ne prelazi 30.000,00 eura, niti za građenje, odnosno izvođenje: - zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m², - zgrade za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m², - jednostavnih građevina i radova za koje se prema posebnom propisu ne izdaje akt kojim se odobrava građenje.

88) Komunalno gospodarstvo
Pod komunalnim gospodarstvom podrazumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Građenje objekta i uređaja komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije, te javnu rasvjetu financira se iz komunalnog doprinosa, proračuna jedinice lokalne samouprave, naknade za koncesiju, drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i nabava opreme za opskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda,financira se iz cijene komunalne usluge, naknade za priključenje, proračuna jedinice lokalne samouprave, naknade za koncesije, drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom. Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i nabava opreme za prijevoz p utnika, za održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, tržnice na malo,financira se iz cijene

45

2010

komunalne usluge, proračuna jedinice lokalne samouprave, naknade za koncesije, drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom. Komunalni doprinosi su novčana javna davanja koja se plaćaju za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Komunalni doprinos je prihod jedinice lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave ne plaća komunalni doprinos kada je investitor gradnje objekta i uređaja komunalne infrastrukture. Obveznik komunalnog gospodarstva može uz suglasnost jedinice lokalne samouprave i sam snositi troškove gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture te da mu se ti troškovi priznaju u iznos komunalnoga doprinosa, pod uvjetima utvrđenim pisanim ugovorom s jedinicom lokalne samouprave. Građevine izgrađene bez akta na temelju kojeg se može graditi ne smiju se priključiti na komunalnu infrastrukturu kao i građevine za koje je u tijeku postupak građevinske inspekcije. Komunalni doprinos obračunava se u skladu s obujmom, odnosno po m3 građevine koja se gradi na građevnoj čestici, a kod građevine koja se uklanja zbog građenja nove građevine ili kada se postojeća građevina dograđuje ili nadograđuje, komunalni se doprinos obračunava na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu. Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun po m3 građevine koja se gradi određuje se za pojedine zone u gradu, odnosno općini. Ta je vrijednost najviša za prvu zonu i ne može biti viša od 10% prosječnih troškova gradnje m3 etalonske građevine u Republici Hrvatskoj, a taj podatak objavljuje ministar u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo. Za otvorene bazene, otvorena igrališta i druge otvorene građevine komunalni se doprinos obračunava po m2 tlocrtne površine te građevine, pri čemu je jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun njezine površine po m2 izražena u kunama jednaka jediničnoj vrijednosti komunalnog doprinosa za obračun po m3 građevina u toj zoni.

89) Zakon o normizaciji
Zakon o normizaciji uređuje: - načela i ciljeve hrvatske normizacije, - osnivanje, ustrojstvo i djelatnost nacionalnoga normirnog tijela, - pripremanje, izdavanje i uporabu hrvatskih normi. Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati. Norma je dokument donesen konsenzusom (opće slaganje) i odobren od mjerodavnog tijela, koji za opću i višekratnu uporabu daje pravila, upute ili značajke za aktivnosti i njihove rezultate te jamči najbolji stupanj uređenosti u datim uvjetima. Međunarodna norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatila koja međunarodna normizacijska/normirna organizacija (ISO - International standardization organization). Europska norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatila koja europska normizacijska/normirna organizacija (CEN - Comite Europeen de Normalisation). Nacionalna norma je norma dostupna javnosti koju je prihvatilo nacionalno normirno tijelo određene države. Hrvatska norma (HRN) je norma dostupna javnosti koju je prihvatilo hrvatsko nacionalno normirno tijelo (HZN - Hrvatski zavod za norme).

46

2010

Ciljevi normizacije: 1. povećanje razine sigurnosti proizvoda i procesa, čuvanje zdravlja i života ljudi te zaštita okoliša 2. promicanje kvalitete proizvoda, procesa i usluga, 3. osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije, 4. poboljšanje proizvodne učinkovitosti, ograničenje raznolikosti, osiguranje spojivosti i zamjenjivosti, 5. otklanjanje tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini. Vlada osniva hrvatsko nacionalno normirno tijelo koje obavlja sljedeće poslove: 1. priprema, prihvaća i izdaje norme i druge dokumente s područje normizacije 2. predstavlja hrvatsku normizaciju u međunarodnim i europskim normizacijskim organizacijama 3.vodi registar hrvatskih normi 4. uređuje i izdaje norme 5. uspostavlja i održava baze podataka o normama 6. osigurava informacije o nacionalnim, europskim i međunarodnim normama 7. promiče uporabu hrvatskih normi Hrvatske norme označavaju se pisanom oznakom HRN. Hrvatske se norme izdaju kao posebne publikacije i zaštićene su u skladu sa zakonom, nacionalnim propisima i međunarodnim propisima o autorskim pravima. Sva autorska prava i prava korištenja normi pripadaju hrvatskom normirnom tijelu. Sukladnost određenog proizvoda, procesa ili usluge s hrvatskom normom može se potvrditi izjavom o sukladnosti, potvrdom o sukladnosti ili oznakom sukladnosti.

90) Ugovor o djelu
Ugovorom o djelu se izvođač poduzetnik obvezuje obaviti određeni posao, a naručilac se obvezuje da mu za to plati naknadu. Nadmetanje -obvezuje naručitelja da sklopi ugovor s najnižim ponuđačem osim ako je tu obvezu isključio u pozivu za nadmetanje Obveze izvođača -dužan je upozoriti naručitelja na nedostatak materijala i sl inače sam odgovara -dužan je izvršiti obveze po pravilima struke i po rokovima određenim ugovorom -u suprotnom naručitelj može RASKINUTI ugovor Odgovornost za nedostatke -nakon obavljenog posla naručioc je dužan pregledati djelo i o nedostacima izvjestiti izvođača kako bi ih uklonio -sve što nije primjećeno , a moglo je biti prestaje biti odgovornost izvođača -ono što se nije moglo utvrditi odgovornost je izvođača 2 godine Obveza naručitelja -primiti izvedeno prema pravilima struke -isplatiti naknadu nakon pregleda i primanja Proračun s izričitim jamstvom -izvođač je dužan osigurati ugovorenu kvalitetu čak i ako izistkuje dodatne troškove -ako nije potpisan takav ugovor izvođač svejedno mora odmah upozoriti investitora na povećane troškove

47

Naručitelj ima pravo na razmjerno sniženje cijene u slučaju kašnjenja radova. odnosno na postojećoj građevini izvesti kakve druge građevinske radove. izvođač ima pravo zahtijevati povećanje cijene radova: . a isključuje utjecaj manjka radova na ugovorenu cijenu. Ključ u ruke Ugovorena cijena obuhvaća sve nepredviđene radove i višak radova.2010 Rizik -nakon predaje-rizik je naručiteljev. Uvjet je da naručioc prijavi nedostatke u roku od 6 mjeseci od kada ih primjeti. .više od 2% i izvršeni radovi u roku . naručitelj ima pravo na smanjenjenje cijene: . a naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu. te pravičnu naknadu za učinjene nužne troškove. ali je dužan isplatiti naknadu za uloženo vrijeme i novac 91) Ugovor o građenju Ugovorom o građenju izvođač se obvezuje prema određenom projektu izgraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu. Ako su se povećale cijene elemenata na temelju kojih je određena cijena. Mora biti sklopljen u pisanom obliku.više od 10% ako u ugovoru postoji odredba o nepromjenljivosti cijena i radovi su izvršeni u roku. Izvođač je dužan omogućiti naručitelju stalan nadzor nad radovima i kontrolu količine. u tom slučaju. ili na takvom zemljištu.više od 10% ako u ugovoru postoji odredba o nepromjenljivosti cijena. Izvođač može zahtijevati samo razliku u cijeni. ODGOVORNOST IZVOĐAČA ZA SOLIDNOST GRAĐEVINE Izvođač odgovara za nedostatke u izradi građevine koji se tiču solidnosti. naručitelj može raskinuti ugovor. Ovo se odnosi na hitne i nepredviđene radove za koje ima pravo na naknadu. Ako su se smanjile cijene elemenata na temelju kojih je određena cijena. Isto vrijedi i za projektanta ako nedostatak potječe iz nedostatka u projektu. naručitelj je dužan isplatiti izvođaču odgovarajući dio cijene za već izvedene radove. kakvoće i sukladnosti ugrađenih proizvoda.više od 5% i radovi nisu izvršeni u roku. . osim ako je materijal izvođačev dok djelo nije gotovo naručitelj ima pravo raskinuti ugovor. Cijena može biti određena po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinična c ijena) ili u ukupnom iznosu za cijelu građevinu (ukupno ugovorena cijena). ako bi se ti nedostaci pokazali u vrijeme 10 GODINA od predaje i primitka radova.ako bi ugovorena cijena općenito ili zbog nepredviđenih radova morala biti znatno povećana.više od 2% ako su izvršeni su radovi u roku. 48 . UGOVOROM se odgovornost NE smanjuje osim ako je investitor bio obavješten i inzistirao na takvoj izvedbi 92) Kad se može raskinuti ugovor? Raskid ugovora zbog odstupanja od ugovorenih uvjeta . Za svako odstupanje od projekta izvođač mora imati pismenu suglasnost naručioca jer inače ne smije zahtjevati povećanje ugovorene cijene za radove što ih je izvršio bez te suglasnosti.

zastupa i usklađuje njihove interese. arh. a na drugi način osigurana zaštita prava i zakonitosti. projektant. primjenjuje se ako nema drugog zakona posebno za određenu oblast organi su dužni omogućiti stranki što lakše ostvarivanje PRAVA ako nije protiv zakona ili oštećuje treću osobu. nadzora. nego i prema svakom drugom stjecatelju građevine i ta se odgovornost ne može ugovorom isključiti niti ograničiti. koji bi se pokazali za vrijeme od deset godina od predaje i primitka radova. projektiranja. nadzor odgovara za nedostatke bitnih zahtjeva za građevinu i zemljišta 10 godina od predaje radova ako potječu od izvođenja. 95) Odgovornost za proizvod -za neispravan proizvod odgovoran je proizvođač. Regresi Kad su za štetu odgovorni izvođač. projektant i osoba koja obavlja nadzor. Ali ako je prije izvršenja određenog rada po zahtjevu naručitelja upozorio ovoga na opasnost od štete. ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima predviđenim zakonom. Izvođač odgovara za nedostatke zemljišta. Izvođač. inžinj. čast i prava ovl. To se rješenje može poništiti. projektant i nadzor su odgovorni ne samo prema naručitelju. a prema okolnostima konkretnog slučaja može se i isključiti. Izvođač. 97) Zakon o općem upravnom postupku po ovom zakonu dužni su postupati DRŽAVNI ORGANI kada rješavaju o pravima. a kojim stranka stječe neka prava ili joj se određuju obveze.2010 93) Kada se izvođač oslobađa odgovornosti od nastalih šteta? Izvođač se ne oslobađa odgovornosti ako je pri izvođenju određenih radova postupao po zahtjevima naručitelja. njegova odgovornost se smanjuje. promiče. te upozoriti stranku na njezina prava prije svakog rješenja organi su dužni pružiti stranci mogućnost na SASLUŠANJE - - Pravomoćno rješenje je ono protiv kojeg se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe. te skrbi da oni savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje poslove. osim ako elaboratom o geotehničkim istražnim radovima ili drugom odgovarajućom ispravom nije utvrđeno da je zemljište podobno za građenje. interesima građana. ako je korisnik neprimjereno koristio proizvod i ako proizvod nije bio namijenjen prodaji 96) Zakon o hrvatskoj komori arhitekata i inžinjera u graditeljstvu Komora – samostalna organizacija koja čuva ugled. 94) Odgovornost za nedostatke Na odgovornost za nedostatke građevine primjenjuju se odgovarajuće odredbe ugovora o djelu. Prava naručitelja prema izvođaču zbog nedostataka prelaze i na sve kasnije stjecatelje građevine ili njezina dijela. i ovl. osim ako nije drugačije propisano. Kada nema 49 . uvoznik. odgovornost svakog od njih određuje se razmjerno njihovoj krivnji. a ako su nepoznati onda prodavatelj -odgovornost se ugovorom ne može ograničiti -odgovornost se umanjuje ako se dokaže da poznatim metodama znanosti i tehnike NIJE bilo moguće predvidjeti nedostatke. pravnih osoba i dr.

izjavama . zaustavlja neka radnja službenog organa. podnesak –svaki zahtjev. obrazac. žalba . Protiv rješenja donijetog u drugom stupnju žalba nije dopuštena. Vremenski. konačnost nastupa prije pravomoćnosti. izvršnost nastupa prije pravomoćnosti. tok rasprave. ali se mogu i podudarati (rijetko) . a ako on inzistira primit će akt i napisati opasku o upozorenju 50 . Konačnost NIKAD ne nastupa nakon pravomoćnosti. prigovor. čime će se predvidjeti i nadležno tijelo. imena prisutnih stranaka i službenih osoba.2010 drugostupanjskog tijela. važnijim radnjama -naziv organa koji obavlja radnju. Razlika između pravomoćnosti i izvršnosti – izvršnost upravnog akta znači da je upravni akt u onoj fazi koja omogućava izvršenje njegovog dispozitiva. vrijeme. predmet. dok pravomoćnost nastupa konzumiranjem tužbe (upravni spor). objašnjenje zapisnik -o usmenoj raspravi. molba – koje fizičke i pravne osobe podnose upravnom organu -sadržava: ime. mjesto.akt sa prilozima koji se odnose na određeni predmet .tablice. predmet. upravni akt je akt kojim državna tijela i organizacije u vršenju javnih ovlasti rješavaju o pravima i obvezama određenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. bilo završetkom drugostupanjskog postupka. mijenja. Izvršnost i konačnost se u pravilu vremenski podudaraju. Razlika između konačnosti i pravomoćnosti – konačnost znači da je postupak donošenja upravnog akta završen te nastupa bilo završetkom prvostupanjskog postupka. crteži . tj. grafikoni koji pojašnjavaju sadržaj akta . žalba protiv prvostupanjskog rješenja može se izjaviti samo ako je zakonom predviđeno. izjeve sudionika + priloženi dokumenti žalba -rok se računa od dana dostave rješenja 98) Uputstvo za izvršenje uredbe o uredskom poslovanju akt .posebno organizirana služba koja se bavi primanjem. adresu podnositelja. podaci organa kojemu se podnosi. Vremenski. ali izvršnost može nastupiti i prije (žalba nema suspenzivno djelovanje) i nakon konačnosti (odgoda izvršenja). razvrstavanjem i arhiviranjem dokumenata prilog dokument pisarnica - radnik koji prima akt neposredno od stranke odbit će nedovoljno taksiran akt ako organ uprave ili organizacija nisu nadležni za uzimanje akta radnik će upozoriti donosioca . ali se mogu i podudarati (odgoda izvršenja). uprave ili organizacija .svaki pisani sastav kojim se pokreće. ostvarenje izreke upravnog akta.

vode. nadležno tijelo donosi rješanje da li je potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš) 5. sprječavanje nastanka šteta.pokusni rad postrojenja kod tehničkog pregleda) 6. te uvjete zaštite na radu. postupak strateške procjene završava izvješćem nadležnog tijela) 4. uređaja. energetike. uporabne dozvole . Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje (sadrži uvjete zaštite tla. pogona. prometa itd. te korištenje dodatnih mjera radi izbjegavanja opasnosti za ljudsko zdravlje. štetnog utjecaja GMO. Prekogranični utjecaj plana i programa. mora i prirode. opreme. Mjere zaštite okoliša za zahvate za koje nije obvezna procjena utjecaja na okoliš 10. prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata u prostoru i mjere zaštite okoliša. šumskog područja. smanjivanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliš a u stanje prije nastanka štete. te gospodarenje otpadom. za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju. građevinske dozvole . zahvata i postrojenja na okoliš 9. javnih mjesta i ekološki značajnih područja. Sustav okolišnog upravljanja (omogućuje fizičkim i pravnim osobama uključenje u sustav EU za ekološko upravljanje . štetnog utjecaja kemikalija. zraka. svjetlosnog onečišćenja. Procjena utjecaja zahvata na okoliš (procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš prije izdavanja lokacijske dozvole . skladište ili nastaju kao nusprodukt potrebna je suglasnost Ministarstva na Izvješće o sigurnosti) 7. Sastavnice okoliša .stručno povjerenstvo razmatra očitovanja nositelja zahvata i donosi mišljenje o prihvatljivosti zahvata. te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda) 3. obvezni za sva postrojenja koja u radu mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo. obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku. Popis zahvata za koje je obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš iz Uredbe o procjeni utjecaja na okoliš: .zaštita tla. ionizirajućih zračenja i nuklearna sigurnost.nadležnost Ministarstva: 51 .zaštita od: buke. Sprečavanje velikih nesreća (za obavljanje djelatnosti u kojima se opasne tvari proizvode. Instrumenti zaštite okoliša: 1. Tehnički standardi (određuju granične vrijednosti emisija u vezi s proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja. Standardi kakvoće okoliša (sadrže granične vrijednosti pokazatelja za pojedine sastavnice okoliša i za posebno vrijedne. zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole . zraka. Prostorni planovi (prilikom izrade moraju se uzimati u obzir udaljenosti između postrojenja i stambenih zona. vode. Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš. Utjecaji opterećenja . industrije. more i vode. te razumne alternative za zaštitu okoliša. šumarstva.EMAS putem Agencije za zaštitu okoliša) 46) Studija utjecaja na okoliš Studija utjecaja na okoliš je stručna podloga koja obuhvaća sve potrebne podatke..idejni projekt s objedinjenim uvjetima. prerađuju. osjetljive ili ugrožene područne cjeline) 2. mora.2010 45) Zakon o zaštiti okoliša Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti za okoliš. Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš (procjenjuju se značajniji utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom županijskog plana ili programa poljoprivrede. dokumentaciju.pisano izvješće revidenta o ispunjenim objedinjenim uvjetima. zrak. materijalna dobra i okoliš) 8. te program praćenja stanja u prostoru.

športski i rekreacijski centri površine 10 ha i više.000 t/god i više Željezničke pruge od značaja za međunarodni promet s pripadajućim građevinama i uređajima Gradnja aerodroma čija je poletno-sletna staza dužine 2.000 m2 i više.100 m i više Gradnja autocesta Gradnja državnih cesta duljine 2. šumarstvo i akvakultura (gospodarenje vodama namijenjeno poljoprivredi.) Proizvodnja i obrada metala Industrijska prerada mineralnih sirovina Kemijska industrija Prehrambena industrija Tekstilna. pare i vruće vode snage veće od 10 MWel. cjevovodi za prijenos nafte. morske luke Građevine za zbrinjavanje opasnog otpada i neopasnog otpada kapaciteta 100 t/dan i više Županijski i regionalni centri za gospodarenje otpadom Melioracijski sustavi. Postrojenja za proizvodnju i preradu nafte i prirodnog plina Postrojenja za uplinjavanje ili ukapljivanje 500 t na dan Elektrane i energane snage veće od 100 Mwel Vjetroelektrane snage veće od 20 Mwel Nuklearne elektrane i drugi nuklearni reaktori i postrojenja vezana za nuklearnu energiju Postrojenja za proizvodnju sirovog željeza. građevine za intenzivni uzgoj svinja kapaciteta. industrijske zone površine 5 ha i više itd. plovni putovi. hidroelektrane snage veće od 5 MWel. plina. postrojenja za obradu otpadnih voda Međunarodni i magistralni cjevovodi za transport plina. nafte i naftnih derivata Eksploatacija mineralnih sirovina Dalekovodi. duljine 10 km i više Igrališta za golf s pripadajućim građevinama itd. PRILOG II.) 52 .000 m i više Luke unutarnjih voda.. kožna. brane. Poljoprivreda. čelika i ferolegura Postrojenja za proizvodnju plemenitih i obojenih metala Kemijska postrojenja za industrijsku proizvodnju Proizvodnja biogoriva kapaciteta 100. morska uzgajališta. pare i vruće vode duljine 10 km i više.2010 PRILOG I. vjetroelektrane snage veće od 10 MWel. transformatorska i rasklopna postrojenja napona 220 kV i više.slatkovodni ribnjaci) Energetika (postrojenja za proizvodnju električne energije. drvna i papirna industrija Gumarska industrija Infrastrukturni projekti (trgovački i prodajni centri građevinske bruto površine 50.

stoke. zabavni parkovi površine 5 ha i veće) 53 . kanali. betonare nazivnog kapaciteta 30 m³/sat i više itd.2010 Ostali projekti (punionice vode za piće. građevine za zbrinjavanje otpada. šumarstvo i akvakultura (obnavljanje ruralnih područja površine 10 ha i veće.gradske – duljine 10 km i više. asfaltne baze nazivnog kapaciteta 100 t/sat i više.nadležnost nadležnog upravnog tijela županije ili Grada Zagreba: PRILOG III Poljoprivreda. liftovi i žičare i slične konstrukcije s pratećim građevinama površine 1 ha i veće. krčenje šuma u svrhu prenamjene zemljišta površine 10 ha i veće. ulične i podzemne željeznice . slatkovodni ribnjaci) Infrastrukturni projekti (parkirališta kao samostalni zahvati površine 2 ha i veće. nasipi i druge građevine za obranu od poplave i erozije obale. pošumljavanje u svrhu prenamjene zemljišta površine 50 ha i veće. tramvajske pruge.) Turizam i odmor (turističke zone površine 15 ha i veće izvan granica građevinskog područja naselja) . građevine za intenzivan uzgoj peradi. prigradske – duljine 15 km i više) Ostali projekti (trkaće staze za motorna vozila i staze za ispitivanje motornih vozila površine 1 ha i veće) Turizam i odmor (skijaške staze.

ispitivanje slučajnih uzoraka iz proizvodnje (ovlaštena pravna osoba) 4. početno ispitivanje tipa građevnog proizvoda (provodi proizvođač i ovlaštena pravna osoba) 2.građevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna tehničkoj specifikaciji . distribuciju i uporabu u mjeri potrebnoj za ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu.nacionalna tehnička specifikacija . radnje koje se provode u postupku ocjenjivanja sukladnosti njegovih tehničkih svojstava i isprava o sukladnosti kojom se dokazuje njegova uporabljivost . priznata nacionalna norma ili europsko tehničko dopuštenje → domaća tehnička specifikacija . ocjenjivanje sukladnosti i dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda kao uvjeta za njihovo stavljanje na tržište. Tehnička specifikacija: → usklađena tehnička specifikacija .2010 2.tehničko dopuštenje na prijedlog proizvođača. početni nadzor tvornice i tvorničke kontrole (ovlaštena pravna osoba) 6.povoljna tehnička ocjena uporabljivosti građevnog proizvoda za određenu namjenu koja se temelji na ispunjavanju bitnih zahtjeva za građevinu za koju se proizvod rabi .tehnička dopuštenja donose se za građevne proizvode za koje ne postoje specifikacije/ norme/ tehnički propis ili znatno odstupaju od njih. distribuirati i rabiti ako je dokazana njegova uporabljivost. ako je označen i popraćen tehničkim uputama .usklađena europska norma. odnosno uvoznika donosi ovlaštena pravna osoba nakon ispitivanja tehničkih svojstava građevnog proizvoda koje se provodi prema smjernicama za tehničko dopuštenje ili prvim ispitivanjem tehničkih svojstava proizvoda i utvrđivanjem uporabljivosti tog proizvoda 2) Ocjenjivanje sukladnosti .građevni proizvod može se staviti na tržište.bilo koja stvar koja je neovisno o načinu proizvodnje i stupnju prerade namijenjena za trajnu ugradnju u građevinu.norma države članice EU za koju je odobrena primjena kao usklađene europske norme .priznata nacionalna norma .nacionalna norma ili nacionalno tehničko dopuštenje države članice EU . ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema planu ispitivanja (proizvođač i ovlaštena pravna osoba) 3.usklađena europska norma . te se određuje način dokazivanja njegove uporabljivosti. procjena i ocjenjivanje tvorničke kontrole (ovlaštena pravna osoba) 54 .norma na koju upućuje tehnički propis ili hrvatsko tehničko dopuštenje .europsko tehničko dopuštenje .hrvatsko tehničko dopuštenje .europska norma pripremljena na temelju mandata Europske komisije i objavljena u službenom glasilu EU . tehničkim dopuštenjem utvrđuju se tehnička svojstva građevnog proizvoda.tehničko dopuštenje koje je donijela ovlaštena pravna osoba članica Europske organizacije tijela za tehnička dopuštenja (EOTA) . TEHNIČKA REGULATIVA 1) Zakon o građevnim proizvodima Zakonom se uređuju tehnička svojstva. Građevni proizvod . stalni nadzor. stalna tvornička kontrola proizvodnje (proizvođač) 5.radnje ocjenjivanja sukladnosti: 1.

potvrda o tvorničkoj kontroli prizvodnje .tehničke upute .izjava o sukladnosti . ovlaštenog zastupnika ili uvoznika koji snose troškove) → izjava o sukladnosti (izdaje proizvođač.koristi se samo za građevne proizvode za koje je izdana izjava o sukladnosti CE . 2+. 3 i 4 . 2.ispravama o sukladnosti dokazuje se da je nakon provedenih radnji ocjenjivanja sukladnosti u tom postupku potvrđena sukladnost građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom. da se proizvod može rabiti i staviti na tržište .potvrda o sukladnosti . 1+.oznaka sukladnosti . ovlašteni zastupnik.sukladnost s hrvatskom tehničkom specifikacijom 3) Sustavi cjenjivanja sukladnosti Sustavi ocjenjivanja sukladnosti: 1. 2.početnim nadzorom tvornice i tvorničke kontrole i stalnim nadzorom. 2+.proizvođač/ovlašteni zastupnik/uvoznik mora prije stavljanja na tržište. moraju biti pisane na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. i 6. procjenom i ocjenjivanjem tvorničke kontrole (5. 2+ .1. 1+ .1. odnosno uporabe proizvoda izraditi tehničke upute i proizvod označiti oznakom sukladnosti. moraju sadržavati prijepis izjave o sukladnosti. 1+.) izdaje se potvrda o tvorničkoj kontroli proizvodnje Isprave o sukladnosti: → potvrda o sukladnosti (izdaje ovlaštena pravna osoba na zahtjev proizvođača.2. uvoznik) . a može sadržavati i nacrte i ilustracije . transport i uporabu građevnog proizvoda. 3 i 4 radnju provodi proizvođač radnju provodi ovlaštena osoba SUSTAV ISPRAVA O OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI SUKLADNOSTI ispitivanje uzoraka iz početno početno stalna proizvodnje ispitivanje ispitivanje tvornička prema tipa tipa kontrola utvrđenom građevnog građevnog proizvodnje planu proizvoda proizvoda ispitivanja početni ispitivanje stalni nadzor slučajnih nadzor.2010 .sukladnost s europskom tehničkom specifikacijom C . podatke značajne za čuvanje. mora biti naveden rok uporabe. tvornice i uzoraka procjena i početni uzetih iz ocjenjivanje nadzor proizvodnje tvorničke tvorničke iz kontrole kontrole propisanih proizvodnje proizvodnje skupina P+I 1+ 1 • • • • • • • • • • • • • • • • • a) • • • a) • I 2+ 2 3 4 a) P = potvrda o sukladnosti I = izjava o sukladnosti • označava radnju koju je obvezan provesti ili provoditi proizvođač odnosno ovlaštena osoba u pojedinom sustavu ocjenjivanja sukladnosti a) ovlaštena osoba izdaje potvrdu o tvorničkoj kontroli proizvodnje 55 .

referencijska tvar ili mjerni sustav namijenjen za određivanje. Zakonsko mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva uređen zakonom i drugim propisima u cilju uspostave povjerenja u rezultate mjerenja u području primjene zakonitih mjerenja.maksimalno zrno agregata S2 . proizvodi za cestogradnju. 6) Zakon o akreditaciji Akreditacija je postupak kojim neovisno akreditacijsko tijelo službeno potvrđuje pravnoj ili fizičkoj osobi da je sposobna provoditi poslove ocjenjivanja sukladnosti.5 .objasniti izjavu o sukladnosti za beton: C12/15 D31. nadzor nad ispunjavanjem propisanih zahtjeva .dokument na temelju kojeg se potvrđuje osposobljenost za obavljanje određenih poslova na području ocjenjivanja sukladnosti. informiranje javnosti. – akreditiranje pravnih ili fizičkih osoba za potvrđivanje proizvoda.40 . sustava upravljanja i osoba.osigurati da se na tržište stave samo sigurni proizvodi . – akreditiranje pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju tehnički nadzor.područje proizvoda .klasa slijeganja Cl 0. podne obloge. mjeriteljski zahtjevi za pretpakovine. sustav mjernih jedinica. poticanje mjera. uspostava sljedivosti i jedinstvenosti mjerenja u Republici Hrvatskoj usporedbom s međunarodnim etalonima te razvoj novih mjernih metoda.2010 . spremnici. 7) Zakon o mjeriteljstvu Zakonom se uređuje djelokrug tijela te ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba u mjeriteljstvu. utvrđivanje mjeriteljskih zahtjeva za mjerila u zakonskom mjeriteljstvu. Dodijeljena akreditacija vremenski je ograničena. stavljanje mjerila na tržište i uporabu. hidroizolacije. ostvarivanje.geotekstil.bilo koji proizvod koji u normalno ili razumno predvidivim uvjetima uporabe ne predstavlja nikakav rizik ili samo najmanji rizik spojiv s uporabom proizvoda te koji se smatra prihvatljivim i sukladnim s visokom razinom sigurnosti i zdravlja ljudi .proizvodi . ovjeravanje mjerila. mjerni etaloni. Etalon je tvarna mjera.siguran proizvod . Akreditacijsko tijelo obavlja: – akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija. cijevi.svrha . dilatacijske naprave. agregati. Temeljno mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva koje istražuje stalnice prirodnih pojava i čiji je zadatak uspostava državnih etalona mjernih jedinica međunarodnog sustava jedinica.opasan proizvod .građevinarstvo . jedne ili više vrijednosti kakve veličine da bi mogao poslužiti kao referencija.razred otpornosti prema razredima izloženosti 4) Zakon o općoj sigurnosti proizvoda . mjerilo.40 X0 C12/15 . prometna oprema.udio klorida X0 . čuvanje ili obnavljanje neke jedinice.svaki koji nije siguran 5) Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode . obveze proizvođača i distributera. – druga ocjenjivanja ili potvrđivanja osposobljenosti za provođenje postupaka sukladnosti. mjeriteljski nadzor i inspekcija.propisuju se opći sigurnosni zahtjevi za proizvode. sustav točnih i međusobno spojivih mjerenja. Potvrda o akreditaciji . 56 .5 S2 Cl 0. predgotovljeni elementi itd.klasa betona D31.

priprema nacrte zakona iz područja mjeriteljstva. 4. vode evidenciju ovjerenih zakonitih mjerila . običnim ili teškim betonom . proizvodi za zaštitu i popravak BK i drugi građevni proizvodi .ovlašteni servis za pripremu mjerila .DZM . dodatak mortu za in jektiranje natega. te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u betonsku konstrukciju . 2. obavlja poslove nacionalnih umjernih laboratorija itd. ovlašćuje pravne osobe za provedbu postupaka potvrđivanja sukladnosti mjerila i pretpakovina . čelik za prednapinjanje. uporabljivost. . popravlja i ispituje zakonita mjerila i/ili mjerne sustave radi pripreme za ovjeravanje 8) Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda .moraju biti takva da se ispune bitni zahtjevi (mehanička otpornost i stabilnost.s obzirom na način armiranja betonska konstrukcija može biti od: nearmiranog betona.rješava u upravnim stvarima iz područja mjeriteljstva. ostvaruje.inspekcijski nadzor građevnih proizvoda u okviru svojih nadležnosti provode gospodarski inspektor Državnog inspektorata i građevinski inspektor Ministarstva zaštite okoliša. voda. ovlašteni servisi. ovjeravaju zakonita mjerila. održavanje i drugi zahtjevi za betonske konstrukcije. prostornog uređenja i graditeljstva 9) Tehnički propis za betonske konstrukcije . dodatka betonu i vode Tehnička svojstva BK . ovlaštenih servisa i korisnika zakonitih mjerila itd. . izvođenje radova na izradi.propisuju se tehnička svojstva za betonske konstrukcije u građevinama u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu. predgotovljeni betonski elementi. čelik za armiranje.ispituju usklađenost mjerila s propisima.s obzirom na težinu betona betonska konstrukcija može biti konstrukcija s: laganim. agregat. dodatak betonu.beton . obavlja poslove istraživanja i razvoja u području temeljnog mjeriteljstva. provodi ispitivanje pretpakovina i boca kao mjernih spremnika. provodi ovjeravanja zakonitih mjerila. ili vrijednosti koje prikazuje neka tvarna mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajućih vrijednosti ostvarenih etalonima. pravne osobe koje obavljaju poslove nacionalnoga umjernog laboratorija. obavlja upravne i stručne poslove u vezi s državnim etalonima i usklađuje rad nacionalnih umjernih laboratorija.građevni proizvod sastavljenj od cementa.poslove zakonskog mjeriteljstva obavljaju: 1.pregledava. agregata.građevni proizvodi: cement. Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM). . donosi podzakonske akte za provođenje zakona. nadzire zakonitost rada ovlaštenih pravnih osoba.HMI . otpornost na požar) i drugi zahtjevi određeni posebnim propisima 57 . provodi službena mjerenja. beton. 3. . 5. čuva i održava državne mjerne etalone i osigurava njihovu sljedivost prema međunarodnim etalonima. armiranog betona ili od prednapetog betona . zahtjevi za projektiranje. Hrvatski mjeriteljski institut (HMI). armatura.proglašava državne etalone. Referentni etalon je etalon koji općenito ima najveću mjeriteljsku kakvoću na danom mjestu ili u danoj organizaciji iz kojeg se izvode mjerenja koja se provode na tom mjestu. ovlaštene pravne osobe.2010 Državni etalon je referentni etalon priznat odlukom mjerodavnog tijela utvrđenog zakonom da bi služio kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima određene veličine u Republici Hrvatskoj. Umjeravanje je skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između vrijednosti veličina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav.ovlaštene pravne osobe .

podaci o temeljnom tlu i seizmičnosti.armatura. svojstva svježeg betona specificira izvođač.projektiranje BK u skladu s hrvatskim normama J . ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda.sustav ocjenjivanja sukladnosti 2+ a) projektirani beton .tako da se tijekom trajanja održe tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom i TPBK.potvrđivanje sukladnosti provodi se 2x godišnje (na temelju rezultata nadzora tvorničke kontrole proizvodnje. armirani beton i predgotovljeni elementi na gradilištu za potrebe gradilišta (mora biti dokazana uporabljivost u skladu s projektom i TPBK Projektiranje BK .agregat E .građevinski projekt .beton .beton B . te nosivosti i uporabljivosti BK.cement . utjecaj okoliša.2010 Građevni proizvodi . čelik za armiranje i čelik za prednapinjanje C . uvjeti građenja) Izvođenje i uporabljivost BK . proračun nosivosti i uporabljivosti (predviđena djelovanja i utjecaji na građevinu.voda G . te drugi bitni zahtjevi. program kontrole i osiguranja kvalitete (svojstva koja moraju imati građevni proizvodi.izvođenje i održavanje BK A .1+ (čelik za arm. podrazumijeva redovite preglede. iznimno beton. te odredaba TPBK Održavanje BK .specificirana u projektu BK.) a) armatura za AB konstrukcije. kad je potrebno i u projektu . uporaba građevine.predgotovljeni betonski elementi H .dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega F .građevina mora ispunjavati bitne zahtjeve za uporabni vijek od min.1+ a) cement opće namjene b) cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća c) cement opće namjene niske topline hidratacije d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije e) bijeli cement f) sulfatno otporni cement g) aluminatni cement 58 . podatke iz elaborata.50 godina . ocjene rezultata ispitivanja proizvođača i rezultata ispitivanja tlačne čvrstoće betona na slučajno uzetim uzorcima) B . proračun nosivosti i uporabljivosti za predviđena djelovanja i utjecaje za faze gradnje i uporabe) 3. izvođenje radova kojima se konstrukcija zadržava ili vraća u stanje određeno projektom Prilozi: A .armatura. opis BK i temeljenje. opis načina izvođenja BK i ugradnje građevnih proizvoda) 2.sastavni dio glavnog projekta mora sadržavati: 1. izvanredne preglede nakon izvanrednih događaja ili po zahtjevu inspekcije.cement D . od čelika za armiranje b) armatura za PB konstrukcije.pri izvođenju izvođač je dužan držati se projekta BK i tehničkih uputa za ugradnju i uporabu građevnih proizvoda. čelik za armiranje i čelik za prednapinjanje . od čelika za prednapinjanje i čelika za armiranje C . tehnički opis (namjena.svojstva očvrsnulog betona .projekt betonske konstrukcije .proizvode se u tvornicama izvan gradilišta (moraju imati ispravu o sukladnosti).u projektu specificiran razred čvrstoće b) beton zadanog sastava c) normirani beton zadanog sastava .proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak BK I .b) i c) proizvode se samo do C16/20 (nearmirani elementi na gradilištu) .

uporabljivost BK .projektiranje BK.kemijski dodaci: plastifikator. superplastifikator. okno. silicijska prašina) 1+ . .u betonari prije prve uporabe i kod promjene u sastavu G .kontrola vode . dodataka za poboljšanje veze slojeva mlaznog betona. osnove proračuna i djelovanja na konstrukcije. usporivač vezivanja/superplastifikator.u BK u kojima postoji opasnost od korozije ne smiju se ugrađivati cementi vrste CEM III/C.ispitivanje pokusnim opterećenjem: a) mostovi raspona > 15m b) tribine u sportskim građevinama i dvoranama razne namjena c) krovne konstrukcije raspona > 30m d) BK koje se prvi put izvode novim tehnološkim postupkom . geotehničko projektiranje.zgrade javne i stambene namjene b) 2 god.Tehnička svojstva i drugi zahtjevi. rubnjak. dodatak za vodonepropusnost.tehnička svojstva specificiraju se u projektu BK D .održavanje . krupni agregat i nefrakcioni agregat E . dodatak za betoniranje pri niskim temperaturama .tehnička svojstva specificiraju se u projektu betona F .agregat i punila s gustoćom zrna > 2000 kg/m3. projektiranje konstrukcija otpornih na potres J . .mineralni dodaci: tip I (punila/fileri. usporivač vezivanja/plastifikator. lagani agregat i lagana punila s gustoćom zrna < 200 kg/m3 .agregat .predgotovljeni betonski elementi a) konstrukcijska uporaba (element djelomično predgotovljene BK.mostovi c) 5 god.propisuju se tehnička svojstva i drugi zahtjevi za cemente koji se ugrađuju u BK. ubrzivač vezivanja/ plastifikator. ubrzivač vezivanja mlaznog betona/bez sadržaja alkalija.nije potrbno provoditi za vodu iz vodovoda . .industrijske. cijevi za dvodnju. te način potvrđivanja sukladnosti 59 . kanal. CEM IV i CEM V Prilog 1 . element predgotovljene BK ili zasebna građevina) b) nekonstrukcijska uporaba (npr.redoviti pregledi: a) 10 god. dodatak za zadržavanje vode. infrastrukturne građevine 10) Tehnički propis za cement za betonske konstrukcije . pigmenti) 2+ tip II (leteći pepeo.potvrđivanje prikladnosti .voda .proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak BK a) sustavi površinske zaštite b) proizvodi i sustavi za konstrukcijski nekonstrukcijski popravak c) konstrukcijska ljepila d) proizvodi za injektiranje betona e) proizvodi za sidrenje armature f) proizvodi za zaštitu armature od korozije I .projektiranje BK u skladu s hrvatskim normama .izvođenje i održavanje BK . usporivač vezivanja.2+ .2010 . ubrzivač vezivanja. ubrzivač očvršćavanja. poklopac) H .dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega . prometne.sitni agregat. dodatak za kontrolu konzistencije mlaznog betona. te način potvrđivanja sukladnosti cementa .

– ostali tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama.2010 11) Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama Propisuju se: – tehnički zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti prilikom projektiranja i građenja novih zgrada. Propis se ne primjenjuje na: 1. koje se mogu viš ekratno postavljati i rastavljati.pregrijavanje prostora zgrade . te tijekom uporabe postojećih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12°C.smanjeni utjecaj toplinskih mostova . 6. radionice. u skladu s namjenom zgrade.kondenzacija vodene pareunutar i na površini građevine .ventiliranje prostora . privremene zgrade za potrebe organizacije gradilišta. 2. Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu .vrste građevnih proizvoda: toplinsko-izolacijski građevni proizvodi.ograničenja godišnje potrebne toplinske energije za grijanje .definiraju se: . industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se. u skladu sa svojom namjenom.najveći dopušteni koeficijent prolaska topline Tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode .moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u zgradi i biti specificirani prema normama i tehničkim dopuštenjima . – održavanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu. – sprječavanje nastajanja građevinske štete (npr. povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju na osnovi ekspandiranog polistirena i mineralne vune. proizvodne hale.zrakopropusnost omotača zgrade . šatore i slične privremene građevine. moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugrađene zračne zavjese.koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka . 3. pri projektiranju i građenju novih odnosno projektiranju rekonstrukcije i rekonstrukcije postojećih. – sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije za grijanje i hlađenje te toplinsku zaštitu. 4. – tehnički zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti prilikom projektiranja rekonstrukcije postojećih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12°C. Za zgrade za koje nije predviđeno grijanje ili koje se griju do 12°C moraju se. ziđe i proizvodi za zidanje Sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku izolaciju 60 . jednostavne građevine utvrđene posebnim propisom. zbog kondenzacije vodene pare). 5. – tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode koji se ugrađuju u zgradu u svrhu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite i ocjenjivanje sukladnosti tih proizvoda s navedenim zahtjevima. staklenike u poljoprivredi. ispuniti zahtjevi koji se odnose na: – toplinsku zaštitu zgrade tijekom ljeta. zgrade koje imaju predviđeni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje. – sadržaj Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje zgrade.

Projektiranje zidanih konstrukcija . godina izrade projekta. zahtjevi za projektiranje.pregradni zidovi.2010 . Zidana konstrukcija se izvodi od: – nearmiranog ziđa. program kontrole i osiguranja kvalitete. oplošje. potpis.). opis zgrade 2. po jedinici ploštine) 4. opis zgrade (naziv.0 m iznad stropne konstrukcije kojemu vrh nije pridržan okomito na vlastitu ravninu (zidovi na koje se oslanja drveno krovište. kofeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem itd.potrebna toplinska energija za grijanje (grijanje > 18°C) 1.popis najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaska topline građevnih dijelova zgrade koje treba ispuniti pri projektiranju novih i rekonstrukciji postojećih zgrada i utvrđene vrijednosti tehničkih svojstava građevnih proizvoda s kojima se mogu provoditi dokazni proračuni propisani ovim propisom D . položaja i visina za referentne postaje Iskaznica . srednja mjesečna temperatura najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca) 3.gornji rubovi temelja zidane konstrukcije. odgovornost za podatke (tvrtka. transmisijski toplinski gubici zgrade 3. pregradni zidovi 61 . godišnja po jedinici obujma. izvođenje radova. u svezi s toplinskom zaštitom. datum. žig) Iskaznica . proračun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske izolacije. obložni zidovi.glavni projekt sadrži: tehnički opis. te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u zidanu konstrukciju. zabatni zidovi. obujam grijanog dijela.tablični prikazi meteoroloških veličina. uporabljivost. zategama ili armiranobetonskom podnom pločom . druga energetska obilježja zgrade (koeficijent transmisijskog gubitka topline. Primjenjuje se i na ziđe u građevinama koje nije sastavni dio zidane konstrukcije (pregradno ziđe. oznaka projekta 2. lokacija. zidovi ispune i protupožarni zidovi moraju se. te Iskaznicu potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje Prilozi: A . parapeti i sl. projektant. održavanje i drugi zahtjevi za zidane konstrukcije. odnosno gornji rubovi nadtemeljnih zidova moraju biti međusobno povezani veznim gredama. nacrte. način grijanja. proračun godišnje toplinske energije za grijenja/ hlađenje.potrebna toplinska energija za grijanje (12°C < t < 18°C) 1. – armiranog ziđa i – prednapetog ziđa. povezati s nosivim zidovima odnosno nosivim dijelovima zidane konstrukcije.popis hrvatskih normi i drugih tehničkih specifikacija za proračune i ispitivanja građevnih dijelova zgrade i zgrade kao cijeline B .) 5. odgovornost za podatke 12) Tehnički propis za zidane konstrukcije Propisuju se u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu tehnička svojstva za zidane konstrukcije u građevinama. potrebna toplinska energija za grijanje zgrade i izračunata toplinska energija za hlađenje (godišnja.iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje E . te stropnim kontrukcijama u skladu s projektom zidane konstrukcije .popis hrvatskih normi i drugih tehničkih specifikacija koje upućuju na zahtjeve koje. faktor oblika.ziđe visine veće od 1. trebaju ispuniti toplinsko-izolacijski građevni proizvodi za zgrade C . u smjeru okomitom na vlastitu ravninu.

razmak spona može iznositi najviše 25 cm .iznimno od je dopušteno projektiranje zidanih konstrukcija kod kojih su temelji i jedna etaža iznad temelja.veziva (građevno vapno. smije se primijeniti samo mort proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici) Izvođenje zidanih konstrukcija .ziđe B .pri izvedbi ziđa zidane konstrukcije sa zidnim elementima s mortnim džepovima.serklaži pojedine etaže moraju imati ploštinu presjeka ne manju od 225 cm2 s najmanjom stranicom od 15 cm2 i najmanjom ploštinom armature: – 4Ø10 za jednoetažne građevine – 4Ø12 za dvoetažne građevine – 4Ø14 za troetažne građevine i građevine veće etažnosti .predgotovljeno ziđe I . mjereno u smjeru zida. tvornički projektirani mort i morat zadanog sastava) D .za mort zadanog sastava koji se izrađuje na gradilištu i čija je zahtijevana tlačna čvrstoća manja ili jednaka 5 N/mm2. čelik za prednapinjanje.nije dopušteno: projektiranje konzola upetih u ziđe zidane konstrukcije.) odnosno konstrukcije drugog sustava (okvirne i dr. projektirane kao betonska konstrukcija od betonskih zidova i ploča na koju se nastavlja zidana konstrukcija .za mort zadanog sastava gdje je u glavnom projektu zahtijevana tlačna čvrstoća veća od 5 N/mm2. u glavnom projektu se određuju omjerima pojedinih sastojaka.vertikalni serklaži pojedine etaže betoniraju se nakon izvedbe ziđa te etaže pri čemu se mora osigurati veza zid – serklaž. projektiranje zidanih konstrukcija kojima se zidovi iste etaže izvode od raznovrsnih zidnih elemenata ili kao zidovi druge vrste ili sustava konstrukcije. mortu za injektiranje natega i betonu F . čelične i dr.2010 kojima vrh nije pridržan stropnom konstrukcijom i sl. u vertikalnom kontinuitetu.pri izvedbi ziđa zidane konstrukcije zidni elementi povezuju se mortom uz potpuno ispunjavanje horizontalnih i vertikalnih sljubnica.) mora biti izvedeno kao omeđeno ziđe s upetim vertikalnim serklažima u nosivu konstrukciju . čelik za armiranje.projektiranje zidanih konstrukcija 62 . projektiranje zidanih konstrukcija u kojima su pojedine etaže izvedene kao konstrukcije druge vrste (betonske. a iznimno za 0.kada je srednja dnevna temperatura zraka manja od +50°C ili viša od +35°C.mort (mješavina jednog ili više anorganskih veziva. zidni element od porastog betona. vertikalne sljubnice ispunjavaju se po punoj visini zidnog elementa i u punoj širini mortnog džepa. ako nije drukčije propisano . širina mortnog džepa mora biti određena projektom zidane konstrukcije i mora iznositi najm anje 40% širine zidnog elementa . ali ne manje od 4.) . vode i eventualnih dodatka za zidanje i fugiranje ziđa.5 cm) ili mehaničkim spojnim sredstvima u skladu s projektom zidane konstrukcije .4 visine zidnog elementa. a obvezno se specificiraju svojstva tih sastojaka prema odredbama priloga D i F . prirodnog kamena) C .zidni elementi (opečni.5 cm .4 visine zidnog elementa.agregat. ali ne manje od 4. trake. betonski zidni element. niti viša od +35°C . zidanje ziđa treba izvoditi pod posebnim uvjetima sukladno odredbama iz projekta zidane konstrukcije Prilozi: A . kanalice i elementi ispune) H . beton i sustavi za zaštitu i popravak betonskih dijelova zidanih konstrukcija G . nadvoji.horizontalni serklaži u razini stropne konstrukcije betoniraju se zajedno s izvedbom stropne konstrukcije . voda.dodaci mortu. umjetnog kamena. cement i zidarski cement) E . agregata. vapnenosilikatni.pri zidanju ziđa zidni elementi zida trebaju se preklapati za pola duljine zidnog elementa. vješaljke.temperatura svježeg morta ne smije biti niža od +5°C. bilo načinom gradnje (istacima zidnih elemenata svakog drugog reda za najmanje 0.pomoćni dijelovi (spone.

dodatni materijal za zavarivanje .dimnjak koji se zida na gradilištu od punih opeka. Odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio čelične konstrukcije (nekonstrukcijski elementi) odnosno na elemente čelične konstrukcije koji ne utječu na mehaničku otpornost i stabilnost građevine u cjelini.predvidiva djelovanja ne prouzroče rušenje ili pštećenje dimnjaka . održavanje i drugi zahtjevi za čelične konstrukcije. šipke i žice. trake i žice. zakovice. završeci (kotve) E . kabeli. lončasti.projektiranje dimnjaka D .2010 J .neoprenski. zaštitni plinovi D .projektiranje čeličnih konstrukcija u skladu s priznatim tehničkim pravilima 63 . bešavne cijevi B . koji se kao predgotovljeni građevni proizvod ugrađuje u građevinu. žičane elektrode. Prilozi : A . izvođenje. zahtjevi za projektiranje. usmjeravajući i ograničavajući F .ne prouzroči.vlačni elementi visoke čvrstoće 1+ .vijci s maticama. uporabljivost.dio građevnog sklopa građevine. betonski i metalni proizvodi za dimnjake B . zavarene cijevi. prašak.izvođenje i održavanje dimnjaka 14) Tehnički propis za čelične konstrukcije Propisuju se u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu tehnička svojstva za nosive čelične konstrukcije u građevinama. žice. sferični i cilindrični. – predgotovljeni (sistemski) dimnjak .proizvodi od čelika 2+ .mehanički spojni elementi .dimnjak sastavljen u proizvodnom pogonu izvan gradilišta od međusobno usklađenih građevnih proizvoda i drugih proizvoda. profili.glineni/keramički. toplo oblikovani šuplji profili.konstrukcijski ležajevi .takva da tijekom trajanja građevine podnese sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje iz okoliša.ne proizvede buku preko dozvoljene razine . hladno oblikovani šuplji profili . trnovi C .predgotovljeni elementi G .od nehrđajućih čelika. – zidani dimnjak . prenese ili širi požar . koji služi za siguran i neometan odvod u vanjsku atmosferu dimnih plinova nastalih radom na dimnjak priključenog uređaja za loženje. te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u čeličnu konstrukciju. valjkasti. zdravlje ljudi i okoliš . hladno valjani limovi.obložne elektrode. praškom punjena žica. tako da tijekom izvođenja i uporabe dimnjaka: .predgotovljeni (sistemski) dimnjaci C . užad. trake.dimnjak koji se izvodi na gradilištu od međusobno usklađenih građevnih proizvoda.od nelegiranih konstrukcijskih čelika: toplo valjani limovi. profili.šipke. u obliku vertikalnog ili približno vertikalnog kanala postojan na požar čađe.izvođenje i održavanje zidanih konstrukcija 13) Tehnički propis za dimnjake u građevinama Dimnjak .potrošnja energije bude manja ili jednaka propisanoj Prilozi: A .uslijed odvođenja plinova ne budu ugroženi higijena. toplo i hladno oblikovani limovi.izbjegnu moguće ozljede korisnika . Vrste dimnjaka obzirom na način izvođenja: – montažni dimnjak . trake i žice. Tehnička svojstva dimnjaka .

te uvjeti i način jednostavne prilagodbe pristupačnosti građevina stambene i stambeno-poslovne namjene.drvni proizvodi (konstrukcijsko drvo . lijepljeno lamelirano drvo. te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u drvenu konstrukciju. za nekonstrukcijsku primjenu .drvena oplata. tj. i vitki h savijenih nosača kod kojih se može javiti izvijanje kao i kod okvira ne smiju biti veće od 1/500 duljine za lijepljeno lamelirano drvo odnosno 1/300 duljine za cjelovito drvo . spajala posebne izvedbe moždanici. ukoliko nemaju iste ili slične elasto-mehanička svojstva.zaštita drvenih konstrukcija (građevinsko-fizikalne.) i drvne proizvode koji služe kao toplinska. poliuteranska. poslovne. uporabljivost.mehanička spajala (štapasta . ograde. Projektiranje drvenih konstrukcija . vijci.fenolna i amnioplastična. drvene pregrade.projektiranje čeličnih konstrukcija I . zidova i dr.). podova. odstupanje od pravca osi štapa. zahtjevi za projektiranje. ugradnja elemenata koji nisu preventivno zaštićeni postupcima organizacijske zaštite na način da se spriječi vlaženje drvene građe Prilozi: A . Odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio drvene konstrukcije (nekonstrukcijski elementi . ispune i sl. kazeinska.oplate. ugradnja drvnih proizvoda koji imaju sadržaj vode veći od 22% u drvene konstrukcije.termoaktivna.predgotovljeni elementi (za konstrukcijsku i nekonstrukcijsku uporabu . 64 . konstrukcijske.čavli. Osoba smanjene pokretljivosti . čavlane ploče) C . trnovi. ali ne i kao nosivih spojnih elemenata).osoba koja ima privremene ili trajne smetnje pri kretanju. stambene i stambeno-poslovne namjene.drvo koje se lijepi mora imati sadržaj vode koja odgovara tehničkoj uputi proizvođača ljepila ali ne manje od 9% i ne više od 15% s time da maksimalna razlika sadržaja vode elemenata koji se lijepe smije biti ± 2 % . boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti i unapređivanja pristupačnosti građevinama javne.piljena i tesana građa. izvođenje. zvučna ili druga izolacija. termoplastična) D . kretanja.2010 H .početne imperfekcije u sredini štapnog elementa.nije dopušteno: ugrađivanje različitih vrsta spajala u jednom spoju. Ne odnosi se na završne obloge konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata (obloge stropova.ljepila (za nosive konstrukcije .projektiranje drvenih konstrukcija u skladu s priznatim tehničkim pravilima G . održavanje i drugi zahtjevi. Osoba s invaliditetom . pregrade.izvođenje i održavanje čeličnih konstrukcija 15) Tehnički propis za drvene konstrukcije Propisuju se u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu tehnička svojstva za drvene konstrukcije u građevinama. ploče na osnovi drva) B .osoba s tjelesnim oštećenjem. ograde) E .projektiranje drvenih konstrukcija H . organizacijske i kemijske mjere zaštite) F .izvođenje i održavanje drvenih konstrukcija 16) Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjena pokretljivosti Pravilnikom se propisuju uvjeti i način osiguranja nesmetanog pristupa. uporaba različitih vrsta ljepila za izvođenje jedne lijepljene drvene konstrukcije (iznimno je dopušteno korištenje čavala i vijaka pri izradi lijepljenog spoja ali samo kao priteznih elemenata lijepljenog spoja.

rezultat primjene tehničkih rješenja u projektiranju. 3) opremu i uređaje za zadovoljavanje fizioloških potreba osoba. 50 osoba Sklonište pojačane zaštite mora imati: 14 dana. Sklonište osnovne zaštite mora imati: od 100 kPa do 300 kPa. opseg zaštite od izravnog pogotka avionske bombe kalibra min.komunikacijska i orijentacijska smetnja. komunikacije. Vertikalno podizna platforma se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru Dizalo se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike. protuliznu površinu. 2000 osoba. odnosno najmanje 90 cm u unutarnjem. 300kg. 7 dana boravak do 300 osoba. Dizalo je postrojenje s kabinom koje je trajno namijenjeno za prijevoz: – osoba – osoba i roba (tereta) Redovno održavanje dizala mora se obaviti najmanje jedanput mjesečno.završna reljefna obrada hodne površine. 2) ulaz i pomoćni ulaz koji su otporni na udarni val eksplozije. Sklonište dopunske zaštite: 50 kPa natpritiska. pješački prijelaz. elementi pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika (rampa.2010 Prepreka . da je prepoznatljiva na dodir stopala ili bijelog štapa. 2. induktivna petlja ili transmisijski obruč.izvodi se reljefnom obradom visine do 5 mm na način da ne otežava kretanje invalidskih kolica. kavana i restoran. bankomat. – odmorišni podest 150cm. kvake na vratima i prozorima. tuš kabina. šalter. kupaonica. radni prostor. soba. čvrstu ogradu i rukohvate. dizalo. Taktilna obrada . te da se lako održava. Rampa se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike do uključivo 120 cm. elementi pristupačnosti neovisnog življenja (ulazni prostor. a obvezno se primjenjuje za svladavanje visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru. pješački otok. da ne zadržava vodu. raskrižje). Pristupačnost . vertikalno podizna platforma. Elementi pristupačnosti su: 1. svakih 6m. stan. mjesto u gledalištu. telefon. stubište. 3. radijacijskog i kemijskog djelovanja oružja. 65 . elementi pristupačnosti javnog prometa (stajalište i peron. parkirališno mjesto. ulaz u vodu na plaži i u bazenu. javna pješačka površina. kabina za preslvačenje. snijeg i prljavštinu. – svijetlu širinu od najmanje 120 cm u vanjskom prostoru. oglasni pano). učionica. električne instalacije. u unutarnjem ili vanjskom prostoru. Taktilna površina . Rampa mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta. wc. semafor. odnosno imati: – dopušteni nagib do uključivo 1:20 (5%). pult. koso podizna platforma). kuhinja. 17) Skloništa (treba znati za uže područje struke betonske konstrukcije) Skloništem za zaštitu od ratnih djelovanja smatra se građevinski objekt namijenjen za upotrebu u vrijeme rata koji mora imati: 1) zatvorene i funkcionalno povezane prostorije za zašitu od mehaničkog. toplinskog.

80x140cm 2.prema veličini zgrade.Ø100cm 3.postotak armiranja nosivog elementa u zoni najvećih naprezanja presjeka mora iznositi max.po teoriji konstrukcija ili teoriji graničnih stanja po naprezanjima .Ø80 . koji je izgrađen ili prilagođen tako da udovoljava uvjetima ovog pravilnika te da se u vrijeme rata može upotrebljavati kao sklonište. opeku. 50 do 100 osoba .radi osiguranja otpornosti na toplinska djelovanja elementi moraju biti min. 100 do 300 osoba . jajoliki presjek . Udaljenost od ulaza skloništa do najudaljenijeg mjesta s kojeg se dolazi u sklonište iznosi max. međustropova i drugih elemenata u oba smjera .pritisnutu zonu presjeka elemenata u polju treba armirati s 50% armature zategnute zone 66 .120cm 3. kamen 40cm 2. za zbijenu zemlju. komadića i ruševina) . Transformacija objekta za upotrebu u vrijeme rata mora se izvršiti najkasnije za 24 sata. za beton.2% za svaki smjer . Broj i veličina ulaznih otvora: 1.opterećenje od udarnog vala eksplozije uzima se kao zamjenjujuće statičko ravnomjerno raspoređeno opterećenje okomito na površine zidova.250 m (polumjer gravitacije). 30cm za skloništa dopunske i 40cm za skloništa osnovne namjene .80x180cm 3. kružni presjek . 3) za skloništa za organizaciju udruženog rada (☺) ili drugu organizaciju – za dvije trećine ukupnog broja radnika u organizaciji.: 1. Grade se tako da u pravilu budu ukopana.za nosive elemente konstrukcije skloništa osnovne namjene treba upotrebljavati armirani beton najmanje C25/30 i RA400/500 (B500) . za skloništa do 50 osoba . Sklonišni prostor određuje se: 1) za porodična skloništa – za najmanje za tri osobe. 80x180 na svakih 100 osoba Svijetla širina hodnika: 1. 200 do 300 osoba .debljine dijelova skloništa izloženih djelovanju komadića iznose min. pravokutni presjek .80x120cm . 100 do 200 osoba . na najdonjem podzemnom katu.otpornost na radijacijska djelovanja postiže se površinskom gustoćom vanjskih elemenata .5x180cm 2.najmanje mjere hodnika za pomoćni izlaz: 1. 2) skloništa za stambeni blok . na 50m2 zgrade sklonišni prostor za jednu osobu. Skloništa u zgradama s više podzemnih katova moraju se nalaziti. pijesak.dokazivanje otpornosti na mehanička djelovanja skloništa .80cm 2. u pravilu.jedan svijetli otvor 62. 4) za javna skloništa – prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište ili sklonište za stambeni blok.otpornost skloništa na mehanička djelovanja određuje se na osnovno opterećenje i naročito opterećenje (od udarnog vala eksplozije.jedan 110x200cm na svakih 200 osoba. do 100 osoba .130cm Pomoćni izlaz . šljunak 80cm .2010 Dvonamjenskim objektom odnosno dvonamjenskom prostorijom smatra se građevinski objekt odnosno dio građevinskog objekta namijenjen za upotrebu u vrijeme mira.

2010 .zaštitni sloj betona glavne armature s unutarnje strane elementa (prema prostoru skloništa) ne treba biti veći od 1cm . građevine za odvodnju i pročišćavanje vode 3. državne ceste 3. županijske uprave za ceste/Upravnog tijela Grada Zagreba (županijske/lokalne ceste) . građevine i oprema za zaštitu ceste. stropova. detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje. prometni znakovi i uređaji 10.15 cm . autoceste 40m 2. Vodno dobro čine zemljišne čestice koje obuhvaćaju: 67 . upravljanje kakvoćom i količinom voda. županijske ceste 4. temeljnih ploča moraju biti ukliješteni 18) Zakon o javnim cestama Zakonom se uređuje pravni status javnih cesta. Dijelovi javne ceste: 1. prethodno se moraju zatražiti uvj eti HAC-a d. min. upravljanje. Javne ceste su javno dobro i u vlasništvu su RH (postaju javno dobro pravomoćnošću uporabne dozvole).o. županijske ceste 15m 5.ako se izdaje lokacijska dozvola za građenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasa javne ceste. (državne ceste).o. priključci na javnu cestu 9.o.unutarnje strane stropa i zidova moraju biti armirane mrežom u dva ortogonalna smjera s razmakom šipaka max.) 7. HC-a d.1m) 4.zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je širok sa svake strane: 1. zemljišni pojas s obje strane (za održavanje. održavanje javnih cesta. cestovno zemljište 6. Razvrstavanje javnih cesta: 1. građenje. koncesije. lokalne ceste 10m 19) Zakon o vodama Zakonom se uređuje pravni status voda. prometa i okoliša. posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro. Ø8 ili veći . razvrstavanje.autoceste i državne ceste čine jedinstvenu mrežu cesta Zaštitni pojas . autoceste 2. državne ceste 25m 4. rekonstrukcija. stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila 8. vodnoga dobra i vodnih građevina. naplatu cestarine i sl.armatura postavljena na objema stranama presjeka ploče mora biti povezana s najmanje 4 vilice na 1m2 površine.oslonci zidova. cestovna građevina 2.o. lokalne ceste . (autoceste). Vode su opće dobro i imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske. ceste za promet motornih vozila/brze ceste 35m 3.za održavanje. građevine na cestovnom zemljištu (npr. financiranje i nadzor javnih cesta. djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. zaštita od štetnog djelovanja voda. planiranje. zračni prostor iznad kolnika u visini 7m 5. mjere za zaštitu javnih cesta i prometa na njima.

Vodne građevine (građevine/skupovi građevina s pripadajućim uređajima i opremom koji čine tehnološku cjelinu). 3. otoke koji su nastali u vodonosnom koritu. 2. korištenje i zaštitu izvorišta voda.temelj za vođenje zemljišnih knjiga koje vode zemljišno-knjižni sudovi .temelj za vođenje drugih službenih očevidnika u svezi s prostorom koja se vode temeljem zakona i drugih propisa Podaci državne izmjere i katastra nekretnina daju se kao izvod ili prijepis posjedovnog lista. promjenu tehnike/djelatnosti. vodne građevine za proizvodnju električne. da je dokumentacija za izvođenja istraživanja sukladna vodopravnim uvjetima).javni ako zakonom ili posebnim zakonom nije drugačije određeno . vodonosna i napuštena korita površinskih voda. uređeno inundacijsko (poplavno) područje. za navodnjavanje i mješovite). 4. rješenje o uvjetima građenja. 5. 3. vodopravna potvrda (potvrđuje se da je glavni projekt sukladan s vodopravnim uvjetima/vodopravnim mišljenjem. područja malih slivova i sektori VODOPRAVNI AKTI: 1. izvođenje geoloških i vodnih istraživanja) . provedbu obrane od poplava. glavni projekt za potvrdu glavnog projekta/građevinsku dozvolu sukladan posebnim uvjetima priključenja. prostor na kojem je izvorište voda 5. 3. 3. Granice vodnih područja utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. obvezujuće vodopravno mišljenje (za građenje i rekonstrukciju. posebni uvjeti priključenja (tehnički zahtjevi kojima mora udovoljiti građevina da bi njeni vodovi bili priključeni na komunalne vodne građevine). komunalne vodne građevine (za javnu vodoopskrbu i odvodnju). Vodno dobro služi održavanju i poboljšanju vodnog režima. potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima priključenja (potvrđuje se da je idejni projekt za lokacijsku dozvolu/rješenje o uvjetima građenja. izdaje isporučitelj vodne usluge). kopija katastarskog plana i razne potvrde u analognom i digitalnom obliku. te održavanje i uređenje inundacijskog područja. propisuju se granične vrijednosti emisija u vode). građenje i održavanje unutarnjih vodnih putova. 68 . . 4. vodno područje rijeke Dunav i 2. vodne građevine za melioracije (melioracijsku odvodnju. 2. jesu: 1. s obzirom na njihovu namjenu. 4. jadransko vodno područje. 6. 5. Sudovi i tijela državne vlasti dužni su tijelima katastra dostaviti svoja rješenja i presude koje utječu na podatke u katastru nekretnina po pravomoćnosti. građenje i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina. 2. građevine za unutarnju plovidbu Za upravljanje riječnim slivovima na državnom području Republike Hrvatske utvrđuju se vodna područja: 1.podjela voda: površinske i podzemne .2010 1. 5.podjela vodnih područja: područja podslivova. 20) Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Podaci državne izmjere i katastra nekretnina su: . neuređeno inundacijsko područje. a osobito je namijenjeno za: 1. vodopravni uvjeti (tehnički i drugi uvjeti kojima mora udovoljiti zahvat u prostoru za lokacijsku dozvolu. regulacijske i zaštitne vodne građevine. 2. stavljanja u promet kemikalija). vodopravna dozvola (za ispuštanje otpadnih voda. 4. održavanje korita i obala vodotoka.

građevina. te izrada katastarskog operata . evidentiranje posebnih prvnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta.dio područja katastarske općine/katastarskog područja na moru određen brojem katastarske čestice i njenim granicama .) 2. zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje.osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska čestica .1:2000. podaci o načinu uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova. 2. epikontinentalni pojas RH i dio morske obale u režimu pomorskog dobra Katastarska izmjera . potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata javne su isprave kad su ovjerene pečatom i potpisom službene osobe .u okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije za katastarsku česticu prikupljaju se i obrađuju sljedeći podaci: 1. mj. 1:5000 i sitnijem c) detaljne topografske karte (DTK). osnovni geodetski radovi (uspostava i održavanje polja stalnih točaka i položajnih koordinata. Pravni režimi: pomorsko dobro (PD).1:300000 i sitnijem .katastarsko područje na moru . vodno dobro (VD).službene tematske i druge karte na osnovi službenih karata 3. prijepis posjedovnog lista. . park prirode (PP) itd. podaci o međama i drugim granicama. izmjera i označavanje državne granice na kopnu Katastar nekretnina . izrađena je u odgovarajućem mjerilu i ovjerena od nadležnog tijela za državnu izmjeru i katastar nekretnina. 5. mj. strogi rezervat (SR). . izvod iz posjedovnog lista. podatak o adresi katastarske čestice. 3. mj. podaci o površini katastarske čestice te o površinama dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različiti način. 69 .nositelji prava na zemljištu dužni su u roku od 30 dana od nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke u katastru zemljišta (uz prijavu dužni su priložiti elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena) Posebna geodetska podloga .prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka sa svrhom osnivanja katastarskih čestica.1:5000.kartografska podloga. dok se ostali podaci prikupljaju katastarskom izmjerom .obalno more (unutarnje morske vode i teritorijalno more).katastarske čestice katastra nekretnina osnivaju se stavljanjem u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina ili pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku . topografska izmjera i izrada državnih karata .preuzimanje i obrada podataka iz postojećeg katastra zemljišta koji su pogodni za katastar nekretnina. 1:10000 b) ortofotokarte. kulturno dobro (KD).izvod iz digitalnog katastarskog plana (kopija katastarskog plana).Državna geodetska uprava izrađuje službene državne karte: a) Hrvatske osnovne karte (HOK). 4.tehnička reambulacija .2010 Poslovi državne izmjere: 1. slojnice i kote su uklopljene s katastarskim planom. podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici.1:25000-1:250000 d) pregledne topografske karte (PTK). posebni rezervat (PR). provođnje kontrole tih polja itd. mj. evidentiranje zgrada.evidencija o česticama zemljine površine. te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini. nacionalni park (NP).

elementi povijesne opreme naselja 4. građevina ili njezini dijelovi i okoliš 3.vlasništvo na kulturnom dobru može se ograničiti glede posjeda. arheološko nalazište 6. fasaderski 3. stolarski 15.nadležno tijelo izdaje posebne uvjete zaštite kulturnih dobara na nepokretnom kulturnom dobru. parketarski 11. izolaterski 12.vlasnik kulturnog dobra obavezan je s dobrom postupati s dužnom pažnjom. spomenik.ukoliko namjerava prodati kulturno dobro. estetski izgled. staklorezački 17. ličilački 6. povijesnog. te za zahvat unutar kulturnopovijesne cjeline kada nije donesen UPU . radovi na izradi spuštenih stropova i lakih pregrada . obilježje u vezi povijesnih događaja i osoba 5. uporabe i prometa . peciznost. trajnost. stoga ima pravo na porezne i carinske povlastice.kulturna dobra .projektiranjem i izvođenjem završnih radova na pojedinim elementima objekata mora se osigurati. vlasnik ga je dužan ponuditi prvo RH. sigurnost. arheološka nalazišta . funkcija. znanstvenog značenja. stabilnost. bravarski 13. kamenorezački 9. Gradu Zagrebu. mjesto. keramičarski 5. arheološkog. radovi na antikorozijskoj zaštiti 18.nepokretna kulturna dobra: 1. uključivo i međe tog dobra. racionalnost i ekonomičnost.2010 21) Zakon o zaštiti kulturnih dobara .kaznena odgovornost 22) Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu . teracerski 2. grad. roletarski 16. te stručnu pomoć nadležnog tijela . te nezakonito iznošenje kulturnih dobara .završni radovi: 1. selo. naselje ili dio 2. tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti .u vezi s postupkom izdavanja lokacijske dozvole . županiji. postojanost. gipsarski 4.pokretne i nepokretne stvari od umjetničkog. antropološkog . tapetarski 8. higijensko-tehnički uvjeti i kvaliteta 70 . podopolagački 10. područje. limarski 14.izvođač mora bez odgađanja prekinuti građevinske i druge radove i obavijestiti nadležno tijelo ako pri izvođenju tih radova naiđe na arheološko nalazište .uništavanje i oštećivanje. soboslikarski 7. čuvati ga i održavati. gradu ili općini na čijem se području nalazi .

otklanjanje opasnosti od nastanka požara.2010 3. U cilju zaštite od požara poduzimaju se organizacijske. 2. Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku. propisivanje mjera zaštite od požara građevina. sprječavanje i smanjenje štetnih posljedica požara. utvrđivanje uzroka nastanka požara te otklanjanje njegovih posljedica. OPĆE ODREDBE Ovim se Zakonom uređuje sustav zaštite od požara koji podrazumijeva planiranje zaštite od požara. kao i mjera za unapređenje stanja zaštite od požara na svom vlasništvu. Izvješće o stanju zaštite od požara u Republici Hrvatskoj. 3. uređaje. obavješćivanje te sprječavanje širenja i učinkovito gašenje požara. dužni su provoditi mjere zaštite od požara utvrđene odredbama ovoga Zakona i drugim propisima donesenim na temelju njega. osigurati provedbu mjera zaštite od požara. II. sigurno spašavanje ljudi i životinja ugroženih požarom. provedbeni planovi unapređenja zaštite od požara. poduzimati mjere za smanjenje opasnosti od nastanka i širenja požara. Dokumenti zaštite od požara lokalne i područne (regionalne) razine su : 1. odnosno korisnici građevina i drugih nekretnina te prostora. tijelo državne vlasti te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su djelovati na način kojim se ne može izazvati požar. ZAŠTITA OD POŽARA 1) Zakon o zaštiti od požara (92/10) I. okoliša i prirode od požara. gašenje i sprječavanje širenja požara na svom vlasništvu. provođenje mjera zaštite od požara. 2. 71 . PRAVA. opremu. alat i sredstva za dojavu. odnosno upravitelji zgrada dužni su: 1. rano otkrivanje. PLANOVI I DOKUMENTI ZAŠTITE OD POŽARA Dokumentima zaštite od požara uređuje se organizacija i mjere zaštite od požara na prostoru za koji se donose. Vlasnici. financiranje zaštite od požara te osposobljavanje i ovlašćivanje za obavljanje poslova zaštite od požara. planovi zaštite od požara. 4. zdravlja i sigurnosti ljudi i životinja te sigurnosti materijalnih dobara. III. DUŽNOSTI I ODGOVORNOSTI U ZAŠTITI OD POŽARA Svaka fizička i pravna osoba. Nacionalni plan djelovanja zaštite od požara. 4. 2. 2. 3. odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim općim aktima iz područja zaštite od požara. Nacionalna strategija zaštite od požara.Ministarstvo unutarnjih poslova. Dokumenti zaštite od požara državne razine su: 1. 3. ustrojavanje subjekata zaštite od požara. 5. s ciljem zaštite života. Nadležnost . tehničke i druge mjere i radnje za: 1. posjedovati vozila. planovima i procjenama ugroženosti od požara.

ORGANIZACIJA I USTROJ ZAŠTITE OD POŽARA Radi utvrđivanja odgovarajuće organizacije i provođenja mjera zaštite od požara. vodeći pri tome računa da ne dovede u opasnost sebe ili drugu osobu. PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE Ministarstvo (državna razina) i nadležna policijska uprava (područna/regionalna/lokalna razina) sudjeluju u donošenju dokumenata održivog razvitka. procjeni utjecaja zahvata na okoliš sukladno posebnim propisima u dijelu koji se odnosi na zaštitu od požara. najbližu vatrogasnu postrojbu ili policiju. te položen stručni ispit. građevinski dijelovi i druge nekretnine te prostori razvrstavaju se rješenjem ministra u jednu od četiri propisane kategorije ugroženosti od požara. Radi osiguranja pravodobne i učinkovite zaštite od požara jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe organiziraju osposobljavanje pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara. dužna je obavijestiti Centar 112. koji smije obavljati i druge poslove. OBAVJEŠĆIVANJE I GAŠENJE POČETNIH POŽARA Svatko tko primijeti neposrednu opasnost od nastanka požara ili požar odmah će sukladno svojim psihofizičkim sposobnostima pristupiti otklanjanju opasnosti. VII. Ukoliko osoba nije uspjela otkloniti opasnosti. odnosno ugasiti požar. strateškoj procjeni utjecaja zahvata na okoliš. PREVENTIVNO POSTUPANJE. odnosno postupiti prema planu zaštite od požara. odnosno gašenju požara. Djelatnici službe za zaštitu od požara moraju imati završen najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine tehničkog smjera. ZAŠTITA OD POŽARA U SUSTAVU ZAŠTITE OKOLIŠA. VI. koji će biti zadužen za obavljanje poslova zaštite od požara i unapređenje stanja zaštite od požara.2010 IV. isto tako sudjeluju u postupku donošenja dokumenata prostornog uređenja. građevine. gašenje početnih požara i spašavanj e ljudi i imovine V. Vlasnici. odnosno upravitelji zgrada razvrstanih u četvrtu kategoriju ugroženosti od požara dužni su imati zaposlenog najmanje jednog djelatnika zaduženog za obavljanje poslova zaštite od požara i unapređenje stanja zaštite od požara. 72 . odnosno upravitelji zgrada razvrstanih u treću kategoriju ugroženosti od požara dužni su zaposliti najmanje jednog djelatnika. UPOZNAVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA ZAŠTITU OD POŽARA Svatko ima pravo i obvezu biti upoznat s opasnostima od požara na mjestu gdje boravi ili radi. te položen stručni ispit. odnosno korisnici građevina. Djelatnici zaduženi za obavljanje poslova i unapređenje stanja zaštite od požara moraju imati najmanje zvanje vatrogasca ili završeno srednjoškolsko obrazovanje u programu gimnazije ili srednjoškolsko strukovno obrazovanje u četverogodišnjem trajanju. odnosno korisnici građevina. Vlasnici. građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora. građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora.

i položen stručni ispit za obavljanje poslova u graditeljstvu prema posebnom zakonu te koja u skladu s tim zakonom upotpunjava i usavršava svoje znanje u području zaštite od požara te ima – najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima projektiranja. omogući zaštita spašavatelja. 2. životinja i imovine. Prema zahtjevnosti mjera zaštite od požara građevine se dijele na: – građevine skupine 1 – manje zahtjevne građevine i – građevine skupina 2 – zahtjevne građevine. na zahtjev projektanta. 4. ima visoku stručnu spremu odnosno završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij tehničkog smjera. mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi. 3. Elaborat zaštite od požara izrađuje osoba ovlaštena za izradu elaborata zaštite od požara i ovjerava ga svojim potpisom i žigom. Nadležna policijska uprava. omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu. odnosno nadležne policijske uprave. 2. osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje. 3. 4. radi izdavanja potvrde o usklađenosti idejnog projekta s posebnim propisima iz područja zaštite od požara. *Ovlaštenje za izradu elaborata zaštite od požara daje Ministarstvo rješenjem osobi koja: 1.2010 Pri donošenju dokumenata prostornog uređenja treba voditi računa o prostornim uvjetima zaštite od požara. kao jedan od bitnih zahtjeva za građevinu propisanih posebnim propisom kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje. na traženje nadležnog tijela. Odstupanje od bitnog zahtjeva zaštite od požara dopušteno je samo u postupku propisanom propisom kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje iz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva. sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja prema propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje. spriječi širenje vatre na susjedne građevine. tako da se u slučaju požara: 1. spriječi širenje vatre i dima unutar građevine. odnosno da se omogući njihovo spašavanje. sudjeluje u postupku izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru prema propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje. Nadležna policijska uprava. osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila. radi određivanja posebnih uvjeta zaštite od požara. odnosno investitora i/ili na traženje nadležnog tijela određuje posebne uvjete zaštite od požara prije i/ili tijekom postupka izdavanja rješenja za građenje prema propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje. 5. Prilikom projektiranja i građenja građevine mora se osigurati zaštita od požara. odnosno stručnog nadzora zaštite od požara građevina 73 . posebice o: 1. sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom odjeljivanju. očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom. na traženje nadležnog tijela. Nadležna policijska uprava. Elaborat zaštite od požara izrađuje se samo za građevine skupine 2.

2010 ili – najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima projektiranja odnosno stručnog nadzora građevina glede zaštite od požara i završen poslijediplomski i/ili specijalistički studij iz područja požarnog inženjerstva i/ili zaštite od požara u građevinama s najmanje 60 ECTS bodova. Provjeru provodi jedan ili više ovlaštenih revidenata. NADZOR Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Ministarstvo. održavati u ispravnom stanju postrojenja. kao i druge uređaje i instalacije.10. mora se tijekom svog trajanja održavati na način da ispunjava bitni zahtjev zaštite od požara. IX. a inspekcijski nadzor inspektori Ministarstva.* *stupa na snagu 1. X. kao i razlozima njihova nastanka.2011. o čemu su dužne voditi evidenciju te obavještavati nadležne službe sukladno posebnim propisima . UNAPREĐENJE ZAŠTITE OD POŽARA Pravne osobe dužne su analizirati svaki događaj koji je mogao dovesti do požara te poduzimati mjere potrebne da do takvih događaja više ne dođe. VIII. opremu i sredstva za gašenje požara (i propisno ih održavati). građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora. koji mogu prouzročiti nastajanje i širenje požara te o održavanju moraju posjedovati dokumentaciju. ventilacijske i druge namjene. Vlasnici. 74 . plinske. dimnjake i ložišta. odnosno korisnici građevina. ZAŠTITA OD POŽARA U UPORABI GRAĐEVINA I PROSTORA Svaka građevina ili njezin dio. U slučaju požara sa posljedicama po ljudski život ili s većom materijalnom štetom ili iz drugih razloga Ministarstvo obavlja vještačenje požara. dužni su posjedovati uređaje. odnosno završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij tehničkog smjera i položen državni stručni ispit čiji ispitni program sadrži područje zaštite od požara te ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima inspekcijskog nadzora zaštite od požara građevina. ovisno o svojoj namjeni. kao i pristupe vatrogasnim vozilima. ima najmanje visoku stručnu spremu. uređaje i instalacije električne. ili 2. dužne su voditi evidenciju svih požara koji su nastali na njihovom vlasništvu. odnosno upravitelji zgrada dužni su održavati slobodnima i propisno označenima evakuacijske putove. Glavni projekt građevina podliježe provjeri tehničkog rješenja iz zaštite od požara.

Evakuacijski put iz građevine je posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje točke u građevini do vanjskog prostora ili sigurnog prostora u građevini. podu i stropu. kako je propisano normom o ispitivanju otpornosti na požar. odnosno kroz druge zidove. koje se izvodi prilikom vođenja električnih kabela kroz njih na granici požarnih sektora. vatrootpornim pregradama ili tzv. najčešće s kisikom iz zraka u kojoj nastaju produkti gorenja te se oslobađa toplina. koji osiguravaju istu klasu otpornosti na požar kao i građevinske konstrukcije (zid. Dimni sektor je prostor ispod stropa ili krova što ga tvore zavjese koje služe za sprječavanje širenja dima i topline. visina. čije značajke (otpornost i reakcija na požar. označavanje. koja se smatra samostalnim prostorom obzirom na tehničke i organizacijske mjere zaštite od požara. Siguran prostor je dio građevine odnosno svaki požarni sektor izvan ugroženog požarnog sektora u kojem su osobe zaštićene od djelovanja topline i produkata gorenja iz ugroženog požarnog sektora. Reakcija na požar je doprinos materijala razvoju požara uslijed vlastite razgradnje do koje dolazi izlaganjem tog materijala određenim ispitnim uvjetima.2010 2) Pojmovi Požar je samopodržavajući proces gorenja koji se nekontrolirano širi u prostoru. strop) kroz koje ti kabeli prolaze. Vatrootporno brtvljenje je naziv za popunjavanje otvora u zidovima. Nužno osvjetljenje je sigurnosno osvjetljenje koje se u slučaju nestanka napajanja iz mreže automatski prebacuje na pomoćni izvor napajanja a osigurava propisima određeno najmanje potrebno osvjetljenje u vremenskom razdoblju što omogućuje da osoblje može nesmetano poduzeti nužne radnje u vođenju postrojenja ili završiti započete poslove. širina. požarnim jastučićima. Sigurnosno osvjetljenje zajednički je naziv za nužno i protupanično osvjetljenje. Otpornost na požar je sposobnost dijela građevine da kroz određeno vrijeme ispunjava zahtijevanu nosivost (R) i/ili cjelovitost (E) i/ili toplinsku izolaciju (I) i/ili drugo očekivano svojstvo. To je ono osvjetljenje koje se automatski javlja kada nestane osnovno osvjetljenje. Protupanično osvjetljenje je sigurnosno osvjetljenje koje se u slučaju nestanka napajanja iz mreže automatski prebacuje na akumulatorske baterije (centralno ili pojedinačno) a osvjetljava najkraći put za izlazak iz elektroenergetskog objekta (evakuaciju).) omogućuju da osobe zatečene u požaru mogu sigurno (samostalno ili uz pomoć spasitelja) napustiti građevinu. 75 . Zatvaranje ovih otvora izvodi se posebnim mortovima. a odijeljen je od ostalih dijelova objekta protupožarnim konstrukcijama odgovarajuće otpornosti na požar. plamen i svjetlost. Gorenje je brza kemijska reakcija neke tvari s oksidansom. Klasa otpornosti na požar vatrootpornih brtvi utvrđuje se ispitivanjem prema hrvatskoj normi. pod. Požarni sektor je osnovna prostorna jedinica dijela objekta. protupanična rasvjeta i dr. podove i stropove na koje se postavljaju zahtjevi u pogledu otpornosti na požar.

izlazima za nuždu i dr.  omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu.2010 3) Bitan zahtjev koji se odnosi na požar Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se u slučaju požara:  očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom (u propisima definirana tražena mjera . postrojenjima . 6) Tko je sve dužan provoditi mjere zaštite od požara? Svaka fizička i pravna osoba.). traži se da svaka građevina. 3. 5. 4. tijelo državne vlasti. 5) Tko sudjeluje u povjerenstvu za tehnički pregled građevine? Kad? Zašto? Ako nadležna policijska uprava/Ministarstvo sudjeluju u postupku izavanja lokacijske dozvole/rješenja za građenje radi davanja posebnih uvjeta zaštite od požara. stabilni sustavi za gašenje.otpornost na požar konstrukcije ili stupanj unutarnje otpornosti građevine protiv požara). sprječavanje i smanjenje štetnih posljedica požara. te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su provoditi mjere zaštite od požara utvrđene odredbama Zakona o zaštiti od požara. propisima. tehničke i druge mjere i radnje za: 1. te drugim općim aktima iz područja zaštite od požara. građevinski dijelovi i druge nekretnine te prostori razvrstavaju se rješenjem ministra u jednu od četiri propisane kategorije ugroženosti od požara prema kriterijima.  omogući zaštita spašavatelja (zahtjevi za protupožarnom opremom. alarmiranje i dojavu i dr. odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. ovisno o svojoj namjeni. uvjetima i osnovama utvrđenim pravilnikom koji donosi ministar. obavješćivanje te sprječavanje širenja i učinkovito gašenje požara. U cilju zaštite od požara poduzimaju se organizacijske.vatrogasna oprema. otklanjanje opasnosti od nastanka požara 2. sigurno spašavanje ljudi i životinja ugroženih požarom. 8) Koje su kategorije ugroženosti od požara? Tko ih donosi? Radi utvrđivanja odgovarajuće organizacije i provođenja mjera zaštite od požara.). tijekom svojeg trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu i u pogledu zaštite od požara. 4) Svrha Zakona o zaštiti od požara Zakonom se uređuje sustav zaštite od požara. odnosno da se omogući njihovo spašavanje (zahtjevi za izradu evakuacijskih putova unutar građevine. instalacijama. utvrđivanje uzroka nastanka požara te otklanjanje njegovih posljedica. Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. tada njihov predstavnik sudjeluje u tehničkom pregledu. za vatrogasnim izlazima. rano otkrivanje. građevine. 76 . uz predhodno mišljenje čelnika središnjeg tijela državne uprave za vatrogastvo i Hrvatske vatrogasne zajednice. a inspekcijski nadzor inspektori Ministarstva.  spriječi širenje vatre na susjedne građevine (zahtjevi za održavanjem protupožarnih razmaka i za vanjskim protupožarnim zidovima).  spriječi širenje vatre i dima unutar građevine (zahtjevi za izradom protupožarnih sektora i drugih mjera). 7) Tko provodi nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara? Upravni nadzor provodi Ministarstvo. planovima i procjenama ugroženosti od požara.

u kojem je prisutna ili se može očekivati prisutnost zapaljive smjese para i/ili plinova .  Elaborat zaštite od požara izrađuje se samo za građevine skupine 2.2010 9) Tko organizira i donosi plan zaštite od požara? Vlasnici/korisnici građevina. odnosno gašenju požara.2011. te organizirati službu zaštite od požara.godine) 11) Dužnosti pri gašenju požara? Svatko tko primijeti neposrednu opasnost od nastanka požara ili požar odmah će sukladno svojim psihofizičkim sposobnostima pristupiti otklanjanju opasnosti. Ukoliko osoba nije uspjela otkloniti opasnosti. odnosno ugasiti požar. zahtjeva i smjernica iz područja zaštite od požara čija primjena predstavlja uvjet za dokazivanje ispunjenja bitnih zahtjeva građevine iz područja zaštite od požara. U pogledu mjera zaštite od požara građevine se dijele na:  skupina 1 – manje zahtjevna građevina  skupina 2 – zahtjevna građevina. ima najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima projektiranja mjera zaštite od požara. te prostora razvrstanih u I i II kategoriju ugroženosti dužni su donijeti plan zaštite od požara na temelju procjene ugroženosti. odnosno postupiti prema planu zaštite od požara. građevinskih dijelova i drugih nekretnina. Elaborat zaštite od požara izrađuje osoba ovlaštena za izradu elaborata zaštite od požara i ovjerava ga svojim potpisom. duž na je obavijestiti Centar 112.zona opasnosti je ugroženi prostor u građevini ili oko nje. najbližu vatrogasnu postrojbu ili policiju. dijela građevine ili prostora gdje se nalaze zapaljive tekućine i/ili plinovi. ima položen stručni ispit za obavljanje poslova u graditeljstvu ima položen državni stručni ispit čiji ispitni program sadrži područje zaštite od požara poznaje hrvatski jezik i latinično pismo (po starom Zakonu o zaštiti od požara.sigurnosna udaljenost je razdaljina u građevini ili oko nje. . 12) Zapaljive tekućine i plinovi Građevine i postrojenja u kojima se obavlja skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti.10. vodeći pri tome računa da ne dovede u opasnost sebe ili drugu osobu. 10) Elaborat zaštite od požara? Za koju skupinu građevina? Tko ga ima pravo izradivati? Elaborat zaštite od požara predstavlja skup uputa. Ovlast za izradu elaborata zaštite od požara izdaje Ministarstvo fizičkoj osobi koja:      ima najmanje visoku stručnu spremu tehničkog smjera.samozapaljive tvari su tvari koje se u dodiru sa zrakom ili vodom mogu spontano upaliti bez dovođenja izvora topline 77 . preko koje se u slučaju požara ili eksplozije ne očekuje ugrožavanje susjednih dijelova građevine i drugih susjednih građevina . ali vrijedi do 1.

. uporaba električnih uređaja koji nemaju protueksplozijsku zaštitu. dva sigurnosna izlaz na puta i slično) i pribavljanja pozitivnog mišljenja nadležne vatrogasne postrojbe o mogućnosti izvršenja učinkovitog gašenja i evakuacije raspoloživom tehnikom. građenja ili rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi. 4. pristup vozilima koja pri radu svog pogonskog uređaja mogu iskriti. a prostori građevine ugroženi požarom pokriveni stabilnim sustavom za automatsko gašenje požara tipa sprinkler. uz uvjet da putovi za izlaženje budu izgrađeni na način propisan točkom 2. Idejni projekt koji se odnosi na građevine i postrojenja za izdavanje posebnih uvjeta sadrži situaciju. popis vrsta i količina zapaljivih tekućina i/ili plinova. Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani: 78 . 2. nije veća od 8 m i koja ima najmanje dva puta za izlaženje iz svake prostorije. držanje i uporaba alata. pušenje i korištenje otvorene vatre u bilo kojem obliku. Udaljenost bilo koje točke ovih građevina od vatrogasnog prilaza ne smije biti veća od 100 m. odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu namijenjene tehnološkom procesu. Od uvjeta za vatrogasne pristupe može se odstupiti samo iznimno i to u slučajevima građenja i rekonstrukcije: – građevina unutar zaštićenih kulturnih dobara. tehnički opis građevine i/ili postrojenja. – građevina izvan građevinskog područja (planinarski i lovački domovi i sl. 13) Vatrogasni pristupi Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe propisuju se uvjeti koje moraju zadovoljiti vatrogasni pristupi do građevine kako bi se vatrogasnoj tehnici omogućio dohvat otvora na vanjskim zidovima radi spašavanja osoba i gašenja požara. od kojih je jedan izgrađen kao siguran put za izlaženje.2010 Posebne uvjete građenja iz područja zaštite od požara i eksplozije u postupku izdavanja lokacijske dozvole za gradnju građevina i postrojenja utvrđuje nadležna policijska uprava / Ministarstvo unutarnjih poslova. tehnološkog procesa i sustava za upravljanje i nadziranje. od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara. nije veća od 4 m. 7. 3. rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi. od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara. reaktivnih ili samozapaljivih tvari. sredstava i opreme za dojavu i gašenje požara. 6. U tim slučajevima obvezna je primjena dodatnih mjera zaštite od požara (npr. nije veća od 12 m. Opće mjere zaštite od požara i eksplozija U zonama opasnosti zabranjeno je : 1. tehnički opis planiranih sustava. 2. uređaja i opreme koji pri uporabi mogu iskriti. Vatrogasni pristupi ne moraju biti osigurani za građevinu u slučajevima: 1. nošenje odjeće i obuće koja se može nabiti statičkim elektricitetom i uporaba uređaja i opreme koji nisu propisno zaštićeni od statičkog elektriciteta. držanje oksidirajućih. rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi. 3. od razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara.) do kojih nisu izgrađene javne prometne površine. ugradnja stabilnog sustava za automatsko gašenje požara tipa sprinkler. 5.

radi i boravi više od 100 ljudi. nosivosti i dr. . U području konkavnih i konveksnih krivina ne smiju se primjenjivati stepenice. Površine za operativni rad ili manevriranje su čvrste površine koje su direktno ili preko vatrogasnih pristupa povezane s javnim prometnim površinama i služe za postavljanje vatrogasnih vozila prilikom poduzimanja akcija spašavanja i gašenja. mogu se koristiti kao vatrogasni prilazi. prostori za vjerske obrede 1 sl. stambenim građevinama koje imaju više od 4 kata. rampi.5. Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih paralelno s vanjskim zidovima građevine. a razmak između traka mora iznositi 0. U pravilu vatrogasni pristupi sastoje se od vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasnih vozila. a omogućavaju kretanje vatrogasnih vozila do površina za operativni rad. Nosivost vatrogasnih pristupa .). oko visokih građevina tako da je kretanje vatrogasnih vozila moguće isključivo vožnjom naprijed. kazališta.). bolnica. kolnika prolaza kroz građevinu. sportske dvorane. ako su u pravcu. a njegov slobodan profil treba iznositi najmanje 3 x 4 m. i to duže. Površine za operativni rad vatrogasnih vozila planiraju se uzduž vanjskih zidova građevine.takva da podnese osovinski pritisak od 100 kN. industrijskih i visokih građevina kao i stambenih građevina kolektivne izgradnje s jednostrano orijentiranim stambenim jedinicama.1 m. a čija visina ne prelazi 4 kata. Kao vatrogasni pristupi mogu se koristiti površine kolnika javnih prometnica. slijepi valrogasni pristupi duži od 100 m moraju na svom kraju imati okretališta koja omogućavaju sigurno okretanje vatrogasnih vozila. Vodoravni radijus zaokretanja vatrogasnih prilaza za objekte do 22 m i visine iznad 22 metra određuje se prema tablici u ovisnosti o širini vatrogasnih prilaza.najmanje s jedne strane. 79 . trgovačkih.tako da omogućavaju kretanje vatrogasnog vozila vožnjom naprijed. tada on treba biti u pravcu.2010 . kod niskih građevina stambene izgradnje (prizemne i jednokatne) i kolektivnog stanovanja. Kada se kao vatrogasni prilaz koristi kolni prilaz kroz građevinu.80 m. Postojeći kolni prilazi kroz građevinu. Ravni vatrogasni prilazi mogu biti izvedeni i kao vozne trake širine od najmanje 1. Međusobna udaljenost stepenica mora iznositi najmanje 10 m. Oblikovanje vatrogasnih pristupa . omogućavaju da vatrogasna i spasilačka vozila i oprema dođu do ugrožene građevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spašavanja ljudi i gašenja požara.8 m. kolnika pristupnih putova do građevine. radijus. Stepenica na vatrogasnom prilazu ne smije imati veću visinu od 8 cm. te ako njihov sIobodni profil iznosi najmanje 3 x 3. Vatrogasni prilazi su površine koje se direktno nastavljaju na javne prometne površine .5 m za građevine višine do 40 m. treba biti najmanje: . Uspon ili pad u vatrogasnom prilazu ne smije prelaziti 12% nagiba. hotela. na razmacima koji omogućavaju spašavanje osoba i gašenje požara kroz prozore i druge otvore na građevinama dosezanjem sa za to namijenjenom specijalnom vatrogasnom tehnikom.najmanje s dvije duže strane građevine kod građevina i prostora za javne skupove (kinematografi. te svim drugim građevinama i prostorima u kojima se okuplja. pločnika i trgova predviđenih za pješake te sve ostale površine na terenu čiju nosivost omogućuje prolaz i rad vatrogasnih vozila. Vatrogasni pristupi su čvrste površine koje svojim parametrima (širina. Ravni vatrogasni prilaz predviden za jednosmjerno kretanje vatrogasnih vozila treba biti širine najmanje 3 m. Prijelaz iz uspona u pad ili iz pada u uspon treba se izvesti okomitom krivinom. čiji radijus mora iznositi najmanje 15 m. koncertne dvorane. te građevina koje imaju obostrano orijentirane stambene jedinice.

određuje se prema tablici do 10 MVA min. mora biti izveden sustav odvođenja dima i topline .7.udaljenost od drugih građevina .energetski transformatori do 1500 kg ulja .može se smjestiti bez vartootpornog pregrađivanja 3.15m .požarni sektor F90 .stubišta . škole.mogu se smjestiti u istu prostoriju s postrojenjem bez vatrootpornih pregrada .transformator bez ulja i negorivom izolacijom .požarni sektor F120 .udaljenosti u tablici se povećavaju 2x . Broj okomito postavljenih površina ovisi o dužini građevine.stambena.2010 . pregradni zid imeđu transformatora mora biti F60. mora biti izvedeno pomoćno požarno stubište . a udaljenost od zida najviše 1 m. njena dužina minimalno 11 m.kabelski kanali i rovovi .transformator do 1500 kg ulja . u posebnoj zgradi (smještaj u zgradi isključivo za ee postrojenja. Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih okomito na vanjski zid građevine. . Povišina za operativni rad vatrogasnih vozila mora biti u jednoj ravnini s dopuštenim maksimalnim nagibom od 10% u bilo kojem smjeru površine. Sigurnosni put za izlaženje je dio građevine koji je omeđen građevinskim elementima F60 i vratima T30.5 m. nijedno mjesto u postrojenju ne smije biti više od 20 m udaljeno od izlaza.vrata moraju biti iste otpornosti kao požarni sektor i otvarati se u smjeru izlaženja 2. tako da se onemogući širenje požara na susjedne objekte. na otvorenom prostoru . iznad 200 MVA min.12 m za građevinu visine do 16 m. požarni sektor F90 .svi elektroenergetski objekti moraju imati najmanje jedan vatrogasni pristup Izbor lokacije elektroenergetskog objekta: 1.6 m za građevine više od 16 m. brtvljenje na ulasku i izlasku kanala iz građevine.konstrukcijski elementi . u zgradi koja služi i za druge namjene .moraju biti označeni. 14) Elektroenergetska postrojenja Elektroenergetski objekt = građevina + postrojenje Elektroenergetsko postrojenje = skup uređaja Elektroenergetski uređaj = dio postrojenja Opće građevinske mjere zaštite od požara: . škola. a treba biti takav da osiguravaju dohvat svih otvora od strane vatrogasne tehnike. toplinska zaštita .ako je u blizini stambene zgrade.ako se ne mogu ostvariti udaljenosti prema tablici.odvojena od pogonskih prostorija pregradama F60. vrtić. ukoliko je kod elektroenergetskog objekta katnosti P+2 dužina evakuacije duža od 20 m. treba biti najmanje 5.0 m za građevine visine iznad 40 m.od negorivih materijala. od vanjskih zidova građevina može iznositi najviše: .zasebna prostorija. Razmak površine za operativni rad vatrogasnih vozila. vrtića. a zid između transformatora i zgrade F90 80 . ako je stubište smješteno centralno. poslovna građevina. poslove zgrade. što kraći i sigurniji.dijelovi podložni požaru .putovi za evakuaciju .brtvljenje T30. od podnožja građevine tj.3m. bolnica . isto tako moraju biti izvedeni ventilacijski otvori) .može u tvorničku halu .energetski transformatori više od 1500 kg ulja .od negorivih ili teško gorivih materijala . bolnice . te između požarnih sektora brtvama jednake otpornosti kao i zidovi .

10 katova. obuhvaća max. Specifično požarno opterećenje je prosječan iznos ukupnog požarnog opterećenja na jedinicu površine. moraju posjedovati potvrdu o sukladnosti .zid otpornosti min.uređaji za uzbunjivanje. F90.2010 15) Požarno opterećenje.požarni sektor objekta h > 3 kata iznosi max. ali ne manju od T30 .prema tablici (ovisno o broju ljudi 1. 1. visoko požarno opterećenje preko 2 GJ/m2 – F90.T30 h > 3 kata . stubište širine min.min.je ukupna toplina koja se može osloboditi iz toplinske moći svega upaljivog materijala u promatranom prostoru (prostorija. srednje požarno opterećenje od 1-2 GJ/m2 – F60.) bez obzira pripada li gorivi materijal konstrukciji ili se nalazi u prostoru.35m (do 55m uz sprinkler) .dužina slijepog hodnika max.1500 m2.ugostiteljski objekt mora imati odgovarajući broj vatrogasnih aparata (min. udaljenost bilo kojeg javnog prostora max.otpornost min. presijeca objekt od temelja do krova s nadvišenjem od 50 cm .10m. Specifično požarno opterećenje: 1.8m.požarni zid .prema tablici.zaklopke h ≤ 3 kata .ugostiteljski objekt h > 30m . dojavu i gašenje požara :  ako boravi > 100 ljudi . udaljenost aparata od bilo kojeg mjesta gdje se može zateći osoba 25m 81 .1. građevina. mora imati sekundarni izvor za napajanje) .ugostiteljski objekt h > 2 kata .8m .dužina pristupnog prostora . ovisno o broju ljudi i katova (1. pomoćne prostorije).tavani .sustav za dojavu požara (hodnici. udaljenost vrata soba do vrata stubišta max. vrste Ukupno požarno opterećenje .građevinski elementi i uređaji za zatvaranje otvora mogu imati otpornost na požar max.max. za 30 minuta manju od elemenata na granici požarnog sektora.F60 . jedno sigurnosno stubište .110 dB. max.min.sustav ventilacije .2 kata.nosive konstrukcije i građevni elementi sigurnog izlaznog puta objekta visine: h ≤ 3 kata .1 luks u vremenu od min.zvučni uređaj za uzbunjivanje (30 dB više od okolne buke. 3. dva smjera (iznimno se primjenjuje do 4 kata ako je na jednom katu max.ugostiteljski objekt h > 3 kata . ručni javljači požara . T30.udaljenost max.15m do stubišta.1.1m . postrojenje. 2. dulja stranica Lmax=60 m .širina stubišta 1. otvora min. 6 spavaćih soba. itd. 2h . uređaj. 1035 ljudi) .rasvjeta .220 ljudi po katu.1m) .4m .T90 .1m koja se otvaraju automatski i ručno .2 po katu).zaseban požarni sektor F60 (uz sustav vatrodojave F30) .širina stubišta . skladište.F30 h > 3 kata .pomoćna i panik .1m . ali max.put za izlaženje mora imati min. max. objekt.vrata . etaža.putovi za izlaženje . nisko požarno opterećenje do 1 GJ/m2 – F30.360 ljudi po katu) .na najvišem dijelu stubišta koje služi kao izlazni put moraju se ugraditi elementi za odvođenje dima i topline.30m od bilo kojeg dijela objekta  ako boravi > 250 ljudi .10m (15m uz sprinkler) . 16) Ugostiteljski objekti Otpornost na požar nosivih konstrukcija ugostiteljskog objekta .T60 visoki objekti .

otpornim na požar najmanje onoliko vremena koliko je najkraće predviđeno vrijeme rada hidrantske mreže.stranica 10cm . uvjeti građenja) 4. mora se ugraditi uređaj za povišenje tlaka. manja od otpornosti nosive konstrukcije ugostiteljskog objekta). uređaja i opreme k ojima se voda od sigurnog izvora dovodi do štićenih prostora i građevina.podzemne garaže .kampovi kapaciteta > 3000 osoba .sustavom se moraju predvidjeti utjecaji atmosferskih izbijanja prenesenih u građevinu putem opskrbne mreže . ispitivanja. 0.prostorije ugostiteljskog objekta površine > 800m2 sa smješajem > 300 ljudi moraju obavezno imati sprinkler . koji odjeljuju prostoriju od ostale građevine.sadržaj glavnog projekta (elektrotehnički projekt): 1. Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska mreža za gašenje požara izvedena u objektu. zaštitnih mjera.okna poseban požarni sektor min.pristup na stubišta koja služe kao izlazni put kroz predvorje F30 . program kontrole i osiguranja kvalitete (svojstva koja moraju imati građevni proizvodi.prostorije za smještaj motora s unutarnjim sagorijevanjem min. sastavnice sustava) 3.ugostiteljski objekt površine > 500m2 mora imati unutarnju i vanjsku hidrantsku mrežu za gašenje požara (ako ima sprinkler. pročelja) 5. postupci dokazivanja uporabljivosti. Ukoliko hidrantska mreža za gašenje požara nema minimalni tlak vode. na vrhu okna ili u blizini vrha . 18) Sustavi zaštite od djelovanja munje na građevine Projektiranje sustava zaštite od munje: .ugostiteljski objekti moraju imati zaštitu od atmosferskog pražnjenja . uvjeta za održavanje. min.procjena ugroženosti i plan zaštite od požara.F60. troškovnik (specifikacija sastavnica sustava i radova) 82 . moraju se zaštititi tako da njihova otpornost prema požaru bude najmanje jednaka predviđenom vremenu rada hidrantske mreže. proračuni (procjena rizika djelovanja munje. prostorija u koju je uređaj smješten mora biti izgrađena kao zaseban požarni sektor s građevinskim elementima.pomoćne prostorije . F30 (može biti i za 30 min. dva puta za izlaženje . Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska mreža za gašenje požara izvedena izvan građevine koja se štiti. rješenja ugradnje.otvor za ventilaciju min.dizala za evakuaciju invalidnih osoba . ne mora imati unutarnju) .otpornost kao nosiva konstukcija . završava bubnjem s namotanim cijevima i mlaznicom.2010 . min. nacrti (situacija. građevni elementi mogu biti i T30 ako ima sustav vatrodojave . Ako kabeli za napajanje električnom energijom uređaja za povišenje tlaka prolaze kroz prostorije koje mogu biti ugrožene požarom. ne smiju biti dio puta za evakuaciju. hidrantska mreža za gašenje požara (rezerve vode 30 L/kamperu). F60 . tehnički opis (opis sustava.obavezno sprinkler. mogućnost dojave požara 17) Hidrantska mreža za gašenje požara Hidrantska mreža za gašenje požara je skup cjevovoda.F90 (vrata T90 s natpisom da moraju biti zatvorena) .) 2. Ukoliko je uređaj za povišenje tlaka smješten u građevini koju se štiti hidrantskom mrežom za gašenje požara čiji sastavni dio je sam uređaj. načina izvođenja itd. a završava nadzemnim ili podzemnim hidrantom.2m2. tlocrt.kotlovnice .dizala .

– velika skladišta – površine požarnog sektora iznad 3000 do 6000 m². prirodno ili prisilno provjetravanje 5.skladišta moraju imati gromobransku instalaciju i uzemljene metalne dijelove 19) Skladišta Skladišta su građevine ili prostori u sastavu građevina druge namjene u kojima se skladišti goriva roba ili negoriva roba u gorivoj ambalaži. Roba se ne smije skladištiti iznad evakuacijskih putova. metalnih dijelova. trenje.eksplozivne tvari . toplinu  niskoeksplozivne tvari . nosivi građevinski elementi prostora različite namjene .za čeličnu nosivu konstrukciju koja nije vatrootporno zaštićena. od iskrenja elekričnih instalacija. – srednja skladišta – površine požarnog sektora iznad 1000 do 3000 m². F90 visoko požarno opterećenje . nema zahtjeva za otpornost na požar .svaka fizička i pravna osoba koja skladišti eksplozivne tvari dužna je:  izraditi elaborat o skladištenju eksplozivih tvari  izraditi plan intervencije  provjeravati ispravnost ugrađenih električnih uređaja  donijeti pravilnik o rukovanju eksplozivnim tvarima  izraditi program i održavati vježbe za zaposlenike . opremljenost sredstvima za gašenje požara .prostor skladišta u objektu druge namjene mora biti odvojen požarnim zidom min.zaštita od statičkog elektriciteta podova. čuvanje i držanj e eksplozivnih tvari. mjere zaštite od eksplozije. ukoliko ukupna površina poda obje etaže ne prelazi 6000 m².granica požarnih sektora. podovi.nosiva konstrukcija slobodnostojećeg objekta skladišta F30 . – visokoregalna skladišta (sa skladištenom robom iznad visine 9 m).zaštićenost od unutarnjeg i vanjskog iskrenja .2010 18) Skladištenje eksplozivnih tvari . zaštićenost od provale i krađe. otpornost na požar i streljivo 3. Skladišta se prema površini dijele na: – mala skladišta – površine požarnog sektora do 1000 m². F60 srednje požarno opterećenje. sigurna udaljenost 2. Iznimno može obuhvaćati i do najviše dvije etaže. vrata T30 .osjetljive na udar. krovovi F30. kompozitni baruti . – hladnjače. . te zaštita od atmosferskog pražnjenja .pravilnikom se propisuju prostorni i tehnički uvjeti za smještaj. zidovi.zaštićena od eksplozije . pirotehničke i pogonske tvari  visokoeksplozivne tvari .ako skladište do 6000 m² ima sprinkler. F90 . požara i druge mjere sigurnosti .uvjeti skladišta: 1. Skladište mora biti zaseban požarni sektor i u pravilu obuhvaća najviše jednu etažu. sprečavanje pojave unutarnjeg i vanjskog iskrenja 4.F30 nisko požarno opterećenje. – skladišta površine požarnog sektora iznad 6000 m². mora se dokazati da pri 500°C neće doći do deformacije konstrukcije koja bi izazvala oštećenja koja utječu na otpornost na požar i stabilnost konstrukcije 83 .malodimni. – silose. Skladišta se prema načinu skladištenja robe dijele na: – klasična skladišta (sa skladištenom robom do visine 9 m).nosive konstrukcije. te vremenskih uvjeta 6.eksplozivne.rasvjeta .

F90 84 . Ako se na nasuprotnim zidovima objekta i susjednog objekta bilo koje visine nalaze otvori preko kojih bi se mogao prenijeti požar s jednog objekta na drugi.visokoregalna.s jedne strane .vrata . ako je površina kata <750m2 . .rasvjeta .širine min. 0. najmanji razmak između tih otvora određuje se računski.srednja i velika skladišta . Mora se osigurati plato za automehaničke ljestve. silosi i > 6000 m² . stabilnim sustavom za dojavu požara.pristup za vatrogasnu tehniku: . Pregradni zid koji odvaja požarne sektore mora presijecati cijelu konstrukciju. Vatrogasnim vozilima mora biti omogućen prilaz objektu s onih strana na kojima se nalaze prozori. a najmanja otpornost svih nosivih konstrukcijskih elemenata mora biti F30 . Objekt se dijeli na požarne sektore.nosivi elementi konstrukcije i elementi puteva za evakuaciju .skladišta požarnog sektora do 300 m² i požarnim opterećenjem do 1000 MJ/ m² moraju imati najmanje jedan izlaz (kod dvoetažnih skladišta odnosi se na svaku etažu skladišta) .1h 20) Visoki objekti Pod visokim objektom podrazumijevaju se zgrade sa prostorijama za boravak ljudi.50cm.granični zid visokog objekta prema drugim objektima u nizu mora biti bez otvora . čiji se podovi najvišeg kata nalaze najmanje 22 m iznad najniže kote terena na koji je moguć pristup i na kome je moguća intervencija uz korištenje automehaničkih ljestava.požarni sektor može obuhvatiti 2 kata kod objekta do visine 40m. Na najmanje dva fasadna zida objekta otvori moraju biti pristupačni za vatrogasnu opremu.F120 . 40m (uz sprinkler 60m) .min. Pristup i plato za intervenciju moraju imati nosivost najmanje 10 tona osovinskog pritiska.s dvije strane .skladišta požarnog sektora > 300 m² i požarnim opterećenjem > 1000 MJ/ m² moraju imati najmanje dva izlaza . vatrogasnim aparatima.skladišta moraju biti zaštićena unutarnjom i vanjskom hidrantskom mrežom (silosi i hladnjače samo vanjskom).2010 . sprinklerom ili drugim odgovarajućim automatskim sustavom za gašenje požara.protupanična .ista otpornost kao i nosiva konstrukcija . onda mora inositi pola visine višeg objekta. čija veličina ovisi o visini objekta: Visina objekta u m od 22 do 40 od 41 do 75 od 76 do 100 više od 100 Veličina požarnog sektora u m² do 1500 do 1000 do 800 do 500 Dužina strane požarnog sektora iznosi najviše 60 m.vrata ili drugi slični otvori. ako se tako ne može odrediti. put za evakuaciju . pregradni zid na posljednjem katu mora presijecati krovnu konstrukciju i nadvisivati je min. te aparatima za gašenje požara .8m .mala skladišta . Ako je krovna konstrukcija od gorivog materijala.vrata na putu za evakuaciju.s tri strane .izlazi i evakuacijski putovi smiju biti udaljeni od bilo koje točke skladišta max.skladište s požarnim sektorom > 6000 m² (samostojeća građevina) mora biti zaštićeno unutarnjom i vanjskom hidrantskom mrežom.

prekidna udaljenost između otvora dva susjedna kata mora biti min.najmanje F30 . pristupni otvori za kontrolu instalacija osigurani vratima ili kapcima T90. iznimno u objektu < 40m u posebnu prostoriju sa zidovima F180 .od materijala koji ne može prenositi vatru s jednog kata na drugi.1m.0.2m .požarni sektor u prostorijama ispod razine terena ne smije biti veći od 250m2 i mora biti odvojen zidom F90.2.posebna prostorija .prostorija s pogonskim agregatom .stubišno okno mora biti odvojeno od unutarnjih prostorija objekta zidovima F90 . min.mora biti ravan i bez suženja.plinska kotlovnica .najmanja širina stubišta određuje se tako da se za svakih 100 ljudi osigurava širina od 60 cm.posebna prostrija F90 85 .30m.horizontalni kanali s instalacijama F60.zabranjeno povezivanje podruma i gornjih katova zajedničkim stubištem .vrata u jednom požanom sektoru koja povezuju pojedine prostorije s putevima evakuacije T90 (isto tako i vrata na javnim objektima) .transformatorske stanice .kotlovnica .1. odnosno 20 m za objekte > 75 m.odvojeni prostor dizala i stubišta. ali min. a ako je manja os 1m.20m.agregat s motorom s unutarnjim izgaranjem . krilo izlaznih vrata min.podrum . < 40m dopušten zajednički provjetravani pretprostor). vrata na putu evakuacije .jedno od dizala predviđa se kao dizalo za evakuaciju .zidovi F90. onda se rade dva sigurnosna stubišta .F90 (izolacijski materijal može biti goriv ako je s vanjske strane obložen negorivim materijalom T30) . Najduži put iz neke prostorije u jednom požarnom sektoru do stubišta ne smije biti duži od 30 m za objekte < 75 m.najmanje F90 .20m .unutrašnji pregradni zidovi .podstanica za toplu vodu .nosivi i pojačani vanjski zidovi . max.2010 .nisu dopuštene.kraci i gazišta stubišta F90.objekti < 40m . objekti > 40m .pregradni zidovi između dva stana . .1. Sigurnosno stubište mora biti osigurano tako da vatra i dim ne prodiru za sve vrijeme dok požar traje u objektu i mora biti dostupno iz svih prostorija jednog požarnog sektora putovima koji nisu ugroženi požarom.25m.60cm na 100 ljudi.na najvišem mjestu u objektu. moraju se provjetravati . vrata T30 .1. ulaz s terase .fasada objekta .širina hodnika i izlaza .zidovi vertikalnih kanala za smještaj instalacija F90. dva izlaza.spajanje uz tampon zonu s provjetravanjem i vratima T30 . put plamena produžava se postavljanjem konzola Svaki požarni sektor objekta mora biti dostupan preko najmanje jednog sigurnosnog st ubišta ili najmanje dva međusobno nezavisna stubišta. mora biti označeno natpisom . zidovi otpornosti F90. ako bi se trebalo raditi stubište šire od 2. vrata T90. objekti > 75m .objekti < 40m . podrumska prostorija ne smije biti udaljena od izlaza više od 20m.25m.T90 .izlaz iz objekta .2.7m.na najvišem katu objekta. max. provjetravanje.visina min. zidovi F90.smještaj izvan objekta . konzolna i spiralna stubišta nisu dopuštena .objekti > 40m .unutar objekta. vertikalni kanali moraju se provjetravati otvorima površine 5% poprečnog presjeka kanala . odvojena zidovima F90 i vratima T90 .zidovi okna za dizala F90 (objekti > 40m .hodnik .

zidovi F180 .konstrukcija i obloga kotlovnice . udaljenost od drugih objekata je 7m) .prislonjeni objekt .smještaj: .građevine za smještaj uređaja ne smiju biti ukopane 86 .2h rada .negorivi materijali F30 .u sastavu objekta druge namjene .ovisnost visine objekta i smještaja: do 22m . pogon i održavanje kotlovnica kapaciteta više od 50 kW .opremu za gašenje požara (hidrantska mreža i mobilna oprema) 21) Uređaji u kojima se nanose i suše premazna sredstva .pravilnik daje tehničke uvjete za projektiranje.u pravilu u posebno izgrađene prizemne objekte udaljene od drugih 5m i pristupom prometnicama koji može poslužiti kao vatrogasni put (ako ima prozore. gradnju.2010 .pravilnik daje tehničke normative za uređaje u kojima se nanose i suše premazna sredstva.natpis na kotlovnici o zabrani ulaska .u objektu druge namjene (pristup izvana).40m .kotlovnica mora imati: .proizvoljno 22m . T90 20) Plinske kotlovnice .barem jedan prozor na vanjskom zidu .klimatizacijske komore .F90.barem jedan siguran izlaz .F90 .poseban objekt .smještaj: . prislonjeno >40m .akumulatorske baterije kao rezervni izvor električne energije . te za građevinske objekte u kojima se ti uređaji postavljaju .krov.poseban građevinski objekt .vertikalni otvori za provjetravanje .

ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto.  prilagođavanja tehničkom napretku. ZAŠTITA NA RADU → nadležnost: Ministarstvo gospodarstva.  zaštita radnika.  pravila pri održavanju i ispitivanju sredstava rada.  zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim. 87 . rada i poduzetništva 1) Svrha zaštite na radu Svrha Zakona je uvođenje mjera za poticanje unapređivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu. pod uvjetom da nema zaposlenog radnika s potrebnim znanjima i sposobnostima za provedbu aktivnosti zaštite na radu veza nih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti.2010 4. preko njihovih predstavnika i udruga do razine državnih ustanova i tijela. dobi te duševnim i tjelesnim sposobnostima. određivanjem ovlaštenika ili zapošljavanjem stručnjaka zaštite na radu. 4) Opća načela ZNR kod poslodavca Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju općih načela zaštite:  izbjegavanja opasnosti i štetnosti. obavljanje poslova zaštite na radu može ugovoriti s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu. Ako kod poslodavca nisu ispunjeni navedeni uvjeti. 2) Sustav pravila ZNR Sustav pravila koja se primjenjuju u organiziranom provođenju zaštite na radu:  pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada.  prilagodbe rada radnicima. 3) Tko je odgovoran za primjenu ZNR? Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provedbu zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim procesima.  planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike.  davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim.  procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu. profesionalnih bolesti. uvjeta rada. njihovih predstavnika i stručnjaka za zaštitu na radu.  osposobljavanje i obavještavanje zaposlenika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajućeg stupnja zaštite na radu i zdravstvene zaštite. ustroja rada. 5) Uređivanje i provedba ZNR Svaki poslodavac je dužan odrediti jednog ili više radnika za obavljanje aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti. sprječavanje ozljeda na radu. drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša.  sprečavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru.  suradnja na svim razinama od poslodavaca i zaposlenika.  odgovarajućeg osposobljavanja i obavješćivanja radnika. Poslodavac koji zapošljava do 50 radnika i koji posjeduje potrebna znanja i sposobnosti može poslove zaštite na radu obavljati sam.  pravila koja se odnose na sredstva rada i zaposlenike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu.

kod promjena u procesu rada. ako opravdano pretpostavlja da je za određene poslove nužna povremena provjera. te stupnju opasnosti. Ocjena praktične osposobljenosti provodi se na mjestu rada. Poslodavac je dužan osposobljavanje radnika provesti tijekom radnog vremena na svoj trošak. Radnicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenih za rad na siguran način ali ne duže od 30 dana. Poslodavac može i s drugim poslodavcima osnovati zajedničku službu zaštite na radu. poticanje poslodavca i njegovih ovlaštenika na otklanjanje nedostaka. rad u odborima za zaštitu na radu. 88 . Broj zaposlenih unutar službe treba ovisiti o veličini poduzeća. 5. suradnja sa specijalistima medicine rada. Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika dužan je ustrojiti samostalnu stručnu službu za zaštitu na radu čija je zadaća praćenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi. Poslodavcu koji zapošljava više od 250 radnika na njegov zahtjev ministar rada može dozvoliti da ne ustroji službu zaštite na radu ako na temelju stanja zaštite i procjene proizlazi da ne postoje veće opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje radnika (ali mora imati stručnjaka ZNR). sukladno broju zaposlenih. te ga je po potrebi dužan i periodički ponavljati. Osposobljavanje se mora provesti uzimajući u obzir osobito nove ili izmijenjene opasnosti i štetnosti kojima bi radnik mogao biti izložen. prije početka rada. odnosno službi zaštite na radu su: stručna pomoć poslodavcu/ovlaštenicima/radnicima/povjerenicima u provedbi i unapređivanju zaštite na radu. kod upućivanja radnika na novi posao. organizaciji posla. stanju zaštite na radu. Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na siguran način i dati mu informacije i upute vezane uz njegovo mjesto rada i poslove: 1. 2. kod uvođenja nove tehnologije. stanju zaštite na radu te stupnju opasnosti koji je utvrđen procjenom i ne može biti manji od tri stručnjaka zaštite na radu. unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu. suradnja s tijelima nadležnim za poslove inspekcije rada . Poslodavac može utvrditi obvezu povremene provjere znanja iz zaštite na radu za radnika koji su raspoređeni na poslove s posebnim uvjetima rada ili na poslove na kojima učestalo dolazi do ozljeda na radu. 4. praćenje u svezi s ozljedama na radu i profesionalnim bolestima. Obveze stručnjaka zaštite na radu. kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene. Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radnicima koji prethodno nisu osposobljeni. osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu. 3.2010 Poslodavac koji zapošljava više od 50 radnika dužan je odrediti jednu ili više osoba za obavljanje poslova stručnjaka zaštite na radu. Tu obvezu može narediti i inspektor rada te biti nazočan takvoj provjeri znanja. radnik i stručnjak zaštite na radu zadužen za osposobljavanje. 6) Osposobljavanje za rad na siguran način Poslodavac je dužan radnika prije početka rada obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova i osposobiti ga za rad na siguran način. Zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način na pojedinom mjestu rada sastavljaju i potpisuju neposredni ovlaštenik osposobljavanog radnika.

9. Radnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upućuje na pregled ovlaštenoj ustanovi.dobi života. čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem. upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon. Poslovi pri kojima je radnik izložen buci koja premašuje gornju upozoravajuću vrijednost izloženosti od 87 dB(A) spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada. 6. 5.stručnih sposobnosti. 7.zdravstvenog. izrada eksploziva i rukovanje eksplozivom. 4. eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila zaštite na radu te zaštite životnog okoliša. . odnosno prerađuje opasne tvari dužan je pri radu s tim tvarima primijeniti pravila zaštite na radu u skladu s propisima i uputama proizvođača i osigurati da su te tvari u svakom trenutku označene na propisani način.2010 Poslodavci mogu programe osposobljavanja za rad na siguran način izvoditi sami ili povjeriti ovlaštenim ustanovama. ustanove i trgovačka društva i način nadzora nad njihovim radom. odnosno kolektivnim ugovorom utvrditi općim aktom poslove koje ne mogu obavljati te skupine radnika. rukovanje i upravljanje strojevima i uređajima na mehanizirani pogon. 10.spola. odnosno specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja sadrži podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje ovih poslova. 89 . . rad na visini većoj od 3m itd.psihofizioloških i psihičkih sposobnosti. Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je dužan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom: 1. 8) Opasne radne tvari Poslodavac koji koristi. odnosno trgovačkim društvima za obavljanje te djelatnosti. rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon. . 2. punjenje i paljenje mina. ženama i radnicima smanjenih radnih sposobnosti te u skladu sa zakonom. Poslodavac je dužan naročito osigurati zaštitu na radu radnicima malodobnicima. Ministar nadležan za rad propisuje uvjete koje moraju ispunjavati poslodavci. Poslodavac je u procjeni opasnosti dužan utvrditi da li su radne tvari koje koristi opasne (štetne po zdravlje. Poslovi s posebnim uvjetima rada su: 1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike moguće koristiti zatvorene sustave. 7) Poslovi s posebnim uvjetima rada Poslovi s posebnim uvjetima rada su oni koje mogu obavljati samo osobe koje osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju još i posebne uvjete u pogledu: . ronilački poslovi. Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije moguće iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih/manje opasnih tvari. . 8. 3. tjelesnog ili psihičkog stanja. poslovi vatrogasaca. podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvođenju građevinskih radova.

te da prati primjenu propisa i naređenih mjera zaštite u radnoj sredini u kojoj je izabran. što obuhvaća: – savjetovanje s radnicima. Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlaštenik. Povjerenik ima i sljedeća prava i dužnosti: 1. ukoliko nije moguće odvoditi opasne plinove. – pravo radnika ili njihovih predstavnika na razmjerno suodlučivanje pri donošenju odluka na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.broj radnika koji su izloženi djelovanju opasne tvari. 11) Povjerenik radnika za ZNR Kod poslodavca radnici između sebe biraju ili imenuju povjerenika radnika za zaštitu na radu (mogu i sindikati ukoliko je to predviđeno kolektivnim ugovorom). zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u cilju smanjenja i otklanjanja izvora opasnosti. . 2.količinu opasne tvari. Ministar nadležan za rad u suglasnosti s ministrom zdravstva propisuje vrstu i količinu sanitetskog materijala. 3. onda je potrebno ograničiti na najmanju moguću mjeru: . 9) Pružanje prve pomoći Poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje zdravstvenoj ustanovi i osigurati pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za pružanje medicinske pomoći. – pravo radnika ili njihovih predstavnika da utječu na sve odluke vezane uz područje zaštite zdravlja i sigurnost na radu. 4.vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari. osniva središnji odbor za zaštitu na radu čija je zadaća unapređenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi. uključujući i davanje prijedloga. savjetovanja i suodlučivanja s radnicima ili njihovim predstavnicima o svim pitanjima koja se odnose na sigurnost i zdravlje na radu. pare i aerosole s mjesta nastanka. Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika. Osobama određenim za pružanje prve pomoći mora se staviti na raspolaganje potrebna oprema. Na svakom radilištu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći te još po jedan na svakih daljnjih 50 radnika. s ciljem provođenja postupaka obavješćivanja. para i aerosola treba ih odvoditi s mjesta nastanka izvan radnog okoliša na način da ne onečišćuje životni okoliš. Odbor čine poslodavac ili njegov ovlaštenik. Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu. rukovoditelj službe zaštite na radu ili stručnjak za zaštitu na radu. 90 . radnici pri obavljanju radova s opasnim radnim tvarima moraju koristiti propisana osobna zaštitna sredstva.2010 2. Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca. ukoliko nije moguće spriječiti oslobađanje opasnih plinova. dužan je osnovati odbor za zaštitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo. ako se navedenim pravilima ne može postići zadovoljavajuća zaštita. Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika i koji ima više pogona. 10) Savjetovanje i suodlučivanje radnika Poslodavac je dužan provoditi postupke obavješćivanja. specijalist medicine rada te povjerenici radnika ili njihov koordinator. . odnosno pogone na više mjesta izvan sjedišta. savjetovanja i suodlučivanja. podnositi prijedloge vezane uz donošenje odluka iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

stalno proširivati i unapređivati znanje. uvođenja nove tehnologije. a poslodavac to propušta ili odbija učiniti. 4. 4. 3. 5. 2.stručnjak za zaštitu na radu. . opasnim tvarima koje proizvodi. imati pravo uvida i korištenja dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika. 12) Isprave i evidencije Poslodavac je dužan čuvati: 1. te podnijeti godišnje izvješće o ozljedama i profesionalnim bolestima tijelu nadležnom za poslove inspekcija rada 13) Knjiga nadzora Poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora u koju upisuje svoje odluke: . isprave o obavljenim ispitivanjima strojeva.inspektor rada. svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran način. . 91 . 13. 7. upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima. ozljedama na radu. 12. strojevima i uređajima s povećanim opasnostima. sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada. 14) Kada radnik ima pravo odbiti rad? Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje zbog toga što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu i zbog takvog postupanja ne smije bi ti doveden u nepovoljniji položaj. Poslodavac je dužan voditi evidencije o: 1. uvođenja novih tvari u radni i proizvodni proces i poticati poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu zaštite na radu.2010 3. pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika. obavještavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigura zaštitu na radu i zdravstvenu zaštitu. . 10. . ako smatra da su prethodno poduzete mjere i osigurana sredstva nedostatna ili neodgovarajuća za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. 5. staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje. izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik. 11. 3. radnicima osposobljenim za rad na siguran način. prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor. primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu. radnicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada. 9. 2. 6. dokaze o ispravnosti instalacija. 5. podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu. prerađuje ili koristi. glavni projekt iz kojeg je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za građevinu ili dio građevine u trenutku korištenja. pra titi i prikupljati obavijesti od značaja za njegov rad. 4. planove uređenja privremenih radilišta.ovlaštena fizička ili pravna osoba (ovlaštene ustanove i trgovačka društva registrirana za obavljanje poslova zaštite na radu). slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom procesu. biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika. 8.ovlaštenik poslodavca.poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora. obrazovati se za obavljanje ovih poslova.

odnosno narediti mu otklanjanje utvrđene nepravilnosti. inspektor rada dužan je upisom u knjigu nadzora: . prerađuju ili nastaju. predvidiv broj radnika prema spolu. strojeva i uređaja. skela i površina za rad i dr. 15) Elaborat ZNR Investitor. popis opasnih radnih tvari štetnih po zdravlje koje se u procesu rada koriste. radni prostor. 6. odstranjivanje štetnih otpadaka. dok se ne otklone nedostaci ili dok traju okolnosti zbog kojih je neposredno ugrožen život. neposredne i neizbježne opasnosti. ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog svog postupka i mora biti zaštićen od bilo kakvih štetnih i neopravdanih posljedica.narediti poslodavcu da udalji s posla zaposlenika koji radi protivno pravilima zaštite na radu. 4.).2010 Radnik koji u slučaju ozbiljne. inspektor rada ovlašten je donijeti rješenje o privremenoj zabrani korištenja sredstva rada. radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i životnom okolišu. ako drugim zakonom nije drukčije određeno. U ovim slučajevima. popis propisa i naznaku odredaba o zaštiti na radu koje su primijenjene u glavnom projektu. . koji je dužan u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika. odnosno projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i razrađuje način primjene propisa zaštite na radu u glavnom projektu.zabraniti poslodavcu određeno ponašanje ili postupanje koje je protivno zakonu ili drugom propisu. 2. U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu. u slučajevima kada utvrdi da su izravno ugroženi život ili zdravlje radnika ili drugih osoba. prometnice. napusti svoje radno mjesto i opasno područje. 8. ergonomsku prilagodbu mjesta rada ako je na njemu predviđen rad osobe s invaliditetom. ako je zbog toga neposredno ugrožen život odnosno zdravlje zaposlenika. 5. primijenjene propise zaštite na radu koji se odnose na lokaciju građevine. prostora ili instalacija. radnik je dužan obavijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika za zaštitu na radu. Poslodavac ili njegov ovlaštenik. naročito vezano za sigurno održavanje građevine. odnosno radnik ili njegov povjerenik dužni su neodložno izvijestiti inspektora rada. odnosno koji ne upotrebljava propisana osobna zaštitna sredstva te za kojeg se opravdano može pretpostaviti da je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava. odnosno zdravlje zaposlenika. . . pomoćne prostorije i drugo. opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada i način na koji se te opasnosti otklanjaju. tehnička rješenja koja omogućuju pristup osobi s invaliditetom građevini. 92 . U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu. odnosno o zabrani određenog načina postupanja ili rješenje kojim naređuje poslodavcu da radnika privremeno udalji s obavljanja poslova. Elaborat se dostavlja tijelu nadležnom za poslove graditeljstva u postupku izdavanja građevinske dozvole.narediti poslodavcu da zaposlenika udalji s poslova za čije obavljanje ne ispunjava uvjete utvrđene pravilima zaštite na radu. 3. 16) Dužnost inspektora zaštite na radu Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavljaju inspektori rada Državnog inspektorata.zabraniti uporabu sredstava rada (objekata namijenjenih za rad. Elaborat zaštite na radu koji se odnosi na sve pojedinačne projekte kojima se daje tehničko rješenje građevine sadrži naročito: 1. 7.

– se sigurnosna oprema i uređaji namijenjeni za sprječavanje ili uklanjanje opasnosti. 8. Radno mjesto je prostor u građevinama namijenjen za smještaj radnih stanica. Radne prostorije su prostorije u kojima se obavljaju proizvodni i drugi radni procesi. stabilnost građevine u odnosu na statička i dinamička opterećenja i tehnološki proces rada. 18) Dimenzije izlaznog puta U svakoj građevini namijenjenoj za rad potrebno je osigurati mogućnost što bržeg i sigurnijeg provođenja evakuacije i spašavanja radnika za slučaj iznenadnog dogadaja koji može ugroziti život ili zdravlje. Putevi i izlazi u nuždi moraju biti posebno označeni u skladu s propisima. osvjetljavanje. toplinsko zračenje). a u katnim objektima 30 m. oprema i uređaji redovito čiste do propisane higijenske razine. sigurnost kretanja osoba i transportnih sredstava. 11. zaštitu od vibracija. 9. – se redovito obavlja tehničko održavanje mjesta rada i opreme i uređaja. Broj. Građevine dužine do 30 m i s više od 3 kata. 6. danje svjetlo. Radni prostor Građevina mora osigurati: 1. brzina kretanja zraka. Radna stanica je mjesto unutar građevine namijenjene za rad predviđeno za obavljanje rada. raspodjela i dimenzije putova i izlaza u nuždi ovise o upotrebi. buka. – se mjesto rada. Putevi i izlazi u nuždi moraju biti slobodni i voditi što izravnije prema vanjskom prostoru ili do sigurnog područja. 10. opremi i dimenzijama mjesta rada i najvećem broju osoba koje mogu biti nazočne. potrebno je osigurati pomoćne puteve za nužnu evakuaciju (nužne izlaze). Parametri radnog okoliša: mikroklima (temperatura. 7. veličina i visina radnih prostorija.2010 17) Pravilnik o ZNR za radne i pomoćne prostorije i prostore Kako bi sačuvao sigurnost i zdravlje radnika poslodavac će se pobrinuti da: – su prometni putevi do nužnih izlaza i izlazi prohodni cijelo vrijeme. zvučnu zaštitu. vibracije. odnosno u kojima se kreću ili zadržavaju osobe na radu. odvođenje štetnosti nastalih u procesu rada. moraju imati najmanje dva dovoljno udaljena stubišta. redovito održavaju i provjeravaju. ali i bilo koje mjesto unutar prostora pravne osobe do kojeg radnik ima pristup tijekom svog rada. 3. zaštitu od požara i eksplozije. potrebno je postaviti jedno otvoreno stubište na udaljenosti 25 m od najudaljenijih mjesta rada. Maksimalna dužina puta evakuacije radnika do sigurnog prostora može iznositi 50 m. 12. stabilnost građevine u odnosu na meteorološke i klimatske utjecaje. 5. Pomoćne prostorije su prostorije koje služe za higijensko-sanitarne i druge potrebe osobama na radu. zračenje. od kojih se jedno koristi za slučaj opasnosti. vlažnost. Stubišta moraju imati izlaze koji vode u slobodni prostor. odvođenje atmosferskog taloga. provjetravanje prostorija. 93 . 4. odvođenje difuzne pare. 2. toplinsku zaštitu. ako postoji opasnost od kondenziranja. Kod otvorenih industrijskih postrojenja s etažama do visine manje od 30 m. Ukoliko nije moguće osigurati provođenje evakuacije i spašavanja radnika na navedeni način.

do pojedinih potrošača u krugu pravne osobe potrebno je voditi izvan prometnica i drugih opasnih mjesta tako da su trajno zaštićene od mehaničkog oštećenja. pare ili prašine ili u kojima vladaju nepovoljni toplinski uvjeti. projektni biroi.). pri čemu bi se donja etaža koristila u punom tlocrtu.50 m. pomoćnim uredajima ili materijalom i ne služi kao prostor za skladištenje).80 m .slobodna zapremina zračnog prostora/površina poda koja nije zauzeta namještajem. iznimno visina prostorija može biti i manja od 2.20 m uz uvjet da se u procesu rada ne pojavljuju nikakve štetnosti. broju osoba koje ju koriste kao i o tome da li se osobe kreću horizontalno. fotografski. ali ne manju od 2. svjetla visina svake pojedine etaže ne smije biti manja od 2. slikarski. a tlocrtna površina gornje etaže smije iznosi najviše polovinu tlocrtne površine donje etaže. Prostorije iz tocke 2.prostorije s proizvodnim procesima pri kojima se razvijaju neugodni i štetni plinovi. odnosno u kojima se pri radu ne razvijaju štetne pare. Projektiranje. Ako se radne prostorije nalaze u građevinama koje nisu građene po sada važećim standardima. u nagibu ili po stepenicama. izrada i izbor materijala i zaštitnih uredaja moraju biti prikladni naponu. te da su na radu ispunjeni normativi u pogledu mikroklimatskih uvjeta. optičarski. vanjskim uvjetima i ovlaštenjima osoba koje imaju pristup dijelovima instalacije. 20) Veličina i visina radnih prostorija Veličina radne prostorije ovisi o vrsti poslova i radnih zadataka koji se u njoj obavlja. Razvod energetskih instalacija kao što su instalacije elektrike. 3. zlatarski i sl. pletački. plinova. brzina kretanja zraka i toplinsko zračenje). kozmetičarski. Izlazni put treba da bude što jednostavniji. 2. ali ne manja od 2. 21) Transportni putevi Raspored i širina unutrašnjih i vanjskih prometnica mora odgovarati potrebama i namjeni prometa. pare. urarski. veličinu i visinu nije moguće mijenjati. a osobe moraju biti na odgovarajući nacin zaštićene od rizika nezgoda uslijed izravnog ili neizravnog dodira. pedikerski. koja se može podijeliti na dvije etaže. ili zaštićenim građevinama koje su spomenici kulture. Mora biti takva da na svaku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m3 zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda (zračni prostor/slobodna površina . broju zaposlenih radnika i dužini trajanja procesa rada. Minimalni broj izlaza i njihovu širinu potrebno je odrediti u ovisnosti o namjeni građevine. staklorezacki. graverski. Ako se radi o radnoj prostoriji u postojećoj građevini.80 m.00 m .prostorije u kojima su pri radu ispunjeni normativi u pogledu mikroklimatskih uvjeta (temperatura. prostorije namijenjene za skladištenje robe i prostorije u kojima se radnici iz jedne smjene zadržavaju manje od dva sata dnevno. a gornja etaža kao galerija. oruđima.50 m ako se u njima obavljaju tihi obrtnički i drugi poslovi (krojački. Minimalne visine radnih prostorija moraju iznositi: 1. Moraju biti projektirane i izvedene tako da trajno osiguravaju prenošenje 94 . Predmetne instalacije postavljaju se pod zemlju ili na visinu izvan manevarskog prostora dizalica i drugih transportnih sredstava u skladu s posebnim propisima. 2.prostorije predviđene za obavljanje administrativnih poslova. mogu imati visinu i manju od 2.2010 Izlazni put evakuacije treba riješiti tako da isti vodi do izlaza iz građevine ili do sigurnog prostora unutar građevine. zračan i bez slijepih krajeva. vlažnost. da na svaku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m3 zračnoga prostora i 2 m2 slobodne površine poda.2 m. ključarski. 2. 3.50 m . plinovi i prašina. postolarski. 19) Električne instalacije Električne instalacije moraju biti projektirane i izvedene tako da ne predstavljaju opasnost od požara i eksplozije. komprimiranog zraka i sl. frizerski. strojevima. a kojima izgled. dobro osvijetljen.

ali najviše 18 stepenica.80 m veća od širine transportnih sredstava odnosno materijala. preko 80m . dekoracije). a izvori svjetlosti moraju biti postavljeni tako da osvjetljavaju zonu kretanja i da ne zasljepljuju osobe.50 m veća od visine gabarita vozila predviđenih za kretanje tim prometnicima. s tim da glavni hodnici za prolaz ljudi moraju biti široki najmanje 1. moraju imati usklađenu propusnu moć u ovisnosti o broju osoba koje se njima koriste i moraju biti izvedena tako da jasno ukazuju smjer prema izlazu iz građevine.70 m.istovarnim površinama ne smije biti manja od 5 m pri dvosmjernom kretanju vozila odnosno 3 m pri jednosmjernom kretanju vozila. Širina prilaza i prometnica utovarno .50 m s odgovarajućim proširenjima na zavojima. Putovi za transport tereta i putovi za kretanje osoba trebaju biti projektirani i izvedeni tako da se što manje presijecaju i poklapaju. Prilazi utovarno .50 m. Pri kretanju motornih vozila u krugu pravne osobe udaljenost izmedu građevine ili bilo kojeg zida i vanjskog ruba gabarita vozila ne smije biti manja od 0. kao i transportni putovi.75 m i mora biti obilježena znakovima. ne smiju se postavljati stvari koje bi mogle zbuniti osobe (zrcala. moraju biti postavljeni prometni znakovi i oznake koji su propisani za javne putove. Radi lakog opsluživanja i čišćenja strojeva moraju se osigurati sigurni prolazi širine najmanje 0. Gornji rub tračnica kolosijeka koji prolazi kroz halu mora ležati u nivou poda hale tako da odstupanje ne prelazi ± 1 cm.na svakih 40m jedna prometnica od 3m.50 m mjereno od bočnih rubova gabarita vozila. Moraju biti vidno obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje 5 cm . Stepeništa i prilazi stepeništima moraju biti dobro osvijetljeni.10 m. a mora odgovarati broju osoba koje ih koriste i rasporedu prostorija u građevini (korisna širina .80 m odnosno mora biti za 0. Korisna širina stepenišnog kraka unutarnjih stepenica ne može biti manja od 1. Širina transportnih putova ne smije biti manja od 1. U radnim prostorijama moraju se osigurati slobodne površine za prolaz ljudi. Unutrašnje prometnice koje prolaze kroz radne prostorije moraju biti postavljene u nivou poda. te da trajno osiguravaju stabilnost. a jednosmjerna najmanje 3 m. Stepenišni put s odmorištima mora se nastavljati bez suženja duž smjera izlaznog puta. Najmanja dopuštena širina manipulativnih putova određena je ovisno o širini prostorije prostorija širine 15m . Na mjestima presijecanja puta za masovno kretanje osoba i željeznicke pruge moraju se izgraditi prijelazni mostovi ili tuneli.istovarnim površinama moraju imati sa obje strane pješačke staze širine najmanje 0. Na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intezivnog kretanja tereta moraju se postaviti odgovarajući natpisi.2010 predviđenih opterećenja bez oštećenja i trajnih deformacija. 22) Unutarnja stepeništa Stepeništa moraju biti raspoređena tako da osiguravaju lako izlaženje iz svih dijelova građevine. mora imati barem s jedne strane rukohvat. mostova. Visina kolnih prolaza (tunela. odnosno metalnim klinovima sa promjerom glave od najmanje 5 cm usađenim u nivou poda prostorije. galerija.5m. nadzemnih vodova) na unutrašnjim prometnicama mora biti za 0. Unutrašnje prometnice trebaju biti projektirane i izvedene tako da omogućavaju dobru vidljivost za vrijeme kretanja vozila i osoba.put 1. a sporedni hodnici najmanje 1 m. ravnu površinu. Nije dozvoljeno na stepeništima voditi instalacije ili postavljati ukrase ako se njima smanj uje prostor izlaza. sigurno kretanje transportnih sredstava i hodanje ljudi.širina stepenica mjerena između rukohvata i zida). 95 . Stepenišni krak mora imati najmanje 3 stepenice. pregrade. dijelova i proizvoda koji se naj češće prenose. a širina kolnih prolaza mora iznositi najmanje po 0. Dvosmjerna cesta u krugu pravne osobe mora biti široka najmanje 5 m.

Materijal gazišta i odmorišta stepeništa ne smije biti klizav. 25) Vertikalni prilazi Za prilaz na radne platforme. moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj dužini kraka stepeništa. Stepeništa koja imaju do 10 stepenica moraju biti sa jedne strane ograđena sigurnom ogradom. Na mjestima gdje postoji opasnost od padanja predmeta s visine.2010 Širina odmorišta ili podesta ne može biti manja od širine stepenišnog kraka.10 m. za ulazak u okna. Zavojito stepenište ne može se koristiti kao izlaz za slučaj evakuacije i spašavanja radnika. Ako se popuna zaštitne ograde izvodi u obliku okomitih prečki onda okomite prečke ograde ne smiju biti međusobno udaljene više od 14 cm. moraju biti ograđene čvrstom zaštitnom ogradom. međuprečke. šahtove i sl. a odstupanja u širini gazišta i u visinama pojedinih stepenica. Mogu se koristiti i druge popune (žičane mreže. Visina zaštitne ograde ne smije biti manja od 100 cm mjereno od poda. Metalni dijelovi stepeništa moraju biti zaštićeni od korozije u skladu s važećim propisima. prijelazi. Konstrukcija zaštitnih ograda i rukohvata mora biti izvedena bez stršećih dijelova ili umetnute oplate. ne prelazi 25 cm izmedu prečki odnosno od vrha poda. gazišta ili obruba. a dužina odmorišta izmedu stepenišnih krakova ne smije biti manja od 1. a stepeništa sa više od 10 stepenica moraju imati ogradu s obje strane. Rukohvati moraju biti izvedeni tako da ruka može po njima kliziti bez prekida. platforme. mjereno okomito od sredine gazišta stepeništa do vrha rukohvata odnosno ograde. moraju imati zaštitnu ogradu visine najmanje 120 cm. mjereno okomito na tok prečke. 24) Vanjske stepenice Vanjska stepeništa koja se koriste kao izlaz moraju biti projektirana i izvedena tako da ih mogu koristiti sve osobe. mostovi i sva mjesta rada na visini većoj od 120 cm iznad terena ili poda prostorije s kojih se može pasti. stupovi. Zavojito stepenište mora biti projektirano i izvedeno tako da na najužem dijelu širina gazišta ne bude manja od 13 cm. Galerije. Rukohvati i zaštitne ograde na stepenicama moraju biti postavljeni n a visini od 100 cm iznad gornje površine gazišta. Razmak i dimenzije popune ograde moraju odgovarati horizontalnom opterećenju na rukohvatu ograde od najmanje 700 N/m. koji bi mogli zahvatiti odjeću osoba. Ako stepeništa nije moguće odgovarajuće zaštititi. ne smiju biti veća od 0. rešetke) ako osiguravaju jednaku sigurnost. Zavojito stepenište u radnim i pomoćnim prostorijama može se postavljati samo u izuzetnim slučajevima. onda se mora predvidjeti dovoljan broj međuprečki i to tako da slobodan razmak izmedu prečki. Vanjsko stepenište mora biti projektirano i izvedeno tako da su stepenice zaštićene od atmosferskih padalina. galerije. Popuna zaštitne ograde (prečke. umeci) mora biti konstruirana za jednolično opterećenje preko ukupne površine ograde. zaštitna ograda mora imati na svom donjem dijelu punu rubnu zaštitu visine najmanje 15 cm mjereno od razine površine. 23) Zaštitne ograde i rukohvati Stepenište i stepenišno odmorište duž rubova s otvorene strane moraju imati zaštitnu ogradu s rukohvatom. Visina stepenica mora iznositi od 13 do 19 cm. Ako se popuna zaštitne ograde izvodi od dužinskih međuprečki. a ako postoji opasnost od klizanja potrebno je na površinu gazišta staviti materijal koji nije klizav.5 cm. Sve stepenice na istom stepeništu moraju biti jednake po visini i širini gazišta. gdje se poslovi obavljaju povremeno mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku čvrstih 96 . a širina gazišta od 26 do 36 cm zavisno o njihovoj namjeni. krovove gradevina. mora se u zimskim uvjetima osigurati njihovo redovno čišćenje i održavanje. prijelazne rampe.

Ostakljene površine moraju biti raspoređene tako da osiguravaju ravnomjerno osvjetljavanje svih dijelova radne prostorije. razmak između prečke ljestava i zgrade mora iznositi 70 do 80 cm. Rukohvati ljestava (stranice) za prilaženje rubovima platformi. prostorije za pušenje. 27) Pomoćne prostorije Pomoćne prostorije su garderobe. Leđna zaštita mora biti izrađena u obliku kaveza načinjenog od lukova od plosnatog željeza. Leđna zaštita mora biti produžena najmanje 1 m iznad poda na koji su ljestve postavljene.2010 metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso sa kutem nagiba vecim od 75° prema horizontali. čija je visina veća od 3 m moraju pocevši od sedme prečke (oko dva metra od poda) imati čvrstu leđnu zaštitu. Ako su ljestve pričvršćene za zid ili stup moraju od površine zida odnosno stupa biti udaljene najmanje 160 mm. Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom. moraju biti tako dimenzionirani i učvršćeni za ljestve da pružaju sigurnu zaštitu osobama od pada s visine. krovni svjetlarnici. prostorija za čišćenje i dezinfekciju radne odjeće i 97 . prostorije za uzimanje obroka hrane. mora se osigurati umjetno osvjetljenje u skladu sa standardom. Ljestve moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom. Umjetno osvjetljenje mora ispunjavati uvjete u pogledu jakosti i ravnomjernosti osvjetljenja te uvjete za sprečavanje direktnog bliještanja. prostora izvan radnih prostorija i površina namijenjenih za rad mora se projektirati i izvesti tako da se osobama koje obavljaju poslove i radne zadatke omogući dobro viđenje i opažanje uz što manji zamor očiju. odnosno zavarene za stranice ljestava na vertikalnom razmaku od najviše 300 mm. Boja umjetnog osvjetljenja mora biti što sličnija prirodnoj svjetlosti. na krovove građevina i rukohvati ili stranice ljestava za prilaženje radnoj platformi moraju se produžiti najmanje za 75 cm iznad poda na koji su postavljene. a njihova ukupna površina mora iznositi najmanje 1/8 površine poda radne prostorije. Radne prostorije moraju imati otvore za prirodno osvjetljavanje (prozori. nužnici. umivaonice. nego je predvideno da se osobe penju izmedu ljestava i zida. Ljestve. staklene pregrade).800 mm. Pri projektiranju i izvodenju umjetnog osvjetljenja potrebno je osigurati opće. kupaonice. Na ljestvama čija je visina veća od 20 m moraju se na udaljenostima od 6 do 8 m ugraditi odmorišta (platforme ili podesti). Širina ljestava ne smije biti manja od 450 mm. Prečke ljestava moraju biti od okruglog željeza promjera najmanje 16 mm i dobro zakovane. 26) Prirodno i umjetno osvjetljavanje Osvjetljenje radnih prostorija. pisoari. prostorije za osobnu higijenu žena. Instalacije rasvjete u prostorijama s mjestima rada i u prolazima moraju biti izvedene na takav način da ne postoji opasnost ozljede radnika. Uređaji za umjetno osvjetljenje moraju biti projektirani i izvedeni u skladu sa standardom i tehničkim propisima. Ako ljestve nemaju leđobran. koji moraju biti pricvršćeni za stranice ljestava na međusobnom razmaku ne većim od 1400 mm. Lukovi moraju biti povezani vertikalama od plosnatog željeza na razmaku ne većem od 250 mm. Prirodno i umjetno osvjetljavanje radnih prostorija mora biti u skladu sa standardom. Ako se prirodnim osvjetljenjem ne može osigurati propisana osvijetljenos t radnih prostorija. Raspored površina i broj tih otvora mora odgovarati vrsti poslova koji se u radnoj prostoriji obavljaju. s unutrašnjim radijusom 700 . prostorije za povremeno zagrijavanje radnika. galerija. Lukovi i vertikale od plosnatog željeza koji međusobno zatvaraju kavez. a u ovisnosti o zahtjevima pojedinih djelatnosti i dopunsko osvjetljenje na mjestima rada. građevinom ili konstrukcijom u razmacima ne većim od 3 m.

Pomoćne prostorije moraju biti projektirane i izvedene tako da osiguraju uvjete utvrđene pravilnikom o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore za izvedbu podova. održavanje itd. ako se ove prostorije nalaze u građevinama koje nisu građene po sada važećim standardima. Imenovanje koordinatora . osvijetljenost. nalaze se u pravilu u posebnim građevinama u blizini radnih prostorija ili u aneksu uz radne prostorije. stropova. a visina prostorija zavisi o namjeni i broju korisnika.. 98 . a čiji izgled. Prostorije nužnika moraju imati odgovarajuću ventilaciju. a koji se odnose na radne prostorije. popis poslova s troškovnikom. način organiziranja suradnje izvođača. zidova. do najudaljenijih mjesta rada. i kontejnerima. Veličina pomoćnih prostorija mora odgovarati namjeni. određivanje mjesta rada s povećenim opasnostima. ne smije biti veća od 100 m. i ne može biti manja od 2.90 x 1. zaštićenim građevinama koje su spomenici kulture. 29) Pravilnik o ZNR na privremenim ili pokretnim gradilištima Ovim Pravilnikom se utvrđuju minimalni sigurnosni i zdravstveni uvjeti za privremena ili pokretna gradilišta. potpis odgovorne osobe za izradu plana izvođenja. posebno za fazu izrade projekta i posebno za fazu izvođenja radova. obnova. U višekatnim građevinama nužnici se moraju predvidjeti i osigurati na svakom katu. sastavljanje i rastavljanje montažnih dijelova. zajedničke mjere ZNR. Pomoćne prostorije mogu se nalaziti u građevinama namijenjenim za radne prostorije ako to priroda procesa i organizacije rada i sanitarno-higijenski uvjeti dozvoljavaju. postupke za usklađivanje aktivnosti. Broj nužnika u građevini određuje se prema broju zaposlenih radnika. plan izvođenja radova izrađuje koordinator I (u fazi izrade projekta) i kao takav je sastavni dio projektne dokumentacije. Površina poda kabine ne smije biti manja od 0. 2. evidencija i uputa iz ZNR.Mogu imati visinu i manju od 2. građenje. odnosno veća od 200 m ako se nužnici nalaze izvan građevine. Za najviše 30 muškaraca odnosno 20 žena mora se predvidjeti i osigurati po jedan nužnik. popis isprava. Privremena ili pokretna gradilišta označavaju svako gradilište na kojemu se izvode građevinski odnosno montažni radovi (iskopavanje. 28) Projektiranje sanitarnih prostorija Nužnici se moraju predvidjeti i osigurati posebno za muškarce a posebno za žene. Pretprostor mora biti opremljen sa jednim umivaonikom na najviše četiri nužnika. postupke za svaku pojedinu opasnu fazu rada.50 m. obveze izvođača o međusobnom izvješćivanju. veličinu i visinu nije moguće mijenjati. vremenski plan radova. uz uvjet da su ispunjeni drugi normativi propisani za pomoćne prostorije. Nužnici se moraju predvidjeti u posebnim kabinama sa pregradama visine najmanje 2 m mjereno od poda. Udaljenost nužnika smještenih u građevini u kojoj su radne prostorije.50 m. pravila ponašanja na gradilištu. Nužnici koji se nalaze u građevini u kojoj su radne prostorije moraju imati pretprostor sa vratima koja se sama zatvaraju i uređaj za vodeno ispiranje.2010 zaštitnih sredstava i dr.. rušenje. ali ne manju od 2.investitor je obvezan imenovati jednog ili više koordinatora za zaštitu na radu kada radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača. popis opasnih tvari. svaki poslodavac koji izvodi radove u trajanju duljem od 5 dana dužan je izraditi plan i odrediti rok dovršetka radova. provjetravanje.20 m.) 1. izvodenje instalacija i sl. zemljani radovi. preinaka ili opremanje.20 m. Plan izvođenja radova . krovova i druge elemente kao što su zagrijavanje.investitor je dužan prije uspostave gradilišta osigurati izradu plana izvođenja radova koji sadrži: opis i shemu/nacrt izvođenja radova. a uz nužnik za muškarce i po jedan pisoar.

planirani datum početka radova. koordinirati primjenu načela ZNR kod projektiranja i procjene vremena izvođenja. ili potaknuti izradu potrebnih usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilištu. ili – na kojima je predviđen opseg radova od 500 osoba – dana ili više. organizirati suradnju i uzajamno izvješćivanje svih izvođača radova. kao i u slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada. investitor je dužan najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova na tom gradilištu dostaviti prijavu gradilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadležnom tijelu uz dostavu plana izvođenja radova. te izvode radove u skladu s planom izvođenja radova. tehničkim i/ili organizacijskim aspektima kako bi se nesmetano planirale različite aktivnosti ili faze rada koje se trebaju izvoditi istovremeno ili u slijedu. a posebice kada se: – odlučuje o oblikovnim. ne oslobađa investitora od odgovornosti za provedbu zaštite na radu na gradilištu. 31) Koordinator II Koordinator za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova – koordinator II – dužan je: 1. pod atke o odabranim ugovornim izvođačima. – procjenjuje potrebno vrijeme za dovršenje takvih radova ili faza. prijavu gradilišta dužan je investitor ažurirati u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova. Obveze investitora i izvođača Imenovanje koordinatora za zaštitu na radu. kako bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe dosljedno primjenjuju načela ZNR. koordinirati primjenu načela ZNR: – kod donošenja odluka o tehničkim i/ili organizacijskim mjerama tijekom planiranja pojedinih faza rada. trajanja radova. podatke o investitoru. koordinatore I i II. potpis i pečat. 3. – kod određivanja rokova. izraditi. 3. 4.investitor je dužan prijaviti gradilište u slučaju: – predviđenog trajanja radova dužeg od 30 radnih dana i na kojima radi istovremeno više od 20 radnika. investitor je dužan u roku od najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova dostaviti prijavu gradilišta. adresu gradilišta. projektanta/glavnog projektanta. te bitne sigurnosne i zdravstvene podatke. – prijava sadrži: datum prijave.2010 3. planirani broj ugovorenih izvođača i drugih osoba na gradilištu. tko prijavljuje gradilište (investitor). odnosno radova u trajanju dužem od pet dana. vrstu projekta. propisana Zakonom o zaštiti na radu. 2. 2. Prijava gradilišta . broj/verziju i datum plana izvođenja radova. provjeravati da li se radni postupci provode na siguran način i usklađivati propisane aktivnosti. 5. u slučaju izvođenja opasnih radova na gradilištu. 99 . izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova. Faza izrade projekta (poštivanje načela zaštite na radu) Investitor je dužan poštivati načela zaštite na radu. izraditi dokumentaciju koja sadrži specifičnosti projekta. Obveze koordinatora ne oslobađaju odgovornosti izvođače i druge osobe na gradilištu njihovih obveza propisanih odredbama Zakona o zaštiti na radu. predviđen najveći broj radnika na gradilištu. Investitor ne može svoje obveze propisane ovim Pravilnikom prenijeti na izvođača/izvođače radova. 30) Koordinator I Koordinator za zaštitu na radu u fazi izrade projekta – koordinator I – dužan je: 1. koje je potrebno primjenjivati nakon gradnje u fazi uporabe. koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka.

mehanizirane preše. a prije ponovnog početka korištenja.sustav se mora sastojati od najmanje dva odvojena i na oba kraja usidrena užeta. 10.moraju biti stabilne. 100 . strojevi za obradu i preradu drveta. pokretne mješalice za beton. Ministar nadležan za rad propisuje listu strojeva i uređaja s povećanim opasnostima. dizalice nosivosti preko 10 KN.ako pri navedenim radovima postoji mogućnost da radnici padnu izvan objekta. a drugo za zaštitu od pada (zaštitno uže) 33) Strojevi i uređaji sa povećanim opasnostima rada Strojevi i uređaji s povećanim opasnostima rada . samohodni i mehanizirani transporteri. čvrste.pri izvedbi zidova sa radne skele ili tla vrši se do 150 cm iznad poda ili tla Radna oprema za povremeni rad na visini: . predtlačne i podtlačne komore. tako da visina s koje radnik može pasti ne prelazi 300 cm i radnici se moraju vezati zaštitnim pojasom . dimenzije. 13. 3. centrifuge. silazak i oslonac (radno uže).oni pri čijem korištenju postoji povećana opasnost po sigurnost i zdravlje radnika unatoč primjeni osnovnih pravila ZNR.uže . 32) Rad na visini . radnicima mora biti omogućen stalan i siguran rukohvat i oslonac . parni i vrelovodni kotlovi.radovi na visini >3m iznad okolne površine smatraju se posebnim uvjetima rada . 5. na objektima višim od 450 cm radovi se moraju izvoditi uz korištenje odgovarajućih skela ili na drugi siguran način . od kojih jedno služi za penjanje. strojne škare.rad na visini . radnici koji vrše te poslove moraju biti privezani pomoću zaštitnog pojasa i konopca dužine najviše 150 cm . 4. kompresori. oblik i izvedba podova mora odgovarati prirodi posla .garđevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i u unutrašnjosti višekatnih objekata visokim do 450 cm iznad terena/poda međukatne konstrukcije.radna skela .ako se pri radovima na otvornim rubovima zaštitna ograda iz opravdanih razloga ne može postaviti ili su radovi manjeg opsega/kratkotrajni. 7. kotlovnice za centralno grijanje preko 50 kW. 9.radne ljestve . strojevi za ubrizgavanje i tlačno oblikovanje mase. vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon. štance. Pod strojevima i uređajima s povećanim opasnostima smatraju se naročito: 1. mogu se izvoditi s upotrebom pomoćnih skela ili ljestava uz vezivanje radnika ako je uz te uvjete moguće izvoditi radove bez opasnosti za život radnika.ako skela nije sastavljena prema priznatim normama. 2.  najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe. 11. organizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište.  poslije rekonstrukcije. strojevi i uređaji za radove pod zemljom itd. 12. montažu i demontažu mora izraditi ovlaštena osoba. moraju se postaviti odgovarajuće zaštitne nadstrešnice. Poslodavac je dužan obavljati ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u sljedećim slučajevima:  prije njihovog stavljanja u uporabu. industrijske mješalice. 8. 6. teretna dizala.2010 6. potrebno je izvršiti proračun nosivosti i stabilnosti.

45cm.pojedini stanovnik ne smije u jednoj godini primiti efektivnu dozu višu od 1mSv (milisivert). postrojenja. u postupku izdavanja građevinske dozvole. 3. prozori.prostorije moraju biti izgrađene.2010  prije početka korištenja na novom mjestu uporabe.elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi frekvencije niže od 3000000 GHz ili ultrazvuk frekvencije niže od 500 MHz koji u međudjelovanju s tvarima ne stvaraju ione .neionizirajuće zračenje . provjetravanje prostorija. radioaktivni izvori. akceleratori i drugi električni uređaji koji proizvode ionizirajuće zračenje.upravni nadzor nad provedbom Zakona ima ministarsvo nadležno za zdravstvo Pravilnik o uvjetima za projektiranje.moraju se odrediti odgovarajuće zaštitne mjere: dostatan broj i pravilan raspored prostorija. efektivna doza izloženih radnika ne smije biti veća od 100mSv u 5 godina (po godini max. širina između strana min. 5. uređaji i tvari koji su onečišćeni radioaktivnom tvari iznad granice. uređaji s radioaktivnim izvorima.u postupku izdavanja lokacijske dozvole Državni zavod za zaštitu od zračenja izdaje uvjete za projektiranje prostorija. ako su strojevi i uređaji premješteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljena i ponovo sastavljena. . 7. strane ljestvi moraju biti iz jednog komada.ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša propisuje pravilnik za sustavno ispitivanje i praćenje vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u zraku. moru. oprema prostorija. na glatkoj podlozi mora biti oslonac. siguran sustav skupljanja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada . 2. predmetima opće uporabe. hrani.32cm. dovratnici. stambenim i radnim prostorijama . vodi za piće. mjere održavanja osobne čistoće osoblja.50mSv) . prečke moraju biti od tvrdog drveta dobro usađene u s trane. gradnju i uklanjanje građevina . stijenke prostorija predstavljaju granicu područja izloženosti . radioaktivne tvari kao posljedica nuklearnih eksplozija i izvanrednih događaja. 34) Ljestve Drvene ljestve za pristup na skelu moraju prelaziti rub poda najmanje 75cm. 6. voditi računa o nagibu.mjere zaštite: • propisivanje graničnih razina i kontrola izloženosti ljudi • proračun i procjena razine zračenja • mjerenje razine zračenja • vremensko ograničavanje izloženosti ljudi • označavanje izvora zračenja i prostora u kojima su smješteni 101 . radioaktivni otpad. tlu. strop i pod tijekom korištenja izvora smanjuju vjerojatnost radioaktivnog onečišćenja na najamanju moguću mjeru. 4. vrata. 35) Zakon o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja . rengenski uređaji. Državni zavod za zaštitu od zračenja izdat će potvrdu da je glavni projekt izrađen u skladu s uvjetima propisanim zakonom 36) Zakon o zaštiti od neionizirajućeg zračenja . tehnološki tijek. prirodne radioaktivne tvari s promijenjenim svojstvima. razmak rubova prečki max.izvori ionizirajućeg zračenja: 1. projektirane i opremljene tako da zidovi. tvari i predmeti iz nuklearnog gorivog ciklusa. osobe mlađe od 18 godina i trudnice ne smiju raditi na poslovima na kojima mogu biti ozračene iznad 1mSv. dvokrake ljestve moraju biti osigurane protiv pomicanja.

2010 • • • • • • • uporaba zaštitne opreme pri radu određivanje uvjeta za smještaj. financijskih i drugih uvjeta vođenje evidencije o izvorima zračenja i izloženosti rukovatelja nadzor nad izvorima zračenja i nad primjenom mjera zaštite 102 . tehničkih. nabavu i uporabu izvora obrazovanje i praćenje zdravlja radnika osobna i uzajamna zaštita ljudi od izlaganja osiguranje stručnih radnika.

2. Vodovod. projekt ugradnje opreme. tehnološki projekt) c) Izvedbeni projekt 1. 5. Agregat se atestira svakih 6 mjeseci i to 19 svojstava. ovoga Zakona. Promet. planove za izvođenje. Suglasnost sanitarne inspekcije itd.Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. tehnički opis. voda. Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m. stavka 5. načinu i uvjetima transporta i ugradnji betona.25 fi razmaka. cement. opskrba vodom. dodaci ? Agregat Granulometrijski sastav mješavine agregata utvrđuje se ispitivanjem i ovisi o propisanim uvjetima kvalitete. tehničke uvjete za izvođ enje radova s postupkom ocjene i kontrole kvalitete. slojevi izravnanja ) do MB 15 103 . način priključenja na prometnicu i sl. 4. projekt konstrukcije (statika)./). 3. Elektroprivreda. te projekte motrenja i održavanja (složene konstrukcije i projekt skele. . pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja (mehaničke otpornosti i stabilnosti. zaštite od požara.2010 3. Prirodni neseparirani agregat za nearmirani beton ( ispune. montažne i projekt montaže ) Projektnu dokumentaciju za građenje čine: a) Idejni projekt 1. zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavnih građevina određenih pravilnikom iz članka 209. 2) Agregat. 1.strojarski projekt ako grijanje nije na kruta goriva projekt zaštite na radu. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova. 3. projekt vodovoda i kanalizacije . Plinara.druge potrebne vrste projekata (pr.) b) Glavni projekt 1) Arhitektonski projekt (u arhitektonskom projektu mora biti fizika zgrade i sve suglasnosti koje su navedene u lokacijskoj dozvoli /Elektra.temeljenja. TEHNIČKA REGULATIVA – BETON I ARMIRANI BETON 1) Projektna dokumentacija ? Projektna dokumentacija za elemente i konstrukcije od betona i AB mora sadržavati: tehnički izvještaj. MUP. građevni projekt. 1/3 debljine ploče. Kanalizacija. nacrtI 2. Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno. projekt instalacija. odvodnja. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama. statički proračun. Bez prethodnih ispitivanja za beton B I s tim da najveća frakcija bude 16-32 mm Najveće zrno agregata ne veće od ¼ presjeka betonskog elementa.

klasa. Karakteristična tlačna čvrstoća ( ftk ) je vrijednost ispod kojih se može očekivati najviše 10 % svih tlačnih čvrstoća ispitanog betona (10 – postotni fraktil).2010 Agregat za beton ne smije sadržavati sastojke koji utječu na brzinu vezanja i očvršćivanja betona (organske tvari. . lake čestice itd).nije dopušteno mješanje iste frakcije drugih proizvođača Voda Voda za beton – dopuštene primjese. Ugrađuje se samo na gradilištu gdje se i proizvodi. za MB 20 – 300 kg. Klasa betona obuhvaća MB ili MB i neka druga svojstva betona ( vodonepropusnost. Prethodna ispitivanja mogu biti u laborotoriju ili u tvornici betona. e) bijeli cement. vrsta ? Marka betona MB je normirana tlačna čvrstoća u N/mm2 koja se temelji na karakterističnoj čvrstoći pri starosti betona 28 dana. Vrsta betona je beton iste klase. a kasnije se produžuju svakih 12 mjesci ( certifikacijski znak je “3A” ) Cement Količinu cementa treba povećati za: a) 10 % ako je najkrupnija frakcija u mješavini agregata 8 do 16 mm b) 20 % ako je najkrupnija frakcija u mješavini agregata 4 do 8 mm Kontrola cementa provodi se u centralnoj betonari Cement se atestira svaka 3 mjeseca. 4) Kategorije betona ? Betoni se dijele u dvije kategorije:  Beton B I ( MB 10 – 25 ) može se proizvoditi i bez prethodnog ispitivan ja uz uvjet da se predvidi propisana količina cementa. šećer. za MB 15 – 260 kg. 5) Količina cementa klase 35 ( 25. mora zadovoljiti 5 % fraktil Vrste cementa su: a) cement opće namjene. b) cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća. 3) Marka betona. tlačna čvrstoća ispituje se na betonskim kockama 20 cm nakon 28 dana u vodi na 20 oC. te betoni s posebnim svojstvima i transportni beton svih marki. otpornost na habanje ). Za AB MB 15 na više. ali drugog sastava. Sastav se određuje na temelju prethodnih ispitivanja svježeg i očvrslog betona proizvedenog od predviđenih materijala za predviđene uvjete gradnje i namjenu konstrukcije.a morska voda samo za nearmirane konstrukcije Dodaci Dodaci betonu – potreban uvodni atest koji vrijedi 2 godine. g) aluminatni cement. Postoje MB 10 do MB 60. ispituju se osnovna svojstva. 45 ) za BI ? Za MB 10 potrebno je 220 kg. za MB 25 – 350 kg 104 . c) cement opće namjene niske topline hidratacije.  Beton B II su MB 30 i više. f) sulfatno otporni cement. d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije.

godine uveden je pojam partije betona za kontrolu kvalitete betona u proizvodnji i u izvedbi.količina do 2. za 20 % ako je frakcija od 4 – 8. Uzima se uzorak na svakih 50 m3 ili 75 mješavina ili svaki dan ( za više od 2. partija betona ? Kontrola kvalitete betona sastoji se od:  KONTROLA PROIZVODNJE BETONA – koju provodi proizvođač betona u tvornici betona  KONTROLA SUGLASNOSTI S UVJETIMA PROJEKTA koja se provodi na gradilištu ( izvođač ) Obje kontrole provode se po partijama betona. Prije podizanja kalupa treba očistiti podlogu oko kalupa od suvišnog betona. veličina partije se propisuje projektom 7) Ispitivanje betona? Kod svježeg betona ispituju se konzistencija. Kod očvstlog betona ispituje se čvrstoća. a za cement klase 45 za 10 % manja nego za klasu 35. 1mjesec – kontrola pomoću partija betona 3mjeseca .000 m3 na 100 m3 ili 150 mješavina ) Svježi beton 1.Konzistencija slijeganjem Konzistencija slijeganjem se ispituje tako da se kalup u obliku krnjeg stošca visine 30 cm puni betonom u tri nivoa (na svakom nivou se beton zbija čeličnom šipkom 25 puta) te se nakon podizanja kalupa mjeri slijeganje betona od početne visine.dokaz marke betona  PARTIJA BETONA U PROIZVODNJI BETONA . šipka ne treba prodirati u donji. a kad je proizvodnja velika ( više od 2.2010   Za cement klase 25 količina je za 10 % veća po MB nego za klasu 35. već zbijeni sloj betona. za 10 % ako se ugrađuje beton tekuće konzistencije ( obradljivosti ) 6) Kontrola kvalitete betona. 105 . najviše 30 kontrolnih uzoraka .000 m3 unutar mjesec dana.000 m3 ) uzima se na 100 m3 ili na 150 mješavina  PARTIJA BETONA U KONTROLI SUGLASNOSTI – NA GRADILIŠTU Za svaku vrstu betona po 1 uzorak svaki dan ili na 100 m3 ili 150 mješavina U jednoj partiji konstrukcije moraju biti najmanje 3 uzorka. Zbijanje šipkom treba biti jednoliko po cijelom presjeku.uzorci se uzimaju svaki dan ili na svakih 50 m3 ili na svakih 75 mješavina. Od početka punjenja kalupa do njegova podizanja ne smije proći više od 150 s. Prilikom zbijanja drugog i trećeg sloja. količina pore i temperatura. Partija betona je količina betona iste klase i vrste koja se proizvodi i ugrađuje uz jednake uvjete Pri donošenju mjera inovacije PBAB-a. Količina cementa se poveća za 10 % ako je najkrupnija frakcija od 8-16 mm. 1985.

Ako je potrebno.2010 2.Konzistencija rasprostiranjem Konzistencija rasprostiranjem se ispituje tako da se kalup oblika krnjeg stošca visine 20 cm puni betonom u 2 nivoa. Nakon toga se mjeri promjer rasprostiranja betona u 2 okomita smjera. Svaki nivo se zbija batom 10 puta. gornji sloj se nakon zbijanja dopuni betonom. Svaki ciklus podizanja i spuštanja ploče treba trajati od 2 do 5 s. valjak φ/h=150/300 mm 106 . Nakon 30 s se kalup podigne vertikalno te se podložna ploča podiže i spušta 15 puta. odnosno izdvajanja cementne paste od krupnijih zrna agregata. Beton treba vizualno pregledati na pojavu segregacije. Očvrsli beton uzorci: kocka brida a=150 mm.

2010 Vlačna čvrstoća .cijepanjem – prama HRN EN 12390-6 .savijanjem – prema HRN EN 12390-5 107 .

zavarljivosti. 5. Nije dopuštena za dinamičko opterećene konstrukcije i konstrukcije koje moraju biti nepropusne za vodu B680 (BiA. Mrežasta armatura je također od hladno obrađenih glatkih i rebrastih žica koje se zavaruju točkasto elektrootporom u krutu mrežu MAG 500/560 i MAR 500/560.4  n – xi) / n 3. 4. x3 ) u [ N/mm2] x1  MB . 5.k2 najmanja vrijednost u [ N/mm2] 2. na žice f ≤ 12 mm i šipke f > 12 mm. na visoko i normalno duktilne čelike. u starosti 28 dana Karakteristična čvrstoća betona je ona ispod koje se može očekivati najviše p% svih rezultata (podbačaja) ispitivanja tlačne čvrstoće betona: fbk = fm – t × σ 8) Kontrola u tvornici betona ? Kontrola u tvornici betona može biti osnovna. zavarljiv pod određenim uvjetima i zavarljiv. 15  n  30 . x2. vrsti obrade. površinskoj obradi pri izvlačenju. 2. vlačna čvrstoća). mehaničkim karakteristikama (granica popuštanja.3 Sn x1  MB – 4  n – xi) /( n – 1) 10) Čelici za armiranje? Betonski čelik dijeli se prema: 1. B220 (GA 240/360) (granica razvačenja / vlačna čvrstoća)fi 6-14mm 2. RA 500/550) fi 6-14mm 3. Bi-armatura sastoji se od dvije hladno obrađene žice međusobno spojene poprečnim šipkama od prirodnog čelika i zavarene. Glatka armatura je od prirodnog čelika B240.680/800).za ve mn  x1  MB . 9) Kriteriji kod ispitivanja MB?*** Marka betona ocjenjuje se po partijama i to po slijedećim kriterijima: 1.kad se računa sa procjenjenom standardnom devijacijom mn  MB + 1. 10  n  30 . na nezavarljiv. Rebrasta armatura je od visokovrijednoga prirodno tvrdog čelika dobivenoga prikladnim legiranjem B400. toplo valjan i hladno obrađen i termički poboljšan čelik. n  15 m3  MB + k1 aritmetička sredina triju uzastopnih rezultata ispitivanja ( x1. B500 (RA 400/500. 4. na toplo valjan. profilu.2010 Razred tlačne čvrstoće betona je normirana tlačna čvrstoća betona u N/mm2. uključujući i zavarene mreže. 3. Vrste čelika za armiranje: 1. na glatki i rebrasti. Zahtjevi koji se postavljaju za čelik su dobra prionljivost betona i čelika te rastezljivost ( veliko relativno produljenje prije sloma ) Oznaka čelika sastoji se od dva broja – vi i normalne karaktereistične čvrstoće pri kidanju fa. tekuća (unutarnja) i kontrolna (vanjska). Sukani profili su hladno obrađeni čelici. 108 .

0 m.provjera nosivosti na posmik zavarenih spojeva (12 spojeva) . stupnju agresivnosti okoline.Vlačna armatura nastavlja se preklapanjem šipki s kukama i bez kuka. 109 .Ovisno o: vrsti elementa (konstrukcije ). BI do Ø 6.savijanje i povratno savijanje Mrežasta armatura Jedan uzorak se sastoji od jedne cijele širine mreže s jedanaest poprečnih šipki.provjera vlačne čvrstoće uzdužnih i poprečnih šipki (po tri komada od svake) .5 cm ( za ploče.7 m i 0.dozvoljeno je grupiranje šipki u snop ( najviše od 4 šipke ) c) OBLIKOVANJE ARMATURE . o MB.Zavarene armaturne mreže se ne savijaju .2010 Ispitivanje Glatka i rebrasta armatura Jedan uzorak se sastoji od 3 komada (duljine 1. marki betona. 0. Za laboratorijsko ispitivanje uzima se po jedan uzorak od svake vrste mreže jedne isporuke.Ravnim dijelom s kukom.čisti razmak između paralelnih šipki ne manji od 3 cm ili jednak Ø šipke . uz pomoć zavarene poprečne armature na dijelu preklopa ili elektrootpornim zavarivanjem . savijanjem šipki s petljom i pomoću šipki sa zavarenim poprečnim šipkama.savijanje uzdužnih i poprečnih šipki (po tri komada od svake).dimenzionalna kontrola . vrsti čelika.3 m isječene iz iste šipke ili koluta). Duljina sidrenja ovisi o položaju šipki u elementu pri betoniranju. međukatne konstrukcije) . a0min = 1. ljuske. RA do Ø 12 mm. zaštitni sloj armira se posebno tankom armaturnom mrežom b) RASPORED ARMATURE U PRESJECIME ELEMENATA .Za vilice: GA do Ø 16 mm. Na svakom uzorku se vrše sljedeća ispitivanja: .9 d) SIDRENJE ARMATURE . promjeru armature i načinu ugradnje betona.određivanje vlačne čvrstoće Rm . Na svakom uzorku se vrše sljedeća ispitivanja: .Duljina preklopa mora bit veća ili jednaka 20 cm ili 15 Ø f) VODENJE UZDUŽNE ARMATRURE h – statička visina nosača Pravila armiranja Stup i zid: Promjer šipke odnosno žice uzdužne armature u stupovima mora biti najmanje12 mm. a u zidovima 8 mm. MA do Ø 10 .Za a0 > 5 cm. granice razvlačenja Re i produljenja A10% . 11) Pravila armiranja? Armatura proračunata metodom graničnih stanja nosivosti i uporabljivosti sidri se. ili nastavlja prema točno utvrđenim pravilima. a) ZAŠTITNI SLOJ ARMATURE a0 . stjene. o promjeru čelika e) NASTAVLJANJE ARMATURE .

Program kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije: – svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u betonsku konstrukciju.S projektom betona se moraju usuglasiti projektant i nadzorni inženjer. Kuke: kod GA 4 Ø. 110 . Zidni nosači ili stijene jesu ravni plošni nosači opterećeni u srednjoj ravnini čija je visina jednaka ili veća od 0. – podatke iz elaborata o prethodnim istraživanjima i drugih elaborata. a jednaka ili veća od 0. uključivo odgovarajuće podatke propisane odredbama o označavanju građevnih proizvoda prema prilozima ovoga Propisa. – proračun nosivosti i uporabljivosti 3. – podatke o temeljnom tlu i seizmičnosti.5 raspona za nosače na dva oslonca. Projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati osobito: 1. studija i podloga koji su od utjecaja na svojstva – opis betonske konstrukcije. razmak vilica stupa ne smije biti manji od 20 cm ili 15 . Projekt betona mora sadržavati: a) Tehničke uvjete za projektirana svojstva svježeg i očvrslog betona b) Opis sastojaka betona c) Način proizvodnje betona d) Program kontrole kvalitete i identičnosti tlačne čvrstoće betona e) Plan betoniranja. kod RA 8 Ø Greda: Min fi12 Min razmak uzdužne armature 30cm Max razmak vilica 40cm 12) Što sadrži projekt betona ? Projekt betona je elaborat kojeg izrađuje izvođač. – opis načina izvođenja betonske konstrukcije i ugradnje građevnih proizvoda. Tehnički opis – opis utjecaja namjene i načina uporabe građevine te utjecaja okoliša na svojstva betonske konstrukcije.transporta. 2. Proračun nosivosti i uporabljivosti – podatke o predviđenim djelovanjima i utjecajima na građevinu koji se odnose na proračun nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije.4 raspona za kontinuirane nosače.njege f) Nadzor i kontrolu kakvoće armaturnih čelika g) Završnu ocjenu kakvoće Kao prilog projektu betona potrebno je priložiti certifikat svake betonare u kojoj će se proizvoditi beton. uključivo temeljenje. a kojim se specificiraju sve potrebne predradnje i radnje za postizanje tražene kvalitete i ostalih zahtjeva za beton.2010 Razmak uzdužne armature stupa ne smije biti veći od 40 cm.

2010 – ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe toga gradilišta. skele.površina armature ne smije imati listajuću hrđu koje mogu oštetiti čelik ili ugroziti vezu imeđu betona i armature . za skladištenje duže od 3 mjes eca treba ponovna kontrola kvalitete. Čista širina poda skele ne smije biti manja od 80 cm. broj šipki i geometrija ugrađene armature.za čeone varove potrebno je provjera zavarljivosti .prije betoniranja kontrolira se promjer. Fluidnost: Svježi beton mora biti dovoljno tekuć da se može ugraditi u oplatu i oko armature uz pomoć odgovarajuće opreme.Projektom određeni zaštitni sloj mora se postići uporabom odgovarajućih distancera b) skela i oplate . 14) Armatura.savijanje pri temperaturama nižim od –50C se ne preporučava . učvršćenje armature u oplati te granica razvla v i granica fa . 2. . zdravstveno sposobni za rad na visini Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti veća od 20 cm.nije dozvoljeno savijanje pomoću zagrijavanja . Skele i oplate. osim ako se koristi posebna oprema koja ograničava lokalna naprezanja. . prepravljati.Ispravljanje savijene armature se ne dopušta. zajedno s potporama moraju biti: -sposobne oduprijeti se bilo kojem djelovanju koje se može pojaviti tokom izvođenja 111 . drobljenja zrna te da se ne miješaju frakcije b) cement treba zaštititi od vlaženja. zidova i vertikalnih dijelova oplata grede. Zbijenost: Sav ili gotovo sav zarobljeni zrak bi za vrijeme zbijanja s morao izaći. 13) Transport i skladištenje agregata i cementa ? Bitno je da se ne kvari kvaliteta a) agregat – pratiti da ne dođe do segregacije.savijanje i nastavljanje izvodi se prema projektu konstrukcije .kod ugradnje betona.Zavarivanje je dopušteno samo ako je armatura posebno označena kao zavarljiva.moraju preuzeti opterećenje bez štetnih slijeganja i deformacija . mehaničkih oštećenja i nedopuštih deformacija . preuzimati pošiljku s odgovarajućom dokumentacijom ( atesti ) ne miješati ako su druge partije. ne bi smio biti tako tekuć da se odvaja (segregira) od krupnog agregata.armatura se veže graničnicima i podmetačima da bi zadržala projektni položaj .prema PBAB-u kod skidanja oplate čvrstoća betona ne smije biti manja od 30 % MB kod stupova. oplate ? a) armatura se treba zaštititi od korozije. te 70 % kod ploča i donjih dijelova oplata grede Pod skelama podrazumijevaju se pomoćne konstrukcije koje služe za vršenje radova u građevinarstvu na visini većoj od 150 cm iznad tla. – ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti – uvjete građenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja SVJEŽI BETON – Glavna Svojstva 1. Skele mogu postavljati. dopunjavati i demontirati samo stručno obučeni radnici. Stabilnost ili kohezivnost: Beton bi trebao ostati homogena masa. 3.

” Prilikom svake isporuke betona na gradilište proizvođač betona je dužan izdati dostavnicu Plan betoniranja – ugradnja betona Ugradba betona istovremeno obuhvaća istresanje i smještaj svježeg betona u oplati i to na način da se beton ubaci što bliže njegovom konačnom položaju u konstrukciji. • prije svakog betoniranja pripremiti plan betoniranja. • debljina slojeva koji se kompaktiraju smije iznositi maks. čišćenjem i uporabom nekog sredstva za nastavak betoniranja). Temeljem gore navedenog treba poštivati pravila kako slijedi: • izbjegavati da beton udara izravno u oplatu. te da nemaju štetno djelovanje za okoliš. “Beton se na gradilište doprema mikserima. prebrze promjene temperature te vibracija i potresanja tijekom očvršćivanja. a kada to zatraži nadzorna služba. kod duže stanke. sloj na sloj ne smije proći više od 2-3 sata ( vrijeme vezanja cementa ).Temeperatura svježeg betona 5 – 30 oC. moraju se nastaviti odgovarajućim tehnološkim postupkom (ispiranjem ploha.usporedbe rezultata tekuće kontrole proizvodnje s rezultatima kontrole suglasnosti 112 . • ugradnju vršiti u jednakim slojevima.5 m .prema projektu betona ? . armaturu ili oplatu.U slučaju prekida treba poduzeti mjere da se ne ugozi sigurnost i stabilnost konstrukcije . • visina slobodnog pada neaditiranih betona ne smije biti veća od 1.5 m. Završna ocjena kvalitete betona prema PBAB-u obuhvaća: . da ne dođe do segregacije smjese betona. 15) Ugradnja betona . Npr. Ove radnje treba provoditi na način. • slojevi betona u cijelosti moraju biti kompaktirani prije nanošenja sljedećih slojeva. 50 cm. Projekt skele mora uzeti u obzir deformacije prilikom i nakon betoniranja da bi se spriječile deformacije i pukotine u mladom betonu. oborina.2010 -dovoljno krute da osiguraju dopuštene tolerancije za taj tip konstrukcije Sredstva za skidanje oplate moraju biti odabrana i primjenjena tako da nisu štetna za beton.agregat nesmije biti smrznut a cement visokoaktivan(viša hidrataciona toplina) 16) Njega betona ? Beton treba zaštitiit od prebrzog gubitka vlage. Plan betoniranja uključuje opis transporta i ugradnje betona i sve radnje vezane za te poslove.Betonira se u slojevima do 70 cm. Projektom se propisuje način sklapanja i rasklapanja skele.Svježem betonu ne smije se naknadno dodavati voda .ako su temperature niže od +50C i više od 300C . što znači da oba sloja betona moraju biti monolitizirani. Nastavci betoniranja moraju biti kod ravnih ploha i elemenata vertikalni. ako nije poduzeti potrebne mjere .dokumentaciju o preuzimanju betona po partijama . kod vibriranog betona donji sloj se revibrira.a kod uspravnih elemenata horizontalni Ugradnja u posebnim uvjetima .Za zaštitu od segregacije beton se ne ugrađuje slobodnim padom većim od 1. • prekidi. u odnosu na konkretne mogućnosti i okolnosti. Ugradnja se vrši pumpom za beton ili dizalicom s korpom.

( za ubrzano očvršćivanje upotrebljavaju se kloridi i to 0. pod uvjetom da se vezanje betona dogodilo unutar 5h i da vanjska temperatura nije ispod 5oC. sadrži? . kontrola oplate i betona. zaštita betona se zasniva na zaštiti betonskog elementa od gubitka topline Vrijeme njege ovisno je o klasi izloženosti: za klase X0 ili XC1 minimalni period njege je 12h.4 % na masu cementa – uzeti s rezervom ) .viša MB koja brže dostigne projektnu MB . Ako nije propisano njegovanje traje barem 7 dana 17) Betoniranje u posebnim uvjetima ( izvan temperature 5 – 30 oC ) ? .Mišljenje o kvaliteti ugrađenog betona 20) Naknadna ispitivanja kvalitete betona ? Naknadno dokazivanje kvalitete ugeđanog betona provodi se ako je kvaliteta betona podbacila u odnosu na zahtjevanu ( manja karakteristična tlačna čvrstoća od tražene MB ) Treba: provjeriti sigurnost konstrukcije .Projekt beton .Kolnici zahtjevaju 90 dana normalne njege i moraju imati otpornost na mraz i sol. parom . a beton koji će u eksploataciji biti izložen smrzavanju 100 % .Zimi se beton grije ( na +7 oC do + 12 oC ) npr.Agregat treba biti čist.6 cm izvađenih iz konstrukcije ( 10 uzoraka ) 113 . Za sve ostale klase izloženosti.2010 .Aditivi se provjeravaju na + 5 oC i + 20 oC. uzorci. a cementu izbjegavati dodatak pucolana .dužim držanjem u oplati Ako se betoniranje odvija zimi pri niskim temperaturama.pokrivanje mokrim jutenim vrećama ili drugim prekrivačima koji zadržavaju vlagu.Prije prvog smrzavanja beton mora imati 50 % čvrstoće ( cca 3 dana ). Dvije vrste ispitivanja: A.Građevinski dnevnik ( temperatura. te beton zaštiti od vjetra.ili sanirati ili ako postoji mogućnost smanjiti dopušteno opterećenje. Za vrućeg vremena primjenjuju se sljedeće radnje: .Rekapitulaciju dokumentacije kvakitete materijala 19) Završna ocjena kvalitete betona u konstrukciji za B II.datum . 18) Dokumentacija kvalitete na gradilištu sadrži ? . NERAZORNO – sklerometrom i ultrazvukom B.višekratno dnevno polijevanje vodom . RAZORNO – valjcima 5. jer će se na taj način osigurati normalan proces hidratacije. kvaliteta materijala koji se dovozi . Njegovanje i zaštitu betona treba provoditi istovremeno.te ih stalnim polijevanjem održavati vlažnima .mišljenje o kvaliteti ugrađenog betona koje se donosi na temelju vizualnog pregleda konstrukcije.Dokumentaciju o preuzimanju betona po partijama .0 x 5. njegu je potrebno vršiti dok površina betona ne dostigne 50% projektirane tlačne čvrstoće.

sredstava za stvaranje ćelija. negašeno vapno. pomoćnih materijala i vode.kod pjenobetona deterđenti d) pomoćni materijali. NOSIVI su termoizolacijski prefabrikati. jest vrsta lakog betona koji se dobiva očvršćivanjem smjese silikatne i vezive komponente. a priozvode se kao:  Fasadne izolacijske ploče ( FIP )  Zidne pregradne ploče ( ZPP )  12mm 114 . Prefabricirani elementi od nearmiranoga i armiranoga ćelijastog betona. krovne konstrukcije raspona 30 m. vrste ploča ? Ćelijasti beton (plinobeton odnosno pjenobeton).2010 21) Pokusno opterećenje ? Za mostove raspona 15 m. glavnih nosivi elemenata pod stalnim opterećenjem .Ako su rezultati negativni ( npr.Prvo treba pribaviti dokaze o kvaliteti ugrađenog materijala. spadaju u skupinu konstrukcijskih i termoizola cijskih građevnih materijala. silose. b) vezne komponente – cement. tepeći pepeo. Čelijasti beton je vrsta lakog betona koji se dobiva očvršćivanjem smjese: a) silicijske komponente – kvarcni pijesak. bazene.Ako nije u redu slijedi kontrola progiba. voda za armiranje se koristi GA 240/3650 i MA 500/560 – Prefabrikati od čelijastog betona proizvode se kao: Armirani 1.Kontrola stanja zaštitnog sloja betona ( uz more – kloridi ) 23) Čelijasti betoni ( plinobeton i pjenobeton ). veće deformacije ) obavezna je sanacija konstrukcije i novo pokusno opterećenje – ako su rezultati opterećenja negativni – rušenje konstrukcije. dalekovodni stupovi i sl.Vizualnog pregleda ( snimanja položaja i veličine pukotina. za određena statička opterećenja a proizvode se kao:  Krovne i međukatne ploče ( KSP )  Zidne vertikalne ploče ( ZVP )  Zidne horizontalne ploče ( ZHP )  Nosive zidne vertikalne ploče ( NZVP )  Grede ( P ) 2. troska iz visokih peći. Prefabricirani elementi od nearmiranoga i armiranoga ćelijastog betona (plinobetona odnosno pjenobetona). regulatori alkaliteta.Za industrijske objekte 5 godina .Za javne i stambene zgrade svakih 10 godina .regulatori vezivanja i stvrdnjavanja. kombinacija c) sredstva za stvaranje čelija .kod plinobetona aluminijski prah. NENOSIVI su termoizolacijski prefabrikati. . spremnike. jesu oblikovani proizvodi od ćelijastog betona izrađeni na industrijski način. kako i gdje se upotrebljavaju.Za mostove 2 godine Kontrolni pregledi sastoje se od: . kranske staze 5 t. te oštećenja bitnih za sigurnost konstrukcije . armirani. pasta ili granula . armirani radi transporta i skladištenja. 22) Održavanje objekata ? Predviđeni su periodični ( kontrolni ) pregledi i to: . tek onda pokusno opterećenje .

tip Rx ( za zidove ) 26) Koje se vrste cementa moraju ispitati ? Sve vrste cementa moraju se ispitivati PC k – portland cement klase 25. Beton mora biti izručen iz miksera za maksimalno 2 sata ( ako nema usporivača ). Temperatura betonske mješavine smije biti od 5 – 30 oC. 35S. valjani beton. Običnim kamionima kiperima transportira se samo beton krute konzistencije (beton betonskog kolnika. Trajanje transporta podesiti da gubitak obradivosti ostane u predviđenim granicama i beton na gradilištu bude obradiv i pogodan za ugradnju sukladno projektu betona. Beton ne smije početi vezati i očvršćivati prilikom transporta. prilagođenog sustavu EU. Dodavanje vode u mikseru nije dozvoljeno.. 55 S – cement sa sporim porastom čvrstoće B – cement sa brzim porastom čvrstoće PC 15 zk – sa dodatkom zgure do 15 % PC 30 zk PC 15 pk – sa dodatkom pucolana do 15 % PC 30 pk PC 15 dk – d ( z ili p ) – miješani dodatak PC 30 dk MK – metalurški cement Mpk – sa dodatkom pucolana Pk – pucolanski cement 27) Prenapregnuti beton ? Prednapregnuti beton da se može prednapregnuti mora se osigurati elastična deformacija Gubitak sile prednaprezanja javlja se nakon unošenja sile: 1. dodaje se super plastifikator. Nagnuta kruškolika posuda s betonom u vožnji rotira umjerenom brzinom (2 do 6 rotacija u minuti) i sprečava zbijanje i segregiranje betona.beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente Transportni betoni su betoni proizvedeni u tvornici betona.. a do mjesta ugradnje najčešće se transportiraju auto-miješalicama (mikserima) posebno konstruiranim za tu namjenu.beton proizveden u betonari na gradilištu za potrebe toga gradilišta . 45S. 25) Armaturne mreže ? Tipovi: . 45B.tip Q ( obostrano nosive ) . skupljanje betona – skrati se 115 .) koji se teško ispušta iz auto mješalice.tip R (uzdužno nosive ) . . a prizvode se kao:  Izolacijske ploče ( IP )  specijalne izolacijske ploče ( SIP )  zidni blokovi ( ZB )  izolacijski toplinski blokovi ( ITB ) 24) Transportni beton B II ? Stupanjem na snagu Tehničkog propisa za betonske konstrukcije (TPBK). Kada konzisterncija ne bi odgovarala.beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara) . .2010 Nearmirani su termoizolacijski prefabrikati namjenjeni za toplinsku izolaciju građevinskih konstrukcija i zidanje zidova u zgradama. 35B. beton se prema mjestu proizvodnje dijeli na.

Betoni za konstrukcije su u pravilu projektirani betoni Beton je građevni proizvod izrađen miješanjem: . lako agregatni betoni  postoje norme. Svojstva očvrslog betona specificiraju se u projektu betonske konstrukcije 116 . puzanje betona – naknadno povećanje deformacije . lagani pjenobetoni ( plinobetoni ) – siporex 3.odgovoran uvjetovatelj .cementa (veziva) 10-15% volumena betona .projektirani beton (zadanih svojstava) – odgovoran je proizvođač .agregata 70-80 % volumena betona .plastično 28) Specijalni betoni? Specijalni betoni su betoni: MB > 60 koji se mogu upotrijebiti samo u posebnje svrhe 29) Lagani betoni ? Lagani betoni su: 1.dva reda poprečnih rebara pod različitim kutom u odnosu na os Prve dvije vrste imaju istu granicu razvlačenja 500Mpa. ili su prema potrebi specificirana u projektu betonske konstrukcije. npr.beton normiranog zadanog sastava . Beton normiranog zadanog sastava primjenjuje se za obične betone uglavnom nearmiranih konstrukcija i to za niže razrede tlačne čvrstoće i razrede izloženosti X0 i XC1.odgovorno je normizacijsko tijelo. jednozrnati lagani betoni – samo krupne ili srednje frakcije 2.beton zadanog sastava . Prema zahtjevima iz specifikacije (tehnički uvjeti) .tri reda poprečnih rebara B500B .beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente.dva reda poprečnih rebara pod istim kutom u odnosu na os B450C .beton proizveden u tvornici betona (centralna betonara) .dodataka (aditiva) Svojstva svježeg betona specificira izvođač betonskih radova. ali različitu duktilnost (omjer vlačne čvrstoće i granice razvlačenja) 31) Beton se proizvodi kao? Prema mjestu proizvodnje beton se dijeli na: .vode 10-15% volumena betona . glinopor kao laki agregat  na bazi ekspandiranog polistirena ( EPS betoni )  mikroarmatura ( podne obloge ) – mikroarmirani EPS betoni  nosivi čelični skelet + MEPS –30 % manje čelika kao tlačni dio i korozivna zaštita 30) Čelici za armiranje prema hrvatskim normama? Šipke i mreže: B500A .2010 2.beton proizveden u betonari na gradilištu za potrebe tog gradilišta .

.) ovise o strukturi. C 50/60 Objašnjenje oznake: C – f ck. vodonepropusnost i sl.Beton male gustoće (lagani beton):ρ = 800 .izrezivanjem probnih tijela – valjci (na čvrstoću betona utječe njihov položaj u konstrukciji).Uobičajena gustoća betona (običan beton):ρ = 2000 . C 40/50.Razredi tlačne čvrstoće betona: C 12/15. 32) Ispitivanje pokusnim opterećenjem betonskih konstrukcija? Ako je predviđeno projektom. dalje se proračunava čvrstoća betona).Za proračun se uzima prosječna gustoća betona: ρ = 2400 kg/m3 (za nearmirani beton) ρ = 2500 kg/m3 (za armirani beton) TLAČNA ČVRSTOĆA BETONA ¨fc¨ je otpor kojim se materijal suprotstavlja razaranju na jedinicu površine Tlačna čvrstoća je glavni čimbenik procjene kvalitete očvrslog betona TPBK (N. C 16/20. C 30/37. . .Pri ponavljanom opterećenju i rasterećenju materijal se umara i betonska konstrukcija ili njezin element se slome pod manjim opterećenjem nego što bi se to dogodilo uz jednokratno mirno statičko opterećenje ISPITIVANJE ČVRSTOĆE BETONA U KONSTRUKCIJI . a osobito o gustoći . C 45/55.cyl = normirana karakteristična tlačna čvrstoća betona dobivena ispitivanjem valjka dimenzija 150/300 mm u N/mm2 fck. kolovoz 2005.metoda sklerometra – nerazorna metoda (pusti se da šipka udari o betonsku podlogu i odskoči.2600 kg/m3 . te prema potrebi ostala svojstva (otpornost na smrzavanje i odmrzavanje.) STRUKTURA BETONA Gotovo sva fizikalna i mehanička svojstva betona (čvrstoća.2000 kg/m3 . pomoću veličine odskoka mjeri se kakvoća betona). C 35/45.N.metoda ultrazvuka – nerazorna metoda (iz brzine širenja ultrazvuka određuje se modul elastičnosti. otpornost na temperaturu. C 20/25.Beton velike gustoće (teški beton):ρ > 2600 kg/m3 .cyl / f ck. vodljivost topline. vodljivost zvuka. ispunjenost. broj 105. otpornost na mraz.2010 Obvezno se specificira razred tlačne čvrstoće.količini mase (tvari) po jedinici volumena.cube = normirana karakteristična tlačna čvrstoća betona dobivena ispitivanjem kocke stranica 150 mm u N/mm2 CEMENT je skupno ime za hidraulično građevno vezivo koje se samostalno očvrsne na zraku i pod vodom. otpornost na koroziju i sl. a obvezno za: -Mostove raspona većeg od 15m -Tribine -Krovne konstrukcije raspona većeg od 30m 117 . ČVRSTOĆA BETONA NA ZAMOR . C 25/30.) i EUROCODE 2 .cube C = klasa betona (razred tlačne čvrstoće betona) fck.

e) bijeli cement. promjeru armature i načinu ugradnje betona Ima ulogu: osigurati prionjivost armature i betona. preko spojnice Dužina nastavljanja šipki min 15fi ili 20cm Maksimalni razmak šipaka kod stupa? 40cm Zaštitni sloj je udaljenost od vanjske ivice armature do najbliže vanjske ivice betona. (označava se s 'bijeli') f) sulfatno otporni cement. c) cement opće namjene niske topline hidratacije.5 godina za ostale Pregledi se sastoje od: vizualnog pregleda. d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije. odnosno od promjera šipke koja zamjenjuje snop Ako je zaštitni sloj veći od 5.2010 -Betonske konstrukcije izvedene novim tehnološkim postupkom 33) Održavanje betonske konstrukcije? Redoviti pregledi su propisani u projektu betonske konstrukcije.0cm za ostalo u slabo agresivnoj okolini Zaštitni sloj ne smije biti manji od promjera armature. mora se armirati s posebno tankom armaturnom mrežom Razmak šipki mora biti 2cm ili najmanje jednak promjeru šipki odnosno promjeru najvećeg zrna agregata Mogu biti maksimalno 4 šipke u snopu do 44mm i najviše dvije vilice bez razmaka Dužina sidrenja šipki min 10fi ili 15cm Nastavljanje armature: preklapanje.10 god za stambene i javne građevine . potrebno je voditi računa o razmaku za prolaz vibro igle 118 . zaštiti od požara i korozije 1. zavarivanje. 34) Vrste cementa? Vrste cementa su: a) cement opće namjene (CEM. (označava se s 'CAC') 35) Dužina sidrenja. šipke u snopu. kontrole progiba glavnih nosivih elemenata.0cm. (označava se s 'SR') g) aluminatni cement. Kod postavljanja šipki armature u više nivoa. stupnju agresivnosti okoline (5 klasa okoliša). a nisu rjeđi od: . zaštitni sloj? Najmanji zaštitni sloj betona utvrđuje se ovisno o tipu konstrukcije. 5 tipova.2 godine za mostove . 27 podtipova) portland cement (CEM I) portland cement s dodacima (CEM II) metalurški cement (CEM III) pucolanski cement (CEM IV) miješani cement (CEM V) b) cement sa zgurom niskih početnih čvrstoća.5cm za ploče 2. razmak šipki.

Projektiranje betonskih konstrukcija V.0 16.500 1.0 4. most. pista. geotehnički postupci.250 0.0 8. kao brana. u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu. obično je zatvorena i projektirana da bude stalno na jednome mjestu (HRN ISO 6707-1). propisuju tehnička svojstva za betonske konstrukcije u građevinama Tehnički propis primjenjuje se na betonske konstrukcije.0 Min 2 5 8 14 23 38 62 Max 8 18 28 37 47 62 80 Tabela 2 Granice granulometrijske mešavine sa 3 frakcije Sito 0.500 1.250 0.0 2.0 100 100 16. E. Zgrada je građevina kojoj je glavna svrha zaštita korisnika ili sadržaja. armiranog betona ili od prednapetog S obzirom na težinu betona betonska konstrukcija može biti konstrukcija s: laganim.0 8.2010 36) Granulometrijski sastav Prilikom kontrole granulometrijskog sastava frakcija treba voditi računa o sledećem: • U frakcijama ne sme biti više od 10% nadmernih zrna • U frakcijama ne sme biti više od 15% podmernih zrna Kod izrade granulometrijske mešavine agregata potrebno je se držati sledećih granica mada pravilnik ne isključuje primenu betona sa granulometrijskom krivom izvan ovih granica. H. zemljani radovi. cjevovod ili sustav odvodnje ili je nastala radnjama kao sto su jaružanje. I.0 100 100 37) Tehnički propis za betonske konstrukcije Ovim Tehničkim propisom se. D. C. Građevni proizvodi za betonske konstrukcije IV. instalacije.0 4. cesta. K Ovaj Propis ne primjenjuje se na betonsku konstrukciju koja je: – pri uobičajenim uvjetima uporabe građevine izložena temperaturi višoj od 100C. ali isključuje zgradu i radove koji su joj pridruženi na gradilištu (HRN ISO 6707-1). J. u skladu s europskim normama Tehnički propis zahtijeva ispunjenje bitnih zahtjeva za građevinu Tehnički propis odnosi se na betonske konstrukcije zgrada i inženjerskih građevina. G. Opće odredbe II. Tehnička svojstva betonske konstrukcije III.0 Min 3 7 12 21 36 60 Max 8 20 32 42 56 76 32. – armirana krutom čeličnom armaturom. Inženjerska građevina je građevina koja se sastoji od konstrukcije. Granice granulometrijske mešavine sa 4 frakcije Sito 0. Održavanje betonskih konstrukcija VII. Tabela 1. Sadržaj: I. F.0 2. običnim ili teškim betonom. Prijelazne i završne odredbe Prilozi: A. H. željeznica. S obzirom na način armiranja betonska konstrukcija može biti konstrukcija od: nearmiranog betona. B. Izvođenje i uporabljivost betonskih konstrukcija VI. 119 .

VODA PRILOG G .ARMATURA.CEMENT PRILOG D . – predgotovljeni betonski element. 120 .PROIZVODI I SUSTAVI ZA ZAŠTITU I POPRAVAK BETONSKIH KONSTRUKCIJA 38) Prijelazno razdoblje vezano za projektiranje Prijelazno razdoblje za primjenu TPBK • TPBK stupio je na snagu 30. – beton. – ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe toga gradilišta. Projekt betonske konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta građevine mora sadržavati osobito: 1. – podatke o temeljnom tlu i seizmičnosti. U SKLADU S TEHNIČKIM PRAVILIMA PRILOG I . – opis načina izvođenja betonske konstrukcije i ugradnje građevnih proizvoda. – armatura.IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA PRILOG K . – dodatak mortu za injektiranje natega. u proračunu nosivosti i uporabljivosti – podatke o predviđenim djelovanjima. 3.PROJEKTIRANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA U SKLADU S HR NORMAMA PRILOG J . – agregat. u programu kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije: – svojstva koja moraju imati građevni proizvodi koji se ugrađuju u betonsku konstrukciju. – dodatak betonu. u tehničkom opisu – opis betonske konstrukcije. – čelik za prednapinjanje. i Mehanička otpornost i stabilnost. kolovoza 2005. – betonska konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti PRILOG A – BETON PRILOG B . – proizvod za zaštitu i popravak betonske konstrukcije. KONSTR. te otpornost na požar građevine dokazuju se proračunima nosivosti u glavnom projektu. – čelik za armiranje. Smatra se da betonska konstrukcija ima projektom predviđena tehnička svojstva ako: – su građevni proizvodi ugrađeni u betonsku konstrukciju na propisani način i imaju ispravu o sukladnosti – su uvjeti građenja bile sukladne zahtjevima iz projekta. – voda. 2.DODATAK BETONU I DODATAK MORTU ZA INJEKTIRANJE NATEGA PRILOG F .AGREGAT PRILOG E .PREDGOTOVLJENI BETONSKI ELEMENTI PRILOG H .2010 Građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu: – cement. uključivo temeljenje. ČELIK ZA ARMIRANJE I ČELIK ZA PREDNAPINJANJE PRILOG C .PROJEKTIRANJE BET.

obvezno počinje 1. te način potvrđivanja sukladnosti betona. 85/06) propisuje tehnička svojstva i druge zahtjeve za beton koji se ugrađuje u betonsku konstrukciju. dodataka betonu i vode. Tehnički propis za betonske konstrukcije (N. za projektiranje betonskih zgrada i hotela mogu se koristiti modificirana priznata tehnička pravila prema prilogu H. Nazivna veličina zaštitnog sloja cnom sastoji se od najmanje veličine zaštitnog sloja i dodatne vrijednosti Δc: cnom= cmin + Δc. srpnja 2006. srpnja 2006. odnosno prema TPBK. najmanja vrijednost debljine zaštitnog sloja je 50 mm 40) Beton je Beton je građevni proizvod izrađen od cementa (kao veziva). Najmanja debljina zaštitnog sloja potrebna je da se osigura sljedeće: • siguran prijenos sila prionljivošću • zaštita čelika od korozije • neodlamanje betona • propisana požarna zaštita. Za ostale građevine (koje nemaju karakteristike zgrade) projektiranje u skladu s Eurocode sustavom. Zaštita armature od korozije ovisi o alkalnoj okolini koja se osigurava odgovarajućom debljinom dostatno njegovanog betona visoke kvalitete i gustoće. 39) Zaštitni sloj armature Zaštitni sloj je udaljenost od vanjskog ruba armature (uključivo spone) do najbliže vanjske plohe betona. 121 . agregata. te koeficijenata dinamičnost.N. Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima) odnosi se na: zabranu korištenja Bi . Modifikacija priznatih tehničkih pravila (PBAP.2010 • • Od 1. Ako je površina betona izložena agresivnom djelovanju morskog okoliša ili kemijskim utjecajima. do 30 lipnja 2007. Konzistencija (u reologiji) je svojstvo materijala kojim se on odupire trajnom mijenjanju oblika.armature zabranu korištenja radnog dijagrama betona u obliku kvadratne parabole zabranu dimenzioniranja prema dopuštenim naprezanjima promjenu posmičnih čvrstoća na poprečne sile povećanje zaštitnih slojeva betona Promjena koeficijenata kategorije građevine. duktiliteta i prigušenja koji se koriste pri proračunu seizmičke otpornosti zgrade. Najmanje veličine zaštitnog sloja cmin određuju se u ovisnosti o razredu agresivnog djelovanja okoliša za koroziju armature i razredu tlačne čvrstoće betona. Beton na koji se odnosi TPBK može biti:  Obični beton – gustoće između 2000 i 2600 kg/m3  Lagani beton – gustoće između 800 i 2000 kg/m3  Teški beton – gustoće preko 2600 kg/m3 TPBK se ne odnosi na:  Poraste betone  Betone gustoće manje od 800 kg/m3 i  Betone otporne na požar Konzistencija betona. br. 101/05.

Skupljanje je volumna deformacija betona uslijed evaporacije vode. koje povećavaju kohezivnost mješavine. a ispituju pri starosti betona 28 dana . 15x15x15 cm koje se uzimaju i njeguju prema normi HRN EN 12390-2. smanjenje udjela pijeska.segregacija . bez segregacije Što definira svježi beton. Segregacija Činioci koji povećavaju sklonost betona segregaciji su: povećanje količine krupne frakcije agregata. jedan uzorak za svaki dan betoniranja za svaku vrstu betona. a naročito dodavanjem mljevenog kvalitetnog pucolana ili aeranta. bez obzira i na manju količinu betona koja se ugrađuje u njega Svojstva svježeg betona . Plastifikatori (i superplastifikatori) povećavaju izdvajanje vode. kao npr. . Dodaci betonu Aeranti uvlače u strukturu svježeg betona zatvorene pore sferičnog oblika. . jedan uzorak na svakih 100 m3 ugrađenog betona .2010 Konzistencija se u praksi mjeri na više načina (koji nisu u direktnoj međusobnoj vezi). promjena u količini vode tako da mješavina postane suha ili vlažna… Segregacija se može spriječiti umanjiti ispravnim projektiranjem sastava betona. rasprostiranjem i sl. VeBe postupak.min. povećanje udjela zrna nepovoljnih oblika. Tlačna čvrstoća betona Na gradilštu dokazuje se na kockama dim. Također smanjuju izdvajanje vode.: Slijeganjem s Abramsovim stošcem. jedan uzorak dnevno betona za konstrukcijske elemente koji su značajni za sigurnost konstrukcije. smanjenje udjela cementa.stabilnost ili kohezivnost: svježi beton bi trebao ostati homogen. pa pri njihovom dodavanju treba posvetiti pažnju da se osigura kohezivnost mješavine. Mali vodocementni faktor smanjuje obradivost betona. Obično se dodaj u posebno ili s vodom Vodocementni faktor Je vrlo važno svojstvo svježeg betona. hidratacije cementa i karbonatizacije.obradivost – konzistencija .homogenost betonske mješavine .Puzanje je povećanje deformacija pod dugotrajnim djelovanjem vanjskog opterećenja.količina pora u svježemu betonu Skupljanje i puzanje .vrijeme vezivanja betona . .fluidnost: mora biti dovoljno tekuća da se može ugraditi odgovarajućom opremom . Skupljanje i puzanje može se odrediti teorijski (EUROCODE 2) i eksperimentalno 41) Tabela sustava ocjenjivanja sukladnosti (beton 2+) Sustav potvrđivanja sukladnosti betona (2+) 122 .min.zbijenost: uhvaćeni zrak za vrijeme mješanja trebao bi izaći za vrijeme vibriranja .min.temperatura . a veliki vodocementni faktor umanjuje sva ostala svojstva očvrslog betona.

za ispitivanje tlačne čvrstoće najmanje 4 puta godišnje nenajavljeno uzima uzorke betona.2010 je 2+. s time da ovlaštena pravna osoba za poslove ocjenjivanja sukladnosti betona (u daljnjem tekstu: ovlašteno tijelo) u cjelini postupa prema HRN EN 206-1 Dodatku C. 123 . po 3 uzorka za svaki sastav ili porodicu betona.

2010

4. TEHNIČKA REGULATIVA – ZGRADARSTVO
1) Materijali za izvođenje zidanih zidova zgrade ?

Zidani elementi od umjetnog kamena - opečni – puna opeka, fasadna, šuplja fasadna, blokovi, šuplji blokovi - betonski – puni i šuplji - kameni Vezivni materijali Žbuke – za ožbukavanje (vapno ili/i cement + mineralni agregat + voda) Mort za zidanje – vapneni mort M 0,5 - produžni M 2,5 i M 5,0 - cementni M 10

2) Nosivist zida ?
Nosivost zida ispituje se laboratorijski na dva uzorka zida širine 100 cm, debljine i visine prema stvarnim mjerama zida zgrade – dobijemo opterećenje pri lomu koje podjelimo sa i dobijemo dopušteno centrično i ekscentrično opterećenje zida.

3) Dopušteno naprezanje zidova pri centričnom pritisku ?
Dopušteno naprezanje zidova zgrada pri centričnom pritisku ovisi o marki elementa, marki morta i vitkosti zida.

4) Serklaži?
Osnovni konstruktivni elementi zgrade. Serklaži zgrade moraju biti od armiranog betona visine 15 cm i više, širina serklaža odgovara širini zida. Armatura serklaža mora biti ista po svim katovima. Ako opterećenje kojem je izložena zgrada ne zahtjeva jaču armaturu, pojedini podužni serklaži moraju se armirati armaturom po izrazu Fa = 2,0 + 0,4 x n Gdje je n – broj nadzemnih etaža Razmak između poprečnih ukručenih zidova zgrade, čija debljina mora iznositi najmanje 20 cm, ne smije biti veća od 7,5 m. Presjek vertikalnih serklaža mora biti jednak debljini zida, a min 19/19cm Obavezno s postavljaju na svim kutovima objekta, na mjestima sučeljavanja nosivih zidova i na slobodnim krajevima zidova debljine 19cm i više Max razmak verikalnih serklaža je 5m Armiraju se s min 4x fi14 Horizontalni zidovi su obvezni za zidove debljine 19cm i više Širina može biti iznimno uža za 5cm radi TI, min visina 20cm, ali ne manja od visine međukatne konstrukcije. Armiraju se s min 4x fi12

5) Završni radovi, opći posebni uvjeti ?
Završni radovi su svi građevinsko obrtnički i ostali radovi na završnoj obradi, opremi i uređenju objekta visokogradnje, te građevinsko obrtnički radovi na rekonstrukciji i adaptaciji. Opći tehnički uvjeti za pojedine elemente objekta: funkcija, postojanost, stabilnost, sigurnost, preciznost, trajnost, estetski izgled, racionalnost, ekonomičnost, higijensko-tehnički uvjeti te kvaliteta. Posebni uvjeti odnose se na završne radove prema mjestu ugradnje (izvedbe) i to:

124

2010

       

Krov Fasada i vanjski zidovi Prozori, balkonska vrata, ulazna vrata i drugi vanjski otvori Unutrašnja vrata Laki pregradni zidovi Ugrađeni namještaj i oprema Pod Završna obrada i zaštita površina

6) Minimalna čvrstoća zida od opeke ?
Minimalna čvrstoća zida od opeke je M10. Minimalna debljina nosivog zida od opeke je 25 cm za punu opeku, 29 cm za blok. Maksimalna debljina nosivog zida od opeke je 40 cm. Reške od morta u zidu od opeke: debljina horizontalne ne veća od 1,5 cm širina vertikalnih od 1,0 – 1,5 cm

7) Najmanje sito za mort ?
Najmanje sito 0,1 mm.

8) Teraco podovi ?
Teraco podovi su podovi od umjetnog kamena koji se sastoji od mineralnog veziva i dobljenog kamenog agregata, pločastih komada prirodnog kamena ili keramike. Teraco se izrađuje kao obični teraco, teraco-mozaik (veneciano), teraco trake, teraco holker i teraco stubišta. Može se izrađivati monolitno (na licu mjesta) ili kao teraco ploče.

9) Nagib krova i utjecaj klimatskih zona na nagib ?
Nagib krova ovisi o klimatskim uvjetima, funkciji krova i krovnog pokrivača. o  Šindra – 45 – 60 o  Biber crijep 33 – 60 o  Salonit 17 – 45

10) Što je pod i koji su slojevi od međukatne konstrukcije ?
Pod podom smatramo element objekta koji obuhvaća sve slojeve iznad nosive konstrukcije, a to su izolacija, podloga, podna obloga, premazi i zaštita.

11) SI sustav ?
SI jedinice su jedinice međunarodnog sustava, a dijelimo ih na: a) OSNOVNE – duljina – m, masa – kg, vrijeme – s, električna struja – A, termodinamička temperatura – K, količina tvari – mol, svjetlosna jakost – cd-kandel b) DOPUNSKE – kut – rad-radijan, prostorni kut – sr- steradijan c) IZVEDENE – I=N · m; frekvencija Hz = s-1; električni otpor Ω = V/A; napon V = W/A; snaga W= /s; tlak Pa = N/m2; sila N=kg m /s2; svjetlosni tok lm = cd x sr; osvjetljenje lx

12) Toplinska izolacija ?
Toplinska izolacija građevinske konstrukcije karakterizira se koeficijentom prolaza topline k [ W/m2k ] i toplinskim otporom R [m2k /W ]

13) Od čega treba štititi zgrade ?
a) od vode i vlage – higijenska klima u zgradi, zaštita od oštećenja konstrukcije  HIDROIZOLACIJA I PRANA BRANA

125

2010

b) toplinska zaštita – smanjenje prenosa topline kroz vanjske i razdjelne plohe između prostorija različite temperature c) zaštita od buke (zvuk) – sprečavanje nastanka, utvrđivanje i praćenje razine buke, otklanjanje i smanjenje buke na dopuštenu razinu d) zaštita od požara e) zaštita od snijega – snjegobrani, prolaz ljudi

14) Zaštita od buke ?
Zaštita od buke je poduzimanje mjera za smanjenje prijenosa buke od izvora pa do slušaoca. Imamo 3 faze: izvor, prijenos, prijem Zvučna izolacija je potrebna za zaštitu od: Buke susjeda unutarnje buke Buke kućnih instalacija Industrijske buke vanjske buke

15) Hidroizolacije ?
Bitumeni i katran Polimerni materijali – folije kitovi, poliesterski laminat  Metali  Betoni i mortovi  Premazi i boje Jedno-trajni materijali – vodonepropusni materijali koji u dodiru s vodom trajno zadržavaju karakteristike
 

16) Termoizolacije ?
     

Lagani betoni – siporex, durisol, drvolit Drvo – iverica Anorganski materijali – vune Organski materijali – pluto Poliplasti – okipor staklo

17) Buka?
Buka je svaki neželjeni zvuk u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a koji izaziva neugodan osjećaj ili može nepovoljno utjecati na zdravlje Buka štetna po zdravlje ljudi - jest svaki zvuk koji prekoračuje propisane razine, Zaštita od buke provodi se danonoćno. Na skali decibela razlika između nivoa čujnosti i nivoa bola je oko 120dB. Dopuštena dnevna ili tjedna izloženost buci radnika iznosi 85 dB BUKA GRADILIŠTA Bez obzira na zonu tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A)

18) Topot – plutajući podovi ?
    

Organski materijali Anorganski materijali Poliplasti Guma Tekstil

126

vremenski pomak faze   127 . Stambena zgrada jest zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 90% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje. 2. odnosno smještaju životinja. debljine ili geometrije građevnog dijela. 4. Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom višom od 12 ° C. Zgrada jest građevina s krovom i zidovima.površina stakla min 1/7 površine poda 20) Šuplji glineni blokovi ?     U m3 zida  385 do 400 komada bloka Blok može imati vertikalne ili horizontalne šupljine kod zidanja zida Minimalna dimenzija 250/120/65 normalni format i veće M2. namijenjena boravku ljudi. 3.postojanost prema svim djelovanjima 1.1 m Širina stana ne manja od ½ duljine. ugrađene opreme i prostora zgrade. građenju i rekonstrukciji zgrada To se ne odnosi na zgrade koje se ne griju na više od 12 oC Teritorij Republike Hrvatske podijeljen je na tri klimatske zone i to : I. M15. kuhinja vodovod i kanalizacija 22) Norme – toplinska tehnika ?         Utvrđuju se tehnički uvjeti koji moraju biti ispunjeni pri projektiranju. dalje 5 m2. a podrum 2. M7. Broj izmjena zraka. u dvosobnomstanu druga soba ne manja od 6 m2.5. n (h-1). M20 21) Minimalni uvjeti za stan ? Najmanje jedna soba od 12 m2. M5. M10.4 m. II ( Zg. a u ljetnom sušenje Pri proračunu difuzije vodene pare potrebni su podaci o temperaturi (t) i relativnoj vodena para kondenzira (d) Zaštitni završni sloj zgrade mora zaštititi zidove od navlaženja i mora omogućiti isušenje Toplinska stabilnost – faktor prigušenja – amplitude oscilacija temperature . građenja i održavanja zgrada Opći i tehnički uvjeti CILJ – udoban i zdrav boravak u zgradi. Toplinski most Je manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala.ukupni dopušteni specifični gubici topline Koeficijent prolaza topline k i toplinski otpor R  k = 1 / R Ne smije doći do kondenzacije vodene parekoja pojavom difuzije prodire u građevinsku konstrukciju – u zimskom periodu vlaženje. a sastoji se od tijela zgrade. Vž ).0.2010 19) Zgradarstvo ? Zgradarstvo je dio građevinskih znanosti koje imaju za cilj unapređenje projektiranja. u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja određenih klimatskih uvjeta. jest broj izmjena grijanog zraka zgrade s vanjskim zrakom u jednom satu. . minimalna visina 2.5. biljaka i stvari. instalacija. III Projektne temperature su dobivene na osnovi izmjerene ekstremne temperature Najveći dopušteni specifični gubici topline – .

2010  Raspored slojeva – akumulacija topline .zaštita od difuzije vodene pare . para.Elastičnost konstrukcije .temperaturni rad 23) Norme – zvuk Zvuk – prostorna akustika ( kvaliteta govora i muzike ) Zaštita od buke Buka – svaki zvuk čija razina prekoračuje najviše dopuštene razine Apsorpcija – isti prostor Zvučna izolacija (Rw) – između prostora Do Rw dođemo mjeenjem ovisnoo frekvenciji Standardna krivulja zvučne izolacijske moći – služi za ocjenu zvučne izolacije – mjerenjem ili proračunati Mjerenje: jedno mjerenje na 30 stanova u zgradi (zid + pod) O čemu ovisi izolacijska moć zida ( stropa): . 128 . zvuk. ili na cijeli blok 25) Građevinski i obrtnički radovi Građevinski: UREĐENJE GRADILIŠTA ZEMLJANI RADOVI BETONSKI I AB RADOVI ARMIRAČKI RADOVI GOTOVI ELEMENTI OD ARMIRANOG BETONA IZOLACIJA ZIDARSKI RADOVI Obrtnički: RADOVI SUHE GRADNJE LIMARSKI RADOVI BRAVARSKI RADOVI PVC PROZORI I VRATA KERAMIČARSKI RADOVI I OPLOČENJE POLIURETANSKI POD SOBOSLIKARSKO-LIČILAČKI RADOVI STOLARSKI RADOVI ELEMENTI ZAŠTITE OD POŽARA PROTUPOŽARNA VRATA I PROZORI ALUMINIJSKA OSTAKLJENA FASADA 26) Projekt izvedenog stanja? Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor. svjetlo. požar.Pločna masa .zaštita od mraza . toplina ) kako u zgradi tako i izvana.Propusnost zraka 24) Što je to građevinska fizika ? Građevinska fizika je dio tehničkih znanosti vezanih za građenje koje izučavaju djelovanje fizičkih pojava ( voda. odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji.

restorani i sl. te preporuke za ekonomski povoljno poboljšanje energetskih svojstava zgrade. B/ nestambene zgrade: 1. zgrade za koje postoji obveza javnog izlaganja certifikata o energetskim svojstvima i uvjete za osobe ovlaštene za izdavanje certifikata propisuje ministar pravilnikom. vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove. te uvjete. 2. s više stanova (stambene zgrade s tri i više stanova. osim zgrada koje su prema ovome Pravilniku izuzete od obveze energetskog certificiranja. školske i fakultetske zgrade. hoteli i slične zgrade za kratkotrajni boravak. energetske zahtjeve za nove i postojeće zgrade s izuzećima od propisanih zahtjeva. kuće s jednim stanom u nizu ili drugačije povezane zgrade s jednim stanom. s time da A+ označava energetski najpovoljniji. zgrade za kulturno umjetničku djelatnost i zabavu. Energetski razred grafički se prikazuje na energetskom certifikatu zgrade strelicom s podatkom o specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraženoj u kWh/(m²a) na sljedeći način: Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G. stambeni blokovi – zgrade kod kojih se može izraditi zajednički certifikat zgrade ili zasebni certifikat za svaku stambenu jedinicu). iznajmljuje ili daje na leasing. kuće do tri stana i kuće u nizu s više stanova po lameli – zgrade kod kojih se izrađuje zasebni energetski certifikat za svaku stambenu jedinicu). s jednim stanom i stambene zgrade u nizu (samostojeće stambene kuće s jednim stanom. zgrade ugostiteljske namjene (gostionice. 2. 3. Energetski certifikat mora imati svaka nova zgrada. muzeji i knjižnice. Pravilnik o energetskom certificiranju Energetski certifikat zgrade mora sadržavati referentne vrijednosti kako bi se potrošačima omogućila usporedba i procjena energetskih svojstava zgrade. Vrste zgrada za koje se izdaje energetski certifikat određene su prema pretežitoj namjeni korištenja i dijele se na: A/ stambene zgrade: 1. 4.2010 27) Energetska svojstva zgrade. uredske. administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene. bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu i zgrade za institucionalnu skrb. sadržaj i način izdavanja certifikata (certificiranje). a G 129 . certifikat? Zakon o prostornom uređenju i gradnji: Certifikat se mora pribaviti prije izdavanja uporabne dozvole Energetska svojstva i način izračuna toplinskih svojstava zgrade. te postojeća zgrada koja se prodaje.). 5.

Upijanje vode karakteriziramo kao stupanj zapunjenosti otvorenih pora pri zasićenju u kipućoj vodi 29) Podjela konstrukcija prema proračunskom uporabnom vijeku prema HRN ENV 1991-1 130 . pare ili leda kod negativnih temperatura. gušće opeke i crijepa 8 12%. energetski razred zgrade. te kvalitetu i svojstava ovojnice zgrade. podatke o potrebnoj energiji i referentne vrijednosti. Energetski certifikat izdaje se za cijelu zgradu. pare ili leda kod negativnih temperatura.2010 energetski najnepovoljniji razred. Opeka upija vlagu i pripada grupi izrazito porozno-kapilarnih materijala u kojima je vlaga uvijek prisutna u obliku tekućine. te preporuke za ekonomski povoljno poboljšanje energetskih svojstava zgrade. objašnjenja tehničkih pojmova. a kod zidne opeke 8-18%. opis primijenjenih propisa i normi. 28) Upijanje opeke i fasadne opeke Opeka upija vlagu i pripada grupi izrazito porozno-kapilarnih materijala u kojima je vlaga uvijek prisutna u obliku tekućine. ako ovim propisom nije što drugo određeno. Energetski certifikat zgrade uključuje određivanje energetskog razreda zgrade prema njezinim energetskim svojstvima određenim na osnovu izračunate potrebne godišnje specifične toplinske energije za grijanje ze referentne klimatske podatke i omogućuje usporedbu zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva. učinkovitost njihovih energetskih sustava. klimatske podatke. Energetski certifikat zgrade sadrži opće podatke o zgradi. Upijanje vode karakteriziramo kao stupanj zapunjenosti otvorenih pora pri zasićenju u kipućoj vodi. podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat. Rok važenja energetskog certifikata zgrade je 10 godina. Kod klinkera je 6%. podatke o termotehničkim sustavima. Ovo je svojstvo važan pokazatelj svojstava proizvoda.

više od 4kata 1lift .više od 8katova 2 lifta 131 . . . ali ne manju od 30 minuta. Građevinski elementi okna dizala mogu imati za najviše 30 minuta manju otpornost na požar od otpornosti na požar nosive konstrukcije ugostiteljskog objekta.Visina ploče: h ≥ 1/30 većeg razmaka stupova ≥ 15 cm. Prednapete gljivaste ploče primjenjuju se za raspone od 7 do 15 m. . radionice.Primjena: industrijske zgrade. skladišta.2010 30) Gljivasti stropovi . spremnici i uopće građevine bez razdjelnih zidova i s pravilnim tlocrtom. 31) Dizala Konstrukcija okna i materijali za završnu obradu okna moraju biti negorivi Okna dizala moraju se izvesti kao poseban požarni sektor. .Dimenzije stupova: ds ≥ 1/20 razmaka stupova ≥ 1/15 katne visine ≥ 30 cm. Dizala se ne smiju koristiti za evakuaciju osoba prilikom požara i ne smiju biti sastavni dio puta za izlaženje.Ravne ploče konstantne visine mjestimično poduprte pravilno raspoređenim stupovima.

a najdulje pet godina (a može se jednom produljiti za najdulje pet godina.2010 32) Kako se ispituje zračna propustljivost stana i koliko mora biti ? Anemometri .25 / h 3-6/h 33) Zakon o građevnim proizvodima Ovim se Zakonom uređuju: 1. 2. uporabljivost građevnih proizvoda 4. Isprave o sukladnosti građevnog proizvoda su: – potvrda o sukladnosti .4 m3 zraka u jednom satu.građevnog proizvoda moraju biti takva da podnose sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaja okoline.Uređaj za mjerenje protoka zraka Čovjek treba za disanje prosječno 0. Tehnička svojstva . tehnička svojstva. distribuciju – građevni proizvod je bilo koja stvar koja je namijenjena za trajnu ugradnju u građevinu.izdaje ovlaštena pravna osoba na zahtjev proizvođača – izjava o sukladnosti . Tehnička dopuštenja Tehničkim dopuštenjem utvrđuju se tehnička svojstva građevnog proizvoda te se određuje način dokazivanja njegove uporabljivosti Hrvatsko tehničko dopuštenje važi do donošenja tehničkog propisa. tako da građevina u koju je ugrađen tijekom projektiranog roka uporabe ispunjava bitne zahtjeve za građevinu. sukladnosti 3.izdaje proizvođač Potvrdom o sukladnosti i/ili izjavom o sukladnosti potvrđuje se da su provedene propisane radnje u postupku ocjenjivanja sukladnosti i da je u tom postupku potvrđena sukladnost građevnog proizvoda s 132 . To je istovremeno potrebna izmjena zraka u prostoru kako bi postigli dovoljnu količinu kisika u zraku.) Sukladnost Građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom utvrđuje se provedbom jedne ili više sljedećih radnji: – početnog ispitivanja tipa građevnog proizvoda – ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvrđenom planu od strane proizvođača – ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje a pripremljene za isporuku – stalnog nadzora proizvodnje koju provodi pravna osoba ovlaštena za ocjenjivanje sukladnosti. preporučene vrijednosti izmjene zraka su sljedeće: WC 4-5/h Kupaonica Kuhinja (ovisi o broju uređaja) Garderoba 5-8/h 15 .

ali mora sve vrijeme gradnje biti na gradilištu.2010 odgovarajućom tehničkom specifikacijom te da se proizvod može staviti na tržište i rabiti za građenje. prozora. koliko će biti velika. strojarski i financijski dio. a takva je većina obiteljskih kuća. glavni projekt ne treba potvrditi nadležno tijelo. jer više nije potrebna ni lokacijska ni građevinska dozvola. Tehničke upute Proizvođač građevnog proizvoda mora prije stavljanja na tržište izraditi tehničke upute i proizvod označiti oznakom sukladnosti. 9. Građevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvrđuje sukladnost s odgovarajućom domaćom tehničkom specifikacijom označava se oznakom sukladnosti: »C«. naselje s poštanskim brojem) Mjesec i godina izrade projekta Oplošje grijanog prostora zgrade A(m2) Obujam grijanog prostora zgrade Ve (m3) 133 . nego samo rješenje o uvjetima građenja. U slučaju gradnje kuće do 400 m2. USELJENJE Za obiteljske kuće do 400 kvadrata više nije potrebna uporabna dozvola. Za građevine do 400 kvadrata.. bitno je pojednostavljena procedura. taj projekt ima i građevinski. 9 koraka u gradnji kuće Novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji pojednostavio je proceduru dobivanja dozvola za gradnju obiteljskih kuća do 400 kvadrata 5. Zašto je urbanizam važan Zakon razlikuje građevine do 400 kvadrata i one veće od 400 kvadrata. koliko će imati prostorija. koje zamjenjuje dosadašnju građevinsku dozvolu. arhitekt radi glavni projekt koji je detaljniji. Osvjetljenje – prirodno svijetlo Rasvjeta – umjetno svijetlo 34) Toplinska iskaznica? Iskaznica potrebne topline? prema clanku 25. Dovoljno je da nadzorni inženjer sastavi i potpiše svoje završno izvješće i kuća je spremna za useljenje i upis u gruntovnicu.. vrata. kucni broj. GLAVNI PROJEKT Kad je odobren idejni projekt. Pravilnika o uštedi energije i toplinskoj zaštiti. DOZVOLA ZA GRADNJU Za obiteljske kuće do 400 kvadrata treba imati idejni projekt na temelju kojega se dobije rješenje o uvjetima građenja. 6. elektrotehnički. OPIS ZGRADE Naziv zgrade ili dijela zgrade Lokacija zgrade (katastarska cestica. Idejni projekt prikazuje gdje će na parceli biti kuća. Uz arhitektonski dio. ulica. za zgradu grijanu na temperaturu 18°C I. Oznaka sukladnosti Građevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvrđuje sukladnost s odgovarajućom usklađenom europskom specifikacijom označava se oznakom sukladnosti: »CE«.

DALJNJA ENERGETSKA OBILJEŽJA ZGRADE Specificni transmisijski toplinski gubitak po jedinici oplošja grijanog prostora zgrade HT' (W/(m2⋅K) najveci dopušteni Izracunati Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka HT (W/K) Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem HV (W/K) Ukupni godišnji gubici topline Ql (J) Godišnji iskoristivi unutarnji dobici topline Qi (J) Godišnji iskoristivi solarni dobici topline Qs (J) Ukupni godišnji iskoristivi dobici topline Qg (J) IV. POPUNJAVA IZVOÐAC RADOVA PRIJE TEHNICKOG PREGLEDA Izvodac radova (naziv i adresa) Glavni inženjer gradilišta (ime) Mjesec i godina završetka gradnje Datum.C. na snazi od 30. toplansko) Vrsta i nacin korištenja obnovljive energije Ucešce obnovljive energije u potrebnoj toplini za grijanje (%) Srednja mjesecna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe.max (°C) II.mj. pecat tvrtke izvodaca radova Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti zgrada. Taj dokument je jedan od nužnih koraka u ostvarenju sustava koji će omogućiti stvarno smanjenje potrošnje energije. POTREBNA ENERGIJA ZA GRIJANJE ZGRADE Godišnja potrebna toplina za grijanje Qh (kW⋅h/a) Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade Qh'' (kW⋅h/m2⋅a) III.2010 Faktor oblika zgrade f0 (m-1) Ploština korisne površine zgrade AK (m2) Nacin grijanja (lokalno.min (°C) Srednja mjesecna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe. etažno.E Iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade je sastavni dio dokumentacije o održavanju i unaprjeđivanju bitnih zahtjeva za građevinu. Iskaznica mora biti dostupna na uvid kupcima. centralno.B.D.mj.5 h-1 134 .. najmoprimcima i drugim ovlaštenim korisnicima zgrade ili njenog dijela. lipnja 2006. Iskaznicu izrađuju projektant glavnog projekta zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu i izvođač radova Prilozi A. propisuje se obveza izrade Iskaznice potrebne topline za grijanje zgrade. potpis glavnog inženjera gradilišta. Iskaznica se prilaže ostaloj dokumentaciji potrebnoj kod tehničkog pregleda zgrade odnosno dijela zgrade Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade u kojoj borave ili rade ljudi treba iznositi najmanje n = 0. ODGOVORNOST ZA PODATKE Projektantska tvrtka (naziv i adresa) Projektant elaborata uštede energije i toplinske zaštite (pecat i potpis) Glavni projektant gradevine (pecat i potpis) Datum i pecat projektantske tvrtke V.

Pakiranje – obveza određene ambalaže za pakiranje 4.3god rada pod nadzorom ovlaštenog inž ili ovl.radionice.dipl.staklenike koji se koriste u poljoprivredi.jednostavne građevine prema posebnom propisu 35) Isprave proizvoda u prometu 1. . privremene građevine.2010 Izuzeće od primjene .arhitekture .industrijske zgrade koje više od polovicu toplinskih gubitaka nadoknađuju unutarnjim izvorima iz tehnološkog procesa.tip pr.Upute za uporabu 6. upozorenja 3. Kontrole projekta Uvjeti za upis: .šatore i sl.Jamstveni list 36) Komora arhitekata i inženjera Komora štiti ugled i čast te nadzire njihov rad Obavezno se moraju učlaniti ovlašteni inženjeri i ovlašteni arhitekti koji obavljaju poslove: 1. koje su zbog svoje namjene otvorene više od polovice radnog vremena.Tehničke upute – tehnički složeni proizvodi 5.Deklaracija – naziv pr . . Projektiranja i nadzora 3. Prostornog uređenja 2.strojarstva.ing. .građevine.Označavanje – znak sukladnosti. proizvođač 2. hale i sl.Servis 7. arhitekte 135 . .

VODNI SUSTAV čine svi vodotoci i druge vode. vodno dobro i vodne građevine na određenom području. uređenjem vodotoka. VODNI REŽIM se utvrđuje na osnovi dugoročnog praćenja prostornog rasporeda voda i kakvoće. Neuređeni inundacijski pojas čine: .zemljište uz vodotoke koje je vodnogospodarskom osnovom. mora Ovim se Zakonom osnivaju i "Hrvatske vode" . lokacijski i prostorno.nalazišta vode za piće u teritorijalnom moru. TEHNIČKA REGULATIVA – HIDROTEHNIKA 1) Zakon o vodama – utvrđuje pravni status voda i vodnog dobra.prirodne i umjetne retencije u granicama utvrdenim vodnogospodarskom osnovom. MEĐUDRŽAVNE VODE su vode koje čine ili presjecaju državnu granicu UPRAVLJANJE VODAMA je skup aktivnosti.pravna osoba za obavljanje poslova upravljanja vodama Odredbe ovoga Zakona odnose se na: . te osiguranjem potrebnih količina vode. KORITO je terenska udaljenost kroz koje stalno ili povremeno teku vode odnosno stoje. osnovni uvjeti za obavljanje djelatnosti vodnog gospodarstva pravna osoba za upravljanje vodama su HRVATSKE VODE sredstva za financiranje upravljanja vodama osiguravaju se posebnim zakonom uključuju sve površinske i podzemne. VODOTOK je korito tekuće vode s obalama i vodom UŠĆE RIJEKE je korito vodotoka s obalama do crte razgraničenja koja spaja najdalje suprotne točke njihovih obala na utoku u more. VODNI REŽIM je prostorni raspored i izgrađenost vodnog sustava u vremenu i prostoru. . .2010 5. način i uvjete upravljanja vodama. mineralne i termalne vode. odnosno vodnogospodarskim planom ili dokumentom uredenja prostora rezervirano za gradenje regulacijskih i zaštitnih vodnih gradevina. VODNA I SLIVNA PODRUČJA su teritorijalne jedinice za upravljanje vodama. . Vode su opće dobro ni u čijem vlaništvu.vode mora u pogledu zaštite od onečišćenja s kopna i otoka.korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode OBALA je pojas zemljišta uz korita kopnenih voda koji služi pristupu vodi i redovnom održavanju korita. odluka i mjera radi održavanja. 136 . zaštitom od štetnog djelovanja voda. a promjene vodnog režima kad se mijenjaju karakteristike i to: vremenski.mineralne i termalne vode. . način organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama. .površinske i podzemne kopnene vode. odnosno vodnogospodarskim planom ili dokumentom uredenja prostora. poboljšanja i ostvarivanja jedinstva na određenom području što se ostvaruje zaštitom vode od onečišćenja. Uređeni inundacijski pojas čini zemljište izmedu korita vode i vanjskog ruba pripadajućih mu regulacijskih i zaštitnih vodnih gradevina uključujući i pojas zemljišta potreban za njihovo redovno održavanje.

vodna dobra i vodne građevine na određenom području VODNI REŽIM čini prostorni raspored i izgrađenost vodnog sustava te stanje količina i kakvoće voda na određenom području i u određenom vremenu 137 . primorsko-istarskih slivova te dalmatinskih slivova.za proizvodnju električne energije . Slivno područje čini teritorijalnu jedinicu za upravljanje lokalnim vodama. protupožarnu zaštitu i potrebe obrane ) VODNO DOBRO je skup zemljišnih čestica O pripadnosti nekog zemljišta vodnom dobru odlučuje Državna uprava za vode.za uzgoj riba . za zaštitu voda i zaštitu od voda i to: 1.za plovidbu 4.za odvodnju 3. Drave i Dunava. latentni kanali.–upravljaju Hrvatske vode 2. održavanje unutarnjih plovnih putova ) VODNI SUSTAV čine svi vodotoci i druge vode.2010 Melioracija Sustav melioracijske odvodnje čini skup vodnih građevina i uređaja za odvodnjavanje suvišnih voda na poljoprivrednom i drugom zemljištu 2) Vodne Građevine su građevinski objekti koji služe za uređenje vodotoka.Sliv je područje čije površinsko otjecanje ima odljev vode Vododjelnica +definira granicu površina dva sliva PLANSKE OSNOVE za upravljanje vodama su : 1. VODNOGOSPODARSKE OSNOVE RH – dugoročni planski dokumenti za gospodarenje vodama 2. a obuhvaća jedan ili više slivova manjih vodotoka .za vodoopskrbu.za proizvodnju električne energije . zaštitu voda – kolektori. regulacijske (zaštitne)–nasipi. pročišćivači isl. brane i sl. sanitarne porebe. kupanje i rekreaciju Pravo prvenstva za korištenje voda ima stanovništvo ( za piće. korištenje voda . melioracijske .za melioracijsko navodnjavanje .za šport. VODNO GOSPODARSKE OSNOVE I PLANOVI SLIVNIH PODRUČJA – osnovni planski dokument KORIŠTENJE VODA – upotreba površinskih i podzemnih voda za različite namjene . pročišćavanje .površinske vode dijele se na državne vode ( važne za RH ) i lokalne vode Slivno područje nekog vodotoka odgovara površini omeđenoj vododjelnicom s koje se vodne količine slivaju prema nekoj točki tog recipijenta Sliv .za plovidbu . te županijski ured nadležan za upravljanje vodama Vodno dobro služi održavanju ili poboljšanju vodnog režima ( uređenje vodotoka. 3) Vodna područja i vodni slivovi su područja jednog ili više slivova glavnih riječnih vodotoka i to slivova Save.

Uvjete izdaju Hrvatske vode Zahtjevu za izdavanje vodopravnih uvjeta prilažu se podaci o lokaciji. te drugih radova koji utječu na promjenu vodnog režima. mišljenje na glavni projekt nadležnog ministarstva i propisana upravna pristojba.Nalog za ulaganje radi otklanjanja nekog poremećaja i nesuglasja s uvjetima te rok Ispitivanje cjevovoda pod pritiskom ( tlačna proba ):  Ispitne dionica do 1. te za vađenje pijeska. Vodopravni akti su: 1. 3. kao i stalni vodotoci u kojima zbog djelovanja kiša i topljenja snijega nastaju nagle promjene proticaja 4) Vodopravni Akti su upravni akti koji se izdaju radi osiguravanja jedinstvenog vodnog režima i ostvarivanja i upravljanja vodama u skladu sa zakonom.DOZVOLBENI NALOG Dozvolbeni nalog je akt koji se izdaje uz vodoprivrednu dozvolu radi usklađivanja ponašanja i radnji korisnika vodoprivredne dozvole s uvjetima i obavezama iz tog akta.Nalog da se ne čini neka radnja te rok . 2. OBRANA OD POPLAVA – redovna i izvanredna Državni plan za zaštitu voda donosi Vlada Republike Hrvatske.uvjeti kojima mora udovoljavati dokumentacija za građenje novih i rekonstrukciju postojećih građevina.VODOPRAVNI UVJETI . a izdaje ga tijelo koje je izdalo i vodoprivrednu dozvolu.000 m. uvjeti i opseg korištenja voda i ispuštanja pročišćenih i nepročišćenih voda. Vodopravne akte izdaju Hrvatske vode. Zahtjevu za izdavanje vodoprivredne suglasnosti prilažu se vodoprivredni uvjeti.Nalog da se izvrši neka radnja te rok . Dozvolbeni nalog posebno sadrži: .2010 ZAŠTITA OD ONEČIŠĆENJA ostvaruje se nadzorom i sprečavanjem onečišćenja voda.VODOPRAVNA SUGLASNOST Osoba kojoj su izdani vodopravni uvjeti dužna je prije početka radova zatražiti suglasnost kojom se potvrđuje da je dokumentacija za građenje u skladu s izdanim uvjetima. Onečišćenje je mjerenje korisnih svojstava vode unošenjem hranjivih tvari u vodu. županijski ured za upravljanje vodama. opasnih tvari koje mogu onečistiti ili zagaditi vode. a žalbe rješava Državna uprava za vode. za izvođenje geoloških istraživanja. Vodoprivredna dozvola potrebna je za korištenje voda i ispuštanje otpadnih voda. Izdaje se u obliku klauzule na vodoprivrednim uvjetima. Zagađenje je unošenje opasnih tvari štetnih za život i zdravlje ljudi i okoliša u koncentraciji ispod dozvoljenih granica. šljunka i kamena Vodopravna dozvolu izdaje nadležni županijski ured uz prethodno mišljenje Hrvatskih voda. glavni projekt. u praksi 300 – 500 m 138 . osnovni tehnički podaci o objektu.VODOPRIVREDNA DOZVOLA Vodoprivrednom dozvolom dozvoljava se korištenje voda i određuje namjena. mjesto. Bujičnim tokovima smatraju se povremeni vodotoci. način. Zahtjevu se prilažu podaci o nazivu i sjedištu korisnika vodoprivredne dozvole 4.

01 Mpa ) Cjevovod se polako puni da izađe zrak ( odzračni ventil na najvišim mjestima ) – brzina punjenja 5 cm/s Kad se na mjestima ispuštanja zraka pojavi voda sve se zadržava pa i dotok vode Ostavi se 24 sata da se stijenke prilagode te se pristupi TLAČNOJ PROBI – podiže se pritisak za dva bara. dobro se upre u teren. armatura. savijanje. djelomično se zatrpava cjevovod radi učvršćivanja cijevi – da ne dođe do pomaka cijevi kod puštanja vode. vodni katastri i očevidnik koncesija na vodama i vodnom dobru. utovara )  Unutarnji promjeri: os 20 do 200 cm  Krajevi cijevi: spojevi pero – žlijeb.4 bara 2 2  U odnosu na unutrašnju površinu cjevovoda mjeri se gubitak po m – l/m – gubitak vode  Ispitivanje revizionih okana na vodonepropusnost – napuni se vodom.4 bara u tijeku 48 sati )  Spajanje cijevi vrši se spojnicamaod gume ili plastike Vodni doprinos se obračunava na temelju glavnoga projekta Vodnu dokumentaciju čine: vodna knjiga.5 x radni pritisak. pristupa se kontroli cjevovoda – da li je propusan . voda. 150. označi se razina i mjeri se koliko se snizi nivo vode u jedinici vremena – gubitak l/m2 LIJEVANO ŽELJEZNE CIJEVI POD PRITISKOM:  Tvornički način ispitivanja. Po uspješnom ispitivanju na pritisak pristupa se zatrpavanju cjevovoda u slojevima 10 -30 cm do visine 50 cm iznad tjemena uz samo bočno nabijanje Potom se izvodi SKUPNA TLAČNA PROBA za cijeli cjevovod u visini radnog pritiska GRAVITACIJSKI CJEVOVOD  Kanalski cjevovodi ispituju se na vodonepropusnost  Dionica ispitivanja između dva reviziona okna  Probni pritisak na 0. hidraulički pritisak. pa onda stanka 18-20 minuta sve do ispitnog pritiska Ispitni (probni) pritisak je nazivni (radni) pritisak + 5 bara. prirubnica ili navrtka BETONSKE CIJEVI ZA KANALIZACIJU  Dužina cijevi:125. vodnog dobra i vodnih građevina 139 . 250. u slučaju da nije. za vodovodne cijevi minimalno 10 bara¸ Visina probnog pritiska za ispitivanje spojeva određuje tako da probni pritisak bude jednak 1. 300 cm + 50 cm za veće dužine  Materijal za proizvodnju: agregat. 200. tjemeni tlak po izvodnici. a najniži dio tlačna crpka i tlakomjer s podjelom 0.2010          Na krajeve se stave fazonski komadi za zatvaranje. cement.dodaci  Maksimalna veličina zrna agregata manja od 1/3 debljine stijenke  Cijevi dužine preko 2.i kontoli pumpe za ispitivanje na pritisak. Spoj je nepropusan ako se održi probni pritisak 5 minut. cjevovod ne smije biti u potpunosti zatrpan.5 m armiraju se konstruktivnom armaturom ( zbog transporta. vodonepropusnost ( 0. progib )  Spajanje se može izvesti pomoću naglavaka. U slučaju propuštanja vode na spoju valja pristupiti sanaciji Provjerava se da li je dodana količina vode manja ili jednaka onoj u tablici. pero – naglavak  Ispituje se točnost geometrijskih mjera.1 bara ( 0. U vodnoj knjizi vode se podaci o izdanim vodopravnim uvjetima i vodopravnim dozvolama Vodni katastar čine: katastar voda. a ispituju se mehaničke osobine ( zatezanje.

nosivost na umor. tlačna otpornost. kontroliraju se prema njihovoj vrsti. izrade plana zavarivanja i specijalne kontrole 2) Opterećenje čeličnih konstrukcija ? a) OSNOVNO . podatke o upotrebi i transportu. materijalu. a ostalo zanemarivo – osnovno opterećenje 3) Dimenzioniranje čeličnih konstrukcija ? Po metodi graničnih sila: Pri dimenzioniranju izvode se dokazi nosivosti. promet).k. Stabilnost se dokazuje za tlačne štapove. stabilnosti. proračun elastičnih deformacija. dokaz sigurnosti protiv prevrtanja. snijeg i pokretno opterećenje b) DOPUNSKO – vjetar. otpornost elemenata na savijanje. opis montiranja d) POSEBNI TEHNIČKI UVJETI – sadrže zahtjeve u pogledu materijala. na smik. TEHNIČKA REGULATIVA – ČELIČNE KONSTRUKCIJE 1) Tehnička dokumentacija kod čeličnih konstrukcija? Tehničku dokumentaciju za č. interakcija M – N ) Kontrola progiba 5) Izvedba čeličnih konstrukcija ? Provodi se prema crtežima tj. otpornost bna savijanje. klizanja i podizanja na ležajima b) CRTEŽI – moraju sadržavati kompletnu geometriju te materijale da bi se vidjela veza sa statičkim proračunom (pozicije) c) TEHNIČKO OBRAZLOŽENJE – sadrži opis i namjenu objekta. temeljnom tlu i mjerama svih dijelova konstrukcije. Opterećenje podrožnice staklom L/500 zbog opasnosti od loma 4) Proračun i konstruiranje čeličnih konstrukcija ?    Vlačni štapovi – plastična otpornost brutto poprečnih presjeka i otpornost netto poprečnih presjeka Tlačni štapovi – klasifikacija poprečnog presjeka Otpornost poprečnog presjeka i / i Savijanje – klasifikacija poprečnog presjeka Otpornost poprečnog presjeka (shearlag efekt. proračun sigurnosti protiv prevrtanja. tehničkoj dokumentaciji  Potrebno je vršiti kontrole  Č. havarija Za dijagonale ravninskog sistema  sila od vjetra.vlastita težina.k. ploče (limove) i pojaseve nosača Ograničenje deformacija. statičku koncepciju. čine: a) STATIČKI PRORAČUN – mora sadržavati podatke o opterećenju. sile od temperaturnih djelovanja c) IZNIMNO – seizmička djelovanja. deformacija.klizanja i podizanja konstrukcije na ležajima. prema rasponu i visini konstrukcije:  L/300 za nosače u zgradarstvu – progib  L/200 za podrožnice  L/500 za nosače međukatnih konstrukcija (stropne) ako to nije osigurano (vibracije)  H/150 za horizontalno po micanje od djelovanja vjetra H – visina zgrade  Može se i pooštriti npr.2010 6. bočne sile. interakcija … Otpornost elemenata na izvijanje (uzdužna tlačna sila. proračun naprezanja. kočna sila (kranovi. a prije bojenja 140 . izrade i montiranja.

aluminij. Prvi osnovni u pravilu u radionici. u vodi. te izrada i montaža ista kao i zahtjevana. olovo)  Katodnom zaštitom – katodna polarizacija u prisustvu elektrolita 10) Tehnički pregled ? Tehnički pregled vrši se nakonmontaže č.k. kemijskim sredstvima. sa zapisnicima o kontroli i peruzimanju konstrukcije u radionici  Dokumente o odstupanju od projekta i usuglašenost  Zapisnik o preuzimanju nevidljivih radova (npr.. poslije završene montaže  Foto dokumentaciju o građenju objekta 9) Korozija objekta i zaštita konstrukcije od korozije ? Korozija može biti atmosferska. temelji)  Atesti o osnovnom i spojnom materijalu  Dokumenti o kontroli izvođenja montažnih radova  Građevinski dnevnik  Podaci o geodetskim mjerama  Atest o ispitivanju č. strojno i ručno).  Radionički nacrt  Atesti o isporučenim č.2010   Sve sakriveno mora se kontrolirati na vrijeme npr. predviđena mjesta za opremu za zavarivanje. Prilikom pripreme čeličnih površina za postupak zaštite od korozije radi se odmašćivanje (čistim suhim krpama). crteže skele.k.k. a ostali nakon montaže  Toplim pocinčavanjem – nanošenje prevlake cinka po toplom postupku  Metalizacijom – prskanjem tastopljenog metalapištoljem (cink. korozija koja nastaje u dodiru s drugim tvarima.k. elemente konstrukcije skele za zaštitu od pada osoba. čišćenje (mlazom abraziva.k. a odstupanja mogu biti u dopuštenim granicama 6) Projekt montaže čelične konstrukcije sadrži ?        Tehnički opis montaže i plan izvođenja Vremenski plan izvođenja Statički proračun Projekt skele ( statički proračun i crteži ) Plan organizacije gradilišta Spisak opreme Elaborat o zaštitnim mjerama 7) Projekt skele ? Projekt skele obuhvaća sve pomoćne građevine za podupiranje dijelova č. prostor i radna mjesta za izvođenje radova. a prije njene uporabe. u zemlji. plamenom. 8) Što je potrebno kod preuzimanja čelične konstrukcije ? Kod preuzimanja č. sastavlja se zapisnik te se prilaže slijedeća dokumentacija:  Projekt za montažu č. za vrijeme montaže. otprašivanje (usisivačem) i prethodna zaštita (sredstva za ispiranje) Zaštita od korozije ostvaruje se:  Premaznim sredstvima – osnovna (jedan ili dva sloja ) i pokrivna (dva ili tri sloja). Zapisnik o tehničkom pregledu sadrži: 141 . statički proračun.k. Treba provjeriti da li je konstrukcija izrađena prema projektu i da li je kvaliteta osnovnog i dodatnog materijala. konstrukcije koje se kasnije zabetoniraju Odstupanja – mora se pratiti geometrija. alata i materijala.

projektantu. mjesto. – podatke o građevinskoj dozvoli i glavnom projektu koji je njezin sastavni dio i njihovim – popis svih izvedbenih projekata s podacima o mišljenju projektanta odnosno glavnog projektanta glavnog projekta o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom. Građevni proizvodi od čelika: – proizvodi od čelika (toplo i hladno oblikovani čelični profili. transportna sredstva (kranovi ikranske staze. – popis građevnih dnevnika. i – radijus inercije. značaj elemenata i radna temperatura L=K·Z·N L – faktor opasnosti od krtog loma K – faktor konstrukcije (1. 0. 1. izbor osnovnog materijala ? Faktori koji utječu su naprezanje. revidentu. debljina elemenata.5. – podatke o završnom izvješću nadzornog inženjera i izjavi izvođača i 11) Ispitivane konstrukcije ? Ispitivanje konstrukcije vrši se poslije završene montaže posebnim probnim opterećenjem kojim se provjerava kvaliteta materijala i izvođenja i to zgrade. Ispitivanja mogu biti probnim opterećenjem (statička i dinamička) te posebna (nepropustljivost). 1. žice) 142 . E= 21. – podatke o sudionicima u gradnji (investitoru.000 kN/cm2 uvjet: Nsd ≤NbRd = χ β 14) Tehnički propis za čelične konstrukcije Ovim se Tehničkim propisom propisuju tehnička svojstva za nosive čelične konstrukcije u građevinama Ovaj Propis odnosi se i na elemente u građevinama koji nisu sastavni dio čelične konstrukcije odnosno na elemente čelične konstrukcije koji ne utječu na mehaničku otpornost i stabilnost građevine u cjelini. trake. – podatke o provedenom inspekcijskom nadzoru.7. – podatke o elaboratu o iskolčenju i situacijskom nacrtu izgrađene građevine. stupovi za dalekovode. rezervoari i silosi. 2 ili 3) koji predstavlja kvalitetnu grupuo snovnog materijala  sve to vrijedi za zavarene konstrukcije 13) Izvijanje i kako se računa ? EUROCOD 3 – vitkost .0 ) . tijek i način rada povjerenstva.4 ) – ovisi o brzini naprezanja Za dobiveni L i određenu radnu temperaturu iz tablice se za određenu debljinu elementa očita broj ( 1. šipke. 1.0. oblikovanje elemenata.ovisi o značaju elemenata N – faktor naprezanja ( 1.4. konstrukcije za hidrocentrale (cijevi pod tlakom). li – duljina izvijanja i y Eulerova vitkost. mostovi.0 ) – ovisi o blikovanju elemenata Z – faktor oštećenja ( 0.2010 – naziv tijela koje je osnovalo povjerenstvo za tehnički – vrijeme. – imena prisutnih članova povjerenstva i prisutnih predstavnika svih sudionika u gradnji. 2. – podatak o prijavi početka građenja. Probno opterećenje se radi za najnepovoljniji slučaj opterećenja po statičkom proračunu 12) Norma. žičare). limovi. izvođaču i nadzornim inženjerima).

 To je međufazna kontrola  dozvola za transport na gradilište – karakteristike tehničkog pregleda  Preuzimanje na gradilištu – kad je konstrukcija stigla na grailište – radi se ZAPISNIK kontrola o ispravnosti i broju ( oštećenja.k.PROJEKTIRANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA U SKLADU S PRIZNATIM TEHNIČKIM PRAVILIMA PRILOG H PROJEKTIRANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA PRILOG I .K.MEHANIČKI SPOJNI ELEMENTI . 1.k.PROIZVODI OD ČELIKA Proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih čelika nehrđajućih čelika za i PRILOG B . DNEVNIK ZAVARIVANJA – samo zavarivački radovi – koji zavarivači i koje su radove radili. prosinca 2009. trnovi PRILOG C DODATNI MATERIJALI ZA ZAVARIVANJE PRILOG D VLAČNI ELEMENTI VISOKE ČVRSTOĆE PRILOG E KONSTRUKCIJSKI LEŽAJEVI PRILOG F PREDGOTOVLJENI ELEMENTI PRILOG G . broj slojeva …) – SVI POSTUPCI IZRADE I MONTAŽE Č. Sa seminara: GLAVNI PROJEKT – IZVEDBENI PROJEKT ( radioničko montažna dokumentacija za č. zakovice.k. ) + onaj tko je izradio č. da osiguraju prostornu stabilnost objekta.k. definira se postupak elektrode. jačina.2010 – – – – mehanički dodatni vlačni spojni materijal elementi konstrukcijski za visoke elementi zavarivanje čvrstoće ležajevi Nakon 31. prije početka radova mora imati sve ateste ( da se utvrdi da je materijal ispravan bez obzira na atest – ako je sumnjiv novo atestiranje. SPECIJALISTIČKI NADZOR – obvezan je za složene č. formalno –atesti su samo za tehnički pregled – to nije zaštita izvođača) Počinje se raditi. DNEVNIK IZRADE Č. 2. godine prestaju se primjenjivati priznata tehnička pravila za dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda. klasa. – kao dodatni nadzor IZVODITELJ – dužan je na temelju tehničke dokumentacije imati TEHNOLOŠKI ELABORAT izvedbe č.K.obvezan je dnevnik ( zakonski dokument potreban da se prati čitav tijek na jednom mjestu –nakon provjere materijala – zabilješke međufazne kontrole . spojenih traka.snimanje varova i sl. – čeličnu konstrukciju ) – izrađuje PROJEKTANT INVESTITOR – sve to treba želi li građevinu – određuje STRUČNI NADZOR koji je za č.k. je sustav nosača koji su sastavljeni iz osnovnih proizvoda valjanja.Vijci. PRILOG A .K. koji će kasnije biti primjenjeni na građevini. obvezan. IZRADA KONSTRUKCIJE – prvo nabava materijala – u skladu s tehničkom dokumentacijomi tehnologijom. zapažanja i sl.IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE ČELIČNIH KONSTRUKCIJA 15) Što je nosiva čelična konstrukcija ? Nosiva č. je dio objekta koji ima prevladavajuću funkciju preuzimanja opterećenja. nadzor.  Kad je kraj izrade konstrukcije ili dijela  PREUZIMANJE Č. Nosiva č. ili ZAPISNIK O PREUZIMANJU – projektant. izvođač ( monter č. – mora biti tako napravljen da se vidi kako će biti izvođeno u tehnološkom smislu – tehnologija zavarivanja ( var.k. krađa kod transporta ) 143 .k.k. Svaki pojedini element mora imati dostatnu nosivost da može odoljeti silama koje na njega djeluju.

atesti. probno opterećenje – kad je to moguće zbog ukupnog opterećenja ODRŽAVANJE Č. zaštita na radu  vodi se DNEVNIK MONTAŽE NA GRADILIŠTU  zavarivanje i DNEVNIK ZAVARIVANJA U tijeku montaže – geodetsko praćenje tj. Ponašanje konstrukcije u stvarnosti  kad je gotovo – GEODETSKA SNIMKA MONTIRANE KONSTRUKCIJE i odstupanja.2010     MONTAŽA – montažer – prije početka radova – preuzeti geodetsku snimku konstrukcije na koju se nastavlja čelik ( čašice.K. vremenskih promjena ili rata i sl.  ZAPISNIK O ZAVRŠNOM PREGLEDU – konstrukcija je montirana u svemu po tehničkoj dokumentaciji i tehničkim propisima – tada se može nastaviti rad na građevini  Dalje – mogući zahvati ili ne –ako se radi isti postupak vođenja  kompletira se dokumentacija za tehnički pregled građevine u cjelini  Za završni tehnički pregled – ostaje npr. pokrivanja ) –da li je ta konstrukcija u redu – ZAVRŠNI PREGLED – da se ne miješa s tehničkim pergledom na kraju  Sazivaju ga sudionici – predaja za daljnje radove – tehnička dokumentacija. – IZVANREDNI PREGLEDI 16) Dijagram čelika ? 144 . – prije nastavka radova ( obloge.da li su u skladu s dopuštenim tolerancijama Sve vrijedi i za antikorozivnu zaštitu TEHNIČKI PREGLED Č.građevinu preuzima korisnik  Dalje – pregledi – u zgradarstvu – redvitigodišnji pregled i 10-godišnji glavni pregled ( mostovi. industrija – 5 god. dnevnici. – nakon uporabne dozvole. ležaj i za krovne nosače ) – vide se tolerancije za izvedbu – da li čelik trpi te tolerancije  ako NE  sanacija ili ako DA  montaža Prema tehnološkom projektu montaže – skele. dizalice.K. ) PROJEKT ILI ELABORAT ODRŽAVANJA – što se mora pregledati i kakvi rezultati moraju biti  Servisna knjiga konstrukcije – zahvati na konstrukciji i nalazi iz pregleda  Glavni pregled – ispravnost konstrukcije za preošli period  ako nije moguć novi period  sanacija  kao za nove radove  Izvanredni događaji na konstrukciji uslijed np r.

nadvožnjak. zemljišni pojas s obiju strana ceste. tehnički pregled i primopredaja na korištenje i održavanje  ZAPRAVO SU TO INVESTITORSKI RADOVI  lokacijsku dozvolu izdaje: . most.osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila s javne ceste . tunel. jednu ili više županija ( županijske ceste ) te područje grada ili općine ( lokalne ceste )  nadležnost nad javnim cestama – državne ceste – HUC . TEHNIČKA REGULATIVA – PROMETNICE 1) Zakon o javnim cestama ? Javna cesta je dobro od interesa za RH i u općoj je upotrebi. javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuju ga s mrežom glavnih europskih cesta (u daljnjem tekstu: državne ceste). ustupanje radova. vijadukt. prometa i okoliša Tri skupine javnih cesta: 1. nadzor i kontrola građenja. građevine na cestovnom zemljištu 6. potporni zid ) 2.ophodnja.županijske – ŽUC  poslovi građenja javnih cesta su programiranje i planiranje razvoja javnih cesta. kolnička konstrukcija. stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila 7. cestovno zemljište – površine: cestovne građevine + zemljišni pojas + objekti za održavanje ceste i pružanje usluga ( cestarske kuće.za županijske i lokalne ceste nadležni županijski ured ( prije dozvole izdaje posebne uvjete te mišljenja nadležne PU )  troškove izdaje tehničke dokumentacije i građenja – ako su uz to i poslovi na vodoprivrednim i slivnim građevinama  plaća vodoprivreda troškove glavnog projekta uprava za ceste( HUC ili ŽUC )  Održavanje javnih cesta su: . 2. stacionari. gradnja.omogućavanje sigurnog odvijanja prometa.2010 7.za državnu cestu Ministarstvo pomorstva prometa i veza ( prije dozvole izdaje posebne uvjete te mišljenje) . projektiranje sa istražnim radovima. 3.dovođenje ceste u projektirano stanje. građevina za odvodnju ceste i pročišćavanje vode 3. 145 . priključci na javnu cestu izgrađeni na cestovnom zemljištu 8. obavijesti o prohodnosti Osnovni ciljevi održavanja i zaštite cesta su: . javne ceste koje povezuju područje jedne ili više županija (u daljnjem tekstu: županijske ceste). propust. cestovna građevina ( posteljica.redovno i izvanredno održavanje . građevine i oprema za zaštitu ceste. a čine ju: 1. . .sprečavanje propadanja cesta. donji stroj. a najmanje 1 m od krajnjih točaka poprečnog presjeka ceste 4. podvožnjak. prakirališta … ) 5. javne ceste koje povezuju područje grada i/ili općine (u daljnjem tekstu: lokalne ceste) javne ceste se razvrstavaju na ceste koje povezuju teritorij RH ( državne ceste ). prometni znakovi i uređaji za nadzor i sigurno vođenje prometa i oprema ceste 9. otkup zemljišta i objekata. pumpe. stručna ocjena studija i projekta.

pumpe.županijske ceste 15 m. 3) županijske ceste. u smislu ovoga Zakona.na lokalnim cestama najmanje jedanput u mjesec dana.jedanput u šest godina 5. grmlje postavljati ograda i sl. Naknadu za financiranje građenja i održavanja javnih cesta plaćaju proizvođači i uvoznici naftnih derivata 146 .Izvanredni .autoceste 40 m.na županijskim cestama najmanje jedanput u dva tjedna.Sezonski .Redovni 2.nakon izvanrednih događaja (elementarne nepogode) Redovni pregled : .2010 Pregled 1. Izvanredno održavanje izvodi se na temelju tehničke dokumentacije  AUTOCESTA – može se naplaćivati cestarina ako postoji zaobilazna cesta  Mjere za zaštitu javnih cesta i prometa: Ako je osovinski pritisak veći od dopuštenog ili su dimenzije vangabaritne treba DOZVOLA ZA IZVANREDNI PRIJEVOZ koju izdaje HUC ili ŽUC Prekomjerna upotreba javnih cesta – netko treba platiti Priključak i Prilaz na javnu cestu je spoj svih površina s kojih se vozila izravno uključuju u promet na javnu cestu  potrebna suglasnost HUC-a ili ŽUC-a U blizini raskrižja. .Glavni . te gospodarenje autocestama i cestovnim objektima ( most. . stvari koje onemogućuju preglednost. parkirališta ) . profil ceste  Koncesijom se stječe pravo gospodarskog korištenja javne ceste. unutarnje strane zavoje ne smije se saditi drveće. Zaštitni pojas Zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako. Raskrižje javnih cesta međusobno se ne smatra. 4) lokalne ceste.lokalne ceste 10 m Razvrstavanje javnih cesta 1) autoceste.Godišnji . prijelaza preko željezničke pruge. građenja i održavanja.nakon zimskog razdoblja 3. 2) državne ceste.jedanput u dvije godine 4.na državnim cestama najmanje jedanput tjedno. priključkom i prilazom na javnu cestu Priključak i prilaz na javnu cestu smije se izvesti samo uz suglasnost Upravnog tijela koje upravlja javnom cestom kako znamo od kud do kud je zona izrade priključka – tamo di se mijenja pop.ostale državne ceste 25 m. . . tunel ) i pratećim objektima ( hoteli. da je u pravilu širok sa svake strane: . .

2010 Naknada se plaća po litri isporučenih i uvezenih naftnih derivata i to: – u iznosu od 0. kontrolu kvalitete zbijanja nosivih slojeva i za provjeravanje nosivosti gotovih prometnica (bez zastora) Ms – razlika dva opterećenja [ kp/cm2] [N/mm2] [MN/m2] . prateći uslužni objekti: odmorišta.promjer kružne ploče [cm] Metoda kružne ploče Modul stišljivosti služi za procjenu nosivosti tla ili kontrolu nosivosti nabijenih slojeva Oprema za ispitivanje: kamion i presa s min pritisnom silom 5Mpa. mostovi. građevine za odvodnju ceste i pročišćivanje vode 4. podvožnjaci. 2.razlika slijeganja [cm] d .60 kuna na račun Hrvatskih cesta d.o. kamenom naslagom ugroženost od vode  Kameni osmerokut  Suhozid ( kamena obloga )  Štrcana cementna žbuka  Žičana mreža Osiguranje nožice:  Slaganje kamena  Betonski zidovi 3) Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče ? Modul stišljivosti je veličina koja izražava slijeganje ispitivanog materijala pod djelovanjem pritiska pod utvrđenim uvjetima. restorani. moteli..o. građevine za ospkrbu energentima i vodoopskrbu 8. – vijadukti. 2) Tipovi osiguranja kosina nasipa i usjeka i nožice nasipa ? Osiguranje pokosa:  Humuziranje i zasijavanje travom  Oblaganje kosina busenom (25/25/7 cm) na sloj humusa od 10 cm i zabijanje drvenih kolaca  Pleterom  Zasađivanjem drveća – ne za nasip  Betonskim pločma  Kamenim nabačajem – pri djelovanju valova  Kemenom.60 kuna na račun Hrvatskih autocesta d. nadvožnjaci. vjetrobrani. galerije. tri mikroure (aritmetička sredina). kružna ploča 200 ili 700cm2. servisi. telekomunikacije) 6. građevine i oprema za zaštitu ceste. – tuneli. Građevine koje mogu biti sastavni dijelovi javne ceste su: 1. građevine za zaštitu od buke. građevine i uređaje za nadzor i sigurno vođenje prometa (centar za daljinsko vođenje prometa. Modul stišljivosti služi za ocjenu nosivosti tla (posteljice). – u iznosu od 0. skladišta i drugo (u daljnjem tekstu PUO) 5.o. benzinske postaje. sigurnosna ograda) 7. zaštita od osolina i nanosa i drugih štetnih utjecaja na okoliš. oprema za određivanje vlažnosti 147 .o. cestovne građevine: – trasa javne ceste. prometa i okoliša: (snjegobrani.

09-2 mm i brašno) i veziva (bitumen BIT45. nivo podzemne vode niži od dubine smrzavanja. i min.2010 Površina mora biti pripremljena. dobra odvodnja b) nepovoljni – nasip niži od 1. opterećenje se povećava za 0. 6) Klimatski i hidrološki uvjeti ? 1.0 (R=2. 8) Izrada asfaltnih betona ? Asfaltni beton je mješavina kamenog materijala (kamena sitnež 8-22(32)mm. 6. klimatsko – hidrološki uvjeti – regionalni faktor R=0. jednostrana ograda (JO) – stupovi na 4 m 2.5kPa/cm2 (100kPa) očitava se slijeganje u svakoj minuti sve dok očitanje ne bude manje od 0. kumulativnih linija srednjih dnevnih temperatura za hladni period ) 2.5kPa M=deltaP/deltaS*d Ø300 za tampon Ø160 za posteljicu 4) Zaštitne ograde ? Zaštitne ograde su sigurnosne konstrukcije čija je svrha da zadrži vozila skrenula s kolnika Sastoji se od štitnika (traka od lima). nosivost materijala posteljice – kalifornijski indeks nosivosti 0. KLIMATSKI UVJETI .5 m. završnih elemenata (na početku i kraju ) te demontažom prijelaza. HIDROLOŠKI UVJETI – stanje podzemnih uvjeta a) povoljni .60. optimalne vlažnosti. nivo podzemne vode u zoni smrzavanja. kvaliteta materijala kolničke konstrukcije Debljina asfaltnih slojeva i nosivih slojeva dobije se iz dijagrama za poznate vrijednosti ukupnog ekvivalentnog prometnog opterećenja u projektnom periodu Tu i mjerodavne vrijednosti nosivog materjala posteljice CBR.skup metoroloških pojava – istražuje se temeraturama zraka preko indeksa mraza ( apsolutna razlika max. potom kad se postigne opterećenje od 0. donjih i gornjih nosivih slojeva. horizontalna. projektni period ( u pravili 20 godina) 2. a velika za ispitivanje gotovih putova i pista bez zastora Prvo se ploča optereti s 0. dvostrana ograda (DO) – stupovi na 2 m 3.5 – 5. a sponice na 2m 5) Dimenzioniranje novih asfaltnih kolničkih konstrukcija ? U postupku dimenzioniranja uzimaju se slijedeći parametri: 1.5 m. dvostrana distantna ograda (DDO) –stupovi na 4 m. bez kamenčića što strše ili bez šupljina Mala ploča za ispitivanje posteljice.5 p .90. stupova.33 m 6.nasip viši od 1. a spojnice na 2 m 5.2kPa/cm2 (40kPa) u vremenu 1min i zatim rastereti. jednostrana distantna ograda (JDO) – stupovi na 2 m sa spojnicom 4. dvostrana distantna ograda na objektu (DDOO) – 4 m. a dijelimo ih na: 1.200) i dodaci(polimeri ) 148 . prometno opterećenje – eventualno prometno opterećenje 4.0) 5. Dobiju se prskanjem postojećeg zastora vezivom. pijesak 0. vozna sposobnost površine kolničkog zastora na kraju projektnog perioda – indeks vozne sposobnosti p=0-5 3. loša odvodnja 7) Tehnički uvjeti za izradu površinskih obrada zastora ? Površinske obrade su prevlake na kolničkim zastorima. pokrivanje lako obavijenim agregatom i valjanjem.05mm. jednostrana distantna ograda na objektu (JDOO) – 1. spojnica.

000 m2 3. podzemnoj vodi.Debljina 15 do 40 cm 149 . otpornost na smrzavanje. Sastav: šljunak i pijesak (kamena sitnež) + vezivo (kamena prašina ili prašinasta glina) 13) Izrada nosivih slojeva stabiliziranog cementom ? kolničke konstrukcije od materijala Upotrebljavaju s sve pogodne vrste kamenog materijala ako ne utječu štetno na vezivanje  Vezivo: PC. ravnost ± 20 mm. PC sa dodatkom zgure i pucolana te metalurški cement  Voda : Ph > 6 ( pitka voda je u redu )  Prethodni radni sastav: granulometrijski sastav.000 m2 5. a mionimalni poprečni nagib 4 % 10) Mjerenje defleksija fleksibilnih kolnika ? Defleksija je vertikalni pomak (u 0.4. Čvrstoća na 1. podloga za ceste od mehanički stabilnog tla ? Nosivi sloj prenosi prometno opterećenje na posteljicu i osigurava stabilnost zastora. vlažnost. debljina. o odvodnji (15-30 cm). KONTROLNA ISPITIVANJA: Prethodni radni sastav(receptura) i radni sastav  ako je potrebna probna dionica od 600 m2 Tekuća ispitivanja: 1. odvodnji. zbijenost. Defleksija se mjeri pomoću Berkclamanove grede ili pomoću deflekiografa Lakroa. a kontrolna na 200 m. Ravnost. za dvoslojne više od 25 cm. BNS 22. pijesak.11. Granulometrijski sastav na 3. količina veziva  Debljina ovisi o nosivosti posteljice.2010 AB 2.90. ravnost na svakih 3. prometnom opterećenju.01 mm) površine kolnika pri normalnom opterećenju (50 k N).200 BNS je mješavina kamenog materijala ( brašno.22s 9) Nosivost i ravnost na nivou posteljice ? Nosivost se određuje kružnom pločomMs – tekuća kontrola na svakih 50 m.16s.8.000 m2 14) Izrada stabiliziranog tla vapnom i nosivih slojeva ? Primjena kod poboljšanja tla. prometnom opterećenju. podzemnoj vodi. čvrstoća na 3. zbijenost na 2.16. kod vlažnih terena i za nosivi sloj kolničke konstrukcije Pogodan za sve pogodne vrste koherentnog i nekoherentog tla sa znatnijim udjelom glinovitih čestica .32. Zbijenost ( po Proctoru ) za svakih 500 m2 2. debljina na svakom profilu Kontrolna ispitivanja: 1. Kvaliteta veziva na 100 t veziva 4. čvrstoća (3-6 N/mm2 ≈ MB5).130.45. za jednoslojne konstrukcije do 25 cm.11s. 11) Izrada gornjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vrućem postupku? BNHS 16. tucanik) i veziva 12) Nosivi slojevi. posteljice.Vapno: hidratizirano Ca(OH)2 ili negašeno CaO .60.000 m2 3. sitnež. BIT 45.500 m2 2. Debljina ovisi o nosivosti posteljice.

2010

15) Izrada donjih nosivih slojeva od bitumeniziranog materijala po vrućem postupku ?
DBNS, BIT 45,60,90

16) Bitumen za kolnike?
BIT 200,130,90,60,45,25,15  dubina prodiranja ( penetracije ) u desetinkama mm Atestiranje 4 puta godišnje

17) Ispitivanje po Marshall –u ?
  

Služi za određivanje poželjnog sastava i stabilnosti asfaltne mješavine za zastor i nosive slojeve za zrna do 25 mm. Modificirana metoda- kad je više od 10 % zrna od 25 – 50 mm Ispitivanje se vrši pomoću marshallovog uređaja za izradu i ispitivanje epruveta.

18) Elementi poprečnog profila biciklističke staze ?
Prometni profil - 1,00/2,25 m Slobodni profil – 1,50/2,50 m Staza 1,00 m, za dvostruku stazu 1,6 m Može se smanjiti do bmin=80 cm Za biciklističku stazu zaštitni razmak od kolnika 0,75 m

19) Slobodni profil za vozila javnog gradskog putničkog prometa ?
Za tramvaj: Širina tramvaja t=2,2 (2,5)m Zašitni razmaci dt=0,50 m T=3,2(3,5)m Visina slobodnog prostora 6 m U zavojima dodatno proširenje prema dijagramu Za trolejbus i autobus:

20) Zašto štitimo pokose usjeka i nasipa kod prometnica ?
Zbog sigurnosi prometa – osoba u prometu, i osiguranja objekta - same prometnice.

21) Ograničenje brzine
Na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio. Iznimno, na cesti u naselju čiji prometno-tehnički i sigurnosni elementi to omogućuju (npr. pješački pothodnici i nadhodnici, upravljanje na raskrižjima s uređajima za davanje znakova s prometnim svjetlima i sl.) mora se prometnim znakom dopustiti kretanje vozilom i brzinom većom od 50 km na sat, a najviše do 80 km na sat. Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom, a najviše: 1) 130 km na sat na autocestama, 2) 100 km na sat na cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila, 3) 80 km na sat na ostalim cestama

22) Kolnička konstrukcija
Slojevi - habajući sloj od asfaltbetona (HS-AB)

150

2010

- vezni sloj (VS) - gornji bitumenizirani nosivi sloj (BNS) - donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS) ili cementom stabilizirani nosivi sloj (CNS) - mehanički stabilizirani nosivi sloj (MNS) - posteljica (P) ASFALTNI KOLNIČKI ZASTOR : Asfaltni kolnički zastor je završni dio kolničke konstrukcije, a sastoji se od veznog i habajućeg, odnosno samo habajućeg asfaltnog sloja. -Vezni sloj (VS) je sloj koji se ugrađuje između nosivog i habajućeg asfaltnog sloja. -Habajući sloj je završni sloj asfaltnog zastora kolničke konstrukcije. -HS-AB je habajući sloj izveden od asfaltbetonske mješavine, koja je sastavljena po načelu najgušćeg pakiranja zrna. -HS-SMA je habajući sloj izveden od “splitmastiksasfalta”, asfaltne mješavine diskontinuiranog granulometrijskog sastava kamene smjese namijenjena za izvedbu habajućih slojeva asfaltnog zastora na autocestama i cestama iz grupe vrlo teškog i teškog prometnog opterećenja. Ostali zastori: -Lijevani asfalt (LA) je asfalt po vrućem postupku ugrađen lijevanjem. -Mikroasfalt (MA) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake, izvedene od asfalta po hladnom postupku umješavanjem bitumenske emulzije u kameni materijal. -Površinska obrada (PO) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake, izvedene prethodnim prskanjem bitumenskog veziva i posipavanjem frakcije kamene sitneži. BITUMENIZIRANI NOSIVI SLOJ (BNS) BNS jest nosivi sloj u kolničkoj konstrukciji izrađen od mješavine kamenog brašna, kamenog materijala do najveće veličine zrna 32mm i bitumena kao veziva, proizveden i ugrađen po vrućem postupku. Udjel bitumena u asfaltnoj mješavini za BNS ne smije biti manji od 3.3 do 5.7%. Pri zbijanju BNS-a pretežno se koriste dva kombinirana i jedan čelični valjak. Sloj u kolničkoj konstrukciji Habajući sloj (HS) Vezni sloj (VS) Bitumenizirani nosivi sloj (BNS) Donji bitumenizirani nosivi sloj (DBNS) Cementom stabilizirani nosivi sloj (CNS) Mehanički stabilizirani nosivi sloj (MNS) Debljina sloja (mm) 20 do 50 do 60 80

45 do 120 45 do 120 150 do 300 200 do 400

23) Pojmovi
Javna cesta je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može koristiti,

151

2010

Autocesta je javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 m Državna cesta je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta, Nerazvrstana cesta je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkirališta, benzinskih crpki i sl.), Kolnik je dio cestovne površine namijenjen za promet vozila, s jednom prometnom trakom ili više prometnih traka, Prometna traka je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolnika Najveća dopuštena masa je masa vozila zajedno s njegovom nosivošću, Osovinsko opterećenje je dio ukupne mase vozila u vodoravnom položaju kojim njegova osovina opterećuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila, Prometni znakovi su: znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi, znakovi obavijesti Oznake na kolniku služe za usmjeravanje, obavještavanje i vođenje sudionika u prometu. Oznake na kolniku čine crte, strelice, natpisi i druge oznake. Oznake na kolniku moraju imati reflektirajuća svojstva. Poprečni nagibi kolnika Poprečni nagib kolnika u pravcu izvodi se zbog odvodnjavanja kolnika. Za sve vrste cesta i za sve suvremene zastore poprečni nagib kolnika u pravcu iznosi:

qmin = 2,5%
Najveća dopuštena veličina poprečnog nagiba kolnika u kružnom luku (qmax) izvodi se u zavoju najmanjeg polumjera (Rmin) i iznosi: qmax = 7% Tlocrtni elementi ceste su pravci, kružni lukovi i prijelaznice Niveleta je prostorna krivulja kojom se definiraju visinski odnosi ceste.Nastaje presjekom plohe kolnika i vertikalne plohe položene po osi ceste ili paralelno s njom. U području raskrižja i većih objekata, uzdužni nagib iz oblikovnih i prometnih razloga ne bi smio prelaziti 4%. Kruna ceste je dio poprečnog presjeka neposredno ovisna o kategoriji ceste, stupnju ograničenja, projektnoj brzini (Vp) i željenoj kvaliteti prometnog toka. Rubni trakovi služe za sigurno obrubljivanje kolnika i za iscrtavanje horizontalne signalizacije. Rubni trakovi se ne uračunavaju u širinu prometnog traka. Rubni trakovi se grade s obje strane kolnika i predviđeni su kao granični vizualni elementi u funkciji sigurnosti prometa. Rubni trakovi se izvode u širinama Šrt = 20, 30 i 50 cm, ovisno o kategoriji ceste odnosno širini prometnog traka. Razdjelni pojas Razdjelni pojas se izvodi u presjeku ceste kod koje je zbog sigurnosti prometa nužno fizički razdvojiti dva kolnika s prometom u suprotnim smjerovima. Kod autocesta s ukupn o četiri ili

152

20 m.50 m. Projektiranje cesta odvija se u pravilu na sljedeće četiri razine: 1. informativni punkt i sl. do zemljišta i individualnih stambenih objekata. kamenolomi.Brzina označena prometnim znakovima (najveća dozvoljena brzina) Projektna i računska brzina temeljne su postavke vođenja linije odnosno oblikovanja ceste.20+0.Računska brzina 3. ovisno o njihovoj namjeni i prostorno oblikovnim značajkama.Izvedbeniprojekti 24) Spoj na javnu cestu Spojevi na javnu cestu. motel.Glavniprojekti 4.Studije 2. kampovi.2010 više prometnih trakova razdjelni pojas se obvezno izvodi u širinama 4. stambene zgrade i blokovi. U prometni profil ne smije zadirati nikakva zapreka. rubne trakove te dodatne i zaustavne trakove Visina prometnog profila za vozila je 4.30 = 4. kupališta.50 m). 153 .). Projektna brzina (Vp) je najveća brzina za koju je zajamčena potpuna sigurnost vožnje u slobodnom prometnom toku na cijelom potezu trase. uz uvažavanje prometnog značaja. tvornice i sl. Ona karakterizira razinu građevinsko-prometnih svojstava ceste. restoran. razvrstavaju se u jednu od sljedećih skupina: – prilaz je spoj u funkciji kolnog pristupa pojedinačnih korisnika.Projektna brzina 2. – uzdužni priključak je spoj površine uz objekte pokraj javne ceste radi čije djelatnosti dolazi do zadržavanja vozila (benzinska pumpa.00 m ili min 3. Visina slobodnog profila je 4. Slobodni profil Slobodni profil je prometni profil uvećan za zaštitne širine i zaštitnu visinu. pod optimalnim vremenskim uvjetima i kod dobrog odr žavanja. propusne moći. 100 cm ovisno o tipu i kategoriji ceste. – poprečni priključak je spoj koji koriste pod jednakim uvjetima korisnici (šljunčare. Vitoperenje kolnika predstavlja kontinuirano mijenjanje poprečnog nagiba kolnika unutar prijelaznice.). hoteli. sigurnosti i ekonomičnosti.Idejniprojekti 3. Zaokretnica je poseban dio ceste Prometni profil osigurava nesmetano odvijanje prometa. 25) Brzina Pod pojmom mjerodavnih brzina podrazumijevaju se: 1.00 m (iznimno 2.Poprečni nagib bankine redovito se izvodi s nagibom prema vanjskoj strani ceste min 4% (nestabilizirane 7%). Bankine su rubni elementi krune ceste i izvode se u širini 150. Širina prometnog profila za vozila obuhvaća prometne trakove. Zaokretnica ili serpentina je složeni tlocrtni zavoj sastavljen od glavnog zavoja (okretišta) i priključnih zavoja. 120.

Vp  20 km/h 154 .2010 Računska brzina (Vr) je najveća očekivana brzina koju vozilo u slobodnom prometnom toku može ostvariti uz dovoljnu sigurnost vožnje na određenom dijelu ceste. Ako je razlika Vr . Razlika računske brzine (Vr) i projektne brzine (Vp) ne smije biti veća od 20 km/h. zavisno o tlocrtnim i visinskim elementima tog dijela trase. u skladu s prihvaćenim modelom njezinog ustanovljavanja.

00 m za kut a = 30° .90° . Točka S nalazi se u sjecištu osi kolnika ceste i željezničke pruge.n = 5.29° .50 m za kut a = 70° .50 m za kut a = 60° .49° . Elementi trokuta preglednosti: • Da su kutovi križanja željezničke pruge i ceste različiti. Ona iznosi: za kut a = 80° . Točke A i C nalaze se u osi kolosijel željezničke pruge.n = 4. Crta označuje krajnju granicu na cesti koju mora proći cestovno vozilo da bi bilo izvan slobodne profila željezničke pruge.50 m za kut a = 40° . Trokutom preglednosti osigurava se sudionicima u cestovnom prometu nesmetan vidik na željezničku prugu s obje strane ceste radi pravodobnog uoča vanja vlaka u cilju sigurnog prelaska preko željezničke pruge.n = 11.00 m 155 .39° .TEHNIČKA REGULATIVA – ŽELJEZNICE 1) Trokut preglednosti Preglednost ceste na željezničku prugu odleđena je elementima propisanog trokuta preglednosti.59° . Početak cestovnog prijelaza počinje od točke B (Bi) koja se nalazi u osi kolnika ceste ravnini s prometnim znakom "Andrijin križ"). a nakon pokretanja kreće se jednoliko ubrzano sve dok ne postigne brzinu V=5 km/h uz ubrzanje 1 m/s2 • Da se točke zaustavljanja (od koje počinje preglednost s ceste na prugu) nalazi u ravnini s prometnim znakom " Andrijin križ" (koji se može nalaziti na udaljenostima 3 do 10 ni od željezničke pruge) • Da su na prugama različite dopuštene brzine prolaska vlakova • Da su različite duljine cestovnih vozila koja prelaze željezničku prugu Trokut preglednosti je prostor ograničen crtama koje čine trokut ABC na sl ici 10.69° .50 m za kut a = 50° .79° .n = 3.ali ne manji od 20° • Da se cestovno vozilo prije prelaska željezničke pruge mora zaustaviti. To su točke na kojima se mora uočiti željezničko vozilo gledano iz točke (Bi) na cesti.n = 8.00 m za kut a = 20° .n = 17. Najmanja udaljenost crte L od točke S ovisi o kutu klizanja pruge ceste.n = 6.2010 8.

– pruge od značaja za regionalni promet. 156 . Željeznička infrastruktura je javno dobro u općoj uporabi kojeg mogu koristiti svi Podjela željezničkih pruga – pruge od značaja za međunarodni promet. Kolodvor je službeno mjesto za obavljanje prometnih poslova na željezničkoj pruzi s najmanje jednom skretnicom.2010 Slika 10. a iz kojega se izravno ili daljinski regulira promet vlakova i u kojemu vlak počinje ili završava vožnju. Vozni red je opći akt upravitelja infrastrukture koji određuje sva planirana kretanja vlakova i željezničkih vozila na prugama željezničke infrastrukture kojima on upravlja tijekom razdoblja za koje vozni red važi. Trokut preglednosti Vozni red je akt upravitelja infrastrukture koji određuje sva planirana kretanja vlakova i željezničkih vozila na određenoj infrastrukturi tijekom razdoblja za koji isti vrijedi. ili koje prolazi bez zaustavljanja. obavlja prijevoz za vlastite potrebe Industrijski kolosijek je željeznički kolosijek koji nije javno dobro u općoj uporabi i služi za dopremu i otpremu stvari željezničkim vozilima za pravnu osobu vlasnika Infrastrukturni pojas je pojas kojega čini zemljište ispod željezničke pruge.4. – pruge od značaja za lokalni promet. Industrijska željeznica je željeznica kojom pravna osoba u gospodarskim djelatnostima na industrijskim i drugim kolosijecima. ili se zaustavlja.

prsobrani i pružne oznake) Gornji ustroj: . naprave protiv klizanja tračnica. a bez autostop uređaja . uredno i nesmetano odvijanje željezničkoga prometa. zasjeci. odnosno 14 m kod dalekovoda napona većega od 220 kV. dilatacijske naprave). podvožnjaci. zaštitne tračnice.cestovni i pješački prijelazi u istoj razini. potporne i odvodni sustavi. vijadukti.). tuneli. pothodnici. potiskuje vlak na njegovu kraju. "Vlak" je sastavljeni i spojeni niz željezničkih vozila s jednim ili više vučnih vozila 2. namijenjena za zadržavanje i ulazak putnika u vlak. križišta.160 km/h. za vlakove za prijevoz putnika. "Gurani vlak" je vlak kod kojeg vučno vozilo nije na čelu vlaka. mostovi. propisane visine iznad GRT.ako je dopuštena brzina veća od 100 km/h.250 km/h."Peron" je niska građevina uz kolosijek odnosno između dva susjedna kolosijeka. okretaljke. branici. 3. ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim autost op uređajima .pružna oprema (ograde. 2.60 km/h. 157 .50 km/h. 5. usjeci. ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim autostop uređajima . 4. kolosiječni pričvrsni i spojni pribor. brzini vlaka i postupku strojovođe. 1. mjereno iznad gornjega ruba tračnice. Najveća dopuštena brzina ne smije biti veća od: 1. za teretne vlakove. a bez autostop uređaja . kolodvorske zgrade i otvorena pruga s drugim službenim mjestima (stajališta. čija os prolazi sredinom kolosijeka. otpremništva i dr. pragovi. peronske nadstrešnice. ako su željeznička pruga i vodeće vozilo opremljeni djelatnim autostop uređajima. 3. za vlakove za prijevoz putnika. i kolosiječne vage . izolacijski sastavi. – na križanju željezničke pruge od značaja za međunarodni promet i državne ceste. ili se tim vozilom ne upravlja s čela vlaka. uređajima za brzinsko vođenje vlaka i radio-dispečerskim uredajima . za vlakove s parnom lokomotivom na čelu vlaka s tenderom naprijed. obložni zidovi. Križanje željezničke pruge i ceste ne smije biti u istoj razini u sljedećim slučajevima: – na križanju željezničke pruge i autoceste. 6.konstrukcije i uređaji gornjeg ustroja (skretnice. kao i zemljište ispod željezničke pruge s pružnim pojasom i ostalim zemljištem koje služi uporabi i funkciji tih dijelova infrastrukturnih podsustava te zračni prostor iznad pruge u visini 12 m. ."Autostop uređaj" je uređaj koji ovisno o utjecaju signala na pruzi. kolosiječni zastor i betonski nosivi elementi. automatski zaustavlja vlak.100 km/h. 4. potporni zidovi. vodilice. propusti. . a u prometno-tehnološkom smislu cjelina koju čine kolodvori. a bez okretnih postolja . prijenosnice. odnosno izlazak iz vlaka (izmjena putnika). "Potiskivani vlak" je vlak s vučnim vozilom na čelu vlaka i kad neko drugo vučno vozilo. a koji mora biti slobodan za prolaz željezničkih vozila."Slobodni profil" je ograničeni prostor u poprečnom presjeku pruge odnosno kolosijeka.2010 Željeznička pruga je sastavni dio željezničke infrastrukture koju u tehničkom smislu čine dijelovi željezničkih infrastrukturnih podsustava nužni za sigurno. okomitom na os kolosijeka i ravninu položenu na GRT voznih tračnica. – na križanju željezničke pruge i ceste u kolodvorskom području na prostoru između ulaznih skretnica od kojih počinju kolodvorski kolosijeci.elementi gornjeg ustroja (vozne tračnice.100 km/h. Donji ustroj: .120 km/h.geotehničke građevine: nasipi. kojim se ne upravlja s čela vlaka. ako tender ima okretna postolja .

Uzdužni nagib kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti veći od 35 mm/m. kao i pripadajući zračni prostor. Prijelaz preko kolosijeka je cestovni ili pješački prijelaz Razmak između pješačkih prijelaza preko pruge i željezničko-cestovnih prijelaza – 500 m na glavnoj (koridorskoj) željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet – 350 m na spojnoj i priključnoj željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet – 200 metara na željezničkoj pruzi od značaja za lokalni promet.2010 Željeznička infrastruktura je dio željezničkog sustava. odnosno najmanje 6 m ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto. Temeljna širina kolosijeka je 1435 mm. 158 . na udaljenosti od najmanje 8 m. Željeznički infrastrukturni podsustavi jesu: – građevinski infrastrukturni podsustav – elektroenergetski infrastrukturni podsustav – prometni upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav – ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture.80 m. Razmak kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti manji od 4. a na otvorenoj pruzi namijenjenoj samo za gradski promet od 3. mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka. između kolosijeka i pokraj krajnjih kolosijeka. – na novosagrađenom križanju na željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet. Križanje željezničke pruge i ceste mora biti izvan razine u sljedećim slučajevima: – na križanju željezničke pruge i autoceste. Pružni pojas Je pojas kojega čini zemljište ispod željezničke pruge odnosno kolosijeka. a i sama čini poseban sustav.00 m.