You are on page 1of 50

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti BOLESTI KRUMPIRA

1) PHYTOPHTHORA INFESTANS (Krumpirova plijesan/ Plamenjaa krumpira) Simptomi prvi znaci bolesti se jave u cvatnji ili neposredno nakon cvatnje simptomi su najuoljiviji na listu, ali mogu biti napadnute peteljke lista, stabljika i gomolji zaraza se naje !e javlja na li !u koje je najbli"e tlu na li !u se pojavljuju pjege "u!kaste boje bez jasni# kontura, koje postepeno postaju sme$e, a ako je vrijeme vla"no pjege se pove!avaju na naliju lista uz rubove pjega nastaju sporonosni organi u vidu prljavo bijelog micelija lisno tkivo unutar pjega vrlo brzo razmek a, postaje crno, vodenasto, a zara"eno li !e ostaje visiti na cimi kao posljednja %aza jakog napada ostaju gole stabljike, pa krumpiri te izgleda kao o%ureno ako je vrijeme vla"no i toplo zara"eni dijelovi trunu na zara"enim gomoljima povr ina je mjestimino malo udubljena, plavo sme$e boje & mo"e se primijetiti odma# nakon va$enja, ali naje !e ' ( ) tjedna iza va$enja gomolja na presjeku gomolja ispod pjega (ne duboko) tkivo gomolja ima sme$e-r$astu boju koja postupno prelazi u "u!kasto bijeli zdravi dio gomolja pjege su i dalje prisutne, ali se te"e uoavaju nakon to ko"ica na gomoljima dozori i poprimi sme$u boju naje !e su napadnuti gomolji koji su blizu povr ine tla, zatim nezreli gomolji s tankom poko"icom ako je tlo vla"no, gomolji obino protrunu, jer i# nasele mikroorganizmi truljenja Biologija oospore iz zara"eni# biljni# ostataka mogu biti izvor primarni# in%ekcija zara"eni gomolji su glavni izvor in%ekcije & dovoljna je jedna zara"ena biljka da u ravniarskim krajevima i povoljnim prilikama izazove in%ekciju na polju veliine i do *+ #a sporangiji ili zoospore koje sa zara"eni# nadzemni# dijelova dospiju u tlo in%iciraju gomolje zoospore u vodi za#valjuju!i bievima putuju do gomolja te ulaze kroz lenticele, kroz poko"icu uz okca ili ozljede u me$ustaninim prostorima se razvije micelij, koji pre"ivljava temperature do +,posadimo li zara"ene gomolje prenijet !e se zaraza na gomolju, koji nije proklijao gljiva mo"e %rukti%icirati i zaraziti biljke u usjevu u zara"enim listovima i stabljici te gomoljima micelij se iri me$ustaninim prostorima, a pomo!u #austorija crpi #ranu iz susjedni# stanica micelij u listovima i stabljici nakon kra!eg ili duljeg vremena kroz pui izbija na povr inu tvore!i sporangio%ore sporangio%ori se granaju sporangio%ori sa sporangijima ine prljavo bijele nakupine, koje nastaju na naliju zara"enog lista do stvaranja sporangija dolazi ukoliko se temperature kre!u izme$u ) i '.,- (optimum 1* ( '',-), pri emu relativna vlaga zraka mora biti iznad /+0 nastali sporangiji omogu!uju irenje zaraze sporangiji kliju u kapljici vode daju!i naje !e ) ( * zoospora zoospore bievima dospijevaju u blizinu pui na listovima ili stabljici, odbacuju bieve te proklijaju, a klina cijev probija kutikulu ili ulazi kroz pui u me$ustanine prostore mezo%ila & infekcija kod vi i# temperatura sporangij mo"e direktno klijati u klinu cijev, a da ne dolazi do nastanka zoospora & kad su temperature '1 ( '2,- zoosporangiji klijaju u micelij simptomi se ne pokazuju odma# iako je parazit u mezo%ilu lista kada relativna vlaga padne ispod 2+ ( .+ 0 klijanje sporangija je potpuno onemogu!eno nakon isteka inkubacije, ukoliko je list vla"an ili barem ako je relativna vlaga zraka iznad /+ 0 %ormirat !e se zoosporangiji tijekom dana se ne stvaraju sporonosni organi

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti -

'

razvojni ciklus se mo"e ponavljati nekoliko puta tijekom vegetacije Zatita agrote#nikim i kulturalnim mjerama mo"e se mnogo doprinijeti u za titi & kori tenje zdravi#, nezara"eni# gomolja za sjetvu & krumpir treba saditi u plodoredu & gomolji iz skladi ta ili trapova, ljuske krumpira nakon guljenja ne smiju se odlagati u blizini niti na parcelama na kojima se sadi krumpir & sadnja rezistentni# sorti selekcija na otpornost je ote"ana, jer gljiva stvara 12 %iziolo ki# rasa u 3rvatskoj je dokazano prisustvo 2 %iziolo ki# rasa krumpir treba dobro zagrnuti, tako da ispod busa nema jari!a kod sjemenskog krumpira, prvenstveno zbog virusa treba napraviti desikaciju nadzemnog dijela korove treba suzbijati jer stvaraju vlagu u usjevu to stvara povoljne uvjete za razvoj bolesti F4567-787 & prvo prskanje u doba cvatnje mogu se koristiti %ungicidi registirirani za suzbijanje na rajici (na osnovi bakra ( Bordoka juha, Champion, Bakreno vapno, Cuproxat, cineba Radocineb, propineba ( Antracol, organski %ung9 ( Polyram !, Antracol, ithane "#$%&&&) & mogu se koristiti i Acrobat, 'attoo, Bre(tanid prognoza se mo"e obaviti na temelju slijede!i# parametra (:instelova metoda); a) minimalne i maksimalne temperature mjerene u meteorolo koj ku!ici na ' metra visine b) in%ekcije se realiziraju ako barem 1+ sati vladaju temperature od 1+ ili < 1+,uz relativnu vlagu zraka iznad /+ 0 c) slijede!a ' dana temperature trebaju biti iznad '),- ali svakako ni"e od )+,d) da bi do lo do epidemije, prosjene dnevne temperature moraju biti izme$u 1+,- i '),') ALTERNARIA SOLANI (Koncentrina pjegavost lista) Simptomi prve pjege se javljaju na donjem li !u grmova krumpira & u poetku su male (1 ( ' mm), "u!kaste, o tro su ograniene od zdravog dijela lista, a kasnije postaju sme$e i gotovo crne oblik pjega je okrugao do eliptian, a katkada na rubovima uglast unutar pjega se nalaze koncentrini krugovi & po tome se lako prepoznaje bolest pjege se pro iruju, a oko nji# se javlja jedna uska klorotska zona listovi sa vi e pjega se su e, ali ostaju privr !eni na stabljici gljiva mo"e zaraziti gomolje, na ijoj se povr ini vide udubljene tamne mrlje razliiti# veliina i oblika kod prereza ispod mrlje, meso je sme$e-crne boje, su#o je i mrvi se & zdravi dio gomolja je o tro odvojen od bolesnog javlja se svake godine u ve!oj ili manjoj mjeri ovisno o klimatskim prilikama naje !e se razvija u tijeku izmjene su#og i vla"nog vremena, a podlo"nije su slabo is#ranjene biljke, o te!ene biljke ili biljke izlo"ene drugim stresovima kod nas rijetko izaziva znaajnije gospodarske tete Biologija prenosi se zara"enim biljnim ostacima, na kojima zadr"ava vitalnost i do 1* mjeseci kada nastanu povoljni uvjeti na sjemenu ili biljnim ostacima, klijaju konidije stvaraju!i micelij na kojem se javljaju nove konidije konidije kliju u vla"noj atmos%eri, te s temperaturnim optimumom od '+ ( '2,micelij raste u irokom rasponu temperatura & ), pa do )/ ( 12,- (optimum '. ( '*,-) Zatita

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti gljiva se prenosi i gomoljima & treba saditi nezara"ene gomolje koristiti plodored, jer se gljiva prenosi biljnim ostacima postoje razlike u osjetljivosti sorata pa se mogu preporuiti manje osjetljive sorte F4567-787 & Antracol, Chromoneb S#)*, Polyram !

)) SPONGOSPORA SUBTEREANEA (Pra na krastavost) Simptomi bolest se mani%estira samo na podzemnim djelovima biljke na gomoljima se pojavljuju mali pri ti!i svjetliji od okolne kore nakon nekog vremena, poko"ica se na mjestima pri ti!a osu i i puca pukotina ima zvijezdast oblik, a iz nje se rasipaju spore spojene u glomerule r$asto-crne boje na gomoljima se pri ti!i javljaju pojedinano ili se kod jakog napada spajaju, pa u tom sluaju prekrivaju itav gomolj ili samo jedan njegov dio obino su jae napadnute sorte koje imaju tanju koru pri ti!i mogu nastati i na korijenu i stolonima, ali je to rijetka pojava Zatita da bi se izbjegla zaraza treba saditi sigurno zdrave gomolje na tlima gdje je bolest utvr$ena ne smije se saditi krumpir 2 ( . godina zara"eni gomolji se mogu dezin%icirati potapanjem u 1 0 %ormalin uz ekspoziciju od 1+ ( 12 min9 1) SYNCHYTRIUM EN OBIOTICUM (=ak krumpira) na listi karantenski# tetoina bilja >1 Simptomi gljiva napada gomolje, stolone i stabljiku krumpira ne napada korijen na krumpiru simptomi se oituju u stvaranju rakasti#, nepravilni# kvrgavi# izraslina na gomoljima i stolonima, a vrlo rijetko na stabljici izrasline izgledom podsje!aju na cvjetau, bijele su boje izrasline na nadzemnim dijelovima su zelenkaste boje veliina izraslina je razliita & veliine sojina sjemena, do krupni#, veliine veliki# gomolja izrasline se redovito javljaju u zoni okaca gomolja, rje$e na ostalim dijelovima na stolonima nastaju rakaste izrasline na mjestima gdje bi se trebali razviti gomolji za vla"ni# godina te izrasline brzo posme$e i trunu, pa kod va$enja krumpira jedan dio zaostaje u tlu nadzemni dio biljke, unato promjenama na gomolju se ne razlikuje od zdravi# biljaka gljiva se prenosi zara"enim gomoljima krumpira i zemljom koja sadr"i trajne sporangije prenosi se i vodom Zatita kod uvoza krumpira, obavezan je certi%ikat zemlje izvoznice koji sadr"i dopunsku izjavu da po iljka potjee iz podruja koje nije zara"eno s gljivom S! en"#$i#%ic&' zara"ene po iljke treba vratiti ili uni titi

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti BOLEST RAJICE

1) SCLEROTINIA SCLEROTIORUM (?ijela trule") Simptomi ra iren parazit na mnogim povrtnim kulturama, a relativno je est na rajici rajica je osjetljiva prema ovom parazitu u svim razvojnim stadijima u pravilu napada stabljiku u razini zemlje na napadnutom mjestu nastaje duguljasta vodena pjega, koja se postepeno iri prstenasto, obu#va!aju!i stabljiku listovi iznad napadnutog mjesta gube vrsto!u tkiva i su e se na svim napadnutim mjestima se stvara snje"no-bijeli pa#uljasti micelij, koji prekriva zara"enu povr inu & isti takvi micelij se %ormira unutar stabljike u miceliju ubrzo nastaju crni sklerociji mogu biti zara"eni i plodovi Biologija u obliku sklerocija gljiva mo"e pre"ivjeti dugi niz godina u tlu na sklerociju se %ormiraju apoteciji koji u sebi sadr"e askuse s askosporama iz askusa se osloba$aju askospore koje in%iciraju biljne organe na sklerociju se mo"e razviti micelij koji je u stanju in%icirati biljku doma!ina gljiva mo"e pre"ivjeti odre$eno razdoblje u obliku micelija kao sapro%it voli lagana, dobro prozraena tla, u kojima se ne nakuplja suvi na voda & vi ak vode u tlu je povezan s nakupljanjem ve!i# koliina -@', a u takvim tlima se vrste Sc(e)#%inia slabije razvijaju Zatita smanjenje zaraznog potencijala ide u mjere preventive uvo$enje plodoreda & mogu se upotrijebiti G)a'ineae dubokim oranjem unosimo sklerocije duboko u tlo, pa se ne mogu stvarati apoteciji zara"ene biljke treba ukloniti iz nasada prije nego to se %ormiraju sklerociji i spaliti i# u staklenicima se tlo sterilizira vodenom parom prskanjem biljaka oko korijenovog vrata donekle umanjujemo napad, a prskanjem ostali# dijelova za ti!ujemo od in%ekcija askosporama F4567-787 & Rovral, +idan, Ronilan ') PHYTOPHTHORA NICOTIANAE (Arule" korijena) Simptomi osim polijeganja rasada izaziva i promjene na biljkama nakon rasa$ivanja otpornost biljaka rajice se pove!ava sa staro !u na korijenovom vratu nastaje tamnozelena nekroza & ima prstenast oblik, a stabljika je na tom dijelu su"ena & na presjeku napadnute zone boja se mijenja u sme$u mlade biljke u pravilu venu, dok je za starije biljke va"no koliki je dio korijena ili korijenovog vrata za#va!en li !e i plodovi tako$er mogu biti napadnuti na mladim biljkama in%ekcija se iri od glavnog korijena uvis, preko provodni# snopova i sr"i & listovi su mlitavo obje eni, bez sjaja, naroito za topla dana o te!en je glavni korijen, pa je pojaano stvaranje adventivnog korijenja kako mlade biljke nemaju kompletno razvijen i zadrvenjen ksilem, su enje sr"i povlai za sobom sme"uravanje itavog napadnutog dijela stabljike & biljke se su e i brzo uginu in%ekcija glavnog korijena stariji# biljaka se iri vrlo malo uvis & ako je za#va!en ve!i dio korijena ili korijenova vrata, na vr nim listovima se gubi karakteristina zelena boja, a donji listovi po"ute u skup simptoma ove bolesti ide i vla"na trule" plodova & imaju vodenaste sivozelene zone, obino s tamnosme$im koncentrinim krugovima ili dijelom kruga

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti unutar zara"enog ploda sok postaje sluzav, tamnosme$, a tkivo se kvari i razgra$uje iz zara"eni# plodova se dobiju sjemenke kojima se mo"e prenijeti patogen Biologija parazit se zadr"ava u tlu u obliku #lamidospora, oospora i micelija parazit je termo%ilan i raste na temperaturi od 1+,-, a optimum je )+ ( )',na temperaturi iznad )B,- prestaje rast parazita stanovnik tla koji se brzo iri nakon obilni# ki a ili navodnjavanja

Raz(ike & si'*%#'i'a na )aj+ici &z)#k#,ani' ,)s%a'a P-.%#*-%-#)a infes%ans i P-.%#*-%-#)a nic#%ianae 5>P>854A7 87@ ?7CDKE P-.%#*-%-#)a nic#%ianae P-.%#*-%-#)a infes%ans napadnuti organi mekani i vodenasti su#i i tvrdi plodovi iroke, sme$e, male, sme$e ozljede koncentrine ozljede o te!eni plodovi endokarp i sjemenke izblije$eni samo endokarp sme$ izgled epiderme ploda zelena i vodenasta bronane boje oko a ke u pravilu zara"eni nezara"eni sazrijevanje ploda sporo ubrzano Zatita na tlima gdje se jednom pojavila jedna od P-.%#*-%-#)a treba uvesti plodored & mogu do!i kupus, kukuruz, p enica, salata ne smije se preobilno zalijevati, jer to potpoma"e irenju parazita zaraza na korijenu se mo"e onemogu!iti tretiranjem tla prije sadnje vodenom parom ili dazometom potrebna je i dezin%ekcija klijali ta & dazomet, %ormalde#id F4567-787 & Bordoka juha, Antracol, Cupramix, Polyram !, Ridomil "Z (metalaksil), ,alben ", ,alben Cu (benalaksil), Sando-an "#. (oksadiksil) )) PHYTOPHTHORA INFESTANS (Plamenjaa rajice) Simptomi gljiva nadvlada list, stabljiku i plodove u pravilu nastaju pjege na rubovima, premda mogu nastati na bilo kojem dijelu lista pjege su nepravilnog oblika, s gornje strane lista svijetlosive do svijetlosme$e, kasnije postaju prozirne, te za kratko vrijeme potamne, propadaju, odn9 su e se, dok peteljke lista ostaju dugo zelene na naliju lista mo"e se za vla"na vremena %ormirati prljavobijeli ma ak donje eta"e su obino prve napadnute zbog dugotrajnije vlage na stabljici se pjege obino javljaju na mjestima gdje izlaze lisne peteljke iz stabljike & mjesta na kojima se dulje zadr"ava voda, pa se stoga lak e zaraze ozljede imaju eliptian oblik i za#va!aju paren#im kore na zelenim plodovima simptomi se oituju kao manje, tamno obojene i ulegnute pjege unutra njost ploda, endokarp, nije za#va!en esto su napadnute mlade biljke u rasadu, a i kasnije se mo"e javiti napad po to se biljke rasade u polju ili za ti!enom prostoru Biologija izvor primarni# in%ekcija naje !e potjee od zara"eni# biljaka krumpira nakon realizacije primarni# in%ekcija sekundarne in%ekcije se odvijaju kao i kod krumpira zoospore u vodi za#valjuju!i bievima putuju do korijena te ulaze kroz lenticele ili ozljede u me$ustaninim prostorima se razvije micelij, koji pre"ivljava temperature do +,u zara"enim listovima i stabljici micelij se iri me$ustaninim prostorima, a pomo!u #austorija crpi #ranu iz susjedni# stanica micelij u listovima i stabljici nakon kra!eg ili duljeg vremena kroz pui izbija na povr inu tvore!i sporangio%ore

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti -

sporangio%ori se granaju sporangio%ori sa sporangijima ine prljavo bijele nakupine, koje nastaju na naliju zara"enog lista do stvaranja sporangija dolazi ukoliko se temperature kre!u izme$u ) i '.,- (optimum 1* ( '',-), pri emu relativna vlaga zraka mora biti iznad /+0 sporangiji kliju u kapljici vode daju!i naje !e ) ( * zoospora zoospore bievima dospijevaju u blizinu pui na listovima ili stabljici, odbacuju bieve te proklijaju, a klina cijev probija kutikulu ili ulazi kroz pui u me$ustanine prostore mezo%ila & infekcija kod vi i# temperatura sporangij mo"e direktno klijati u klinu cijev, a da ne dolazi do nastanka zoospora & kad su temperature '1 ( '2,- zoosporangiji klijaju u micelij nakon isteka inkubacije, ukoliko je list vla"an ili barem ako je relativna vlaga zraka iznad /+ 0 %ormirat !e se zoosporangiji Zatita sorte grmolika izgleda s mnogo li !a e !e ugro"ava ovaj parazit, jer se unutar grma du"e zadr"ava vlaga, pa su tu uvjeti za razvoj bolesti povoljniji danas ima sorta tolerantni# prema nekoliko %iziolo ki# rasa & A%#'/ Ve)a$)i"/ F(eisc-'as%e) II/ F(eisc-'as%e)0Ha)#(" potrebno je provoditi za titu prilikom odre$ivanja prvog roka tretiranja moramo imati na umu injenicu da zara"eni krumpir predstavlja osnovni izvor zaraze za rajicu razmaci izme$u tretiranja mogu biti dulji u periodu u kojem nema oborina ili su srednje dnevne temperature iznad '2,sistem prognoze se bazira na svakida njem pra!enju temperatura i oborina temperature ispod B9',- smatraju se nepovoljnim za razvoj plamenjae F4567-787 & na osnovi bakra ( Bordoka juha, Champion, Champion teku/i, Champ teku/i, Bakreno vapno, Cuproxat & na osnovi cineba ( Radocineb, Cineb .* & na osnovi metirama ( Polyram ! & kombinacije bakra s organskim %ungicidima ( Cupramix, Bakreni antracol, Bakreni dithane & organski %ungicidi ( Polyram !, ithane "#$%, ithane "#)*, ithane "#$% !01, Antracol, Radocineb, Zineb S#.* & na osnovi benalaksila ( ,alben ", ,alben Cu & na osnovi oksadiksila ( Sando-an "#. & na osnovi metalaksila ( Ridomil "Z, Ridomil 2 $. 3P, Ridomil bakar $% 3P prilikom prskanja treba poprskati lice i nalije li !a, to naroito vrijedi ako se upotrebljavaju %ungicidi povr inskog djelovanja 1) ALTERNARIA SOLANI (Koncentrina pjegavost) Simptomi tete mogu nastati na svim nadzemnim dijelovima biljke ako se za sjetvu uzima zara"eno, a k tome i nedezin%icirano sjeme, onda je broj biljaka manji, jer jedan dio propada jo za vrijeme klijanja i nicanja sme$e ozljede prstenasto za#va!aju struk rajice, tako da biljke uginu ili zaostanu u rastu nakon rasa$ivanja ozljede su ve!e, malo udubljene, eliptina oblika, a mogu za#vatiti itavo podruje izme$u ' nodija unutar ve!i# pjega na stabljici se vi$aju koncentrini krugovi simptomi se javljaju i na starijim listovima pjege su u poetku sitne i nepravilna oblika, a s vremenom postaju manje-vi e okrugle, dosti"u u promjeru 1 ( 192 cm pjege su esto okru"ene svijetlom zonom unutar ve!i# pjega se mogu opaziti koncentrini krugovi listovi s ve!im brojem pjega postaju sme$i i otpadaju

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti -

plodovi se zaraze u pravilu u zoni peteljke sme$e pjege nastaju na peteljkama ploda, na a ki i u lapovima na plodovima nastaju pjege velike ' ( ) cm u promjeru, udubljene, sme$e do crne boje, s izra"enim koncentrinim krugovima plodovi zara"eni uz samu peteljku lako otpadaju Biologija A(%e)na)ia s#(ani se prenosi sjemenom, na kojem zadr"ava vitalnost i do 1* mjeseci & slino je i sa zara"enim biljnim ostacima s koji# se prenosi zaraza iz sezone u sezonu kada nastanu povoljni uvjeti na sjemenu ili biljnim ostacima klijaju konidije stvaraju!i micelij na kojem se javljaju nove konidije klijanje konidija se odvija u atmos%eri zasi!enoj vlagom s temperaturnim optimumom od '+ ( '2,micelij raste u irokom rasponu temperatura od ),- pa do )/ ( 12,- (optimum '. ( '*,) Zatita A(%e)na)ia vrste se te ko suzbijaju %ungicidima & va"no je proizvesti zdrav rasad potrebno je sijati tretirano sjeme u klijali tima treba sterilizirati zemlju nakon nicanja rasad !emo prskati svakog tjedna F4567-787 & istovremeno suzbijaju i plamenjau & Antracol, Chromoneb S#)*, Polyram ! & u sluaju jakog napada mo"e se koristiti i +idan 2) FUSARIUM O1YSPORUM f! s*! (.c#*e)sici (Fenu!e) Simptomi ako su mlade biljke zara"ene sjemenom kojim se parazit prenosi, one brzo propadaju bez vidljivi# simptoma na kasnije zara"enim biljkama se uoava kako li !e "uti na donjim eta"ama, a kasnije i na gornjim ne samo da biljka "uti nego se i prosvjetljava nervatura lista za topli# dana napadnute biljke gube vrsto!u tkiva, a obino i venu nakon zametanja prvi# plodova provodni snopovi u stabljici su tamnosme$e boje parazit zatvara provodne snopove te na taj nain onemogu!uje normalan priliv vode i mineralni# tvari Biologija F&sa)i&' #2.s*#)&' je stanovnik tla, gdje mo"e pre"ivjeti dugi niz godina u obliku #lamidospora mo"e pre"ivjeti u tlu na dubini od /+ cm za razvoj za#tjeva dosta visoke temperature tla (optimum '. ('*,-) razvoju gljive pogoduje su#o zemlji te, manjak du ika i %os%ora, a vi ak kalija, kao i p3 vrijednost ispod .92 obino se u zoni oko korijenovog vrata %ormiraju ostali reproduktivni organi (konidije i #lamidospore), odakle se vodom za navodnjavanje ire od biljke do biljke Zatita sve one mjere koje su spomenute za suzbijanje plutavosti korijena rajice vrijede i za suzbijanje uzronika venu!a mjere za tite; 1) 8ezin%ekcija tla sredstvom kojim suzbijamo i druge uzronike bolesti ') Plodored u kojem mogu biti zastupljeni p enica, kukuruz, e!erna repa, kupusnjae )) Gadnja relativno otporni# sorata ili #ibrida 1) -ijepljenjem na podloge koje su otporne prema parazitima koji napadaju korijen

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti BOLESTI PAPRIKE I PATLIDANA

1) PHYTOPHTHORA CAPISCI (6angrena korijenovog vrata) Simptomi kad se rasad zarazi, oboljele biljke polije"u kao poko ene ako se zaraze iz tla ve! presa$ene biljke, tada se simptomi u pravilu javljaju u zoni korijenovog vrata, koji ubrzo postaje tamnocrn, nakon ega se pojavi nekroza i vla"na trule" kore napadnute biljke naglo venu i su e se tete nastaju nakon navodnjavanja (tada su tete najve!e) kada se zaraza pojavi u pazu cima grana ili lista, tada odumiru dijelovi iznad zara"eni# mjesta, na kojima nastaju tamnocrvene mrlje plodovi paprike mogu biti napadnuti direktno ili preko peteljke ako nakon zaraze nastupi vla"an period, tada se oko mjesta ulaza parazita stvara vodenasta pjega koja za#va!a itav plod, a na njemu i u njemu se stvara bjeliasta prevlaka, koju ini micelij ako poslije zaraze nastupi su# period, tada se plodovi sme"uraju, a poko"ica dobiva boju i izgled pergament-papira na li !u nastaju nekrotine pjege, koje mogu biti prekrivene bijelim micelijem za vla"na vremena simptomi na korijenovom vratu patlid"ana su identini plodovi patlid"ana su naje !e napadnuti dok su nezreli obino su napadnuti plodovi blizu tla ili oni koji dodiruju tlo Biologija gljiva prezimljuje u zara"enim biljnim ostacima ili slobodno u tlu bez biljke doma!ina P-.%#*-%-#)a ca*isci za#tijeva visoke temperature, a razmna"a se u intervalu od 1+ ( )2,potrebna je i voda da bi do lo do zaraze Zatita dezin%ekcija sjemena i klijali ta je obavezna mjera u borbi protiv parazita iz tla izbor ocjediti# parcela doprinosi manjem irenju parazita tretiranjem biljaka posti"e se djelomian uspje# odma# nakon pikiranja ravnomjerno se zalijeva klijali te Previcurom 4*) +9'2 0 otopinom '++ ( 1++ ml po biljci ') VERTICILLIUM AHLIAE (Fenu!e) Simptomi patlid"an je mnogo osjetljiviji od paprike prema Ve)%ici((i&'& na nadzemnim dijelovima gubitak vrsto!e pojedini# dijelova biljke napadnute biljke venu ili ostaju manje, daju kr"ljave plodove bez tr"ne vrijednosti Biologija tvori mikrosklerocije aktivna je i na '*,gljiva se odr"ava u tlu u vrijeme kad nema vegetacije u %ormi organa za prezimljenje, mikrosklerocija ili Htrajnog micelijaH & u toj %ormi mo"e prezimiti 1 ( ' godine iz zara"enog korijena, gljiva napreduje u tkivo do ksilema, a zatim se iri kroz stabljiku, dopiru!i do svi# dijelova biljke za toplog i ki nog vremena, iz provodni# snopova lista gljiva se mo"e probiti na povr inu lista, odakle se in%ekcija iri na druge biljke Zatita dezin%ekcija tla u za ti!enom prostoru je obavezna mjera & vodena para daje najbolje rezultate mo"emo ubla"iti tete ako biljke nagrnemo HtresetomH ili vrtnom zemljom odma# nakon prve berbe & potpoma"emo stvaranje novog adventivnog korijenja, to ubla"ava tete potrebno je umjereno zalijevati, ali u nekoliko navrata tijekom dana

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti

)) ALTERNARIA SPP! (Koncentrina pjegavost) Simptomi na listovima paprike i patlid"ana parazitira nekoliko vrsta >lternaria & naje !e A(%e)na)ia s#(ani i A(%e)na)ia %en&is uzrokuju nekrotine zonirane pjege, ne to svjetlije u centru esto se na plodovima o te!enim sunanim pale"om ili drugim me#anikim povredama nasele razne vrste A(%e)na)ia Biologija A(%e)na)ia s#(ani se prenosi sjemenom, na kojem zadr"ava vitalnost i do 1* mjeseci & slino je i sa zara"enim biljnim ostacima s koji# se prenosi zaraza iz sezone u sezonu kada nastanu povoljni uvjeti na sjemenu ili biljnim ostacima klijaju konidije stvaraju!i micelij na kojem se javljaju nove konidije klijanje konidija se odvija u atmos%eri zasi!enoj vlagom s temperaturnim optimumom od '+ ( '2,micelij raste u irokom rasponu temperatura od ),- pa do )/ ( 12,- (optimum '. ( '*,) Zatita A(%e)na)ia vrste se te ko suzbijaju %ungicidima & va"no je proizvesti zdrav rasad potrebno je sijati tretirano sjeme u klijali tima treba sterilizirati zemlju nakon nicanja rasad !emo prskati svakog tjedna F4567-787 & istovremeno suzbijaju i plamenjau & Antracol, Chromoneb S#)*, Polyram ! & u sluaju jakog napada mo"e se koristiti i +idan 1) LEVEILLULA TAURICA (Pepelnica) Simptomi na naliju lista vidi se rijetka prljavo-bijela prevlaka listovi "ute i uvijaju se, a zatim su e na donjim starijim listovima patlid"ana se pojavi jaa zaraza u obliku mjestimini# tokasti# pjega & pepelnica je tetnija na paprici i rajici nego na patlid"anu gljiva parazitira na spontanoj %lori u toplim krajevima preko itave godine Zatita izme$u sorata ima razlike u osjetljivosti otporna je sorta rajice Pearson od sorata paprike ne to je otpornija sorta Kali%ornijsko udo, dok su Fe%eron crveni i 3G-1 osjetljive mogu se upotrijebiti %ungicidi na osnovi sumpora 2) PHOMOPSIS VE1ANS (Arule" plodova patlid"ana) Simptomi napada mlade biljke patlid"ana uzrokuju!i propadanje biljaka u rasadu na odraslim biljkama na listovima uzrokuje okrugle ili ovalne sme$e pjege na plodovima nastaje mekana trule", plodovi postaju crni, prekriveni brojnim piknidima Biologija parazit prezimljuje na zara"enim biljnim ostacima i na sjemenu raznosi se ki ama ili umjetnom ki om Zatita treba sijati zdravo ili tretirano sjeme uvesti plodored F4567-787 & Zineb, Radocineb5

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti BOLESTI KRASTAVACA, DINJE I LUBENICE

1+

1) FUSARIUM O1YSPORUM (Fenu!e) Simptomi tipian parazit provodni# snopova na vanjskim dijelovima biljke ne izaziva nikakve promjene, ali uzrokuje venu!e obino se gubitak turgora primje!uje na starijim listovima ili samo na nekim vrije"ama, ali se ubrzo simptomi javljaju na cijeloj biljci koja vene simptomi se mani%estiraju jae za topla vremena provodni snopovi postaju tamnosme$i, a to se vidi na poprenom presjeku kroz stabljiku neposredno pred venu!e, dolazi do promjene boje na stabljici, uz pojavu ljepljivog iscjetka baza stabljike postaje sme$a i lomljiva, a korijenje trune u pazu cima vrije"a i prizemnom dijelu stabljike, %ormira se micelij bijele do bijeloru"iaste boje Biologija gljiva se odr"ava na zara"enim biljnim ostacima u kojima mo"e pre"ivjeti i do 1+ godina zara"eno sjeme je tako$er izvor zaraze gljiva je specijalizirana F! #2.s*#)&' f!s*! c&c&'e)i&' (krastavac) f!s*! 'e(#nis (dinja) f!s*! ni,e&' (lubenica) da bi do lo do in%ekcije F&sa)i&' #2.s*#)&' za#tjeva visoke temperature, '+ ( )+,Zatita mo"emo realizirati sljede!i ove upute; a) 8ezin%icirati tlo kod proizvodnje u stakleniku, na polju uvesti dugogodi nji plodored b) Koristiti manje osjetljive #ibride ili sorte c) -ijepiti dinje ili ostale vrste na vrste C&c&)$i%a ficif#(ia i Benincasa ce)ife)a ') VERTICILLIUM AHLIAE/ VERTICILLIUM ALBO0ATRUM (Fenu!e) Simptomi krastavac i dinja mogu biti napadnuti od Ve)%ici((i&' vrsta listovi zara"eni# biljaka "ute od baze prema vr#u, gube turgor, a zatim se su i cijela biljka na poprenom presjeku kroz stabljiku vide se potamljenja u zoni provodni# snopova za razliku od venu!a koje uzrokuje F&sa)i&' #2.s*#)&', kod ovog parazita ne dolazi do pojave ljepljivog iscjetka na zara"enoj stabljici Zatita mo"emo realizirati sljede!i ove upute; a) 8ezin%icirati tlo kod proizvodnje u stakleniku, na polju uvesti dugogodi nji plodored b) Koristiti manje osjetljive #ibride ili sorte c) -ijepiti dinje ili ostale vrste na vrste C&c&)$i%a ficif#(ia i Benincasa ce)ife)a )) SCLEROTINIA SCLEROTIORUM (?ijela trule") Simptomi parazitira na svim vrstama iz porodice tikava uzrokuju!i ugibanje cijele biljke ili pojedini# vrije"a naje !e dolazi kod uzgoja u za ti!enom prostoru u uzdu"nom presjeku kroz stabljiku u unutra njosti nastaje snje"no bijeli micelij s malim crnim sklerocijima mogu biti napadnuti i plodovi koji se nalaze u zemlji kod uzgoja u za ti!enom prostoru, napadnuti su i plodovi koji su udaljeni od tla do in%ekcije dolazi preko zaostali# osu eni# latica na plodovima nastaju crni sklerocidiji uz pojavu vla"ne trule"i

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti -

11

Biologija u obliku sklerocija gljiva mo"e pre"ivjeti dugi niz godina u tlu na sklerociju se %ormiraju apoteciji koji u sebi sadr"e askuse s askosporama iz askusa se osloba$aju askospore koje in%iciraju biljne organe na sklerociju se mo"e razviti micelij koji je u stanju in%icirati biljku doma!ina gljiva mo"e pre"ivjeti odre$eno razdoblje u obliku micelija kao sapro%it voli lagana, dobro prozraena tla, u kojima se ne nakuplja suvi na voda & vi ak vode u tlu je povezan s nakupljanjem ve!i# koliina -@', a u takvim tlima se vrste Sc(e)#%inia slabije razvijaju Zatita smanjenje zaraznog potencijala ide u mjere preventive uvo$enje plodoreda & mogu se upotrijebiti G)a'ineae dubokim oranjem unosimo sklerocije duboko u tlo, pa se ne mogu stvarati apoteciji zara"ene biljke treba ukloniti iz nasada prije nego to se %ormiraju sklerociji i spaliti i# u staklenicima se tlo sterilizira vodenom parom prskanjem biljaka oko korijenovog vrata donekle umanjujemo napad, a prskanjem ostali# dijelova za ti!ujemo od in%ekcija askosporama zaraza na plodovima se mo"e znaajno reducirati smanjenjem relativne vlage zraka sa za titom plodova treba poeti u vrijeme prvog precvjetavanja F4567-787 & Rovral, Ronilan !0 1) ERYSIPHE CICHORACEARUM/ SPHAEROTHECA FULIGINEA (Pepelnica) Simptomi kao i mnoge gljive iz ove skupine, izazivaju pepeljaste prevlake na napadnutim organima u pravilu su napadnuti listovi, katkada mo"e biti napadnuta i vrije"a i kotiledonski listovi pepeljaste prevlake se javljaju na licu plojke za#vaaju!i njezin ve!i ili manji dio kod jaki# zaraza mo"e biti zara"eno lice i nalije lista prevlaka na listovima je sivkasta, kada je uzrok S*-ae)#%-eca f&(i3inea, dok je bra nasto bijele boje, ako je bolest uzrokovala gljiva E).si*-e cic-#)acea)&' jako zara"eno li !e "uti, nekrotizira i su i se krastavac je kod uzgoja u za ti!enom prostoru, zbog povoljne vlage i temperature, redovito napadnut i to mnogo ranije nego kod uzgoja na otvorenom Biologija gljiva stvara plodna tijela koja slu"e za prezimljenje, ali su glavni izvor zaraze konidije vjetar i# raznosi unutar za ti!eni# prostora, gdje ostaju dugo vrijeme na tlu, dijelovima staklenika i na korovima, te okolo za ti!eni# prostora razvija se i kod niske relativne vlage od '+ 0 na vi e, ali im najvi e odgovara relativna vlaga izme$u .2 ( *2 0 Zatita danas postoji nekoliko relativno razistentni# #ibrida krastavca (Ariump#, Poinsett999) i dinja (Iagnum, GaticoJ) F4567-787 & Bayleton (pecial, Rubigan, Shavit 6%*, Anvil % SC, A-ugan, +arathane 2) COLLEOTOTRICHUM LAGENARIUM (>ntraknoza) Simptomi javlja se na krastavcima, dinji, lubenici, rje$e na tikvama bolest se mani%estira na svim nadzemnim dijelovima na listovima nastaju pjege okrugla ili ovalna oblika, jedan ili vi e centimetara u promjeru pjege su blijedozelene, zatim sredi te pjega poprima ru"iastu boju unutar pjega za vla"na vremena nastaju brojna plodna tijela (acervuli), koja su poredana u koncentrinim krugovima pjege s vremenom postaju ve!e, spajaju se, sredi te pjega se su i i ispada lezije na vrije"ama su udubljene, svjetlosme$e, duguljasta oblika ako je pjega na vrije"i velika dolazi do su enja gornjeg dijela vrije"e

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti -

1'

pjege na mladim plodovima uzrokuje nji#ovu de%ormaciju ili otpadanje na plodovima koji su dostigli gotovo normalnu veliinu nastaju pjege razliiti# veliina & i ovdje nastaju plodna tijela, nakon ega dolazi do promjene boje od ru"iaste na crvenkastosme$u gljiva pro"ima unutra njost plodova sve do sjemenki, tako da plodovi gube tr"nu vrijednost kod tikava su zara"eni samo mladi listovi & izgleda da su tikve otporne nakon to razviju 2 ( . listova Biologija parazit se prenosi sjemenom i zara"enim biljnim ostacima u obliku micelija nakon sjetve nove kulture spore se raznose vjetrom, ki om, insektima i in%iciraju novo izrasle biljke razvoju parazita pogoduje vla"no vrijeme i temperature od 11 ( '2,- s optimumom oko 1* ( '+,Zatita veliki broj #ibrida krastavaca i lubenica, relativno su otporne na ovog parazita & k)as%a,ci ( -alJpso, -arolina, 8as#er, 8inastJ999 & (&$enice ( -#arleston 6reJ, -rimson sKeet, FamilJ Fun, =oJal sKeet s obzirom da se parazit prenosi sjemenom potrebno je sjeme tretirati s '"' uvo$enjem plodoreda smanjujemo in%ektivni potencijal F4567-787 & ithane "#$%5, Saprol 75 (za nadzemne dijelove) .) CLA OSPORIUM CUCUMERIUM (Krastavost plodova) Simptomi bolest se mani%estira na svim nadzemnim dijelovima biljke na listovima nastaju brojne vodenaste pjege, koje ubrzo postaju sive, uglate i na kraju nekrotiziraju plodovi su najosjetljiviji odma# nakon oplodnje & nastaju male sive udubljene pjege, esto prekrivene gumoznim iscjedkom za vla"nog vremena pjege se ire, a na njima se javlja zelenkastocrna bar unasta prevlaka ako je do zaraze plodova do lo rano, neposredno nakon oplodnje, oni se obino sme"uraju i propadaju ili vr ni dio ostaje tanji ispod lezija tkivo trune za#va!aju!i zonu sve do sjemenki Biologija parazit pre"ivljava vrijeme kad nema doma!ina u vidu micelija i konidija na zara"enim ostacima nakon in%ekcije biljaka, vrlo brzo na napadnutim organima nastaju plodna tijela s velikim brojem konidija na zara"enim ostacima nakon in%ekcije biljaka, vrlo brzo na napadnutim organima nastaju plodna tijela s velikim brojem konidija, koje ire zarazu da bi se ostvarila zaraza potrebno je da su biljni organi vla"ni barem * ( 1+ sati, uz uvjet da su temperature oko '+,inkubacija traje 1 ( * dana Zatita koristiti zdravo sjeme tretiranje sjemena tiramom pru"a dobru za titu u pogledu preno enja parazita potrebno je pridr"avati se plodoreda s tretiranjem treba poeti im se primjete prve pjege na li !u F4567-787 & ithane "#$%L

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti BOLESTI KUPUSNJAA


(?olesti kar%iola, kupusa, kelja, korabe, cvjetae, uljane repice, repe, #rena)

1)

1) PALSMO IOPHORA BRASSICAE (Kupusna kila) Simptomi znaci bolesti se vide na korijenu na korijenu se %ormiraju zadebljanja, koja su posljedica #iperplazije i #ipertro%ije stanica korijena korijen mo"e biti za#va!en itavom svojom du"inom, tvore!i kvrgavu masu, iz koje izlaze malobrojni sekundarni korjeni!i na sekundarnom korijenu, bolest se mani%estira pojavom zadebljanja, naje !e valjkastog ili vretenastog oblika u poetku zadebljanja imaju istu boju kao i ostali napadnuti korijen, a kasnije ta mjesta postaju sme$a i pucaju onim kupusnjaama koje tvore mesnati korijen (rotkva, podzemna koraba) zaraza nastaje na pravom korijenu, dok dio zadebljalog #ipokotila pokazuje izvjesnu otpornost simptomi na nadzemnom dijelu se oituju u smanjenju lisne mase, to je u korelaciji s o te!enjem korijena ako do$e do zaraze prijesadnice, tada su posljedice najoitije, a tete najve!e vanjski listovi rozete mladi# biljaka gube turgor i venu zara"ene biljke rijetko propadaju & ostaju ni"e rastom, a starije li !e "uti i otpada ako zaraza izbije kasnije u vegetaciji ili je iz bilo kojeg razloga zara"en manji dio korijena, tada se simptomi na nadzemnom dijelu jedva opa"aju, a urod nije mnogo umanjen Biologija raspadanjem zara"enog korijena, trajne spore dospiju u tlo & klijaju i nastaju zoospore s jednom jezgrom i ' %lagele u kiselom tlu iscjedini korijenja kupusnjae potiu klijanje spora nastale zoospore se kre!u u tlu '92 ( 29+ cm kad spore dospiju do korjeni!a, gube %lagele i prodiru u epidermalne stanice korijena ili korijenovi# dlaica & nastaje #aploidni plasmodij s vi e jezgara nakon mitotske diobe se javlja zoosporangij s novim zoosporama, od koji# neke napu taju korijen i odlaze u okolno tlo in%iciranim stanicama, nakon %ormiranja vi estanini# plazmodija, pove!a se obujam kad se parazitirane stanice dijele, prelazi i parazit u novu stanicu, pa se tako zaraza iri unutar iste biljke kad se zara"eni korijen raspada, spore dolaze u tlo, gdje mogu ostati dugi niz godina najpogodnije temperature za klijanje spora su od 1* ( ') ,-, ali zaraza mo"e nastati u rasponu temperatura od / ( )+,osim temperatura, da bi se zaraza pojavila, potrebno je da tlo bude zasi!eno vodom na vi e od 12 0 od cjelokupnog kapaciteta tla za vodu Zatita sve su kupusnjae osjetljive prema ovom parazitu o stupnju kiselosti tla zavisi pojava i intenzitet bolesti jedino pri#vatljive mjere za tite su plodored i kalci%ikacija nakon pojave kile na kupusnjaama treba napraviti pauzu od 2 ( . godina i ne saditi kupusnjae u plodoredu ne smiju biti G)a'ineae ni Pa*a,e)aceae, jer se na nji#ovom korijenu parazit odr"ava ne izazivaju!i promjene kalci%ikacijom mo"emo korigirati kiselost tla, pa podizanjem p3 vrijednosti na B92 mo"emo onemogu!iti razvoj parazita kalci%ikaciju ne smijemo provoditi odjednom, ve! postepeno, u nekoliko godina %ungicidi na bazi tri%luralina ('re-lan) i napropamida ( evrinol)

') PERONOSPORA PARASITICA (Plamenjaa kupusa)

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti -

11

Simptomi gljiva stvara %iziolo ke rase od koji# su neke usko specijalizirane ugro"ene su mla$e biljke u rasadu ve! na kotiledonima se mo"e opaziti gubitak boje na pojedinim mjestima & kasnije po"ute, a listovi se svijaju i venu ako listovi ponu otpadati vrlo rano mlada biljka mo"e uginuti prije nego biljka uvene, na naliju kotiledona i #ipokotilu nastaje siva prevlaka, koja potjee od konidio%ora i konidija kasnije zaraze uzrokuju simptome na listovima & nastaju klorotine poligonalne pjege, koje kasnije obamru jako napadnuto li !e gubi turgor, objesi se dodiruju!i zemlju, a nakon nekog vremena otpadne ako je ve!i broj listova napadnut, itava prijesadnica se mo"e osu iti sistemino zara"ene biljke zaostaju u rastu starenjem listovi postaju otporniji, pa makar se zaraze, kod stari# listova tete obino nisu velike cvjetaama i brokulama mo"e biti osim listova zara"en i cvijet, pa onda nastaju tamne pjege na cvatovima, to umanjuje tr"nu vrijednost cvjetae na rotkvicama i repi mo"e biti napadnut i zadebljali dio korijena & vide se sme$e ili crno obojena udubljena mjesta Biologija parazit se prenosi na sjemenu u obliku oospora i micelija oospore koje dospiju u tlo sudjeluju u primarnim in%ekcijama kad se na kotiledonima razviju konidio%ori s konidijama, tada konidije prenose dalje zarazu u zara"enim kotiledonima i listovima, nakon pojave nekroze nastaju oospore, koje mogu pre"ivjeti i do 1)+ dana u su#om tlu pri temperaturi od 2,-, pa bi i to mogao biti jedan od naina prizemljenja najpogodnije su temperature za klijanje konidija i penetraciju od * ( 1',bolest se brzo iri ako su no!ne temperature od / ( 1.,-, a dnevne ne prelaze '1,Zatita rasad treba biti rijedak, koliko to uzgojne mjere dopu taju & izbjegava se stvaranje visoke relativne vlage izme$u pojedini sorata ili #ibrida ima razlika u osjetljivosti, ali one nisu tolike da bismo izostavili redovnu za titu %ungicidima klijali ta prije upotrebe treba sterilizirati, ili barem rasku"iti prva prskanja se izvode kad je parazit u %azi kotiledona & %ungicidi na bazi propinebaL, mankozebaL ili cinebaL za druga prskanja se mo"e upotrijebiti jedan od sistemini# %ungicida & metalaksil - Ridomil, oksidiksil ( Sando-an Z pred sadnju, po"eljno je tretirati prijesadnice jednim od %ungicida na osnovi bakra )) ALBUGO CAN I A (?ijela r$a) Simptomi na nadzemnim dijelovima kupusnjaa nastaju bijele pustule, pojedinano ili u skupinama sorusi naje !e nastaju na listovima sorusi izgledaju kao male bijele bradavice, koje se ispoetka jedva opaze ispod epiderme, koja pokriva sorus - osloba$aju se sporangiji u obliku bijelog pra#a najve!e tete nastaju u proizvodnji sjemena (cvjetae, korabice i rotkvice) stapka se uvija i de%ormira, nastaje #ipertro%ija cvjetovi ostaju sterilni, a ako i donesu sjeme, ono je turo Biologija obligatan parazit, koji se razvija intercelularno, a ispod epiderme %ormira soruse u sorusima nastaju konidio%ori, na kojem su smje tene s%erine konidije, u lancima povezanim disjunktorom konidije ire zarazu tijekom vegetacije

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti -

12

pomo!u oosopora parazit se prenosi iz vegetacije u vegetaciju na dvogodi njim i vi egodi njim biljkama (#ren) parazit mo"e prezimiti u obliku micelija, a u prolje!e se iz korijena zaraza iri sistemino Zatita rasad treba biti rijedak, koliko to uzgojne mjere dopu taju & izbjegava se stvaranje visoke relativne vlage izme$u pojedini sorata ili #ibrida ima razlika u osjetljivosti, ali one nisu tolike da bismo izostavili redovnu za titu %ungicidima klijali ta prije upotrebe treba sterilizirati, ili barem rasku"iti prva prskanja se izvode kad je parazit u %azi kotiledona & %ungicidi na bazi propinebaL, mankozebaL ili cinebaL za druga prskanja se mo"e upotrijebiti jedan od sistemini# %ungicida & metalaksil - Ridomil, oksidiksil ( Sando-an Z pred sadnju, po"eljno je tretirati prijesadnice jednim od %ungicida na osnovi bakra 1) ALTERNARIA SPP! (Pjegavost kupusnjaa) A(%e)na)ia $)assicae Simptomi naje !e su doma!ini kupus, brokulica, cvjetaa, repa i #ren na listovima kupusnjaa nastaju tamnosme$e koncentrine zonirane pjege, iji je promjer od 2 ( 1' mm ve!e ekonomske tete nastaju na cvjetai i sjemenskim usjevima na cvatu cvjetae nastaju tamnosme$e pjege, pokrivaju!i ve!i ili manji dio cvata, to umanjuje tr"nu vrijednost proizvoda na biljkama za proizvodnju sjemena mo"e biti za#va!en dio cvjetne stapke i komu ke & tu nastaju ovalne pjege zara"ene komu ke prisilno sazrijevaju, ranije pucaju, pa se sjeme osipa to utjee na urod A(%e)na)ia $)assicic#(a Simptomi napada u prvom redu kupus i cvjetau, dok je kelj manje napadnut mo"e na sjemenskim usjevima izazvati ve!e tete nego A! $)assicae na li !u stvara ograniene koncentrine pjege, iji promjer iznosi od 1 ( 1+ mm unutra njost pjega je bar unasta, tamnosme$a pa crna na stabljici i komu kama pjege su izdu"ene sjeme u komu kama mo"e biti zara"eno povr inski, ali i u unutra njosti zara"eno sjeme je slabije klijavo i esto sme"urano A(%e)na)ia )a*-ani Simptomi javlja se na rotkvi, premda dolazi i na sjemenu ostali# kupusnjaa biljke dobivene od zara"enog sjemena u pravilu imaju pjege na #ipokotilu i polije"u na listovima rotkve se javljaju "ute nepravilne pjege, koje s vremenom postaju tamne, promjer im je od 1 cm centar pjega se obino su i i ispada ovalne i eliptine pjege, osim na listovima nastaju na cvjetnoj stapci, komu kama, koje su sme"urane i tamnije od nezara"eni# koncentrine pjege mogu nastati na korijenovom vratu od zara"eni# komu ki dobije se zara"eno sjeme, koje je tamnije od zdravog, sme"urano i slabije klijavo

Biologija

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti -

1.

spomenute A(%e)na)ia vrste prezimljuju u obliku micelija u zara"enim biljnim ostacim u polju zarza se mo"e prenositi na sjemenu ili u obliku micelija u sjemenu & o teti se #ipokotil i biljka polije"e, a novonastale spore na poleglim biljkama ire zarazu na zara"enim biljnim ostacima se razvija micelij, a na njemu za vla"na vremena nastaju brojne konidije kada konidije dospiju na osjetljive organe, klijaju i probijaju klinom cijevi kutikulu ili prodiru kroz o te!ena mjesta & brzo nastaju brojne konidije, koje raznosi vjetar, ki a, itd9 te se zaraza obnavlja Zatita sve ) vrste A(%e)na)ia se prenose sjemenom, pa ako se na sjemenu utvrdi zaraza, potrebno je sjeme tretirati tretiranje sjemena %ungicidima daje samo djelominu za titu tretiranje toplom vodom je djelotvornije nego %ungicidima, ali se nakon tog postupka preporuuje sjeme tretirati jednim od %ungicida za tretiranje sjemena na bazi tirama ili manokozeba plodored je va"na mjera za tite u proizvodnji sjemena potrebna su tretiranja tik pred cvatnju, zatim kada otpadne /+ 0 latica, a tre!e prskanje je 1+ dana nakon toga F4567-787 & na osnovi propinebaL i bakra 2) SCLEROTINIA SCLEROTIORUM (Iumi%ikacija glave kupusa) Simptomi simptomi se obino pojave pred zriobu, iako se zaraza pojavila mnogo prije kad je zara"en kocen, tada se itava biljka osu i u kocenu nalazimo micelij i sklerocije na listovima koji su pri zemlji kad se zarazi glavica, oru$ima pri obradi i zbog ozljeda od insekata ili tue, vanjski se listovi su e i peteljka puca na mjestu gdje izlazi iz kocena & tada otpadne ve!i broj listova, te glavica ima duguljasti oblik vanjski listovi koji ostaju, poprimaju na donjem dijelu svijetlozelenu boju & %ormiraju se crni plosnati sklerociji, dugaki 1 ( ' cm Biologija gljiva prezimljuje kao micelij na odumrlim ili "ivim, ali zara"enim dijelovima biljke mo"e prezimiti u obliku sklerocija na biljnim dijelovima ili u tlu u prolje!e ili na poetku ljeta na sklerocijima mogu nastati apoteciji unutar apotecija se nalaze askusi iz koji# izlije!u askospore, koje izazivaju primarne zaraze ako je vrijeme vla"no, na sklerocijima se %ormira micelij, koji direktno zarazi biljku Zatita osjetljiviji su neki #ibridi, pa treba izabrati one manje osjetljive treba uvesti to je mogu!e iri plodored, a u plodoredu bi trebale biti zastupljene "itarice za irenje parazita su naroito pogodna te ka zbijena tla, koja lo e propu taju vodu i ostaju dugo vla"na, pa takva tla treba izbjegavati oboljele biljke treba ukloniti iz polja i spaliti, jer sklerociji koji dospiju u tlo mogu biti aktivni i * ( 1+ godina kemijska za tita nije potrebna, jer je obino mali broj biljaka zara"en plodored je obavezna mjera

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti BOLESTI SALATE, ENDIVIJE I RADIA

1B

1) SCLEROTINIA SPP! (?ijela trule") Simptomi ovu bolest uzrokuju ' vrste & Sc(e)#%inia 'in#) i Sc(e)#%inia sc(e)#%i#)&' do zaraze dolazi u zoni korijenovog vrata na mjestu prodora parazita u korijen nastaje mekana trule" & itava glavica gubi turgor na onom dijelu glavice koji je okrenut prema zemlji mo"emo vidjeti poput vate bijeli micelij, unutar kojega se mogu razabrati sklerociji sklerociji su nepravilna oblika i naje !e duguljasti, u poetku su sive boje i mekani, a kasnije pocrne i otvrdnu nastaje u svim stadijima rasta salate Biologija oba uzronika imaju isti ciklus razvoja, ali Sc(e)#%inia 'in#) ima sklerocije velike +92 ( ' mm, a Sc(e)#%inia sc(e)#%i#)&' i duguljaste i plosnate, velike ) ( / mm u obliku sklerocija gljiva mo"e pre"ivjeti dugi niz godina u tlu na sklerociju se %ormiraju apoteciji koji u sebi sadr"e askuse s askosporama iz askusa se osloba$aju askospore koje in%iciraju biljne organe na sklerociju se mo"e razviti micelij koji je u stanju in%icirati biljku doma!ina gljiva mo"e pre"ivjeti odre$eno razdoblje u obliku micelija kao sapro%it voli lagana, dobro prozraena tla, u kojima se ne nakuplja suvi na voda & vi ak vode u tlu je povezan s nakupljanjem ve!i# koliina -@', a u takvim tlima se vrste Sc(e)#%inia slabije razvijaju Zatita obavezno treba provoditi mjere koje smanjuju in%ektivni potencijal parazita & potrebno je zara"ene biljke odnijeti iz staklenika i spaliti i# nakon svake berbe treba pokupiti otpalo li !e, jer se na njemu zadr"ava micelij i stvaraju sklerociji, to pove!ava in%ektivni potencijal kemijska sterilizacija daje djelominu za titu, jer se na taj nain suzbija micelij, ali ne i sklerociji ispravno provedena sterilizacija vodenom parom daje najbolje rezultate tijekom vegetacije mo"e se prskati %ungicidima prvi put treba tretirati odma# nakon sjetve, a prije nicanjaM drugi put kada se razviju 1 ( 2 listovaM posljednji put u poetku savijanja glavice za prva ' tretiranja treba uzeti manje doze F4567-787 & Ronilan, +idan ') BREMIA LACTUCAE (Plamenjaa) Simptomi napada endiviju, salatu i radi biljke su osjetljive u svim razvojnim stadijima kotiledoni, kao i prvi pravi listovi, mogu biti potpuno prekriveni konidio%orima i konidijama zbog napada venu tek iznikle biljke o te!enja na razvijenim listovima su razliite veliine, uglata oblika, jer su ome$ene jaim "ilama lista & ta mjesta u poetku su svijetlozelena do "uta na starijim listovima, o te!enja postaju klorotina, zatim potamne ili tkivo lista postaje tanje, su#o i prozirno simptomi na listovima; 1) Aipine lezije sa sporulacijom na donjoj strani lista ') 8i%uzne lezije su vidljive s obje strane lista )) Niroke lezije 1) Iale uglate nekrotske ozljede 2) @zljede sa sporulacijom na licu i naliju lista jak napad na cvjetnu stapku smanjuje urod i kvalitetu sjemena zaraza mo"e biti i sistemina & sistemino zara"ene biljke obino su ni"e pred zatvaranje glavice se pojave tamnosme$e pjege u pazu cu listova

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti -

1*

Biologija naje !e na naliju lista nastaju di#tomno razgranati konidio%ori, koji zavr avaju s pro irenjem nalik na aku s 2 ( . sterigma, na kojima se nalaze konidije konidije nastaju no!u, kada je relativna vlaga visoka (*+ ( 1++ 0), a temperature izme$u 1* ( '+,pomo!u konidija se zaraza iri tijekom vegetacije sa zara"eni# listova na zdrave konidije mogu klijati na temperaturama od ',- do '* ( )1,-, s optimalnom koja se nalazi na 1+,s tim da se konidije nalaze u kapi vode za svega ' ( ) sata u optimalnim uvjetima, #i%a probija kutikulu enzimatskim i me#anikim putem i ulazi u stanice epiderme inkubacija traje 2 ( 11 dana u "ivotnom ciklusu je poznat i stadij oogonija i anteridija, koji nastaje kad se susretnu miceliji dvaju kompatibilni# izolata kao produkt spajanja anteridija i oogonija nastaju oospore, pomo!u koji# se gljiva prenosi iz godine u godinu neki izolati stvaraju samostalno oospore, to znai da su #omotalini, ali ve!ina izolata je #eterotalina oospore rje$e nastaju na salati nego na drugim doma!inima Zatita selekcija na otpornost u ovog parazita nije dala potpuni uspje#, jer je nemogu!e uzgojiti takav #ibrid koji bi bio otporan prema brojnim patotipovima ove gljive praktine mjere suzbijanja se svode na plodored, sterilizaciju tla u stakleniku i uklanjanje zara"eni# biljni# ostataka F4567-787 & Aliette )) BOTRYTIS CINEREA (Giva plijesan) Simptomi na salati, endiviji i radiu u svim stadijima razvoja, od sjetve do berbe kad se zarazi ponik, mlade biljke mogu polijegati prvi je nagovje taj zaraze stariji# biljaka, vodenasto-tamna zona na bazi struka ili lista pjega postaje klorotina i uskoro se zara"eno mjesto presvue sivim micelijem ako nakon povoljnog perioda za razvoj bolesti nastupi su#o razdoblje, napadnuti se dijelovi lista su e, poprimaju!i svijetlosme$u boju Biologija "ivi i kao sapro%it na odumrlim biljnim ostacima & konidija ima svuda i mogu izazvati zarazu im za to do$u pogodni uvjeti za zaraze je potrebna relativna vlaga ve!a od *2 0 temperatura je od manjeg znaaja, jer se B#%).%is cine)ea razvija na temperaturi + ( )2,B#%).%is se prenosi na sjeme u obliku micelija ili sklerocijima koji dospiju me$u sjeme Zatita zato to je parazit prisutan posvuda, potrebno je paziti na uvjete koji su potrebni za zaraze (relativna vlaga) & u uzgoju pod staklom i plastikom mo"emo korigirati te uvjete provjetravanjem i zagrijavanjem za ti!enog prostora suzbija se istim %ungicidima kojima se suzbija bijela trule" salate & +idan, Ronilan

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti BOLESTI BLITVE

1/

1) PERONOSPORA FARINOSA (Plamenjaa) Simptomi plamenjaa dolazi u podrujima koja su manje topla (* ( 1+,-) i vla"na najmla$i listovi biljke poprimaju "utoru"iastu boju, postaju deblji, naborani, a s nalija lista vide se nakupine sporonosni# organa sivoljubiasto boje katkada mogu biti napadnuti i vanjski listovi, ali i cvjetna stapka Biologija gljiva se prenosi u vidu oospora u zara"enom li !u, ali se mo"e prenositi i sjemenom blitva i cikla mogu biti in%icirane sporama koje donosi vjetar s polja e!erne repe Zatita bolest se pojavljuje na pojedinim biljkama u usjevu im se primjete prvi simptomi, zara"ene biljke treba odstraniti iz usjeva koristiti zdravo ili tretirano sjeme plodored tako$er doprinosi smanjenju zaraze blitvu i ciklu se ne preporuuje saditi pokraj e!erne repe ') CERCOSPORA BETICOLA (Pjegavost li !a) Simptomi katkada mo"e izazvati ozbiljne tete bolest se mani%estira pojavom mali#, okrugli#, svjetlo-sme$i# pjega, s tamnim rubom promjera ' ( ) mm & najprije na starijim listovima Biologija gljiva se preko zime odr"ava na zara"enim ostacima u %ormi strome zaraza se mo"e prenjeti i sjemenom in%ekcije se realiziraju u irokom rasponu temperatura, od 1' ( )2,- s optimumom kod '2,-, uz /* 0 vlagu zraka Zatita plodoredom i sakupljanjem zara"eni# biljni# ostataka, znatno se umanjuje zaraza gljiva se prenosi sjemenom, pa je neop#odno tretirati sjeme ('"' )

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti BOLESTI BOBA I GRAHA

'+

1) UROMYCES APPEN ICULATUS (3r$a gra#a) Simptomi gljiva napada list, a rje$e stabljiku i ma#une u kasno prolje!e na donjoj strani plojke nastaju ecidije u vidu mali# bijeli# pri ti!a poslije bijeli# pri ti!a se pojavljuju sme$i jastui!i & &)e"#s#)&si oko uredosorusa tkivo li !a je svjetlo"ute boje ako je vrijeme vla"no broj uredosorusa se pove!ava s vremenom sorusi mijenjaju boju, postaju crni, to znai da u njima nastaju teleutospore zara"ene ma#une nemaju tr"nu vrijednost Biologija autecijska #r$a, to znai da svi stadiji dolaze na istom doma!inu na zara"enim biljnim ostacima prezimljavaju teleutospore teleutospore klijaju u prolje!e, daju!i bazidiju s bazidiosporama koje in%iciraju mladi list gra#a na listu gra#a nastaju najprije ecidije blijedo"ute boje ecidiospore in%iciraju list te nastaju prvi uredosorusi uredospore raznosi vjetar na udaljenosti i do 1+++ metara, te dolazi do ponovni# in%ekcija koliko !e se puta ciklus uredosorusa ponoviti, ovisi o osjetljivosti sorte, klimatskim prilikama i du"ini vegetacije posijane sorte uredospore klijaju na listu koji je vla"an barem * sati, uz temperature od 1. ( '2,pred kraj vegetacije sorusi postaju crne boje Zatita u podrujima gdje se #r$a e !e javlja, treba sijati manje osjetljive sorte na manjim parcelama nakon "etve treba sakupiti biljne ostatke i spaliti, a motke rasku"iti s ' 0 %ormalinom ili varikinom na ve!im povr inama uvesti plodored F4567-787 & na osnovi mankozebaL ( ithan "#$%) ili bilertanolaL (Baycor)

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti BOLESTI GRAKA

'1

1) ASOCHYTA PISI (Pale" gra ka) Simptomi parazitira na nadzemnim dijelovima biljke na listovima se javljaju "utosme$e ovalne pjege, unutar koji# nastaju male crne kuglice (piknidi) pjege na stabljici su duguljasta oblika, svjetlosme$e boje, uleknute, s tamnim rubom na ma#unama, pjege su okrugla ovalna oblika, malo upale u tkivo i svijetlosme$e boje, obrubljene tamnim rubom u sredi tu lezije nastaju brojna plodna tijela s povr ine ma#une, gljiva prodire u unutra njost, gdje in%icira sjemenke ako s ma#une rano napadnute, mogu ostati kr"ljave gljiva se nalazi u sjemenu u obliku micelija Biologija gljiva se prenosi iz jedne vegetacije u drugu zara"enim sjemenom premda se prenosi i zara"enim ostacima ovaj nain ima daleko manje znaenje tijekom vegetacije, nakon pojave prvi# plodni# tijela, piknospore obavljaju sekundarne zaraze Zatita osim zdravog ili tretiranog sjemena (AIA8) najva"nija mjera je plodored & optimalan bi bio etverogodi nji plodored bez leguminoza dobrom pripremom tla se posti"e brzo nicanje i razvoj usjeva i tako smanjuje mogu!nost jai# napada na klicu i mlade biljke F4567-787 & iz skupine benzimidazolkarbamataL (Bavi(tin), ali nisu registrirani kod nas za ovo ') PERONOSPORA VICIAE (Plamenjaa) Simptomi prvi znak bolesti na listovima je pojava "ute, odn9 sme$e lezije na gornjoj strani lista na naliju lista stvara se modrikasti ma ak, koji potjee od konidio%ora i konidija mlade biljke mogu biti sistemino zara"ene & kr"ljava rasta i savijene stabljike zelene, a zara"ene ma#une, postaju sme$e sa zelenim nenapadnutim zonama u unutra njosti ma#une nastaje bijela prevlaka, koja s vremenom postaje sme$a pojedine sjemenke u ma#unama su zara"ene micelijem Biologija najva"nije je preno enje parazita iz jedne u drugu vegetaciju putem oospora u biljnim ostacima oospore ostaju u tlu 1+ ( 12 godina i izvor su primarni# in%ekcija nakon pojave sporangija dolazi do sekundarni# in%ekcija sporangiji nastaju u uvjetima visoke relativne vlage (iznad /+ 0) koja traje barem 1' sati na temperaturama od 1 ( '+,- dolazi do klijanja sporangija optimum za klijanje je izme$u 1 ( *,spore mogu pre"iviti svega '1 sata pri temperaturi od '+,Zatita plodored je jedna od osnovni# mjera za tite F4567-787 & iz skupine ditiokarbamataL ( Polyram !, Antrecol, ithane "#$% & na sjemenskim usjevima se koriste sistemiciL ( Ridomil "Z, ,alben " )) ERYSIPHE PISI (Pepelnica) Simptomi li !e, stabljika i ma#une mogu biti djelomino ili potpuno prekrivene sivim ma kom, koji potjee od micelija i oidija parazita napadnuto tkivo lista i ma#una ispod ma ka postaje sme$e ili purpurno i su i se micelij se nalazi u unutra njosti sjemena bolest se obino pojavljuje na kraju vegetacije F4567-787 & djelotvorni na osnovi sumpora

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti BOLESTI LUKA

''

1) PERONOSPORA ESTRUCTOR (Plamenjaa) Simptomi iz zara"eni# luica se razviju sistemino zara"ene biljke koje ostaju patuljaste listovi su im zavinuti i svjetlije zelene boje od zdravi# esto su prelomljeni, pa dio lista visi prema tlu uskoro itav list bude presvuen sivkastoljubiastom prevlakom, koja potjee od sporonosni# organa u posljednjoj %azi patogeneze, listovi klonu, sme"uraju se i osu e lokalne lezije su posljedica sekundarni# in%ekcija & na listovima nastaju male, svijetlo"ute pjege, koje se postepeno pove!avaju na tim mjestima za vla"na vremena nastaje sivkastoljubiasta prevlaka konidija i konidio%ora ako je vrijeme su#o, dolazi do nekroze napadnute zone, a na ta mjesta se naseljavaju gljive S%e'*-.(i&' $#%).#s&' i A(%e)na)ia a(%e)na%a napadnuti listovi gube vrsto!u na mjestu gdje je do lo do in%ekcije & na tom mjestu se list prelomi i visi prema tlu, a iznad toga mjesta se osu i Biologija nakon propadanja zara"eni# biljni# organa, u njima se %ormiraju oospore & nakon perioda mirovanja klijaju u micelij, koji je odgovoran za in%ekcije plamenjaa se iz godine u godinu naje !e prenosi u zara"enim luicama iz luica, micelij se pro iri na mlade cjevaste listove na kojima nastaju sporonosni organi konidio%ori izlaze iz pui u skupinama, a na njima se nalaze konidije konidije klijaju u klinu cijev, te ulaze u biljno tkivo ire!i se izme$u stanica micelij pomo!u %ilamentozni# #austorija ulazi u stanice i uzima #ranu plamenjaa se mo"e odr"ati preko zime na pereniraju!em luku, na kojem se rano u prolje!e razvija prva konidijska generacija Zatita kao za titna mjera se mo"e preporuiti plodored i kori tenje zdravi# luica za uni tenje micelija u luici koristi se %e)'#%e)a*ija (11,- uz ekspoziciju 1 sata) kod jesenske sadnje luica, potrebno je u prolje!e prekontrolirati usjev i eventualno zara"ene biljke uni titi ne preporua se uzgajati konzumni luk u blizini sjemenskog F4567-787 & na osnovi bakra ( Bordoka juha, Champion, Cuproxat ), kombinirani %ungicidi (Bakarni antracol, Cupramix), karbamati (Antracol, Chromoneb, Polyram !) & djelotvorniji su sistemini %ungicidi ( Aliette, Ridomil "Z )6 ') PUCCINIA ALLII (3r$a) Simptomi znaci bolesti se mani%estiraju na listovima i cvjetnoj stapci na listovima se pojavljuju "uto-sme$i, okruglasti ili izdu"eni uredosorusi pred kraj vegetacije nastaju tamno sme$i teleutosorusi, dugaki oko 2 mm kod jaki# zaraza, li !e se su i, a lukovice su manje Biologija teleutospore prezime na zara"enim biljnim ostacima, a u prolje!e klijaju i zaraze listove A((i&' vrsta na zara"enim listovima nastaju spermogoniji i ecidije, a zatim uredo- i teleutospore Zatita treba sakupiti i uni titi sve zara"ene biljne ostatke F4567-787 & na osnovi bakra, metirama (Polyram !) za suzbijanje plamenjae, suzbijamo i ovu bolest

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti

')

)) UROCYSTIS CEPULAE (Gnijet) Simptomi javlja se iskljuivo na mladim biljkama u prvoj godini nji#ovog razvitka iz sjemena mo"e biti za#va!en itav list, a zaraza mo"e prije!i i unutar ljusaka lukovice kod jaki# zaraza, li !e se lomi i savija prema zemlji, a biljke ugibaju ) ( 1 tjedna nakon nicanja na svim zara"enim organima nastaju srebrenkasti, a kasnije crni mje#uri!i, koji pucaju, a iz nji# izlazi mnogo tamnosme$i# spora luice zara"eni# biljaka su sitne, sme"urane, tamnosive s istim ispupenjima i sporama kao na listovima Biologija parazit se mo"e prenijeti sjemenom, ali daleko va"nija je zaraza iz tla #lamidospore iz tla ili sa sjemena, klijaju u kratki #ijalini bazidij, koji preraste u micelij micelij probija kutikulu kotiledona, u razdoblju od poetka klijanja, do nicanja osjetljivo razdoblje traje prvi# 1' ( '+ dana & nakon toga biljka postaje otporna inkubacija obino traje tjedan dana, nakon ega se pojave srebrenkasti, a kasnije crni mje#uri!i, unutar koji# se nalazi masa tamnosme$i# spora Zatita sjetva zdravi# luica i plodored (barem 1 godine) su jedine praktine mjere

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti BOLESTI EERNE REPE -

'1

1) PERONOSPORA FARINOSA (Plamenjaa) prvi znakovi se javljaju poetkom ljeta & lipanj najmla$i listovi u srcu su "u!kasti, zadebljali i de%ormirani s kratkim peteljkama & mesnati su i lomljivi, a rub im se nakovra, mnogi i pocrne i odumiru stariji vanjski listovi nisu zara"eni na donjoj strani zara"eni# listova %ormira se ra#la bjelkasta, a kasnije sivoljubiasta prevlaka & konidije s konidio%orima mogu!e su de%ormacije & dvostruka glava i raspucavanje glave za vla"na vremena mogu se na starijim vanjskim listovima %ormirati "utozelene pjege s prevlakom konidio%ora mogu!a je ponovna zaraza u jesen najbujniji# repa nakupine konidio%ora nastaju no!u i pri rosi konidije su kratkog vijeka, odma# klijave i pri ni"im temperaturama (1 ( B,-) micelij gljive prora !uje razliito tkivo plojke i peteljke, te zalazi kasnije u srce i korijen gdje prezimi s korijenom & katkad dopre i u tkivo perigona i tu %ormira oospore (u sjemenu) i tako se prenosi sistemina gljiva IDE=E O>NA7AE & odvojen uzgoj sjemenske i industrijske repe & kontrole u prvoj godini, pa se zara"ene iskopaju, a u drugoj godini se zara"enim prelomi li !e a glava zatrpa u zemlju ') RAMULARIA BETICOLA (Giva pjegavost) esta bolest za vla"ni# i #ladni# ljeta na plojci lista male, nepravilne sivobijele ( sivosme$e pjege & tkivo unutar pjege se osu i, nekad i ispadne nekad su pjege prozirne konidije su izdu"ene, bezbojne, jedno- i vi estanine prezimljuje na ostacima zara"eni# listova slinosti sa Ce)c#s*#)#' & suzbijanje ( -entin preparati, ben8imida8oli )) CERCOSPORA BETICOLA (Pjegavost lista) najra irenija i naj tetnija bolest li !a uoljiva je oko poetka srpnja (cca9 +19 +B9) kad se na starijem li !u javljaju okruglaste pjege pjege su u poetku sitne, ali su s vremenom brojnije, pa se spoje & svjetlosme$e do sivosme$e boje s crvenosme$om (od antocijana) bojom ruba (*(&%as%# s%ani+je), a u sredi tu su sme$ecrvene tokice presvuene prevlakom (konidije) kasnije prelazi i na srednje (ali nikad one kod srca) listove listovi se osu e i klonu na tlo vezani na biljku peteljkom koja je zara"ena ve!im, izdu"enim pjegama dolazi do pojave =EA=@FE6EA>-7DE & repina glava potjera iz stabljike novo li !e (ve!i otpad u e!eranama) ljeti povr ina tla ostaje gola & razvoj korova i ote"ano va$enje repe, te"e prera$ivanje gljiva prodire u list kroz pui, a iri se inter- i intracelularno zaraza je lokalna kroz pui van prodiru konidio%ori s vi estaninim konidijama, koje prenose vjetar i ki a (ljeti) termo%ilna gljiva s optimumom klijanja ') ( '2,- (min9 1',-, maP9 )2,-) i visoka zrana vlaga (cca9 /2 0) u jesen se ostaci zara"enog li !a zaoru & prezimljuje u obliku gustog spleta #i%a ili stroma ( 3(a,ni iz,#) za)aze), dok je ")&3i iz,#) za)aze sjeme (klupko) u =3 se pojava Ce)c#s*#)e uoi izme$u '19+.9 i +29+B9 & tada poinjemo suzbijati IDE=E G4O?7D>5D> & !entin#preparati, ben8imida8oli & uzgoj otporniji# sortiM tretiranje sjemena (AIA8)M *(#"#)e" ( barem 2 god9

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti BOLESTI VINOVE LOZE -

'2

1) PLASMOPARA VITICOLA (Plamenjaa vinove loze) bolest done ena iz >merike uvozom podloga, a danas je prisutna gotovo svugdje i svake godine parazitira i na ukrasnim vrstama napada sve zelene organe loze & list, cvijet odn9 grozdi! u cvijetu, bobice i mladice to je obligatni parazit koji parazitira na "ivom tkivu kako napadnuti dio odumire, gljiva se iri dalje, a odumrli dio posme$i C7GA & na gornjoj strani lista se javljaju tzv9 Huljne mrljeH "ute klorotine mrlje & na naliju lista za toplog i vla"nog vremena izbijaju bijele prevlake ( konidio%ori s konidijama & s vremenom sporulacija jenjava u sredini i iri se sastrane (pjege) & pjega je u sredini sme$a (nekrotizirano tkivo), a oko toga je klorotini dio "ivo tkivo u kojem su gljive (starija in%ekcija) & irenje pjega je do jai# "ila, pa da se osu i i otpadne cijeli list treba vi e in%ekcija Q & iz konidija koje je vjetar odnio na drugo li !e, uz vlagu izlaze zoospore i vr e in%ekciju kroz pui sek&n"a)na za)aza & smanjuje se asimilacijska povr ina listova -F7DEA R -FDEA5E K>P7-E & itav cvjetni grozdi! je pokriven bijelom prevlakom & cvijetovi zajedno sa stapkama posme$e, uvenu, pocrne, osu e se i otpadnu & katkad je napadnut samo donji dio cvata, a katkad i peteljkovina (savija se i odumire) ?@?7-E & na si%ni'a (do veliine gra ka) razvije se bijela prevlaka, a kasnije bobice pocrne, osu e se i otpadnu (ve!ina ili sve) do zaraze se dolazi putem pui (jo %unkcioniraju) & na k)&*ni'a (1/) ( '/) veliine) pui vi e ne %unkcioniraju, pa se zaraza iri kroz peteljkovinu na kojoj su pui bobice se osu e, sme"uraju, posme$e i otpadnu na njima nema bijele prevlake zara"ene su samo pojedine bobice & ve!e bobice ne!e biti napadnute zato to prestaju %unkcionirati pui na peteljicama u kolovozu tako mogu biti zara"eni listovi zaperaka, ali odrasle bobice i li !e ne IC>87-E & rje$e su zara"ene & vr ni dijelovi su pokriveni bijelom prevlakom, kasnije pocrne i osu e se F7A7-E & mogu biti napadnute Biologija prezimljuju u obliku @@GP@=E i to 1 ( ) godine u razgra$enom li !u na tlu predstavljaju izvor zaraze oospore dozriju u 192 mjeseci uz dovoljno vlage (tlo zasi!eno vodom) i optimalnom temperaturom (' dana temp9 min9 1',-) oospore kliju u I>K=@O@@GP@=>567D (makrokonidiju) sa mnogo zoospora (sa ' bia) ovojnica makrokonidije pukne i zoospore su slobodne & na li !u vr e primarnu in%ekciju kroz pui s gornje strane lista nastaju Huljne mrljeH, a s donje strane se nalazi bijela prevlaka ( konidio%ori s konidijima koje kliju i vr e sekundarnu in%ekciju & plamenjaa mo"e imati 12 ( '+ generacija ljeti bolest rje$e prezimi u obliku micelija u pupu & razvojem mladice iz pupa se razvija i gljiva tijekom inkubacije se ne vide simptomi

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti Zatita -

'.

>5A7PE=@5@GP@=5> GC4S?> & na temelju pra!enja razvitka peronospore i vremenski# prilika obavje tava vinogradare kada i do kojeg roka mora biti loza poprskana %ungicidom IEA@8> P=@65@OE P@ ITCCE=4 & uspostavljena u 5jemakoj & izraunava se inkubacioni period ( potrebni su podaci min9 i maP9 temperature, koliine ki e i vla"enje li !a (period vla"enja) & do pojave zaraze mo"e do!i ako su zadovoljeni uvjeti da padne najmanje 1+ mm ki e u ' dana s min9 temperaturom od 11,-, da je li !e barem ' ( ) cm iroko i da u vinogradu ima zreli#, klijavi# oospora IEA@8> P@ N>AGK@I & temperatura tla mora biti iznad *, odn9 1+,-, zemlja mora biti zasi!ena vodom F4567-787 & sistemini %ungicidi ( Champion, Cuperblau, "odra galica, Bordoka juha & organski %ungicidi ( ,alben, "ikal, Ridomil sistemini ulaze u tkivo i ne ispiru se mogu!a pojava rezistentnosti primjena samo preventivno & tijekom kontaminacije ( preventivno tretiranje & organski %ungicidi s povr inskim djelovanjem se ispiru sa '+ ( 1+ mm ki e, ne djeluju sistemino, dok se sistemini ne ispiru kad jednom u$u u list

') PSEU OPE4I4A TRACHEIPHILA (-rvena pale") nije esta, ali je opasna bolest pjege podsje!aju na plamenjau pjege se jave krajem 29, poetkom .9 mjeseca & na bijelim sortama su "utosme$e, a na crvenim crvene sa zeleno-"utim otocima unutar nje pjege su ome$ene s "ilama stanije pjega brzo posme$i, osu i se i listovi propadnu gljiva se nalazi u provodnim elementima ("ilama) koje zaepi i posljedica su pjege, nekroze javlja se %)a-e#'ik#za & prekid provo$enja #raniva prezimi u obliku micelija u otpalom li !u & u prolje!e se razvijaju apoteciji s askosporama du" "ila, s donje strane lista apoteciji su +9' ( +92 mm, sa 2+ ( '++ askusa, a svaki askus ima oko * askospora askospore dozrijevaju u prolje!e s obilnim vla"enjem (1+ mm ki e) i temperaturama od min9 1),-, a raznosi i# vjetar uz kap vode askospore klinom cijevi prodiru u list direktno per%oriraju!i membranu i ulaze u provodne snopove inkubacija traje ' ( ) tjedna na zara"enim listovima se %ormiraju konidije koje ire bolest 78E5A7F7K>-7D> & presjek kroz provodne snopove gdje se vide #i%e G4O?7D>5DE & najbolje bakarnim preparatima ( Bordoka juha, Bakreno vapno, Cuproxat )) BOTRYTIS CINEREA (Giva plijesan) ubikvist i poli%agM %akultativan parazit voli izrazitu vla"nost (1++ 0), a klije i pri 1 ( ),- (optimum je oko '+ ( )+,-) napada gro"$e (bobica i peteljica), rozgvu, listove i cvijetove prezimi na zara"enoj lanjskoj rozgvi i drugim biljnim ostacima u obliku sk(e)#cija & u povoljnim uvjetima tu nastaju konidije koje vjetrom dospijevaju na ostatke cvjetni# dijelova (doba cvatnje) primarne in%ekcije ostvaruje u cvjetovima preko nju ke tuka in%icirani cvjetni dijelovi nekrotiziraju i otpadnu & in%icira se plodnica s nakupinama micelija G>P=@F7AGK> F>O> & gljiva "ivi u ocvalom grozdi!u koji polako raste i zatvara se, nakon ega nastupa '9 %aza (poluparazitska %aza) P@C4P>=>O7AGK> F>O> & zelena ili kisela plijesan

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti -

'B

ojaana gljiva iz 19 %aze napada peteljice i bobe (naroito one koje su rastom grozda potisnute u unutra njost) slijede nekroze, prekid pravilnog kolanja sokova, bobice i peteljice se sme"uraju, posme$e i osu e ako je vla"no & oblina %rukti%ikacija s mnogo konidija (pauinasta siva prevlaka) pred zriobu poinje )9 %aza si,e *(ijesni kada konidije zaraze i zrele, vanjske bobe trule" gro"$a bobe posme$e, raspucaju, su e se, trunu i mnoge otpadaju zrele bobe su napadnute putem rana ili per%oracijom poko"ice direktno (kroz kutikulu, me#aniki) iri se iz bobice u bobicu na mjestu gdje se dotiu kutikulu probija in%ekciona #i%a u obliku o trice #i%e se ire subepidermalno, po mesu bobica i razgra$uju kutikulu iz unutra njosti prema van kutinazama (kemijski) & ire se brzo po mesu & enzimima maceriraju (razmek aju) meso meso posme$i, intenzivnije no!u kada nastaju kratke, gu !e i razgranate #i%e (tamne zone), a manje danju (svijetlije sme$e zone) kroz pukotine izlazi puno ugljiko#idrata & odgovara is#rani i naseljavanju gljiva na rozgvi & prelomi internodija na mjestu nekroze i posme$enja & micelij mo"e prorasti koru rozgve PEAECDKE & duguljaste nekroze vretenastog oblika i plavkaste bojeM vide se sporulacije OECE5E IC>87-E & tamne mrlje nepravilnog oblikaM ne dolazi do sporulacije ?@?E & direktne tete prezimljuje u slabo is#ranjenim pupovima u toplijim podrujima se pojavljuju ve!i problemi najve!e tete su pred berbu vino od takva mo ta mo"e imati miris na plijesan, mnogo glicerina i dr9 kemijski# spojeva vinogradar je prisiljen na ranu berbu F4567-787 & kontaktni botriticidi ( Ronilan, Rovral, Bumilex & sistemini botriticidi ( 9novit, Benomil, Benlate, !ungochrom & bio%ungicid ( 'richodex 1) UNCINULA NECATOR (Pepelnica) ektoparazit (na povr ini napadnuti# organa) napada li !e i bobice U vitice, cvat, mladice prezimljuje u zara"enim ostacima li !a, mladica i na gre u (martinjsko gro"$e) u obliku micelija sa %ormiranim kleistotecijima (crne okruglaste toke) iz koji# pucanjem u 2 ili . mjesecu izlaze askospore i vr e primarnu in%ekciju rije$e prezimi u pupu, pa se razvije zajedno s tom mladicom in%ekcija poinje nakon cvatnje sekundarne zaraze vr e konidije nastale na prevlakama micelija C7NVE & javlja se pepeljasta prevlaka & jednolino pokriva povr inu i prete"no se javlja na gornjoj strani lista, ali i na donjoj & napadnuti list se uvija, postaje tvrd, "uti, posme$i i otpadne ?@?7-E & naje !e dok su veliine gra ka (na zrelim bobicama ne dolazi) & razvija se pepeljasta prevlaka koja za#va!a i cijeli grozd & mla$e bobice se osu e, a starije pucaju do sjemena & poko"ica na napadnutom mjestu odumire, a bobica dalje raste & u su#om vremenu se osu e O>NA7A> & sumporni %ungicidi ( "o:ivi (umpor ili za zapra ivanje ( stavlja se u %ungicide protiv peronospore (jedno pricanje ( ' bolesti) & ;ipermangan (Kalijev permanganat) ( kasna zaraza & organski %ungicidi ( %ungistatini (kasnije !e izbiti jaa zaraza) ( dobri su organski %ungicidi sisteminog karaktera 7imrod, Rubigan, A-ugan, Benulate, Benomil

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti -

'*

2) PHOMOPSIS VITICOLA (-rna pjegavost) bolest Hmrtvi# rukuH, tj9 ugibanje rozgve Simptomi C7GA@F7 & na plojci sitne, tamnosme$e do crne tokice odumrlog tkiva opkoljene svijetlijim krugom IC>87-E & pjege poput produ"eni# crta koje se spajaju @8=FE5DEC> =@O6F> & tijekom zime se sve vi e izbjeljuje, a na prolje!e se na povr ini vide crne tokice ( *ikni"e F7A7-E R PEAECDKE & rje$e i manji intenzitet u vidu pjega Biologija u prolje!e se na zara"enom rezniku ili lucnju razviju piknide & one nabubre ako je toplo i vla"no i iz nji# izlaze spore (piknidospore), a spore su sposobne izvr iti in%ekciju spore raznosi vjetar ili ki a do novo istjerali# mladica i listova spore u kapi vode prokliju i klinom cijevi prodru kroz pui ili ranicu u tkivo loze #i%e se zadr"avaju u povr inskim slojevima stanica kad list odumre ili mladica odrveni gljiva nastavlja rast stvaraju se piknide i u njima spore & temperatura *,-, rozgva navla"ena za razvoj Zatita suzbijanje se provodi vrlo te ko, jer su piknide u prolje!e u rozgvi ispod povr ine kore i te ko pristupane %ungicidima kao preventivu iz nasada treba ukloniti zara"enu rozgvu rezidbom F4567-787 & slaba zaraza ( mladice 2 ( . cm & prvo prskanje & jaka zaraza ( prije provesti Hzimsko prskanjeH (nakon obavljene rezidbe) & $ak)eni *)e*a)a%i u trostrukoj koncentraciji od one za peronosporu (Bordoka juha, Cu#ok(iklorid, 7BP#preparati) & organski %ungicid ( Ba(-ungin

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti BOLESTI JABUKE

'/

1) VENTURIA INE5UALIS (savr ena peritecijska %orma) / FUSICLA IUM EN RITICUM (nesavr ena konidijska %orma) ( Krastavost ili %uzikladij najva"nija i naj tetnija bolest jabuke napada list, cvijet, plod i mladice C7GA & maslinasto-zelene mrlje (ne pjege ( nema tako izraziti# nekroza kao u pjega) na licu lista & ako su na listu 1 ( ' mrlje on zadr"ava svoj oblik, ali ve!i broj izaziva de%ormacije, kovranje i valovitost, te su enje i opadanje & rubovi mrlja su di%uzni ( bez o tri# granica & li !e slabije asimilira, jae transpirira, "uti i otpada & izvor zaraze za plodove & osjetljiviji su mla$i listovi u unutra njosti kro nje PC@8 & maslinasto-zelene mrlje (' ( '+ mm) & rano zara"eni se de%ormira, zaostane u rastu i otpada & esto se unutar mrlje raspucavaju (ulazno mjesto za ostale gljive ( M#ni(ie) & ispod zara"enog mjesta dolazi do tvorbe plutastog stanija (skleren#ima) koje odjeli zara"eno tkivo od zdravoga & odrastao plod nema sposobnost stvaranja pluta, pa je transpiracija kroz zara"eni dio jaka i plodovi gube vodu i sme"uraju (kasni ili jesenski %uzikladij) -F7DEA & na laticama i lapovima maslinasto-zelene mrlje & napadnuta je a ka & plodovi pucaju IC>87-E & na kori mladica krastava mjesta su plitko raspucana & u njima mo"e prezimiti micelij, ali u dvogodi njoj mladici micelij ugiba nakon in%ekcije #i%e zalaze samo subkutikularno (ne prodiru u epidermu i paren#im) mo"emo uni titi zarazu i jo ) ( 1 dana nakon poetka zaraze (sistemiki %ungicidi) u pravilu se razvija u prolje!e i rano ljeto, a ljeti zbog su e stagnira (129 +B9 ( )19 +*9) u jesen se opet iri razvoj jako ovisi o temperaturi i vlazi (ki i) & optimum za klijanje askospora je 1. ( '+,prezimljava kao sapro%it u zara"enom otpalom li !u micelij u jesen prora !uje i mezo%il lista, stagnira zimi i u prolje!e razvija peritecij iji vratovi izlaze na povr inu lista maksimalno dozrijevanje peritecija se poklapa s kretanjem vegetacije ( listanje periteciji uz obilje ki e (1+ ( 12 mm) bubre, pucaju i izbacuju askospore na visinu od 1 ( ' mm, nji# ulovi vjetar i odnosi u kro nju askospore kliju na listovima i vr e primarnu zarazu & vjetar i# mo"e nositi i do 2++ m (dalje izgube klijavost) let askospora traje ' ( 1 tjedna (poetak suzbijanja) za klijanje treba kap vode & razvija se klina cijev i per%orira kutikulu, a pod klinom cijevi se granaju #i%e inkubacija traje . ( 1' dana, kutikula puca i javljaju se prve mrlje & %ormiraju se i konidio%ori sa jednostavnim kru kolikim konidijama koje mo"e otkinuti i raznositi (sekundarna zaraza) samo jaka ki a s vjetrom i to na male udaljenosti Zatita to je prvi patogeni organizam kod kojeg se pove!alo kurativno djelovanje preparata preventivno & prije nego su ostvareni uvjeti za in%ekciju kurativno & sve poslije in%ekcije, u periodu latence F4567-787 & Cineb, Ciram, Captan, odine & organski %ungicidi ( '"' , Zineb, ithane, Antracol & (terol#inhibitori ( sistemici koji djeluju kurativno (preventivno vrlo kratko) kada suzbijamo %uzikladij esto istovremeno suzbijamo i pepelnicu & dobra je kombinacija dodina i (terol#inhibitora

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti

)+

') PO OSPHAERA LEUCOTRICHA (Pepelnica) gljiva prezimljuje na ' naina (primarna zaraza); >) 4 P4P4 (lisnom ili cvjetnom) & va"niji nain & gljiva ulazi u pup (*9 i /9 mjesec) iz zara"enog lista preko lisne peteljke i zavlai se #i%ama izme$u zametaka budu!i# listova (dok je pup jo otvoren & takav pup je pri vr#u vi e otvoren, tanji i nije vrst iz njega malo str e unutra nji listi!i & #i%e gljiva prate rast listova i cvijetova, te se pro ire na nji#ovu povr inu & gljivom su za#va!eni GF7 listovi, tj9 cvijetovi zara"enog pupa (kasnije i izboja) & zimi su osjetljiviji, pa se lako smrznu (blaga zima W jak napad) ?) KCE7GA@AE-7D7I> & %ormiraju se na jesen na zara"enim listovima i kori zara"eni# izboja & sme$e-crna kuglasta tijela (najvi e na kori HvodenjakaH, zbog ega izgledaju kao Hvje tiina metlicaH) & u prolje!e pucaju (svaki askus ima * askospora), izlaze askospore i vjetar iri zarazu & askospore kliju na mladom li !u bijelo-pepeljasta prevlaka je micelij s konidio%orima i konidijama (sekundarna zaraza) razno enju konidija i klijanju odgovara toplo vrijeme s visokom zranom vlagom za klijanje ne treba kap vode zara"eni mogu biti samo mladi listovi C7GA@F7 & prevlaka, osobito na licu lista & listovi su tvrdi, uvijeni poput ljevka i uspravni, izmjenjene boje & postepeno se su e i otpadaju (osim vr nog li !a koje ostane na izbojima) 7O?@D7 & prevlaka & zara"eni su ovogodi nji izboji odrvene, osu e se ili ostaju "ivi i nose mrtve pupove -F7DEA@F7 & prevlaka, latice zaostaju sa rastom (tuak i pra nici str e) i nisu ru"iaste, ve! zelenkasto-vodene boje & ostaju sterilni u svibnju i lipnju je najjae irenje G4O?7D>5DE & "o:ivi (umpor ( suzbija i pepelnicu i %uzikladij & upotrebom obini#, nesistemini# %ungicida mo"emo djelovati pro%ilaktiki ili sprijeiti zarazu i kurativno ili uni titi zarazu & raspored prskanja je slian kao i za %uzikladij & %olijarna gnojidba ( ako %ale mikroelementi tretira se borom da se pobolj a oplodnja i zametnu plodovi ili s -a radi boljeg uvanja ploda & sistemini organski %ungicidi ( Saprol, Benlate, Benomil, !ungochrom )) MONILINIA FRUCTIGENA (konidijski stadij) / SCLEROTINIA FRUCTIGENA (apotecijski stadij) ( Arule" ploda 5> P@K@S7-7 PC@8> & sme$a pjega ispod koje je i sme$e meso jako se iri, a na njoj se razvijaju "utosivi jastui!i poredani u koncentrine krugove ili bez reda plod protrune do kraja, zasu i se i ostane na stablu ili otpadne i kao HmumijaH prezimi u tlu u spremi tu se javlja tzv9 HGAE=7C5> ili -=5> I@57C7D>H ( poko"ica ploda pocrni, meso posme$i, a nema jastui!a (sterilna) prezimljuje u ostacima tkiva ploda protkanog micelijem (stromatski micelij) & na tim mumijama se slijede!e godine razvijaju novi jastui!i koji sadr"e velik broj konidija

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti -

)1

ako su HmumijeH plitko pokrivene zemljom razvijaju se apoteciji s askusima i askosporama (rijetko i nije znaajno) zaraza kre!e kasno, za cvatnje i poinje na malim plodovima to su plodovi stariji to su osjetljiviji (naroito pred zriobu, vi e e!era, manje kiseline i tanina) vla"no vrijeme pogoduje irenju, ali za in%ekciju trebaju )ane G4O?7D>5DE & me#aniki ( skupljamo zara"ene plodove i spalimo ilizaoremo & indirektno ( suzbijamo jabunog savijaa i %uzikladij, jer su oni izazivai rana & %ungicidi ( Ronilan, Sumilex 1) NECTRIA GALLIGENA (peritecijski stadij) / CILIN OSPORIUM MALI (konidijski stadij) ( =ak kore IC>87 7O?@D7 & odumire kora oko pupa i razvijaju se koncentrini krugovi & dio izboja iznad zara"enog dijela se posu i GA>=7D7 7O?@D7 & isto s postepenim uleknu!em i propadanjem kore & ako vo!ka uspije zarasti rana izgleda kao #ipertro%ija i to je tzv9 Hzatvoreni rakH & Hotvoreni rakH koji se"e duboko u koru sve do drva, a uokolo je opkoljen izbrazdanom i uzdignutom korom & katkad se opkoli grana ili deblo i prekida se kolanje sokova te se su i dio iznad rane, a kasnije i cijelo drvo na izbrazdanoj kori ljeti nastaju okruglasti, plitki bijelo-"uti jastui!i puni bezbojni# konidija u jesen u pukutinama nastaju crveni periteciji s askusima i askosporama obje vrste spora mogu izvr iti primarnu in%ekciju, a do zaraze dolazi samo putem rana tripto%it & napadne i oslabi biljku, a dokraje je abiotiki %aktori (mraz, tua, vjetrovi) G4O?7D>5DE & izrezivanje rak-rana, odrezivanje grana (premazivanje ti# novi# rana) & izbjegavati polo"aje izlo"ene mrazevima i pretjerano gnojenje du ikom 2) PHYTOPHTHORA CACTORUM (Kru"na trule" kore) ne spominje se kao prisutna, ve! samo kao opasnost osjetljive sorte su -oP orange, ?ertepsc#, Dames 6rive simptomi na jabuci i kru ki & savijanje listova prema unutra (op!i simptomi ( u svr#u gubitka to manje koliine vode jer je problem i u korijenu), otpadaju listovi & promjene boje na kori u prizemnom dijelu debla esto na mjestu cijepljenja ) tipa zaraze; 1) A=4CES K@=7DE5> & biljke "ivotare dugo 2 ( . godina ') A=4CES K@=7DE5@F@6 F=>A> )) A=4CES 8E?C> izra"ena je vr na papila na sporangiju, stanovnik je tla, pa spore putuju kroz tlo nema #lamidospore, ali stvara oospore kojima prezimljuje O>NA7A> & u vrijeme cvatnje & debla se moraju premazivati s metalak(ilom (sistemini %ungicid) & kada jednom gljiva u$e u biljno tkivo vrlo je te ko suzbijanje P=EFE5A7F> & izbor manje osjetljivi# podloga ( sjemenjaka ili otporni# I 1+., I / & izbjegavanje tla koja su podlo"na, dobra propusnost bez zadr"avanja suvi ne vlage, podzemne vode & posebno za osjetljive I', I 11, I 1+1 podloge .) ARMILLARIA MELLEA (Iednjaa) poli%agni parazit prezimljuje u tlu na ostacima preko korijena se iri u deblo dolazi do odumiranja kambija & gljiva se nalazi izme$u kore i drva & biljka se su i

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti G4O?7D>5DE

)'

& jedino krenjem, a nakog krenja treba kultivirati zemlji te ' ( ) godine ( uzgoj ratarskog bilja (lucerna, okopavine, zob) BOLESTI KRUKE 1) VENTURIA PIRINA (peritecijski stadij) / FUSICLA IUM PIRINUM (konidijski stadij) ( Krastavost na donjoj strani lista maslinasto-zelene mrlje bez jasni# rubova, ve!i broj me$usobno povezani# s lijeve i desne strane glavne "ile & list je in%iciran dok je jo mlad bio uvijen na mladim plodovima i nji#ovim peteljkama & maslinasto zelene mrlje plodovi zakr"ljaju i otpadaju dolazi do de%ormacija starijeg ploda, kr"ljanja, raspucavanja mesa ispod mrlje esto uslijedi M#ni(inia prezimljuje u otpalom li !u u prolje!e se razviju PE=7AE-7D7 kad askospore izlaze iz askusa dolazi do primarne in%ekcije konidije iz konidio%ora uzrokuju sekundarnu zarazu askuse iri vjetar, a konidije ki a 4 K@=7 IC>873 7O?@D> & na zara"enom mjestu se razvija H ugaH, tj9 kora je plitko raspucana, izbrazdana i neravna, a vanjski slojevi se odlupljuju i boja im je tamna do zaraze dolazi samo na ovogodi njim izbojima u prolje!e na granama nastaju konidije koje vr e primarnu zarazu esta je zaraza lapova i latica G4O?7D>5DE & Hplavo prskanjeH ( Cu preparati, mo:ivi (umpor (kali%ornijska ju#a) & organski %ungicidi ( elan, odin, ithane, Cineb, Ciram, Zineb & )as*#)e" - preventivno prije nego su ostvareni uvjeti za in%ekciju - kurativno sve poslije in%ekcije, u periodu latence ') MYCOSPHAERELLA SENTINA (peritecijski stadij) / SEPTORIA PIRICOLA (konidijski stadij) ( Giva pjegavost li !a rijetka bolest napada li !e krajem svibnja (poslije cvatnje) pjege su na li !u sitne, produ"ene ili ovalne, sive boje sa tamnijim sme$im rubom unutar pjega nastaju crne tokice, tj9 piknide li !e mo"e opasti ve! u kolovozu prezimljuje u obliku sapro%ita na otpalom li !u u prolje!e nastaju periteciji s askosporama & primarna in%ekcija konidije (piknide) & sekundarna in%ekcija G4O?7D>5DE & 1 ( ' prskanja poslije cvatnje & %ungicidi ( Cineb, Ciram, Captan, odine & organski %ungicidi ( '"' , Zineb, ithane, Antracol )) GYMNOSPORANGIUM FUSCUM (Kru kin pika) #eterecijska r$a ljeti na licu lista crvenkaste pjege s crnim tokicama (spermacije u spermatogoniju), obrubljene klorotinom zonom s donje strane pjege se razvijaju ecidije iz koji# izlazi crvena pra ina ( ecidiospore iste pjege se mogu razviti na peteljkama, plodovima i mladicama (na kori male rak-rane), ali rje$e ecidiospore vjetar nosi na 6&ni*e)&s s*! gdje kliju - micelij prodire u koru, granu i deblo (zadeblja) u prolje!e probije iz kore "elatinozna masa sme$e boje poput bradavica koja se za su#a vremena zasu i i obratno za vla"na vremena & u toj masi su teleutospore koje kliju i daju bazidiospore bazidiospore vjetar nosi na kru ke i tu nastaju crvene pjege i spermacije u spermatogoniju, kasnije opet ecidije

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti -

))

inkubacija u 6&ni*e)&s& traje ' godine O>NA7A> & uklanjanje 6&ni*e)&sa & F4567-787 ( Zineb, +upricin, Cuproxan, 'io8in, Radocineb, "#Special 1) MONILINIA FRUCTIGENA / SCLEROTINIA FRUCTIGENA (Arule" ploda) 5> P@K@S7-7 PC@8> & sme$a pjega ispod koje je i sme$e meso jako se iri, a na njoj se razvijaju "utosivi jastui!i poredani u koncentrine krugove ili bez reda prezimljuje u ostacima tkiva ploda protkanog micelijem (stromatski micelij) & na tim mumijama se slijede!e godine razvijaju novi jastui!i koji sadr"e velik broj konidija ako su HmumijeH plitko pokrivene zemljom se razvijaju apoteciji s askusima i askosporama (rijetko i nije znaajno) zaraza kre!e kasno, za cvatnje i poinje na malim plodovima to su plodovi stariji to su osjetljiviji (naroito pred zriobu, vi e e!era, manje kiseline i tanina) vla"no vrijeme pogoduje irenju, ali za in%ekciju trebaju )ane G4O?7D>5DE & me#aniki ( skupljamo zara"ene plodove i spalimo ili zaoremo & indirektno ( suzbijamo jabunog savijaa i %uzikladij, jer su oni izazivai rana & %ungicidi ( Ronilan, Sumilex 2) NECTRIA GALLIGENA (peritecijski stadij) / CILIN OSPORIUM MALI (konidijski stadij) ( =ak kore IC>87 7O?@D7 & odumire kora oko pupa i razvijaju se koncentrini krugovi & dio izboja iznad zara"enog dijela se posu i GA>=7D7 7O?@D7 & isto s postepenim uleknu!em i propadanjem kore & ako vo!ka uspije zarasti rana izgleda kao #ipertro%ija i to je tzv9 Hzatvoreni rakH & Hotvoreni rakH koji se"e duboko u koru sve do drva, a uokolo je opkoljen izbrazdanom i uzdignutom korom & katkad opkoli granu ili deblo i prekida se kolanje sokova te se su i dio iznad, a kasnije i cijelo drvo na izbrazdanoj kori ljeti nastaju okruglasti, plitki bijelo-"uti jastui!i puni bezbojni# konidija u jesen u pukutinama nastaju crveni periteciji s askusima i askosporama obje vrste spora mogu izvr iti primarnu in%ekciju, a do zaraze dolazi samo putem rana tripto%it & napadne i oslabi biljku, a dokraje je abiotiki %aktori (mraz, tua, vjetrovi) G4O?7D>5DE & izrezivanje rak-rana, odrezivanje grana (premazivanje ti# novi# rana) & izbjegavati polo"aje izlo"ene mrazevima i pretjerano gnojenje du ikom

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti

)1

BOLESTI LJIVE 1) POLYSTIGMA RUBRUM (Plamenjaa ljive) & "ukaste, a kasnije crveno-"ute, tj9 naranaste pjege unutar pjege zadebljanja & pjega je ispupena prema gore velik broj pjega izaziva preranu de%olijaciju stabla & u kolovozu, su enje vo!ke prezimljava kao sapro%it na otpalom, zara"enom li !u u prolje!e nastaju periteciji askospore uzrokuju primarnu zarazu najvi e i# je u periodu zavr etka cvatnje u ljeti unutar pjega nastaju crne toke ( piknide s konidijama, ali ne vr e zarazu & 5EI> GEK458>=5E O>=>OE QQQ ako pjege kasno ljeti pocrne & na P#(.s%i3'& se naselio superparazit G(e#s*#).&' *#(.s%i3'ic#(&' koji je uni ti, pa nema tvorbe peritecija G4O?7D>5DE & ' prskanja %ungicidima nakon cvatnje & Cu#-ungicidi & Cineb, !lenarimola, Captan, "anko8eb, ithane
C7GA@F7

') TAPHRINA PRUNI (=oga ljive) plod raste br"e nego zdravi, zadeblja, produ"i se i iskrivi & svijetlo je zelene boje, a ko tice nema (zakr"ljalo je) meso je krto i spu"vasto, lako se lomi plod pocrni i zasu i se & neki otpadnu, a neki ostanu visiti, neke napadne M#ni(inia mladice se de%ormiraju, zakrive i osu e & rijetko prezimi kao; a) Mice(ij na granicama ljive & on prodire kroz cvjetnu peteljku u plodnicu i zarazi plod b) 5a povr ini rogaa se razvije si,i 'a7ak tj9 -i'enij s askusima i askosporama & jo u askusu askospore kliju u konidije koje dolaze pod koru ljive i tu se zadr"e eskogena in%ekcija c) Ask#s*#)e se zadr"e ispod ljuskice pupova odgovaraju niske temperature B ( *,- (pri 'B,- gubi patogenost) i relativno visoka vlaga O>NA7A> & prskanje Cu#preparatima pri kretanju vegetacije, skidanje de%ormirani# plodova & rezidba izboja )) MONILINIA LA1A (>popleksija) naglo su enje grana napada ko tiavo vo!e napada cvijet, latice postaju sme$e plod mijenja boju, jaka zaraza i prelazi na list koji dodiruje plod 1) MONILINIA FRUCTIGENA (Arule" ploda) napada jezgriavo vo!e & znatne tete napada cvijet, latice postaju sme$e plod mijenja boju, jaka zaraza i prelazi na list koji dodiruje plod

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti

)2

2) CLASTEROSPORIUM CARPOPHILUM 8STIGMINA CARPOPHILA9 Nupljikavost li !a napada listove, plodice i mladice C7GA@F7 & rano se razviju crvene pjege s tamnijim rubom, a sredi nji, nekrotizirani dio ispada (antitoksina reakcija) & mogu!a de%olijacija u lipnju, srpnju & li !e pada vi e u donjem dijelu kro nje (kako se cijedi voda) & glavni je prenosioc voda IC>87-> & rak ranica PC@8@F7 & upale, crveno-sme$e pjege & mladi plodovi napadnuti kasnije zakr"ljaju, de%ormiraju se i otpadnu & pjege predstavljaju ulaz za M#ni(i& prezimljuje na zara"enim su#im plodovima koji ostaju na stablu i rak-ranicama mladica na rak-ranicama mladica u prolje!e nastaju konidije & primarna in%ekcija na zara"enim listovima nove konidije uzrokuju sekundarnu in%ekciju G4O?7D>5DE & zimskom prskanju 71C insekticidom dodamo Cu#ok(iklorid preparate (prije bubrenja pupova), drugo prskanje poslije cvatnje ( Cu#preparati, "o:ivi (umpor, organski %ungicidi ( "anko8eb, odin, ithane) .) PUCCINIA PRUNI SPINOSAE / TRAN4SCHELIA PRUNI SPINOSAE (=$a ljive) uzrokuje jaku de%olijaciju stabla u kolovozu, pa ako je jaka zima, smrzavanje poetkom srpnja na listovima se javljaju mali jastui!i tamno crvene boje ( 4=E8@G@=4G7 sa 4=E8@GP@=>I> & sekundarna in%ekcija pred kraj ljeta se razviju crni jastui!i ( AECE4A@G@=4G7 sa AECE4A@GP@=>I> & one prezime u otpalom li !u i u prolje!e kliju ?>O787@GP@=E koje zaraze 7&'a)ic& (Ane'#nna s**!) na kojoj se u prolje!e javljaju E-787D7 sa E-787@GP@=>I> koje zatim uzrokuju primarnu in%ekciju gljiva mo"e prezimiti na jo ' naina; a) 4redospore zadr"e klijavost i in%iciraju list u prolje!e b) 4redomiceliji u kori mladice u prolje!e stvaraju uredosoruse G4O?7D>5DE & organski %ungicidi ( +arbamati, Captan, 0ektan, <enturin, Cineb, Zineb, +upricin & ' prskanja prvo u polovici lipnja, a drugo u polovici srpnja & istovremeno suzbijamo plamenjau i r$u ljive

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti

).

BOLESTI BRESKVE 1) TAPHRINA EFORMANS (Kovravost li !a) javlja se u %azi listanja breskve C7GA@F7 & kovraju se, mje#uravi su i promjene oblik, zadebljaju (#ipertro%ije), esto su ne to ve!i i lak e se lome, obojeni u bijelo-zelenkasto do crveno & na naliju se javlja lagana bijela prevlaka & su e se i otpadaju de%olijacija u svibnju, lipnju & s dovoljno #raniva i vode stablo potjera novo li !e & ako mladice odrvene, a zima je jaa, smrznu se ili se %ormira malo cvjetni# pupova na kori se javlja smola PC@8@F7 & u nas nema zaraze, ali mogu biti svjetlozelena, mje#urasta ispupenja na poko"ici u listovima gljiva prora !uje i mezo%il, a na kratko stvara i na licu bijeli ma ak (rje$e na naliju) kutikula raspuca, gljiva %ormira sloj #imenija tj9 askusa (u poetku s * askospora, ali se one pupanjem u samom askusu dalje umna"aju) u drugoj polovici svibnja pucaju askusi & askospore ki om ili vjetrom dospijevaju na koru stabla ( kliju ( micelij kao sapro%it i u tom obliku prezimljuje ne prodire u biljku jer je EKA@P>=>O7A u prolje!e taj micelij pupanjem daje konidije, koje vjetrom ili ki om zaraze mlade listove, kliju i kline cijevi probijaju kutikulu, epidermu i ulaze u mezo%il lista gdje se intercelularno iri & #ipertro%ije 5EI> GEK458>=573 O>=>O>QQQ G4O?7D>5DE & obavezno prije pupanja breskve & %ungicidi ( Cu#preparati, Bordoka juha, Cu#ok(iklorid (*(a,# *)skanje) & organski %ungicidi ( kad su listovi ve! poeli izbijati iz pupova ('"' , Ciram) 7O?@D7 & rijetko zara"eni, kra!i internodiji, nekad su vijugavi (ne rastu ravno), lue smolu, zimi smrzavaju -F7DEA@F7 & rijetko zara"eni, de%ormacije, otpadanje, zara"eni pupovi su ve!i od ostali# i mesnati 87=EKA5E NAEAE & kad su zaraze na cvijetu i plodu 7587=EKA5E NAEAE & zbog smanjenja lisne povr ine - otpadaju listovi te gljive su sline kvascima i razmno"avaju se pupanjem i dijeljenjem pravo vrijeme tretiranja & kada se u sredini ljusaka pupova, gledaju!i odozgo vidi zelenkasti vr ak ili crvenkaste latice (to razdoblje traje vrlo kratko) prska se sa sredstvom povr inskog djelovanja ') CLASTEROSPORIUM CARPOPHILUM 8STIGMINA CARPOPHILA9 Nupljikavost lista napada listove, plod i mladice C7GA@F7 & okruglaste crveno-sme$e pjege s tamnijim rubom & unutra njost pjege nekroza koja ak i ispada (H upljikaH) PC@8@F7 & iste pjege malo udubljene, mo"e do!i do de%ormacija i luenja kapi smole te lju tenje poko"ice & lako ga zarazi M#ni(inia IC>87-E & jednogodi nje u lipnju ( srpnju na zelenoj kori sme$e pjege s crvenim rubom, izdu"ene iz koji# izlaze kapi smole & opkoli li mladicu pjega ( mladica se osu i & pjege i na dvogodi njim mladicama izgledaju kao rak-ranice jer se prodube prezimi na zara"enome otpalom li !u konidije u prolje!e ili isto u rak-ranicama (va"nije) na mladicama W< primarna zaraza na li !u, s li !a konidije W< sekundarna zaraza W< plodovi prenosi i# ki a uvijek je jae zara"en donji dio kro nje G4O?7D>5DE & *(a,# *)skanje do bubrenja pupova, u vegetaciji ( iza cvatnje

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti & organski %ungicidi ( Zineb, Ciram, '"' , Captan, !olpet & treba odstraniti mladice s rak ranama

)B

)) VENTURIA CARPOPHILA (peritecijski stadij) / FUSICLA IUM CARPOPHILUM (konidijski stadij) ( Krastavost breskve bolest HFinogradskeH breskve, razvoj ovisan o ljetnim ki ama PC@8@F7 & na poko"ici tamno sme$e, crne pjege & plod puca do ko tice, sme"ura se i zasu i na odrvenjelim mladicama u kolovozu & tamne sitne pjege koje se do jeseni izgube prezimi u kori mladica u prolje!e micelij tvori konidije koje dospiju na plodove klijanjem vr e in%ekciju samo ako je plod dovoljno dugo ovla"en & kulturne sorte se vi e orezuju pa nema izvora zaraze s mladica listovi se rijetko zaraze & tu nastaju *e)i%eciji G4O?7D>5DE & "o:ivi (umpor & organski %ungicidi ( Zineb, '"' , +aptan & ' X prskanje ( prvo poetkom svibnja i drugo poetkom kolovoza & preventivno se koriste -u-%ungicidi 1) SPHAEROTHECA PANNOSA ,a)! PERSICAE (Pepelnica breskve i ru"e) napada listove, plodove i mladice C7GA & na naliju bjeliasta prevlaka & listovi po"ute, de%ormiraju se, zastanu u rastu, osu e se i otpadaju (de%olijacija) & rje$e prevlaka i na licu lista >84CA5> @AP@=5@GA & stariji listovi te"e obole PC@8@F7 & ove!a pjega, svijetlije boje, tu puca i esto ga zarazi M#ni(inia IC>87-E & bjeliasta prevlaka, mladica zakr"lja, osu i se ili na njoj ostane malo cvijetni# pupova prezimljuje u pupovima i razvije se paralelno s njima (otud vr i primarnu zarazu), te zarazi listove na kojima nastaju konidije i ire zarazu rije$e & prezimi kao kleistotecij na kori zara"ene mladice askospore ( primarna zaraza napada i mandarinu rije$e su napadnuti i cvijetovi, tj9 latice, cvjetna a ka ili stapka & prevlaka obligatni parazit (odumire li tkivo, odumire i gljiva) i ektoparazit G4O?7D>5DE & orezivanje zara"eni# mladica u toku vegetacije & preventivno prskanje iza cvatnje ( "o:ivi (umpor, +arathane, Acricid (nema iskustva) 2) MONILINIA LA1A (Arule" plodova) tete na plodovima dok su na vo!ki i poslije (sme$e pjege) .) MONILINIA FRUCTIGENA (Arule" plodova) su enje mladica i cvijeta B) TRAN4SCHELIA PRUNI0SPINOSAE (=$a) uzrokuje jaku de%olijaciju stabla u kolovozu, pa ako je jaka zima, smrzavanje poetkom srpnja na listovima se javljaju mali jastui!i tamno crvene boje ( 4=E8@G@=4G7 sa 4=E8@GP@=>I> & sekundarna in%ekcija pred kraj ljeta se razviju crni jastui!i ( AECE4A@G@=4G7 sa AECE4A@GP@=>I> & one prezime u otpalom li !u i u prolje!e kliju ?>O787@GP@=E koje zaraze 7&'a)ic& (Ane'#nna s**!) na kojoj se u prolje!e javljaju E-787D7 sa E-787@GP@=>I> koje zatim uzrokuju primarnu in%ekciju gljiva mo"e prezimiti na jo ' naina; c) 4redospore zadr"e klijavost i in%iciraju list u prolje!e d) 4redomiceliji u kori mladice u prolje!e stvaraju uredosoruse G4O?7D>5DE & organski %ungicidi ( +arbamati, Captan, 0ektan, <enturin, Cineb, Zineb, +upricin

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti & ' prskanja prvo u polovici lipnja, a drugo u polovici srpnja BOLESTI TRENJE I VINJE -

)*

1) CLASTEROSPORIUM CARPOPHILUM (Nupljikavost lista) napada listove, plodice i mladice C7GA@F7 & rano se razviju crvene pjege s tamnijim rubom, a sredi nji, nekrotizirani dio ispada (antitoksina reakcija) & mogu!a de%olijacija u lipnju, srpnju & li !e pada vi e u donjem dijelu kro nje (kako se cijedi voda) & glavni je prenosioc voda IC>87-> & rak ranica PC@8@F7 & upale, crveno-sme$e pjege & mladi plodovi napadnuti kasnije zakr"ljaju, de%ormiraju se i otpadnu & pjege predstavljaju ulaz za M#ni(i& prezimljuje na zara"enim su#im plodovima koji ostaju na stablu i rak-ranicama mladica na rak-ranicama mladica u prolje!e nastaju konidije & primarna in%ekcija na zara"enim listovima nove konidije uzrokuju sekundarnu in%ekciju G4O?7D>5DE & zimskom prskanju 71C insekticidom dodamo Cu#ok(iklorid preparate (prije bubrenja pupova), drugo prskanje poslije cvatnje (Cu#preparati, "o:ivi (umpor, organski %ungicidi ( "anko8eb, odin, ithane) ') GLOMERELLA CINGULATA (6orka trule" ploda) PC@8@F7& zara"ene plodove naseljava bakterija koja dovodi do gorkog okusa simptomi tek na skoro zrelim plodovima & sme$e upale pjege, razvijaju se koncentrini krugovi s jastui!ima, iz koji# se za ki na vremena iscje$uje sluz prema konidiji oboljeli plodovi zasu e i ostanu visiti na vo!ki & gljiva prezimi micelij prodire kroz peteljku i in%icira izboj koji tada slabo razvija pupove, ili daje sitne plodove koji propadaju konidijama se iri s grana na plodove & savr eni stadij nije va"an G4O?7D>5DE & Cu#preparati odma# iza cvatnje & organski %ungicidi ( '"' , Zineb, Captan )) BLUMERIELLA 6AAPII 8CYLIN ROSPORIUM PA I9 (Koziavost vi nje) naj tetnija bolest C7GA@F7 & sitne, crvenoljubiaste uglate pjege koje ne ispadaju i potpuno pokriju list, te on otpada & na donjoj strani lagana bijela prevlaka nakupine konidija ire zarazu, a mogu prezimiti i na otpalim zara"enim listovima i u prolje!e vr iti primarnu zarazu mo"e prezimiti i kao micelij u kori zara"eni# izboja peritecij nije va"an G4O?7D>5DE & Cu#preparati & organski %ungicidi ( !altan, +aptan, Zineb & uklanjanje otpalog li !a (spaliti, zaorati)

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti

)/

BOLESTI JAGODE 1) MYCOSPHAERELLA FRAGARIAE (Giva pjegavost lista) javlja se na listovima, vrije"ama i peteljkama na listovima sivkaste pjege sa sme$im rubom mogu za#vatiti ve!i dio lista & prerano su enje prezimi na odumrlom li !u & u jesen stvara sklerocije koji u prolje!e %ormiraju konidije ( primarna in%ekcija rije$e prezime tako da u prolje!e stvaraju *e)i%ecije s askosporama sekundarne in%ekcije vr e konidije koje nastaju na pjegama G4O?7D>5DE & odstranjivanje zara"enog li !a u kolovozu (ko nja, spaliti) ( jagode regeneriraju li !e do jeseni & %ungicidi ( Cu#preparati & organski %ungicidi ( Zineb, Captan, '"' , !altan ili kombinacija ') SPHAEROTECA ALCHEMILLAE (Pepelnica) na naliju lista nastaje pepeljasta prevlaka & konidije koje ire sekundarnu zarazu listovi se uvijaju prema gore nalije lista poprimi slabo crvenu boju & ti listovi ranije odumiru -F7DEA@F7 & ne razvijaju se normalno, lapovi su im crvenkaste boje PC@8@F7 & napad na zelene plodove ( bar unasta prevlaka prezimi u listovima gdje u prolje!e nastaju konidije rije$e prezimi u jesen u obliku kleistotecija, u kojem u prolje!e nastaju askospore G4O?7D>5DE & s %ungicidima za pepelnice ( inocap, "o:ivi (umpor, Cu#preparati & organski %ungicidi ( +arathane & sistemini %ungicidi ( A-ugan, 7imrod, Saprol, Bayleton )) PHYTOPHTHORA CACTORUM (Arule") uzrokuje trule" plodova oboli li nezreo plod trunu svi plodovi dotine stapke, posme$e i osu e se plodovi pred zriobu omek aju, a crvena boja postaje mlijena ili plavocrvena i gorki su bolest za#vati i peteljke plodova i listova, pa listovi venu odgovara joj du"i ki ni period prezimi u plodu kao oospora koja u prolje!e zoosporama vr i primarnu zarazu ili u tlu kao sapro%it, pa vr i zarazu kad se plodovi pribli"e tlu sekundarne zaraze vr e zoospore iz zoosporangija sa zara"enog tkiva, tj9 mesa plodova G4O?7D>5DE & sprijeiti da plodovi ne do$u u dodir sa tlom & %ungicidi ( oni za B#%).%is samo u ve!im koncentracijama +idan, Ronilan, Rovral, Cu#preparati & organski %ungicidi ( 9uparen, !olpet, 0ektan, "ycodi-ol, ithane 1) PHYTOPHTHORA FRAGARIAE (-rvena trule" korijena) biljka zakr"lja & listovi su sitni, crvene boje, vanjski listovi se osu e biljka odumire postrano korijenje trune, a glavni korijen je sme$e boje gljiva prodire u korijen iz tla kroz koru korijena & biljka se privremeno oporavi ljeti u zara"enim dijelovima nastaju oospore koje raspadom dospiju u tlo & u prolje!e daju zoospore koje in%iciraju korijen G4O?7D>5DE & uzgoj otporni# sorti, zara"ena mjesta zalijevati Cinebom, +aptanom

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti 2) VERTICILIUM s*! (Fenu!e jagoda YY) mo"e uzrokovati trule" korijena "ivi u tlu i prodire u korijen zaepljuju!i "ile & tra#eomikoza BOLESTI MARELICE 1) MONILINIA LA1A (>popleksija) naglo su enje grana napada ko tiavo vo!e napada cvijet, latice postaju sme$e plod mijenja boju, jaka zaraza i prelazi na list koji dodiruje plod

1+

') TRAN4SCHELIA PRUNI0SPINOSAE uzrokuje jaku de%olijaciju stabla u kolovozu, pa ako je jaka zima, smrzavanje poetkom srpnja na listovima se javljaju mali jastui!i tamno crvene boje ( 4=E8@G@=4G7 sa 4=E8@GP@=>I> & sekundarna in%ekcija pred kraj ljeta se razviju crni jastui!i ( AECE4A@G@=4G7 sa AECE4A@GP@=>I> & one prezime u otpalom li !u i u prolje!e kliju ?>O787@GP@=E koje zaraze 7&'a)ic& (Ane'#nna s**!) na kojoj se u prolje!e javljaju E-787D7 sa E-787@GP@=>I> koje zatim uzrokuju primarnu in%ekciju gljiva mo"e prezimiti na jo ' naina; a) 4redospore zadr"e klijavost i in%iciraju list u prolje!e b) 4redomiceliji u kori mladice u prolje!e stvaraju uredosoruse G4O?7D>5DE & organski %ungicidi ( +arbamati, Captan, 0ektan, <enturin, Cineb, Zineb, +upricin & ' prskanja prvo u polovici lipnja, a drugo u polovici srpnja BOLESTI SOJE

1) PERONOSPORA MANSHURICA (Peronospora) na mladim listovima sivo-sme$e pjege u sredini, sa "u!kastom zonom okolo za vla"nija vremena na donjoj strani pjege se razvija siva prevlaka & konidije na konidio%orima D>Z7 5>P>8 & listovi posme$e, osu e se i otpadnu na ma#unama se zaraza rije$e vidi, ali putem nji# dopire gljiva do sjemena na ijoj povr ini nastaje gusta nakupina micelija i oospora sjeme postaje sitnije i lak e, a lupina mu raspuca prezimi u sjemenu iz kojeg se onda razvije sistemino zara"ena biljka (va"niji nain) ili u ostacima zara"enog li !a kao oospore G4O?7D>5DE & tretiranje sjemena, plodored (' godine), uzgoj otporniji# sorti & sjemenske sorte sijati na polo"aje s manje vlage tj9 rose

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti

11

BOLESTI PENICE 1) BLUMERIA GRAMINIS f!s*! TRITICI (Pepelnica) napada p enicu, jeam, ra", trave nesavr eni oblik se naziva Oi"i&' '#ni(i#i"es Simptomi mogu biti napadnuti svi zeleni dijelovi najprije na donjim listovima (najpovoljniji mikroklimatski uvjeti) & javlja se sivo-bijela prevlaka koja se iri i za#va!a sve li !e, koje se radi toga su i prevlaka postaje tamno-siva, a unutar nje se javljaju sitne toke ( periteciji pepeljasta prevlaka je micelij, konidio%ori, te konidije kojima se parazit iri za vrijeme vegetacije ektoparazit Biologija prezimljuje u obliku peritecija, oni u rano prolje!e pucaju te iz nji# izlaze askospore koje raznosi vjetar na prevlaci se javlja obilje konidija, koje ire zarazu dalje irenju bolesti pogoduje toplo i vla"no vrijeme, premokro tlo, jednostrano gnojenje du ikom Zatita treba izbjegavati sjetvu na te kim i premokrim tlima i gnojidbu du ikom, ne sijati pregusto, plodored ne mo"e se provesti direktno suzbijanje ') PUCCINIA GRAMINIS (-rna "itna r$a) Simptomi napada sve nadzemne dijelove, prete"no se javlja na vlati i rukavcu lista, ali napada i plojku, pljevice, a u izuzetnim sluajevima i zrna dok je u mlijenoj zriobi na svim dijelovima se pojavljuju tamnosme$i jastui!i ( uredosorusi sa uredosporama ( koji vjetar nosi na zelene dijelove p enice uredospore za ki e ili rose klijaju u klinu cijev koja putem pui prodire u biljku im p enica pone "utjeti, umjesto sme$i# uredosorusa se javljaju crni teleutosorusi sa teleutosporama Biologija gljiva prezimljuje u obliku AECE4A@GP@=>, treba naglasiti da teleutospore moraju biti izlo"ene djelovanju #ladno!e & inae ne sazrijevaju sazrijevaju u prolje!e, prije klijanja u njima se spoje jezgre (kariogamija) i nastaje diploidna %aza na svakoj od ' stanice pojedine teleutospore izbije cjevica ( *)#$azi"ija, a diploidna jezgra se istodobno redukcijski dijeli i tako nastaju ' #aploidne jezgre, od koji# je jedna mu kog, a druga "enskog spola probazidija raste, a svaka od jezgara se dijeli jo jedanput, ali obinom somatskom diobom tako da konano imamo ' mu ke i ' "enske jezgre sve 1 jezgre prelaze u probazidiju i nastaje etverostanina bazidija na svakoj stanici izbija postrano mala izboina ( s%e)i3'e, a na vr#u nje se %ormira spora u koju prelazi jezgra nastala je $azi"ija sa : $azi"i#s*#)e koje raznosi vjetar, one dospijevaju na "utiku ( Be)$e)is ,&(3a)is) na kojoj se razvijaju GPE=I@6@57D7 (ili piknide) & prelaze u E-787DE (na donjoj strani lista ( eci"i#s*#)e) ecidiospore vjetar prenosi na "itarice, koje zatim kliju i putem pui prodiru u biljku razvija se intercelularni micelij, te se %ormira prva generacija ljetni# spora Zatita agrote#nike mjere, iskravanje "utike, uzgoj otporni# sorata

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti F4567-787

1'

& Bayleton, Bay-idan, "ankugal, ithane, Curbel, Alto

)) SEPTORIA TRITICI (Gu enje listova ili sme$a pjegavost li !a) Simptomi u prolje!e nakon vlatanja p enice, listovi poinju od vr#a "utjeti i su iti se u su#im dijelovima nalazimo crne tokice ( P7K578E su enje poinje odozdo, a kasnije prelazi i na gornje li !e Biologija bolest se odr"ava na "ivotu na ostacima zara"enog li !a do in%ekcije dolazi ve! u jesen kada mo"e poeti i su enje nastaju konidije u piknidima i one ire zarazu u prolje!e Zatita otporne sorte, sve mjere koje uvjetuju dobar razvoj p enice F4567-787 & Bayleton, Bay-idan, ithane, "ankogal, Sportak, =mact, Alto, 'ilt sjeme se tretira sa ( Benlate, Benomil, Be-ungin, Baytan, ithane, !erax 1) TILETIA TRITICI (Gmrdljiva snijet) Simptomi svijetliji klasovi, jo dok je p enica zelena biljka dobiva plaviastu nijansu otvorimo li zrna , na!i !emo u njemu jo vla"nu crnu pra inu kad je p enica sazrela, zara"eni klasovi str e uvis, pljevice su im nakostre ene, a iz nji# visi snje%(ji,# z)n# izvadimo li snjetljivo zrno vidjet !emo da je lako, zelenkasto-tamne boje ( u njemu se nalazi su#a crna pra ina koja predstavlja 3C>I78@GP@=E (gljive) Biologija do zaraze sjemena dolazi za vrijeme vr idbe snjetljiva zrna raspuknu, #lamidospore se prospu i padaju na povr inu zdrava zrna na sjemenu #lamidospora sve do sjetve prigodom nicanja p enice kliju i #lamidospore, te na vr#u bazidije nastaje kru"ni vjeni! bazidiospora nakon kopulacije se razvijaju sekundarne konidije, koje nosi gibanje vode u kapilarama tla i klinom cijevi prodiru u kleoptilu, a zatim i klicu #i%e zaraze klicu ispod vegetacijskog vr#a, te ondje ostaju preko zime u prolje!e, #i%e prate vegetacijski vr# i konano prodiru u sam klas #i%e potpuno istro e unutra njost sjemena i pret#ode ga u masu #lamidospora do in%ekcije klice mo"e do!i samo od momenta izbijanja kleoptile iz sjemena do izbijanja prvog lista iz nje Zatita moenjem ili zapra ivanjem sjemena va"na je dubina sjetve i vrijeme sijanja & kod dublje sjetve sjemenu du"e treba da probije tlo ( du"e je razdoblje zaraze otporne sorte F4567-787 & za nadzemne organe ( 'ileticidi & sjeme ( Bayleton, Baytidan, Be-ungin, Bu(an, ithane, !ungochrom, Perax, Rado(an

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti

1)

2) USTILAGO TRITICI (Pra na snijet) Simptomi tik pred poetak cvatnje izbijaju iz pojedini# rukavaca klasovi koji su izuzetno crne boje, oni se pod utjecajem vjetra i ki e raspadaju vjetar raznosi crnu masu ( 3C>I78@GP@=E Biologija glavni nosilac #lamidospora je vjetar, im izbije zara"en klas, vjetar raspr uje spore i one padaju na nju ku cvijeta zdrave p enice na nju ci kliju, klina cijev prodire u sjemeni zametak & razvije se sjeme u kojem se nalazi micelij pra ne snijeti u latentnom stanju Zatita bolest se mo"e suzbiti samo %izikalnim tretiranjem sjemena u vru!oj vodi tretiranje se bazira na injenici da micelij prelazi br"e u aktivni stadij iz latentnog nego samo sjeme F4567-787 & za nadzemne organe ( 'ileticidi & sjeme ( Bayleton, Baytidan, Be-ungin, Bu(an, ithane, !ungochrom, Perax, Rado(an

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti

11

BOLESTI JEMA 1) USTILAGO HOR EI (Avrda snijet) Simptomi iza klasanja ( uoljivi tamni klasovi ( zrno je potpuno pretvoreno u crnu pra inu, a i unutarnji dio pljevica, dok je nji#ov vanjski dio sauvan, pa se zbog toga klasovi ne raspr uju na polju kod vr idbe bubanj razara zara"ane klasove i crna pra ina ( 3C>I78@GP@=E pada na povr inu zdrava zrna, te se ondje zadr"i do sjetve nakon sjetve #lamidospore kliju daju!i ?>O787@GP@=E Zatita vr i se moenjem ili pro irenjem sjemena ( >ivina (red(tva ') USTILAGO NU A (Pra na snijet) Simptomi im jeam isklasa nailazimo na polju klasove kod koji# je ostalo samo vreteno i ostaci dijelova klasi!a i osja ostalo je pretvoreno u masu #lamidospora vjetar raspr uje spore Biologija vjetar raznosi spore te neke od nji# dospiju na nju ku tuka, spore kliju i micelij prodire u unutra njost zrna u zrnu ostaje u latentnom stanju sve do sjetve nakon nicanja micelij prodire u klicu, smje ta se ispod vegetacijskog vr#a i prezimi u biljci u prolje!e prati vegetacijski vr# i prije klasanja prodire u njega, te ga razara Zatita %izikalnom metodom moenja u toploj vodi )) BLUMERIA GRAMINIS f!s*!HOR EI (Pepelnica) Simptomi na donjim listovima ima sivobijelu prevlaku, iri se i mo"e za#vatiti sve li !e koji se radi toga su i sa staro !u se mijenja i boja prevlake & postaje tamnosiva unutar prevlake se javljaju sitne toke ( PE=7AE-7D7 pepeljasta prevlaka je micelij, konidio%ori te konidije kojima se paraziti ire za vrijeme vegetacije Biologija prezimljuje u obliku peritecija, oni u rano prolje!e pucaju te iz nji# izlaze askospore koje raznosi vjetar na prevlaci se javlja obilje konidija, koje ire zarazu dalje irenju bolesti pogoduje toplo i vla"no vrijeme, premokro tlo, jednostrano gnojenje du ikom Zatita treba izbjegavati sjetvu na te kim i premokrim tlima i gnojidbu du ikom, ne sijati pregusto, plodored ne mo"e se provesti direktno suzbijanje

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti

12

BOLESTI RAI 1) CLAVICEPS PURPUREA (6lavnica ra"i) Simptomi na pojedinim klasovima ra"i za vrijeme cvatnje i nakon nje !emo na!i svijetle kapljice kapljice su ljepljive, slatke i miri u & posje!uju i# kukci kapljice se osu e i umjesto zrna se iz zara"enog cvijeta podulji ro i! plaviaste boje Biologija gljiva prezimljuje u %ormi ro i!a koji predstavljaju sklerocije & oni zaostaju u tlu preko zime sklerocije kliju u prolje!e, te na sklerocijama nastaju na dr ku glaviaste izrasline ( s%#'a%ska $aza, u njoj nastaje velik broj *e)i%ecija s askusima s askosporama & vjetar i# prenosi na cvijet ra"i & dospiju na nju ku tuka, prokliju i micelij prodire u rutinu plodnice %ormira micelij s konidio%orima i konidijama, koje su slijepljene izluivanjem teku!ine & %ormira se Hmedna rosaH, konidijski stadij gljive ( S*-ace(ia se3e%&' Zatita zaoravanjem strni ta dolaze sklerociji duboko u tlo i ne mogu klijatiM i !enje sjemena ') FUSARIUM NIVALIS (Gnje"na plijesan) Simptomi u prolje!e & na!i !emo po"utjele biljke, pokrivene bjeliasto-crvenkastom prevlakom ( konidijski stadij (F&sa)i&' ni,a(e) na miceliju se %ormiraju srpaste konidije koje vjetar prenosi na klasove parazit prelazi i na zrno zara"eni dio klasa pocrni bolest napada i odrasle biljke i to korijen i prizemni dio vlati koji potamni Biologija bolest se prenosi sjemenom razvoju bolesti naroito pogoduje visok snijeg koji ostaje dugo u prolje!e gljiva se razvija ispod snijega Zatita plodored i !enje sjemena 1) BLUMERIA GRAMINIS f!s*!SECALIS (Pepelnica) Simptomi na donjim listovima ima sivobijelu prevlaku, iri se i mo"e za#vatiti sve li !e koji se radi toga su i sa staro !u se mijenja i boja prevlake & postaje tamnosiva unutar prevlake se javljaju sitne toke ( PE=7AE-7D7 pepeljasta prevlaka je micelij, konidio%ori te konidije kojima se paraziti ire za vrijeme vegetacije Biologija prezimljuje u obliku peritecija, oni u rano prolje!e pucaju te iz nji# izlaze askospore koje raznosi vjetar na prevlaci se javlja obilje konidija, koje ire zarazu dalje irenju bolesti pogoduje toplo i vla"no vrijeme, premokro tlo, jednostrano gnojenje du ikom Zatita treba izbjegavati sjetvu na te kim i premokrim tlima i gnojidbu du ikom, ne sijati pregusto, plodored ne mo"e se provesti direktno suzbijanje

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti

1.

BOLESTI KUKURUZA 1) FUSARIUM MONILIFORME ; GIBERELLA FU6ICUROI (Arule" zrna i klipa) Simptomi prvi znak bolesti je promjena boje zrna, osobito na gornjoj strani zrno postaje crvenkasto, a kasnije se na njemu javlja i crvenkasta prevlaka micelija gljive katkada nastaje trule" itavog klipa Biologija gljiva prezimljuje na otpacima klipova i drugi# dijelova kukuruza, te se na njima %ormiraju spore koje vjetar nosi na klip Zatita uklanjanjem i zasebnim su enjem zara"eni# klipova sorte sa zatvorenim komu kamaY pra enje sjemena ') USTILAGO MAY IS (Ije#urasta snijet) Simptomi ne pojavljuje se na mladom kukuruzu, nego kad dobije visinu preko 1+ cm & tad se javljaju na pojedinim nadzemnim dijelovima 5>?=EKC75E zara"eni mogu biti svi nadzemni dijelovi, ali treba naglasiti da je zaraza lokalna, tj9 ne pro iruje se po drugoj biljci nabrekline ili sorusi su u poetku prekriveni debelom odrvenjenom poko"icom & ona puca, a ispod nje se pojavljuje crna vla"na pra ina ( masa #lamidospora raznosi vjetar i vr i nove in%ekcije Biologija crna pra ina ( #lamidospore kliju & razvija se lokalan intercelularan micelij stvara soruse preko zime ostaju spore u tlu ako stabljiku upotrebljavamo kao #ranu izmetom stoke spore dospiju na gnoji te kod klijanja nastaje produ"na cijev (probazidija, odn9 bazidija), a na njoj bazidiospore koje nakon kopulacije vr e in%ekciju Zatita ukloniti sve zara"ene biljke ( spaliti plodored dezin%ekcija sjemena ne poma"e protiv ove snijeti

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti

1B

BOLESTI DUHANA 1) PERONOSPORA TABACINA (Plamenjaa du#ana) Simptomi IC>8E ?7CDKE & listovi svijetliji i nadignuti sa prema dolje uvijenim rubovima & na naliju lista se nalazi bjelkasta prevlaka koja mo"e vu!i na plavo & listovi prilegnu uz tlo, osu e se i odumru na sadnicama se pojavljuju okrugle mutno "ute pjege, nekada i nekroze 1 ( ' cm kasnije se vide klorotine pjege, tkivo odumre i posme$i pjege su ograniene "ilama, a na naliju se pojavljuje sivo-plava prevlaka bolest poinje od donji# listova, pa ide prema gore kod jakog napada posme$e "ile lista, stabljika i korijen ako do$e do su e i velike vru!ine biljke se oporave G7GAEI7Z5> O>=>O> & drugi oblik bolesti biljke zakr"ljaju, li !e de%ormirano, dijelovi plojke obojeni, berba podbacujeM micelij proraste itavu biljku Biologija na donjoj strani plojke se pojavljuju konidio%ore s bezbojnim konidijama ( plava prevlaka konidio%ori izbiju iz pui, a micelij je u tkivu intercelularan u napadnutom tkivu nastaju tamne i debelostjene oospore bolest se iri konidijama ( vjetrom, kukcima i ki om konidije kliju na ) ( '/,-, optimum je na 1* ( '1,-, a ne kliju ispod +, ili iznad )+,#ladno i vla"no vrijeme kratko zaustavi bolest, konidije ostaju klijave & kad zatopli (ako je i dalje vla"no) bolest se obnovi su a i toplo vrijeme potpuno zaustave peronosporu zaraza je u pravilu lokalna primarna zaraza se pojavi ako je temperatura iznad 1+,sporulaciju (vrijeme od zaraze do %rukti%ikacije) %avorizira izmjenjivanje visoki# i niski# temperatura, a traje B dana za klijanje konidija je potrebna voda na listu najmanje ) sata, a jaka ki a i# mo"e isprati konidije su sposobne za in%ekciju oko ' mjeseca pri niskoj temperaturi i vlazi konidije se stvaraju ujutro pri /2 0 vlage i 12,oospore u tkivu preko zime sazriju, tkivo plojke se raspadne i u prolje!e su slobodne Su8bijanje nakon berbe treba poistiti i zaorati ostatke ne saditi zara"ene sadnice, orijentirati prskanje prema izvje tajnoj slu"bi F4567-787 & Perono(poricidi & sistemini %ungicidi ( metalak(il ?Ridomil Z@ ') PHYTOPHTHORA NICOTIANAE ,a)! PARASITICA (Arule" stabljike) pri dnu stabljike tamno-sme$e pjege koje prodru do sr"i koja zasu i a biljke propadnu gljiva se zadr"i u tlu u obliku #lamidospora, a iti se u tlu zoosporama G4O?7D>5DE & sadnja zdravi# sadnica i to iri plodored )) THIELAVIOPSIS BASICOLA (Gme$enje korijena) bolest u klijali tima korijenov sistem pocrni, biljke propadnu otporne sorte stvaraju pluta koji zatvori irenje gljiva u daljnja tkiva G4O?7D>5DE & %umigacija metilbromidom, koja se kod nas redovito provodi 1) PSEU
OMONAS TABACI

(?akterijska pale")

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti kod nas se javlja u vla"nim godinama i to u mikrodepresijama na listovima nastaju klorotine pjege do ' cm velike, opkoljene prstenom G4O?7D>5DE & %umigacija metilbromidomM sadnja zdravog nasada, odstraniti oboljele biljke BOLESTI SUNCOKRETA

1*

1) PLASMOPARA HELIANTHI (Plamenjaa ili peronospora suncokreta) Simptomi P=@P>8>5DE AEK 7O57KC73 ?7CD>K> & rano napadnute, tek iznikle biljice propadaju i to esto u stadiju supki & pojavljuje se u #ladnom i vla"nom prolje!u iza sjetve suncokreta K=SCD>5DE 7 O>@GA>D>5DE 4 =>GA4 ?7CD>K> & sistemina zaraza & naje !i tip bolesti i naj tetniji & biljke zaostaju u rastu, li !e je blijedo i nakovrano & na naliju plojki se javlja izrazita bijela prevlaka od konidija i konidio%ora & u usjevu se takve biljke odma# uoe jer su niske & nema roda ili je sjeme sitno i turo P@D>F> PDE6> 5> C7NV4 & lokalne pjege na plojci koje se javljaju na naliju gdje se razvije bijela prevlaka Biologija prezimi u obliku oospora u ostacima koji zaostanu nakon berbe oospore ostaju na "ivotu i vi e godina u tim ostacima na i u tlu (zaorani) mo"e se, ali rijetko, prenijeti i sjemenom, te samoniklim biljkama oospore se raspadanjem ostataka oslobode, u povoljnim uvjetima kliju, pa nastane zoosporangij, a u njemu zoospore koje zaraze suncokret u %azi klijanja micelij se pro iri u sva tkiva konidije ire sekundarnu zarazu primarna zaraza & zaraza klice zoosporama u tluM sekundarna zaraza & zoosporama poodrasli# biljaka Su8bijanje sjetva zdravog sjemena, to iri plodored (1 ( 2 godina) borba je te ka, jer se gljiva u tlu dugo zadr"ava u ostacima zara"eni# biljaka u obliku oospora F4567-787 & sistemian %ungicid ( metalak(il ?Ridomil@ ') SCLEROTINIA SCLEROTIORUM (?ijela trule") Simptomi A=4CES K@=7DE5> 7 8@5DE6 87DEC> GA>?CD7KE & u cvatnji biljke venu, a u donjem dijelu stabljike ve!e tamne pjege, koje opkole stabljiku i prekidaju kolanja, pa biljke venu vi e, jer je istrunuo i unutra nji dio korijena i stabljike & oboljela mjesta prekrivena bijelim micelijem & u poetku bijeli sklerociji koji ubrzo potamne
A=4CES GA>?CD7KE

& iza cvatnje se na glavama javlja bijela trule" spu"vasto tkivo glave pokazuje puno nekrotini# pjega koje upadaju u tkivo & pjege se ire i za#va!aju cijelu glavu, prelaze na vr ni dio stabljike do glave & gljiva prodre i me$u sjemenke, gdje se vidi bijeli micelij u kojem se brzo razvije puno sklerocija tamne boje & gljiva razori glavu koja se raspada Biologija sklerociji ostaju u tlu i do 1+ godina pa su stalna potencijalna opasnost na oranici u suncokretu se iri i zara"enim sjemenom u prolje!e zaraza dolazi od micelija koji izraste iz sklerocija ili od askospora iz apotecija
A=4CES 6C>FE

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti -

1/

in%ekciju pospje uje vlaga G4O?7D>5DE & plodored (za sjemenski usjev i do 1+ godina)M sjeme iz usjeva bez zaraze & tretiranje sjemena preparatima na bazi bakrenog#kinolata )) BOTRITIS CINEREA (Giva plijesan) Simptomi 5> AEK 7GKC7D>C7I ?7CDK>I> & posije li se kontaminirano sjeme, gljiva napada klicu ili tek isklijale bljke, koje trunu i propadnu 5> GA>?CD7-7 & jave se pjege i nekroze odozdo, pa sve do pod glavu & tkivo potamni, raspadne se, a prekrije ga siva pauina ( konidio%ori s konidijima & preko osnove glave gljiva se probija do sjemena, kojeg napada 5> 6C>F7 & %ormiraju se crni sklerociji, tkivo glave trune, glava puca i raspada se, sjeme se osipa Biologija prezimi u obliku sklerocija koji ispadnu iz glave na tlo & na njima u prolje!e do ljeta gljiva %rukti%icira, tvore!i konidije koje vr e primarnu zarazu nastankom novi# konidija bolesti se iri, one kliju kad zatopli sklerociji mogu biti pomije ani sa sjemenom u skladi tu G4O?7D>5DE & irok plodored zbog sklerocija u tlu, ne sijati suncokret u prevla"no tlo 1) ALTERNARIA HELIANTHII (Aamna pjegavost) Simptomi na plojci tamne pjege na peteljkama i stabljici se pjege me$usobno spajaju i dolazi do su enja li !a pjege se jave i na gornjoj strani glave uleknute u tkivo, nepravilnog razliitog oblika doprinosi preranom uvenu!u biljaka Biologija i (u8bijanje prezimi kao micelij u ostacima zara"eni# biljaka na oranici, prenosi se i sjemenom bolest se javlja u prvoj polovici ljeta, intenzitet zaraze se brzo pove!ava, osobito u kolovozu visoka vla"nost i visoka ljetna temperatura (do '.,-) pogoduju razvoju raniji jai napad & ve!e tete zaka njeli napad & ne nanosi ozbiljne tete 2) Simptomi
IAPORTHE HELIANTHI

(Giva pjegavost)

& produ"ene, eliptine pjege sive boje prve pjege se uoavaju poetkom cvjetanja biljaka, a kasnije se broj pjega sve vi e pove!ava tkivo, kora i sr" stabljike se raspadaju %itotoksini uzrokuju klorotinost li !a oboljele biljke brzo venu glave su sitne sa turim sjemenom simptomi se prvo javljaju na donjem dijelu stabljke, pa se ire prema gore Biologija bolest uzrokuju ' gljive roda P-#'#*sis ili ' ekotipa iste vrste nije razja njena uloga spora iz piknida askospore su va"ne u irenju in%ekcije i u samoj epidemiologiji savr eni stadij ia*#)%-e s*! se %ormira u jesen & nastajanje peritecija u prolje!e, na ostacima suncokreta na oranicama Su8bijanje F4567-787 & sistemici ( na bazi ben8imida8ola u kombinaciji sa protektivnim %ungicidima ithane i Cineb & protektivni %ungicidi ( Bre(tan, !olpet, Rovral, Ronilan, Sumilex & za drugo prskanje se koriste sistemici na bazi Botriticida za za titu glavice
5> GA>?CD7-7

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti

2+