You are on page 1of 5

MALA ENCIKLOPEDIJA VITAMINA

VITAMIN A (retinol, akseroftol) Bitan je za normalnu funkciju imunološkog sustava, održavanje normalne kože i sluznica, vid, imunološki sustav te ima ulogu u procesu specijalizacije stanica. Premda je noćno sljepilo poznati nedostatak vitamina A, mnogo je bolesti povezano s njegovim nedostatkom. Vitamin A ima antioksidativna svojstva i kao takav nezamjenjiv je u borbi protiv sr ani! i drugi! degenerativni! stanja. Potreban nam je za zdravu reprodukciju, !ormonsku ravnotežu žena, pravilan rast te za ravnotežu šećera u krvi, a služi i u obrani protiv infekcija.

"ajedno s vitaminom #, vitamin A se bori protiv infekcija. $aslov infekcijskog vitamina zaradio je mnogo prije nego što mu je taj naslov oduzeo vitamin #. %loga vitamina A je poja avanje imunološkog sustava. &itav proces se zbiva u sluznici želuca i crijeva. $ajbolja kombinacija za suzbijanje prvi! znakova infekcije je sinergija vitamina A sa vitaminom # i cinkom. 'sta kombinacija je djelotvorna jer pogoduje ozdravljenju od dišni! i sinusni! infekcija. %zimanje tableta vitamina A zajedno sa izravnim nanošenjem na kožu usporava pojavu !erpesa. "astupljenost % biljkama se nalazi kao provitamin beta(karoten koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Beta( karoten se zato još naziva provitaminom A. Pošto se beta(karoten u organizmu pretvara samo po potrebi u vitamin A i, za razliku od retinola, nije toksi an ni u većim koli inama, potrebno je da se u preparatima nalazi u tom obliku a ne u obliku vitamina A. )etinol se nalazi u mlije nim proizvodima, žumancu i jetri. VITAMIN B1 (tia in, ane!rin) *o je vitamin koji se otapa u vodi i ima važnu ulogu u metabolizmu ugljiko!idrata. Vrlo je važan i za normalno funkcioniranje živ anog sustava, a pomanjkanje tog vitamina uzrokuje bolest poznatu pod nazivom beri(beri. +tkriven je ,-,,. kada je .unk u ljusci riže pronašao važan aktivni faktor kojim se bolest beri(beri može izlije iti i tako ga nazvao /vitaminom. %nos tiamina u izravnoj je vezi s unosom ugljiko!idrata. Bogati izvori vitamina B, su neoguljena zrna žitarica, kvasac, mlijeko, meso, voće i povrće, ora! i sli ne sjemenke. 0matra se da su potrebe zdravog odraslog muškaraca 1.- ( ,.2 mg tiamina, a zdrave odrasle žene 1.3 ( ,., mg jer se otprilike , mg tiamina dnevno razgra4uje u organizmu. Veće se koli ine izlu uju iz tijela. $edostatkom ovog vitamina dolazi do !ipovitaminoze beri(beri. +na je prije bila poznata na 5alekom 'stoku jer su ljudi jeli samo rižu s oljuštenom ljuskom. +na je danas rijetka, ali u razvijenim zemljama naj ešći je uzrok alko!olizam. *eška !ipovitaminoza se o ituje u poremećajima središnjeg živ anog sustava te klijenuti mišića. %z beri(beri jedna od !ipovitaminoza je i neuritis. +sobu kojoj trebaju dodatne koli ine vitamina B, odnosno tiamina nije teško naći. 6edete li ku!anu !ranu, mogući deficit je više nego vjerojatan. Više od pola vitamina B, u sirovoj !rani postaje žrtva ku!anja. A ako u pre!rani imate mnogo rafiniranog, obra4enog brašna i žitarica, 7poja ani!7 ili s

%klju en je u metaboli ke procese cijeloga tijela te je neop!odan u iskorištavanju energije iz !rane. mlijeko. ona postoji i danas. noktima i vidom. masti i proteina. 0astavni je dio koenzima A koji ima važnu ulogu u metabolizmu ugljiko!idrata. lije nici je poznaju kao kardiomiopatiju povezanu s alko!olom. nia&in. u probavnom traktu >dijareja? te u središnjem živ anom sustavu >demencija?. jetra. 5o gubitka ovog vitamina može doći izlaganjem na suncu te ku!anjem. mlijeku te voću >osobito su!o voće. Beri(beri. VITAMIN B( ()antotenska kiselina) Pri normalnoj pre!rani kod ovjeka nije poznata !ipovitaminoza jer je taj vitamin vrlo rasprostranjen u prirodi. na mukoznoj sluznici. bolesti nerazvijenog svijeta. masti i proteina. VITAMIN B* ()iri'oksin) Piridoksina ima u biljnom i životinjskom tkivu.9. *ada dolazi do promjena na koži koja je izloženija svjetlu >ljuštenje. 6avlja se kod primjene neki! lijekova ili je vezan za . dijareja i demencija.jajima. $edostatak vitamina BB je vrlo rijedak. "a vrijeme bolesti sr ani mišić gubi svoju sposobnost u inkovitog stezanja. <ipovitaminoza nastaje naj ešće nedovoljnim unosom !rane pa može doći do problema sa vezivnim tkivom. banane. Pelagra se esto naziva @5 bolešću jer je obilježavaju dermatitis. *ako je ona vrlo bitan imbenik u izmjeni tvari i održanju tjelesne težine. jaja. Povećana potreba vitamina B. meso. riba. osobito u jetri i bubrezima. 0astavni je dio koenzima A koji ima važnu ulogu u metabolizmu ugljiko!idrata. zeleno povrće te kvasac. je u slu aju da konzumiramo šećer i druge rafinirane ugljiko!idrate.nekim dodacima. pšeni ne klice? . kao ni druge dijelove naše fiziologije. $edostatak nikotinske kiseline dovodi do bolesti poznate pod imenom pelagra. zeleno povrće te neoljuštene žitarice. 'sto ako treba znati da bolest ne zaobilazi ni živ ani sustav. imamo previše aktivnu štitnja u i konzumiramo previše alko!ola ili aja. krumpir. ribi. *rudnoća i dojenje povećavaju potrebu tijela za vitaminom B. kvasac. svrbež?. Pri normalnoj pre!rani kod ovjeka nije poznata !ipovitaminoza jer je taj vitamin vrlo rasprostranjen u prirodi. bavimo se sportom. +sobe u starijoj životnoj dobi ne metaboliziraju vitamin kao što su nekoć mogle te stoga moraju konzumirati veću koli inu te tvari8. Bogat izvor vitamina B. probavni sustav. avokado? i povrću >špinat. nikotina i') =lavni izvor ovog vitamina ine namirnice kao npr. riba. $ažalost. sir. zatim u kvascu. VITAMIN B% (nikotinska kiselina. Aože se reći da ga ima posvuda. toplina neće imati bog zna što uništiti. :ako obi no nastaje u teškom alko!olizmu. VITAMIN B" (ti ani ili ro#ofla$in) &esto ga nazivaju još i faktorom rasta odnosno disanja stanica. su jetra. soji. zvu i poput egzoti ne bolesti iz davni! vremena. jaja. a to je naj ešće u kroni ni! alko!oli ara. mlijeko. bubreg. +vaj vitamin pomaže u održavanju probavnog sustava i ublažava želu ano( crijevne poremećaje te daje koži zdraviji izgled. Potreba se tako4er povećava starenjem. 6avlja se esto u osoba ija je pre!rana siromašna proteinima..

Bogati i najlakše dostupan izvor vitamina B. fermentirani sirevi. . seborei ni ekcem i alopeciju uzimanjem pripravaka na bazi biotina. jetra. višnja.. $edostatak može dovesti do megaloblasti ne anemije i neki!neurološki! oštećenja. Aodrozelene alge. su obi no morski plodovi ili namirnice bogate mikroorganizmimaC riba. me4utim danas je E2(-1 mg ovisno o tome dali se radi o muškarcu ili ženi. paprika i dr. Biotin može pomoći u slu ajevima gastrektomije.olna kiselina jedan je od najvažniji! vitamina u prva tri mjeseca trudnoće..111 mg. =lavni 7proizvo4a 7 ovog vitamina su mikroorganizmi esto u simbiotskom životu sa većim organizmom. žumanjak. poput 0piruline ili A. $ajja i je antioksidans me4u vitaminima topljivim u vodi. iznutrice. +d vremena kada je prvi puta odre4ivana optimalna doza vitamina # znanost je nau ila mnogo toga.. mlijeko. VITAMIN B1" $aziv 7vitamin B.. blagu anemiju i promjene u DD=( u. krumpir. 'na e je vitamin # poznat po skorbutu. % znanstvenim krugovima se ozbiljno razmišlja pomak preporu ene doze na . bolesti koja nastaje. anoreksiju. piletina. Povrće ga sadrži u maloj koli ini. Prije je preporu ena doza vitamina # iznosila B1 mg. 0udjeluje kao reducens u brojnim biološkim procesima. lisnato povrće. 0amo u slu ajevima teškog oštećenja crijevne flore ili konzumacije sirovog bjelanjka >koji sadrži antimetabolit biotina ( avidin? može doći do razvoja nedostatka biotina. "a prevenciju bolesti potreban je pun gram odnosno .nedostatak neki! drugi! vitamina B(kompleksa. BIOTIN ($ita in -) Pivski kvasac. bolove u mišićima. Postoji mogućnost nepravilnog razvoja središnjeg živ anog sustava fetusa kod nedostatka folne kiseline. VITAMIN C (askor#inska kiselina) +n je jedan od najispitaniji! i najviše opisani! vitamina i prvi sintetski dobiveni vitamin. 0imptomi nedostatka se o ituju na koži i u središnjem živ anom sustavu. $ije uputno pokušavati lije iti akne. gljive te neke vrste povrća kao što su cvjeta a i mrkva predstavljaju dobar izvor biotina..mandarine. *o su prije svega agrumi >naran e.@ puta više od preporu ene doze.7 općenito se koristi za skupinu sli ni! spojeva koji sadrže kobalt. $edostatak može dovesti do anemije. banane. atrofi ni glositis. % mlijeku i životinjskim tkivima se nalazi malo vitamina #. kupus. što je . VITAMIN B+ (. % prošlosti je koncenzus od maksimalni! @11 mg vitamina # postignut prema pretpostavci da toksi na doza mora biti u nekom omjeru s najmanjom potrebnom koli inom . seboroi nog dermatitisa kod male djece i primjene avidina.A alga sadrže veće koli ine lako apsorbivog vitamina B.. +n se o ituje kroz dermatitis. $ije poznata avitaminoza zbog slabe pre!rane jer se biotin stvara u crijevima pod utjecajem crijevne flore. šipak. Aeso je esto presiromašan izvor tog vitamina za ljudske potrebe jer se teško apsorbira. $ajbogatiji izvor vitamina # su raznoliko voće i povrće.olna kiselina) Važna je za sintezu 5$: i konverziju neki! aminokiselina.11 mg.11(. riba. zbog njegovog nedostatka. Važan je za sintezu kolagana i karnitina. kru!. Preporu ene dnevne koli ine >)5A? za odraslu zdravu osobu iznosi E2(-1 mg dok se u terapiji koriste i znatno veće doze. limun?. pa se koristi za nadomjestanje većeg nedostatka ili kao dodatak pre!rani vegana. B1 mg vitamina # je sasvim dovoljno za sprije avanje pojave skorbuta i krvarenja desni. crni ribiz.

Pridonosi ja im kostima i zdravim zubima te je vrlo u inkovit u razvoju djece. Anogi znanstvenici preporu uju uprabu veliki! doza askorbinske kiseline ak preventivno za zdraviji život. 'z povijesni! se razloga svrstava me4u vitamine iako se po većini obilježja radi o !ormonu >steroidna struktura?. primati. $ajzna ajnije se promjene zbivaju na kostima i u krvnim kapilarama >kosti postaju lomljive. Patogenetska podloga skorbuta obu!vaća nemogućnost stvaranja kolagena. koja se zove skorbut. mlijeku i mlije nim prozvodima i žumanjku. $edostatak vitamina 5 o ituje se klini ki !ipokalcijemijom. za osobu tešku E1 kg to zna i . a zubno meso je ote eno i krvari. :u!anjem !rane postižemo temperaturu od .111 mg politi ki ispravno. 'zraziti nedostatak tog vitamina dovodi do bolesti. Vitamin # postaje kemijski nestabilan pod odre4enim uvjetima koji mogu. štakori i kunići stvaraju sedmerostruko veću koli inu askorbinske kiseline. a posebno djeca. jer prevelike doze mogu dovesti do stvaranja bubrežni! kamenaca. VITAMIN D (kal&iferol) *o je antira!iti ni vitamin. Poti e nji!ovu apsorpciju iz probavnog trakta. Ali ne treba pretjerivati. &esta popratna pojava skorbuta je !ipokromna anemija. 5anas se zna da taj vitamin može sprije iti i lije iti ra!itis. $edovoljan unos vitamina # može dovesti do avitaminoze. bolovima u kostima. *ako može doći i do bolesti koja se zove ra!itis. A stvarna doza vitamina # je mnogo veća od službeno odre4ene koli ine."ajedno sa paratireoidnim !ormonom regulira koncentraciju kalcijevi! iona u plazmi. :osti postaju mekane i naginju deformacijama dok zubi postaju defektni. Pod stresom.11 H# što ne uzrokuje veći raspad vitamina #. V'*AA'$ D >tokoferol? % organizmu djeluje kao jako dobar antioksidans. tako što izlažemo askorbat duže vremena temperaturi od . Primarna je uloga vitamina 5 održavanje !omeostaze i konstantne koncentracije kalcija i fosfata u plazmi. Fjudi. ali i ne moraju biti ispunjeni termi kom obradom !rane. isti efekt dobijemo dužim ku!anjem !rane. +n se naj ešće doga4a kod djece. Ae4utim prženjem !rane postižemo temperaturu raspadanja vitamina #. "ubi postaju klimavi. pa je i . $aj ešća je kod djece pa je njima vitamina 5 najviše potreban.-1 H#. 5nevni za!tjevi za vitaminom 5 relativno su mali i odrasli ga nadokna4uju izlaganjem suncu ili !ranom. Vitamin 5 se u tijelu može sintetizirati u koži pod utjecajem ultraljubi asti! zraka iz provitamina. !ipofosfatemijom ili općom demineralizacijom kosti. 'sto tako je dokazano da vitamin # ne izlazi iz svi! namirnica podjednakom brzinom. Givotinje koje to mogu u prosjeku stvaraju @1 mg po kilogramu tjelesne težine. suprotno tvrdnjama neki! znanstvenika. g vitamina # dnevno. te gljivama. 'ma veliku ulogu u stvaranju kolagena zna ajnog za razvoj i regeneraciju tkiva.11 H#. u inkovita je kod bolesti dišni! putova i još niz drugi! bolesti. *o je metaboli ka bolest kostiju. 'straživanja su pokazala da svježe ubrane namirnice koje stoje u !ladnjaku nekoliko dana ne gube zna ajne koli ine vitamina #. pa na primjer brokula najdulje zadržava vitamin # od bilo kojeg drugog voća iIili povrća . miševi. Prije njegova otkrića mnogi ljudi su bolovali od ra!itisa. Vrlo je važno znati da povećava otpornost organizma prema virusnim i bakterijskim infekcijama uklju ujući i alergije. Posljedica takvog zaklju ka je nosila za sobom rijetko ispitivanje utjecaja veći! doza. "ato su mu u prošlosti posvetili posebnu pažnju.askorbinske kiseline. $edostatak vitamina D vrlo je rijedak jer je taj . Vitamin # se raspada na . 6oš jedan razlog nestanka vitamina # iz namirnica je ispiranje namirnica vodom zbog njegove topivosti. Ali se može unositi i !ranom. $ajviše ga ima u ribljem ulju i mesu. alko!oli ara i stariji! osaba. vitamin izlazi iz namirnice u vodu u kojoj se ta namirnica ku!a. *o je uzrokovano nedovoljnom resorpcijom kalcija i fosfata. a esto ga nazivaju i vitaminom sunca. krvni! žila. spontanim prijelomima i slabošću mišića. zamorci i nekoliko drugi! vrsta životinja ne mogu sintetizirati # vitamin u organizmu. % odrasli! se javlja rijetko. Ae4utim u posljednja dva desetljeća stvari su se promijenile. zglobovi oti u?. kostiju i zuba.

$edostatak ovog vitamina je vrlo rijedak. Aože doći ak i do !ipoprotrombinemije >kad oštećene jetrene stanice ne mogu iskoristiti vitamin :?. masnom tkivu imišićima. Ae4utim. Pošto djeluje na krvotok i prokrvljenost tkiva. potrebno je uzimati veće koli ine vitamina : zbog razni! !emoragija. <ipovitaminoza je kod ovog vitamina rijetka jer je prisutan u razli itim vrstama !rane. Vitamin : je prijeko potreban za sintezu bjelan evina koje sudjeluju u procesu koagulacije krvi. $alazi se u svim tkivima u organizmu. bademi. . a najviše ga je u jetri. a ako ona postoji. *okoferoli su u pravilu vrlo rasprostranjeni u !rani. :od dugotrajnog uzimanja veći! koli ina mogu nastupiti poteškoće sa vidom. najnovije znanstvene studije su dokazale da vitamin D povećava rizik od raka prostate u muškaraca. a može se pojaviti jedino nakon iscrpljenosti i neadekvatne pre!rane koja traje mjesecima. VITAMIN K Poznat je kao koagulacijski >: u nazivu?. jaja i dr. Bogati izvor vitamina D su biljna ulja posebno suncokretovo. uvriježeno je mišljenje da vitamin D djeluje kao prirodni afrodizijak.vitamin vrlo široko zastupljen u !rani.Vitamin D nije dobro držati uz plastiku jer se veže za nju što bi izazvalo razne probleme. 0inteza ti! bjelan evina odvija se ujetri. $edostatak ovog vitamina može rezultirati raznim !emoragi nim bolestima. sjemenke. jer ima važnu ulogu u zgrušavanjukrvi. 5nevne koli ine vitamina : su jako male. odnosno anti!emoragi ni vitamin. "drava ga osoba može dovoljno nabaviti putem !rane ili sintezom pomoćubakterija koje se nalaze u crijevima.kikiriki.