TEORIJA MEDIJA

Savremena pitanja kojima se bavi teorija komunikacije i teorija medija su: Masovna komunikacija i njen uinak na savremene medije Komuniciranje kao drutveni proces Struktura i procesi komunikacijskih sistema Drutvena uloga masovnih komunikacija i medija Savremena pitanja medija mediji u globalizacijskim tokovima

Elementi komunikologije: teorija mass medija vs. teorija informacija vs. teorija komunikacija. Teorija informacija istrauje komunikacijski proizvod (informaciju) Teorija mass medija istrauje komunikacijske posrednike (medije) Komunikologija (teorija komunikacija) istrauje komuniciranje kao drutveni proces. Elementi masovne komunikacije: Komunikator(i) Informacija(e) Medij(i) Proces prijenosa informacije(a) Recipijent(i) Komunikatori alju informacije recipijentima putem mass medija. Recipijenti koriste mass medije da bi poslali svoje informacije komunikatorima. Jedno od temeljnih pitanja komunikoloke nauke je pitanje masovne komunikacije kao drutvenog procesa. Masovno komuniciranje je industrijalizovana proizvodnja i viestruka distribucija poruka preko tehnolokih ureaja. Masovna komunikacija ne postoji bez masovnih medija!!! Stoga analiza masovne komunikacije podrazumijeva analizu sljededih aspekata: odnos medija i drutva, odnos medija i kulture, odnos medija i savremene stvarnosti i sl. Meutim, masovna komunikacija, kao proces, ukljuuje i druge elemente (osim masovnih medija). Teorija medija, kao nauka, izuava medije kao drutvene institucije Mediji su osnova komunikacijskih procesa u drutvu Oni prenose informacije, ali su mnogo vie od pukih informatora.

Mediji - Media lat. stajanje u sredini; posredovanje

Sutinski zadatak medija je posredovanje/prijenos informacija od komunikatora do recipijenata i od recipijenata do komunikatora. Upravo se po tome da li je proces tog posredovanja dvosmjeran ili jednosmjeran razlikuje komuniciranje od informiranja. Ljudi koriste medije na etiri naina, i to kao; uivanje, druenje, pradenje i tumaenje. Kao savremeni tehnoloki ureaji (tampa, radio, televizija, internet, ali i telefon, iPod...) Kao drutvene institucije (koje imaju svoje vlasnike, svoju organizaciju, svoje interese itd.) News media i non-news media Printani, elektronski i online mediji Javni servisi(emiteri) komercijalni mediji Funkcije medija : 1. 2. 3. 4. Prijenos informacija 2. Prijenos vrijednosti Nametanje odreenih normi i standarda 4. Edukacija Zabava 6.Socijalizacija Legitimiranje i etabliranje pojedinaca...

Funkcije mass medija : 1. Informativna prikupljanje informacija, kreiranje poruke, diseminiranje poruke i omogudavanje razumijevanja zbivanja u drutvu i u svijetu 2. Mnijenska i orjentacijska da bi se omogudilo razumijevanje, mediji ne samo da posreduju stvarnost, nego je i interpretiraju; zato se novinarstvo naziva praksom kojom shvatamo svijet. 3. Funkcija drutvene akcije organiziranje aktivnosti i pokretanje drutvenih promjena; stavljanje pitanja na dnevni red i mobiliziranja javnosti o tim pitanjima 4. Funkcija dodjele statusa ne samo pojedincima, nego i problemima, organizacijama i pokretima 5. Funkcija nametanja drutvenih normi objanjavanje ta jeste, a ta nije drutveno prihvatljivo ponaanje 6. Socijalizacijska funkcija odgoj putem medija; uticaj mass medija na socijalizaciju pojedinca; uenje kako da se odreene informacije interpretiraju i razumiju 7. Politike funkcije uspostavljanje javnosti, artikuliranje njenih zahtjeva, obrazovanje javnosti 8. Funkcije kritike i javnog nadzora mediji u ime javnosti nadziru politiki sistem i procese; oni su zato mjera demokratije

MEDIJSKI UINCI NA POJEDINCE I GRUPE

Mass mediji djeluju na tri nivoa: spoznaja, emocije, ponaanje. 1. Kognitivni uinci (na spoznaju) 2. Afektivni uinci (na emocije) 3. Bihejvioralni uinci (na ponaanje) Luhmann kae kako je: Drutvo, zapravo, samo mrea komunikacija. Stoga, ako se mijenjaju mediji i tehnike komunikacije, ako se mijenjaju uvjeti i senzibilitet informacija, ako se mijenjaju komunikacijski kodovi i ako se mijenjaju i povedavaju kapaciteti za reprodukciju i skladitenje informacija i medijskih sadraja, mijenja se i razvija drutvo u svoj svojoj kompleksnosti. Bududi da mediji djeluju afektivno (na emocije), kognitivno (na nau spoznaju) i bihejvioralno (na nae ponaanje), oni su vaan dio naeg ivota i esto im se nekritiki preputamo. Kognitivni uinci mass medija su: Otklanjanje nejasnode Kreiranje stavova Agenda-Setting Proirenje sistema vjerovanja Kreiranje vrijednosti

Otklanjanje nejasnode je glavni zadatak mass medija, bududi da nejasnoda podrazumijeva nedostatak informacija ili postojanje suprotstavljenih informacija. Nejasnoda se javlja kada ljudima nedostaje informacija kako bi razumjeli znaenje dogaaja ili kada im nedostaju adekvatne informacije kako bi odredili koja od nekoliko interpretacija istog dogaaja je prava. Mediji nemaju mod da unisono odrede taan kontekst interpretacije neke situacije koji konstruira svako ponaosob. Ali, kontrolirajudi koje de informacije biti prezentirane, a koje ne, te kako de te informacije biti prezentirane, mediji imaju mod da limitiraju raspon interpretacija koje javnost moe imati. Kreiranje stavova podrazumijeva stvaranje odnosa javnosti prema nekoj injenici, dijelu stvarnosti, osobi ili situaciji. Selektivnost koju mediji posjeduju nesumnjivo ima veliku ulogu u kreiranju stavova, bududi da su mass mediji svojevrstan filter koji determinira koji se dogaaji, ljudi ili objekti kandidiraju za kreiranje stava, odnosno dolaze pod lupu javnosti. Agenda Setting je u savremenoj teoriji najdebatiraniji uinak mass medija. On podrazumijeva stavljanje na javnu raspravu odreenih tema, dogaaja i situacija i u direktnoj je vezi sa kreiranjem stavova. Upravo Agenda Setting daje nesumnjivu mod mass medijima i ini ih tako privlanim.

Proirenje sistema vjerovanja je kognitivni efekat koji se deava stoga to ljudi putem mass medija ue o drugim ljudima, podrujima i stvarima. Ljudi mogu mijenjati postojedi sistem vjerovanja ili usvajati novi, ovisno o stupnju izloenosti mass medijskom uticaju, ali i ovisno o svojoj otpornosti. Vano je napomenuti da ovdje nije rije o tradicionalnom shvatanju pojma vjerovanje u religijskom znaenju, ved je vie rije o uvjerenju. Kreiranje vrijednosti je bitan kognitivni uinak mass medija. Vrijednosti se mogu definisati kao bazina vjerovanja koja ljudi imaju o poeljnom ponaanju ili preferiranom djelovanju. Ranije se smatralo kako mass mediji imaju neto manji uinak na kreiranje vrijednosti (u odnosu na druge kognitivne efekte), jer se osnovne vrijednosti stiu u porodici i u institucijama formalnog obrazovanja, ali novije teorije zagovaraju ideju da uinak medija na kreiranje vrijednosti nije uopde zanemariv, bududi da su, osobito u novije vrijeme, upravo mass mediji ti koji namedu (drutveno) poeljna ponaanja. Afektivni uinci mass medija su: De/senzitivizacija Stvaranje/otklanjanje straha i anksioznosti Zbliavanje/otuenje De/senzitivizacija podrazumijeva kreiranje ili ukidanje senzibiliteta za osjetljiva pitanja putem mass medija. U novijim teorijama kao pozitivan primjer ovog mass medijskog uinka navodi se stvaranje senzibiliteta za manjinska pitanja, dok se kao negativan uinak navodi smanjenje osjetljivosti na nasilje pod uticajem nasilnih mass medijskih sadraja. Stvaranje/otklanjanje straha i anksioznosti je mass medijski efekat koji naroito dobiva na znaaju sa ekspanzijom nasilnih TV sadraja. Mass mediji mogu stvoriti strah i anksioznost prikazivanjem nasilnih scena osobito ukoliko one prikazuju stvarne dogaaje, ali, opet metodom selekcije, mogu i otklanjati strah i anksioznost. Zbliavanje/otuenje je najdebatiraniji uinak mass medija na pojedince i drutvo. U teoriji su razvijena dva oprena stajalita o pitanju: da li mass mediji otuuju ili zbliavaju ljude. Oba stajalita nude vrste argumente: jedni tvrde da mediji ljude dre zarobljenim ispred ekrana (TV i kompjuterskih) umjesto da ih upuduju jedne na druge, dok drugi smatraju kako upravo navodedi svakodnevne probleme drugih ljudi mediji ine da se s njima osjetimo bliskim i povezanim.

Bihejvioralni uinci mass medija su: Aktivacija Deaktivacija Aktivacija podrazumijeva situaciju u kojoj mass medijska publika/javnost ini neto to inae ne bi inila, a to je posljedica primanja mass medijskih poruka. Aktivacija, kao bihejvioralni uinak mass medija, moe biti krajnji produkt kognitivnih ili afektivnih uinaka. Deaktivacija je suprotan proces, u kojem mass medijska publika/javnost ne ini ono to bi inae inila, uslijed mass medijskog djelovanja. Deaktivacija je uglavnom posljedica mass medijskog kreiranja apatije javnosti.

DRUTVENA ULOGA MEDIJA

Mediji se esto nazivaju etvrtim staleom u dravi (pored zakonodavne, izvrne i sudske vlasti). Postoji sedam tipova medija: 1. Propagandni mediji - dravni, promoviraju interese vladajude elite npr. mediji Faistike Njemake 2. Javni sevisi - imaju odreeni stepen neovisnosti i slobode, finansiraju se od pretplate i treba da slue graanima - BBC 3. Reklamni mediji - komercijalni ili korporativni; finansiraju se reklamama i slue oglaivaima Fox npr. 4. Kultni mediji namedu svoje standarde i vrijednosti MTV naprimjer 5. Alternativni mediji - online; cilj im je obezbjediti prostor za alternativna gledita portali naprimjer 6. Drutveni (social) mediji drutvene mree u ijem je sreditu korisnik 7. Fiziki mediji celebrity osobe naprimjer Svi ovi tipovi medija djeluju na pojedinca i u drutvu istovremeno i njihova kombinacija omogudava svakome od nas da dobije odreenu koliinu informacija Razumijevanje o tome koji medij slui kojoj svrsi i u ijem je interesu pomae nam da odredimo kakve po kvalitetu informacije moemo oekivati. Dva najvanija pitanja kad je o informacijama u medijima rije su njihova neutralnost i istinitost.

Istinita, ali ne i neutralna vijest= Svi oni koji su slavodobitno otvarali ampanjac slavedi ostavku eljka Komida, prevarili su se Komid ostaje na svim funkcijama (mart 2012). Greke u medijima : 1. Semantike (promijenjeno znaenje informacije: Poznatoj glumici ivot se promijenio za 360 stepeni) 2. Logike (Bufon sletio u Mostar prije desetak minuta i obiao Meugorje) 3. Sutinske (netane informacije)

Autonomija medija
Autonomnost znai razvijenost, kreativnost i slobodu medija, te sposobnost njihove interakcije sa drugim dijelovima drutva/sistemima. Postavlja se, dakle, pitanje moe neki medij biti autonoman i koliko je uzajamno ovisan od drugih podsistema. -IK podsistem (kojeg ine svi mediji u nekoj zajednici) je integralni dio svakog drutva i on povezuje i opskrbljuje informacijama druge dijelove sistema.IK podsistem takoer omogudava razmjenu informacija izmeu tih drugih podsistema: politikog, ekonomskog, kulturnog, naunog i drugih. -Funkcija IK podsistema je da putem svojih kanala alje tane, brze i objektivne informacije svim podsistemima. -Funkcionalan IK podsistem ne smije samo prenositi poruke dravnog i politikog vrha, ved mora prenositi i stavove javnosti ka politikom vrhu. -Zapravo je zadatak IK podsistema prije svega da bude u funkciji javnosti, a ne u funkciji politikog podsistema. Autonomnost IK podsistema podrazumijeva takoer i njegovu neovisnost o ekonomskom podsistemu. To zapravo znai da vlasnitvo nad nekim medijem, kao ni marketinki aspekt ne smiju uticati na sadraj i koliinu informacija koje se prenose putem IK podsistema. Sutina svakog medija je da obezbijedi funkcionalno komuniciranje Funkcionalno komuniciranje je zasnovano na ideji drutvenog dijaloga. Sutina funkcionalnog komuniciranja je u tome da komunikator (drugi podsistem) uskladi svoje sopstvene predstave, ciljeve i elje sa predstavama i oekivanjima primalaca/javnosti.

DRUTVENA I POLITIKA MOD MEDIJA: Definiu granice vijesti / kreiraju sliku svijeta Reuters: Before It's News It's Reuters Al Jazeera: Setting the News Agenda -Otvaraju javni/medijski prostor akterima koje smatraju bitnim, ime im daju legitimitet. -Povezuju drutvenu elitu i masovnu publiku. -Interpretiraju dogaaje, pokreudi akcije (i kod javnosti i kod donosilaca odluka) Mod nad medijima omogudava da se vlastiti, parcijalni interes promovira kao opdi. Slobodno novinarstvo kao pojam oznaava pravo medija da budu osloboeni utjecaja, ali i pravo medija da budu izvan pravila koja vae za druge.

Odnos medija i drave

Dvojak: Drava definira pravila igre (zakoni o komunikacijama) Drava kao izvor informacija (vladini izvori, zvanini izvori) est temeljnih normativa koje propisuje drava: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Ustavna naela o slobodi izraavanja Zakoni o vlasnitvu nad medijima Zakoni o telekomunikacijama Zakoni o izdavatvu, kinematografiji itd. Zakoni o kleveti i zatiti podataka Zakoni o autorskim pravima i zatiti intelektualne svojine.

Dakle, IK podsistem mora biti autonoman, neovisan od drugih podsistema, ali da bi opstao mora saraivati s njima. Mediji, kao integralni dio IK podsistema, moraju ouvati neovisnost od politikog (vlast) i ekonomskog (vlasnik) podsistema. Mediji moraju djelovati u interesu javnosti. Mediji odreuju ta je vijest i tako utiu na javno mnijenje, to kod politiara budi elju za upravljanjem medijskog izvjetavanja.

JAVNI SERVISI I PRIVATNI MEDIJI

U nekim dravama u svijetu mediji su od samog osnutka bili podijeljeni na javne i privatne, dok su u drugim (u Centralnoj i Istonoj Evropi do 1990-tih godina) bili uglavnom u vlasnitvu drave . Nova podjela medija u 21. stoljedu prepoznaje, ne vie dravne i alternativne underground medije kakve smo imali u bivim komunistikim sistemima, nego javne emitere i korporativne medije sa sasvim novim polaznim pozicijama i osobinama. DEFINICIJA JAVNOG SERVISA je da je on - neprofitna, nezavisna RTV organizacija, osnovana u ime opde javnosti, finansirana iz javnih prihoda, koja raznovrsnim, uravnoteenim, visokokvalitetnim programima zadovoljava potrebe najvedeg broja graana, odnosno najire javnosti, nepristrasno i bez diskriminacije. Sutinski javni servis je medijski sistem osnovan od javnosti, kontrolisan od javnosti, finansiran od javnosti. Cilj mu je ostvarivanje komunikacijskih potreba graana! Glavne funkcije su mu: da informie, da obrazuje i da zabavi. Osnovan od javnosti nastao na osnovu konsenzusa o potrebi takvog RTV sistema; Finansiran od javnosti osnovni izvor prihoda mu je javni prihod: pretplata, budet, taksa na elektrino brojilo, donacije. Kontrolisan od javnosti - odgovara za svoj rad svim graanima. Zadatak je javnih emitera da budu u funkciji graana Prvi direktor BBC-ja John Reith: RTV emitovanjem se utie na obrazovanje obavijetenog i razlonog javnog mnijenja kao osnovnog dijela politikog procesa u masovnom demokratskom drutvu

FUNKCIJE JAVNOG SERVISA 1. Funkcija informiranja: davanje informacija graanima o onome to se zbiva oko njih; 2. Funkcija orjentiranja: objanjavanje drutvenog konteksta zbivanja; 3. Funkcija monitoringa: smanjivanje distance izmeu donosilaca politikih odluka i onih u ije se ime i korist te odluke donose, nadgledanje aktivnosti politikih aktera; 4. Funkcija educiranja (tzv. politiko obrazovanje) ili svojevrsno prosvjetljivanje javnosti kako bi ona mogla odluivati o sebi, odnosno educiranje o znaaju i vanosti injenica; 5. Funkcija agenda setting-a ili oblikovanja dnevnog reda: stavljanje na javnu raspravu onih pitanja koja su od znaaja za politike subjekte i javnost, ali i funkcioniranje sistema u cjelini; 6. Funkcija formiranja javnog politikog diskursa: stvaranje uvjeta za javnu diskusiju o problemima savremene politike zbilje, razvijanje takvih komunikacijskih kanala koji de biti platforma za diskusiju, ukljuujudi i obezbjeivanje prostora i za alternativna, disidentska miljenja; te 7. Funkcija izraavanja politikih gledita: mogudnost da politiki subjekti izloe svoje stavove javnosti i pokuaju je pridobiti da te stavove podri. LOGIKA JAVNOG SERVISA Opda geografska dostupnost Briga za nacionalni identitet i kulturu Neovisnost o dravi i komercijalnim interesima Nepristrasnost programa Raznovrsnost programa Znaajan dio finansija ostvaren naplatom od korisnika.

JAVNI SISTEM U BIH Javni RTV sistem BiH koji ine: TV stanice: BHT1, FTV i RTRS RADIO stanice: BH Radio 1, Radio RS i Radio Federacije BiH Nastao transformacijom dravne RTV na osnovu Zakona o Javnom RTV servisu.

PROBLEMI JAVNOG SERVISA U 21. STOLJEDU Problem finansiranja (nepladanje RTV takse); Potreba prilagoavanja publici (reklame, sapunice itd.); Izazovi konkurencije (globalnih medija, zabavnih, zavodljivih, reality programa) i Problem dranja koraka s novim tehnologijama (inovacije u produkciji i sferi emitovanja). Javni servis istovremeno je i INSTITUCIJA KULTURE U SVAKOJ ZEMLJI (muziki identitet, dokumentarni, obrazovni, dramski i filmski programi) PROMOTOR NACIONALNE KULTURE U SOPSTVENOJ ZEMLJI, KAO I INOZEMSTVU. Privatni mediji i njihova logika Profit Kombinacija opdih i niche kanala: FOX naprimjer (Life, Crime...) ili NOVA TV Doma TV Laki, zabavni sadraji, neopteredujudi, koji podiu gledanost i prodaju reklamni prostor izmeu Mc Luhan: Hladni i topli mediji Topli mediji - bogati informacijama i zahtjevaju malo panje Hladni mediji - Trae od nas vedi angaman da bismo razumjeli poruku Privatni mediji uglavnom su topli mediji. Privatni mediji nude: Nude news feedove zabavu i eutanaziju Ne trae veliki angaman publike, iako se esto ne ini tako; naime pozvat de nas da naprimjer glasamo za novu zvijezdu, ali to nije stvarni angaman. Moraju stalno rasti Moraju eliminisati konkurenciju Moraju se stalno mijenjati Moraju biti bri od drugih Javni servis bi trebao da radi u interesu graana, a privatni mediji u interesu svojih vlasnika Ipak, to ne znai da je javni servis nuno bolji od privatnih medija; esto oni imaju bolji program od javnog servisa (ak i djeiji, obrazovni, dokumentarni i sl.)

POLITIKA I MEDIJI
Svako demokratsko drutvo u svojoj osnovi sadri trougao: politika mediji-javnost Politika se temelji na ideji stalnog pokuaja utjecanja ili nadzora Lideri politike i vladajude stranke sve su vie prisiljeni da trae konsenzus javnosti Zato politika uvijek nuno implicira komuniciranje, u ijem su sreditu mediji. ULOGA MEDIJA U POLITICI Mediji su sredstvo/kanal kontaktiranja i posredovanja izmeu politike i javne sfere, odnosno izmeu donosilaca politikih odluka i javnosti na koju te politike odluke neposredno utiu Mediji prenose informacije od politikih subjekata ka javnosti (u svrhu dobivanja podrke) i od javnosti ka politikim subjektima (u svrhu artikuliranja zahtijeva) Istovremeno, mediji, po svojoj formi, sadraju i uincima, postaju svojevrsni kreatori javne/politike sfere/scene, ali i direktni akteri na toj sceni. Oni vie nisu samo medijatori, nego ravnopravni subjekti u politikim procesima. Informativni aspekt: politiko informiranje (znaajan i za politike subjekte i za politiku javnost) Formativni aspekt: politiko obrazovanje i politika socijalizacija (znaajan, prije svega, za politiku javnost) Manipulativni aspekt: politiko uvjeravanje (znaajan, prije svega, za politike subjekte) MEDIJSKE FUNKCIJE U POLITIKOJ SFERI- I. iber: Funkcija informiranja Funkcija orjentiranja Funkcija monitoringa Funkcija educiranja Agenda Setting funkcija Formiranje javnog politikog diskursa Izraavanje politikih gledita

SUTINA JE U MEDIJSKOJ KREACIJI POLITIKE STVARNOSTI!

Politiko komuniciranje- M. Bongran: Politiko komuniciranje je dugoroan proces, a oduvijek postoji da bi se udovoljilo prijekim potrebama svakog oblika vlasti (...) Da bi se na vlast dospjelo, kao i da bi se ona vrila, ili pak da bi se graanima o njoj poloilo raune, politika mora biti komunikacija. (...) Ovaj stav proizlazi iz meusobnog spoja opdeg prava glasa, demokratije i razvoja sredstava informisanja i komuniciranja. Politiko komuniciranje T. orevid Politiku komunikaciju ini itava mrea inova komunikativnog suoavanja i sukobljavanja subjekata politike prakse, koji putem svoje komunikativne veze djeluju jedni na druge i na drutvo u kojem funkcioniu. Djelovanje jednih na druge i na drutvo = drutveni dijalog! Politiko komuniciranje- B. McNair; Svrhovita komunikacija u politici ukljuuje: 1. Sve oblike komunikacije kojima se slue politiari i drugi politiki akteri u svrhu ostvarivanja specifinih ciljeva; 2. Komunikaciju koju prema politikim akterima upuduju nepolitiari: birai ili novinari; 3. Komunikaciju nepolitiara o politikim akterima usmjerenu ka javnosti. Politiko komuniciranje: verbalno i neverbalno ukljuuje: 1. Interpersonalno komuniciranje npr. door to door marketing 2. Grupno komuniciranje grupe istomiljenika ili suprotstavljene gupe 3. Organizacijsko komuniciranje - ukljuuje PR, reklame, komuniciranje sa uim i irim javnostima putem medija ili direktno itd. 4. Masovno komuniciranje medijski posredovano: odnosi s medijima

Neverbalno komuniciranje:
Govor tijela otkriva osjedanja, stavove i namjere neke osobe Gestovi koritenje ruku i aka (za ljude otedenog sluha to je najvaniji model komunikacije) Izraz lica najvie govori o raspoloenju i emocijama neke osobe Tjelesni stav nain dranja tijela (izraava stav napetosti ili stav oputenosti, stav naklonjenost ili stav neprijateljstva) Prostor koji zauzima tijelo uslovljeno statusom osobe ili kontekstom komuniciranja (npr. ljudi koji se takmie stoje jedni naspram drugih) Dodir govori o stepenu prisnosti sa drugom osobom, ali moe biti i konvencionalno i kulturoloki uslovljeno (rukovanje, poljubac isl)

Parajezik: sistem neverbalnih znakova ili gestova koji prate verbalno izraavanje, a slui za interpretaciju rijei tokom govora Uzvici, potapalice, naglaavanje odreenih rijei, jaina, brzina i ritam glasa... Paralingvistiki znaci ukazuju na trenutno raspoloenje subjekta, njegove emocije ili namjere. Odijevanje: odnosno sve ono to nas u vizuelnom smislu odreuje (odjeda i obuda, ali i nakit, minka, frizura) Odraava doivljaj sopstvenog identiteta subjekta, ali i njegov socijalni i profesionalni status i kulturni kontekst iz kojeg dolazi (npr. marama ili burka, narodna nonja) Neverbalno komuniciranje vaan je dio izgradnje imida.

Verbalno komuniciranje:
Jezik, govor, pismo, simboliki prijenos poruka. Verbalno komuniciranje moe ukljuivati direktne i skrivene poruke.

Masovno komuniciranje
Javno je, odnosno njegov je sadraj otvoren i pristupaan svima. Publika je heterogena po sastavu i njena osnovna odlika je masovnost. Odvija se posredstvom masovnih medija. Thomas Meyer: Mediokracija: medijska kolonizacija politike Dualizacija politike na:proizvodnu i prezentacijsku stranu. Deava se apsolutna personalizacija politike (nije vie rije o programima i idejama, ved o osobama koje su nositelji politikih funkcija). to mediji vie svode politiku na zabavnu prezentaciju personalnih sukoba, to vie politika pokuava samoinscenacijom ispuniti oekivanje, jer ne eli ni razoarati ni razljutiti veliku publiku. Sutina svakog medijskog sistema je da obezbijedi funkcionalno komuniciranje. Funkcionalno komuniciranje je zasnovano na ideji drutvenog dijaloga. Sutina funkcionalnog komuniciranja je u tome da komunikator uskladi svoje sopstvene predstave, ciljeve i elje sa predstavama i oekivanjima recipijenata/javnosti.

KULTURA DIJALOGA: Drutveni dijalog pretpostavlja dobru volju svih subjekata. Kultura dijaloga podrazumijeva i kulturu konflikta. Vanost feedback-a: Dijaloga nema bez oslukivanja druge strane Feedback kao odgovor publike na poslanu verbalnu ili neverbalnu poruku daje nam informaciju o tome kakav je efekat imala naa poruka Feedback: poruka, informacija, stav javnosti, odreeno ponaanje javnosti... Na odnos prema feedbacku koji smo primili pokazuje na odnos prema recipijentima zanemarivanje feedbacka=nepotovanje recipijen(a)ta.

Uspjena komunikacijska praksa u politici

I verbalna i neverbana komunikacija je jednako vana! Govor tijela, odijevanje, parajezik mogu esto govoriti vie od rijei. Vano je znati ta recipijent (pojedinac, grupa, masa) oekuje od nas i kako mu to saopditi na najprihatljiviji i za njega najrazumljiviji nain. Vano je znati sluati! Dijaloga nema bez oslukivanja druge strane, bez poznavanja potreba i interesa onih kojima se obradamo. Dobar sagovornik je dobar slualac!Prvo se dodijeli licenca za sluanje, tek potom licenca za govorenje i ko ne zna sluati, uopte nema prava govoriti!Ako paljivo sluam, moda uopte ne treba da govorim. Zdravko Zupani Vana je odgovornost za izreeno! U trenutku kad izgovorimo rije vie nismo njen gospodar. Osim odgovornosti za izreeno, vana je i odgovornost za preudeno. Pojedinci, grupe, javnost imaju potrebu za informacijama i naa je obaveza prepoznati i zadovoljiti tu potrebu. Vano je znati ta redi! Progovoriti i ne znati ta jako je rizino. Nemamo nadzora. Nismo gospodari svojih rijei. Ba zato to ne znamo ta bi rekli kaemo mnogo niega!Iskusan govornik uvijek zna, ta eli da kae. Kada ne zna i nema vremena za pripremu, promisli. Saeka prije nego to odgovori.Uvijek moemo saekati pre nego to progovorimo. To je korisnije od ishitrenosti i brzopletosti. Zdravko Zupani

Vano je pristupati ljudima s potovanjem i u skladu s njihovim kulturolokim i komunikacijskim kodom! Svi smo ljudi i svi smo meusobno ravnopravni. Ko se precjenjuje, bide podcijenjen.Ko se podcjenjuje, nede biti cijenjen.Ko potuje sebe, potuje i druge i ako ga drugi ne potuju to ga ne zanima. Zdravko Zupani

Uspjena komunikacijska praksa s medijima ta novinari oekuju od politiara?

Da su dostupni Da odgovori brzo i direktno Da ih tretiraju s potovanjem i da imatjuelju da se novinaru prui sva pomod i svaki mogudi odgovor na upit Da uzvrate poziv ako stuobedali ili je neko za njih primio poruku Da, ako su obedali neto uraditi ili poslati dodatno, da to i ne zaborave Da stusvjesni pritiska roka pod kojim rade novinari. Uticaj politike na medije i medija na politiku je neupitan. On je uvijek dvosmijeran: koliko politika sfera nastoji da utie na medijsku, toliko i mediji nastoje da utiu na politiku sferu. Politika i mediji odnos Davorka Vidovid- Klasina predodba ;

politika
Proizvodnja odluka koje su obavezne za cijelo drutvo.

mediji
Promatraju politiko djelovanje i njegove posljedice s kritike distance te ga irokoj publici posreduju to objektivnije i stvarnije.

Vie ne vrijedi!

Iz knjige Vijesti se sastoje od ingormacija. Prije nego to su prikupljene, vijesti su podvrgnute ispitivanju, vrednovanju, strukturisanju i klasifikaciji. Jedna od prvih karika u lancu prikupljanja vijesti jeste novinska agencija. Meutim, vijesti nisu samo stvar prikupljanja informacija, one se esto isporuuju unutar jedne naturalizovane perspektive i njima u znatnoj mjeri upravljaju razliite zainteresovane stranke. U tom smislu, esto je teko suditi ta su stvari vijesti, a ta PR ''interpretacija''. Za mnoge je televizija i dalje glavni izvor vijesti i tekudih zbivanja, onih istih koje sainjavaju i vedi dio radijskog programa i sadraja mnogih asopisa. asopisi su trenutno u nagloj ekspanziji, dva glavna razloga za to tiu se trinih nia i tehnolokog napretka. Nova tehnologija proizvodi nove vrste medija i novu publiku. Feedback svim medijima omogudava internet. Potreba za komuniciranjem jeste jedna od osnovnih karakteristika ovjeka kao drutvenoh bida. U tom drutvenom procesu ostvaruju se meusobni uticaji u formiranju vrijednosti i stavova. U tom dijalektikom odnosu danas dolazi do izraaja posrednika i transmisiona uloga mass medija iji je znaaj u drutvenom karakteru komuniciranja koji ona potvruje ili negira. Funkcija sredstava masovnih komunikacija jeste realizacija prava na kulturu odnosno kultrne razmjene kao cjelokupni i svestrani nain socijalizacije ovjeka. Samim tim se podcrtava znaaj i mod sredstava masovnih komunikacija. U socijalnoj praksi savremenog svijeta izraena je tendencija jednosmjernog komuniciranja. Sutina funkcionisanja mass medija bi bila u tome da vrati zajednicu sebi, odnosno da ta komunikacija omoguduje glas o sebi da preko njih komunicira, kritiki analizira sebe i kroz neprestani dijalog izmjene iskustva politike prakse realizuje svoj napredak i hod u bududnost. ''Dejstvo dehnokratskog i birokratskog sistema kao masovni mediji ovjeka pretvaraju robota.'' ovjeku treba omoguditi da bude djelotvorna i aktivna linost , kad slobodno koristi oblike izraavanja kako bi uspostavio kontakt sa ljudima. Mass mediji su danas faktor socijalizacije ( bili to oni koji ih kontorliu ili su njeni komunikatori) i nai vre odreenu socijalizaciju. Socijalizacija se definie kao uenje i usvajanje naina da se postane funkcionalnim lanom drutva, ali poto je poznato da se ovi procesi odvijaju u svim drutvima.

Neki teoretiari pokuavaju da ukau na to da se auditorij masovnih medija moe podjeliti na one koji pasivno primaju emisije, oni koji im se prilagoavaju i one koji zauzimaju kritian stav i prekidaju gledanje emisije. Masovna komunikacija i interpersonalna komunikacija nisu uvijek usaglaene, to ini da su studije utjecaja mass medija na javno mnijenje veoma kompleksni da se sukobljavaju sa razliitim tekodama koje su povezane sa dispozicijama prenosioca u procesu komunikacija i koje se stavljaju na repertoar pod ti uslova: 1. Selektivna percepcija 2. panja 3. pamdenje

Prilikom prouavanja recipijenata mass medija bilo je mogude utvrditi da postoje subjekti koji imaju tendenciju da se izlau samo porukama za koje se pretpostavlja da se slau sa njihovim miljenjem i da ne ele, npr.da gledaju ili sluaju emisije suprotnog sadraja. Ukoliko komunikatori ne obradaju panju na specijalne sklonosti primaoca, veoma esto rizikuju da promae svoj cilj. Najzad, i druga iskustva dokazuju injenicu da vedina lake pamti poruke koje potvruju njihovo sopstveno miljenje od onih poruka koje im se suprostavljaju . iz tih razloga se prihvata da uticaji mass komunikacija esto imaju tendenciju da pjaaju i uvrste postojeda miljenja. Suprotni uticaji nisu iskljueni, ali su mnogo rijei. Postoji izvjesna opasnost irenjem mass medija da se pojedinac pretvori u neku vrstu maine za registrovanje. Osnovni kvalitet ovjeka sutranjice bez sumnje de biti njegova sposobnost da vri selekciju, da prima samo potrebne poruke a da se od ostalih odbranih odnosno ogradi. ''Masovni mediji beskonano podiu razinu znanja ljudi o onome to se zbiva u drutvu, a beskonano koe sposobnost ljudi da to znanje preobrate u politiko djelovanje.''