You are on page 1of 29

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

I PARCIJALNA PROVJERA ZNANJA I. UVODNE DEFINICIJE 1. Masovna pojava je: a. grupa naunih metoda b. neka statistika iz uzorka c. pojava koja se manifestuje na velikom broju objekata d. pojava koja se manifestuje na vrlo malom broju objekata 2. Statistika je: a. pojava koja se manifestuje na velikom broju objekata b. pojava koja se manifestuje na vrlo malom broju objekata c. nauka koja prouava masovne pojave 3. Dva kljuna segmenta statistike kao nauke su: a. Populacija i uzorak b. Deskriptivna i inferencijalna statistika c. Statistika jedinica i mjerna skala 4. ______________ je nauka koja koristei rezultate iz uzorka daje generalizacije o vanim segmentima i parametrima populacije. a. Statistika kontrola procesa b. Deskriptivna statistika c. Sluajni uzorak d. Inferencijalna statistika 5. Element ili objekat ili pojedinac koji posjeduje karakteristiku ije se variranje istrauje je: a. Veliina uzorka b. Uzorak c. Statistika jedinica d. Populacija 6. Varijabla koju analiziramo je broj TV aparata koje posjeduje jedno domainstvo u gradu A. Populaciju koja odgovara datoj varijabli ine: a. TV aparati u domainstvu b. gradovi c. domainstva 7. Jedna karakteristika koju posjeduju statistike jedinice date populacije je: a. Mjerenje b. Uzorak c. Modalitet d. Varijabla 8. Skup svih statistikih jedinica koji je predmet interesa u datom istraivanju je: a. Uzorak b. Varijabla c. Populacija

WWW.STUDOMAT.BA

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

9. Raspolaemo podacima o visini profita za 100 trgovakih kompanija u BiH. Trgovaka kompanija u ovom primjeru predstavlja: a. Statistiku varijablu b. Statistiku jedinicu c. Uzorak d. Populaciju 10. Populacija predstavlja: a. Sve pojedince u dravi koja se analizira b. Sve koji su ukljueni u uzorak c. Sve objekte, pojedince ili elemente koji posjeduju krakteristiku koja se prouava d. Sve objekte, pojedince ili elemente koji su dostupni u toku istraivanja 11. Podaci koji se prikupljaju u toku samog istraivanja i samo za potrebe tog istraivanja su: a. Informacije b. Primarni podaci c. Sekundarni podaci 12. Reditelj djeijeg programa sastavio je 10 pitanja koja e postaviti uenicima petih razreda osnovnih kola kako bi na osnovu njihovih odgovora odabrao male voditelje svoje emisije. Koju metodu prikupljanja podataka reditelj koristi? a. Posmatranje b. Intervju c. Indirektnu metodu sakupljanja podataka iz sekundarnih izvora 13. Podaci koje je neko drugi prikupio i objavio a korisni su u naem istraivanju su: a. Informacije b. Primarni podaci c. Sekundarni podaci 14. Primarni podaci su: a. Prvi podaci na koje naiemo b. Podaci iz sekundarnih izvora c. Podaci sakupljeni iskljuivo za dato istraivanje d. Uvijek podaci iz upitnika 15. Ukoliko neka osoba prikuplja podatke o broju automobila koji prou kroz raskrsnicu u odreenom vremenskom periodu, koju metodu prikupljanja podataka koristi? a. Posmatranje b. Intervju c. Indirektnu metodu sakupljanja podataka iz sekundarnih izvora 16. Popis znai da: a. Radimo sa uzorkom b. Svaki element populacije je ukljuen u istraivanje c. Samo dio populacije se ukljuuje u istraivanje 17. Pouzdanost u jednom istraivanju znai da: a. Istraivanje mora biti provedeno u skladu sa vremenskim i finansijskim ogranienjima b. Istraivanjem se izmjerilo ono to je oekivano

WWW.STUDOMAT.BA

STATISTIKA PITANJA 2 c. Ako se takvo istraivanje ponovi oekujemo sline rezultate 18. Statistika varijabla je: a. Neka statistika iz uzorka b. Karakteristika po kojoj se razlikuju statistike jedinice c. Uvijek podatak iz upitnika 19. Modalitet jedne statistike varijable je: a. Neki parametar iz populacije b. Funkcija koja svakoj statistikoj jedinici pridruuje jednu vrijednost c. Vrijednost koju moe uzeti statistika varijabla

WWW.STUDOMAT.BA

20. Statistika varijabla je: a. Neki parametar iz populacije b. Funkcija koja svakoj statistikoj jedinici pridruuje jednu vrijednost c. Vrijednost koju moe uzeti analizirana karakteristika 21. Kod nominalne mjerne skale poredak je bitan. a. Tano b. Netano 22. Kod ordinalne mjerne skale poredak nije bitan. a. Tano b. Netano 23. Kada radimo sa kvantitativnom mjernom skalom i nula ne znai odsustvo pojave, rije je o: a. Ordinalnoj skali b. Nominalnoj skali c. Intervalnoj skali d. Metrikoj skali 24. Kada radimo sa kvantitativnom mjernom skalom i nula znai odsustvo pojave, rije je o: a. Ordinalnoj skali b. Nominalnoj skali c. Intervalnoj skali d. Metrikoj skali 25. Kada radimo sa kvalitativnom mjernom skalom i svaki modalitet ima isti relativni znaaj, rije je o: a. Ordinalnoj skali b. Nominalnoj skali c. Intervalnoj skali d. Metrikoj skali 26. Kada radimo sa kvalitativnom mjernom skalom i modaliteti nemaju isti relativni znaaj, rije je o: a. Ordinalnoj skali b. Nominalnoj skali

WWW.STUDOMAT.BA

STATISTIKA PITANJA 2 c. Intervalnoj skali d. Metrikoj skali

WWW.STUDOMAT.BA

27. Kvantitativna statistika varijabla koja moe uzeti bilo koji vrijednost iz datog intervala je a. Nominalna varijabla b. Ordinalna varijabla c. Prekidna varijabla d. Neprekidna varijabla 28. Kvantitativna statistika varijabla koja moe uzeti samo odreene vrijednosti iz datog intervala je: a. Nominalna varijabla b. Ordinalna varijabla c. Prekidna varijabla d. Neprekidna varijabla 29. Ako u analizi neke pojave, podatke dobijamo prebrojavanjem, odgovarajua statistika varijabla je: a. Kvalitativna ordinalna b. Kvantitativna diskretna c. Kvalitativna nominalna d. Kvantitativna kontinuirana 30. Ako u analizi neke pojave, podatke dobijamo mjerenjem, odgovarajua statistika varijabla je: a. Kvalitativna ordinalna b. Kvantitativna diskretna c. Kvalitativna nominalna d. Kvantitativna kontinuirana 31. Ako radimo sa prekidnom varijablom za prikupljanje podataka koristimo: a. Prebrojavanje b. Mjerenje c. Ponderisanje 32. Sa ciljem da dobijemo neprekidnu varijablu, koristimo proces: a. Agregiranja b. Prebrojavanja c. Odabira d. Mjerenja 33. Koja mjerna skala odgovara praenju i evidentiranju jedinstvenog matinog broja? a. Nominalna b. Ordinalna c. Intervalna d. Racio ili mjerna 34. Mjerili smo duinu proizvoda u uzorku iz fabrikog pogona C. To je primjer koje mjerne skale? a. Nominalna

WWW.STUDOMAT.BA

STATISTIKA PITANJA 2 b. Ordinalna c. Intervalna d. Racio ili mjerna

WWW.STUDOMAT.BA

35. U podrunici Raiffeisen Banke, pratili smo broj transakcija u toku radnog dana, za 100 dana. Statistika varijabla broj transakcija u toku radnog dana je: a. Kvalitativna ordinalna b. Kvantitativna diskretna c. Kvalitativna nominalna d. Kvantitativna kontinuirana 36. Mjerili smo teinu proizvoda za 30 proizvoda jedne serije. U tom primjeru, teina proizvoda predstavlja: a. Kvalitativnu ordinalnu varijablu b. Kvantitativnu diskretnu varijablu c. Kvalitativnu nominalnu varijablu d. Kvantitativnu kontinuiranu varijablu 37. Za koji tip varijable u grafikom predstavljanju ne smijemo koristiti spojene stupce ili histogram? a. Kvantitativnu kontinuiranu varijablu b. Kvantitativnu diskretnu varijablu 38. Za koji tip varijable u grafikom predstavljanju koristimo spojene stupce ili histogram? a. Kvantitativnu kontinuiranu varijablu b. Kvantitativnu diskretnu varijablu 39. Koji od navedenih tipova grafikona predstavlja krivu? a. Stupci b. Histogram c. Poligon apsolutnih frekvencija d. Strukturni krug 40. ___________________ varijabla je kvalitativna varijabla takva da nije mogue uspostaviti redosljed meu modalitetima niti ih je mogue porediti. a. Prekidna b. Kontinuirana c. Ordinalna d. Nominalna 41. ___________________ varijabla je kvalitativna varijabla takva da je mogue uspostaviti redosljed meu modalitetima i mogue ih je porediti. a. Prekidna b. Kontinuirana c. Ordinalna d. Nominalna (kvantitativna varijabla moe biti prekidna i neprekidna, a kvalitativna ordinalna i nominalna)

WWW.STUDOMAT.BA

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

42. Sa ciljem da grafiki predstavimo empirijsku distribuciju frekvencija nacrtali smo histogram. Ta znai da smo predstavljali: a. Kvalitativnu ordinalnu varijablu b. Kvantitativnu diskretnu varijablu c. Kvantitativnu kontinuiranu varijablu d. Kvalitativnu nominalnu varijablu II. FREKVENCIJE 43. Broj ponavljanja (pojavljivanja) datog modaliteta u seriji podataka je: a. Apsolutna frekvencija b. Relativna frekvencija c. Procentualna frekvencija 44. Apsolutna frekvencija pokazuje: a. broj ponavljanja datog modaliteta b. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo c. udio statistikih jedinica sa istim modalitetom u analiziranoj seriji podataka 45. Relativna frekvencija pokazuje: a. broj ponavljanja datog modaliteta b. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo c. udio statistikih jedinica sa istim modalitetom u analiziranoj seriji podataka 46. Formula za izraunavanje relativne frekvencije je: a. pi fi N b. pi=fi/N c. pi=fi/n 47. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje relativna frekvencija f pi i ? a. i b. n c. N 48. Rastua apsolutna kumulativna frekvencija pokazuje: a. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo b. koliko podataka u seriji ima vrijednost veu od vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo c. koji je udio podataka u seriji koji imaju vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo 49. Opdajua apsolutna kumulativna frekvencija pokazuje: a. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo b. koliko podataka u seriji ima vrijednost veu od vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo WWW.STUDOMAT.BA 6

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

c. koji je udio podataka u seriji koji imaju vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo 50. Imamo informaciju da 27% studenata I godine Poslovne kole ima 19 godina. Na bazi kojeg tipa frekvencije smo dobili takvu informaciju? a. Apsolutna frekvencija b. Kumulativna frekvencija c. Procentualna frekvencija 51. Imamo informaciju da 127 studenata II godine Poslovne kole ima 20 godina. Na bazi kojeg tipa frekvencije smo dobili takvu informaciju? a. Apsolutna frekvencija b. Kumulativna frekvencija c. Procentualna frekvencija 52. Zbir apsolutnih frekvencija u jednoj empirijskog distribuciji frekvencija mora biti jednak: a. N b. n c. 0 d. 1 53. Rastua relativna kumulativna frekvencija pokazuje: a. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo b. koji je udio podataka u seriji koji imaju vrijednost veu od vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo c. koji je udio podataka u seriji koji imaju vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su datom trenutku nalazimo 54. Zbir relativnih frekvencija u jednoj empirijskog distribuciji frekvencija mora biti jednak: a. N b. 1 c. 0 55. Formula za izraunavanje rastue relativne kumulativne frekvencije glasi: a. F i
j i 1 i

p
j 1 i

b. F i p j c. F i f j
j 1

WWW.STUDOMAT.BA

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

56. ta nedostaje (gdje je upitnik) u formuli za izraunavanje rastue relativne kumulativne frekvencije F a. N b. i c. n 57. Poslednja rastua apsolutna frekvencija mora biti jednaka: a. 1 b. N c. 0 58. Formula za izraunavanje rastue apsolutne kumulativne frekvencije glasi: a.

i p j
j 1

S i f j
j 1 n

b.

S i

j i 1

f
j 1

c.

S i f j

i 1

59. ta nedostaje u formuli za izraunavanje rastue apsolutne kumulativne frekvencije

S i f j
j 1

a. n b. N c. i 60. Poslednja rastua relativna frekvencija mora biti jednaka: a. 1 b. N c. 0 61. Serija sa bruto podacima je: a. Statistika serija podataka koji su ureeni po veliini b. Forma sreivanja podataka tako da svakom modalitetu odgovara njegova apsolutna frekvencija c. Poetna neureena serija podataka 62. Kada imamo takvu formu sreivanja podataka tako da svakom modalitetu odgovara njegova apsolutna frekvencija, tada je rije o: a. statistikoj seriji sa orginalnim bruto nesreenim podacima b. ureenoj statistikoj seriji c. statistikoj distribuciji frekvencija

WWW.STUDOMAT.BA

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

63. Statistika distribucija frekvencija je: a. Statistika serija podataka koji su ureeni po veliini b. Forma sreivanja podataka tako da svakom modalitetu odgovara njegova apsolutna frekvencija c. Statistikoj serija sa orginalnim bruto nesreenim podacima 64. Formula za izraunavanje centra intervala glasi: a.

2 L1,i L1,i1 c b. i 2 L2,i L2,i1 c c. i 2


65. ta nedostaje) u formuli za izraunavanje centra intervala a. 1, i+1 b. 2, i+1 c. 2, i+2 66. Imamo informaciju da 76% studenata I godine Poslovne kole ima 21 godinu ili manje. Na bazi kojeg tipa frekvencije smo dobili takvu informaciju? a. Relativna frekvencija b. Rastua relativna kumulativna frekvencija c. Rastua apsolutna kumulativna frekvencija 67. Imamo informaciju da 178 studenata II godine Poslovne kole ima 21 godinu ili manje. Na bazi kojeg tipa frekvencije smo dobili takvu informaciju? a. Relativna frekvencija b. Rastua relativna kumulativna frekvencija c. Rastua apsolutna kumulativna frekvencija 68. Formula za izraunavanje korigovane apsolutne frekvencije glasi: a.

ci

L1,i L2,i 1

ci

L1,i L???? 2

b. c.

fi li l fi ' i fi f i ' f i li fi '

WWW.STUDOMAT.BA

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

III. DESKRIPTIVNA STATISTIKA III.1. MJERE CENTRALNE TENDENCIJE III.1.1. POTPUNE (RAUNSKE) MJERE CENTRALNE TENDENCIJE 69. Mjere centralne tendencije: a. Se mogu izraunavati za kvalitativne varijable b. Ukazuju na srednju ili prosjenu vrijednost za podatke iz statistike serije c. Predviaju narednu vrijednost 70. Aritmetika sredina se definie kao: a. Zbir svih podataka pomnoen sa brojem podataka b. Proizvod svih podataka pomnoen sa brojem podataka. c. Zbir svih podataka podijeljen sa brojem podataka. 71. Aritmetika sredina je jednaka: a. Recipronoj vrijednosti aritmetike sredine recipronih vrijednosti podataka. b. Koliniku izmeu zbira svih podataka i broja podataka. c. N-tom korijenu iz proizvoda svih podataka. d. Podatku sa najveom apsolutnom ili relativnom frekvencijom. 72. Kojoj vrsti mjera srednje vrijednosti aritmetika sredina pripada? a. Pozicione i potpune b. Pozicione i nepotpune c. Raunske i nepotpune d. Raunske i potpune 73. Formula za izraunavanje aritmetike sredine za intervalno grupisanu distribuciju frekvencija glasi:

1 N xi f i N i 1 1 n x ci f i b. N i 1
a. x c. x
n 1 xi f i N 1 i 1

74. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje aritmetike sredine za intervalno grupisanu distribuciju frekvencija x a. Fi b. fi c. pi 75. Formula za izraunavanje aritmetike sredine za neintervalno grupisanu distribuciju frekvencija glasi:

1 n ci ? N i 1

1 n xi f i a. x N i 1
10

WWW.STUDOMAT.BA

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

1 N ci f i N i 1 n 1 x c. xi f i N 1 i 1
b. x 76. Za izraunavanje aritmetike sredine koristimo sve podatke u statistikoj seriji. a. Da b. Ne 77. Ako svaki podatak u nizu pomnoimo istom konstantom, aritmetika sredina novog niza podataka je jednaka: a. Zbiru konstante i aritmetike sredine poetnog niza podataka b. Aritmetikoj sredini poetnog niza podataka c. Proizvodu konstante i aritmetike sredine poetnog niza podataka 78. Ako svaki podatak u nizu uveamo za istu konstantu, aritmetika sredina novog niza podataka je jednaka: a. Zbiru konstante i aritmetike sredine poetnog niza podataka b. Aritmetikoj sredini poetnog niza podataka c. Proizvodu konstante i aritmetike sredine poetnog niza podataka 79. Harmonijska sredina je jednaka: a. Koliniku izmeu zbira svih podataka i broja podataka. b. N-tom korijenu iz proizvoda svih podataka. c. Recipronoj vrijednosti aritmetike sredine recipronih vrijednosti podataka. d. Podatku sa najveom apsolutnom ili relativnom frekvencijom. 80. Koja od navedenih mjera srednje vrijednosti je osjetljiva na prisustvo outliera? a. Aritmetika sredina b. Mod c. Medijana d. Percentil 81. Geometrijska sredina je jednaka: a. Koliniku izmeu zbira svih podataka i broja podataka. b. Recipronoj vrijednosti aritmetike sredine recipronih vrijednosti podataka. c. N-tom korijenu iz proizvoda svih podataka. d. Podatku sa najveom apsolutnom ili relativnom frekvencijom. 82. Kojoj vrsti mjera srednje vrijednosti harmonijska sredina pripada? a. Pozicione i potpune b. Pozicione i nepotpune c. Raunske i potpune d. Raunske i nepotpune 83. Formula za izraunavanje geometrijske sredine neintervalno grupisanu distribuciju frekvencija glasi:

WWW.STUDOMAT.BA

11

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

fi N G x i a. i 1 n fi x i i 1 n

Gn b. Gn

c.

x
i 1

84. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje geometrijske sredine za

G? negrupisane podatke
a. fi b. N c. n

fi x i i 1

85. Zbir svih odstupanja podataka iz serije od aritmetike sredine mora biti jednak: a. 1 b. 0 c. N 86. Prosjena plata u kompaniji X je 800 KM. Ako se struktura zaposlenih ne mijenja, nova prosjena plata u sluaju da se plata svakog zaposlenog uvea za 40% bie: a. 800 KM b. 840 KM c. 1,200 KM d. 1,120 KM 87. Ako imamo seriju podataka takvu da je svaki podatak jenkak konstanti c., aritmetika sredina takvog niza je jednaka: a. 1 b. 0 c. c d. N 88. Mjera srednje vrijednosti koju koristimo da izrazimo indirektnu vezu je: a. Arithmetika sredina b. Mod c. Harmonijska sredina d. Geometrijska sredina

WWW.STUDOMAT.BA

12

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

89. Prosjena plata u kompaniji X je 800 KM. Ako se struktura zaposlenih ne mijenja, nova prosjena plata u sluaju da se plata svakog zaposlenog uvea za 60 bie: 1. 800 KM 2. 860 KM 3. 1,280 KM 90. Formula za izraunavanje harmonijske sredine za negrupisane podatke glasi:

c. 91. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje harmonijske sredine za neintervalno grupisanu statistiku distribuciju frekvencija

a. fi b. n c. N 92. Za varijablu brzina kretanja vozila srednja vrijednost iznosila je 75 km/h. U izraunavanju srednje vrijednosti koristili smo: a. geometrijsku sredinu b. harmonijsku sredinu c. aritmetiku sredinu 93. Za seriju podataka: 15; 20; 14; 21; 28; aritmetika sredina iznosi: a. 2.5 b. 19.6 c. 49.28 d. 10 94. Formula za izraunavanje harmonijske sredine za intervalno grupisanu distribuciju frekvencija glasi:

WWW.STUDOMAT.BA

13

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

b. III.1.2. NEPOTPUNE (POZICIONE) MJERE SREDNJE VRIJEDNOSTI 95. Distribucija frekvencija o prihodu domainstva je desno asimetrina sa vrlo malo domainstava koja imaju visoke prihode. Koja mjera srednje vrijednosti je prikladana za takvu distribuciju? a. Aritmetika sredina b. Mod c. Medijana d. Percentili 96. Kojoj vrsti mjera srednje vrijednosti mod pripada? a. Pozicione i potpune b. Pozicione i nepotpune c. Raunske i potpune d. Raunske i nepotpune 97. Teorijska relativna rastua kumulativna frekvencija medijane je: a. 10% b. 25% c. 50% d. 100% 98. Medijana se odreuje na bazi: a. Rastue kumulativne frekvencije b. Opadajue kumulativne frekvencije c. Apsolutne frekvencije 99. Teorijska apsolutna rastua kumulativna frekvencija medijane je: a. N/10 b. N/4 c. 3N/4 d. N/2 100. Mod je: a. Vrijednost na sredini statistike serije b. Potpuna mjera srednje vrijednosti WWW.STUDOMAT.BA 14

STATISTIKA PITANJA 2 c. Modalitet koji se najee pojavljuje d. Prosjena vrijednost 101. Kojoj vrsti mjera srednje vrijednosti medijana pripada? a. Pozicione i nepotpune b. Pozicione i potpune c. Raunske i potpune d. Raunske i nepotpune 102. Medijana intervalno grupisane distribucije frekvencija odreuje se interpolacijom na bazi formule:

WWW.STUDOMAT.BA

b. 103. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje medijane

a. SMe b. SMe+1 c. S Me1 104. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje medijane

b.

WWW.STUDOMAT.BA

15

STATISTIKA PITANJA 2 105. Medijana dijeli ureenu statistiku seriju na: a. Dva jednaka dijela b. Tri jednaka dijela c. etiri jednaka dijela 106. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za

WWW.STUDOMAT.BA

izraunavanje

moda

c. 107. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje moda

b. 108. Mod se grafiki odreuje na: a. histogramu b. poligonu rastue kumulante c. strukturnom krugu 109. Kvartili dijele ureenu statistiku seriju na: a. Dva jednaka dijela b. Tri jednaka dijela c. etiri jednaka dijela 110. Koliko se podataka u ureenoj statistikoj seriji nalazi izmeu prvog i treeg kvartila? a. 25% b. 50% c. 75% d. 100% 111. Koliko se podataka u ureenoj statistikoj seriji nalazi izmeu drugog i treeg kvartila? a. 25% b. 50% c. 75% d. 100%

WWW.STUDOMAT.BA

16

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

112. Koliko se podataka u ureenoj statistikoj seriji nalazi izmeu prvog kvartila i medijane? a. 100% b. 50% c. 75% d. 25% 113. Formula za izraunavanje moda za intervalno grupisanu distribuciju frekvencija glasi:

c. 114. U statistikoj distribuciji frekvencija, modus je podatak koji: a. Ima najviu vrijednost b. Se najee ponavlja c. Se najrjee ponavlja d. Dijeli seriju na 2 jednak dijela 115. U statistikoj distribuciji frekvencija, medijana je podatak koji: a. Ima najviu vrijednost b. Se najee ponavlja c. Se najrjee ponavlja d. Dijeli seriju na 2 jednak dijela 116. Teorijska relativna rastua kumulativna frekvencija prvog kvartila je: a. 10% b. 25% c. 50% d. 100% 117. Teorijska relativna rastua kumulativna frekvencija treeg kvartila je: a. 10% b. 25% c. 50% d. 75% 118. Kada je distribucija znaajno asimetrina poeljno je kao mjeru srednje vrijednosti uzeti: a. Medijanu b. Mod??? c. Aritmetiku sredinu

WWW.STUDOMAT.BA

17

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

119. Teorijska apsolutna rastua kumulativna frekvencija prvog kvartila je: a. N/10 b. N/4 c. 3N/4 d. N/2 120. Teorijska apsolutna rastua kumulativna frekvencija treeg kvartila je: a. N/10 b. N/4 c. 3N/4 d. N/2 121. Modalni podatak se ita na bazi: a. Najnie frekvencije b. Najvie frekvencije c. Frekvencije u sredini distribucije frekvencija 122. Mod se grafiki odreuje na: a. histogramu b. strukturnom krugu c. poligonu rastue kumulante III.2. MJERE VARIJABILITETA III. 2. 1. APSOLUTNE MJERE VARIJABILITETA 123. Mjera disperzije je mjera za: a. Oblik distribucije b. Varijabilitet podataka oko izraunate mjere srednje vrijednosti c. Centralnu tendenciju 124. Disperzija mjeri: a. Odstupanja podataka od prosjeka b. Asimetriju podataka c. Zaobljenost podataka 125. Interkvartilno odstupanje je: a. Razlika izmeu etvrtog i prvog kvartila b. Prosjek prvog i treeg kvartila c. Razlika izmeu treeg i prvog kvartila 126. Varijansa je: a. Korijen iz interkvartilnog odstupanja b. Kvadrat interkvartilnog odstupanja c. Korijen iz standardne devijacije d. Kvadrat standardne devijacije 127. Standardna devijacija je najvie apsolutno odstupanje izmeu podataka i prosjeka. a. Da b. Ne

WWW.STUDOMAT.BA

18

STATISTIKA PITANJA 2 128. Formula za izraunavanje srednjeg apsolutnog odstupanja glasi:

WWW.STUDOMAT.BA

b. 129. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje srednjeg apsolutnog odstupanja a. fi b. pi c. N 130. Formula za izraunavanje standardne devijacije glasi:

c. 131. Formula za izraunavanje standardne devijacije glasi:

c.

WWW.STUDOMAT.BA

19

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

132. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje standardne devijacije

a. fi

b. X c. xj 133. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje standardne

devijacije a. fi b. pi c. Si 134. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje standardne

devijacije a. n b. N c. n+1 135. U kojoj jedinici mjere je izraena standardna devijacija? a. Neimenovani broj b. Ista jedinica mjere kao i analizirana varijabla c. Kvadrat jedinice mjere analizirane varijable 136. U kojoj jedinici mjere je izraena varijansa? a. Neimenovani broj b. Ista jedinica mjere kao i analizirana varijabla c. Kvadrat jedinice mjere analizirane varijable 137. Varijansa je jednaka: a. Sumi kvadrata odstupanja podataka iz niza od aritmetike sredine b. Aritmetikoj sredini kvadrata odstupanja podataka iz niza od aritmetike sredine c. Aritmetikoj sredini odstupanja podataka iz niza od aritmetike sredine d. Sumi odstupanja podataka iz niza od aritmetike sredine 138. Standardna devijacija je jednaka: a. Varijansi pbsolutnih odstupanja b. Pozitivnom korijenu iz varijanse c. Korijenu iz varjanse d. Kvadratu varijanse

WWW.STUDOMAT.BA

20

STATISTIKA PITANJA 2 139. Varijansa je osjetljiva na outliere i ekstremne vrijednosti: a. Da b. Ne (nikad ula!) 140. Formula za izraunavanje interkvartilnog apsolutnog odstupanja:

WWW.STUDOMAT.BA

c. 141. Koji procenat rasiranja oko medijane izraava interkvartilno odstupanje? a. 25% b. 50% c. 75% 142. Dozvoljeno je koristiti standardnu devijaciju za poreenje varijabilteta kod serija sa razliitim mjernim jedinicama. a. Da b. Ne 143. Standardna devijacija plata u jednoj kompaniji iznosi 124 KM. Ako svaki zaposleni dobije poviicu u iznosu 50 KM, standardna devijacija nove serije plata iznosi: a. 124 KM b. 174 KM c. 186 KM 144. Varijansa za varijablu iznos toplog obroka iznosi 36 KM2. Kako su porasle cijene prehrambenih artikala, uprava je odluila da udvostrui iznos toplog obroka svim zaposlenim. Varijansa za novi niz varijable iznos toplog obroka iznosie: a. 36 KM2 b. 36 KM c. 144 KM d. 144 KM2 ??? 145. Ako nekim istraivanjem obuhvatimo kompletnu populaciju standardna devijacija e biti jednaka 0. a. Da b. Ne 146. Ako eliminiemo ekstremne vrijenosti iz niza, varijansa e a. Ostati ista b. Biti nia c. Biti via

WWW.STUDOMAT.BA

21

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

147. Koja od ponuenih vrijednosti moe biti standardna devijacija za varijablu ocjena na ispitu (koja moe uzeti vrijednosti 5-10)? a. -2 b. -1,05 c. 11,23 d. 1,35 148. Ako je standardna devijacija jednaka 0 znamo da: a. Su svi podaci u nizu razliiti b. Nekoliko podataka u nizu se ponavlja, ne svi c. Svi podaci u nizu su jednaki III. 2. 1. RELATIVNE MJERE VARIJABILITETA 149. Koeficijent varijacije izraava odnos ili kolinik izmeu standardne devijacije i aritmetike sredine. a. Da b. Ne 150. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje koeficijenta varijacije V 100

a. Me

b. X c. Mo 151. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje koeficijenta varijacije

V=?/ X *100 a. Me b. sigma c. Mo 152. Koeficijent varijacije omoguava uporeivanje varijabiliteta serija koje imaju razliitu jedinicu mjere. a. Da b. Ne 153. Koeficijent varijacije se ne moe koristiti za uporeivanje varijabiliteta serija koje imaju razliitu jedinicu mjere. a. Da b. Ne 154. Koji indikator koristimo da izmjerimo relativno variranje podataka iz niza oko medijane? a. Koeficijent inter-kvartilnog odstupanja b. Standardnu devijaciju c. Koeficijent varijacije d. Varijansu

WWW.STUDOMAT.BA

22

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

155. Kako bismo odredili relativno variranje podataka iz niza oko medijane, potrebno je da znamo: a. medijanu i mod b. Medijanu i aritmetiku sredinu c. Prvi i trei kvartil d. Prvi i trei decil 156. Koji indikator koristimo da izmjerimo relativno variranje podataka iz niza oko aritmetike sredine? a. Koeficijent inter-kvartilnog odstupanja b. Standardnu devijaciju c. Koeficijent varijacije d. Varijansu 157. Vii nivo keficijenta varijacije ukazuje na: a. Manju disperziju b. Viu disperziju c. Istu situaciju sa varijabilitetom 158. Nii nivo keficijenta varijacije ukazuje na: a. Manju disperziju b. Viu disperziju c. Istu situaciju sa varijabilitetom 159. Formula za izraunavanje koeficijenta varijacije glasi:

a. sigma/ X *100 b. c. 160. Aritmetika sredina niza standardiziranih vrijednosti analizirane varijable (i=1,...,N) jednaka je: a. 0 b. 1 c. Aritmetikoj sredini orginalnog niza za analiziranu varijablu 161. Formula za izraunavanje standardizirane vrijednosti glasi:

b.

WWW.STUDOMAT.BA

23

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

162. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje standardizirane z vrijednosti

a. fi b. N c. sigma 163. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje standardizirane z vrijednosti

a. Xpotez b. N c. sigma 164. Studenti su radili ispit iz Statistike. Za tri studenta A, B i C standardizirane vrijednosti ocjene bile su: zA= zB=1.4 i zC= najbolju poziciju meu rezultatima ispita: a. Student A b. Student B c. Student C ?????? 165. Studenti su radili ispit iz Statistike. Za tri studenta A, B i C standardizirane vrijednosti ocjene bile su: 0.5, 1.4 i 0.4 A B C z z z najloiju poziciju meu rezultatima ispita: a. Student A b. Student B c. Student C ?????? 166. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje koeficijenta interkvartilnog

odstupanja a. Q1-Q3 b. Q1Q3 c. Q1+Q3 167. Koeficijent interkvartilnog odstupanja je relativni pokazatelj disperzije oko aritmetike sredine. a. Da b. Ne 168. Koeficijent interkvartilnog odstupanja je relativni pokazatelj disperzije oko medijane. a. Da b. Ne

WWW.STUDOMAT.BA

24

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

169. Koji indikator se koristi za poreenje pozicije pojedinih modaliteta ili podataka u okviru jedne statistike serije? a. z vrijednost ?? b. Koeficijent varijacije c. Standardna devijacija 170. Varijansa niza standardiziranih vrijednosti analizirane varijable (i=1,...,N) jednaka je: a. 1 b. 0 c. Varijansi orginalnog niza za analiziranu varijablu III.3. MJERE OBLIKA DISTRIBUCIJE I KONCENTRACIJE 171. U sluaju desno asimetrine distribucije frekvencija, znak koeficijenta asimetrije je: a. Pozitivan b. Negativan c. Moe biti i pozitivan i negativan 172. U sluaju lijevo asimetrine distribucije frekvencija, znak koeficijenta asimetrije je: a. Pozitivan b. Negativan c. Moe biti i pozitivan i negativan 173. U sluaju lijevo asimetrine distribucije frekvencija, lijevi krak na poligonu apsolutnih frekvencija je izduen. a. Da b. Ne 174. U sluaju lijevo asimetrine distribucije frekvencija, desni krak na poligonu apsolutnih frekvencija je izduen. a. Da b. Ne 175. Ako je 3<0 , distribucija frekvencija je: a. Lijevo asimetrina b. Simetrina c. Desno asimetrina 176. Ako je je 3>0 , distribucija frekvencija je: a. Lijevo asimetrina b. Simetrina c. Desno asimetrina 177. Ako je je 3=0, distribucija frekvencija je: a. Lijevo asimetrina b. Simetrina c. Desno asimetrina

WWW.STUDOMAT.BA

25

STATISTIKA PITANJA 2 178. Formula za izraunavanjekoeficijenta asimetrije glasi:

WWW.STUDOMAT.BA

a. 179. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje koeficijenta asimetrije

c. 180. Formula za izraunavanje koeficijenta zaobljenosti glasi:

b. 181. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje koeficijenta zaobljenosti

d.

WWW.STUDOMAT.BA

26

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

182. Ako su mod, medijana i aritmetika sredina jedne statistike distribucije frekvencija jednaki 25, distribucija je: a. Simetrina b. Lijevo asimetrina c. Desno asimetrina d. Bimodalna 183. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje koeficijenta zaobljenosti Isto ko 181. 184. Na osnovu 4 moemo donijeti zakljuak o zaobljenosti empirijske distribucije frekvencija. a. Da b. Ne 185. Ako je Mo=Me=Xpotez, to znai da je empirijska distribucija frekvencija: a. Lijevo asimetrina b. Simetrina c. Desno asimetrina 186. Ako je 4<3 , to znai da je empirijska distribucija frekvencija: a. Normalno zaobljena b. Uska (izduena) c. iroka (zaobljena) 187. Ako je 4=3, to znai da je empirijska distribucija frekvencija: a. Normalno zaobljena b. Uska (izduena) c. iroka (zaobljena) 188. Ako je 4>3 to znai da je empirijska distribucija frekvencija: a. Normalno zaobljena b. Uska (izduena) c. iroka (zaobljena) 189. Koji od datih uslova treba biti zadovoljen da bi distribucija frekvencija bila uska (izduena)? a. 3<3 b. 3>3 c. 4>3 d. 4<3 190. Na osnovu 3 moemo donijeti zakljuak o (a)simetriji empirijske distribucije frekvencija. a. Da b. Ne

WWW.STUDOMAT.BA

27

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

191. Mjere koncentracije slue da : a. Izmjerimo (ne)ravnomjernost u raspodjeli meu pripadnicima analizirane populacije b. Izmjerimo disperziju podataka u statistikoj seriji c. Sagledamo oblik distribucije frekvencija 192. Povrina koncentracije je povrina izmeu: a. Lorencove krive i linije potpune nejednakosti b. Linije potpune jednakosti i linije potpune nejednakosti u raspodjeli c. Lorencove krive i linije potpune jednakosti 193. Ginijev koeficijent predstavlja: a. Kolinik izmeu povrine koncentracije i povrine trougla ispod linije jednakosti b. Kolinik izmeu povrine koncentracije i povrine kvadrata za konstrukciju Lorencove krive c. povrinu koncentracije 194. Formula za izraunavanje Ginijevog koeficijenta glasi: a. povrina G=povrina koncentracije b. G =2* c. G=0.5* 195. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje Ginijevog koeficijenta G * a. 0.5 b. 2 c. 3 196. Izraunali smo da Ginijev koeficijent iznosi 1. U tom sluaju, Lorencova kriva je: a. Izmeu Linije potpune jednakosti i linije potpune nejednakosti b. Poklapa se sa linijom potpune jednakosti u raspodjeli c. Poklapa se sa linijom potpune nejednakosti u raspodjeli 197. Izraunali smo da Ginijev koeficijent iznosi 0. U tom sluaju, Lorencova kriva je: a. Izmeu Linije potpune jednakosti i linije potpune nejednakosti b. Poklapa se sa linijom potpune jednakosti u raspodjeli c. Poklapa se sa linijom potpune nejednakosti u raspodjeli 198. Ako se Lorencova kriva poklapa sa linijom potpune nejednakosti u raspodjeli, Ginijev koeficijent je jednak: a. 1 b. 0.5 c. 0

WWW.STUDOMAT.BA

28

STATISTIKA PITANJA 2

WWW.STUDOMAT.BA

199. Naredna slika predstavlja jedan empirijski sluaj Lorencove krive: Ginijev koeficijent koji odgovara ovakvoj Lorencovoj krivoj je:

a. Blizu 2 b. Blizu 0 c. Blizu 1 d. Lorencova kriva i Ginijev koeficijent nisu u direktnoj vezi 200. Ako se Lorencova kriva poklapa sa linijom potpune jednakosti u raspodjeli, Ginijev koeficijent je jednak: a. 1 b. 0.5 c. 0 201. U kompaniji sa 10 zaposlenih samo je jedan primio platu za Februar. U tom sluaju raspodjele, Ginijev koeficijent iznosi: a. 1 b. Izmeu 0 i 1 c. 0 202. U kompaniji sa 10 zaposlenih svi su primli platu za Februar u istom apsolutnom iznosu 950 KM. U tom sluaju raspodjele, Ginijev koeficijent iznosi: a. 1 b. Izmeu 0 i 1 c. 0 203. Lorencova kriva koristi: a. Apsolutne frekvencije b. Rastue relativne kumulativne frekvencije c. Relativne frekvencije

WWW.STUDOMAT.BA

29