Gladovanje i pothranjenost Klinika slika ove bolesti nije strogo specifina i moe se javiti u razliitim varijacijama.

Laki oblici bolesti imaju nejasne simptome i teko se otkrivaju. Prema podacima FAO i WHO skoro 1/3 stanovnitva u svijetu i danas osjea nedostatak hrane bar u nekom obliku. Zbog nedovoljnog unosa hrane organizam je primoran da energetske potrebe i potrebe za nutrientima podmiruje iz sopstvenih rezervi, a kada njih razgradi zapoinje razgradnja proteina iz miinog tkiva i drugih organa, pri emu se proteini pretvaraju u eere Karakter promjena u organizmu koji gladuje zavisi od njegovog stanja prije gladovanja, tj, od koliine energetskih rezervi i rezervi zatitnih materija i duine trajanja gladovanja. Gladovanje najtee pogaa djecu mladu od 5 godina i osobe starije od 55 godina. Eksperti WHO su dali klasifikaciju gladovanja i pothranjenosti na etiri stepena: laki deficit, umjereno gladovanje, teko gladovanje i ekstremno gladovanje. Pod lakim deficitom se podrazumijeva stanje u kojem je dolo do smanjenja tjelesne mase odrasle zdrave osobe za najvie 15%, odnosno u kojem je tjelesna masa 85% od idealne. U ovom stanju je mogue da se javi laki oblik anemije, dok su poliurija, depresija, hipotenzija i hipotermija tek primjerni. Proteinski deficit se zapaa samo ako je ukupni sadraj proteina u krvnoj plazmi 5,0-5,5 g/100 g plazme. Ne postoje jasni znaci avitaminoza. Kada je gubitak tjelesne mase 15-20% od idealne mase govori se o umjerenom gladovanju. esti simptomi ovog oblika pothranjenosti su edemi. Postoji umjereni deficit proteina i nekih vitamina. Simptomi koji su navedeni kod lakog oblika gladovanja ovdje su znatno naglaeniji. Pored toga, javljaju se i drugi simptomi: osjeaj gladi, malaksalost, umor, razdraljivost, zimogriljivost, vrtoglavica i apatija. Tei oblik gladovanja nastupa kada je tjelesna masa manja od idealne za vie od 20%. U ovom stadijumu su jasno izraeni simptomi deficita proteina, edemi, anemija. U sluaju ekstremnog gladovanja (tjelesna masa je svega 50-60% od idealne) postoji direktna opasnost po ivot ljudi. Simptomi koji su se javljali u ranijim stadijima gladovanja ovdje su izrazito naglaeni. esto su prisutni simptomi i beri-beri bolesti. Pri hroninom gladovanju dolazi do smanjenja tjelesne mase, do opadanja snage miia, anemije i opte slabosti praene zamaranjem i preosjetljivou na hladnou. Pored toga, dolazi do psihikih poremeaja (halucinacije i depresije). Ako pothranjenost traje godinama javljaju se rana senilnost, problemi u menstrualnom ciklusu ena, esti pobaaji, prijevremeni poroaji, raanje mrtve djece i si. Ovakvo stanje organizma praeno je smanjenom otpornou na infekcije. U nauci o ishrani prave se razlike izmeu potpunog i nepotpunog gladovanja. Potpuno gladovanje je kada osobe due vremena uopte ne uzimaju hranu. Ovako stanje organizam ne moe da dugo izdri i posljedica toga je neminovna smrt. U medicini su zabiljeeni sluajevi kada je smrt nastupila nakon 10-40 dana gladovanja. Meutim, zabiljeeni su sluajevi i dueg gladovanja Tako je Irac Svini umro tek nakon 72 dana potpunog gladovanja. Da ne bi dolo do pothranjenosti stanovnitva potrebno je obezbijediti ishranu koja sadri dovoljnu koliinu energije, vodei pri tom rauna o uzrastu, polu, masi i klimatskim uslovima ivota i rada. Ukoliko ve postoje znaci deficita energije potrebno je pristupiti rjeavanju problema u dvije faze. U prvoj fazi je potrebno poveati energetsku vrijednost obroka kako bi se postigla funkcionalna ravnotea............ a u drugoj fazi oporavka organizma treba da se postigne idealna masa tijela. Najbolji metod za otkrivanje i kontrolu tjelesne mase i problema u razvoju djece jesu antropometrijska mjerenja, pomou kojih se sa sigurnou moe utvrditi svaka promjena

disi spi phrnjnsi nlji gubi lsn s n nst zbg n zbiljni rgns blsi i prdsvlj vi dignsii prbl u dnsu n gzns. phrnjns rb rzlivi d lnurici prdsvlj prvlii ili ndvljn uns nurin. prvlnc phrnjnsi u nrzvini zlj r s d 10-50% i rzlzi z njnu pvu su pr svg ndvljn uns hrn. u rzvini zlj prvlnc phrnjnsi r s d 3-5% i n uglvn rzul rzliiih blsi. psbn prbl s phrnjns hspilizvnih pcin s r pr rzliii sudi d 25-60% i zvisi d duin brv u blnici. uzrci gubi lsn s u bolnicama gu bii ndgvrui uns hrn, l psrpci i digsi, blii pri i snjuu pi (insuficinci r, bubrg), dugrn, bljnj (ubrulz, rcin), psihgni pri, pvn prnj i binci svih nvdnih uzr. pln nuriivng lnj buhv drivnj nrgsih i prinsih prb, prnj ishrnjnsi, prpisivnj di, ddvnj supln, nrlnu i prnrlnu ishrnu i njihv binvnj. prili hspilizci pcin rb uv urdii cnu ishrn i ishrnjnsi. d nih i iu rizi rdi s dljn prcn bliih, nuriivnih i funcinlnih prr (isri blsgi, prgld, lbrris ispiivnj) i d srn linir i diir. prd drivnj inds lsn s, risn izrii bi ndlic i dbljinu ng nbr iznd ricps i uprdii dbin vrdnsi s sndrdi. vn sgldi diniu rvljnj: znni s sr gubi lsn s vi d 5% psldnjih 3-6 sci, s i d s gu prvii rci d gznih. ishrn phrnjnih pcin s pri dnvni ishrn Dijagnostiki kriterijumi pothranjenosti

d phrnjnih pcin dirpi r d bud individuln prpisn, prilgn uzru i spnu ishrnjnsi. njn snvni cilj pvnj nrgsg uns, i uns zinih ri. ishrn d phrnjnih pcin rb d bud hiprnrgs, hiprprins, bg ugljni hidri, inrli i viini, s urni sdr si. p prbi, uprbljvu s i disi suplni d blg phrnjnsi, prpruu s urvnn ishrn s i i nji brci, uz uprbu zin i siuliu pi. psbn s prpruu uprb nirnic v nrgs gusin, su svi, suv i unjv v, i hiprnrgsi npici. pvnj nrgs vrdnsi br r bii pspn i n rb d prlzi 50 % d nrln nrgs vrdnsi, d izrzi phrnjnsi 100%. grnivnj uns sli nphdn ps di gldi. uz dirpiu, urnu fiziu ivnsg i i brv n sv vzduhu, prbn uvsi plusni dr psl glvnih br i u l plu. rivn srvirni brci, pring uus bnvlju pi i pu u sicnju dgvruih nvi u ishrni.

i blici phrnjnsi l s u scinrni zdrvsvni usnv. prvih dn ishrn rb d bud isvrn prnrln i rln. hrn r bii l svrljiv, s l sn, u vidu sih, lih br (8-10), u pu d brng l (100 ml), uz dd 10-15 d l u prhu, d pcin dnvn nzuir 1 lir l, (gur s blj pdnsi d l). uli pcin suvi slb, risi s v rzblnj l. u sni fzi lu s ddu r i srb, uvd s ln isli npici, zi s hrn, sup i uvn s, uz pspni prlz n viu ishrnu i pvnj nrgs vrdnsi hrn. rb psbn vdii run snjn lrncii pcin pr si. uli su prisuni di gldi rb grniii uns sli. pcin dbi hrnu, nphdn nrln ishrn. pri pnnj u ishrni gubi lsn s nsi i zbg pr pnnj u ishrni dns su vi pri sv i zbg sln r z blji izgld, p ugldu n lic s nslvnih srn spis. pr pnnj u ishrni s prlzn vii d vin ljudi u drni ivni siuci (n usld ng nfli cinln prird). uli r du, dvdi d bljnj i d lih sb nsg pl. d nrsi dlzi d vlig gubi lsn s zbg nrng drsing snjnj uns hrn. sb i iznjnu sliu sbi i psdnu vi lini (bl).

d vg pr di d srng gubi pi i lsn s (pr 20%) i d sri. svg 50% vvih pcin vri s u nrln iv, rin s hrnin blsn s pridi pgrnj i uz s hspilizci. srns d nrsi id i d 10%. bulii pr d g pcini psdnui svi izgld uns znn v liin hrn d ubinih (400 gr i vi z br), zi izzivu pvrnj uz s rivic i sid. , blli ris prpr z rvljnj, lsiv i diuri pulzivn prdnj pr nnrlisng uzinj vliih liin hrn (pr 2500 cl p bru), s n, bz izzivnj pvrnj. pr u ishrni rii u rni sdiui.

i su prvi uzrci vih bljnj plsni, njihv p n vzn z drnj rducinih di. nisu ri sluvi prls dng pr u drugi. prgnz pr pnnj zvisi d duin njihvg rnj, nvni n vr psvii dignzu i pr zpi lnj. lnj pr pnnj u ishrni ulidisciplinrn i u nju rb d usvuu psihir, diir, inrnis, prdic i dr. cilj lnj d s psign psihii prv i dvn rci n gld i ispljvnj ci. Ciljevi lijeenja bulimije

S drvnj lsn s u pljni grnic i znn zdrvsvn iplici. prrn lsn s i nri gzns prdsvlju rizi p zdrvlj, ih zdrvsvni rdnici ru prvniri i lii. d plnirnj prgr z rvljnj nvni sgldi individuln prb i nvi pcin i uzi n zn prn ivng sil i pvnj fizi ivnsi. phrnjns s s n sgldv prviln, psbn d hrninih blsni d ih u prv plnu lnj snvn blsi nphdn rzvii prl z idnificiu hspilizvnih pcin s nuriivni rizi zbg uic phrnjnsi n i prgnzu blsi. pri pnnj u ishrni, ulifriln blsi su u svrni uslvi sv , si gubi lsn s, gu dvsi i d sri. ulidisciplinrno lnj vih pr uljuu i bvznu dirpiu. UPOZNAVANJE I SAVLADAVANJE METODA ZA OCJENU STANJA UHRANJENOSTI Pitanja Ocjenjivanje prehrambenog statusa Metode za ocjenjivanje stanja uhranjenosti Antropometrijska mjerenja Antropometrijski parametri i rizik od bolesti Ocjenjivanje prehrambenog statusa Ishrana je stalni proces kojeg je potrebno neprekidno poboljavati kod svakog pojedinca kao i kod razliitih dobnih i drugih populacijskih skupina. Osnova definiranja pravilne ishrane je sprovodjenje procesa koji obuhvataju: procjenu (assessment ) prehrambenog stanja analizu nutritivnog statusa dijagnozu eventualno prisutnih nepravilnosti u prehrani

intervencija aktivnosti na korekciji nutritivnog stusa ( preporuke i standrdi) monitoring i evaluacija sprovodjenja aktivnosti na koreciji nutritivnog stanja organizma

Ocjenjivanje prehrambenog statusa Samo na osnovu ocjene prehrambenog statusa mogu se sprovoditi nutritivne intervencije. Ocjena mora biti sainjena na osnovu injenica koje se dobivaju analizama prikupljenih podataka. Podatke je uvijek najbolje prikupiti ciljanim mjerenjima. Procjena (assessment) nutritivnog statusa slui za utvrdivanje prisutnih nepravilnosti u prehrani kao Temeljni korak u poduzimanju mjera za unaprjeenje prehrambenoga stanja Nutritivne potrebe znaajno variraju o raznim faktorima kao to su: Starosna dob, stanje rasta i razvoja Spol Tjelesna masa Dnevene fizicke i mentalne ativnosti Zdravstveni status Prehrambene navike i obiaji Genetski faktori Hranom se osigurava unos tvari nunih za: Izgradnju tkiva Energiju Regulaciju i zatitu Ovi odnosi se esto odreuju odgovarajuim: preporukama i standardima vodiima: piramidama prehrane, prehrabenim tablicama ili slinim grafikim prikazima Ocjenjivanje prehrambenog statusa predstavlja ocjenu objektivnih i subjektivnih podataka koji se odnose na prehranu pojedinca i nutritivni unos, stil ivota, ali i medicinsku povijest. Nakon to su podaci prikupljeni i sistematizirani moe se procijeniti i vrednovati nutritivni status te osobe ili populacijske grupe. Podaci za prehrambene ocjene spada u etiri kategorije: antropometrijske, biokemijske, klinike i dijetalne

Danas ocjenjivanje prehrambenog statusa ukljuuje: a)Kompjuterizirana analiza unosa hrane (3 dana) b)Kompjuteriziranu analizu sastava tijela (BIA) i to:

Analizu ukupne tjelesne vode, intracelularna i izvanstanine tekuine Nutritivni status (fazni kut) Razinu hidratacije

c)Dijetnu-prehrambenu, socijalnu i medicinsku povijesti d)Program mjerenja glukoze e)Interakciju hrane i lijekova f)Povijest obitelji g)Medicinski povijest h)Ocjenu stupnja fizike aktivnosti

Metode za ocjenjivanje stanja uhranjenosti Metode za ocjenjivanje stanja uhranjenosti dijelimo u dvije osnovne skupine: direktne i indirektne metode.

Indirektne metode za ocjenjivanje stanja uhranjenosti su:

ispitivanje potronje hrane metoda vaganja hrane intervju o potronji hrane u protekla 24 h inventurna metoda ispitivanje uestalosti potronje hrane Direktne metoda za ocjenjivanje stanja uhranjenosti ee se koristite u praksi i tu spadaju sljedee metode: kliniki pregled biokemijska ispitivanja antropometrijska mjerenja Kombinovane metode Izbor metode ovisi o: svrsi ispitivanja, eljenoj preciznosti, materijalnim i kadrovskim mogunostima, raspoloivom vremenu i oekivanoj suradnji ispitanika. Ispitivanje potronje hrane -Ispitivanje potronje hrane daje uvid u odstupanja u potronji pojedinih prehrambenih tvari u odnosu na vaee standarde. -moe da slui za bolju interpretaciju klinikih i biohemijskih kriterija. Svrha:

dobivanja osnovnih podataka o potronji hrane Ocjena uspjenosti programa za poboljanje prehrane pojedinih populacionih grupa, epidemiolokim istraivanjima povezanosti prehrambenih navika s pojavom nekih bolesti

Metoda vaganja hrane Najpreciznija , ali i najskuplja metoda Tokom odreena razdoblja vau se koliine pripremljene hrane i pia za sve obroke. Vodi se evidencija o neutroenoj hrani i otpadcima. Svako uzimanje hrane izvan kuanstava takoer se registrira. Iz kolicine potrosenih namirnica izrauna se sadrzaj ukupnih kalorija i pojedinih prehrambenih tvari.

Inventurna metoda Metoda daje orijentacijske podatke o potronji hrane i pia. izvau se u kuanstvu koliine zateenih namirnica,

potom se tokom ispitivanja vau i biljee sve kupljene namirnice, na kraju ispitivanja izvae se ostatak neutroenih namirnica. Dobivena razlika predstavlja potronju tokom razdoblja ispitivanja.

Intervju o potronji hrane u protekla 24 sata

Najjednostavnija je i najjeftinija metoda Intervijuom se nastoji dobiti podatke o: vrsti i koliini utroene hrane i pia za pojedine osobe prema sjeanju.

Metoda pokazuje dobre rezultate u homogenim skupinama priblizno iste dobi, spola i zanimanja. Uspjeh intervijua ovisi o educiranosti ispitivaa Ali i o: memoriji, kooperativnosti i sposobnosti komunikacije ispitanika Ispitivanje uestalosti potronje hrane Metoda kojom se eli dobiti uvid u: potrosnju pojedinih prehrambenih tvari sveukupnu potrosnju hrane tokom duljega razdoblja. Rezultati ispitivanja potronje hrane se iskazuju kao prosjena dnevna potronja energije i pojedinih prehrambenih tvari po:a) osobi ili b) za skupinu ispitanika. Pri interpretaciji rezultata treba voditi racuna o znaajnoj sezonskoj varijaciji u raspoloivosti pojedinih vrsta namirnica (voca i povrca) posebno u seoskim kuanstvima. Treba obratiti panju i na potrosnju alkoholnih pia . Piramida prehrane sugerira- preporuuje:

koliine i broj obroka iz svake skupine hrane na dnevnoj bazi

Moe se koristiti kao referenca za ocjenu unosa: ( KVALITET PREHRANE) Biokemijska ispitivanja Biohemijski podatci: Laboratorijska ispitivanja temelje se na ispitivanju Krvi i Urina. Mogu biti vani pokazatelji hranidbenog statusa, ali su pod utjecajem i nenutritivnih faktora. Lab rezultate mogu mijenjati lijekovi ili drugi metaboliki procesi kao to su stres. Kao i u drugim podrujima biokemijske podatake u procjeni prehrane, treba gledati kao dio cjeline.

National Institute of Health. National Cholesterol Education Program.The Third report of the Expert panel on detection, evaluation and treatment of high blood cholesterol in adults (ATP III). 2001 Biokemijska ispitivanja- mogucuje dobijanje preciznijih podataka o naravi prehrambenih poremeaja, posebno u sluaju prehrambenoga deficita. Osnovne promjene pri prehrambenim poremeajima uglavnom su biohemijske naravi, Promjena u sadraju i funkciji pojedinih esencijalnih metabolita osobito onih deficita koji se pojavljuju u subklinikom obliku. Biokemijske metode, npr: fotometrijske metodom, atomska spektrofotometrija Radioimunoeseja N MR Deznitometrija CT US

Antropometrijska mjerenja nrpri, s rzvil r 19-g v, pru pd vliini, ssvu i prprcii ljudsg l nrpris rnj su dnsvn, fin, ninvzivn i puzdn d, gu prinii i d lih pcin. n gu uzi n pr u ishrni, ndvljnu fiziu ivns i prisusv blsi.

Sastav organizma prema uzrastu

nrpri s prinju n individuln i ppulcin nivu. uslvi z vlin sprvnj nrprisih rnj su duvn sblj, librisn pr, n ppulcin nivu i dbr dbrn uzr. glvni nds nrprisih rnj guns rivnj isljuiv nuriivnih pr i dvd d prn u prprcii i vliini l. prcn zdrvsvng rizi v uspn s vri pu inds lsn s (I). prsn vrdns inds lsn s zvisi d srsn grup

Antropometrijska mjerenja

indeksa tjelesne mase (ITM- BMI) , mjerenje koog nabora i opsega miia mjerenje obima struka i kukova mjerenje podvodne tezine, mjerenje elektrne impedance tijela i

drugih metoda

ITM = masa (kg)/visina (m)2. Isti BMI a razlii stupanj uhranjenosti - debljine Mjerenje koog nabor kaliperomodreuje se stupanj uhranjenosti rnj dbljin nih nbr (DN) vri s prcn sdr uupnih si u rgnizu. rnj dbljin nih nbr s vri u s svu, u ri sri, rzul s prizu srdnj vrdns ri uzspn rnj n dn i i upruu s s blini vrdnsi. insrun z rnj dbljin ng nbr nziv s lipr d dlscn i drslih rnj dbljin png sng iv s vri n 4 s, n dsn plvini l i : 1. iznd m. triceps brachii, n zdnj srni ndlic, n srdini izu lrnn i rin 2. iznd dnjg ugl dsn spul 3. iznd m. biceps brachii, s prdnj srn ndlic n srdini izu lrnn i rin 4. iznd crista iliaca lateralis dextra, u visini srdnj silrn lini d dc d 5 gdin, dbljin png sng iv ri s n 2 s n lv plvini l (iznd ricps i iznd dnjg ugl dsn spul). -prcn snj ishrnjnsi u dnsu n vrdns dbljin ng nbr n ricpsu -z drivnj uupn lsn sti s risii i bilrin ipdnciri. -pr rdi n principu rnj lsng pr. -uli iv, sn, sdri l nsi pru vi pr (sru pri rz lsn sruur bg nu!). -nrln ishrnjni urci iu 15-20% sng iv, n 25-30%.

Princip mjerenja podvodne tezine Mjerenjem opsega i promjera tijela i usporedbom sa standardom odredjuje se stanje uhranjenosti

Mukarci

ene

Metaboliki sindrom

V isok rizik

N izak rizik

Antropometrijski parametri i rizik od bolesti

Distribucija masnog tkiva Porast elija masnog tkiva Dva naina formiranja i distribucije masnog tkiva Rizik od smrtnosti i BMI -lini ispiivnj rivu spcifin sip lnurici, uli n prisun. -lini ispiivnj buhvu isriu blsi i prgld pcin. - uzinj nnz, u rzgvru s pcin, lr dbi pd sipi prisun blsi, i rnii bljnji. -prgld pcin buhv ciljnu i uvbnu inspciu p sisti, psbn pnj usrn n uvnj prn su rrisin z pr ishrn -liniu inspciu rb dpunii drugi linii prgldi, i funcinlni ispiivnji s zsnivu n prini drnih sv. -usld dfici u ishrni, funcinlni pri gu s ii pr pv liniih sip. -funcinln ispiivnj buhvu rnj rrisg rvng priis, izrdu lrrdigr, ispiivnj prpusljivsi pilr, fll ispiivnj, rgris ispiivnj, s z prvru iin sng i dr.

Kliniki nalaz kod deficita u ishrani