Nauka i pseudonauka

Sjetimo se pitanja koje smo postavili na samom početku: šta je nauka? Karl Popper, utjecajni filozof nauke 20 stolje!a, smatrao je temeljnom oso"inom naučne teorije mo#u!nost da "ude opovr#nuta Nazvati teoriju mo#u!e neistinitom ne znači nazvati je po#rešnom $o prije sve#a znači da teorija daje odre%ena predvi%anja koja se mo#u testirati iskustvom &koliko se ova predvi%anja poka'u po#rešnim, tada je dokazano da je teorija netačna, odnosno da je opovr#nuta (akle, teorija koja se mo'e pokazati netačnom je ona za koju mo'emo otkriti da je po#rešna ) ona nije kompati"ilna sa svakim mo#u!im tokom iskustva Popper je smatrao da neke teorije, za koje se pretpostavljalo da su naučne, nisu zadovoljile ovaj uvjet i na taj način nisu ni zaslu'ile da se nazovu naukom, ve! samo pseudonaukom *reudova teorija psi+oanalize "ila je jedan od omiljeni+ Popperovi+ primjera pseudonauke Prema Popperu, *reudova teorija "i se mo#la uskladiti sa "ilo kojim empirijskim nalazom Kakvo #od "ilo ponašanje pacijenta, sljed"enici *reuda "ili "i u mo#u!nosti prona!i o"jašnjenje to# ponašanja u okvirima svoje teorije ) nikada ne priznaju!i da je ona po#rešna Popper je ilustrirao svoje razmišljanje slijede!im primjerom ,amislite čovjeka koji je #urnuo dijete u rijeku, sa namjerom da #a u"ije i dru#o# čovjeka koji 'rtvuje svoj 'ivot da "i dijete spasio Sljed"enici *euda mo#u o"jasniti ponašanje o"a čovjeka sa podjednakim pojednostavljenjem: prvi čovjek "io je represivan, a dru#i je ostvario su"limaciju Popper je tvrdio da "i se, upotre"om ovakvi+ koncepata poput koncepta represije, su"limacije i nesvjesni+ 'elja, *reudova teorija mo#la pokazati kompati"ilnom sa "ilo kojim kliničkim podatkom: time, dakle, ne postoji mo#u!nost dokazivanja njene neistinitosti Prema Popperu, isto se mo'e primijeniti i na -arksovu teoriju +istorije -arks je tvrdio da !e u industrijaliziranim društvima širom svijeta socijalizam zamijeniti kapitalizam, koji !e, na kraju, prerasti u komunizam -e%utim, kako se to nije do#odilo, umjesto da priznaju da je -arksova teorija po#rešna, marksisti su izumili ad +oc o"jašnjenje zašto je ono što se do#odilo, zapravo u savršenom skladu sa nji+ovom teorijom Na primjer, mo#li "i re!i da je neiz"je'ni napredak ka komunizmu privremeno usporen rastom dr'ave "la#ostanja, koja je .omekšala/ proleterijat i osla"ila nje#ov revolucionarni zanos Na taj način, -arksova teorija mo#la "i se učiniti kompati"ilnom sa "ilo kojim mo#u!im tokom do#a%aja, isto kao i *reudova Sto#a, niti jedna od ove dvije teorije ne mo'e "iti kvalificirana kao istinski naučna, u skladu sa Popperovim kriterijima Popper je usporedio *reudovu i -ar0ovu teoriju sa 1nsteinovom teorijom #ravitacije, poznatom još pod nazivom op!a teorija relativnosti ,a razliku od *reudove i -ar0ove teorije, 1nsteinova teorija #ovori 2 veoma specifičnom predvi%anju: da !e svjetlosni zraci udaljeni+ zvijezda "iti zakrivljeni #ravitacijskim poljem Sunca 3"ično je nemo#u!e promatrati ovaj efekat ) osim tokom pomračenja Sunca 4545 #odine en#leski astrofizičar, Sir 6rt+ur 1ddin#ton, or#anizirao je dvije ekspedicije da promatraju pomračenje Sunca te #odine, te je jedna otišla u 7razil, a dru#a na otok Principe, "lizu 6tlanske o"ale 6frike, sa ciljem da testiraju 1insteinovo predvi%anje 1kspedicije su se uvjerile da je Sunce uistinu od"ilo svjetlost zvijezda, u skoro istoj mjeri u kojoj je 1instein predvidio Poppera je izuzetno dojmio ovakav is+od 1insteinova teorija načinila je definitivno, precizno predvi%anje koje je potvr%eno opservacijom (a se ispostavilo da Sunce nije zakrivilo svjetlosne zrake zvijezda, to "i dokazalo da je

predvidjela je putanje koje "i planete tre"ale slijediti dok kru'e oko Sunca & najve!oj mjeri. to predvi%anje je potvr%eno opservacijom -e%utim. zapravo. a ne pripada ničemu izvan to#a? .a ilustraciju nam mo'e poslu'iti još jedan primjer iz astronomije Ne8tonova teorija #ravitacije. naučnici ne napuštaju svoje teorije kada #od se one na%u u suko"u sa opservacijama 3"ično tra'e načine eliminacije suko"a ne odustaju!i od svoji+ teorija? ova pitanja !emo detaljnije razmotriti u po#lavlju @ $re"a zapamtiti da se skoro svaka teorija u nauci suko"ljava sa odre%enim opservacijama Azuzetno je teško prona!i teoriju koja se savršeno podudara sa svim podacima 3či#ledno. kada kapitalizam nije pokazivao znake da ustupa mjesta komunizmu. a nema vjerodostojno# načina da se o"jasne nepodudarnosti koje se javljaju.1instein po#riješio (akle. ve! su se dr'ali te teorije i pokušali da o"jasne proturječne opservacije na dru#e načine (akle. si#urno je nepošteno optu'iti marksiste da se "ave pseudonaukom. sa kojom smo se susreli ranije. pojedini filozofi smatraju Popperov kriterij suviše pojednostavljenim Popper je kritizirao freudovce i marksiste z"o# to#a što su o"jašnjenjem uklanjali svaki podatak koji se činio proturiječan nji+ovim teorijama. 6dams u 1n#leskoj i <everrier u *rancuskoj. rutinski koriste ) u#ledni ) naučnici koje Popper nije 'elio okriviti da se "ave pseudonaukom . postoje dokazi da tu istu proceduru koja je ipak dovela do značajni+ naučni+ otkri!a.asi#urno postoji nešto sumnjivo vezano za teoriju koja se mo'e podudariti sa "ilo kojim empirijskim podatkom -e%utim.nenaučno/ ) napokon. ne mo'e "iti sasvim ispravan. marksisti nisu zaključili da je -ar0ova teorija po#rešna. skoro tačno na onom mjestu koje su predvidjeli 6dams i <everrier =asno je da ne "ismo smjeli kritizirati 6damsovo i <everrierovo ponašanje kao . 1insteinova teorija zadovoljava kriterij prema kojem teorija mora "iti takva da se mo'e opovr#nuti Popperov pokušaj da raz#raniči nauku od pseudonauke intuitivno je dosta vjerodostojan . oni su se dr'ali te teorije i pokušali da o"jasne proturječne opservacije pretpostavkom 2 postojanju nove planete Slično tomu. umjesto da pri+vate da su im teorije opovr#nute $a se procedura zaista čini sumnjivom -e%utim. mo#u!e prona!i neku zajedničku oso"inu koja pripada svemu što nazivamo BnaukomB. #odine riješila dva naučnika. opa'ena or"ita &rana konzistentno se razlikovala od one koju je predvi%ala Ne8tonova teorija $u za#onetku su 49:. "io "i ostvaren veoma mali napredak da su naučnici jednostavno napuštali svoje teorije čim nai%u na prvi pro"lem Neuspje+ Popperovo# kriterija raz#raničenja ukazuje na jedno značajno pitanje (a li je. uistinu e#zemplarnoj. ukoliko je teorija u suko"u sa sve ve!im "rojem podataka. ono je dovelo do otkri!a nove planete -e%utim. otkrivena je planeta Neptun. ona !e se na kraju morati od"aciti -e%utim. usprkos njenoj početnoj vjerovatno!i &op!eno #ledano. koji su na ovom pitanju radili neovisno jedan od dru#o# 3ni su pretpostavili da postoji još jedna neotkrivena planeta koja svojom #ravitacijom dodatno djeluje na &ran 6dams i <everrier su izračunali masu i polo'aj koju "i ta planeta morala imati ako je njen #ravitacijski uticaj z"ilja od#ovoran za čudno ponašanje &rana Nedu#o nakon to#a. istina je i da su oni učinili upravo ono radi če#a je Popper kritizirao marksiste Počeli su sa teorijom > Ne8tonovom teorijom #ravitacije koja je netačno predvidjela &ranovu or"itu &mjesto da zaključe da Ne8tonova teorija mora "iti netačna. ukoliko dozvolimo da ono što su učinili 6dams i <everrier pripada valjanoj. nauci? $o su#eriše da Popperov pokušaj da raz#raniči nauku od pseudonauke.

nje#ova pretpostavka da nauka posjeduje /esencijalnu prirodumo'e se dovesti u pitanje Napokon. postoji neodre%ena #rupa oso"ina i ve!inu nji+ posjeduje ve!ina i#ara 6li. a koju istinske naučne teorije posjeduju -e%utim. a da ipak "ude i#ra Asto mo'e va'iti i za nauku &koliko je to tačno. vjerovatno se ne!e prona!i jednostavan kriterij za raz#raničenje izme%u nauke i pseudonauke .Popper je pretpostavio da je od#ovor na to pitanje potvrdan Smatrao je da su *reudova i -arksova teorija nedvoj"eno nenaučne. "ilo da pri+vatimo ili ne pri+vatimo Popperove ne#ativnu ocjenu *reuda i -arksa. pa "i morala postojati neka oso"ina koju one nemaju. ali to mo'da i nije tako *ilozof <ud8i# Citt#enstein je smatrao da ne postoji odre%ena skupina oso"ina koje definiraju ono što je .i#ra/ &mjesto to#a. nauka je +etero#ena aktivnost. mo#u!e je da neka i#ra ne posjeduje nijednu od oso"ina iz takve #rupe. koja o"u+vata širok opus različiti+ disciplina i teorija -o#u!e je da one dijele nepromjenjljivu skupinu oso"ina koja definira šta je to nauka.